GlasGrada - 404 - petak 14. 12. 2012.
1
PISMA / REAGIRANJA / PISMA / REAGIRANJA / PISMA / REAGIRANJA / PIS
PLAN NEKRETNINE – ZAVRŠNI UDARAC
Hrvati više neće biti svoji na
svome već vojska beskućnika
Mnoga stara domaćinstva prodati će kuće strancima i poći u Starački dom jer neće moći plaćati takav
porez na imovinu koju su naslijedili od svojih pradjedova
- Većina naroda je glasovala za političku
opciju Plan 21 jer se nadala boljem i
pravednijem životu ali umjesto boljeg života grubo se narušio životni standard
građana. Bogati postaju još bogatiji, a siromašni još siromašniji. Ne uvode Progresivnu poreznu stopu, a uveli su povećanu
poreznu stopu na dodatnu vrijednost PDV
od 25% sa čime je smanjena potrošnja, a
time i punjenje državnog proračuna. Povećali su cijene plina, struje, goriva, javnog
prijevoza i komunalnih davanja za 25% sa
PDV 30,15%, u Zagrebu cijene grijanja za
37% sa PDV 45,25%, dok su se cijene
hrane povećale 30 – 50% kako koji artikl.
Cijenu struje nisu trebali povećati jer je
Hrvatska Elektroprivreda na kraju
obračunske 2011. godine poslovala sa
preko sto milijuna kuna dobiti. U ovoj krizi
djelatnicima Hrvatske Elektroprivrede povećali su plaće za 10%, a sa povećanjem
cijene struje jedino što mogu postići je
veća prodajna cijena Hrvatske Elektroprivrede strancima što očigledno planiraju. Koliko će ove zime umrijeti ljudi od
posljedica pothlađenosti – ne zanima ih
jer njima je dobro.
- Umjesto da štede na menadžerskim
plaćama državnih poduzeća i ustanova,
menadžerskim otpremninama i naknadama u nadzornim i upravnim odborima oni
su to još znatno povećali, a u besparici
umjesto da uskrate, oni milijarde izdvajaju za desetke tisuća nevladinih udruga i
povlaštenu srpsku nacionalnu manjinu.
Umjesto gospodarskog procvata i odgovornog upravljanja, politikom stečajeva
radnike izbacuju na ulicu, tako da danas
imamo vojsku nezaposlenih, sa neevidentiranima preko 500.000.
- To što ova vlada radi na siromašenju vlastitih građana više je nego strašno.
- Vlada planira Završni udarac već osiromašenim građanima, planira uvesti Porez
na nekretnine od 1,5% od tržišne vrijednosti, a što se može okarakterizirati kao
UDRUŽENI ZLOČINAČKI POTHVAT protiv vlastitog naroda. Već osiromašeni narod i bez posla neće imati novca za plaćati
tu vrstu poreza, pa će biti prisiljen kuće ili
stanove prodati strancima ili će im, zbog
neplaćanja poreza, porezna uprava izvršiti ovrhu nad imovinom, a policija će ukućane izbaciti na ulicu, tako da Hrvati više
neće biti SVOJI NA SVOME već vojska
BESKUĆNIKA predodređeni na izumiranje. Ovim zakonom promijeniti će se struktura stanovništva i doći će do Demografske KATASTROFE.
- U susjednoj Sloveniji takva vrsta poreza
postoji, ali takav porez tamo plaćaju bogati
a ne sirotinja – tamo se porez plaća na
nekretnine čija vrijednost prelazi 1.000.000
eura.
- Vlada sa ovim zakonom planira kazniti
sve one koji su od svojih usta godinama
izdvajali za stvoriti sebi i svojoj djeci krov
nad glavom. Na primjer; pomorac koji se
cijeli svoj život topio i odricao, kao i gastarbajter, da bi sebi i djeci sagradio kuću, a
sada živi od male mirovine neće imati novca za plaćanje ovog poreza i ostati će bez
teško stečene imovine. Mnoga stara
domaćinstva prodati će kuće strancima i
poći u Starački dom jer neće moći plaćati
takav porez na imovinu koju su naslijedili
od svojih pradjedova. Osim umirovljenika, najugroženiji vlasnici nekretnina su
nezaposleni, oni sa socijalnim primanjima
i mala seoska domaćinstva.
- Ovaj sramotni zakon, koji krši i Ustavni
odredbu „Nepovrjedivosti doma“, namijenjen je pljački hrvatskih građana i pogodovanju strancima da jeftino pokupuju
nekretnine u Hrvatskoj, dok najavljeni
Porez na medije je klasična zlouporaba
ovlasti jer se tim porezom ne puni državni
proračun, već financira režimska državna,
komercijalna radio televizija gdje su vladajući izmijenili sve urednike za oblikovati
vlastito javno mnijenje.
- U Hrvatskoj pod hitno treba donijeti Zakon o sabotaži države, da nas zaštiti od
neodgovornih, nesposobnih ali i od
zlonamjernih političara.
Puk. Pero Grkeš, HČSP Dubrovnik
DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE
Strmo i
opasno
Gledajući kako gospođe i gospari hodaju
po pločniku koji je nedavno postavljen na
ulazu u Grad s Pila, može se primijetiti
kako je blizu zida od ulaza u park toliko
strmo i da samo vješti tuda prolaze bez
straha. Oni koji se plaše, rađe krenu prema Dubravci, odnosno do murve, i onda
„pravac“ u Grad. Tu je manje strmo i opasno. Ne znam je li moguće, ali predlažem
odgovornima na razmatranje da uza sami
zid od parka naprave skaline i uz pomoć
pasamana – ljudi će bez straha hodati
ovim dijelom; uz skaline, niz skaline.
Između zida od parka i budućih skalina,
trebalo bi napraviti i kanal za odvod vode,
kako je nekad bilo.
Zdravko Trojanović-Trojo
2
GlasGrada - 404 - petak 14. 12. 2012.
Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.
SMA / REAGIRANJA / PISMA / REAGIRANJA / PISMA / REAGIRANJA / PISMA
O APARTMANIZACIJI I GOLFU NA SRĐU
Pobjeda krupnog kapitala?
Sva tri „jaka“ kandidata za gradonačelnika (Šuica,Vlahušić,Šalja) podržavaju Golf razvoj na Srđu. Niti Bupić,
niti Žuvela... nisu dali uvjerljive dokaze da o Srđu misle drugačije od gore navedenih
Najveći pokušaj da od naroda napravi
telce tj. telad pripisuje se Aronu, kojega je
poznatiji brat Mojsije više nego žestoko
prekorio zbog pretpostavljanja zlatnog
teleta Bogu. Kaže se doduše da zlatni ključ sva vrata otvara, pa i ona najtvrđih gradova. Prodati se može razne stvari poput
zemlje, časti, duše, naroda, ideja, robe,
heroja, “ljubavi“, droge itd. Ali temeljne
stvari se ne mogu kupiti, kao npr. savjest,
mudrost, poštovanje, ljubav, karakter,
hrabrost, čista duša. Narodi potisnuti na
marginu historije često su poput Indijanaca prodavali svoje Manhattane za stakalca i drangulije. Malo je poznato da su
mnoge nekretnine i zemljišta Palestinci
legalno prodali židovskim doseljenicima,
koji su nakon stravičnih patnji (neizbrisiva
mrlja na savjesti Europe i svijeta!) naroda
bez domovine došli u zemlju svojih praotaca. Sjetimo se i privatnih vlasnika koji
su misleći da će socijalizam vječito trajati
primili „pravičnu“ naknadu i „zeznuli“ svoje
nasljednike. Sistem danas nije postavljen
po mjeri malog čovjeka. I taj isti mali čovjek
radi sitnog interesa ili pod utjecajem parola glasuje za one koji mu oduzimaju
budućnost. Sva tri „jaka“ kandidata za gradonačelnika (Šuica,Vlahušić,Šalja)
podržavaju Golf razvoj na Srđu. Niti Bupić,
niti Žuvela... nisu dali uvjerljive dokaze da
o Srđu misle drugačije od gore navedenih.
Argumenti grupe Srđ je naš osporavaju
se sa slijedećim protutvrdnjama, koje ću
pokušati oboriti. 1.radna mjesta – nigdje
nije istaknuto koja su to radna mjesta, i
jesu li sezonska. Citirat ću našeg
poznatog znanstvenika Dr Tončija Tadića
predsjednika Euro Mediteranskog foruma
koji otvoreno pita treba li golf uopće Dalmaciji.
- Cijela Grčka ima samo četiri golfska terena, od čega jedan ne funkcionira jer
nema vode. Bojim se, zapravo, da Hrvati
najčešće idu u krajnosti. Sjetite se, prvo
smo pošto-poto zagovarali gradnju marina, sada je to golf, a idući su valjda ekskluzivni resorti ili što već? Za golfske terene
treba dosta vode, a znate kakva je situacija s vodom na otocima i priobalju ljeti.
I zašto bismo onda svi mi zajedno ulagali
u izgradnju nove vodovodne infrastrukture
za golfske terene koji su privatni projekti?
Zašto umjesto trinaest lokacija za golfske
terene nismo predvidjeli trinaest lokacija
za tvornice ili, ako hoćete, za hotele? Jer
na gradnji tvornica i hotela angažirat će
se radna snaga, a i kasnije će se u njima
zapošljavati domicilno stanovništvo, dok
na održavanju golfskih terena može raditi
pet-šest ljudi. Trebaju nam razvojni projekti koji će osigurati nova radna mjesta,
a ne golf. Gdje su tehnološki parkovi, na
primjer? Zar sada trebamo uništiti i jedino
što nam je u Dalmaciji preostalo, a to je
prostor. Tamo gdje se budu gradili golfski tereni, tamo neće više biti ni biljnog ni
životinjskog svijeta – ničega, i sve to za
pet-šest ljudi koji će tu pronaći posao?! I
naravno da je golf često samo krinka za
daljnju apartmanizaciju, a od apartmana
imate koristi samo onda kada se ti apartmani grade, kada je uposlena radna snaga, a kasnije od toga koristi ima tek vlasnik, tu zaposlenih nema.“
Moguće je doduše i da apartmani
potražuju sobarice i batlere.
2.Razvoj – nemam ništa protiv 2 hotela
koja bi zaposlila domaće ljude, niti protiv
POS – ovih stanova i sportskih igrališta –
ali vrlo sam skeptičan glede gradnje
velegrada duhova i sezonaca koji bi
ZELENI FORUM, EKO TELEFON, EKO OMBLIĆI…
Apel komunalnim službama
Grada!
Zašto se nije uredila zelena površina nakon komunalnih radova ( prije 3 mjeseca)
u Ulici M. Kneževića 2 u Mokošici - pitaju nas s ogorčenjem naši sugrađani ovih
dana iz Mokošice preko Zelenog telefona Eko-Fona 020/453-850… te nam se žale
kako su tu prije 3 mjeseca gradski komunalci izvodili popravke vodovodnih i otpadnih voda, ušli bagerima, slomili željeznu ogradu, posjekli nekoliko pitasfora i
oleandra, iskopali ogromnu rupu nakon popravka cijevi, samo malo poravnali zemlju
i sve ostavili. Žale nam se kako su sve kontaktirali od Gradskog kotara Mokošica
pa do komunalnih službi, svi su obećavali, ali se do danas nije ništa učinilo!
Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi se ne vraćaju.
parazitirao na račun Dubrovnika, te bi infrastrukturu istoga plaćali hrvatski porezni obveznici. Dakle apartmanizacija,
kancerogeni pesticidi i druge kemikalije
na poroznom kraškom terenu – NE!
3.Pojedinci iz vodstva grupe „ Srđ je
naš“nisu puku simpatični; samim tim nisu
oborene tvrdnje grupe,već je to klasični
argument „ad hominem“,tj. napadanje
čovjeka kad nisi u stanju oboriti njegovu
tezu.
4.To je privatno vlasništvo kažu neki, pa
neka „oni“ rade štogod hoće?!
Tada bih ja po toj izvrnutoj logici mogao
u svom vrtu nadomak zidina dići neboder
ili izgraditi svinjogojstvo – jer to je moja
zemlja!
Gdje je nestao čovjek; država sve
zaduženija, narod sve siromašniji unatoč
silnom „razvoju“.
Crkva je pravilno reagirala kada se pokušalo privatizirati vodu.
Pozivam prije svega dubrovačke svećenike (za koje sam uvjeren da većina misli o
ovom pitanju slično meni), ali i don Ivana
Grubišića da dignu svoj glas o Srđu, Ombli
i Gornjim horizontima.
Znam da politika i zemaljska dobra nisu
stvar koja je primarna ljudima zagledanim
u vječnost i da povijest vodi Providnost;
ali spas duše zavisi i o djelima na zemlji u
korist čovjeka i naroda.
Izlazak na referendum koji odlučuje o
budućnosti Dubrovnika naša je dužnost,
jer bez obzira na naše mišljenje ako ne
izađemo odričemo se suvereniteta,te prepuštamo drugima da odlučuju o našoj
sudbini i sudbini naše djece.
IZAĐIMO NA REFERENDUM
Mr.sci Teo Trostmann,
koordinator SGEH za Dubrovnik
Obilazak izvora u
Rijeci dubrovačkoj
Čuvajmo naše vodeno blago-izvore pitkih
voda - poručili su prije nekoliko dana mladi
ekolozi Eko-Omblići kada su se zaputili u
obilazak naših obližnjih izvora pitke vode
ovdje u Rijeci dubrovačkoj. Prvo su obišli izvor Sv. Nikole u Dračevu selu a potom Točak
u selu Prijevor. Ostale izvore Rijeke dubrovačke (ukupno ih je 12 ) mladi ekoaktivisti obići će već tradicionalno ove zime i ranog proljeća.
Predsjednica Jadranka Šimunović
GlasGrada - 404 - petak 14. 12. 2012.
3
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA / PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA /
GOLF PARK DUBROVNIK ILI UROTA POLITIČKIH ELITA
Hoćemo li i ubuduće
birati napamet?
Zašto po pitanju Srđa šute i braniteljske udruge? Ne vjerujem da su se
borili za Srđ u vlasništvu nekih nepoznatih, privatnih, stranih investitora,
s mutnim planovima na štetu Grada
Već više godina svi se «zabavljamo« s
tim projektom tzv. Društva Razvoj golf,
mijenjaju se vlasti u Gradu (neki čak i
dolaze na vlast s programom «protiv golfa«), a taj mučni problem stalno nas
žulja, i nikako da ga se riješimo.
Glavna karakteristika ovog projekta jest
neviđena UPORNOST tzv. investitora i
njihov ZAJEDNIČKI JEZIK s političkim
elitama od vrha do dna države. O toj investiciji i njezinoj «koristi» za Grad već
je puno rečeno i napisano, ali UKRATKO, više je nego jasno da je to vrlo ŠTETAN projekt za Grad i sve nas u Gradu, a
koristan samo za nekoliko privatnih
(nama službeno nepoznatih) i vrlo
moćnih tzv. investitora, kojima se uostalom «živo fućka» za sve. Pa svi već
odavno znaju da to nije nikakav ni «razvoj», niti «park», a niti «sportsko-rekreacijski centar» (naslovi kojima se investitor služi za taj nakaradni projekt),
nego jedno privatno apartmansko naselje s pogledom na Grad, zastrašujućih
razmjera. Najmanje je tu golf-terena i
drugih rekreacijskih sadržaja, kao i
navodnih radnih mjesta za građane Dubrovnika (ako će ih uopće i biti, radit će
se samo o najnižoj radnoj snazi). Bit će
to privatni posjedi, na koje obični
građani Dubrovnika, neće imati slobodan pristup.
U zadnjem Glasu Grada stoji priopćenje tog društva «Razvoj golf» koje je takvo kao da se obraćaju kretenima, a ne
građanima Dubrovnika. Zašto to tako izgleda? Evo zašto: kao što su i sami
napisali «Savjetodavno stručno povjerenstvo pri MINISTARSTVU zaštite
okoliša (ne znamo imena ) s velikom
većinom glasova (ne znamo koliko) prihvatilo je Studiju utjecaja na okoliš, a
KOJU JE IZRADILO Društvo Razvoj
golf.» Pa jasno je i budali da će sami sebi
izraditi studiju kakva im odgovara! Jasno je a i žalosno i to da Ministarstvo tu
istu studiju uporno gura, unatoč nekoliko uzastopnih odbacivanja iste! Da nije
tragično, bilo bi smiješno. I sve to se besramno i uporno servira dubrovačkoj
javnosti, a JAVNOST-šuti, osim hvalevrijednih istupa Inicijative SRĐ JE NAŠ i
DRUŠTVA ARHITEKATA.
Da stvar bude još gora, na Tribini Srđ je
naš, održanoj nedavno, pojavili su se i
naši «političari», kandidati za gradonačelnika na slijedećim izborima Niko
Šalja i Matko Bupić i to isključivo u cilju
predizborne kampanje, jer je iz njihovih
stavova na samoj tribini, bilo jasno vidljivo, da ih ta problematika uopće ne interesira. Jasno nam je svima da se SDPov kandidat za gradonačelnika opredijelio ZA golf na Srđu, ali nijesmo čuli jasan odgovor predstavnika LABURISTA,
Matka Bupića na pitanje kakav je njegov stav prema tom projektu. Izbjegao
je odgovor na to pitanje, smatrajući ga
uvredljivim i provokativnim. Ne znam
zašto? Pa radi se o životno važnim
temama za sve nas!
Meni osobno je naprosto nevjerojatna
činjenica da se pored tolikog broja političkih stranaka, nezavisnih lista i različitih
udruga, po Gradu, počevši od braniteljskih pa dalje, jedino građanska inicijativa SRĐ JE NAŠ, i DRUŠTVO ARHITEKATA bori za jedno tako važno životno pitanje za Grad, kao što je «projekt
golf». Ali,umjesto podrške, ovi, hvale vrijedni entuzijasti, nailaze na poruge i
omalovažavanja, naročito po portalima,
a što samo govori o nezavidno niskoj
razini svijesti stanovnika Dubrovnika,
kad se radi o POGUBI što dolazi od tog
nesretnog projekta, koji se poput zle
kobi nadvio nad Gradom.
Obzirom da se radi o životno važnim projektima za Grad, smatram da bi se SVE
STRANKE I UDRUGE u Gradu, naročito sad, pred izbore, TREBALE nedvojbeno izjasniti koji je njihov stav o; 1.
mARKETIN
T: 020 358 980 F: 020 311 992
4
GlasGrada - 404 - petak 14. 12. 2012.
Golfu na Srđu, 2. HE na Ombli i 3. masi
stolova po Gradu.
Posebno bi, vjerujem svim stanovnicima
Dubrovnika, bilo interesantno čuti stav
BRANITELJSKIH UDRUGA o Projektu
golfu na Srđu, jer ne vjerujem da su se
borili za Srđ u vlasništvu nekih nepoznatih, privatnih, stranih investitora, s
mutnim planovima na štetu Grada! Mislim da je to i dužnost branitelja, jer kako
su branili Grad u ratu, dužnost im je
sačuvati ga i u miru, i odlučno stati na
kraj svim ovim «urotama« oko Grada.
Ako su i oni za golf na Srđu, neka objasne ZAŠTO, jer sva stručna javnost je
protiv toga.
Također, osobno me jako interesira stav
LABURISTA o svemu tome, obzirom da
su oni, bar prema anketama, stranka u
usponu. Možda se varam, ali prema stavu njihovog kandidata za gradonačelnika, Matka Bupića, i oni su ZA golf! Molim
vas, IZJASNITE SE, da ne bi bilo zabune
ni krive procjene!
Vrh HDZ-a svakodnevno se posipa
pepelom i hvali o «korjenitim« promjenama u politici stranke (ne precizira
kojim), pa je možda i HDZ na lokalnoj
razini doživio «prosvjetljenje» i «zaokret»
u svezi projekta Golf park. Neka se izjasne o svojim, eventualno novim
stavovima, obzirom da nam je dobro
poznat stav Dubravke Šuice o tome (ona
je svojevremeno potpisala ugovore s tzv.
investitorima u kojima se Grad obvezuje
izgraditi kompletnu infrastrukturu za Projekt golf, na račun Grada! A to su naše
pare).
Za HNS se zna da misli isključivo
Čačićevom glavom, i tu je sve jasno.
Jako je važan jasan stav o tome tzv.
NEZAVISNIH lista i kandidata, jer iz
iskustva znamo da smo često svi skupa
bili taoci baš tih «političara«.
Dolaze nam izbori, pa mi građani MORAMO znati koji su to nedvojbeni stavovi
pretendenata za vlast o ovim krucijalnim
pitanjima za Grad i svih nas. Kako ćemo
inače znati izabrati ako ne znamo što
kandidati za vlast, misle? Napamet, kao
do sad?! Mislim da ne možemo i ne trebamo prihvaćati uopćene «programe«
kandidata i stranaka, nego samo jasne
odgovore i stavove o određenim problemima u Gradu, kako poslije ne bi bilo
nepotrebnih nesporazuma, kao do sada.
Dr Dorina Mitić-Šoša
tele5marketing@gmail.com
/ PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA / PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
PRIOPĆENJE MINISTARSTVA TURIZMA
Ministar Ostojić na jugu Hrvatske o važnosti ulaganja
Kada je riječ o projektima, ministar je rekao kako su pri završetku pripremne aktivnosti za projekt Kupari, za
kojeg postoji velik interes investitora, a za kojeg se početkom 2013. godine očekuje raspisivanje natječaja
Bez novih investicija ne možemo očekivati novi razvojni iskorak, niti podizanje
konkurentnosti turističkog sektora. Stoga su investicije u fokusu interesa Ministarstva turizma, koje ih nastoji potaknuti nizom mjera i aktivnosti – rekao je
ministar turizma Veljko Ostojić prilikom
susreta sa županom dubrovačko-neretvanskim Nikolom Dobroslavićem, predstavnicima Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije i Regionalne razvojne agencije DUNEA, u
utorak 11.prosinca. Nadalje je naglasio
da kroz tri grupe mjera Ministarstvo radi
na podizanju konkurentnosti i investicijske atraktivnosti. U okviru prve grupe
mjera intenzivno se radi na izmjeni zakonske regulative te će se, podsjetio je
ministar, diferencirana stopa PDV-a od
10 posto za turizam, koja će biti velik
poticaj sektoru, početi primjenjivati s
početkom sljedeće godine. Istaknuo je
i primjenu stope od 0 posto poreza na
reinvestiranu dobit, kao dodatni poticaj
investitorima, te donošenje Zakona o
strateškim investicijskim projektima, koji
bi uskoro trebao doći na dnevni red
Vlade RH, a kojem je cilj ubrzati i pojednostaviti proces investiranja.
Ministar se osvrnuo i na investicije, kao
drugu skupinu mjera, te na intenzivan
rad oko osiguravanja što povoljnijih izvora financiranja potencijalnim investitorima. Pritom je naglasio važnu ulogu
Hrvatske banke za obnovu i razvitak
(HBOR), s kojom su još početkom godine dogovorene izuzetno atraktivne kamatne stope od 1, 3 i 5 posto za financiranje projekata u turizmu. To je rezultiralo s dosad odobrene 1,3 milijarde
kuna kredita za turističke projekte, što
je dvostruko više nego prošle godine,
dok su krediti u vrijednosti od oko 1 milijardu kuna još u obradi u HBOR-u. Ministar je naglasio i suradnju Ministarstva
turizma s HBOR-om, Hrvatskom agencijom za poticanje malog poduzetništva
(HAMAG) i Ministarstvom poduzetništva
i obrta oko kreiranja kreditne linije za
male i srednje poduzetnike, koja će također imati povoljne uvjete, za sljedeću
godinu.
Osvrnuo se i na treću skupinu mjera, vezanu uz komunikaciju s tržištem, te naglasio kako je već pripremljen inovativan
i, u određenim segmentima izmijenjen,
Operativni marketing plan HTZ-a za
2013. godinu.
Govoreći o 2013., ministar je rekao kako
u njoj očekuje od 2,5 do 3 milijarde kuna
investicija, a do 2020. godine oko 7 milijardi eura novih ulaganja u hrvatski turizam. Upute i mjere za ostvarenje zacrtanih ciljeva dat će Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine, čija
izrada je pri kraju, rekao je ministar.
Osim toga, ovaj će dokument poslati
jasne poruke, definirati ciljeve i dati
konkretne smjernice za snažniji razvoj
turizma u narednim godinama.
Kada je riječ o projektima, ministar je rekao kako su pri završetku pripremne aktivnosti za projekt Kupari, za kojeg postoji velik interes investitora, a za kojeg
se početkom 2013. godine očekuje
raspisivanje natječaja.
Župan Dobroslavić također je naglasio
važnost ulaganja za daljnji razvoj Dubrovačko-neretvanske županije te ministru predstavio niz potencijalnih investicijskih projekata u segmentu hotelijerstva na području ove županije. Najavio
je i investicije u dvije marine, za koje su
već odabrani koncesionari, te istaknuo
veliku atraktivnost ove najjužnije hrvatske županije za investitore. U završnoj fazi izrade je i Strategija razvoja turizma Dubrovačko-neretvanske županije.
U prijepodnevnim satima ministar je, u
pratnji župana, obišao i Hotel Kompas
gdje se susreo s predstavnicima hotelske grupacije Jadranski luksuzni hoteli,
koji su mu predstavili planove za
naredne dvije godine, vezane uz rekon-
strukciju spomenutog hotela. S trenutnih 115 soba i tri zvjezdice taj bi hotel,
nakon uređenja, trebao podići kategoriju na četiri zvjezdice, a svoje goste
dočekati sa 147 novouređenih soba. U
planu je i izgradnja kongresne dvorane
s 400 sjedećih mjesta, uređenje spa i
wellness zone te otvorenog i zatvorenog
bazena. Vrijednost investicije procjenjuje se na 88 milijuna eura, a rekonstrukcija bi trebala trajati od 1. listopada sljedeće godine do 1. lipnja 2014.
godine. Predstavnici ove grupacije naglasili su ministru svoju orijentaciju prema daljnjim ulaganjima i kontinuiranom
podizanju kvalitete svojih smještajnih kapaciteta.
U okviru posjeta Dubrovačko-neretvanskoj županiji ministar je prisustvovao i
obilježavanju početka radova na projektu Hoteli Dubrovačka rivijera. Ova hotelska grupacija planira cjelokupnu obnovu i izgradnju novih kapaciteta u turističkim zonama Hotela Orlando, Hotela
Mlini i Hotela Astarea te podizanje njihove kvalitete s postojeće dvije ili tri
zvjezdice na četiri. U spomenutim se
zonama ukupno planira izgradnja 730
smještajnih jedinica i tristotinjak zaposlenih u sezoni. Investicija se procjenjuje
na više od 360 milijuna kuna, a njezin
će dio biti završen do sezone 2013. godine, dok bi cjelokupni projekt trebao biti
završen do početka glavne sezone 2014.
godine.
GlasGrada - 404 - petak 14. 12. 2012.
5
PISMA / REAGIRANJA / PISMA / REAGIRANJA / PISMA / REAGIRANJA / PIS
KUPALIŠTE SUMARTIN
Sad je jad i nevolja, zar ne?
Nedavno smo proslavili dan sv. Martina
kojega u nekim krajevima Lijepe naše
slave i obilježavaju i kao i dan krštenja
mošta-mladoga vina. Ponegdje taj dan
nazivaju i Martinje ili Vincekovo. Odavno
se OVDJE sv. Martin slavio i slavi, isključivo, kao vjerski blagdan, ali kao dan krštenja mladoga vina tek zadnjih nekoliko godina. To nam je, u neku ruku, nametnuto
od sjeverozapadnih i istočnih-vinogradarskih krajeva naše države. Naravno da ovo
što sam do sada naveo nije i glavna tema
ovoga što danas naumih napisati u cijenjenom G.G. Ustvari, jednim se dijelom
želim osvrnuti na ime-naziv Sumratin kao
i na još ponešto vezano uz to. Prvo, naziv
Sumratin nije nikakvo ime i ne znači ama
baš ništa. Pa i naziv hotela Sumratin u
Uvali Sumartin na Lapadu nije ispravan.
Hotel bi se trebao zvati Sumartin, ali kako
je tako je. Samo ime Sumartin “dolazi” od
imena sv.Martina.To je bar svakome jasno. Ista je stvar s imenima Sustjepan i
Supetar nastalih od imena svetaca Stjepana i Petra. Kako bi bilo, poštovani čitatelji
G.G.da, recimo, mjesto Sumartin na otoku
Braču preimenujemo u SUMRATIN. Zaista bi to bilo nakaradno i, nadasve, smiješno. Sada ostavljam sve navedeno po stra-
ni, a pozabavit ću se nešto detaljnije, bivšim
Kupalištem SUMARTIN kojega neki mudrijaši (novinari, i ne samo oni) prozvaše:Plaža
u Uvali Lapad, Plaža Uvala Lapad, Plaža u
Lapadskoj uvali, Plaža Lapad i još kojekako. Bezuvjetno, izvorno i pravo ime plaže
Kupalište Sumartin što nitko ne može opovrgnuti, ja-i ne samo ja-to jamčim. Naziv
Kupalište SUMARTIN “dolazi”od talijanskoga VALE SAN MARTINO-Uvala sv. Martina. Dakle, ovakvi i slični monstruozni falsifikati i patvorine prešli su svaku mjeru, pa i
u samome Dubrovniku-nažalost. Aktualan
je također i status Kupališta Sumartin, pa
ga vi-neki mudrijaši nazivali kako vam drago. Ne samo za starije Dubrovčane, ono je
bilo i ostaje Kupalište Sumartin. Znano je
također da su uvaženi (sada aktualni-MANDATNI) gradonačelnik gospar Andro i dogradonačelnik gospar Niko Šalja proljeća
ove 2012. dali čvrsto obećanje da će Grad
ubrzo pristupiti potpunom preuređenju i
modernizaciji tog zastrašujuće devastiranog (i na sramotu svih nas) kupališta i njegovom spajanju-objedinjavanju u jednu
nedjeljivu cjelinu (sada je pak raspolovljeno)
i riješiti status istog. Vidimo da od toga, zasad, nema ništa. Sada na tom kupalištu iliti
plaži djeluje nekoliko, pa i “divljih” konce-
sionara ili bolje rečeno, tu se ne zna ni
tko pije, ni tko plaća. Žalosna je spoznaja
da vrijeme galopirajuće leti, pa se lako
može dogoditi da još jednom osvane
NOVA sezona kupanja, a da stanje Kupališta SUMARTIN bude isto i ništa manje devastirano. Da završim ovaj moj (nadam se ne i samo moj), moglo bi se reći,
prosvjed upućen gradskome upravljačkom timu. Dubrovački puče, doista je
bilo, pa i previše nedopustivog javašluka i nimalo dobrog gospodarenja na
nekad PONOS-KUPALIŠTU SUMARTIN
u istoj uvali na Lapadu. A sada katanac
(lokot).
Pero Hrdalo, Dubrovnik-Lapad
P.S. Nekad se to “pokojno” Kupalište
SUMARTIN dičilo sa: stotinjak metara
dugom pješčanom plažom, kabinama
za kupače, tuševima, toboganom, gondolama, prostranim livadama i zelenilom
bifeom, restoranom, ULAZNICAMA,
ljubaznošću osoblja, primjernom čistoćom, susjednim “Piplićem” i još
koječem, a i odlično se poslovalo uz
zapošljavanje -skoro pa- 30, što stalnih,
što sezonskih djelatnika. Sada je jad i
nevolja, zar ne?
