STATISTIÈKI
LJETOPIS
GRADA
ZAGREBA
2012.
ISSN 1330-3678
61. godište
Nakladnik
REPUBLIKA HRVATSKA
GRAD ZAGREB
GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA
Odjel za statistiku
Za nakladnika
JADRANKA VESELIÆ BRUVO, dipl. ing. arh.
Molimo korisnike Ljetopisa da prilikom korištenja podataka
navedu izvor. Pri navodenju izvora predlaže se kratica:
»SLjZ - 2012. str. ...«
STATISTIÈKI LJETOPIS GRADA ZAGREBA
STATISTICAL YEARBOOK OF ZAGREB
Web adresa: www.zagreb.hr
LJETOPIS GRADA ZAGREBA - 2012.
Po svom sadržaju i obuhvatu Statistièki ljetopis Grada Zagreba osnovna
je statistièka publikacija, koja prezentira podatke o Gradu Zagrebu u
višegodišnjem slijedu. To je publikacija koja izlazi kontinuirano i ove
godine bilježi 61. izdanje.
Statistièki podaci koji èine sadržaj Ljetopisa nezaobilazan su izvor
informacija raznim korisnicima. Od poèetka 2007. godine nalazi se i na
web stranicama Grada Zagreba.
Prikazani podaci o Gradu rezultat su statistièkih istraživanja, utemeljena
na Programu statistièkih aktivnosti, koji se provodi na svjetski harmoniziranim metodologijama.
Ljetopis Zagreba najsadržajnija je statistièka publikacija u kojoj se
objavljuju i podaci drugih subjekata kojima zahvaljujemo na kvalitetnoj
suradnji.
GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE
I RAZVOJ GRADA
Iva Razumoviæ, dipl. oec.
naèelnica Odjela za statistiku
Jadranka Veseliæ Bruvo, dipl. ing. arh.
proèelnica Gradskog ureda
SADRŽAJ
Zagrebaèki identiteti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
Majka Božja Kamenitih vrata - zaštitnica Grada Zagreba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
Zagrebaèki nadbiskupi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
Zagrebaèki gradonaèelnici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
Gradska skupština Grada Zagreba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
Gradonaèelnik Grada Zagreba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
Upravna tijela Grada Zagreba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
Podruèni uredi Gradske uprave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
Gradske èetvrti Grada Zagreba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
Gradski zastupnici gradske skupštine prema obrazovanju, starosti i stranaèkoj pripadnosti . . . . . . . 29
Grad Zagreb 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
Uvodne napomene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41
Ustrojstvo Grada Zagreba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
Naselja Grada Zagreba - Popis 2001. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44
Naselja Grada Zagreba - Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46
Gradske èetvrti Grada Zagreba - Popis 2001. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
Grafikon - Gradske èetvrti, stanovništvo, Popis 2001. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
Gradske èetvrti Grada Zagreba - Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
Grafikon - Gradske èetvrti, stanovništvo, Popis 2011.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
1. Geografski i meteorološki podaci
1.1. Geografski položaj i visina grada nad morem. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
2. Površina, stanovništvo i naselja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
3. Gradske prometnice, važniji prometni pravci - izbor prema dužini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
4. Temperatura zraka i kolièina oborina u razdoblju 1862.-2010. - prema mjerenju
Meteorološkog opservatorija Zagreb-Griè . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
5. Mjeseène i godišnje vrijednosti meteoroloških podataka za 30-godišnja razdoblja od 1871. g.
- prema mjerenju Meteorološkog opservatorija Zagreb-Griè . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52
6. Mjeseène i godišnje vrijednosti meteoroloških podataka, u zadnjih 10 godina
- prema mjerenju Meteorološkog opservatorija Zagreb-Griè . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
7. Broj dana s odreðenim meteorološkim obilježjima u zadnjih 10 godina - prema mjerenju
Meteorološkog opservatorija Zagreb-Griè . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56
8. Uèestalost kiselih kiša na meteorološkim postajama u 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
9. Godišnje taloženje sumpora iz sulfata i anorganskog dušika iz nitrata i amonijaka u 2011. . . . . . . 59
10. Koncentracije oneèišæenja zraka i kategorizacija kvalitete zraka u 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
11. Mjeseène i godišnje vrijednosti vodostaja Save, postaja Zagreb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60
12. Mjeseène i godišnje vrijednosti protoka Save, postaja Zagreb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61
Grafikon - Karakteristiène vrijednosti godišnjeg vodostaja Save . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62
13. Potresi s epicentrom u okolici Zagreba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63
14. Stajaæe vode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66
15. Vodotoci i meliorativna kanalska mreža za dio Branjenog podruèja 14 podruèje Grada Zagreba
- iz programa održavanja u 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66
2. Stanovništvo
Popisi stanovništva
2.1. Stanovništvo Grada Zagreba od najstarijih vremena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
2. Stanovništvo i kuæanstva prema popisima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
7
3. Stanovništvo Grada Zagreba i naselja Zagreb prema popisima 1857.-1991. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68
Grafikon - Stanovnici Grada Zagreba i naselja Zagreb 1857.-1991.
