: STAMBENO-POSLOVNI (SERVIS MOTORNIH VOZILA)
: AGOVIĆ FIKRET IZ BERANA
: BERANE (NASELJE ,,HAREME’’)-OPŠTINA BERANE
:KAT.PARCELA BR.852-OPŠTINA BERANE
JUL,2014.GODINE
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 2 od 135
S A D R Ž A J:
1. UVOD..............................................................................................................................3
2. OPŠTE INFORMACIJE.............................................................................................4
-(Podatci o nosiocu projekta)
-(Glavni podatci o projektu)
3. OPIS LOKACIJE..........................................................................................................5
4. OPIS PROJEKTA.......................................................................................................31
5. OPIS RAZMATRANIH ALTERNATIVA................................................................78
6. OPIS SEGMENATA ŽIVOTNE SREDINE...............................................................80
7. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTICAJA...............................................................89
8. OPIS MJERA ZA SPREČAVANJE ŠTETNIH UTICAJA.....................................109
9. PROGRAM PRAĆENJA UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU............................127
10. REZIME INFORMACIJA........................................................................................130
11. PODACI O EVENTUALNIM TEŠKOĆAMA........................................................133
12. GENERALNI ZAKLJUČAK....................................................................................134
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 3 od 135
Lokacija na kojoj se planira izgradnja tj.funkcionisanje predmetnog stambeno-poslovnog
objekta nalazi se u naselju Hareme (dio grada Berana) u dijelu Opštine Berane na
kat.parceli br.852 KO Berane.Glavni projekat služi kao temeljna dokumentacija
realizacije izgradnje predmetnog stambeno-poslovnog objekta.
Sekretarijat za ureñenje prostora, zaštitu životne sredine, stambeno-komunalne poslove i
saobraćaj Opštine Berane ,rješavajući po zahtjevu Agović Fikreta iz Berana, je na osnovu
člana 62a. Zakona o ureñenju prostora i izgradnji objekata (,,Sl.list RCG’’, br. 51/08,
34/11 i 35/13) i Odluke o donošenju i usvajanju GUP-a Berane (,,Sl.list RCG’’,-opštinski
propisi br.25/07) je izdao urbanističko-tehničke uslove br.07-351-151/1 od
30.04.2014.godine za izradu tehničke dokumentacije za izgradnju individualnog
stambenog objekta na gore navedenoj katastarskoj parceli.U okviru ove namjene se mogu
organizovati i druge komercijalne i društvene djelatnosti kao prateće funkcije uz
stanovanje.
Napomena: U dokumentaciji u dijelu priloga dostavljeno je rješenje o izdavanju
urbanističko-tehničkih uslova.
Investitor je obavezan u cilju dobijanja dozvole za gradnju a što je uslov za dobijanje
upotrebne dozvole, da pribavi i saglasnost organa nadležnog za poslove zaštite životne
sredine u Opštini Berane.
Nosilac projekta je sproveo postupak odlučivanja o potrebi izrade Elaborata procjene
uticaja na životnu sredinu kod Sekretarijata za poljoprivredu, turizam, vodoprivredu i
zaštitu životne sredine Opštine Berane.U postupku je nosiocu projekta naloženo da izradi
Elaborat procjene uticaja predmetnog objekta na životnu sredinu shodno rješenju br.
19-353-21/06 od 02.07.2014.godine.
Napomena: U elaboratu u dijelu priloga dostavljeno je odgovarajuće rješenje.
Elaborat procjene uticaja stambeno-poslovnog objekta (servis motornih vozila) na
životnu sredinu uradio je multidisciplinarni tim formiran u INSTITUTU
,,SIGURNOST’’d.o.o. iz Podgorice.
Glavni projekat izgradnje pomenutog objekta izradilo je društvo ,,MD MOMO’’ d.o.o.
Berane.
Podgorica, jul, 2014.god.
strana 4 od 135
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
2.1 PODACI O NOSIOCU PROJEKTA
NAZIV I SJEDIŠTE INVESTITORA: AGOVIĆ FIKRET
Voja Maslovarića b.b.-Berane
LICE ZA ZASTUPANJE: Isko Agović
KONTAKT TELEFON: 067/631- 553
FAX:
------------
E-mail: agkomerc.ba@gmail.com
KONTAKT OSOBA
Isko Agović
TELEFON: 067/631- 553;
E-mail:
FAX:
agkomerc.ba@gmail.com
------------
2.2 GLAVNI PODACI O PROJEKTU
NAZIV PROJEKTA: Stambeno-poslovni objekat (servis motornih vozila)
LOKACIJA: Berane (naselje ,,Hareme)-Opština Berane.
ADRESA: Voja Maslovarića b.b.-Berane
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 5 od 135
3.1 PODRUČJE IZVOðENJA PROJEKTA
Lokacija predmetnog objekta je smeštena u okviru GUP-a Berane, u naselju Hareme, na
dijelu katastarske parcele br. 852.Predmetni objekat se predviña pored postojeće
interne saobraćajnice sa grañevinskom linijom koja je planirana 3m od
regulacione.Teren na kome se nalazi predmetna lokacija je u nagibu, tako da je prilikom
izvoñenja radova potrebno izvoditi
dodatne radove na izvoñenju kaskadne
konfiguracije.
Na lokaciji nema površinskih ili podzemnih voda, ali ima zelenih površina, kao i gusto
naseljenih oblasti.U blizini i na lokaciji ne postoje zaštićena (prirodna i kulturna) dobra.
Takoñe, na ovoj lokaciji ne postoje objekti koji treba da se zadrže kao revitalizovano
naslijeñe industrijske ili druge arhitekture.Sama lokacija ne predstavlja značajan i
prepoznatljiv prostor u odnosu na okruženje.
Značajan dio prostora trenutno zauzimaju slobodne i neureñene površine ,objekti
uglavnom stambenog tipa od kojih je jedan dio u izgradnji kao i nekoliko objekata
poslovne namjene.
Predmetni prostor je relativno gusto naseljen (riječ je o prigradskom naselju) i u okviru
njega egzistiraju površine u funkciji različitih namijena.
Individualni stambeni objekti su rasporeñeni po odreñenoj površini šireg područja.Ovakvi
objekti su nešto više skoncentrisani duž lokalnog puta (Ul.Voja Maslovarića) i dalje kroz
naselje Hareme kao i u blizini magistralnog puta prema Bijelom Polju.Najbliži
individualni stambeni objekat se nalazi u okolini predmetne lokacije sa istočne strane na
udaljenosti oko 20m.
Pejzažne vrijednosti sa očuvanim autentičnim segmentima su karakteristika ovog
područja.Dakle ono što je ovdje potrebno još naglasiti jeste i to da na samoj predmetnoj
lokaciji nema prirodnih dobara koja su ili bi trebalo biti zaštićena.
Šira oblast pripada kontinentalnom dijelu zemlje na kojem obitavaju odreñene šumske
zajednice.Registrovanih prirodnih fenomena i rjetkosti na ovom području nema.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 6 od 135
Neposredno zapadno od predmetnog lokaliteta, se pružaju slobodne površine prema rijeci
Lim.Najbliži stambeni objekat sa ove strane nalazi se na udaljenosti oko 100m.
Sa sjeverne strane se neposredno pruža pristupni put koji se nadovezuje na lokalni putni
pravac (Ul.Voja Maslovarića).Najbliži objekat sa ove strane je odmah preko puta
pristupnog puta na udaljenosti manjoj od 50m.
Izgled okoline sa zapadne strane lokacije
Pogled na lokaciju i objekte sa sjeverne strane
Sa južne strane se takoñe rasprostiru slobodne površine sa desne strane rijeke
Lim.Najbliži objekat sa ove strane se nalazi na udaljenosti oko 200m od predmetne
lokacije.Sa istočne strane neposredno pored lokacije se pruža par višespratnih objekata
stambenog tipa.Sa ove strane se pruža i najveća saobraćajnica kroz naselje ,,Hareme``
,,Ul.Voja Maslovarića``.
Pogled na južnu stranu predmetne lokacije Objekti pored lokacije sa istočne strane
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 7 od 135
3.2 FIZIČKE KARAKTERISTIKE PROJEKTA I KARTOGRAFSKI PRIKAZ
Lokacija predmetnog objekta je smeštena u okviru GUP-a Berane, u Haremima, dio
katastarske parcele br. 852, čija je ukupna povrsina 386 m².
Urbanističkim uslovima je predviñeno da se na predmetnim parcelama izgrade objekti u
funkciji poslovanja sa stanovanjem sa indeksom zauzetosti 0,4 a spratnosti P+1+Pk.
Predmetni objekat je ispunio uslove površine u osnovi a spratnosti je manja.Prilaz
objektu je predviñen sa severne strane lokacije.
Projektom je predviñen objekat spratnosti prizemlje i sprat koji ima BRP 320,25 m² a
korisnu površinu 271,75m².U prizemlju predmetnog objekta predviñen je poslovni
sadržaj (servis motornih vozila) gdje će se nalaziti još i ostava i sanitarije.Ukupna korisna
površina ovog dijela objekta iznosi 131,79m².
Kartografski prikaz položaja lokacije
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
Satelitski prikaz položaja predmetnog objekta
Podgorica, jul, 2014.god.
strana 8 od 135
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
Kopija plana katastarskih parcela
Podgorica, jul, 2014.god.
strana 9 od 135
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 10 od 135
3.3 PRIKAZ OSNOVNIH KARAKTERISTIKA TERENA
U Crnoj Gori je zastupljen veoma raznolik sastav zemljišta.Na današnji izgled reljefa
znatno su uticale spoljne (egzogene) sile.Razvoj tla uglavnom je vezan za reljef, geološku
podlogu i specifične klimatske uslove, tako da je zastupljenost vrsta tla veoma
heterogena.Karakterističnu orografsku cjelinu na istraživanom području čine brdski
tereni, predstavljeni strmim padinama duž kojih je usječena dolina rijeke Lim.
3.3.1 Pedološke karakteristike
Na području izvoñenja predmetnog objekta zemljišni pokrivač je vrlo heterogenog
sastava.U osnovi,na to su uticali brojni prirodno pedološki faktori, pedogenetski činioci i
procesi i djelovanje čovjeka.To što se u teritorijalnom okviru područje unutrašnjih
dinarida, odnosno u okviru manjih regionalnih cjelina, javljaju raznovrsni pedološki
tipovi nije slučajnost, već rezultat, geološkog sastava zemljišta, vegetacije, klimatoloških
i hidroloških prilika i dejstva antropološkog faktora.Ovi faktori djelovali su u različitim
kombinacijama, tako da se u prostornoj cjelini o kojoj je riječ formirao raznoliki
pedološki pokrivač.
Tipovi zemljišta koji se javljaju na predmetnom području su; smeña zemljišta, rendzine,
rendzine jako stjenovite, rendzine umjereno stjenovite, gajnjače, aluvijalna zemljišta,
podzolirana zemljišta, tera rosa itd.
U oblasti predmetne lokacije izdvajaju se sledeći tipovi zemljišta: aluvijalno deluvijalno
zemljište, disterično smeñe zemljište i euterično smeñe zemljište.Ukoliko ima stalnog
premiještanja površinskih slojeva, ne može da se obrazuje normalni profil, pa se trajno
mogu održavati nerazvijena zemljišta.Vazdušni kapacitet se kreće od 9-13 vol% i
zadovoljavajući je.Proizvodna vrijednost ovih zemljišta je dosta visoka za pojedine vrste
voćarskih kultura.
Na smeñim zemljištima (kalkmelanosol) javlja se bukva i smrča, a znatno rjeñe hrast
kitnjak i crni bor.To ukazuje da se radi o mezofilnim a reñe kserofilnim zemljištima.
Prema produktivnosti ova zemljišta se nalaze u sredini treće klase.Bukovo-jelove šume
na visinama od oko 1200 m na dubokim smeñim zemljištima imaju prirast drvne mase do
8 m3/ha, a na plitkim varijetetima na nižim terenima, gdje su degradirane bukove šume
prirast drvne mase nije viši od 3 m3/ha.
Fizičke osobine smeñih zemljišta na krečnjacima su vrlo dobre, a i hemijske, jer su slabo
kisele reakcije, karbonati nijesu potpuno isprani, pa im je visok sadržaj baznih katjona u
adsorptivnom kompleksu.Kalijumom su dobro snabdjevena, ali su siromašna fosforom,
što je česta pojava i kod drugih tipova zemljišta ovog područja.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
Izvor:Prostorni plan RCG do 2020.godine
Podgorica, jul, 2014.god.
strana 11 od 135
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 12 od 135
3.3.2 Geomorfološke karakteristike
Na maloj površini koju zauzima Crna Gora, teško da se negdje drugo može naći
raznovrsniji i specifičniji reljef, pojave, procesi i sve ono što čine geomorfološke odlike
terena.To je posljedica duge geološke evolucije terena i promjenljivih izraženih
endogenih i egzogenih sila koje su stvarale i uobličavale reljef Crne Gore.
Shodno morfološkim odlikama terena na kojem se izvodi predmetni objekat, jasno se
izdvajaja sl.morfološke cjelina na širem području:
Korito rijke Lim;
Tereni sa desne i lijeve strane Lima se osjetno razlikuju.Na desnoj strani je zastupljen
neogeni reljef sa dolinama i malim zaobljenim uzvišenjima, od kojih se ističu glinovitolaporoviti konglomerati Jasikovac, Dubica i Dapsićko brdo.
Lijeva strana Lima je terasasta, fluvio-glacijalna postjezerska faza sa pet terasa, avnih i
stepenasto poreñanih jedna iznad druge i usmjerenih u pravcu toka Lima.
Morfološki izgled navedenih cjelina, uslovljen je kako geološkom grañom terena, to i
djelovanjem geomorfoloških procesa u vremenu, a što se nastavlja današnjim
djelovanjem savremenih geodinamičkih procesa.
Klisurasto-kanjonska riječna dolina Lima je usječena u teren karbonatnih stijenskih
masa.Duž strana doline djelovao je koluvijalni proces, u vidu odronjavanja i osipanja
krečnjačkih blokova do sitne drobine.Snagom vodenog toka ovi komadi su dalje
transportovani.U formiranju reljefa druge morfološke cjeline dominantnu ulogu je
odigrao fluvijalni proces.Na ovim padinama su značajne naslage koluvijalno- deluvijalnih
naslaga.Djelovanje koluvijalno-deluvijalnog procesa nastavlja se i danas.
Karakterističnu orografsku cjelinu na istraživanom području čine brdsko-planinski tereni,
nadmorske visine od 700 do 800mnm, raščlanjen dolinom rijeke Lim i okružen visokim
planinama.Preovlañuju škriljci, pješčari i krečnjaci mlañek paleozoika (karbon i perm) i
starijeg mezozoika (trijas).Dolina Lima ima kompozitni izgled s nekoliko kotlinskih
proširenja.
Sam prostor na kojem će se graditi predmetni objekat za održavanje i opravku motornih
vozila je dio širokog pojasa blago nagnutog terena nadmorske visine oko 700 m.Teren
ima minimalni nagib u pravcu zapada (do 5º) i nalazi se u prigradskm području sa većom
gustinom naseljenosti.Šira oblast je jako raščlanjena dolinama rijeka i rječica i okružena
visokim planinama.Brežuljci i zelenilo daju ovom kraju naročito lijep izgled.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 13 od 135
3.3.3 Geološka graña terena
3.3.3.1 Geološke karakteristike
Geološki sastav Beranske kotline, u širem smislu, obuhvata paleozojske škriljce, trijasne
krečnjake, rožnace, neogene sedimente.Na desnoj strani Lima, pobrñe Jasikovac, dobar
dio Budimlja, zatim najveći dio Police, preovlañuju neogeni sedimenti koji se uvlače sve
do jezerskih naslaga u Lugama i južnije do Ržanice. Na lijevoj strani Lima, a dijelom i na
desnoj, jezerski sedimenti su prekriveni tanjim ili debljim slojevima (10 do 40 m) fluvioglacijalnim nanosima (oblutak, šljunak, pesak), različitog petrografskog sastava.
Ovakav geološki sastav, uz odgovarajući biogeografski sastav, uslovio je pojavu ruda u
ovoj oblasti: ugalj, glineni laporac, ukrasni kamen, olovo, cink i dr.Geomorfološki,
Beransku kotlinu čine pet terasa, sa visinom odseka meñu terasama od 3 do 25 metara.
Naselje Berane je smješteno na prvoj terasi, na levoj obali Lima, kao i uzani dio naselja
Hareme i Luge na desnoj obali Lima.Obodna naselja Beran Selo, Dolac, Lužac, Pešca i
Buče, sa leve strane Lima leže na trećoj i četvrtoj terasi.
3.3.3.2 Geološki sastav
Šire geotektonski posmatrano područje Berana pripada Limskoj geotektonskoj jedinici.
Šire područje Berana je tipična depresija, tačnije velika kotlina, okružena obroncima
planina Bjelasice, Bihora, Tivrana i Turjaka.U njegovoj geološkoj grañi učestvuju
raznovrsni sedimenti, starosti od trijaske (T) do miocenske (M), te kvartarni nanosi (Q).
Najstariji sedimenti otkriveni na terenu zahvaćenom kartom su donjotrijaski (T1) kvarcliskunoviti pješčari i škriljci.Otkriveni su na malom prostoru u sjevernom dijelu karte.
Sledeći u geološkom stubu sedimenata su anizijski (T2 1) slojeviti i masivni krečnjaci i
dolomiti. Izgrañuju dobar dio terena severno od Berana, masiv brda Tivran.
Jurski sedimenti počinju krečnjacima gornje jure (J3 1+2). To su slojeviti krečnjaci sa
rožnacima, mestimično laporoviti.Nalaze se minimalno otkriveni na obodu kotline u
njenom severozapadnom dijelu.Veliki prostor u centralnom i posebno istočnom dijelu
terena izgrañuju sedimenti dijabaz-rožnačke formacije gornje jure (J33). Sastoje se od
peščara, rožnaca, laporaca, glinaca i laporovitih krečnjaka.Najčešći članovi su kvarcni
peščari. Uglavnom su čvrsti i kompaktni, sive i sivomrke boje. Liskunoviti pješčari su
slični kvarcnim po svom sastavu, a imaju škriljavu teksturu. Poslije pješčara, rožnaci su
najzastupljeniji.To su čvrsti i krti sedimenti, obično sive i sivozelene boje.
Oligo-miocenski jezerski sedimenti (Ol, M) su prisutni u centralnom i sjevernom delu
kotline.Teren od ovih sedimenata je najvećim delom potpuno pokriven, što otežava
njegovo proučavanje.Po litološkom sastavu ti sedimenti su vrlo heterogeni.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 14 od 135
Čine ih laporac, glina, pesak, pješčar, a reñe šljunkovi i konglomerati.Laporci imaju
dominantno učešće. Boje su svetložute, zelenkaste do sive. Javljaju se u vidu slojeva
debljine 15-30 cm. Dubinskim bušenjem konstatovana je mogućnost ovih litoloških
članova i do 250 m. Pješčari su češći u gornjim delovima i njima se završava serija.
Glinci su takoñe česti i javljaju se u vidu slojeva različite debljine na raznim dubinama.
Od kvartarnih sedimenata na terenu su zastupljeni aluvijalni (al), deluvijalni (d), terasni
(t) i jezerski (j) sedimenti. Aluvijon rijeke Lima izgrañen je od pijeska i šljunka.
Deluvijalna drobina je deponovana ispod strme strane brda Jejevice, severno od
Budimlja. Čini je pretežno krupna krečnjačka drobina. Glaciofluvijalne terase reke
Lima su posebno dobro očuvane. U njihovoj grañi učestvuju slabovezani konglomerati,
pesak, šljunak, glina i dobro zaobljeni komadi karbonatnih i reñe magmatskih stena.
Debljina glaciofluvijalnih terasnih sedimenata je različita i kreće se od 5 do 30 m.
Jezerski sedimenti glacijalnog porekla, nalaze se na vrhovima Tivrana.To su pretežno
kvarcni pesak, šljunak i komadi stijena.
Sa geološke karte se može uočiti da u geološkoj grañi terena učestvuju stijene paleozojske,
mezozojske i kenozojske starosti.
Paleozoik je predstavljen sedimentnim stijenama karbona i perma.
Mezozoik je predstavljen sedimentnim stijenama sve tri periode (trijas, jura i kreda) i
magmatskimstijenama trijasa i jure.
Kenozoik je predstavljen paleogenim, neogenim i kvartarnim sedimentima.
Glinovito-škriljavu faciju, čine raznovrsni škriljci, glinci, manje ili više škriljavi
glinovito-laporovitopjeskoviti slojevi sa i bez sočiva konglomerata i krečnjaka, karbona i
perma. Ovaj litološki kompleks učestvuje naročito u izgradnji istočnih djelova planine
Bjelasice i proširene doline rijeke Lima.
Karbonatna facija je predstavljena: krečnjacima, dolomitima i prelaznim varijatetima
ovih litoloških članova sa reñim pojavama sočiva i proslojaka rožnaca, srednjeg i gornjeg
trijasa; donje, srednje i gornje jure, donje i gornje krede.Ove stijene su najčešće
stratifikovane (slojevi su srednje debljine a ima i bankovitih partija) a javljaju se i kao
masivne.
Faciju slatkovodnih sedimenata čine pjeskovi, gline, laporci, pješčari i prelazni
varijeteti ovih litoloških članova oligomiocena sa i bez slojeva uglja.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
Podgorica, jul, 2014.god.
strana 15 od 135
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 16 od 135
3.3.4 Hidrogeološke karakteristike
Na posmatranom terenu su zastupljene jedinice različitih hidrogeoloških svojstava i
funkcija u sklopu terena.Dominantni su vodonepropusni kompleksi dijabaz-rožnačke
formacije i oligo-miocenskih sedimenata.
Od vodopropusnih stijena treba izdvojiti anizijske krečnjake i dolomite Tivrana.To su
stene pukotinske i kaverozne poroznosti, dobre izdašnosti.U terenu imaju funkciju
kolektora sprovodnika.Izražen im je proces karstifikacije.Sve vode koje padnu na njih
budu brzom infiltracijom apsorbovane i sprovedene na niže kote gde se prazne preko
izvora.U njima je formirana izdan razbijenog tipa.Od vodopropusnih stena na terenu su
prisutni i ladinski i jurski slojeviti krečnjaci sa rožnacima.Oni su srednje propusnosti i
izdašnosti, pukotinske poroznosti.U njima postoji pukotinski tip izdani sa slobodnim
nivoom vode.Izdan se prazni preko izvora na nižim kotama.
Od propusnih i vodonosnih stijena na terenu su zastupljeni i kvartarni nanosi, posebno
aluvijalni i fluvio-glacijalni terasni sedimenti.To su kolektori sa intergranularnom
poroznošću, dobre izdašnosti vodonosnika. U njima je formiran zbijeni tip izdani sa
slobodnim nivoom podzemne vode.Ovi sedimenti su značajni akumulatori podzemnih
voda, a nivo vode u njima je u hidrauličkoj vezi sa nivoom vode reke Lim.
Dijabaz-rožnačka formacija je heterogen kompleks različitih litoloških članova.Ovakav
kompleks je specifičnih hidrogeoloških funkcija u sklopu terena.Pojedini njegovi članovi
imaju različite hidrogeološke karakteristike.Generalno posmatrano, to je slabo propusan i
nepropusan kompleks, pukotinske poroznosti i bez jasno izraženog vodonosnika.
Podzemna izdan razbijenog tipa se retko javlja i to pretežno u zonama sa većim stepenom
raspadanja pa je ogranicenog rasprostranjenja i izdašnosti.Jezerski oligo-miocenski
sedimenti su praktično vodonepropusni.Predstavljaju barijere za podzemne vode.
U površinskom dijelu je male pukotinske poroznosti, a u dubljim dijelovima kapilarne i
subkapilarne.U ovim sedimentima nema vodonosnika.
Glacijalni sedimenti se uglavnom prisutni u dolini Lima i njegovih pritoka.
Generalni pravac kretanja podzemnih voda na ovom dijelu terena je od juga prema
sjeveru, odnosno lokalno od jugozapada prema sjeveroistoku i od jugoistoka prema
zapadu.
Uglavnom sve vode gravitiraju prema vodotoku Lima i ne postoji mogućnost gubljenja
prema drugim slivovima.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
Podgorica, jul, 2014.god.
strana 17 od 135
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 18 od 135
3.3.5 Inženjersko geološke odlike terena
Teritoriju ovog dijela Crne Gore većim dijelom izgrañuju vezane-krute-okamenjene
stijene.To terene čini stabilnim i nosivim, a time i povoljnim za svaku gradnju u njima i
na njima, osim duž kanjona, gdje je, zbog odronjavanja, korišćenje prostora znatno
otežano ili ograničeno.Manje djelove teritorije izgrañuju flišne, škriljave i klastične
stijene manje okamenjenosti, vezanosti i krutosti.Tereni ovih stijena su podložni spiranju,
jaružanju, kidanju i klizanju.
Najstariji sedimenti otkriveni na terenu predmetnog područja su donjotrijaski (T1) kvarcliskunoviti pješčari i škriljci.
Sledeći u geološkom stubu sedimenata su anizijski (T21) slojeviti i masivni krečnjaci i
dolomiti. Izgrañuju dobar dio terena sjeverno i južno od Berana, masiv brda Tivran.
Ladinski (T2 2) slojeviti krečnjaci sa proslojcima i muglama rožnaca slijede kontinualno
preko anizijskih.Nalaze se takoñe na ovom području, a u nešto većoj masi u krajnjem
jugoistočnom dijelu terena.
Jurski sedimenti počinju krečnjacima gornje jure (J3). To su slojeviti krečnjaci sa
rožnacima, mjestimično laporoviti.Nalaze se sjeverozapadnom dijelu šireg područja.
Veliki prostor u centralnom i posebno istočnom dijelu terena izgrañuju sedimenti
dijabazrožnačke formacije gornje jure (J33). Sastoje se od pješčara, rožnaca,laporaca,
glinaca i laporovitih krečnjaka. Najčešći članovi su kvarcni pješčari. Uglavnom su čvrsti i
kompaktni, sive i sivomrke boje. Liskunoviti pješčari su slični kvarcnim po svom
sastavu, a imaju škriljavu teksturu.Posle pješčara, rožnaci su najzastupljeniji. To su čvrsti
i krti sedimenti,obično sive i sivozelene boje.
Oligo-miocenski jezerski sedimenti (Ol, M) su prisutni u centralnom i sjevernom dijelu
kotline.Teren od ovih sedimenata je najvećim dijelom potpuno pokriven, što otežava
njegovo proučavanje.Po litološkom sastavu ti sedimenti su vrlo heterogeni.Čine ih
laporac, glina, pijesak, pješčar, a reñe šljunkovi i kcnglomerati.Laporci imaju dominantno
učešće. Boje su svijetložute, zelenkaste do sive.Javljaju se u vidu slojeva debljine 15-30
cm.Od kvartarnih sedimenata na terenu su zastupljeni aluvijalni (al), deluvijalni (d),
terasni (t) i jezerski (j) sedimenti. Aluvijon rijeke Lima izgrañen je od pijeska i šljunka.
Deluvijalna drobina je deponovana ispod strme strane brda sjeverno od Budimlja.Čini je
pretežno krupna krečnjačka drobina.Glaciofluvijalne terase rijeke Lim su posebno dobro
očuvane.U njihovoj grañi učestvuju slabovezani konglomerati, pijesak, šljunak, glina i
dobro zaobljeni komadi karbonatnih i rjeñe magmatskih stijena.Debljina glaciofluvijalnih
terasnih sedimenata je različita i kreće se od 5 do 30 m.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 19 od 135
3.3.6 Seizmološke karakteristike
Prema "Pravilniku o tehničkim normativima za izgradnju objekata visoko-gradnje u
seizmičkim područjima" (Službeni list SFRJ br. 31/81 sa izmjenama br. 49/82, 29/83,
21/88 i 52/90) i pratećoj Seizmološkoj karti SFR Jugoslavije (Zajednica za seizmologiju
SFRJ, 1987. god.) za povratni period od 500 godina uz te propise cjelokupno slivno
područje rijeke “Lim” pozicionirano je u zoni VIII stepena MCS skale.
Radi se o seizmički mirnom regionu, koji nema autohtonih žarišta zemljotresa.Na ovom
području nije registrovan nijedan zemljotres magnitude iznad 2.
Karta očekivanih maksimalnih magnituda zemljotresa, za povratni period vremena od 100 godina,
kao rezultat proračuna G-R relacija (B. Glavatović,2005)
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 20 od 135
Dosadašnja istraživanja pokazuju da ovo područje spada u grupu seizmički manje
aktivnih prostora Crne Gore, ali sa mogućim udarima jačine izmeñu 7 i 8°MCS.
Seizmički je najaktivniji severni i severoistočni dio područja (okolina Berana),gdje su
zabilježeni potresi jačine od 8°MCS.To nameće potrebu dosljedne primjene tehničkih
propisa koji važe za seizmički aktivnija područja.Opreznost mora naročito biti prisutna
pri gradnji na geološki manje stabilnim terenima (riječne doline, terasni odsjeci u dolini
Lima, poplavne zone i dr.), gdje se stepen seizmičnosti povećava za oko 1°MCS.
Karta seizmičke rejonizacije Crne Gore
Podgorica, jul, 2014.god.
strana 21 od 135
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
3.4 PRIKAZ OSNOVNIH HIDROLOŠKIH KARAKTERISTIKA
Tereni šire zone oko naselja Hareme daju vode hidrološkom
rijekom Lim koja se nalazi relativno blizu predmetnoj lokaciji.
slivu Crnog mora tj.
Lim je hidrografski najznačajnija crnogorska rijeka šireg regiona.Ističe iz plavskog jezera
mada njegov izvorišni dio čine rijeke Vruja i Grnčar, koje sastavljajući se čine Ljuču koja
se uliva u Plavsko jezero.Od Berana do Bijelog Polja u Lim se ulijevaju sa lijeve strane
Brzava i Ljuboviña a sa desne strane Dapsićka i Lješnica.Površina sliva Lima do
Dobrakova je 2880 km2. Dužina toka je 234,2 km.
Tabela – Prosječne višegodišnje vrijednosti srednjih mjesečnih
i godišnjih proticaja rijeke Lim za period 1948 – 1991. g (m3/s)
Min.
10.43
Sred.
29.85
Max.
66.96
S obzirom da se uglavnom radi o slabo propusnim do nepropusnim terenima, vode koje
putem padavina dospiju na površinu najvećim dijelom otiču površinski, dok ostali dio
odlazi na evapotranspiraciju a zanemarljive količine vode otiču podzemno.
Hidrološka svojsta terena na kojem će se obavljati izgradnja predmetnog objekta u kojem
će se obavljati i djelatnosti servisiranja i održavanja motornih vozila su u funkciji
litološkog sastava i sklopa terena.Prilikom izvoñenja istražnog bušenja nije konstatovana
podzemna voda bliže površini.
Odsustvo podzemnih voda u zoni zahvata doprinosi stabilnosti terena i lakšem izvoñenju
iskopa kao i poboljšanju fizičko-mehaničkih osobina stijenskih masa.Taj materijal koji je
prisutan na predmetnoj lokaciji tako i u širem okruženju oko lokacije je pogodno tle za
izgradnju.
Sve prethodno navedene prirodne odlike su od uticaja na izgradnju predmetnog
stambeno-poslovnog objekta.Meñu tim prirodnim odlikama svakako su najbitnije one
koje ukazuju na stabilnost, nosivost, geoseizmičnost i nagibe terena kao sa njegovom
hidrologijom.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
Izvor:Prostorni Plan Crne Gore do 2020.godine.
Podgorica, jul, 2014.god.
strana 22 od 135
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 23 od 135
3.5 KLIMATSKE KARAKTERISTIKE
Klimatski uslovi predstavljaju veoma važan faktor razvoja ovog područja, posebno ako se
imaju u vidu raspoloživi poljoprivredni i turistički resursi.Vrijednosti klimatskih
elemenata su u osnovi determinisane geografskim položajem prostora, njegovom
reljefnom plastikom (naročito u obodnom delu), različitim ekspozicijama pojedinih
dijelova terena, kao i uticajem klimatskih faktora iz okruženja.Osnovne karakteristike
planinske i subplaninske klime, koje vladaju na većem dijelu ovog područja i bitno
odreñuju strukturu privreñivanja i način življenja, jesu duge hladne i vlažne zime,
relativno kratka i svježa ljeta, slabije izražena smjena godišnjih doba, toplije jeseni od
proljeća, velika količina sniježnih padavina u zimskom periodu i dr.
Veći dio područja ima srednju godišnju temperaturu vazduha izmeñu 2 i 8°C, s tim što se
ona u kotlini kreće oko 9°C.Najtopliji mjeseci su jul i avgust sa srednjom temperaturom
vazduha izmeñu 15 i 19°C, a najhladniji mjesec je januar sa prosječnom temperaturom
vazduha od -1,8 °C.Srednja dnevna temperatura vazduha viša od 10°C, koja odreñuje
period aktivne vegetacije, traje oko 160 dana na visini do 1.000 m (maj-oktobar), oko 90
dana u visinskoj zoni izmeñu 1.000 i 1.500 m (jun-avgust) i oko 60 dana u predelima
iznad 1.500 m (jul-avgust).Najčešći vetrovi su SZ ( 9%), JZ (8,7 %) i J (6,1 %).
Klimatske karakteristike Opštine Berane (HMZ Crne Gore)
Podgorica, jul, 2014.god.
strana 24 od 135
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
Relativna vlažnost vazduha prikazana je u tabeli
.
Relativna vlažnost vazduha u % (Opština Berane)
Jan. Feb. Mar. Apr. Maj. Jun. Jul Avg. Sep. Okt. Nov. Dec. god.
Srednja 82.3 77 71.9 70
69
70 68.2 69.5 75.5 77.6 80.9 84 74.658
vrednost
Srednja godišnja količina osunčavanja iznosi 1.741 čas, što je u granicama normalnih
suma osunčavanja za planinske krajeve udaljene od mora (u proseku vrednost 1.550 do
1.900 časova).Najsunčaniji mesec je jul sa 250 časova, a najmanje sunčevog sjaja ima
decembar -samo 46,5 časova. Osunčavanje je u tesnoj vezi sa oblačnošću. Najmanja
insolacija je u decembru I direktna je posledica i toga što je decembar u Beranama
najoblačniji mesec.
Suma osunčavanja, broj tmurnih i vedrih dana prikazan je u tabeli.
Suma osunčavanja, broj tmurnih i vedrih dana
Suma osunčavanja
Jan. Feb. Mar. Apr. Maj. Jun. Jul Avg. Sep. Okt. Nov. Dec. god.
Srednja 65.4 94.8 135.2 147.4 189.6 215.5 250 228.9 165.3 129.9 72.5 46.5 145.08
vrednost
Broj tmurnih dana
Jan. Feb. Mar. Apr. Maj. Jun. Jul Avg. Sep. Okt. Nov. Dec. god.
Srednja 16.2 12.8 12.2 10.9 906
7
5.4
5
7.3 9.3 14.4 17.8 10.66
vrednost
Broj vedrih dana
Jan. Feb. Mar.
Srednja 1.8 2.4
4
vrednost
Podgorica, jul, 2014.god.