PRIOPĆENJE HSS-a GO DUBROVNIK
“Knjiga žalbe – što vas smeta u našemu Gradu“
“Zašto u Gružu ne postoji javni WC?”, pitanje je koje je postavio jedan od prolaznika, te tako ukazao na
problem svih ugostitelja koji tijekom ljeta zbog tog imaju velikih problema
HSS-ovci Grada Dubrovnika 12. prosinca
su se na gruškoj Placi družili s građanima, pri čemu su otvorili i već najavljenu
“Knjigu žalbe”. Naime, svojom akcijom
“Knjiga žalbe – što vas smeta u našemu
Gradu?” HSS-ovci žele čuti glas Dubrovčana o tome što ih smeta i što bi
6
GlasGrada - 404 - petak 14. 12. 2012.
promijenili, a kako bi svoj program mogli
usmjeriti u tom pravcu. Također, najzanimljivija od tih pitanja vijećnici HSS-a postavit će na sjednicama Gradskog vijeća.
Odaziv građana je bio i veći od očekivanog, a pitanja i pritužbe građana odnosile
su se na primjedbe trenutnoj gradskoj
vlasti, ali i na konkretne probleme s kojima se susreću svakoga dana.
Tako su, primjerice, građani
pohvalili sve radove na području grada, ali se isto tako
upitali moraju li se svi odvijati
u isto vrijeme. Na temu radova, jedan je građanin upitao
može li javnost dobiti na uvid
fakture po kojima izvođač radova u Sustjepanu plaća penale Gradu Dubrovniku za
prekoračenje rokova.
Jedno od pitanja u “Knjizi
žalbe” bilo je i je li slučajno da
semafor na Mostu dr. Franja
Tuđmana ne radi otkad je
prometnica u Sustjepanu
djelomice otvorena za prom-
et zbog bure. Uvjerena je, dodaje, kako je
to način da se od građana sakrije kako se
preko Mosta pušta i kada se to zbog prejake bure ne bi smjelo, te se tako
ugrožavaju ljudski životi.
“Zašto u Gružu ne postoji javni WC?”, pitanje je koje je postavio jedan od prolaznika, te tako ukazao na problem svih ugostitelja koji tijekom ljeta zbog tog imaju velikih problema, o osobito zbog toga što
se radi o luci gdje je tijekom sezone velik
broj turista, ali i samih građana Dubrovnika.
Kružni tok iza Kineskog zida, problem
odvodnje, nedostatak zatvorene autobusne stanice kraj Tommyja, neuređena
placa, naplaćivanje neocrtanog parkinga
Gradac i brojna druga pitanja muče naše
sugrađane.
HSS-ovci su građanima obećali brojne
akcije i susrete, ali ne u predizborne svrhe
da bi prikupili glasove već im je namjera
na ovaj način vladajućima ukazati na probleme i time ih usmjeriti na njihovo rješavanje.
Silvija Petrlić
SMA / REAGIRANJA / PISMA / REAGIRANJA / PISMA / REAGIRANJA / PISMA
PRIOPĆENJE ŽUPANIJSKE ORGANIZACIJA HNS-a POVODOM DANA
BRANITELJA
Srčanost hrvatskog čovjeka
ne može biti nadjačana
Svim braniteljima Dubrovnika i njihovim obiteljima, zbog kojih se danas
osjećamo ponosni, upućujemo čestitke u povodu Dana branitelja Dubrovnika. Dubrovnik je tog 6. prosinca 1991. godine pokazao da hrabrost,
odanost i srčanost hrvatskog čovjeka ne mogu biti nadjačane ni od najmračnijih sila razaranja, mržnje i zla. Naše su misli s onima koji su za
slobodu Dubrovnika i Hrvatske dali najveću žrtvu - svoj život. Njima smo
vječno zahvalni jer je njihova žrtva ostvarila naš san o samostalnoj i
naprednoj, europskoj Hrvatskoj. Županijska organizacija HNS-a
PRIOPĆENJE ŽO HNS-a LIBERALNIH DEMOKRATA-U BLAGDANSKOM
OZRAČJU
Opuzenski HNS-ovci darivali
mandarinama
Članovi Hrvatske narodne stranke-liberalnih demokrata iz Opuzena povodom blagdana Svetog Nikole te nadolazećih blagdana obišli su Udrugu roditelja djece s posebnim potrebama Dva skalina, Dom za djecu
Maslina i Dom umirovljenika Dubrovnik. Tom prigodom donijeli su na
poklon nekoliko desetaka kašeta mandarina.
„To je simboličan znak pažnje i mala humanitarna akcija kojom simbol
Opuzena i Neretve poklanjamo dubrovačkim umirovljenicima i djeci, ali i
ljudima koji stručnim i predanim radom brinu o kvaliteti njihova života“ kazao je organizator ove akcije, potpredsjednik HNS-ove podružnice u
Opuzenu Milojko Glasović, inače idejni začetnik Maratona lađa.
Akciju je prokomentirao i potpredsjednik Županijske organizacije HNS-a
Valentin Dujmović: „Još jednom su se HNS-ovi aktivisti pokazali kao
ljudi velika srca. Milojko Glasović, inače i jedan od suorganizatora “Živog
mosta” u akciji „Bilo naroda“, još jednom je pokazao spremnost na akciju HNS-ovih ljudi kad su u pitanju drugi te organizirao akciju podjele
mandarina u Dubrovniku. Upravo u ovo blagdansko doba moramo se
okrenuti onima kojima treba naša pomoć, a tu s ponosom mogu reći da
su HNS-ovci svjesni potrebe da se pomogne bližnjima i uvijek se rado
odazivaju ovakvim akcijama.“
PRIOPĆENJE HNS-a LIBERALNIH DEMOKRATA
HNS se oštro protivi novom
poreznom opterećenju
građana
Nakon medijskih napisa o uključenosti HNS-a u izradu modela HRT pristojbe, uputili smo sljedeće priopćenje:
HNS niti u jednom trenutku nije bio upućen u razgovore oko moguće
promjene modela HRT pristojbe koji su u nadležnosti Ministarstva kulture niti u izradu mogućih novih prijedloga koji su tema aktualne javne
rasprave.
Slijedom toga, HNS nije predložio niti podržao bilo koji od spornih modela koji su navedeni kao mogućnost, a s kojima je medije upoznao glavni savjetnik za medije u Ministarstvu kulture Milan F. Živković (SDP).
Pritom podsjećamo da se HNS oštro protivi bilo kakvom novom poreznom opterećenju građana u vrijeme gospodarske krize, kako uvođenju
poreza na promet nekretnina, tako i promjeni načina plaćanja HRT pristojbe prema modelu o kojemu su i javnost i HNS informirani isključivo
putem medija.Hrvatska narodna stranka-liberalni demokrati, Ured za
odnose s javnostima
PRIOPĆENJE ZA JAVNOST DUBROVAČKIH LABURISTA
Tko je pravi vladar u
Gradskom vijeću?
Mi hrvatski laburisti pokazat ćemo i dokazati
da politika može biti častan posao i da se taj
posao može obavljati na korist zajednice
(Dubrovnik, 11.12.2012.) - „Sinoćnja sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika još je jednom pokazala tko je zapravo pravi vladar u Vijeću i tko drži
konce ove koalicijske vlasti u rukama - nezavisni
vijećnik. Pokazala je sjednica, osim uobičajene bahatosti, omalovažavanja i vrijeđanja od strane oporbenih vijećnika, osobito bivše gradonačelnice i
njenog bivšeg zamjenika, da je SDP i dalje u
raskolu te da stoga i ne čudi što je nezavisni
vijećnik uspješan u manipuliranju političkom scenom.
Naime, izostanak oboje dogradonačelnika iz redova SDP-a, navodno zbog protivljenja odabiru,
odnosno smjeni ravnatelja dviju ustanova u kulturi,
pokazuje kako se SDP-ovci po tko zna koji put nisu
našli na istoj valnoj duljini, odnosno da je SDP
podijeljen u više interesnih i suprotstavljenih grupa. A očito se predsjednici Gradskog vijeća toliko
omilila fotelja da bi, uz potporu vijećnika svoje
stranke, učinila sve da se u njoj zadrži. I hoće, ali
samo još 158 dana kada će završiti ovaj neuspješni koalicijski eksperiment.
Iako je zamjenica gradonačelnika, poznata po izjavi da se izbori dobivaju ili gube na kulturi, morala javnosti dati neki stav, neko mišljenje i komentar na situaciju s imenovanjem ravnatelja triju
ustanova u kulturi, ona je, dosljedno stilu kojega
pokazuje cijeli mandat, ponovo zabila glavu u rupu
i šutke prešla preko svega. Isto je učinio i njen
stranački kolega, a koji se građanima nudi kao spas
u odnosu na vlast aktualnog gradonačelnika. Ni on
nije iskazao nikakav stav o ničemu - ni o onome za
što je zadužen, pa građani samo mogu slutiti što
ih s njime na čelu Grada može zadesiti.
Oporba je odavno pokazala što umije na vlasti, ali
i kako je nervozna, ljuta i bijesna jer je nemoćna
vratiti povjerenje birača, ali i predložiti nešto konstruktivno. Destrukcija, nepristojnost i bahatost stoga su, uz niz neriješenih afera iz dva mandata na
vlasti, glavne odlike oporbe koja se također nudi
kao spasonosno rješenje.
Mi, Hrvatski laburisti - Stranka rada, s timom ljudi
koji imaju program kako ovaj naš lijepi Grad učiniti boljim mjestom za življenje, smatramo da građani
zaslužuju mnogo bolje. A budućnost će, što je izvjesno iz nastupa na Gradskom vijeću, s ovakvim
političarima biti sve samo ne sjajna i uspješna. Oni
nemaju potrebne projekte ni ideje; jedini motiv im
je moć i želja za vlašću koja im donosi razne blagodati - poput poslova na gradskim komunalnim
projektima za tvrtku vlastitog brata, ali i čudne
odnose oko Revelina, optužnicu pred sudom,
ucjenjivanje oko cijene zemljišta za projekt groblja, nenamjensko trošenje novca od gradskih zidina. Mi hrvatski laburisti pokazat ćemo i dokazati
da politika može biti častan posao i da se taj posao
može obavljati na korist zajednice.“
Dolores Lujić,
predsjednica Ogranka Dubrovnik
GlasGrada - 404 - petak 14. 12. 2012.
7
ULICAMA MOGA GRADA...
NOVI AMBIJENT
VRHUNSKA PONUDA
VRHUNSKE CIJENE
Organiziramo sve vrste zabava
Za sve informacije: 098 979 7369, 098 163 0336
Šetalište Kralja Zvonimira 2 u Uvali Lapad
www.mammamia-dubrovnik.com
Irish pub
"The Gaffe"
Marende
ponedjeljakpetak
cijena 30.00kn
od
10.00h-15.00h
PIZZA, HOT DOG,
HAMBURGER,
PILETINA, ĆEVAPI,
POMMES FRITES,
PALAČINKE
Stara Mokošica
453 521
SVAKOG
ČETVRTKA
STUDENSKA
ZABAVA!!!
CLUB LAZARETI
SUBOTA, 29.12.2012.
ULAZNICE: 50 kn u pretprodaji, 80
kn na ulazu. PRETPRODAJNA
MJESTA: Rock Cafee Exit (Stari
Grad), Caffe Bar Roxy (Bourbon
street), City Cafe (Vojnović), Pizzeria Nemo Problemo (Rašica), Pizzeria Panika (Mokošica)
22.12. - party:
DJ Evil Eddie Richards
24.12. - X-Mas party:
DJ Pully, Jax, Indy
25.12. - SOUND OF ’80s vs. ’90s
EURODANCE, by Vego & Miro @
Lazareti
caffe bar
KINO SLOBODA
NIKO-BOŽIĆNA POTRAGA, RIMU,
S LJUBAVLJU, MERIDA HRABRA,
TABU, MERIDA HRABRA
KAROCA
ČETVRTAK
Amigo band
14.12. u 19.30 ZIMSKI KULTURNI
PROGRAM : Folklorni ansambl Linđo
18.12. u 18.00 VELIKA BOŽIĆNA
PRIREDBA DJEČJEG VRTIĆA PILE
PETAK
DVORANA VISIA
Amigo band
HOTEL TRANSILVANIJA 3D, HOBIT : NEOČEKIVANO PUTOVANJE
3D
14.12. u 19.00 PRIJENOS UŽIVO
IZ METROPOLITAN OPERE:
Giuseppe Verdi: AIDA
16.12. u 16.00 BOLSHOI BALET
PREDSTAVLJA :
P.I.Čajkovski : ORAŠAR
SUBOTA
DJ party
hostese
akcijske cijene pića
Svakog petka - KARAOKE
Subota - zabava uz domaću muziku
8
ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM
STRANICAMA, NAZOVITE MARKETING
GLASA GRADA:
358 980 / 311 992, ILI SE JAVITE MAILOM:
tele5marketing@gmail.com
GlasGrada - 404 - petak 14. 12. 2012.
SLAVLJENIČKI KONCERT FESTIVALA
AKLAPELA – 15.PROSINCA 2012.
Na poklon
Dubrovniku
Koncert je u čast upisivanja klapskog
pjevanja na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine. Ulaz je slobodan
Festival Aklapela organizira slavljenički koncert povodom upisivanja
klapskog pjevanja na UNESCO-ov
reprezentativni popis nematerijalne
kulturne baštine čovječanstva. Koncert će se održati u tvrđavi Revelin, u
Slanici, u subotu 15. prosinca s početkom u 19 sati. Ulaz je slobodan.
Na koncertu će nastupiti klape FA Linđo, Kaše, Kumpanji i Subrenum, inače klape sudionice 2. izdanja festivala Aklapela koji će se održati od 5.
do 7. travnja 2013. godine.
Festival AKLAPELA pokrenut je 2012.
godine kao autorski projekt agencije
Dubrovnik PartneR, s dr.sc. Joškom
Ćaletom kao umjetničkim voditeljem
Festivala. Autoritet u hrvatskom
klapskom svijetu i šire, dr.sc. Joško
Ćaleta bio je jedna od ključnih osoba
koja je pripremala kandidaturu
klapske pjesme za spomenuti
UNESCO-ov popis. Klapsko pjevanje
upisano je na UNESCO-ov reprezentativni popis nematerijalne kulturne
baštine čovječanstva 5. prosinca
2012. na sedmom sastanaku Međuvladinog odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu koji se održao u Parizu
od 3. do 7. prosinca 2012.
AKLAPELA je godišnji festival najvrjednijih klapskih ostvarenja kroz
održavanje nekoliko a capella koncerata odabranih hrvatskih muških i ženskih klapa iz cijele Hrvatske.
Namjera i koncept Festivala AKLAPELA je omogućavanje koncertnih izvedbi na način istovjetan ili blizak izvornom načinu stvaranja i izvođenja tradicionalne hrvatske klapske pjesme,
bez mogućnosti zvučne kulise ili glasovne korekcije uz pomoć elektronike.
Anđela Matić,
Dubrovnik PartneR agencija
UČIMO HRVATSKI
Okus nije ukus i obratno
Među bezbrojnim zamjenama značenja
pojedinih riječi u kolokvijalnoj primjeni hrvatskog standardnog jezika, nalaze se i
imenice okus i ukus. U mnogim jezičnim
savjetnicima se govori o razlikama u
značenju tih dvaju imenica, što je očit
znak da neće biti suvišno da i mi o tome
progovorimo pa ćemo citirati (nešto skraćeno) mišljenje Maje Mitrović, glavne
lektorice u Večernjem listu, iz njezine knjige Jezični savjetnik – iz prakse za praksu, gdje ona piše ovako:
“DOBAR OKUS NIJE PO SVAČIJEM
UKUSU. Premda se u jezičnim savjetnicima govori o razlikama u značenju imenica okus i ukus, treba ponoviti što koja
znači da bi se pravilno upotrijebile. Ne
može se, kad se misli na neko jelo, reći
da je dobra ukusa, nego samo da je dobra okusa. Dakle, imenice okus i ukus ne
znače isto. Ukus je psihička reakcija na
fiziološki proces, stupanj raspoloženja ili
ugode koja nas obuzima kad nešto okusimo ili kad što čujemo, gledamo,
slušamo,sposobnost ocjenjivanja općepriznatih vrednota i uopće estetskih vred-
nota. Okus je osjet u ustima, fiziološka
reakcija na tvari koje dođu u usta i osobina tih tvari da izazovu takvu reakciju.
Okus se može osjetiti, pa neko jelo koje
je okusom kiselo nekome može biti ukusno, a nekome neukusno. Kako ukus
znači i stupanj ugode kad što gledamo,
pravilno je reći da netko ima ukusa npr.
u odijevanju.”
Alemko Gluhak iz Zavoda za lingvistička
istraživanja HAZU piše isto, samo malo
jednostavnije, pa kaže:
“Okus nečega može biti sladak,slan,
gorak ljut, papren, ovakav- onakav, dakle
označava osjećaj koji jelo izaziva u ustima. Ukus je nešto drugo – to nije isto što
i okus, nego pojam shvaćanja lijepoga,
estetsko mjerilo, sposobnost razlikovanja lijepoga od ružnoga. Neko jelo može
biti ukusno složeno na stol, ali da ipak
nema dobar okus. Ukratko, ukus ide za
ponašanje i izgled u društvu; okus ide za
ono što se može probati i okusiti”.
Dakle, u jednome slovu / glasu velika razlika, pa dobro je znati.
T.K.
DUBROVAČKA KATEDRALA
47. broj Naše Gospe
Prosinački, ukupno 47. broj Naše Gospe,
lista dubrovačke Katedrale, sadržava brojne
zanimljive stranice i posebnosti. Uvodno su
to tri tematske cjeline: o Gospi od Pelina,
Godini vjere i krizmi. Završno se ističe zbirka govora, pisama i poruka bl. Ivana Pavla
II. upućenih Dubrovčanima, kojima je i sam
postao sugrađanin.
Tu su i blokovi uobičajeni za taj časopis: Iz
života Katedralne župe, Ljudi koje pamtimo, Odgoj u školi, napisi o nastavku obnove
dubrovačke Prvostolnice; popis krštenih,
vjenčanih i pokopanih; oproštajna slova s.
Slavici Vicić, Matku Medu, don Mihu Denderu i dr. Josipu Lovriću.
Nastavljajući običaj upoznavanja čitatelja s
božićnim motivima Dubrovačke slikarske
škole, Naša Gospa uoči Božića 2012. na
naslovnici ima sliku Gospe od Pelina. Riječ
je o djelu dubrovačkoga gotičkog slikara od
prije pet i pol stoljeća. Prikazuje Maloga
Isusa u živom razgovoru s Majkom Marijom.
Književnik Stjepan Lice podsjeća da su
Marijin i Isusov život, njihov međusobni
odnos, bitno odredile riječi: „Što god rečeš,
učinit ću.“ Tomislav Salopek pjeva Gospi s
Pelina da čuva našu slobodu, a don Toma
Lučić o toj slici zaključuje da je Bogom dana
da se pred njom moli, a ne da u muzeju ili u
spremištu stoji, kao što je njezina sudbina
zadnjih pola stoljeća.
Uz Godinu vjere objavljuje se niz definicija
vjere i pismo kojim je papa Benedikt XVI.
proglasio Godinu vjere, dok sisački biskup
Vlado Košić tumači misno Vjerovanje u
starome dubrovačkom govoru.
Sveti Toma Akvinski,
Firentinski sabor i
biskup Ratko Perić
objašnjavaju sakrament potvrde ili
krizme, a biskup
Mate Uzinić razlaže
zašto se redovita
krizma od Vitaljine
do Vele Luke od ove školske godine prebacuje u drugi razred srednje škole.
Uoči desete obljetnice dolaska blaženoga
Ivana Pavla II. u Dubrovnik, objavljuje se
fotodokumentacija i čak 73 isprave iz kojih
se očituju poštovanje, ljubav i skrb pape
Wojtyłe za Dubrovčane i Grad.
Denis Vokić upozorava da baština bez
funkcije nestaje, a Konzervatorski odjel u Dubrovnik daje smjernice za rekonstrukciju
Svetišta barokne prvostolne crkve Gospe
Velike kojoj će 29. siječnja 2013. biti točno
tristo godina da je otvorena za bogoštovlje.
Mirjana Kaznačić svjedoči kako ljubav uvijek
zna što joj je činiti, a dum Josip Barišić upozorava da nije dosta djecu rodit’, nego da
ih treba i odgojit’.
Časopis se može besplatno preuzeti na
mrežnoj
stranici
www.tonimir.hr/
NasaGospa47.pdf.
Na 76 stranica u njemu je sadržan rad 42
autora, pet slikara i 11 fotografa. Ukupno
43 članka i pet pjesama ilustrira: 75 fotografija, reprodukcije deset umjetničkih slika, faksimili dvaju isprava i jedna tablica.
Petar Marija Radelj
GlasGrada - 404 - petak 14. 12. 2012.
9
GRAD DUBROVNIK
ODGOVOR NA REAKCIJU HDZ-A NA ZRAČNI MOST:
Destrukcija s logičkom greškom
Nastavno na reakciju HDZovih vijećnica Dubravke
Marunčić i Sanje Putice na uspostavu „Zračnog mosta“ koji će subvencioniranim kartama za zrakoplovnu liniju
Dubrovnik Zagreb omogućiti građanima
povoljno, brzo i sigurno stizanje do metropole, ujedno i najvećeg prometnog čvorišta u Hrvatskoj i na taj način ublažiti nepovoljan prometni položaj, gradonačelnik
Grada Dubrovnika Andro Vlahušić je uputio priopćenje koje prenosimo u cijelosti: „Destrukcija s logičkom greškom“ bio
bi najkraći opis priopćenja HDZ-ovih oporbenih vijećnica Sanje Putice i Dubravke
Marunčić.
Naime, tražiti od gradonačelnika Dubrovnika da podupire Pelješki most, a
tvrditi da za uspostavu povoljnijih letova
nije nadležan, komentar je koji nema smisleno utemeljenje. Kako bih mogao biti
nadležan za trošenje milijardi Hrvatskih
cesta, ako nisam nadležan za davanje
tisuću puta manje svote građanima Dubrovnika koji koriste usluge Croatia Airlinesa? Kada bih i uspio nagovoriti Vladu da
počne graditi Pelješki most već danas, on
ne bi mogao biti pušten u promet do 2018.
Vidjeli smo kako je osam godina mandata njihove gradske i državne vlasti Dubrovnik ostao nepovezan. Tada nisu trebali kršiti tuđe nadležnosti, jer su imali vlast
na svim razinama, ali sve je ostalo samo
na riječima, koje s vremenske distance
možemo bez ustezanja nazvati lažima.
Zato je, suglasne su naše vijećnice, bolje
„uzeti nadležnost županiji i državi“ zbog
projekta koji će problem prometne povezanosti riješiti tek za pet godina, nego
početi s onim što možemo učiniti već
sutra. Time bi se nastavile višegodišnje
manipulacije javnošću, u kojima su stekle
bogato pseudo-političko iskustvo nakon
što su HDZ-ovci pred svake izbore otvarali
radove na Pelješkom mostu za koji nikad
nisu predvidjeli sredstva i upriličili legendarno otvaranje imaginarnih radova na
autocesti Osojnik – Doli u režiji Fimimedije, a u sklopu predizborne kampanje vijećnice Šuice 2009. Propustile su
nažalost ove gradske vijećnice primijetiti
kako politika već neko vrijeme ne funkcionira na takav način i kako se građane
više ne može varati. Zaključak koji sam
dao na usvajanje Gradskom vijeću prvi je
preduvjet ostvarivanja Zračnog mosta, uz
usvajanje proračuna u kojem smo za njega predvidjeli i sredstva. U suradnji s Vladom Republike Hrvatske, Croatia Airlinesom i Zračnim lukama Zagreb i Dubrovnik
donijeti ćemo potrebne pravilnike i mehanizme kako bi subvencioniranje zaživjelo
već 1. siječnja 2013. Ne sumnjamo u
učinkovitost jer od svih partnera u programu Grad Dubrovnik očekuje samo podršku i eventualno odricanje od dijela
nameta koji čine cijenu karte, dok smo sva
sredstva za samo subvencioniranje osigurali samostalno, što uzornim poslovanjem kanimo činiti i ubuduće. Uspostavom
Zračnog mosta ODMAH rješavamo problem prometne izoliranosti našim sugrađanima, ne čekajući da bilo koja druga hrvatska ili europska institucija ispuni
dužnost omogućavanja nesmetanog i povoljnog prolaza Dubrovkinjama i Dubrovčanima do ostatka Hrvatske. HDZ-ov stav
kako to građanima nije interes pretpostav-
lja da građani ne bi plaćali prirez kada ne
bi bilo subvencije aviokarata što je još jedna logička vratolomija kada se na istoj
sjednici Gradskog vijeća usvaja odluka o
smanjenju prireza.
Podsjetit ću ih i kako našu inicijativu na
društvenim mrežama podupire više od
8800 Dubrovkinja i Dubrovčana. Time je
potvrđeno da je ovaj projekt od javnog
interesa, a samim time još više čudi HDZovo destruktivno djelovanje prema „zračnom mostu“ i to baš danas kada su, zbog
bure i snijega, ceste prema Zagrebu
neprohodne.
Na kraju, najmanje smislena, a najviše
destruktivna je vaša nada kako projekt
„zračnog mosta“ neće uspjeti u realizaciji
jer, realno, javno mu se neće radovati
samo vijećnici HDZ-a, a privatno će i oni
koristiti nove beneficije, kao što su članovi
HDZ-a ravnopravni korisnici subvencioniranih studentskih kredita i potpora za
pripravnike, protiv kojih su se vijećnice i
vijećnici ove stranke deklarativno zalagali
kada smo donosili odluke kojima su programi pokrenuti.
Gradonačelnik, Andro Vlahušić
FINALE IZBORA FINANCIAL TIMESA I CITIBANKA
Otvoren pristup fondu donacija od 80 milijuna dolara
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro
Vlahušić je u New Yorku nazočio dodjeli
nagrada za najdomišljatije urbane projekte u
natjecanju koje su organizirali Financial Times
i Citibank. Dubrovačka Obrazovna vertikala
je bila jedini finalist iz Europe u kategoriji obrazovanja, a kako je istaknuo potpredsjednik
Citibanka Yulin Ning ulazak u finale otvara mogućnost financiranja daljnjeg razvoja iz 80
milijuna dolara vrijednog donacijskog fonda
Citibanka. Pobjednikom u kategoriji obrazovanja je proglašen američki projekt “College
possible”, dok je ocjenjivački žiri kojim je predsjedala svjetski poznata arhitektica Zaha Hadid Obrazovnu vertikalu ocijenio najsveobuhvatnijim i najlakše primjenjivim projektom u
drugim gradovima diljem svijeta. Predstavnici
Citibanka i Financial Timesa su čestitali finalistima i istaknuli kako su odabrani projekti
dokaz kako gradovi danas nose razvoj i
kvalitetnom organizacijom te domišljatošću u
korištenju resursa mogu podići ljestvicu i
postići puno bolje prosječne rezultate od regija ili država u kojima se nalaze.
Na radnom dijelu sastanka finalista i partnera Financial Timesa i
Citibanka za suradnju s Dubrovnikom su interes iskazali Jean
Charles Decaux, osnivač Velib’
projekta besplatnih gradskih
bicikala kao dodatka pariškom
javnom prijevozu koji je nagrađen
u kategoriji infrastrukture i Naureen Kabir, direktorica globalne
nevladine organizacije New Cities
Foundation koja se bavi financiranjem održivih urbanih rješenja.
RADNI SASTANAK S PREDSTAVNICIMA UDRUGA OSOBA S INVALIDITETOM
Grad Dubrovnik će financirati zapošljavanje po jednog profesionalca u udruzi
O stanju u udrugama osoba s invaliditetom razgovarali su 11. prosinca gradonačelnik Andro Vlahušić i predstavnici udruga. Gradonačelnik je dao suglasnost da Grad Dubrovnik preuzme financiranje zapošljavanja po jednog profesionalca u udruzi, odnosno da
stalnim radnim odnosom zaštiti profesionalni status osoba o čijem angažmanu ovise članovi udruga. Grad Dubrovnik financirat će i
projekt sinkronizacije vijesti na Dubrovačkoj televiziji na znakovni jezik za gluhonijeme osobe, koji će krenuti do kraja godine.
10 GlasGrada - 404 - petak 14. 12. 2012.
GRADSKO VIJEĆE GRADA DUBROVNIKA
9. PROSINCA 2012.
Novi ravnatelji, prošao „zračni most“
Upaljena druga adventska
svijeća
Na sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, koja se održala u utorak 11.prosinca 2012., uz brojne točke dnevnog reda, gradski vijećnici su bez rasprave,
većinom glasova, imenovali nove ravnatelje Dubrovačkog simfonijskog orkestra
i Umjetničke galerije Dubrovnik: Damira Milata i Vesnu Delić Gozze. Milat dolazi
na mjesto Pera Šiše a Vesna Delić Gozze na mjesto Antuna Maračića. Pavica
Vilać ostaje ravnateljica Dubrovačkih muzeja. Inače, Šišu i Maračića, koji su bili
protukandidati Damiru Milatu i Vesni Delić Gozze, Gradskom vijeću predložila
su upravna vijeća njihovih ustanova, a Maračiću je podršku dalo i Kulturno vijeće
Grada Dubrovnika, no vijećnici su se odlučili za Milata i Delić Gozze. Pavica
Vilać, je na natječaju za ravnatelja Dubrovačkih muzeja bila i jedina kandidatkinja. I tzv. zračni most dobio je podršku većine u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika.
Subvencije aviokarata na relaciji Dubrovnik-Zagreb i obratno, u iznosu od 125
kuna u jednom smjeru i 250 kuna za povratnu kartu, kreću od 1. siječnja 2013.
Gradonačelnik Andro Vlahušić pozvao je građane da čuvaju svoje zrakoplovne
karte kako bi kasnije uspjeli ostvariti novu mjeru osiguranu samo za građane
Dubrovnika.
7. PROSINCA 2012.
Obilježen Dan dubrovačkih branitelja
Odavanjem počasti poginulim braniteljima kod spomen obilježja na
groblju Boninovo, Bošnjačkom groblju i groblju u Sustjepanu te kod
spomenika poginulim pripadnicima
MUP-a i spomen obilježja na Liechtensteinovu putu nastavljeno je
obilježavanje Dana dubrovačkih branitelja i 21. obljetnice najtežeg napada
na Dubrovnik. Cvijeće je položeno i
kod Križa na Srđu, a u Staroj gradskoj luci polaganjem vijenaca u more odana je počast svim braniteljima i pomorcima stradalim na moru. Svete mise zadušnice za sve poginule branitelje i civile
u Domovinskom ratu služile su se u Crkvi svetog Nikole u Sustjepanu te u Dubrovačkoj katedrali. Igrao se i Memorijalni nogometni turnir „Jospi Zvono“ za
uzrast do 16 godina na nogometnom stadionu u Lapadu, čime je završen ovogodišnji program Dana dubrovačkih branitelja.
7. PROSINCA 2012.
Posjet 113. šibenske brigade Dubrovniku
Predstavnike 113. šibenske brigade, koja je sudjelovala u obrani juga Hrvatske
u Domovinskom ratu, primila je 7.prosinca zamjenica gradonačelnika Tatjana
Šimac Bonačić. Povod dolasku u Dubrovnik je odavanje počasti poginulim pripadnicima brigade kod spomen obilježja na Osojniku. Zamjenica gradonačelnika
poželjela im je dobrodošlicu u ime Grada Dubrovnika te razgovarala s njima o
Forumu branitelja i proteklim Danima dubrovačkih branitelja.