prema aktualnom teritoriju definiranom 30. sijeènja 1997. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68
Grafikon - Stanovništvo Grada Zagreba prema spolu i starosti, Popis 2001. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69
Grafikon - Kuæanstva prema broju èlanova, Popis 2001. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69
4. Stanovništvo prema starosti i spolu, Popis 2001. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70
Grafikon - Dobna struktura stanovnika Grada Zagreba, Popis 2001. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70
5. Osobe stare 95 i više godina prema godinama starosti i spolu, Popis 2001. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
6. Osobe stare 95 i više godina prema godinama starosti i spolu,
po gradskim èetvrtima, Popis 2001.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
7. Kontigenti stanovništva, Popis 2001. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72
8. Stanovništvo staro 15 i više godina prema završenoj školi i spolu, Popis 2001. . . . . . . . . . . . . . . . 72
9. Stanovništvo staro 10 i više godina prema pismenosti, starosti i spolu, Popis 2001. . . . . . . . . . . . 73
10. Stanovništvo staro 15 i više godina prema braènom stanju i spolu, Popis 2001. . . . . . . . . . . . . . . 73
11. Žensko stanovništvo staro 15 i više godina prema broju živoroðene djece, Popis 2001. . . . . . . . . 73
12. Stanovništvo prema državljanstvu, Popis 2001. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74
13. Stanovništvo prema narodnosti, Popis 2001. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74
14. Stanovništvo prema materinskom jeziku, Popis 2001. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74
15. Stanovništvo prema vjeri, Popis 2001. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75
16. Stanovništvo odsutno iz naselja popisa, Popis 2001. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75
17. Stanovništvo drugih naselja/država prisutno u naselju popisa, Popis 2001. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75
18. Stanovništvo prema aktivnosti i spolu, Popis 2001. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76
19. Aktivno stanovništvo prema pretežitoj aktivnosti, položaju u zaposlenju
i nezaposlenosti te spolu, Popis 2001. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76
20. Poljoprivredno stanovništvo prema aktivnosti i spolu, Popis 2001. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
21. Zaposleno stanovništvo prema zanimanju i spolu, Popis 2001. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
22. Stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za život, Popis 2001. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78
Grafikon - Stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za život, Popis 2001. . . . . . . . . . . . . 78
23. Invalidne osobe prema uzroku invalidnosti i spolu, Popis 2001. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79
24. Invalidne osobe prema fizièkoj pokretljivosti i spolu, Popis 2001. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79
Grafikon - Invalidne osobe prema starosti i fizièkoj pokretljivosti, Popis 2001. . . . . . . . . . . . . . . . 79
25. Kuæanstva, Popis 2001. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80
26. Privatna kuæanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kuæanstva prema
broju èlanova, Popis 2001. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80
27. Uže obitelji prema sastavu, Popis 2001. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80
28. Obitelji s djecom prema tipu obitelji i broju djece, Popis 2001. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81
29. Privatna kuæanstva prema obiteljskom sastavu i osnovi korištenja stana, Popis 2001. . . . . . . . . . . 81
30. Obitelji prema sastavu i osnovi korištenja stana, Popis 2001. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81
31. Stanovništvo prema starosti i spolu, Popis 2011.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82
Grafikon - Dobna struktura stanovnika Grada Zagreba, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82
32. Kontingenti stanovništva, Popis 2011.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
Grafikon - Stanovništvo Grada Zagreba prema spolu i starosti, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
33. Stanovništvo prema državljanstvu, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84
34. Stanovništvo prema narodnosti, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84
35. Stanovništvo prema materinskom jeziku, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84
36. Stanovništvo prema vjeri, Popis 2011.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85
37. Osobe stare 95 i više godina, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85
Vitalna statistika
38. Prirodno kretanje stanovništva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86
39. Stope prirodnog kretanja stanovništva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86
Grafikon - Prirodno kretanje stanovništva. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86
8
40. Živoroðeni i mrtvoroðeni prema spolu, braènosti roditelja, mjestu poroðaja
i struènoj pomoæi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87
41. Živoroðeni i mrtvoroðeni prema starosti majke i redu roðenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87