Apr.
2.9
Maj.
3
Jun.
3.7
Jul
7.8
Avg. Sep. Okt.
8.5
5.5 3.6
Nov. Dec. god.
1.8
1.1 3.84
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
Izvor:Prostorni Plan Crne Gore do 2020.godine.
Podgorica, jul, 2014.god.
strana 25 od 135
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 26 od 135
3.6 Opis flore i faune, zaštićenih prirodnih dobara i biljnih i životinjskih vrsta
Na relativno malom prostoru koncentrisano je bogatstvo raznovrsne flore i faune,
posebno vezano za visinsko raščlanjavanje, razuñenost i klimat Crne Gore.U skladu sa
opštim prirodnim elementima bogatstvo živog svijeta kreće se od submediteranskog
dijela preko srednjeevropskog (Ilirskih) zapadno-evropskih do alpskih flornih i
faunističkih elemenata.Florna područja pripadaju evropskoj podoblasti.
3.6.1 Flora
Na području opštine Berane najveće prostranstvo obuhvataju šume, livade i pašnjaci
preko, šikare i neobraslo šumsko zemljište, kamijenjari, vodene površine, njive i
voćnjaci, izgrañeni prostori i dr.Predmetna lokacija predstavlja neizgrañeno zemljište u
prigradskom tj.urbanizovanom području te značajni elementi flore nisu prisutne na
lokaciji.Pa ipak spomenućemo neke osnovne florističke elemente šire okoline a koje se
mogu sresti i na analiziranom lokalitetu.
Na šljunkovito – pjeskovitom tlu doline Lima, u dijelu gdje ona meandrira, sreću se vrba
i jova.Iznad rječnog korita Lima na deluvijalnom i deluvijalnom materijalu gaje se
žitarice, povrće, a na višljim terenima i voće (ovo nije zastupljeno na lokaciji).Na lokaciji
se manjim dijelom na strim padinama prostiru livade ali nemožemo govoriti ni o kakvim
pašnjacima.Takoñe na mikro lokaciji nema šumskog rastinja ako izuzmemo manje
zajednice niskog rastinja i korova.
Površine pod travnom vegetacijom čine pašnjaci i livade.Najvažniji livadski tipovi
su:zajednica ovsika i bokvice (Bromo plantaginetum), zajednica vlasulje i crnogrive
(Festuco-Agrostidetum) i u višim pojasevima: zajednica vlasulje (Festucetum
pseudoxanthynae) i rudine sa i makaljem (Genisto-Festucetum spadicaeae).
Od ljekovitih biljaka najkarakterističnije su: Vaccnium myrtilus, Thimus serpylum, rod
Plantago,Achilea milefolium, Urtica dioca, Origanum vulgare, Crataegus monogyna,
Arctostaphylos uvaursi, Betula verrucosa, Hypericium perforatum, Valeriana officilanis,
Gentiana lutea, Rhamnus fallax i druge.
Od medonosnih vrsta najvažniji su: Tusilago farfara, Crocus sativus, Salix caprea,
Cornus mas,Taraxacum officinalis, Fragaria vesca, Prunus spinosa, Trifolium sp,
Hypericium perforatum,Tilia sp, Colchicum autumnale i dr.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 27 od 135
Ekonomski značajne vrste su biljke livadskih ekosistema (livade kosanice) kao i rodovi:
Pyrus,Malus, Rosa, Sorbus, Ribes, Fragaria i dr.
Endemične biljne vrste su predstavljene munikom, planinskim javorom i dekorativnom
likovicom.Rijetke i prorijeñene vrste u široj okolini predmetne lokacije prikazane su kroz
tisu (dolina Tare) i dr. Od zakonom zaštićenih vrsta koje su dosta rijetke i ugrožene na
širem prostoru nalaze se:Taxus baccata (tisa), Daphne blagayana (jeremičak), Gentiana
lutea ssp. Symphyendra (lincura), Trolius europaeus (jablan) i drugi.
3.6.2 Fauna
Karakteristična fauna predstavljena je kroz:sokolove (sivi soko), jastrebove (suri orao),
sove, rode (bijela roda), crni ibis, čaplja kašikara, crvena čaplja, pelikan, potrke, sive
ždralove i dr.Ove vrste su karakteristične za šire područje sjevene Crne Gore i zabranjeno
je bilo kakvo uništavanje ovih vrsta (direktno ili indirektno).
Na širem području ima i dosta lovne divljači (ptice, sisari, ribe), vuk, medvjed, zec, jelen,
srne, divokoze, plovke, fazani, potočna i jezerska pastrmka, lipljan i dr.
Fauna ptica brojna je vrstama: mišar, jastreb, kobac, velika i siva sjenica, šumska sova,
zeba, djetlići, razne grmuše i drozdovi.Od faune gmizavaca zastupljeni su: obični smuk,
šarka, zidni gušter, zelembać, a od vodozemaca šareni daždevnjak i žabe.Vodeni biotop
čini Lim sa pritokama.U dijelu toka Lima u široj okolini predmetne lokacije od
predstavnika ihtiofaune registrovane su vrste: potočna pastrmka, mladica, lipljan, potočna
mrena, skobalj, gaovica i peš.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 28 od 135
3.7 PREGLED OSNOVNIH KARAKTERISTIKA PEJZAŽA
Pejzažne karakteristike analizirane prostorne cjeline predstavljaju jedan od elemenata za
sagledavanje ukupnih odnosa na relaciji planirani objekat-životna sredina.Pri tome
svakako treba imati u vidu da se radi o specifičnoj psihološko-afektivnoj kategoriji koja
se izražava kroz ukupno sinergično djelovanje cjelokupnog okruženja na posmatrača pri
čemu su neizbježno prisutne kulturološke, sociološke i subjektivne implikacije.
Da bi se mogla izvršiti kvantifikacija odreñenih pojava vezanih za
posebna pogodnost se javlja mogućnost raslojavanja pejzaža na dvije
koje podrazumijevaju sledeće karakteristike: fizičke, materijalne i
psihološke.U kategoriju materijalnih karakteristika pejzaža
karakteristike, koje mogu biti prirodne i stvorene.
ovaj fenomen kao
osnovne kategorije
afektivne odnosno
spadaju: fizičke
Prirodne fizičke karakteristike su prvenstveno: morfologija terena, vegetacija, vodene
površine i nebo a stvorene: izgrañenost i obrañenost.Psihološko-afektivne karakteristike
su definisana prvenstveno kao: raznolikost, posebnost, ljepota, harmonija itd.
Raznovrsnost pejzaža kao komponenta prirodne i kulturne baštine predstavlja vrijednost i
bogatstvo jedne zemlje i doprinosi jačanju njenog indentiteta.U Crnoj Gori je ta
raznovrsnost nastala kroz kombinaciju izuzetnih prirodnih vrijednosti sa različitim
lokalnim tradicijama korišćenja prostora koje su se razvile kao odraz kulturno-istorijskih
i socioekonomskih prilika.
Područje opštine Berane pretežno je planinski pejsaž diseciran rečnim dolinama.Kanjon
rijeke Lim i specifična flora su posebne prirodne atrakcije ovog prostora.
Najviše crnogorske planine, duboke riječne doline mjestimično sa uskim kanjonskim
formama i relativno prostrane oblasti sa kotlinskim proširenjima glavne su reljefne
karakteristike šire regije.Reljef je modeliran složenim glacijalnim, fluvijalnim, kraškim i
tektonskim procesima.Ova oblast spada u najpošumljenije u Crnoj Gori.Iznad šumskog
pojasa preovlañuje travnata vegetacija.Pejzažne vrijednosti sa očuvanim autentičnim
segmentima su karakteristika ovog područja.
Na predmetnoj lokaciji i užoj okolini su prisutni stambeno-poslovni objekti koji su
karakteristični za prigradska naselja.Ovi objekti su u ovom dijelu Berana uglavnom
individualno-stambeni a ima ih starijeg i novog tipa gradnje.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 29 od 135
3.8 ZAŠTIĆENI OBJEKTI I DOBRA KULTURNO-ISTORIJSKE BAŠTINE
Opisivanje i evidencija činilaca postojećeg stanja u okviru analizirane lokacije zahtijeva
svestrani napor u smislu detaljnog istraživanja prirodnog i kulturnog naslijeña.Uvidom u
postojeću plansku i projektnu dokumentaciju ustanovljeno je da u zoni uticajnog područja
nema objekata koji pripadaju ovim kategorijama.Na samoj lokaciji u sklopu dosadašnjih
radova nisu otkriveni bilo kakvi ostatci materijalne kulture.
3.9 NASELJENOST, KONCENTRACIJA STANOVNIŠTVA I DEMOGRAFSKE
KARAKTERISTIKE
Jednu od bitnih odlika analiziranog prostora, u smislu odreñivanja mogućih uticaja na
životnu sredinu, predstavlja karakteristika naseljenosti i stanovništvo.Ove činjenice svoj
puni smisao imaju prvenstveno zbog potrebe da se detaljno istraže mogući negativni
uticaji na stanovnike koji naseljavaju područje analiziranog prostora.
Generalno se može zaključiti da lokacija na kojoj se predviña izgradnja i rad
predmetnog objekta pripada prigradskoj zoni grada Berana (naselje ,,Hareme’’) sa
relativno velikom gustinom naseljenosti.
Predmetna lokacija se nalazi u oblasti koja pripada Sjevernom regionu Crne Gore u kome
Berane predstavlja centar opštinskog značaja, tj. tip razvijenog urbanog naselja sa
koncentracijom uslužnih funkcija opštinskog značaja.Prema veličini naselja, demografski
usitnjena, a relativno povoljnih karakteristika prema saobraćajno-geografskom položaju,
mreža naselja opštine Berane predstavlja koherentan i nedovoljno integrisan system.
Posljednih decenija oblast sjeverne regije je postalo izuzetno depopulaciono područje.
Najbliže naseljeno mjesto je naselje Hareme i sam grad Mojkovac.U okolini lokacije
budućeg objekta u kojem će se nalaziti i autoservis ima par izgrañenih stambenih
objekata koji se pružaju uz najveću saobraćajnicu u ovom dijelu grada (Ul.Voja
Maslovarića). Najbliži stambeni objekat predmetnom pogonu je udaljen oko 20m.Drugih
par najbližih objekata se nalaze na većim udaljenostima prema pomenutoj saobraćajnici i
dublje u naselju ,,Hareme’’.Opštinski centar Berane predstavljalo je nekad industrijsko
naselje čiji se urbani identitet formirao izgradnjom industrijskih kapaciteta na bazi
sirovinskih rezervi i stambenih površina višeporodičnog stanovanja za potrebe radnikaemigranata i lokalnog stanovništva;
Prema popisu iz 2011.godine na području opštine Berane je živjelo ukupno 35.452
stanovnika sa 9.991 domaćinstvom.Prema istom popisu gradsko stanovništvo je brojalo
11.193 stanovnika a ostali dio se odnosi na ruralna područja.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 30 od 135
3.10 PRIVREDNI, STAMBENI I OBJEKTI INFRASTRUKTURE
Područje zahvata predmetnog objekta je prigradsko i relativno je gusto naseljeno.U užoj
okolini ima privrednih aktivnosti.Mjestu obavljanja navedene aktivnosti pristupa se
internog puta tj.lokalnog puta (ul.Voja Maslovarića).
Opština Berane je jedna od najsiromašnijih opština u republici Crnoj Gori. Industrijska
proizvodnja je veoma mala jer su mnoga preduzeća u zadnjih 20 godina prestala da rade
zbog poznatih desavanja na ovim prostorima.U ranijem periodu mnoga poljoprivredna
domaćinstva su preseljena sa sela u grad zbog tzv. industrijalizacije, tako da je
poljoprivreda zamrla, selo zapostavljeno a industrija ugašena tako da većina stanovnika
teško zivi.U posljednje vrijeme otvoreno je mnogo privatnih preduzeća u glavnom na
bazi trgovine i ugostiteljstva.Proizvodnih je veoma malo.Ukupan broj zaposlenih je oko
3 hiljade.
U Beranama postoji jedan dječji vrtic, 13 osnovnih skola i 4 srednje skole.U Opštini
postoji Opšta bolnica i dom zdravlja sa 61 ljekarom, 20 stomatologa i oko 350
zdravstvenih radnika srednjeg obrazovanja.Broj korisnika materijalnog obezbjedjenja
kreće se oko 1200.
Od ukupne površine na plodno zemljiste otpada 91% ili nesto oko 62 hektara. Neplodnog
zemljista je oko 5,5 hektara.Područje opštine bogato je vodom, sto je posljedica sastava
zemljista, biljnog pokrivaca, reljefa i klime. Lim je glavna rijeka koja odvodi 98% vode
sa teritorije Opštine.Voda Lima nije iskoristena iako raspolaže znatnom snagom koja se
može iskoristiti za izgradnju hidrocentrale.Lim je bogat raznovrsnom ribom (11-15
vrsta).Na ovom području su vrlo pogodni uslovi za razvoj voćarstva i poljoprivrede a tu
se nalazi i poznati Rudnik uglja i fabrika za preradu kože.
Do lokacije se dolazi preko internog pristupnog puta koji se nadovezuje na najveću
saobraćajnicu kroz naselje ,,Hareme’’ (Ul.Voja Maslovarića).Preko ove saobraćajnice
predmetna lokacija je povezana sa centrom Berana i dalje sa magistralnim putnim
pravcem koji vodi prema Bijelom Polju, Andrijevici i Rožajama.U ovom dijelu grada je
izgrañena vodovodna i kanalizaciona mreža na koju će biti priključen i predmetni
objekat.
Najviše stanovništva u Opštini Berane zaposleno je u kvartarnim (uprava, prosvjeta,
kultura, zdravstvo) i uslužnim privrednim djelatnostima (trgovina, ugostiteljstvo,
saobraćaj).Izgrañeni objekti zadovoljavaju sadašnje potrebe.Navedeni objekti su
uglavnom starijeg datuma.
Podgorica, jul, 2014.god.
strana 31 od 135
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
4.1 OSNOVNI PARAMETRI ZA SAGLEDAVANJE NAMJENE I FIZIČKIH
KARAKTERISTIKA PROJEKTA
Projektom je predviñen objekat spratnosti prizemlje i sprat koji ima BRP 320,25 m² a
korisnu površinu 271,75m².
PROSTORIJE PRIZEMLJE
1. POSL.PROSTOR
2. OSTAVA
3. SANITARIJE
U K U P N O
SPRAT
STAN 1
1. VANJ.STEPEN
2. ULAZ.TERASA
3. ULAZ
4. UNUTR.STEP
5. HODNIK
6. DN.BORAVAK
7. KUH.I TRPEZ.
8. OSTAVA
9. KUPATILO
10. SPAV. SOBA
11. SPAV. SOBA
U K U P N O
KORISNA P.-m²
124,99
3,06
3,74
131,79
KORISNA P.-m²
4,88
2,58
3,58
3,10
3,84
18,89
6,74
2,04
5,49
10,50
9,87
71,51
UKUPNO KORISNA POVRŠINA ETAŽE(NFA) P= 131,79m²
UKUPNO BRUTO POVRŠINA ETAŽE (LA) P=152,59m²
STAN 2
KORISNA P.-m²
1. VANJ.STEPEN
4,88
2. ULAZ.TERASA
2,58
3. ULAZ
3,58
4. UNUTR.STEP
3,10
5. HODNIK
3,84
6. DN.BORAVAK
18,89
7. KUH.I TRPEZ.
6,74
8. OSTAVA
2,04
9. KUPATILO
5,49
10. SPAV. SOBA
9,73
11. SPAV. SOBA
7,58
U K U P N O
68,45
UKUPNO KORISNA POVRŠINA ETAŽE(NFA) P= 139,96m²;UKUPNO BRUTO POVRŠINA ETAŽE (LA) P=167,66m²
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 32 od 135
4.2 OPIS PREDHODNIH (PRIPREMNIH) RADOVA ZA IZVOðENJE PROJEKTA
Do lokacije na kojoj će se realizovati budući stambeno-poslovni objekat čiji će sastavni
dio biti i prostor za obavljanje djelatnosti servisiranja motornih vozila, dolazi se sa
lokalnog pristupnog puta koji se nadovezuje na najveću saobraćajnicu u ovom dijelu
Berana (Ul.Voja Maslovarića).
S obzirom na namjenu neće se pristupiti izvoñenju radova na izgradnji dodatne putne
infrastrukture.Takoñe, za funkcionisanje objekta je potrebno izvoñenje vodovoda,
kanalizacije i sl.Predmetni objekat se izvodi u cilju obezbjeñivanja proširivanja
kapaciteta uslužnih djelatnosti (servisiranje motornih vozila) na ovom području.
Potrebno je dobiti uslove od nadležnog organa u Opštini Berane o lokaciji za konačno
odlaganje viška grañevinskog materijala kao i višku zemlje koja će nastajati vršenjem
iskopa za novi objekat.
Prije izvoñenja glavnih radova vršiće se aktivnosti za obezbjeñivanje nesmetanog i
uspješanog rada tehničkog i ostalog osoblja nosioca projekta, nadzora i izvoñača radova;
U ove aktivnosti spadaju:
◊ izradu oplate;
◊ izradu armature;
◊ izgradnja pomoćnih privremenih objekata za smještaj ljudstva i zaštitu materijala i
alata;
◊ uzimanje toplog obroka na gradilištu;
◊ raščišćavanje parcele od zasada i postojeće ograde i to:
- rezanje puzavica i drugog rastinja na parceli.
Prije pristupanja pripremnim radovima sa nosiocem projekta je potrebno definisati da li
se materijal iz neke od navedenih pozicija želi sačuvati ili se sve odvozi na deponiju koju
odredi nadležni organ lokalne uprave.
Svi navedeni pripremni radovi će imati privremeni karakter.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 33 od 135
Nakon završetka navedenih radova stvoriće se predpostavke da se otpočne sa
aktivnostima na izgradnji predmetne podzemne garaže.
Grañevinskog materijala i šuta neće nastajati u značajnijim količinama pri obavljanju
navedenih pripremnih radova s obzirom na veličinu predmetnog zahvata.Uglavnom je za
očekivati pojavu ovog materijala pri glavnom izvoñenju radova.
Unutrašnji transport prilikom izvoñenja projekta odvija se unutar lokacije izvoñenja
radova.
Pri realizaciji projekta u upotrebi će biti odgovarajuća grañevinska mehanizacija
(utovarivači, bageri kamioni i sl.).
Dinamika realizacije izvoñenja projekta biće u skladu sa operativnim planom izvoñenja
radova od strane izvoñača.
Prilikom izvoñenja radova na pomenutoj lokaciji, koristit će se voda za potrebe
zaposlenih.Ova voda do predmetne lokacije će se obezbijediti dovoñenjem iz okoline
tj.sa lokalnog vodovoda.
Tehnologija grañenja će se odvijati na standardizovani način za ovu vrstu objekata.
Trenutni izgled lokacije i okoline
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 34 od 135
4.3 DETALJAN OPIS PROJEKTA
4.3.1 Uvod
Lokacija predmetnog objekta je smeštena u okviru GUP-a Berane, u Haremima ,dio
katastarske parcele br. 852, čija je ukupna povrsina 386 m².Predmetni objekat se
predviña pored postojeće interne saobraćajnice sa grañevinskom linijom koja je
planirana 3m od regulacione.
Teren na kome se nalazi predmetna lokacija je u nagibu,tako da je prilikom izvoñenja
radova potrebno izvoditi dodatne radove na izvoñenju kaskadne konfiguracije.Dio
parcele prema prilaznoj ulici je potrebno zaravnati u nivou prilazne ploče a ostatak izvesti
u blagim nagibima da se atmosferska voda odvede od objekta.Uz objekat planirati kanal
širine cca 60cm krupnijeg šljunka koji je u ravni donje zone temeljnih stopa kako bi se
formirala drenaža.
Urbanističkim uslovima je predviñeno da se na predmetnim parcelama izgrade objekti u
funkciji poslovanja sa stanovanjem sa indeksom zauzetosti 0,4 a spratnosti P+1+Pk.
Predmetni objekat je ispunio uslove površine u osnovi a spratnosti je manja.Prilaz
objektu je predviñen sa sjeverne strane lokacije.
4.3.2 Arhitektura i konstrukcija
4.3.2.1 Funkcionalno rešenje
Objekat je po funkciji podeljen po vertikali.
Predviñeni su ulazi posebno za poslovni prostor, posebno za stambene jedinice sa dvije
strane objekta.
4.3.2.2 Konstrukcija
Osnovni konstruktivni sklop AB ramovi na simetričnim rastojanjima kako je dato u
grafičkim prilozima.Izmeñu njih su betonske grede.Kompletna konstrukcija stoji na ab
temeljnim stopama i trakama.Krovna konstrukcija je viševodna od drvenih nosača i
rogova.Krovni pokrivač je crijep.Usvojena kota ulaznog nivoa je +10cm od kote prilazne
ploče.
Svi vanjski zidovi su 25+5cm a unutrašnji d=20 i 12cm od blok opeke.
Detaljni opis konstrukcije sa proračunima i potrebnim specifikacijama će biti predmet
konstruktivne faze.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 35 od 135
4.3.2.3 Izolacioni radovi
Objekat je projektovan tako da su primjenjeni važeći propisi za izolaciju i horizontalne i
vertikalne konstrukcije.
Ploča je propisno izolovana hidroizolacijom i termoizolacijom prema grafičkim prilozima
Zidovi su od blok opeke izolovani termoizolacijom-stiroporom d=5cm
Plafonska konstrukcija je klasična, malterisana betonska ploča.
4.3.2.4 Zanatski radovi
a) p o d o v i- Podove izvesti prema važećim propisima i projektu.Na izvedenu plocu
postavljati hidroizolacije,parne brane,termoizolacije i izravnavajuće slojeve ne manje od
4cm,kao predsloj za završne podove u zavisnosti od vrste prostorije a u svemu prema
grafičkom prilogu
b) p r o z o r i- konstrukcija prozora je pvc
-profili sa tehnoloskim otvorima za odvod vode
-skriveno okretno nagibni okov
-aluminijski presovani solbanci
-standardne rucice bronza boje
-dvoslojni termopaket sa niskoemisionim staklom bez vizuelnih pregrada
-tri gume za zaptivanje i dodatni profil od poliuretana
c) v r a t a --konstrukcija vrata je pvc
-profili sa tehnoloskim otvorima za odvod vode
-standardne rucice bronza boje sa sigurnosnim bravama
-dvoslojni termopaket sa niskoemisionim staklom bez vizuelnih pregrada
-tri gume za zaptivanje i dodatni profil od poliuretana
d) z i d o v i –Vanjski zidovi su od blok opeke d=25cm aunutrašnji d=20 i 12cm.Obloga
zidova je klasiči malter,sa finalnom obradom
e) krovna konstrukcija -iznad pravougaone osnove uraditi jednostavan viševodni krov
uz odgovarajuće materijale izolovati ga.Za propisno odvodnjavanje krovne vode je u
ovom predmetu jako bitno uraditi kvalitetno oluke i dobro povezati horizontalne oluke i
vertikalne cevi.Krovni pokrivač je standardni crijep.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 36 od 135
4.3.2.5 Energetska efikasnost
U cilju energetske i ekološki održive izgradnje objekta pri projektovanju tezilo se
sledećim principima:
-Smanjenju gubitaka toplote iz objekta poboljšanjem toplotne zaštite spoljnih elemenata i
povoljnim odnosom osnove i volumena zgrade;
-Povećanju toplotnih dobitaka u objektu povoljnom orijentacijom zgrade i pri tome
konstantnim korišćenjem sunčeve energije;
-Povećanju energetske efikasnosti termoenergetskih sistema. U cilju racionalnog
korišćenja energije tezi se smanjenju korišćenja energije u objektima. Predvidjeno je
koriscenje savremenih termoizolacionih materijala, kako bi se smanjila potrošnja
toplotne energije;
-Kao sistem protiv preterane insolacije korititi održive sisteme (zasenu škurama,
gradjevinskim elementima, zelenilom i sl.) kako bi se smanjila potrošnja energije za
veštačku klimatizaciju;
-Drvoredima i gustim zasadima smanjiti uticaj vetra i obezbediti neophodnu zasenu u
ljetnjim mjesecima;
4.3.2.6 Saobraćaj
Saobraćaj u okruženju se ne rješava jer ostaje kao i na postojećem stanju.Saobraćajni
prilaz objektu je sa sjeverne strane.Ureñenje parking prostora za 2 PM za stambeni
prostor i 2PM za poslovni prostor je predviñeno popločavanjem betonskim pločama ili
betonskom pločom.Na terenu se prilagoñava nivo dvorišta sa nivoom prilazne
saobraćajnice i postojećeg trotoara.
4.3.2.7 Ureñenje terena
u r e ñ e nj e t e r e n a –ureñenje terena se sastoji iz dve faze:
Prva faza nakon izgradnje i završetka objekta je betoniranje hodnih prilaza i popločavanje
površina za parking i manipulaciju.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 37 od 135
Sañenjem sadnica i ureñenjem zelenih površina koje obuhvataju mali dio dvorišta iza
projektovanog objekta je moguće minimalno definisati kao slobodan prostor i
preporučuju se sadnice uske korjenaste strukture i žbunasto rastinje prema susjednoj
bližoj parceli.
Pripadajuća površina objektu je podijeljena u betonske, popločane površine i travnatu
površinu.
a)
Popločana površina je planirana kompaktna sa sjeverne strane objekta sa padom od
1% prema ulici.Završava se ivičnjacima dim.18/24cm u ravni popločanja kako bi se
atmosferska voda nesmetano slivala;
b)
Travnate površine su predviñene za humusiranje i sadnju trave i visokog rastinja
prema predmjeru;
c) Izgradnja ograde oko parcele je dozvoljena do visine 1,4m od kote terena i isključivo
transparentnom ogradom sa eventualnim betonskim podestom do 40cm iznad kote
terena i ta visina ulazi u ukupnu visinu ograde.
Pješačke staze u predmetnoj situaciji su odvojene od platoa betona.
Prateći urbani mobilijar za odvoz smeća-kontejneri (2 kom) je predviñen na behaton
popločanu uz ulicu.
4.3.3 Vodovod i kanalizacija
4.3.3.1 Uopšteno
Rješenjem na nivou glavnog projekta obuhvaćene su instalacije vodovoda i kanalizacije
do ivice urbanističke parcele, dok projekat infrastrukture van dvorišta ostaje u
nadležnosti investitora a uslovi od nadležnog JP propisuju priključenje i vodovoda i
kanalizacije na postojeće infrastrukturne elemente u čije pozicije su definisane u
grafičkom prilogu uslova. Za vodovod je uzeta varijanta da će se izvršiti priključenje do
vodomjernog okna a za kanalizaciju je pretpostavljeno da se u ovom momentu odvod
sprovodi u reviziono okno a potom će se na licu mesta sprovesti cijev do gradske
kanalizacije a sve prema uslovima nadležnog komunalnog preduzeća.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 38 od 135
4.3.3.2 Vodovod
Cjelokupna vodovodna mreža je predviñeno da se izvodi od PVC plastičnih vodovodnih
cijevi i odgovarajućih fazonskih komada i dimenzija po projektu.
Cijevi u zemlji
Vanjski vodovi se postavljaju u prethodno iskopane rovove na dubini ispod zone
zamrzavanja, čime su jedino zaštićeni i od zagrijavanja i od eventualnog mehaničkog
oštećenja usled saobraćaja ili drugih uzroka.
Rovovi se kopaju širine 0,60m a dubine min. 0,50m, zavisno od vrste i kategorije
zemljišta.Cijevi postaviti na dno pravilno iskopanog i povratnog rova. ( Cijevi obližiti
pijeskom u sloju min. 5cm).U samom objektu cijevi se polažu na dubini od 60cm, kako
bi se zaštitle od mehaničkih udara.
Polaganje cijevi se vrši pravolinijski, a granati pod pravim uglom uz horizontalni nagib
1,5-5% da bi se izbjeglo skupljanje vaznuha u cijevima (spriječila buku i šumove) i
omogućilo pražnjenje mreže.
Cijevi u konstrukcijama
Usponske vertikalne vodove sa svim ograncima na zidu pričvrstiti obujnicam na svakih
1,50m uz obaveznu provjeru ispravnosti cijevi.Vertikalnu postaviti tačno pod visok, a
horizontalne ogranke u blagom padu prema vertikalama, kako bi se spriječilo skupljanje
zraka u cijevima i omogućilo pražnjenje mreže.Čvrsto uziñivanje cijevi u zidovima i
druge konstrukcije nije dozvoljeno.
Zaštita cijevi
Vodovodne cijevi ne smiju prolaze kroz zidove dimljaka, ventilacijskih kanala, kroz
kanalska okna i svugdje mogu biti izloženi zagaćenju, smrzavanju i koroziji.
Na mjestu ukrštavanja cijevi se moraju zaštititi.
Pri ukrštanju sa odvodnicima vodovodna cijev mora biti viša a meñuprostor nabijen
glinom. Na mijestima gdje su izložene smrzavanju cijevi se moraju toplotno izolovati. U
vanjskim i temeljnim razvodima od pada cijev izolovati sa omotom jutane trake, dok je u
zidovima dovoljan omot fileanom trakom.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 39 od 135
Pri radu, oštećena izolacija mora se brižljivo popraviti a pri svakoj obustavi rada cijevi
na pogodan način privremeno začepiti, da se ne bi zagadile, ispunile materijalom ili
oštetile.
Spajanje cijevi
Spojevi cijevi i meñu sobom i izmeñu cijevi i fazonskih komada imaju se izvesti pažljivo.
Pri spajanju unutrašnji prečnik cijevi ne smije biti sužen okrajcima, djelovima armature,
kalajem ili na drugi način, niti deformisan savijanjem cijevi.
Spojevi cijevi u zidovima, temeljima ili na drugim konstrukcijama moraju se izbjeći.
Ispitivanje mreže
Gotova, ali još neizolirana i nezatrpana mreža instalacije mora se prije predaje ispitivati
na nepropusnost i na dobro funkcionisanje. Vodovodna cijevna mreža, ako propisima nije
drugačije odreñeno stavlja se pod probni pritisak dvaput veći od radnog ili najmanje
15/kp/cm² za vrijeme od 60 minuta.
Ispitivanje se vrši u prisutstvu izvoñača; nadzornog organa i predsavnika komunalnog
vodovoda, o čemu se sastavlja zapisnik, a o trošku izvoñača. Tek posle uspiješno
završenog ispitivanja mreže može se vršiti omotavanje, toplotno i drugo izolovanje
vodova, zatvaranje žljebova i kanala i zatrpavanje rovova. Izvoñač je dužan da izradi
kompletnu instalaciju u skladnoj saradnju sa ostalim izvoñačima radova na objektu.
4.3.3.3 Kanalizacija
Osnovna šema kanalizacione mreže je ispod objekta i projektovane su najkraće linije
priključka na sabirnicu Ø160 i Ø200 koja ide do RO.Mali je kapacitet otpadne vode.
Kišna kanalizacija zbog veličine slivnih površina se rješava padovima u dvorištu.
Cijevi u zemlji
Van objekta cijevi se polažu u kopanom rovu dubine po projektu, širine 0,60 m na sloju
pijeska od 10 cm, dok je unutar objekta dubina različita što zavisi od pada cijevi (2%)
koji je uzet kao optimalan.
Nakon završetka montaže i ispitivanja kanalizacije na nepropusnost, cijevi se zatrpavaju
slojem pjeska od 10 cm, a zatrpavanje se vrši nabijanjem slojeva od po 20 cm.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 40 od 135
Kod prolaska vodova kroz temeljne trake ili stope ostaviti veće otvore, kako bi se
izbjegle posledice od eventualnog slijeganja terena ispod objekta.Otvor izmeñu cijevi i
konstrukcije popuniti plastičnim kitom.
Spajanje cijevi
PVC- Cijevi za kućnu kanalizaciju ima na jednom kraju izrañen naglavak s utorom za
gumenu brtvu dok je na drugom kraju skošenje Cca 15º.Spajanje cijevi i spoljnih dijelova
vrši se tako da se u očišćeni utor naglavka postavi gumena brtva, a ukošeni kraj cijevi
namaže kalijevim sapunom ili običnom sapunicom.
Utiskivanje uz lagano zakretanje cijevi ili spojnog dijela izvrši spajanje . Cijev utisne u
naglavak tako da do kraja cijevi ostane cca 5-10 slobodnog prostora u cjevovodu zbog
koeficjenta istezanja cjevi koji iznosi 0,08 min/mºC.
Montaža cijevi
PVC cijevi za kućnu kanalizaciju lako se skraćuju na gradilištu pilom sa finim zupcima
(pila za željezo).Skošenje na cijevi se izvodi turpijom ili nekim drugim alatom za
struganje. Priključni vodovi postavljaju se sa padom od 1%. Ovom zahtjevu odgovaraju
fazonski komadi svih proizvoñača PVC kanal cijevi
Fiksiranje cijevovoda obujnicima vrši se iza svake grupe spoljnih dijelova neposredno iza
naglavka.Razmak izmeñu obujnica iznosi kod priključnih vodova loxd (d-vanjski
prečnik cijevi), a kod vertikalnih vodova max. 20,00 m. Kod betoriniranja preporučuju se
omotati cijevi papirom.
Ventilisanje kanalizacione mreže predviñeno je preko vertikala koja se van krova
završavaju ventilacionim kapama. U dnu vertikala predviñeni su revizioni komadi i na
tom mjestu u zidu ugraditi niklovana vratanca 20 x 20cm.
Prateći objekti
Svi prateći objekti koji su sastavni deo vodovodne i kanalizacione mreže su dati u
predmeru i predračunu.
Vodomerno okno je od ab zidova d=15cm i potrebno je uraditi ga prema priloženom
detalju s obzirom da je dimenzionisano prema prikljucnoj cevi.S obzirom da je projektom
predviñen poslovni prostor sa mogućnošću zajedničkog korišćenja svih etaža predviñen
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 41 od 135
je jedan vodomjer a ukoliko se steknu uslovi za odvajanje etaža može se postaviti
kontrolni vodomer prema uslovima nadležnog preduzeća.
Vodomjerno okno služi za smještaj vodomera i propusnih ventila ispred i iza
vodomera.Radi se od betona MB20.Dimenzije okna su uslovljene prečnikom priključnog
voda,tipom vodomera i zahtevima za obezbeñenjem manipulativnog prostora za rad
kontrolora i servisera mernog ureñaja.
Cjevovod se kroz okno provlači na min.30cm od dna i bočne strane okna.Dno okna se
popločava ili betonira mršavim betonom.
Okno se postavlja na 1,5-2m od regulacione linije u dvorišnom prostoru.Na spoljašnjoj
vodovodnoj mreži,na mjestima grananja vodovodne mreže u više pravaca, gdje se obično
na granama ugražuju i zatvarači,kao i kod priključka unutrašnje razvodne mreže objekta
na dvorišnu mrežu,mogu se ugraditi kontrolna vodovodna okna.
Okna se zatvaraju najčešće gotovim livenim poklopcem,okruglog ili četvrtastog oblika
otvora 600mm,težine 30kg.Silaz u okno se najčešće obezbeñuje preko penjalica od
betonskog gvožña Ø18-20,pri čemu se prva penjalica postavlja na 50-70cm od gornje
ivice okna.Reviziono okno je predviñeno tipsko.