DOPIS MINISTRIMA
Gradonačelnik zatražio posebnu traku na
granicama kod Neuma za Dubrovčane
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić uputio je dopis ministrima
Ranku Ostojiću, Slavku Liniću i Vesni Pusić u kojim traži da se do ulaska Hrvatske u Europsku uniju, do čega je tek nešto dulje od pola godine, na graničnim
prijelazima kod Kleka i Bistrine uredi posebna traka za osobna vozila s dubrovačkim registarskim oznakama. Nakon što je 11.prosinca na Gradskom vijeću
usvojen “Zračni most”, odnosno 5 milijuna kuna vrijedan projekt subvencioniranja zračnog prijevoza za građane Dubrovnika, gradonačelnik Vlahušić je od
nadležnih ministarstava zatražio posebnu traku na cestovnim graničnim prijelazima koja bi vlasnicima osobnih vozila s dubrovačkim registracijama omogućila
razmjerno brz prelazak granice unatoč strogim kontrolama po Schengenskim
standardima. U dopisu je istaknuta potpora nastojanjima za realizaciju projekata Pelješkog mosta i koridora preko Neuma, ali i činjenica da se u najboljem
slučaju ta rješenja mogu ostvariti tek za nekoliko godina. Stoga je za Dubrovkinje
i Dubrovčane nužno do 1. srpnja 2013. uvesti lako provedivo rješenje kojim će
se ublažiti nepovoljan prometni položaj građana juga Hrvatske.
Tradicionalnim paljenjem svijeće na Maloj onofrijevoj fontani obilježena je 9. prosinca druga
adventska nedjelja. Prigodnoj ceremoniji nazočili
su predsjednica Gradskog vijeća Olga Muratti
te gradski vijećnici Đuro Market, Ivo Jadrušić i
Mujica Zijadić, a riječi molitve i blagoslova uputio je don Toma Lučić.
8. PROSINCA 2012.
Osam tisuća voćki za
ruralne dijelove
Dubrovnika
U organizaciji Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more Grada Dubrovnika provodi
se akcija dijeljenja sadnica voćki na ruralnim područjima Dubrovnika. Nakon što su prošlog tjedna sadnice masline, jabuke, kruške, trešnje,
mjendula i oraha podijeljene stanovnicima koji
su se prijavili u mjesne odbore Primorja od Zatona do Trstenog, akcija je nastavljena na Gromači gdje su sadnice preuzeli stanovnici Gornjih sela. Pročelnik Milan Perić istaknuo je kako
je vrlo zadovoljan odazivom te najavio završetak
akcije na Elafitima. Time će ukupno biti podijeljeno osam tisuća sadnica voćki, a u siječnju će
se održati edukativne radionice na kojima će
stručni agronomi govoriti o održavanju mladih
nasada. Sljedeću subotu 15. prosinca 2012.
podijeliti će se sadnice mještanima Osojnika i
mještanima otoka (Koločep, Lopud, Šipanska
luka). Aktivnost poljoprivrednih domaćinstava
smatramo korisnom zbog velikog zanimanja za
razvoj poljodjelstva i oživljavanja voćarstva izvan gradskog područja Grada Dubrovnika.
12. PROSINCA 2012.
Financijska pomoć
stanarima Vile Šipan
Predstavnike stanara Vile Šipan, nedavno oštećene udarom groma, primio je gradonačelnik
Grada Dubrovnika Andro Vlahušić te im odobrio financijsku pomoć za sanaciju njihovih domova. Gradonačelnik je odobrio financijsku pomoć u iznosu od 30 tisuća kuna kako bi se sanirala šteta na objektu koji je dom za petnaest dubrovačkih obitelji. Šteta je nastala uslijed udara
groma na krov vile Šipan tijekom prošlotjednog
nevremena. Donacija će omogućiti popravak
većeg dijela nastalih oštećenja, a samim time i
neopterećene blagdane stanarima koje je
zadesila ova nepogoda.
Božićni koncert Gradske
glazbe Dubrovnik
Gradska glazba Dubrovnik i ove godine održat
će tradicionalni Božićni koncert. Koncert će se
održati u nedjelju, 16. prosinca 2012. u tvrđavi
Revelin. Početak je 19:30 sati.
GlasGrada - 404 - petak 14. 12. 2012. 11
GRAD DUBROVNIK
U DUBROVNIKU
TZ GRADA DUBROVNIKA-BOŽIĆ U GRADU
Međunarodni simpozij o folklornoj i Festa za otvaranje božićnog šatora
Grad Dubrovnik i Turistička zajednica grada Dubrovnika
etnografskoj baštini
na poklon svim sugrađanima i gostima Grada postavili su
Međunarodni znanstveni interdisciplinarni simpozij „Hrvatska
folklorna i etnografska baština u svjetlu dubrovačke, svjetske i
turističke sadašnjosti“, održana je u Dubrovniku od 11. do 13.
prosinca 2012. Svečano otvorenje bilo je u utorak 11. prosinca
u Revelinu, a znanstveni program je održan 12. i 13. prosinca u
Poslijediplomskome središtu u Dubrovniku. U programu je, uz
ostalo, bilo: predstavljanje Zbornika radova FEB 2011., promocije
knjiga, izložbe, predstavljanje rada KUD-ova i ansambala, rada
s djecom i mladima, plenarna predavanja i izlaganja, pjesme,
plesovi, glazba, likovna umjetnost, kazalište, književnost, jezik,
mediji, arhitektura...
Međunarodni znanstveni interdisciplinarni simpozij Hrvatska folklorna i etnografska baština u svjetlu dubrovačke, hrvatske, svjetske i turističke sadašnjosti u autorstvu Mire Muhoberac i u
organizaciji FA Linđo već se druge godine zaredom na Svetu
Luciju održava u našemu gradu i ima i humanitarni karakter.
Posvećen je slijepim i slabovidnim osobama, članovima FA Linđo i naše zajednice. Ove godine u Dubrovniku je okupio više
od stotinu i pedeset sudionika (vrhunskih znanstvenika, stručnjaka i praktičara) iz Hrvatske i desetak drugih zemalja, od Austrije do Italije, pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma, Ministarstva kulture, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Agencije za odgoj i obrazovanje i Grada Dubrovnika, gledajući na
baštinu i tradiciju s ljubavlju i pomakom. Dubravka Sarić
šator na Peskariji, koji će biti mjesto okupljanja i prigodnih
blagdanskih programa za sve uzraste. U subotu, 8. prosinca, upriličilo se otvaranje šatora uz prigodni program za
djecu uz grupu Djeda Božićnjaka i Vrtuljak Klub. Najmlađi
su imali prilike fotografirati se s Djedom Božićnjakom i
uživati u brojnim animacijama i zabavnim igrama. U nedjelju, 9. prosinca bile su dječje karaoke. Zabavni program
tijekom blagdana u šatoru bit će popraćen bogatom gastronomskom ponudom zimskih gotovih jela, jela s roštilja,
kotlovine, do slastica, toplih napitaka i kuhanog vina, sve
po pristupačnim cijenama.
Uz programe za najmlađe koji će se održavati svakog vikenda, u večernjim satima organizirat će se klapske večeri i
prigodni glazbeni programi.
Uvjereni smo da će naši sugrađani u adventsko prosinačko vrijeme izabrati jedinstveni ugođaj stare gradske jezgre
i uživati u prigodnim programima i gastro ponudi.
Sandra Milovčević
ZAVRŠEN NAGRADNI NATJEČAJ NA FACEBOOK STRANICI TZ
GRADA DUBROVNIKA
Glavna nagrada ide u Ukrajinu
UMJETNIČKI RAVNATELJ FESTIVALA AKLAPELA JOŠKO ČALETA
KOD GRADONAČELNIKA VLAHUŠIĆA
U susret subotnjem koncertu
Umjetničkog ravnatelja festivala Aklapela Joška Čaletu, a povodom koncerta koji će se održati u subotu, 15. prosinca, u čast
primanja klapske pjesme u okrilje UNESCO-a i dobivanja statusa zaštićene nematerijalne baštine, primio je 11. prosinca gradonačelnik Andro Vlahušić. Razgovarali su i o drugom po redu
festivalu Aklapela
koji će se održati
u travnju iduće
godine, a okupit
će najuspješnije i
najbolje hrvatske
klape koje su se
dokazale svojim
dostignućima i
njeguju autohtoni
acapella
izričaj.
ODRŽANA SJEDNICA TURISTIČKOG VIJEĆA TZ GRADA
DUBROVNIKA
Godišnja skupština 21. prosinca
U uredu Turističke zajednice grada Dubrovnika održana je u
srijedu 12.prosinca sjednica Turističkog vijeća Turističke zajednice grada Dubrovnika. Na sjednici je prihvaćen rebalans proračuna Turističke zajednice Grada za 2012., a usvojen je i Program rada s financijskim planom za slijedeću 2013. Među ostalim, donesena je i odluka o raspisivanju natječaja za direktora
ili direktoricu Turističke zajednice grada Dubrovnika. Na današnjoj sjednici sazvan je i termin Godišnje skupštine TZ grada
Dubrovnika, koja će se održati u petak, 21.prosinca 2012. S.M.
12 GlasGrada - 404 - petak 14. 12. 2012.
Nagradni natječaj na Facebook stranici TZ Grada, koji je
pokrenut u rujnu, putem kojeg korisnici trebaju naći najbolji razlog zašto je Dubrovnik biser Jadrana, završen je
12.prosinca. (http://www.facebook.com/ExperienceDubrovnik/app_959369 62634?ref=ts).
Sa ciljem dodatne promidžbe turističke ponude Dubrovnika putem socijalnih mreža u razdoblju posezone, natječaj
je započeo 24. rujna 2012. godine u 12.00 a završio 12.
prosinca 2012. godine u 12:00 sati, kada je u uredu Turističke zajednice grada Dubrovnika održano glavno izvlačenje dobitnika uz pomoć predstavnika dubrovačkih medija i
djelatnika TZ Grada u odabiru najkreativnijeg opisa slogana Dubrovnik – biser Jadrana.
Sretna dobitnica glavne nagrade Olga Masterova iz Ukrajine, http://apps.facebook.com/contestshq/contests/
293514/voteable_entries/59651280 provest će novogodišnji vikend i dočekati 2013. u Dubrovniku uz smještaj u hotelu Rixos Libertas, s uključenim dodatnim sadržajima, a
dobitnica druge nagrade Petra Kurajica iz Zagreba, http://
apps.facebook.com/contestshq/contests/293514/
voteable_entries/61033922 dobila je ulaznice za Doček
Nove godine za četiri osobe u Culture Clubu Revelin.
Od početka Nagradnog natječaja Dubrovnik – biser Jadrana, na Facebook stranici Turističke zajednice grada Dubrovnika Experience.Dubrovnik.hr naglo se povećao broj
LIKE-ova na 6280. Nagradni natječaj na Facebooku je vidjelo: 1 500 000 Facebook fanova.
Uz svakodnevno oglašavanje i komunikaciju sa korisnicima Facebook-a i Twitter-a Turistička zajednica grada Dubrovnika je aktivna i na ostalim popularnim društvenim
mrežama Pinterest, Stumble upon, Foursquare, Flickr, GOGLE +, FourSquare, Tumbir, te svakodnevno objavljuje novosti i zanimljive priče na svom Blogu. Uz korisne informacije i zanimljivosti za sve posjetitelje Dubrovnika, TZ
Grada na svojoj web stranici nudi mogućnost gratis preuzimanje fotografija za pozadine kompjutera svim
obožavateljima Dubrovnika http://www.tzdubrovnik.hr/
multimedija.php#.UH5uyWeX2hE.
Sandra Milovčević
DOMUS CHRISTI
103. rođendan Stane Mustapić
Predsjednica
Gradskog vijeća
Olga Muratti nazočila je 12.prosinca proslavi
103. rođendana
Stane Mustapić,
najstarije korisnice Doma za
starije i nemoćne
osobe „Domus
Christi“. Slavljenici je u ime
Grada Dubrovnika poželjela da u zdravlju dočeka još mnogo rođendana.
DUBROVAČKI TJEDAN MOBILNOSTI
Uredit će se pješačke i biciklističke
staze na Petki
U sklopu obilježavanja tjedna mobilnosti u Dubrovniku kroz IPA
europski projekt “Adria Move it” Grad Dubrovnik je 11.prosinca
predstavio projekt uređenja pješačke i biciklističke staze od
Gospinog polja do Petke u dužini od oko 3,5 kilometra, što će
se realizirati iduće godine. Gradonačelnik Andro Vlahušić je
istaknuo kako je Grad opterećen sa čak 28 tisuća motornih vozila
i kako je cilj na sve načine poticati druga prijevozna sredstva, ali
i javni prijevoz. Iz tog razloga se uređuju nogostupi na cijelom
užem gradskom području, a od iduće godine kroz ovaj europski projekt kreće i s uređenjem biciklističkih staza rekreativne
namjene koje će biti opremljene modernom komunalnom infrastrukturom. Kako bi se tijekom turističke sezone smanjio broj
automobila na gradskom području, izmjenama i dopunama
GUP-a će se predvidjeti veliki parkinzi za posjetitelje na gradskoj periferiji, kako bi turisti potom javnim prijevozom dolazili u
centar, ili plaćali naknadu za ulazak. Libertas se popularizira
nabavom novih autobusa i širenjem obuhvata posebnih pogodnosti uz mjesečni pokaz za građane.
Europski tjedan mobilnosti je godišnja kampanja koja ukazuje
na važnost održive urbane mobilnosti, organiziran i financiran
uz pomoć Europske komisije. Lokalne vlasti dužne su uvesti i
promovirati mjere održivog transporta te pozvati građane na
istraživanje alternativnih načina prijevoza. Tjedan mobilnosti
podržava EU inicijativu održive urbane mobilnosti i ciljeve koji
su određeni projektom Adria.MOVE IT! koji se financira kroz
Adriatic IPA CBC 2007-2013 program.
10. PROSINCA 2012.
Sanira se cesta u Sustjepanu
Poboljšanjem vremenskih uvjeta počela je isporuka asfalta iz
baze u Vrgorcu pa se nastavila sanacija Sustjepanske obale
koja je djelomično i u potpunosti proteklih mjeseci bila zatvorena za promet dok su se gradili sustavi vodovoda i odvodnje. Do
kraja tjedna cesta će biti otvorena za promet. Sukladno preporuci projektanata i predstavnika nadzora radova sada će se
asfaltirati samo zatvoreni rovovi u koji su položene cijevi kako bi
se omogućilo normalno odvijanje prometa. Naime, zbog prodora mora i odnošenja dijela materijala kojim su rovovi duboki
do četiri metra i široki preko dva metra zatrpani, u idućih nekoliko mjeseci tlo će se neminovno slijegati što će utjecati na podlogu prometnice. Do proljeća iduće godine, slijeganje će prirodno završiti i steći će se uvjeti za temeljitu rekonstrukciju
prometnice. U proračunu Grada Dubrovnika za 2013. osigurana su sredstva za potpuno uklanjanje starog asfalta, pripremu
podloge i asfaltiranje Sustjepanske obale cijelom širinom.
GlasGrada - 404 - petak 14. 12. 2012. 13
DUBROVAČKO PRIMORJE - SLANO
ZLTNI PIR DANICE I TOMISLAVA ĆORIĆA
Pedeset godina zajedno u dobru i zlu
U današnje vrijeme, kada je broj razvedenih brakova u stalnom
porastu, a broj novosklopljenih brakova sve manji i kada je i za to
kriva kriza, kao senzacija odjekne vijest da je netko proslavio“ zlatni pir“. Svakako treba imati zdravlja i sreće pa dočekati te godine i okupiti svoje
najbliže oko trpeze i zajedno s njima proslaviti ovako važan događaj. Takvu sreću
imali su Danica i Tomislav Ćorić iz Slanoga koji su 2. prosinca proslavili svojih 50
godina bračnoga života sa svojim sinovima Perom i Ivicom, nevjestama Ivanom i
Darijom i s dvoje unučadi iščekujući prinovu koja će stići oko Božića.“ Bilo je i lijepih
i ružnih dana, bilo je i dobra i zla, ali kako smo se Bogu zakleli na vjernost dok nas
smrt ne rastavi sve smo prošli zajedno pomažući jedno drugo. Nije uvijek bilo lako,
ali uz Božju pomoć i vjeru sve se može. Samo da Bog da zdravlja u starosti i da
uživamo s unučadi, a sve će drugo biti dobro,“poručili su slavljenici Ćorići, a mladima poručuju:“ Valja opraštati i pomagati se međusobno i kadgod pretrpjeti i prešutjeti i ići dalje kroz život!“ Lj. Šimunović
DANI RADOSTI
Sveti Nikola u slanjskom
vrtiću i u OŠ Slano
Blagdan svetoga Nikole, koji svako dijete s
radošću očekuje svake godine, dan koji nas
podsjeća na radost davanja i pomaganja
onima kojima je to najpotrebnije , obilježen
je i proslavljen u Slanomu, Ošljemu i Smokovljanima. Najmlađi Primorci, vrtićani, su
svoju priredbu održali u Crkvi svetog Jeronima gdje je služena i sveta misa i u dječjem
vrtiću u Ošljem, dok su osnovci bogat program pripremili u školama. Na oba mjesta
slavili su sveca i biskupa, zaštitnika pomoraca, putnika i siromašnih. Darovima koje
je osigurala ,kao i svake godine Općina Dubrovačko primorje, obradovala su se djeca
jer im je i ovo bila potvrda da su bili dobri i
da su umjesto šibe zaslužili dar. Svojim
igrokazima, recitacijama i pjesmama zahvalili su za dobivene darove i obećali kako
će biti dobri tijekom čitave sljedeće godine.
Ipak oni stariji ne mogu zaboraviti kako je,
na žalost, ovaj blagdan u nedavnoj povijesti našega grada upisan i crnim slovima. Spominju se žrtava i napada na Grad i herojskoga čina dubrovačkih branitelja iz 1991. 6.
prosinca. I tako gledajući zadovoljna lica djece s darovima u ručicama i slušajući kako s ponosom prepričavaju što su našli u
čizmicama, ne možemo ni zamisliti kako je ne tako davno,
na današnji dan jedina želja mnogima bila preživjeti. Lj.Š.
OPĆINSKO VIJEĆE
Smanjen proračun
Na 21. sjednici Općinskog vijeća Općine Dubrovačko primorje koja je održana 10. prosinca 2012. usvojen je Prijedlog Izmjena i dopuna Proračuna
Općine Dubrovačko primorje za 2012. u kojem je
Proračun smanjen sa 22.300.000,00 kuna na
19.300.000,00 kuna.
Usvojena je i Analiza stanja sustava zaštite i spašavanja na području Općine Dubrovačko primorje u
2012., te prijedlog Smjernica za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na području općine.
Također je prihvaćen i prijedlog Godišnjeg Plana
upravljanja pomorskim dobrom na području Općine
Dubrovačko primorje za 2013., kao i Izvješće o
provedbi Plana gospodarenja otpadom Općine Dubrovačko primorje.
14 GlasGrada - 404 - petak 14. 12. 2012.
ŽUPA DUBROVAČKA
POSTRANJE
Sv. Nikola i Krampus
na čajanki
U katoličkom svijetu i u tzv. zapadnoj kulturi 6. 12. Slavi se Sveti Nikola. No taj dan za Dubrovnik i Dubrovačko-neretvansku županiju poseban je zbog novije povijesti jer se obilježava „Dan dubrovačkih branitelja” - spomen
na 6. prosinca 1991. godine kada je doživio najteža razaranja
tijekom srpskocrnogorske agresije, ali zahvaljujući hrabrim dubrovačkim braniteljima neprijatelj je zaustavljen, a grad uspješno obranjen.
Kao zaštitnik pomoraca posebno je štovan u našem kraju jer
je priča o razvoju i uspjehu dubrovačkog pomorstva priča o
samoj povijesti grada koji je nikao na izuzetno povoljnoj zemljopisnoj točki na razmeđu zapadnog i istočnog Sredozemlja,
a imao je i važan položaj na istočno jadranskom plovidbenom
putu. Gradska luka dobro je smještena u odnosu na kopnene i
pomorske komunikacije što je Gradu u prošlosti davalo važan
strateški značaj i omogućavalo protok robe. Dubrovnik je već u
9. stoljeću bio utvrđen grad s lukom i značajnom mornaricom,
kada je, prema tvrdnji bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta, mogao izdržati petnaestomjesečnu opsadu Saracena s
mora 866. godine, a nešto kasnije brodovljem sudjelovati u bizantskoj opsadi Barija.
Zato su učenici od prvog do četvrtog razreda PŠ Postranje imali
zadatak istražiti sve te podatke na internetu i na dan 6. 12. ugostiti
posebne goste na čajanki koju su organizirali posebno za njih.
Na stolu su se baš kao nekad u našim čizmicama našli samo
prirodni i zdravi slatkiši; narančini, naranče, orasi, mjenduli, suhe
smokve i narano, čaj. Čajanka sa sv. Nikolom počela je malim
igrokazom Darovi u bječvici , a zatim je sv. Nikola zajedno sa
Krampusom sjeo za stol i poslušao predavanje Nikše Kuraice.
Gospar Nikša, i sam branitelj upoznao ih je s nekoliko činjenica
o samom ratu i ispričao nešto iz osobnog iskustva. Iako tako
mali sa velikim zanimanjem i poštovanjem pratili su njegovo
predavanje. Uživajući u raznim čajevima i sladeći se voćem
učenici su razgovarali i sa tete Marom Kuraicom koja im je mogla ispričati kako se sv. Nikola obilježavao prije šezdesetak godina u Postranju i što je ona tada mogla očekivati u svojoj čizmici.
Kristina Fiedler
U SUBOTU 15. PROSINCA
Božićni sajam domaćih proizvoda Župe
dubrovačke
Braniteljska zadruga EKO-ŽUPA u suradnji s trgovačkim centrom “SPIONA” i
uz pokroviteljstvo Općine Župa dubrovačka organizira tradicionalni “Božićni
sajam domaćih proizvoda Župe dubrovačke”. Sajam se održava u subotu 15.
prosinca 2012. godine u trgovačkom centru “SPIONA” u Čibači u vremenu od
9 do 18 sati. Božićni sajam ove godine ima i humanitarni karakter, naime uključeni su i Caritas Dubrovačke biskupije, Centar za rehabilitaciju Josipovac iz
Mandaljene, Dječji vrtić Župa dubrovačka, Osnovna škola Župa dubrovačka,
Savjet mladih Župa dubrovačka. Uz zanimljive ukrase i radove štićenika Centra za rehabilitaciju Josipovac, i blagdanske ukrase djece dječjeg vrtića i škole
posebna zanimljivost sajma je prodajna izložba fotografija “Skrivena Župa”.
Savjet mladih općine Župa dubrovačka upriličiti će prodaju fotografija motiva
Župe dubrovačke koji su nastali u sklopu foto natječaja i izložbe “Skrivena
Župa”. Cjelokupan prihod od prodaje fotografija biti će uplaćen u humanitarne
svrhe. Osim navedenih, svoje sudjelovanje na Sajmu najavili su članovi “Društva
umjetnika Bruno Bulić”, Braniteljske zadruge, te proizvođači domaćih proizvoda sa našeg područja od suhog mesa i kobasica, vina, meda, kontonjate,
suhih smokava i ostalih delicija područja općine Župa dubrovačka. Podsjetit
ćemo se na stare recepte pri izradi domaćih mermelada, arancina, bruštulanih
mjendula, te izradu maštovitih ukrasa od prirodnih materijala. Sajam će popratiti i Radio Dubrovnik sa svojom popularnom emisijom “Radio kavana”.
Dođite, iskoristite prigodu i za blagdane iznenadite svoje najmilije nekim od
zanimljivih poklona, a uz to učinite i dobro djelo pomažući u humanitarnom
radu. Program sajma možete vidjeti na web stranici B.Z. Eko-župa www.kontonjata.com
POZIV STIPENDISTIMA
Dostavite brojeve žiro računa
Općina Župa dubrovačka poziva sve ovogodišnje stipendiste
da u najkraćem mogućem roku dostave fotokopije brojeva žiro
računa koji glase na vlastito ime u Jedinstveni upravni odjelOdsjek za društvene djelatnosti Općine Župa dubrovačka.
Svečano potpisivanje ugovora održat će se u petak 21. prosinca
u 10.00 sati. Općina Župa dubrovačka, prema zaprimljenim prijavama 127 učenika i studenta s područja Općine Župa dubrovačka za školsku odnosno akademsku godinu 2012./2013.
odobrila je 80 stipendija, a dodatnim natječajem temeljem Ugovora o donaciji OTP banke dodijeljeno je još 9 stipendija.
GlasGrada - 404 - petak 14. 12. 2012. 15
DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA
DA SE NIKAD NE ZABORAVI
ŽUPAN S MINISTROM TURIZMA
Dan dubrovačkih branitelja i
blagdan sv. Nikole
O ulaganjima u turizam i izradi
Strategije razvoja turizma DNŽ
Ministar branitelja Predrag Matić sa suradnicima, župan
Nikola Dobroslavić sa suradnicima te predstavnici Grada Dubrovnika,
vojske i policije, udruga proisteklih iz Domovinskog rata i predstavnici
obitelji stradalih branitelja u znak sjećanja na 6. prosinca 1991. godine,
dan kada je srpsko-crnogorska vojska najžešće napala Dubrovnik, položili
su cvijeće i zapalili svijeće kod Spomen-križa na Boninovu, kao i kod
spomen-obilježja na muslimanskom groblju na Boninovu. Odajući počast
poginulim pripadnicima policijskih postrojbi, vijenci su položeni i svijeće
zapaljene kod spomen-obilježja ispred policijske postaje u Dubrovniku.
U spomen na stradale vatrogasce i pripadnike Hrvatske ratne mornarice
vijenci su položeni na Liechtensteinovom putu, a potom i na Srđu kod
Križa, dok su u more spušteni lovorovi vijenci za poginule pomorce i
branitelje. Predsjednik Županijske skupštine Ivan Prce sa suradnicima,
u popodnevnim satima je položio vijenac i zapalio svijeću kod spomen
obilježja u Sustjepanu, gdje je u crkvi sv. Nikole služena sveta misa.
Svečana sveta misa zadušnica služena je u dubrovačkoj Katedrali.
ŽUPAN I RAVNATELJ CARITASA
O Sigurnoj kući
O projektu gradnje Sigurne kuće, razgovarali su u srijedu 12.prosinca
župan Nikola Dobroslavić i ravnatelj Caritasa Biskupije dubrovačke don
Robert Ćibarić, koji je županu izložio koncept projekta te zamolio Županiju da se uključi u njega. Župan je ponovio kako projekt Sigurne kuće
ima podršku Županije te je dodao kako je od strane biskupa dubrovačkog
Mate Uzinića došao prijedlog da se napravi udružena akcija Županije,
Biskupije, Grada Dubrovnika i Zaklade „Blaga djela” kako bi se, na sličan
način kao i kod projekta uređenja Odjela za palijativnu skrb Opće bolnice
Dubrovnik, realizirao i ovaj projekt. Župan je kontaktirao Zakladu odnosno upravitelja Nikolu Obuljena koji je ustvrdio kako Zaklada ne može
donositi odluke jer ne postoje tijela koja su za to ovlaštena. No, drži kako
bi „rado razmislio o uključivanju u ovaj projekt“.
Župan čestitao Hanuku
Povodom blagdana Hanuke župan Nikola Dobroslavić uputio je čestitku
predsjednici Židovske općine u Dubrovniku Sabrini Horović:
„Poštovana gospođo Horović, u ime Dubrovačko-neretvanske županije
i svoje osobno Vama i svim vjernicima židovske vjeroispovijesti od srca
čestitam Hanuku! Želim Vam da ovaj blagdan Svjetlosti i Posvećenja
provedete sa svojim obiteljima i prijateljima, uz obilje radosti, sreće i
božjeg blagoslova. Hag Hanuka Sameah!
S poštovanjem, ŽUPAN Nikola Dobroslavić“
PREDAVANJE
O sredstvima iz kohezijskih i strukturnih
fondova EU
Dubrovačko neretvanska županija je u protekle tri godine uspjela pokrenuti niz projekata koji se financiraju iz fondova Europske unije te preko
svoje Regionalne razvojne agencije DUNEA obavlja pripreme
za korištenje strukturnih i kohezijskih
fondova iz kojih će Hrvatska moći dobivati sredstva od ulaska u EU u srpnju iduće godine –
istaknuo je, uz ostalo, župan Nikola Dobroslavić na predavanju 11.prosinca. Naime, sa ciljem što bolje pripreme za korištenje strukturnih i ko16 GlasGrada - 404 - petak 14. 12. 2012.
Ministar turizma Veljko Ostojić i župan Nikola Dobroslavić na radnom su sastanku u Palači Ranjina 11.prosinca razgovarali o investicijama u turizma na području
Dubrovačko-neretvanske županije te o izradi Strategije
razvoja turizma DNŽ.
Župan, pročelnik za turizam, more i poduzetništvo Maro
Kristić, direktor Turističke zajednice DNŽ Vladimir Bakić, savjetnica u TZ DNŽ Pave Župan Rusković i djelatnica Regionalne razvojne agencije DUNEA Marija Moretić
s ministrom Ostojićem razgovarali su o aktualnim projektima u turizmu.
Tako je župan naveo projekte golfa na Srđu, za koji je
rekao kako postoje problemi usklađivanja s prostornim
planovima, što usporava projekt, problematiku obnove
Belvedera, privatizacije Kupara, projekt uređenja specijalne bolnice Kalos u Vela Luci koji je kandidiran za
fondove EU, realizaciju projekta Sestrice, najavljeno
pokretanje izmjena prostornog plana kako bi se omogućio početak realizacije projekta Duba stonska.
Isto tako, župan je naveo probleme oko viza za turiste
iz Rusije, Ukrajine i Turske, koji će se pojaviti ulaskom
Hrvatske u Europsku uniju, problematiku prelaska
državne granice kod Neuma i na Karasovićima prema
Crnoj Gori te istaknuo najveći problem- prometnu povezanost. Nju će se, smatra župan, riješiti samo izgradnjom Pelješkog mosta.
Prije sastanka u Palači Ranjina ministar Ostojić i župan
Dobroslavić obišli su hotel Kompas gdje im je uprava
Jadranskih luksuznih hotela prezentirala projekt obnove
hotela. Nakon sastanka u Županiji ministar i župan bili
su u Hotelu Astarea u Župi dubrovačkoj gdje su im
prezentirani investicijski projekti Hrvatske udruge poslodavaca Zagreb.
hezijskih fondova Europske unije direktor slovenske tvrtke OIKOS Jurij Kobal održao je predavanje u Velikoj
vijećnici. Na predstavljanju su bili predstavnici Županije,
DUNEA-e, jedinica lokalne samouprave s područja
DNŽ, obrtničkih i gospodarskih komora te drugih institucija s područja Županije. Teme su bile: Europa 2020
– Kako sagledati relevantnost projekata namjenjenih
financiranju iz strukturnih fondova i fondova za ruralni
razvoj te Priprema projekata – Pregled procesa i metoda u definiranju projekata, s posebnim naglaskom na
integraciju više projekata.
Župan i pročelnica s učenicima trećih razreda
OŠ „Marin Držić“
Župan Nikola Dobroslavić i pročelnica za obrazovanje, kulturu i šport Marijeta Hladilo
ugostili su 6.prosinca učenike tri treća razreda Osnovne škole „Marin Držić“.
Naime, učenici su obišli Palaču Ranjina u sklopu nastave iz predmeta „Priroda i društvo“ uz kojemu uče o Županiji. Učenike su zanimali zemljopis i nadležnosti Županije,
ustroj gradova i općina, način biranja župana, ali i pitanja poput gradnje Pelješkog
mosta, auto-ceste, golfa na Srđu i vodovoda u Primorju. Učenici su županu čestitali
imendan te mu poklonili maslinovo ulje koje je napravljeno od maslina koje su učenici
i njihovi učitelji tijekom jedne akcije pobrali u školskom dvorištu.
