SVEUČILIŠTE U SPLITU
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STUDIJE MORA
DETALJNI IZVEDBENI NASTAVNI PLANOVI
DIPLOMSKI STUDIJ BIOLOGIJA I EKOLOGIJA MORA
Naziv predmeta
Kod predmeta
Satnica predmeta
(P/S/V)
ECTS
(uz obrazloženje)
EKOLOGIJA MORA
SMB401
45/30/0
7 ECTS
75 sati nastave = 3 ECTS
Samostalno učenje, domaće zadaće, seminarski rad = 4 ECTS
obavezan
X
izborni
temeljni
napredni
X
specijalistički
Status predmeta
(označiti X)
Studijski program i
Biologija i ekologija mora / Diplomski studij
razina studija
I. godina / I. semestar
Godina/semestar
Predznanja iz iz problematike biologije i ekologije mora, te statistike
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
Hrvatski, Engleski (svi materijali i predavanja pripremljeni su na hrvatskom i engleskom
mogućnost praćenja na
jeziku)
drugim jezicima
Prof.dr.sc. Mladen Šolić, redoviti profesor
Nositelj predmeta
Dr.sc. Barbara Zorica, znanstveni suradnik
Voditelj seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Glavni ciljevi predmeta su savladavanje metoda za analizu morskih bioloških zajednica. Na ovom kolegiju studenti
koji su se u svom prethodnom obrazovanju upoznali s temeljnim pojmovima iz opće ekologije i ekologije mora, imaju
priliku savladati neke temeljne pristupe i metode koje mogu primjeniti u analizi rezultata istraživanja različitih
bioloških zajednica u moru.
Problematika predmeta iznosi se kroz sljedeće cjeline:
Uvod u kvantitativne analize, Indeksi sličnosti – sličnost između uzoraka,
Indeksi sličnosti – sličnost između vrsta, Indeksi ne-sličnosti i udaljenosti, Doprinos pojedine vrste ne-sličnosti,
Konstrukcija dendograma, Metode ordinacije, Bogatstvo vrsta, Indeksi raznolikosti,
Indeksi ujednačenosti, Grafička prezentacija relativne abundancije vrsta u zajednici, Homogenost/heterogenost,
Ekološka niša, Disperzija populacija.
Nastava se organizira u blokovima. Kombinirani oblici provođenja: frontalna predavanja; diskusija i zaključivanje;
pokazne i auditorne vježbe, grupno rješavanje problema.
Pohađanje nastave je obvezno (tolerira se određeni broj opravdanih izostanaka).
Popis obavezne literature
Šolić, M: Kvantitativne analize u ekologiji mora, CD s nastavnim materijalima koji uključuje PP prezentacije, radnu
bilježnicu s vježbama, setove podataka za vježbu
Popis izborne literature
1. Krebs, C.J. 1999. Ecological Methodology. Harper & Row, New York.
2. Southwood, R. And P.A. Henderson. 2000. Ecological Methods. Blackwell Publishing, Williston, VT.
3. Clarke, K.R. and R.M. Warwick. 2001. Change in Marine Communities: An Approach to Statistical Analysis and
Interpretation. 2nd edition. PRIMER-E, Plymouth Marine Laboratory, Plymouth, U.K.
4. Bakus, G.J. 2007. Quantitative Analysis of Marine Biological Communities. Field Biology and Environment.
Wiley-Interscience. A John Wiley & Sons, Inc., Publication. New Jersey.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Repetitorij iz ekologije mora*
Kratki pregled najvažnijih pojmova iz ekologije mora
Predavanje 2. Uvod u kvantitativne analize
Pojam taksona, trofičke i funkcionalne skupine organizama, pojam uzorka, prostorna i vremenska skala, kvalitativni i
kvantitativni podaci, pregled ciljeva analiza
Predavanje 3. Indeksi sličnosti – sličnost između uzoraka
Binarni i kvantitativni koeficijenti, Pregled binarnih indeksa sličnosti (uspordba, prednosti nedostaci), problem
zajedničke odsutnosti, Bray-Curtisov indeks sličnosti, Morisitin indeks slilčnosti, transformacije sirovih podataka,
transformirani – netransformirani podaci (usporedba), Canberra indeks sličnosti, Petersonov indeks sličnosti,
konverzija Pearsonovog koeficijenta korelacije u indeks sličnosti
Predavanje 4. Indeksi sličnosti – sličnost između vrsta
Pregled indeksa sličnosti, primjena Bray-Curtisovog indeksa sličnosti, početni tretman podataka, metoda redukcije
podataka, standardizacija podataka, primjena Pearsonovog koeficijenta korelacije, koeficijent asocijacije (mjera
sličnosti u distribuciji dviju vrsta) za kvalitativni i kvantitativni tip podataka
Predavanje 5. Indeksi ne-sličnosti i udaljenosti
Bray-Curtisovog indeks ne-sličnosti, ne-sličnost između parova uzoraka, Euclidova udaljenost i Manhattan ili cityblock udaljenost (usporedba)
Predavanje 6. Doprinos pojedine vrste ne-sličnosti
Određivanje doprinosa svake od vrsta ukupnoj ne-sličnosti između uzoraka
Predavanje 7. Konstrukcija dendograma
Postupak pravljenja klastera i konstrukcije dendograma, različiti načini konstrukcije dendograma, metoda povezivanja
grupnih srednjaka
Predavanje 8. Metode ordinacije
Uvod u multivarijantne analize, pregled metoda ordinacije (PCA, PcoA, CA, DCA, DECORANA, MDS), prethodni
tretmani sirovih podataka
Predavanje 9. Bogatstvo vrsta
Margalefov indeks bogatstva vrsta, Chao1 estimator – metoda za procjenu ukupnog bogatstva vrsta
Predavanje 10. Indeksi raznolikosti
Definicija raznolikosti, pojam indeksa raznolikosti, pregled indeksa raznolikosti (Shannon- Weaverov indeks
raznolikosti, Simposonov indeks proporcije, Simpsonov indeks raznolikosti, Simpsonov recipročni indeks)
Predavanje 11. Indeksi ujednačenosti
Indeksi dominacije (Berger-Parkerov indeks, Mcntishov indeks), Indeksi ujednačenosti (Simpsonov indeks, Pielouov
indeks), omjer ujednačenosti
Predavanje 12. Grafička prezentacija relativne abundancije vrsta u zajednici
Distribucija abundancija, krivulja rarefrakcije (razrjeđenja), krivulja dominacije, krivulja kumulativne dominacije
Predavanje 13. Homogenost/heterogenost
Definicija homogenosti/heterogenosti, Margalefov indeks heterogenosti, Petersonov indeks homogenosti, indeks
konkordancije ili usklađenosti (usklađenost raznolikosti, usklađenost dominantnosti)
Predavanje 14. Ekološka niša
Smithov indeks širine ekološke niše prehrane, Morisitin indeks preklapanja ekoloških niša prehrane
Predavanje 15. Disperzija populacija
Morisitin indeks disperzije populacija
*NAPOMENA: Repetitorij iz ekologije mora je predviđen za krako ponavljanje i prisjećanje na najvažnije pojmove iz
ekologije mora. Koliki će se dio nastave odvojiti za ovo ponavljanje ovist će o strukturi studenata. Ukoliko bi na
godini bio veći broj studenata s drugih fakulteta koji se u svom prethodnom obrazovanju nisu upoznali s
problematikom ekologije i ekologije mora, tada bi se broj sati za Repetirorij povećao, dok bi se prema kriteriju
nastavnike ostale cjeline reducirale
Seminar 1. Koliko riba godina ima?- Studenti se tijekom seminara upoznavaju s
metodama koje se koriste za određivanje starosti kod riba (preko ljuska, otolita, šipčica peraje i kralješka).
Razmatraju se uzroci i način formiranja zone prirasta te se samim time definira starost. Temeljem dobivene starosti i
dužinske i/ili masene strukture izračunava se krivulja rasta promatrane riblje populacije (von Bertalanffy i sl.)
Seminar 2. Reprodukcija riba – određivanje spola i stadija spolne zrelosti (makroskopski i mikroskopski);
reproduktivnog ciklus i fekunditeta s posebnim osvrtom na tzv. „batch spawnere“. Upoznavanje sa svrhom i ciljevima
spomenutih istraživanja pri zaštiti ribljih populacija (prijedlog vremena lovostaja, određivanje minimalne lovne dužine
i sl.).
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Ispit je usmeni. Preduvjet za izlazak na ispit je izrada seminarskog rada koji se sastoji u primjeni naučenih metoda u
analizi određenog seta podataka koji će svaki od studenata dobiti od nastavnika.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Informacije o nastavnim materijalima, dodatnoj literaturi, studentskim obvezama, načinu ocjenjivanja i terminima
konzultacija studenti dobivaju na prvom satu predavanja.
Naziv predmeta
Kod predmeta
Satnica predmeta
(P/S/V)
ECTS
(uz obrazloženje)
Status predmeta
(označiti X)
Studijski program i
razina studija
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja
na drugim jezicima
METODE U BIOLOŠKOJ OCEANOGRAFIJI
SMB402
15/0/30
3 ECTS (predavanja, laboratorijske vježbe, terenski rad, samostalno učenje)
obavezan
temeljni
X
napredni
izborni
X
specijalistički
Biologija i ekologija mora / preddiplomski studij
I. (godina) / I. (semestar)
Hrvatski jezik (moguće praćenje na engleskom jeziku)
Doc. dr. sc. Živana Ninčević Gladan
- dio predavanja izvode dr. sc. Maja Krželj, viši asistent i dr. sc. Frane Škeljo, asistent
Doc. dr. sc. Živana Ninčević Gladan; dr. sc. Maja Krželj, viši asistent; dr. sc. Frane Škeljo,
Voditelj vježbi
asistent
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Cilj kolegija je upoznavanje različitih tehnika uzorkovanja u biološkoj oceanografiji, te stjecanje praktičnog znanja i
iskustva u upotrebi suvremenih metoda u istraživanju mora. Kroz predavanja i terensku nastavu studentima je
omogućeno stjecanje znanja o važnim grupama (plankton, nekton, bentos) organizama u morskom ekosistemu, te
upoznavanje s mogućnostima i važnosti eksperimentalnog rada u biološkoj oceanografiji. Nastava se izvodi kroz
predavanja, rad u laboratorijima i rad na istraživačkom brodu i u priobalju. Predavanja se održavaju uz korištenje
Power Point prezentacija, dok se vježbe održavaju u laboratorijima IOR-a, a terenski rad na istraživačkom brodu BIOS
DVA te obalnom dijelu u okolici Splita. Studenti su obavezni prisustvovati predavanjima i vježbama u omjerima
predviđenim pravilima Odjela za studije mora i u dogovoru s nastavnikom. Svi studenti su obavezni prisustvovati
terenskoj nastavi.
Popis obavezne literature
1. Hallegraeff. G.M., Anderson. D.M.. Cembella. A.D. 1995. Manual on Harmful Marine Microalgae. (Eds). IOC
Manuals and Guides No. 33. UNESCO
2. Sournia, A., Phytoplankton manual UNESCO, Paris 1978. 337 pp.
3. Viličić, D. 2003. Fitoplankton u ekološkom sustavu mora. Školska knjiga d.d., Zagreb, 195p.
4. Williams, P.J. le B., Thomas, D.N., Reynolds, C.S. 2002. Phytoplankton productivity. Blackwell Publishing,
Oxford, 386 p.
5. Vidjak, O. Metode istraživanja u biologiji mora – Zooplankton. Interna skripta za studente.
6. Wiebe, P and M.C. Benield, 2003. From the Hensen net toward four-dimensional biological oceanography. Progress
in Oceanography, 56 (1): 7-136.
7. Štirn, J., Manual of methods in aquative environment research, FAO, Rim, 1981., 70 pp.
8. Cadima E.L., Caramelo A.M., 2005. Sampling methods applied to sfisheries science: a manual. FAO 87 p
9. Biswas, S.P. 1993, Manual of Methods in Fish Biology. Published by South Asian Publishers, 157 p
10. Krebs C.J. 1989. Ecological Methodology. Harper and Row Publisher, New York, 498 p
11. Gambi MC and M Dappiano. 2004. Biologia Marina Mediterranea. Mediterranean Marine Benthos: A Manual of
Nositelj predmeta
methods for its sampling and study. SIBM, Vol. 11 (Suppl. 1): 604 pp.
12. Spare, P., Venema S.C, 1998. Intropduction to tropical fish stock assessment. FAO Fish.Tech.Pap. 306/1 407 p
Popis izborne literature
1. Bucklin, A., Kaartvedt, S., M. Guarnieri and U. Goswami. 2000. Population genetics of drifting (Calanus spp.) and
resident (Acartia clausi) plankton in Norwegian fjords. Journal of Plankton Research, 22 (7): 1237-1251.
2. Harris, R., P., P. H. Wiebe, J. Lenz, H. R. Skjodal and M. Huntley (Eds.) 2000. Zooplankton methodology manual.
Academic Press, 683 pp.
3. Kršinić, F. 1990. A new type of zooplankton sampler. Journal of Plankton Research, 12: 337-343.
4. Lindeque, P. K., Hay, S. J., Heath, M. R., Ingvarsdottir, A., Rasmussen, J., Smerdon, G. R. and Waniek, J. J. (2006)
Integrating conventional microscopy and molecular analysis to analyse the abundance and distribution of four Calanus
congeners in the North Atlantic. Journal of Plankton Research, vol. 28, (2): 221–238
5. Pérès J.M., Gamulin Brida H., Biološka Oceanografija, Školska knjiga, Zagreb 1973, 149-155
6. Riedl R. 1983. Fauna und flora des Mittelmeeres. (P. Parey)
7. Williams, P. J. le В., Thomas, D. N., Reynolds, C. S. 2002. Phytoplankton Productivity: Carbon Assimilation in
Marine and Freshwater Ecosystems, Blackwell
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
1. METODE ISTRAŽIVANJA FITOPLANKTONA
Doc. dr. sc. Živana Ninčević Gladan
Predavanje 1. (2 sata) Opće značajke fitoplanktonske zajednice. Metode uzorkovanja fitoplanktona. Metode
određivanja biomase te brojnosti i sastava fitoplanktonske zajednice.
Ishodi učenja: Ponoviti znanja o općim značajkama fitoplanktonske zajednice. Definirati fizikalno kemijske parametre
koji utječu na brojnost i sastav fitoplanktonske zajednice. Definirati veličinske kategorije fitoplanktona. Navesti
konzervanse koji se koriste za čuvanje uzoraka. Navesti metode koje se koriste za izražavanje biomase fitoplanktona.
Objasniti metodu određivanja biomase fitoplanktona preko koncentracije klorofila a. Objasniti sedimentacijsku
metodu za određivanja brojnosti zajednice i način izračunavanja brojnosti. Navesti indekse koji se koriste za
izračunavanje raznolikosti vrsta. Navesti izraz za određivanje brzine rasta populacije. Navesti kemikalije odnosno
bojila za razlikovanje živih i mrtvih stanica. Opisati metodu protočne citometrije.
Predavanje 2. (2 sata) Tehnike uzgoja fitoplanktona u kulturi. Metode određivanja fitoplanktonskih cista.
Metoda određivanja primarne proizvodnje.
Ishodi učenja: Opisati tehniku izolacije pojedinih vrsta u kulturu i održavanje kultura. Opisati postupak izrade medija
za kulture fitoplanktona. Objasniti važnost fitoplanktonskih kultura u istraživanju i znanstvenom radu. Opisati metode
za uzorkovanje i određivanje cista fitoplanktona. Definirati pojam cista i objasniti ulogu cista u životnom ciklusu
dinoflagelata. Objasniti metodu određivanja primarne proizvodnje i navesti jedinice u kojima se izražava.
2. METODE ISTRAŽIVANJA ZOOPLANKTONA
Doc. dr. sc. Živana Ninčević Gladan
Predavanje 3. (1 sat) Opće značajke zooplanktonske zajednice. Razvoj metoda za kvalitativno i kvantitativno
uzorkovanje zooplanktona.
Ishodi učenja: Ponoviti znanja o općim značajke zooplanktonske zajednice. Definirati veličinske kategorije
zooplanktona. Nabrojiti i objasniti teškoće u standardiziranju metoda uzorkovanja. Opisati razvoj kvantifikacije
zooplanktona, te ulogu istraživača Viktora Hensen u razvoju kvantitativnih metoda. Usvojiti kronološki pregled
razvoja metoda u uzorkovanju planktobentosa, planktona i neustona.
Predavanje 4. (1 sat) Tehnike uzorkovanja: Upotreba klasičnih i modernih alata kod uzorkovanja
zooplanktona
Ishodi učenja: Opisati uzorkovanje zooplanktona klasičnim alatima: mreže (vertikalni, kosi i horizontalni poteg), crpci
(Nansen, Van Dorn, Niskin), pumpe. Nabrojiti prednosti i nedostatke uzorkovanja klasičnim alatima. Razumjeti
metode određivanja filtriranog volumena i uporabu flowmetra. Nabrojiti i ukratko opisati najčešće multiple alate za
uzorkovanje zooplanktona (CPR, LHPR, MOCNESS, BIONESS) te primjenu OPC i ADRIATIC net samplera.
Nabrojiti akustičke i in situ optičke metode za uzorkovanje zooplanktona.
Predavanje 5. (1 sat) Terenski i laboratorijski rad u istraživanju zooplanktona; određivanje abundancije i
biomase zooplanktona.
Ishodi učenja: Upoznati i razumjeti pojedinosti rada na terenu, odvajanja frakcija i poduzoraka, te metode
konzerviranje uzoraka zooplanktona. Upoznati i razumjeti pojedinosti rada u laboratoriju, pripremu uzoraka mikro- i
mezozooplanktona za mikroskopiranje. Definirati i objasniti određivanje abundancije zooplanktona. Nabrojiti vrste
mikroskopije kod obrade zooplanktona. Nabrojiti i objasniti metode određivanja biomase zooplanktona.
Predavanje 6. (1 sat) Laboratorijski eksperimenti u istraživanju zooplanktona: ishrana, sekundarna
proizvodnja i genetika zooplanktona.
Ishodi učenja: Razumjeti i u kratkim crtama opisati metode kvantificiranja ishrane zooplanktona (Pad koncentracije
hranjivih čestica/Food removal method i Metoda fluorescencije sadržaja probavila/Gut fluorescence method).
Razumjeti i u kratkim crtama opisati određivanje sekundarne proizvodnje zooplanktona metodom praćenja
proizvodnje jaja (Egg production method). Usvojiti osnovna znanja o populacijskoj genetici zooplanktona. Razumjeti
upotrebu modela u istraživanju dinamike zooplanktona.
3. METODE ISTRAŽIVANJA BENTOSA
Dr. sc. Maja Krželj, viši asistent
Predavanje 7. (1 sat) Uvodno predavanje – kratka informacija o biološko-ekološkim osobinama bentala kako bi
se stvorili uvjeti boljeg razumijevanja i usvajanja novog gradiva.
Ishodi učenja: Razumjeti složenost bentala u biološkom i ekološkom pogledu te steći znanje za odabir odgovarajuće
metode i opreme prilikom istraživanja.
Predavanje 8. (1 sat) Povijesni pregled i osnove metodologije studija bentala.
Ishodi učenja: Spoznati koliko je važno definirati svrhu istraživanja i plan istraživanja, bilo da se radi o bentoskoj
vrsti, populaciji ili zajednici.
Predavanje 9. (1 sat) Istraživanje na terenu. Istraživanje u laboratoriju.
Ishodi učenja: Usvojiti metodologiju direktnog i indirektnog istraživanja (sakupljanja uzoraka) bentala te primjene
različitih alata.
Predavanje 10. (1 sat) Obrada i način prikazivanja sakupljenih podataka.
Ishod učenja: Usvojiti metodologiju kvalitativne i kvantitativne obrade podataka te mogućnosti pohranjivanja,
statističke analize i grafičkog prikazivanja dobivenih podataka.
4. METODE ISTRAŽIVANJA U RIBARSTVU
Dr. sc. Frane Škeljo, asistent
Predavanje 11 (1 sat) Metode uzorkovanja u ribarstvu.
Ishodi učenja: Razumjeti pojmove nasumičnog, stratificiranog i proporcionalnog uzorkovanja, poznavati osnovne
značajke uzorkovanja komercijalnih lovina u ribarstvu, upoznati se s metodama procjene ukupne mase ulova, te
dužinske i starosne strukture ulova. Poznavati metode koje se koriste prilikom određivanja starosti morskih
organizama (direktno promatranje, očitavanje tvrdih tvorevina, markiranje, matematički modeli).
Predavanje 12 (1 sat) Metode istraživanja selektivnosti.
Ishodi učenja: Znati objasniti osnovne karakteristike selektivnosti različitih vrsta ribolovnih alata kojima se vrše
uzorkovanja, odnosno čije se lovine analiziraju. Upoznati se s metodama istraživanja selektivnosti ribolovnih alata.
Predavanje 13 (2 sata) Planiranje istraživanja.
Ishodi učenja: Razumjeti osnovne zahtjeve ribarstvenih istraživanja, te analizirati različite probleme s kojima se
susrećemo pri njihovom planiranju i realizaciji. Znati objasniti važnost bioloških i ribarskih značajki istraživanih vrsta
(loviša, migracijski ciklus), važnost karakteristika ribolovnih tehnika i/ili alata (selektivnost, lovnost), te važnost i
zahtjeve statističke analize podataka pri planiranju istraživanja.
TERENSKA NASTAVA (8 sati)
Doc. dr. sc. Živana Ninčević Gladan
Tijekom jednodnevnog boravka na istraživačkom brodu BIOS DVA studenti se kroz prezentacije nastavnika i
samostalan rad upoznaju sa terenskim radom u biološkim istraživanjima. Na standardnim oceanografskim postajama
obavljaju se biološka uzorkovanja (plankton, bentos) kao i sakupljanje ostalih parametara neophodnih u istraživanjima
interakcija biote i okoliša (fizikalni i kemijsko-sedimentološki podaci).
TERENSKA NASTAVA (3 sata)
Dr. sc. Maja Krželj, viši asistent
Svrha terenske nastave je da studenti kroz praktičan rad na terenu sudjeluju u sakupljanju uzoraka. U prvom dijelu
terena upoznat će se s metodama uzorkovanja, selekcije i fiksiranja materijala na pomičnoj podlozi pri čemu će se
posebno razmatrati uzorkovanje makrofaune i meiofaune. U drugom dijelu terena studenti će se upoznati s
uzorkovanjem, selekcijom i fiksiranjem materijala na čvrstoj podlozi.
LABORATORIJSKE VJEŽBE (19 sati)
Vježba 1 (3 sata) Određivanje koncentracije klorofila a fluorometrijskom metodom.
Doc. dr. sc. Živana Ninčević Gladan
Ishodi učenja: Uzorkovati morsku vodu crpcem. Filtrirati uzorak morske vode na uređaju za vakum filtraciju.
Homogenizirati uzorak i ekstrahirati u acetonu. Centrifugirati uzorak. Odrediti koncentraciju klorofila a na
fluorometru. Usporediti dobiveni rezultat sa vrijednostima koje se javljaju u Jadranskom moru u obalnim i otvorenim
vodama.
Vježba 2 (2 sata) Baždarenje mjerne skale okulara i mjerenje veličine stanica okularnim mikrometrom.
Određivanje brojnosti stanica u uzorku metodom sedimentacije po Ultermohl-u.
Doc. dr. sc. Živana Ninčević Gladan
Ishodi učenja: Baždariti mjernu skalu okulara uz pomoć mikrometarskog preparata. Odrediti veličinu fitoplanktonskih
stanica u uzorku. Objasniti princip rada metode sedimentacije po Ultermohl-u. Odrediti broj stanica fitoplanktona u
uzorku. Odrediti strategiju brojenja u ovisnosti o brojnosti fitoplanktonskih organizama u uzorku.
Vježba 3 (3 sata) Određivanje sastava zajednice sedimentacijskom metodom po Ultermohl-u.
Doc. dr. sc. Živana Ninčević Gladan
Ishodi učenja: Navesti svojstva stanice važna za taksonomsku klasifikaciju. Razlikovati osnovne grupe fitoplanktona.
Savladati tehniku korištenja calcofluora za vizualizaciju ploča dinoflagelata. Odrediti sastav zajednice u uzorku.
Vježba 4 (3 sata) Laboratorijska obrada uzoraka bentosa.
Dr. sc. Maja Krželj, viši asistent
Ishodi učenja: Određivanje uzorkovanog materijala. Laboratorijska analiza. Promatranje organizama na lupi i
mikroskopu. Prepoznavanje organizama pomoću ključeva.
Vježbe iz metoda istraživanja u ribarstvu
Dr. sc. Frane Škeljo, asistent
Vježbe su auditornog tipa, studenti moraju analizirati metodiku odabranih ribarstvenih istraživanja, utvrditi njihove
prednosti i nedostatke, nakon čega se razvija diskusija na tu temu. U nastavku su nabrojene vježbe koje se provode:
Vježba 5 (2 sata) Analiza istraživanja rekreacijskog i sportskog ribolova.
Vježba 6 (3 sata) Analiza istraživanja ribolova povlačnom mrežom – koćom.
Vježba 7 (3 sata) Analiza dinamike populacija nekoliko odabranih vrsta riba.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Usvojenost nastavnog sadržaja provjerava se pismenim ispitom. Kriteriji za ocjenjivanje ispita navedeni su u tablici.
Ostvareni postotak bodova [%]
Ocjena
<60
nedovoljan (1)
60-69
dovoljan (2)
70-79
dobar (3)
80-89
vrlo dobar (4)
90-100
izvrstan (5)
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Kontaktiranje s nastavnicima omogućeno je po dogovoru (usmeno, telefonom ili e-mailom). Sve informacije o
kolegiju (početak nastave, održavanje terenske nastave, rezultati ispita, itd.) dostupne su na oglasnoj ploči, kao i na
stranicama Odjela za studije mora (pod Obavijesti za studente).
Naziv predmeta
Kod predmeta
Satnica predmeta
(P/S/V)
ECTS
(uz obrazloženje)
Status predmeta
MARIKULTURA I OKOLIŠ
SMR 513
30/30/0
5 ECTS
3 za predavanja i samostalno učenje; 2 za konzultacije, angažiranost u izradi seminara i
raspravama tijekom njihove prezentacije
obavezan
x
izborni
(označiti X)
Studijski program i
razina studija
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
temeljni
napredni
x
specijalistički
Biologija i ekologija mora / Diplomski studij
I. godina / I. semestar
Temeljna znanja iz biologije, kemije i fizike mora, te napose biologije i ekologije
gospodarski važnih vrsta
Jezik poduke i
Hrvatski
mogućnost praćenja na
Moguća prilagodba na engleski jezik
drugim jezicima
Prof.dr.sc. Ivan Katavić, redoviti profesor
Nositelj predmeta
Prof.dr.sc. Ivan Katavić, redoviti profesor
Voditelj seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Predmetni kolegij ima za cilj da studentima pruži potrebne informacije o zootehničkim i bio-ekološkim
specifičnostima marikulture kao relevantne aktivnosti u obalnom prostoru sa svim pravima, obvezama i
odgovornostima glede socijalnog, ekonomskog i ekolškog ispunjenja. Poznavanje zootehničkih i bio-ekoloških
obilježja marikulture usmjereno je u pravcu usklađivanja interesa marikulture s drugim korisnicima obalnog i morskog
prostora.
Nastava se organizira prema tematskim cjelinama koje uključuju izmjenjene okolnosti, otvorena pitanja i povoljnosti u
svjetlu globalnih procesa, značenja ribe u ljudskoj prehrani, interakcije lovnog i uzgojnog ribarstva, prostornih
pretpostavki za dugoročno održivu i stabilnu marikulturu. Posebno se obrađuju potencijalni utjecaji različitih uzgojnih
aktivnosti na okoliš i živi svijet poput utjecaja na kemizam mora i sedimenta, utjecaja na bentoske zajednice i prirodne
ihtiopopulacije. Od posebnog interesa je „genetska polucija“ odnosno mogući štetni utjecaj prebjega genetsku
strukturu izvornih populacija (povećanje homozigotnosti i smanjenje heterozigotnosti uz ispoljavanje recesivnih
osobina). Posebna pozoronost je usmjerena preventivnim mjerama s ciljem smanjenja negativnih utjecaja marikulture
poput integralnog sagledavanja prostornih potreba marikulture pri izboru lokaija, unapređenju zootehnike i praćenju
stanja u okolišu (monitoring). Bioindikarori u marikulturi uz primjenu genetikskih metoda te upravljanje objektima
marikulture temeljeno na ekosustavu (EBM) jesu mjere koje mogu znatno doprinjeti njenoj ekonomskoj održivosti
socijalnoj opravdanosti i ekološkoj usmjerenosti.
Planiraju se kombinirani oblici provođenja nastave kroz predavanja praćena audio-vizualnim pomagalima u blok
satovima, poticajne rasprave i zaključivanja uz seminarske rad, pokazne i auditorne demonstracije.
Pohađanje nastave je obvezno (tolerira se određeni broj opravdanih izostanaka, ne više od 20%). Studenti su obvezni
sudjelovati na nastavi.
Popis obavezne literature
1. Katavić, I., Predavanja iz kolegija Marikulture: CD*
2. Katavić, I. , e-book: Marikultura
3. Bogut, I., Horvath, L. Adamek, Z., Katavić, I. 2006. Ribogojstvo. Sveučilište u Osijeku, Mostaru i Splitu, 523 p.
*CD - uključuje nastavne materijale koji se sastoje od PP prezentacija, Priloge (knjige – udžbenike dostupne u PDF,
različiti tekstove i web adrese iz problematike marikulture.
Popis izborne literature
1. Barnabe, G. (1994). Biological basis of fish culture. In: Aquaculture - biology and ecology of cultured species,
Barnabe, G. (ed), Elis Horword Limited, 227-372.
2. Beveridge, M.C.M. (1996). Cage aquaculture. Fishing News Books, Blackwell, Oxford, 351p.
3. Black, K.D. (1998). The environmental interactions associated with fish culture. In: Biology of farmed fish. Black,
K.D. and A.D. Pickering (eds), Shefield Academic Press, 285-326.
4. FAO, 2008. Understanding and applying risk analysis in aquaculture. (Eds) Bondad-Rerantaso, M.G., Arthur, J.R.
and Subasinghe, R.P.. FAO Tech. Paper No. 519, 304pp.
5. GFCM, 2010. Indicators for sustainable development of Aquaculture. GFCM CAQ Working Group Report on
sustainability of aquaculture, Athens, Greece, 14-17 April 2010.
6. Gezelius, S.S. and Raagjaer, J. (eds.), 2008. Making Fisheries Management Work. Implementation of policies for
sustainable Fishing. Springer, 235pp.
7. Ottolenghi, F., Silvestri, C., Giordano, P., Lovatelli, A., New, M.B. (2004). Capture-based aquaculture. The
fattening of eels, groupers, tunas and yellowtails. Rome, FAO, 385p.
8. Hindisyde, N.T. Ross, L.G. Badjeck, M-C. And Allison, E.H., 2008. The effect of climate change on world
aquaculture: a global perspective. Department for International Development (DIFID), 151pp.
9. Pillay, T.V.R. (1992). Aquaculture and environment. Oxford, Fishing News Books, Blackwell, 189p.
10. UNEP/MAP-CP/RAC, 2009. Sustainable Fisheries in the Mediterranena, 143 pp. Available also at: www.
cprac.org
11. Odabrani članci iz znanstvenih i stručnih časopisa
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja
Predavanje 1. Marikultura u svijetlu globalnih svjetskih okolnosti
Definicija i ciljevi marikulture. Izmjenjene okolnost, otvorena pitanja i povoljnosti. Riba u ljudskoj prehrani – bolesti
vezane za prehranu i sigurnost prehrane
Predavanje 2. Interakcija lovnog i uzgojnog ribarstva
Sinergijski čimbenici i različitosti. Ribolov kao biološka osnova marikulture. Marikultura u funkciji ribolova poribljavanje
Predavanje 3. Hidrološke i biološke osnove marikulture
Odnos uzgajanih organizama prema promjenjivim čimbenicima morskog okoliša. Stres i posljedice po uzgajane
organizme.
Predavanje 4. Zootehnika u marikulturi
Klasifikacija sustava za uzgoj ribe i drugih morskih organizama s posebnim obzirom na: (a) razinu kontrole; (b)
smještaj uzgojnih instalacija); (c) dinamiku izmjene vodenih masa; (d) primjenjenu tehnologiju i zootehničkaa
riješenja; i (d) uzgajane vrste. Zootehničke mjere – problem obraštaja. Medikamenti (npr. antibiotici) i opasnost
njihove primjene po okoliš i ljudsko zdravlje.
Predavanje 5. Utjcaj marikulture na okoliš i živi svijet
Osnove funkcioniranja morskog ekosustava. Potencijalni utjecaji na okoliš. Utjecaj na vodeni stupac, sediment i
bentoske zajednice. Oporavak morskog ekosustava u prostoru i vremenu.
Predavanje 6. Organski unos i rizici eutrofikacije uslijed aktivnosti u marikulturi
Unos i posljedice unosa organske tvari laveznim uzgoj i uzgojem školjkaša. Analiza različitih ekoloških scenarija
uslijed: (a) visoke koncentracije organske tvari; (b) nutrienti u suvišku i (c) fito i bakterioplanktonska aktivnost u
različitim uvjetima organskog i anorganskog opterećenja
Predavanje 7. Kapacitet uzgajališta. Koliko ribe u uzgoju?
Limitirajući čimbenici intenzifikacije pri uzgoju riba i školjkaša. Produkcijski, ekološki i sociološki kapacitet.
Kvantifikacija nutrienata temeljem hidroloških i bioloških metoda. Izračun količine nutrijenata u vodi i sedimentu u
odnosu na ugrađene nutriente u ribu. Zone utjecaja.
Predavanje 8. Smanjenje negativnih utjecaja na okoliš
Mogućnosti prevencije putem odabira ekološki poželjnijeg sastava hranidbenih komponent i formulacijom hrane i
optimizacijom hranidbe. Izbor optimalnih lokacija za uzgoj. Kontrola praćenja stanja u okolišu (monitoring).
Predavanje 9. Mogući utjecaji uzgoja na biodiverzitet
Prebjezi i „genetsko zagađenje“. Posljedice smanjenje heterozigotnosti uz povećano ispoljavanje recesivnih gena.
Povećanja homozigotnosti. Primjenjena genetika i genetičke interakcije u uzgojnoj praksi. Selektivni uzgoj preko
ciljanog fenotipa. Hibridizacija i križanje. Kromosomske manipulacije. Usmjeravanje spola i transgeničke tehnologije.
Moguće ublažavanje posljedica primjenom odgovarajućih metoda primjenjene genetike.
Predavanje 10. Marikultura temeljena na ekosustavu – planiranje i upravljanje
Održivi v.s. neodrživi razvoj. Principi i postupci implementacije upravljanja temeljenog na ekosustavu. Regulacijske i
manipulacijske mjere u ekosustavu. Konvencionalno u odnosu na ekološki osvješćeno upravljanje procesima
Predavanje 11. Zoniranje za marikulturu u kontekstu sveobuhvatnog planitanja i upravljanja obalnim
prostorima
Temeljna obilježja obalnog prostora, korisnici i sukobljenosti. Izrazi i pojmovi. Interakcija socioloških, ekonomskih i
ekoloških čimbenika u održivom upravljanju. Indikatori za marikulturu. Zoniranje za kaveski uzgoj ribe i uzgoj
školjkaša na linijskim sustavima. Standardi za proizvodna područja, područja za ponovno polaganje, centre za
pročišćavanje i otpremne centre.
Predavanje 12. Potencijalni utjecaj klimatskih promjena na marikulturu
Predviđanja – procjena ranjivosti sektora marikulture s obzirom na promjene u temperaturi, slanosti, padalinama, i
globalnoj dinamici oceana. Utjecaj na ruralne zajednice ovisne o uzgoju ribe. Indirektni utjecaji – riblje brašno kao
kritična komponenta u intenzivnom uzgoju karnivora.
Predavanje 13. Ekološki indikatori i kontrola praćenja u marikulturi (monitoring)
Indikatori kvalitete okolša relevantni za marikulturu: (a) u vodi; (b) sedimentu i (c) bentoskim zajednicama. Principi
monitoringa u marikulturi. Monitoring uzgajališta ribe. Monitoring uzgajališta školjkaša. Čimbenici koji utječu na
parametre mjerenja te prostornu i vremensku skala uzorkovanja.
Predavanje 14. Poremećaji i bolesti u marikulturi kao posljedica ekoloških i zootehničkih promjena
Dijagnosticiranje poremećaja. Metode i tehnike preveniranja poremećaja u uzgoju. Smanjenje rizika uslijed
poremećaja i bolesti. Tretman bolesnih organizama u uzgoju.
Predavanje 15. Rizici i upravljanje rizicima u marikulturi
Podrijetlo i vrste rizika u marikulturi. Osiguranje kao preventivni institut. Principi i trendovi koji utječu tržište
osiguranja u marikulturi. Rizici u kaveskom uzgoju ribe. Rizici u školjkarskoj proizvodnji. Iskustva i trendovi u svijetu
i R. Hrvatskoj.
Tijekom semestra svaki od studenata je dužan izraditi seminarski rad na zadanu temi i prezentirati ga ostalim
studentima.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Ispit se sastoji od pismenog testa i usmenog ispita. Na ukupnu ocjenu utječe zalaganje i uspješnost studenata u izradi i
prezentaciji seminarskih radova, te njihova angažiranost i doprinos raspravama.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Informacije o nastavnim materijalima, dodatnoj literaturi, studentskim obvezama, načinu ocjenjivanja i terminima
konzultacija studenti dobivaju na prvom satu predavanja.
Naziv predmeta
Kod predmeta
Satnica predmeta
(P/S/V)
ECTS
(uz obrazloženje)
HRANIDBENI ODNOSI U PELAGIJALU
SMB404
15/15/0
3 ECTS
predavanja, samostalno učenje, konsultacije = 2 ECTS
seminarski radovi = 1 ECTS
obavezan
izborni
temeljni
napredni
X
specijalistički
X
Status predmeta
(označiti X)
Studijski program i
Biologija i ekologija mora / Diplomski studij
razina studija
I. godina / I. semestar
Godina/semestar
Osnovna znanja iz ekologije i strukture životnih oblika pelagijala
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski, moguća prilagodba na engleski jezik
drugim jezicima
Prof.dr.sc. Nada Krstulović, redoviti profesor
Nositelj predmeta
Prof.dr.sc. Nada Krstulović, redoviti profesor
Voditelj seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Hranidbeni odnosi u pelagijalu predstavljaju vrlo složenu i dinamičnu problematiku, za čije razumijevanje studenti
moraju vladati određenim predznanjima iz ekologije i strukture životnih oblika pelagijala. Zadaća i cilj ovog predmeta
je upoznati studente s najvažnijim tipovima hranidbenih mreža u pelagijalu i uvjetima u kojima se određeni tipovi
hranidbenih mreža formiraju. Poznavanje procesa koji se odvijaju u hranidbenim mrežama je od velikog značaja za
razumijevanje odnosa između različitih zajednica u morskom okolišu, a koji se međusobno isprepliću. Nadalje, zadaća
ovog predmeta je i da potakne studente na povezivanje znanja koja su stekli iz čitavog niza predmeta na
preddiplomskom studiju a što je neophodno za razumijevanje interakcija među organizmima u pelagijalu. Povezivanja
saznanja i pregled hranidbenih odnosa prikazat će se kroz sljedeće cjeline: trofička struktura pelagijala, značaj
primarnih proizvođača i konzumenata na različitim trofičkim razinama, planktonska hranidbena mreža, metazojska
hranidbena mreža, odnosi između planktonskih i metazojskih konzumenata (komponenti) pelagijala, ribe kao vršni
predatori. Tipovi hranidbenih mreža: herbivorna hranidbena mreža, mikrobna hranidbena mreža, multivorna
hranidbena mreža, značenje herbivora za formiranje tipa hranidbenih mreža. Hipoteze različite stabilnosti hranidbenih
mreža.
Popis obvezne literature
1. Šolić, M. i N. Krstulović, 2000. Ekologija morskog bakterioplanktona, Sveučilišni priručnik, IOR-Split, 472p.
2. Bone, Q., N.B. Marshall and J.H.S. Blaxter, 1995. Biology of Fishes: Food and feeding, 152-167. (Dostupna u
knjižnici IOR-a).
3. Wootton, R.J.1996. Fish Ecology: Feeding and Growth: 98-130. (Dostupna u knjižnici IOR-a).
Popis izborne literature
Objavljeni znanstveni radovi iz problematike hranidbenih odnosa u pelagijalu
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanja (za svaku od dolje navedenih nastavnih jedinica je predviđeno 2 sata predavanja)
Predavanje 1. Glavni procesi kroz koje se odvija kruženje tvari i protok energije u ekosustavu (trofička
struktura ekosustava)
Odnos između protoka energije i kruženja hranjiva. Ekosustavi pelagijala su vrlo raznoliki s obzirom na prisustvo
različitih primarnih proizvođača. Pregled tipičnih stopa primarne proizvodnje u različitim pelagičkim okolišima.
Trofičke razine pelagijala. Što predstavlja prehrambeni lanac, a što prehrambena mreža ? Prenošenje energije s jedne
trofičke razine na drugu, efikasnost hranidbenih mreža.
Predavanje 2. Glavni procesi kroz koje se odvija kruženje tvari i protok energije u ekosustavu
Svi živi organizmi koriste energiju za stvaranje i održavanje kemijski složenih tvari potrebnih za život. Mnoge
životinje jedu više od jedne vrste hrane, a mnogi čak mijenjaju svoju hranu kako postaju stariji i veći. Na svakoj razini
prehrambene mreže nešto organske tvari se gubi. Kroz ovo predavanje daju se odgovori na pitanja: Jeli ova organska
tvar izgubljena za ekosustav? Što se s njom događa? Regeneracija nutrijenata (najvažnijih za prehrambene lance i
mreže)? Tko je odgovoran da se organska tvar ne gubi za ekosustav ?
Predavanje 3. Mikrobni krug i mikrobna hranidbena mreža
Komponente mikrobnog kruga i njegovo značenje za složenije hranidbene mreže pelagijala. Stabilnost mikrobnog
kruga. Komponente mikrobne hranidbene mreže i značenje za hranidbene odnose u pelagijalu. Mikrobna hranidbena
mreža je stabilna hranidbena mreža na koju se nadograđuje metazojska hranidbena mreža.
Predavanje 4. Putevi protoka organske tvari kroz pelagički ekosustav određuju tip hranidbene mreže
U morskim se ekosustavima mogu razmjerno jasno razlikovati dva bitno različita puta protoka orgasnkog ugljika:
herbivorna hranidbena mreža i mikrobna hranidbena mreža. U kojim uvjetima se razvija herbivorna, a u kojima
mikrobna hranidbena mreža? Jedan od puteva protoka ugljika u mikrobnoj hranidbenoj mreži se temelji i na virusnoj
liziji bakterijskih stanica i vraćanju jednog dijela partikulirane organske tvari natrag u otopljenu formu (DOC) (virusni
krug).
Predavanje 5. Hipoteza različite stabilnosti pojedinih hranidbenih mreža
Nestabilni sustavi (prolaznog karaktera) su herbivorna hranidbena mreža i mikrobni krug; Stabilni sustavi (dugotrajni)
su multivorna hranidbena mreža i mikrobna hranidbena mreže. Što karakterizira stabilne a što nestabilne sustave ?
Primjeri prelaska nestabilne i kratkotrajne herbivorne hranidbene mreže u stabilniju i dugotrajnu mikrobnu hranidbenu
mrežu (npr. u uvjetima fitoplanktonske cvatnje).
Predavanje 6. Prehrambene interakcije među organizmima u pelagijalu
Razlike u obalnom epipelagijalu i epipelagijalu pučinskog –otvorenog mora. Epipelagička prehrambena mreža –
struktura – noviji pristup. Top-down kontrola: kontrola predacijom, kontrola “odozgo”- predatori reguliraju
abundanciju plijena. Prilikom uklanjanja top predatora dolazi do promjena sve do primarnih proizvođača (Bottom-up“
kontrola, kontrola odozdo ili kontrola hranjivima); dolazi do izmjene pelagičke hranidbene mreže što uzrokuje
inverzne promjene kroz trofičke kaskade.
Predavanje 7. Primjeri različitih poremećaja strukture prehrambenih mreža
Kako prekomjerni ulov predatora utječe na strukturu prehrambenih mreža? Primjeri: Kako prekomjerni ulov tunja, kao
top predatora, utječe na prehrambenu mrežu pelagijala? Kako prekomjerni ulov sitne plave ribe utječe na prehrambene
odnose pelagijala? Kako prelov glavonožaca, kao središnjih komponenti prehrambene mreže, utječe na strukturu
hranidbene mreže ? i sl.