Koalescentni separator lakih naftnih derivata za ugradnju u zemlju od polietilena sa
integrisanim taložnikom
S obzirom da je u prizemlju predmetnog objekta planirana radionica za usluge
servisiranja motornih vozila, to sa radnog poda radionice i sa platoa gdje se nalazi
parking prostor može doći do spiranja voda koje sa sobom mogu ponijeti lake naftne
derivate.Ovakve vode shodno domaćim i meñunarodnim propisima ne smiju se ispuštati
u recipijent bez predhodnog tretmana.Zbog toga je predviñeno da se sve otpadne vode sa
poda radionice i platoa za parkiranje vozila sprovode najprije u separator lakih naftnih
derivata.
Separator koji je predviñen u objektu, konstruisan je i proizveden u skladu sa SRPS EN
858.Efikasnost prečišćavanja: klasa I (lakih naftnih derivata u izlaznoj vodi ≤ 5mg/l) kod testiranja u skladu sa tačkom 8.3.3.1 Norme.Nominalna veličina NG 3-10,
zapremnina taložnika SF 450-1080 litara.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 42 od 135
Oprema separatora
izvadivi koalescentni element ("filter")
sifonirani (potopljeni) uliv sa deflektorom
potopljena izlivna cev
sigurnosni plovak za sprečavanje nekontrolisanog isticanja izdvojenih naftnih
derivate
namenjen za ugradnju u zemlju
otporan na delovanje uzgonskih sila podzemnih voda bez dodatnog betoniranja
(visina podzemne vode do visine poklopca separatora!)
unutrašnji elementi separatora izrañeni od PEHD-a
telo separatora izrañeno od centrifugalno livenog polietilena
pristup separatoru u skladu sa EN 476
poklopac klase nosivosti A15, B125 ili D400 prema SRPS EN 124, svetlog otvora
Ø600mm sa natpisom »SEPARATOR«
Izgled budućeg separatora
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 43 od 135
4.3.4 Elektroinstalacije
4.3.4.1 Priključak na elektrodistributivnu mrežu i napajanje
Za napajanje razvodnih tabli u objektu koristi se mjerni razvodni ormar , koji se postavlja
na fasadi u prizemlju objekta , kako je prikazano u grafičkom dijelu projekta . Mjerni
razvodni ormar mora biti u zaštiti IP-54 , izrañen od poliestera, klase izolacije
II.Razvodne table u objektu napajaju se sa MRO kablom tip PP-Y 5x10 mm2.
Priključak objekta i mjerni ormar MRO izvesti u skladu sa Tehničkom
preporukom TP-2, EPCG.
4.3.4.2 Razvodni ormar i spratne razvodne table
Razvodna tabla RT-pr, postavlja se u prizemlju , kako je prikazano u situaciji
Priključuje se sa MRO kablom tip PP-Y 5 x 10 mm2 . Tabla je plastična sa sledećom
opremom:
ZUDS 40/0,03 A kom 1
automatski osigurači 16 kom 15
automatski osigurači 10 A kom 7
sigurnosni transformstor 220/24 V kom1
Na ovu RT priključena je instalacija kako je dato u situaciji i jednopolnoj šemi RT-pr.
Razvodna tabla RT-1 , postavlja se na spratu , kako je prikazano u situaciji Priključuje
se sa MRO kablom tip PP-Y 5 x 10 mm2.
Tabla je plastična sa sledećom opremom:
-ZUDS 40/0,03 A kom 1;
-automatski osigurači 16 kom 21 ;
automatski osigurači 10 A kom 6.
Na osnovu RT priključena je instalacija kako je dato u situaciji i jednopolnoj šemi RT-1.
Razvodna table RT-2, postavlja se na spratu.Priključuje se sa MRO kablom tipa PP-Y
5x10mm2.Tabla je plastična sa sl.opremom: ZUDS 40/0,03 A kom 1;automatski
osigurači 16 kom 21;automatski osigurači 10 A kom 6.Na ovu RT priključena je
instalacija kako je dato u situaciji i jednopolnoj šemi RT-2.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 44 od 135
4.3.4.3 Električne instalacije opšte potrošnje
Instalacija opšte potrošnje predviñena je kablovima PP-00 5x2,5mm2 , PP-00 3x2,5 mm2
PP-Y 3x2,5 mm2 i PP-Y 5x2,5 mm2 . Kablovi se polažu ispod maltera horizontalno na
30 cm od plafona , osim za utičnice u kanalu i napajanje dizalice .
Spajanje i nastavljanje kablova vrši se u razvodnim kutijama odgovarajućim klemama .
Za potrebe opšte potrošnje predviñen je potreban broj trofaznih i monofaznih utičnica
kako je dato na planovima električnih instalacija i jednopolnim šemama.
Utičnice se postavljaju:
U sobama na 0,3 m od poda
U kuhinji na 1,2 m od poda
U kupatilu 1,6 m od poda i 0,6 m od aktivno točećeg mjesta postavlja se utičnica sa
poklopcem.Treba napomenuti da je raspored priključnica u stambenim jedinicama dat u
skladu sa datim rasporedom opreme.U slučaju da doñe do izmjene rasporeda opreme ,
položaj priključnih mjesta uskladiti sa istim.
4.3.4.4 Električne instalacije rasvjete
Instalacija rasvjete predviñena je kablovima PP-Y 3,4,5x1,5 mm2 . Kablovi se polažu
ispod maltera horizontalno na 30 cm od plafona i po plafonu.Spajanje i nastavljanje
kablova vrši se u razvodnim kutijama odgovarajućim klemama.Prekidači se postavljaju
na zid na visini 1,2 m od poda.U kupatilu iznad ogledala predviñena je po jedna svjetiljka
sa fluo cijevi od 1 x 18 W , sa utičnicom za brijanje u kompletu sa transformatorom
220/220 V . Svjetiljka i trafo moraju biti montirani tako da je električni priključak na 60
cm od ivice kade , stepena zaštite IP44 , klasa izolacije 2 ( svjetiljka sa izolacionim
podnožjem ) , a sve prema JUS M.B2.771.1988.Spoljašnja rasvjeta nije predmet ovog
projekta osim svjetiljki predviñenih za postavljanje na spoljašnji zid objekta .Obzirom na
namjenu objekta projektovano je i siguronosno ( nužno ) osvetljenje, a u tu svrhu
predviñena je ugradnja svetiljki za nužno osvjetljenje kako je to dato na planu instalacije.
Predviñene svetiljke obezbeñuju nužno osvjetljenje u trajanju od 3h u slučaju prekida
napajanja sa mreže, svetiljke su tipa BPL-108P , a proizvod “BUCK”- Beograd.
Instalaciju izvesti provodnicima PP-Y 3x1,5mm2 položenih po zidu ispod maltera .
Raspored svjetiljki u poslovnom prostoru dobijen je korišćenjem fotometrijskog
proračuna ,, RELUX SUITTE ’’ .Rasvjeta se izvodi fluo svjetiljkama tip BFN418/T,proizvodnje ,, Buck ’’ , atestirane za zaštitu IP-65.Za spoljnju rasvjetu prizemlja
montiraju se svjetiljke tip ,, BSO-MT ’’ ,proizvodnje ,, Buck ’’sa NaVT sijalicom snage
150 W.U kanalu se ugrañuju svjetiljke i utičnice za napon 24 V, a za njihovo napajanje se
u RT-pr ugrañuje sigurnosni transfornator 220/24 V.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 45 od 135
4.3.4.5 Instalacija izjednačenja potencijala
Svi metalni razvodni ormari i table , utičnice , metalni djelovi armatura svjetiljki, cijevi
centralnog grijanja , metalne vodovodne i kanalizacione cijevi, metalne ograde,
eloksirana bravarija , moraju biti čvrsto mehanički i galvanski vezani na uzemljivač.
Metalne mase u mokrim čvorovima kao što su kade , tuševi , vodovodna instalacija,
kanalizaciona instalacija , i sl. , moraju meñusobno biti povezane provodnikom P-4 mm2
žuto-zelene boje do kutije za izjednačavanje potencijala PS 49 i sabirnicom za
izjednačavanje potencijala na RT.
4.3.4.6 Instalacija uzemljenja
U skladu sa JUS IEC 1024-1 t.2.3.2., za uzemljenje predviñen je temeljni uzemljivač
objekta zajednički za sve instalacije u objektu prema JUS N.B2.754.Temeljni uzemljivač
je predvidjen od pocinčane trake Fe-Zn 25x4mm položene u temelju objekta, prema
planu u prilogu. Traka se ugrañuje u sloj betona tako da izmeñu uzemljivača i tla ovaj
sloj bude debljine najmanje 10 cm, što se obezbeñuje posebnim nosačima trake, ili
polaganjem uzemljivača pri vrhu temeljne čelič~ne konstrukcije. Prilikom polaganja
traku zavariti za armaturu u temelju na svaka 1- 2metra dužna. Pri ugradnji trake
potrebno izvesti priključke za:vezu sa trakom položenom uz napojni kabal, vezu sa
susjednim objektima, vezu za glavnu sabirnicu za uzemljenje, vezu na oluke ukoliko su
metalni. Elementi za uzemljenje, kao i njihov način postavljanja i povezivanja definisani
su standardima i tehničkim propisima .Otpor rasprostiranja uzemljivača je proporcionalan
odnosu specifičnog otpora tla i koeficijentu koji zavisi od vrste uzemljivača, njegovih
dimenzija i dubini ukopavanja.Kao glavni priključak za uzemljenje u projektovanom
objektu je predvidjena jednopotencijalna (JS ) bakarna sabirnica u glavnim razvodnim
ormarima na koju će se povezati: veza sa temeljnim uzemljivačem sa trakom Fe/Zn 25 x
4 mm, glavna vodovodna cijev, glavna kanalizaciona cijev, PTT ormarić i sve ostale
metalne mase. Meñusobno spajanje traka izvodi se ukrsnim komadima traka traka JUS
N.B4.936.
PPZ u objektu predviñena je suvim aparatima za gašenje požara S-9 i to 1 aparat
postavljen na vidljivom i pristupačnom mjestu u poslovnom prostoru.Ovdje je bitno
podsjetiti da je cjelokupni poslovni objekat priključen na vodovodnu mrežu .Ovo
predstavlja vrlo važan faktor za P.P. zaštitu kako samog objekta tako i za eventualne
intervencije u slučaju potrebe u okolini. U mjere PP zaštite svakako spada i redovno
održavanje podova,zidova kao i redovno provjetravanje prostora servisa za održavanje i
opravku motornih vozila.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 46 od 135
4.3.5 Tehnološki opis rada, ureñaji i oprema
Na predmetnoj lokaciji planirana je izgradnja stambeno-poslovnog objekta navedenih
gabarita.Na prizemlju ovog objekta planirana je poslovna djelatnost servisiranje motornih
vozila.Prostor za održavanje vozila je najveći u predmetnom objektu.U sklopu pomenutog
poslovnog objekta nalaze se još i prostorije za prijem vozila i kancelarije za
administrativne poslove.
Osnovna djelatnost navedenog nosioca projekta će biti pružanje usluga održavanja i
servisiranja motornih vozila.Ukupna površina prizemnog dijela predmetnog objekta (dio u
kojem će se obavljati servisne usluge) iznosi 131,79m².
Funkcionalni dio servisa čine sledeće prostorije i sadržaji:
- Prostor za obavljanje vulkanizerskih poslova,
- Prostor za reglažu,
- Prostor za obavljanje automehaničarskih usluga.
Ostali dio poslovnog objekta čine:
- Prodajni prostor,
- Kancelarija,
- Garderobno-sanitarni prostor za zaposlene.
Prijemno mjesto će biti opremljeno auto dizalicom i dijagnostičkim ureñajima za
kontrole na vozilima, kao i potrebnim priborom i alatima.Radionički prostor prijema
vozila, automehaničarskih i sl.radova sa motornim dijelom treba biti opremljen sa
odgovarajućim instalacijama i priključcima za korišćenje ručnih pneumatskih ili
električnih alata.Za ispuštanje starog ulja, pri zamjeni ulja u vozilima, predviñeno je
korišćenje odgovarajućih kolica sa sabirnim sudovima.Ukupni očekivani nivo usluga
treba da se kreće na nivou oko 3.000 intervencija godišnje.
Mašine i ureñaji koji se koriste za obavljanje automehaničarskih radova u predmetnom
servisu su:
-
Montažerka
Balanserka
Presa za ležajeve
Niska dizalica
Kompresor
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 47 od 135
4.4 VRSTE, KOLIČINE I KARAKTERISTIKE MATERIJA KOJE SE KORISTE
ZA POTREBE TEHNOLOŠKOG PROCESA
4.4.1 Vrste i količine materija
S obzirom na vrstu djelatnosti budućeg predmetnog objekta u kojem će se nalaziti i servis
za održavanje i opravku motornih vozila, ovdje nemožemo očekivati upotrebu nekih
sirovina ili specifičnih materijala da bi objekat funkcionisao.Dakle ovdje nemamo
proizvodnju ili neki specifični tehnološki postupak u kojem bi se koristile opasne
materije.Voda je prirodno dobro koje se ovdje upotrebljava a električna energija je
osnovni vid energije za upotrebu.
Za protivpožarnu vodu će biti potrebno oko Q=10 l/s.Za sanitarne potrebe potrebno je
obezbijediti kapacitet oko 2 l/s.Za t.z.v. industrijsku vodu prema bilansu potrošnje
potrebno je ukupno za sve potrebe oko 1000 m3/god.
Ukupni očekivani nivo usluga treba da se kreće na nivou oko 3.000 intervencija
godišnje.Komprimovani vazduh, prema bilansu energenata će se koristiti u količini do 66
Nm3/h.Svega instalisana potrošnja treba da se kreće oko q=9.78 l/min a efektivna
potrošnja qe=1.46 l/min.
S obzirom na vrstu predmetnog objekta, prilikom njegovog izvoñenja i korišćenja nema
eksploatacije vrijednih prirodnih resursa.Za pogon mašina u objektu se koristi električna
energija.Već je navedeno da se objekat priključuje na elektro- distributivnu mrežu prema
uslovima iz saglasnosti Elektrodistribucije Berane.
4.4.2 Karakteristike materija koje se koriste u teh.procesu
Osnovni vid energije koji će se koristiti u predmetnom objektu jeste električna energija.
Prilikom obavljanja servisnih aktivnosti koristiće se:
◊ Ulje za motre i kočnice;
◊ Uljni filteri,
◊ Antifriz,
◊ Tekstilne i slične krpe.
Električna energija
Električna energija se proizvodi u različitim elektranama (termo, hidro, nuklearne, vjetro,
solarne itd.) i prenosi dalekovodima na najvišim naponskim nivoima (elektroprenos),
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 48 od 135
nakon čega se transformiše na tzv. distributivne napone i predaje elektrodistribucijama, u
kojima se transformiše na naponske nivoe za potrošače (industrijske i domaćinstva).
U svakoj fazi (proizvodnja, prenos, distribucija i potrošnja) električna energija mora
zadovoljiti zakonom propisane norme i standarde, kojima su definisana dozvoljena
odstupanja ključnih parametara električne energije (napon, frekvencija , sadržaj i iznos
pojedinih viših harmonika, vršna snaga, provjesi itd.).Osim toga, podjednako je bitan i
kontinuitet isporuke električne energije.
U zadnjih 10-15 godina svjedoci smo intenzivne gradnje različitih stambenih i poslovnih
objekata, kako u urbanim, tako i u seoskim područjima.Svako novo domaćinstvo ili
poslovni objekat se bez problema priključuju na postojeću elektroenergetsku
infrastrukturu.S obzirom na kapacitet predmetnog objekta tj.na broj intervencija koje se
očekuju, količina potrošene električne energije u ovom sevisu može iznositi na
godišnjem nivou 20.000kW.
Motorna ulja
Sintetička motorna ulja imaju za osovu bazna ulja koja nastaju hemijski, u
laboratorijama.Ovo se radi zbog toga što mineralna ulja ne mogu zadovoljiti sve zahtjeve
koje moderni motori zahtevaju.Upotreba sintetičkih ulja je neophodna kod motora
modernijih konstrukcija, posebno kod onih sa turbo-kompresorima.Za razliku od
mineralnih pružaju duži period izmjene, bolje štite motor, trpe veća temperaturna
opterećenja, sadrže bolje aditive za čišćenje motra, smanjuju potrošnju goriva.
Mineralna ulja se proizvode od nafte ili ugljena a sadrže brojne ugljikovodike različitog
kemijskog sastava.Ovisno o tome koji od njih prevladavaju, ulja mogu biti : parafinska
(lančasti, zasićeni ugljikovodici), naftenska(prstenasti, zasićeni ugljikovodici, najčešće s5
ili 6 atoma C) ili aromatska ( sadrže npr. alkilbenzol). Ta se ulja meñusobno jako
razlikuju po svojim hemijsko-fizičkim svojstvima.Očekuje se da će se prilikom
intervencija na motornim vozilima utrošiti motornih ulja oko 500l godišnje.
Uljni filteri
Uljni filteri pročišćavanjem štite ulje od prljavštine tako održavaju čistiji motor, a to opet
pomaže očuvanju vijeka trajanja motora i njegovim performansama.Filteri ulja se u
današnje vrijeme proizvode kao ulošci jer manje zagañuju okolinu.Standardni materijal
koji se koristi za filtriranje motornog ulja je hartija na osnovu celuloznih vlakana
impregnisana specijalnim fenolnim i epksidnim smolama koje pomažu u zaštiti od
visokih temperatura i agresivnih hemijskih supstanci koje se nalaze u ulju ili nastaju
degradiranjem ulja.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 49 od 135
U sastav modernih sredina za filtriranje, naročito onih koje su namenjene filtriranju
sintetičkih ulja, ulaze dodatna vještačka vlakna, ili je čitava sredina za filtriranje potpuno
sintetička.Ukupna očekivana količina uljnih filtera na godišnjem nivou u predmetnom
objektu iznosiće oko 20kg.
Antifriz
Antifriz, odnosno rashladna tečnost u motoru, je tečnost za prenos toplote koja služi za
zaštitu hladnjaka i samog motora od korozije, ljetnjeg pregrijavanja i smrzavanja zimi.
Ovi proizvodi, popularno nazvani antifrizi, uglavnom se proizvode od monoetilenglikola
(1,2-etandiola) i posebnih dodataka koji sadrže korozijske inhibitore neophodne za
dugotrajnu zaštitu metala od korozije, uobičajeno korištenih u konstrukcijama sistema
izmjene toplote, uključujući i aluminijum.
Monoetilenglikol (MEG) je najbitniji za antifriz jer odreñuje temperaturu ključanja,
temperaturu mržnjenja i karakteristike prenosa toplote rashladnog sredstva.
Monoetilenglikol je otrovan i ima sladunjav ukus (30ml usmrti dijete, a 100ml odraslu
osobu).Da bi se potrošači zaštitili od eventualne oralne upotrebe proizvoñači dodaju
komponente koje daju gorak ukus, a na etiketi dužni su da naznače: Otrov! Zato se u
poslednje vrijeme prelazi na propilenglikol koji je manje otrovan.Propilen glikol se
obavezno koristi u rashladnim sistemima u prehrambenoj industriji gdje postoji opasnost
dodira sa hranom.
Aditivi su obavezni dodaci tečnostima za hlañenje. Čist monoetilenglikol izaziva koroziju
crnih i obojenih metala.Monoetilenglikolu se dodaje multifunkcionalni paket aditiva koji
ima zadatak da spreči pojavu pjene usljed prodora vazduha ili izduvnih gasova, pojavu
rñe i korozije koja može nastati usled delovanja produkata razlaganja glikola, a koji su
kisele prirode.Zadatak aditiva je da zadrže pH vrijednost rashladne tečnosti izmeñu 7 i 11
u toku upotrebe.Okekivana upotreba antifriza u predmetnom objektu na godišnjem nivou
trebalo bi da iznosi oko 50l.
Tekstilne i slične krpe (adsorbensi)
Najčešće upotrebljivane vrste krpa za brisanje (adsorbensi) u autoservisima su tzv.
,,Pamučnjak’’ (pamučne niti).Neobojene, isprane i rasčešljane pamučne niti.Zbog svoje
upojnosti i mekoće posebno su pogodne za brisanje ulja i masti, te dobro čiste i ne
oštećuju površinu.Količina ovog utrošenog materijala u predmetnom objektu na
godišnjem nivou iznosiće oko 20kg godišnje.
Podgorica, jul, 2014.god.
strana 50 od 135
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
4.5 PRIKAZ VRSTA I KOLIČINE OTPADNIH MATERIJA
S obzirom na vrstu djelatnosti predmetnog objekta prilikom realizacije kao i prilikom
njegove eksploatacije ima nastajanja u odreñenoj mjeri čvrstog i gasovitog otpada.U toku
funkcionisanja s obzirom na kapacitet ne možemo očekivati stvaranje većih količina
čvrstog i tečnog otpada.Takoñe nebi trebalo biti ni nastajanja opasnih gasova u velikim
količinama.Takoñe ponovo s obzirom na kapacitet, količina komunalnog otpada će
nastajati ali ne u velikim količinama.
4.5.1 Emisije u vazduh
S obzirom da se radi o predmetnom objektu navedenih gabarita u kojem će se obavljati
aktivnosti na servisiranju motornih vozila, prilikom njegove realizacije dolazi do
upotrebe razne vrste mehanizacije (kamioni, rovokopači, kamion-mješalica i sl.).Usljed
njihove upotrebe moguća je pojava odreñene koncentracije izduvnih gasova,benzinskih
para i para propan butana odnosno jedinjenja ugljovodonika.Ove materije se nalaze u
izduvnim gasovima mehanizacije koja će se koristiti naričito pri pravljenju iskopa,
izlivanju temelja i sl.
Izduvni gasovi i benzinske pare predstavljaju opasnost sa stanovišta moguće pojave
eksplozije i požara kao i sa stanovišta opasnosti za zdravlje i život ljudi.Kod malih brzina
motornih vozila i rada motora u praznom hodu, javlja se veća koncentracija sledećih
komponenti u izduvnim gasovima:CO,CO2,NO2, razni ugljovodonici,azotni oksidi i
čañ.Odvoñenje izduvnih gasova pri izvoñenju predmetnog objekta nije poseban problem
jer se radi o otvorenom prostoru a time se smanjuje i opasnost od nastajanja eksplozija i
požara.Inače koncentracije benzinskih para i CO treba da iznose 0.01% od donje granice
explozivnosti, odnosno za benzinske pare 10% donje granice eksplozivnosti.
Takoñe predviñeno je i da se okolina predmetnog objekta prilikom betoniranja i
dr.radova prska pomoću prskalica što će uticati na smanjenje koncentracije prašine u
vazduhu.
Teretna vozila imaju uglavnom ugrañene dizel motore.
Dizel motor
Koncentracija
( kg/1000 l)
Ugljen
monoksid
( CO)
7.1
Ugljovodonici
Oksidi azota
Čvrste
materije
1.2
26.4
13.2
Tabela: Emisija izduvnih gasova dizel motora
Podgorica, jul, 2014.god.
strana 51 od 135
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
U cilju izračunavanja emisije izduvnih gasova kod drumskih teretnih vozila, kao
proračunsko vozilo se usvaja:
- Kamion - kiper FAP 2632 VBK
radni proces : dizel - četvorotaktni
snaga : 235 W ( 320 KS )
specificna potrošnja goriva : 212 g/kWh
nosivost : 22.7 t
brzina : 70 km/h
Za jedan sat vožnje obavi se transportni rad :
- kamionom 1589 tkm i potrosi 49.82 kg goriva
Po jedinici transportnog rada ( 1 tona - km ) utrošak goriva iznosi :
- kamion 31.35 g/tkm
Količina
Vrsta vozila
Kamion
CO
CxHy
NOx
Čvrste
materije
0.278
0.047
1.035
0.517
Emisija štetnih supstanci u izduvnim gasovima vozila na dizel pogon po tona - kilometru
S obzirom da se radi o objektu u kojem će se obavljati servisne aktivnosti na motornim
vozilima u toku eksploatacije moguća je pojava odreñene koncentracije izduvnih gasova,
benzinskih para i para propan butana odnosno jedinjenja ugljovodonika.Odvoñenje
izduvnih gasova u ovom slučaju ne zahtijeva instalacije ventilacije i odimljavanja jer se
eksploatacija obavlja na otvorenom ili poluotvorenom prostoru.
Pri izboru materijala i opreme primjenjivaće se isključivo materijali i oprema koja je
savremena i koja se dokazala da je tehnološki savremena i na nivou trenutnih tehničko
tehnoloških dostignuća.
U fazi eksploatacije predmetnog objekta s obzirom na vrstu djelatnosti, dva glavna
predstavnika emisije čvrstih štetnih materija su teški metali olovo i kadmijum.Izdvojene
štetne materije samo služe kao pokazatelji odreñenog aerozagañenja, jer registovani broj
organskih i neorganskih komponenata izduvnih gasova motora automobila je mnogo
veći.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 52 od 135
Maksimalna dozvoljena koncentracija CO je 100 cm³/m³.Ako je paljenje automobila pri
startu 20 sec, pri čemu se oslobodi (za putničke automobile) 0.55x10-6CO/m³, brzina
kretanja vozila po platou oko autoservisa do kanala je 10km/h, preñeni put kao srednja
vrijednost najdaljeg i najbližeg parking mjesta S=25m, emisija CO pri kretanju vozila
0.60x10-6 CO/m³,ukupna emisija CO po vozilu je:
CO= (COS x ts/3600 + COV x S/v) x fp= (0.55x20/3600 + 0.60x25/10000)x1.0=0.0046 m³/h
4.5.2 Ispuštanje u vodotoke
Najveći vodotok u široj okolini je rijeka Lim.Na samoj lokaciji izvoñenja projekta nema
bilo kakvih površinskih vodotoka.Prilikom realizacije objekata neće doći do ispuštanja
bilo kakvih otpadnih materija u vodotoke.
U toku funkcionisanja s obzirom na namjenu, postoji mogućnost nastanka otpadnih
materija koje se nakon tretmana u odgovarajućem separatoru ispuštaju u kanalizacioni
sistem.Otpadne vode iz prostora autoservisa se mogu generisati u slučaju nastanka požara
čime bi na pod dospjele vode koje bi sa sobom ponijele zamašćene i zauljene supstance.
Ukupna količina otpadnih voda u kojima se može pojaviti ulje iznosi oko 2.0 l/s.Sve ove
vode se tretiraju u već opisanom separatoru.
Na terenu prilikom izvoñenja objekata može u slučaju akcidenta doći do ispuštanja ulja ili
goriva iz mehanizacije koji mogu uticati na podzemne vode.Neposredna okolina
predmetnog lokaliteta već trpi odreñene odreñene štetne uticaje a i sam zahvat je
privremenog karaktera.Ukupna količina otpadnih voda iz tehnološkog procesa prema
proračunu za projektovanje iznosi 0.400 m3/god.
4.5.3 Odlaganje na zemljište
U fazi realizacije predmetnog objekta na površini terena mogu dospjeti otpadne materije,
koje mogu biti opasne i štetne (mašinsko ulje, gorivo i sl.).Vjerovatnoća pojave takvih
materija, koje bi značajno uticale na kvalitet zemljišta ne može se definisati, ali odreñeni
rizik postoji i on se mora svesti na najmanju moguću mjeru.
Kao sastavni dio radova u grañevinarstvu pojavljuju se i iskopi.Kao posljedica ovoga
doći će do pojave odreñene količine zemlje i šljunka, koja neadekvatnim odlaganjem, na
za to predviñeno mjesto, može uticati na kvalitet životne sredine.Materijal koji će se
Podgorica, jul, 2014.god.
strana 53 od 135
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
pojaviti tokom iskopa koristiće se za nasipanje temelja gdje to bude potrebno a višak
materijala će se odvoziti na deponiju koju odreñuje nadležni organ lokalne uprave.
Obim zahvata u cjelini nije toliki da možemo govoriti o značajnim posljedicama tipa
stvaranja klizišta,poplava i bujica i sl.Takoñe ćemo navesti da će investitor i izvoñač
radova biti u obavezi da prilikom stupanja mehanizacije sa lokacije na lokalne i
regionalne puteve izvrši čišćenje njihovih točkova.Na ovaj način se zemlja zaostala na
točkovima mehanizacije (nastala usljed kretanja po neasfaltiranim terenima) neće
raznositi po lokalnim i dr.putevima.
U toku eksploatacije Čvrsti otpad se stvara u svim dijelovima objekta.Otpad iz prostorija
koje koriste isključivo zaposleni ima karakteristike kućnog inertnog otpada.
Čvrsti otpad su i svi zamijenjeni dijelovi na vozilima, strugotine, ambalaža i
pneumatici.Sve vrste ovakvog otpada se odlažu ili u posebnim kontejnerima (komun.
preduzeće-Bijelo Polje) ili na odreñenim mjestima u objektu, prema posebnim ugovorima
sa specijalizovanim preduzećima koja ih odnose za potrebe reciklaže ili za deponovanje
(čuvanje) za posebnu nadoknadu.
4.5.3 Otpadne materije iz tehnološkog procesa i komunalni otpad
Otpad iz tehnološkog procesa
U toku obavljanja djelatnosti servisiranja motornih vozila kao otpadne materije mogu
nastati razne vrste supstanci. Slijedeći tehnološku liniju, u ovoj vrsti djelatnosti nastaju
sledeće vrste i količine otpada:
Oznaka
Vrsta otpada
Količina
13 02 08*
Sintetička motorna ulja, ulja za mjenjače i
podmazivanje
16 06 03*
Baterije i akumulatori koji sadrže živu
16 01 07*
Filteri za ulje
15 02 02*
Otpad koji sadrži ulje (krpe za brisanje)
15 01 10*
Ambalaža koja sadrži ostatke opasnih supstanci
16 01 14*
Antifriz
16 01 13*
Kočione tečnosti
13 05 02*
Mulj iz separatora
17 04 05
Željezo i čelik (otpadni djelovi vozila)
16 01 03
Gumeni material-otpadne gume
Napomena:Shodno Pravilniku o klasifikaciji otpada i katalogu otpada (,,Sl.list
gornjoj tabeli sa * je označen opsni otpad.
Podgorica, jul, 2014.god.
500l/god.
50kg/god.
60kg/god.
20kg/god
30kg/god.
20l/god.
10l/god.
150l/god.
100kg/god.
100kg/god.
Crne Gore’’, br.59/13) u
strana 54 od 135
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
Komunalni otpad
U ovom dijelu ćemo samo ukratko spomenuti osnovne vrste neopasnog otpada koje se
mogu pojaviti u predmetnom objektu.Problematika upravljanja ovom vrstom otpada nije
tako izražena kao kod upravljanja opasnim vrstama otpada.
Količina komunalnog otpada koja se stvara u objektu predmetne radionice i stambenog
dijela zavisi od aktivnosti koje se obavljaju u ovoj vrsti djelatnosti a koje uopšteno zavise
od ekonomskih aktivnosti u opštini, a samim tim i standarda stanovništva, potrošnje,
načina života, kvaliteta komunalne infrastrukture i dr.
Treba napomenuti da se u komunalnom otpadu nalazi i opasni komunalni otpad koji
nastaje i u domaćinstvima, koji uglavnom čine tečnosti za čišćenje, ostaci od boja,
lakova, farmaceutski proizvodi, pesticidi, i sl.
S obzirom da se ne prati proizvodnja ove vrste otpada posebno već u sklopu sa ukupno
proizvedenim komunalnim otpadom, ne raspolaže se podacima o njegovoj ukupnoj
godišnjoj proizvodnji.Očekuje se da u objektu predmetnog autoservisa stalnu aktivnost
vrši 5 zaposlenih koji obavljaju različite vrste poslova.
Proizvedena količina čvrstog komunalnog otpada po jednom zaposlenom iznosi oko 0.4
kg/dan.Dakle dnevna količina proizvedenog otpada u predmetnom objektu iznosi 2.0 kg a
na godišnjem nivou 730 kg.
Ukupne količine pojedinih vrsta komunalnog otpada prikazujemo u sl.tabeli:
Oznaka
Vrsta otpada
Količina
15 01 01
15 01 02
15 01 04
15 01 07
15 01 09
15 01 09
20 02 01
Papirna i kartonska ambalaža
(komunalni otpad)
Plastika (komunalni otpad)
Metal (komunalni otpad)
Staklo (komunalni otpad)
Tekstil (komunalni otpad)
Koža (komunalni otpad)
Biorazgradivi i baštenski otpad
(komunalni otpad)
84kg/god.
93kg/god.
17kg/god.
40kg/god.
65kg/god.
3kg/god.
363kg/god.
Prema morfološkom sastavu otpada, organski otpad (baštenski otpad i ostali
biorazgradivi otpad) zauzima gotovo 50% u masi komunalnog otpada, pri čemu je ostali
biorazgradivi otpad sa 37,62% oko tri puta zastupljeniji od baštenskog otpada.Ukupni
otpad od plastike čini ukupno 12,73%,dok ukupna količina kartona iznosi 8,23%, zatim
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 55 od 135
slijede staklo (5,44%), papir (5,34%),tekstil (5,25%), materijali za jednokratnu upotrebu
(3,65%) i metal (1,38%).
Otpad se stvara u svim prostornim cjelinama predmetnog objekta koji je različitih
karakteristika.Najveće količine otpada se stvaraju u objektu gdje se vrše usluge
održavanja i servisiranja motornih vozila.
U krugu radionice ovo je glavna djelatnost.Za ovu namjenu je i predviñeno najviše
prostora sa svim propratnim sadržajima neophodnim za obavljanje ove vrste djelatnosti.
Ovdje se stvaraju posebne i opasne vrste otpada.Otpad iz prostorija koje koriste
isključivo zaposleni ima karakteristike kućnog inertnog otpada.
Vrsta otpada
Otpadna maziva
ulja
Otpadni uljni
filteri
Ambalaža od
ulja
Onečišćeni
apsorbensi
Otpadni antifriz
Mulj iz separ.
OPASNI OTPAD
Mjesto nastanka
U kanalima radionice nakon intervencija na motornim vozilima.
Kod zamjene ulja na motornim vozilima u prostoru radionice.
Kod zamjene ulja i obavljanja intervencija na vozilima u
radionici kao ambalažni otpad.
Prilikom održavanja i servisiranja motornih vozila
u radionici.
Prilikom održavanja i servisiranja motornih vozila
u radionici.
Nastaje u separatoru prilikom spiranja radnih površina
unutar kruga radionice.
Otpad nastao u predmetnoj radionici je otpad nastao iz uslužne djelatnosti.Odreñeni dio
ovog otpada je po svom sastavu i karakteristikama sličan otpadu iz domaćinstava pa se
svrstava u komunalni otpad.Papir i karton spadaju u biorazgradivi otpad.To je otpad
koji podliježe anaerobnoj ili aerobnoj razgradnji.