SANACIJA KLIZIŠTA U KONAVLIMA
Završen projekt vrijedan dva milijuna kuna
Županijska uprava za ceste završila je dva
milijuna kuna vrijedan projekt radova na
sanaciji klizišta na dionici ceste od Uskoplja do Drvenika u Konavlima. Riječ je o
klizištu koje prema riječima ravnatelja
ŽUC-a Nikše Konjevoda već petnaestak
godina predstavlja problem, osobito
tijekom zimskih mjeseci kada uslijed
obilnih kiša dolazi do urušavanja kolnika.
-S obzirom da dosadašnje sanacije na
ovoj dionici nisu imale zadovoljavajući
učinak pristupilo dodatnim opsežnim analizama, te je u konzultacijama sa stručnjacima iz IGH donesena odluka o primjeni „terramesh sustava“ građenja potporne
U DUBROVNIKU
Prezentacija projekta
Velike i Male Petke
Na prezentaciji projekta Izgradnja
hidrantske mreže i krajobrazno uređenje
park-šume Velika i Mala Petka koja se
održala u ponedjeljak 10. prosinca 2012.u
Velikoj vijećnici, sudjelovao je i župan Nikola Dobroslavić.
Naime, sa ciljem valorizacije park šume
Velika i Mala Petka i planiranja krajobraznog uređenja te odgovarajućih rekreativnih i turističkih sadržaja, a
uvažavajući sve kriterije zaštite, Javna
ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije je izradila Studiju valorizacije postojećeg stanja i idejni
projekt krajobraznog uređenja park šume
Velika i Mala Petka te Idejni projekt
hidrantske mreže park šume Velika i Mala
Petka.
Implementacijom projekta potaknuo bi se
boravak u prirodi za lokalnu zajednicu te
bi se doprinijelo kvaliteti turističke ponude
Grada i Županije uz potpuno uvažavanje
načela aktivne zaštite krajobraza.
konstrukcije, koja se u velikoj mjeri koristila u izgradnji autocesta- naveo je Konjevod i dodao kako je projekt realiziran uz
pomoć Općine Konavle. Isto tako, Konjevod navodi da su u suradnji s Općinom
Konavle u pripremi i radovi na rekonstrukciji ceste od Zvekovice do Vučjeg
ždrijela u Konavoskom polju. Realizacija
projekta očekuje se tijekom 2013.godine.
ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE
Započeli radovi na osam projekata vrijednih 21 milijun kuna
Ravnatelj Županijske uprave za ceste
Nikša Konjevod ustvrdio je kako su na
području Dubrovačko – neretvanske županije započeli 21 milijun kuna vrijedni radovi na realizaciji osam projekata koji su
obuhvaćeni velikim investicijskim ciklusom, a u suradnji s Hrvatskim cestama.
-Radovi se izvode na Pelješcu, u Neretvi,
na Korčuli, Mljetu, Dubrovačkom primorju i Župi, a napreduju dobrim tempom te
zasada nema većih problema, stručne
ekipe su na terenu, intenzivno se radi, a
jedino ukoliko potraje kišno razdoblje
može doći do produženja planiranih rokova završetka pojedinih projekata – zakl-
jučio je Konjevod.
Osam projekata koje ŽUC provodi u
suradnji s Hrvatskim cestama su:
· pojačano održavanje lokalne ceste D8 –
Blace – Mihalj – Tuštevac – Lovorje – D8
na području doline Neretve – sanacija
kolnika na dionici Raba – Trn;
· izvanredno održavanje županijske ceste
Klek (D8) – Badžula na dionici Klek –
Badžula;
· pojačano održavanje lokalne ceste Ston
– Supavo – Doli na dionici Ston – Doli;
· izvanredno održavanje županijske ceste
u Ošljemu na dionici od križanja sa Ž6228
do naselja Ošlje;
· izvanredno održavanje županijskih cesta Račišće – Korčula na dionici Žrnovska
Banja - Račišće i lokalne ceste Prigradica
– Babina, dionica Babina – Rasoha;
· postavljanje prometne opreme i signalizacije na lokalnoj cesti Prožurska luka –
D120 na Mljetu i lokalnoj cesti Okuklje- Maranovići na Mljetu;
· izvanredno održavanje lokalne ceste
Duba Pelješka – Donja Vrućica-Gornja
Vrućica na dionici D.Vrućica – G.Vrućica;
· pojačano održavanje županijske ceste
Brgat – Grbavac – Petrača – (D8) ) –sanacija kolnika na dionici Grbavac – Buići.
GlasGrada - 404 - petak 14. 12. 2012. 17
Prvi hrvatski sveučilišni poslijediplomski
interdisciplinarni doktorski studij komunikologije
O studiju
Prvi hrvatski sveučilišni poslijediplomski interdisciplinarni doktorski studij komunikologije otvorio je svoja vrata te je
raspisao natječaj za upis 20 studenata,
budućih doktora iz područja društvenih
znanosti i polja informacijskih i komunikacijskih znanosti iz znanstvenih grana
komunikologija, odnosi s javnošću i
masovnih medija. Pokretač studija je
Doktorska škola Društveno-humanističkih znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, izvedba
studija odvija se u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku, dok će se nastava održavati na Hrvatskom katoličkom
sveučilištu u Zagrebu. Studij je utemeljen je na uvidima u najnovije znanstvene
spoznaje i akademske kurikulume u
ovom području, koncipiran je moderno
u skladu s najvišim akademskim standardima i izrazito je znanstvenoistraživački orijentiran. Između ostalih,
studij je dobio potporu relevantnih nacionalnih strukovnih udruga i predstavnika gospodarstva (Hrvatska udruga za
odnose s javnošću, Hrvatsko komunikacijsko društvo, Hrvatska gospodarska komora).
Razlozi pokretanja studija
Pokretanje doktorskog studija Komunikologija temelji se na činjenici da intenzivan razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija bitno obilježava
gotovo sve društvene procese. U tome
kontekstu, nove tehnologije nameću komunikacijske standarde bez kojih više
nije moguće zamisliti gotovo niti jednu
društvenu djelatnost. Poznavanje suvremenih oblika komuniciranja i komunikacijskih procesa te komunikacijskih tehnologija iznimno je bitno za funkcioniranje pojedinaca i društvenih skupina u
gospodarstvu, politici, kulturi i gotovo
svim drugim područjima i oblicima
društvenog djelovanja. U suvremenom
društvenom kontekstu to je više od
zahtjeva opće kulture i obrazovanosti,
štoviše prijeko je potreban preduvjet za
obavljanje brojnih poslova, neovisno o
profesiji i vrsti posla kojim se ljudi bave.
Jednako tako, bez razumijevanja komunikacijskih procesa, njihovih sadržaja i
oblika nije moguće u potpunosti razumjeti ni mnoge ključne procese u suvremenom društvu.
Stoga se proučavanje javnog (političkog,
tržišnog, masmedijskog) komuniciranja
18 GlasGrada - 404 - petak 14. 12. 2012.
etabliralo kao zaseban segment znanstvenog istraživanja u interdisciplinarnom
(i multidisciplinarnom) kompleksu
društvenih znanosti, ali i kao posebno područje profesionalnog obrazovanja u različitim specijalizacijama unutar tog sve
više diversificiranog područja. Zbog toga
se i u našoj sredini iskazuje sve veća potreba za obrazovanjem u ovome području na sveučilišnoj razini kojim bi se odgovorilo na nove i sve veće zahtjeve što ih
postavljaju uvjeti življenja i funkcioniranja
u suvremenim društvima.
će omogućiti znanstvenike s novim kompetencijama i istraživačkim karijerama
koji će poticati interdisciplinarna znanstvena istraživanja i inovativnost u novim
znanstvenim programima i istraživačkim
projektima u širokom polju javnog komuniciranja. Nastavak postdoktorskog
usavršavanja moguć je na partnerskim
sveučilištima i suradnim ustanovama u
inozemstvu, ali i na mnogim drugim visokoškolskim institucijama koje organiziraju različite programe postdoktorskog
usavršavanja.
Kompetencije koje student
stječe završetkom
doktorskog studija
Tko se može upisati na
doktorski studij?
Poslijediplomski doktorski studij “Komunikologija” najviši je stupanj znanstvenog
usavršavanja u području informacijskih i
komunikacijskih znanosti. Završetkom
studija stječe se akademski stupanj doktora znanosti iz područja društvenih
znanosti i polja informacijskih i komunikacijskih znanosti, te odgovarajuće grane.
Pritom student stječe kompetencije za
samostalno znanstveno-istraživačko djelovanje u matičnom znanstvenom području, polju i grani.
Stjecanjem akademskog stupnja doktora
znanosti ostvaruje se temeljni uvjet za visokostručni znanstveni i istraživački rad u
širem području javnog komuniciranja,
odnosno u užem području poslijediplomske specijalizacije. Tako će se po završetku studija studenti moći zapošljavati u znanstveno-nastavnim, znanstvenim i obrazovnim institucijama (sveučilišta, fakulteti, instituti, visoke škole), u medijima
(televizija, radio, tisak, internetski nakladnici), u sektorima koji se profesionalno
bave javnim komuniciranjem (odnosi s
javnošću, politička komunikacija, marketing), u različitim javnim institucijama
(državna tijela, ministarstva, zavodi, upravne organizacije, agencije, područna i
lokalna samouprava), u privatnim
poduzećima poslovnog sektora (privatne
kompanije, međunarodne tvrtke, različite
agencije), u ustanovama u djelatnosti kulture (muzeji, knjižnice, kazališta, festivali), te u javnom i političkom djelovanju
(političke stranke, građanske udruge i organizacije).
S obzirom na interdisciplinarnost
studijskog programa, poslijediplomski
doktorski studij Komunikologija omogućuje stjecanje dodatnih znanja i iz
drugih srodnih znanstvenih disciplina, što
Uvjeti i kriteriji odabira kandidata za upis
u I. godinu doktorskog studija su:
· završen sveučilišni diplomski studij iz
područja društvenih znanosti ili humanističkih znanosti s 300 ECTS bodova,
· završen dodiplomski studij po
studijskom sustavu prije 2005. godine u
području društvenih ili humanističkih
znanosti,
· završen poslijediplomski znanstveni
magistarski studij u području društvenih
ili humanističkih znanosti,
· završen diplomski studij iz drugih znanstvenih područja uz polaganje razlikovnih ispita u skladu s odlukom Vijeća
Doktorske škole Društveno-humanističkih znanosti,
· osobe koje su završile studij u inozemstvu moraju proći proceduru akademskog priznavanja visokoškolske kvalifikacije.
Natječaj, rokovi prijave, cijena
studija i informacije
Natječaj za upis 20 studenata objavljen je
14. studenoga u dnevnom tisku i otvoren je
do 31. prosinca 2012. godine. Dostupan je
na web stranici Doktorske škole
društveno-humanističkih znanosti
Sveučilišta u Osijeku htttp/www.unios.hr/
doktorska škola uz sve ostale relevantne
informacije i obrasce potrebne za prijavu.
Informacije se mogu također dobiti na telefon: 031/224-143, a pismeni upiti poslati
tajništvu studija na e-mail: jmagdika
@unios.hr ili voditelju doktorskog studija
prof. dr. sc. Peru Maldiniju (pero.maldini
@unidu.hr). Cijena studija iznosi 60 tisuća
kuna, uz mogućnost plaćanja u 6 jednakih
rata, po 10 tisuća kuna na početku svakog
semestra, a početak nastave planiran je za
siječanj 2013. godine.
KONAVLE
10. PROSINCA 2012.
Sjećanje na prvog Hrvatskog predsjednika dr.Franja Tuđmana
U znak sjećanja i zahvalnosti na dan
smrti prvog hrvatskog predsjednika
dr. Franja Tuđmana 10. prosinca
2012. g. položen je vijenac i cvijeće
ispod spomen ploče u Pridvorju, te
kod biste u Cavtatu.
NA IZGRADNJI ŠUMSKE PROMETNICE BANI-DUBRAVKA
Počeli radovi
Mjesni odbor Vodovađa javio se na javni natječaj Hrvatskih
šuma za izgradnju šumske prometnice Bani-Dubravka u dužini
3km. Priložena je cjelokupna dokumentacija uz podršku
Općine Konavle, Vatrogasaca Konavle te mještana kroz čije
parcele prolazi trasa. Šumarija Dubrovnik financira i izvodi radove sa svojom operativom. Ova šumska prometnica važna
je za općekorisne funkcije
šuma privatnih šumoposjednika i prekograničnu obranu od
požara. Poslužit će za turističke mogućnosti i lovstvo. Mjesni
odbor Vodovađa ističe odličnu suradnju i potporu Šumarije
Dubrovnik i upravitelja gospodina Ivana Vukića. Luka Pivčić
GlasGrada - 404 - petak 14. 12. 2012. 19
20 GlasGrada - 404 - petak 14. 12. 2012.
DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI
DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI
Predsjednik Ivo
Za još bolju i sadržajniju
Josipović: „Hvala vam suradnju
partizani“
Prošle subote u Splitu je u organizaciji Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Splitsko-dalmatinske županije, a pod visokim pokroviteljstvom dr. Iva Josipovića, predsjednika Republike Hrvatske, svečanom
akademijom obilježena 68. obljetnica oslobođenja Dalmacije od fašističkih okupatora u Drugom svjetskom ratu.
Među oko petsto sudionika, splitskih i dalmatinskih boraca NOR-a, branitelja, antifašista i građana, u Domu
HRM u Lori bili su i brojni drugi visoki gosti te dubrovački
antifašisti, koji su svoj dvodnevni izlet autobusom u Klis,
Trogir i Split i zaključili prisustvovanjem obilježavanju
obljetnice oslobođenja Dalmacije.
Poslije državne himne „Lijepe naše“ koju je izveo mješoviti zbor splitske podružnice Sindikata umirovljenika Hrvatske, odana je počast poginulim borcima NOR-a, žrtvama fašizma i poginulim braniteljima u obrani Hrvatske,
prigodno je govorio Krešimir Sršen, predsjednik Zajednice udruga ABA Splitsko-dalmatinske županije. Naglašavajući da je, poslije mukotrpne više od trogodišnje
narodno oslobodilačke borbe, operacija oslobođenja
Dalmacije započela je početkom rujna 1944. godine i
uspješno okončana početkom prosinca 1944. godine
oslobođenjem Knina u „Kninskoj operaciji“ koja je
potvrdila koliko je bila kvalitetna NOV-a naroda Dalmacije
protiv fašističkih okupatora u Drugom svjetskom ratu
postajući tako uzorom ne samo ostalim dijelovima jugoslavenskog ratišta nego i cijele antifašističke Europe. Tim
prije jer su Dalmaciju velikom većinom oslobodili borci
dalmatinskih odreda i brigada grupiranih u Osmom (dalmatinskom) korpusu NOV, koji je imao oko 35 tisuća
boraca od kojih je samo u „Kninskoj operaciji poginuo
1191 partizanski borac, dok ih je oko dvije i po tisuće
bilo ranjeno. Okupatori su imali oko šest i po tisuća poginulih i ranjenih dok ih je zarobljeno nešto više od četiri
tisuće. „Dalmacija je u NOB-i, u razdoblju od 1941 do
1945 imala oko sto deset tisuća boraca, od kojih je 41
narodni heroj. U NOB-i je poginulo oko 18 tisuća boraca
NOR-a iz Dalmacije, a žrtava fašizma bilo je oko 15 tisuća
žitelja Dalmacije, dok ih je oko sto tisuća bilo u zatvorima i logorima, a petnaestak tisuća je prognano i deportirano. Dalmatinski borci – partizani bili su dio svoje Dalmacije, a ne svojina Partije, pobijedili su i otjerali fašiste
i naciste, talijanskog i njemačkog okupatora, ustašku
vojsku i sramotni režim NDH i četnike Draže Mihailovića,
oteta i darovana područja fašističkoj Italiji od 1918. do
1941. oslobođena su i vraćena matici zemlji. To je najveće djelo pobjede antifašističke Dalmacije u Drugom
svjetskom ratu“ – rekao je uz ostalo Krešimir Sršen.
U svom nadahnutom obraćanju sudionicima akademije, naročito prisutnim borcima NOR-a, predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović: „Poštovane partizanke
i partizani, čestitam vam ovaj dan! S radošću sam prihvatio pokroviteljstvo ove obljetnice, želeći tako odaslati
poruku da se izuzetno cijeni sve sto su partizanski borci
postigli u Narodno oslobodilačkoj borbi protiv fašizma i
nacizma, ustaša i četnika, hvala im! Ta je borba bila uzor
Domovinskom ratu i u oslobođenju Dalmacije partizanski borci dali su ogroman, nemjerljiv doprinos. I moj je
otac bio partizan. Na njega sam izuzetno ponosan, kao
i na sve partizanske borce. S njima se ponosi i cijela
Hrvatska. Drugi svjetski rat je bio prava kataklizma, a
partizanski borci su se svrstali na pravu stranu, onu koja
je donijela oslobođenje od okupatora. Ono što su partizani u Narodno oslobodilačka borba učinili za svoju zemlju u Drugom svjetskom ratu, a njihovi sinovi i unuci u
Domovinskom ratu od nemjerljive je vrijednosti i važnosti“
– rekao je uz ostalo dr. Ivo Josipović. kl
Povijest ne smijemo zaboravljati, osobito ne događaje iz
nedavne prošlosti, da se isti više nikada ne bi ponovili. Njima
ne moramo robovati ali smo dužni iste osuditi, iz njih izvući
odgovarajuće pouke i okrenuti se budućnosti – To je jasna
poruka onima, koji su sijali mržnju i zločin, da možemo proći
i preko porušenih mostova
Krajem prošlog mjeseca u glavnom gradu susjedne Republike Crne
Gore održan je Peti kongres Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore. Uz oko petsto
prisutnih delegata, među gostima iz
zemlje bili su i crnogorski predsjednik Filip Vujanović te predsjednik
crnogorske skupštine Ranko Krivokapić, a među inozemnim gostima, kao predstavnici Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske: Branko Grošeta,
predsjednik Zajednice udruga ABA
Dubrovačko-neretvanske županije i
Marinko Vlašić, predsjednik Udruge
antifašista Dubrovnik.
U svečanom ozračju podneseni
su izvještaji o proteklom razdoblju,
a u raspravi se delegati se nisu bavili
sami sobom i problematikom boraca i antifašizma, već s značajnijim
pitanjima i problemima, od gospodarskih do političko pravnih pitanja
odnosa u crnogorskom društvu,
kao što je primjerice odnos Srpske
pravoslavne crkve prema Republici Crnoj Gori. Usvojeni su dokumenti za aktivnosti u idućem četverogodišnjem razdoblju, a za predsjednika Saveza ponovno je izabran dosadašnji predsjednik Andrija Nikolić.
Kongres je pokazao da su crnogorski borci NOR-a i antifašisti
angažirani članovi društva koje ih
uvažava i cijeni. Oni su jedini među
sličnim organizacijama iz zemljama
bivše Jugoslavije kojima je crnogorska država, od udruženja do Saveza riješila status i uvjete za djelovanje, od prostora do financiranja. Prema njima, slična udruženja i savezi
u ostalim zemljama bivše Jugoslavije djeluju u uvjetima koji su sve
samo ne primjereni.
U ime Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske
pozdravne riječi je uputio i Branko
Grošeta. Izrazio je uvjerenje da će
Kongres doprinijeti daljnjem razvoju antifašizma i njegovanja tradicija
NOB-e, brizi o njezinim sudionicima,
zaštiti spomeničke i druge baštine.
„To je naš zajednički i trajni zadatak,
koji nije ni lak, ni jednostavan. Živimo u vremenima ozbiljne svjetske
krize, poremećenih moralnih i
drugih vrijednosti, u sredinama u
kojima sljedbenici poraženih vojski
i ideologija iz Drugog svjetskog rata
uporno pokušavaju izvršiti reviziju
povijesti, koja je nedvojbeno utvrdila da su bili suradnici i sluge okupatora. Sada žele rehabilitirati ratne
zločince i priskrbiti status antifašista. Jačanje i agresivnost desnih snaga i tendencija, ne smijemo podcijeniti, osobito u vremenima u kojima smo im na tom putu mi antifašisti ponekad jedina prepreka. Danas
smo s vama da još jednom potvrdimo privrženost herojskom djelu
Titovih partizana koji su nas svrstali
na stranu svjetske antifašističke koalicije među zemlje pobjednice
Drugog svjetskog rata. Time je ujedno i sprana ljaga koju su nam nanijeli
ustaški i četnički pokret. Nažalost i
danas, 67 godina nakon završetka
Drugog svjetskog rata moramo se
boriti za istinu o NOB-i, braniti vrednote antifašizma i djela vojskovođe,
državnika, vizionara i tvorca Pokreta
nesvrstanih, jedne od najznačajnijih
ličnosti dvadesetog stoljeća Josipa
Broza Tita. Pred nama je zadatak da
pomlađivanjem članstva i kvalitetnom transformacijom u suvremeno
organizirane antifašističke organizacije odgovorimo izazovima vremena
i damo puni doprinos u izgradnji
naših država na putu u europske i
svjetske integracije. Povijest ne smijemo zaboravljati, osobito ne
događaje iz nedavne prošlosti, da se
isti više nikada ne bi ponovili. Njima
ne moramo robovati ali smo dužni
iste osuditi, iz njih izvući odgovarajuće pouke i okrenuti se budućnosti. Dosadašnja uspješna suradnja
boraca NOR-a i antifašista Hrvatske
i Crne Gore, stvorena u okrilju predratnog revolucionarnog i radničkog
pokreta pod vodstvom Komunističke
partije, učvršćena u toku Drugog svjetskog rata, ukazuje na spremnost
da i dalje gradimo mostove međusobne suradnje i tolerancije na dobrobit svih dobronamjernih ljudi. To
je jasna poruka onima, koji su sijali
mržnju i zločin, da možemo proći i
preko porušenih mostova, kao što
su to učinili partizani u Bitci na Neretvi
slijedeći „Grom desetinu“ Druge dalmatinske brigade. Uvjeren sam da
će naša suradnja u narednom
razdoblju biti još bolja i sadržajnija“
– rekao je Branko Grošeta poželjevši
Petom Kongresu SUBNORA Crne
Gore uspješan rad a novoizabranom
rukovodstvu puno uspjeha u
budućem radu. kl
GlasGrada - 404 - petak 14. 12. 2012. 21
OŠ LAPAD - SAT POVIJESTI O DOMOVINSKOME RATU
DUBROVAČKI HSS-ovci
Ljubav uvijek zna što joj je činiti
Darivali djecu
povodom Sv. Nikole
Uoči Dana dubrovačkih branitelja u OŠ Lapad održan je Sat povijesti o Domovinskome ratu. Više od šesto lapadskih učenika sa svojim učiteljima s velikom ljubavlju i poštovanjem upijalo je svaku riječ koju im je dragovoljac Domovinskoga rata
gospar Igor Žuvela pripovijedao. Bio je oduševljen tišinom i pozornošću učenika te
ih je pohvalio, a njihovim roditeljima i djelatnicima OŠ Lapad čestitao na ovoj divnoj
djeci, naglasivši da mu je srce ispunjeno kad ih vidi ovako skladne. Velikim pljeskom i oni su Njemu i svim dubrovačkim braniteljima poklonili iskreno i veliko:
HVALA. Bilo je prekrasno vidjeti ih s ručicama na srcu dok su dvoranom odjekivale
riječi naše hrvatske himne. Još
jednom se potvrdilo da ljubav
uvijek zna što joj je činiti. Bio je to
Sati povijesti koji ispunjava ponosom, a uljepšao ga je i naš školski rock bend, koji nas je sve
oduševio pjesmama Branit ćemo
Sustjepan i Hrvatska mati i učenica Anđela Curić svojim sastavkom u ime naše škole zahvalila je svim braniteljima na ljubavi
kojom su branili i obranili naš
Grad i Domovinu.
Mirjana Kaznačić
Povodom blagdana Sv. Nikole, članovi Gradske organizacije HSS-a Dubrovnik darivali su
6. prosinca djecu na Odjelu pedijatrije OB
Dubrovnik. Tom prilikom podijeljeno je 30
poklon-paketa kako bi i dječica u bolnici
osjetila duh blagdana te bi im tako bili uljepšani dani boravka u bolnici.
www.effect-dubrovnik.com
PORTAL O BITNOME I AKTUALNOME U
EKONOMIJI, FINANCIJAMA, POLITICI, DRUŠTVU,
KULTURI, TURIZMU, DUBROVNIKU... Teorija i
praksa ekonomije i poduzetništva, financijski proračuni, političke, društvene, kulturne i turističke
teme, sapienti sat, osoba dana, misao dana, dubrovačke minijature, viđenja, ljudi, novitati, riječi... i
još ponešto riječju i odabirom Bajra Sarića. Bogata arhiva.
VRTIĆ „RADOST“
Humanitarno prodajna
izložba u vrtiću
Povodom sv. Nikole u dječjem vrtiću “Radost” održana je prigodna priredba. U sklopu nje a pod motom “ Ne pitaj što tvoj
vrtić može uraditi za tebe, nego što ti možeš uraditi za njega”
otvorena je izložba radova roditelja Nikoline Kapović i Marije
Barać. Izložba je bila humanitarnog karaktera. Koncept izložbe
zanimljivo je osmišljen i idealno se uklopio u prostor vrtića.
Izložene ribe neobičnih oblika i živih boja govore o kreativnosti
i neiscrpnim idejama dvaju autorica koje se izradom riba pod
brandom “ 2 fish” bave već 2 godine. Sva sredstva od prodaje
poklonjena su vrtiću te će se utrošiti za kupnju didaktičkih igračaka i potrebnih radnih materijala. Inače od sv. Katarine do
sv. Nikole u dubrovačkim vrtićima održavali su se “Dani otvorenih
vrata” koji su imali za cilj povećati suradnju roditelja i vrtića. Ova
izložba u “Radosti” proistekla je iz uzajamne suradnje odgojiteljica Marine Petković i Dijane Tot te mama Barać i Kapović. Poslije
izložbe održane su još dvije radionice u kojoj su djeca zajedno
22 GlasGrada - 404 - petak 14. 12. 2012.
sa svojim roditeljima i odgojiteljicama izrađivala čizmice i anđele. N.Brailo, foto: Željko Tutnjević
UDRUGA AGROTURIZAM KONAVLE
Konavle - novo i atraktivno
hrvatsko odredište
ruralnog turizma
Udruzi Agroturizam Konavle i turističkoj agenciji Gulliver Travel
dodijeljene su nagrade„Simply the best“za program Turističkim
vlakom kroz konavoske vinograde, koju dodjeljuju UHPA – krovna Udruga hrvatskih putničkih agencija i vodeći turistički magazin Way to Croatia. Kristalne statue i priznanja dodijeljena su 6.
prosinca u sklopu svečanosti na 14. poslovno-turističkoj burzi
PUT u Valamar Diamant Hotelu u Poreču. UHPA i turistički magazin Way to Croatia posebno su vrednovali doprinos Agroturizma Konavle za oblikovanje i razvoj ruralnog turizma i turističke
ponude Konavala sukladno principima održivog i odgovornog
turizma, te oblikovanje kreativnih turističkih sadržaja čime je
stvoren novi turistički proizvod, a Konavle su se pozicionirale
kao novo i atraktivno hrvatsko odredište ruralnog turizma. Stoga ovo priznanje potvrđuje da Agroturizam Konavle ostvaruje
svoju viziju o Konavlima kao destinaciji izvrsnosti u ruralnom
turizmu odmah uz Istru i Baranju, zahvaljujući velikom i predanom doprinosu svih članova i poduzetnika u ruralnom turizmu
Konavala. Agroturizmu Konavle je ovo drugo veliko priznanje
nakon prošlogodišnje Zlatne povelje za manifestaciju Mirisi
Božića u Konavlima, koja će se ove godine održati od 23. do
30. prosinca.
HRVATSKO-AUSTRIJSKO DRUŠTVO DUBROVNIK
Izložba i predavanja Gustav Klimtpionir moderne
Povodom obilježavanja 150. godišnjice rođenja
Gustava Klimta, Hrvatsko-austrijsko društvo Dubrovnik, u suradnji s Austrijskim kulturnim forumom
iz Zagreba, Sveučilištem u Dubrovniku i Umjetničkom
školom Luka Sorkočević, Slikarsko dizajnerskim
odjelom, organiziralo je izložbu Gustav Klimt - pionir
moderne, predavanja dr.sc Irene Kraševac i dr.sc.
Sanje Žaja Vrbica, uz projekciju filma o Gustavu Klimtu
Sensucht „Nach dort“ – Gustav Klimt na jezeru Attersee, u ponedjeljak 10. prosinca 2012., u prostoru središnje zgrade Sveučilišnog kampusa Dubrovnik (ex
Stara bolnica). Izložba prikazuje najvažnije trenutke
iz života i djela poznatog slikara, prema konceptu austrijske povjesničarke umjetnosti Sandre Tretter.
Predavanje dr. sc. Irene Kraševac „Zagonetni svijet
Gustava Klimta“ istražuje umjetničko djelovanje
Gustava Klimta i recepciju njegove umjetnosti, s
posebnim osvrtom na djela u Hrvatskoj, posebno utjecaju na formiranje mladog kipara Ivana Meštrovića u Beču oko 1900. godine i njegov
rad u Cavtatu, te alegorijskim slikama glazbene i kazališne umjetnosti u Rijeci, dok
dr.sc. Sanja Žaja Vrbica u predavanju „Dubrovački umjetnik Marko Rašica u svijetu
Gustava Klimta“ istražuje utjecaj austrijskog slikara, na umjetnički rad i djelovanje dubrovačkog slikara Marka Rašice.
Izložbi su se pridružili i radovi učenika Slikarsko dizajnerskog odjela Umjetničke škole
Luka Sorkočević, pripremljeni na temu Europske moderne u slikarstvu.
Otvorenju Izložbe i pratećim predavanjima bio je prisutan i direktor Austrijskog kulturnog foruma iz Zagreba mr. sc. Georg Christian Lack.
Branka Martinović-Vuković, dipl.ing.arh.
ARTRADIONICA LAZARETI
Istočno od (k)raja
Istočno od (k)raja - zajednička je
izložbeno-umjetnička akcija Art radionice
Lazareti i Kuće Bukovac. Teme kojima se
ovaj projekt bavi su pitanje granica i kraja, kako u smislu završetka, ruba, tako i u
smislu krajolika, doma, mjesta pripadanja, odvojenosti ili udaljenosti od središta,
bilo ono političko, administrativno, kulturno, osobno. Zatim pitanjima dislokacija ili izmještanja umjetničkih radova iz
zatvorenih galerijskih prostora, kao i preispitivanjem problema pripadnosti,
domaćinstva, dobrodošlice, dolaska, odlaska...
Izabrana su četiri dubrovačka umjetnika
– Ivana Pegan Baće, Marko Ercegović,
Ana Požar Piplica i Ivona Vlašić koji su
odabrali i ugostili umjetnika iz Hrvatske ili
susjednih zemalja i s kojim su osmislili
zajednički rad u/na lokaciji koju je odabrao umjetnik-domaćin, a nalazi se istočno
od grada Dubrovnika, na području Župe
dubrovačke i Konavala.
U subotu, 8.12.2012. u Hotelu Grand u Kuparima svoj zajednički projekt/umjetničku
akciju predstavili su Ivana Pegan Baće i
Agata Michowska.