Predavanje 8. Prehrambeni odnosi u dubokomorskom okolišu
Trofička struktura dubokomorskog okoliša, što su izvori organske tvari u dubokomorskom okolišu, prehrambene
inetrakcije među organizmima.
U okviru 15 sati nastave u obliku seminarskih radova obradit će se primjeri hranidbenih odnosa u specifičnim
uvjetima i specifičnim područjima.
Seminar 1. Hranidbene interakcije među organizmima u estuarijima
Seminar 2. Hranidbeni odnosi u zajednici koraljnih grebena
Seminar 3. Hranidbene interakcije u pelagijalu pri različitim poremećajima u trofičkoj dtrukturi
Seminar 4. Hranidbene interakcije u pelagijalu pri različitim poremećajima u fizikalno-kemijskim osobinama
određenog područja, primjeri različitog trofičkog stanja
Seminar 5. Hranidbeni odnosi u Jabučkoj kotlini kao jednom od najznačajnijih mrjestilišta i rastilišta
Seminar 6. Hranidbeni odnosi i poremećaji u trofičkoj strukturi u Malostonskom zaljevu
Seminar 7. Arktički led i hranidbeni odnosi
Seminari 8-15: studentima pružiti mogućnost izbora seminarskog rada prema vlastitim scenarijima promjena u
nekom području pri čemu se očekuje da sintetiziraju sva do tada stečena znanja.
Svaki od studenata je dužan izraditi seminarski rad na zadanu temu i prezentirati ga ostalim studentima.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Nema klasičnog ispita. Ocjenjuje se kvaliteta seminarskog rada, njegova prezentacija i sudjelovanje u raspravi.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Informacije o nastavnim materijalima, dodatnoj literaturi, studentskim obvezama, načinu ocjenjivanja i terminima
konzultacija studenti dobivaju na prvom satu predavanja.
Naziv predmeta
Kod predmeta
Satnica predmeta
(P/S/V)
ECTS
(uz obrazloženje)
ODABRANA POGLAVLJA IZ MIKROBIOLOGIJA MORA
SMB405
15/15/0
3 ECTS
predavanja, samostalno učenje, konsultacije = 2 ECTS
seminarski radovi = 1 ECTS
obavezan
izborni
temeljni
napredni
X
specijalistički
X
Status predmeta
(označiti X)
Studijski program i
Biologija i ekologija mora / Diplomski studij
razina studija
I. godina / I. semestar
Godina/semestar
Osnovna znanja iz opće mikrobiologije i mikrobiologije mora
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
Hrvatski
mogućnost praćenja na
Moguća prilagodba na engleski jezik
drugim jezicima
Prof.dr.sc. Nada Krstulović, redoviti profesor
Nositelj predmeta
Prof.dr.sc. Nada Krstulović, redoviti profesor
Voditelj seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Mikrobiologija mora je izuzetno široko područje koje pruža mogućnosti izbora pojedinih poglavlja koja se sa
studentima mogu posebno obraditi. Jedno od ponuđenih poglavlja je raznolikost mikroorganizama u morskom
okolišu, zastupljenost i uloga pojedinih skupina mikroorganizama u moru. Do danas je preko 100 rodova
prokariotskih mikroorganizama svrstano u autohtone morske stanovnike, a svakim se danom pronalaze nove vrste
koje obitavaju u morskom okolišu. Danas kada izučavanje raznolikosti svih oblika života predstavlja jedno izuzetno
važno područje znanosti studiranje raznolikosti mikroorganizama u okolišu je značajan doprinos tom području
znanosti. Ovo poglavlje mikrobiologije mora se obrađuje kroz sljedeće nastavne cjeline:
Fototrofne bakterije u morskom okolišu, kemolitotrofne bakterije, Gram-negativne morfološki različite skupine
bakterija, aerobne Gram-negativne štapićaste i kokoidne bakterije, fakultativne anaerobne Gram-negativne štapićaste
bakterije, metanogene bakterije, aktinomiceti i srodne im bakterije u morskom okolišu.
Nastava se organizira u blokovima.
Kombinirani oblici provođenja: frontalna predavanja; video i slične prezentacije, rasprave po nastavnim jedinicama.
Pohađanje nastave je obvezno (tolerira se određeni broj opravdanih izostanaka). Studenti su obvezni sudjelovati u
odrađivanju seminarskih radova.
Popis obavezne literature
1. Krstulović, N. I M. Šolić, 2006. Poglavlje IV. Raznolikost mikroorganizama, pp. 45-84, U: Mikrobiologija mora,
IOR-Split, 317p. Udžbenik Sveučilišta u Splitu.
Popis izborne literature
1. Austin, B. 1993. Marine Microbiology, Cambridge University Press, 218 p.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanja (za svaku od dolje navedenih nastavnih jedinica je predviđeno 2 sata predavanja)
Predavanje 1. Fototrofne bakterije u moru
Fototrofne bakterije u moru predstavljaju izuzetno značajnu skupinu bakterija; Pregled anoksičnih fotobakterija:
grimizne sumporne, zelene sumporne i grimizne ne-sumporne bakterije, osobine i uloga u morskom okolišu; Oksične
fotobakterije: cijanobakterije s posebnim osvrtom na rodove Synechococcus i Prochlorococcus, njihova ulogu u
moru, posebice njihovo učešće u primarnoj proizvodnji.
Predavanje 2. Kemolitotrofne bakterije u moru
Iz ove skupine bakterija posebno se obrađuju nitrificirajuće bakterije – nitrit oksidirajuće, rodovi Nitrobacter,
Nitrococcus, Nitrospina i Nitrospira, s obzorom na njihovu ulogu u kruženju dušika u moru, zatim amonijakoksidirajuće bakterije koje su u moru zastupljene s tri roda: Nitrosococcus, Nitrosomonas i Nitrospira, te sumporne
bakterije o kojima su saznanja u moru vrlo oskudna.
Predavanje 3. Gram-negativne morfološki različite skupine bakterija u moru 1
U ovu skupinu spadaju morfološki vrlo različite bakterije koje imaju izražen afinitet prema površinama po kojima se
neke pokreću klizanjem, dok se druge prihvaćaju i tvore steljke, filamente ili mreže hifa među stanicama. Iako se za
neke od njih može kazati da su vrlo neobične bakterije, nisu rijetkost u morskom okolišu i vrlo su važne u razgradnji
organske tvari. Pregled osobina i zastupljenosti skupine klizajućih bakterija, posebice roda Cytophaga, Flexibacter,
Thiothrix i Begiattoa ,zatim pupajućih i/ili bakterija s izraslinama od kojih su samo pojedinačne vrste rodova
Caulobacter, Hyphomonas Hyphomicrobium, pirelal, Planctomyces i Prostheomicrobium prisutne u moru. Od ostalih
vrsta iz ove skupine bakterija prisutnih u moru posebno je interesentan rod Bdellovibrio iz razloga što žive kao
paraziti na drugim Gram-negativnim bakterijama u moru.
Predavanje 4. Aerobne Gram-negativne štapićaste i kokoidne bakterije u moru
Poseban osvrt na važnost ove skupine bakterija u moru s obzirom da su to i najzastupljenije bakterije u moru. Pregled
morskih predstavnika rodova ove skupine bakterija s posebnim osvrtom na rod Pseudomonas s obzirom na njegovo
učešće u procesima razgadnje organske tvari.
Predavanje 5. Fakultativne anaerobne Gram-negativne štapićaste bakterije
Pregled i važnost ove skupine bakterija u moru s posebnim osvrtom na bakterije roda Vibrio među kojima su i vrste
koje su patogene za ribe i neke beskralješnjake. Pregled patogena roda Vibrio i uvjeti u okolišu kada postaju patogeni.
Predavanje 6. Aerobne Gram-pozitivne kokoidne i Gram-pozitivne štapićaste bakterije koje tvore endospore u
moru
Vrlo su oskudna saznanja, a i sporna mišljenja o pripadnosti predstavnika ovih skupina bakterija u autohtone morske
stanovnike. Koji su nesporni morski predstavnici, a za koje se pretpostavlja da su morski predstavnici?
Predavanje 7. Metanogene bakterije u moru
Metanogene bakterije kao jedna od tri glavne skupine Archaea. Važnost metanogenih bakterija u vodenom stupcu i
morskim sedimentima, pregled morskih predstavnika ove skupine bakterija.
Predavanje 8. Aktinomiceti i srodne im bakterije u moru
U moru se mogu naći predstavnici ove skupine bakterija, mada nisu uobičajeni. Pregled izolata koji su uobičajeni u
obalnim vodama (neke vsrte rodova Nocardia i Rhodococcus).
U okviru 15 sati nastave u obliku seminarskih radova obradit će se izdvojene skupine bakterija s obzirom na njihovu
važnost u moru, na način da se u uvodnom dijelu kroz predavanje prikažu najvažnije osobine odabrane skupine, a
nakon toga studenti prezentiraju seminarske radove u kojima obrađuju najvažnije rodove iz odabranih skupina.
Svaki od studenata je dužan izraditi seminarski rad na zadanu temu i prezentirati ga ostalim studentima.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Nema klasičnog ispita. Ocjenjuje se kvaliteta seminarskog rada, njegova prezentacija i sudjelovanje u raspravi.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Informacije o nastavnim materijalima, dodatnoj literaturi, studentskim obvezama, načinu ocjenjivanja i terminima
konzultacija studenti dobivaju na prvom satu predavanja.
Naziv predmeta
PARAZITOLOGIJA MORSKIH ORGANIZAMA
SMB215
Kod predmeta
Satnica predmeta
15/15/0
(P/S/V)
ECTS
4 ECTS (predavanja, seminari, konzultacije, samostalno učenje)
(uz obrazloženje)
obavezan
izborni
X
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
X
napredni
specijalistički
Studijski program i
Biologija i ekologija mora / Diplomski studij
razina studija
I. godina / I. semestar
Godina/semestar
Temeljna znanja iz biologije morskih organizama
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski, a prema potrebi i engleski jezik.
drugim jezicima
Prof. dr. sc. Ivona Mladineo, izvanredni profesor
Nositelj predmeta
Prof. dr. sc. Ivona Mladineo, izvanredni profesor
Voditelj vježbi
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Predmet upoznaje studenta s okolnostima odnosa nametnik-domaćin, vrstama takvih zajednica i pojavi nametničkih
bolesti u intenzivnom uzgoju vodenih organizama. Naglasak je na nametnicima koji se s vodenih organizama mogu
prenijeti na čovjeka. Cilj predmeta je osposobljavanje studenta za prepoznavanje nametničkih sustava u uzgojnoj
sredini koji su potencijalno štetni po domaćina, odnosno mjera kojima se nametnici u akvakulturi mogu držati pod
kontrolom. Student će moći prepoznati osnovne grupe nametnika koje se javljaju u intenzivnom uzgoju riba i
školjkaša, metode sprječavanja i mogućnosti liječenja. Moći će prepoznati zoonotične nametnike, te upoznati metode
sprječavanja infekcije čovjeka kao potrošača proizvoda mora.
Nastava je organizirana u vidu predavanja, odnosno vježbi gdje student prepoznaje pojedine skupine nametnika prema
njihovim osnovnim morfološkim osobinama. Obveza studenta je donošenje bilježnice i olovki u boji za crtanje
preparata i njihovo označavanje.
Popis obavezne literature
1. Fish pathology. Heinz-Hermann Reichenbach-Klinke, 1964.
2. Fish Diseases and Disorders, Volume 1: Protozoan and Metazoan Infections. Woo, 1995.
3. Protozoan parasites of fishes. Lom & Dykova, 1992.
4. Parasitofauna of Monte Negro fish. Radujković & Raibaut, 1989.
5. Evolutionary biology of host-parasite relationships: theory meets reality. Poulin, Morand, Skorping, 2000.
Popis izborne literature
1. A monograph on the isopods of North America. Richardson, 1905.
2. Keys to the trematoda, volume 1. Gibson, Jones, Bray, 2001.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Priroda nametnika: ekonomska, medicinska i ekološka značajnost. Definicija parazitizma. Nazivi u
parazitologiji.
Ishodi učenja: razlikovanje parazitizma od ostalih životnih zajednica (simbioze, komenzalizma, foreze, mutualizma,
predatorstva); razumijevanje uloge nametnika u čovjekovoj svakodnevnici, odnosno u čitavom ekosustavu.
Predavanje 2. Priroda nametnika (nastavak): vrste životnih ciklusa nematnika. Vrste domaćina nametnika. Adaptacije
nametnika na nametnički naćin života. Parazitizam kao izvor bioraznolikosti i vodeća sila evolucije.
Ishodi učenja: razlikovanje načina prijenosa i života nametnika; razumijevanje prilagodbi pojedinih nametničkih grupa
s obzirom na osobine domaćina; razumijevanje evolucijskog pritiska na nametnike uslijed njihovog opstanka.
Predavanja 3 i 4. Protista I: osobine, morfologija i bolesti morskih organizama i ljudi uzrokovanih nametnicima iz
grupe Sarcomastigophora: Flagellata (Amyloodinium ocelatuma), Kinetoplastida (Trypanosoma, Cryptobia,
Trypanoplasma), Opalinata, Sarcodina (Paramoeba).
Ishodi učenja: razlikovanje najpatogenijh i najtipičnijih predstavnika grupe Sarcomatigophora.
Predavanja 5 i 6. Protista II: osobine, morfologija i bolesti morskih organizama i ljudi uzrokovanih nametnicima iz
grupe Apicomplexa: Coccidia (Eimeria, Goussia, Aggregata, Cryptosporidium). Toxoplazmoza morskih organizama i
čovjeka.
Ishodi učenja: razlikovanje najpatogenijh i najtipičnijih predstavnika grupe Apicomplexa.
Predavanja 7 i 8. Protista III: osobine, morfologija i bolesti morskih organizama i ljudi uzrokovanih nametnicima iz
grupe Microsporidia. Microsporidioze riba i rakova. Encephalitozoon u čovjeka.
Ishodi učenja: razlikovanje najpatogenijh i najtipičnijih predstavnika grupe Microsporidia.
Predavanja 9 i 10. Protista IV: osobine, morfologija i bolesti morskih organizama i ljudi uzrokovanih nametnicima iz
grupe Ciliata. Balantidium, Trichodina, Trichodinella, sesilni cilijati morskih organizama.
Ishodi učenja: razlikovanje najpatogenijh i najtipičnijih predstavnika grupe Ciliata.
Predavanja 11 i 12. Myxozoa: morfologija, vrste u akvakulturi (Sphaerospora, Polysporoplasma, Enteromyxum,
Myxobolus, Ceratomyxa) i klinička slika bolesti, preventiva i liječenje. Myxozoe koje uzrokuju postmortalne
promjene u filetima ribe.
Ishodi učenja: razlikovanje najpatogenijh i najtipičnijih predstavnika grupe Myxozoa.
Predavanja 13 i 14. Plošnjaci: osobine, životni ciklus, vrste adaptacija, niše parazitiranja i uloga trofičkog lanca u
prijenosu. Turbellaria u beskralježnjaka.
Ishodi učenja: razlikovanje najpatogenijh i najtipičnijih predstavnika grupe virnjaka.
Predavanja 15 i 16. Jednorodni metilji: morfologija, osobine životnog ciklusa i vrste adaptacija. Polypisthocotylea
(Sparicotyle). Monopisthocotylea (Diplectanum, Furnestinia i Lamellodiscus u bijele ribe, Hexostoma i Tristomella u
tune, Benedenia u gofa). Bolesti u kavezne ribe, patohistologija promjena.
Ishodi učenja: razlikovanje najpatogenijh i najtipičnijih predstavnika grupe jednorodnih metilja.
Predavanje 17. Aspidogastrea: živi fosili. Dvorodni metilji (I): morfologija, osobine životnog ciklusa i vrste
adaptacija. Struktura spolnog sustava, niše parazitiranja. Manipulacija ponašanja domaćina. Vrste cerkarija.
Ishodi učenja: razlikovanje trbuhožljebaca i dvorodnih metilja; razumijevanje životnog ciklusa dvorodnih metilja i
raznolikosti njihovih adaptacija.
Predavanje 18. Dvorodni metilji (II): Didymozoa u tune. Zoonotični digenea: Opisthorchis, Clonorchis, Metorchis,
Schistosoma. “Plivačev svrab” u ljudi.
Ishodi učenja: razlikovanje pojedinih vrsta Digenea u riba i čovjeka.
Predavanja 19 i 20. Cestoda (I): Cestodaria i Eucestoda. Osobitosti životnog ciklusa, morfologije, ekologije i niša
parazitiranja trakavica vodenih organizama.
Ishodi učenja: razumijevanje biologije i ekologije prijenosa trakavica kroz trofički lanac.
Predavanja 21 i 22. Cestoda (II): najčešće trakavice morske ribe. Morske trakavice u ljudi (Diphyllobothrium,
Diplogonoporus, Trypanorhyncha).
Ishodi učenja: razumijevanje prijenosa trakavica s morskih organizama na čovjeka; metode preventive i liječenja.
Predavanja 23 i 24. Acantocephala: morfologija, biologija, ekologija, domaćini i patologija kukičnjaka. Infekcije
čovjeka.
Ishodi učenja: razlikovanje kukičnjaka od ostalih plošnjaka.
Predavanja 25 i 26. Nematoda: morfologija, biologija, ekologija, domaćini i patologija oblića. Infekcije čovjeka
(Anisakis, Trichinella).
Ishodi učenja: razlikovanje oblića od ostalih makroparazita.
Predavanja 27 i 28. Crustacea: morfologija, biologija, ekologija, domaćini i patologija račića. Copepoda, Isopoda
(Cymothoida, Epicaridia, Gnathiida), Branchiura.
Ishodi učenja: razlikovanje i razumijevanje pojedinih grupa nametničkih račića.
Predavanja 29 i 30. Fosilni nametnici i manje skupine nametnika: Porifera, Cnidaria, Hirudinea. Nametničke školjke,
puževi, ptice i ribe.
Ishodi učenja: razlikovanje i razumijevanje manje učestalih nametničkih zajednica.
Vježbe 1 i 2. Parazitološka pretraga: metode uzorkovanja, pohrana i transport uzoraka. Metode u parazitologiji: od
strugotina tkiva do molekularne identifikacije.
Ishodi učenja: izvesti parazitološku pretragu i izolirati nametnika iz tkiva (bez identifikacije), pohraniti nametnika za
histološku, mikroskopsku i molekularnu analizu.
Vježbe 3 i 4. Protista: morfološke osobine.
Ishodi učenja: iz mikroskopskih preparata, nacrtati i označiti strukture Protista.
Vježbe 5 i 6. Myxozoa: morfološke osobine.
Ishodi učenja: iz mikroskopskih preparata, nacrtati i označiti strukture Myxozoa. Razudbom ribe, izolirati i
identificirati Myxozoa.
Vježbe 7 i 8. Jednorodni metilji i virnjaci: morfološke osobine.
Ishodi učenja: iz mikroskopskih preparata, nacrtati i označiti strukture jednorodnih metilja i virnjaka. Razudbom ribe i
školjke, izolirati i identificirati jednorodne metilje, odnosno virnjake.
Vježbe 9 i 10. Dvorodni metilji: morfološke osobine.
Ishodi učenja: iz mikroskopskih preparata, nacrtati i označiti strukture dvorodnih metilja.
Vježbe 11 i 12. Trakavice: morfološke osobine.
Ishodi učenja: iz mikroskopskih i histoloških preparata, nacrtati i označiti strukture trakavica.
Vježbe 13 i 14. Oblići: morfološke osobine.
Ishodi učenja: iz mikroskopskih i histoloških preparata, odnosno razudbe plave ribe nacrtati i označiti strukture
Anisakis.
Vježba 15. Nametnički račići: morfološke osobine.
Ishodi učenja: iz trajnih preparata pod lupom nacrtati i označiti strukture isopodnog račića.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Nakon savladavanja osnova parazitologije, naglasak kolegija biti će na terenskom uzorkovanju i vlastitoj pripremi
parazitoloških preparata s obzirom na interese ili afinitete studenta (nametnici uzgojene ribe, školjaka, hobotnica ili
divlje ribe). Ispit se sastoji iz usmene prezentacije odabrane teme s prezentacijom vlastite parazitološke zbirke.
Preduvjet pristupu ispita je položeni kolokviji prepoznavanja preparata najčešćih nametnika i pismeni kolokvij općeg
djela parazitologije.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Sve konzultacije s nastavnikom se mogu odraditi preko e-maila mladineo@izor.hr.
Naziv predmeta
Kod predmeta
Satnica predmeta
(P/S/V)
ECTS
(uz obrazloženje)
Status predmeta
(označiti X)
Studijski program i
razina studija
Godina/semestar
BIOFIZIKA
SMB214
15/0/15
3
obavezan
temeljni
izborni
napredni
Biologija i ekologija mora, diplomski studij
I. godina / I. semestar
X
specijalistički
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski, mogućnost praćenja na engleskom jeziku
drugim jezicima
Prof. dr. sc. Davor Juretić, redoviti profesor
Nositelj predmeta
Prof. dr. sc. Davor Juretić, redoviti profesor
Voditelj vježbi
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Popis obavezne literature
Popis izborne literature
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
-
Naziv predmeta
Kod predmeta
Satnica predmeta
(P/S/V)
ECTS
(uz obrazloženje)
Status predmeta
(označiti X)
Studijski program i
razina studija
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na
drugim jezicima
ODABRANA POGLAVLJA IZ EKOLOGIJE BENTOSA
SMB406
15/15/ 0
3 ECTS (1 - praktični rad na terenu, 2 – praktični rad u laboratoriju)
obavezan
temeljni
izborni
napredni
x
x
specijalistički
Biologija i ekologija mora / Diplomski studij
I. godina / I. semestar
Hrvatski / konzultacije na engleskom
Prof. dr. sc. Boris Antolić, izvanredni profesor
- dio nastave izvodi doc. dr. sc. Ivana Grubelić
Prof. dr. sc. Boris Antolić, doc. dr. sc. Ivana Grubelić
Voditelj seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Prema odabiru studenata obradit će se biotske i abiotske karakteristike odabranog dijela bentala, utjecaj ekoloških
faktora na razvoj i rasprostranjenost odabrane vrste ili skupine bentoskih alga, morskih cvjetnica ili beskralješnjaka te
bentoskih zajednica. Svrha nastave ovog studijskog predmeta je udovoljiti ineresu studenata u proširivanju znanja o
procesima koji vladaju u odabranom dijelu bentala, o utjecaju ekoloških faktora na razvoj i rasprostranjenost pojedine
vrste, skupine ili zajednice bentoske flore ili faune. Stećeno znanje studentima je značajno za kompleksno
sagledavanje problematike u budućem radu u oblasti ekologije i biologije mora, morskog ribarstva te gospodarenja i
zaštite istih. Vježbe studente pripremaju za samostalno istraživanje bentoskih organizama te kompleksnih bentoskih
zajednica. Na terenu i u laboratoriju studenti samostalno koriste metode sakupljanja, konzerviranja i obrade bentoskih
uzoraka. Uzorke obrađuju kvalitativno, kvantitativno i statistički, a usporedbom rezultata obrade svih sakupljenih
Nositelj predmeta
uzoraka zorno spoznaju kako različiti prirodni okoliš i antropogeni utjecaji djeluju na razvoj bentala.
Nastava se izvodi na terenu, gdje se sakupljaju uzorci standardnim pomagalima, i u laboratoriju, gdje se uzorci
obrađuju standardnim laboratorijskim pomagalima te stručnom i znanstvenom literaturom (15 sati terenske nastave;
15 sati laboratorijskog rada).
Studenti su obavezni redovito pohađati predavanja i vježbe. Izostajanje s 20% obaveznog plana nastave (6 sati) mora
biti opravdano, što je preduvjet pristupanju ispitu znanja.
Popis obavezne literature
1. Ercegović A. 1949. Život u moru. (JAZU, Zagreb)
2. Gambi M.C., Dappiano M. 2004. Mediterranean Marine Benthos: A Manual of methods for its sampling and study.
Biol. Mar. Medit., 11 (Suppl. 1): IX-XI, 604 pp.
3. Pérès J.M., Gamulin-Brida H. 1973. Biološka oceanografija. (Školska knjiga, Zagreb)
4. Riedl R. 1983. Fauna und flora des Mittelmeeres. (P. Parey)
Popis izborne literature
1. Odabrani radovi domaćih i stranih eksperata.
2. Specijalizirani ključevi za determinaciju bentoskih organizama
3. Bertness M.D., Gaines S.D., Hay M.E. 2001. Marine Community Ecology. (Sinauer A.)
4. Ercegović A. 1952. Jadranske cistozire. Fauna i flora Jadrana. (IOR, Split)
5. Lüning K. 1990. Seaweeds. Their environment, biogeography and ecophysiology. J.Wiley and Sons, Inc., New
York, Chichester, Brisbane, Toronto, Singapore.
6. Morin P.J. 1999. Community Ecology. Blackwell Science, Oxford.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Terenski rad: 15 sati
Uzorkovanje bentoskih uzoraka na odabranom području, ovisno o iskazanom interesu studenata, a na području s
različitim ekološkim uvjetima.
Laboratorijski rad: 15 sati
Studenti obrađuju sakupljene uzorke (kvalitativno i kvantitativno) te izmjenjuju podatke s ostalim studentima, kako bi
ih u svom pismenom radu mogli usporediti.
Ishod učenja: Izradom pismenog rada studenti povezuju stečena znanja iz već položenih kolegija (biologija, kemija,
fizika i geologija mora) studija sa svrhom boljeg razumijevanja na koji način kvalitativni i kvantitativni sastav
bentoskih organizama na istoj bionomskoj stepenici ovisi o različitim ekološkim (prirodnim i antropogenim) uvjetima.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Ispit se sastoji od pismenog dijela. Usvojeno znanje studenti iskazuju samostalnom izradom pismenog rada koji sadrži
u kratkim crtama sve osnovne elemente znanstvenog rada (Uvod, Materijali i metode, Rezultati, Rasprava i Zaključci),
a obuhvaća podatke samostalno sakupljenih i obrađenih uzoraka.
Student je položio ispit ako pokaže osnovno znanje vezano za odabranu problematiku, a znanje i umješnost
povezivanja biološko-ekoloških osobina u pridnenim zajednicama donosi više bodova, odnosno veću ocjenu.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Sve dodatne informacije studentima su dostupne kroz direktne razgovore s voditeljima vježbi te putem e-maila
(antolic@izor.hr ; grubelic@izor.hr) i telefona (021 408004; 021 408043).
Naziv predmeta
Kod predmeta
Satnica predmeta
(P/S/V)
ECTS
(uz obrazloženje)
Status predmeta
(označiti X)
Studijski program i
razina studija
GENETIKA POPULACIJA MORSKIH ORGANIZAMA
SMB 407
15/15/0
3 ECTS
1 (za predavanje) i 2 (za samostalno učenje i konzultacije)
obavezan
izborni
temeljni
napredni
X
specijalistički
Biologija i ekologija mora / Diplomski studij
X
I. godina / I. semestar
Godina/semestar
Savladana problematika iz opće biologije, biokemije, biologije i ekologije mora
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski i engleski jezik
drugim jezicima
Prof.dr.sc. Jasna Maršić Lučić, izvanredni profesor
Nositelj predmeta
Prof.dr.sc. Jasna Maršić Lučić, izvanredni profesor
Voditelj seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Student će se upoznati o osnovnim pojmovima te steći teoretska znanja iz genetike populacija, njene primjene u
akvakulturi i zaštiti genetske raznolikosti prirodnih populacija morskih organizama. Usvojit će znanja o faktorima
koji utječu na genetsku ravnotežu populacija, prostornu rasprostranjenost populacija (efektivna veličina populacije,
izmjena gena između populacija iste vrste). Upoznat će se sa primjenom istraživanja genetike populacija u odnosu na
okoliš: utjecaj uzgajališta na prirodne populacije. Upoznat će se s načinima određivanja genetske strukture hibridnih
vrsta te njihov utjecaj na genetsku strukturu prirodnih populacija morskih organizama te molekularne metode
određivanja genetske strukture populacija.
Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Na predavanjima studenti stiču temeljna teorijska znanja iz
problematike genetike populacija sa naglaskom na morske organizme. Student je obvezan pripremiti gradivo o kojem
se raspravlja na seminaru, a kroz seminar student će se upoznati i aktivno sudjelovati u raspravi o odnosima među
populacijama obzirom na genetsku strukturu; o promjenama koje se mogu dešavati u prirodnim populacijama.
Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu seminara (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja
problema, zaključivanje, itd), ocjena se pribrajaja ocjeni na završnom ispitu iz predmeta. Rad svake grupe studenata se
nadgleda, a nastavnik ima pravo i dužnost pozivati na razgovor studente koji zakazuju u nastavi. Student je obavezan
pohađati predavanja i seminare.
Popis obavezne literature
1. Hartl, D.L.& ClarkA.G.: Principles of population genetics, Sinauer asssociates, Inc. 1997.
2. Borojević, K. 1991. Geni i populacija, 2. izdanje Forum, Novi Sad, 544pp.
Popis izborne literature
1. Hedrick, P.W. 1983. Genetics of populations. Science Book Int. Inc. 630pp.
2. Futuyma, D.J.: Evolutionary Biology, Sinauer associates, Inc. 1986.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Uvod i kratka povijest genetike populacija
Ishod učenja: Usvojiti i razumijeti osnovna načela genetike populacija, razumijeti pojam populacije u genetskom
smislu i zakonitosti po kojima dolazi do genetskih promjena među populacijama.
Predavanje 2: Geni u populaciji
Ishod učenja: Upoznavanje i usvajanje osnovnih zakonitosti u populacijskoj genetici (HW ravnoteža populacije; HW
princip ); panmiksija i slučajno križanje; razumijevanje tipova neslučajnog križanja.
Predavanje 3: Geni u populaciji
Ishod učenja: Objasniti pojam vezanih geni, genetska neravnoteže (nesistematska i epistatska selekcija).
Razumijevanje gametske neravnoteže (Linkage disequilibrium); promjene u frekvenciji gena u populaciji (efektivna
veličina populacije) ;
Predavanje 4: Geni u populaciji
Ishod učenja: Upoznavanje sa modelima izmjene gena među populacijama. Razumijevanje promjene na genetskom
nivou koje se mogu dešavati u izmjeni gena između populacija iste vrste;
Predavanje 5. Tipovi rasprostranjenja populacija
Ishod učenja: Usvojiti termine genetska smrt i genetsko opterećenje (mutacijsko opterećenje; segregacijsko
opterećenje), te uvjete preživljavanja jedinki u okolišu; upoznavanje sa balansnom i klasičnom teorijom genetskog
opterećenja.
Predavanje 6. Tipovi rasprostranjenja populacija
Ishod učenja: Usvajanje i razumijevanje tipova rasprostrajenosti populacija u prirodi: alopatrije, simpatrije, parapatrije
te zemljopisne intergradacije. Razumijevanje modela rasta i regulacije populacija (deterministički, stohastički)
Predavanje 7. Efektivna veličina populacije
Ishod učenja: Razumijevanje i usvajanje načina izražavanja efektivnog broja jedinki u prirodnim populacijama;
Objašnjenje Wahlund-ovog efekta; objašnjenje Founder efekta
Predavanje 8. Faktori koji mijenjaju genetsku ravnotežu populacije
Ishod učenja: Usvajanje sistematskih i slučajnih- nesistematskih promjena.
Predavanje 9. Faktori koji mijenjaju genetsku ravnotežu populacije
Ishod učenja: Razumijevanje utjecaja mutacija, migracija, selekcije i pojave genetskog drifta u prirodnim
populacijama
Predavanje 10: Specifičnosti kretanja u malim popolacijama
Ishod učenja: Razumijevanje genetskih promjena u malim populacijama
Predavanje 11. Heteroza ili Hibridna snaga
Ishod učenja: Usvajanje i razumijevanje pojma heteroze
Predavanje 12. Primjena populacijsko – genetskih istraživanja u akvakulturi
Ishod učenja: Usvajanje cjelina populacijske genetike važnih za akvakulturu; Određivanje heritabilnosti; Genetika
alozima;
Predavanje 13. Primjena populacijsko –genetskih istraživanja u ekologiji
Ishod učenja: Razumijevanje genetske sličnosti i razlika između populacija morskih algi; Primjena genetske
različitosti kao indikatora stanja ekosistema. Kvantitativna genetika – izučavanje interakcija genetike populacija i
okoliša;
Predavanje14. Molekularne metode određivanja genetske strukture populacija
Ishod učenja: Usvajanje klasičnih i molekularnih metoda za analizu DNA (lančana reakcija polimerazom; gel
elektroforeza); metode za analizu polimorfizma DNA
Predavanje 15. Statistička obrada podataka
Ishod učenja: Upoznavanje i usvajanje metoda i statističkih programa za računanje osnovnih parametara kojima
opisujemo genetsku strukturu populacija; Izračunavanje genetske bliskosti i udaljenosti populacija
Seminar – obrada zadanih tema npr:
-Efekt mjera regulacije ribolova na genetsku strukturu ribljih populacija
-Primjena molekularnih metoda u ribarstvu i akvakulturi
-Genetska različitost populacija kao indikator stanja i održivosti ekosistema
Ostali seminari biraju se i obrađuju ovisno o aktualnosti nekog problema.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom ispitu. Tijekom nastave
vrednuje se pohađanje nastave, samostalni rad i aktivnost u nastavi i tijekom seminara, usvojeno znanje.
Znanje studenata se provjerava parcijalnim pismenim ispitima, nakon završenih cjelina. Na završnom, pismenom
ispitu provjeravaju se ključne, specifične kompetencije koje se utvrđuju za svaku cjelinu.
Provjere znanja: Provjere znanja odvijaju se putem pismenih parcijalnih ispita. Provjera znanja je kontuinuirana, tj.
usvojena znanja provjeravaju se kontinuirano tijekom cijelog semestra, o terminu studentu će biti obaviješteni na
vrijeme. Trajanje parcijalnog ispita je 90 minuta. Izlazak na parcijalne ispite je obavezan. Svaki parcijalni ispit se
boduje i dobiva se ocjena koja ulazi u konačnu ocjenu predmeta.Za prolaz na parcijalnom ispitu potrebno je na pitanja
odgovoriti s točnošću od najmanje 60%.
Ocjenjivanje: Ocjena na parcijalnim ispitima formira se na temelju postignutog uspjeha prema slijedećem ključu:
• 70 – 81 bod dovoljan (2)
• 82 – 93 boda dobar (3)
• 94 – 105 bodova vrlo dobar (4)
• 106 – 120 bodova izvrstan (5)
Za uspješan prolaz potrebno je:
- ispuniti sve nastavne obaveze (pohađanje predavanja i aktivno sudjelovanje tijekom seminara),
- tijekom semestra položiti dva parcijalna ispita.
Konačnu ocjenu iz predmeta čine rezultati parcijalnih ispita, ocjene iz seminarskog rada (ovisno o smjeru) te prisustvo
i aktivno sudjelovanje u nastavi.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Za sva pitanja vezana predmet ili pomoć u savladavanju gradiva studenti se mogu predmetnom nastavniku obratiti
putem e-maila odnosno mogu doći na individualni razgovor.
Naziv predmeta
EKOLOGIJA ESTUARIJA
SMB408
Kod predmeta
Satnica predmeta
15/15/0
(P/S/V)
ECTS
3 (predavanja, seminari, konzultacije, samostalno učenje)
(uz obrazloženje)
obavezan
izborni
X
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
napredni
X
specijalistički
Studijski program i
Biologija i ekologija mora / Diplomski studij
razina studija
I. godina / I. semestar
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski
drugim jezicima
Doc. dr. sc. Olja Vidjak
Nositelj predmeta
Doc. dr. sc. Olja Vidjak
Voditelj seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Kompetencije koje se stječu: Upoznavanje s značajkama i osobitostima estuarskih ekosistema.
Popis obavezne literature
1. Kotchum, B.H. (edit.) 1983: Estuaries and enclosed seas. Elsevier Scientific Publishing Company, 481 pp.
Popis izborne literature
1. Green, J. 1968. The Biology of Estuarine Animals. University of Washington, Seattle and London, 401 pp.
2. Kinne, O. 1978 (edit). Marine Ecology. A Comprehesive, Integrated Tretiseon Life on Oceans and Coastal Waters.
Dynamics, 4, John Wiley & Sons, New York, 746 pp.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Sadržaj:
U kolegiju će se razmatrati slijedeće teme: povijest istraživanja, struktura i tipovi estuarija, morske mijene i dinamika
vodenih masa, salinitet i ostali kemijski parametri, vegetacija i fauna dna, kvalitativno-kvantitativni sastav i biomasa
planktona, makrobentos, mikrobentos, slatkovodna komponenta, terestrička komponenta, estuarijske ribe, ptice,
paraziti i epibionti, lanci ishrane, migracije, zaštita. Karakteristike estuarija uz istočnu obalu Jadrana.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Frontalna predavanja, grupni seminarski rad. Korištenje modernih tehnika
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
-
Naziv predmeta
Kod predmeta
Satnica predmeta
(P/S/V)
ECTS
(uz obrazloženje)
Status predmeta
(označiti X)
Studijski program i
razina studija
Godina/semestar
PROCJENA BIOLOŠKIH ZALIHA MORA
SMR314
15/0/15
3 ECTS
obavezan
temeljni
izborni
napredni
Biologija i ekologija mora / Diplomski studij
I. godina / I. semestar
X
X
specijalistički
Preduvjeti za upis
Osnovna predznanja iz ribarstvene biologije, dinamike populacije i biostatistike, te znanje
rada na računalu (prvenstveno EXCEL)
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski jezik/engleski jezik (prema potrebi)
drugim jezicima
Prof. dr. sc. Nedo Vrgoč, izvanredni profesor
Nositelj predmeta
Dr. sc. Frane Škeljo, asistent
Voditelj vježbi
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Osnovna zadaća ovog predmeta je naučiti studente glavnim metodama koje se koriste u procjenama stanja obnovljivih
bioloških zaliha u moru. Naime, izrada ispravne ocjena stanja resursa u moru preduvjet je za uspostavu adekvatnih
mjera regulacije ribolova i zaštite resursa. Nastava je organizirana kroz predavanja i vježbe na kojima su studenti
obavezni prisustvovati.
Popis obavezne literature
1. Spare, P., Venema S.C, 1998. Intropduction to tropical fish stock assessment. FAO Fish.Tech.Pap. 306/1 407 p
2. Pauly, D. 1984. Fish population dynamics in tropical waters. ICLARM Stud.Rev.(8):325
Popis izborne literature
1. Bianchi G., Skjoldal H.R., 2008. The ecosystem Approach to Fisheries. FAO, 361 p.
2. Kolding J., Giordano, U.,, 2002. Lectures notes: AdriaMed Training Course on Fish Population Dynamics and
Stock Assesssment. AdriaMed Technical Documents No8. 145 p
3. Hoggarth DD, et al., 2006. Stock assessment for fisheries management, FAO. 261
4. Gayanilo F.C., Spare P., Pauly D., 2005. FAO-ICLARM stock assessment tools II. User's guide FAO, 168 p
5. Cadima E.L., Caramelo A.M., 2005. Sampling methods applied to sfisheries science: a manual. FAO 87p
6. Biswas, S.P.1993, Manual of Methods in Fish Biology. Published by South Asian Publishers, 157 p
7. Krebs C.J. 1989. Ecological Methodology. Harper and Row Publisher, New York, 498 p
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Kratki pregled dinamike rasta i smrtnosti
Cilj ovog uvodnog predavanja je ponoviti sa studentima znanja iz dinamike populacija koja su neophodna za
razumijevanje problematike procjene bioloških zaliha, a koje su studenti učili kroz prethodne predmete. Ovo se
prvenstveno odnosi na Von Bertalanffyevu jednadžbu rasta, metode određivanja starosti, metode račinanja dinamike
rasta i metode račinanja dinamike uginuća.
Predavanje 2. Osnovni pojmovi i principi u procjeni bioloških zaliha mora
U ovom predavanju studente će se naučiti osnovne pojmove i principe koji će se koristiti u narednim predavanjima.
Ovo uključuje definiranje pojmova populacije (u biološkom, statističkom i ribarstveno biološkom smislu), „stocka“
(djeljivi stockovi, migrirajući stockovi), kohorta, vrste ribolova, prelova i prelovljenosti. Isto tako kroz ovo predavanje
obraditi će se Russelov zakon dinamičke ravnoteže.
Predavanje 3. Metode procjene biomase
Cilj predavanja je naučiti studente osnovnim metodama koje se koriste u procjeni biomase u ribarstvu. Obraditi će se
direktne i indirektne metode procjene biomase, te njihove prednosti i nedostatci. Kroz ovo predavanje obradit će se i
osnove teorije uzorkovanja u ribarstvu.
Predavanje 4. Modeli optimalnog ribolova
Kroz ovo predavanje opisati će se dinamika cohorata, te dati će se kratki povijesni pregled modela koji su korišteni u
uspostavi optimalne razine ribolova kroz povijest, te će objasniti će se osnovni holistički i analitički modeli, njihove
značajke i ograničenja. Isto tako, u ovome predavanju studenti će naučiti što je to MSY i čemu služi u ribarstvenoj
biologiji.
Predavanje 5. Shaefer-ov i Fox-ov modeli održivog ribolova
Shaefer-ov i Fox-ov model predstavljaju povijesno najčešće korištene modele u ribarstvenoj biologiji. U ovom
predavanju studenti će naučiti kako koristiti ove modele, te prednosti i ograničenja njihove primjene
Predavanje 6. Beverton –Holt model ulova po novačenju (Y/R model)
Y/R modeli (među kojima je najpoznatiji Beverton-Holt model) su također široko korišteni modeli u procjenama
stanja resursa. Kroz predavanje studenti će naučiti koristiti se ovim modelom, a u predavanjima će posebna pozornost
biti posvećena odnosima između veličine stocka i intenziteta novačenja, te elementima koji imaju utjecaj na ovaj
odnos.
Predavanje 7. Virtualna populacijska analiza (VPA)
Kroz ovo predavanje studente će se naučiti osnovama teorije VPA i naučiti će se samostalno obavljati VPA baziran na
podatcima o starosti, te na podatcima o dužinskim frekvencijama. Kako je ovo metoda koja se konvencionalno radi i
na IOR-u prilikom procjene sitne plave ribe, studentima će se opisati stanje resursa u Jadranskom moru korištenjem
ove metode.
Predavanje 8. Procjene stanja resursa putem bioloških i socioekonomskih indikatora
U novije vrijeme stanje resursa se sve više opisuje putem različitih indikatora stanja. Za Jadransko more razrađen je
sustav indikatora stanja i referentnih točaka za procjene demerzalnih naselja (tzv. „Trafic light approach“). Studente će
se naučiti koristiti ovu metodu u opisivanju stanja resursa.
Predavanje 9. Utjecaj efekta migracija na procjenu bioloških resursa
Migracije imaju veliki utjecaj na stanje populacija u pojedinim područjima i dijelovima godine i to prvenstveno na
demografsku strukturu populacija. Kako se dinamika rasta i uginuća populacija u pravilu računa na osnovu
demografske strukture populacija, poznavanje migracija je od ključne važnosti za pravilno interpretiranje podataka o
dinamici populacija i procjeni stockova. Studente će se upoznati sa osnovnim tipovima migracija, te migracijskim
karakteristikama glavnih Jadranskih vrsta.
Predavanje 10. Ekosustavni pristup u ribarstvu (EAF)
Ekosustavni pristup u ribarstvu („ecosystem approach to fisheries“ EAF), te uz njega vezano gospodarenja zasnovano
na ekosustavima („ecosystem baced management in fisheries“ EBMF) su osnova procjena stanja i gospodarenja
resursima u dogledoj budućnosti. Studente će se upoznati sa osnovnim principima EAF-a i EBMF-a.
Vježba 1. Osnove biostatistike
Ponoviti osnovne statističke pojmove. Razumjeti pojam normalne distribucije i njegovu važnost u statistici i
ribarstvenim modelima. Znati grupirati podatke u razrede (dužinske frekvencije). Znati izračunati teoretske
(očekivane) dužinske frekvencije. Znati usporediti stvarne i teoretske dužinske frekvencije. Objasniti razliku stvarnih i
teoretskih dužinskih frekvencija na zadanim primjerima.
Vježba 2. Osnove dinamike populacija
Razumjeti pojam dužinsko-masenog odnosa riba i glavonožaca. Znati izračunati dužinsko-maseni odnos iz zadanih
vrijednosti. Objasniti biološko značenje parametara jednadžbe dužinsko-masenog odnosa. Razumjeti pojam Von
Bertalanffyeve jednadžbe rasta i njegovu važnost u ribarstvu. Objasniti biološko značenje parametara Von
Bertalanffyeve jednadžbe rasta. Povezati veličinu tijela i starost riba (glavonožaca) korištenjem Von Bertalanffyeve
jednadžbe rasta. Izračunati ukupnu smrtnost korištenjem Beverton i Holtove Z-jednadžbe. Izračunati prirodnu i
ribolovnu smrtnost.