Metalni otpad u principu spada u kategoriju neopasnog otpada ukoliko nije kontaminiran
odreñenim opasnim supstancama (ulje,gorivo i sl.).Metalni otpad je u katalogu otpada
naveden pod ključnim brojem 16 01 03 sadržanom u Pravilniku o klasifikaciji otpada i o
postupcima njegove obrade, prerade i odstranjivanja.Najčešći metalni otpad su razni
dijelovi od automobila i dr.vozila.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 56 od 135
- Otpadna ulja
Iskorišćena ulja su otpadne materije koje nastaju prilikom redovnog održavanja i popravki
motornih vozila.U njima je sadržan veoma veliki procenat veoma toksičnih i kancerogenih
supstanci a lako mogu da prodru u vodu i tlo.
Iskorišćena ulja sadrže mnoge materije kao što su:kalcijum, magnezijum, cink, fosfor,
gvožñe, hrom, aluminijum, bakar, olovo, silicijum,natrijum i dr.Stara ulja se mogu koristiti
i kao goriva prvenstveno zbog njihove velike toplotne vrijednosti ali u njihovim dimnim
gasovima se nalazi veća količina štetnih materija nego kod konvencionalnih goriva.
U automehaničarskim djelatnostima nastaju odreñene količine motornog i mjenjačkog
ulja.U Pravilniku o klasifikaciji otpada i o postupcima njegove obrade ovaj otpad je
označen brojem 13 02 08.U pomenutom Pravilniku dostavljen je i prilog u kojem su
prikazane grupe i osnovne vrste opasnog otpada, koje su opredjeljene na osnovu svojstava
otpada ili djelatnostima u kojima nastaju.
Shodno tom prilogu ulja spadaju u kategoriju A. Dakle otpadna ulja spadaju u kategoriju
opasnog i posebnog otpada i podliježu zahtjevima Direktive Savjeta 75/439/EEC o
odlaganju otpadnih ulja.Rabljeno ulje može biti motorno ili iz kočnica.
- Uljni filteri
U otpad koji može da se smatra opasnim otpadom spadaju i uljni filteri.Ova vrsta otpada se
redovno pojavljuje u autoservisima prilikom redovnog održavanja ili opravke vozila.To su
kompozitni vlaknasti materijali.Otpadni uljni filteri u sebi mogu sadržavati sve one
materije koje sadrže i ulja.Dakle ovaj otpad je kontaminiran veoma toksičnim i
kancerogenim supstancama.U Pravilniku o klasifikaciji otpada i o postupcima njegove
obrade ovaj otpad je označen brojem 16 01 07.
- Onečišćeni apsorbensi (krpe, papiri i sl.)
Pri redovnim aktivnostima pri obavljanju navedenih djelatnosti koriste se razne vrste
tekstilnih krpa (pucvala).Prilikom upotrebe dolazi do njihove kontaminacije opasnim i
štetnim materijama.Ovi materijali su najčešće zamazani uljem,rashaldnim tečnostima,
mastima, antifrizom i dr. U Pravilniku o klasifikaciji otpada i o postupcima njegove obrade
ovaj otpad je označen brojem 15 02 02 kao otpad koji sadrži ulje.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 57 od 135
- Ambalaža od ulja,razreñivača i dr.
Ambalaža (pakovanje eksploatacionih tečnosti i tečnih hemijskih sredstava od jedne do
deset i više litara) brzo se nagomilava na deponijama zbog slabe razgradljivosti plastičnih
materijala.Sa druge strane, nerazgradljivost plastičnih masa je prednost u smislu da zbog
toga plastika direktno ne zagañuje vazduh i vodu.Ponovna upotreba ambalaže u kojoj je
otrovna supstanca nije preporučljiva.Štaviše, preporučuje se ispiranje iskorišćenih
plastičnih posuda prije odlaganja na otpad. U Pravilniku o klasifikaciji otpada i o
postupcima njegove obrade ovaj otpad je označen brojem 15 01 10 kao ambalaža koja
sadrži ostatke opasnih supstanci.
- Otpadni antifriz
Upotrijebljeni antifriz je najčšće na bazi etilen-glikola i produkt je redovnog održavanja
motora na vozilima.Antifriz je otrovan ako se proguta (utiče na centralni nervni sistem), a
zbog slatkog ukusa može biti privlačan djeci i životinjama.
Nekorišćeni antifriz je ipak biorazgradiv i s vremenom će se etilen-glikol,ako dospije u tlo,
razložiti na ugljenik i vodu.Meñutim u korišćenom antifrizu, osim etilen glikola, mogu da
se nañu i tragovi teških metala i drugih supstanci npr.(olovo,kadmijum,bakar,hrom,benzen
i antikorozivni aditivi) koje ga čine opasnim otpadom.Ako dospije u kanalizaciju,zemlju ili
vodu,antifriz može biti smrtonosan za biljni i životinjski svijet.U Pravilniku o klasifikaciji
otpada i o postupcima njegove obrade ovaj otpad je označen brojem 16 01 14*.
- Mulj iz separatora.
Zakonskim propisima u Crnoj Gori predviñeno je da se zauljane otpadne vode prečiste
prije ispuštanja u kanalizacionu mrežu ili recipient.
U toku procesa prečišćavanja otpadnih voda koje nastaju u krugu predmetnog objekta, u
pomenutom separatoru za zauljene i zamašćene vode nastaju odreñene količine otpadnog
mulja.Najčešći problemi koji se javljaju u vezi sa evakuacijom mulja proizilaze iz toga da
otpadni mulj ima veliku zapreminu usljed velikog sadržaja vode u izdvojenom mulju.
Takoñe, otpadni mulj je biološki aktivan usljed sadržaja organskih materija podložnih
truljenju.Osim toga ove materije sadrže patogene i druge klice.U Pravilniku o klasifikaciji
otpada i o postupcima njegove obrade ovaj otpad je označen brojem 13 05 02*.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 58 od 135
4.5.4 Buka,vibracije i toplota
4.5.4.1 Buka
Veoma često u modernom društvu zvuk uznemirava čovjeka.Mnogi zvuci su neželjeni i
neprijatni i kao takvi predstavljaju buku.Buka je neželjeni dio svakodnevnog života.
Pored negativnog efekta uznemiravanja buka može imati takoñe i razorno dejstvo koje se
ogleda u uništavanju materijalnih dobara i povrjeñivanju osjetljivih organa sluha.Najteži su
slučajevi kada buka ošteti mehanizam koji je namijenjen za percepciju zvuka- ljudsko uho.
Dinamički opseg čujnosti obuhvata nivoe buke u opsegu zvučnih pritisaka 20 µPa do 100
Pa. 20 µPa je najtiši zvuk koji može da registruje prosječna osoba i zato se naziva prag
čujnosti.Zvučni pritisak od oko 100 Pa je toliko glasan da izaziva bol i zato se naziva prag
bola.Odnos izmeñu ova dva ekstrema je milion prema jedan tako da linearna skala nije
pogodna za primjenu.Iz tih razloga uvodi se logoritamska dB skala gdje prag čujnosti
iznosi 0dB a prag bola 130dB.Srednje vrijednosti nivoa buke u urbanim sredinama kreću
se u granicama:
-
u velikim gradovima od 65 do 75 dB (A)
u malim gradovima od 62 do 71 dB (A)
u seoskim naseljima od 45 do 62 dB (A)
Već je navedeno da u toku izgradnje predmetnog objekta usljed rada teških mašina i
kompresora na izradi objekta može doći do povećanog nivoa buke.Buka koja će se javiti na
gradilištu generiše se usljed rada mašina,transportnih sredstava i u toku rada zaposlenih sa
raznim oblicima ručnog i drugog alata.Prilikom rada sa alatima naročito se pojavljuju
istaknuti i impulsni tonovi.Uticaj buke u toku gradnje naročito je izražen u pogledu
uznemiravanja ljudi na gradilištu i okolnog stanovništva.Takoñe smo i naveli da su efekti
ovako nastalih zvučnih uticaja privremenog karaktera.
4.5.4.2 Vibracije, toplota i zračenja
S obzirom na vrstu djelatnosti, tehnološki proces i opremu koja se koristi u njemu
emitovanje vibracija iz predmetnog objekta ka okruženju će biti zanemarljivo.
Prilikom rada raznih vidova mehanizacije pri izradi objekta kao i prilikom eksploatacije
dolazi do neznatnog emitovanja toplote.Važno je napomenuti da je ovo otvoren
prostor.Dakle u okolinu se neće emitovati toplota koja bi mogla izazvati štetna dejstva.
S obzirom na vrstu mašina i djelatnost uopšte, zračenje koje se emituje iz predmetnog
objekta je zanemarljivo.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 59 od 135
4.6 TRETIRANJE OTPADNIH MATERIJA
4.6.1 Uvod
U predhodnim segmentima opisa projekta, navedene su vrste i količine otpadnih materija
koje mogu nastati u toku funkcionisanja predmetnog objekta.Naglasićemo ponovo da je
namjena projekta takva da prilikom njegovog funkcionisanja ima kontinuiranog stvaranja
odreñenih količina otpada od kojih se neki klasifikuju i u opasni otpad.Ima priključaka na
komunalnu infrastrukturu a potrebna je ljudska radna snaga prilikom funkcionisanja.
Isključiva namjena predmetnog objekta je da ponovimo u funkciji stanovanja i obavljanja
poslovnih aktivnosti (servisiranje i održavanje motornih vozila).Tokom normalnog rada
pogona, mora se primijeniti čitav niz mjera da ne bi došlo u slučaju akcidenta do
značajnog zagañenja životne sredine.
Iz tabele u predhodnom pasusu navedene su osnovne vrste i količine otpada koji se očekuju
obavljanjem navedenih aktivnosti s obzirom na vrstu djelatnosti i kapacitet.Shodno
Pravilniku o klasifikaciji otpada i katalogu otpada (,,Sl.list Crne Gore’’, br.59/13)
navedene su opasne vrste otpada koji se mogu pojaviti u autoservisima.Ono što je bitno da
navedemo jeste da Zakon o upravljanju otpadom (,,Sl.list Crne Gore’’, br.64/11) obavezuje
da se otpad sakuplja na selektivan način na samom izvoru nastajanja.Predselekcija otpada
na mjestu nastanka predstavlja prvu i veoma važnu kariku u procesu upravljanja
otpadom.Brzina uvoñenja predselekcije i reciklaže zavisi od više faktora u prvom redu
organizacionih i finansijskih, a potom kadrovskih resursa.
Jedinstven i cjelovit sistem tretiranja otpadnih materija nije moguće realizovati ako
zanemarimo ulogu ekološke edukacije.Izmeñu eko-edukacije i eko-kulture postoji
uzajamni odnos s uzročno-posljedičnim vezama.Ekološkom edukacijom omogućava se
sticanje ekoloških znanja i vještina s ciljem povećanja nivoa svijesti svakog pojedinca za
efikasno učešće u provoñenju sistema tretiranja otpada.Ekološka edukacija kod ljudi
razvija nova saznanja i stvara nove vrijednosti koje će ih uputiti na promjene u ponašanju.
Potrebno je da sva društva u kojima nastaju navedene vrste otpada u svoje planove rada
uključe i kampanju za razvijanje javne svijesti o kvalitetnom upravljanju otpadom.Cilj je
da se ukaže javnosti na negativne uticaje pogrešnog upravljanja otpadom na životnu
sredinu, na zdravlje ljudi i na ukupne troškove.Sprečavanje potencijalnih opasnosti od
nastajanja otpada i štetnih emisija u vezi sa eksploatacijom radionice za održavanje i
servisiranje motornih vozila može i mora se vršiti permanentno kroz cijeli period rada
ovog objekta i uz primjenu brojnih mjera i aktivnosti.
Podgorica, jul, 2014.god.
strana 60 od 135
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
4.6.2 Tretman opasnih vrsta otpada
4.6.2.1 Tretman otpadnih ulja
U radionici za održavanje motornih vozila predmetnog društva glavna namjena je
zamjena ulja na vozilima koji sačinjavaju vozni park dok se pranje istih ne
obavlja.Osnovni princip načina upravljanja ovom vrstom otpada prikazaćemo u sl.tabeli.
OTPADNA ULJA
Vrsta otpada
otpadno ulje
Sakupljanje
burad sa zatvaračima
Privremeno skladištenje
privremeno odlagalište za
opasni otpad
Prevoz,odstranjivanje
specijalizovano društvo
Zabranjeno je ispuštanje otpadnih ulja u vode, na zemljište ili u zemljište.U predmetnom
objektu nije moguće izvršiti regeneraciju otpadnih ulja u bazna prečišćavanjem niti je
moguće vršiti spaljivanje (u Crnoj Gori ne postoje ovlašćena postrojenja za spaljivanje
ove vrste otpada).
S obzirom na ovu činjenicu shodno članu 52. Zakona o upravljanju otpadom (,,Sl.list
RCG’’, br.64/11) imalac otpadnih ulja i bitumena nastalih prilikom obavljanja navedenih
aktivnosti na kompleksu, dužan je da uništavanje otpadnih ulja povjeri privrednom
društvu ili preduzetniku koji ispunjava uslove utvrñene posebnim propisom.
Imalac otpadnog ulja, mora, prije predaje distributeru ili sakupljaču otpadnih ulja, da
čuva otpadno ulje odvojeno od drugog otpada i ne može ga predati kao miješani
komunalni otpad.
Postupak upravljanja otpadnim uljima:
◊ Sakupljanje i privremeno skladištenje otpadnih ulja u odreñenom prostoru u specijalno
za to napravljene posude;
◊ Prilikom sakupljanja, skladištenja ili predaje preduzeti mjere kojim bi se onemogućilo
ili svelo na najmanju moguću mjeru, mogućnost zagañenja zemljišta, površinskih i
podzemnih voda;
◊ Preduzeti mjere kontrole nekontrolisanog odstranjivanja ove vrste vrlo opasnog otpada
po životnu sredinu.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 61 od 135
Sakupljanje otpadnih ulja
Objekti u kojima nastaje ovaj vrlo opasni otpad moraju da obavljaju aktivnosti na
tretmanu otpadnih ulja (prije svega se misli na adekvatan način prikupljanja) i organizuju
njihovo preuzimanje od strane ovlašćenih društava.Shodno čl.6 Pravilnika o postupanju
sa otpadnim uljima (,,Sl.list RCG’’, br.48/12), proizvoñač otpadnog ulja obezbjeñuje
privremeno skladištenje otpadnih ulja u odgovarajuće nepropusne i zatvorene posude.Na
posudama iz stava 1 ovog člana, stavlja se oznaka otpadnog ulja u skladu sa katalogom
otpada.
Vrsta rezervoara za otpadna ulja
Adekvatno sakupljena ulja mogu se:
◊ Preraditi na način da se dobiju novi proizvodi ili prečistiti kako bi se omogućila njihova
ponovna upotreba;
◊ Termički obraditi da se koristi kao gorivo.
Privremeno skladištenje otpadnih ulja
Pravno i fizičko lice kod koga nastaje opasan otpad odreñuje privremeno odlagalište za
odlaganje opasnog otpada.Privremeno odlagalište mora biti ograñeno, obilježeno,
zaštićeno od prodiranja atmosferskih padavina i imati:mjesto za detoksikaciju vozila,
hidrantske ureñaje za protivpožarnu zaštitu i dr.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 62 od 135
Svi objekti ove vrste treba da imaju knjigu evidencije o količinama nastalih otpadnih
ulja.Opasan otpad sa privremenog odlagališta, koji se nemože obrañivati konačno se
odlaže na mjesto namijenjeno za odlaganje opasnog otpada.
Zabranjeno je miješati otpadno ulje tokom sakupljanja ili skladištenja sa drugim
opasnim otpadom.
Društvo u čiji sastav ulazi predmetna radionica posjeduje najsavremeniju opremu za
zamjenu ulja.U krugu predmetnog objekta ima veliki skladišni prostor (nalazi se odmah
do radionice) u koji se mogu nesmetano odlagati napunjena burad do njihove evakuacije.
Potrebno je da predmetno društvo sklopi ugovor sa ovlašćenim preduzetnikom koji
će preuzeti nastale količine otpadnog ulja iz kruga objekta i transportovati ga do
postrojenja osposobljenih za tretman ove vrste otpada.
Prevoz, prerada i odstranjivanje otpadnih ulja
Već smo naveli da u predmetnom objektu ne postoje uslovi za regeneraciju otpadnih ulja
u bazna prečišćavanjem, tj uklanjanjem nečistoća, oksidacionih produkata i dodataka koji
su sadržani u tim uljima.Predmetno društvo će biti u obavezi da nastale količine otpadnih
ulja tj. njihovo uništavanje povjeri privrednom društvu ili preduzetniku koji ispunjava
uslove utvrñene zakonskim propisima.
Preradu, odnosno odstranjivanje otpada može obavljati privredno društvo ili preduzetnik
ako posjeduje odgovarajuću opremu-postrojenja za obradu otpada, potreban broj
zaposlenih i odobrenja od nadležnih institucija.
Sredstva i oprema, kojima se sakuplja, odnosno transportuje otpad moraju obezbjeñivati
sprečavanje rasipanja ili prelivanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa.Sredstva i
oprema kojima se sakuplja, odnosno transportuje opasni otpad moraju ispunjavati uslove
utvrñene propisima kojima je ureñen transport opasnih materija.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 63 od 135
4.6.2.2 Tretman otpadnih akumulatora i baterija
Otpadni akumulatori i baterije su vrsta opasnog otpada, koji uglavnom nastaje u auto
servisima, privrednim društvima, domaćinstvima i dr.
Baterije i akumulatori se smatraju opasnim otpadom jer u sebi sadrže elemente kao što su
živa, kadmijum, olovo, bakar, selen, litijum, berilijum, bor i dr i zbog toga se ne mogu
odlagati u sanitarne kade.
Osnovni princip načina upravljanja ovom vrstom otpada prikazaćemo u sl.tabeli.
Vrsta otpada
Akumulatori i
baterije
OTPADNI AKUMULATORI I BATERIJE
Sakupljanje
Privremeno skladištenje
Prevoz,odstranjivanje
kontejner za
privremeno odlagalište za
specijalizovano
sakupljanje
opasni otpad
preduzeće za
akumulatora i bat.
prikupljanje i obradu
otpada
Iako u predmetnom objektu nastaje mala količina ovog otpada na godišnjem nivou, pošto
se radi o vrlo opasnom otpadu zbog prisustva kiseline (sumporna) moraju se preduzeti
odgovarajući mjere, da bi se spriječilo zagañivanje životne sredine i zaštiti zdravlje ljudi.
Fizičko ili pravno lice koje obavlja privredne djelatnosti obavezno je da obezbijedi
prenos istrošenih baterija i akumulatora, koji sadrže živu, kadmijum, olovo i druge
opasne materije privrednom društvu ili preduzetniku koji ima dozvolu za preradu ili
odstranjivanje pomenutog otpada.
Sakupljanje otpadnih baterija i akumulatora
Baterije i akumulatore ubrajamo u skupinu opasanog otpada, jer kao takav sadrži različite
opasne supstance, prvenstveno teške metale koji u većim količinama direktno ugrožavaju
okolinu i zdravlje ljudi.S druge strane, uz ispravno postupanje ti teški metali mogu se
uspješno reciklirati čak 500 puta.
Zato je od izuzetne važnosti stare akumulatore i baterije ne odlagati u kućni otpad već u
posebne kontejnere s natpisom STARI AKUMULATORI I BATERIJE.
Akumulatorske baterije iz vozila imaju svoju vrijednost stoga je preporučljivo da ih
predmetno društvo ponude na otkup specijalizovanim preduzećima.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 64 od 135
Potrebno je da se unutar kompleksa obezbijedi kontejner za skupljanje
akumulatora.Ova vrsta otpada spada u čvrsti opasan otpad i treba da se sakuplja u
kontejnere zapremine najmanje 1000 l.
Kontejner za sakupljanje akumulatora
Privremeno skladištenje otpadnih akumulatora i baterija
Odstranjivanje ovog otpada je moguće na posebno odreñenim mjestima.U predmetnoj
radionici se stvara veoma malo ove vrste otpada.Pa ipak svaka nastala količina treba da
se posebno skladišti unutar privremenog odlagališta unutar kompleksa koje mora da ima
karakteristike koje smo već naveli (može da se smjesti u veliki i zatvoreni skladišni
prostor koji se nalazi odmah do radionice).
Preduzeće u čijem je sastavu radionica treba da sklopi ugovor o preuzimanju ove vrste
otpada sa ovlašćenim preduzećem nadležnim za poslove reciklaže (centri za reciklažu i
dr).
Prevoz, prerada i odstranjivanje otpadnih akumulatora i baterija
Reciklaža otpadnih akumulatora zasniva se na neutralizaciji kiseline i izdvajanju olova
koji se može ponovo koristiti.Reciklažom starih akumulatora troši se 30% manje energije
nego kada se on proizvodi od novih sirovina.
Društvo u kojoj se obavlja navedena djelatnost treba da sklopi ugovor o preuzimanju ove
vrste otpada sa ovlašćenim društvom koje će ga odvoziti dalje najvjerovatnije u
inostranstvo na dalju obradu.
Podgorica, jul, 2014.god.
strana 65 od 135
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
4.6.2.3 Tretman otpadnih voda
U procesu obavljanja servisnih usluga, sa podova autoservisa prilikom pranja nastaju
otpadne vode koje u sebi sadrže ostatka motornih ulja i dr.tečnosti.Prije ispuštanja u
recipijent (gradski kanalizacioni sistem), ove vode se moraju prečistiti do propisanog
kvaliteta.
U separatoru, odvajaju se na principu gravitacije čestice teže i lakše od vode.U prvom
dijelu-taložniku izdvajaju se čestice teže od vode, pijesak, šljunak i sl.U drugom dijeluseparatoru odvajaju se čestice lakše od vode, ulja i masti.Pomoću posebnog ureñaja
odjeljuje se sakupljeno ulje s površine vode u separatoru u posebno okno za izdvojeno
ulje odakle se transportuje, dalje na dispoziciju kao tehnološki, opasni otpad.
Separator koji svojim karakteristikama odgovara za vrstu i veličinu predmetnog objekta
jeste proizvod kompanije ,,REGENERACIJA’’-Slovenija tip ,,AQUAREG NG’’
zapremine oko 200 litara.
Princip rada koalescentnih separatora lakih naftnih derivata
Separacija lakih naftnih derivata se odvija na dva načina – gravitaciono i pomoću
koalescentnog filtera.
Veći molekuli ugljovodonika se usled
manje specifične težine izdvajaju na
površini vode. Manji molekuli
ugljovodonika se vezuju za
koalescentni materijal.
Molekuli ugljovodonika se adhezijski
vezuju jedan za drugi. Sloj molekula
na koalescentnom materijalu je
sve deblji.
.
.
Podgorica, jul, 2014.god.
Molekuli ugljovodinika se usljed
povećanja veličine odvajaju od koalescentnog
materijala i isplivavaju na površinu
vode zbog manje specifične težine.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
Početni uslovi:
Separator je ispunjen
čistom vodom
Separator u upotrebi:
Laki naftni derivati se
izdvajaju na površini,
plovak počinje da tone
strana 66 od 135
Dostignit maksimalni
kapacitet separatora:
plovak blokira izliv.Laki
naftni derivati ne mogu da
napuste separator.
Izbor separatora lakih ulja i naftnih derivata
Pravilno dimenzionisanje zahtijeva sveobuhvatno sagledavanje svakog projekta i
situacije.Veliku pomoć pri odabiru separatora lakih naftnih derivata je donijelo uvoñenje
norme EN 858 – 2 koja u koracima vodi projektanta prema kvalitetnom rešenju.U ovom
slučaju se odabira separator za unutrašnju ugradnju,ukopan i izrañen od nerñajućeg čelika
za klasu opterećenja do D400 i protoka do 100l/s.
Zagañenje od naftnih derivata se ne stvara kontinualno, za formiranje novog zagañenja
potreban je odreñeni vremenski period.
Separatori lakih naftnih derivata
Izabrani separator je ukopani-samostojeći separator lakih naftnih derivata od
nerñajućeg čelika sa integrisanim taložnikom.
Potvrñen je učinak prečišćavanja prema EN 858-1 za klasu I (koalescentne separatore)mineralnih ulja u pročićenoj vodi < 5mg/l.Dokazano laboratorijskim ispitivanjem pri
LGA institutu (Landesgewerbeanstalt Bayern) iz Nürnberga.
Prednost ovog proizvoda jeste: niska cijena čišćenja i pražnjenja; nije potrebno
pražnjenje prilikom čišćenja filtera;visok učinak;otpornost na vatru; trajnost; jednostavno
održavanje;male dimenzije; brzina ugradnje;jednostavno rukovanje (isporučuje se u
segmentima max.visine Z=830mm) i niski troškovi ugradnje.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 67 od 135
Ovaj tip separatora, konstruisan je i proizveden u skladu sa EN 858-1.Učinak
prečišćavanja: klasa I (naftnih derivata u izlaznoj vodi < 5mg/l).Separator je namenjen za
samostojeću ugradnju.Oprema separatora: izvadivi koalescentni filter; sifonirani
(potopljeni) uliv sa umirivačem toka; potopljena izlivna cev; sigurnosni plovak za
sprečavanje nekontrolisanog oticanja izdvojenih naftnih derivata, cijev sa Storz B
priključkom zapražnjenje separatora.Unutrašnji elementi separatora izrañeni su od
nerñajućeg čelika.Tijelo separatora izrañeno je od nerñajućeg čelika AISI 304.Separator
se isporučuje sa poklopcem od nerñajućeg čelika.
Separatori ,,REGENERACIJA’’
Napomena: Visinu mulja u taložniku potrebno je kontrolisati jednom mjesečno.Već
je navedeno da kada se dosegne maksimalni kapacitiet separatora plovak blokira
izliv i naftni derivati nemogu napustiti separator.Opisivani separatori će se nalaziti
na prostoru pored platoa asfaltne baze gdje postoje široki prostor za nesmetani
pristup vozila za čišćenje i održavanje.
Na ovaj način eksploatacijom predmetnog postrojenja neće doći do bitnijih zagañenja i
promjena hidrografskih karakteristika, odnosno tokova i nivoa površinskih i podzemnih
voda.U slučaju neodgovarajućeg sakupljanja atmosferskih voda zagañenih ostacima
goriva i/ili izliva moguće je očekivati zagañivanje podzemnih voda.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 68 od 135
4.6.2.4 Tretman ostalih vrsta opasnih otpada
U obavljanju navedene djelatnosti unutar predmetnog objekta nastaju još neke vrste
opasnog otpada kao što su:uljni filteri, onečišćeni apsorbensi, ambalaža od ulja, kočione
tečnosti, antifriz i sl.
Osnovni princip načina upravljanja ovim vrstama otpada:
Vrsta o. otpada
Uljni filteri
Krpe za brisanje
Ambalaža od ulja
razreñivača i dr.
Antifriz
Kočione tečnosti
OPASNI OTPAD
Sakupljanje
Privremeno skladištenje
Posebna posuda
privremeno odlagalište za
opasni otpad
Posebna posuda
privremeno odlagalište za
opasni otpad
Posebna posuda
privremeno odlagalište za
opasni otpad
Burad sa
privremeno odlagalište za
zatvaračima
opasni otpad
Burad sa
privremeno odlagalište za
zatvaračima
opasni otpad
Prevoz,odstranjivanje
specijalizovano društvo
specijalizovano društvo
specijalizovano društvo
specijalizovano društvo
specijalizovano društvo
Sakupljanje navedenog opasnog otpada
Iako su količine navedenih opasnih otpada koji nastaju u predmetnom objektu relativno
male, zakonski propisi zahtijevaju njihovo propisno zbrinjavanje.Sakupljanje opasnog
otpada podrazumijeva prikupljanje i sortiranje na mjestu njegovog nastanka.
Opasan otpad se sakuplja zavisno od vrste, količine, agregatnog stanja, fizičkih osobina,
hemijskog sastava i meñusobne kompatibilnosti.
Opasan otpad mora biti odvojen od ostalog otpada.
Opasan otpad se sakuplja u posude sa posebnim karakteristikama i to:
-
Rastvarači i drugi tečni otpad u burad sa zatvaračima, zapremine najmanje 100 l.
-
Ostali čvrsti opasan otpad u posebne posude (kontejnere).
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 69 od 135
Privremeno skladištenje opasnog otpada
Navedene vrste opasnog otpada se takoñe skladište na privremeno odlagalište za opasni
otpad kojeg je vlasnik objekta dužan da odredi.Ovaj skladišni prostor unutar objekta
mora da ima shodno propisima odgovarajuće karakteristike i one su već navedene.
Ovdje je takoñe potrebno da predmetno društvo sklopi ugovor sa ovlašćenim
preduzetnikom koji će preuzeti nastale količine navedenih vrsta opasnih otpada i
transportovati ga svojom opremom i mehanizacijom do konačnog odredišta.
Posude (kontejneri) i privremeno odlagalište biće smješteni na vidnom mjestu i obilježeni
sa dva znaka i to:znakom za opasnost za životnu sredinu pored koga se stavlja natpis
,,OPASNO PO ŽIVOTNU SREDINU’’ i znakom opasnosti zavisno od karakteristika
opasnog otpada pored koga se stavlja odgovarajući natpis.
Oznaka za opasnost po životnu sredinu
Prevoz, prerada i odstranjivanje opasnog otpada
Da ponovimo da preradu, odnosno odstranjivanje otpada može obavljati privredno
društvo ili preduzetnik ako posjeduje odgovarajuću opremu-postrojenja za obradu otpada,
potreban broj zaposlenih i ovlašćenja nadležnih institucija.
Prevoz opasnog otpada i radnje koje su u vezi s tim transportom od mjesta nastanka do
konačnog odlagališta vrši se u skladu sa Zakonom o prevozu opasnih materija (,,Sl. list
CG", broj 05/08, 40/11).
Napomena: Veoma je važno istaći ponovo da će se opasni otpad sakupljati, skladištiti i
prevoziti odvojeno, svaka vrsta opasnog otpada za sebe, i odvojeno od neopasnog otpada.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 70 od 135
4.6.3 Tretiranje neopasnih vrsta otpada
Sve radnje vezane za postupanje sa grañevinskim otpadom nastalim pri realizaciji
planiranih aktivnosti definisane su u Pravilniku o postupanju sa grañevinskim otpadom,
načinu i postupku prerade grañevinskog otpada, uslovima i načinu odlaganja cement
azbestnog grañevinskog otpada (''Sl. list RCG'', br. 50/12).Mjere vezane za postupak sa
grañevinskim otpadom su navedene u elaboratu u segmentu ,,Opis mjera za sprečavanje,
smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja’’.
4.6.3.1 Metalni otpad
Na predmetnom lokalitetu vršenjem budućih aktivnosti, može doći do situacije da se vrši
manipulacija sa odreñenom količinom metalnog otpada.Iako se ne očekuje nastajanje
velike količine ovog otpada, potrebno je organizovati propisno obavljanje ovih
poslova.Reciklaža metala danas je vrlo korisna ekološka djelatnost, pogotovo ako znamo
da svaka druga tona metala dolazi iz otpadnog metala (reciklaža se ne obavlja unutar
predmetnog objekta).Prestankom trajanja prvobitne funkcije materijala s pretežno
metalnim sastavom nastaje otpad, koji u suštini ne gubi vrijednost, jer sadrži sve svoje
bitne osobine i karakteristike, ali postaje problem za okolinu.Da bi se riješio ovaj
problem kao i uvećalo stvaranje sekundarnih sirovina treba postojati:
-mogućnost kvalitetne obrade metalnog otpada,
- mogućnost separacije metala od nemetala u otpadu čiji je izvor privreda i stanovništvo.
Sakupljanje metalnog otpada
Sredstva i oprema kojima će se sakuplja metalni otpad moraju obezbjeñivati sprečavanje
rasipanja ili prelivanja otpada i širenje prašine, buke i mirisa.
Prikupljanje i primarna prerada sekundarnih sirovina metalnog porijekla obuhvata:
a) sve vrste otpada od starog željeza i nerñajućeg čelika,
b) sve vrste otpada od obojenih metala:
◊ otpad od bakra (mesinga i bronze),
◊ otpad od aluminijuma.
Podgorica, jul, 2014.god.
strana 71 od 135
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
Osnovni princip načina upravljanja ovom vrstom otpada na predmetnom kompleksu:
METALNI OTPAD
Vrsta otpada
Metalni djelovi
Sakupljanje
Privremeno skladištenje
Specijalne džambo
vreće.
Unutar poslovnog kruga
Prevoz,odstranjivanje
Utovar i prevoz sopstvenom ili
dr.mehanizacijom.
Pripremljeni i već sortirani materijal tovari se na kamione.Kroz sve procese prikupljanja
metalnog otpada treba da se poštuju ekološke norme i standardi.
Prilikom obavljanja poslova sakupljanja metalnog otpada uspostaviće se sistem tako da
zaposleni na svim nivoima, na čelu s upravom, imaju obvezu sprečavati zagañenje
životne sredine,ugrožavanje zdravlja i sigurnosti ljudi, zadovoljavati zakone i obvezujuće
propise koji se odnose na zaštitu životne sredine.
Skladištenje metalnog otpada
U krugu predmetnog kompleksa postoji dovoljan prostor za skladištenje selektovanog
metalnog otpada kao i za obavljanje poslova utovara.U krugu kompleksa postoji dovoljni
manipulativni prostor za veća vozila koja odvoze otpad.
Veoma je bitno napomenuti da je nužno sav nastali metalni otpad skladištiti na
betoniranom prostoru tj.na vodonepropusnoj lokaciji.
S obzirom da je prostor predmetnog kompleksa širok kao i s obzirom na tehnološku
opremljenost i savremena transportna sredstva nije za očekivati pojavu većih negativnih
uticaja na okolinu.Još ćemo jednom napomenuti da se u poslovnom krugu predmetnog
objekta neće obavljati bilo kakvi procesi obrade metalnog otpada.
Prevoz, prerada i odstranjivanje metalnog otpada
Metalni otpad će se dakle razvrstati na dijelove istorodne po hemijskom sastavu i strukturi,
te ga svesti na dimenziju pogodnu za transport i daljnju obradu u topionicama i livnicama u
zemlji i inostranstvu.
Nakon selektovanja, pripremljeni metalni otpad se najčešće tovari u kamione
specijalizovanog društva i odvozi iz kruga predmetnog objekta shodno ugovorima o
preuzimanju.Da napomenemo da i sredstva i oprema kojima se prevozi metalni otpad
moraju obezbjeñivati sprečavanje rasipanja ili prelivanja otpada i širenje prašine, buke i
mirisa.Vlasnik otpada dužan je da vodi evidenciju o količinama i vrsti otpada u skladu sa
katalogom otpada.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 72 od 135
4.6.3.2 Otpadne gume
Ova vrsta otpada spada u neopasni.Važno je napomenuti da se rabljene gume mogu u
potpunosti reciklirati, a njihove hemijske i fizičke osobine čine ih vrijednim sirovinama.
Mnoge prednosti koje gume imaju tokom upotrebe ostaju važeće i kod primjene rabljenih
guma u sekundarnoj fazi njihove obrade kada se guma koristi kao materijal za izradu
drugih vrsta proizvoda.U svakom obliku guma zadržava svoje inherentne karakteristike
uključujući usporen razvoj bakterija, otpornost na plijesan, toplinu i vlagu, sunčanu
svjetlost i UV zračenje, kao i na razne vrste mineralnih ulja, većinu razreñivača, kiselina
ili drugih hemikalija.Fizičke osobine rabljenih guma imaju veliku vrijednost jer nisu
toksične, nisu bio-razgradive, njihov oblik, težina i elastičnost čine ih u potpunosti
upotrebljivima za velik broj raznih proizvoda, u obliku cijelih guma, komada, granulata
ili u obliku prašine.