Radovi svih parova umjetnika predstavili
su se na zajedničkoj završnoj izložbi,
8.12.2012. u Art radionici Lazareti.
Izložba ostaje otvorena do 18.12.2012. a
može se pogledati svakim danom osim
nedjeljom od 10 do 18 sati.
WORLD LUXURY TRAVEL AWARDS 2012.
Dubrovački vrtovi sunca najbolji
beach resort u Europi
Dubrovački vrtovi Sunca, luksuzni resort s pet zvjezdica, Radisson Blu Resort & Spa,
dobitnik je ovogodišnje nagrade World Luxury Travel Awards 2012. za najbolji beach
resort u Europi.
GlasGrada - 404 - petak 14. 12. 2012. 23
OTKUPIO IH VIASAT
Burićevi ‘Hrvatski kraljevi’ prikazivat će se u 30
zemalja
Nakon snimanja koje je trajalo godinu i pol, za sve
troškove snimanja sedam nastavaka serije koji traju
po 50 minuta i plaće suradnika izdvojeno je 18 milijuna
kuna
Satelitska televizija VIASAT otkupila je prava na emitiranje dokumentarne serije ‘Hrvatski kraljevi’ Božidara Domagoja Burića.
Tako će se ovaj HTV-ov sedmodijelni dokumentarni spektakl
prikazivati u 30-ak europskih zemalja koliko ih pokriva ovaj skandinavski satelitski operater. Riječ je o cijelom području Skandinavije, zatim zemljama srednje, jugoistočne i istočne Europe.
Distribucijom na VIASAT-u, ‘Hrvatski kraljevi’ postat će najemitiraniji hrvatski televizijski proizvod u inozemstvu, gledano po broju
zemalja u kojima će se prikazivati. Ova vijest nije iznenadila
scenarista i redatelja ‘Hrvatskih kraljeva’ Božidara Domagoja
Burića. ‘Ovo je treći serijal koji sam radio i sva tri su se prodala
u inozemstvo. Meni osobno i cijeloj ekipi to mnogo znači jer se
ogroman rad na ‘Hrvatskim kraljevima’ isplatio. Ponosan sam
što će se serijal koji se bavi hrvatskom povijesti gledati u tolikom broju zemalja’, rekao je Burić. Inače, na igranoj-dokumentarnoj seriji autora Domagoja Burića radilo je čak tisuću ljudi.
Nakon snimanja koje je trajalo godinu i pol, za sve troškove
snimanja sedam nastavaka serije koji traju po 50 minuta i plaće
suradnika izdvojeno je 18 milijuna kuna. www.tportal.hr
FESTIVAL OMLADINE 2012. U SUBOTICI
Klapi Kaše specijalna nagrada
S pjesmom Vicka Dragojevića „Moja jedina“, inače umjetničkog voditelja, Klapa
Kaše je osvojila Specijalnu nagradu na Festivalu omladine 2012., koji se održao
u Subotici 8.prosinca. Nagrada je dubrovačkoj klapi, koja ove godine bilježi
uspjehe i osvaja nagrade, dodijeljena za najoriginalniju kompoziciju koju dodjeljuje Fondacija Kovač. U konkurenciji su bile skladbe iz Srbije, Makedonije,
Bosne i Hercegovine, Slovenije, Crne Gore, Mađarske, Bugarske i Hrvatske.
Dodajmo i to da su u 2012. Kaše apsolutni pobjednici Festivala dalmatinskih
klapa Omiš 2012., gdje su osvojili Zlatni štit s grbom grada Omiša za prvo
mjesto po mišljenju stručnog zbora i Zlatni omiški leut za prvo mjesto po
mišljenju publike. Na 33. Festivalu klapa Dubrovačko neretvanske županije
Kaše su također osvojile prvo mjesto i po mišljenju žirija i po mišljenju publike. Bili su prvi i na Festivalu klapa s mandolinama i gitarama Makarska 2012.
Pripala im je Zlatna plaketa i Nagrada stručnog žirija.
HUMANITARNA AKCIJA ROTARACT KLUBA
DUBROVNIK
Društvu distrofičara
20 invalidskih kolica
Društvu distrofičara, invalida cerebralne i dječje
paralize donirano je 20 ručno izrađenih invalidskih stolica i novčani iznos od 16.441,38 kuna.
Rezultat je to humanitarne akcija Rotaract kluba
Dubrovnik pod nazivom “ Zaigraj s Anom i Marinom”.
KLUB UMIROVLJENIKA LAPAD
VALAMAR
Predstavljen roman „Stablo od duba” Posvojena 42
dupina
U prostorijama Kluba umirovljenika Lapad,
u četvrtak 29. studenoga ove godine, predstavljen je roman „Stablo od duba”našeg
poznatog novinara i istaknutog književnika
Mata Jerinića. Roman je opširno predstavio Ivo Karač, koji je kao profesor pedagogije
bio školski nadzornik u dubrovačkom kraju. Međutim, manje je poznato da je Ivo
Karač kao mladi učitelj završio i studij
književnosti, pa je on sa stručne strane
izrekao riječi pohvale na račun jasnoće, konciznosti i ljepote stila pisanja gospara Mata.
Ovo je dvadeset treća knjiga ovog istaknutog dubrovačkog i hrvatskog pisca. Naime,
do sada je napisao 8 knjiga pjesama, 4
drame, 1 humoresku, 1 knjigu razgovora, 5
knjiga pripovjedaka i 2 romana, među koje
spada i ovaj koji danas predstavljamo.
„Stablo od duba” obiteljski je roman, koji
prati jednu uglednu patrijarhalnu obitelj u
24 GlasGrada - 404 - petak 14. 12. 2012.
dubrovačkom zaleđu. Možemo slobodno
reći da je autor s velikim uspjehom opisao
običaje, moral i mentalitet ljudi dubrovačkog
zaleđa. U romanu se od početka krije tajna
koja u sebi nosi ljubav, mržnju, smrt i prijevaru. Tu će tajnu, koja će biti veliko
iznenađenje, na kraju otkriti glavni lik.
Gospar Karač je naglasio, da je roman
„Stablo od duba” velika promocija Dubrovnika u Hrvatskoj. Čestitajući i zahvaljujući autoru na ovom daru, istaknuo je, da je roman
„Stablo od duba” srebro za današnje, a zlato za buduće generacije. I ovaj put je došao
do izražaja prirođen dar autora za opisivanje likova sa svim njihovim dobrim i lošim
stranama, što ga uvršćuje u sam vrh hrvatske književnosti. Predstavljanju je prisustvovalo preko 50 umirovljenika Lapada, koji
su autora pozdravili burnim pljeskom.
Albert Vlahov
Valamar hoteli i ljetovališta, vodeća hrvatska tvrtka za upravljanje u turizmu,
sredstvima prikupljenima kroz projekt
iz područja društveno odgovornog
poslovanja “meetINblue - valamar
blue meetings” u ovoj je godini posvojila ukupno 42 dupina iz Jadranskog
mora te tako doprinijela očuvanju ove
zaštićene vrste. Zahvaljujući ostvarenom zakupu svojih konferencijskih
prostora za događaje u kojima sudjeluje 100 ili više osoba, Valamar je
doniranjem 700 kuna za svaki takav
zakup, posvojio po jednog dupina. U
ovoj je godini Valamar za tu svrhu izdvojio 30 tisuća kuna, koja su donirana lošinjskom Institutu za zaštitu mora
Plavi svijet, a projekt će se nastaviti i
sljedeće godine.MMC
POLIKLINIKA MARIN MED
Rana dijagnostika
patoloških promjena
Korištenjem laboratorijskih, ultrazvučnih i citoloških analiza u vrlo
kratkom roku može se dobiti dijagnoza te pristupiti liječenju. –
kaže dr. Gelić koji već više od dva desetljeća u Splitu vodi privatnu
Polikliniku Hygieia
Primjenom ultrazvučne dijagnostike danas se bez posljedica mogu dijagnosticirati mnoga oboljenja organa; mišića,
zglobova, štitnjače, krvnih žila, srca, dojki, jetra, slezene, bubrega, prostate,
žučnog i mokraćnog mjehura. U Poliklinici Marin Med svoje stručno znanje i dugogodišnje iskustvo u dijagnostici i liječenju površnih promjena na koži, limfnim
čvorovima te štitnjače, dojki, organa trbuha, srca i krvnih žila, primjenjuje istaknuti splitski liječnik dr. Andrija Gelić.
-Zadnje generacije ultrazvučnih aparata
sa mogućnošću prikaza patoloških
promjena manjih od 1 mm veličine, uz
primjenu Color Doppler analize, omogućuje ranu dijagnostiku patoloških
promjena i ukazivanje na sumnju malignog procesa. Visoka rezolucija aparata
nam omogućuje preciznu punkciju patoloških promjena na štitnjači, dojkama,
limfnim čvorovima. Korištenjem laboratorijskih, ultrazvučnih i citoloških analiza
u vrlo kratkom roku može se dobiti dijagnoza te pristupiti liječenju. – kaže dr.
Gelić koji već više od dva desetljeća u
Splitu vodi privatnu Polikliniku Hygieia.
-Praćenjem analiza bolesti uočio sam da
su do sada, na dosta velikom području
RH, u ranoj fazi dijagnosticirane bolesti
štitnjače u smislu karcinoma i čvorastih
benignih struma i to je operirano te se
vrlo rijetko susrećemo sa velikim strumama. Može se reći da danas imamo sve
više bolesti vezanih za hormonski poremećaj čemu su uz genetsku predispoziciju, najveći uzročnik manifestacije boleststresovi. Kako je hormon štitnjače odgovoran u funkcioniranju svih stanica, posljedice njegova poremećaja se
odražavaju na cijeli organizam pogotovo na mišićni sustav, funkciju srca, probavu. Hormon štitnjače je jako bitan kod
začeća i održavanja trudnoće jer u slučaju sniženih vrijednosti teže dolazi do
začeća, a tijekom trudnoće trudnice mogu dobiti pojačano na
težini pa često plod bude manji.
U petom mjesecu trudnoće kod
ploda se počinje razvijati štitnjača,
počnu se stvarati hormoni
neophodni za fizički i psihički razvoj djeteta i u slučaju njegova nedostatka mogu nastati teške posljedice. Manjak pak hormona štitnjače nema nekih naglih manifestacija kod pacijenta kao što izazivaju njegove povišene koncentracije pa se teže prepoznaju, a
promjene na koje se pacijenti žale
najčešće se pripisuju nervozi,
godinama, slabijoj kondiciji, prehrani itd. – kaže dr. Gelić napominjući da je, vezano za problematiku hormona štitnjače, sve više u
porastu poremećaj tjelesne težine kod
cjelokupne populacije.
-Zabrinjavajuće je da je sve više mladih s
prekomjernom težinom uslijed konzumiranja nezdrave tzv. brze hrane te sve
manje fizičke aktivnosti. Također se mora
reći da i pored stalnih poziva ženama za
raznim preventivnim pregledima dojki to
još uvijek nije dalo očekivane rezultate
tako da imamo dvije negativnosti da uz
porast oboljenja dojki imamo dijagnoze u
kasnijoj fazi bolesti što daje slabije rezul-
tate izlječenja. Može se zaključiti da još
uvijek ne dajemo dovoljno pažnje na
odgoju mladih generacija kao i preventivi i edukaciji odraslih.- smatra dr. Gelić
pozdravljajući svake nove privatne inicijative u zdravstvu poput Poliklinike
Marin Med koje, osim kod lokalnog
stanovništva, svoje usluge mogu ponuditi i kroz zdravstveni turizam za koji
Split i Dubrovnik imaju odgovarajuće
resurse.
NAJAVE DOLASKA LIJEČNIKA
SPECIJALISTA
U POLIKLINIKU MARIN MED:
dr. Andrija Gelić, specijalist
nuklearne medicine, subspecijalist za
štitnjaču- ambulanta u petak 28.
prosinca 2012.
GlasGrada - 404 - petak 14. 12. 2012. 25
U SKLOPU OBILJEŽAVANJA DANA DUBROVAČKIH BRANITELJA
Kustosi Dubrovačkih muzeja održali prigodno
predavanje o Domovinskom ratu
U sklopu obilježavanja
Dana dubrovačkih
branitelja, u srijedu, 5.
prosinca, popodne je
organiziran i prigodni
program u tvrđavi Imperijal na Srđu. Naime,
nakon Križnog puta na
Srđ i razgledavanja
odabranog rješenja
postaja Križnog puta
ispred tvrđave Imperijal, posjetitelji su uz
stručnu pratnju mogli
razgledati i dvije
izložbe Muzeja suvremene povijesti Dubrovačkih muzeja pod
nazivima „Dubrovnik u
Domovinskom ratu
1991.-1995.“ te „Dani
pobjede“.
Voditeljica Muzeja suvremene povijesti Dubrovačkih muzeja
Varina Jurica Turk i kustos Mišo Đuraš održali su i kratko pre-
26 GlasGrada - 404 - petak 14. 12. 2012.
davanje o Domovinskom ratu, posebice o oslobađanju
dubrovačkog područja te sugrađane upoznali sa
svojim radom na
istraživanju tog dijela hrvatske i dubrovačke povijesti.
- Brojka od gotovo 60 tisuća posjetitelja izložbe o Domovinskom ratu, koliko smo ih ove godine zabilježili,
svjedoči da se nismo mučili zaludu te da naš trud služi
nečemu – kazala je, između ostalog, Varina Jurica Turk,
naglasivši da osobno ipak nije zadovoljna količinom
istraživanja koju povjesničari posvećuju tom razdoblju
hrvatske povijesti.
U sklopu predavanja posjetiteljima se obratio i dr. sc.
Hrvoje Kačić, koji je tijekom Domovinskog rata obavljao
visoke političke dužnosti, od predsjednika saborskog
Odjela za vanjsku politiku, do predsjednika Državne komisije za granice Vlade Republike Hrvatske.
KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA
Na mladima dugovi ostaju
Zato mi imamo trgovinski deficit s inozemstvom. Izvozimo pamet, a uvozimo gluposti
Pravosuđe nam hvata korak s Europom.
Nema više sudovanja do iznemoglosti, u
kojemu pobjeđuje onaj s više solada za
bolje advokate.
Sad’ će sve bit’ gotovo u dan dva. Takorekuć, prijeki sud. I žalit’ se može samo
jedamput, a onda- gotovo. Prije je pravda
bila spora i nedostižna. Od sad’ će bit’
ista takva, samo puno brža. Bome, ako si
kriv, kriv si, a svako izvođenje dokaza
obrane, može samo nepotrebno odugovlačit’ suđenje. Pa bi se tako ugrozili planovi
za velike uštede. Pravda mora bit’ uzor
štedljivosti.
A štedit’ treba i u obrazovanju. Rijetko se
više čuje, kako na mladima svijet ostaje.
Prije bi se reklo, ostaju im dugovi. To i oni
znaju, pa čim nam potroše solde iz proračuna za velike škole - emigriraju. Zato
mi imamo trgovinski deficit s inozemstvom. Izvozimo pamet, a
uvozimo gluposti.
Naše jake policijske snage, više
od godinu dana su kopali zemlju, isušivali jezera, pročešljavali makiju i šumu, podizali svaki
kamen dvaput. Pomagali su im
izviđački kučki, ronioci, vatrogasci, gorska služba, speleolozi, helikopteri, piloti i bespilotne letjelice. A onda se neki
nespretni šetač ‘popiknuo’ o
ono što su tolike snage tražile
godinu i nešto.
Nije da baš sve državne firme,
ili one u kojima država ima udjela,
loše stoje. Eto recimo, govore da
Luka Dubrovnik posluje svjetski, k’o u
Europi. Takve su im i plaće, a direktor,
zaslužan za takve rezultate, zarađuje k’o
u Americi. Ima i pristojnu otpremninu, u
slučaju, da ga moraju otpremit’ nakon
možebitne promjene vlasti. Jer, onda
mora nekome drugome sretniku upasti
sjekira u med. Zato je točno određen redoslijed upadanja sjekire u med. Tu je,
što bi se reklo, sve transparentno.
Mada, istini za volju, može ne’ko, onako,
mornarskim rječnikom rijet, da je to političko sidrište, i da svi ti silni brodovi i kruzeri, zasigurno ne bi mogli akostat, ni na
Kalamoti niti u Zatonu. Pa da ne treba nikakav trud ni znanje za ih natjerat’ da se
vežu u Gruškoj luci i da troše vodu, struju
i rješavaju se smeća. K’o što oni iz Vodovoda ne moraju plaćat’ reklame u novinama, kako bi građane uvjerili, da po zlato
kupuju njihovu smrdljivu i mutnu vodu.
Gazdu Marjana iz Čabra, malo ‘ko pozna. Običan čovjek, radnik, poduzetnik. Niti
je bio lažni domoljub, ni lažni branitelj,
izdajnik, sumnjivi tajkun, sponzor, estradna zvijezda, glasnogovornik, niti svjedok
s imunitetom. Ukratko, bio je ni’ko i ništa.
A onda se, prije dosta godina, počeo bavit’
drvom. Radio je prvo sam, izvlačeći oborena stabla iz šume konjima. Onda je
zaposlio i druge. Tako je post’o vlasnik
velike drvne industrije. Nedavno je odlučio
poć’ u penziju. Prije odlaska, pobrinuo se
za Božićnu bajku, pa je svojim zaposlenicima poklonio tvornicu. Naš čovjek, onako podozriv, traži nekakvu kvaku. Misle da
je to neki drveni Trojanski konj. Nije ni
čudo. Nije prošlo puno vremena otkako
su neki drvosječe, umjesto stabala,
posjekli radnike i njihova prava u raznim
djelatnostima, kako bi zavladali bogatom
Trojom. A opet, oni koji su išli po svijetu
kažu, da tega ima i tamo, i da se to tamo
tumači k’o humanitarizam ili filantropija, a
da je razlog takvog čina, moguća grižnje
savjesti bogataša prema siromašnim rad-
nicima, ali i možebitni spasonosni odbitak ogromnih količina poreza. Oni koji
nisu sretni privatizacijom u Hrvata ili ne
znaju u njoj uživat’, nalaze u temu novi
pristup tzv. dragovoljnoj nacionalizaciji.
Svijet je zahvatilo globalno veselje nakon
objave vijesti o perspektivnoj britanskoj
kraljevskoj bebi. Čestitkama i divljenju
budućem tati, mladom Princu, oglasili su
se svi važniji svjetski lideri i okrunjene
glave. Stanje trudnoće popularne
Princeze, koja, istina potječe iz plebejskih
krugova, odiše bajkovitošću srednjega
vijeka i Englezima znači više nego rast
BDP-a.
Naši, pogrdno zvani balkanski istraživački
novinari, zakleti antirojalisti, ocjenjuju jedino sam ritual, koji je zaslužan za
narečenu trudnoću. Pa tvrde, da nije nimalo bajkovit, niti se razlikuje od kopulacijskog postupka, kod običnog’ prostog
svijeta.
Premda je predsjednik
najveće
oporbene
stranke/zajednice bio Piše: Mario Klečak
uvjeren, da je Diplomski rad zapravo samo kompilacija, a ne znanstveni rad, poslije se predomislio i svog
glavnog operativca uvjerio, da ima
važnijeg posla na terenu i da se ostavi
Sabora. Pa kad’ se drugi put bude bavio
kompilacijom, neće više rabit’ fotokopirni
stroj.
Ove smo setemane, prvo iz crkvenih
krugova čuli upozorenje o štetnim i opasnim namjerama vladinog sustava
zdravstvenoga obrazovanja u školama.
A onda smo, dan uoči dočeka Sv. Nikole,
darivatelja dobre male djece, imali i prosvjede nešto starije djece pod imenom Nepomireni. Oni su se bunili po cijeloj Hrvatskoj tvrdeći, da se djeci u školi oduzima djetinjstvo. I nosili igračke po skupovima. Tako su prosvjedovali protiv
uvođenja spornoga zdravstvenoga
odgoja u školi. Nikako im se ne sviđaju
lekcije o masturbaciji djeci u petom
razredu i stavljanje golduna na banane
i tikvičasto povrće. Što fali tikvicama?
Pobornici novog sustava obrazovanja
pak misle, da ako već djecu na
vjeronauku uče, kako smo se svi grješni
rodili, a da seks služi isključivo
za ‘štancanje’ djece, onda ih
može neko naučit’ i temu, da
rode nemaju nikakvu zaslugu
za rađanje i dostavu djece... i da,
dok još nisu posve odrasli, školsku ljubav bližnjega svoga, ne smiju uvijek shvaćat’ bukvalno, da im
se ne dogodi – vulgarno. Ima ih koji
vide svrhu i jedne i druge metode. Ali
se svi slažu, da svako nestručno ispiranje mozga, može kod’ djece izazvat’
glavobolju.
U zraku je ost’o prijedlog o uvođenju poreza za javnu TV, kakvu do sad’ još nismo
ni sanjali. Premda su mnogi vjerovali, da
će država obeštećivat’ gledatelje javne TV,
zato što je gledaju, oni koji nisu ništa
obećali, došli su do obećavajuće ideje.
TV pretplatu, trebaju plaćat’ svi, bez
obzira, imaju li televiziju ili ne. Ako se
pokaže učinkovit, sličan porez bi se onda
mog’o uvesti i za cestarinu, za one koji
nemaju auta, ili možda porez na plovila
za one koji nemaju barke.
Državni službenici i zaposlenici vjeruju, da
je najavljeni SMAK SVIJETA razlog što ni
ove, a ni slijedeće godine neće dobit’ ni
Božićnice ni regres. Tako bi njihova šteta
bila kolateralna. Na kraju krajeva, prema
naučnoj teoriji, svijet je i nast’o k’o - kolateralna šteta. U Velikom Prasku. Eto, s
kakvim praskom uspoređuju vladavinu
svoga poslodavca.
GlasGrada - 404 - petak 14. 12. 2012. 27
mali
OGLASI
KUĆE
Manju kuću i građevinsku parcelu
prodajem. 091 471 4500.
STANOVI
MIJENJAM ili prodajem stan u Zagrebu,
cca 30m2, u centru, blizina autobusnog
kolodvora, za stan u Dubrovniku ili okolici
(od Stona do Cavtata). 099 871 7262.
Prodajem stan 55 m2, prizemlje, u centru n.naselje Mokošica. Cijena po dogovoru. 453 217 ili 098 220 236.
IZNAJMLJIVANE
ZVEKOVICA iznajmljujem jednosobni
stan na duži period! 099 402 8779.
APARTMANI
Iznajmljujem apartman na dulje vrijeme.
099 793 5050.
GARAŽE
Iznajmljujemo garažu uz parking. 099
793 5050.
ZEMLJIŠTA
HITNO prodajem 2650 m2 građevinskog zemljišta u Čibaći-Mišići, odmah
ispod autobusne stanice. Cijena 100 000
Eura. 098 747 107.
Cavtat, građevinsku parcelu 3000 m2,
vl. 1/1, povoljno prodajem ili mijenjam za
stan uz dogovor oko vrijednosti obaju
nekretnina. 091 726 0230.
AUTOMOBILI
AUDI A4, 1.6, ‘96.G., KOŽNI SICEVI,
ALU FELNE, U DOBROM STANJU, VRLO
POVOLJNO. 091 7632 988
FORD Mondeo, turbo-diesel, ‘96.g., reg.
do 11/2013, alu felne, nove gume, u dobrom stanju. 091 899 6231
Kupujem Fića ili Renault 4 u voznom
stanju. 098 166 8966.
POSAO
Ako tražite siguran način kako honorarno zaraditi, javite se na mob. 098 345 891.
POTRAŽNJA
Kraljevska yoga (Raja yoga) za vježbe,
nazvati Asima. 091 506 1526.
Fotografiranje i snimanje vjenčanja. Paket sa photobookom, dva manja te snimkom za samo 5000! 091 300 5099.
Popravci i prodaja računala. Razne instalacije, programa i djelova. Izrada internet stranica. Dolazimo na vašu adresu.
Povoljne cijene. 091 300 5099.
Izrađujem portret u olovci za samo 200
kn.Idealan poklon za nadolazeće
Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOM DO 12:00 SATI i objaviti će se samo jednom. PREDAJTE MALI OGLAS
SMS-om NA BROJ 66248 (upišite GLAS, vaš tekst), (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen). GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ
MALIH OGLASA. Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 888 7109 ili info@externus.hr
blagdane. Svakako dostavit fotografiju
091 894 1866.
V.Varičaka 5, ZG, OIB 03592331792,
tel. rekl. 099/4063519, +18
Radila bih sve kućne poslove, pomagala starijim osobama ili čuvala djecu. 099
695 9404.
Mala–otvorena sam za sve opcije.
Pošalji poruku MALA na 66280, 3.72
kn/sms. Admida d.o.o, V.Varičaka 5,
ZG, OIB 03592331792, tel. rekl. 099/
4063519, +18
Kod dobre obitelji ili pojedinca radila bih
sve poslove dobre domaćice. 091 360
9062.
RAZNO
IZUZETNA PRILIKA, VRLO POVOLJNO
PRODAJEM NOV 16 –DIJELNI KOMPLET
POSUĐA “HOFFMAN”. 0911715402.
OTKUPLJUJEM KVALITETNE ROGAČE.
092 1481210.
Prodajem pc tablet my audio 708R Serija 7 za 500kuna i prodajem mini lcd tv sa
dvb-t reciverom i usb pvr funkcijom energy tv 2070 za400 kuna i prodajem
šivaću mašinu koja se može prenositi za
250 kuna. 099 764 4825
POTRAŽNJA
Knjige, časopise, biltene o šahu kupujem ili dajem druge knjige za šahovsku
literaturu. 091 471 4500.
POMOĆ I NJEGA
Ozbiljna i pouzdana, sa iskustvom dugogodišnjim, brine za pokretnu i nepokretnu čeljad 098 1761 360.
OSOBNI ODNOSI
Muškarac, slobodan 180, 85 kg, živi u
gradu i želi upoznati djevojku ili damu radi
sexa. 098 973 8252.
Ako si dugonoga, usamljena dama i
rado primaš u trenutcima samoće u goste
diskretnog muškarca, javi se. 098 902
7033.
Simpatičan mladic, 39 g, upoznao bi
damu, od 50 g, pa nadalje. 098 964 5330.
Simpatičan mladić, 40g, upoznao bi isključivo stariju damu, od 50g pa nadalje.
Hvala. 099 772 0633.
Muškarac, povremeno u dub, 41g, upoznao bi normalnu damu za druženje u
njenom prostoru. Godine nevažne. 095
565 9994.
Traži se starija dama, iskrena, nježna,
koja bi uživala sa zgodnim i obdarenim
mladićem 37g. Samo ozbiljne ponude.
098 964 5330.
Simpa-tražim razuzdanog mladog
pastuha za druženje. Pošalji poruku
SIMPA na 66280, 3.72 kn/sms. Admida d.o.o, V.Varičaka 5, ZG, OIB
03592331792, tel. rekl. 099/4063519,
+18
Mila-studentica, tražim starijeg
muškarca. Pošalji poruku MILA na
66280, 3.72 kn/sms. Admida d.o.o,
Biba-prevarena nebrojeno puta, traži
srodnu dušu. Pošalji poruku BIBA na
66280, 3.72 kn/sms. Admida d.o.o,
V.Varičaka 5, ZG, OIB 03592331792,
tel. rekl. 099/4063519, +18
Anita-udata, tražim ljubav u diskreciji.
Pošalji poruku ANITA na 66280, 3.72
kn/sms. Admida d.o.o, V.Varičaka 5,
ZG, OIB 03592331792, tel. rekl. 099/
4063519, +18
Boba-žena srednjih godina traži
nježnog i iskrenog muškarca. Pošalji
poruku BOBA na 66280, 3.72 kn/sms.
Admida d.o.o, V.Varičaka 5, ZG, OIB
03592331792, tel. rekl. 099/4063519,
+18
Kim-u dosadnom braku traži iskru da
se probudi vatra! Pošalji poruku KIM na
66280, 3.72 kn/sms. Admida d.o.o,
V.Varičaka 5, ZG, OIB 03592331792,
tel. rekl. 099/4063519, +18
Zana – imam želju probati nešto novo,
probala bih sa ženom. Pošalji poruku
ZANA na 66280, 3.72 kn/sms. Admida
d.o.o, V.Varičaka 5, ZG, OIB
03592331792, tel. rekl. 099/4063519,
+18
Jana-voliš li zabavu u troje? Javi se!
Pošalji poruku JANA na 66280, 3.72 kn/
sms. Admida d.o.o, V.Varičaka 5, ZG,
OIB 03592331792, tel. rekl. 099/
4063519, +18
Ines–povratnica iz Njemačke, razvedena, traži novi početak! Pošalji
poruku INES na 66280, 3.72 kn/sms.
Admida d.o.o, V.Varičaka 5, ZG, OIB
03592331792, tel. rekl. 099/4063519,
+18
IMUĆNA TANJA dotjerana i dobrog
izgleda,grudi
6
sa
viškom
kilograma,maštovita I izdržljiva,traži
muškarca za intimno druženje.živim sama
blizu Zadra javi se na 66416 za odjavu
pošalji STOP(IT Jedan d.o.o.Selska
Cesta90a 10000 Zagreb, OIB:
75235737688;info 062/700-700)18+
3,72kn/sms
DOMACICA SANJA domaćica,željna
vrućeg sexa sa ljubavnikom koji može
dugo izdržati,javi mi se za sex i
susret,imam puno slobodnog vremena
javi se na 66416za odjavu pošalji STOP(IT
Jedan d.o.o.Selska Cesta90a 10000
Zagreb,OIB:75235737688;info 062/700700)18+ 3,72kn/sms
ISKUSNA ZORA napaljena i vlažna,
tražim isključivo nekog za dobar seks, ako
voliš iskusne dame velikih sisa javi se za
OBAVIJEST O PROMJENI POSTUPKA PREDAJE MALIH OGLASA
Prilikom predaje oglasa, potrebno je priložiti sljedeće podatke:
- pravne osobe: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobe
- fizičke osobe: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište.