Vježba 3. Modeli održivog ribolova
Razumjeti pojam maksimalnog održivog ulova. Izračunati maksimalni održivi ulov metodom Schaefera. Izračunati
maksimalni održivi ulov metodom Foxa. Usporediti razlike među navedenim metodoma.
Vježba 4. Model ulova po novačenju (Y/R)
Razumjeti pojam „novačenja“. Izračunati ulov po novačenju korištenjem Beverton i Holtovog modela. Objasniti
utjecaj inteziteta ribolova na ulov po novačenju. Objasniti optimalan način iskorištavanja obnovljivih resursa mora.
Vježba 5. Virtualna populacijska analiza (VPA)
Razumjeti pojam analize virtualne populacije. Znati odrediti kretanje veličine kohorte kroz vrijeme korištenjem
Popove analize kohorte (PCA). Objasniti važnost i primjenu metoda analize virtualne populacije. Objasniti odnos
prirodne i ribolovne smrtnosti u različitim životnim fazama riba i drugih morskih organizama.
Vježba 6. „Traffic light“ metoda
Razumjeti pojmove i znati izračunati populacijske indikatore stanja (Frekvencija pojavljivanja; Indeks biomase;
Indeks abundancije; Indeks novaka; Indeks odraslih primjeraka; Srednja masa primjeraka; Srednja dužina primjeraka;
Srednja dužina primjeraka bez novaka; Omjer srednje dužine primjeraka i dužine prve spolne zrelosti), kao i
indikatore za zajednice (Indeks ukupne biomase; Indeks ukupne abundancije; Ukupna biomasa bez plave ribe; Ukupan
broj bez plave ribe; Biomasa gospodarski ciljanih vrsta; Indeks biomase glavonožaca; Indeks biomase pelagičnih riba;
Indeks biomase hrskavičnjača; BOI indeks)
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Ispit iz ovog predmeta sastojati će se od dva dijela: ispit iz vježbi, te ispit iz predavanja.
Ispit iz vježbi sastoji se od praktičnog rješavanja zadataka vezanih uz metode procjene bioloških zaliha. Tek nakon
uspješno položenog ispita iz vježbi studenti mogu pristupiti ispitu iz predavanja, gdje će ih se usmeno ispitivati teorija
procjene bioloških zaliha mora.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Sve dodatne informacije vezane za predavanja studenti mogu dobiti na e-mail vrgoc@izor.hr, tel. 021/408051 ili
osobno na Institutu za oceanografiju i ribarstvo, a one vezane uz vježbe na e-mail fskeljo@unist.hr, tel. 021/558251
ili osobno na Odjelu za studije mora.
Naziv predmeta
PRIMJENA ELEKTRONIČKIH RAČUNALA
SMR113
Kod predmeta
Satnica predmeta
15/0/15
(P/S/V)
ECTS
2 ECTS (1-predavanja i vježbe, 1- samostalno učenje i konzultacije)
(uz obrazloženje)
obavezan
izborni
X
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
X
napredni
specijalistički
Studijski program i
Biologija i ekologija mora / Diplomski studij
razina studija
I. godina / I. semestar
Godina/semestar
Osnovna znanja iz informatike
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski, uz mogućnost praćenja na engleskom jeziku
drugim jezicima
Prof.dr.sc. Vlado Dadić, redoviti profesor
Nositelj predmeta
Prof.dr.sc. Vlado Dadić, redoviti profesor
Voditelj vježbi
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Zadaća predmeta je osposobiti studente za primjenu računala u izradi složenih dokumenata, proračunu tablica i izradi
grafičkih izlaza, obradi rasterskih i vektorskih grafičkih prikaza, rukovanju prostornim podatcima i informacijama,
sigurnost rada na računalu, pretraživanju informacija na Internetu, primjeni računala u ekologiji, te pohrani
geoprostornih podataka.
Nastava se održava u obliku predavanja i vježbi u računalnom praktikumu gdje studenti prate nastavu i izvode vježbe
na stolnim računalima. Za vrijeme vježbi studenti izvode praktične vježbe na računalima vezane za nastavno gradivo
na kojima se obavlja i praktična provjera usvojenog znanja..
Popis obavezne literature
1. Dadić, V. (2009). Primjena elektroničkih računala. Interna skripta – izmijenjeno i nadopunjeno izdanje. 195 str.
2. Vučina, Ž. (2006). Pretraživanje i vrjednovanje informacija na Internetu. EDUPOINT. CARNet. 68 str.
3. Sušanj, D. (2003) PC računala - Zagreb; BUG @ SysPrint.
4. CARNet Cert. (2004). Priručnik s CD za sigurnost korisnika Interneta, Zagreb, 75 pp.
1. http://sigurnost.carnet.hr/
2. http://www.ic.ims.hr/office/excel2003/kazalo-excel.html
3. http://www.ic.ims.hr/office/word2003/kazalo-word.html
Popis izborne literature
1. Abrus, L. (2003) Izrada Weba - Zagreb; BUG @ SysPrint
2. http://www.cis.hr/www.edicija/LinkedDocuments/CCERT-PUBDOC-2003-03-06.pdf
3. http://hr.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunalo
4. http://wiki.open.hr/wiki/GIMP
5. http://inkscapetutorials.wordpress.com/suggest-a-tutorial/tutorial-list/
6. http://edu-udzbenik.carnet.hr/2/pogl_08.htm
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Uvod u informacijske sustave.
Informatika i informacijsko društvo. Povijesni razvoj informatike. Informatika i suvremeni svijet. Pojam podatka i
informacije. Vrijednosti informacija. Tehnički problemi kod prijenosa informacija i njihovo otklanjanje. Sustavi za
obradu podataka i informacija. Tiskane i elektronske knjige.
Predavanje 2. Osnove računala.
Računalna terminologija, brojevni sustavi i prikaz alfanumeričkih znakova na računalima. Vrste elektroničkih
računalnih sustava. Razvoj računala. Digitalna računala. Velika, srednja i mala računala. Osobna računala: stolna,
prijenosna, dlanovnici.
Predavanje 3. Strojna i programska oprema računala.
Strojna računalna oprema i njene sastavnice. Programska računalna oprema, Operacijski sustavi. Windows, Mac OS,
Unix, Linux, Android. Komunikacijska programska oprema. Primijenjena programska oprema. Programi za
uređivanje teksta. Programi za računanje s tablicama.
Predavanje 4. Programiranje na računalu
Programiranje na računalu i programski alati. Postupci kod programiranja. Programski jezici i prevoditelji. Generacije
programskih jezika. Postupci kod programiranja. JAVA programski jezik.
Predavanje 5. Računalne mreže.
Povezivanje računala. Podjela mreža. Lokalne i razgranate mreže. Žične i bežične mreže. Virtualna privatna mreža.
Internet. Servisi na Internetu: ssh, ftp, e-mail, www. CARNet. Protokoli. HTML, XML, GML. Mrežne stranice.
Mrežni portali. Društvene mreže. Sustavi za upravljanjem sadržaja na mrežnim stranicama (CMS). Sigurnost i zaštita
računalnih mreža.
Predavanje 6. Numeričko modeliranje pomoću računala.
Formati. Rasterski i vektorski formati. Osnovne grafičke sastavnice. Problematika sažimanja i kvalitete grafičkih
zapisa. Pokretna i nepokretna grafika. Rekonstrukcija stvarnih objekata i njihov prikaz na računalu. Digitalno
modeliranje.
Predavanje 7. Sustavi za rukovanje podacima i informacijama.
Sustavi za pohranu podataka. Mjereni i referalni podatci. Skladišta podataka i informacija. Hijerarhijska, relacijska,
objektna i georelacijska skladišta. Lokalna i mrežna skladišta podataka. Geoprostorni podatci i njihove sastavnice.
Geografski informacijski sustavi (GIS). Standardni, mrežni i mobilni GIS. Projekcije Zemlje u dvodimenzionalnom
prostoru i korišteni datumi. Google Earth i Google Map.
Predavanje 8. Skladišta podataka morskog okoliša
Skladišta podataka i informacijski servisi u morskom okolišu. Referalno skladište podataka i njegov značaj. Skladišta
podataka i informacija o morskom okolišu Jadranskoga mora (MEDAS, POKAZATELJI, PLAŽE, NATURA'2000).
Vježba 1. Osnove računala (strojna i programska oprema)
Praktični rad na računalima. BIOS (Basic Input Output System). Operativni sustav, osnove, vrste. Prilagodba postavki
na stolnom računalu. Rad s primijenjenim programima na umreženim stolnim računalima.
Vježba 2. Internet – mreža, servisi, sigurnost, preglednici i pretraživanje
Praktične vježbe spajanja, prilagođavanja za rad u mreži. Osnove rada, adresiranja i prijenosa podataka. Rad s
preglednici Interneta, pretraživanje i vrjednovanje informacija na Internetu. Mrežne stranice (HTML) i ostali sadržaji
na mreži. Osnove vatrozida i bežične mreže. Primjeri, primjena u praksi. Podešavanja vatrozida. Spajanja na bežične
mreže. Primjeri enkripcije i steganografije kod prijenosa podataka.
Vježba 3. Komunikacija preko računalne mreže
Praktičan rad s različitim vrstama komunikacija. Elektronička pošta. Programi za udaljen pristup računalu. Programi
za slanje velikih datoteka. Osnove sigurnosti rada na računalu – sigurnosne kopije, politika zaporki i korisničkih
računa, pravila ponašanja na mreži.
Vježba 4. Mrežne stranice
Praktičan rad na izradi mrežnih stranica. Vrste i osnovna podjela (statične i dinamičke). Portali. Tražilice. Prilagodbe
sadržaja uređaju (mobilne mrežne stranice). Sustavi za upravljanje sadržajem na mrežnim stranicama. Rad u
društvenim mrežama.
Vježba 5. Rukovanje grafičkim prikazima u rasterskim i vektorskim formatima
Razlike između rasterskih i vektorskih grafičkih prikaza. Formati pohrane rasterskih i vektorskih grafičkih prikaza.
Osnovna načela sažimanja grafičkih prikaza. Primjer veličine datoteke kod sažimanja iste slike korištenjem različitih
metoda kompresije. Programi za rukovanje slikama (rasterski format). Osnovne obrade slika.
Vježba 6. Skladišta podataka
Primjeri skladišta podataka u istraživanju mora (MEDAS). Osnove rada s podatcima u georelacijskim skladištima.
Osnovne sastavnice geoprostornih podataka, točka, linija poligon. Praktična primjena GIS alata u analizi i sintezi
prostornih podataka. Praktične vježbe na ubacivanju podataka, pretraživanju i prikazu podataka u skladištima
podataka vezanih za morsku okoliš: POKAZATELJI, PLAŽE i NATURA'2000.
Vježba 7. Izrada složenog dokumenta
Kreiranje složenog dokumenta pomoću uređivača teksta. Ubacivanje grafikona i slika. Organizacija dokumenata
(sekcije). Izrada automatskog kazala dokumenta. Kreiranje složenog dokumenta kombinacijom pronađenih sadržaja na
Internetu. Izrada grafikona i obrada slika za potrebu dokumenta. Formatiranje dokumenta. Učitavanje raznih formata
podataka i izrada grafičkih izlaza pomoću programa za obradu tablica.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Rad studenata će se vrjednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom ispitu kako slijedi:
1. redovito pohađanje i aktivnost na nastavi (4 boda)
2. polaganjem dvaju kolokvija (do 30 bodova), kako slijedi:
a) na prvom kolokviju studenti iz jednostavnog teksta s djelomično popunjenom tablicom izrađuju složeni tekst na
jednom od uređivača teksta uključujući jednadžbe, slike i grafičke sastavnice dobijene popunjavanjem tablice s
programom za tablični proračun, prema dobijenim naputcima i predlošku dostavljenom u jpg formatu. Kolokvij se
ocjenjuje od 0 do 15 bodova ovisno o tome koliko izrađeni tekst odgovara predlošku.
b) na drugom kolokviju studenti preko mrežnog sučelja odgovaraju na 15 postavljenih pitanja iz prijeđenog gradiva.
Svako pitanje se ocjenjuje s 0, 0.5 ili 1 bod pa student može na kolokviju sakupiti najviše 15 bodova.
3. Seminarski rad iz pojedine teme vezane za kolegij (nije obvezatan), a koji čine oblikovani tekst po unaprijed
dobijnim okvirnim uputama u jednom od uređivača teksta te PPT prikaz uz kojeg student izlaže seminarski rad pred
auditorijem. Kod seminarskog rada ocjenjuje se sadržaj (do 6 bodova), izgled pisanog teksta (do 4 boda), izgled PPT
prezentacije (do 4 boda) i kvaliteta usmenog izlaganja (do 3 boda) tako da student iz seminarskog rada može sakupiti
najviše 17 bodova.
4. Završni ispit se sastoji od:
a) pismenog dijela na kojem studenti odgovaraju na 7 unaprijed postavljenih pitanja iz predmetnog gradiva koji se
ocjenjuju od 0 do 7 bodova,
b) usmenog dijela koji obuhvaća provjeru poznavanja praktičnog rada na umreženom računalu na unaprijed 7
pripremljenih pitanja predavača koji se ocjenjuju od 0 do 1 bod tako da student može prikupiti najviše 7 bodova.
Napomene:
Seminarski rad ocijenjen s ne manje od 14 bodova može zamijeniti jedan kolokvij ili usmeni dio ispita ako je
to za studenta povoljno.
Student koji sakupi 33 boda iz pohađanja i aktivnosti na nastavi, dvaju kolokvija i seminarskog rada (ako ga
je izradio) oslobođen je polaganja pismenog dijela završnog ispita.
Student koji sakupi 45 boda iz pohađanja i aktivnosti na nastavi, dvaju kolokvija i seminarskog rada
oslobođen je polaganja završnog ispita.
Zaključni broj bodova izračunava se kao aritmetički srednjak iz dvaju kolokvija i završnog dijela ispita (ako je student
oslobođen polaganja pismenog ispita dodaje mu se 7 bodova) kojem se prije računanja srednjaka pridodaju bodovi
ostvareni iz redovitog pohađanja nastave i aktivnosti na nastavi.
Zaključni bodovi se pretvaraju u zaključnu ocjenu prema slijedećoj tablici:
Zaključni broj bodova
Zaključna ocjena
14.5-16
5
12.5-14
4
10.5-12
3
8.5-10
2
0 -8.0
1
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij nalaze se na mrežnom poslužitelju:
Http://jadran.izor.hr/~dadic/ekologija
Elektronska adresa nastavnika za upite i konzultacije: dadic@izor.hr
Naziv predmeta
Kod predmeta
Satnica predmeta
(P/S/V)
ECTS
(uz obrazloženje)
Status predmeta
(označiti X)
Studijski program i
razina studija
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
ZAGAĐENJE MORA
SMB411
30/15 /0
3 ECTS
1,5 za predavanja i seminare; 1,5 za samostalno učenje i konzultacije
obavezan
X
izborni
temeljni
napredni
X
specijalistički
Biologija i ekologija mora / Diplomski studij
I. godina / I. semestar
Kompetencije u primjeni znanja iz opće, anorganske i organske kemije, kemijske
oceanografije i ekologije mora
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski, engleski
drugim jezicima
Doc. dr. sc. Grozdan Kušpilić
Nositelj predmeta
Dr. sc. Maja Krželj, viši asistent
Voditelj seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Nepoželjni efekti eutrofikacije, promjene prirodne razine otopljenih tvari, akumulacije teških metala i postojanih
organskih zagađivala javljaju se danas u mnogim priobalnim područjima kao ozbiljno upozorenje na prekomjerni
antropogeni unos opasnih tvari u morski okoliš. Cilj ovog predmeta je upoznavanje studenata s izvorima onečišćenja i
zagađenja morskog okoliša, njihovim biogeokemijskim ciklusima, transformacijama i pojavama akumulacije u
morskom okolišu. Studenti će se također upoznati s utjecajem pojedinih kategorija zagađivala na dijelove ekosustava
mora kao i s naporima međunarodne zajednice i državnih tijela Republike Hrvatske u sprječavanju ili smanjenju unosa
i utjecaja zagađivala na morski okoliš.
Tijekom predavanja studenti će usvojiti znanje o emisiji karakterističnih zagađivala iz industrijskih i poljoprivrednih
sektora, komunalnih otpadnih voda, otpada s brodova te unosa opasnih tvari putem riječnog dotoka i atmosferskog
unosa. Studenti će se također upoznati s važećim međunarodnim sporazumima, konvencijama i akcijskim planovima o
zaštiti morskog okoliša kao i s najvažnijim propisima iz nacionalnog zakonodavstva.
Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Na predavanjima studenti usvajaju temeljna znanja iz problematike
zagađenja mora, sa naglaskom na primjere zagađenja iz područja prijelaznih i priobalnih voda Republike Hrvatske.
Prisustvo studenata na predavanjima je obavezno.
Studenti će se kroz seminarski rad upoznati s osnovama problematike zagađenja mora, aktualnim tematikama vezanim
za zagađenje mora, procjenama unosa te utjecaja zagađivala na morski okoliš, sudjelovati u radu tima koje se bavi
procjenama utjecaja na okoliš, te samostalnom izlaganju tematika vezanih za problematiku zagađenja mora. Seminari
će obuhvatiti slijedeće teme: Zagađenje uzrokovano ljudskim aktivnostima na kopnu, obali i u moru, Utjecaj
uzgajališta na morski okoliš, Problem otpadnih voda, Teški metali, Problem Hg: Kaštelanski zaljev i Minamata,
Postojana organska zagađivala (POPs), PCBs, Pesticidi, DDT, TBT, Eutrofikacija, Hipoksija, Anoksija, Cvjetanje
mora, Bakterijsko zagađenje (Sanitarna, Indikatori fekalnog zagađenja), Zagađenje uzrokovano pomorskim
prometom, Zagađenje naftom i naftnim derivatima, Problem kaljužnih i balastnih voda, Ostali oblici zagađenja
(radioaktivno, toplinsko, zvučno, svjetlosno, atmosfersko, kemijsko, kruti otpad, dreždanje), Denitrifikacija,
Anammox, Određivanje sadržaja u vodenom stupcu i sedimentu, Proračun dotoka zagađivala, Izračun utjecaja
komunalnih otpadnih voda, Razvoj modela. Seminari će se provoditi kroz redovitu tjednu nastavu ili koncentriranu u
blokove, uz korištenje modernih tehnologija (PowerPoint prezentacije, video materijali), te terensku nastavu u obliku
posjeta postrojenjima.
Popis obavezne literature
1. Clark, R.B. (2001). Marine Pollution, (Fifth Edition), Clarendon Press, Oxford, 248 str.
2. Laws, E.A. (2000). Aquatic Pollution, An Introductory Text (Third Edition). Willey Intersci. Publ., New York, 672
str.
Popis izborne literature
1. Doerffer, J.W. (1992). Oil Spill Response in the Marine Environment, Pergamon Press, Oxford, 391 str.
2. Kennish, M.J. (1996). Practical Handbook of Marine and Estuarine Pollution, CRC-Press, 544 str.
3. Förstner, U., Wittmann, G.T.W. (1979). Metal Pollution in the Aquatic Environment. Springer-Verlag, Berlin, 486
str.
4. United Nations Environment Programme, Mediterranean Action Plan (2004). Transboundary Diagnostic Analysis
(TDA) for the Mediterranean, UNEP/MAP, Athens, 202 str.
5. NN (2010). Uredba o standardu kakvoće vode. Narodne novine, 89/10.
6. EU direktiva o vodama (60/2000/EC) (www.voda.hr)
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1 (2 sata): Uvod, zagađenje atmosfere, hidrosfere i litosfere, definicije.
Ishodi učenja: Upoznati kruženje tvari i energije između pojedinih sfera zemlje. Definirati glavne faktore koji
upravljaju kruženjem. Upoznati hidrološki ciklus s vremenima zadržavanja vode u pojedinom spremniku, usvojiti
definicije onečišćenja i zagađenja mora.
Predavanje 2 (3 sata): Kategorizacija otpadnih tvari koji dolaze u more. Biološki razgradive organske tvari.
Ishodi učenja: Upoznati glavne oblike onečišćenja i zagađenja morskog okoliša. Upoznati glavne izvore razgradivih
organskih tvari i naučiti oksične, suboksične i anoksične načine njene oksidacije. Upoznati posljedice oksidacije
organske tvari u morskom okolišu u odnosu na prirodnu razinu kisika i koncentracija hranjivih soli.
Predavanje 3 (2 sata): Nafta i derivati nafte.
Ishodi učenja: Upoznati izvore i načine unosa nafte i njenih derivata u morski okoliš, usvojiti fizičke, fizikalne i
kemijske procese koje se odvijaju nakon unosa nafte i njenih derivata u more. Upoznati se s posljedicama po
ekosustav uslijed izlijeva nafte i njenih derivata u more. Na primjeru nesreće tankera Prestige razumjeti važnost
donošenja i provođenja akcijskih planova.
Predavanje 4 (2 sata): Gnojiva. Otpad koji brzo nestaje.
Ishodi učenja: Upoznati načine unosa hranjivih tvari iz poljoprivredne aktivnosti u morski okoliš te posljedične pojave
i efekte eutrofikacije. Objasniti i usvojiti kapacitet i pufersko djelovanje morske vode u odnosu na termalno zagađenje
te zagađenje kiselinama i lužinama.
Predavanje 5 (4 sata): Teški metali i organometalni spojevi. Postojana organska zagađivala. Radioaktivnost.
Ishodi učenja: Upoznati izvore nerazgradivih ili slabo razgradivih oblika zagađenja mora, proučiti njihovo kruženje u
morskom ekosustavu, toksičnost i efekte u odnosu na morske organizme te pojave akumulacije i prijenosa kroz
trofički lanac.
Predavanje 6 (1 sat): Kruti otpad.
Ishodi učenja: Usvojiti definiciju krutog otpada. Proučiti izvore krutog otpada u moru i štete uslijed istog te razumjeti
značaj međunarodnih napora u svrhu smanjenja količina krutog otpada u moru.
Predavanje 7 (3 sata): Praćenje stanja morskog okoliša. Tehnike praćenja pokazatelja zagađenja.
Ishodi učenja: Proučiti ciljeve i strategiju praćenja stanja morskog okoliša te usvojiti specifičnosti nadzornog,
operativnog i istraživačkog programa praćenja stanja morskog okoliša. Proučiti odabir pojedinih pokazatelja stanja i
usvojiti osnove za pravilno uzorkovanje, odabir količina uzorka i načine pohranjivanje uzoraka do analize. Usvojiti
osnovne značajke raspoloživih analitičkih tehnika.
Predavanje 8 (3 sata): Stanje morskog okoliša u Republici Hrvatskoj.
Ishodi učenja: Proučiti rezultate programa praćenja stanja morskog okoliša u Republici Hrvatskoj u odnosu na
razgradive organske tvari, hranjive soli i konzervativni otpad. Razumjeti glavne pritiske i posljedice zagađenja
priobalnog područja Republike Hrvatske. Usporediti s stanjem u drugim mediteranskim zemljama.
Predavanje 9 (2 sata): Modeliranje unosa zagađenja iz industrijskih izvora.
Ishodi učenja: Usvojiti osnovne principe modeliranja emisije zagađivala u plinovitom i otopljenom obliku iz različitih
industrijskih sektora prema specifičnim proizvodnim tehnikama i količinama proizvoda.
Predavanje 10 (3 sata): Međunarodne konvencije i akcijski planovi u svrhu sprečavanja unosa zagađenja u
morski okoliš.
Ishodi učenja: Upoznati najznačajnije i obvezujuće konvencije (Barcelonska konvencija o zaštiti morskog okoliša,
Baselska konvencija o opasnom otpadu i dr.) i akcijske planove (Plan akcija za zaštitu i razvoj Mediterana –
MAP/UNEP, Strategijski akcijski plan određivanja zagađenja porijeklom s kopna –SAP MED/UNEP i dr.)
sprječavanja unosa zagađivala u morski okoliš. Posjet regionalnom centru Mediteranskog akcijskog plana za
integralno upravljanje priobaljem u Splitu.
Predavanje 11 (2 sata): Nacionalni akcijski planovi i postojeće zakonodavstvo u odnosu na sprječavanja i
smanjenje unosa zagađivala u morski okoliš.
Ishodi učenja: Usvojiti postojeće nacionalno zakonodavstvo u odnosu na unos zagađivala u morski okoliš. Proučiti
rezultate nacionalne dijagnostičke analize stanja priobalja i razmotriti trendove unosa zagađivala iz priobalnih
županija u more tijekom zadnjeg desetljeća. Proučiti sektorske planove i nacionalni akcijski plan u odnosu na
zagađenje mora.
Predavanje 12 (4 sata): Europske direktive o vodama i morskoj strategiji.
Ishodi učenja: Proučiti i usvojiti načela dviju najvažnijih direktiva Europske zajednice o vodama i morskoj strategiji
koje su implementirane u nacionalno zakonodavstvo. Proučiti osnovna načela nacionalne tipizacije voda i određivanja
kemijskog, hidromorfološkog i ekološkog stanja odnosno potencijala u njima. Usvojiti znanje o glavnim biološkim
elementima kakvoće i izračunu ekološkog omjera kakvoće.
Seminar 1 (1 sat): Uvod
Upoznavanje plana i programa, načina provođenja nastave, studentskih obveza i načina ocjenjivanja. Podjela tema i
materijala za seminarske radove. Uvod u problematiku zagađenja mora i različite vrste zagađenja.
Seminar 2 (2 sata): Određivanje količina u vodenom stupcu i sedimentu. Unos onečišćenja s kopna u more.
Određivanje količine zagađivala u vodenom stupcu i sedimentu, njegovih frakcija, te ispuštanja iz sedimenta u vodeni
stupac. Unos onečišćenja s kopna u more neposrednim ispuštanjem otpadnih voda u more (komunalne i industrijske),
te posredno donosima rijeka, kanala, podzemnih voda i ušća vodotoka. Izrada grafičkih prikaza unos zagađivala iz
različitih izvora.
Seminar 3 (2 sata): Unos zagađivala riječnim dotokom. Ispuštanje komunalnih otpadnih voda u more.
Izračunavanje dotoka, odnosno unosa zagađivala rijekama, primjenjujuću četiri različite metode. Prikaz modela
utjecaja komunalnih otpadnih voda uslijed ispuštanja zagađivala u morski zaljev. Izračun koncentracije zagađivala
uzimajući u obzir različite faktore koji utječu na koncentraciju.
Seminar 4 (2 sata): Dokumentarni film
Dokumentarni film na temu zagađenja mora i zagađenja općenito.
Seminar 5 (2 sata): Terenska nastava
Terenska nastava organizirana kao posjet postrojenjima za pročišćavanje komunalnih ili industrijskih voda.
Seminar 6 (2 sata): Rasprava
Zagađenje uzrokovano ljudskim aktivnostima na kopnu, obali i moru. Utjecaj uzgajališta na morski okoliš. Problem
otpadnih voda. Zagađenje naftom i naftnim derivatima. Rasprava se vodi po principu javne rasprave. Studenti su
podijeljeni u četiri različite grupe koje zastupaju svoje interese. Obrađuju se četiri različite tematike, te se studentske
grupe mijenjaju ovisno o tematici.
Seminar 7 (4 sata): Prezentacije studenti
Usmeno izlaganje seminarskih radova i prezentacija, diskusija. Teme koje će se obraditi: Teški metali, Problem Hg:
Kaštelanski zaljev i Minamata, Postojana organska zagađivala (POPs), PCBs, Pesticidi, DDT, TBT, Eutrofikacija,
Hipoksija, Anoksija, Cvjetanje mora, Bakterijsko zagađenje (Sanitarna, Indikatori fekalnog zagađenja), Zagađenje
uzrokovano pomorskim prometom, Problem kaljužnih i balastnih voda, Ostali oblici zagađenja (radioaktivno,
toplinsko, zvučno, svjetlosno, atmosfersko, kemijsko, kruti otpad, dreždanje), Denitrifikacija, Anammox, itd.. Ovisno
o broju studenata upisanih na kolegij, prezentacije mogu trajati i 1 sat više, pri čemu se trajanje rasprave može skratiti
za 1 sat.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Način polaganja ispita: Uspjeh savladavanja gradiva iz kolegija Zagađenje mora vrednovati će se:
- tijekom izvođenja nastave kroz uspjeh u samostalnom radu ili u radu u grupama na seminaru,
- prema rezultatima dvaju parcijalnih pismenih ispita nakon odslušanih cjelina predavana (cjelina 1: predavanja 1 do 6
i cjelina 2: predavanje 7 do 12);
- prema rezultatima završnog pismenog i/ili usmenog ispita.
Izlazak na parcijalne ispite nije obavezan te se cijelo gradivo može i nakon odslušanih predavanja polagati na
završnom pismenom ispitu.
Način ocjenjivanja: Završna ocjena iz kolegija se izračunava kao srednja vrijednost ocjena postignutim na
seminarima i pismenim ispitima (parcijalni ili završni). Studenti imaju mogućnost da svoju završnu ocjenu poprave na
usmenom ispitu.
Seminari: Ocjena iz seminara se izračunava uzimajući u obzir četiri dijela nastave: rješavanje postavljenih zadataka
(25%), priprema prezentacije (25%), samostalno izlaganje seminarskog rada (25%), te aktivnost za vrijeme rasprave o
postavljenoj problematici (25%); pri čemu je za svaki dio nastave moguće ostvariti maksimalni broj bodova 25,
odnosno ukupni maksimalni broj bodova 100. Ocjene su podijeljene na slijedeći način: 60-70% dovoljan (2), 71-80%
dobar (3), 81-90% vrlo dobar (4), 91-100% izvrstan (5).
Parcijalni pismeni ispiti: Svaki parcijalni ispit sastoji se od 10 pitanja. Rezultati na kojima nije postignuto 55% točnih
odgovora ocjenjuju se s nedovoljan. Rezultati s 55 do 69% točnih odgovora s dovoljan (2), s 70 do 79% točnih
odgovora s dobar (3), s 80 do 89 % točnih odgovora s vrlo dobar (4) i s 90 do 100 % točnih odgovora s izvrstan (5).
Završni pismeni ispit se sastoji se od 20 pitanja. Kriteriji ocjenjivanja su istovjetni parcijalnim pismenim ispitima.
Završni usmeni ispit je usmjeren na gradivo koje studenti, prema rezultatima seminara ili pismenog dijela ispita, nisu
uspjeli uspješno savladali.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Za sva pitanja vezana predmet ili pomoć u savladavanju gradiva studenti se mogu predmetnom nastavniku obratiti
putem e-maila odnosno mogu doći na individualni razgovor.
Naziv predmeta
OBRADA PODATAKA
SMB412
Kod predmeta
Satnica predmeta
15/0/30
(P/S/V)
ECTS
4 ECTS
(uz obrazloženje)
obavezan
X
izborni
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
napredni
X
specijalistički
Studijski program i
Biologija i ekologija mora / Diplomski Studij
razina studija
I. godina / II. semestar
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
Jezik poduke: Hrvatski
mogućnost praćenja na
Mogućnost praćenja: Engleski
drugim jezicima
Prof. dr. sc. Branka Grbec, redoviti profesor
Nositelj predmeta
Dr. sc. Frano Matić
Voditelj vježbi
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Osnovna zadaća kolegija je omogućiti studentima da usvoje opća i posebna znanja koja će omogućiti njihovo daljnje
statističko usavršavanje potrebno za rješavanja postavljenih hipoteza u zanostima o moru.
Opće kompetencije koje se stječu su: usvajanje teorijske podloge iz cjelina koje se izučavaju na kolegiju, te stjecanje
vještine samostalnog rješavanja problematike obrade podataka morskog okoliša.
Specifične kompetencije koje se stječu: sposobnost provođenja terenskog istraživanja za potrebe prikupljanja i obrade
podataka te tumačenje izračunatih statističkih pokazatelja. Primjena stčenog znanja iz obrade podataka na primjerima
iz prakse. Uočavanje korisnosti i neophodnosti korištenja statističkih znanja i obrade pri donošenju zaključaka vezanih
1.
2.
za probleme analize podataka morskog okoliša.
Nastava iz kolegija provodi se tijekom 15 sati predavanja i 30 sati numeričkih vježbi. Kolegij obuhvaća teorijske i
praktične aspekte analize i obrade oceanografskih podataka uključujući temeljnja znanja iz statistike i matematike koja
su studenti stekli na preddiplomskom studiju.
Studenti su dužni prije svake cjeline koja se obrađuje ponoviti stečena znanja iz statistike i matematike kako bi
uspješno mogli pratiti nastavu te obrađivati podatke.
Popis obavezne literature
1. W.J. Emery and R.E.Thomson. Data Analysis Methods in Physical Oceanography, Elsevier, 2001.
2. Petz B. Osnovne statističke metode za nematematičare, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2001.
Popis izborne literature
1. Van Storch, H. and Zwiers, F. Statistical Analysis in Climate Research. Cambridge University Press, 1999.
2. Fulgosi, A. Faktorska analiza. Školska knjiga, Zagreb, 1988.
3. Pavlić. Statistička teorija i primjena. Tehnička knjiga, 1988.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1 (90 min) Prikupljanje, mjerenje i obrada podataka morskog okoliša
Upoznati se s problemom uzorkovanja i mjerenja u oceanografiji (diskretna i kontinuirana mjerenja, regularna i
neregularna mjerenja). Usvojiti pojam geofizičkog mjerenja i probleme vezane s tim (neponovljivost pokusa u
okolišu); upoznati se s specifičnim načinom mjerenja i osmatranja u morskom okolišu.
Predavanje 2 (90 min) Grafička prezentacija i vizualizacija podataka morskog okoliša
Razumjeti numeričke postupke kako se od izmjerene veličine dolazi do njenog grafičkog prikaza. Naučiti različite
grafičke (skalarne i vektorske) prikaze. Shvatiti kako se grafički prikazuju vektorske veličine. Upoznati se s bazama
podataka (ViLab, NCEP/NCAR, AZO/MORE baza, MEDAS baza) i naučiti upotrebljavati dostupne podatke.
Predavanje 3 i 4 (180 min) Statistička obrada podataka morskog okoliša
Znanja deskriptivne statistike primijeniti na podatke morskog okoliša. Naučiti samostalno analizirati podatke s ciljem
dobivanja opće statističke informacije o podacima iz okoliša (mjere centralne tendencije, mjere raspršenja). Naučiti
prilagođavati teorijske razdiobe empirijskim podacima. Naučiti procijeniti parametre populacije. Savladati različite
statističke raspodjele (normalna, log normalna, eksponencijalna).
Predavanje 5 i 6 (180 min) Analiza vremenskih nizova
Usvojiti znanja iz analize vremenskih nizova. Naučiti što je vremenski niz, kakvi tipovi postoje i kako se grafički
prikazuju. Usvojiti pojmove kao što su normalizacija vremenskog niza, trend, prve razlike u vremenskom nizu, te na
vremenski niz podataka primijeniti odabrana poglavlja iz statistike. Naučiti primjenjivati metodu najmanjih kvadrata.
Predavanje 7 (90 min) Prostorne analize parametara morskog okoliša
Upoznati se s metodama prostornih interpolacija te različitim tehnikama prikaza parametara morskog okoliša.
Predavanje 8 (45 min) Metoda grupiranja podataka. Faktorske analize
Upoznati metodu glavnih komponenata, kriterije potrebne da bi se metoda mogla primijeniti te razumjeti razloge zašto
se te metode u obradi podataka morskog okoliša koriste.
U okviru vježbi studenti samostalno izvode primjere iz gore navedenih tema na umreženim računalima koristeći
dostupne programe za statističku i tablično-grafičku obradu podataka. Izrađuje se manji istraživački projekt vezan za
analizu podataka iz morskog okoliša na realnim ili simuliranim podacima.
Vježbe 1 (180 min) Uvodne vježbe
Upoznati se s tehnikama obrade podataka na računalu (Microsoft Office, Statistica, Ocean Dana View) i klasičnim
načinom (ručno). Razumjeti što je format podataka u digitalnom i papirnatom zapisu. ASCII zapis. Zapis
oceanografskih podataka. Razumjeti pojmove: geografska pozicija mjerenja, datum mjerenja, parametri mjerenja i
mjerne jedinice.
Vježbe 3 i 4 (360 min) Grafički prikaz podataka
Svladati crtanje vertikalnih profila različitih oceanografskih podataka. Izračunati vertikalnu promjenjivost nekog
svojstva morske vode. Ručno i na računalu naučiti crtati različite tipove grafova (box plot, histogram, bar i linijski
graf, graf raspršenja). Upoznati se s načinom obrade podataka prikupljenih na terenskom istraživanju.
Vježbe 4 i 6 (360 min) Reduciranje mnoštva podataka
Naučiti reducirati oceanografske podatke koristeći statističke momente. Svladati pojmove vremenske i vertikalne osi u
oceanografiji. Naučiti primjenjivati pojmove iz deskriptivne statistike kao i prilagodbu teorijske razdiobe empirijskim
podacima.
Vježbe 6 i 7 (180 min) Obrada vremenskog niza
Usvojiti pojam vremenskog niza, uzorkovanja u vremenu i vremenske osi. Naučiti različite prikaze vremenske osi.
Naučiti primjenjivati i izračunavati normalizaciju i klizni srednjak vremenskog niza. Usvojiti pojam korelacije
vremenskog niza te naučiti kako se uklanja trend iz podataka. Naučiti izračunavati i primjenjivati logaritamska skalu,
ukloniti trend, izračunati promjenu i prve razlike u vremenskom nizu, te na vremenski niz podataka primijeniti
odabrana poglavlja iz statistike. Naučiti primjenjivati metodu najmanjih kvadrata.
Vježbe 8 i 9 (180 min) Prostorne analize parametara morskog okoliša
Naučiti analizirati prostorne prikaze oceanografskih parametara. Upoznati kako koristiti metode prostornih
interpolacija te primijeniti različite tehnike prikaza parametara morskog okoliša.
Vježbe 10 (90 min) Metoda grupiranja podataka. Faktorske analize
Upoznati se s načinima grupiranja podataka u oceanografiji. Upoznati osnovne tehnike faktorske analize. Razumjeti
što je matrica korelacije. Kroz primjere prodiskutirati praktičnu primjenu metode glavnih komponenata u
oceanografiji.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Provjera znanja iz kolegija obavlja se pismeno putem tijekom dva kolokvija te kroz seminarski rad. Kriteriji
ocjenjivanja (bodovna skala od najmanje 0 do najviše 100) nalazi se u tablici:
broj bodova
Ocjena
<60
nedovoljan (1)
60 -70
dovoljan (2)
71-80
dobar (3)
81-90
vrlo dobar (4)
91-100
odličan (5)
Završna ocjena iz kolegija aritmetički je srednjak bodova iz dva položena kolokvija te položenog završnog ispita.
Krediti – kolokvirani zadaci 20%
Prva provjera – 40%
Druga provjera - 40 %
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Dodatne informacije o predmetu studenti mogu naći na web stranicama:
http://www.izor.hr/web/grbec ; http://www.izor.hr/web/fmatic
Naziv predmeta
Kod predmeta
Satnica predmeta
(P/S/V)
ECTS
(uz obrazloženje)
Status predmeta
(označiti X)
Studijski program i
razina studija
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na
drugim jezicima
Nositelj predmeta
GOSPODARENJE ŽIVIM BOGATSTVIMA MORA
SMR214
30/0/30
5 ECTS (4 ECTS za predavanje i vježbe, 1 ECTS za samostalno učenje i konzultacije)
obavezan
temeljni
X
napredni
izborni
X
specijalistički
Biologija i ekologija mora / Diplomski studij
I. godina / II semestar
Osnovna predznanja iz opće biologije, biologije i ekologije mora, ribarstvene biologije i
ekologije, te živih bogatstava mora. Poznavanje rada na računalu (prvenstveno EXCEL).
Hrvatski jezik
Prof. dr. sc. Perica Cetinić, professor emeritus
Voditelj
Dr. sc. Frane Škeljo, asistent
vježbi/seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađanju nastave, obveze studenata...)
Osnovna zadaća ovog predmeta je omogućiti studentima da usvoje znanja potrebna za pravilno i održivo gospodarenje
živim bogatstvima mora, posebice primjenom mjera reguliranja ribolova, kako bi se onemogućilo njihovo
preintenzivno i nekontrolirano iskorištavanje. Nastava je organizirana kroz predavanja i vježbe na kojima su studenti
obavezni prisustvovati.
Popis obavezne literature
1. Sparre, P. and Venema, S. C.1998: Introduction to tropical fish stock assessment, Part I: Manual, FAO Fisheries
Technical Paper 306/1, Rev.2, 407 p.
Popis izborne literature
1. Iudicello, S., M.L. Weber & R. Wieland. 1999. Fish, Markets and Fishermen: The Economics of Overfishing.
Island Press, 205 p.
2. Cunningham S. & T. Bostock. 2006. Successful Fisheries Management: Issues, Case studies, Perspectives. Eburon
Publishers, 240 p.
3. Franklin, H.B. 2008. The Most Important Fish in the Sea: Menhaden and America. Shearwater, 280 p.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Temeljni pojmovi upotrebljavani u gospodarenju živim bogatstvima mora. Trofički odnosi u
ekosustavu mora. Područja u moru. (3 sata)
Ishodi učenja: Objasniti pojmove koji se upotrebljavaju u gospodarenju živim bogatstvima mora, kao što su: morsko
ribarstvo, morski organizmi koji su predmet interesa morskog ribarstva, morski ribolov, podjela morskog ribolova,
ribolovni alati, tehnika ribolova, ribolovni napor, ribolovni kapacitet, objekti ribolova, lovište, prelov, održivo
iskorištavanje stoka, zaštićeno područje i ostali pojmovi. Objasniti temeljne procese u proizvodnji organske materije u
moru, te s tim povezane trofičke odnose u ekosustavu mora. Prikazati područja ili biološka okružja u moru. Prikazati
dubinske zone i topografske provincije u pelagijalu, kao i dubinske zone ili stepenice u bentalu. Objasniti pojmove
kontinentska podina ili šelf i kontinentski slaz.
Predavanje 2. Područja u Jadranskom moru s posebnim osvrtom na područja značajna za jadranski ribolov.
Životne zajednice u moru i ribolov. Životne zajednice i ribolov u Jadranu. (3 sata)
Ishodi učenja: Prikazati dubinske zone u području pelagijala i bentala u Jadranskom moru. Prikazati i objasniti
dubinske zone u Jadranu, podjednako u pelagijalu, kao i u bentalu značajne za ribolov. Prikazati životne zajednice u
moru, vrste morskih organizama koje žive u pojedinim životnim zajednicama, te temeljne značajke pelagičnih i
pridnenih vrsta. Pelagične i pridnene vrste u Jadranu i njihove značajke.
Predavanje 3. Značajke živih bogatstava mora kao objekata ribolova. Russelov zakon o dinamičkoj ravnoteži.
Monitoring živih bogatstava mora. Stok. (3 sata)
Ishodi učenja: Objasniti što su živa bogatstva mora i kojim se procesima povećavaju (pomlađuju i održavaju) i
smanjuju. Objasniti razliku između iskorištavanih i neiskorištavanih zajednica. Objasniti mjere koje treba poduzimati
i podatke s kojima treba raspolagati prije nego što se počnu provoditi mjere pravilnog gospodarenja živih bogatstava
mora. Objasniti odnos ribolovnog napora i ostvarenog ulova te Graham-Schaeferovu krivulju. Objasniti pojavu
prelova i njegove posljedice. Objasniti u čemu se sastoji monitoring živih bogatstava mora i zašto se provodi.
Objasniti biološki i pragmatički pojam stoka. Objasniti mehanizme koji uvjetuju zasebnost pojedinih stokova.
Prikazati i objasniti strukturu stoka i njegovu analizu. Objasniti Petersenovu krivulju.
Predavanje 4. Temeljni čimbenici koji utječu na biomasu stoka. Novačenje, rast, prirodna i ribolovna smrtnost.
Procjena razine smrtnosti. (3 sata)
Ishodi učenja: Objasniti čimbenike koji sudjeluju u bilanci dobitaka i gubitaka biomase iskorištavanog dijela stoka.
Objasniti čimbenike o kojim ovisi biomasa stoka. Objasniti novačenje ili regrutaciju, rast, prirodnu i ribolovnu
smrtnost. Razumjeti i objasniti dinamiku i temeljne značajke kohorte ili godišnje klase. Prikazati i objasniti prirodnu,
ribolovnu i ukupnu smrtnost, jednadžbu ribolova ili Baranova, eksploatacijski odnos i ukupni broj uginulih riba
prouzrokovan prirodnim razlozima.