Savremenom tehnologijom od starih, izvoženih guma dobiva se granulat različitih
veličina čija je daljnja primjena prisutna u mnogim privrednim djelatnostima: od
grañevinskih, infrastrukturnih, prevozničkih, poljoprivrednih (stočarskih i vrtlarskih) do
sportskih terena raznovrsnih profila i urbanih sredina s ureñenim površinama za slobodno
vrijeme, dječjim igralištima ali i centrima za rehabilitaciju.
Procesom reciklaže guma dobije se do 60% gumenog granulata, 35% čelične žice, a 5%
čini platno.Novi proizvodi koji nastaju reciklažom guma najčešće su zaštitne podne
obloge,zvučne barijere u grañevinarstvu,oznake za putni promet, podloge za sportske
dvorane,obloge u izolaciji krovova, ležeći policajci auto dijelovi i sl.
Sakupljanje otpadnih guma
U predmetnom objektu s obzirom na vrstu djelatnosti može doći do stvaranja izvjesnih
količina guma te se može očekivati stvaranje otpadnih automobilskih i dr.guma (gume
terenskih vozila, teretnih vozila, radnih mašina i dr.).
I ovdje je bitno istaći da sredstva i oprema kojima se sakuplja neopasni otpad moraju
obezbjeñivati sprečavanje rasipanja ili prelivanja otpada i širenje prašine, buke i mirisa.
U krugu predmetnog objekta sakupljanje otpadnih guma treba da se vrši odvojeno od
ostalih vrsta otpada.
Crna Gora, odnosno nadležni organ za zaštitu životne sredine će u skladu sa zahtjevom
evropske direktive pripremiti plan za tretman automobilskih guma.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 73 od 135
Skladištenje otpadnih guma
U krugu predmetnog društva mora se odrediti i urediti plato- prostor za privrmeno
odlaganje otpadnih guma.Shodno Direktivi EU 1999/31/EC otpadne gume se ne smiju
deponovati u sanitarnim kadama.
U predmetnom objektu se ne vrši obrada otpadnih guma.
Prevoz otpadnih guma
Prevoz ove vrste otpada kao i kod drugih vrsta neopasnog otpada obavljaće se sredstvima
kojima se obezbjeñuje sprečavanje rasipanja ili prlivanje otpada, sprečavanja širenja
mirisa, buke i dr.
Način preuzimanja starih guma i odstranjivanja na predvinenu lokaciju treba da organizuje
ovlašćeno društvo kojem se povjeri obavljanje ovih poslova.
Predmetni nosilac projekta će putem ugovora da reguliše preuzimanje otpadnih gumagumenog materijala iz poslovnog kruga.
Uopšte poznati postupci obrade otpadnih guma su sledeći:
· spaljivanje u cementarama,
· reciklaža kod proizvoñača,
· drobljenje i ponovna upotreba,
· kao alternativno gorivo.
Mlin za rezanje starih guma
Podgorica, jul, 2014.god.
strana 74 od 135
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
4.6.3.3 Tretiranje komunalnog otpada
Osnovni princip načina upravljanja ovom vrstom otpada prikazaćemo u sl.tabeli.
KOMUNALNI OTPAD
Vrsta otpada
Komunalni
(neopasni)
Sakupljanje
Privremeno skladištenje
Posude ili kontejneri
za odvojeno
sakupljanje
Privremeno odlagalište unutar
kruga predmetnog objekta
Prevoz,odstranjivanje
specijalizovano društvo
Sakupljanje komunalnog otpada
Najveći dio komunalnog otpada nastaje od strane stanara i zaposlenih u predmetnom
objektu.Razvrstavanje našeg kućnog smeća, pored porasta kućnog otpada današnjice,
postalo je zaista neophodno.Ljudi koji se bave sakupljanjem i ravrstavanjem otpada imaju
izuzetno važnu ulogu za naše zdravlje i zdravlje čitavog čovječanstva.Potrebno je da se sav
nastali komunalni otpad razvrsta.
Sistem primarne reciklaže
Organizacioni sistem za odvojeno sakupljanje pretpostavlja:
•
•
•
•
•
posude za odvojeno sakupljanje
zelena ostrva
reciklažno dvorište
centralno sabiralište iskoristivog otpada)
vozni park
- Posude za odvojeno sakupljanje papira, stakla, PET i metala
Postavljaće se na lokaciji u ili unutar kruga predmetnog objekta, na način da omogućuju
zaposlenima jednostavno i prikladno odlaganje.Odabir lokacija mora zadovoljavati
nekoliko uslova:
•
•
•
•
•
uočljivost
udaljenost (ne veća od 200 m)
prikladnost (u smislu uobičajenog svakodnevnog kretanja ljudi)
pristupačnost
urednost prostora
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 75 od 135
namjenska ispravnost (ispred objekta-posude za PET, za staklenu
•
ambalažu itd.)
Zavisno o uslovima na lokaciji i poziciji, veličini slobodnog prostora, pravno-imovinskim
odnosima, mogućnosti prilaza vozila, mogu se kombinovati posude koje se prazne
vozilima ili ručno.
Komunalni otpad bi trebalo da se razdvaja dnevno u različite kante
(ako ne može, onda bar u kese), prema vrsti otpada.
1. Jedna kanta za otrovan - rizičan otpad (lijekove, baterije, farbe, sijalice,
paste za cipele, toplomjere, pokvarene tehničke ureñaje.) Ovo se transportuje
u specijalizovane reciklažne centre!
2. Druga kanta je za mokar - biorazgradiv otpad, najčešće su to ostaci od
obroka, kore od voća i povrća, cvijeće i lišće.Ovo ostavljati u rupu u zemlji, i
posuti zemljom po vrhu da se razgradi u kvalitetnu humusnu zemlju za
cvijeće.
3. Treća kanta je za tvrdi otpad od metala, plastike i stakla.
Svaku od ove tri vrste (metal, plastika i staklo) trebalo bi stavljati u
zasebnu kesu i ubacivati u kontejnere za reciklažu na kojima piše za koji
otpad su namijenjeni.
Primjer plastičnih posuda za odvojeno sakupljanje otpada
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 76 od 135
- Zeleno ostrvo
Predstavlja skupinu posuda postavljenih na drvenu ili betonsku podlogu. Lijepo ureñen,
obilježen natpisom sa ekološkom porukom i zaštitnom ogradom.Glavni cilj "zelenog
ostrva"
je
motivacija
zaposlenih
na
odvojeno
sakupljanje
otpada.
Naročito su pogodni za manja naselja ili privredne subjekte, gdje se omogućuje grañanima
ili zaposlenima odvojeno sakupljanje 6 vrsta sirovina.
"Zeleno ostrvo" se sastoji od:
•
•
•
•
•
•
Kontejnera za staklo 1,1m3
Kontejnera za papir 1,1m3
Kontejnera za plastičnu ambalažu 1,1m3
Kontejnera za metalnu ambalažu 1,1m3
Podest (drveni ili betonski) s ogradom
Pano pričvršćen za podest s eko sloganom
Primjer kontejnera za odvojeno sakupljanje otpada
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 77 od 135
Privremeno skladištenje neopasnog komunalnog otpada
Pravno i fizičko lice kod koga nastaje neopasan otpad odreñuje privremeno odlagalište
(mjesta za kontejnere i posude sa otpadom) do konačne evakuacije.Da ponovimo da ova
mjesta moraju biti odabrana na način da omogućuju zaposlenima jednostavno i prikladno
odlaganje.Odabir lokacija mora zadovoljavati nekoliko uslova a to su:uočljivost, udaljenost
(ne veća od 200 m),prikladnost (u smislu uobičajenog svakodnevnog kretanja
ljudi),pristupačnost, i urednost prostora.Potrebno je da predmetno društvo sklopi ugovor sa
ovlašćenim komunalnim preduzećem o nabavci kontejera i posuda za separatno
sakupljanje otpada kao i o preuzimanju i prevozu nastale količine separatno sakupljenog
komunalnog otpada.
Prevoz, prerada i odstranjivanje neopasnog komunalnog otpada
Preradu, odnosno odstranjivanje otpada može obavljati privredno društvo ili preduzetnik ako
posjeduje odgovarajuću opremu-postrojenja za obradu otpada, potreban broj zaposlenih i
odobrenja od nadležnih institucija.Sredstva i oprema, kojima se sakuplja, odnosno transportuje
otpad moraju obezbjeñivati sprečavanje rasipanja ili prelivanje otpada i širenje prašine, buke i
mirisa.Sredstva i oprema kojima se sakuplja, odnosno transportuje opasni otpad moraju
ispunjavati uslove utvrñene propisima kojima je ureñen transport otpadnih materija.U okviru
sakupljanja i transporta komunalnog otpada potrebno je posjedovati:
odgovarajući broj
posuda za sakupljanje otpada, odgovarajući raspored posuda,
posjedovanje odgovarajućih vozila za transport otpada, odgovarajuća učestalost
transportaotpada, odgovarajuće rute kretanja vozila,riješeno pitanje transporta otpada iz
nekih privrednih subjekata i sl.
Napomena:U ovom dijelu spomenućemo i mogućnost dobijanja nadoknade za otpadnu
ambalažu koja se direktno doprema u Reciklažni centar ,,Deponija’’ d.o.o.-Podgorica
shodno važećem cjenovniku ovog društva:
Za 1 tonu kartona I klase nadoknada iznosi 41€/t; stari novinski i kancelarijski papir-45€/t,
transparentnu (streč) folija- 45€/t; aluminijske limenke 720€/t;otpadna PET ambalaža11€/t-60€/t.Drvene palete i dr.drveni materijal može se predati nekoj od briketarnica
(npr. Plantaže a.d.-Podgorica).
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 78 od 135
Auto-remontne djelatnosti dio su svjetske automobilske industrije.Riječ je o manjim
društvima ili radionicama koje zapošljavaju od 1 do 10 zaposlenih, proizvode relativno
male količine otpada, ali je taj otpad po svojim svojstvima vrlo opasan i štetan za
okolinu.
Auto-remontna djelatnost postala je više-manje centralizovana djelatnost.Neprestani
razvoj automobilske industrije podstiče neprestani razvoj ARD-a u skladu s tehnološkim
napretkom.Ali to nije jedini izvor promjena koje zahtjevaju prilagoñavanje zahtjeva.
Uslovi u kojima djeluje automobilska industrija te posljedično i ARD odreñeni su
normativnim zahtjevima u koje spadaju i zahtjevi za zaštitu životne sredine.Po svom
karakteru ti zahtjevi regulišu odnosno bolje rečeno predstavljaju granice unutar kojih se
svako preduzeće može odlučiti na koji način će se razvijati.
Poseban razlog za odabir ove lokacije je bio što će se buduće aktivnosti odvijati u objektu
koji će biti sagrañen na zemljištu koji je u vlasništvu samog nosioca projekta.U
obavljanju servisnih aktivnosti može biti zaposleno 1 do 10 osoba.Svako novo zaposlenje
u ovoj sredini a naročito u privatnom sektoru, budi nadu za izlazak Berana iz privredne
stagnacije.
Obavljanje naznačene aktivnosti na pomenutoj lokaciji uslovljena je već Rješenjima, koja
je izdao nadležni organ kao i činjenicom da je ista planirana na lokaciji gdje postoje
uslovi za obavljanje ove vrste djelatnosti, blizinom lokalnih i regionalnih puteva kao i
dobrim uslovima za priključenje na elektrodistributivnu mrežu.
Takoñe opredjeljenje za djelatnost koja se u predmetnom elaboratu obrañuje proizilazi i
iz iskustva koje nosilac projekta posjeduje u ovoj oblasti.
Pristup lokaciji budućeg predmetnog objekta biće obezbijeñen sa najvećeg regionalnog i
lokalnog putnog pravaca.
Obavljanjem navedenih aktivnosti stanovništvo uže okoline bi imalo koliko toliko bolji
stepen življenja koje se ogleda prvenstveno kroz veću zaposlenost.
Neopsredna okolina predmetnog jeste naseljena (urbano naselje) i u njoj je razvijen
promet roba, usluga, ljudi itd.što predstavlaja bitan preduslov za obavljanje naznačene
aktivnosti.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 79 od 135
Izbor opreme i tehnologije rada je prije svega uslovljena savremenim trendovima u ovoj
oblasti.Ova oprema je savremena u pogledu tehnološkog postupka a i zadovoljava sve
standarde vezano za zaštitu životne sredine.
Dakle nosilac projekta se opredijelio za opisanu lokaciju iz navedenih razloga, pa nije
detaljnije razmatrao druge lokacije kao alternativu usvojenoj.
Tehnološkim projektom i idejnim projektom u dogovoru sa nosiocem projekta razmatrani
su prije usvajanja svi detalji o obimu rada, saobraćajnim putevima, svim vrstama
otpadnih materija i njihova propisna evakuacija.
Što se tiče socio-ekonomskog kriterijuma i komparativnih prednosti navodimo samo neke
od njih.Poznati su benefiti obavljanja ove vrste uslužnih djelatnosti a to su:
◊ Proširivanje kapaciteta autoremontnih djelatnosti na ovom području;
◊ Zapošljavanje lokalnog stanovništva;
◊ Poboljšanje debalansa regionalnog razvoja jer se ovi objekti realizuju u privredno
nerazvijenom području na sjeveru Crne Gore;
◊ Veći nivo ureñenja mikrolokaliteta;
- Ovaj objekat će se se nalaziti u prigradskom dijelu grada Berana gdje ima u neposrednoj
blizini odereñeni broj stambenih objekata.Predmetni objekat će biti u funkciji
proširivanja kapaciteta autoremontnih djelatnosti.
- Lokacija predmetnog objekta je takva da se sa nje može pristupiti na regionalni
asfaltirani put preko lokalnog puta što je čini veoma pristupačnom.U slučaju prestanka
funkcionisanja pogona, uklanjanje proizvodne opreme, postrojenja i sl.ne bi predstavljalo
poseban problem.
- S obzirom na lokaciju i saobraćajnu povezanost nosilac projekta je procijenio da je
moguće servisne aktivnosti izvoditi predviñenom dinamikom uz poštovanje svih normi i
standarda iz ove oblasti.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 80 od 135
6.1 STANOVNIŠTVO (NASELJENOST I KONCENTRACIJA)
Šira zona oko lokacije predmetnog objekta je urbanog tipa i o njoj se može govoriti kao o
zoni sa velikom gustinom naseljenosti.
Predmetna lokacija čini sastavni dio šireg područja grada Berana (nalazi se na par
kilometara od centra grada).Berane je grad u kotlinskom proširenju doline rijeke
Lim.Lezi na 670mnv Prema popisu iz 2011.godine na području opštine Berane je
živjelo ukupno 35.452 stanovnika sa 9.991 domaćinstvom.Prema istom popisu
gradsko stanovništvo je brojalo 11.193 stanovnika a ostali dio se odnosi na ruralna
područja.
Izmeñu dva svjetska rata grad se sporije razvijao iako je dobio upravne funkcije
(okružno i sresko sjedište).Današnji izgled Berana novijeg je datuma jer je mnogo
zgrada bilo razoreno u Drugom svjetskom ratu.
Zaključuje se da se predmetna lokacija nalazi na području gdje je velika gustina
naseljenosti a puštanjem u funkciju predmetnog objekta obezbijediće se povećanje
kapaciteta servisnih-uslužnih djelatnosti u ovom regionu a očekuje se i povećanje
zaposlenosti okolnog stanovništva.
Dakle, izvoñenje tj.eksploatacija predmetnog objekta će imati pozitivne efekte prije svega
na kvalitet življenja lokalnog stanovništva.
6.2 FLORA I FAUNA
U elaboratu u poglavlju II (opis lokacije) navedene su odreñene vrste flore i faune koje su
karakteristične za ovu regiju Crne Gore.Na osnovu literaturnih podataka kao i obilaskom
terena u periodu izrade elaborata izvršeno je evidentiranje postojećih vrsta flore i
vegetacije na predmetnoj lokaciji.
Karakteristike postojećeg stanja životinjskih vrsta na području analizirane lokacije su
konstatovane direktnim uvidom na terenu polazeći od najšire analize postojećih ekoloških
uticaja od kojih zavisi tok ukupne aktivnosti, ponašanja, razvića i razmnožavanja.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 81 od 135
6.3 ZEMLJIŠTE
Zemljište je jedno od najdragocjenijih prirodnih dobara.Prema tom prirodnom dobru se
takoñe treba odnositi propisno i sa pažnjom.Prema pedološkim osobinama zemljište se
može koristiti za poljoprivrednu proizvodnju, kao teren za pošumljavanje, podizanje
parkova i terena za rekreaciju i za izgradnju infrastrukturnih i stambenih objekata.Teren
lokacije predmetnog objekta, sa inžinjersko-geološkog aspekta, izgrañuju vezane,
poluvezane i nevezane stijene.Vezane stijene karakteriše prije svega, čvrsta meñuzrnska
veza, visoka otpornost na pritisak, velika nosivost i praktična nestišljivost.
Nagomilavanje otpadnih materija u prostoru, sve je veće usljed urbanizacije,
intenziviranja turističkih aktivnosti i posebno razvoja industrije.
Komunalne otpadne materije su one čine kućni otpad, otpad sa javnih površina, tržnica,
trgovina i ostalih gradskih servisa i funkcija.Često se za deponovanje ovih materija koriste
uvale, terenske depresije, napušteni kamenolomi a nije rijedak slučaj da se velike količine
smeća deponuju na obalama rijeka.Nivo podzemne vode na nekim mjestima nije
konstatovan dok je na pojedinim mjestima konstatovan i to na malim dubinama.Ako se ima
u vidu prije svega namjena objekta kao i veličina zahvata može se reći da se
eksploatacijom istog, postojeći kvalitet zemljišta na lokaciji i u široj okolini neće
promijeniti.
Shodno Izvještaju Agencije za zaštitu životne sredine za 2012 godinu, rezultati analize
zemljišta u blizini prometnih saobraćajnica pokazuju povećan sadržaj olova, žive, arsena
i cinka u odnosu na normirane vrijednosti.
6.4 VODE
6.4.1 Stanje kvaliteta površinskih voda
U Beranama ne postoji sistem za prečišćavanje industrijskih i komunalnih voda pa se sva
fekalna i atmosferska kanalizacija grada uliva u vode Lima, mijenjajući njene fizičko –
hemijske karakteristike, degradirajući kvalitet vode.
Do sada se nije mnogo učinilo na korištenju i zaštiti vodnih resursa vodotoka rijeke Lim,
što otvara prostor za planiranje i realizaciju razvoja i zaštite osnovnih resursa, uz
primjenu načela održivog razvoja.U sadašnjim uslovima, zbog manje naseljenosti i
smanjenog obima privrednih aktivnosti na ovom području, može se generalno zaključiti
da vode rijeke Lim nisu ugrožene antroploškim uticajima onako kako su nekada bile.
Zakon o vodama (“Sl. list RCG“, br. 27/07), član 75 i član 76 predstavlja zakonsku
osnovu za zaštitu površinskih i podzemnih voda u Crnoj Gori, kojom se definiše
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 82 od 135
kategorizacija i klasifikacija površinskih i podzemnih voda.Našim zakonskim propisima
kao i Uredbom o klasifikaciji i kategorizaciji površinskih i podzemnih voda (”Sl. list CG”
br. 2/07) izvršena je klasifikacija i kategorizacija površinskih i podzemnih voda na kopnu
i priobalnih morskih voda u Crnoj Gori.
Usvajanjem Direktive o vodama (Water Framework Directive 2000/60/EC-WFD),
Evropska unija je u potpunosti obnovila svoju politiku u domenu voda.U Direktivi su
formulisani odreñeni uslovi koji treba da omoguće sprovoñenje usvojene politike
održivog korišćenja voda i zaštite voda.Osnovni cilj ove Direktive, odnosi se na
dovoñenje svih prirodnih voda u „dobro stanje“, tj.obezbjeñenje dobrog hidrološkog,
hemijskog i ekološkog statusa voda.
Što se tiče šire regije bitno je spomenuti najveći vodotok kroz ovaj kraj a to je rijeka
Lim.Da bi se moglo na pravi način sagledati stanje kvaliteta voda ove rijeke prikazaćemo
kategorizaciju i podjelu voda uopšte.
Klasifikacija voda ( vodotoka, prirodnih akumulacija-jezera, podzemnih voda prve izdani
i obalnog mora) izvršena je prema namjeni korišćenja voda na :
•
•
•
vode koje se mogu koristiti za piće,
vode koje se mogu koristiti za ribarstvo i uzgoj školjki i
vode koje se mogu koristiti za kupanje
Vode koje se mogu koristiti za piće razrstavaju se u tri klase, i to:
•
Klasa A1-vode koja se u prirodnom stanju ili poslije dezinfekcije mogu
koristiti za piće;
•
Klasa A2- vode koje se mogu koristiti za piće nakon tretmana koji
obuhvata: predhlorinaciju, koagulaciju, flokulaciju, dekantaciju, filtraciju i dezinfekciju
( finalna hlorinacija );
•
Klasa A3- vode koje se mogu koristiti za piće nakon tretmana koji zahtijeva
intenzivnu fizičku, hemijsku i bilošku obradu sa produženom dezinfekcijom i
hlorinacijom, odnosno koagulaciju, flokulaciju, dekantaciju, filtraciju, apsorpciju na
aktivnom uglju i dezinfekciju ozonom ili hlorom.
Razvrstavanje voda koje se mogu koristiti za piće u klase vrši se na osnovu 52 parametra
i njihovih graničnih vrijednosti.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 83 od 135
Vode koje se mogu koristiti za ribarstvo i uzgoj školjki razvrstavaju se u tri klase, i to:
•
Klasa S- vode koje se mogu koristiti za uzgoj plemenitih vrsta riba
(salmonida);
•
Klasa Š- vode koje se mogu koristioti za uzgoj školjki;
•
Klasa C- vode koje se mogu koristiti za uzgoj manje plemenitih vrsta riba
(ciprinida)
Razvrstavanje voda koje se mogu koristiti za ribarstvo i uzgoj školjki vrši se na osnovu
11 parametra i njihovih graničnih vrijednosti.
Vode koje se mogu koristiti za kupanje razvrstavaju se u dvije klase, i to:
•
Klasa I- vode koje su namjenski opredijeljene za kupanje
•
Klasa II- vode na kojima kupanje nije zabranjeno i tradicionalno se koristi
za kupanje od većeg broja kupača.
Kategorizacija voda je izvršena prema kvalitetu koji se želi održati ili postići, tako da su
površinske i podzemne na kopnu razvrstane u dvije kategorije, a vode obalnog mora u tri
kategorije, stim što u treću (A3) kategoriju spadaju samo lučki bazeni.
Uredbom o klasifikaciji i kategorizaciji voda rijeka Lim je svrstana uzvodno od Berana u
A1,S,I kategoriju, a nizvodno do granice sa republikom Srbijom u A2,C,II kategoriju.
Voda Lima je dosta dobrog kvaliteta.Većina mjernih parametara je u A1-A2 klasi. Ističu
se jedino suspendovane materije (Andrijevica), amonijak (Andrijevica, Bijelo Polje),
fekalne klice (Bijelo Polje) i koliklice skoro na čitavom toku, koji su u A3 klasi.Takoñe
su suspendovane materije (Dobrakovo), amonijak (Skakavac, Zaton), fenoli (Plav,
Andrijevica, Skakavac, Zaton) van klase.
U kategorizaciji za kupanje, voda je van klase prema sadržaju amonijaka, prema
suspendovanim materijama, broju koliklica i broju fekalnih klica.U pogledu
saprobioloških parametara Lim je u gornjem toku u zadovoljavajućoj prvoj klasi, ali
primanjem otpadnih voda gradova Andrijevice, Berana i Bijelog Polja iz prve prelazi u
gornju granicu druge klase.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 84 od 135
6.4.2 Kvalitet podzemnih voda
O kvalitetu voda podzemnih izdani ima vrlo malo podataka i uglavnom su starijeg
datuma.Novija ispitivanja se odnose na vode izvorišta koja se koriste za javno
vodosnabdijevanje.Ugroženost podzemnih voda na predmetnom području u vezi je sa
načinom njihovog zahvatanja (poštovanje sanitarno-tehničkih normi) i mogućnostima
infiltracije zagañujućih materija do vodonosnih slojeva, što je u zavisnosti od strukture
stijenskih masa.Generalno, najznačajniji izvori zagañenja podzemnih voda su: otpadne
vode iz urbanih naselja, deponije komunalnog otpada i stajskog ñubriva, produkti
poljoprivredne djelatnosti, kao i amosferske vode zagañene štetnim materijama sa
gradskih, poljoprivrednih, stočnih, industrijskih i drugih površina.
Kvalitet podzemnih voda je u velikoj zavisnosti od kvaliteta površinskih voda imajući u
vidu njihovo preplitanje i slabiju moć samoprečišćavanja.
Na osnovu odreñenih istraživanja i analiza fizičko-hemijskih karakteristika izdanskih
voda na predmetnom području može se zaključiti da je njihov kvalitet zadovoljavajućeg
karaktera.
Na užem području oko lokacije budućeg predmetnog objekta protiče najveći vodotok
kroz ovaj region a to je rijeka Lim, tako da se može razmatrati mogućnost njenog
zagañenja.Bitno je da napomenemo da prilikom eksploatacije a s obzirom na vrstu i
namjenu objekata, ima potrebe za izvoñenjem vodovodnih, kanalizacionih i sistema
prečišćavanja otpadnih voda.Dakle ima otpadnih voda iz tehnološkog postupka, koje bi
zahtijevale odreñeni tretman prije ispuštanja u recipient.U slučaju akcidenta postoji
mogućnost dospijevanja ovih voda u rijeku Lim i na zemljište a samim tim i u podzemne
ali je ova mogućnost s obzirom na tehničko rješenje zanemarljiva.Za sve potrebe
(tehnolške, sanitarne i dr) voda će se dovoditi iz gradskog vodovodnog sistema u
Beranama.
Za odvoñenje komunalnih voda u fazi realizacije biće izgrañena je privremena
vodonepropusna septička jama koja će redovno biti pražnjena od strane specijalizovanog
preduzeća.Već je navedeno da se sav čvrsti otpad u toku izgradnje sakuplja u metalne
kontejenere te na taj način neće negativno uticati na podzemne i površinske vode.
Na osnovu prije svega namjene predmetnog objekta i navedenih tehničkih rješenja, rad
ovog postrojenja neće negativno uticati na već postojeći kvalitet voda jedino u slučaju
primjene adekvatnih mjera zaštite.Naravno treba istaći da se sve predviñene mjere
prilikom obavljanja djelatnosti ovog tipa moraju realizovati i kontrolisati.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 85 od 135
6.5 KVALITET VAZDUHA
Dosadašnjim privrednim razvoja predmetnog područja nisu stvoreni veći zagañivači
vazduha (nekadašnji pogon ,,Celuloza’’ nije više u funkciji).Meñutim manji zagañivači
vazduha su saobraćajnice, deponovanje i spaljivanje smeća i od grijanja na čvrsta i tečna
goriva.Pri sagorijevanju različitih goriva u vazduh dospijevaju razni zagañivači (gasovi).
Najveći uticaj na zagañenost imaju sumpor i njegova jedinjenja i ugljen dioksid.Izvori
mogu biti različiti (automobili, ogrjevi, gradska industrija itd.).Treba preduzeti mjere u
cilju smanjenja zagañenosti vazduha kao što su ozeljavanje, smanjenje individualnih
ložišta i dr.Mjere za očuvanja i poboljšanje stanja zagañenosti vazduha su eliminacija
zagañivača.
Ovo je privredno veoma slabo razvijeno područje što znači da trenutno nepostoje neke
veće industrijske aktivnosti koje bi značajno uticale na kvalitet vazduha u cjelini na ovom
području.Kvalitet vazduha okoline grada Berana je poprilično nenarušen što pruža
mogućnosti za valorizaciju prije svega turističkih aktivnosti.
Značajnije aerozagañenje povremeno se registruje duž prometnijih saobraćajnica i u
zonama eksploatacije ruda, pijeska i šljunka i dr.U ostalim manjim naseljima kvalitet
vazduha je očuvan i spada u I klasu kvaliteta (nema industrijskih objekata, izmještena su
od glavnih saobraćajnih pravaca, kao energetsko gorivo najčešće se koristi drvo; a manja
zagañenja posljedica su spaljivanja otpada na lokalnim smetlištima, rada individualnih
ložišta i podizanja prašine sa lokalnih puteva).
Praćenje kvaliteta vazduha u Crnoj Gori vrši se u skladu sa zakonskim ovlašćenjima na
osnovu Zakona o zaštiti vazduha od zagañivanja i podzakonskih akata.
Kontrola kvaliteta vazduha vrši se mjerenjem nivoa zagañenosti vazduha osnovnim i
specifičnim zagañujućim materijama porijeklom iz stacionarnih izvora (ložišta,
industrija) i saobraćaja i uporeñivanjem izmjerenih vrijednosti sa dozvoljenim
koncentracijama štetnih materija u vazduhu.
Prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisija zagañujućih materija u vazduhu iz
stacionarnih izvora (Sl. list RCG, br.10/11); vrši se ocjena kvaliteta vazduha.Dopuštene
koncentracije u vazduhu nekih tipičnih zagañivača prikazani su u donjoj tabeli.
Podgorica, jul, 2014.god.
strana 86 od 135
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
ZAGAðUJUĆA
MATERIJA
Sumpor dioksid
Olovo
i
njegova
jedinjenja
Suspendovanc čestice
Azotdioksid
Azot-monoksid
Ugljovodonici
JEDINICA
MJERE
mg/m3
mg/m3
mg/m3
mg/m3
mg/m3
mg/m3
DOZV.VRIJEDNOST
350
0.5
20
350
350
50
Iako nema eksplicitnih podataka o stanju kvaliteta vazduha za čitavo predmetno područje
mogu se na osnovu dostupnih podataka za Berane i okolinu izvući odreñeni zaključci.
Zagañenost vazduha sumpor dioksidom (SO2) na svim mjernim mjestima, i kao srednja
godišnja vrijednost, i kao maksimalna, kretala se na nivou fonskih vrijednosti koje
odgovaraju rekreativnim zonama sa čistim vazduhom.
Srednja godišnja vrijednost ukupnih azotnih oksida (NOx) tokom čitave godine nije
prelazila zakonom propisane granične vrijednosti.
Srednje godišnje koncentracije teških metala (olova i kadmijuma) u lebdećim česticama
su u dozvoljenim granicama.
Srednja godišnja vrijednost dima i čañi je na svim mjernim mjestima u dozvoljenim
granicama.Sadržaj teških metala u taložnim materijama je ispod propisanih normi na
svim mjernim mjestima.
Na osnovu svega gore iznijetog, može se zaključiti da je kvalitet vazduha na području na
kojem se planira izvoñenje predmetnog objekta u kojem će se obavljati servisne
djelatnosti, ocjenjivan sa aspekta sadržaja osnovnih pokazatelja zagañenosti vazduha,
zadovoljvajućeg kvaliteta.
Imajući u vidu namjenu predmetnog projekta može se ustvrditi da pri redovnim uslovima
rada nemože doći do povećanja koncentracije štetnih materija u vazduhu.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 87 od 135
6.6 PEJZAŽ I TOPOGRAFIJA
Položaj predmetnog objekata je takav da će se nalaziti na području koje se nadovezuje
na lokalne saobraćajnice na urbanom području Berana.Sve cjeline predmetnog objekta će
se realizovati na prigradskom (naseljenom) području.Teren je u relativnom nagibu
ispresjecan dalekovodima i internim saobraćajnicama.
Zona grada Berana koji je najbliža lokaciji na kojoj će se obavljati navedene aktivnosti je
oblast gdje se nalaze mnogi stambeno-poslovni objekti na urbanom području kao i mnogi
lijepi proplanci, šume, brda i seoski stambeni objekti u okolini.S obzirom da okolina oko
lokacije jeste naseljena u njoj se odvija živ saobraćaj.Ove činjenice donekle govore o
prirodnom ambijentu koji okružuje predmetni objekat.Trenutno šira okolina ima
relativno dobru ambijentalnu vrijednost, a koje se visoko kvalifikuje sa aspekta
prirodnih vrijednosti kroz nekoliko važnih elemenata kao što su zelene površine, šume i
bogato zelenilo.Važno je da naglasimo u da se u neposrednoj blizini predmetne lokacije
ne nalaze objekti slične namjene.
6.7 KLIMATSKI ČINIOCI
Područje Opštine Berane pripada kontinentalnom dijelu Crne Gore.Ovdje je podneblje
pod jakim uticajem visokog reljefa i ima obilježja od kontinentalne do planinske
klime.Kontinentalna klima se u nekim dijelovima (visočijim) najviše ogleda u većoj
količini padavina i modifikovanom maritimnom padavinskom režimu.Vlažnost vazduha
u prosjeku je prilično visoka (oko 70%), a količina atmosferskih padavina obilna, sa
prosjekom od 1000 do 2000mm/m2.
U cjelini se može kazati da u Beranama i okolini ovog grada vlada kontinentalni tip
klime.Nadmorska visina šire oblasti kreće se od 600 do 2000 mnm.Pored geografskog
položaja na klimu okoline Berana bitno utiče i ekspozicija terena, tako da kotlina
pogoduje stvaranju hladnog vazduha u zimskim mjesecima kada se temperature spuštaju i
do 10º ispod nule.Sniježni pokrivač se zadržava veoma dugo naročito u ruralnim
dijelovima opštine.
U tehnološkom procesu pri radu predmetnog objekta se samo donekle koriste goriva ili
sl.supstance ali koje ne mogu u uslovima akcidenta da utiču na odreñene klimaske
činioce.Ovdje je predviñena aktivnost servisiranja motornih vozila koja u iznimnim
situacijama može u slučaju akcidenta da izazove požare u okolini.U gasovitim
produktima sagorijevanja uglavnom se prate:nedostatak kiseonika (O2), sadržaj ugljenmonoksida (CO) i ugljen dioksida (CO2).
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 88 od 135
6.8 IZGRAðENOST PROSTORA LOKACIJE I NJENE OKOLINE
Na bazi analize postojećeg stanja mogu se izvesti sledeće karakteristike ovog područja:
ima urbanog planiranja jer je riječ o prigradskom području koje se pruža uz lokalni put
koji povezuje naselje ,,Hareme’’ sa ostalim dijelovima grada Berana i dalje.
Izgrañeni objekti dostigli su relativno visok stepen razvijenosti i zadovoljavaju sadašnje
potrebe.Ovi objekti su dobrog kvaliteta a ima ih i novijeg i starijeg datuma, a grañeni su
prema važećim propisima sa relativno brzim tempom izgradnje.
Predmetni servis će se nalaziti na prizemlju budućeg stambeno-poslovnog
objekta.Snadbijevanje lokacije vodom prilikom izvoñenja radova će se obavljati sa
gradskog vodovodnog sistema.Sanitarne otpadne vode sa lokacije se odvode
kanalizacionim sistemom u vodonepropusnu septičku jamu koju će održavati
specijalizovano preduzeće.Prilikom funkcionisanja objekta ima radova na izgradnji
kanalizacionog i vodovodnog sistema.