28 GlasGrada - 404 - petak 14. 12. 2012.
uživanje u mom prostoru javi se na66416
za odjavu pošalji STOP(IT Jedan
d.o.o.Selska
Cesta90a
10000
Zagreb,OIB:75235737688;info 062/700700)18+ 3,72kn/sms
SITUIRANA 55 napaljena i tebi dostupna od 0-24,pozivam te u moj dom da vidiš
kako žena može biti sexi,čekam s
iznenađenjem i slikom javi se na 66416za
odjavu pošalji STOP(IT Jedan d.o.o.Selska
Cesta90a
10000
Zagreb,OIB:75235737688;info 062/700700)18+ 3,72kn/sms
GUSTA ŠUMICA crnka velikih petica želi
upoznati muškarca koji je spreman na sve
u seksu i želi puno toga novoga
naučiti,prostor imam i puno vremena javi
se na 66416 za odjavu pošalji STOP(IT
Jedan d.o.o.Selska Cesta90a 10000
Zagreb,OIB:75235737688;info 062/700700)18+ 3,72kn/sms
SISATA NADA;usamljena i napaljena
kućanica iz Dubrovnika družila bi se u
svom prostoru sa muškarcem željnog
seksa,imam ti štošta pokazati javi se
nećeš požaliti javi se na 66416 za odjavu
pošalji STOP(IT Jedan d.o.o.Selska
Cesta90a 10000 Zagreb, OIB:
75235737688;info 062/700-700)18+
3,72kn/sms
VRELA BOSANKA s prijateljicom sam
na dugom boravku u Dubrovniku i tražim
muškarca za avanturu,koji bi želio sex a
možda bio dobar i s prijateljicom javi se
na 66416 za odjavu pošalji STOP(IT Jedan
d.o.o.Selska
Cesta90a
10000
Zagreb,OIB:75235737688;info 062/700700)18+ 3,72kn/sms
PODUZETNICA ZELJKA poslovna
žena,živim na relaciji Zagreb
Dubrovnik,kad sam u Dubrovniku preko
tjedna tražim mušku osobu,diskretnu,za
poznanstvo druženje javi se na 66416 za
odjavu pošalji STOP(IT Jedan d.o.o.Selska
Cesta90a 10000 Zagreb, OIB:
75235737688; info 062/700-700)18+
3,72kn/sms
GAY GORAN mlad i neiskusan dečko
traži starijeg muškarca za diskretne susrete javi se na 66416 za odjavu pošalji
STOP(IT Jedan d.o.o.Selska Cesta90a
10000 Zagreb,OIB:75235737688;info
062/700-700)18+ 3,72kn/sms
TRANS MONI plavuša 174/65,grudi 4
pruža noćenje i kompletnu erotsku
masažu. Dočekujem Vas u halterima i
štiklama javi se na 66416 za odjavu pošalji STOP(IT Jedan d.o.o.Selska Cesta90a
10000 Zagreb,OIB:75235737688;info
062/700-700)18+ 3,72kn/sms
SEKSI PRIČA ZA TEBE...MOJ
SVRŠETAK…zelis čuti kako ja to radim i
zvučim na kraju? Nazovi 064 600 605,
biraj 1,2 ili 3 i slušaj (tel. 6.99 kn/min,
mob. 8.41 kn/min, IT jedan d.o.o, Zg,
Selska c. 90a,OIB 75235737688,
Tel:062700700,+18)
Molimo Vas da prilikom predaje oglasa navedete svoje identifikacijske podatke
kako bi oglasi bili objavljeni, u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vaših
oglasa. Identifikacijski podaci neće nigdje biti objavljeni, neće biti dostupni
drugim korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.
VESNA STARA MACA s iskustvom trazi
pastuha za vruce užitke, osiguran prostor
a ni nagrada nece izostati. Posalji VESNA
na 66310, usreci sebe i mene. (3,72 kn/
sms,za odjavu stop,IT jedan, Zg,Selska
c.
90a,oib
75235737688,info
062700700,+18)
ISKUSNA BRANKA, punija i iskusna, trazim muskarca za avanturu. Sama zivim i
puno toga mogu pruziti, saljem sliku na
upit. Šalji ISKUSNA na 66310 (3,72 kn/
sms,za odjavu stop,IT jedan, Zg,Selska
c.
90a,oib
75235737688,info
062700700,+18)
ANA 32g, vitka i atraktivna plavuša, traži
muško društvo za intimna druženja u
mome stanu uz veliku diskrceciju.Šaljem
sliku. Pošalji ANA32 na 66310 (3,72 kn/
sms,za odjavu stop,IT jedan, Zg,Selska
c.
90a,oib
75235737688,info
062700700,+18)
MARATONKA Ljubiteljica oralnog i analnog sexa i sexa u svim varijantama, traži
neobuzdanog i nezasitnog muškarca za
seksi maraton. Šalji MARATONKA na
66310 (3,72 kn/sms za odjavu stop, IT
jedan, Zg, Selska c. 90a, oib
75235737688, info 062700700, +18)
PETRA 33g,jebozovna plavusa s
cvrstim grudima i utegnutom guzom,vrlo
privlacna, pristalica analnog i oralnog sexa
trazi muskarca s kojim ce podijeliti uzitak. Šalji PETRA na 66310 (3,72 kn/
sms,za odjavu stop,IT jedan, Zg,Selska
c.
90a,oib
75235737688,info
062700700,+18)
JELICA 36g, lijepa i usamljena žena, traži
srodnu dušu za vezu.Šalji ZORICA na
66310. (3,72 kn/sms za odjavu stop, IT
jedan, Zg, Selska c. 90a, oib
75235737688, info 062700700, +18)
GRETA g. sexypilna, plavuša koja uživa
u sexy odjeći i prljavim igrama u krevetu,
tražim muškarca koji ima želju ispuniti
moju prljavu maštu. Šalji GRETA na
66310 (3,72 kn/sms,za odjavu stop,IT
jedan, Zg,Selska c. 90a,oib
75235737688,info 062700700,+18)
ROMINA mlada studentica,voli isprobavati sve novo, uživati u dobrom provodu,
traži muškarca za svoju sljedeću avanturu, možda si to baš ti? Šalji ROMINA na
66310 (3,72 kn/sms,za odjavu stop,IT
jedan, Zg,Selska c. 90a,oib
75235737688,info 062700700,+18)
MANDA60 zavodljiva i brinetaobožava
vatreni sex i igre bez granica, traži muškarca s kojim će isprobati sve poze. Šalji
MANDA na 66310 (3,72 kn/sms,za odjavu stop,IT jedan, Zg,Selska c. 90a,oib
75235737688,info 062700700,+18)
BELINDA 39g. zena u monotonom braku u kojem nema vise strasti,koji je postao navika, traži muškarca za povremene
susrete iskljucivo za seks u diskreciji. Šalji
BELINDA na 66310 (3,72 kn/sms,za odjavu stop,IT jedan, Zg,Selska c. 90a,oib
75235737688,info 062700700,+18)
FOTO na 66906 - Plati jednu, gledaj 3.
Najveći izbor slika korisnika različitih profila. Upiši FOTO i želju, šalji na 66906 i
gledaj…… (3,72 kn/sms,za odjavu
stop,IT jedan, Zg,Selska c. 90a,oib
75235737688,info 062700700,+18)
GAY - TRANNY na 66906 od 18 do 80
god. Slobodni GAY i TRANNY koji teško
nalaze partnera. S povjerenjem šalji GAY
ili TRANNY na 66906 i ugodi si. (3,72 kn/
sms,za odjavu stop,IT jedan, Zg,Selska
c.
90a,oib
75235737688,info
062700700,+18)
IVANA25, mala crnka,raskošnog i skladnog tijela,s velikim grudima(5) i prćastom
guzom traži muškarca koji zna zadovoljiti
ženu. Šalji IVANA na 66906 (3,72 kn/
sms,za odjavu stop,IT jedan, Zg,Selska
c.
90a,oib
75235737688,info
062700700,+18)
LUCIJA 56g,starija gospođa traži
muškarca koji će je zadovoljiti u krevetu i
s kojim će doživjeti nezaboravnu strast.
Slika na upit. Šalji LUCIJA na 66906 (3,72
kn/sms,za odjavu stop,IT jedan, Zg,Selska
c.
90a,oib
75235737688,info
062700700,+18)
HELENA zgodna djevojka koja obozava
sex i sve vezano za njega,situirana, zapos-
lena, živi sama, tražim jednostavnog
muškarca za druženje i vezu. Šalji HELENA na 66906 (3,72 kn/sms,za odjavu
stop,IT jedan, Zg,Selska c. 90a,oib
75235737688,info 062700700,+18)
GORDANA vatrena plavusa, jace grade,
trazi muskarca koji voli prave obline. Šalji
GORDANA na 66906 (3,72 kn/sms, za
odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a,
oib 75235737688, info 062700700,
+18)
ANĐA70 udovica jos uvijek u punoj snazi, traži mlađeg muškarca za diskretna
viđanja u njenom domu. Vrlo aktivna i
maštovita, slika na upit. Šalji ANĐA na
66906 (3,72 kn/sms, za odjavu stop, IT
jedan, Zg, Selska c. 90a, oib
75235737688, info 062700700, +18)
ENA30 obična jednostavna djevojka,
zaposlena, sama živi, traži ozbiljnog
muškarca za više od avanture. Molim
samo ozbiljne iznad 30g. da se jave. Šalji
ENA na 66806 (3,72 kn/sms, za odjavu
stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib
75235737688, info 062700700, +18)
SANELA tamnoputa ljepotica, puna
strasti i požude, traži muško društvo s
kojim će otkriti tajnu užitka i podijeliti nezaboravne trenutke. Šalji SANELA na
66906 (3,72 kn/sms, za odjavu stop, IT
jedan, Zg, Selska c. 90a, oib
75235737688, info 062700700, +18)
KLARA48 teta nemirnog duha i tijela
voljela bi se smiriti uz manje obdarenog
muškarca. Ako si za susret, pošalji KLARA
na 66906 (3,72 kn/sms za odjavu stop,
IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib
75235737688, info 062700700, +18)
DAMA1 BUJNA obdarena atributima,
izdržljiva dama ali i vražica, traži vrućeg
muškarca za igre pod njenim plahtama.
Šalji DAMA1 BUJNA na 66306 (3,72 kn/
sms za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska
c. 90a, oib 75235737688, info
062700700, +18)
DAMA1 PROFESORICA u sexu, nema
tabua, traži mlađe pastuhe za poduku. Šalji
DAMA1 PROFESORICA na 66306 (3,72
kn/sms za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib 75235737688, info
062700700, +18)
DAMA1 SISATA ZORKA velikih grudi i
guze, traži muškarca koji voli ženske
obline, šaljem intimnu sliku. Pošalji
DAMA1 SISATA na 66306 (3,72 kn/sms
za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a,
oib 75235737688, info 062700700,
+18)
DAMA1 ANTONELA 22god, dobrog
izgleda,jako znatiželjna koja još nije
isprobala sve čari sexa,traži muškarca za
druženje koji bi je podučio i pokazao joj
pravi užitak. Šalji DAMA1 ANTONELA na
66306 (3,72 kn/sms za odjavu stop, IT
jedan, Zg, Selska c. 90a, oib
75235737688, info 062700700, +18)
DAMA1 LAURA dominantna plavuša s
oblinama za uzivanje trazi muskarca s
kojim bi se bez prevelikih obaveza upustila u avanturu. Šalji DAMA1 LAURA na
66306 (3,72 kn/sms za odjavu stop, IT
jedan, Zg, Selska c. 90a, oib
75235737688, info 062700700, +18)
FORTUNA2 MIA izuzetno velikih grudi i
zamamne guze, srednjih god. trazi mladjeg muskarca. FORTUNA2 MIA na 66306
(3,72 kn/sms za odjavu stop, IT jedan,
Zg, Selska c. 90a, oib 75235737688, info
062700700, +18)
FORTUNA2 NELAAko si u braku kao ja
a partnerica te ne uzbuduje, javi mi se da
usrecimo bar na kratko jedno drugo. Posalji FORTUNA2 NELA na 66306 (3,72 kn/
sms za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska
c. 90a, oib 75235737688, info
062700700, +18)
FORTUNA2 CHAT za besane noći i
maštovita druženja. Chat ZA SVE USAMLJENE I RADOZNALE. Šalji FORTUNA2 na 66306 i pronađi odgovarajućeg
partnera za sebe. (3,72 kn/sms za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib
75235737688, info 062700700, +18)
FORTUNA2 MERI 41 g, razvedena i
usamljena žena,vrlo privlačna, traži
srodnu dušu za trajniju vezu. Imam
odraslu djecu i živim sama. Šalji FORTUNA2 MERI na 66306 (3,72 kn/sms
za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c.
90a,
oib 75235737688, info
062700700, +18)
GlasGrada - 404 - petak 14. 12. 2012. 29
ZAŠTITA SPOMENIČKE BAŠTINE PRIJE OSNIVANJA DRUŠTVA PRIJATELJA DUBROVAČKE STARINE (4)
Gradske zidine Stona konzervator ne smatra
spomenikom?!
Stara zamisao o rušenju Lazareta i gradnji hotela na tom mjestu opet se pojavljuje, koju je još
u vrijeme austrijske vladavine predložio inženjer Koeler
O popravku Kneževog
dvora počelo se pisati
već 1898. godine, ali su
radovi započeli tek 1900. Nadzor nad radovima vodio je inženjer Frano Miški. Radovi su trajali duže vremena, ali ih nikako ne možemo nazvati sretnim. Kada se
oni detaljnije pregledaju dobiva se dojam
da je to bila više pregradnja za udobniji
smještaj kotarskog poglavarstva nego
stvarni popravak i konzervacija zgrade.
Tako je na primjer krov bio neprirodno
povišen, a krovna stolica tako nestručno
postavljena da su počele pucati stare
zatege kojima je zgrada učvršćena poslije
velikog potresa od 1667. i To se najbolje
vidjelo kad su 1952. ina Dvoru vršene popravke. Lokale bivše oružane, skladišta
artiljerije, stana čuvara dvora (zdura) i
državnih tamnica potpuno su iskvarili. I
danas se može opaziti na zidovima iz
dvorišta kako su izmijenjeni razni otvori.
(Navode se razni primjeri kvarenja od
strane austrijske vlasti na spomenicima
dubrovačke spomeničke baštine. – nap.
D.R.)
Godine 1903. Frano Anđeli Radovani
napisao je opširniju kritiku o svim kvarenjima spomenika u Dubrovniku. Kritika je
objavljena u podliscima lista „Dubrovnik“,
pod naslovom „Dvije riječi o uzdržavanju
gradskih spomenika“. On tu piše o lukovima otvora za topove nad vratima od
Pila, o zidinama, o Franjevačkom i Dominikanskom samostanu, Sponzi, Dvoru, kući pred Gospom, i o preinaki vrata
na dućanima (80-tih godina prošlog stoljeća veliko negodovanje među građanima prouzrokovala je jedna neobična
„kvaka“ na vratima jedne prodavaonice
na Stradunu koja je ostala do dana današnjega ali i izgled jednog izloga! – nap.
D.R.).
Godine 1907. vojna vlast je bila ustupila
tvrđavu Lovrijenac hotelskom društvu
„Liburnija“, navodno za gradnju hotela.
Nakon protesta građana, „Liburnija“ je
tvrđavu predala „Društvu za promicanje
interesa Dubrovnika“.
Kako se iz navedenih primjera vidi, zahvaljujući svijesti i ljubavi građana, u Dubrovniku se pazilo barem na neke
spomenike, dok se u kotaru o njima nije
vodilo uopće računa, osim u pogledu
nekih iskopina iz rimskog i predhistorijskog doba. Tako na primjer, u svibnju
1903. godine, slučajno su u Stonu otkriveni predrimski grobovi u kojima su
pronađeni razni ukrasi i oružje, o čemu
postoji prepiska iz 1904.-1905. godine
između dubrovačkog konzervatora i Centralne komisije u Beču. U isto doba ruši
se u Stonu najljepši dio zidina i bastioniranih nasipa, radi zasipanja jarka i obale,
a to konzervator i ne spominje Centralnoj komisiji niti se uopće stara o tome,
što opet dokazuje da tadašnji konzervator uopće ne smatra spomenikom gradske zidine Stona, taj naš vrijedni nacionalni spomenik.
Isto tako, bez ikakove stvarne potrebe,
općina Cavtata srušila je 1894. godine
cavtatska gradska vrata. Prilikom gradnje obale u luci Polače porušena je jedna
ugaona kula rimske palače bez nekog jakog razloga.
Nakon propasti Austrije i formiranja stare
Jugoslavije, u Dubrovniku je osnovano
„Nadleštvo za umjetnost i spomenike“,
te je već 1. lipnja 1919. godine Ministarstvo prosvjete izdalo pravilnik tog nadleštva. Prvi konzervator bio je Marko Murat
(1864.-1944., dubrovački slikar – nap.
D.R), a njega je kasnije naslijedio Kosta
Strajnić (1887.-1977., slikar i kritičar –
nap. D.R.).
Prema tom pravilniku imao se je osnovati i Odbor za estetiku grada i okruga.
Predsjednik tog odbora morao je biti sam
konzervator, a osim njega za taj odbor
su se predviđala još 3 člana, od kojih
jedan arhitekt.
Uza svu borbenost Koste Strajnića i njegovo suzbijanje planova nekih arhitekata u Dubrovniku, nadleštvo za umjetnost
i spomenike nije postiglo toliko uspjeha
koliko je trebalo. Jedan uzrok tome bilo
je nepostojanje zakona o zaštiti spomenika, a drugi što se u to vrijeme, baš radi
turizma, šire dvije od one četiri opasnosti („poljepšanje i novotarije“ – nap. D.R.)
koje, prema Maksu Dvoržaku, prijete
spomenicima, tj. rđavo shvaćanje ideje
o napretku i zahtjevima sadašnjosti, i neumjesne težnje za uljepšavanjem.
I pored toga nailazimo i na nekoliko
protesta građana ili nedoličnog iskorištavanja pojedinih spomenika.
(nastavlja se)
U ČETVRTAK 20.PROSINCA
CC Revelin na dan koncerta moći će se
kupiti po cijeni od 70,00 kuna.
Posjetitelji koncerta uživat će u novoj
pjesmi „Lađe“, najavnom singlu albuma,
kao i u već poznatim singlovima „ Lutam
pod oblacima „ i „ Dodir u bojama“ te još
sedam drugih pjesama koje se nalaze na
novom
albumu
„Premalo za san“.
Svakako će se na
repertoaru naći i
stariji uratci, poput
svima znanog hita
„Sami u kamenu“.
2012. godina bila je
izrazito radna za Atlantidu. Tako je
početkom 2012. realiziran duet s dubrovačkim kantautorom
Ibricom
Jusićem, a već sredinom lipnja 2012.
izlazi sljedeći singl „Dodir u bojama“, i to
pod etiketom izdavačke kuće „Croatia
records-a“. U eterima je već i treći singl
„Lađe“, predivna balada koja ističe svu osebujnost vokala Atlantide, Davora Ercega.
Anđela Matić,
Dubrovnik PartneR agencija
Priredio:
Damir Račić
Koncert
Atlantide
Povodom izdavanja svog novog albuma
„Premalo za san“ dubrovački band Atlantida kreće na promo turneju. Svoj prvi koncert održat će u CC Revelin u četvrtak, 20.
prosinca s početkom u 22.00 sata. Pretprodaja ulaznica počela je 12.prosinca.
Ulaznice su dostupne u pretprodaji po
cijeni od 50,00 kuna na sljedećim prodajnim mjestima: Rock caffe EXIT, Caffe bar
ART, CITY CAFE, Caffe bar AFRIKA, Caffe bar CASABLANCA, Cafe bar PARADISO, Caffe BRAZIL – DOC, Sport Cafe –
BALUN – Mokošica, Caffe bar MICRO,
Caffe bar DIX, Caffe bar LAUS (TC Mercante), Lounge bar CULTO, pizzeria
TABASCO, Club 23 – Župa, Caffe bar
ZINO-Cavtat. Ulaznice na samom ulazu
30 GlasGrada - 404 - petak 14. 12. 2012.
KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA
Premijera predstave „Ne vrti se okolo gola golcata“
Premijera predstave Georgesa Feydeaua „Ne
vrti se okolo gola golcata“, redateljice Maje
Šimić, a u adaptaciji teksta na dubrovačkom
dijalektu Miše Martinovića, održat će se u petak
14.prosinca u 19:30 sati. Repriza je 15. prosinca u 19:30 sati. Veliki francuski komediograf
i majstor vodvilja, Georges Feydeau, 1911. godine je napisao jednočinku „Ne motaj se okolo gola golcata“. Ova predstava baš kao i
mnoge druge njegove komedije se dan danas rado izvode u svijetu. Ovaj lepršavi komad
donosi salve smijeha na račun političara koji
pod svaku cijenu želi izgraditi dobar imidž
zbog nadolazeće političke kampanje!
Politička moć donosi i određene ustupke koje
treba napraviti, a Melko je svjestan da ukoliko
ne obuzda
svoju ženu
Igraju:
Klaru – neće
Melko - Branimir Vidić Flika
dobro proći
Klara - Glorija Šoletić
među ljudiLambro - Hrvoje Sebastijan
ma i javnosti
Srećko - Boris Matić
koja bi ga
Kiko - Edi Jertec
mogla ismijati. Klara je dotjerana i svjesna svog izgleda, ali na pomalo banalan način svoje ‘atribScenograf: Marin Gozze
Kostimografkinja: Jelka Grljević ute’ pokazuje pred poslugom; te čestim uglednim posjetiteljima koji navrate u njihov dom…
Ž.D.
Skladateljica: Paola Dražić Zekić
Neki dan, za olujnog vremena podiglo mi je sa krova 7 kupa kanalica iz prvog reda iznad
fasade. Kuća mi je na Goravi-rijeka dubrovačka i ovo nije prvi put da se to događa. Više puta
smo te kupe kanalice vraćali pomoću ljepila za pločice, mješavine cementa i ljepila, cementa
i pijeska, te zadnje po uputama jednog prodavača građevinskog materijala i sa pur pjenom.
No, ništa nije do sada pomoglo trajno. Kada zapuše jak vjetar uvijek se par kupa odvoji i onda
se razlete, padajući po taraci oko kuće i po cesti ispred kuće. Opasnost su i za nas u kući, a
mogu ozljediti i slučajne prolaznike koji se u mometu mogu naći na cesti ispred kuće. Imate li
kakav savjet za ovakav problem?
Većina obiteljskih kuća u našem području trajno sanirali i bili sigurni da se crijep više neće
su pod kosim krovovima na kojima su crije- odvajati, učinite sljedeće: Prvo, uzmite potpuno
povi-kupe, kanalice ili mediteranke. U prošlosti novi crijep, koji nije korišten. Provjerite bazne
se najviše upotrebljavao crijep tipa kakvog vi crijepove na koje ćete postaviti nove, te ih očisimate na kući – kupa kanalica. Najbolji primjer tite od eventualne prljavštine i obraštaja. Prije
za to je Stari grad. No, prijašnje kupe kanalice postavljanja novog crijepa, te nove crijepove
su bile puno veće debljine nego ove današnje treba umočiti u vodu u koju je dodat WESTOXi zbog toga su bile izdržljivije i dosta teže, pa ih CR 25, u umjeru: 1:5 (1 dio CR 25 : 5 dijelova
nije bilo lako odvojiti sa krovišta ni pod utjeca- tople vode) – volumenski. Neka crijep bude
jem vjetra, naravno, ukoliko su bile pravilno umočen 10-ak minuta. Nakon toga napravite
postavljene. Danas, zbog ekonomičnosti proiz- vezivni mort ( cement + pijesak+voda), te dovodnje crijep se pravi puno tanji, a i kvaliteta bro izmješajte. U tako pripremljenu smjesu
izrade je ponekad upitna. Vama je kuća očito dodajte još 1/3 CR-25 emulzije i sve opet
na posebnom mjestu gdje zapusi vjetra zbog promješajte sa električnom mješalicom (cca. 3
konfiguracije terena tvore vrtloge i izrazito jako minuta). Ovako pripremljenu smjesu nanesite
pušu. Kada se vjetar podvuče i zapuše uz na temeljne crijepove zidarskim alatom i na njih
kuću-fasadu, stvara veliki uzgon i pri naletu na postavite natrikivni crijep. Zbog svog kemijskog
izbočeni prvi red crijepa-kupe, iznad fasade, sastava CR 25 pojačava vezivna svojstva morudara u njega, kao vjetar u jedro. Upotrebom ta, tvori čvrstu membranu, te prodire u struktuklasičnog morta i ljepila za pločice donekle ru crijepa i ovakvu smjesu čvrsto vezuje za crmožete dobiti prijanjajući sloj između crijepa, ijep-za kupu kanalicu u vašem slučaju. Nakon
no upotrebom pur pjene ni to ne možete sušenja neće više biti mogućnosti odvajanja
zadovoljit. Pur pjena isključivo služi kao sred- crijepa pri naletima vjetra, jer ovakva smjesa u
stvo za montažu i brtvljenje prozorskih i vrat- koju je dodan CR 25 podnosi negativan i pozinih okvira, ispunu praznih prostora, pukotina i tivan nalet vjetra do brzine od 70 m/s (252 km/
sl. Za ovakve poslove ne priliči. Da biste ovo h). WESTOX-CR 25: VJETROBRAN KUĆE!!!
GlasGrada - 404 - petak 14. 12. 2012. 31
ŠPORT
SVJETSKO PRVENSTVO U VATERPOLU
(JUNIORI)
TENIS – DANI ZA PAMĆENJE MLADE DUBROVAČKE TENISAČICE
Ana Konjuh pobjednica Orange Bowla
U sedmom izdanju Noći Gladiatora ‘Fight
carda’ koji jem u organizaciji Ultimate fight
kluba Gladiator, na rasporedu 21.prosinca u športskoj dvorani u Gospinom polju
s početkom u 20 sati, bit će devet borbi.
Borba večeri je Ante Delija – Ricc Rodrigez
(SAD), a još se sastaju: Antun Račić-Cristian Binda (Italija), Kristijan Perak-Malik
Merad (Francuska), Hrvoje Slade-Marko
Igrc (Sesvete), Darko Knego- Attila Petrovszki (Mađarska), Antonio Kaznačić-Paolo Markotić (BiH).
U ring će uz Deliju još petorica Dubrovčana, borit će se Antun Račić, Kristijan Perak, Hrvoje Slade, Darko Knego i Antonio
Kaznačić - napominju iz dubrovačkog kluba.
Nakon osvajanja Eddie Herra,
Ana Konjuh je tjedan kasnije,
osvojila i Orange Bowl, najznačajniji juniorski turnir u svijetu! Ovaj veliki uspjeh četrnaestogodišnje Dubrovkinje u
konkurenciji najboljih igračica
svijeta do 18 godina, jedan je od
najvećih uspjeha hrvatskog
tenisa uopće. Pobjeda na Eddie
Heru i Orange Bowlu donijelo je
Ani Konjuh četvrto mjesto na
rang listi najboljih juniorki svijeta. Kada se
zna da je na početku sezone bila 860,
onda je doista riječ o sezoni iz snova. Ono
što je svakako za istaći jest to da je na
oba turnira Ana Konjuh pobijedila drugu
juniorku svijeta Siniakovu (u polufinalu
Eddie Herra te u finalu Orange Bowla), a
u polufinalu Orange Bowla je bila bolja i
od prve juniorke svijeta Amerikanke
Townsend.
Ove sezone Ana Konjuh je osvojila sedam
juniorskih turnira. Od njih u A kategoriju
spadaju; Orange Bowl, Australian Open,
Roland Garros, Wimbledon i US Open. Potom tri turnira prvog ranga; Eddie Herr,
Offenbach i Santa Croce, jedan turnir
drugog ranga –Firenca, te dva turnira
četvrtog ranga: Bergheim i Radenci. Konjuh je i najmlađa tenisačica u povijesti koja
je osvojila iste godine Eddie Herr i Orange
Bowl, od kojih je Orange Bowl prvi od če-
A-1 LIGA KOŠARKAŠICA
KUP „KREŠIMIR ĆOSIĆ“
Ragusa – Trešnjevka 52:69
Pao Zabok, na redu Jolly
Košarkašice Raguse izgubile su u 9.kolu
u Gospinom polju od Medvešćaka iz
zagreba 69:52 (39:27). Pred oko 50 gledatelja, susret su sudili Denis Bajramović
i Danijel Bokić iz Dubrovnika te Petar Pepur iz Splita. Opunomoćenik je bio Cvijeto
Kapetanić iz Sustjepana.
Ragusa: Petrović 5, Babun 5, K. Zarač, M.
Zarač 3, I. Matić 16, Tošić 5, Lovrić, Malada 13, Čoić, Pocrnjić, Dobroslavić 5, A.
Matić. Trener Zdravko Kitin.
Ostali rezultati: Jolly – Gospić 40:63,
Studenac Omiš - Split 77:82, Zadar Trešnjevka 2009.70:58, Agram - Novi
Zagreb 57:86, Rockwool Pula - Pleter
63:58. Poredak: Novi Zagreb 9-0, Gospić
i Jolly JBS po 8-1, Medvešćak 7-2, Zadar
5-4, Trešnjevka i Split po 4-5, Pleter i Pula
po 3-6, ragusa 2-7, Studenac 1-8, Agram
0-9. U 11.kolu Ragusa je u subotu 15.prosinca gost Trešnjevke.
Pobjedom nad Zabokom 65:60 (37:29), košarkaši
Dubrovnika izborili su drugo kolo Kupa „Krešimir
Ćosić“. Protivnik u 2.kolu im je Jolly JBS, a susret
se igra ove subote u Šibeniku. Pobjednik iz tog
susreta će u četvrtfinalu igrati protiv Cedevite.
Dubrovnik: Radić 2, Bogdanović 2, Šapro, Jakoliš
22, Meštrović 4, Proleta 4, Najev 11, Hajdić 9, Lučić
3, Pešut 2, Perić 5. Trener: Ivan Vujičić.
Hrvatska četvrta
Hrvatska vaterpolo reprezentacija (igrači
do 18 godina), ostala je četvrta na Svjetskom prvenstvu koje je održanu u Perthu u Australiji. Mladim vaterpolistima je
odlično išlo do polufinala, tada su izgubili
od Italija 10:9, da bi u susretu za treće
mjesto izgubili od Srbije 8:7. Titulu prvaka svijeta osvojila je Italija koja je u finalu
pobijedila Mađarsku 10:8. jedini član Juga
CO u reprezentaciji bio je Antun Goreta.
NOĆ GLADIATORA – 21.12.2012.
Borba večeri Delija - Rodrigez
tiri Grand Slam turnira.
Ono što svakako treba istaći jest i to da je
radijski reporter u Orange Bowlu razgovor s pobjednicom Anom Konjuh počeo s
riječima: ‘Sabatini, Chris Evert i sad Vi’.
Mnogi mediji u svijetu ističu činjenicu kako
je riječ o tenisačici koja je s nepunih 15
godina osvojila turnir u kojemu nastupaju
igračice do 18 godina, te da je riječ o najtalentiranijoj tenisačici svijeta.
Dodatnu snagu na Floridi Ani je dala, istakao je to otac Mario, uspješan oporavak njene sestre Antonije.
U polufinalu Orange Bowla Konjuh je pobjedila Taylor Townsend 2.1 (4:6, 6:1, 6:3),
a u finalu Katerinu Siniakovu iz Češke 2:0
(6:3, 6:2). S dvanaest pobjeda u nizu na
Floridi na Konjuh je ispisala najveću juniorsku tenisku povijest Hrvatske.
PRVA B DRŽAVNA ODBOJKAŠKA LIGA/Ž
Zadar – Dubrovnik 3:1
Odbojkašice Dubrovnika izgubile su u 8.kolu u
Zadru od Zadra 3:1 (26:24,17:25,25:19,26:24). Ostali rezultati: Split 1700 II. - Brda 0:3, Nova Gradiška - Đakovo 3:1,Vodnjan - Drenova 3:0, Marčana Marsonia (odgođeno). Poredak: Nova Gradiška
24, Vodnjan 19, Đakovo i Zadar po 16, Dubrovnik
i Marčana po 11, Drenova 7, Split 1700 II. 3, Marsonia 1. U 9.kolu se sastaju: Dubrovnik – Marčana
(subota 15. prosinca, 20 sati), Brda - Zadar, Đakovo - Split 1700 II., Drenova - Nova Gradiška. Ranije
odigrano: Marsonia - Vodnjan 1:3.
DRUGA HRVATSKA RUKOMETNA LIGA-JUG
Metković bolji od Dubrovnika, pobjeda Korčule
U posljednjem 11.kolu prvog dijela prvenstva, u županijskom ogledu Metković je pobijedio
Dubrovnik 27:16, dok je Korčula bila bolja od Solina 31:29. Ostali rezultati: Zadar - Kamičak
34:30, Krilnik - Jelsa 24:26, Trogir - Split II. 29:30. Poredak: Kamičak 18, Zadar 16, Solin 12,
Jelsa 11, Trilj, Dubrovnik i Trogir po 9, Korčula 7, Split II i Krilnik po 5, Metković 3. Nastavak
natjecanja je 16. veljače 2013. Dubrovnik je gost Krilnika, Korčula domaćin drugoj ekipi Splita,
dok Metković dočekuje Solin.