Predavanje 5. Ribolovni napor, ribolovna snaga, ulov po jedinici ribolovnog napora, lovnost i selektivnost
ribolovnih alata. Prirodna regulacija veličine stoka i čimbenici koji utječu na brojnost godišnjih klasa. (2 sata)
Ishodi učenja: Objasniti što je ribolovni napor, ribolovna snaga i ulov na jedinici ribolovnog napora kod
najzastupljenijih i gospodarski najznačajnijih ribolovnih alata i načina ribolova. Objasniti razliku između ribolovnog
intenziteta i ribolovnog napora. Na primjeru pridnene povlačne mreže (koće) i zaglavljujućih mreža (jednostrukih
mreža stajaćica) objasniti i prikazati lovnost ribolovnih alata. Objasniti kada mrežno oko kod ribolovnih alata ima
najveću površinu i oblik kvadrata. Objasniti selektivnost ili izbirljivost ribolovnih alata.
Predavanje 6. Prirodna regulacija veličine stoka i čimbenici koji utječu na brojnost godišnjih klasa. Veličina
matičnog stoka i čimbenici okoliša. Metode identifikacije stoka. (2 sata)
Ishodi učenja: Objasniti razliku između pelagičnih i pridnenih ribljih stokova. Prikazati čimbenike koji utječu na
brojnost godišnjih klasa. Objasniti o čemu ovisi brojnost matičnog stoka. Prikazati čimbenike okoliša. Prikazati i
objasniti fizičko-kemijske i biološke čimbenike okoliša. Prikazati i objasniti metode identifikacije stoka.
Predavanja 7. Modeli optimalnog ribolova. (3 sata)
Ishodi učenja: Objasniti što je optimalni ribolov. Prikazati i objasniti što su modeli optimalnog ribolova i čemu služe.
Objasniti i prikazati kojim se metodama mogu utvrditi promjene u ribljim stokovima. Objasniti što se može obavljati
pomoću matematičkih modela i za što mogu biti upotrijebljeni rezultati matematičkih modela. Objasniti što su
sintetički ili globalni modeli, čemu služe i što se pomoću njih procjenjuje, te kada se upotrebljavaju. Prikazati koji su
od sintetičkih ili globalnih modela najviše u upotrebi. Prikazati razliku između Schaeferovog i Foxovog modela.
Objasniti što su analitički ili strukturni modeli, čemu služe i što se pomoću njih procjenjuje, te kada se upotrebljavaju.
Koji model pripada klasi analitičkih ili strukturnih modela. Koje su pretpostavke Beverton i Holtovog modela ulova
po novačenju (Y/R). Prikazati Beverton i Holtov model ulova po novačenju za kratko vremensko razdoblje i za čitavo
životno razdoblje kohorte. Objasniti Beverton i Holtov model biomase po novačenju. Objasniti što je djevičanska
biomasa po novačenju.
Predavanje 8. Procjene stanja živih bogatstava mora. (3 sata)
Ishodi učenja: Prikazati metode procjene stanja živih bogatstava mora. Prikazati posredne i neposredne metode
procjene stanja živih bogatstava mora. Prikazati i objasniti metodu analize virtualne populacije (VPA). Prikazati i
objasniti procjenu veličine stoka hidroakustičkom metodom. Prikazati i objasniti procjenu veličine stoka metodom
prevaljene jedinične površine povlačnom mrežom (koćom). Procjena veličine stoka na temelju brojnosti jaja. Procjena
veličine stoka metodom markiranja ili Petersenovom metodom.
Predavanje 9. Gospodarenje živim bogatstvima mora pomoću operacijskih jedinica, pokazatelja stanja i
referentnih točaka. (2 sata)
Ishodi učenja: Prikazati operacijske jedinice, koje su osnovne jedinice za gospodarenje. Prikazati pokazatelje stanja ili
indikatore koji služe za opisivanje stanja pojedinih bogatstava mora. Prikazati referentne točke s kojima se opisuje
stanje pojedinih živih bogatstava.
Predavanje 10. Reguliranje ribolova. (3 sata)
Ishodi učenja: Objasniti što je reguliranje ribolova i zašto se primjenjuje. Koji su teoretski temelji reguliranja
ribolova, kada je MSY određen kao cilj reguliranja ribolova i da li je MSY najbolji cilj reguliranja ribolova. Objasniti
kako na održivi ulov utječu intervencije države, odnosno subvencije, reguliranje cijene goriva, smanjenje troškova
ribolova ili promjena cijene ribe. Objasniti što je optimalni uravnoteženi ulov (OSY) i zašto je uveden. Koji su kriteriji
ocjene stanja stoka. Prikazati i objasniti pojedine načine reguliranja ribolova.
Predavanja 11. Reguliranje ribolova u Jadranu. (3 sata)
Ishodi učenja: Prikazati i objasniti Zakon o morskom ribarstvu. Prikazati i objasniti mjere reguliranja ribolova na
Jadranu.
Vježba 1: Mjere centralne tendencije (1 sat)
Ishodi učenja: Razumjeti pojmove aritmetičke sredine, moda i medijana. Objasniti primjenu navedenih pojmova u
statističkim modelima. Razumjeti tehnike uzorkovanja i zahtjeve uzorka za potrebe statističke obrade i ribarstvenih
modela.
Vježba 2: Mjere varijabilnosti (1 sat)
Ishodi učenja: Razumjeti pojmove varijance, standardne devijacije i standardne pogreške. Objasniti primjenu
navedenih pojmova u statističkim modelima. Razumjeti tehnike uzorkovanja i zahtjeve uzorka za potrebe statističke
obrade i ribarstvenih modela.
Vježba 3: Normalna distribucija (1 sat)
Ishodi učenja: Razumjeti pojam normalne distribucije i njegovu važnost u statistici i ribarstvenim modelima. Znati
grupirati podatke u razrede (dužinske frekvencije). Znati izračunati teoretske (očekivane) dužinske frekvencije. Znati
usporediti stvarne i teoretske dužinske frekvencije. Objasniti razliku stvarnih i teoretskih dužinskih frekvencija na
zadanim primjerima.
Vježba 4: Korelacija i regresija (1 sat)
Ishodi učenja: Razumjeti pojmove korelacije i regresije. Razumjeti primjenu navedenih pojmova u statistici i
ribarstvenim modelima. Odrediti koeficijent korelacije i jednadžbu pravca regresije na zadanim primjerima. Objasniti
važnost linearne regresije u ribarstvenim modelima.
Vježba 5: Dužinsko-maseni odnos (1 sat)
Ishodi učenja: Razumjeti pojam dužinsko-masenog odnosa riba i glavonožaca. Znati izračunati dužinsko-maseni
odnos iz zadanih vrijednosti. Objasniti biološko značenje parametara jednadžbe dužinsko-masenog odnosa.
Vježba 6: Von Bertalanffyeva jednadžba rasta (1 sat)
Ishodi učenja: Razumjeti pojam Von Bertalanffyeve jednadžbe rasta i njegovu važnost u ribarstvu. Objasniti biološko
značenje parametara Von Bertalanffyeve jednadžbe rasta. Znati povezati veličinu tijela i starost riba (glavonožaca)
korištenjem Von Bertalanffyeve jednadžbe rasta.
Vježba 7: Određivanje parametara Von Bertalanffyeve jednadžba rasta (1) (1 sat)
Ishodi učenja: Znati odrediti parametre Von Bertalanffyeve jednadžba rasta korištenjem metode Gulanda i Holta.
Vježba 8: Određivanje parametara Von Bertalanffyeve jednadžba rasta (2) (1 sat)
Ishodi učenja: Znati odrediti parametre Von Bertalanffyeve jednadžba rasta korištenjem metode Von Bertalanffya.
Objasniti razliku dviju metoda za određivanje parametara Von Bertalanffyeve jednadžbe rasta.
Vježba 9: Smrtnost (3 sata)
Ishodi učenja: Razumjeti pojmove prirodne, ribolovne i ukupne smrtnosti. Znati izračunati ukupnu smrtnost
korištenjem Beverton i Holtove Z-jednadžbe. Znati izračunati očekivano preživljavanje uz različite koeficijent ukupne
smrtnosti korištenjem modela smrtnosti. Objasniti utjecaj koeficijenta ukupne smrtnosti na preživljavanje. Znati
izračunati prirodnu i ribolovnu smrtnost. Objasniti važnost prirodne i ribolovne smrtnosti za pojedine vrste riba i
drugih morskih organizama.
Vježba 10: PCA (1 sat)
Ishodi učenja: Razumjeti pojam analize virtualne populacije. Znati odrediti kretanje veličine kohorte kroz vrijeme
korištenjem Popove analize kohorte. Objasniti važnost i primjenu metoda analize virtualne populacije. Objasniti odnos
prirodne i ribolovne smrtnosti u različitim životnim fazama riba i drugih morskih organizama.
Vježba 11: Određivanje ulova po novačenju (yield per recruit) (1 sat)
Ishodi učenja: Razumjeti pojam „novačenja“. Znati izračunati ulov po novačenju korištenjem Beverton i Holtovog
modela. Objasniti utjecaj intenziteta ribolova na ulov po novačenju. Objasniti optimalan način iskorištavanja
obnovljivih resursa mora.
Vježba 12: Procjena maksimalnog održivog ulova (2 sata)
Ishodi učenja: Razumjeti pojam maksimalnog održivog ulova. Razumjeti metode i tehnike reguliranja ribolova,
uključujući prostorne i vremenske zabrane, reguliranje karakteristika alata te sistem kvota. Objasniti prednosti i
nedostatke svih navedenih metoda i trenutne svjetske trendove u reguliranju ribolova. Znati izračunati maksimalni
održivi ulov metodom Schaefera. Znati izračunati maksimalni održivi ulov metodom Foxa. Objasniti razlike među
navedenim metodoma.
Vježba 13: Reguliranje ribolovnog napora (2 sata)
Ishodi učenja: Razumjeti pojam ribolovnog napora, te njegovo određivanje za različite tipove ribolovnih alata.
Poznavati različite metode reguliranja ribolovnog napora u svijetu i posebice u Jadranu. Razumjeti prednosti i
nedostatke navedenih metoda. Razumjeti pojam Von Bertalanffyeve jednadžbe rasta i njegovu važnost u ribarstvu.
Razumjeti pojmove prirodne, ribolovne i ukupne smrtnosti.
Vježba 14: Primjena poticaja u ribarstvu (2 sata)
Ishodi učenja: Razumjeti pojam poticaja u ribarstvu, te znati različite metode poticaja koje se koriste u svijetu i u
Jadranu. Analizirati utjecaj poticaja na ribolovni napor i maksimalni održivi ulov, te samim time i na stanje živih
bogatstava mora. Razumjeti prednosti i nedostatke poticaja s ribarstveno-tehnološkog i socio-ekonomskog aspekta.
Vježba 15: Sistem kvota (3 sata)
Ishodi učenja: Razumjeti pojam kvota u ribarstvu. Znati metode određivanja kvota, te usporediti sistem kvota u
različitim zemljama. Usporediti i objasniti prednosti i nedostatke različitih tipova kvota (zajednička kvota,
individualne kvote, individualne prenosive kvote, itd.). Usporediti sistem kvota sa ostalim metodama reguliranja
ribolova. Razumjeti pojam maksimalnog održivog ulova. Razumjeti metode određivanja maksimalnog održivog ulova
metodom Schaefera i Foxa.
Vježba 16: Selektivnost ribolovnih alata i reguliranje minimalne lovne duljine (2 sata)
Ishodi učenja: Razumjeti pojmove selektivnosti i štetnosti ribolovnih alata. Usporediti različite ribolovne alate i znati
metode procjene njihove štetnosti i načine povećanja selektivnosti. Razumjeti utjecaj selektivnosti alata na stanje
ciljanih živih bogatstava mora, te znati metode povećanja selektivnosti. Analizirati prednosti i nedostatke metode
reguliranja ribolova putem određivanja minimalne dozvoljene lovne duljine, te usporediti ovu metodu sa metodama
reguliranja konstrukcijskih karakteristika ribolovnih alata.
Vježba 17: Reguliranje obavljanja ribolova u RH (2 sata)
Ishodi učenja: Znati sve mjere reguliranja obavljanja ribolova koje se primjenjuju u zakonskoj regulativi RH.
Usporediti metode prostorne zabrane, vremenske zabrane, lovostaja, minimalne dozvoljene lovne duljine, itd.
Objasniti prednosti, nedostatke i mogućnosti primjene svake od navedenih metoda.
Vježba 18: Reguliranje ribolovnih alata u RH (2 sata)
Ishodi učenja: Znati sve mjere reguliranja karakteristika ribolovnih alata koje se primjenjuju u zakonskoj regulativi
RH. Usporediti metode reguliranja veličine mrežnih oka, konstrukcijskih karakteristika ribolovnih alata, njihove
namjene i tehnike ribolova. Objasniti prednosti, nedostatke i mogućnosti primjene svake od navedenih metoda.
Vježba 19: Monitoring živih bogatstava mora (2 sata)
Ishodi učenja: Znati tehnike, mogućnosti i proritete monitoringa živih bogatstava mora. Znati nabrojati i ukratko
opisati projekte monitoringa u Jadranu, sa posebnim naglaskom na najnovijim rezultatima i saznanjima. Usporediti
različite metode monitoringa, te analizirati njihove prednosti i nedostatke.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Znanje se provjerava putem ispita iz vježbi, te ispita iz predavanja. Ispit iz vježbi sastoji se od praktičnog rješavanja
zadataka vezanih uz gospodarenje živim bogatstvima mora. Tek nakon uspješno položenog ispita iz vježbi studenti
mogu pristupiti ispitu iz predavanja, koji se polaže usmeno.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Sve dodatne informacije vezane za predmet 'Gospodarenje živim bogatstvima mora' studenti mogu dobiti na e-mail
fskeljo@unist.hr, tel. 021/558-251, ili osobno na Odjelu za studije mora.
Naziv predmeta
EKOTOKSIKOLOGIJA
SMB414
Kod predmeta
Satnica predmeta
30/15/0
(P/S/V)
3 ECTS
ECTS
1,5 (predavanja i seminar); 1,5 (za samostalno učenje i konzultacije)
(uz obrazloženje)
obavezan
X
izborni
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
napredni
specijalistički
X
Studijski program i
Biologija i ekologija mora / Diplomski studij
razina studija
I. godina / II. semestar
Godina/semestar
Kompetencije u primjeni znanja iz opće biologije, kemije i ekologije
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski, engleski
drugim jezicima
Prof. dr. sc. Jasna Maršić Lučić, izvanredni profesor
Nositelj predmeta
Dr. sc. Maja Krželj, viši asistent
Voditelj seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Čovjek je svojim zahvatima u biotope promijenio prirodne ravnotežne odnose u njima. Cilj ovog predmeta je
upoznavanje studenata sa posrednim i neposrednim učinkom stranih tvari na prirodu, na sve živuće organizme s
naglaskom na morske organizme, odnos prema neživoj tvari te njihov međusobni odnos. Student će se tako upoznati o
osnovnim pojmovima i odnosima u ekosustavu, najčešćim tipovima onečišćenja i načinima kojim dospijevaju u
okoliš. Steći će temeljna znanja o mehanizmima djelovanja različitih vrsta ksenobiotika, o molekularno-staničnim
aspektima toksičnosti, o bioakumulaciji, biokoncentracija u morskim organizmima. Steći će znanja o ulozi
bioindikatori i biomarkera za utvrđivanje stanja onečišćenja okoliša u kopnenim i vodenim ekosustavima. Upoznat će
se sa akvatičkim testovima toksičnosti različitih vrsta zagađivala i njihova primjena u ribarstvu.
Nastava se izvodi u obliku predavanja, seminara i vježbi. Na predavanjima studenti stiču temeljna teorijska znanja iz
problematike ekotoksikologije, sa naglaskom na morske organizme i sediment. Student je obvezan pripremiti gradivo
o kojem se raspravlja na seminaru, aktivno sudjelovati u raspravi o djelovanju određenih toksičnih spojeva na
biokemijske i fiziološke parametre organizama, i promjenama koje mogu izazvati na okoliš i na ostale morske
organizme. Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu seminara (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost
postavljanja problema, zaključivanje, itd), bodovi se pribrajaju bodovima dobivenim na završnom ispitu iz dotičnog
predmeta.
Cilj vježbi je izdvajanje i kvantitativna identifikacija toksikanata. Studenta se upoznaje sa načinima uzorkovanja i
pripreme uzoraka, analizama uzoraka, standardizaciji i prikazivanju rezultata.
Rad svake grupe studenata se nadgleda, a nastavnik ima pravo i dužnost pozivati na razgovor studente koji zakazuju u
nastavi. Student je obavezan pohađati predavanja i seminare.
Popis obavezne literature
1. Springer, O., Springer, D.. Otrovani modrozeleni planet, Meridijani, Samobor, 2008.
2. Srebočan V. Veterinarska toksikologija, Medicinska naklada, 1993.
3. Fish ecotoxicology and ecophysiology. Proceedings of an international symposium,Heidelberg, 1993. (Ed. 4.
Braunbeck, T. Hanke,W., Segner,H.) Weinheim, New York, Cambridge.
Popis izborne literature
1. Walker,C.H., Hopkin, S.P., Sibly, R.M.and Peakall,D.B.: Principles of ecotoxicology Taylor & Francis publ. 1997.
2. Kamrin, M.A.: Toxicology : a primer on toxicology principles and applications. Lewis publishers. 1988
3. Hoffman, D.J., Rattner,B.A., Burton, G.A.jr. , Cairns, J.,jr. 1995. Handbook of ecotoxicology, CRC Press,
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanja traju po dva školska sata.
Predavanje 1: Uvod, definicije pojmova te povijesni pregled ekotoksikologije
Ishodi učenja: Definirati i razumijeti pojam ekotoksikologije. Usvojiti pojmove ksenobioticii, otrovi i otrovnost.
Povijesni pregled razvitka ekotoksikologije kao nauke.
Predavanje 2: Fiziološka klasifikacija otrova. Osnovne vrste zagađivala. Postojanost i detoksikacija zagađivala
Ishodi učenja: Objasniti i usvojiti – kemikalije iz prirode,anorganska zagađivala, organska zagađivala, radioaktivne
izotope, organometalne tvari, plinovita zagađivala koji mogu biti prisutni u okolišu. Razumijeti postojanost i principe
detoksikacije zagađivala.
Predavanje 3: Podjela onečistača i način ulaska zagađivala u ekosustav
Ishodi učenja: Usvojiti podjelu prema primarnom mjestu zagađenja, prirodi i podrijetlu zagađenja
Predavanje 4: Faktori koji određuju kretanje i raspodjelu zagađivala u ekosustavu
Ishodi učenja: Upoznati i usvojiti način kruženja toksičnih tvari u biosferi.
Predavanje 5: Faktori koji određuju kretanje i raspodjelu zagađivala u ekosustavu
Ishodi učenja: Razumjeti i usvojiti utjecaj polarnosti, topljivosti, particijskog koeficijenta tlaka para, te ostalih
ekoloških faktora na zagađivala
Predavanje 6: Adsorpcija i distribucija ksenobiotika u organizmu
Ishodi učenja: Upoznati se sa polarnosti, dozom i odnosom doza-rezistentnost. Upoznati se sa tipovima toksičnih
efekata
Predavanje 7: Način djelovanja otrova
Ishodi učenja: Naučiti vrste kemijskih veza između otrova i staničnih metabolita
Predavanje 8 .Molekularno - stanični aspekti toksičnosti
Ishodi učenja: Razumijeti i upoznati se sa mehanizmima transporta toksičnih tvari kroz staničnu membranu. Definirati
i razumijeti pasivan i specijalni transport (aktivni, izmjenični transport i endocitoza)
Predavanje 9: Biotransformacija toksičnih tvari
Ishodi učenja: Razumijeti procese i rekcije biotransformacije. Čimbenici koji utječu na biotransformaciju
Predavanje 10: Biodinamika
Ishodi učenja: Upoznati se sa selektivnosti i specifičnosti djelovanja toksičnih tvari
Predavanje 11: Toksikanti koji pri reakciji ne reagiraju s receptorom
Ishodi učenja: Upoznavanje i usvajanje mehanizama reakcija
Predavanje 12: Izlučivanje toksičnih tvari
Ishodi učenja: Usvajanje kinetike i stupanja izlučivanja toksičnih tvari
Predavanje 13: Bioakumulacija, biokoncentracija i biomagnifikacija u morskim organizmima i sedimentu
Ishodi učenja: Definirati čimbenike koji utječu na biokoncentaciju i bioakumulaciju. Izračunavanje faktora
biokoncentracije i bioakumulacije. Biomarkeri i bioindikatori.
Predavanje 14: Nebiološka razgradnja toksičnih tvari u okolišu.
Ishodi učenja: Razumijevanje i usvajanje razgradnje procesima hidrolize, fotolize, oksidacije i reduktivne
transformacije
Predavanje 15: Ekotoksičnost sedimenta i procjena rizika. Ekotoksikologija teških metala u moru i morskom
okolišu
Ishodi učenja: Upoznati karakteristike sedimenta i značajne faktore za distribuciju kontaminiranih zona. Usvojiti
znanja o utjecaju navedenih spojeva kojem su izloženi organizmi u moru;
Seminar: obrada zadanih tema npr:
-UV zračenje i njegov utjecaj na fitoplankton
-značaj ozonskog omotača
-biopesticidi
-antibiotici u moru
-dioksini u ribi i ribljim proizvodima
-ostali seminari biraju se i obrađuju ovisno o aktualnosti nekog problema
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom ispitu. Tijekom nastave
vrednuje se pohađanje nastave, seminara i vježbi, samostalni rad i aktivnost na vježbama i seminaru te usvojeno
znanje. Znanje studenata se provjerava parcijalnim pismenim ispima, nakon završenih cjelina. Na završnom,
pismenom ispitu provjeravaju se ključne, specifične kompetencije koje se utvrđuju za svaku cjelinu.
Provjere znanja: Provjere znanja odvijaju se putem pismenih parcijalnih ispita. Trajanje parcijalnog ispita je 60
minuta. Izlazak na parcijalne ispite je obavezan. Svaki parcijalni ispit se boduje i dobiva se ocjena koja ulazi u
konačnu ocjenu predmeta. Za prolaz na parcijalnom ispitu potrebno je na pitanja odgovoriti s točnošću od najmanje
60 %.
Ocjenjivanje:
Ocjena na parcijalnim ispitima formira se na temelju postignutog uspjeha prema slijedećem ključu:
• 70 – 81 bod dovoljan (2)
• 82 – 93 boda dobar (3)
• 94 – 105 bodova vrlo dobar (4)
• 106 – 120 bodova izvrstan (5)
Za uspješan prolaz potrebno je: ispuniti sve nastavne obaveze (pohađanje predavanja i aktivno sudjelovanje tijekom
seminara), odraditi sve vježbe i položiti završni kolokvij, tijekom semestra položiti dva parcijalna ispita
Ukupnu ocjenu čine rezultati parcijalnih ispita, ocjene iz seminarskog rada odnosno vježbi (ovisno o smjeru) te
prisustvo i aktivno sudjelovanje u nastavi.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Za sva pitanja vezana predmet ili pomoć u savladavanju gradiva studenti se mogu predmetnom nastavniku obratiti
putem e-maila odnosno mogu doći na individualni razgovor.
Naziv predmeta
Kod predmeta
Satnica predmeta
(P/S/V)
EKOLOGIJA MORSKIH SISAVACA
SMB415
15/15/0
ECTS
3 = 2 ECTS (predavanja, samostalno učenje, konzultacije) i 1 (seminari, kolokviji)
(uz obrazloženje)
obavezan
izborni
X
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
napredni
specijalistički
X
Studijski program i
Biologija i ekologija mora / Diplomski studij
razina studija
I. godina / II. semestar
Godina/semestar
Temeljna znanja iz biologije i ekologije kralježnjaka
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski, Engleski
drugim jezicima
Prof.dr.sc. Melita Peharda Uljević, izvanredni profesor
Nositelj predmeta
Prof.dr.sc. Melita Peharda Uljević, izvanredni profesor
Voditelj seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Cilj kolegija je upoznavanje studenata s ekologijom morskih sisavaca. Osobita će se pažnja usmjeriti na
konzervacijsku biologiju ove skupine organizama i na morske sisavce u Jadranskom moru. Studenti stječu teorijsku
osnovu potrebnu za pristup terenskim istraživanjima i zaštiti morskih sisavaca.
Nastava je organizirana kao redovita tjedna ili koncentrirana u blokove u dogovoru sa nastavnikom, voditeljem smjera
i upravom Sveučilišnog studijskog centra za studije mora. Nastava se provodi u obliku predavanja i seminara
korištenjem modernih tehnologija (power point prezentacije, video materijali). Obaveza studenata je aktivno
sudjelovanje u nastavnom programu što uključuje redovito pohađanje nastave, sudjelovanje u raspravama, aktivno
postavljanje pitanja, te pokazanu sposobnost postavljanja problema i zaključivanja. Kroz seminare i predavanja
studenti pored saznanja iz područja ekologije morskih sisavaca stječu kompetencije vezane za pretraživanje baza
podataka, kao i pretraživanje, čitanje i analizu znanstvenih radova. Na primjerima iz seminara studenti produbljuju
spoznaje iz osnova metodologije znanstvenog rada.
Popis obavezne literature
1. Reynolds, J.E. 2007. Biology of marine mammals. Smithsonian Institution Press, Washington. 588 pp.
2. Ragen, T.J., Reynolds, J.E. III, Perrin, W.F., Reeves, R.R., Montgomery, S., 2005. Marine mammal research. The
John Hopkins University Press, Baltimore. 240 pp.
3. Riedman, M. 1990. The Pinnipeds. Seals, Sea Lions and Walruses. University of California Press. 439 pp.
Popis izborne literature
1. Katona, S.K., V. Rough & D.T. Richardson. 1993. A field guide to whales, porpoises, and seals from Cape Cod to
New Foundland. Smithsonian Institution Press. 316 pp.
2. Evans, P.G.H. 1987.The natural history of whales and dolphins. Facts on file publications. 343 pp.
3. Pryor, K. & K.S. Norris. 1991. Dolphin societies – discoveries and puzzles. University of California Press. 397 pp
4. Znanstveni radovi
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1 (2h). Evolucija morskih sisavaca
Ishodi učenja: Razumjeti pojmove konvergentna i divergentna evolucija. Objasniti evoluciju vrsta iz skupine Sirenia.
Objasniti evoluciju vrsta iz skupine Cetacea. Objasniti evoluciju vrsta iz skupine Pinnipedia.
Predavanje 2 (2h). Klasifikacija morskih sisavaca
Ishodi učenja: Razumjeti značajke morskih sisavaca. Objasniti podjelu po slijedećim grupama: Sirenia, Cetacea,
Pinnipedia, Mustelidae i Ursidae. Objasniti razlike u značajkama vrsta između i unutar gore navedenih skupina.
Predavanje 3 (2h). Anatomija i fiziologija morskih sisavaca
Ishodi učenja: Navesti fiziološke prilagodbe na život u moru. Objasniti respiraciju morskih sisavaca. Razumjeti
termoregulaciju morskih sisavaca. Razumjeti osmoregulaciju morskih sisavaca. Objasniti regulaciju plovnosti morskih
sisavaca. Objasniti funkciju osjetila kod različitih skupina morskih sisavaca
Predavanje 4 (3h). Metode istraživanja morskih sisavaca
Ishodi učenja: Navesti metode koje se primjenjuju za istraživanje različitih skupina morskih sisavaca. Objasniti
principe metode foto-identifikacije jedinki. Razumjeti prednosti i nedostatke markiranja i biopsije morskih sisavaca.
Razumjeti mogućnosti i ograničenja akustičnih istraživanja morskih sisavaca. Objasniti značaj kitolova za znanstvena
istraživanja. Objasniti značaj turističke industrije (delfinariji, whale watching) za znanstvena istraživanja morskih
sisavaca. Objasniti dostupne podatke o vojnim istraživanjima na morskim sisavcima.
Predavanje 5 (2h). Sastav populacija, životni vijek i razmnožavanje
Ishodi učenja: Objasniti životni vijek morskih sisavaca te metode koje se primjenjuju za analizu starosti i rasta.
Objasniti trendove u veličinama populacija različitih skupina i vrsta. Objasniti razlike u strategijama razmnožavanja
između različitih skupina i vrsta. Razumjeti koji prirodni čimbenici utječu na smrtnost morskih sisavaca.
Predavanje 6 (2h). Prehrana, hranjenje i predacija
Ishodi učenja: Objasniti metode prikupljanja podataka o prehrani morskih sisavaca. Razumjeti razlike u ishrani i
dinamici hranjenja između pojedinih skupina i vrsta. Objasniti važnost migracija za prehranu morskih sisavaca.
Objasniti eholokaciju i njezinu ulogu u pronalaženju i hvatanje plijena
Predavanje 7 (2h). Interakcije s ljudima
Ishodi učenja: Objasniti različite oblike interakcije ljudi i morskih sisavaca. Razumjeti posljedice interakcija ljudi i
morskih sisavaca.
Seminar 1 (2h). Rasprostranjenost i migracije morskih sisavaca
Ishod učenja: Razumijevanje razlika u rasprostranjenosti različitih skupina morskih sisavaca. Razumijevanje dinamike
migracija morskih sisavaca.
Seminar 2 (2h). Genetička istraživanja morskih sisavaca
Ishod učenja: Objasniti mogućnosti primjene genetičkih metoda na istraživanja morskih sisavaca. Navesti primjere
istraživanja. Razumjeti trendove u postojećim istraživanjima te njihove prednosti i nedostatke.
Seminar 3 (1h). Disanje i istraživanja disanja morskih sisavaca
Ishod učenja: Razumijevanja metoda za prikupljanje podataka o disanju morskih sisavaca. Razumjeti razlike u
laboratorijskim i terenskim istraživanjima disanja.
Seminar 4 (2h). Glasanje i komunikacija
Ishod učenja: Razumjeti razlike u glasanju između različitih skupina i vrsta morskih sisavaca. Razumjeti funkcije
različitih tipova glasanja pojedinih vrsta. Objasniti metodologiju istraživanja glasanja i komunikacije morskih
sisavaca.
Seminar 5 (2h). Potraga za hranom i hranjenje
Ishod učenja: Objasniti razlike u traženju plijena između zubanih i usanih kitova. Objasniti strategiju hranjenja
različitih vrsta Pinnipeda. Razumjeti promjene u ishrani uslijed antropogenih utjecaja.
Seminar 6 (2h). Zagađenje okoliša i morski sisavci
Ishod učenja: Razumjeti koja zagađenja utječu na morske sisavce i u kojoj mjeri. Objasniti razlike u raspodjeli
zagađenja u morskom okolišu. Objasniti pojmove bioakumulacija i biomagnifikacija na primjerima.
Seminar 7 (2h). Konzervacijska biologija morskih sisavaca
Ishod učenja: Navesti najugroženije vrste morskih sisavaca. Objasniti faktore koji direktno i indirektno utječu na
izumiranje pojedinih vrsta morskih sisavaca. Razumjeti načine aktivne zaštite morskih sisavaca.
Seminar 8 (2h). Morski sisavci u Jadranu
Ishod učenja: Poznavanje vrsta morskih sisavaca u Jadranu. Razumijevanje dinamike populacija morskih sisavaca u
Jadranu. Razumijevanje faktora koji utječu na raspodjelu i opstanak morskih sisavaca u Jadranu.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Konačna ocjena uspjeha na kolegiju je zbroj bodova prikupljenih aktivnim sudjelovanjem na nastavi (10), kolokvijukonzultacijama vezanim za seminarski rad (20), prezentaciji seminarskog rada (50), te završnom usmenom ispitu (20).
Seminarski rad se sastoji od analize nekoliko znanstvenih radova iz zadanog područja. U sklopu kolokvijakonzultacija predaje se kratki pismeni sažetak seminara koji sadržava natuknice potrebne za pripremu završnog
usmenog seminara. Usmena prezentacija seminarskog rada je sistematičan prikaz dosadašnjih spoznaja i provedenih
istraživanja iz jednog aspekta ekologije morskih sisavaca. Završni usmeni ispit sastoji se od predstavljanja mogućeg
istraživanja morskih sisavaca iz područja koje nije bilo pokriveno u seminarskom radu studenta. Na osnovu
prikupljenih ocjenjuje se uspjeh studenta na kolegiju: 91-100 (izvrstan – 5), 81-90 (vrlo dobar – 4), 71-80 (dobar – 3),
61-70 (dovoljan – 2), te manje od 60 bodova – ocjena nedovoljan. U slučaju da student želi veću ocjenu od one koja
mu pripada sukladno bodovima prikupljenim tijekom semestra, u dogovoru sa nastavnikom može pristupiti izradi
dodatnog seminarskog rada koji se sastoji od izrade pismenog seminara u obliku preglednog znanstvenog rada. Na
ovaj način student može prikupiti maksimalno 10 dodatnih bodova.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Konzultacije se odvijaju prema dogovoru sa studentima uz prethodnu najavu usmeno ili na e mail melita@izor.hr.
Podatci o kolegiju i nastavniku dostupni su na web stranicama Odjela za studije mora (http://more.unist.hr/) kao i na
osobnim web stranicama nastavnika (http://www.izor.hr/web/melita/home).
Naziv predmeta
RIBARSTVENA HIDROAKUSTIKA
SMR310
Kod predmeta
Satnica predmeta
15/15/0
(P/S/V)
ECTS
3
(uz obrazloženje)
obavezan
izborni
X
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
napredni
specijalistički
Studijski program i
Biologija i ekologija mora / Diplomski studij
razina studija
I. godina / II. semestar
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski
drugim jezicima
Dr. sc. Vjekoslav Tičina, znanstveni savjetnik
Nositelj predmeta
Dr. sc. Vjekoslav Tičina, znanstveni savjetnik
Voditelj seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Cilj nastave studijskog predmeta je da studenti upoznaju teorijske osnove hidroakustike, hidroakustičke instrumente,
mogućnosti njihove primjene tijekom ribolova i u ribarstvu, te da upoznaju i savladaju pojmove i standarde
primjenjive u svjetskom ribarstvu. Stoga je danas, a svakim danom još i više, bez primjene hidroakustike nezamislivo
obavljati suvremeni gospodarski ribolov i razumno gospodariti ribljim bogatstvima u moru. Osobito je važno ovladati
načinom praćenja (monitoringa) i procjene pelagijskih bogatstava Jadranskoga mora.
Nastavni kompleksi studijskog predmeta: 1) Uvod - povijesni pregled razvoja hidroakustike; 2) Fizikalne osnove
akustike i hidroakustike; 3) Osnovni principi rada hidroakustičkih uređaja; 4) Ehogrami; 5) Akustička svojstva
morskih organizama; 6) Hidroakustički uređaji; 7) Korištenje hidroakustičkih uređaja u ribarstvu; 8) Eho monitoring.
Nastava se izvodi u obliku predavanja, uz rješavanje seminarskih zadataka. Na predavanjima studenti stječu teorijska
znanja u okviru navedenih nastavnih kompleksa, neophodna za pravilnu uporabu hidroakustičkih uređaja u ribarstvu.
Pored toga, studenti se upoznaju sa svjetskim dostignućima u ovom segmentu modernizacije ribarstva u svijetu.
Za održavanje predavanja potrebna je moderno opremljena učionica s nastavnim pomagalima kao što su: ploča,
dijaprojektor, LCD-projektor, površina za projekcije, PC i druga prateća oprema.
Popis obavezne literature
1. Cetinić, P. i J. Swiniarski, 1985. Alati i tehnika ribolova. Logos, Split: 655 p.
2. MacLennan D.N. and E. J. Simmonds (1995): Fisheries Acoustics. Chapman & Hall (2nd Edition), London, 325 p.
Popis izborne literature
1. Dadić, V., V. Tičina, M. Srdelić, 2004. Estimation of spatial distribution of small pelagic fish in the Croatian water
of the Adriatic Sea supported by GIS technology. In: Kereković, Davorin (ed.) Geographical information system in
research and practice. Zagreb, Hrvatski informatički zbor - GIS forum; Univeristy of Silesija, Poland: 115-123.
2. Dadić, V., Tičina, V., Ivanković, D. (2008) Usage of geospatial methods in determination of pelagic fish stock
distribution. Annales of geomagnetics. VI, 1: 49-54.
3. Johannesson, K.A. and R.B. Mitson, 1983. Fisheries acoustics. A practical manual for aquatic biomass estimation.
FAO Fish. Tech. Pap., 240: 249 p.
4. Kačić, I. i T. Vučetić, 1984. Ultrazvučni detektor u ribarstvenim istraživanjima. Pomorski Zbornik, 11: 19 p.
5. Kačić, I., 1988, Acoustic survey in the eastern Adriatic in 1986. FAO Fish. Rep., 394: 103-105.
6. Lazarević, Ž., 1987. Tehnička hidroakustika. Vojna tiskara, Split: 425 p.
7. Simmonds, E.J. and D.N. MacLennan, 1996. Fisheries and Plankton Acoustics. Proceedings of ICES International
Symposium, Aberdeen, Scotland (12-16 June, 1995), ICES J.Mar. Sci., 53(2): 535 p.
8. SIMRAD, 2003. Simrad EK60 – scientific echo sounder system (www.simrad.com)
9. Tičina, V. and I. Kačić, 2001. Some field observations on usefulness of searchlight sonar during bluefin tuna
(Thunnus thynnus L.) fishing activities in the Adriatic Sea. Bilješke-Notes, 85: 12 p.
10. Tičina, V., 2001. Eho-sonder ipak nije svemoguć. More, 46 (83): 16-17. (ISSN 0351-9155)
11. Tičina V., I. Katavić, V. Dadić, I. Marasović, F. Kršinić, B. Grbec, G. Kušpilić, P. Cetinić, Ž. Ninčević, S. Matić
Skoko, M. Franičević, A. Soldo, O. Vidjak, V. Emrić Tičina, D. Bojanić, S. Marinov and F. Matić, 2006. Acoustic
estimates of small pelagic fish stocks in the eastern part of Adriatic Sea. Proccedings of GFCM-SAC WG on
Identification of Reference Points for the management of fishery resources, Roma, 20-21 April 2004, Biologia Marina
Mediterranea, 13(3), part 2: 124-136.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Uvod u hidroakustiku (2 sata)
Ishod učenja: Upoznavanje s povijesnim pregledom hidroakustike (nastanka pojma „hidroakustika“, prva opažanja
zvukova u vodenoj sredini, opisi prvih eksperimenata korištenjem zvuka u vodenoj sredini, razvoja hidroakustike u
vojne i civilne svrhe)
Predavanje 2. Fizikalne osnove akustike i hidroakustike (2 sata)
Ishod učenja: Upoznavanje sa zvukom kao fizikalnom pojavom, načinom nastajanja i širenja u različitim sredstvima;
upoznavanje s pojmovima generatora zvuka, zvučnih valova, frekvencije i valne dužine zvuka, te vrstama zvuka;
posebna pozornost studenata usmjerava se na razumijevanje pojava vezanih uz odbijanje (refleksiju) i intenzitet zvuka,
te njegov domet i gubitke zvučne energije koji nastaju pri širenju zvuka.
Predavanje 3. Osnovni principi rada hidroakustičkih uređaja (7 sati)
Ishod učenja: Upoznavanje s pasivnim i aktivnim hidroakustičkim uređajima; Objasniti temelje razlike među njima;
detaljnije upoznavanje s principima na kojima se temelji rad eho-sondera i pojedinim osnovnim sastavnim djelovima
samog uređaja; upoznavanje s pojavom piezoelektriciteta, konstrukcijom i radom hidroakustičkog pretvarača;
usvajanje spoznaja o zvučnom snopu (akustička os, širina, površina i intenzitet), te osobitostima bliskog i dalekog
zvučnog polja; upoznavanje s radom odašiljača i usvajanje pojmova trajanja i dužine zvučnog impulsa; objašnjavanje
uloge prijemnika i vremenskog pojačala, te različitih načina prikaza eho signala; objašnjavanje upotrebe različitih
frekvencija u eho-detekciji; upoznavanje s vrstom, nastankom i mogućnosti uklanjanja pojedinih smetnji u ehodetekciji.
Predavanje 4. Ehogrami (3 sata)
Ishod učenja: Upoznavanje s pojmom i načinom nastanka ehograma; tumačenje nastanka i razumijevanje ehograma
morskog dna, pojedinih riba i pojedinih ribljih plova, te pridnenih riba, planktonskih organizama, te ehograma
difuznog sloja;
Predavanje 5. Akustička svojstva morskih organizama (3 sata)
Ishod učenja: Upoznavanje s pojmom“snaga cilja“ i njegovim tumačenjem; razlikovanje snage cilja različitih morskih
organizama; objašnjenje akustičkih svojstava različitih vrsta riba i dr. organizama i ovisnosti akustičnih svojstava o
građi, položaju i ponašanju pojedinih organizama.
Predavanje 6. Hidroakustički uređaji (4 sata)
Ishod učenja: Upoznavanje s pojedinim vrstama hidroakustičkih uređaja: Ehosonderom, Sonarom, Mrežnim sondama,
Dopplerovim brzinomjerom, Ehointegratorom, Transponderima i Pingerima; poseban naglasak je dan na usvajanju
spoznaja vezanih uz konstrukciju, način rada i upotrebu navedenih uređaja u praksi.
Predavanje 7. Korištenje hidroakustičkih uređaja u praksi (3 sata)
Ishod učenja: Usvajanje spoznaja vezanih uz praktičnu primjenu različitih, ranije upoznatih hidroakustičkih uređaja,
kako u različitim oblicima gospodarskog ribolova i marikulturi, tako i u znanstvenim istraživanjima.
Predavanje 8. Eho monitoring (6 sati)
Ishod učenja: Usvajanje spoznaja o svrsi i osnovnim zadacima eho-monitoringa, te ciljanim vrstama; potrebnim
sredstvima i opremi za provođenje eho-monitoringa; razumijevanje načina planiranja eho-monitoringa; upoznavanje s
potrebom i načinima prikupljanja različitih vrsta osnovnih podataka tijekom eho-monitoringa uz poseban osvrt na
različite strategije prikupljanja akustičkih podataka; objašnjenje tijeka obrade prikupljenih podataka i analize
dobivenih rezultata; interpretacija dobivenih rezultata u smislu izrade procjena sastava ribljih populacija, te procjene
prostorne rasprostranjenosti i obimnosti naselja sitne plave ribe.
Seminar 1. Odrađivanje brzine širenja zvuka u vodenom mediju. (1 sat)
Seminar 2. Određivanje valnih dužina i frekvencija zvučnih valova. (2 sata)
Seminar 3. Utvrđivanje dubine mora korištenjem jeke odaslanog zvučnog signala. (1 sat)
Seminar 4. Procjena širine zvučnog snopa okruglih pretvarača različitih veličina. (1 sat)
Seminar 5. Slabljenje intenziteta zvuka uslijed disperzije zvučne energije. (1 sat)
Seminar 6. Izračuni geometrijskih osobina zvučnog snopa. (2 sata)
Seminar 7. Određivanje trajanja i dužine zvučnih impulsa. (2 sata)
Seminar 8. Procjena snage odjeka srdele kao akustičkog cilja. (1 sat)
Seminar 9. Primjena Doplerovog efekta u hidroakustičkim mjerenjima. (2 sata)
Seminar 10. Planiranje eho-monitoringa (2 sata)
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Ispit iz kolegija Ribarstvena hidroakustika se polaže u pismenoj i usmenoj formi; u pismenom dijelu ispita studenti, uz
upotrebu kalkulatora, rješavaju 10 zadataka koji se prema složenosti boduju s 1-3 boda svaki, a sveukupno donose 14
bodova; studenti koji na pismenom dijelu ispita ostvare 50% (7) ili više bodova mogu pristupiti polaganju usmenog
dijela ispita u tom ispitnom terminu. Na usmenom dijelu ispita studenti usmeno odgovaraju na 4-5 postavljenih
pitanja. Položen pismeni dio ispita u jednom ispitnom terminu ne vrijedi za pristupanje usmenom dijelu ispita u
drugom ispitnom terminu, već se polaže ponovno.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Konzultacije vezane uz kolegij Ribarstvena hidroakustika se održavaju tijekom ljetnog semestra svake srijede u
vremenu od 10-11 sati, uz prethodnu najavu, najmanje 2 dana ranije, na e-mail: ticina@izor.hr.