Sve ukupno gledano obavljanjem budućih aktivnosti na servisiranju motornih vozila doći
će do valorizacije plana o proširivanju uslužnih kapaciteta u oblasti autoremontnih
djelatnosti na ovom području što će se pozitivno odraziti prije svega na povećanje
zaposlenosti a takoñe će se podići nivo izgrañenosti i kvaliteta ovog prostora.
6.9 NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA I ZAŠTIĆENA PRIRODNA DOBRA
Da ponovo napomenemo da na samoj lokaciji izvoñenja predmetnog objekta nema
nepokretnih kulturnih i prirodnih dobara.
6.10 MEðUSOBNI ODNOS NAVEDENIH ČINILACA
Polazeći od činjenice da životna sredina obuhvata prirodno okruženje: vazduh, zemljište,
vode, biljni i životinjski svijet; pojave i djelovanja: klima, jonizujuća i nejonizujuća
zračenja, buku i vibracije, kao i okruženje koje je stvorio čovjek: gradovi, naselja,
kulturno istorijska baština, infrastrukturni, industrijski i drugi objekti, može se
konstatovati da se radi o veoma kompleksnom i meñuzavisnom sistemu.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 89 od 135
Identifikacija i procjena uticaja objekta na životnu sredinu je zadatak koji dovodi u vezu
karakteristike investicionog zahvata u odnosu na okolinu.Radovi u prirodi,odnosno u
životnoj sredini, opravdani, društveno korisni itd.narušavaju postojeću prirodnu
ravnotežu i imaju odreñene posljedice i uticaje na životnu sredinu.
Obavljanje djelatnosti servisiranja motornih vozila je praćena odreñenim uticajima na
životnu sredinu, pa je ovaj aspekt neophodno analizirati u svim fazama izrade
dokumentacije za ovakve objekte, uključujući i predinvesticionu dokumentaciju, čiji je
cilj da donese preliminarne odluke o daljem toku projekta.
Mogući uticaji obavljanja navedene djelatnosti na životnu sredinu na navedenoj lokaciji
mogu se javiti:
a) u fazi gradnje
b) u fazi eksploatacije i
c) u slučaju akcidenta
Uticaji na okruženje u periodu izgradnje objekata, po vremenu trajanja spadaju u grupu
privremenih uticaja.Ovi uticaji se odražavaju na okolni ekosistem (biotop i biocenozu),
kao i na ljude.Tim uticajima su najviše izloženi zaposleni na gradilištima, ali se oni
odražavaju i na ljude koji žive u blizini mjesta izvoñenja radova, kao i na druge
populacije u okruženju (stoka u ispaši, divljač, ribe itd.).
Primami uticaji na životnu sredinu, povezani sa izgradnjom ovog objekta odnose se na:
-zagañenje tla, vode i vazduha prouzrokovano saobraćajem u krugu objekta,
-zauzimanje površina,
-buku prouzrokovanu saobraćajem,
-deponovanje iskopanog materijala,
-floru i faunu i
-društvene uticaje.
U fazi redovnog obavljanja proizvodnih aktivnosti u slučaju neadekvatnog upravljanja
prije svega, moguće je da doñe do odreñenih negativnih efekata na okolinu.U ovoj fazi
neophodno je obezbijediti redovno praćenje svih tehnoloških cjelina.
Pod akcidentnim situacijama mogu se smatrati nepovoljni dogañaji nastali tokom
eksploatacije sistema, bilo zbog havarija bilo zbog dejstva više sile.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 90 od 135
7.1 OPIS UTICAJA NA KVALITET VAZDUHA
7.1.1 Nivo i koncentracija emisija zagañujućih materija u vazduh
7.1.1.1 Uticaj na kvalitet vazduha u toku realizacije
Na zagañenje vazduha u ovoj fazi utiču:
◊ izduvni gasovi usljed rada grañevinskih mašina i vozila koji kao pogonsko gorivo
koriste naftne derivate,
◊ prašina, kao posljedica izvoñenja radova (iskop, utovar i istovar materijala),
◊ dim i isparenja hemikalija u pojedinim fazama grañenja, posebno pri polaganju raznih
vrsta izolacija koje zahtijevaju termičku obradu nekih materijala i upotrebu raznih
hemikalija.Ti negativni uticaji su najčešće lokalizovani samo na prostor izvoñenja
radova, rjeñe na neposredno uže okruženje.Negativni uticaji na neposredne izvršioce
radova neutrališu se ili umanjuju korišćenjem odgovarajućih ličnih zaštitnih sredstava i
opreme, dok se uticaj na uže okruženje umanjuje izborom prikladnog vremena za takvu
vrstu radova (smjer vjetra itd.)
Pri realizaciji ili rekonstrukciji predmetnog objekta usljed rada mašina, transportnih
sredstava u vazduh dospijevaju različite materije, koje mogu biti opasne i štetne.Naravno
kada je riječ o fazi izvoñenja objekta ova pojava je privremenog karaktera.Prilikom
izvoñenja radova na izgradnji predmetnog stambeno-poslovnog objekta dolazi do
upotrebe različitih vrsta mehanizacije.Ovo se naročito odnosi pri iskopavanju temelja kao
i prilikom betoniranja.Za obavljanje navedenih poslova neophodno je angažovati bager,
kamion za dovoženje i miješanje gotovog betona i asfalta, utovarnu lopatu i kamion za
odvoženje otkopanog materijala.Sve navedene mašine za pogon koriste dizel gorivo a
njegova potrošnja je 0.2kg/kWh.U ovakvim situacijama kao nusprodukt rada ovih mašina
najčešće se pojavljuju gasovi: CO,CO2,SO2 azotni oksidi i aldehidi.Neki od ovih gasova
kao što je CO su toksični i u vrlo malim koncentracijama.
Za prosječno opterećenje pri realizaciji objekata koje se planira, manipulativne površine
definisane projektom, mjerodavne meteorološke podatke koji važe za analizirano
područje i specifične emisije prosječnog vozila dobijaju se sledeće koncentracije:
Podgorica, jul, 2014.god.
strana 91 od 135
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
Vrsta opreme Snaga motora Količina izduvnih
kW
gasova
m³/s
Kamion
Utovarivač
Bager
Buldožer
187
164
110
221
0.261
0.113
0.081
0.154
Ukupna emisija gasova m³/s
CO2
CO
NOX
SO2
Aldehidi
0.0261 0.00292 0.00026
0.00113 0.00126 0.00011
0.00808 0.00089 0.00008
0.00036 0.0000055
0.000017 0.0000002
0.000011 0.0000001
0.0154
0.00002
0.0017
0.00015
0.0000003
Sagledavajući prikazane rezultate jasno se može uočiti da su emitovane količine štetnih
gasova koje potiču od rada mehanizacije prilikom izvoñenja predmetnog objekta prilično
niske i da ne mogu izazvati negativne efekte na već postojeći kvalitet vazduha na ovom
području.Ovdje je takoñe veoma bitno istaći da će se svi predviñeni radovi odvijati na
otvorenom prostoru a da sve navedene mašine neće biti angažovane u istom trenutku.
7.1.1.2 Uticaj na kvalitet vazduha u toku eksploatacije
S obzirom na namjenu predmetnog objekta i opremu koja je u njemu predviñena osnovni
sastojci gasova na koje treba obratiti pažnju su ugljen monoksid (CO) ugljen dioksid
(CO2), azot, kiseonik, vodena para i štetne materije, u prvom redu sumporni i azotni
oksidi i čestice letećeg pepela.
Predmetni objekat će se jednim dijelom koristiti u svrhu servisiranja i održavanje
motornih vozila.U fazi eksploatacije predmetnog objekta, drumska vozila predviñena za
servisiranje kao pogonsko gorivo koriste dizel goriva ili goriva koje kao nusprodukt
imaju štetne i opasne supstance.Dakle ima potrošnje pogonskog goriva koje za posljedicu
ima emisiju štetnih gasova u okolinu.Planirana servisna radionica je predviñeno da bude
izgrañena od klasičnih grañevinskih materijala iz ove oblasti.Provodnici koji služe za
distribuciju električne energije za rasvjetu su od čeličnog jezgra dok je ovojnica
aluminijska i sastoji se od dva sloja.
Zagañenje vazduha u eksploataciji predmetnog prostora uglavnom potiče od saobraćaja
na unutrašnjim prolazima i prilaznom platou tj. od izduvnih gasova iz motra različitih
prevoznih sredstava.Emisija zagañujućih materija je uslovljena intenzitetom saobraćaja,
strukturom saobraćajnih vozila i meteorološkim uslovima.
Dakle, zagañenje vazduha se može očekivati usljed emisije izduvnih gasova vozila, prije
svega ugljenmonoksida (CO), azotnih oksida (NOx), sumpordioksida (SO2),
ugljovodonika (CxHy), olova (Pb) i čestica čadi i prašine.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 92 od 135
Veoma je bitno da naglasimo u ovom slučaju da se lokacija na kojoj je predviñena
izgradnja budućeg stambeno-poslovnog objekta nalazi u blizini najveće gradske
saobraćajnice u ovoj oblasti (Ul.Voja Maslovarića).Ovaj putni pravac predstavlja izvor
daleko najveće količine štetnih polutanata u vazduh tako da su emisije koje će se dogañati
u toku eksploatacije prostora autoservisa zanemarljive u odnosu na emisije koje se
dešavaju na ovoj i okolnim saobraćajnicama.
Proračun aerozagañenja na lokaciji samog autoservisa, s obzirom na konkretne lokacijske
uslove i karakteristike saobraćajnih tokova, urañen je na osnovu predpostavki modela koji
koncentraciju zagañivača iznad manipulativne površine poznatih dimenzija definiše kao:
Q
1
1
1
F(k)= --- . --- . ---- . E(k) . -------v B u
3600
F(k)- intenzitet emisije koji se odnosi na površinu autoservisa za polutant k izražen u
mg/m3;Q- saobraćajno opterećenje (voz/h); v- brzina vožnje;B- širina manipulativne
površine (m);u- brzina vjetra; E(k)- specifična emisija za polutant k izražena kao
mg/h/voz.
Za prosječno opterećenje autoservisa koje se planira, manipulativne površine definisane
projektom, mjereodavne meteorološke podatke koji važe za analizirano područje i
specifične emisije prosječnog vozila dobijaju se sledeće koncentracije:
Koncentracije polutanata na prostoru podzemne garaže kao posljedica njene eksploatacije
(mg/m3)
____________________________________________________________________
Polutant
CO
HxCy
Nox
SO2
Pb
_____________________________________________________________________
Koncentracija 0.028 0.0044 0.0020 0.00032 0.000019
_____________________________________________________________________
Zbog povoljnog položaja lokacije objekta, očekuje se da će emisija zagañujućih materija
u vazduhu, koji potiču od izduvnih gasova vozila, biti značajno umanjena i povoljnim
vazdušnim strujanjima u ovom regionu.Takoñe uticaj gasova kod istočnog i južnog vjetra
na stambene objekte koji se nalaze u neposrednoj blizini neće biti negativan iz razloga što
postoji dovoljna udaljenost a i emisije iz predmetnog objekta su zanemarljive u odnosu
na emisije na lokalnim putnim pravcima.Najčešći vjetar je sjeverac.
Primjenom mjera za smanjenje zagañenja vazduha (ozelenjavanje), predviñenih
projektnom dokumentacijom, može se procijeniti da pri redovnom radu objekta kao
posljedica emisije polutanata od motornih vozila, može doći do kratkotrajnih perioda
povećane emisije zagañivača, koji neće promijeniti već postojeće stanje životne sredine
na predmetnoj lokaciji.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 93 od 135
7.1.1.3 Uticaj na kvalitet vazduha u slučaju akcidenta
U slučaju neke nepogode (havarije na separatoru masti i ulja) ili nedovoljno kvalitetno
izvedenih radova na elektroinstalacijama moglo bi doći do havarija ili pada provodnika
pod naponom na tlo što bi moglo dovesti u opsanost živote ljudi u najbližoj okolini ali i
izazvati požare.Ipak bitno je istaći da bi se u slučaju izazivanja požara moglo
pravovremeno intervenisati u cilju sprečavanja njegovog daljeg širenja i značajnijih
negativnih uticaja na životnu sredinu.Takoñe je moguća i havarija na separatoru masti i
ulja.U ovom slučaju bi se samo brzom intervencijom i prestankom rada cjelokupnog
objekta mogle spriječiti značajne posljedice.
Usljed pojave požara u okolini predmetnog objekta,javili bi se produkti razlaganja koji
mogu imati toksični uticaj na vazduh u životnoj sredini što se odražava i na biološki
organizam.Prema normi standarda JUS ISO 3941 (,,Sl.list SRJ’’, br.5/94) zapaljivi
materijali koji mogu biti zahvaćeni požarom u slučaju akcidenta u neposrednoj okolini
predmetnog objekta mogu se razvrstati u jednu osnovnu kategoriju a to je:
Klasa A: To su požari čvrstih zapaljivih materijala koji pri sagorijevanju obrazuju žar
(okolna šuma).U sredstva za gašenje ove vrste požara spadaju:
- voda,
- pjena (hemijska,vazdušna i laka) i
- specijalni prah za gašenje požara sa žarom.
Do požara u okolini predmetnog objekta može da doñe usljed poremećenih radnih uslova
na ureñajima a mogu biti:
- usljed pada provodnika zbog elementarne nepogode ili usljed starosti pojedinih
dijelova na sistemu,
- mehanička oštećenja ili oštećenja usljed istrošenosti pojedinih dijelova što bi za
posljedicu moglo imati havariju ili čak eksploziju,
- korozije materijala,
- zakazivanje upravljačkih ureñaja i
- namjerne ili nenamjerne greške pri izvoñenju i rukovanju.
Požar mogu da izazovu pojave ili okolnosti koje stvaraju dovoljno slobodne energije za
paljenje gorive materije ili smješe, a mogu se definisati kao:
- elektricitet,
- statički elektricitet,
- prirodni izvori (atmosferska pražnjenja, sunčeva energije),
- trenje, pritisak, udar i
- samopaljenje.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 94 od 135
7.1.2 Uticaj na meteorološke parametre i klimatske karakteristike
Kvalitet vazduha je različit u različitim periodima godine i zavisi od meteoroloških
parametara i klimatskih karakteristika.Na osnovu izloženog možemo konstatovati da
obavljanje aktivnosti servisiranja motornih vozila neće značajnije uticati na kvalitet
vazduha.Prilikom redovnog rada predmetnog objekta neće doći do emisije štetnih gasova
u okolinu da bi se izazvale štetne i osjetne posljedice na već postojeći kvalitet vazduha i
klimatske karakteristike.
7.1.3 Mogućnost uticaja na prekogranično zagañivanje vazduha
S obzirom na vrstu djelatnosti, namjenu i na lokaciju može se konstatovati da prilikom
eksploatacije jednog ovakvog uslužnog sistema ne može doći do zagañivanja vazduha
preko dozvoljenih koncentracija i u takvom obimu da bi se posljedice mogle osjetiti i u
nekim susjednim državama.Mogućnost za prekogranični uticaj faktički nepostoji.
7.2 OPIS UTICAJA NA KVALITET VODA
7.2.1 Uticaj zagañujućih materija na kvalitet površinskih i podzemnih voda
7.2.1.1 Uticaj zagañujućih materija na kvalitet voda u toku realizacije
Do zagañenja voda u ovoj fazi može doći na više načina:
◊ Rad grañevinske mehanizacije sa motorima na unutrašnje sagorijevanje potencijalni je
uzročnik zagañenja naftnim derivatima (mašinsko ulje, dizel gorivo , maziva i sl.).Do te
vrste zagañenja dolazi na gradilištima na kojima se ne sprovode striktne mjere zaštite, na
kojima se radi sa neispravnim mašinama i sa osobljem koje nije pod kontrolom u fazi
priprema i održavanja mašina.
◊ Prilikom izvoñenja zemljanih radova, posebno pri iskopu za fundiranje, dolazi do
pojave ispiranja sitnijih frakcija,stvarajući specifični vid zagañenja suspendovanim
materijama.
◊ Deponije grañevinskih materijala ukoliko su nedovoljno zaštićene, predstavljaju
potencijalni izvor zagañenja, posebno u periodu kiša jakih intenziteta.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 95 od 135
◊ Pristupni putevi kojima se doprema materijal na gradilišta predstavljaju potencijalne
rizike za zagañenja, ukoliko nisu tako riješeni da se voda ne može sa njih spirati
neposredno prema najbližem vodotoku.
◊ Parkirališta grañevinske mehanizacije su ozbiljan potencijalni izvor zagañenja, ukoliko
se voda sa njih nekontrolisano spira prema rijeci.
◊ Gradilišna naselja, ukoliko nisu realizovana propisno, sa potpunom sanitacijom
(sakupljanje i uklanjanje svih otpadnih voda i čvrstog otpada) mogu da budu izvor
zagañenja voda.
◊ Tokom montaže mašinske i elektromašinske opreme, posebno sa manipulacijama sa
raznim vrstama ulja i maziva može da doñe do propusta koji dovode do zagañenja vode
tim opasnim materijama.
Već je navedeno u elaboratu da u fazi izgradnje predmetnog objekta na površinu terena
mogu dospjeti otpadne materije,koje mogu biti opasne i štetne (mašinsko ulje, gorivo i
sl.) i tako uticati na kvalitet voda.Ove materije mogu biti ispuštene pri redovnom radu iz
mehanizacije koja se koristi pri izvoñenju radova ili pak u slučaju iznenadnih opravki.
Vjerovatnoća pojave takvih materija, koje bi značajno uticale na kvalitet podzemnih i
površinskih voda, ne može se definisati, ali odreñeni rizik postoji i on se mora svesti na
najmanju moguću mjeru adekvatnom organizacijom gradilišta i za slučaj opasnih i štetnih
materija pažljivim i propisnim rukovanjem.Bitno je naglasiti da na samoj lokaciji gdje se
planira izvoñenje predmetnog objekta nema ni jedan površinski vodotok te stoga ne
postoji opasnost njegovog zagañivanja.
Takoñe smo već naveli da neadekvatni sanitarni uslovi na gradilištu mogu dovesti do
negativnog uticaja na površinske i podzemne vode (nepostojanje sanitarnog čvora tj.
privremenog tipskog PVC nužnika za odvod prljave vode ili neadekvatno održavanje
sanitarnog čvora tj.ne korišćenje odreñenih sredstava za dezinfekciju).
Napomena:Mjere neophodne za adekvatnu organizaciju gradilišta su navedene u
elaboratu u poglavlju br.8.
Takoñe je veoma bitno da navedemo da pri izvoñenju radova nema upotrebe boja, lakova
i razreñivača u bilo koju svrhu a antikorozivna zaštita dijelova konstrukcije se ne izvodi
na licu mjesta.
Svi uticaji su privremenog karaktera i prestaju nakon izgradnje predmetnog objekta.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 96 od 135
7.2.1.2 Uticaj zagañujućih materija na kvalitet voda u toku eksploatacije
Zagañivanje voda se prvenstveno dešava usljed odvijanja saobraćaja:parkiranja vozila,
taloženja sedimenata iz izduvnih gasova, procurivanja goriva, ulja i maziva, habanje
guma, potom usljed prolaska većeg broja ljudi kroz objekat i odbacivanja otpadaka.
Kao potencijalni izvori zagañenja podzemnih voda javljaju se tehnološke otpadne vode sa
parking mjesta ili u slučaju havarije pojedinih ureñaja kao što je separator i sl.
Kanalisanje otpadnih voda u slučaju nastanka u objektu je riješeno na način da se
usmjeravaju prema separaturu ulja i benzina i konačnu evakuaciju u gradsku
kanalizacionu mrežu.
Eksploatacijom budućeg predmetnog objekta nebi trebalo doći do bitnijih promjena
hidrografskih karakteristika, odnosno tokova i nivoa površinskih i podzemnih voda.
U slučaju neodgovarajućeg sakupljanja atmosferskih voda zagañenih ostacima goriva i/ili
izliva moguće je očekivati zagañivanje podzemnih voda.
Bitno je napomenuti da ovdje ima velikih manipulativnih površina gdje mogu nastati
otpadne vode i za koje je predviñen tretman (separator za zamašćene i zauljene vode)
prije ispuštanja u gradski kanalizacioni sistem.Ova vrsta objekata se priključuje na
vodovodne i kanalizacione mreže i zahtijeva se prisustvo stalne ljudske posade pri radu i
funkcionisanju.
Imajući u vidu iznijete činjenice, kao i mjere smanjivanja zagañenja voda predviñene
projektnom dokumentacijom, može se zaključiti da otpadne vode iz objekta, nakon
prečišćavanja neće bitnije uticati na kvalitet vode konačnog recipijenta, niti na kvalitet
podzemnih voda u širem okruženju lokacije predmetnog objekta.
7.2.1.3 Uticaj zagañujućih materija na kvalitet voda u slučaju akcidenta
Za analizu uticaja u slučaju akcidenta važno je analizirati i definisati sledeće:
-
referentne akcidente na objektima,
vjerovatnoće da se dogodi incident,
domet štetnog uticaja akcidenta,
rizik akcidenta.
Podgorica, jul, 2014.god.
strana 97 od 135
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
Pod akcidentnim situacijama mogu se smatrati nepovoljni dogañaji nastali tokom
eksploatacije sistema, bilo zbog havarija, ili zbog djelovanja više sile.
Osnovni vid ovog uticaja može da se pojavi u fazi realizacije predmetnog objekta i to u
slučaju havarija mehanizacije koja u sebi ima goriva ili tečni naftni gas.Radi se prije
svega o prosipanju goriva i tečnog naftnog gasa,habanju guma,habanju karoserija i sl.
Na ovaj način hemijski opasne supstance mogu dospjeti u podzemne i površinske
vode.Radi se najprije o komponentama goriva kao što su ugljovodonici, organski i
neorganski ugljenik, jedinjenja azota i dr.
Posebnu grupu elemenata predstavljaju
kadmijum,bakar,cink,gvožñe i nikal.
tzv.teški
metali
kao
što
su
olovo,
Takoñe i u slučaju havarije na ureñaju za prečišćavanje otpadnih voda (separatoru) kao i
u agregatu, postoji mogućnost da štetne supstance tipa masti i ulja dospiju u podzemne
vode.
Obim posljedica u slučaju akcidenta bitno zavisi od konkretnih lokacijskih
karakteristika,ali prije svega su uslovljene blizinom recipienta, sorpcionih karakteristika
tla, koeficijenta filtracije itd.
Može se konstatovati da ako se primjene odgovarajuće organizacione i tehničke mjere
predmetni objekat neće imati štetno djestvo na podzemne i površinske vode.
7.2.2 Mogućnost uticaja na prekogranično zagañivanje voda
S obzirom na sve navedeno, vrstu djelatnosti, namjenu i na lokaciju može se konstatovati
da prilikom izvoñenja i eksploatacije predmetnog objekta nemože doći do enormnog
zagañivanja površinskih i podzemnih voda preko zakonski dozvoljenih vrijednosti a
samim tim nema posljedica koje bi se mogle osjetiti i u nekim susjednim državama.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 98 od 135
7.3 OPIS UTICAJA NA KVALITET ZEMLJIŠTA
7.3.1 Fizički uticaj (promjena lokalne topografije,erozije tla, klizanje zemljišta i sl.
7.3.1.1 Fizički uticaj u toku realizacije
Veći dio terena na kojem će se graditi predmetni objekat je relativno ravan.S obzirom na
karakteristiku terena, na vrstu objekta i veličinu zahvata ne može se očekivati promjena
topografije lokalnog terena.
Ni u jednom segmentu na lokaciji budućeg stambeno-poslovnog objekta ne postoji
tendencija klizanja zemljišta.
Tokom izgradnje objekta na čijem prizemlju će biti smješten autoservis, na trasama
kretanja mašina, doći će do privremene degradacije jednog dijela zemljišta, drugim
riječima doći će do privremene pojave promjene kvaliteta zemljišta.Tokom perioda
izvoñenja zemljanih i radova betoniranja doći će do promjene zemljišta usljed korišćenja
mašina i opreme.Kada govorimo o promjeni zemljišta, mislimo o najmanjim mogućim
promjenama kao što je sabijanje zemljišta.Ogromna većina zemljišta duž planirane trase za
predmetni objekat je stabilan teren i izvoñenje predviñenih aktivnosti neće ugroziti njegovu
stabilnost.
7.3.1.2 Fizički uticaj u toku eksploatacije
Ponovićemo da je vrsta djelatnosti predmetnog projekta takva da su za njegovo
funkcionisanje potrebne vodovodne, kanalizacione i atmosferske instalacije.Takoñe u toku
eksploatacije očekuje se odreñeno nastajanje čvrstog otpada čijim bi se neadekvatnim
odlaganjem uslovile neke fizičke promjene na lokaciji ili zagañenje.Takoñe biće i otpadnih
voda čijim bi se neadekvatnim tretiranjem uslovila zagañenja ili promjena fizičkih
karakteristika tla.
Dakle prilikom funkcionisanja predmetnog objekta,s obzirom na namjenu,tehnološki
proces i kapacitet nema značajnih elemenata za izazivanje klizišta, erozija ili promjene
topografije okolnog terena.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 99 od 135
7.3.2 Uticaj emisije zagañujućih materija na okolno zemljište
7.3.2.1 Uticaj emisije zagañujućih materija u toku realizacije
Već je navedeno da se kao sastavni dio radova u grañevinarstvu pojavljuju i iskopi.Kao
posljedica ovoga doći će do pojave odreñene količine zemlje, koja neadekvatnim
odlaganjem, na za to predviñeno mjesto, može uticati na kvalitet životne sredine.Kada je
predmetni projekat u pitanju, materijal koji će se javiti tokom iskopa koristit će se za
nasipanje temelja oko objekata a višak materijala će se odvoziti na deponiju koju odreñuje
nadležni organ lokalne uprave.
Takoñe i neadekvatno odlaganje čvrstog grañevinskog otpada van zatvorenih kontejnera
predstavlja opasnost za životnu sredinu.Usljed prosipanja ulja i goriva iz mehanizacije
može takoñe doći do kontaminacije zemljišta opasnim supstancama (ugljovodonici,
organski i neorganski ugljenik, jedinjenja azota i teškimetali).
Ukoliko se čvrsti otpad bude zbrinjavao na propisan način neće doći do negativnog uticaja
na zemljište.Takoñe prilikom pristupa mehanizacije (mašine koje se koriste za izvoñenje
radova) sa lokacije na lokalne i regionalne puteve može doći do raznošenja zemlje po tim
putnim pravcima što nebi bilo poželjno.Zato se u ovom slučaju moraju sprovesti rigorozne
mjere kontrole vozila mehanizacije prije pristupa na lokalne i regionalne asfaltirane putne
pravce.Veoma je bitno da naglasimo da su svi navedeni eventualno mogući uticaji u ovoj
fazi privremenog karaktera.
7.3.2.2 Uticaj emisije zagañujućih materija u toku eksploatacije
Ono što je bitno istaći u vezi uticaja na zemljište u ovoj fazi jeste da se otpad iz
predmetnog objekta mora uklanjati na propisan način.Ovdje je naročito bitno redovno
čistiti separator za zamašćene i zauljane vode.Predviñeno je redovno čišćenje separatora
(prečišćivača) koji ima veliku važnost u sistemu zaštite okolnog zemljišta od
zagañenja.Na ovaj način je onemogućen dodir hemijski štetnih materija sa okolnim
zemljištem i nemože doći do dispozicije hemijski štetnih materija tj. njihove apsorbcije u
zemljištu.Čvrsti otpad iz cjelokupnog objekta će se otklanjati u metalne kontejnere u
blizini koji se prazne djelatnošću komunalnog preduzeća.
Dakle eksploatacija predmetnog objekta ukoliko se realizuju mjere predviñene za zaštitu
okoline objekta neće imati negativan uticaj na zemljište.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 100 od 135
7.3.2.3 Uticaj emisije zagañujućih materija u slučaju akcidenta
S obzirom na namjenu predmetnog objekta ukoliko se primjene projektom predviñene
tehničke mjere u fazi eksploatacije teško možemo očekivati pojavu akcidentne situacije.
U fazi realizacije može doći do curenja ulja i goriva iz mehanizacije za izvoñenje
radova.Takoñe može da doñe do habanja guma, habanja karoserija i sl.Ovim bi u zemlju
dospjele hemijski štetne supstance.U fazi redovne eksploatacije oštećenja na separatoru
za onečišćene vode sa površina autoservisa i parkinga mogli bi izazvati štetna dejstva na
okolno tlo.Može se konstatovati da ako se primjene odgovarajuće organizacione i
tehničke mjere predmetni objekat neće imati štetno djestvo na zemljište.
7.3.3 Uticaj na korišćenje zemljišta i prirodnih bogastava
Predmetni objekat neće koristiti cjelokupnu količinu zemljišta na predmetnom lokalitetu
niti će biti korišćenja ili zauzimanja prirodnih bogatstava te stoga nema značajnijeg
uticaja u tom smislu.Zemljište je prostorno-planskom dokumentacijom predviñeno za ovu
namjenu.
7.3.4 Količina i kvalitet izgubljenog poljoprivrednog zemljišta
U predmetnoj oblasti nema intenzivne poljoprivredne proizvodnje uglavnom se ta
aktivnost obavlja po sistemu okućnice.Površina zemljišta koju će pokrivati pojedini
segmenti predmetnog objekta nije enormna pa i ako se radi u većini o prigradskoj oblasti
u kojoj figurišu zemljišta pogodna za neke vidove poljoprivredne proizvodnje nemožemo
govoriti o značajnijoj količini i kvalitetu izgubljenog poljoprivrednog zemljišta.
7.3.5 Blokiranje mineralnih bogatstava
U oblasti izvoñenja objekta nema registrovanih mineralnih bogatstava pa nema ni uticaja
na njih.
7.3.6 Odlaganje otpada
Neadekvatno odlaganje otpada može imati negativan uticaj na kvalitet životne sredine.
Stoga je potrebno preduzeti mjere u cilju njegovog adekvatnog uklanjanja sa mjesta
lokacije predmetnog objekta.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 101 od 135
7.4 UTICAJ NA LOKALNO STANOVNIŠTVO
7.4.1 Promjene u broju i strukturi stanovništva i s tim u vezi mogući uticaj na ž. sredinu
S obzirom na namjenu predmetnog objekta teško može doći do enormne promjene u
broju i strukturi stanovništva u ovoj oblasti.Već smo naveli da se lokacija budućeg
autoservisa nalazi u prigradskom i naseljenom području.Broj stanovnika u ovoj oblasti je
veliki.Predmetni objekat se namjenski oprema za svrhu koja je navedena u tehničkom
opisu.Broj zaposlenih koji će obavljati poslove izgradnje, rekonstrukcije ili dogradnje
neće značajno promijeniti broj i strukturu stanovništva, što bi moglo uticati na
pogoršanje kvaliteta životne sredine.Takoñe rad predmetnog objekta nebi trebao uticati
negativno na postojeće vodosnabdijevanje lokalnog stanovništva.
7.4.2 Vizuelni uticaji
Budući predmetni objekat (autoservis u prizemlju) biće vidljiv većem broju ljudi s
obzirom na položaj (prigradsko naselje), naseljenost, samu namjenu i blizinu drugih
prometnih puteva.S obzirom na planirano ureñenje terena ova lokacija će poprimiti ljepši
izgled.Prilikom realizacije objekta vizuelni efekti neće biti baš najpovoljniji.Ipak treba
napomenuti da ovo nije grandiozni zahvat i da u ovoj regiji Crne Gore već figurišu
pojedini objekti iste namjene.Pojedina mjesta izvoñenja radova će biti ograñena čime će
se smanjiti negativni efekti vezani za izgled.Naravno i ovdje treba napomenuti da su ovi
vizuelni efekti privremenog karaktera.
Tipičan izgled autoservisnog prostora
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 102 od 135
7.4.3 Uticaj emisije zagañujućih materija ,buke,vibracija,toplote i zračenja na
zdravlje ljudi
7.4.3.1 Uticaj emisije zagañujućih materija
Iz opisa u predhodnim poglavljima elaborata prikazane su vrste i količine zagañujućih
materija koje se emituju prilikom izgradnje i eksploatacije predmetnog objekta.Jasno je
da njihov uticaj na lokaciju i oko lokacije postoji a neki od ovih uticaja su privremenog
karaktera.U slučaju incidentne situacije zbog neadekvatnog rada ne može doći do
kumulativnog efekta sa drugim projektima jer u bližoj okolini nema izvoñenja objekata
slične ili druge namjene.Kada govorimo o emisijama zagañujućih supstanci i korišćenju
opasnih materija potrebno je da spomenemo da polihlorisani bifen (PCB) neće biti
korišćen u elektronskoj opremi.Tehnička specifikacija i ugovori o nabavci i instalaciji
zahtijevaće da oprema koja se kupuje ne sadrži PCB.
7.4.3.2 Uticaj buke na okolinu i zdravlje ljudi
U toku realizacije predmetnog projekta,usljed rada teških mašina (mehanizacije) na izradi
objekata može doći do povećanog nivoa buke.Ovo se naročito odnosi na fazu izvoñenja
iskopa za temelje kao i prilikom betoniranja.Prilikom rada ove mehanizacije buka koja se
pojavi neće imati bitnije kumulativno dejstvo sa već postojećom bukom u okolini.Bitno
je da naglasimo da na konkretnoj lokaciji ima većih emitera buke.Odreñeni dio zvučnih
talasa će se emitovati sa gradilišta predmetnog objekta i pri radu sa ručnim prenosnim
alatima.Karakteristika ovako nastale buke je i pojava istaknutih i impulsnih tonova.
U sl. Tabeli su predstavljeni rezultati proračuna emisije usljed rada navedenih mašina.
Nivo buke koji nastaje usljed rada mašina za otkop materijala
Vrsta opreme
Nivo buke u dB (A)
Utovarivač
92
Bager
95
Kamion za miješanje betona
91
Kamion za odvoženje materijala
91
Σ
98,6
Ukupni nivo buke iznosi 99dB (A)
Na sledećoj stranici dostavićemo grafički prilog iz kojeg se sagledavaju statistički nivoi
buke nastale od rada jedne od mašina mehanizacije koja će se upotrebljavati za izvoñenje
radova na izgradnji predmetnog objekta (utovarivač).
Podgorica, jul, 2014.god.
strana 103 od 135
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
Project 700
dB
130
03/26/2010 02:30:35 PM - 02:30:55 PM
120
110
100
90
80
70
60
50
40
30
20
10
12.50
31.50
63
125
250
LZeq
LZFmax
Cursor: (A) Leq=92.1 dB LFmax=97.6 dB LFmin=80.2 dB
500
LZFmin
1000
2000
4000
8000
16000
A C Hz
Project 700
%
100
Based on LAF , 10ms
Class width: 0.2 dB 03/26/2010 02:30:35 PM - 02:30:55 PM
L1
L5
L10
L50
L90
L95
L99
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
20
30
40
50
60
70
Lev el
Cumulativ e
Cursor: [98.2 ; 98.4[ dB Lev el: 0.0% Cumulativ e: 0.0%
Podgorica, jul, 2014.god.