32 GlasGrada - 404 - petak 14. 12. 2012.
MEMORIJALNI MEĐUNARODNI
TURNIR „BRUNO GLANZ“
Izviđač bolji od Ljubuškog
Pobjednik memorijalnog međunarodnog rukometnog turnira
‘Bruno Glanz’ za igrače rođene
1999. i mlađe, koji je održan
prošlog vikenda u športskoj dvorani u Gospinom polju, je ekipa
Izviđača (Ljubuški) koja je u finalu
bila bolja od Ljubuškog 17:14. U
utakmici za treće mjesto Zrinjski
iz Mostara je pobijedio Metković
17:16. Peti je bio domaćin i organizator turnira Dubrovnik. Prvi strijelac turnira je Antonio Obradović
(Dubrovnik), najbolji igrač je proglašen Ivan Miličević (Izviđač), a
najbolji vratar Ivan Ereš (Izviđač).
Utakmice su sudili Nikša Bušlje,
Vide Vlahić, Maro Dabelić, Vedran
Kamber i Ivan Lukežić. Voditelji
turnira bili su Maroje Hiltner i Niko
Dabo. Rezultati, skupina ‘A’: Dubrovnik - Zrinjski 8:13, Dubrovnik
- Izviđač 13:13, Zrinjski - Izviđač
11:22; poredak: 1. Izviđač 3 boda,
2. Zrinjski 2 boda, 3. Dubrovnik 1
bod; skupina ‘B’: Ljubuški - Metković 15:12; poredak: 1. Ljubuški 2 boda, 2. Metković bez boda.
MEMORIJALNI TURNIR „JOSIP ZVONO“
GOŠK-u pokal pobjednika
Pobjednik prvog Memorijalnog nogometnog turnira ‘Josip Zvono’ za igrače do 16 godina, koji je pod pokroviteljstvom Hrvatskog nogometnog
saveza odigran u Lapadu, u spomen na najmlađeg poginulog dubrovačkog branitelja, je ekipa GOŠK-a. GOŠK je u finalu s 5:4 pobijedio
ekipu Splita, a susret je u regularnom dijelu završio 1:1. U polufinalnim
susretima GOŠK je pobijedio Dubrovnika 1919 s 1:0, a Split Neretvanca
4:0. Za najboljeg igrača turnira izabran je Toni Drašković, igrač GOŠK-a,
najbolji vratar je Ante Duvnjak (Split), dok je s 3 pogotka prvi strijelac
turnira Marin Roglić iz Splita. Utakmice su sudili suci: Tomislav Kulaš,
Robert Hausvička, Toni Dedo, Alžan Bajramović i Vehbija Čustović, dok
je delegat bio Nikola Mage. U revijalnoj utakmici veterani GOŠK-Jug 1979.
su pobijedili selekciju Dubrovačkih branitelja 2:0, a strijelci su bili Dubravko Zrilić i Maro Njirić.
SDP-ovci REAGIRALI NA IGNORIRANJE STRUKE
PRILIKOM IMENOVANJA RAVNATELJA KULTURNIH
USTANOVA
Riječ je o političkoj trgovini
DRUGA HRVATSKA MALONOGOMETNA LIGA-JUG
Izgubile sve tri vodeće ekipe
11.kolo je bilo kolo iznenađenja. Izgubile su sve tri vodeće ekipe: Arena,
Square i Hrvatski Dragovoljac. Vodeća Arena je izgubila u Trogiru od
posljednjeg na tablici Okruka, 2:1. Square je u Šibeniku izgubio od Starog
gradskog parkinga 3:2, a Hrvatski Dragovoljac u Metkoviću od Metkvića
2:1. Ostali rezultati: Trogir - Porto Tolero 6:3, Ustanik - Tin Građevno Vrgorac 1:2, Crnica - Torcida MR 3:5. Poredak: Arena 27, Square 24, Torcida 21, Hrvatski Dragovoljac i Metković po 20, Porto Tolero 17, Tin Građevno vrgorac 16, Stari gradski parking 13, Trogir 12, Crnica i Ustanik po
8, Okruk 6. Nastavak natjecanja je u siječnju 2013.
ŠAH
Antonio Lujo kadetski prvak Dubrovnika za 2012.
Poslije i više od dva desetljeća, napokon je organizirano Kadetsko prvenstvo Grada Dubrovnika u šahu, ovaj put za 2012. Za odaziv od svega 13
dubrovačkih šahovskih nada može se ustvrditi da je razočaravajući, unatoč naporima organizatora, Šahovskog kluba “Dubrovnik” i pravodobnim obavijestima. Potrebno je naglasiti da je i važna direktiva Europske
unije i Hrvatskog šahovskog saveza za popularizaciju šaha među mladim
i uvođenje šaha u izvannastavne aktivnosti, ali odgovorni iz osnovnih škola,
osim Marina Držića i Marina Getaldića, nisu se dovoljno potrudili za poslati svoje šahiste na ovo natjecanje ili nisu još uvijek shvatili izvanrednu
važnost šaha u intelektualnom razvitku mladih uzrasta. Nesumnjivo je da
na dubrovačkom području postoji podosta mladih darovitih šahista, koji
se već koriste i internetom i aktivno igraju ovu drevnu igru, ali bez “živih”
natjecanja i teoretskog rada nema napretka. Ipak, mora se biti zadovoljan i sa spomenutim brojem mladih natjecatelja, po onoj “prvi se mačići u
vodu bacaju.” Nakon sedam odigranih kola po švicarskom sustavu, najuspješniji je bio Antonio Lujo iz osnovne škole Marina Držića sa stopostotnim učinkom od 7 pobjeda. Drugo mjesto osvojio je Frano Beusan iz
osnovne škole Marina Getaldića sa 6 bodova, dok je u krug nagrađenih /
pokali/ ušao i Nikola Daničić iz osnovne škole Marina Držića s 5 bodova.
Bajro Sarić
STOLNOTENISKI KLUB DUBROVNIK
10. tradicionalni Božićni turnir
U organizaciji STK Dubrovnik u nedjelju 16. prosinca sa početkom u 10
sati, u športskoj dvorani osnovne škole Mokošica, biti će odigran 10.jubilarni Božićni stolnoteniski turnir. natjecanje će biti održano po dobnim
skupinama: kadeti, juniori, seniori, veterani+40, veterani+50, te parovi i
djevojke bez obzira na dob. Prijave za sudjelovanje podnose pred početak
turnira. Organizatori očekuju, kao i prošlih godina, veliki odaziv igrača i
igračica (70-80) iz Dubrovnika, Cavtata, Splita, Mostara i Sarajeva. Pobjednicima u skupinama od 1. – 3. mjesta biti će uručene medalje.
V.Komarica
STOLNI TENIS-35. PRVENSTVO GRADA
U I.ligi vodi OŠ Cavtat, u II. Geoplan
Odigranim utakmicama 6. kola I. i II. lige približavamo se završetku prvog
dijela 35. prvenstva Grada u kojemu sudjeluje 15 stolnoteniskih ekipa. I
dalje su na čelu ekipe OŠ Cavtat i Geoplan. Rezultati I. liga: Marinkolor –
Umjetnici 8:2, Kliševo – Konavljanin 9:1, Šampinjoni – Lea Travel 2:8 i OŠ
Cavtat – Eurokarbon 7:3. II.liga: STK Dubrovnik –Kapljica 4:6, Halo 92 –
Lapadkolor 4:6, Jadransko osiguranje – Geoplan 1:9, OŠ Lapad slobodna. V. Komarica
“Prema dogovoru na Gradskom odboru SDP- a, Gradsko vijeće treba poštovati odluke upravnih vijeća o imenovanju ravnatelja ustanova u kulturi. Na koordinaciji
prije sjednice prihvaćene su kandidature Antuna Maračića i Pera Šiše, a neposredno prije sjednice to je
promijenjeno. Stoga smo ja i zamjenica gradonačelnika Tatjana Šimac – Bonačić napustili sjednicu”, kazao
je dogradonačelnik Niko Šalja na konferenciji za novinare. Šalja je naglasio kako SDP nema ništa protiv
izabranih kandidata, ali da ovom presicom, održanoj
12.12.2012. žele izraziti svoje nezadovoljstvo nepoštivanjem procedure izbora.
Mladen Gojun zamjenik predsjednice Glavnog odbora SDP-a Dubrovnik, kazao je kako je po njegovom
mišljenju ovdje riječ o političkoj trgovini. Odgovarajući
na pitanje novinara potvrdio je kako smatra da je Pero
Vićan ucijenio predsjednicu Gradskog vijeća Olgu Muratti za podršku u izglasavanju povjerenja sa svojim
kandidatima za ravnatelja ustanova u kulturi.
“Izvor svih trgovina i problema ove gradske vlasti jest
u onom “tajnom” predizbornom ugovoru koji je potpisan prije lokalnih izbora 2009.”, kazao je Gojun, dodajući kako ovo nije prvi put da se pred sjednicu mijenjaju odluke.
Predsjednica Upravnog vijeća Dubrovačkog simfonijskog orkestra Marija Kisić kazala je kako je ona
imenovana na to mjesto samo zato što je član SDP-a.
“Predsjednica mi je kazala kako nisam imenovana da
bi upravljala orkestrom, nego da s obzirom na svoje
iskustvo u financijskoj struci pokušam usmjeriti ustanovu u smjeru stjecanja što više vlastitih sredstava. To je
upravo ono što je postignuto u ove tri godine. Zaključak Gradskog odbora SDP-a bio je da se na vijeću
podrže kandidati koje podrži Upravno vijeće, a sve te
odluke su ignorirane”, kazala je na konferenciji Marija
Kamić – Kisić.
Na novinarski upit što im je Muratti kazala kad je odluka SDP-a promijenjena u zadnji tren, Šalja je odgovorio kako su ona i Božo Memed odgovorili da je to po
njihovom sudu najbolje.
Ana Miličić – Kordić zapitala se čemu služe upravna,
stručna i kulturna vijeća kad Odbor za imenovanja
Gradskog vijeća ignorira njihova mišljenja i preporuke.
“Zakonska procedura formalno ovom odlukom nije
povrijeđena, ali suštinski jest jer je struka ignorirana”,
kazala je Kordić dodajući kako bez obzira na politiku
ustanove u kulturi zaslužuju najbolje kandidate za
ravnatelje.
SDP-ovci koji su održali konferenciju za novinare
ogradili su se od “političke trgovine” predsjednice
Gradskog vijeća. Zatraženo je sazivanje GO DDP-a na
kojem će se najvjerojatnije raspravljati i o povjerenju
predsjednici Olgi Muratti.
K.Fiorović/dubrovniknet team
GlasGrada - 404 - petak 14. 12. 2012. 33
DUBROVAČKI I HRVATSKI HOTELIJERI
Kako se nose sa svjetskim trendovima
Hotelijeri u svijetu iduće
će godine pojačano obnavljati i redizajnirati
svoje objekte, zabilježit
će porast online rezervacija i pretraživanja,
posebno putem SmartLukša Lucianović
www.dubrovnik- phonea, snažno će se
turistinfo.com boriti za investitore, više
će nego sada na
društvene mreže i uvažavat će ocjene koje
gosti daju hotelima na web stranicama za
ocjenjivanje hotela, bit će više ekološki
nastrojeni i više nego ikad cijeniti umijeće
i znanja revenue menadžera.
To su ukratko najnoviji i među prvim najavljenim trendovima u svjetskom hotelijerstvu za 2013. koje je izradila hotelsko-turistička konzalting kuća JumpUp Hospitality & Tourism Consulting by Deodare.
Direktor te kuće i konzultant nekoliko hrvatskih hotelskih kuća Roko Palmić ističe
da su neki od tih trendova već vidljivi i u
hrvatskom hotelijerstvu, ali i da nekih
uopće nema te će trebati truda, znanja i
volje da se pokrenu.
OBNOVA I REDIZAJN
Trend redizajniranja i obnove objekata u
sklopu hotelskih kuća u svijetu je počeo
već u ovoj godini, a intenzivnije će se nastaviti u idućoj godini. Nakon zaostajanja
proteklih godina, obnova i redizajn se više
ne može odgađati zbog sve zahtjevnijih
gostiju. Slično će se događati i objektima
koji će promijeniti vlasnike, a događa se,
po ocjeni Palmića, i u Hrvatskoj, iako ne
onoliko koliko bi trebalo.
Brojni hoteli traže temeljitu obnovu i
redizajn, ali se zasada time može pohvaliti tek nekoliko hotelskih kuća, među kojima malološinjski Jadranka hoteli koji su
u to puno uložili. Promjenu smjera poslovanja novim i redizajniranim objektima
najavljuju i iz zagorskih Terma Tuhelj, a
zanimljivih projekata ima i Maistra u Istri,
kao i u Zagrebu gdje se primjerice sprema obnova Sheratona.
PORAST ONLINE I MOBILNIH
MODELA REZERVACIJA
Trendovi pokazuju i da će se preko 50
posto svih rezervacija za putovanja do
kraja 2013. izvršiti putem interneta, što je
velik porast u odnosu na dosadašnjih 2030 posto takvih rezervacija. To sigurno,
kako kaže Palmić, nije dobra vijest za
klasične turističke, pa ni online agencije
koje čeka stagnacija s obzirom da se veliki hotelijeri udružuju u zajedničke portale/
tražilice, kao što je Roomkey.com ili odgovor hotelijera Hiltona, Hyatta, InterContinentala, Marriotta i Wyndhama na online
agencije. Time nastaje svojevrsni ‘rat’ online turističkih agencija i hotelijera jer korisnici uopće ne primjećuju da su na hotelskoj web stranici, a hoteli više ne moraju plaćati proviziju agencijama od 15 do
25 posto, što je dosta, kaže Palmić.
Kada su u pitanju online modeli, Palmić
ocjenjuje da su hrvatski hotelijeri donekle
34 GlasGrada - 404 - petak 14. 12. 2012.
u trendu, jer se kod većine može online
slati upit, ali ne i rezervirati i platiti. Smatra
da bi trebali biti više aktivni i na Facebooku
i drugim društvenim mrežama, što njih
jako malo čini, za razliku od nekih velikih
hotelskih lanaca koji su u tome već duboko, poput Marriotta, Hyatta i drugih, i to
nije samo da tamo objave svoju ponudu i
fotke, nego i da stupe u komunikaciju s
‘prijateljima’.
RAT BRENDOVA ZA INVESTITORE
Drugi ‘rat’ koji će hotelijeri voditi, i već
vode, jest onaj hotelskih brendova za investitore jer svi žele širiti svoj brend, ali
bez investitora to ne ide. Slično se događa
i u Hrvatskoj, naravno, u manjoj mjeri, a
Palmić navodi primjer hotela Hilton Double by Tree u Zagrebu, čije se otvaranje
očekuje ove godine, za što su interes
pokazali još neki lanci, ali se investitor
odlučio za Hilton. Htio je doći Accor, Novotel i drugi, jer svi žele širiti svoj brend,
ali je investitor i dogovor s njim na kraju
odlučujući čiji će brend hotel imati i s kim
će biti potpisan menadžerski ugovor za
upravljanje hotelom.
Palmić napominje i da još nekoliko brendova želi u Hrvatsku, poput lanca Accor s
brendom Sofitel/Novotel, koji još čeka
povoljnu priliku odnosno investitora s
kojim će raditi. Želi navodno doći i Hyatt u
Dubrovnik, a zanimanja ima i zbog obnove
Zagrebačke zračne luke gdje se planira
graditi jedan hotel i već je ‘borba’ tko će
ga ‘dobiti’.
OCJENE GOSTIJU
‘BOLNA I GOLA ISTINA’
Osim društvenih mreža i porasta mobilnih
aplikacija za hotele, rastući trend su i web
stranice i internet portali za ocjenjivanje
hotela na kojima gosti ostavljaju ocjene,
a koji su sve važniji pri odabiru i rangiranju pojedinih hotela u svijetu. Palmić to
naziva i ‘golom bolnom istinom’ i svaki
hotelijer koji drži do sebe mora držati i do
tih ocjena, jer gosti su nemilosrdni i neće
pohvaliti ono što im se ne sviđa.
Čak štoviše, ako mu se ne sviđa plijesan
u kupaonici i zapušten namještaj u sobi
hotela, stavit će fotografiju na portal, i to
će svi vidjeti, kao i komentare tipa ‘ako
ste obitelj, nemojte u taj hotel jer nema
sadržaja za djecu’ i slično. A poslovni i
drugi ljudi u svijetu koji putuju itekako to
prate i ne žele u hotele koji imaju loše
ocjene ma kako se oglašavali, pogotovo
ako putuju u daleke i nepoznate destinacije.
Vodeće stranice s tim ocjenama su TripAdvisor (koji ima čak 60 milijuna ocjena), pa Booking.com, Expedia, Best China Hotel, Zoover i druge, a na nekima su
ocijenjeni i hrvatski hoteli. Palmić kaže da
hrvatski hotelijeri to prate, ali slabo, kao
što slabo reagiraju na ostavljene ‘postove’,
što također nije dobro, jer bio negativan
ili pozitivan komentar, hotelijeri bi trebali
reagirati, što gostima znači da im je stalo
da poprave što ne valja, ili se samo zahvaliti na pozitivnoj ocjeni.
EKOLOŠKI FAKTOR NE DOPIRE
DO HRVATSKIH HOTELIJERA
Hvalimo se čistom i nezagađenom prirodom, okolišem, morem i rijekama, ali hotelijeri stvarno rade po tom pitanju vrlo
malo, upozorava Palmić na trend zelene
gradnje, energetske učinkovitosti i sličnog
u svjetskom hotelijerstvu.
Samo rijetki hrvatski hotelijeri nude solarnu energiju, odvajaju otpad, koriste reciklirani toaletni papir i nude bio-hranu iz ekouzgoja i slično.
SVAKODNEVNE PROMJENE CIJENA
Trend mijenjanja cijena iz dana u dana,
pa čak i iz sata u sat, pogotovo u visokoj
sezoni, definitivno sve više zaokuplja svjetske hotelijere, jer u svijetu je u turizmu,
pa tako i u Hrvatskoj, prije normalno bilo
da se cijene dižu u glavnoj sezoni, a onda
spuštaju, ali to više nije tako. Sada se
cijene mogu mijenjati dan po dan ovisno
o stanju bukinga pa se stoga opravdano
kaže da ‘revenue menagement’ i u turizmu
od umijeća zapravo postaje znanost.
Palmić naglašava da to nije ni protuzakonito, niti treba nekome smetati, slično je i u
avionima, svi sjede zajedno, a netko plati
više, a netko manje.
Savjeti iznajmljivačima i hotelijerima: za bolje
popunjavanje soba i apartmana
Nakon gotovo jednog desetljeća uređivanja turističkog portala i gotovo dva desetljeća oglasnika, profesor psihologije i poduzetnik Davor Juranić izdao je priručnik za
hrvatske iznajmljivače: Traži se krevet više. Mnoštvo je savjeta koje autor podrobno
obrađuje u svojoj knjizi s ciljem produžavanja sezone i maksimalnog iskorištavanja
smještajnih kapaciteta ugostitelja. Na 130 stranica odgovara na pitanja: kako komunicirati e-mailom, što poruka treba sadržavati, gdje se oglašavati, kako izraditi prezentaciju, kako oblikovati vlastitu ponudu, što ako slabo ili nikako ne govorite strane jezike, kako multiplicirati goste, kako postići da gosti
budu ambasadori vašeg smještaja... Više o ovoj
knjizi, jedinstvenoj u branši iznajmljivanja smještajnih kapaciteta, više o komentarima naručitelja i
mogućnostima narudžbe možete saznati klikom
na sljedeći link: www.trazisekrevetvise.com Također, poslušajte što sam autor kaže u jednom od
svojih gostovanja: http://youtu.be/SYhSP3zawpM
Otvorena izložba
„Otok Lokrum nekad“
U organizaciji Udruge za očuvanje tradicije
dubrovačkog turizma „Dubrovački izlog“
i Javne ustanove “Rezervat Lokrum” organizirali su izložbu fotografija autora
Lukše Lucianovića i Edija Šuljka uz suradnju sa Slobodanom Vukovićem pod nazivom
Otok Lokrum - nekad u prostoru: Vizija Dubrovnik - „Multimedia Museum“ - Samostan svete Klare - I. kat.
Slike „govore“ kako je od davnina Lokrum bio poznat i zanimljiv arhitektima a
nekoliko slika pokazuju što bi sve oni na
njemu izgradili. Tako je jedan polaznik vrlo
popularne škole arhitekture u Beču pod
nazivom „Wagner schule“ (1900. - 1915.)
kao svoj diplomski grad predložio Lokrum
kao palaču mira ili neki kongresni centar
(1900. g.) dok je drugi polaznik (1913.g.)
izradio nacrt plesne škole na Lokrumu s
hotelom i žičarom koja bi povezivala Lokrum sa Gradom s polaznom stanicom na
tvrđavi sv. Ivana. Osim ovih slika (planova) na izložbi je prikazano preko 150
raznih drugih fotografija o Lokrumu kako
je nekad izgledao s popratnim objašnjenjem.
Izložba će biti otvorena cijelu slijedeću
godinu. Posjetite je – jako je zanimljiva.
mARKETIN
tele5marketing@gmail.com
T: 020 358 980 T/F: 020 311 992
UDRUGA AGROTURIZAM KONAVLE
Predstavljeni Mirisi Božića 2012.
Udruga Agroturizam
Konavle je 12.prosinca 2012. u hotelu
Adria održala konferenciju za medije na
kojoj je predstavljen
program pete po redu
manifestacije “Mirisi
Božića u Konavlima”
koja će se održati od
23. prosinca do 30.
prosinca 2012. godine.
Predsjednik
udruge Agroturizam
Konavle Vlaho Mujo
istaknuo je da je manifestaciju prošle godine posjetilo preko 4 000 posjetitelja, te da
je ove godine program predstavljen i u Sloveniji pa se očekuje i veliki broj posjetitelja
iz Slovenije i ostatka Hrvatske. Manifestacija započinje u nedjelju 23. prosinca
Božićnim koncertom mješovitog zbora Libertas u Franjevačkom samostanu sv. Vlaha u Pridvorju, nastavlja se u srijedu 26.
prosinca humanitarnom akcijom “Nek’
nam je svijem Božić” u Domu Maslina u
Dubrovniku te proslavom nagrade za najbolji program u ruralnom turizmu Hrvatske
“Simply the best” na Rivi u Cavtatu. U četvrtak 27. prosinca održat će se okrugli stol
na temu “Razvoj agroturističke ponude
Konavala” u Kući Glavić u Poljicama, koji
uključuje i obilazak novouređenih objekata u 2012. godini. U petak i subotu, 28. i
29. prosinca od 11 do 18:00 sati održati
će se Dani otvorenih vrata konavoskih
agroturizama, a manifestacija završava u
nedjelju 30. prosinca Festivalom zelene
menestre i vina koji će se održati od 16
do 22 sata u Domu kulture u
Čilipima.Mirisi Božića u Konavlima pokrenuti su 2008. godine kao najveća kolenda u Hrvatskoj, te su u vrlo kratkom
razdoblju postali prepoznatljivi kao turistički proizvod.
dubrovniknet team /
FOTO: Vedran Jerinić
Županija i dalje uz smotru klapa
„Aklapela”
Na radnom sastanku s umjetničkim voditeljem smotre hrvatskih klapa „Aklapela“ Joškom Ćaletom i djelatnicom agencije „Dubrovnik PartneR“ Ksenijom Matić, župan Nikola Dobroslavić je u srijedu 12.prosinca razgovarao o drugom izdanju ovog festivala
koji će se održati od 5.-7. travnja 2013. godine. Naime, Ćaleta i K. Matić obavijestili su
župana da je UNESCO uvrstio klapsku pjesmu na listu svjetske nematerijalne baštine. Župan je kazao kako je to „veliki uspjeh nakon višegodišnjeg nastojanja da se to
ostvari“ te dodao kako se u to uklapa i ove godine pokrenuta smotra klapa „Aklapela“. Ćaleta je pozvao na koncert klapa iz Županije koji će se pod nazivom „Poklon
Gradu“ održati u subotu u Revelinu i to upravo povodom uvrštavanja klapske pjesme
na listu UNESCO-a. Župan je prihvatio poziv naglašavajući kako je veliki poklonik
klapske pjesme i dodajući kako će Županija podržati „Aklapelu“ i u drugom festivalskom izdanju.
Fitness Bazen Sauna·Parna kupelj·Power Plate
Fitness Pool·Sauna Steam room Power Plate
Hotel Hilton Imperial
tel: 020 320 389
GlasGrada - 404 - petak 14. 12. 2012. 35
kako je Odbor sa svojim programskim ciljevima i čistoćom pristupa mogao biti
obrazac ponašanja mnogima u Gradu i
šire. Nažalost nije bilo tako, doživljavali
I mi u Cavtatu smo istovremeno proživljavali svojevrsnu smo svakojake neugodnosti i razočaranagoniju, suočeni s izoliranošću, neimaštinom, odolijevajući ja. Kao prvo, ta grupa humano i domolsilnim raznovrsnim pritiscima od strane okupatora
jubno opredijeljenih naših sugrađana se
samoinicijativno okupila i organizirala. NitInicijativni Odbor za su pohrlili na brodove “Liburniju”,”Slaviju” ko ih nije ni molio niti prisilio da to urade.
Cavtat i Konavle u proši- ili na neki drugi način “zbrisali” iz Grada. Nadalje, dragovoljno su se ponudili i stavili
Piše: Mato
renom sastavu sastao se Potom nam slali poruke “mi smo s vama”. na raspolaganje organizaciji Crvenog križa
Mišo Moretti
kako su prethodno i Oni su međutim odabrali častan način da i Caritasa u cilju suradnje na pribavljanju,
planirali 6.11.1991. god. te donio svoj pro- podrže i aktivno podupiru one, koji drže konsolidaciji, raspodjeli i otpremanju hugram rada.
svojevrsni “mostobran” na užarenoj crti manitarnih pošiljki Cavtatu i Konavlima.
Ante Mandić je sačuvao taj dokument čiji obrane Cavtata s Konavlima. Odboru su Nije im padalo na pamet da se bave olatekst u cjelini predstavljam čitateljstvu:
postepeno prilazili, te mu značajno po- javanjem onih koji su ostali na konavosk“Odluke Odbora za Cavtat i Konavle – mogli u radu, mnogi privrženi Konavljani oj domovini i da ih stoga krste izdajniciDubrovnik
kojih ćemo se naknadno sjetiti. Kako je ma. Ili ne daj Bože da predlažu našu
1.Zahtijevamo od vojnih vlasti odobrenje ovaj Program aktivnosti “upao” u vrijeme evakuaciju. Iz svih nabrojanih točaka u
za brod i ljude koji će biti na njemu u svrhu najtežih i najdramatičnijih ratnih du- Programu nedvosmisleno proizlazi da
humanitarne pomoći preko Crvenog križa. brovačkih dana, to je znatno usporilo, snažno žele održati Konavle u životu a ne
2.Molimo da se Đuro Drašković, inače otežalo pa čak i onemogućilo provedbu prihvatiti “humano” raseljavanje. Stoga
tajnik Crvenog križa, odredi kao osoba za nekih zamisli. I mi u Cavtatu smo istovre- navode brigu o školskoj djeci, zarobljenicikontakt.
meno proživljavali svojevrsnu agoniju, ma, reguliranju mirovinskih prava, da se
3.Traži se da se Mjesne zajednice Cavta- suočeni s izoliranošću, neimaštinom, od- popišu svi preostali u Cavtatu i vide njita i Konavala tretiraju kao sve ostale olijevajući silnim raznovrsnim pritiscima od hove potrebe. Posebno traže da se tretimjesne zajednice koje nisu okupirane.
strane okupatora. To sam opširno ranije ramo i pomažemo kao sve ostale mjesne
4.Skladište za MZ Cavtat i Konavle biti će opisivao. Usprkos tome što tada nijesmo zajednice koje nijesu okupirane. Jer,
u Gradskoj kavani, po odobrenju direkto- znali za ovaj Program niti smo mogli imati
nažalost, proširila se krajnje pokra UTP Ragusa Jaka Ivaniša.
varena mudrolija koju je netko
5.Zadužuje se koordinator
smišljeno lansirao, kako nas ne
Odbora Maja Ivaniš da obavijestreba opskrbljivati već je to briga
ti javnost o kontakt telefonu za
vojske. To je najvjerojatnije nasOZCIK brojevi 24-180, 26-293 i
tavak iz “kuhinje” istih onih, koji
fax 24-178.
su nam već prilijepili etiketu: “Os6.Sve što se šalje u Cavtat
tali ste jer ste njihovi”. Odbor je
odnosno u Konavle treba uskladobro ocijenio kako je Đuro
dištiti u Gradskoj kavani.
Drašković na čelu Crvenog križa
7.Sredstva sa štedne knjižice CrCavtat jedini koji može odgovorvenog križa Cavtat i s žiro račuiti golemim zadacima, te ga
na Turističkog društva Cavtat
predlažu kao osobu za kontakt.
koristiti prema dogovoru s
Vrijeme je to i potvrdilo.
Odborom OZCIK.
Odbor je izdao i letak “Konavle
8.Đuro Drašković treba utvrditi
vas zovu”. U uvodnom članku
listu ljudi koji se nalaze u Cavtatu
između ostalog se navodi i
da se mogu utvrditi njihove poslijedeće: “Obraćamo se za potrebe i prava.
“Konavle vas zovu” moć svima vama koji ste daleko
9.Traži se od predstavnika Crod naše ratne zbilje, a nosite naš
venog križa u Cavtatu da dogovori s Poš- vezu i koordinaciju s Odborom, danas vi- zajednički kraj u srcima. Konavljanin svoje
tom u Cavtatu način reguliranja svih dim kako smo ipak na isti način razmišlja- imanje zove “domovina”. Obiteljski korijeni
mirovinskih prava i drugih prava.
li. I već poduzeli niz mjera koje je i Odbor duboko su u nama. Zavazda. Treba nam
10.Zamoliti Crveni križ da nas tretira kao naglašavao. Nije ni moglo biti drugačije vaša pomoć da bismo prenijeli istinu o
svoje aktiviste i na taj način uključi u obi- ako smo, a jesmo, nadahnuti jednakim stradanju Konavala te da zajedno vratimo
lazak područja, zarobljenika itd.
osjećajem pripadnosti svom zavičaju i život u Konavle. Duh nam ne mogu i ne
11.Za svaku izbjeglicu treba ispuniti for- odlučni da u svom naumu ustrajemo. Prvi smiju uništiti. U Dubrovniku djeluje “Odmular o ljudskim pravima.
vrlo značajan kontakt s nekim iz Grada je bor za Konavle” koji nastoji okupiti Konav12.Tražiti rubriku na radiju i u novinama ostvaren tek 30.11.91. god. kada je dr. ljane i biti pokretač akcije za povratak i
pod nazivom “Glas Konavala”.
Lang s jednom delegacijom posjetio razvoj…”
13.Tražiti organiziranje škole za djecu (one Cavtat a četiri dana poslije i logor Morinj. Moje čvrsto uvjerenje je kako bi svi
koja se nalaze u Gradu i one koja se Od njega smo čuli između ostalog i o ak- cavtatsko-konavoski napori da se održimo
nalaze u Cavtatu) i da naši nastavnici tivnostima Odbora. Sva nastojanja da se i izdržimo bili uzaludni da se nije “pojavodržavaju nastavu.
s vojnom vlasti razgovara o uspostavi hu- io” Odbor za pomoć Cavtatu i Konavlima.