Naziv predmeta
ODABRANA POGLAVLJA IZ EKOLOGIJE PLANKTONA
SMB417
Kod predmeta
Satnica predmeta
15/15/0
(P/S/V)
ECTS
3
(uz obrazloženje)
obavezan
izborni
X
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
napredni
specijalistički
X
Studijski program i
Biologija i ekologija mora / Diplomski studij
razina studija
I. godina / II. semestar
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski (moguće i na engleskom jeziku)
drugim jezicima
Prof. dr. sc. Ivona Marasović, redoviti profesor
Nositelj predmeta
Prof. dr. sc. Ivona Marasović, redoviti profesor
Voditelj seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Kroz ovaj se kolegij studenti upoznaju s ulogom i značajem planktonske zajednice u morskom ekosustavu, odnosno
sa složenim ekološkim odnosima koji se javljaju unutar ove zajednice. Plabnktonska zajednica organizama u morskom
je sustavu najveća i najbrojnija zajednica organizama, jer je uz nju vezan najveći dio primarne proizvodnje, kao i
znatan dio sekundarne proizvodnje u moru. Kako većina morskih organizama provodi svoj cijeli životni ciklus, ili bar
jedan njegov dio u planktonu, ova je zajednica posebno brojna i raznovrsna.
Nastava se izvodi kroz predavanja i seminare. Predavanja i seminari se održavaju uz korištenje PowerPoint i video
prezentacija, uz konzultiranje preporučene literature. Studenti su obvezni prisustvovati predavanjima i seminarima
odnosima predviđenim pravilima Odjela i u dogovoru s nastavnikom.
Popis obavezne literature
1. Viličić, D. Fitoplankton u ekološkom sustavu Jadranskog mora. 2003, Školska knjiga Zagreb
2. Raymont, J.E.G.: Plankton and productivity in the oceans. Pergamon Press. New York, 1980 Steidinger, K.A. and
3. Walker, L.M. Marine Plankton Life Cycle Strategies, CRC Press Inc. Boca Raton, Florida, 1986.
4. Okaichi, T., D.M. Anderson and T. Nehoto, 1989. Red tides: Biology, Environmental Science and Toxicology,
Elsevier, Amsterdam, 489 p.
5. Vidjak, O. Biologija i ekologija planktona. II dio – Zooplankton. Interna skripta za studente III godine Biologije i
ekologije mora.
6. Vidjak, O. Praktikum iz Biologije i ekologije planktona, I dio – Fitoplankton. Interna skripta za studente III godine
Biologije i ekologije mora.
Popis izborne literature
1. Marasović, I., Ž. Ninčević, G. Kušpilić, S. Marinović & S. Marinov. 2005. Long term changes of basic biological
and chemical parameters at two stations in the Middle Adriatic. Journal of Sea Research.
2. Marasović, I., D. Viličić & Ž. Ninčević (1999). South Adriatic ecosystem: Interaction with the Mediterranean
Sea. In: The Eastern Mediterranean as a Laboratory Basin for the Assessment of Contrasting Ecosystems
(Eds.P.Malanotte-Rizzoli & V.N. Eremeev), Kluwer Academic Press, Dordrecht, Netherlands, pp. 383-405.
3. Marasović, I., Ž. Ninčević-Gladan, B. Grbec & S. Skejić (2010) Recent Changes in the Phytoplankton Community
of the Adriatic Sea. In: Phytoplankton responses to Mediterraneanenvironmental changes, CIESM Workshop
Monographs / F. Briand (ur.) Monaco: CIESM, 2010. 49-56
4. Ninčević Gladan, Ž., I. Marasović, B.Grbec, S. Skejić, M. Bužančić, G. Kušpilić, S. Matijević & F. Matić (2010)
Inter-decadal Variability in Phytoplankton Community in the Middle Adriatic (Kaštela Bay) in Relation to the North
Atlantic Oscillation. Estuaries and Coast, 33 (2) : 376- 384.
5. Berline, L., I. Siokou-Frangou, I. Marasović, O. Vidjak, M Luz Fernández de Puelles, M. Grazia Mazzocchi, G.
Assimakopoulou, S. Zervoudaki, S. Fonda Umani, A. Conversi, C. Garcia-Comas, F. Ibanez, S. Gasparini, L.
Stemmann, G. Gorsky (2012) Intercomparison of six Mediterranean zooplankton time series. Progress in
Oceanography, 97-100 : 76–91.
6. Skejić, S., I. Marasović, O. Vidjak, G. Kušpilić, Ž. Ninčević-Gladan, S. Šestanović, N. Bojanić. (2010) Effects of
cage fish farming on phytoplankton community structure, biomass and primary production in an aquaculture area in
the middle Adriatic Sea. Aquaculture research. 42 (2011), 1393-1405.
7. Bojanić, N., M. Šolić, N. Krstulović, S. Šestanović, I. Marasović & Ž Ninčević (2005). Temporal variability in
abundance and biomass of ciliates in the eutrophicated part of the Kaštela Bay (Middle Adriatic). Helgoland Marine
Research, 59 (1).
8. Vidjak O., Bojanić N., Kušpilić G., Marasović I., Ninčević Gladan Ž., Brautović I. (2006) Annual variability and
trophic relations of the mesozooplankton community in the eutrophicated coastal area (Vranjic Basin, eastern Adriatic
Sea). Journal of the Marine Biological Association of the U.K., 86: 19-26.
9. Vidjak O., Bojanić N., Kušpilić G., Grbec, B, Ninčević Gladan Ž., Matijević S., Brautović, I. (2009) Population
structure and abundance of zooplankton along the Krka river estuary in spring 2006. Acta Adriatica, 50 (1): 45-58
10. Vidjak, O. and Bojanic, N. (2009) Species composition and distribution patterns of the family Corycaeidae Dana
1852 (Copepoda, Cyclopoid)
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. (90 min) Općenito o morskom planktonu. Sezonska, vertikalna i horizontalna raspodjela.
Ishodi učenja: Upoznati i razumjeti ulogu planktonske zajednice u morskom ekosustavu. Upoznati vertikalnu i
horizontalnu raspodjelu planktona vezano uz različita geografska područja, kao i uzroke sezonske varijabilnosti.
Upoznati glavne grupe planktonskih organizama u morskoj sredini (fitoplankton., zoplankton, bakterioplankton)
Predavanje 2. (90 min) Općenito o fitoplanktonu. Pregled sistematske i morfološke podjele fitoplanktona.
Dijatomeje. Dinoflagelati. Kokolitoforide. Silikoflagelati. Cijanoficeje. Proklorofita
Ishodi učenja: Upoznati morfološke osobine raznih fitoplanktonskih skupina. Upoznati specifičnosti razmnožavanja
pojedinih skupina. Upoznati sezonsku i prostornu raspodjelupojedinih skupina. Upoznati morfološke osobine
pojedinih skupina. Upoznati specifičnosti razmnožavanja pojedinih skupina. Upoznati specifičnosti ishrane pojedinih
skupina. Upoznati sezonsku i prostornu raspodjelu pojedinih fitoplanktonskih skupina.
Predavanje 3. (90 min) Općenito o primarnoj proizvodnji. Sezonski aspekti primarne proizvodnje. Primarna
proizvodnja u oceanima. Primarna proizvodnja u obalnim područjima. Primarna proizvodnja u Sredozemnom moru.
Ishodi učenja: Razumjeti osnovne principe procesa primarne proizvodnje. Upoznati specifičnosti procesa primarne
proizvodnje u moru. Upoznati sezonske aspekte primarne proizvodnje u različitim geografskim područjima. Upoznati
se s osobitostima primarne proizvodnje u oceanskom području. Upoznati osobitosti primarne proizvodnje u obalnim
područjima. Upoznati osobitosti primarne proizvodnje u Sredozemnom bazenu i njegovim podbazenima.
Predavanje 4. (90 min) Biomasa fitoplanktona. Sukcesije vrsta.Ograničavajući čimbenici primarne proizvodnje.
Ishodi učenja: Upoznati biološke i kemijske metode procjene biomase. Upoznati prednosti i ograničenja pojedinih
metoda. Upoznati vertikalnu i horizontalnu raspodjelu biomase u obalnim i otvorenim vodama Jadrana. Upoznati se s
uzrocima sukcesije vrsta u obalnim i otvorenim vodama Jadrana. Upoznati ograničavajuće čimbenike primarne
proizvodnje.
Predavanje 5. (90 min) Osnovne karakteristike zooplanktonskih organizama: Pregled sistematske i morfološke
podjele zooplanktona, karakteristike planktonskog života u vodenoj sredini
Ishodi učenja: Upoznati osnovne razlike u stupnju organizacije, načinu ishrane i vremenu koje životinjski organizmi
provode u planktonu. Nabrojiti osnovne taksonomske kategorije zooplanktona. Objasniti načine pokretanja
zooplanktonskih organizama. Definirati veličinske kategorije zooplanktona. Objasniti osnovna svojstva vodene
sredine kao životnog medija za zooplankton. Definirati plovnost zooplanktona i nabrojiti mehanizme sprečavanja
nekontroliranog tonjenja. Objasniti „patchiness“ ili nehomogenu raspodjela zooplanktona.
Predavanje 6. (90 min) Sistematska pripadnost i uloga protozoa u zooplanktonu
Ishodi učenja: Upoznati taksonomske kategorije zooplanktonskih organizama iz carstva Protista. Razumjeti i objasniti
ulogu i važnost protozoa u hranidbenoj mreži ocean
Sistematska pripadnost i uloga metazoa u zooplanktonu.
Ishodi učenja: Nabrojiti osnovne biološke i ekološke karakteristike različitih grupa planktonskih metazoa (građa,
ishrana, razmnožavanje i rasprostranjenost). Razumjeti i objasniti ulogu i važnost pojedinih grupa u hranidbenoj mreži
oceana.
Meroplankton. Ličinke bentičkih organizama u planktonu. Jaja i ličinke riba.
Ishodi učenja: Razumjeti ulogu planktonskih stadija u životnom ciklusu bentičkih organizama. Upoznati prednosti i
nedostatke života u planktonu. Navesti osnovne biološke i ekološke karakteristike, te rasprostranjenost jaja i ličinačkih
stadija riba u planktonu.
Fekalni peleti zooplanktona u biogeokemijskom ciklusu oceana.
Ishodi učenja: Upoznati ulogu fekalnih peleta zooplanktona u vertkalnom transportu, sedimentaciji i recikliranju
organskih ostataka u vodenom stupcu.
Predavanje 7. (45min)
Vertikalna raspodjela i dnevno noćne migracije zooplanktona
Ishodi učenja: Upoznati tipove vertikalnih migracija zooplanktona. Upoznati uzroke dnevno-noćnih migracija
zooplanktona. Objasniti pojavu „deep scattering layers“. Sezonska kolebanja i regionalna raspodjela zooplanktona
Ishodi učenja: Upoznati kvantitativna kolebanja zooplanktona na godišnjoj, sezonskoj i dnevnoj skali. Upoznati
sezonske varijacije holo- i meroplanktona. Razumjeti višegodišnja kolebanja brojnosti i biomase zooplanktona.
Upoznati opće tipove horizontalne rasprostranjenosti zooplanktona. Upoznati ulogu zooplanktonskih organizama kao
bioloških indikatora vodenih masa.
Predavanje 8. (90 min) Ekološka efikasnost prijenosa na više trofičke razine.
Ishodi učenja: Upoznati osnovne lance ishrane u morskom ekosustavu. Upoznati tipove ekološke efikasnosti u
morskom ekosustavu pri prijenosu materije i energije na više trofičke razine. Razumjeti uzroke razlika ekološke
učinkovitosti između različitih djelova morskog ekosustava (oceanski tip prijenosa, obalni tip prijenosa, tip prijenosa u
„upwelling“ područjima).
Seminar 1. (90 min) Izlaganje i rasprava o uzrocima pojave HAB-a (Harmful Algal Blooms) i uzročnim organizmima
Seminar 2. (90 min) Izlaganje i rasprava o pojavi HAB-a u Jadranu
Seminar 3. (90 min) Izlaganje i rasprava o ulozi planktonskih organizama vezanoj uz probleme izazvane balastnim
vodama
Seminar 4. (90 min) Izlaganje i rasprava o značaju stalnih i povremenih „upwelling“ područja u oceanima,
Mediteranu i Jadranu
Seminar 5. (90 min) Izlaganje i rasprava o utjecaju invazivne vrste Mnemiopsis leidyi na Crno more kao primjer
degradacije i postepenog oporavka ekosustava
Seminar 6. (90 min) Izlaganje i rasprava o pojavi i mehanizmima bioluminiscencije kod planktonskih organizama
Seminar 7. (90 min) Izlaganje i rasprava o ulozi različitih veličinskih kategorija planktona u hranidbenom lancu
Seminar 8. (45 min) Izlaganje i rasprava o ulozi fekalnih peleta zooplanktona u biogeokemijskom ciklusu oceana
Napomena: U okviru ovog kolegija studenti su dužni pojedinačno ili u grupi izraditi zadani seminarski rad vezan uz
jednu od navedenih problematika.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Provjera znanja iz kolegija Odabrana poglavlja iz ekologije planktona obavlja se pismenim putem preko testa. Na
ponuđena pitanja odgovara se metodom višestrukog izbora (multiple choice), ili upisivanjem točne riječi ili izraza u
definiciju. Kriterij ocjenjivanja (bodovna skala) nalazi se u tablici:
% riješenosti testa
Ocjena
<60
nedovoljan (1)
60 -70
dovoljan (2)
71-80
dobar (3)
81-90
vrlo dobar (4)
91-100
odličan (5)
Završna ocjena iz ovog kolegija se formira kao zajednička ocjena testa i seminara.
Studenti koji nisu dobili prolaznu ocjenu moraju pristupiti naknadnoj provjeri znanja koju nastavnik može obaviti
pismenim ili usmenim putem. Studentima koji žele popraviti prolaznu omogućiti će se usmena provjera znanja.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Kontaktiranje s nastavnicima omogućeno je po dogovoru (usmeno, telefonom ili e-mailom). Sve informacije o
kolegiju dostupni su na oglasnoj ploči, kao i na stranicama Odjela za studije mora (pod Obavijesti za studente).
Naziv predmeta
MIKROZOOPLANKTON
SMB418
Kod predmeta
Satnica predmeta
15/0/0
(P/S/V)
ECTS (uz obrazloženje) 2 ECTS (predavanja, konzultacije, samostalno učenje)
obavezan
izborni
X
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
napredni
X
specijalistički
Studijski program i
Biologija i ekologija mora / Diplomski studij
razina studija
I. godina / II. semestar
Godina/semestar
Temeljna znanja iz biologije i ekologije mora, osobito planktona
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski jezik
drugim jezicima
Doc.dr.sc. Natalia Bojanić
Nositelj predmeta
Voditelj
vježbi/seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Mikrozooplankton obuhvaća raznoliku zajednicu organizama s obzirom na veličinu (20-200 m), sistematsku
pripadnost, uvjete potrebne za život, fiziološku aktivnost, te prostornu i sezonsku raspodjelu. Organizmi uključeni u
ovu veličinsku kategoriju zooplanktona pripadaju skupinama protozoa i mikrometazoa, a iznimno su važna
komponenta hranidbenih mreža morskog ekosustava. Sudjeluju u prijenosu organske tvari i protoku energije od
bakterioplanktona i fitoplanktona prema većim zooplanktontima, bentoskim beskralješnjacima i ličinkama riba. Ova
skupina organizama čini značajan dio planktonske biomase u moru, te je metabolički visoko aktivna komponenta
pelagičkog ekosustava. Osim toga, kratko generacijsko vrijeme ovih skupina, osobito cilijatne komponente
mikrozooplanktona, omogućava njihov brzi odgovor na promjene u životnoj sredini. Stoga se mogu smatrati dobrim
indikatorima promjena u morskim ekosustavima.
Osnovna zadaća ovog izbornog kolegija je upoznavanje studenata s morfologijom, biologijom i ekologijom glavnih
skupina organizama uključenih u veličinsku kategoriju mikrozooplanktona. Osobita će se pažnja usmjeriti na cilijatnu
komponentu ove frakcije zooplanktona, te njenu važnost u hranidbenoj mreži morskih ekosustava. Tako će studenti
nakon uspješno završenog kolegija, te primjenom ranije stečenih znanja iz biologije i ekologije planktona, steći
dodatna teoretska znanja o osnovnim skupinama mikrozooplanktona. Ta su znanja neophodna za razumijevanje
odnosa unutar planktonske zajednice i osobito su važna za praćenje promjena u morskim ekosustavima, a
predstavljaju temeljnu teoretsku osnovu potrebnu za uključivanje u ekološka istraživanja mikrozooplanktona.
Nastava se izvodi u obliku usmenog izlaganja, uporabom metode demonstracije i razgovora. Aktivno sudjelovanje
studenata u nastavnom programu očekuje se kroz rasprave o pojedinim temama tijekom predavanja, te kroz pismene
radove studenata na odabranu temu. Pismeni radovi i njihova prezentacija trebali bi osposobiti studente za samostalan
rad, rješavanje problema, korištenje literature, te razumljiv i jasan način prikazivanja rezultata.
Student je obvezan što bolje usvojiti nastavne sadržaje izložene na predavanjima i odabrane za temu pismenog rada.
Nastavnik ocjenjuje: 1. aktivnost u izradi pismenog rada (pokazano i usvojeno znanje, razumijevanje nastavnog
sadržaja, sposobnost povezivanja nastavnih sadržaja različitih kolegija, zaključivanje, kreativnost u prikazivanju
rezultata,…), 2. rezultate na završnom usmenom ispitu.
Popis obavezne literature
1. Matoničkin I. (1978) Beskralješnjaci. Školska knjiga, Zagreb.
2. Boltovskoy D. ed. (1999) South Atlantic Zooplankton. Backhuys Publishers, Leiden, The Netherlands.
3. Harris R.P., P.H. Wiebe, J. Lenz, H.R. Skjoldal and M. Huntley (2000) ICES Zooplankton methodology manual.
Elsevier Academic Press, Amsterdam, Boston, Heidelberg, London, New York, Oxford (etc.).
Popis izborne literature
1. Habdija I., B. Primc Habdija, I. Radanović, J. Vidaković, M. Kučinić, M. Špoljar, R. Matoničkin i M. Miliša (2004)
Protista-protozoa i Metazoan-invertebrata: funkcionalna građa i praktikum. Meridijani, Samobor.
2. Talamon J. ed. (1982) Marine pelagic protozoa and microzooplankton ecology. Annales de L’institut
Océanographique. Paris, Suppl. 58.
3. Capriulo G.M. ed. (1990) Ecology of marine protozoa. Oxford University Press. New Cork, Oxford.
4. Lynn H.D. (2008) The ciliated protozoa: characterization, classification and guide to the literature. 3 rd Edition,
Springer. 605 pp.
5. Reid P.C., C.M. Turley and P.H. Burkill eds. (1991) Protozoa and their role in marine processes. NATO ASI Series,
Series G: Ecological Sciences, 25.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Uvodno predavanje (1 sat)
Ishodi učenja: Upoznati studente s osnovnim definicijama, veličinskim kategorijama i glavnim sistematskim
skupinama zooplanktona koji će se biti predmet proučavanja ovog kolegija. Objasniti važnost taksonomskih
istraživanja zooplanktona, te objasniti ekološki položaj mikrozooplanktonskih organizama u morskim ekosustavima.
Upoznati studente s čimbenicima koji utječu na rasprostranjenost, rast i metabolizam, te reprodukciju i razvoj
zooplanktonata. U kratkom povijesnom pregledu zooplanktonskih istraživanja istaknuti važnost mikrozooplanktona,
osobito protozooplanktona, u pelagičkoj hranidbenoj mreži, te objasniti povezanost mikrozooplanktonskih i drugih
planktonskih organizama s posebnim naglaskom na mehanizme hranjenja. Istaknuti važnost mikrozooplanktona u
prijenosu organske tvari ka višim trofičkim razinama.
Predavanje 2. Načini uzorkovanja, konzerviranja i obrade planktonskog materijala (1 sata)
Ishodi učenja: Definirati osnovne veličinske kategorije zooplanktona i upoznati studente s načinima uzorkovanja
mikrozooplanktona korištenjem planktonskih mreža, pumpa, crpaca. Posebno opisati tzv. „Adriatic sampler“, te
detaljno objasniti princip njegova rada i kompariranje rezultata. Upoznati specifičnosti sakupljanja nanoplanktona,
mikroplanktona i planktonskih sarkodina. Nabrojiti i objasniti osnovne karakteristike protokola za konzerviranje i
brojenje protozooplanktonskih skupina. Posebno objasniti način konzerviranja cilijata koji posjeduju ili ne posjeduju
plastide, heterotrofnih dinoflagelata, te planktonskih sarkodina. Istaknuti važnost rada s živim materijalom.
Usvojiti znanja o načinima određivanja biomase istraživanih skupina organizama, te objasniti uporabu različitih
faktora konverzije. Izračunati biomasu nekoliko jedinki cilijata (goli cilijati, tintinidi) korištenjem podataka o
biovolumenu organizma.
Predavanje 3. Pregled biološke raznolikosti građe i funkcije Protozoa (praživotinje) (2 sat)
Ishodi učenja: Ukratko upoznati studente s osnovnim planom građe tijela praživotinja (citoplazma s organelima,
membrane i njihova funkcija, Golgijevo tijelo, parabazalna tijela, centriol, mitohondrij, jezgra, osnovna plazma i njena
funkcija, ekstrusomi). Opisati načine kretanja kod protozoa i građu organela za kretanje (pseudopodija, bičeva i
trepetljika). Objasniti mehanizme hranjenja i probave u praživotinja, te definirati pojmove poput permeacije,
pinocitoze, endocitoze, fagocitoze, ektocitoze. Usvojiti znanja o ekskreciji i osmoregulaciji u praživotinja, te disanju i
ulozi stežljivih mjehurića u stanici. Istaknuti važnost živčane funkcije, osjetila i orijentacije praživotinja u okolišu.
Upoznati studente s osnovnim tipovima razmnožavanja u praživotinja i objasniti ih, te objasniti ulogu centriola i
jezgre u tim procesima.
Predavanje 4. Osnovne značajke i sistematska klasifikacija skupina protozoa: Foraminifera (krednjaci),
Heliozoa (sunašca) i Radiolaria (zrakaši) (2 sata)
Ishodi učenja: Usvajanje znanja o osnovnim obilježjima sarkodina, načinom razmnožavanja ove skupine organizama,
te upoznavanje s njihovom sistematskom klasifikacijom. Objasniti morfološku građu, način ishrane, reproduktivni
ciklus i rasprostranjenost planktonskih foraminifera. Nabrojiti neke vrste foraminifera, te se upoznati s
karakteristikama bitnim za taksonomsku determinaciju vrsta. Naučiti razlikovati neke vrste prema morfologiji skeleta.
Upoznati se s osnovnim značajkama skupina Heliozoa i Radiolaria (morfološka obilježja, razmnožavanje, sistematska
klasifikacija). Opisati osnovna morfološka obilježja skupine Acantharia, njihov reproduktivni i životni ciklus, način
hranjenja. Istaknuti ulogu ovih organizama u ciklusu stroncija i ostalih metala u moru, te upoznati sistematsku
klasifikaciju ovog razreda i geografsku rasprostranjenost akantarija. Kratki pregled morfologije i biologije radiolarija.
Objasniti građu unutrašnjosti stanice i građu skeleta zrakaša. Naučiti podjelu zrakaša prema kemijskom sastavu
skeleta. Upoznati ekološke čimbenike važne za razvoj i rasprostranjenost zrakaša. Objasniti osnovna morfološka
obilježja i sisteme klasifikacije za dvije skupine radiolarija Polycystina i Phaeodaria, njihov reproduktivni i životni
ciklus, te način hranjenja. Opisati geografsku i vertikalnu raspodjelu ovih skupina radiolarija. Naučiti razlikovati neke
vrste prema morfologiji skeleta.
Predavanje 5. Ciliata (trepetljikaši) (5 sati)
Ishodi učenja: Opisati osnovna morfološka obilježja trepetljikaša, s posebnim naglaskom na građu pelikule i
trepetljika. Definirati razlike u građi usnog područja i tjelesnih struktura kod različitih skupina trepetljikaša. Upoznati
se s načinom ishrane u različitih skupina, ulogom kontraktilnih vakuola, te važnošću jezgrinog dimorfizma u životu
trepetljikaša. Objasniti načine razmnožavanja u cilijata. Definirati osnovna taksonomska obilježja ove skupine
organizama, uz osvrt na njihovu ekologiju. Usvajanje znanja o sistematskoj klasifikaciji trepetljikaša, te osnovnim
morfološkim i ekološkim obilježjima pododjela Postciliodesmatophora i Intramacronucleata. Zbog izuzetno složene
taksonomske podjele trepetljikaša detaljno će se razmatrati samo razred Spirotrichea (zavojitotrepetljikaši) s
podrazredima Choreotrichia i Oligotrichia, te razred Olygohymenophorea (jednakotrepetljikaši). Objasniti osnovne
morfološke karakteristike skupina vezano za tjelesnu trepetljikavost i postojanje adoralne zone membranela, te se
detaljnije upoznati sa sistematskom klasifikacijom unutar skupina. Znati prepoznati česte vrste.
Red Tintinnida – usvajanje znanja o osnovnim morfološkim karakteristikama skupine, ishrani, načinu razmnožavanja,
te važnosti stvaranja cista tijekom života. Kratak osvrt na način sakupljanja organizama u vodenom stupcu ili
sedimentu. Upoznavanje s geografskom raspodjelom tintinida u obalnim i oceanskim vodama, i razlikama u brojnosti.
Opisati osnovna obilježja vertikalne raspodjele tintinida. Usvojiti klasifikaciju tintinida zasnovanu na morfološkoj
sličnosti vrsta, te upoznati se sa sistematskom klasifikacijom ovog reda. Naučiti razlikovati neke vrste prema izgledu
lorike.
Predavanje 6. Rotatoria (kolnjaci), Ličinke i razvojni stadiji bentičkih i planktonskih beskralježnjaka (1sat)
Ishodi učenja: Usvajanje novih znanja o osnovnim karakteristikama organizama uključenih u koljeno Aschelminthes
(oblenjaci), kao predstavnika višestaničnih organizama. Objasniti opće osobine skupine Rotatoria s posebnim
naglaskom na vanjska obilježja, živčani sustav životinje, građu probavila i oblik žvačnjaka. Upoznavanje s načinom
uzimanja i probavljanja hrane u ove skupine organizama. Objasniti građu rasplodnog sustava u kolnjaka i razumjeti
izmjenu spolnog i partenogenetskog načina razmnožavanja. Opisati osnovna morfološka obilježja i naučiti sistematsku
klasifikaciju kolnjaka. Nabrojiti različite oblike ličinki i razvojnih stadija bentičkih i planktonskih organizama, te ih
znati razlikovati na temelju njihovih morfoloških obilježja.
Predavanje 7. Važnost mikrozooplanktona u hranidbenoj mreži morskih ekosustava (2 sata)
Ishodi učenja: Upoznati studente s općim karakteristikama populacija cilijatnih protozoa i malih mikrometazoa u
Kaštelanskom zaljevu (godišnji ciklus, vertikalna raspodjela, te brojnost i biomasa cilijatnih protozoa i malih
mikrometazoa, vrste i njihova dominacija, indeksi diverziteta). Objasniti i shvatiti važnost mikrozooplanktona u
hranidbenim mrežama morskih ekosustava. Razumjeti razlike u trofičkim odnosima unutar planktonske zajednice u
akvatorijima obalnog i otvorenog mora. Opisati utjecaj trofičkog stanja akvatorija na populacije ovih organizama.
Pismeni radovi studenata na odabranu temu (1 sat)
Predložiti studentima odabrane recentne znanstvene radove koji se bave ekologijom mikrozooplanktona kao teme
njihovih pismenih radova. Među ponuđenim sadržajima, studenti bi trebali odabrati jedan rad koji će prezentirati na
završnom ispitu iz ovog kolegija. Objasniti način prezentiranja sadržaja pismenog rada.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Usvojenost nastavnih sadržaja iz ovog kolegija će se provjeravati i ocjenjivati na temelju znanja koje student pokaže
na usmenom dijelu ispita, te uspješnosti usvojenih sadržaja prezentiranih u pismenom radu na odabranu temu.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Svi nastavni sadržaji obrađeni tijekom predavanja biti će pripremljeni u pisanom obliku i podijeljeni studentima
tijekom predavanja. Sve obavijesti vezano za kolegij „Mikrozooplankton“ studenti će moći pronaći na oglasnoj ploči
na „Institutu za oceanografiju i ribarstvo“, te na portalu za studentske obavijesti Odjela za Studije mora. Ukoliko
studenti trebaju bilo kakve dodatne informacije mogu kontaktirati predmetnog nastavnika putem e-maila, telefonom ili
osobno tijekom konzultacija.
Naziv predmeta
MIKROMETEOROLOGIJA
SMB419
Kod predmeta
Satnica predmeta
15/8/7
(P/S/V)
ECTS
3 (predavanja, praktične vježbe, konzultacije, samostalno učenje)
(uz obrazloženje)
obavezan
izborni
X
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
napredni
X
specijalistički
Studijski program i
Biologija i ekologija mora / Diplomski studij
razina studija
I. godina / II. semestar
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski
drugim jezicima
Prof. dr. sc. Branka Grbec, redoviti profesor
Nositelj predmeta
Voditelj
Prof. dr. sc. Branka Grbec, redoviti profesor
vježbi/seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Kompetencije koje se stječu: Tijekom kolegija studenti stječu znanja iz deskriptivne mikrometeorologije,
upoznavajući se s osnovnim zakonima fizike graničnog sloja atmosfera-more. Naglasak je dan na specifičnim temama
kako bi se biotske promjene u ekosustavu mora povezale s abiotskim utjecajem graničnog sloja atmosfera-more.
Oblici provođenja nastave:
Nastava se provodi kroz predavanja i vježbe upotrebom prezentacijskih alata, korištenjem LCD projektora. Vježbe će
se izvoditi u krugu meteorološke postaje Instituta za oceanografiju i ribarstvo, na oceanografskom brodu Bios
(Instituta za oceanografiju i ribarstvo) ili u kompjuterski opremljenoj učionici/laboratoriju (IOR). Dio vježbi će se
obavljati i kroz posjećivanje web stranica s on-line podacima s automatskih meteoroloških postaja/plutača (IOR).
Popis obavezne literature
1. Gill, E . Atmosphere-Ocean Dynamics. International Geophysics series Vol. 30.,Academic Press 1900.
2. Geernaert, G.L. and Plant, W.J. Surface waves and Fluxes. Kluwer Academic Publishers. 1990
Popis izborne literature
1. S. Pal Arya. Introduction to Micrometeorology, Second Edition. International Geophysics series Vol.79. Academic
Press, 2001.
2. J.Garrat , Alexander J. Dessler (Editor), John T. Houghton (Editor), Michael J. Rycroft (Editor). The Atmospheric
Boundary Layer (Cambridge Atmospheric and Space Science Series). Cambridge University Press, 1992.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Sadržaj:
Pojam graničnog sloja zrak-more. Kratkovalno i dugovalno zračenje, temperatura i vlažnost zraka u prizemnom sloju,
vertikalni profil vjetra. Procesi malih razmjera uključujući bilancu energije, hidrološki ciklus, turbulenciju, izmjenu
topline i mase, evaporaciju. Direktna i indirektna mjerenja u graničnom sloju. Specifičnost Jadranskog mora:
evaporacija i izmjena topline, postojeća klasična i automatska mjerenja.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Ispit se polaže pismeno nakon izrade seminarske radnje.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Naziv predmeta
Kod predmeta
Satnica predmeta
(P/S/V)
ECTS
(uz obrazloženje)
Status predmeta
(označiti X)
Studijski program i
razina studija
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
DINAMIKA ISKORIŠTAVANIH POPULACIJA
SMR218
15/0/15
3 ECTS (1,5 za predavanja i vježbe te 1,5 za samostalno učenje i konzultacije)
obavezan
temeljni
izborni
napredni
X
X
specijalistički
Biologija i ekologija mora / Diplomski studij
I. godina / II. semestar
Osnovna predznanja iz ribarstvene biologije i biostatistike, te znanje rada na kompjutoru
(prvenstveno EXCEL)
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski jezik / engleski jezik (prema potrebi)
drugim jezicima
Prof.dr.sc. Nedo Vrgoč, izvanredni profesor
Nositelj predmeta
Igor Isajlović, prof.
Voditelj vježbi
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Kroz ovaj predmet studente će se naučiti osnovnim principima na kojima je zasnovana dinamika populacija. Isto tako,
kroz predmet se obrađuje dinamika rasta i dinamika uginuća populacija, te metode za računanje parametara dinamike
rasta. Znanja usvojena kroz ovaj predmet služit će kao osnova za buduće predmete vezane uz procjene stockova i
gospodarenje obnovljivim bogatstvima mora. Na vježbama iz ovog kolegija usavršavat će se stečeno znanje putem
rješavanja zadataka iz dinamike iskorištavanih populacija te njihova primjena u praksi.
Popis obavezne literature
1. Spare, P., Venema S.C, 1998. Intropduction to tropical fish stock assessment. FAO Fish.Tech.Pap. 306/1 407 p
2. Pauly, D. 1984. Fish population dynamics in tropical waters. ICLARM Stud.Rev.(8):325
Popis izborne literature
1. Kolding J., Giordano, U., 2002. Lectures notes: AdriaMed Training Course on Fish Population Dynamics and Stock
Assesssment. AdriaMed Technical Documents No8. 145 p
2. Gayanilo F.C., Spare P., Pauly D., 2005. FAO-ICLARM stock assessment tools II. User's guide FAO, 168 p
3. Cadima E.L., Caramelo A.M., 2005. Sampling methods applied to fisheries science: a manual. FAO 87p
4. Biswas, S.P.1993, Manual of Methods in Fish Biology. Published by South Asian Publishers, 157 p
5. Krebs C.J. 1989. Ecological Methodology. Harper and Row Publisher, New York, 498 p
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1: Uvodno predavanje
Cilj ovog predavanja je upoznati studente sa gradivom koje će se obrađivati kroz ovaj predmet i sa važnosti
poznavanja dinamike populacija za potrebe procjene stockova i uspostave dugoročno održivog gospodarenja. Isto
tako, kroz uvodno predavanje studente će se upoznati sa aktualnim ribarstvenim istraživanjima koje se provode u RH,
kao i stanjem populacija gospodarski najvažnijih vrsta.
Predavanje 2. Osnovni pojmovi i principi dinamici populacija
U ovom predavanju studente će se naučiti osnovne pojmove i principe koji će se koristiti u narednim predavanjima.
Ovo uključuje definiranje pojmova populacije (u biološkom, statističkom i ribarstveno biološkom smislu), „stocka“
(djeljivi stockovi, migrirajući stockovi), kohorta, vrste ribolova, prelova i prelovljenosti
Predavanje 3: Russelov zakon dinamičke ravnoteže
Cilj ovog predavanja je objasniti studentima ravnotežu koja se uspostavlja u neeksploatiranim i razumno
eksploatiranim populacijama, te efekte koji nastaju kao posljedica poremećaja ravnoteže (kao posljedica preintenzivne
eksploatacije ili promjena u novačenju).
Predavanje 4: Metode određivanja starosti morskih organizama
Za računanje dinamike rasta i uginuća, neophodno je poznavanje starosti organizama. Kroz ovo predavanje studenti će
naučiti osnovne metode (direktne i indirektne) koje se koriste prilikom određivanja starosti organizama.
Predavanje 5: Dinamika rasta
Studente će se upoznati sa osnovnim pojmovima i principima dinamike rasta prikazane kao dužinski i težinski rast. Za
opisivanje dinamike rasta koristiti će se von Bertalanffyeva jednadžba rasta.
Predavanje 6: Računanje parametara von Bertalanffyeve jednadžbe rasta
Kroz predavanja studente će se naučiti metodama koje se koriste za računanje parametara von Bertalanffyeve
jednadžbe rasta (Gulland-Holt metoda, Ford- Walford metoda, von Bertalanffyeva metoda, SSE metoda, Munro
metoda, …). Praktični izračun parametara rasta različitim metodama obavit će se kroz vježbe.
Predavanje 7: Dinamika uginuća
Studente će se upoznati sa osnovnim pojmovima i principima dinamike uginuća (smrtnosti) morskih organizama.
Objasnit će se komponente smrtnosti – smrtnost zbog prirodnih faktora (prirodna smrtnost) i faktora vezanih uz
izlovljavanje (ribolovna smrtnost), kao i eksploatacijski omjer.
Predavanje 8: Računanje prirodne i ribolovne smrtnosti
Kroz ovo predavanje studenti će naučiti koristiti različite metode za računanje dinamike uginuća. Posebna pozornost
će biti posvećena sljedećim metodama: računanje ukupne smrtnost iz CPUE podataka, smrtnost iz krivulje ulova, te
empirijske formule za računanje smrtnosti. Prirodna smrtnost će se računati Paulyevom metodom, Rikhterovom i
Taylorovom metodom, te vektorski prikaz prirodne smrtnosti.
Predavanje 9: Utjecaj selektivnosti i migracija na dinamiku populacija
Migracije i selektivnost utječu na demografsku strukturu populacija, te je od iznimne važnosti poznavati obilježja
selektivnosti pojedinog ribolovnog alata i migratorna obilježja pojedinih populacija kako bi se moglo ispravno
interpretirati podatke dobivene tijekom istraživanja. Studentima će se na konkretnim primjerima iz Jadranskog mora
objasniti ovi efekti i načini uklanjanja eventualnih pogrešaka u procjenama dinamike populacija.
Predavanje 10: Kompjutorski programi za računanje dinamike populacije
Kroz predavanja će se studente upoznati sa najnovijim softwerima koji se koriste u ribarstvenoj biologiji, a kroz
vježbe će naučiti obavljati osnovne analize korištenjem ovih alata.
Vježba 1: Primjena osnovnih statističkih metoda u ribarstvenoj biologiji
Ishod ove vježbe je ponoviti, nadogradit i usavršiti stečena znanja osnovnih statističkih metoda koje se koriste u
ribarstvenoj biologiji s ciljem osposobljavanja studenta za samostalno rješavanje problematike dinamike populacija.
Osnovne metode koje će se obrađivati na vježbama su mjere centralne tendencije; mjere varijabilnosti; korelacija i
regresija; dužinsko maseni odnosi.
Vježba 2: Određivanje starosti očitavanjem zona prirasta na čvrstim strukturama
Ishod vježbi je savladavanje tehnike određivanja starosti morskih organizama očitavanjem sezonskih zona prirasta na
čvrstim strukturama kao što su otoliti, ljuske, šipčice peraja ili kralješci. Cilj vježbi je stjecanje znanja i sposobnosti
koje su potrebne za određivanje parametara rasta i smrtnosti iskorištavanih populacija. Na vježbama će se savladavati
tehnike i metode izdvajanja čvrstih struktura, njihove obrade, determinacije zona prirasta i očitavanja starosti.
Vježba 3: Računanje parametara rasta
Ishod vježbi je usavršavanje i praktična primjena stečenih znanja računanja von Bertalanffyeve jednadžbe rasta
korištenjem Gulland-Holt, Ford-Walford i von Bertalanffyeve metode.
Cilj vježbi je ovladati metodama procjene parametara rasta korištenjem dužinsko-starosnih podataka.
Vježba 4: Smrtnost
Ishod učenja je usavršavanje stečenih znanja o dinamici uginuća putem rješavanja praktičnih zadataka. Tijekom vježbi
detaljnije će se obrađivati metode računanja ukupne smrtnost iz ulova po jedinici napora, smrtnost iz krivulje ulova te
Paulyeva i Rikhterova metoda računanja prirodne smrtnosti.
Vježba 5: Korištenje računalnih programa za računanje parametara u dinamici populacija
Ishod vježbi je upoznavanje i praktična primjena FISAT računalnog programa u ribarstvenoj biologiji. Tijekom vježbi
studenti će stječi znanja i sposobnosti za samostalno rješavanje zadataka procjene smrtnosti i računanje parametra
rasta.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Ispit iz ovog predmeta sastojati će se od dva dijela: ispit iz vježbi, te ispit iz predavanja.
Ispit iz vježbi sastoji se od praktičnog rješavanja zadataka vezanih uz metode procjene bioloških zaliha. Tek nakon
uspješno položenog ispita iz vježbi studenti mogu pristupiti ispitu iz predavanja, gdje će ih se usmeno ispitivati teorija
procjene bioloških zaliha mora.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Sve dodatne informacije vezane za predavanja studenti mogu dobiti na e-mail vrgoc@izor.hr, tel. 021/408051 ili
osobno na Institutu za oceanografiju i ribarstvo, a one vezane uz vježbe na e-mail Konzultacije i dodatne informacije
iz vježbi mogu se dobiti na e – mail igor@izor.hr ili na tel. 021/408053.
Naziv predmeta
PRIRODNI TOKSINI U MORU
SMB421
Kod predmeta
Satnica predmeta
15/0/0
(P/S/V)
ECTS
2 ECTS boda
(uz obrazloženje)
obavezan
izborni
X
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
napredni
specijalistički
X
Studijski program i
Biologija i ekologija mora / Diplomski studij
razina studija
I. godina / II. semestar
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski, Engleski, Njemački
drugim jezicima
Prof. dr. sc. Maja Pavela-Vrančić, redoviti profesor
Nositelj predmeta
Voditelj
vježbi/seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Studenti se upoznaju s izvorima toksičnosti u moru i morskoj hrani, s kemijskom strukturom prirodnih toksina i
molekulskom farmakologijom, te s analitičkim metodama za izolaciju i identifikaciju toksina. Stečeno znanje mogu
primijeniti u radu na kontroli kvalitete morskih proizvoda, praćenju toksičnosti i prevenciji.
Nastava se organizira kondenzirano tijekom jednoga tjedna. Studenti su obvezni prisustvovati na 75% predavanja.
Studenti su obvezni izraditi seminarski rad u vidu powerpoint prezentacije.
Popis obavezne literature
1. Odabrani radovi
2. Maja Pavela-Vrančić, Powerpoint predavanja Prirodni toksini u moru
Popis izborne literature
1. D.S. Bhakuni, D.S. Rawat: Bioactive Marine Natural Products, Springer, New Delhi, India, 2005
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Eutrofikacije, crvena plima, sekundarni metaboliti.
Predavanje 2. (2 sata) DSP, okadaična kiselina, DTX, kemijska struktura, sinteza, simptomi trovanja, način
djelovanja.
Predavanje 3. (2 sata) PTX i PTX-SA, YTX i derivati, kemijska struktura, simptomi trovanja, način djelovanja.
Predavanje 4. (2 sata) PSP, saksitoksin i derivati, simptomi trovanja, način djelovanja, tetrodotoksin.
Predavanje 5. NSP, brevetoksin, brevenal, simptomi trovanja, način djelovanja.
Predavanje 6. Azaspirazidi, gimnodimini, spirolidi, kemijska struktura, simptomi trovanja, način djelovanja.
Predavanje 7. ASP, domoična kiselina, kemijska struktura, simptomi trovanja, način djelovanja.
Predavanje 8. Ciguatera trovanje ribom.
Predavanje 9. Uzročnici i njihova rasprostranjenost
Predavanje 10. (2 sata) Metode izolacije i identifikacije toksina: ekstrakcija, test na miševima, visokotlačna
tekućinska kromatografija (HPLC), masena spektrometrija, ELISA.
Predavanje 11. Fitoplanktonski toksini u Jadranskom moru, fitoplanktonske vrste, rasprostranjenost i brojnost, vrste
toksičnih tvari, rasprostranjenost i učestalost.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Studenti polažu ispit u vidu seminarskog rada, kojega brane pred predmetnim nastavnikom i kolegama. Ocjenu
određuju studenti temeljem načina izlaganja i pripremljene prezentacije.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
-
Naziv predmeta
BIOPROIZVODNJA MORSKIH EKOSUSTAVA
SMB422
Kod predmeta
Satnica predmeta
15/0/0
(P/S/V)
ECTS
2
(uz obrazloženje)
obavezan
izborni
X
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
napredni
specijalistički
Studijski program i
Biologija i ekologija mora / Diplomski studij
razina studija
I. godina / II. semestar
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Predavanja su na hrvatskom jeziku. Mogućnost praćenja na engleskom jeziku.
drugim jezicima
Prof. dr. sc. Ivona Marasović, redoviti profesor
Nositelj predmeta
Voditelj
vježbi/seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Kompetencije koje se stječu:
Kroz ovaj se kolegij studente želi upoznati s razlikama u primarnoj proizvodnji pojedinih morskih ekosustava, što
predstavlja temelj cjelovite biološke produktivnosti različitih područja.
Popis obavezne literature
1. J.E.G. Raymont: Plankton and Productivity in the Oceans. Pergamon Press Oxford, 1980.
2. M.J. Dring: The Biology of Marine plants. Edward Arnold Publ.,1982.
3. E. Steeman Nielsen: Marine Photosynthesis with Special Emphasis on the Ecological Aspects. Elsevier Sci. Publ.
Comp., 1975.
Popis izborne literature
1. Marasović, I., B. Grbec & M. Morović. 1995. Long term production changes in the Adriatic. Netherland Journal of
Sea Research. 34 (4):267-273.