80
90
100
110
120
130
140 dB
=
=
=
=
=
=
=
97.2 dB
96.1 dB
95.5 dB
90.8 dB
85.5 dB
84.3 dB
82.3 dB
strana 104 od 135
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
Pravilnikom o graničnim vrijednostima nivoa buke u životnoj sredini,načinu
utvrñivanja indikatora buke i akustičnih zona i metodama ocjenjivanja štetnih
efekata buke ( ,,Sl.list RCG’’ br. 60/11) normativno je regulisan nivo buke u naseljenim
mjestima prema zonama naselja (izvan zgrade) i to tako da nivo buke ne smije prelaziti
dopuštene vrijednosti za odreñenu zonu.
Namjena prostora
Tiha zona u prirodi
Tiha zona u aglomeraciji
Zona povišenog režima zaštite od buke
Stambena zona
Zona mješovite namjene
Zona pod jakim uticajem buke koja potiče od
vazdušnog saobraćaja
Zone pod jakim uticajem buke koja potiče od
drumskog saobraćaja
Zona pod jakim uticajem buke koja potiče od
željezničkog saobraćaja
Industrijska zona
Zona eksploatacije mineralnih sirovina
Najviši dozvoljeni nivo
dan
35
40
50
55
60
55
Najviši dozvoljeni nivo
noć
30
35
40
45
50
50
60
55
65
60
Na granici zone buka ne smije prelaziti nivoe
u zoni sa kojom se graniči
Na granici zone buka ne smije prelaziti nivoe
u zoni sa kojom se graniči
Iz prikazanog uočavamo da će u fazi izvoñenja radova doći do privremenog povećanja
buke u okolini preko dozvoljene vrijednosti.Vrijednosti prikazane buke se odnose na
neposrednu blizinu mjesta izvoñenja radova.Za očekivati je da nivo buke bude niži u
blizini najbližih stambenih jedinica i u zatvorenom boravišnom prostoru.Isto tako je bitno
istaći da se ne može očekivati istovremeni rad svih mašina kao ni njihov kontinuirani
rad.Period kada će ove mašine biti najviše u upotrebi jeste dnevni vemenski
interval.Ponovo ćemo naglasiti da su efekti ovakvih zvučnih uticaja privremenog
karaktera.
U toku eksploatacije objekta glavni faktor negativnog uticaja predmetnog objekta na
životnu sredinu sa stanovišta buke je saobraćaj na platou ispred objekta, odnosno rad
motornih vozila koja koriste usluge servisiranja.Meñutim efekti ovako nastale buke su
zanemarljivi s obzirom da u okolini ima saobraćajnica koja je najveći emiter u okolini.
S obzirom na vrstu, kapacitet, lokaciju i namjenu predmetnog objekta ne postoji
mogućnost značajnog povećanja već postojeće buke u okolini (komunalna buka) u toku
njegove eksploatacije.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 105 od 135
7.4.3.3 Uticaj vibracija na okolinu i zdravlje ljudi
U toku izvoñenja projekta očekuje se manja pojava vibracija usljed rada mehanizacije na
samoj lokaciji.Ova pojava je privremenog karaktera i nema značajnog uticaja na okolinu.
S obzirom na vrstu djelatnosti, tehnološki proces i opremu koja se koristi, emitovanje
vibracija prilikom eksploatacije predmetnog objekta ka okruženju će biti zanemarljivo.
7.4.3.4 Uticaj toplote i zračenja na okolinu i zdravlje ljudi
Prilikom rada raznih mašina pri izradi objekta dolazi do neznatnog emitovanja toplote i
zračenja.Važno je napomenuti pri izradi da je ovo otvoren prostor a i u fazi eksploatacije
se ne očekuju negativi efekti.Dakle u okolinu se neće emitovati toplota i zračenje koji bi
mogli izazvati štetna dejstva.
7.5 UTICAJ NA EKOSISTEME I GEOLOGIJU
7.5.1 Gubitak i oštećenje biljnih i životinjskih vrsta i njihovih staništa
Planirani zahvat neće imati bitnijeg uticaja na vegetaciju ovog područja.Ne postoji
opasnost da se ugrozi populacija neke rijetke, zaštićene ili endemične vrste.Takoñe, neće
doći do promjene granica nabrojanih biljnih zajednica ili poremećaja njihove florističke
strukture.Ove promjene biće lokalnog karaktera tj. izražene u zoni u izgradnje objekta.
Uzimajući u obzir sastav i kompoziciju faune na istraživnom području kao i ekologiju
dominantnih grupa u terestričnim i akvatičnim ekosistemima, za očekivati je da će ovaj
uticaj biti minimalan na populacije rijetkih i ugroženih na području koje se nalazi
izloženo uticaju.Izvjesno je da će planirani zahvat na životnu sredinu dovesti do
povećane smrtnosti u odreñenim životinjskim grupama koje su svojim načinom života
vezane dio zemljišta koji će biti iskorišćen za podizanje predmetnog objekta.Meñutim
ovaj efekat će biti kompenziran tj. biti ograničen kompenzirajućim reakcijama preživjelih
jedinki, do čega prije svega dolazi, zahvaljujući smanjenju intenziteta intraspecijske
kompeticije, što će dovesti i do pojačane imigracije za neiskorišćene resurse, tako da se
opšta smrtnost (na osnovu modela Lotka-Walter) neće bitno promijeniti
Uticaji na biljni i životinjski svijet neće biti negativni iz razloga što je postojeće rastinje
na lokaciji zanemarljivo pa projektom hortikulture stvara se jedna valorizacija sa sadnjom
drugih uobičajenih kultura za ovo područje.Takoñe slobodni prostor lokacije na kojoj se
planira da bude predmetni objekat bi trebalo da se oplemeni zelenilom (travnati tepih) u
skladu sa smjernicama, propisima i preporukama nadležnih službi.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 106 od 135
7.5.2 Gubitak i oštećenje geoloških, paleontoloških i geomorfoloških osobina
U toku izvoñenja i eksploatacije projekta neće doći do gubitka i oštećenja geoloških,
paleontoloških i geomorfoloških osobina.Lokacija objekata ne pokriva nalazišta minerala,
paleontoloških i mineroloških pojava koje su ili bi trebalo biti zaštićene.
7.6 UTICAJ NA NAMJENU I KORIŠĆENJE POVRŠINA
7.6.1 Izgrañene i neizgrañene površine
Predio u kojem se planira realizacija predmetnog objekta je urbana oblast sa dosta
izgrañenih stambenih i dr. objekata.Položaj i segmenti budućeg objekta će se pružati na
zemljištu koje čini sastavni dio prigradskog područja grada Berana.Površina zemljišta
koju će zaokupiti predmetni projekat nije enormno velika.Ranije se neposredna lokacija
(teren) duž kojeg će se pružati opisivani segmenti nije koristio ni u kakve svrhe.Ova
lokacija se nalazi na području u kojem je i predviñena izgradnja objekata ovog
tipa.Drugih planova vezanih za ovu lokaciju nema, bilo opštinskih bilo republičkih
organa a kao što je već navedeno odlukom nadležnog opštinskog organa donijeto je
rješenje kojim se odobrava pomenutom nosiocu projekta obavljanje navedene
djelatnosti.Samim tim lokacija nije predviñena za neku drugu namjenu.
7.6.2 Upotreba poljoprivrednog zemljišta
Zemljište koje će biti zauzeto je ono koje će se nalaziti pod objektom pojedinih
segmenata predmetnog objekta.Na konkretnoj lokaciji nema intenzivne poljoprivredne
proizvodnje.Prilikom rada, predmetni objekat ne zahtijeva upotrebu zemljišta radi
funkcionisanja.Dakle realizacija i rad predmetnog objekta neće bitnije uticati na upotrebu
poljoprivrednog zemljišta na lokaciji i u široj okolini.
7.7 UTICAJ NA KOMUNALNU INFRASTRUKTURU
7.7.1 Uticaj na saobraćaj
Na lokaciju na kojoj se planira izvoñenje projekta, može se pristupiti direktno sa lokalnih
putnih pravaca.U elaboratu je već navedeno da će se prilikom pristupa mehanizacije sa
terena izvoñenja radova na lokalne puteve obavezno vršiti pranje točkova.Neće se koristi
veliki broj vozila mehanizacije koji bi mogli eventualno izazvati zakrčenja na putevima te
stoga nemože doći do negativnih posljedica po saobraćaj.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 107 od 135
7.7.2 Uticaj na vodosnadbijevanje
U dijelu tehničkog opisa je spomenuto da će se do zone izvoñenja radova voda za potrebe
zaposlenih dovoditi sa postojećih gradskih priključaka u okolini.Potrošnja vode će biti
nešto povećana naročito u ljetnjem periodu godine pri eksploataciji ali se ne očekuje neki
negativan uticaj u ovom smislu.Dakle izgradnja i rad predmetnog objekta ukoliko se
ispoštuju uslovi priključenja, neće uticati na postojeće vodosnadbijevanje u okolini.
7.7.3 Uticaj na energetiku
Ponovićemo da predmetni objekat s obzirom na veličinu zahvata jeste odreñeni potrošač
energije.Ipak ne očekuje se potrošnja energije u tolikom obimu da bi smo mogli govoriti
o štetnom dejstvu na energetiku.
7.7.4 Odvoñenje otpadnih voda
Kao što je već i navedeno sve otpadne vode prilikom funkcionisanja objekata u slučaju
nastanka će se odvoditi u separator i nakon toga u gradski sistem atmosferske
kanalizacije.Sve otpadne vode koje se jave prilikom realizacije odvode se u specijalno za
tu namjenu postavljene PVC nužnike koje će redovno održavati specijalizovano
preduzeće.Ovim nema negativnog uticaja na površinske i podzemne vode kao ni na
zemljište.
7.7.5 Stvaranje otpada i slično
Otpad će se u toku redovnog rada predmetnog projekta stvarati u odreñenim
količinama.Do sada se više puta u elaboratu spminjao otpad, način njegovog nastanka pri
realizaciji, vrsta i način uklanjanja.Iz svega se može zaključiti da predmetni projekat sa
predviñenim načinom odstranjivanja istog neće doprinijeti stvaranju otpada u okolini.
7.8 UTICAJ NA ZAŠTIĆENA PRIRODNA I KULTURNA DOBRA I NJIHOVU
OKOLINU
U užoj okolini predmetnog objekta nema kulturno – istorijskih spomenika kao ni
arheoloških nalazišta.Takoñe na lokaciji nema ni zaštićenih prirodnih dobara.Time uticaj
predmetnog projekta na ove činioce ne postoji ili je zanemarljiv.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 108 od 135
7.9 UTICAJ NA KARAKTERISTIKE PEJZAŽA I SL.
Registrovanih prirodnih fenomena i rijetkosti na širem predmetnom prostoru
nema.Pejzažne vrijednosti sa očuvanim autentičnim segmentima su karakteristika ovog
područja.Uvažavajući prostorne okvire u kojima se nalazi analizirana lokacija moguće je
u morfološkom smislu izdvojiti klasu blago nagnutog terena.Kada se radi, kako o
vizuelnim tako i o biološkim karakteristikama postojeće vegetacije, izvjesno je da se o
ovim karakteristikama ne može govoriti na predmetnoj lokaciji.Vodene površine
(vodotokovi) kao elemenat pejzaža nijesu prisutne na lokaciji te nemaju nikakav značaj.
S obzirom na predviñeni način uklanjanja materijala koji će se dobiti iskopom temelja
može se konstatovati da navedena aktivnost nema značaja za pejzažni izgled niti na
topografiju.Izgled predmetnog objekta nemože narušiti postojeću sliku izgleda ove
okoline.
7.10 AKCIDENTNE SITUACIJE
Na osnovu namjene objekta (u prizemlju je predviñen prostor za servisiranje motornih
vozila) procijenjene su sledeće akcidentne situacije tokom eksploatacije:
◊ izbijanje požara;
◊ nekontrolisano izlivanje motornog goriva i ulja na parking mjestima i manipulativnim
površinama u garaži;
◊ procurivanje goriva i ulja iz agregata;
U slučaju zakazivanja rada separatora za otpadne vode može doći do iscurivanja opasnih
materija u zemljište.
U toku odvijanja saobraćaja unutar poslovnog kruga predmetnog objekta iz različitih
subjektivnih i objektivnih razloga može doći do nezgoda koje, osim na učesnike u
saobraćaju, mogu izazvati neželjene posledice na životnu sredinu.
U akcidentne situacije, osim iscurivanja opasnih materija, spadaju eksplozije i
požari.Eksplozije predstavljaju jednu od mogućih posledica saobraćajnih nezgoda.
U najvećem broju slučajeva one su praćene požarima, bilo kao uzrokom, ili kao
posljedicom.
U elaboratu u poglavlju ,,Opis mjera za sprečavanje,smanjenje ili otklanjanje štetnih
uticaja’’ predstavljene su i mjere predviñene iz oblasti protivpožarne zaštite.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 109 od 135
8.1 UVOD
Prilikom funkcionisanja predmetnog objekta, u cilju obezbjeñivanja optimalnog rada,
zaštite životne sredine i zdravlja ljudi od eventualnog štetnog uticaja ovog zahvata,
neophodno je sprovesti mjere u cilju sprečavanja ili eliminisanja mogućeg zagañenja.
Cilj utvrñivanja mjera za smanjenje ili sprečavanje zagañenja jeste da se ispitaju
eventualne mogućnosti eliminacije zagañenja ili redukcije utvrñenih uticaja.
Zaštita životne sredine podrazumijeva trajnu zaštitu vrijednih prirodnih i stvorenih
vrijednosti u cilju održavanja i poboljšanja kvaliteta sredine, na lokaciji i u njenoj široj
okolini.
Uslove za zaštitu životne sredine treba ispuniti na tri nivoa:
- u fazi projektovanja
- u fazi izgradnje i
- u fazi korišćenja.
Obzirom da se ovaj elaborat procjene uticaja na životnu sredinu odnosi na izgradnju
stambeno-poslovnog objekta u kojem će se obavljati i djelatnost servisiranja motornih
vozila to se može konstatovati da su pripremljenom dokumentacijom planirane brojne
mjere koje imaju za cilj zaštitu životne sredine.
Pri izradi ovog Elaborata uočene su odreñene opasnosti koje se mogu pojaviti kod ovog
vida objekata, te je potrebno preduzeti odgovarajuće mjere zaštite na radu, zaštite životne
sredine i zaštite od požara.Obzirom da će se pojedini radovi odvijati u specifičnim
okolnostima i sa specifičnom opremom neophodan je veći stepen znanja, stručnog
iskustva i odgovornosti zaposlenih.
Potrebno je da sve radove izvode stručne i osposobljene ekipe, koje u svojim
organizacijama imaju interna pravila i uputstva kako bi se obezbijedilo da su svi
zaposleni upoznati i obučeni za rad na ovim vrstama objekata.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 110 od 135
8.2 MJERE ZBRINJAVANJA GRAðEVINSKOG OTPADA I ZAŠTITE
ŽIVOTNE SREDINE
8.2.1 Mjere zbrinjavanje grañevinskog otpada
Posmatrajući kompletno problematiku zbrinjavanja grañevinskog otpada, ureñenja
okoline gradilišta i zaštitu životne sredine,mora se u punom smislu riječi konstatovati da
je predmetna podzemna garaža sa pratećim objektima i primijenjenim rješenjima,
specifična grañevina.
Organizacija izgradnje predmetnog objekta, zavisno o opsegu same grañevine, sprovodi
se u načelu na taj način da se na prikladnom mjestu, u smislu transporta potrebnog
materijala i opreme te blizine objekta, oformi tzv.gradilište.Ovo je gradilište u pravom
smislu te riječi pošto isto služi kao baza za dopremu alata, materijala, opreme , ljudstva i
kao mjesto izvoñenja radova.Prema tome,na tako oformljenom gradilištu (bazi) obavljaju
se grñevinski zahvati u smislu grañenja i raspoloživi teren se uz minimalne pripreme i
eventualne manje grañevinske zahvate (npr. postavljanje kontejnera za boravak ljudi,
ureñenje terena za odlaganje materijala i alata, parkiranje vozila, postavljanje ograde i sl.)
prilagodi potrebama boravka ljudi i omogući efikasnija gradnja same
grañevine.Konkretni grañevinski zahvati, u smislu iskopa, betoniranja, montaže
konstrukcije,izrade prilaznih puteva i sl., provode se na terenu koji je, zavisno od veličine
zahvata i smještaju baze, na većoj ili manjoj udaljenosti u odnosu na istu.
Spomenuti radovi vezani su uz konkretnu lokaciju izvoñenja radova.
Prema tome, po izgradnji predmetnog objekta potrebno je rasformirati gradilište
(bazu).Drugim riječima, potrebno je teren koji je bio zauzet za vrijeme gradnje dovesti u
stanje koje je bilo zatečeno prije izgradnje.To se postiže demontažom svih eventualno
ugrañenih objekata (kontejnera i sl.), demontažom ograde ukoliko već nije postojala, te
transportom viška materijala, opreme i otpadnog materijala na lokacije predviñene za
deponovanje takvog materijala.Nadalje, potrebno je demontirati sve eventualno izvedene
komunalne priključke i sl.
Što se tiče samog objekta, potrebno je napomenuti kako je teren oko istog potrebno
dovesti u izgledno stanje.Rezimirajući na kraju,potrebno je izvršiti sve zahvate navedene
u predhodnom dijelu teksta, a u smislu saniranja zemljišta na kojem su vršeni
odgovarajući grañevinski zahvati.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 111 od 135
Shodno Pravilniku o postupanju sa grañevinskim otpadim,načinu i postupku prerade
grañevinskog otpada,uslovima i načinu odlaganja cement azbestnog grañevinskog otpada
(''Sl. list RCG'', br. 60/10) mora se preduzeti sledeće:
◊ Grañevinski otpad na gradilištu skladišti se odvojeno po vrstama grañevinskog otpada u
skladu sa katalogom otpada i odvojeno od drugog otpada,na način kojim se ne zagañuje
životna sredina.
◊ Odlaganje grañevinskog otpada koji se privremeno ne skladišti na gradilištu ili u
objektu u kojem se izvode grañevinski radovi može se vršiti u kontejnere postavljene na
gradilištu,uz gradilište ili uz objekat na kojem se vrše grañevinski radovi.
◊ Kontejneri moraju biti izrañeni na način kojim se omogućava bez pretovara odvoženje
otpada u postrojenje za dalju obradu.
◊ Investitor mora obezbijediti da se iz objekta izdvoji opasan grañevinski materijal,radi
sprečavanja miješanja opasnog grañevinskog materijala sa neopasnim grañevinskim
otpadom,ukoliko je to tehnički izvodljivo.
◊ Grañevinski otpad može se privremeno skladištiti na gradilištu do završetka
grañevinskih radova,a najduže jednu godinu.
◊ Grañevinski otpad može se privremeno skladištiti i na drugom gradilištu investitora ili
drugom mjestu koje je ureñeno za privremeno skladištenje grañevinskog otpada.
◊ Investitor objekta čija je zapremina objekta zajedno sa zemljanim iskopom veća od
2000m³ sačinjava plan upravljanja grañevinskim otpadom na koji saglasnost daje
nadležni organ u skladu sa zakonom.
◊ Grañevinski otpad investitor,odnosno izvoñač grañevinskih radova koji je ovlašćen od
strane investitora,predaje sakupljaču grañevinskog otpada ili neposredno postrojenju za
obradu grañevinskog otpada.
◊ Preradu grañevinskog otpada investitor može da vrši na gradilištu na osnovu dozvole u
skladu sa zakonom.
◊ Grañevinski otpad (otpadni beton,opeka,keramika i grañevinski materijal na bazi gipsa
ili mješavina grañevinskog otpada sa zemljanim iskopom) može se ponovo upotrijebiti za
izvoñenje grañevinskih radova na gradilištu na kojem je otpad nastao ukoliko zapremina
otpada ne prelazi 50 m³.
◊ Cement azbestni otpad mora se pakovati u zatvorene kese ili foliju,tako da se spriječi
ispuštanje azbestnih vlakana u životnu sredinu u toku utovara,prevoza i istovara na
deponiju.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 112 od 135
8.2.2 Aktivnosti na realizaciji mjera zaštite životne sredine
8.2.2.1 Mjere prilikom izvoñenja pripremnih radova
Pripremni radovi treba da su prilagoñeni odvijanju radova.
S obzirom da će se gradilište nalaziti u urbanoj oblasti predviñeno je da se grañenje obavi
kontinuirano, treba u što većem obimu koristiti najbliže postojeće pogone za proizvodnju
betona, armature, oplate i sl.Zbog toga se pripremni radovi moraju svesti na najmanju
moguću mjeru koja treba da obezbijedi:
◊ nesmetan i uspješan rad tehničkog i ostalog osoblja investitora, nadzora i izvoñača
radova;
◊ snadbijevanje gradilišta vodom, električnom energijom i telefonskim vezama;
◊ izradu oplate;
◊ izradu armature;
◊ smještaj i zaštitu materijala i alata;
◊ uzimanje toplog obroka na gradilištu.
◊ svi pripremni radovi treba da imaju privremeni karakter.
8.2.2.2 Mjere prilikom izvoñenja glavnih radova
Adekvatnom organizacijom gradilišta moguće je postići potpunu kontrolu nad svim
aktivnostima koje mogu narušiti životnu sredinu.Od mjera zaštite koje treba preduzeti
najvažnije su:
Prije betoniranja temelja potrebno je izraditi oplatu i postaviti armaturu temelja i ankere
elemenata iznad temelja, u svemu prema projektnoj dokumentaciji.Prekidi i nastavci
betoniranja su na spoju temelja i gornjih konstruktivnih elemenata.
Radovi počinju širokim iskopom zemlje do kote vrha temelja, pri čemu se eventualni
humus i glinoviti materijal odvaja za transport, a pjeskoviti i šljunkoviti materijal
deponuje na gradilište.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 113 od 135
Dalje se vrši iskop temeljnih traka i ploča.Dimenzije iskopa u osnovi se povećavaju za po
10 cm sa svake strane u odnosu na date dimenzije.Svaki iskop za temelj prima nadzorni
organ. Eventualno, po nalogu projektanta ili nadzornog organa, iskop je potrebno i
produbiti, do dobro nosivog sloja, kao i eventualno izvršiti zamjenu lošeg tla sa
šljunkovitim materijalom.U svaki iskopani temelj vrši se postavljanje šljunkovitog
nabijenog tampona debljine 10 cm.
Prije betoniranja temelja potrebno je izraditi oplatu i postaviti armaturu temelja i ankere
elemenata iznad temelja, u svemu prema projektnoj dokumentaciji.Prekidi i nastavci
betoniranja su na spoju temelja i gornjih konstruktivnih elemenata.
Prije otpočinjanja betoniranja temelja nadzorni organ uz prisustvo lica koje odredi
investitor kompetentnog za oblast geomehanike , mora pregledati jamu i dati saglasnost
za dalje radove.Za sve eventualne izmjene kote fundiranja potrebna je saglasnost
geomehaničara i projektanta.
-Betonski radovi
Izvoñač je dužan da uradi Projekat betona.
Beton se može spravljati iz predhodno ispitanih , te tokom vremena vizuelno i mjerenjem
kontrolisanih materijala.Beton se može spravljati isključivo u skladu sa odredbama
Pravilnika o tehničkim normativima za beton i armirani beton (PBAB 87).Za spravljanje
betona mogu se koristiti portland cementi klase 35 ili 45.
Izvoñač je dužan o svom trošku organizovati ispitivanje kontrole kvaliteta betona,
odnosno povjeriti tu kontrolu stručnoj ,specijalizovanoj i za ovu vrstu posla ovlašćenoj
ustanovi. Kontrola i osiguranje kvaliteta betona sprovodiće se:
- kao proizvodna kontrola
- kao dokazna kontrola
Prekidi u betoniranju dopušteni su samo na mjestima koji će biti dati u projektu betona.
Ugrañivanje betona se vrši pervibratorima odgovarajućeg prečnika (φ40 - φ50 mm).
Prilikom spravljanja transporta, ugradnje, njegovanja i kontrole betona izvoñač je dužan
da se u svemu pridržava ove tehničke dokumentacije, kao i odredbi važećih tehničkih
propisa i standarda, odnosno Pravilnika o tehničkim normativima za beton i armirani
beton.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 114 od 135
-Armirački radovi
Armatura mora biti potpuno prava i čista , bez korozije i blata , savijena i ugrañena prema
detaljima armature.Za obezbjeñenje zaštitnog sloja koriste se prizme od plastične mase ili
od betona.
Prije početka savijanja armature , izvoñač je dužan izvršiti kontrolu planova armature,
kako bi se eventualne greške na vrijeme otklonile.
Prilikom betoniranja ne smije doći do deformacija i oštećenja skeleta armature.Sve
eventualne deformacije izvoñač je dužan otkloniti odmah , i o svom trošku.
Sva nastavljanja armature moraju se izvoditi u skladu sa planovima armature i važećim
pravilnicimna za ovu vrstu posla.
Pri izvoñenju armiračkih radova neophodno je ispoštovati projektovane razmake profila,
dužine preklopa i sidrenje armature, a pri betoniranju projektovane zaštitne slojeve.
Prilikom izvoñenja radova na konstrukcijama ovog kompleksa u svemu se pridržavati
važećih propisa i pravilnika iz oblasti grañenja.Na radovima izvoñenja angažovati
stručnog i ovlašćenog izvoñača, koji radove može obavljati jedino u permanantnom
prisustvu kvalifikovanog i ovlašćenog stručnog nadzora.
Dopune, promjene odstupanja niti izmjene bilo kakve vrste, prilikom realizacije ovog
projekta konstrukcije, nisu dozvoljene bez pismene saglasnosti Odgovornog projektanta
konstrukcije.
IZVOðENJE VODOVODNIH I KANALIZACIONIH INSTALACIJA
Izvoñač je dužan da provjeri sve visinske kote u projektu i sravni ih sa stvarnim visinama
na gradilištu.Svi horizontalni vodovi postavljaju se sa padom prema najnižem ispusnom
mjestu.Kroz konstrukcije se ne smiju cijevi voditi koso nego upravno na površinu zida.
Opšte mjere prilikom izgradnje objekata
U fazi izgradnje biće potrebno:
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 115 od 135
- područje izgradnje prskati vodom,
- radove obavljati radnim danima u vremenu od 08:00 do 18:00h,
- da vozila sa motorima na unutrašnje sagorijevanje imaju zvanični sertifikat o
izduvnim gasovima,
- čišćenje terena u koridoru
pesticida.
izvoditi ručno ili pomoću mašina te bez upotrebe
- na strmim padinama vegetaciju minimalno raščišćavati i opet posaditi kao prioritet
kako bi se spriječile erozije u koridoru izvoñenja radova,
- da sva eloktro oprema nabavljena za projekat ne smije sadržati PCB,
- koristiti postojeće puteve kao pristupne puteve,
- alternativne puteve označiti i postavljati saobraćajne znake kako bi se izbjegla
zabuna,
- na gradilištu predmetnog objekta treba da bude izgrañen sanitarni čvor,
- za odvod prljave vode treba da budu montirani tipski PVC nužnici,
- Održavanje tipskih PVC nužnika organizovati na osnovu ugovora sa nadležnim
preduzećem,
- Tipski PVC nužnik se na gradilištu locira na najpovoljnije mjesto.Pri odabiru
lokacije ovog nužnika mora se voditi računa da odstojanje od najbližih mjesta rada
ne bude veća od 200m,
- za dezinfekciju sanitarnog čvora treba da se koriste TEGO-51, HALAMID i
HOZOCID,
- potrebno je da se nužnici hlorišu svaki dan a da su podovi izrañeni od materijala koji
se lako održava.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 116 od 135
◊ Prije početka radova teren je potrebno očistiti od svih zapreka.
◊ Potrebnu količinu zemlje iz iskopa za zatrpavanje deponovati u krugu gradilišta, a višak
ili neupotrebljivu zemlju transportovati na deponiju čiju će lokaciju odrediti organ
lokalne uprave.
◊ Gradilište je potrebno ograditi i propisno obelježiti.
◊ Izvršiti pravilan izbor grañevinskih mašina i vozila radi nabavke ureñaja sa najmanjom
emisijom buke i najmanje vibracija pri radu.
◊ Tokom izvoñenja radova održavati mehanizaciju: grañevinske mašine i vozila u ispravnom stanju, u cilju maksimalnog smanjenja buke.
◊ Primjenjivati propise zaštite na radu, radi zaštite radnika od buke na gradilištu.
◊ Ukoliko se u toku izvoñenja radova naiñe na prirodno dobro za koje se predpostavlja
da ima svojstva prirodnog spomenika, geološko-paleontološkog ili mineraloškopetrografskog porijekla, obavijestiti Zavod za zaštitu spomenika Crne Gore i preduzeti sve mjere
obezbjeñenja prirodnog dobra, do dolaska ovlašćenog lica.
◊ Održavati mašinski park u ispravnom stanju, u cilju eliminisanja mogućnosti dospijevanja nafte, derivata i mašinskog ulja u površinske i podzemne vode.
◊ Održavati i redovno kvasiti pristupne i gradilišne puteve, radi redukovanja prašine.
◊ Obezbijediti dovoljan broj posebnih, mobilnih kontejnera, prema broju stalnih i
privremenih radnika, za prikupljanje čvrstog komunalnog otpada sa lokacije gradilišta i
obezbijediti odnošenje i deponovanje prikupljenog komunalnog otpada u dogovoru sa
nadležnom komunalnom službom grada.
◊ Izvršiti revitalizaciju zemljišta, tj. sanaciju kompletne lokacije posle završenih radova,
tj. ukloniti sve privremene objekte, predmete i materijale sa površina korišćenih za
potrebe gradilišta odvoženjem na odabranu deponiju.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 117 od 135
8.2.2.3 Tehničke mjere zaštite
Prema definiciji tehničke mjere zaštite životne sredine obuhvataju sve mjere koje su
neophodne za dovoñenje kvantitativnih negativnih uticaja u dozvoljene granice kao i
preduzimanje mjera kako bi se odreñeni uticaji u procesu izgradnje i esploatacije doveli
do minimuma.Tehničke mjere zaštite se mogu podijeliti prema izdvojenom značajnom
uticaju na koji se odnose. Tako su u konkretnom slučaju izdvojene:
• mjere zaštite tla
• mjere zaštite od buke
• mjere zaštite od aerozagañenja
• mjere zaštite voda
• mjere zaštite pejsaža
Mjere zaštite tla
Kao što je u analizi uticaja navedeno, zemljište kao ograničeni prirodni resurs,
izgradnjom trpi niz različitih uticaja od korišćenja površina prilikom izgradnje pa do
uticaja koji nastaju dugogodišnjom eksploatacijom.Neophodno je sprovesti u realnosti
propisane mjere zaštite da se potencijali ovog resursa ne bi u okolnoj zoni
smanjivali.Adekvatna zaštita uključuje u sebe sledeće aktivnosti kojima je za cilj
smanjenje stepena degradacije i zagañenja zemljišta:
• tačno utvrditi mjesta kretanja i parkiranja voznog parka.Ovo se čini radi sprečavanja
dodatnog zbijanja tla;
• otpadni materijal koji nastaje na samom gradilištu odnijeti na odreñenu deponiju koja
se nakon završetka radova mora rekultivisati,
• prilikom ureñenja terena evidentirati mjesta koja zahtijevaju posebnu zaštitu od erozije
i primijeniti propisane mjere sprečavanja tog procesa,
• obavezno prije ispuštanja otpadnih voda sa poda podzemne garaže izvršiti njihovo
prečišćavanje u separatoru za zamašćene i zauljane vode.
• prilikom redovnog rada predmetnog objekta,redovno održavati i prazniti separator.
Mjere zaštite od buke
Nakon izgradnje predmetnog objekta, pristupiti direktnom mjerenju buke na kontrolnim
mjestima.
◊ Barijere za zaštitu od buke oblikovati u skladu s prirodnim ambijentom na lokaciji
zahvata koristeći prirodne materijale i autohotne biljne vrste.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 118 od 135
Mjere zaštite od aerozagañenja,
Mjere za smanjenje zagañenja vazduha u toku gradnje moraju da uključuju:
◊ Sprečavanje stvaranja prašine sa gradilišta;mjera zahtijeva redovno vlaženje okoline
izvoñenja radova po suvom i vjetrovitom vremenu.
◊ Sprečavanje nekontrolisanog raznošenja grañevinskog materijala sa područja gradilišta
transportnim sredstvima;mjera zahtijeva čišćenje vozila prilikom vožnje sa područja
gradnje na javne saobraćajne površine,prekrivanje rasutog tovara u transportu i vlaženje
dijelova gradilišta.Mjeru je potrebno realizovati na cjelokupnom mjestu gradnje.
◊ Poštovanje normi za emisiju kod korišćene grañevinske mehanizacije i transportnih
sredstava;mjera zahtijeva upotrebu tehnički besprekorne grañevinske mehanizacije i
transportnih sredstava.
◊ Formiranje zelenog pojasa i u tu svrhu je potebno uraditi zasade autohtonih biljnih
vrsta.
Mjere zaštite voda
Koncept odvodnjavanja podrazumijeva zatvoreno - kontrolisani sistem, sa postrojenjem
(separator) za prečišćavanje otpadnih voda sa poda garaže prije ispusta u kanalizaciju.
◊Neophodno je prije upuštanja otpadnih voda u kanalizaciju postaviti separator za
zamašćene i zauljane vode s obzirom da ove vode sa betonskih površina unutar
autoservisa i parkinga mogu sa sobom ponijeti ove materije.
Mjere zaštite u akcidentu
Osnovni cilj analize uticaja, kada su u pitanju akcedentni slučajevi, je da se ukaže na
njihove moguće posljedice i ako je vjerovatnoću njihove pojave.Definisanje mjesta i
vremena njihovog nastanka veoma je teška za procjenu.
Akcidentni slučajevi mogu nastati kako u fazi izgradnje tako i u fazi eksploatacije
objekta.U slučaju izlivanja ulja iz mehanizacije prilikom realizacije objekta, pod uticajem
atmosferskih padavina dolazi do zagañenja podzemnih voda.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 119 od 135
U tom slučaju potrebno je preduzeti hitne mjere sanacije terena na način da se zauljano
zemljište mora sakupiti i privremeno odložiti u nepropusne sudove i dalje se predati
firmama koje imaju dozvolu nadležnog organa za sakupljanje otpada.
Tokom eksploatacije objekta, usled neadekvatnog projektovanja i izgradnje, nepravilnog
rukovanja kao i neispravnosti procesne opreme ili instalacija u objektu, moguće je da
nastanu : - opasnost po život i zdravlje upošljenih, korisnika usluga i stanara u ovom i
okolnim objektima, - štete u smislu uništenja materijalnih vrijednosti objekta.
Projektnom dokumentacijom za izgradnju predmetnog objekta projektovano je niz
preventivno-represivnih mjera iz oblasti zaštite od požara, koji bitno utiču na povećanje
opšteg nivoa bezbijednosti ljudi i materijalnih dobara u objektu, kao i samog objekta.
◊ Svi materijali koji se koriste za zidove, plafone i podove na putevima za evakuaciju
(u stepeništima) i predviñaju kao protivpožarni moraju biti atestirani u odgovarajućim
nadležnim institucijama.