14.Traži se od Maria Curića, tajnika MZ manitarne brodske veze s Gradom ne Njegovi aktivisti su u zajedništvu s mnogim
Cavtat, da provjeri i obavijesti ovaj Odbor uspijevaju. Uvijek isti odgovor:”Kumbor ne dobrotvorima i humanitarnim organizacišto je s knjigama Mjesnih ureda Cavtat i dozvoljava, a nikakvi zahtjevi s naše ra- jama uložili golemi napor da, za čitavo
Gruda.
zine se ne uvažavaju niti ih vojska u vrijeme okupacije a i nakon toga, stotine
Koordinator Odbora, Maja Ivaniš s. r.”
Cavtatu smije prihvaćati.” Sve se počinje tona raznovrsnog materijala bude dostavpostepeno mijenjati tek poslije njihovog ljeno onima koji su prkosno i odlučno braS dvadesetogodišnjim vremenskim odma- neuspjelog zauzimanja Grada 6. prosin- nili svoje dostojanstvo na svojoj rodnoj
kom sa zadovoljstvom ću ustvrditi kako ca 91. god. kada se u pregovore s JNA grudi.
ovaj dokument govori o briljantnom odre- uključila i naša državna razina u prisustvu Više detalja u slijedećim člancima.
đenju grupe uglednih Konavljana, koji nije- međunarodnih promatrača. Zaključujem
(nastavlja se)
RATNA ZBIVANJA-CAVTAT 1991.-92. GODINE (190)
“Ostali ste jer ste njihovi”
36 GlasGrada - 404 - petak 14. 12. 2012.
KONAVOSKA DIJASPORA
Zelena menestra za
Caritas Dubrovačke
biskupije
Na prošlogodišnjem natjecanju u spravljanju zelene
menestre u Konavlima nastupila je ekipa nazivom
Konavoska dijaspora. Zbog objektivnih razloga ne
mogu ove godine sudjelovati na navedenom već
tradicionalnom natjecanju u Konavlima, članovi
“Konavoska dijaspora” će organizirati spravljanje
zelene menestre u kavani Teatar u Dubrovniku, ul.
Iva Vojnovića, u subotu 22. prosinca 2012., te će
cjelokupni prihod biti namijenjen za aktualni projekt
Caritasa Dubrovačke biskupije. Dođite i kušajte zelenu menestru već u podne i pomognite Caritasu da
može pomagati drugima u nevolji.
HPD “DUBROVNIK”-DUBROVNIK
Uspon na Sniježnicu
Naše društvo
organizira za
blagdan Sv.
Stjepana u srijedu 26.prosinca
2012.
Tradicionalni
uspon
na
Sniježnicu.
Osim Uspona
ove godine
emo obaviti i
malo otvorenje
Planinarske
kue Škola Kuna Konavoska, koju obnavljaju naši vrijedni članovi. Time ćemo, može se reći, i službeno
otvoriti ovaj prekrasan najjužniji hrvatski objekt za koji
smo sigurni da ćete ga posjećivati i narednih godina.
07.30 -Organizirani polazak autobusa iz Dubrovnika
(Ispred bazena Jug-a u Gružu-kod Tommy centra).
08.30-08.45 -okupljanje planinara u Mihanićima kod
početka markacije.
10.00 - polazak ispred Planinarske kuće Škola Kuna
Konavoska prema vrhu sv.Ilija na Sniježnici (2 sata
laganog hoda do vrha).
Od 14.00 pa nadalje- Pozdrav domaćina, objed (potrebno ponijet pribor za jelo i posudu).
17.00 - završetak događanja.
Molimo Vas potvrdite svoj dolazak do petka
21.12.2012.
na mail hpd-dubrovnik@hotmail.com ili mobitel društva 099 8092264
HPD “Dubrovnik” Upravni odbor
UDRUŽENJE OBRTNIKA AUTOTAKSI PRIJEVOZNIKA
Obavijest
Udruženje obrtnika autotaksi prijevoznika nastavlja
akciju sniženja cijena usluga auto taksi prijevoza u
zimskom periodu za građane Grada Dubrovnika.
Udruženje obrtnika
autotaksi prijevoznika Dubrovnik
POLJOPRIVREDNA SAVJETODAVNA SLUŽBA
PODRUŽNICA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE
Prerada maslina čimbenik kakvoće ulja - I
Na kakvoću maslinova ulja utječe velik broj čimbenika. Pored
Piše:
proizvodnih uvjeta u masliniku koji rezultiraju više ili manjim Marijo Car,
zdravim, neoštećenim i zrelim plodovima, na kakvoću ulja dipl.inž.agr.
utiču sorta, način berbe, transport i skladištenje ploda do viši stručni
prerade, prerada te njegovo čuvanje do potrošnje. Maslinar
savjetnik
najveći utjecaj svojim aktivnostima ima u načinu berbe plodova i njihovim postupanjem do prerade te načinom čuvanja ulja. Stoga ove
radnje treba obaviti s posebnom pažnjom jer onu vrhunsku kakvoću kakvu
ulje posjeduje u plodu masline, maslinar ne može nikakvim postupcima
poboljšati, nego samo sačuvati u najboljem slučaju ili pokvariti. Čimbenik
na koje maslinar ne može direktno utjecati je prerada maslina. Zapravo
naši maslinari preradu uglavnom doživljavaju kao proces koji može utjecati na radman ulja, dok je praksa pokazala da prerada može uvelike utjecati i na kakvoću ulja. U tom smislu ključnu ulogu imaju uljari sa svojim
iskustvom i organizacijom posla. Zato je maslinarima potrebno ukazati na
neke momente (faze) prerade maslina koji mogu utjecati s jedne strane na
kakvoću ulja te s druge na količine (radmane) izluženog ulja iz plodova
maslina.
Prerada maslina se odvija kroz više faza koje u različitoj mjeri (od zanemarive do značajne) mogu utjecati na kakvoću ulja. Pri tom se misli na prirodna ulja koja se
dobiju preradom
zdravih,
neoštećenih i optimalno zrelih plodova u
standardnim postrojenima koja se
nalaze na našem
području. Potrebno je također naglasiti kako je prirodno (djevičansko) maslinovo ulje
jedan od rijetkih
prehrambenih
proizvoda čija se tržišna klasifikacija ne temelji samo na određivanju fizikalno – kemijskih pokazatelja, već i na analizi njegovih senzorskih svojstava okusa i mirisa.
Prva faza u preradi je pranje plodova i uklanjanje nečistoća. Ako se savjesno izvede, te iz maslina izbaci lišće i grančice te operu plodovi od nečistoća, ova faza ne utječe na senzorska svojstva ulja. Dapače, ako se prerađuju prezreli plodovi, čak je poželjno da zaostane nešto lišća (max. do
3%) kako bi ulja imala više klorofila te određenog mirisa na zeleno odnosno gorčine na ukusu. Sljedeća operacija je mljevenje maslina gdje je cilj
drobljenjem i usitnjavanjem ploda prvenstveno osloboditi kapljice ulja iz
staničnih vakuola i tako omogućiti njegovo izdvajanje u kasnijim fazama
prerade. Takvo razaranje ploda istovremeno omogućuje izravan kontakt
tvari koje su do tog trenutka unutar stanice bile odvojene membranama i
ovojnicama odnosno dolazi do kontakta tvari iz drugih dijelova ploda
(pokožice i sjemenke). Stoga se mljevenje mora sagledati ne samo kao
mehanički postupak, već i kao postupak kojim se omogućuje i kojim
započinju kemijske reakcije, koje više ili manje mogu utjecati na sastav i
kakvoću kasnije izluženog ulja. Kod mljevenja je s aspekta djelotvornosti
izdvajanja ulja bitno da se što više ulja oslobodi iz mesa ploda, a da se ono
pri tom što manje rasprši u sitne kapljice i u što manjoj mjeri dovede u
stanje emulzije. Naime, kapljice ulja koje se oslobode iz vakuole stanice
vrlo brzo dođu u stanje emulzije (kapljice ulja obavijene biljnom vodom)
što umanjuje privlačnu silu kojom se one ujedinjuju do veličine prikladne
za izdvajanje iz samljevene smjese tj. paste ili tijesta. Treba reći da metalni
mlinovi tipa “čekičari”, koji su najviše zastupljeni u našim uljarama, u većoj
mjeri stvaraju emulziju zbog silovitosti kojom se plod razara i raspršuje.
Stoga je za daljnji postupak izdvajanja ulja obvezno potrebno tijesto podvrgnuti operaciji miješanja, koja je ujedno ključna i najvažnija faza prerade
za kakvoću i količinu dobivenog ulja. O spomenutoj fazi prerade biti će
riječi u slijedećem broju.
GlasGrada - 404 - petak 14. 12. 2012. 37
SUKOB CIVILIZACIJA
Srbi su kolo vodili
Suprotno od pojma „civilizacija“ je barbarstvo, primitivno
ponašanje, tj divljaštvo. Najbolji dokaz je zadnji rat što se
vodio na ovim prostorima. Barbarstvo su pokazali i Hrvati
i Srbi i Bošnjaci
Prema anketi “Pola ure pokazali i Hrvati i Srbi i Bošnjaci. Samo,
Piše: Dr Boris Sokal, kulture“ na HTV-u, na- Srbi su vodili kolo. Nema im premca. Dovolspec. med. rada
jprodavanija knjiga (rela- jno se podsjetiti na Škabrnju, na Vukovar,
tivno davne) 1997. god- na Ovčaru, na Borovo naselje, na silovanine, bila je „sukob civilizacija“ od S. Hunt- ja žena, na mnogobrojne koncentracijske
igtona. Nakon rezultata ankete, Večernji list logore na istoku. Dovoljno se podsjetiti
od 29. 03. 1998. donosi tekst sljedećeg majora Srboljuba koji je s drugovima spalnaslova: „Prorok sudbonosnog sraza“ (Au- io Čilipe (Silne ljudske i materijalne štete i
tor B.D). Uz tekst je i nacrtana zemljopisna gubitci su jedan od uzroka današnjoj goskarta: „Istočne granice zapadne civiliza- podarskoj krizi). Ili se sjetiti Srebrenice,
cije“. Istok: pravoslavlje i islam. Autor B.D. najvećeg genocida iza drugog svj. rata. Ili
piše: „ Fundamentalni izvor sukoba u no- se sjetiti zapovjednika višegradske brigade
vom svijetu neće biti primarno ideološki niti M. Lukića, koji je 120 djece, žena i staraca
primarno ekonomski. Velike podjele među žive spalio u jednoj kući (prethodno čvrsto
čovječanstvom i dominirajući izvor suko- zazidao vrata i prozore). Dok su žrtve vriskba biti će kulturne naravi. Nacionalne ale u plamenu, on se smijao. Haški sud ga
države ostače najsnažniji akteri u svjetskim proglasi „monstrumom“ i osudi na
stvarima. Ali će se temeljni sukobi svjetske doživotni zatvor. A srpski radikali bijesno
politike događati među narodima i grupa- protestiraju: Nepravda! Poticaje za ovakva
ma različitih civilizacija. Sukob civilizacija divljaštva treba tražiti i na mnogobrojnim
vladati će svjetskom politikom.“ I sada upit: „huškačkim“ skupovima. Jedan od njih je
A što je zapravo civilizacija? Ona je skup bio početkom 1990. na Oplencu. Dnevne
materijalnih i duhovnih stečevina odre- BiH novine „Oslobođenje“, čiji tekstovi su
đenog društva (rimska, helenistička, za- pisani pola ćirilicom a pola latinicom,
padna civilizacija, etc). „ Civilizacija obuh- donose članak 7. V 1990. autora D.V.: „Srpvaća sve ono što je čovjek stvorio, osobito stvo se umiriti ne može“ (skupština SNO).
na području tehnike, kako bi poboljšao ili Uz prigodan muzički program i obvezan
olakšao život i rad.“ A kultura? Ona je način dekor (kao i na svim skupovima), M. Jović
na koji neka skupina ljudi živi, misli, orga- otvara skupštinu: „Evo nas na ovom svenizira se, osjeća, slavi… također je skup tom mestu, ispod spomenika Karađorđa
znanja koje je neka osoba stekla. U svakoj na Đurđev danak-hajdučki sastanak. A
kulturi postoje određeni sustavi vrijednosti kakva su vremena Srbima će ponovo tremišljenja i pogleda na svijet što vidi u jez- bati i Rudnici i Topola i Ravna Gora. Jer
iku, djelima, različitim obredima etc. Kultu- neprijatelji srpstva i srpskog imena žele
ra je također ukupnost razvoja pojedina- staviti ruke na srpske teritorije. S ovog mjesca i skupina, njihovo produhovljenje uma, ta im poručujemo da nitko neće tako lako
običaja, ukusa. Karakteristike svake kulture misliti da stvori nezavisnu državu Hrvatsku,
su društvene norme. One su često različite. BiH i Makedoniju… Izlaganje se prekida
Ne samo među državama ili narodima. klicanjem: Ubićemo Tuđmana! Oj, Srbijo
Mogu postojati i između dva susjedna mati nemoj tugovati! Od Topole do ravne
stana. Jedni slave vjerske blagdane, a drugi Gore svud su straže đenerala Draže! Na
„dan mladosti.“ Jedni jedu svinjetinu, skupu se kroje i granice, sve do Rijeke (I
drugim je zabranjena. Jedni vole „narodn- Rijeka je srpska). Također se govori o
stvaranju pravoslovnog bloka sa Rusijom,
jake“, a drugi ozbiljnu glazbu, etc.
U knjizi „sukob civilizacija“ S. Huntigton se Rumunjskom, Grčkom i Bugarskom. Pa
ne zalaže za njihov sukob, kako mu neki opet povici: Protjerat ćemo Albance (nose
podmeću. On samo konstatira da se stan- široke gaće jer imaju rep), Mađare i glePoručuje
se
je svakim danom pogoršava. Svoju pret- Arape!
postavku temelji i na promišljanju najvećih Tuđmanu, Čičku i sličnim:
današnjih filozofa: Webera, Spenglera, Dalje ruke od Srbije…!“
Brandela i drugih. Nadalje, Huntigton Možda su mislili kako će Hrrazmatra pojam kulture i civilizacije, pa vatska vojno napasti Čačak,
odnos moći i kulture. Razmatra „musliman- Ćupriju ili Surdulicu. Govorsku ratobornost, kinesku samouvjerenost nici se izmjenjuju. A svaki goi zapadni univerzalizam.“ Čovječanstvo je vor je zrcalo duše. Kako čelpodijelio po etničkoj i vjerskoj pripadnosti. jade govori takvo i jest. PoMisli kako je kulturni identitet glavni čim- trebno je iskreno naglasiti:
benik koji oblikuje zajedništvo ili odbojnost Nisu svi Srbi radikali ili barbari. Nema generaliziranja.
među zemljama, među civilizacijama.
Civilizacija je latinska riječ. Prevedeno znači Nažalost, njihovi političari su
–uljudba. Suprotno od pojma „civilizacija“ potaknuli ratove na ovim
je barbarstvo, primitivno ponašanje, tj div- područjima i izgubili. No, niljaštvo. Najbolji dokaz je zadnji rat što se kada nisu kazali da su izguvodio na ovim prostorima. Barbarstvo su bili ratove koje su počeli!
38 GlasGrada - 404 - petak 14. 12. 2012.
Možda će u budućnosti, kada konačno
dožive duhovno pročišćenje (katarzu) i
kada prestanu štititi zločince i kada počnu
plaćati ratnu odštetu, stvari leći na svoje
mjesto. I nastupiti istinsko prijateljstvo- do
ponovnog rata.
U knjizi „sukob civilizacija“, Huntigton se
dotakao i zadnjeg rata na prostorima bivše
Jugoslavije. Nakon što se knjiga pojavila u
Hrvatskoj, tri poznata mudraca su ovako
izjavila (Prenosi spomenuti Večernji list,
1998.): Dedijer izjavljuje „kako onaj (valjda
domaći političari) koji provode ideje Huntigtona ne rade u interesu Hrvatske. Objavljivanje knjige vodi Hrvatsku u još veću izoliranost!). I. Lovrenović pak, govori da je
knjiga izvor Tuđmanovih tumačenja krize
u BiH. I. Supek opet piše, da su konzervativni nazori Huntigtona i Kissingera-ostatak
hladnog rata. Kada uz pomoć njih objašnjava svoje zalaganje za podjelom BiH,
Tuđman ide protiv težnji demokratskog
svijeta.“ Nakon smrti predsjednika Tuđmana, na domaćoj društvenoj sceni se pojavljuju tzv. „čučavci“, kako ih je nazvao prof.
Hebrang. To su oni što su rat proveli u podrumima, čučeći ili su ga radoznalo promatrali iz inozemstva, bježeći i brodom (kao
u Dubrovniku, ponekad i maskirani). S
nestrpljenjem su očekivali ishod. Nakon
završetka ratnog sukoba, „čučavci“ su pokupovali domaći tisak i orkestrirano provodili
detuđmanizaciju. A spomenuta „izolacija“
Hrvatske u jednom razdoblju Tuđmanove
vladavine nije bila zbog njega. Velikom broju zemalja smrdila je zapravo, neovisna
Hrvatska. Kada je ipak zbog naše upornosti
međunarodno priznata, u istim kuhinjama
je brzo stvoren zapadni Balkan: 5+1 (-1).
Također je poznato kako je Tuđman,
pomagao BiH. vojno i materijalno. Želio je
(kon)federaciju u toj državi. No, od toga ne
bi ništa. Srbi uz pomoć odanih država, čapaše pola Bosne. A što tek rijet za zločinački poduhvat? Opet, ništa. U Hagu (na
žalost mnogih)- pao u vodu. Tuđman nema
veze s Huntigtonom i njegovom knjigom.
On je od prvog dana dolaska na kormilo
države, planirao. Ne planirati, značilo bi
planirati neuspjeh. On je imao i cilj (NATO,
VE, EU). I prema njemu je kročio. A da se
počeo zaustavljati i kamenovati svakog
psa koji laje na njega, nikada se ne bi stiglo do cilja. Ne bi se stiglo do samostalne
i neovisne države Hrvatske.
U BOŽIĆNOJ AKCIJI „ZA 1000 RADOSTI“ 2012. HRVATSKI CARITAS PORUČUJE:
Vjerovali ili ne – i vi možete mijenjati svijet!
Nedjelja Caritasa i Božićna akcija Hrvatskog Caritasa “Za 1000 radosti“, kojom
se prikuplja pomoć za najsiromašnije
obitelji u Hrvatskoj, predstavljeni su 11.
prosinca 2012., na konferenciji za novinare
u Zagrebu. Osvrnuvši se na 20. obljetnicu
djelovanja Hrvatskoga Caritasa (HC) u svjetlu Godine vjere, predsjednik HC-a
varaždinski biskup Josip Mrzljak istaknuo
je trajni poziv svih kršćana da konkretnim
djelima pomoći najpotrebnijima svjedoče
svoju vjeru. To je ujedno i temeljna zadaća
svih nastojanja Hrvatskoga Caritasa kao i
karitativnog djelovanja na biskupijskim,
župnim i drugim razinama.
Predstavljajući Nedjelju Caritasa, koja se
ove godine proslavlja 16. prosinca 2012.
pod geslom „Vjera ljubavlju djelotvorna“
(Gal 5,6), ravnatelj HC-a mons. Fabijan
Svalina predstavio je materijale koje je HC
odaslao u sve župe diljem Hrvatske sa
željom da se što veći broj vjernika uključi
svojim prilozima i angažmanom u pomaganju najugroženijim pojedincima i obiteljima. Posebno je skrenuo pozornost na
kartice namijenjene djeci, mladima i
odraslima koje će se po cijeni od 50 lipa
moći nabaviti u župama, a cijeli prihod ide
za potrebe Hrvatskog Caritasa. Božićna
akcija “Za 1000 radosti 2012.” pod geslom
“Vjerovali ili ne - i vi možete mijenjati svijet!”, kako je istaknuo mons. Svalina, ove
je godine posebno usmjerena na senzibiliziranje javnosti za poteškoće brojnih
obitelji koje se bore s dugovima, bilo zbog
nemogućnosti otplate kredita, plaćanja
režijskih troškova ili vraćanja privatnih dugova. Kako bi se posebno animirala djeca
i mladi izrađene su prigodne poticajne
Obavijest o smrti
U proteklom tjednu napustili su nas:
ZDENKA HANČEVIĆ 1948.
PAVO KELEZ 1934.
KATE BAGOVIĆ 1961.
PERO KAZNAČIĆ 1948.
ANTUN STUNIĆ 1930.
LUCE TOMAŠ 1925.
STANISLAV VUKAŠINOVIĆ 1944.
IVE LJUBAN 1919.
BALDO KRILE 1937.
LUCE KOPRIVICA 1917.
ALOJZ DOLINŠEK 1934.
ANE FRANKOVIĆ 1918.
DANICA PAVLOVIĆ 1924.
VLADIMIR DOVRANIĆ 1928.
ANTE DŽAMARIJA 1960.
DOMINIK LAKIĆ 1944.
LUKA VIOLIĆ 1928.
kartice koje su u 600 tisuća primjeraka
odaslane u osnovne i srednje škole diljem
Hrvatske. Polovicu prikupljenih sredstava
škole će same usmjeriti nekoj od obitelji u
potrebi u školskoj sredini ili lokalnoj zajednici, a drugu polovicu će poslati Hrvatskom
Caritasu, koji će ih putem mreže biskupijskih caritasa proslijediti obiteljima u
potrebi. Uz to sredstva će se iskoristiti i za
podupiranje javnih kuhinja, ustanova koje
skrbe za beskućnike, starije i nemoćne,
djecu s posebnim potrebama i dr.
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić
istaknuo je da Grad Zagreb od početka
podupire caritasove akcije te je pozvao
Zagrepčane da se u ove predblagdanske
dane i oni pridruže caritasovim nastojanjima oko pomoći najpotrebitijima.
Privredna banka Zagreb od samih početaka podupire akciju “Za 1000 radosti” i to
će činiti i u buduće, istaknuo je izvršni
direktor Ureda Uprave za korporativne
komunikacije PBZ-a John Knezović te je
pozvao i druge hrvatske tvrtke da se priključe akciji.
U subotu, 15. prosinca, održat će se prigodna prodaja božićnih drvaca na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića, najavila je članica Uprave Hrvatskih šuma Marija Vekić te dodala kako Hrvatske šume već
10 godina ovu akciju doživljavaju i svojom.
Ako budemo štedjeli na milosrđu i suosjećanju s potrebnima, to više nećemo
biti mi, rekla je Vekić te istaknula da svi
koji kupe drvca mogu biti ponosni na sebe
jer su dali svoj doprinos za pomoć drugima.
Akcijama Hrvatskoga Caritasa ove se godine na nacionalnoj razini pridružio i tr-
govački lanac LIDL akcijom “Pomozimo
zajedno – pomagati je lako!”. U toj akciji
koja traje od 15. studenoga do 14. prosinca 2012., svim kupcima je dana mogućnost da kupe neki proizvod i daruju ga
potrebnima, istaknula je Lana Jugo,
voditeljica odnosa s javnošću LIDL Hrvatska, te se posebno zahvalila Hrvatskom
Caritasu na suradnji koja će se i ubuduće
nastaviti.
Na konferenciji je predstavljen i projekt
trajne suradnje između Hrvatskog Caritasa
i tvrtke SPAR Hrvatska o dnevnom doniranju kruha i pekarskih proizvoda koji je
započeo u ožujku 2011. Djelatnici župnih
ili biskupijskih caritasa u SPAR-ovim trgovinama dnevno preuzimaju kruh i pecivo
preostao od prethodnog dana i distribuiraju ih svojim ustanovama, pučkim kuhinjama, blagovalištima za beskućnike ili dijele
obiteljima u potrebi.
Na kraju je u ime Hrvatskoga Caritasa
izrečena zahvala svim građanima, tvrtkama, školama, Vladi Republike Hrvatske –
Ministarstvu financija, jedinicama lokalne
uprave i samouprave, udrugama i župama koje su se dosad uključile u akcije Hrvatskog Caritasa.
U akciju “Za 1000 radosti” građani i
tvrtke mogu se uključiti:
· novčanom donacijom na račun
2340009-1510126452, poziv na br. 7-12
(OIB 60100836848)
· objavom informacija na web-stranici, internetu, biltenu, novinama ili emitiranjem spota
· telefonskim pozivom na donacijski
telefon 060 9010 (cijena poziva 6.25 kn)
Udruzi “ZAJEDNO DO ZDRAVLJA” priložili su: u spomen na dragog rođaka Antuna
Tutmana, Mare Sjekavica s obitelji 200 kn. U spomen na dragu gđu. Milku Brnada,
Lukrecija i Boris Barić umjesto vijenca 300 kn. Toplo zahvaljujemo svima, koji akcijama i uplatama pomažu rad Udruge. Ž.R. kod OTP Banke 2407000–1100302492. Tekst
objave na fax: 312 – 300 ili email: info@zajedno-do-zdravlja.hr
UDRUGA DVA SKALINA
Umjesto cvijeća u spomen na pok. Frana Šuperka, Obitelj Đanine Njirić prilaže 200
kuna. U spomen na dragog rođaka Frana Šuperka, obitelj Nika Kalinića prilaže 200
kuna. U spomen na dragog neputa i rođaka Frana Šuperka, 600 kuna prilažu Anka,
Irena i Zdenka. U spomen na pok. Branku Akšam umjesto cvijeća 200 kuna prilažu
Nela i Milo Nožica. U spomen na pok. Branku Akšam umjesto vijenca, Aida Čustović
s obitelji prilaže 500 kuna. U spomen na pok. Janju Kriste 375 kuna (50 eura) prilaže
obitelj Anke i Dominika Raguž. Umjesto vijenca u spomen na pok. Ivanku Dlaka 400
kuna prilažu stanari zgrade Od Izvora 61. iz Mokošice. U spomen na pok. Iva Rakigiju100 kuna prilaže Fanina Violić. U spomen na pok. Iva Rakigiju 200 kuna prilaže
Mare Špikula s djecom. Veliko hvala Braniteljima Sustjepana na posjeti i poklonima
za djecu. Veliko hvala Dubrovačkim Festanjulima na posjeti i donaciji od 1440 kuna.
Veliko hvala 3.b razredu Medicinske škole i njihovoj razrednici Mariji Čupić na posjeti
i donaciji od 510 kuna. Veliko hvala svima koji su posjetili našu Udrugu u Tjednu
otvorenih vrata i tom prilikom dali novčane priloge u ukupnom iznosu od 6.350 kuna.
U spomen na Almu Dispora umjesto vijenca 200 kuna prilaže Šime Čelak. Mateo
Jerinić prilaže 200 kuna N.N. prilaže 100 kuna. N.N. prilaže 100 kuna. Maja Sršen
prilaže 100 kuna. Dara Ristić prilaže 100 kuna.
GlasGrada List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, katarina.milat.kralj@gmail.com
Glavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, glasgrada@gmail.com Grafička i tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980,
fax: 020 311 992, tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada,
Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik, glasgrada@gmail.com, www.glasgrada.hr,
arhivu prošlih brojeva pogledajte na linku: http://www.glasgrada.hr/arhiva/
GlasGrada - 404 - petak 14. 12. 2012. 39
U GOVEĐARIMA NA OTOKU MLJETU
Obnovljena Crkva sv.
Nikole
Blagdan sv. Nikole
svečano
je
obilježen misom u
obnovljenoj Crkvi
sv.Nikole u Goveđarima na otoku Mljetu, koju je predvodio župnik don Vilim
Petrović. Inače,
sama župa Velike
Gospe u Goveđarima je nastala 1897.
godine. Župa je posvećena Velikoj Gospi, jer je crkva na otočiću
posvećena Gospi. Još se uvijek zna reći da je sv. Marija župna
crkva, makar je u službi župne crkve baš ova, obnovljena Crkva sv.Nikole, biskupa, u naselju Goveđari. Kako se na otočić
Sv. Marije ne može bez plovila, bila je potreba sagraditi crkvu
pristupačnu svim vjernicima u župi. Gradnja Crkve sv.Nikole je
započeta blagoslovom temeljnog kamena 13.studenog 1938.
g., a sama izgradnja trajala je godinu i pol. Crkva je jednostavnog oblika, s jednim oltarom i bez sakristije, a blagoslovljena je 9.lipnja 1940. U župi inače nema drugih crkava osim
ostataka starokršćanskih crkvi u Polačama.
Investitor obnove crkve sv.Nikole je bila Dubrovačka biskupija, a radove je obavila tvrtka „Ocinje-Market“ iz Dubrovnika. Za
spomenuti je još da su okupljeni vjernici nakon mise pošli do
Velikog jezera
gdje je župnik blagoslovio barke i
brodice, te su zatim s tim istim plovilima otplovili do
križa na izlazu iz
Velikog jezera
gdje su položili u
more vijenac za
sve pokojne pomorce.
Silvio Market
VEĆIH PROBLEMA U PROMETU NIJE BILO
Bijele radosti
Snijeg koji je
11.prosinca 2012.
zabijelio brda oko
Grada, Župe i
Rijeke te dio
Konavala i Pelješca, kao i dolinu
Neretve razveselio
je djecu i neke
malo starije. Većih
problema
u
prometu nije bilo.
Najviše snijega je
palo u Konavoskim Brdima, Pelješcu, Primorju, u dolini Neretve
te na području Vrgorca. Snijega je bilo i na Srđu te iznad Mokošice. Tekst i foto: Dubrovniknet.hr, Slobodan Rosić
40 GlasGrada - 404 - petak 14. 12. 2012.
U SUBOTU 15.PROSINCA
Peti „Torta party“ u
šatoru
Osladite se, zabavite i učinite dobro!
TZ grada Dubrovnika u
suradnji s Gradom Dubrovnikom tradicionalno organizira
humanitarni projekt Torta
party,koji će se održati 15.
prosinca 2012. godine u
Božićnom šatoru koji je postavljen na Peskariji. Ovogodišnji Torta party jubilarni je
peti po redu i putem sudjelovanja ćete zajedno s nama
sudjelovati u akciji “Dajmo
Božiću
lice
dobrote”.
Donacije od prodaje torti i
kolača namijenjene su za
kupnju dvaju novih i
neophodnih ultrazvučnih
sondi za pregled dojki i abdomene za Odjel radiologije
dubrovačke opće bolnice.
Kroz protekle četiri godine
projekti „Torta party“ bili su
iznimno uspješni, posjećeni
i s izvrsnim medijskim
odjekom, a ostvarili su i svoj
humanitarni cilj pomoći najpotrebnijima.
Program „Torta party“
započinje u subotu 15. prosinca u 11 sati, zabava je
zajamčena uz DJ Vjevericu,
Grupu Djeda Božićnjaka i radionicu pisanja pisama
Djedu Božićnjaku, Djeda na
štulama, balone i naravno
prigodne slastice uz cijenu
po komadu od 10 kuna.
Na poziv TZ grada Dubrovnika sudjelovanje u projektu
Torta Party potvrdili su brojni dubrovački hoteli, restorani i slastičarnice, pekarnice,
trgovački centri i dubrovačke
medijske kuće kojima od
srca zahvaljujemo.
Jelka Tepšić,
Sandra Milovčević

ŽIDOVI Do sredine 16.st. u Dubrovnik se doselilo već toliko Židova

DOGAĐANJA U DUBROVNIKU 2013

HOTEL EXCELSIOR

27. VELJAČE –1.OŽUJKA 2014. DUBROVNIK KARNEVAL FEST

Male zagrebaÀke balerine i baletani zaplesali s Carskim ruskim

2013-09-23-gs-izvjesce

prijavnica za 10. antiseptica advent

29.siječnja – 2.veljače 2015. FESTA DUBROVNIK Humanitarna