2. Marasović, I., T. Pucher-Petković & V. Alegria,1990: Phytoplankton productivity of the Adriatic Sea in relation to
the fishing grounds. In: Perspectives in Phycology. Ed.V.N. Rajarao, Today and Tomorow 's Printers & Publishers,
New Delhi, pp. 255-261.
3. Marasović, I., D. Viličić & Ž. Ninčević, 1999. . South Adriatic ecosystem: interaction with the Mediterranean Sea.
In: The Eastern Mediterranean as a Laboratory Basin for the Assessment of Contrasting Ecosystems (Eds.
P.Malanotte-Rizzoli & V.N. Eremeev), Kluwer Academic Press, Dordrecht, Netherlands, pp.383-405.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Sadržaj:
Tehnike za procjenu primarne proizvodnje u moru. Regionalne razlike u primarnoj proizvodnji. Umjerena područja.
Tropska područja. Polarna područja. Obalna područja. Oceanska područja. Područja «upelling-a».
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Usmeni ispit.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
-
Naziv predmeta
PONAŠANJE RIBA
SMR430
Kod predmeta
Satnica predmeta
15/0/0
(P/S/V)
ECTS
2 ECTS (2 predavanje)
(uz obrazloženje)
obavezan
izborni
X
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
napredni
specijalistički
Studijski program i
Biologija i ekologija mora / Diplomski studij
razina studija
I. godina / II. semestar
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski i engleski jezik
drugim jezicima
Prof. dr.sc. Sanja Matić Skoko, izvanredni profesor
Nositelj predmeta
Voditelj
vježbi/seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Cilj je upoznati studente s osnovama ponašanja riba: bogatstvo i složenost formi, odnosa, životnih oblika i strategija,
morfoloških i fizioloških prilagodbi te samog socijalnog ponašanja. Stotinama i tisućama godina, ljudi promatraju
životinje. Pa tako i ribe iz gotovo praktičnog razloga: njihov život je ovisio o poznavanju životinjskog ponašanja. Čak
i danas, mnoge korisne činjenice proizašle su iz proučavanja ove teme (poznavanje migracija riba omogućuje dobavu
kvalitetnih namirnica za jelo što čini osnovu preživljavanja čovijeka nekad i danas, dok proučavanje ugroženih riba
omogućuje njihovu zaštitu,...). Pa čak i kad ne bi bilo nikakve praktične koristi od poznavanja životinjskog ponašanja,
ta tema zaslužuje pažnju radi svoje fascinantnosti. Ribe, kao i ostali kralježnjaci, posjeduju sposobnosti za
najčudesnije vještine kako bi se prilagodile, pronašle mjesto za život, prehranile se, sklonile od neprijatelja te stvorile
potomstvo. Ovaj je predmet posvećen osobito ponašanju morskih riba. Ipak, osnovni je cilj pomoći studentima u
razvijanju vještina za kritičko razumijevanje tema iz ponašanja riba kao i učiniti ih sposobnima da raspravljaju o
gorućim temama iz tog područja.
Nastava je organizirana u obliku predavanja. Aktivno sudjelovanje studenta u nastavnom programu nastoji se postići
interaktivnim predavanjima, video klipovima te prezentacijom relevantnih znanstvenih radova iz područja ponašanja
riba koji u datom trenutku zapanjuju širu javnost. Predavanja su obavezna.
Na predavanjima student s nastavnikom aktivno raspravlja o trenutnim „vrućim“ temama iz područja ponašanja riba.
Nastavnik studentima daje na uvid rezultate najnovijih znanstvenih radova iz svjetski poznatih časopisa. Studente se
potiče da o pojedinim strategijama ponašanja iznose primjere na osnovu svog dosadašnjeg znanja te iskustva. Student
je obvezan pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na predavanjima. Nastavnik ocjenjuje aktivno sudjelovanje
studenta na predavanju (pokazano dosadašnje znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje,
itd.). "Zarađeni" bodovi pribrajaju se bodovima dobivenim na završnom ispitu iz dotičnog predmeta.
Popis obavezne literature
1. Alcock, J. 1993. Animal behavior. Sinauer Associates, Inc. Sunderland, Massachusetts. 625p.
2. Pitcher, T.J.(ed). 1992. Behaviour of Teleost Fishes. Kluwer Academic Publishers. Dordrecht. The Netherlands.
Popis izborne literature
1. Wickler, W. 1968. Mimicry in Plants and Animals. World University Library, London.
2. Wilson, E.O. 1992. The diversity of life. Penguin books, London. 406 p.
3. Wittenberger, J.F. 1981. Animal Social Behaviour. Duxbury Press, Boston.
4. Young, D. 1989. Nerve Cells and Animal Behaviour. Cambridge University Press, Cambridge.
5. Sale P.F. (ed.), 1991. The ecology of fishes on Coral Reefs. Academic Press, inc., London, 754p.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Osnova ponašanja. Osjetila.
Komunikacijski sustavi. Osjetila uključena u komunikaciju: vid, miris, okus, zvuk, dodir. Bočna pruga!
Kemoreceptori. Svjetlost i zvuk u vodenom okolišu. Šumovi biološkog i fizikalnog podrijetla. Svrha osjetila.
Zanimljivosti.
Ishodi učenja: Studenta mora poznavati osnovna osjetila riba (anatomiju i fiziologiju) te osnovne fizikalne zakonitosti
vezane uz valnu teoriju svjetlosti i zvuka. Student mora znati kojim načinima sve riba može uspostaviti komunikaciju,
koja je nena uloga, zakonitost i ograničenja.
Predavanje 2. Osnova ponašanja. Spoznaja: Učenje i pamćenje.
Pažnja. Usmjeravanje pozornosti. Prostorno, kratkotrajno i dugotrajno pamćenje. Ostvarivanje hijerarhije. Korištenje
alata i oružja. Razumijevanje i rješavanje problema. Svjesnost. Emocije. Matematička sposobnost.
Ishodi učenja: Studenti e upoznavaju s osnovama spoznaje kod svih viših kralježnjaka (poglavito sisavaca) u
usporedbi s ribama. Svaki parameta vezan uz spoznaju potkrepljuje se primjerima koje student mora poznavati.
Predavanje 3. Osnova ponašanja. Hormoni i socijalno ponašanje.
Koja je uobičajena veličina grupe? Koji čimbenici ograničavaju veličinu grupe? Koji čimbenici dovode do spajanja ili
razdvajanja grupa? Da li vrste pokazuju teritorijalnost? Ako da, do koje mjere? Ako se teritoriji okupiraju, za koju
namjenu služe? Da li teritoriji pod nadležnosti jedinke ili cijele grupe? Da li postoji odnos stalne socijalne dominacije
(nadmoć) unutar grupe? Postoji li neka zakonitost među njima? Hormonska uvjetovanost. Spolnost kao neizostavni
parametar oblikovanja socijalnog ponašanja.
Ishodi učenja: Na kraju predavanja, student mora biti sposoban odgovoriti na sva gore postavljena pitanja uz izraženo
razumijevanje i, zaključivanje te povezanost pojedinog ispoljavanja ponašanja s hormonskom uvjetovanosti (strah,
stres, bolest, panika, izgubljenost, prva spolna zrelost,..).
Predavanje 4. Osnova ponašanja. Genetika i socijalno ponašanje.
Koliko genetičko ustrojstvo utječe na socijalno ponašanje, a koliko okolina? Fenomen grupe ili čopora. Izdvajanje,
odbačenost ili nadmoć.
Ishodi učenja: Student mora razumljivo moći objasniti kako nasljedne osobine utječu na ponašanje i koliko se takvo
ponašanje može modificirati tijekom životnog vijeka kao rezultat okoline i iskustva.
Predavanje 5. Osnova života. Migracije i izbor staništa.
Vrste migracija. Teorem marginalne vrijednosti. Optimalno vrijeme provedeno u staništu. Modeli.
Ishodi učenja: Student mora poznavati osnove migracije riba, te objasniti sve navedene teoreme i modele. Mora moći
jasno i brzo iščitati dijagrame teorema marginalne vrijednosti.
Predavanje 6. Osnova života. Potraga za hranom u teoriji i praksi.
OFT teorija. Skupine predatora. Važnost alternativnog plijena. OFT teorija. Veličina optimalnog plijena. Rizik od
izgladnjivanja. Varijabilnost vremena hranjenja. Kompromis između prehrane i opasnosti. Hranidbena ograničenja.
Trofička kaskada (plijen-predator). Kako uloviti, a ne biti ulovljen (mimikrija)
Ishodi učenja: Student mora razumjeti sve navedene probleme i znati ekološka rješenja isth kroz utvrđene teorije i
modele. Iste mora moći lako potkrijepiti primjerima.
Predavanje 7. Osnova života. Rizik predacije kod riba plijena.
Odnos predatora i plijena. Minimaliziranje rizika: kriptičnost i nesavršena kriptičnost, aposematizam, Evolucija
upozoravajuće obojenosti. Kompromis između upadljivosti i kriptičnosti.
Zašto predatori ne postanu toliko efikasni da istrijebe plijen? Ili Zašto plijen ne razvije tako dobre prilagodbe protiv
predacije da to eliminira predatore?
Ishodi učenja: Na kraju predavanja, student mora biti sposoban odgovoriti na sva gore postavljena pitanja uz izraženo
razumijevanje i, zaključivanje. Mora moći odgovore potkrijepiti primjerima.
Predavanje 8. Osnova života. Spolna selekcija. Izbor partnera.
Spolni konflikti i spolna selekcija. Razlike između mužjaka i ženki. Omjer spolova. Da li organizmi mogu
manipulirati omjerom spolova? Postoji li konflikt između roditelja i potomstva?
Strastveni mužjaci i izbirljive ženke. Negenetičke i genetičke koristi. Ukrašavanje. Fisher-ova hipoteza. “Hendikep”
hipoteza. Ulaganje mužjaka. Spolni konflikti. Važnost udvaranja.
Ishodi učenja: Na kraju predavanja, student mora biti sposoban odgovoriti na sva gore postavljena pitanja uz izraženo
razumijevanje i, zaključivanje. Mora moći odgovore potkrijepiti primjerima.
Predavanje 9. Osnova života. Roditeljska skrb i spolna selekcija.
Vremensko usklađivanje mrijesta. Izražavanje spola. Oplodnja. Alternativne strategije u podizanju potomstva.
Problemi u procjeni cijene i koristi alternativnih strategija. Alternativne reproduktivne taktike. Promjena spola. Spolna
zrelost i spolno ponašanje. Ekološke hipoteze o skrbi za potomstvo. Oblici skrbi. Živorodnost. Kanibalizam mužjaka.
Polimorfizam mužjaka. Posvajanje. Snubljenje? Zašto ženka pristaje na poliginiju? Ženkin i mužjakov ideal.
Ishodi učenja: Na kraju predavanja, student mora biti sposoban odgovoriti na sva gore postavljena pitanja uz izraženo
razumijevanje i, zaključivanje. Mora moći odgovore potkrijepiti primjerima.
Predavanje 10. Kako se nositi s kompleksnim svijetom? Kooperativno ponašanje.
Primjer usvojenog kooperativnog ponašanja. Par čistača pruža bolju uslugu.
Ishodi učenja: Student mora znati detaljno iznijeti navedene primjere i logički objasniti zašto se kooperativno
ponašanje, karakteristično za više kralježnjake, nije znatnije proširilo kod riba.
Predavanje 11. Kako se nositi s kompleksnim svijetom? Život u grupi i socijalna povezanost.
Zašto ribe žive u grupi? Socijalne veze u plovi. Život u grupi i izbjegavanje predatora. Kontramjere predatora.
Prednosti u potrazi za plijenom. Reproduktivne prednosti. Hidrodinamička učinkovitost. Kako ribe formiraju plove?
Opis strukture plove. Modeliranje ponašanja plove. Donošenje odluka.
Ishodi učenja: Student mora znati koje prednosti donosi život u grupi i pred kakvim se sve odlukama nalaze riba koje
žive u plovama.
Predavanje 12. Kako se nositi s kompleksnim svijetom? Donošenje odluka i kompromisi
Ishodi učenja: Student mora znati objasniti ekološke hipoteze o donošenju odluka i kompromisa ko riba koje žive u
plovama.
Predavanje 13. Kako se nositi s kompleksnim svijetom? Paraziti i ponašanje riba
Paraziti i patogeni organizmi. Kako riba može izbjeći da bude inficirana parazitima? Kako riba mijenja ponašanje
kada se jednom zarazi parazitima? Paraziti i izbor partnera. Ostali učinci parazita.
Ishodi učenja: Na kraju predavanja, student mora biti sposoban odgovoriti na sva gore postavljena pitanja uz izraženo
razumijevanje i zaključivanje. Mora moći odgovore potkrijepiti primjerima.
Predavanje 14. Kako se nositi s kompleksnim svijetom? Primijenjena ekologija riba: Akvakultura i ribarstvo
Ribarstvo: aktivni i pasivni alati. Ponašanje riba kod koćarenja. Klopke koriste ponašanje riba: migracije. Zaštita.
Prilov. Slučajni ulov. Propisi. Metode reduciranja prilova. Odnos morske ptice-ribe. Kompeticija ribara i ptica. Uloga
akvakulture. Poribljavanja.
Ishodi učenja: Student mora znati kako se stečena ekološka znanja primjenjuju u praksi. S jedne strane mora razumjeti
mjere razumnog korištenje resursa (ribarstvo i akvakultura), a s druge strane mora znati kako se primjenjuju znanja o
ekologiji riba u svrhu konzervacijske ekologije: uspostava zaštićenih područja, zaštita staništa i vrsta. Važnost
edukacije i znanosti u kreiranju ekološke svijesti.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom ispitu. Tijekom nastave
student može ostvariti 70 bodova a na završnom ispitu 30 bodova. Tijekom nastave vrednuje se a) pohađanje nastave
(do 4 boda), b) aktivnost u nastavi (do 16 bodova) te c) dosadašnje usvojeno znanje i njegova primjena (do 50 bodova
kroz tri kolokvija). Na završnom, pismenom ispitu provjeravaju se ključne, specifične kompetencije koje se utvrđuju
za svaku cjelinu. Završnom ispitu mogu pristupiti studenti koji su tijekom nastave ostvarili najmanje 40 bodova.
Konačna ocjena utvrđuje se na temelju relativne raspodjele: izvrstan (5) (10% najboljih studenata), vrlo-dobar (4)
(sljedećih 25% studenata), dobar (3) (sljedećih 30% studenata), dovoljan (2) (sljedećih 25% studenata. Završni ispit se
održava usmeno / pismeno ovisno o broju studenata. U oba slučaja prag za prolaznost je minimalno ostvarenih 60%
točnih odgovora. Ocjena dobar (3) je rezultat 70 %, a vrlo-dobar (4) 80 % točnosti odgovora na postavljena pitanja.
Ocjena izvrstan (5) je rezultat visoke točnosti (>90%), ali i iskazanog logičkog zaključivanja i povezivanja ekoloških
činjenica.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Sve informacije o kolegiju mogu se dobiti na stranicama Odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu
(http://more.unist.hr). Kontaktiranje s nastavnikom se uspostavlja putem e-maila: sanja@izor.hr. Usmene konzultacije
nastavnik održava jednom tjedno.
Naziv predmeta
Kod predmeta
Satnica predmeta
(P/S/V)
ECTS
(uz obrazloženje)
UGROŽENE VRSTE JADRANA
SMB424
15/0/0
2 ECTS
15 sati predavanja = 0.5 ECTS boda
samostalni rad = 1.5 ECTS boda
obavezan
temeljni
napredni
izborni
X
Status predmeta
(označiti X)
X
specijalistički
Studijski program i
Biologija i ekologija mora / Diplomski studij
razina studija
I. godina / II. semestar
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski i engleski jezik
drugim jezicima
Doc. dr. sc. Gorana Jelić Mrčelić
Nositelj predmeta
Voditelj
Doc. dr. sc. Gorana Jelić Mrčelić
vježbi/seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Osnovna zadaća je upoznati studente s ekologijom ugroženih vrsta flore i faune u Jadranskom moru, s posebnim
osvrtom na mehanizme koji ugrožavaju pojedine vrste, njihova staništa i životne zajednice, te dati pregled oblika i
mjera zaštite: na međunarodnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Cilj predmeta je ukazati na važnost primjene principa
održivog razvoja na Jadranu u svrhu očuvanja njegove bioraznolikosti.
Nastava je organizirana u bloku, u obliku predavanja i video projekcija. Prisustvovanje nastavi je obavezno. Aktivno
sudjelovanje studenta u nastavnom programu nastoji se postići interaktivnim predavanjima i video klipovima. Pravo
na potpis imaju studenti koji su tijekom semestra prisustvovali na minimum 80% nastave. Ispit se polaže kao pismeni
test.
Popis obavezne literature
1. Jelić Mrčelić, G., 2010/11: Ugrožene vrste Jadrana, interna skripta, Split
Popis izborne literature
1. IUCN: Svjetski crveni popis biljaka i životinja (www.redlist.org).
2. Državni zavod za zaštitu prirode. 2004. Crveni popis ugroženih biljaka i životinja RH.
3. Radović J. (ed.). 1999. Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i akcijskim
planom zaštite. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, Zagreb
4. Riedl R. 1983. Fauna und Flora des Mittelmeeres. Verlag P. Parey, Hamburg und Berlin.
5. Boudouresque C.F., Ballesteros E., Ben Maiz N., Boisset F., Bouladier E., Cinelli F., Cirik S., Cormaci M., de
Grissac A. J., Laborel J., Lanfranco E., Lundberg B., Mayhoub H., Meinesz A., Panayotidis P.,Semroud P., Sinassamy
J.M., Špan A. and Vuignier G. 1990. Livre rouge "Gérard Vuignier" des espèces, peuplements et paysages menacès de
Méditerranée. UNEP/IUCN/GIS Posidonie, MAP TechnRep, 43: 1-250.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Upoznati studente sa uvjetima za dobivanje potpisa i načinom polaganja ispita i ocjenjivanja, te
sadržajem kolegija. Uvod u kolegij. Mehanizmi koji ugrožavaju pojedine vrste, njihova staništa i životne
zajednice.
Ishodi učenja: Student mora razumjeti pojam bioraznolikosti i vremenske obrasce biološke raznolikosti (specijaciju i
nestanak vrsta). Student mora poznavati posljedice ljudskih aktivnosti koji ugrožavaju pojedine vrste, njihova staništa
i životne zajednice (litoralizacija, pomorski prijevoz, hidrogradnja, ulov i uzgoj morskih organizama…) i mehanizme
njihovog djelovanja (direktni i indirektni). Student mora razumjeti princip održivog razvoja, odnosno mjere razumnog
korištenje resursa u svrhu njihovog očuvanja.
Predavanje 2. Međunarodne organizacije, konvencije, programi i planovi u službi zaštite mora. Sustav crvenog
popisa IUCNa.
Ishodi učenja: Student mora poznavati vodeće međunarodne, programe i planove koji se bave pitanjima vezanim uz
more (FAO, IMO, UNESCO, UNEP; WWF, IUCN, Natura 2000). Mora poznavati pravnu osnovu zaštite mora
(Konvencija o pravu mora, Konvencija o zaštiti bioraznolikosti, Kodeks odgovornog ribarstva, Barcelonska
konvencija,). Student mora poznavati sadržaj crvenog popisa IUCNa, kategorije i kriterije ugroženosti. ugroženosti.
Predavanje 3. Zaštita bioraznolikosti u RH. Pregled ugroženih vrsta i nižih sistematskih kategorija flore i faune
u Jadranu.
Ishodi učenja: Student mora poznavati nacionalna organizacije, programe i planove, te zakonske i podzakonske akte
(Zakon o zaštiti okoliša, zakon o zaštiti prirode, Pravilnici…) kojima se štiti morski okoliš legislativa. Student mora
poznavati kriterije za razvrstavanje svojti u strogo zaštićene i zaštićene svojte, te načine postupanje s takvim svojtama.
Student mora poznavati Pravilnik o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim
životinjskim vrstama (NN 84/96). Student mora poznavati kategorije i kriterije ugroženosti Crvene knjige Republike
Hrvatske.
Predavanje 4. Ekologija ugroženih vrsta flore u Jadranu.
Ishodi učenja: Poznavati biologiju i ekologiju ugroženih biljnih vrsta (rasprostranjenost, rast, razmnožavanje, ulogu u
ekosustavu, mehanizme koji ih ugrožavaju i načine zaštite (legislativa)
Predavanje 5. Ekologija ugroženih vrsta faune u Jadranu: od Protozoa do Mollusca.
Ishodi učenja: Poznavati biologiju i ekologiju ugroženih vrsta iz gore navedenih sistematskih skupina
(rasprostranjenost, rast, razmnožavanje, ulogu u ekosustavu, mehanizme koji ih ugrožavaju i načine zaštite
(legislativa)
Predavanje 6. Ekologija ugroženih vrsta faune u Jadranu: Mollusca i Anellida.
Ishodi učenja: Poznavati biologiju i ekologiju ugroženih vrsta iz gore navedenih sistematskih skupina
(rasprostranjenost, rast, razmnožavanje, ulogu u ekosustavu, mehanizme koji ih ugrožavaju i načine zaštite
(legislativa)
Predavanje 7. Ekologija ugroženih vrsta faune u Jadranu: od Arthropoda do Echinodermata.
Ishodi učenja: Poznavati biologiju i ekologiju ugroženih vrsta iz gore navedenih sistematskih skupina
(rasprostranjenost, rast, razmnožavanje, ulogu u ekosustavu, mehanizme koji ih ugrožavaju i načine zaštite
(legislativa)
Predavanje 8. Ekologija ugroženih vrsta faune u Jadranu: od Echinodermata do Acrania.
1.
2.
3.
Ishodi učenja: Poznavati biologiju i ekologiju ugroženih vrsta iz gore navedenih sistematskih skupina
(rasprostranjenost, rast, razmnožavanje, ulogu u ekosustavu, mehanizme koji ih ugrožavaju i načine zaštite (Pravilnik
o zaštiti trpova (NN 76/98))…
Predavanje 9. Ekologija ugroženih vrsta faune u Jadranu: Cyclostomata i Chondrichthyes.
Ishodi učenja: Poznavati biologiju i ekologiju ugroženih vrsta iz gore navedenih sistematskih skupina
(rasprostranjenost, rast, razmnožavanje, ulogu u ekosustavu, mehanizme koji ih ugrožavaju i načine zaštite (Crvena
knjiga ugroženih riba Jadrana)
Predavanje 10. Ekologija ugroženih vrsta faune u Jadranu: Osteichties.
Ishodi učenja: Poznavati biologiju i ekologiju ugroženih vrsta iz gore navedenih sistematskih skupina
(rasprostranjenost, rast, razmnožavanje, ulogu u ekosustavu, mehanizme koji ih ugrožavaju i načine zaštite (Crvena
knjiga ugroženih riba Jadrana)
Predavanje 11. Ekologija ugroženih vrsta faune u Jadranu: Reptilia i Aves.
Ishodi učenja: Poznavati biologiju i ekologiju ugroženih vrsta iz gore navedenih sistematskih skupina
(rasprostranjenost, rast, razmnožavanje, ulogu u ekosustavu, mehanizme koji ih ugrožavaju i načine zaštite (Pravilnik
o zaštiti pojedinih vrsta gmazova (Reptilia))
Predavanje 12. Ekologija ugroženih vrsta faune u Jadranu: Mammalia.
Ishodi učenja: Poznavati biologiju i ekologiju ugroženih vrsta iz gore navedenih sistematskih skupina
(rasprostranjenost, rast, razmnožavanje, ulogu u ekosustavu, mehanizme koji ih ugrožavaju i načine zaštite
(ACCOBAMS (Agreement on the conservation of cetaceans of the Black Sea, Mediterranean Sea and contiguous
Atlantic Area), Pravilnik o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca (Mammalia) (NN 31/95))
Predavanje 13. Film The tree of life.
Ishodi učenja: Razumjeti pojam biološka raznolikost (taksonomska, genetska varijabilnost i varijabilnost ekosustava),
te procese specijacije i nestanka vrsta. Razumjeti praćenje vremenskih promjena preko fosilnih nalaza. Razumjeti
ekološku izolaciju kao evolucijski mehanizam u nastanku novih vrsta. Razumjeti Darwinovu teoriju o evoluciji i
prirodnom odabiru. Prema Darwinovoj teoriji varijacije unutar vrsta pojavljuju se slučajno i preživljavanje ili
izumiranje organizama određeno je sposobnošću da se adaptiraju na okoliš. Razumjeti Haeckelovu rekapitulacijsku
teoriju - ontogenija je paralelna filogeniji.
Predavanje 14 i 15. Film The end of the line.
Ishodi učenja: Razumjeti utjecaj ribolova na smanjenje bioraznolikosti u moru (prelov i prilov) na primjeru bakalara u
Sjevernom Atlantiku i Atlantske plavoperajne tune, važnost zaštite ugroženih vrsta, te društveno-ekonomski kontekst.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave (pohađanje nastave i aktivnost na nastavi) i na
završnom ispitu. Pravo na potpis imaju studenti koji su tijekom semestra prisustvovali na minimum 80% nastave.
Polaganje ispita je pismeno. Prag za prolaznost je minimalno riješenih 50% na završnom pismenom ispitu.
Ocjenjivanje pismenog ispita je relativno: izvrstan (5) 15% najboljih studenata, vrlo-dobar (4) 35% studenata, dobar
(3) 35% studenata, dovoljan (2) 15% studenata. Konačnu ocjenu čini ocjena završnog testa.
Primjeri ispitnih pitanja:
Navedite tri kategorije u crvenom popisu IUCNa (zajedno s engleskim nazivom i kraticom) koje su pod najvećim
pritiskom i zahtijevaju da ih se zaštiti.
90-ih godina 20. stoljeća, na jadranskim obalama je počeo komercijalni izlov i izvoz
u Japan, pa su te životinje
komercijalnim izlovom u dvije godine desetkovane. 1998 je pravilnikom je zabranjen njihov izlov i sakupljanje u
komercijalne svrhe.
Navedite tri ugrožene vrste Jadrana iz skupine Reptilia i koliko iznosi kazna za njihovo ubijanje?
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Sve informacije o kolegiju mogu se dobiti na stranicama Sveučilišnog odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu
(http://more.unist.hr). Kontaktiranje s nastavnikom se uspostavlja putem e-maila: gjelic@pfst.hr. Usmene konzultacije
nastavnik održava jednom tjedno prema rasporedu.
Naziv predmeta
Kod predmeta
MARIKULTURA BESKRALJEŽNJAKA
SMB425
Satnica predmeta
15/15/0
(P/S/V)
3 ECTS
ECTS
15 sati predavanja = 1ECTS, Seminari i terenski rad=2 ECTS
(uz obrazloženje)
obavezan
izborni
X
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
napredni
specijalistički
X
Studijski program i
Biologija i ekologija mora / Diplomski studij
razina studija
I. godina / II. semestar
Godina/semestar
Temeljna znanja iz biologije beskralježnjaka
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
Predavanja, prezentacije i izrada seminarskih radova kao i njihova oralna prezentacija su
mogućnost praćenja na
na hrvatskom jeziku. Predavač nastavu može pripremiti na engleskom i poljskom jeziku.
drugim jezicima
Doc.dr.sc. Leon Grubišić
Nositelj predmeta
Doc.dr.sc. Leon Grubišić
Voditelj seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Marikultura beskralježnjaka je izborni predmet koji ima za cilj upoznati studente s razlozima kontroliranog uzgoja
velikog broja vrsta beskralješnjaka. Kontrolirani uzgoj se primjenjuje na širokoj lepezi od virusa do višestaničnih algi
i rakova. Beskralješnjaci se istražuju i uzgajaju u različite svrhe. Za potrebe vojne industrije, medicine i farmacije,
kozmetičke industrije akvakulture, poljoprivrede i na koncu za prehranu ljudi.
Cilj predmeta je upoznati studente s temeljnim bio-ekološkim spoznajama uzgajanih vrsta. O razlozima njihova uzgoja
i minimalnim i optimalnim biotskim i abiotskim činbenicima potrebnim za masowniju proizvodnju. Kroz predavanja
studenti se upoznaju s tehničkim i tehnološkim zahtijevima proizvodnje. Studenti su obvezni pohađati predavanja, te
samostalno ili u parovima na koncu semestra napisati i javno prezentirati seminarski rad koji će predhodno recenzirati
nositelj predmeta. Postoji mogućnost terenskog i laboratorijskog praktičnog rada u mrijestilištima morskih riba gdije
se studenti upoznaju s tehnologijom uzgoja planktonskih zajednica (fito i zooplanktonti) koje služe kao živa hrana za
potrebe akvakulture.
Popis obavezne literature
1. Frank, H. Hoff & Terry W. Snell 1987. Plankton culture manual. Fifth edition. Florida aqua farms. Inc.
2. Moretti, A i dr. 1999. Manual on hatchery Production of seabass and gilthead seabream. Volume1. FAO
3. Landau., M. 1991. Introduction to aquaculture. John Wiley and Sons.Inc
4. Phillips B.F. & J. Kittaka 1987. Spiny lobsters fisheries and culture., Fishing News Books. second edition.
Popis izborne literature
Studente na izbornu literaturi i izvore s interneta (PDF-dokumente) usmijerava nositelj predmeta s obzirom na zadane
teme i roblematiku seminarskog rada, te užih interesa pojedinich studenata.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1.
Uvodno predavanje obuhvaća upoznavanje s najzastupljenijim grupama beskralješnjaka u uzgoju s posebnim osvrtom
na vrste koje se uzgajaju u marikulturi. Uzgoj virusa i bakterija, razlozi i metode uzgoja u visokospecijaliziranim
vojnim i farmacetskim laboratorijima. Uzgoj sojeva bakterija za prehrambenu tehnologiju i farmaciju. Biotehnologija
uzgoja probiotskih sojeva. Uzgoj bakterija za potrebe biofiltracije morske vode u reciklažnom sustavu uzgoja riba.
Predavanje 2.
Uzgoj jednostaničnih algi za potrebe akvakulture, farmacije, poljoprivrede, energetike i ljudske ishrane. Upoznavanje
s biološkim osobitostima najčešće uzgajanih vrsta fitoplanktona. Priprema uzgojnog medija i izolacija uzgojnih
stanica. Masovni uzgoj za potrebe akvakulture. Uzgoj višestaničnih algi i vodenog bilja.
Predavanje 3.
Uzgoj zooplanktona. Uzgoj praživotinja (cilijata) za potrebe akvakulture. Biološka obilježja rotifera. Uzgoj rotifera za
potrebe ishrane najranijih razvojnih stadija riba i školjkaša. Uzgoj salamurnog račića (Artemia salina) za potrebe
hranjenja postličinačkih stadija riba i rakova
Predavanje 4.
Uzgoj morskih spužvi ekstenzivnog tipa za potrebe kozmetičke industrije. Kontrolirano mriješćenje i uzgoj morskih
bodljikaša (trpova i ježeva) za potrebe ekskluzivne gastonomske ponude. Uzgoj školjkaša, kontrolirani mrijest i
tehnologija uzgoja kamenice. Tehnologija uzgoja dagnji. Kontrolirani mrijest, uzgoj i repopulacija puzlatke.
Predavanje 5.
Uzgoj glavonožaca. Glavonožci uzgajani kao eksperimentalne životinje u biomedicinskim istraživanjima. Ekstenzivni
uzgoj hobotnica. Kontrolirani mrijest hobotnice i uzgoj paraličinačkih stadija. Tehnologija uzgoja lignje i sipe.
Tehnologije uzgoja kozica (ekstenzivna i intenzivna). Kontrolirana reprodukcija hlapa i ekstenzivni uzgoj jastoga.
Seminar 1. Uzgoj makroalgi za potrebe farmaceutske i kozmetičke industrije.
Seminar 2. Tehnološki procesi purifikacije školjkaša.
Seminar 3. Proizvodnja eko-goriva iz jednostaničnih algi.
Seminar 4. Uzgoj školjkaša s ciljem proizvodnje nakita.
Seminar 5. Mogućnosti uzgoja jakobove kapice u Jadranskom moru.
Seminar 6. Uzgoj spužvi za potrebe farmacetske industrija.
Seminar 7. Uzgoj koralja za potrebe morske akvaristike.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Na kraju semestra studenti polažu završni usmeni ispit. Student odgovara na pet postavljenih pitanja. Za svako pitanje
i odgovore student dobije ocjene iz čijeg zbroja se izračunava srednja vrijednost. Ukoliko za jedan odgovor student ne
dobije prolaznu ocijenu, završna ocjena ne može biti prolazna.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Svi studenti su tijekom semestra slobodni putem e-maila i telefona kontaktirati nositelja predmeta.
Naziv predmeta
POSTUPCI PROVJERE, ANALIZE I PRIKAZA PODATAKA
SMB426
Kod predmeta
Satnica predmeta
15/0/15
(P/S/V)
ECTS
3
(uz obrazloženje)
obavezan
izborni
X
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
napredni
X
specijalistički
Studijski program i
Biologija i ekologija mora / Diplomski studij
razina studija
I. godina / II. semestar
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski, engleski
drugim jezicima
Prof. dr. sc. Vlado Dadić, redoviti profesor
Nositelj predmeta
Prof. dr. sc. Vlado Dadić, redoviti profesor
Voditelj vježbi
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Kompetencije koje se stječu: Upoznavanje studenata s postupcima provjere kvalitete, analize i prikaza prostornih
oceanografskih podataka.
Oblici provođenja nastave: Prezentacija materijala pomoću videodispleja, izrada vježbi na računalu.
Popis obavezne literature
1. Dadić, V. 2003. Problemi prikupljanja, validacije i obrade oceanografskih podataka. Skripta. 147 pp.
2. Maidement D.R, 2003. ArcHydro. GIS for water resources, ESRI, USA, 203 pp.
Deutch C.V. and A.G. Journel, 1992. GSLIB – Geostatistical software; library and user’s guide. Oxford University
Press. 369 pp.
3. MEDAR/MEDATLAS Group. 2001. Specifications for the Mediterranean Sea Data Banking and Quality Controls.
SISMER/IS/V5.
Popis izborne literature
1. Boyer T and S. Levitus. 1999. QC and processing of historical oceanographic temperature, salinity and oxygen
data. U.S. Department of Commerce. NOAA technical report NESDIS 81, 1994: 64 pp.
2. Brankart J. M. and P. Brasseur, 1996. Optimal analysis of in sity data in the western Mediterranean using statistics
and cross-validation. Journal of Atmospheric and Oceanic technology. Vol: 13(2): 477-491.
3. Reinger R.F. and C.K. Ross, 1968. A method of interpolation with application to oceanographic data. Deep-Sea
Research, Vol 15, pp: 185-193.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Sadržaj:
Oceanografski parametri i mjerne jedinice. Pogreške kod oceanografskih podataka. Utjecaj mjernih metoda i
instrumenata na pogreške. Pogreške zbog obrade podataka pomoću računala. Provjera kvalitete podataka. Postupci za
provjeru podataka. Sustavi baza za rukovanje podacima i informacijama. Klimatološka analiza. Problemi analize
nedovoljnog broja podataka raspoređenih u prostoru i vremenu. Interpolacija podataka na standardne razine.
Primjenjive interpolacijske metode. Geostatistička analiza statistički slučajno raspodijeljenih prostornih podataka.
Metode objektivne analize. Kriging metoda interpolacije. Upotreba variograma u procjeni statističke povezanosti
prostornih podataka. Problem dugih i uskih otoka kod upotrebe objektivne analize. Obrnuta varijacijska metoda
objektivne analize. Upotreba Geografskih informacijskih sustava (GIS) u prikazu i analizi prostornih podataka.
Osnovni kartografski slojevi. Tematski slojevi i njihovo preklapanje. Analiza prostornih polja prikazanih pomoću
karata s različitim tematskim slojevima. Obrada prostornih podataka morskog okoliša. Primjena GIS-a u planiranju
namjene morskog okoliša. GIS i donositelji odluka.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Seminarski radovi i usmeni ispit.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
-
Naziv predmeta
INTEGRALNO UPRAVLJANJE OBALNIM ZONAMA
SMB501
Kod predmeta
Satnica predmeta
30/15/0
(P/S/V)
4 ECTS
ECTS
2 za predavanja i samostalno učenje, 2 za seminare i kolokvije
(uz obrazloženje)
obavezan
X
izborni
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
napredni
X
specijalistički
Studijski program i
Biologija i ekologija mora / Diplomski studij
razina studija
II. godina / III. semestar
Godina/semestar
Temeljna znanja iz fizike, kemije i biologije mora; položen ispit iz zagađenja/zaštite mora
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
Hrvatski
mogućnost praćenja na
Moguća prilagodba na engleski jezik
drugim jezicima
Prof.dr.sc. Ivan Katavić, redoviti profesor
Nositelj predmeta
Prof.dr.sc. Ivan Katavić, redoviti profesor
Voditelj seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Glavni ciljevi predmeta su upoznavanje sa suvremenim pristupom planiranju i upravljanju obalnim zonama s ciljem
održivog korištenja i zaštite resursa. Posebna se pozornost usmjerava na takvo planiranje i upravljanje obalnim
prostorom i njegovim potencijalima koje teži sinergijskoj kompatibilnosti i smanjenju sukobljenosti različitih
korisnika.
1.
2.
3.
1.
2.
3.
4.
5.
Nastava se organizira prema tematskim cjelinama a uključuje kompleksne sveobuhvatne aspekte planiranja i
upravljanja obalnog prostora u odnosu na konvencionalno sektorsko planiranje, a sve s ciljem unapređenja održivog
gospodarskog razvoja, očuvanja i zaštite prirodnih bogatstava, razriješenja sukobljenosti i zaštite javne sigurnosti.
Studenti se detaljno upoznaju s aktivnostima i postupcima u IUOZ-u te instrumentima i financijskim aspektima
implementacije i aktivnog uključivanja administartivnih struktura i ostalih dionika. Posebno se obrađuje
infrastrukturna podrška mjerama zaštite i unapređenja prostora i resursa, te upoznavanje s potencijalno dostupnim
financijskim izvorima. Planiraju se kombinirani oblici provođenja nastave kroz predavanja praćena audio-vizualnim
pomagalima u blok satovima, poticajne rasprave i zaključivanja uz posjet specijaliziranoj agenciji
UNEP/MAP/PAP/RAC u Splitu. Analiziraju se kritične točke, dostignuća i po(r)uke u primjeni IUOZ-a. Raspravljaju
se specifičnost i primjena IUOZ-a u Sredozemlju, i napose integralno upravljanje s fokusom na akvakulturu i turizam.
Pohađanje nastave je obvezno (tolerira se određeni broj opravdanih izostanaka, ne više od 20%). Studenti su obvezni
aktivno sudjelovati na seminarskim izlaganjima.
Popis obavezne literature
1. Cicin-Sain, B. and Knecht, R.W. 1998. Integrated Coastal and Ocean Management: Concepts and Practices.
Washington, DC: Islan Press, 517 pp.
2. Katavic, I., Herstad, T-J., Kryvi, H., White, P., Franičević, V., and Skakelja, N. 2005. Guidelines to marine
aquaculture planning, integration and monitoring in Croatia, Project: “Coastal Zone Management Plan for Croatia,
Zagreb, 2005, 78 pp.
3. Katavić, I., Predavanja iz kolegija Integralno upravljanje obalnim zonama CD*
*
CD sadrži: Power Point prezentacije svih predavanja; Literaturni izvori-odabrani članci iz znanstvenih i stručnih
časopisa s linkovima vezanim za predmetnu problematiku; Zakonodavna regulativa koja prati predmetnu problematiku
s posebnim ozirom na Sredozemlje i R. Hrvatsku
Popis izborne literature
1. Chua, T. E., 2006. The Dynamics of Integrated Coastal Management.Practical Applications in the Sustainable
Coastal Development in East Asia, GEF/UNDP/IMO Regional Programme on PEMSEA, 486pp.
2. FAO, 1998. Integrated coastl area management and agriculture, forestry and fisheries. FAO Guidelines, Rome,
1998
3. Katavic, I. et al. 1996. Integrated Coastal Area Management – with special references on aquaculture, PAP, 1996,
32pp.
4. UNEP/MAP/PAP. 2001. White paper:Coastal Zone Management in the Mediterranean. Split, Priority Actions
Programe, 74pp.
5. UNEP 1995. Guidelines for Inteegrated Management of Coastal and Marine Areas – With Special Reference to the
Mediterranena Basin. UNEP Regional Seas Reports and Studies no.161. Split, Croatia,PAP/RAC (MAP-UNEP).
6. The contribution of science to integrated coastal management, GESAMP, Rep. Stud. (65), 1997.
7.
http://www.globaloceans.org/story/icm mgt.html
8.
http://www.fao.org/docrep/W8440e/W8440e03.htm
9. www.pap-thecoastcentre.org
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Uvod - definicija i ciljevi
Odmak od konvenicionalnog sektorskog planiranja. Upoznavanje s izazima i pojmovima u IUOZ.
Predavanje 2. Osnove uređenja prostora
Dokumenti prostornog uređenja. Ciljevi i načela prostornih planova. Metode rada. Sadržaj prostornih
planovaSpecifičnosti planova općina i gradova. Detaljni plan uređenja prostora.
Predavanje 3. Temeljna obilježja obalnog prostora
Populacijski pritisak i ekonomski rast kao vektori promjena u obalnom prostoru. Obilježja otočnog prostora.
Aktivnosti i pritisci različitih korisnika.
Predavanje 4. Povijesni koncept IUOZ-a
Važniji događaji u Svijetu, Europi i Sredozemlju. Propisi i inicijative koje su prethodili IUOZ-u. UN konferencija o
okolišu (Stocholm 1972) i UN konferencija o okolišu i razvoju Rio 1992) Načela o okolišu, razvoju i socijalnim
pitanjima.
Predavanje 5. UN regionalni program za Sredozemlje.
Barcelonska konferencija, MAP I i MAP II. Infrastrukturna i logistička podrška zaštiti i razvoju Sredozemlja kroz
akcijski plan. Protokoli, načela i obveze.
Predavanje 6. Održivi razvoj i zaštita
Definicija, polazište, ciljevi i principi održivog razvoja. Upravljanje aktivnostima u ekosustavu (Ekosustav Based
Management). Primjena EBM u sektoru ribarstva.
Predavanje 7. Tipične aktivnosti u implementaciji IUOZ-a
Planiranje prostorm. Unapređenje gospodarskog razvoja. Očuvanje i zaštita prirodnih bogatstava. Razriešenje
sukobljenosti. Zaštita javne sigurnosti.
Predavanje 8. IUOZ aktivnosti i postupci
Segmentiranje obalnog pojasa u zasebne cjeline (područja) prema zonama i lokacijama. Izrada i sadržaj konceptualnog
dokumenta. Podloge i njihova analiza (GIS). Međusektorska analiza. Izrada Strategije. Prenošenje strategije u
sektorske planove.
Predavanje 9. Financiranje IUOZ-a
Financijske potrebe za troškove administrativnih struktura i predviđenih mjera zaštite. Potencijalni financijski izvori i
dostupni fondovi: (a) tijela i institucije UN sustava; (b) ostali izvori.
Predavanje 10. Instrumenti primjene IUOZ-a
Regulacijski i ekonomski instrumenti. Financijske, tehničke i administrativne potrebe za implementaciju IUOZ.
Kritične točke u primjeni IUOZ-a.
Predavanje 11. Međunarodni instrumenti za upravljanje i zaštitu morskog prostora i njegovih živih i neživih
bogatstava
UN tijela, komisije, udruženja za zaštitu prirode i prirodnih bogatstava. Obvezujući i „dobrovoljni“ instrumenti i
međunarodni sporazumi.
Predavanje 12. Primjena IUOZ-a u Sredozemlju
Protokol. Specifičnost priobalnog i morskog prostora Sredozemlja. Aktivnosti, pritisci i konflikti. Posljedice po
budući razvoj i zaštitu okoliša.
Predavanja 13. Integralno upravljanje za sektor akvakulture
Podloge i neophodne pretpostavke. Analiza podataka. Kriteriji za zoniranje uzgajališta ribe i školjkaša.
Provođenje postupka zoniranja: primjer IUOZ-a u Zadarskoj županiji.
Predavanje 14. Procjena utjecaja na okoliš
PUO za projektni zadatak. Strateška procjena (SPUO) na planove i programe.
OPCIJSKI! Ukoliko studenti budu konzumirali izborni kolegij na temu PUO tada će se održato predavanje na temu
„Integralno upravljana morskim prostorima“
Predavanje 15. Integralno upravljanje obalnim zonama – Dostignuća i Po(r)uke
IUOP koncept, pristup i funkcioniranje. Korisne lekcije i delikatna iskustva u primjeni IUOZ-a. IUOZ postulati kao
obrazac za buduće programe planiranja i upravljanja priobaljem.