◊ Predmetni objekat treba biti povezan dovoljnim brojem potpuno opremljenih hidranata.
◊ Objekat je pokriven mrežom ručnih javljača požara i alarmnim sirenama.
◊ Redovno održavati sistem za mjerenje koncentracije CO na podzemnim nivoima garaže
sa odgovarajućim sistemom za alarmiranje i upozorenje prisutnih na pojavu gasa.
Prilikom nabavke,ugradnje i održavanja elektoinstalacija potrebno je preduzeti:
1. Ureñaji i oprema za električne instalacije moraju biti podesni za rad instalacije pri
nazivnom naponu el. instalacije.
Električna oprema mora da podnese struje koje protiču toku normalnog rada kao i u
vanrednim okolnostima, u toku vremena koje dopuštaju karakteristike ureñaja za zaštitu.
Električna oprema, pri uključivanju i isključivanju, ne smije štetno da djeluje na drugu
opremu. Oprema, uključujući provodnike i kablove, mora se postaviti tako da se lako
može provjeravati, održavati i prilaziti njenim priključcima i da se njom može lako
rukovati. Predhodno važi i za opremu postavljenu u kućištu.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 120 od 135
2. Natpisne pločice i druga sredstva koja služe za raspoznavanje moraju se postaviti na
rasklopne aparate radi označavanja njihove namjene.Upravljački elementi o elementi
signalizacije moraju se postaviti na lako pristupačna i vidljiva mjesta.
3. Izolovani provodnici i kablovi moraju se položiti i označiti tako da se lako raspoznaju
kod ispitivanja, popravke ili zamjene.Zaštitni provodnik (PE) ili zaštitno - neutralni
provodnik (PEN) označavaju se kombinacijom zelene i žute boje, a neutralni (N) svjetloplavom bojom.Ove boje ne smiju se upotrebiti za bilo koje drugo označavanje.
4. Ureñaj za zaštitu mora se postaviti i označiti tako da se lako raspozna njihovo
pripadajuće strujno kolo.Ureñaj za zaštitu se mora postaviti u rasklopni blok /razvodn
tablu/.
5. Šeme, dijagrame ili tabele el. instalacija niskog napona moraju se postaviti na mjesta
na kojima ima više strujnih krugova, tako da označavaju prirodu i sastav strujnih krugova
i karakteristike za raspoznavanje ureñaja za zaštitu, uključivanje i isključivanje, kao i
mjesto njihovog postavljanja i izolacije.
6. U rasklopnom bloku /tabli/ mora se postaviti i grupisati el.oprema iste vrste struje i
napona tako da ne može doći do meñusobnih štetnih uticaja.
U predmetnom objektu kao potencijalni izvor akcidentne situacije jesu ureñaj za
prečišćavanje otpadnih voda sa poda autoservisa i parkinga.
◊ Nekontrolisano isteklo gorivo ili ulje potrebno je pranjem vodom pomoću crijeva
ukloniti iz objekta prema separatoru zamašćenih i zauljanih voda.
Mjere zaštite predviñene Arhitektonsko grañevinskim projektom
- Izvoñač radova je obavezan da uradi poseban elaborat o ureñenju gradilišta i rada na
gradilištu sa naznačenim mjerama zaštite na radu po važećim propisima i standardima,
- Prije početka izvoñenja, izvoñač je obavezan da se upozna sa geološkim i hidrogeološkim karakteristikama terena.
- U cilju ispunjenja potrebne stabilnosti i funkcionalnosti konstrukcije, konstrukcija
objekta je izabrana u zavisnosti od namjene objekta, a prema propisima za ovakvu vrstu
objekta.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 121 od 135
Mjere zaštite predviñene Projektom vodovoda i kanalizacije
Sistemi instalacija vodovoda i kanalizacije su usvojeni prema uslovima za ovu
lokaciju.
Dimenzionisanje instalacija vodovoda i kanalizacije je izvršeno na osnovu
hidrauličkog proračuna uz primjenu važećih tehničkih normativa i standarda i izvršen je
pravilan izbor materijala za ovu vrstu instalacija.
- Projektnom dokumentacijom je predviñeno propisno kačenje, sidrenje i pravilna ugradnja svih hidrotehničkih instalacija u objektu.
- Zemljani radovi za postavljanje kanalizacionih kolektora moraju se obavljati strogo
prema odreñenim tehničkim uslovima i normativima za obavljanje ovakvih radova;
- Spojeve cijevi treba izvesti da budu nepropustljivi.Materijal i način spajanja za svaku
vrstu cjevovoda odreñen je projektom;
Kod grañenja vodovodne i kanalizacione mreže potrebno je vršiti hidrauličko
ispitivanje mreže prema uputstvima iz projekta;
Mjere zaštite predviñene elektro Projektom-za elektroenergetsku infrastrukturu
Prije izvoñenja radova, nosilac projekta mora zatražiti od stručne službe
Elektrodistribucije Berane da izvrši ispitivanje lokacije radi utvrñivanja tačnog položaja
kablovskih elektroenergetskih vodova i istovremeno pribaviti i katastre od nadležnih
stručnih službi PTK,Vodovoda i kanalizacije i sl.
Radi preciznog konstatovanja položaja eventualnih podzemnih instalacija, izvoñač će, u
prisustvu predstavnika službe u čijem je vlasništvu (nadležnosti) predmetna podzemna
instalacija, prvo izvršiti probne otkope.Na tim mjestima se grañevinski radovi (iskopi)
moraju vršiti ručno (kod kablova i u beznaponskom stanju kabla) i uz maksimalne mjere
opreznosti.
Pri izvoñenju radova, izvoñač je dužan primjeniti sve mjere zaštite, kako radnika na
izvoñenju radova, tako i pješaka (prolaznika) i vozila.Pri tome se moraju poštovati
dobijene saglasnosti, kao i uslovi dati od nadležnih organa, za izvoñenje kompletnog
objekta sa pripadajućom infrastrukturom.Organizacijom gradilišta omogućiti bezbjednu
komunikaciju korisnika poslovnih objekata u zoni radova.
Takoñe omogućiti i nesmetano odvijanje radova na susjednim objektima u izgradnju, čija
je izgradnja započeta. Obezbjediti zaštitu radnika od izvoñenja radova na tim objektima.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 122 od 135
Radove na izvoñenju usaglašavanja položaja postojećih elektroenergetskih vodova sa
projektnim rešenjem parkirnih saobraćajnica i parkirališta izvoñač je dužan uskladiti sa
ostalim radovima na njihovoj rekonstrukciji, kako ne bi dolazilo do meñusobnog
ugrožavanja radnika,kao i narušavanja pojedinih urañenih elemenata grañevinskog dijela
saobraćajnica i parkirališta.Istovremeno, izvoñač i nadzorni organ su dužni obezbjediti
punu saradnju sa Elektrodistribucijom - Podgorica i bez njene saglasnosti se ne mogu
vršiti nikakve intervencije na postojećim vodovima.
8.2.2.4 Mjere zaštite u toku redovnog rada objekta
◊ Potrebno je ispoštovati sve mjere zaštite koje su propisane od strane javnih i
komunalnih nadležnih ustanova i institucija, a koje su od interesa za uslove zaštite
životne sredine;
◊ Obezbijediti dovoljan broj posebnih, mobilnih kontejnera, za prikupljanje čvrstog
komunalnog otpada i obezbijediti odnošenje i deponovanje otpada u dogovoru sa
nadležnom komunalnom službom grada;
◊ Obaveza je Nosioca projekta da uradi Pravilnik o radu objekta, koji treba da sadrži Plan
odgovora na udese;
◊ Održavati kvalitet prečišćene otpadne vode na separatoru ulja i masti prije ispuštanja u
kanalizaciju, shodno članu 5 Pravilnika o izmjeni pravilnika o kvalitetu i sanitarnotehničkim uslovima za ispuštanje otpadnih voda u recipijent i javnu kanalizaciju,načinu i
postupku ispitivanja kvaliteta otpadnih voda,min.broju ispitivanja i sadržaju izvještaja o
utvrñenom kvalitetu otpadnih voda (Sl.list RCG. Br.6/10);
◊ Učestalost vañenja i odvoženja taloga i ulja iz separatora ulja i masti potrebno je
odrediti tokom njegove eksploatacije.Uklanjanje taloga iz separatora organizovati preko
ovlašćenog društva u skladu sa propisanim režimom;
◊ Poslije tretmana u separatoru,otpadne vode moraju kvalitetom odgovarati vodama koje
se mogu upuštati u recipient,odnosno sadržaj derivata nafte ne smije da bude veći od
1mg/l,a suspendovanih materija ne smije da bude više od 30mg/l.
Zaštita od zagañenja vazduha se ostvaruje prije svega hortikultumim ureñenje lokacije.
Podgorica, jul, 2014.god.
strana 123 od 135
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
Kod izbora sadnog materijala, osim uobičajenih pravila (autohtone biljke, kao i alohtone
biljke otporne na uslove sredine ), u izbor su uključene i vrste sa posebnim sanitarnim
djelovanjem (fitocidne biljke, vrste koje pozitivno utiču na jonizaciju vazduha,
ublažavaju vjetrove, itd.), kao i vrste koje znatnom veličinom i uvećanim brojem listova
pozitivno utiču na sastav vazduha.Novoprojektovano rešenje je predviñeno sadnicama
kvalitetnih vrsta listopadnog i četinarskog drveća.Prostorno i funkcionalno oblikovanje
slobodnih površina je u skladu sa uslovima sredine, zemljišta i mikroklime.Izborom
biljnih vrsta je postignut sklad izmeñu ovog specifičnog ambijenta i objekata.
Pejzažno ureñenje okoline predmetnog objekta uslovilo je arhitektonsko situaciono
rješenje.
Predviñene sadnice za sadnju su:
•
Picea pungens , predviñeno zasaditi 2 sadnice.
•
Quercus borealis, predviñeno zasaditi 4 sadnice.
Quercus borealis - Crveni hrast
Picea pungens
Za sadnju koristiti zdrav i odnjegovan materijal (kontejnerski).Visoke sadnice se
ankerišu, a njihova visina ne smije biti manja od 1.80 m.Sadni materijal mora biti
rasadnički odnjegovan - pravilno razvijen, sa neoštećenim korjenovim sistemom i
nadzemnim dijelom, bez oboljenja entomološke i fitopatološke prirode.Nakon potpune
obrade zelenih površina, potrebna je intenzivna njega i održavanje.
Da bi se zadovoljile potrebe sadnica i postiglo gore navedeno, neophodo je učiniti
sledeće:
•
•
•
•
Okopavanje sadnica zimzelenog i četinarskog drveća,
Plijevljenje travnjaka od korovskih biljaka,
Zalivanje travnjaka i sadnica,
Njega, plijevljenje, okopavanje, zalivanje i dr.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 124 od 135
8.2.3 Mjere zbrinjavanja otpadnih ulja i masti
U skladu sa Pravilnikom o postupanju sa otpadnim uljima (''Sl. list RCG'', br.
60/10),ukoliko doñe do nastajanja ove vrste otpada iz mehanizacije,potrebno je postupiti
na sl.način:
◊ Vlasnik otpadnog ulja može da predaje otpadno ulje distributerima i sakupljačima
otpadnog ulja.
◊ Ako je vlasnik otpadnog ulja fizičko lice čija djelatnost ne dovodi do nastajanja
otpadnih ulja ,otpadno ulje može da preda samo distributeru.
◊ Vlasnik otpadnog ulja,mora,prije predaje distributeru ili sakupljaču otpadnih ulja,da
čuva otpadno ulje odvojeno od drugog otpada i ne može ga predati kao miješani
komunalni otpad.
◊ Proizvoñač otpadnog ulja dužan je da obezbijedi privremeno skladištenje otpadnih ulja
u posudama,na način da ne prouzrokuje zagañenje životne sredine.
◊ Posude moraju biti obilježene znakom,sa upozorenjem da se u njima nalaze otpadna
ulja.
◊ Proizvoñač otpadnog ulja dužan je da u skladu sa dozvolom nadležnog organa izvrši
pripremu otpadnog ulja za ponovnu upotrebu,recikliranje,odnosno odstranjivanje
otpadnih ulja.
◊ Ako proizvoñač otpadnog ulja nema pomenutu dozvolu,dužan je da otpadno ulje preda
sakupljaču otpadnih ulja,na mjestu za preuzimanje otpadnih ulja.
◊ Ako proizvoñač otpadnog ulja,koji na godišnjem nivou proizvede manje od 200 kg
otpadnih ulja nema dozvolu za vršenje prerade ulja,dužan je da otpadno ulje preda
sakupljaču otpadnih ulja na mjestu za njihovo preuzimanje,odnosno drugom proizvoñaču
sa kojim je zaključio ugovor.
◊ Otpadna ulja se mogu regenerisati,samo ako dobijeno ulje sadrži najviše 5mg PCB i
najviše 30mg halogena u 1kg ulja.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 125 od 135
◊ Otpadna ulja koja sadrže više od 50mg PCB u 1kg ulja,mogu se rafinisati,samo ako
poslije regeneracije dobijeno ulje sadrži najviše 5mg PCB i najviše 30mg halogena u 1kg
ulja.
◊ Otpadna ulja se mogu spaljivati kao gorivo u postrojenju za spaljivanje otpada,samo
ako sadrže najviše 15%vode u odnosu na ukupnu masu mješavine ulja i vode i najviše 10
mg PCB u 1kg ulja i imaju plamište iznad 63ºC i kaloričnu vrijednost veću od 30MJ/kg.
8.2.4 Mjere za tretman opasnog otpada
- Opasan otpad iz separatora se uklanja djelatnošću specijalizovanog društva sa kojim su
vlasnici predmetnog objekta (skupština etažnih vlasnika garaža) dužni sklopiti ugovor o
obavljanju ovih poslova.
- U slučaju akcidenta i iznenadnog nastajanja,vlasnik predmetnog objekta je dužan da
opasan otpad odvoji od ostalog otpada.
- Sakupljanje opasnog otpada i sortiranje vrši se na mjestu njegovog nastanka.
- Opasni otpad se sakuplja u posude izrañene od materijala koji obezbjeñuju njegovu
nepropustljivost, korozionu stabilnost i mehaničku otpornost.
- Prevoz opasnog otpada i radnje koje su u vezi s tim transportom od mjesta nastanka do
privremenog odlagališta i dalje do konačnog odlagališta vrši se u skladu sa Normativom
objavljenom u Sl. listu RCG br.5/08.
- Vlasnik budućeg objekta je dužan da na privremeno odlagalište odlaže opasni otpad, da
ga tu čuva do preuzimanja za trajno odlaganje (prostor unutar autoservisa).
- Obezbijediti tj.imati u rezervi odreñeni broj posebnih posuda,za prikupljanje opasnih i
posebnih vrsta otpada i obezbijediti u slučaju potrebe skladištenje i uklanjanje otpada u
dogovoru sa ovlašćenim društvom.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 126 od 135
8.2.6 Mjere zaštite od požara i eksplozija
Od svih mogućih uzroka razaranja grañevinskih materijala i propadanja objekata, požar
ne spada u one koji se tokom njihove eksploatacije neminovno mora pojaviti.Meñutim,
kada doñe do požara njegovo dejstvo može biti toliko razorno i opasno kako po sigurnost
i stabilnost samog objekta i njegove okoline,tako i po bezbijednost osoba i materijalnih
dobara kao i na životnu sredinu.
S obzirom na veliki broj specifičnosti koji prate svaki požar, on po pravilu ima i različite
uslove u pogledu nastanka, razvoja, dužine trajanja kao i posljedica po konstrukciju, te se
iz tih razloga može zaključiti da je svaki požar jedinstven i praktično neponovljiv.Sve
opasnosti i mjere zaštite kod ovog objekta su obrañene u Elaboratu zaštite od požara.
Potrebno je navesti s obzirom na zapaljive materije koje se pojavljuju i površinu objekta
da su u objektu predviñeni vatrogasni aparati za početno gašenje požara sa prahom i to
S-9 tri kom.Raspored vatrogasnih aparata postaviti po šemi iz grafičkog dijela Elaborata
ZOP-a.
Od ostalih mjera zaštite od požara navešćemo još neke:
Stepen otpornosti objekta na požar odreñen je u skladu sa standardima i prikazan u
Elaboratu zaštite od požara.
Svi materijali koji se koriste za zidove, plafone i podove na putevima za
evakuaciju (u stepeništima) i predviñaju kao protivpožarni moraju biti atestirani u
odgovarajućim nadležnim institucijama po zakonu koji reguliše protivpožarnu zaštitu.
Gradske saobraćajnice i pristupne saobraćajnice moraju da omogućavaju nesmetan
pristup vatrogasnim jedinicama do objekta.
Podloga protivpožarnog puta mora biti ojačana u skladu sa opterećenjem požarnih
vozila i obilježena na odgovarajući način.
-
Obezbijediti telefonsku vezu sa nadležnom vatrogasnom brigadom.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 127 od 135
Polazeći od činjenice da životna sredina obuhvata prirodno okruženje: vazduh,
zemljište, vode, biljni i životinjski svijet; pojave i djelovanja: klima, jonizujuća i
nejonizujuća zračenja, buku i vibracije, kao i okruženje koje je stvorio čovjek: gradovi,
naselja, kulturno istorijska baština, infrastrukturni, industrijski i drugi objekti, može se
konstatovati da se radi o veoma kompleksnom i meñuzavisnom sistemu, te da je veoma
teško uspostaviti kompletan monitoring životne sredine sa pouzdanim i preciznim
informacijama jer to zahtijeva uključenost mnogih subjekata i faktora u taj proces.
9.1 Prikaz stanja životne sredine prije puštanja projekta u rad
U predhodnim dijelovima elaborata se dao poseban osvrt na stanje životne sredine prije
puštanja projekta u rad.Takoñe se dao i prikaz štetnih materija kao i mjesta njihovog
nastajanja na osnovu kojih se može utvrditi štetni uticaj na životnu sredinu.Pa ipak
investitor (nosioc projekta) je potrebno da izvrši ispitivanje kvaliteta životne sredine
preko nadležne institucije prije puštanja predmetnog objekta u rad a sve u cilju dobijanja
adekvatne slike stanja životne sredine na ovom području.Bilo bi poželjno obezbijediti
podatke o padavinama na predmetnom području, kvalitetu vode i sl.Svi eventualno ovako
dobijeni podaci treba da se dostave Agenciji za zaštitu životne sredine i organu
nadležnom za poslove zaštite životne sredine u Opštini Berane.
9.2 Parametri na osnovu kojih se mogu utvrditi štetni uticaji na životnu sredinu
Generalno,kako je kroz analizu uticaja predmetnih objekata na životnu sredinu i primjenu
odgovarajućih mjera zaštite, zaključeno je da se u fazi realizacije projekta mogu takoñe
očekivati značajni uticaji na:kvalitet vazduha, kvalitet zemljišta, površinskih i podzemnih
voda i povećanje buke, neophodno je praćenje sledećih segmenata životne sredine:
- kvalitet vazduha,
- kvalitet zemljišta
- kvalitet podzemnih voda
- nivo komunalne buke.
Tokom eksploatacije budućeg stambeno-poslovnog objekta ima odreñenih emisija kojima
bi se moglo narušiti stanje kvaliteta pojedinih segmenata životne sredine.
Tokom eksploatacije ovog projekta potrebno je organizovati od strane investitora
sistematsko mjerenje klasičnih zagañujućih materija u vazduhu prema pravilniku o
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 128 od 135
graničnim vrijednostima, metodama mjerenja imisije, kriterijumima za uspostavljanje
mjernih mjesta i evidenciji podataka na mjernoj stanici koja će se
ustanoviti.Monitoringom nivoa komunalne buke obuhvatiti kontrolno mjerenje u toku
eksploatacije projekta.Potrebno je sprovoditi kontrolu voda na mjestima upuštanja u
gradsku kanalizaciju a nakon prolaska kroz separator ulja i masti u skladu sa normativima
o ispitivanju kvaliteta površinskih voda.
Dakle u ovoj fazi je potrebno od strane nosioca projekta shodno domaćim propisima i
Direktivi Evropske Unije broj 99/31/EC prećenje osnovnih segmenata stanja životne
sredine:
- kvalitet vazduha,
- kvalitet zemljišta
- kvalitet podzemnih voda
- nivo komunalne buke.
O rezultatima izvršenih mjerenja potrebno je obavještavati javnost.
9.3 Mjesta, način i učestalost mjerenja utvrñenih parametara
Radi praćenja stanja životne sredine kao i u cilju kvalitetnog sprovoñenja mjera zaštite
životne sredine predstavljenim u Elaboratu o procjeni uticaja, neophodno je od strane
investitora u fazi realizacije, na mjestima izvoñenja radova organizovati i izvršiti sledeća
ciljana mjerenja:
- jednom sedmično na mjestima izgradnje vizuelno kontrolisati nivo prašine na gradilištu;
- jednom sedmično ureñajem za mjerenje buke kontrolisati nivo buke na gradilištu;
- jednom u toku izvoñenja radova obezbijediti ispitivanje kvaliteta vazduha u skladu sa
Uredbom o graničnim vrijednostima emisija zagañujućih materija u vazduh iz
stacionarnih izvora (Sl. list RCG, br.10/11);
- vizuelno (pregledom certifikata o izduvnim gasovima) kontrolisati izduvne gasove na
gradilištu;
- jednom sedmično vizuelno kontrolisati raščišćavanje zemljišta;
- jednom mjesečno ili nakon obilnih padavina vizuelno kontrolisati eroziju na mjestima
izvoñenja radova;
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 129 od 135
U fazi eksploatacije od strane nosioca projekta (investitora),organizovati i izvršiti sledeća
ciljana mjerenja:
- tri puta godišnje obezbijediti ispitivanje kvaliteta vazduha u skladu sa Uredbom o
graničnim vrijednostima emisija zagañujućih materija u vazduh iz stacionarnih izvora
(Sl. list RCG, br.10/11);
- šest puta godišnje obezbijediti ispitivanje kvaliteta površinskih voda na mjestima
njihovog upuštanja u kanalizaciju a nakon prolaska kroz separator za prečišćavanje
zamašćenih i zauljanih voda shodno članu 5 Pravilnika o izmjeni pravilnika o kvalitetu i
sanitarno-tehničkim uslovima za ispuštanje otpadnih voda u recipijent i javnu
kanalizaciju,načinu i postupku ispitivanja kvaliteta otpadnih voda,min.broju ispitivanja i
sadržaju izvještaja o utvrñenom kvalitetu otpadnih voda (Sl.list RCG. br.6/10);
- dva puta godišnje obezbijediti ispitivanje nivoa buke u životnoj sredini u okolini
najbližih stambenih objekata.
9.4 Sadržaj i dinamika dostavljanja izvještaja
Za sve predložene kontrole potrebno je uraditi Program kontrola koji će pokriti navedeni
spektar efekata na životnu sredinu koji se mogu izmjeriti i uporeñivati.Dobijene podatke
je potrebno upisivati i koristiti za informisanje, intervenisanje ili naznake vanredne
situacije za odreñeni segment na lokaciji.
9.5 Obaveza obavještavanja javnosti o rezultatima izvršenih mjerenja
Za sve rezultate mjerenja potrebno je na transparentan način vršiti obavještavanje
javnosti dok se rezultati moraju dostavljati Agenciji za zaštitu životne sredine i organu
nadležnom za poslove zaštite životne sredine u Opštini Berane.
Podgorica, jul, 2014.god.
strana 130 od 135
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
Lokacija predmetnog objekta je smeštena u okviru GUP-a Berane, u Haremima, dio
katastarske parcele br. 852, čija je ukupna povrsina 386 m².Predmetni objekat se
predviña pored postojeće interne saobraćajnice sa grañevinskom linijom koja je planirana
3m od regulacione.
Neposredna okolina u kojoj će se izvoditi predmetni objekat je strm teren.Šira okolina
predstavlja uglavnom blago nagnut teren prema rijeci Lim.Dakle usljed ovakve
konfiguracije terena biće potrebe za izvoñenjem dodatnih radova na stvaranju ravne
(kaskadne) konfiguracije.
Ovaj teren se nalazi u prigradskom naselju grada Berana tako da je okolina ovog terena
djelimično ureñena i sa razvijenom infrastrukturom.U okolini parcele na kojoj će se
graditi budući stambeno-poslovni objekat nema objekata istog tipa niti objekata slične
djelatnosti.Zadnjih godina se zemljište koje obuhvata ovu lokaciju nije koristilo ni u
kakvu namjenu.Ova lokacija se nalazi na području koje se prostire zapadno od najvećeg
putnog pravca na ovom području.Lokacija ima posredni prilaz na lokalni put krz naselje
Hareme (Ul.Voja Maslovarića).
Karakteristike projekta
Projektom je predviñen objekat spratnosti prizemlje i sprat koji ima BRP 320,25 m² a
korisnu površinu 271,75m².
PROSTORIJE PRIZEMLJE
1. POSL.PROSTOR
2. OSTAVA
3. SANITARIJE
U K U P N O
SPRAT
STAN 1
1. VANJ.STEPEN
2. ULAZ.TERASA
3. ULAZ
4. UNUTR.STEP
5. HODNIK
6. DN.BORAVAK
7. KUH.I TRPEZ.
Podgorica, jul, 2014.god.
KORISNA P.-m²
124,99
3,06
3,74
131,79
KORISNA P.-m²
4,88
2,58
3,58
3,10
3,84
18,89
6,74
strana 131 od 135
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
8.
9.
10.
11.
OSTAVA
KUPATILO
SPAV. SOBA
SPAV. SOBA
2,04
5,49
10,50
9,87
U K U P N O
71,51
UKUPNO KORISNA POVRŠINA ETAŽE(NFA) P= 131,79m²
UKUPNO BRUTO POVRŠINA ETAŽE (LA) P=152,59m²
STAN 2
1. VANJ.STEPEN
2. ULAZ.TERASA
3. ULAZ
4. UNUTR.STEP
5. HODNIK
6. DN.BORAVAK
7. KUH.I TRPEZ.
8. OSTAVA
9. KUPATILO
10. SPAV. SOBA
11. SPAV. SOBA
KORISNA P.-m²
4,88
2,58
3,58
3,10
3,84
18,89
6,74
2,04
5,49
9,73
7,58
U K U P N O
68,45
UKUPNO KORISNA POVRŠINA ETAŽE(NFA) P= 139,96m²
UKUPNO BRUTO POVRŠINA ETAŽE (LA) P=167,66m²
Osnovni konstruktivni sklop AB ramovi na simetričnim rastojanjima kako je dato u
grafičkim prilozima. Izmeñu njih su betonske grede . Kompletna konstrukcija stoji na ab
temeljnim stopama i trakama Krovna konstrukcija je viševodna od drvenih nosača i
rogova. Krovni pokrivač je crep.Usvojena kota ulaznog nivoa je +10cm od kote prilazne
ploče.Svi vanjski zidovi su 25+5cm a unutrašnji d=20 i 12cm od blok opeke.
Saobraćaj u okruženju se ne rješava jer ostaje kao i na postojećem stanju.Saobraćajni
prilaz objektu je sa severne strane.Ureñenje parking prostora za 2 PM za stambeni
prostor i 2PM za poslovni prostor je predviñeno popločavanjem betonskim pločama ili
betonskom pločom.Na terenu se prilagoñava nivo dvorišta sa nivoom prilazne
saobraćajnice i postojećeg trotoara.
Prva faza nakon izgradnje i završetka objekta je betoniranje hodnih prilaza i popločavanje
površina za parking i manipulaciju.Sañenjem sadnica i ureñenjem zelenih površina koje
obuhvataju mali dio dvorišta iza projektovanog objekta je moguće minimalno definisati
kao slobodan prostor i preporučuju se sadnice uske korjenaste strukture i žbunasto
rastinje prema susjednoj bližoj parceli.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 132 od 135
Rješenjem na nivou glavnog projekta obuhvaćene su instalacije vodovoda i kanalizacije
do ivice urbanističke parcele, dok projekat infrastrukture van dvorišta ostaje u nadležnosti
investitora a uslovi od nadležnog JP propisuju priključenje i vodovoda i kanalizacije na
postojeće infrastrukturne elemente u čije pozicije su definisane u grafičkom prilogu
uslova. Za vodovod je uzeta varijanta da će se izvršiti priključenje do vodomjernog okna
a za kanalizaciju je pretpostavljeno da se u ovom momentu odvod sprovodi u reviziono
okno a potom će se na licu mesta sprovesti cijev do gradske kanalizacije a sve prema
uslovima nadležnog komunalnog preduzeća.
Cjelokupna vodovodna mreža je predviñeno da se izvodi od PVC plastičnih vodovodnih
cijevi i odgovarajućih fazonskih komada i dimenzija po projektu.
Osnovna šema kanalizacione mreže je ispod objekta i projektovane su najkraće linije
priključka na sabirnicu Ø160 i Ø200 koja ide do RO.Mali je kapacitet otpadne vode.
Kišna kanalizacija zbog veličine slivnih površina se rješava padovima u dvorištu.
Van objekta cijevi se polažu u kopanom rovu dubine po projektu, širine 0,60 m na sloju
pijeska od 10 cm, dok je unutar objekta dubina različita što zavisi od pada cijevi (2%)
koji je uzet kao optimalan.
PVC cijevi za kućnu kanalizaciju lako se skraćuju na gradilištu pilom sa finim zupcima
(pila za željezo).Skošenje na cijevi se izvodi turpijom ili nekim drugim alatom za
struganje. Priključni vodovi postavljaju se sa padom od 1%.
Okna se zatvaraju najčešće gotovim livenim poklopcem,okruglog ili četvrtastog oblika
otvora 600mm,težine 30kg.Silaz u okno se najčešće obezbeñuje preko penjalica od
betonskog gvožña Ø18-20,pri čemu se prva penjalica postavlja na 50-70cm od gornje
ivice okna.Reviziono okno je predviñeno tipsko.
S obzirom da je u prizemlju predmetnog objekta planirana radionica za usluge
servisiranja motornih vozila, to sa radnog poda radionice i sa platoa gdje se nalazi
parking prostor može doći do spiranja voda koje sa sobom mogu ponijeti lake naftne
derivate.Ovakve vode shodno domaćim i meñunarodnim propisima ne smiju se ispuštati
u recipijent bez predhodnog tretmana.Zbog toga je predviñeno da se sve otpadne vode sa
poda radionice i platoa za parkiranje vozila sprovode najprije u separator lakih naftnih
derivata.Separator koji je predviñen u objektu, konstruisan je i proizveden u skladu
sa SRPS EN 858.Efikasnost prečišćavanja: klasa I (lakih naftnih derivata u izlaznoj vodi
≤ 5mg/l) - kod testiranja u skladu sa tačkom 8.3.3.1 Norme.Nominalna veličina NG 3-10,
zapremnina taložnika SF 450-1080 litara.
Podgorica, jul, 2014.god.
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
strana 133 od 135
Mogući uticaji projekta na životnu sredinu se javljaju u fazi izvoñenja projekta (mogući
uticaj neadekvatnog odlaganja čvrstog otpada, negativni uticaj sa aspekta buke i dr.).Ipak
veoma je mala mogućnost nekog značajnijeg uticaja na životnu sredinu u ovoj fazi.
U toku funkcionisanja, s obzirom na vrstu djelatnosti ima nastajanja otpadnih materija
(čvrsti komunalni otpad, krpe, ulja, ambalažni otpad, metalni djelovi vozila i sl.) koje bi
mogle imati negativno dejstvo na vazduh, zemljište i podzemne vode ukoliko se sa njima
ne bi upravljalo adekvatn.U ovoj fazi se ne očekuje pojava neprijatnih mirisa i ne
očekuje negativno dejstvo na okolinu.Izgradnjom i aktiviranjem predmetnog objekta sa
svim svojim sadržajima, na teritoriji opštine Berane, na lokaciji naselja Hareme, proširio
bi se kapacitet djelatnosti servisa motornih vozila u ovoj oblasti.
Prema Uredbi o projektima za koje se vrši procjena uticaja na životnu sredinu (,,Sl.list
RCG’’ br.20/07 i 47/13), planirani projekat spada u listu II,odnosno u projekte za koje se
može zahtijevati procjena uticaja na životnu sredinu, poglavlje 13 (Drugi projekti), tačka
m (Objekti za snadbijvanje motornih vozila gotrivom i autoservisi (pranje vozila,
vulkaniziranje, automehaničarske usluge).
Tokom izrade nekih poglavlja elaborata koristili su se dostupni podaci o postojećem
stanju životne sredine šireg prostora usljed nedostataka pojedinih podataka za konkretnu
lokaciju.S obzirom na vrstu i namjenu objekta bili smo mišljenja da nije bilo potrebno
vršiti dodatna ispitivanja na samoj lokaciji te su se podaci o pojedinim segmentima
životne sredine preuzeli iz postojeće dokumentacije.
Podgorica, jul, 2014.god.
strana 134 od 135
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
ZAKLJUČAK
Na osnovu uvida stanja na terenu, ponuñene dokumentacije od strane investitora, kao i
podataka o postojećem stanju životne sredine, može se zaključiti sledeće:
S OBZIROM NA SVE IZNESENO U ELABORATU, MIŠLJENJA SMO DA
OBAVLJANJE AKTIVNOSTI NA IZGRADNJI I EKSPLOATACIJI OPISIVANOG
STAMBENO-POSLOVNOG OBJEKTA U KOJEM ĆE SE OBAVLJATI I
AKTIVNOSTI NA SERVISIRANJU MOTORNIH VOZILA, NA PLANIRANOJ
LOKACIJI NEĆE UTICATI NEGATIVNO NA STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA
POMENUTOM LOKALITETU, NI U ŠIREM OKRUŽENJU.
NAPOMENA: INVESTITOR NAVEDENOG OBJEKTA U OBAVEZI JE
PRIDRŽAVATI SE RJEŠENJA DATIH U ELABORATU PROCJENE UTICAJA NA
ŽIVOTNU SREDINU.SAMO NA TAJ NAČIN OBAVLJANJE NAVEDENE
DJELATNOSTI NEĆE UTICATI NA POGORŠANJE KVALITETA ŽIVOTNE
SREDINE NA SAMOJ LOKACIJI I ŠIRE.
OBRADILI:
Boško Perović, dipl.ing.tehnol.
Slavko Palibrk,dipl.ing.znr.
Miljan Martinović, dipl.maš.ing.
Toni Zarkov, dipl.el.ing.
Filip Lopičić, dipl.ing.grañ.
Podgorica, jul, 2014.god.
_________________
_________________
_________________
_________________
_________________
INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA
Podgorica, jul, 2014.god.
strana 135 od 135

Predlog odluke o izboru Revizora Društva za 2014.god.

Poštovani korisnici, Zahvaljujemo Vam na dosadašnjoj suradnji

Razvrstavanje otpada počinje u Vašem domu! Ako još

Otpad ne mora da bude i smeće Otpad ne mora da bude i smeće

Krupni otpad

pametno gospodarimo otpadom 365 dana u godini pilot projekt tako

Zahtjev za kredit - Hypo Alpe Adria Crna Gora

Obavijest građanima

flajer za ipu_003

RAZDVOJIMO OTPAD! - Čistoća AD Banja Luka