Tijekom semestra svaki od studenata je dužan izraditi seminar na zadanu temu i prezentirati ga pred studentima.
Studenti se potiču na raspravu.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Usmenom ispitu prethodi uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad koji je obvezujući za sve studente.
Zainteresiranost pokazana aktivnim sudjelovanjem u raspravama te uspješnost izvršavanja zadataka se vrednuju.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Informacije o nastavnim materijalima, dodatnoj literaturi, studentskim obvezama, načinu ocjenjivanja i terminima
konzultacija studenti dobivaju na prvom satu predavanja.
Naziv predmeta
Kod predmeta
Satnica predmeta
(P/S/V)
ECTS
(uz obrazloženje)
EKOLOŠKO MODELIRANJE
SMB502
30/0/30
6
obavezan
X
izborni
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
napredni
specijalistički
Studijski program i
Biologija i ekologija mora / Diplomski studij
razina studija
II. godina / III. semestar
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski
drugim jezicima
Prof. dr. sc. Tarzan Legović, redoviti profesor
Nositelj predmeta
Prof. dr. sc. Tarzan Legović, redoviti profesor
Voditelj vježbi
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Kompetencije koje se stječu: Omogućiti razumjevanje razloga gradnje ekoloških modela, primjene s akcentom na
uzroke i poslijedice u ekosustavima, predviđanje, kontrolu i upravljanje ekosustavima. Upotrebljavajući stečeno
znanje stručnjaci će moći procijeniti kada treba sagraditi model, kako je sagrađen te će znati doseg valjanosti
predviđanja modelom.
Frontalna predavanja, individualne auditorne vježbe, grupno rješavanje zadataka.
Popis obavezne literature
1. Sharov A. Quantitative Population Ecology, Virginia Tech., 1996
http://www.gypsymoth.ento.vt.edu/~sharov/PopEcol/popecol.html
2. Edelstein-Keshet, L., Mathematical Models in Biology, SIAM, 2005.
3. Murray J. D., Mathematical Biology, Springer, 2004.
Popis izborne literature
1. DeAngelis, D.L., Dynamics of Nutrient Cycling and Food Webs, Chapman & Hall, 1992.
2. Svirezhev Yu.M. and Logofet D.O., Stability of Biological Communities, Mir. 1983.
3. May R.M. (ed.) Theoretical Ecology, Blackwell Sci. Pub., 1976.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Sadržaj:
Dinamika jedne populacije: a) u neograničenom okolišu, b) u okolišu s konstantnim izvorom hrane, c) u periodičkom
okolišu, d) u okolišu sa slučajnim izvorom hrane. Izlov. Maksimalni održivi izlov. Dinamika jedne populacije s
generacijama koje se ne prekrivaju. Diskretan rast logističke populacije i pojava kaotične dinamike. Stabilizacija
kaotične dinamike. Dinamika dviju populacija. Ekološke interakcije. Plijen-predator modeli i Volterin princip. Modeli
kompeticije i princip kompeticijskog isključenja. Modeli kooperacije. Dinamika jedne populacije i zajednice
populacija u moru. Modeli hranidbenih lanaca. Modeli hranidbenih mreža. Protok hranjivih tvari kroz ekosistem.
Teorija epidemije. Prag epidemije. Invazija populacije u prostor.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Pismeni ispit te mogućnost obrane na temelju pismenog rada.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
-
Naziv predmeta
Kod predmeta
Satnica predmeta
(P/S/V)
ECTS
(uz obrazloženje)
Status predmeta
(označiti X)
METODIKA ZNANSTVENOG RADA
SMB503
15/30/0
4 ECTS
45 sati nastave = 2 ECTS; Samostalno učenje, seminarski rad = 2 ECTS
obavezan
X
izborni
temeljni
X
napredni
specijalistički
Studijski program i
Biologija i ekologija mora / Diplomski studij
razina studija
II. godina / III. semestar
Godina/semestar
Elementarna iskustva u korištenju literature
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski, moguća prilagodba na engleski jezik
drugim jezicima
Prof.dr.sc. Mladen Šolić, redoviti profesor
Nositelj predmeta
Prof.dr.sc. Mladen Šolić, redoviti profesor
Voditelj seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Glavni ciljevi predmeta su upoznavanje studenata s metodikom znanstevnog rada od planiranja istraživanja do pisanja
i izlaganja znastvenog rada.
Problematika predmeta iznosi se kroz sljedeće cjeline: Znanost, znanstveni postupak i znanstvena metoda.
Postavljanje hipoteze. Planiranje istraživanja (opažanje, istraživanje na terenu, laboratorijski eksperiment). Metode
istraživanja. Sakupljanje i obrada podataka. Statističke metode. Analiza rezultata. Pisanje znanstvenog rada.
Korištenje literature. Izlaganje znanstvenih rezultata. Nastava se organizira kao nastava u blokovima. Kombinirani
oblici provođenja: frontalna predavanja; diskusija i zaključivanje; pokazne i auditorne vježbe. Pohađanje nastave je
obvezno (tolerira se određeni broj opravdanih izostanaka).
Popis obavezne literature
1. Šolić, M: Uvod u znanstveni rad, CD s nastavnim materijalima koji uključuje PP prezentacije i skripta i opise vježbi
Popis izborne literature
1. McMillan, V.E. 1997. Writing Papers in the Biological Sciences. Bedford Books, Boston, pp 197.
2. Katz, M.J. 2009. From Research to Manuscript. Springer, pp 205.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Definicija znanosti; znanstveno i kritičko mišljenje
Definicija znanosti, pojam pouzdanog znanja, što je znanstvena metoda, znanstveno ili kritičko mišljenje,
Predavanje 2. Empiricizam, racionalizam, skepticizam
Komponente znanstvenog ili kritičkog mišljenja: empiricizam, racionalizam i skepticizam,
Predavanje 3. Opažanje fenomena ili procesa u prirodi
Problemi s opažanjem, logičkim razmišljanjem i zaključivanjem; opažanje i mjerenje, znanost i osjetila
Predavanje 4. Definicija problema (postavljanje pitanja)
Kako postaviti dobro znanstveno pitanje ili kako definirati problem, različiti tipvi pitanja,
Predavanje 5. Prikupljanje informacija (istraživanje problema)
Izvori informacija (literatura, razgovori, vlastita opažanja, iskustvo)
Predavanje 6. Postavljanje hipoteze
Najvažnije značajke dobro postavljene hipoteze, alternativne hipoteze, nul-hipoteza,
Predavanje 7. Testiranje hipoteze
Eksperimet, opažanje, modeli
Predavanje 8. Pravljenje prognoze
Kakav oblik mora imati prognoza, Ockhamov princip
Predavanje 9. Eksperiment
Uzročno posljedična veza, glavni elementi eksperimenta (zavisna i nezavisna varijabla, kontrola, replikacije),
eksperimentalni podaci (deskriptivni, numerički), oblikovanje i izvođenje eksperimenta,
Predavanje 10. Analiza rezultata
Statističke metode u analizi rezultata, donošenje odluke, pojam statističke značajnosti
Predavanje 11. Od hipoteze do znanstvene teorije
Potvrđena hipoteza, objavljena hipoteza, višestruko potvrđena hipoteza, znanstvena činjenica, znanstvena teorija,
induktivno i deduktivno zaključivanje
Predavanje 12. Planiranje znanstvenog istraživanja
Izbor teme istraživanja, prikupljanje informacija, čitanje znanstvenih radova, pravljenje bilježaka (banka podataka),
kako započeti istraživanje, oblikovanje eksperimenta, prikazivanje rezultata
Predavanje 13. Pisanje znanstvenog rada
Djelovi znanstvenog rada: što se piše u uvodu, materijalu i metodama, rezultatima, diskusiji, sažetku, kako se citira
literatura, nacrt rada, kalendar, redosljed pisanja, draft verzija i konačna verzija, stil pisanja,
Predavanje 14. Prezentacija znanstvenih rezultata
Usmena prezentacija rada, prezentacija u obliku postera,
Predavanje 15. Objavljivanje znanstvenih rezultata
Postupak objavljivanja rada, vrste radova i tipovi časopisa
Seminari se sastoje od vježbi i zadataka koje studenti moraju obaviti nakon čega se razvija diskusija na datu temu. U
nastavku su nabrojene vježbe i zadaci koji se provode (u zagradama je približno trajanje svake vježbe).
Vježba 1: Načini na koje ljudi dolaze do onoga u što vjeruju da je “istina” (20’)
Vježba 2: Različiti tipovi “istine” (20’)
Vježba 3: Različiti tipovi dokaza (20’)
Vježba 4: Opažanje i analiza dokaza (60’)
Vježba 5: Korištenje osjetilnog opažanja, logičkog razmišljanja i zaključivanja (90’)
Vježba 6: Promatranje događaja u prirodi i opisivanje opaženog (30’)
Vježba 7: Opisivanje i identifikacija nalaza u prirodi (prirodnih dokaza) (60’)
Vježba 8: Definiranje problema ili postavljanje pitanja (30’)
Vježba 9: Opis fenomena na temelju opažanja i/ili prošlog iskustva i postavljanje hipoteze (45’)
Vježba 10: Istraživanje problema (prikupljanje i nformacija) (120’)
Vježba 11: Postavljanje prognoza upotrebom uzročno-posljedičnog odnosa (30’)
Vježba 12: Ockhamov princip (15’)
Vježba 13: Oblikovanje i izvođenje eksperimenta (120’)
Vježba 14: Oblikovanje i planiranje eksperimenta (30’)
Vježba 15: Eksperiment s replikacijama: analiza podataka (60’)
Vježba 16: Pretraživanje i proučavanje literature (120’)
Vježba 17: Pisanje znanstvenog rada (120’)
Vježba 18: Prezentacija rada (120’)
Napomena: Neke vježbe koje traju duže se mogu prebaciti u formu domaće zadaće.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Ispit je u obliku pismenog testa. Na ukupnu ocjenu utječe zalaganje i uspješnost studenata u izvršavanju zadataka i
vježbi kao i njihova aktivnost i doprinos diskusijama.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Informacije o nastavnim materijalima, dodatnoj literaturi, studentskim obvezama, načinu ocjenjivanja i terminima
konzultacija studenti dobivaju na prvom satu predavanja.
Naziv predmeta
Kod predmeta
Satnica predmeta
(P/S/V)
ECTS
(uz obrazloženje)
Status predmeta
(označiti X)
Studijski program i
razina studija
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na
BIOLOGIJA, EKOLOGIJA I UZGOJ ŠKOLJKAŠA
SMB521
15/15/0
2 ECTS (predavanja, samostalno učenje, konzultacije)
1 (kolokvij, seminari)
obavezan
izborni
temeljni
napredni
specijalistički
Biologija i ekologija mora / Diplomski studij
II. godina / III. semestar
Temeljna znanja iz biologije i ekologije mora
Hrvatski, Engleski
X
X
drugim jezicima
Prof.dr.sc. Melita Peharda Uljević, izvanredni profesor
Nositelj predmeta
Daria Ezgeta Balić, dipl. ing.
Voditelj seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Cilj kolegija je upoznavanje studenata s biologijom, ekologijom i uzgojem školjkaša. Osobita će se pažnja usmjeriti na
školjkaše Jadranskog mora. Studenti stječu teorijsku osnovu potrebnu za istraživanja školjkaša i upravljanje prirodnim
populacijama.
Nastava je organizirana kao redovita tjedna ili koncentrirana u blokove u dogovoru sa nastavnikom, voditeljem smjera
i upravom Sveučilišnog studijskog centra za studije mora. Nastava se provodi u obliku predavanja i seminara
korištenjem modernih tehnologija (power point prezentacije, video materijali). Obaveza studenata je aktivno
sudjelovanje u nastavnom programu što uključuje redovito pohađanje nastave, sudjelovanje u raspravama, aktivno
postavljanje pitanja, te pokazanu sposobnost postavljanja problema i zaključivanja. Ovisno o istraživanjima u kojima
nositelj predmeta i voditelj seminara trenutno sudjeluju te interesu studenata odabiru se teme seminarskih radova.
Kroz seminare i predavanja studenti pored saznanja iz područja biologije, ekologije i uzgoja školjkaša stječu
kompetencije vezane za pretraživanje baza podataka, kao i pretraživanje, čitanje i analizu znanstvenih radova.
Tijekom seminara studenti produbljuju spoznaje iz osnova metodologije znanstvenog rada i stječu kompetencije
potrebne za izradu diplomskog rada.
Popis obavezne literature
1. Gosling, E. 2003. Bivalve molluscs: Biology, Ecology and Culture. Blackwell Publishing.
Popis izborne literature
1. Poppe, G.T. & Y. Goto Y. 2000. European Seashells. Volume II. (Scaphopoda, Bivalvia, Cephalopoda). 2nd edn.
ConchBooks, Hackenheim, Germany
2. Znanstveni radovi o školjkašima
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1 (1h). Uvod
Ishodi učenja: Razumijevanje taksonomije i sistematike školjkaša. Razumijevanje raspodjele školjkaša.
Predavanje 2 (2h). Biološka raznolikost školjkaša
Ishodi učenja: Objasniti metodologiju istraživanja raznolikosti školjkaša. Razumjeti univarijatne i multivarijatne
statističke metode koje se primjenjuju za analizu raznolikosti školjkaša. Poznavanje dosadašnjih istraživanja
raznolikosti školjkaša u Mediteranu i Jadranskom moru.
Predavanje 3 (2h). Ishrana školjkaša
Ishodi učenja: Razumijevanje procesa filtracije. Razumijevanje anatomskih dijelova školjkaša uključenih u proces
hranjenja. Objasniti selekciju čestica. Razumjeti čimbenike koji utječu na ishranu školjkaša. Objasniti razlike u ishrani
između različitih vrsta školjkaša.
Predavanje 4 (2h). Razmnožavanje i naseljavanje školjkaša
Ishodi učenja: Razumijevanje procesa gametogeneze. Objasniti razlike u spolovima između različitih vrsta školjkaša.
Razumjeti čimbenike koji utječu na razmnožavanje. Objasniti razvoj ličinki školjkaša. Objasniti čimbenike koji utječu
na naseljavanje školjkaša.
Predavanje 5 (2h). Starost i rast školjkaša.
Ishodi učenja: Razumijevanje metoda analize starosti i rasta školjkaša. Razumijevanje fiziologije rasta školjkaša.
Objasniti čimbenike koji utječu na rast i starost školjkaša.
Predavanje 6 (2h). Cirkulacija, respiracija, izlučivanje i osmoregulacija
Ishodi učenja: Objasniti cirkulaciju školjkaša. Razumjeti proces respiracije kod školjkaša. Razumjeti procese
izlučivanja i osmoregulacije kod školjkaša.
Predavanje 7 (2h). Ribarstveno upravljanje prirodnim populacijama školjkaša
Ishodi učenja: Objasniti populacijsku dinamiku školjkaša. Razumjeti metode koje se primjenjuju za procjenu prirodnih
populacija i upravljanje njima. Razumjeti zakonske okvire u Republici Hrvatskoj i EU upravljanja prirodnim
populacijama školjkaša.
Predavanje 8 (2h). Akvakultura školjkaša
Ishodi učenja: Objasniti osnove uzgoja školjkaša. Razumjeti razlike u tehnikama uzgoja različitih vrsta školjkaša.
Razumjeti primjenu genetike na poboljšanje uzgoja školjkaša. Razumjeti pojave bolesti kod školjkaša u uzgoju.
Seminar 1 (1h). Morfologija školjkaša
Ishod učenja: Poznavanje građe ljuštura različitih skupina školjkaša. Poznavanje anatomije različitih skupina
školjkaša. Poznavanje morfoloških značajki koje se koriste za određivanje vrsta školjkaša.
Seminar 2 (2h). Školjkaši Jadranskog mora
Ishod učenja: Poznavanje metoda uzorkovanja školjkaša. Poznavanje razlika u raspodjeli školjkaša s obzirom na
geografska područja i abiotske čimbenike.
Seminar 3 (2h). Ishrana školjkaša
Ishod učenja: Poznavanje metodologije uzorkovanja školjkaša na terenu za potrebe analize sadržaja želudaca.
Poznavanje metodologije ekstrakcije sadržaja želudca školjkaša u laboratorijskim uvjetima. Poznavanje glavnih
skupina planktona iz sadržaja želudaca školjkaša.
Seminar 4 (4h). Razmnožavanje školjkaša
Ishod učenja: Poznavanje metodologije uzorkovanja školjkaša na terenu za potrebe analize razmnožavanja.
Razumijevanje histoloških metoda koje se primjenjuju za analizu gonada školjkaša u laboratoriju. Razumijevanje
građe gonada i stadija razvoja gonada na primjerima histoloških preparata različitih vrsta školjkaša.
Seminar 5 (4h). Starost i rast školjkaša
Ishod učenja: Razumijevanje metodologije uzorkovanja školjkaša na terenu za potrebe analize starosti i rasta.
Objasniti različite laboratorijske metode za analizu starosti i rasta školjkaša. Obasniti metodologu izrade acetatnih
preslika ljuštura školjkaša iz uzoraka ukalupljenih u epoxy smolu. Poznavanje statističkih metoda za analizu starosti i
rasta školjkaša.
Seminar 6 (2h). Akvakultura školjkaša
Ishod učenja: Razumijevanje biologije i ekologije vrsta školjkaša koje se komercijalno uzgajaju. Razumijevanje
tehnologije uzgoja školjkaša. Objasniti probleme vezane za uzgoj školjkaša.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Konačna ocjena uspjeha na kolegiju je zbroj bodova prikupljenih aktivnim sudjelovanjem na nastavi (20), seminaru
(40), te završnom usmenom ispitu (40). Seminar se sastoji od kritične analize znanstvenog rada iz odabranog područja
te prezentacije rezultata istog u vidu predavanja. Završni usmeni ispit sastoji se od predstavljanja mogućeg
istraživanja školjkaša iz područja koje nije bilo pokriveno u seminarskom radu studenta. Na osnovu prikupljenih
ocjenjuje se uspjeh studenta na kolegiju: 91-100 (izvrstan – 5), 81-90 (vrlo dobar – 4), 71-80 (dobar – 3), 61-70
(dovoljan – 2), te manje od 60 bodova – ocjena nedovoljan. U slučaju da student želi veću ocjenu od one koja mu
pripada sukladno bodovima prikupljenim tijekom semestra, u dogovoru sa nastavnikom može pristupiti izradi
dodatnog seminarskog rada koji se sastoji od izrade pismenog seminara u obliku preglednog znanstvenog rada. Na
ovaj način student može prikupiti maksimalno 10 dodatnih bodova.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Konzultacije se odvijaju prema dogovoru sa studentima uz prethodnu najavu usmeno ili na e mail melita@izor.hr.
Podatci o kolegiju i nastavniku dostupni su na web stranicama Sveučilišnog odjela za studije mora
(http://more.unist.hr/) kao i na osobnim web stranicama nastavnika (http://www.izor.hr/web/melita/home).
Naziv predmeta
Kod predmeta
Satnica predmeta
(P/S/V)
ECTS
(uz obrazloženje)
Status predmeta
(označiti X)
Studijski program i
razina studija
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
MIKROBIOLOGIJA ZAGAĐENIH VODA
SMB505
15/0/0
2 ECTS
predavanja, samostalno učenje, konsultacije = 2 ECTS
obavezan
izborni
temeljni
napredni
X
specijalistički
Biologija i ekologija mora / Diplomski studij
II. godina / III. semestar
Osnovna znanja iz opće mikrobiologije
X
Jezik poduke i
Hrvatski
mogućnost praćenja na
Moguća prilagodba na engleski jezik
drugim jezicima
Prof.dr.sc. Nada Krstulović, redoviti profesor
Nositelj predmeta
Voditelj
vježbi/seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Mikrobiologija zagađenih voda obuhvaća studiranje mikroorganizama koji su u vodama alohtoni, odnosno vode im ne
predstavljaju prirodni životni okoliš. U vode dospiju iz drugih izvora (zemlja, zrak, otpadne vode i sl.). Prisustvo
takvih mikroorganizama u vodama predstavlja mikrobiološko zagađenje, a na temelju stupnja zagađenja definira se
mikrobiološka ili sanitarna kakvoća voda. Cilj ovog predmeta je upoznati studente s ovom granom mikrobiologije
kroz sljedeće nastavne jedinice: izvori alohtonih mikroorganizama, pregled i osobine patogenih mikroorganizama
najčešće prisutnih u zagađenim vodama, indikatorske skupine mikroorganizama, kriteriji i standardi za procjenu
kakvoće voda, sudbina alohtonih mikroorganizama nakon dolaska u vodeni okoliš, čimbenici koji utječu na njihovo
preživlajavanje, akumulacija alohtonih mikroorganizama u u vodenim organizmima.
Nastava se organizira u blokovima.
Kombinirani oblici provođenja: frontalna predavanja; video i slične prezentacije, rasprave po nastavnim jedinicama.
Pohađanje nastave je obvezno (tolerira se određeni broj opravdanih izostanaka).
Popis obavezne literature
1. Krstulović, N. I M. Šolić, 2006. Alohtoni mikroorganizmi u moru, 199-254. U: Mikrobiologija mora, IOR-Split,
317p. Udžbenik Sveučilišta u Splitu.
2. Duraković, S. Primijenjena mikrobiologija, Prehrambeno-tehnološki inženjering, Zagreb. Udžbenici Sveučilišta u
Zagrebu, 1996.
Popis izborne literature
1. Pike E.B., Gale, P. & Bryan J.J. Health risks of freshwater and the development of microbial standards. Water
research Centre Report, London, 1989.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanja (za svaku od dolje navedenih nastavnih jedinica je predviđeno 2 sata predavanja)
Predavanje 1. Izvori alohtonih mikroorganizama
Izvori alohtonih mikroorganizama: komunalne otpadne vode, atmosfera, zemljište, životinjske farme, balastne vode.
Među brojnim mikroorganizmima koji iz nabrojenih izvora dospiju u vodeni okoliš prisutne su i različite skupine
patogenih mikroorganizama.
Predavanje 2. Pregled i osobine alohtonih patogenih skupina mikroorganizama
Koji patogeni mikroorganizmi iz gore obrađenih izvora najčešće dospiju u vode? Pregled patogenih bakterija, virusa,
gljivica, protista i ostalih parazita koji se najčešće nalaze u zagađenim vodama. Osobine i značaj svake od tih skupina.
Predavanje 3. Indikatorski mikroorganizmi
Pojam i definicija indikatora, pregled indikatora fekalnog zagađenja: koliformne bakterije, fekalni koliformi
(Escherichia coli), fekalni streptokoki, crijevni enterokoki, anaerobne bakterije; bakteriofagi kao indikatori.
Predavanje 4. Kriteriji i standardi za procjenu kakvoće voda
Pojam i definicija kriterija i standarda za kakvoću voda, pregled standarda za različite tipove voda (pitka voda, rijeke,
more i sl.). Koja je svrha utvrđivanja stupnja zagađenja različitih tipova voda?
Predavanje 5. Sudbina alohtonih mikroorganizama po dolasku u vodeni okoliš
Što se događa s mikroorganizmima po dolasku u vodeni okoliš ? Preživljavanje alohtonih mikroorganizama u
slatkovodnom i morskom okolišu, mehanizmi adaptacije i preživljavanja.
Predavanje 6. Čimbenici okoliša koji utječu na preživljavanje alohtonih mikroorganizama 1
Pregled čimbenika koji imaju značajnog utjecaja na njihovo preživljavanja: sunčevo zračenje (svjetlost), temperatura,
osmotski pritisak, pH, hranjiva, teški metali, antagonističko djelovanje drugih organizama, kombinirano djelovanje
više čimbenika.
Predavanje 7. Čimbenici okoliša koji utječu na preživljavanje alohtonih mikroorganizama 2
Preživljavanje indikatorskih organizama, patogenih bakterija i virusa. Razlike u preživljavanju među navedenim
skupinama mikroorganizama.
Predavanje 8. Akumulacija alohtonih mikroorganizama u vodenim organizmima
Kako fekalno zagađenje voda utječe na sanitarnu kakvoću organizama koji u tom podrčju žive ? Dio se alohtonih
mikroorganizama akumulira u nekim od tih organizama. To se naročito odnosi na sesilne organizme i filtratore (filterfeeders). Pregled ugroženih organizama među kojima su najznačajniji školjkaši. Pregled čimbenika koji utječu na
stopu filtracije školjkaša, odnosno na stopu koncentriranja alohtonih mikroorganizama.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Pismeni ispit.
Ocjena se formira kako slijedi:
90-100% riješenih pitanja iz pismenog ispita - izvrstan (5)
80-89% riješenih pitanja iz pismenog ispita - vrlo dobar (4)
70-79% riješenih pitanja iz pismenog ispita - dobar (3)
60-69% riješenih pitanja iz pismenog ispita – dovoljan (2)
< 60% - student nije zadovoljio
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Informacije o nastavnim materijalima, dodatnoj literaturi, studentskim obvezama, načinu ocjenjivanja i terminima
konzultacija studenti dobivaju na prvom satu predavanja.
Naziv predmeta
BIOLOŠKA INVAZIJA
SMB207
Kod predmeta
Satnica predmeta
15+0+0
(P/S/V)
ECTS
2
(uz obrazloženje)
obavezan
izborni
X
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
napredni
specijalistički
Studijski program i
Biologija i ekologija mora / Diplomski studij
razina studija
II. godina / III. semestar
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski
drugim jezicima
Doc. dr. sc. Ante Žuljević
Nositelj predmeta
Voditelj
vježbi/seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Predmet "Biološka invazija" bavi se problematikom širenja areala vrsta posebno onim uzrokovanim ljudskim
aktivnostima te posljedicama koje širenje vrsta može imati za ekosustav, ekonomiju i ljudsko zdravlje. Kolegij
započinje općenitim primjerima i terminologijom iz biološke invazije, a kasnije se fokusira na aktualne primjere iz
Sredozemnog i Jadranskog mora.
Nastava se odvija u obliku predavanja uz powerpoint prezentaciju te kratku terensku nastavu kako bi se studenti
upoznali s nekim od stranih vrsta prisutnim na području Splita. U nastavi sudjeluju gostujući predavaći: Prof. dr. sc.
Jakov Dulčić (IOR Split) -" Alohtone vrste riba u Jadranskom moru" i Mr. sc. Toni Žitko (Zavod za javno zdravstvo
Split) – "Pojava, širenje i kontrola tigrastog komarca".
Za spremanje ispita studentima se preporučaju izvori poput preglednih radova, knjiga i internet stranica do
specijalističkih znanstvenih publikacija o pojedinim temama. Ispit je pismeni.
Popis obavezne literature
Global Invasive Species Database www.issg.org
Ciesm Atlas Of Exotic Species www.ciesm.org
Caulerpa www.izor.hr/kaulerpa
Delivering Alien Invasive Species Inventories for Europe www.europe-aliens.org
Zakon o zaštiti prirode NN 70/2005
Andrew N. Cohen. Invasions in the sea, Park Science 22(2), 2004.
Popis izborne literature
1. The Ecology of Invasions by Animals and Plants. Charles S. Elton
2. Aquatic Invasions in the Black, Caspian, and Mediterranean Seas (NATO Science Series: IV: Earth and
Environmental Sciences)
3. Natural Enemies: An Introduction to Biological Control. Ann E. Hajek
4. Encyclopedia of Biological Invasions (Encyclopedias of the Natural World). Daniel Simberloff and Marcel
Rejmanek
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Povijest biološke invazije.
Obrađuje se nekoliko povijesnih i recentnih svjetskih primjera invazivnih organizama i posljedica koje je njihovo
širenje imalo za ekosustav, ekonomiju i ljudsko zdravlje. Među njima su primjeri: Teredo navalis – zaljev San
Francisco; Mnemiopsis leidyi – Crno more; Eriocheir sinensis – europske rijeke.
Predavanje 2. Zašto se bavimo biološkom invazijom
Kroz nekoliko jasnih primjera demonstrira se razlog zašto se bavimo biološkom invazijom odnosno procesom koji
može rezultirati drastičnim promjenama biološke, ekološke i krajobrazne raznolikosti, značajnim ekonomskim
posljedicama i ugroziti ljudsko zdravlje.
Predavanje 3 i 4. Terminologija
Obrađuje se osnovna terminologija koja se koristi u kolegiju biološka invazija, a koje je potrebno znati zbog daljnjeg
praćenja kolegija. Svaki se termin pojašnjava primjerom. Osnovni obrađeni termini su: biološka invazija, autohtona i
alohtona vrsta, invazivna vrsta, udomaćena vrsta, naturalizirana vrsta, endem, biogeografske regije.
Predavanje 5. Proces biološke invazije
Obrađuje se proces biološke invazije uzrokovane ljudskim djelovanjem. Proces uključuje različite faze od preuzimanja
organizma do njegovog ispuštanja i širenja u novom arealu koje može rezultirati povremenom, naturaliziranom ili
invazivnom vrstom. Dodatno se obrađuju slučajevi kriptogenih vrsta i pravilo broja 10.
Predavanje 6. Mehanizmi širenja vrsta
Obrađuju se načini širenja areala vrsta od onih u vremenski geološkim razmjerima do onih izazvanim ljudskim
aktivnostima kao što su promet, ribarstvo, akvaristika, probijanje kanala i dr. Naglasak je na morski ekosustav.
Predavanje 7. Sprječavanje biološke invazije
Kroz primjere se prikazuje što možemo napraviti da bi spriječili proces biološke invazije ili kontrolirali invazivnu
vrstu. Kontrola invazivnih organizama u morskom ekosustavu je iznimno zahtjevna što se pokazuje i primjerom da se
do danas u svijetu uspješno suzbilo samo tri invazivne vrste. Dodatno se obrađuje pojam biološke kontrole.
Predavanje 8. Primjer biološke invazije
Kroz dokumentarni film "Mrav koji je pokorio Ameriku", utvrđuje se znanje stečeno u predavanjima 2 – 5.
Predavanje 9. Gostujući predavač Mr. sc. Toni Žitko (Zavod za javno zdravstvo Split) – "Pojava, širenje i kontrola
tigrastog komarca".
Predavanje 10. Biološka invazija u Jadranskom moru
Obrađuju se sljedeći problemi: - Način unosa stranih vrsta; - Broj stranih vrsta; - Baze podataka o stranim vrstama;
- Projekti / institucije koji se bave stranim vrstama.
Predavanje 11-14. Alohtoni bentoski organizmi u Jadranskom moru
Obrađuju se sljedeći primjeri koji pokrivaju povremene, kriptične, naturalizirane i invazivne vrste: Callinectes
sapidus, Teredo navalis, Melibe fimbriata, Bursatella leachi, Siphonaria pectinata, Ficopomatus enigmaticus,
Crassostrea gigas, Rapana venosa, Asparagopsis armata, Asparagopsis taxiformis, Womersleyella setacea,
Acrothamnion preissii, Colpomenia peregrina, Caulerpa taxifolia, Caulerpa racemosa var. cylindracea.
Predavanje 15. Gostujući predavač Prof. dr. sc. Jakov Dulčić (IOR Split) -" Alohtone vrste riba u Jadranskom moru"
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Ispit se polaže pismeno. Pitanja su s ponuđenim odgovorima. Odnos bodovi/ocjena:
odličan >90%; vrlodobar 80 – 90%; dobar 70-80%; dovoljan 60-70%; nedovoljan <60%.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Nastavnik se može kontaktirati na Institutu za oceanografiju i ribarstvo ili putem e-maila zuljevic@izor.hr
1.
Naziv predmeta
BIOINFORMATIKA
SMB308
Kod predmeta
Satnica predmeta
15/0/15
(P/S/V)
ECTS
3
(uz obrazloženje)
obavezan
izborni
X
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
napredni
specijalistički
Studijski program i
Biologija i ekologija mora, diplomski studij
razina studija
II. godina / III. semestar
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski
drugim jezicima
Prof. dr. sc. Davor Juretić, redoviti profesor
Nositelj predmeta
Prof. dr. sc. Davor Juretić, redoviti profesor
Voditelj vježbi
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Popis obavezne literature
Popis izborne literature
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
-
Naziv predmeta
Kod predmeta
Satnica predmeta
(P/S/V)
ECTS
(uz obrazloženje)
Status predmeta
(označiti X)
Studijski program i
razina studija
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
MIKROBNI PROCESI U SEDIMENTU
SMB506
15/0/0
2 ECTS (predavanja, konzultacije, samostalno učenje)
obavezan
temeljni
izborni
napredni
X
specijalistički
Biologija i ekologija mora / Diplomski studij
II. godina / III. semestar
Odslušan i položen ipit iz kolegija Opća mikrobiologija i Mikrobiologija mora
Hrvatski
X
mogućnost praćenja na
drugim jezicima
Doc. dr. sc. Stefanija Šestanović
Nositelj predmeta
Voditelj
vježbi/seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Kolegij predstavlja sintezu dosadašnjeg znanja iz područja ekologije, geologije, biologije, kemije i mikrobiologije, te
stoga ima izrazit interdisciplinarni karakter. Osnovna zadaća kolegija je pružiti uvid u procese koji se događaju u
sedimentima s aspekta mikrobiologije, geomikrobiologije i geokemije. Ti procesi uključuju ulogu mikroorganizama
sedimenta u kruženju organske tvari u moru te načine njene razgradnje u različitim slojevima sedimenta. Problematika
kolegija iznosi se kroz dva aspekta: ekologija sedimenta (koja obuhvaća ulogu mikroorganizama u hranidbenom lancu
sedimenta te odnose mikroorganizama s ostalim članovima mikrobnog hranidbenog lanca) te geomikrobiologija
(obuhvaća ulogu mikroorganizama u razgradnji organskog materijala u sedimentu te u biogeokemijskim ciklusima
važnih elemenata). Znanja stečena ovim kolegijem direktno se nadovezuju na prethodno stečene spoznaje u okviru
kolegija Mikrobiologija mora.
Pohađanje nastave je obvezno (tolerira se određeni broj opravdanih izostanaka, ne više od 20%). Nastava se izvodi u
vidu predavanja.
Popis obavezne literature
1. Robert E. Riding & Stanley M. Awarmik: Microbial sediments. 2000. Springer-verlag Berlin Heidelberg New
York. p.331
2. Raina M.Maier, Ian L. Pepper, Charles P. Gerba.Environmental microbiology.2000. Academic press p.585
3. David J. Burdige: Geochemistry of Marine Sediments 2006. princeton University press, p.609
Popis izborne literature
1. Šolić, M. i N. Krstulović, 2000. Ekologija morskog bakterioplanktona, IOR-Split, 472p.
2. Austin, B. 1993. Marine Microbiology, Cambridge University Press, 218 p.
3. Kirchman, D.L. 2000. Microbial Ecology of the Oceans, Wiley Series in Ecological and Applied Microbiology,
542p.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Ekologija sedimenta: sediment kao stanište
Objasniti što su sedimenti i kako nastaju. Razumjeti važnost i ulogu sedimenata u ciklusu elemenata u prirodi. Opisati
fizikalne i kemijske karakteristike sedimenata. Objasniti porijeklo organske tvari u sedimentu i opisati njen sastav.
Usvojiti znanja o procesima koji utječu na sastav i količinu organske tvari u sedimentu
Predavanje 2. Ekologija sedimenta: organizmi sedimenta
Usvojiti znanja o zajednicama bentoskih organizama s posebnim osvrtom na prokariote i protozoe. Razumjeti faktore
koji utječu na sastav i gustoću bentoskih zajednica bakterija.
Predavanje 3. Ekologija sedimenta: bakterije sedimenta
Usvojiti znanja o brojnosti zajednica bakterija u sedimentu te faktorima koji na njih utječu. Uočiti razlike između
obalnih i dubokomorskih sedimenata u sastavu i brojnosti bakterija te biti sposoban obrazložiti te razlike. Razumjeti
važnost i ekološku ulogu bakterija u sedimentu, te način na koji bakterije utječu na hranidbene odnose s drugim
članovima bentosa. Usvojiti znanja o faktorima koji utječu na raspodjelu bakterija u sedimentu.
Predavanje 4. Ekologija sedimenta: karakteristike bakterija
Usvojiti znanja o karakteristikama bakterijskih stanica koja im daju prednost nad svim drugim organizmima (veličina
stanice, pdnos površine/volumena, brzina asimilacije organskog materijala, metabolička različitost)
Predavanje 5. Metabolizam prokariota
Uočiti važnost i prednosti prokariotskog metabolizma. Usvojiti osnovna načela o metabolizmu prokariotskih stanica te
razumjeti metabolički puteve kojima prokarioti dobijaju energiju. Usvojiti definiciju metabolizma i glavne razlike
između anabolizma i katabolizma, prisjetiti se pojmova kao što su redoks reakcije, oksidacija, redukcija, elektron
donor i akceptor; znati nabrojiti najvažnije elektron donore i akceptore u sedimentu.
Predavanje 6. Procesi proizvodnje energije prokariota
Usvojiti osnovna načela o fototrofiji i kemotrofiji. Uočiti najvažnije razlike između ovih metaboličkih puteva i
objasniti prednosti svakog pojedinog načina života
Predavanje 7. Procesi sinteze novih molekula kod prokariota
Definirati biokemijske puteve kojima se odvija biosinteza molekula, uočiti razlike između autotrofa i heterotrofa u
načinu sinteze novih molekula
Predavanje 8. Metabolizam autotrofa
Razumjeti načine na koji autotrofni organizmi stvaraju energiju (bakterijska fotosinteza te kemosinteza). Uočiti razlike
između aerobne i anaerobne fotosinteze te opisati organizme koji ih obavljaju. Usvojiti osnovna načela bakterijske
fotosinteze te kemosinteze
Predavanje 9. Metabolizam heterotrofa
Razumjeti načine na koji heterotrofni organizmi stvaraju energiju (aerobna i anaerobna respiracija i fermentacija) te
uočiti razlike i prednosti svakog od ovih načina metabolizma. Usvojiti najvažnije karakteristike aerobne respiracije i
bakterijske fermentacije
Predavanje 10. Zajednice bakterija u sedimentu
Identificirati osnovne skupine bakterija u sedimentu s obzirom na njihov metabolizam te usvojiti nazive najznačajnijih
predstavnika svake skupine.
Predavanje 11. Bakterijska razgradnja organske tvari u sedimentu
Uočiti što se događa s organskom tvari u sedimentu te koje su posljedice njene razgradnje ili zakopavanja u dublje
slojeve sedimenta. Uočiti o čemu ovisi brzina i stupanj mineralizacije organske tvari u sedimentu, nabrojiti stepenice
razgradnje organske tvari (hidroliza, asimilacija, metabolizam)
Predavanje 12. Redoks zone u sedimentu
Uočiti vezu između pojedinih kemijskih zona u sedimentu i metaboličkih procesa razgradnje organske tvari (zona
kisika, nitrata, mangana i željeza, sulfata, karbonata). Uočiti važnost pojedinih mikrobnih procesa razgradnje u
sedimentu, povezati zajednice bakterija u sedimentu i prisutne kemijske zone
Predavanje 13. Biogeokemijski cklusi i uloga mikroorganizama
Definirati biogeokemijske cikluse i prepoznati ulogu mikroorganizama u njima; povezati zajednice mikroorganizama i
cikluse najvažnijih elemenata (ugljika, kisika, vodika, sumpora, dušika)
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Usmeni ispit se sastoji od 5 pitanja. Za ocjenu izvrstan student treba detaljno odgovoriti na sva pitanja. Za ocjenu
dovoljan student treba na barem dva pitanja odgovoriti u potpunosti.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Student može kontaktirati nastavnika putem e-maila: sesta@izor.hr ili na telefon: 021-408-006.
Naziv predmeta
OPTIKA MORA
SMB507
Kod predmeta
Satnica predmeta
15/0/15
(P/S/V)
ECTS
3
(uz obrazloženje)
obavezan
izborni
X
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
napredni
specijalistički
Studijski program i
Biologija i ekologija mora / Diplomski studij
razina studija
II. godina / III. semestar
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski
drugim jezicima
Dr. sc. Mira Morović, viši znanstveni suradnik
Nositelj predmeta
Dr. sc. Mira Morović, viši znanstveni suradnik
Voditelj vježbi
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
2.
Kompetencije koje se stječu: Upoznati studente s optičkim procesima i ulogom svjetlosti u moru; prikazati osnovne
teorijske pretpostavke za razumijevanje optičkih procesa u moru; uključiti studente u eksperimentalni rad u optici
mora upoznavanjem optičkog instrumentarija kroz terensku nastavu na oceanografskom brodu i u laboratoriju.
Popis obavezne literature
Popis izborne literature
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
-
Naziv predmeta
BIOTEHNOLOGIJA
SMB508
Kod predmeta
Satnica predmeta
15/0/0
(P/S/V)
ECTS
2 (predavanja, konzultacije, samostalno učenje)
(uz obrazloženje)
obavezan
izborni
X
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
napredni
X
specijalistički
Studijski program i
Biologija i ekologija mora / Diplomski studij
razina studija
II. godina / III. semestar
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski, mogućnost praćenja na engleskom i njemačkom
drugim jezicima
Prof. dr. sc. Maja Pavela-Vrančić, redoviti profesor
Nositelj predmeta
Voditelj vježbi
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Kompetencije koje se stječu: Studenti se upoznaju s osnovnim principima biotehnoloških procesa i biokemijskog
inženjerstva, s primjenom mikroorganizama i enzima u prehrani i zaštiti čovjekove okoline, te primjenom
rekombinantne DNA u biotehnologiji.
Popis obavezne literature
1. Walker, J.M. & R. Rapley. Molecular Biology and Biotechnology 4th ed. Athenaeum Press Ltd., UK, 2002.
2. Watson, J.D., M.Gilman, J. Witkowski& M. Zoller. Recombinant DNA, 2nd Ed.,W.H. Freeman and Co., 1992.
Popis izborne literature
1. Primrose, S.B. Molecular Biotechnology, Blackwell Scientific Publications, Oxford, 1991.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Primjena biotehnologije. Genski strojevi. Rekombinantna DNA tehnologija. Mediji i fermentacija. Metode izolacije i
pročišćavanja proteina. Biotehnološki proizvodi. Bioreaktori. Genetički modificirana hrana.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Usmeni ispit.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Naziv predmeta
Kod predmeta
Satnica predmeta
(P/S/V)
ECTS
(uz obrazloženje)
Status predmeta
(označiti X)
Studijski program i
razina studija
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na
drugim jezicima
PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ
SMB509
15/15/0
3 ECTS
30 sati nastave = 1 ECTS; Samostalno učenje, seminarski rad = 2 ECTS
obavezan
izborni
temeljni
napredni
specijalistički
X
X
Biologija i ekologija mora / Diplomski studij
II. godina / III. semestar
Temeljna znanja iz fizike, kemije, biologije i ekologije
Hrvatski
Moguća prilagodba na engleski jezik
Prof.dr.sc. Mladen Šolić, redoviti profesor
- dio predavanja izvodi prof.dr.sc. Ivan Katavić, redoviti profesor
Prof.dr.sc. Mladen Šolić, Prof.dr.sc. Ivan Katavić
Voditelj seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Glavni ciljevi predmeta su upoznavanje studenata s postupcima Procjene utjecaja na okoliš (PUO) i Strateške procjene
utjecaja na okoliš (SPUO), koje se koriste kao jedan od suvremenih alata u zaštiti okoliša i planiranju održivog
razvitka. Problematika predmeta se iznosi kroz dvije velike cjeline: Procjena utjecaja na okoliš (PUO) i Starteška
procjena utjecaja na okoliš (SPUO).
Nastava se organizira u blokovima. Kombinirani oblici provođenja: frontalna predavanja; seminarski radovi; diskusija
i zaključivanje; pokazne i auditorne vježbe. Pohađanje nastave je obvezno (tolerira se određeni broj opravdanih
izostanaka, ne više od 20%). Studenti su obvezni sudjelovati u seminarskom dijelu nastave.
Popis obavezne literature
1. Šolić, M. Procjena utjecaja na okoliš: CD*
2. Katavić, I. Starteška procjena utjecaja na okoliš: CD*
*CD Šolić - uključuje nastavne materijale koji se sastoje od PP prezentacija, UNEP-ov priručnik za Procjenu utjecaja
na okoliš (400 str.), Priloge (različiti tekstovi i web adrese iz problematike Procjene utjecaja na okoliš); Pregled
Pravilnika i Zakona u RH koji se odnose na problematiku Procjene utjacaja na okoliš; Primjeri Studija o utjecaju na
okoliš (SUO);
*CD Katavić – uključuje:
- Smjernice o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš. Program CARDS EU za Hrvatsku, Ug. Br. Europe
Aid/119980/C/SV/HR, Zagreb, 2007, 88pp.
- Nacionalna strategija zaštite okoliša, “NN” br. 46/02
- Zakon o zaštiti okoliša, “NN” br. 110/07
- Uredba o Strateškoj procjeni utjecaja programa i planova na okoliš, “NN” br 64/08
Popis izborne literature
1. Bailey, J. And Dixon, J. 1999. Policy Environmental Assessment. In Petts J. (ed). Handbook of Environmental
Impact Assessment (Vol. 1, pp 251-272). Blackwell Science Ltd, Oxford
2. Brown, A. And Therivel, R. 2000. Principles to Guide the Development of SEA Methodology. Impact Appraisal,
18(3): 183-190
3. Kjorvnen, O., 2001. Strategic Environmental Assesment in World Bank Operations. Draft Report prepared by
ECON Centre for Economic Analysis, Oslo
4. Partidario, M., 2001. Strategic Environmental Assesment (SEA) Training Manual (mp a mail.fct.unl.pt
5. SEA of District and Territorial Development Plans in Hong Kong SAR http://www.info.gov.hk/epd
6. SEA process to formulate development and strategy http://www.seanplatform.org
Nositelj predmeta
7. Odabrani članci iz znanstvenih i stručnih časopisa
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
I. CJELINA: Procjena utjecaja na okoliš (PUO)
Predavanje 1. Definicija i ciljevi PUO
Definicija, pricipi na kojima se temelji, ciljevi i ključne vrijednosti PUO; Faze u procesu PUO,
Predavanje 2. Snimka i obuhvat zahvata
Definicija snimke zahvata (screening); Okvir za provođenje snimke; Značaj snimke zahvata u procesu PUO;
Definicija i ciljevi obuhvata zahvata (scoping) u procesu PUO
Predavanje 3. Analiza utjecaja
Definicija utjecaja na okoliš; Tipovi utjecaja: direktni, indirektni, kumulativni, reverzibilini-ireverzibilni; Trajanje
utjecaja; Razmjeri utjecaja, Razdoblje utjecaja, Jačina utjecaja; Značajnost utjecaja (lokalna, regionalna, globalna);
Predavanje 4. Metode procjene utjecaja na okoliš
Kontrolne liste, matrice (leopoldova matrica), mreže, slojevi, modeli i računalne metode; Određivanje značajnosti
utjecaja; Kriteriji ekološke značajnosti
Predavanje 5. Mjere za ublažavanje/izbjegavanje negativnih utjecaja
Poželjna hijerarhija njera: izbjegavanje, ublažavanje, kompenzacija, Elementi utjecaja (izvor, prenosnik, primatelj);
Primjeri ublažavanja različitih utjecaja na okoliš;
Predavanje 6. Pisanje izvješća
Studija o utjecaju na okoliš (SUO) – pisano izvješće; Elementi izvješća; Način pisanja i česte zablude; Postupak
recenziranja
Predavanje 7. Mišljenje javnosti i donošenje odluke
PUO kao dio procesa donošenja odluke; Uključivanje javnosti u proces PUO i donošenje odluke; Mogućnosti
komunikacije s javnošću tijekom procesa PUO
Predavanje 8. Program praćenja (monitoring)
Definicija praćenja i nadgledanja utjecaja zahvata na okoliš (moitoring); Kriteriji za određivanje programa praćenja;
Mogućnost revidiranja nekih elemenata zahvata (auditing)
II. CJELINA: Strateška procjena utjecaja na okoliš (SPUO)
Predavanje 9. Definicija Strateške procjene utjecaja na okolip (SPUO); obuhvat, ciljevi i principi
Predavanje 10. Metode, tehnike i indikatori strateške procjene utjecaja; primjeri iz prakse
Predavanje 11. Strateški postupak sustavne procjene utjecaja planova i programa na okoliš; provedba SPUO;
hijerarhijski odnosi 4P modela (politika/program/plan/projekt)
Predavanje 12. Studija o strateškoj procjena utjecaju na okoliš (SPUO) – pisano izvješće; elementi izvješća;
usvajanje planova i programa temeljem SPUO doc-a, monitoring
Predavanje 13. Direktiva EU o SPUO 2001/42; područje primjene Direktive; planovi i programi koji ne podliježu
Direktivi; iskustva i po(r)uke
Predavanje 14. Hrvatsko zakonodovstva o Strateškoj procjeni; Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07);Uredba o SPUO,
NN 64/08; obvezujuća primjena SPUO; planovi i programi koji ne podliježu SPUO; nadležnosti za provedbu i ovjenu
- izbor povjerenstva, monitoring, financiranje
Predavanje 15. SPUO u odnosu na okolišno prihvatljiv i održiv razvoj obalnih područja; SPUO u kontekstu
Integralnog planiranja obalnih područja (ICAM); SPUO na geografskoj i sektorskoj skali
Tijekom semestra svaki od studenata je dužan izraditi seminarski rad na zadanu temu i prezentirati ga ostalim
studentima.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Ispit se sastoji od pismenog testa. Na ukupnu ocjenu utječe zalaganje i uspješnost studenata u izvršavanju zadataka i
vježbi, kvaliteta napisanog i prezentiranog seminarskog rada, te njihova aktivnost i doprinos diskusijama.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Informacije o nastavnim materijalima, dodatnoj literaturi, studentskim obvezama, načinu ocjenjivanja i terminima
konzultacija studenti dobivaju na prvom satu predavanja.
Naziv predmeta
KLIMATSKE PROMJENE I MORSKI EKOUSTAVI
SMB510
Kod predmeta
Satnica predmeta
15/15/0
(P/S/V)
ECTS
3 (predavanja, konzultacije, samostalno učenje)
(uz obrazloženje)
obavezan
izborni
X
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
napredni
specijalistički
X
Studijski program i
Biologija i ekologija mora / Diplomski studij
razina studija
II. godina / III. semestar
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski, mogućnost praćenja na engleskom
drugim jezicima
Prof. dr. sc. Branka Grbec, redoviti profesor
Nositelj predmeta
Prof. dr. sc. Branka Grbec, redoviti profesor
Voditelj vježbi
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Kompetencije koje se stječu: Cilj predmeta je upoznati studente sa globalnim i regionalnim klimatskim promjenama
sustava atmosfera-kopno-oceani i sa odrazom tih promjena u morskom ekosistemu.
Popis obavezne literature
1. G.B. Bounsan. Ecological Climatology. Cambridge Univerity press, 2002.H.H. Lamb. Climate: present, past and
future, METHUEN, London, 1981.
Popis izborne literature
1. Prvo nacionalno izvješće o klimatskim promjenama. www.mzopu.hr
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Sadržaj:
Uvod. Klima i mehanizmi klimatskih promjena. Prirodne i antropogene klimatske promjene na globalnoj, hemisfernoj
i regionalnoj skali. Uloga CO2 i ostalih plinova staklenika u atmosferi i oceanima. Sinhronzirane oscilacije atmosfere i
mora. EL NINO i utjecaj na ekosustav mora Ozonski omotač i njegov utjecaj na abiotske i biotske promjene u moru.
Odrazi zatopljenja na priobalje. Mogući trendovi zagrijavanja mora i utjecaj na ekosustav. Da li postoji ubrzanje
klimatskih promjena? Negativne posljedice na morski ekosistem. Klimatske promjene na sjevernoj hemisferi i utjecaj
na Jadran.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Ispit se polaže usmeno nakon izrade seminarske radnje.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Naziv predmeta
Kod predmeta
Satnica predmeta
(P/S/V)
ECTS
(uz obrazloženje)
Status predmeta
(označiti X)
Studijski program i
razina studija
EKOLOGIJA I DRUŠTVO
SMB208
15/0/0
2
obavezan
temeljni
izborni
napredni
Biologija i ekologija mora / Diplomski studij
X
specijalistički
3.
II. godina / III. semestar
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski
drugim jezicima
Nositelj predmeta
Voditelj
vježbi/seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Popis obavezne literature
Popis izborne literature
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
-
Naziv predmeta
EKOLOGIJA RANIH RAZVOJNIH STADIJA RIBA
SMR313
Kod predmeta
Satnica predmeta
15/15/0
(P/S/V)
ECTS
3 ECTS (predavanja, seminari, konzultacije, samostalno učenje)
(uz obrazloženje)
obavezan
izborni
X
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
napredni
specijalistički
X
Studijski program i
Biologija i ekologija mora / Diplomski studij
razina studija
II. godina / III. semestar
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski i engleski jezik
drugim jezicima
Dr.sc. Pero Tutman, viši znanstveni suradnik
Nositelj predmeta
Voditelj
Dr.sc. Pero Tutman, viši znanstveni suradnik
vježbi/seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Namjera predmetnog kolegija je da se temeljem prethodno stečenih spoznaja iz Biologije mora, a posebice iz
Kralježnjaka mora, Ekologije riba i Ponašanja riba usvoji znanje o procesima prostorno – vremenske raspodjele i
promjenama kvalitativno – kvantitativnog sastava populacija nedoraslih riba u plitkim priobalnim područjima. Na ovaj
se način omogućava bolje poznavanje životnog ciklusa gospodarski interesantnih vrsta riba u cilju racionalnijeg
gospodarenja prirodnim biozalihama priobalja, te provođenja njihove sustavne zaštite i mogućnosti uvođenja u
marikulturu.
Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Na predavanjima se izlaže jasno struktuiran materijal predmetnog
kolegija pri čemu su studenti aktivno uključeni u nastavni proces. Aktivno učešće studenata uključuje raspravu,
rješavanje problema, prezentacije, rad u grupama, dakle sve ono što će studente potaknuti na međusobnu interakciju i
zaokupiti ih nastavnim materijalima. Aktivno sudjelovanje studenta nadalje se podržava neposredno na terenu gdje se
međusobno i sa nastavnikom aktivno raspravlja o procesima prostorno – vremenske raspodjele i sastava populacija
nedoraslih riba u plitkim priobalnim područjima.
Student je obvezan pripremiti gradivo koje se izlaže i o kojem se raspravlja na nastavi. Nastavnik ocjenjuje
sudjelovanje i aktivnost studenta u radu predavanja i seminara (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost
postavljanja problema, zaključivanje, i slično), tako da se tako stečeni dojam pribraja bodovima dobivenim na
završnom ispitu iz kolegija.
Popis obavezne literature
1. Fishery Science, The Unique Contributions of Early Life Stages. Fuiman LA, Werner RG (ed.) Blackwell Science.
p 324.
Popis izborne literature
1. Dulčić J, Kraljević M, Grbec B, Pallaoro A (1997) Composition and temporal fluctuations of inshore juvenile fish
populations in the Kornati Archipelago, eastern middle Adriatic. Marine Biology 129: 267-277.
2. Dulčić J, Kraljević M, Kožul V, Skaramuca B (1998) Composition of juvenile fish populations in the Donji
Molunat Bay, southern Adriatic (summer aspect). In: Rapports du Commission internationale pour l'exploration de la
Mer Méditerranée 35(2): 424-425.
3. Dulčić J, Cetinić P, Kraljević M, Soldo A (1999) Small beach seine for fish fry catching-preliminary data about
catch efficiency. Proceedings of the International Symposium on Responsible Fisheries & Fishing Techniques. Ed. J.
Swiniarski & E. Ceronik, Insko-Poland 16-19 June: 183-190.
4. Dulčić J, Matić S, Kraljević M (2002a) Shallow coves as nurseries for non-resident fish: a case study in the eastern
middle Adriatic. Journal of Marine Biology Association of United Kingdom 82: 991-993.
5. Dulčić J, Fencil M, Matić-Skoko S, Kraljević M, Glamuzina B (2004) Diel variations in a shallow-water fish
assemblage at Duće Glava, eastern Adriatic (Croatian coast). Journal of Marine Biology Association of United
Kingdom 84: 659-664.
6. Dulčić J, Matić-Skoko S, Kraljević M, Fencil M, Glamuzina B (2005) Seasonality of a fish assemblage in shallow
waters of Duće-Glava, eastern middle Adriatic. Cybium 29: 57-63.
7. Leis JM (1991) The pelagic stage of reef fishes: the larval biology of coral reef fishes. In: The Ecology of Fishes on
Coral Reefs, pp. 183-230. Sale PF 1991, Academic Press, New York.
8. Jug-Dujaković J (1988) Growth and temporal distribution of juvenile sparids in the Šibenik area in the middle
Adriatic. FAO Fisheries Report 394: 152-158.
9. Katavić I (1980) Temporal distribution of young mugilids (Mugilidae) in the coastal waters of the central eastern
Adriatic. Acta Adriatica 21: 137-150.
10. Kraljević M, Pallaoro A (1991) Ihtiocenoze plitkih uvala nacionalnog parka «Kornati». Morsko ribarstvo 3: 81-90.
11. Matić S, Kraljević M, Dulčić J (2001) Spatio-temporal variability in composition of inshore juvenile fish
populations along the west coast of Istra, northern Adriatic. Acta Adriatica 42 (2): 72-84.
12. Matić-Skoko S, Dulčić J, Kraljević M, Tomasović L (2005) Seasonality in diel catch rate of Labrids in a shallowwater of Adriatic coastal area. Annals for Istrian and Mediterranean studies 20: 258-267.
13. Slišković M, Jelić Mrčelić G (2006) Pojam i modeli novačenja u ribarstvu. Ribarstvo 64(2): 75-82.
14. Tutman P, Skaramuca B, Dulčić J, Matić-Skoko S, Kraljević M, Bartulović V, Glamuzina, B, Glavić N, Kožul V,
Antolović N (2010) Naseljavanje i novačenje mlađi morskih riba na širem prostoru ušća rijeke Neretve. Ribe i
ribarstvo rijeke Neretve: stanje i perspektive Glamuzina B, Dulčić J (ur.). Opuzen: Sveučilište u Dubrovniku i
Dubrovačko-Neretvanska Županija, 39-58.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Što su to prve faze životnog ciklusa riba?
Ishodi učenja: Općenito opisati spolne organe, oogenezu i oplodnju kod riba. Objasniti pojmove ranih razvojnih
stadija (oplođena jaja, ličinke, poslijeličinke i nedorasle ribe).
Predavanje 2. Pojmovi selidba i novačenje
Ishodi učenja: Objasniti pojmove selidba i novačenje, te oblike ponašanja nedoraslih stadija riba tijekom ovih procesa.
Predavanje 3. Važnost plitkih priobalnih područja u životu ranih razvojnih stadija riba – 1. dio
Ishodi učenja: Objasniti pojam plitkog priobalnog područja, te procese koji se kod nedoraslih stadija riba odvijaju
tijekom ovog razdoblja.
Predavanje 4. Važnost plitkih priobalnih područja u životu ranih razvojnih stadija riba – 2. dio
Ishodi učenja: Objasniti osobitosti strukture nedoraslih ribljih populacija i njihovo odjeljivanje u odnosu na
raspoloživa bogatstva životne sredine. Razdioba bogatstava životne sredine prema prostornoj, vremenskoj i
hranidbenoj skali.
Predavanje 5. Važnost utjecaja abiotičkih i biotičkih uvjeta okoline na preživljavanje, rast i razvoj
Ishodi učenja: Objasniti pojam abiotičkog i biotičkog čimbenika, načela njihovog djelovanja naraspodjelu nedoraslih
stadija. Osobitosti staništa koji utječu na strukturu i dinamiku populacija (vrsta podloge, dubina, vegetacijska
pokrovnost i topografska raznolikost staništa).
Predavanje 6. Metode i tehnike uzorkovanja ranih razvojnih stadija riba
Ishodi učenja: Objasniti metode i tehnike prikupljanja uzoraka ranih razvojnih stadija riba. Terenski rad, laboratorijski
rad.
Predavanje 7. Obrasci ponašanja nedoraslih stadija u plitkim vodama
Ishodi učenja: Prostorno – vremenska raspodjela nedoraslih stadija – pojam i osobitosti.
Predavanje 8. Raspodjela nedoraslih stadija u plitkim priobalnim područjima – primjer iz prakse – Dnevnonoćne i sezonske promjene strukture ihtiofaune u priobalnom području južnog Jadrana
Ishodi učenja: Objasniti dnevno-noćne i sezonske promjene strukture i raspodjele nedoraslih stadija na primjeru
istraživanja područja različitih geomorfoloških osobitosti – uvala Donji Molunat u južnom Jadranu.
Predavanje 9. Raspodjela nedoraslih stadija u plitkim priobalnim područjima – primjer iz prakse – Dnevnonoćne i sezonske promjene strukture ihtiofaune u priobalnom području južnog Jadrana
Ishodi učenja: Objasniti dnevno-noćne i sezonske promjene strukture i raspodjele nedoraslih stadija na primjeru
istraživanja područja različitih geomorfoloških osobitosti – uvala Prapratna u južnom Jadranu.
Predavanje 10. Raspodjela nedoraslih stadija u plitkim priobalnim područjima – primjer iz prakse – Dnevnonoćne i sezonske promjene strukture ihtiofaune u priobalnom području južnog Jadrana
Ishodi učenja: Objasniti dnevno-noćne i sezonske promjene strukture i raspodjele nedoraslih stadija na primjeru
istraživanja područja različitih geomorfoloških osobitosti – usporedna analiza sastava i brojnosti nedoraslih ribljih
zajednica u uvalama Donji Molunat i Prapratna u južnom Jadranu.
Seminar 1. Upoznavanje sa ranim razvojnim stadijima riba
Ishodi učenja: Objasniti pojam rani razvojni stadiji. Iz konkretnih uzoraka ihtioplanktona prikupljenih širom Jadrana
izolirati pojedine faze ranih razvojnih stadija koje je potrebno prepoznati, nacrtati i obilježiti tjelesne dijelove.
Seminar 2 - 6 . Prve faze životnog ciklusa riba, laboratorijski rad
Ishodi učenja: Objasniti pojam rani razvojni stadiji. Iz konkretnih uzoraka ihtioplanktona prikupljenih širom Jadrana
izolirati pojedine faze ranih razvojnih stadija koje je potrebno prepoznati, nacrtati i obilježiti tjelesne dijelove.
Seminar 7 - 8. Metode i tehnike uzorkovanja ranih razvojnih stadija riba
Ishodi učenja: Metode i tehnike prikupljanja uzoraka ranih razvojnih stadija riba koji su objašnjeni na predavanjima
prikazati na terenu.Terenski rad – opisati alate za prikupljanje nedoraslih stadija (modificirana priobalna pridnena
mreža izrađena za ovakve potrebe). Na terenu prikazati lov mrežom na različitim staništima i način pohranjivanja
uzoraka u prethodno označene posude.
Seminar 9. Laboratorijsko određivanje ulovljenih vrsta
Ishodi učenja: Objasniti taksonomske ključeve za određivanje vrsta riba na primjeru ulovljenih vrsta na terenu.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Rad studenata se vrednuje i ocjenjuje na završnom ispitu na kojem student može ostvariti 10 bodova. Završni ispit je u
pismenom obliku i njime se provjerava usvojeno znanje koje se utvrđuje za svaku cjelinu. Konačna ocjena se utvrđuje
bodovanjem odgovora:
ocjena izvrstan (5) – više od 80% pozitivno ocijenjenih odgovora
ocjena vrlo-dobar (4) – 80% pozitivno ocijenjenih odgovora
ocjena dobar (3) – 70% pozitivno ocijenjenih odgovora
ocjena dovoljan (2) – 60% pozitivno ocijenjenih odgovora
ocjena nedovoljan (1) – 50% i manje od 50% pozitivno ocijenjenih odgovora
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Nastavnik stoji na raspolaganju studentima svaki radni dan za djelatnog vremena.
Nastavni sadržaji i obavijesti vezane uz kolegij mogu se pronaći na oglasnoj ploči IOR u Splitu kao i na stranicama
Odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu.
Naziv predmeta
PRAVO ZAŠTITE RIBOLOVA I MORSKOG OKOLIŠA
SMR516
Kod predmeta
Satnica predmeta
15/0/0
(P/S/V)
2 boda (1 bod za predavanja i seminarske radove + 1 bod za samostalno učenje i
ECTS
konzulatcije)
(uz obrazloženje)
obavezan
izborni
X
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
X
napredni
specijalistički
Studijski program i
Biologija i ekologija mora / Diplomski studij
razina studija
II. godina / III. semestar
Godina/semestar
Kompetencije u primjeni znanja iz opće obrazovnih predmeta stečenih u srednjoj školi.
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
Hrvatski jezik
mogućnost praćenja na
Engleski jezik
drugim jezicima
Prof. dr. sc. Ranka Petrinović
Nositelj predmeta
Voditelj
vježbi/seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Osnovna zadaća kolegija je studente upoznati s: suvremenim poimanjem okoliša, onečišćavanjem i ugrožavanjem
okoliša, zaštitom okoliša, pojmom prava okoliša i njegovim mjestom u pravnom sustavu, načelima prava okoliša,
izvorima prava okoliša u pravnom poretku RH i u međunarodnim odnosima, pravom okoliša u EU, kategorizacijom
propisa (izvori, narav, ishodišta onečišćenja, namjena), propisima RH, međunarodnim propisima, pravnom
problematikom spriječavanja i suzbijanja onečišćenja mora, građanskopravnom odgovornosti i naknadom štete u
slučaju onečišćenja mora štetnim tvarima, problematikom provedbe propisa o zaštiti morskog okoliša.
Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Aktivno sudjelovanje studenata u nastavnom programu nastoji se
postići održavanjem seminarske nastave, odnosno obvezom studenata na izradu i prezentaciju seminarskog rada, koji
obrađuju zadanu materiju s praktične strane. Studenti su obvezni pohađati minimalno 80% nastave, te izraditi i
obraniti seminarski rad.
Popis obavezne literature
1. Ćorić, Dorotea, Onečišćenje mora s brodova – Međunarodna i nacionalna pravna regulativa, Pravni fakultet
Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2009.
2. Hlača, Vinko – Stanković, Gordan, Pravo zaštite morskog okoliša (priručnik odabranih propisa), Rijeka, 1997. (str.
1. – 27. i 235. – 240.)
3. Lončarić-Horvat, Olivera i dr., Pravo okoliša, Zagreb, 2003. (str. 23. – 71., 180. – 186. i 247. – 280.)
Popis izborne literature
1. Bolanča, Dragan, Zaštita i očuvanje morskog okoliša, Zbornik radova sa Paneuropskog pomorskog simpozija, Split,
2000. (str. 93. – 104.)
2. Ćorić, Dorotea, Međunarodni sustav odgovornosti i naknade štete zbog onečišćenja mora uljem, Zagreb, 2002.
3. Grabovac, Ivo, Zaštita morskog okoliša od onečišćenja u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru
Republike Hrvatske, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br. 3 – 4, 1998. (str. 721. – 729.)
4. Pomorski zakonik, Narodne novine, br. 181/04, 76/07, 146/08 i 61/11.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Uvod; Pravo okoliša.
(Poznavati suvremeno poimanje okoliša.)
Predavanje 2.Pravo okoliša.
(Definirati pojam prava okoliša i njegovo mjesto u pravnom sustavu, te poznavati načela prava okoliša.)
Predavanje 3. Izvori prava okoliša u pravnom poretku RH.
(Poznavati propise koji reguliraju zaštitu okoliša u RH.)
Predavanje 4. Međunarodni aspekti zaštite okoliša.
(Poznavati međunarodni aspekt zaštite okoliša.)
Predavanje 5. Najvažniji međunarodni ugovori posvećeni zaštiti i očuvanju okoliša.
(Poznavati međunarodne propise koji reguliraju zaštitu i očuvanje okoliša.)
Predavanje 6. Pravo okoliša u EU.
(Poznavati propise koji reguliraju zaštitu okoliša u EU.)
Predavanje 7. Pravo zaštite morskog okoliša – uvod.
(Poznavati osnove prava zaštite morskog okoliša.)
Predavanje 8. Sprječavanje onečišćenja mora.
(Poznavati međunarodne i nacionalne preventivne propise o zaštiti morskog okoliša.)
Predavanje 9. Onečišćenje mora s brodova.
(Poznavati propise koji reguliraju onečišćenje mora s brodova s posebnim naglaskom na MARPOL konvenciju.)
Predavanje 10. Građanska odgovornost za onečišćenje morskog okoliša (odgovornost za onečišćenje uljem s
tankera).
(Poznavati međunarodnopravni sustav odgovornosti za onečišćenje mora uljem i drugim štetnim i opasnim tvarima.)
Predavanje 11. Sustavi odgovornosti i naknade štete zbog onečišćenja mora uljem u RH.
(Poznavati sustav odgovornosti i naknade štete zbog onečišćenja mora uljem prema nacionalnim propisima RH.)
Predavanje 12. Odgovornost poduzetnika nuklearnog broda.
(Poznavati temeljna načela Konvencije o odgovornosti poduzetnika nuklearnih brodova.)
Predavanje 13. Odgovornost za štetu u ostalim slučajevima onečišćenja.
(Poznavati odgovornost za štetu kod onečišćenja u ostalim slučajevima koji nisu posebno navedeni.)
Predavanje 14. Zaštita morskog ribolova prema međunarodnim propisima.
(Poznavati temeljna načela međunarodnih propisa koji reguliraju morski ribolov.)
Predavanje 15. Barcelonska konvencija.
(Poznavati temeljna načela Barcelonske konvencije.)
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Cijeli ispit se sastoji od dva kolokvija te izrade i obrane seminarskog rada. Provođenje provjere znanja se organizira u
toku semestra u kojem se sluša kolegij i u redovitim ispitnim rokovima. Prvi kolokvij obuhvaća područje zaštite
okoliša općenito, dok drugi kolokvij obuhvaća područje zaštite morskog okoliša. Prolazna ocjena iz svakog kolokvija
predstavlja minimum od barem 50% točnih odgovora od ukupnog broja pitanja. Izrada i obrana seminarskog rada se
sastoji od izbora teme, proučavanja dijelova zadane litareture, izrade samog rada, te obrane, odnosno prezentacije rada
pred ostalim studentima. Prolazna ocjena seminarskog rada predstavlja uspješno izlaganje seminarskog rada iz kojeg
je vidljivo da student velikim dijelom vlada materijom koju prezentira. Da bi student uspješno položio kolegij mora
dobiti prolaznu ocjenu iz oba kolokvija, te iz obrane seminarskog rada. Srednja ocjena te tri ocjene predstavlja ukupnu
ocjenu iz kolegija.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Nastavu izvodi Prof. dr. sc. Ranka Petrinović, nastavnica Pomorskog fakulteta u Splitu. Kontakt e-mail je
ranka@pfst.hr. Sve informacije o kolegiju studentima će biti dostupne na službenim Internet stranicama Sveučilišnog
odjela za studije mora http://more.unist.hr.
Naziv predmeta
Kod predmeta
Satnica predmeta
(P/S/V)
BODLJIKAŠI
SMB513
15 /0/ 15
ECTS
3 (2 ECTS (predavanja, konzultacije, samostalno učenje) i 1 (laboratorijske vježbe))
(uz obrazloženje)
obavezan
izborni
X
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
napredni
specijalistički
X
Studijski program i
Biologija i ekologija mora / Diplomski studij
razina studija
II. godina / III. semestar
Godina/semestar
Temeljna znanja iz biologije i ekologije mora.
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski / Engleski
drugim jezicima
Doc. dr. sc. Marija Despalatović
Nositelj predmeta
Doc. dr. sc. Marija Despalatović
Voditelj vježbi
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Ovim će predmetom studenti steći teoretska i praktična znanja o sistematici, evoluciji, biologiji i ekologiji bodljikaša.
Evolucija bodljikaša i njihova uloga u evoluciji živog svijeta. Sistematika bodljikaša s posebnim osvrtom na vrste iz
Jadranskog mora. Anatomija bodljikaša. Razmnožavanje i razvojna biologija bodljikaša. Utjecaj ekoloških čimbenika
na rasprostranjenost bodljikaša. Zoogeografija bodljikaša. Uloga bodljikaša u hranidbenim mrežama morskog
ekosustava. Značaj bodljikaša za morski okoliš. Gospodarstveni značaj bodljikaša.
Nastava se održava u standardno opremljenoj predavaonici s projektorom i video opremom. Vježbe se održavaju u
standardno opremljenom laboratoriju s lupom, mikroskopom, priborom za sekciju zoološkog materijala te video
opremom. Obavezno je pohađanje predavanja i vježbi.
Popis obavezne literature
1. Matoničkin I, Habdija I, Primc-Habdija B (1999) Beskralješnjaci, Biologija viših avertebrata. Školska knjiga.
Zagreb, 609 p.
2. Tortonese E (1965) Fauna d’Italia – Echinodermata. 6. Calderini. Bologna, 422 p.
Popis izborne literature
Odabrani znanstveni radovi.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Povijest istraživanja bodljikaša
Ishodi učenja: Usvojiti znanja o povijesti istraživanja bodljikaša u svijetu i Usvojiti znanja o povijesti istraživanja
bodljikaša na Jadranu.
Predavanje 2. Evolucija i sistematika bodljikaša
Ishodi učenja: Usvojiti osnovna znanja o evoluciji bodljikaša. Usvojiti osnovnu sistematiku bodljikaša.
Predavanje 3. Anatomija i fiziologija bodljikaša
Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke građe bodljikaša (simetrija, smještaj otvora na tijelu itd.). Usvojiti znanja o
građi kože i kožnog skeleta u bodljikaša. Usvojiti znanja o građi bodlji i pedicelarija. Usvojiti znanja o
ambulakralnom sustavu. Usvojiti znanja o živčanom sustavu u bodljikaša. Usvojiti znanja o krvožilnom sustavu u
bodljikaša. Usvojiti znanja o disanju u bodljikaša. Usvojiti znanja o ekskreciji u bodljikaša. Usvojiti znanja o
probavnom sustavu u bodljikaša. Usvojiti znanja o razmnožavanju bodljikaša.
Predavanje 4. Crinoidea – stapčari
Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke vanjske građe stapčara.
Usvojiti osnovne značajke unutrašnje građe stapčara. Usvojiti znanja o rasprostranjenosti i bioraznolikosti stapčara.
Upoznati biologiju i ekologiju stapčara u Jadranskom moru.
Predavanje 5. Holothurioidea – trpovi
Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke vanjske građe trpova. Usvojiti osnovne značajke unutrašnje građe trpova.
Usvojiti znanja o rasprostranjenosti i bioraznolikosti trpova. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta trpova u
Jadranskom moru.
Predavanje 6. Echinoidea – ježinci
Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke vanjske građe ježinaca. Usvojiti osnovne značajke unutrašnje građe ježinaca.
Usvojiti znanja o rasprostranjenosti i bioraznolikosti ježinaca. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta ježinaca
u Jadranskom moru.
Predavanje 7. Asteroidea – zvjezdače
Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke vanjske građe zvjezdača. Usvojiti osnovne značajke unutrašnje građe
zvjezdača. Usvojiti znanja o rasprostranjenosti i bioraznolikosti zvjezdača. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih
vrsta zvjezdača u Jadranskom moru.
Predavanje 8. Ophiuroidea – zmijače
Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke vanjske građe zmijača. Usvojiti osnovne značajke unutrašnje građe zmijača.
Usvojiti znanja o rasprostranjenosti i bioraznolikosti zmijača. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta zmijača u
Jadranskom moru.
Predavanje 9. Komercijalno iskorištavanje bodljikaša
Ishodi učenja: Upoznati povijest komercijalnog iskorištavanja bodljikaša. Upoznati vrste koje se komercijalno
iskorištavaju. Upoznati mogućnosti uzgoja bodljikaša.
Predavanje 10. Bodljikaši – indikatori promjena u morskom ekosustavu
Ishodi učenja: Usvojiti osnovna znanja o mogućnosti korištenja pojedinih vrsta bodljikaša kao indikatora promjena u
morskom ekosustavu.
Predavanje 11. Zaštićene vrste bodljikaša
Ishodi učenja: Upoznati mjere zaštite i zaštićene vrste bodljikaša u Jadranskom moru.
Vježba 1. Crinoidea – stapčari
Ishodi učenja: Upoznati vanjsku građu stapčara.
Vježba 2. Holothurioidea – trpovi
Ishodi učenja: Upoznati vanjsku i unutrašnju građu trpova.
Vježba 3. Ciklus razmnožavanja trpova
Ishodi učenja: Upoznati ciklus razmnožavanja trpova na osnovi promjena gonadnog tkiva, korištenjem trajnih
histoloških preparata.
Vježba 4. Echinoidea – ježinci
Ishodi učenja: Upoznati vanjsku i unutrašnju građu ježinaca.
Vježba 5. Asteroidea – zvjezdače
Ishodi učenja: Upoznati vanjsku i unutrašnju građu zvjezdača.
Vježba 6. Ophiuroidea – zmijače
Ishodi učenja: Upoznati vanjsku i unutrašnju građu zmijača.
Vježba 7. Izrada preparata bodljikaša
Ishodi učenja: Upoznati mogućnosti konzerviranja bodljikaša. Upoznati načine izrade trajnih mikroskopskih preparata
spikula trpova.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Znanje studenata se provjerava pismenim ispitom. Pismeni ispit sadrži 40 pitanja. Odgovori na pitanja su ponuđeni, a
treba odabrati jedan ili više točnih odgovora.
Način ocjenjivanja: 60-70% točnih odgovora - dovoljan; 70-80% - dobar; 80-90% - vrlo dobar; 90-100% - odličan
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Studenti se mogu konzultirati s nastavnikom prema dogovoru.
Naziv predmeta
Kod predmeta
Satnica predmeta
(P/S/V)
ECTS (uz obrazloženje)
Status predmeta
(označiti X)
Studijski program i
BIOLOGIJA, EKOLOGIJA I DINAMIKA POPULACIJA GLAVONOŽACA
SMB514
15/15/0
3ECTS (predavanja, konzultacije, samostalno učenje 2, seminarski rad 1)
obavezan
izborni
temeljni
napredni
specijalistički
Biologija i ekologija mora / Diplomski studij
X
X
razina studija
II. godina / III. semestar
Godina/semestar
Temeljna znanja iz biologije i ekologije morskih beskralježnjaka
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski, po potrebi i engleski
drugim jezicima
Prof. dr. sc. Svjetlana Krstulović Šifner, izvanredni profesor
Nositelj predmeta
Prof. dr. sc. Svjetlana Krstulović Šifner, izvanredni profesor
Voditelj seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
U okviru kolegija studenti se detaljno upoznaju sa biološkim i ekološkim značajkama glavonožaca i dinamikom
njihovih populacija, uz poseban osvrt na glavonošce Jadranskog mora.
Studenti se upoznaju sa sistematikom glavonožaca, gospodarskim značajem i godišnjom produkcijom glavonožaca,
načinima i metodama njihovog izlova, reproduktivnom biologijom (reproduktivni sustav, sazrijevanje gonada,
razmnožavanje, fertilizacija, polaganje jaja i briga za potomstvo, embrionalni razvoj, juvenilna faza) i reproduktivnim
strategijama glavonožaca. Osim toga stječu nova saznanja o dinamici populacija glavonožaca i metodama određivanja
njihove starosti s posebnim osvrtom na određivanje starosti pomoću statolita. Studenti se detaljnije upoznaju i sa
biološkim i ekološkim obilježjima teutofaune u Jadranu te s biologijom, ekologijom i dinamikom populacija
gospodarski značajnih vrsta u Jadranu. Kroz predavanja stječu i nove spoznaje o najnovijim istraživanjima
dubokomorske teutofaune Jadranskog mora.
Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Od studenta se očekuje nazočnost na predavanjima i seminarima te
aktivno sudjelovanje kroz pitanja, primjedbe i komentare vezane uz izloženu nastavnu materiju. Student je obvezan
poznavati i pripremiti gradivo izloženo na predavanjima i seminarima.
Osnovna zadaća seminara je stjecanje spoznaja o odabranom nastavnom sadržaju vezanom uz gradivo koje obuhvaća
kolegij te njegovo samostalno i argumentirano pripremanje i izlaganje pred nastavnikom i ostalim kolegama. To, osim
dubljeg upoznavanja predmetne materije, ima za cilj pripremu studenata za samostalan, aktivni i kreativni rad kakav
se od njih očekuje nakon završetka studija.
Od studenta se očekuje redovito pohađanje nastave, što uključuje predavanja i seminare.
Popis obavezne literature
1.
2.
3.
1. Boyle PR (1983) Cephalopod life cycles. Volume 1. Species Accounts. Academic Press London
2. Boyle PR (1987) Cephalopod life cycles. Volume 2. Comparative Reviews. Academic Press London
3. Caddy JF (ed) (1983) Advances in assessment of world cephalopod resources. FAO Fish. Tech. Paper 231: 1-452
4. Nesis K (1987) Cephalopods of the world. T.H.F. Publications Inc. 42-46 p
Popis izborne literature
1. Jereb P, Ragonese S, Boletzky Sv (1991) Squid age determination using statoliths. Proceedings of the international
workshop held in the Istituto di technologia della pesca e del pescato N.T.R. – I.T.P.P. Special publication N.1: 1-127
2. Jereb P., Roper C.F.E. (2005) Cephalopods of the world. Volume 1, Chambered Nautiluses and Sepioids. FAO
Species Catalogue for Fishery Purposes No. 4, Vol. 1
3. Jereb P., Roper C.F.E. (2011) Cephalopods of the world. Volume 2, Myopsid and Oegopsid Squids. FAO Species
Catalogue for Fishery Purposes No. 4, Vol. 2
4. Roper CFE, Sweeney MJ, Nauen CE (1984) FAO species catalogue. Vol. 3. Cephalopods of the world. An
annotated and illustrated catalogue of species of interest to fisheries. FAO Fish. Synop., (125)Vol. 3
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1 (3 školska sata). Uvod. Sistematika glavonožaca
Ishodi učenja: Upoznavanje sa sadržajem kolegija, planom predavanja, literaturom te svim obavezama koje studenti
trebaju izvršiti kao preduvjet za uspješno savladavanje nastavne građe i dobivanje konačne ocjene iz kolegija. Tijekom
uvodnog predavanja studentima se objašnjava način polaganja ispita i ocjenjivanja. Utvrđivanje i proširivanje znanja o
sistematici glavonožaca uz kratki pregled svih izumrlih i recentnih skupina.
Predavanje 2 (3 školska sata). Gospodarski značaj i godišnja produkcija glavonožaca. Ribolovni alati i metode
izlova glavonožaca
Ishodi učenja: Analizirati gospodarski značaj glavonožaca u svjetskom ribolovu i upoznati skupine i vrste koje čine
najveći udio u ukupnim svjetskim ulovima i u ulovima Mediterana i Jadrana te se upoznati s trendovima ulova i
uzrocima promjena u veličini i rasprostranjenosti iskorištavanih stockova. Upoznati ribolovne alate i metode izlova
glavonožaca u svjetskim morima i oceanima te u Mediteranu i Jadranu.
Predavanje 3 (3 školska sata). Reproduktivna biologija glavonožaca. Reproduktivne strategije glavonožaca
Ishodi učenja: Upoznati reproduktivna obilježja različitih skupina glavonožaca, reproduktivne organe i spolne
produkte, vrijeme i način razmnožavanja, načine i mjesto polaganja jaja, brigu za potomstvo, obilježja embrionalnog
razvoja. Definirati osnovne reproduktivne strategije glavonožaca. Znati obilježja i glavne predstavnike svakog od
osnovnih tipova reproduktivnih strategija.
Predavanje 4 (3 školska sata). Dinamika populacija: rast, starost i smrtnost glavonožaca. Metode određivanja
starosti
Ishodi učenja: Naučiti koja su osnovna obilježja dinamike rasta i smrtnosti glavonožaca. Usvojiti koji biotički i
abiotički faktori i na koji način utječu na rast i smrtnost ove skupine organizama. Upoznati se s metodama koje se
danas koriste za određivanja starosti glavonožaca, s njihovim prednostima i nedostacima. Objasniti metodologiju
najčešće korištenih metoda određivanja starosti pomoću tvrdih struktura, posebice metodu određivanja starosti
pomoću statolita.
Predavanje 5 (3 školska sata). Glavonošci Jadrana. Dubokomorska teutofauna Jadrana
Ishodi učenja: Definirati osnovna biološka obilježja gospodarski značajnih vrsta glavonožaca. Upoznati recentno
stanje stockova tih vrsta u Jadranu te utjecaj povećanja ribolovnog napora na stanje njihovih populacija. Znati
razlikovati pojedine porodice i rodove glavonožaca koji nastanjuju Jadran. Upoznati se sa dosadašnjim znanstvenim
istraživanjima i spoznajama o ovoj skupini u Jadranu. Opisati recentna istraživanjima dubokomorske teutofaune u
Jadranu i osnovna biološka obilježja nađenih vrsta.
Seminari:
Teme seminara ovise o interesima studenata. Osim tema koje predlaže nastavnik studenti mogu odabrati i druge, njima
zanimljive teme, koje su sadržajno vezane uz sadržaj kolegija Biologija, ekologija i dinamika populacija glavonožaca.
Na seminarima je predviđeno aktivno sudjelovanje svih studenata kroz odgovaranje na pitanja na kraju seminara, koja
postavlja student koji je pripremio seminar te kroz komentare i raspravu koja se vodi na kraju svakog seminara, gdje
nastavnik ima ulogu moderatora dok student koji je pripremio seminar treba biti spreman odgovoriti na sva pitanja
koja iz rasprave mogu proizaći.
Općeniti ishodi učenja u okviru seminara su: Upoznati se sa obilježjima razreda Cephalopoda: njihovim biološkim i
ekološkim obilježjima, dinamikom populacija i gospodarskim značajem. Steći uvid u stanje stockova gospodarski
značajnih vrsta glavonožaca, perspektivama njihovog daljnjeg iskorištavanja i mjerama koje su poduzete ili ih treba
poduzeti s ciljem pravilnog i održivog gospodarenja tom skupinom/vrstom/populacijom. Razumjeti osnovne principe
djelovanja različitih abiotičkih i biotičkih čimbenika koji utječu na stanje populacija glavonožaca. Upoznati detaljnije
reproduktivna obilježja glavonožaca, posebnosti pojedinih skupina unutar razreda kao i utjecaj pojedinih
reproduktivnih strategija na recentno stanje njihovih populacija. Razviti samostalnost u istraživanju i prikupljanju
građe za izradu rada, sposobnost pisanja rada prema zadanim pravilima. Osposobiti se za kvalitetnu i temeljitu obradu
i prezentaciju seminarske teme. Steći sposobnost raspravljanja i objektivnog, kritičkog osvrta na vlastiti i tuđi rad.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Nastavnik ocjenjuje poznavanje gradiva iz kolegija „Biologija, ekologija i dinamika populacija glavonožaca“ putem
pismenog ispita, kojim je obuhvaćena građa s predavanja.
Pismeni ispit iz nastavnog gradiva s predavanja rješavaju se davanjem odgovora na ponuđena pitanja metodom izbora
ili upisivanja riječi/definicija koje nedostaju. Studenti koji na pismenom ispitu nisu dobili prolaznu ocjenu moraju
pristupiti naknadnoj provjeri znanja koju nastavnik može obaviti pismenim ili usmenim putem. Studenti koji žele
popraviti prolaznu ocjenu mogu također, u dogovoru s nastavnikom, pristupiti naknadnoj pismenoj ili usmenoj
provjeri znanja.
Kriteriji ocjenjivanja na pismenom ispitu (bodovna skala) nalaze se u tablici:
%
ocjena
<60
nedovoljan (1)
60 -70
dovoljan (2)
71-80
dobar (3)
81-90
vrlo dobar (4)
91-100
odličan (5)
Nastavnik ocjenjuje i rad studenata u okviru seminara, a što se odnosi na postavljanje problema, razumijevanje
gradiva, znanje o zadanoj temi, zaključivanje, pisanje seminarskog rada, usmeno izlaganje seminara uz pomoć p.p.
prezentacije.
Seminarski radovi studenata ocjenjuju se uzimajući u obzir odgovara li rad sadržajno zadanoj temi, je li napisan u
skladu s naputcima o oblikovanju i sadržaju rada, je li način prezentiranja rada i elementi kojima je prezentiran
adekvatan, je li izlaganje jasno, razumljivo i u skladu s prezentiranim sadržajem.
Zbirna ocjena iz kolegija obuhvaća nekoliko segmenata: uspjeh na kolokviju, nazočnost i aktivnost na nastavi te
ocjenu seminarskog rada. U konačnici ocjena koja se dobiva je zbir postotaka dobivenih u različitim segmentima.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Sve potrebne informacije vezane uz kolegij studenti mogu od predmetnih nastavnika na redovitim konzultacijama,
putem elektroničke pošte ili telefonskim putem.

SIS-1 obrazac PDF

REVIZIJA INFORMACIONIH SISTEMA ZA FINANSIJSKI SEKTOR

ISHODI UČENJA

E-5292 Unutrasnja podrska i kontrola Dubrovnik

E-5291 Menadzment uredskog poslovanja Dubrovnik

ovdje - Gimnazija Sesvete

Unapređenje rada administrativnih djelatnika Baska Voda

detaljni izvedbeni nastavni planovi

obrazac za prijavu