42. Umrli prema spolu i starosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88
43. Umrli prema spolu, mjestu smrti, lijeèenju bolesti od koje je osoba umrla i prijavi uzroka smrti . . 88
44. Umrli prema uzroku smrti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
45. Nasilne smrti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
46. Nasilne smrti prema starosti umrlih i mjesecu dogaðaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90
47. Samoubojstva prema starosti umrlih . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91
48. Umrli u prometnim nesreæama prema starosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91
49. Sklopljeni brakovi prema starosti ženika i nevjeste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92
50. Sklopljeni brakovi prema redu braka i ranijem braènom stanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92
51. Sklopljeni brakovi prema školskoj spremi ženika i nevjeste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93
Grafikon - Sklopljeni i razvedeni brakovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93
52. Razvedeni brakovi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94
Migracije stanovništva
53. Doseljeno i odseljeno stanovništvo. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95
Grafikon - Doseljeno i odseljeno stanovništvo. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95
3. Zdravstvena zaštita
3.1. Korisnici zdravstvene zaštite . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96
2. Pregled broja dana izostanaka s posla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96
3. Zdravstvene ustanove . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97
4. Zdravstveni djelatnici i suradnici. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97
5. Zdravstveni djelatnici i suradnici prema struènoj spremi, zanimanju i spolu . . . . . . . . . . . . . . 98
6. Lijeènici prema granama specijalnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99
7. Specijalistièko-konzilijarna djelatnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100
8. Djelatnost opæe medicine - primarna zdravstvena zaštita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100
9. Djelatnost zaštite dojenèadi i predškolske djece - primarna zdravstvena zaštita . . . . . . . . . . 101
10. Djelatnost za zdravstvenu zaštitu žena - primarna zdravstvena zaštita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101
11. Savjetovalište za planiranje obitelji - primarna zdravstvena zaštita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101
12. Djelatnost za zaštitu i lijeèenje usta i zubi - primarna zdravstvena zaštita . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102
13. Hitna medicinska pomoæ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102
14. Poliklinika za reumatske bolesti, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju "Dr. Drago Èop". . . . . . . . . 102
15. Oboljeli od zaraznih bolesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103
16. Bolnièka djelatnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104
17. Pokazatelji bolnièke djelatnosti u 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104
18. Postelje i bolesnièki dani u klinièkim bolnièkim centrima, klinièkim bolnicama, klinikama,
opæim i specijalnim bolnicama, po pojedinim odjelima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105
19. Bolnièka djelatnost u 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106
20. Hospitalizacija bolesnika prema grupama bolesti i dobi u 2010. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107
21. Rang uèestalosti hospitalizacija bolesnika starosti 0 - 64 godine,
prema grupama bolesti u 2010. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108
22. Rang uèestalosti hospitalizacija bolesnika starijih od 65 godina,
prema grupama bolesti u 2010. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108
Grafikon - Uzrok hospitalizacija po skupinama bolesti i rangu uèestalosti (1-5) bolesnika
starosti 0 - 64 godine u 2010.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109
Grafikon - Uzrok hospitalizacija po skupinama bolesti i rangu uèestalosti (1-5) bolesnika
starijih od 65 godina u 2010.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109
23. Hospitalizacija bolesnika s prebivalištem u Gradu Zagrebu prema grupama bolesti . . . . . . . . . . 110
9
24. Hospitalizacija bolesnika s prebivalištem u Gradu Zagrebu
prema grupama bolesti i dobi u 2007. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111
Grafikon - Struktura najuèestalijih uzroka hospitalizacije gravitirajuæih starijih bolesnika
prema dobi i grupama bolesti u Zagrebu - 2007. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112
Grafikon - Usporedba gravitirajuæih hospitalizacija starijih bolesnika s hospitalizacijama
prema zagrebaèkom prebivalištu bolesnika u bolnicama Grada Zagreba - 2007. . . . . . 112
25. Vodeæi uzroci smrti u grupi bolesti cirkulacijskog sustava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113
26. Vodeæi uzroci smrti u grupi bolesti cirkulacijskog sustava prema dobi u 2007. . . . . . . . . . . . . . . 113
27. Vodeæi uzroci smrti u grupi bolesti novotvorina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114
28. Vodeæi uzroci smrti u grupi bolesti novotvorina prema dobi u 2007. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115
29. Vodeæi uzroci smrti u grupi bolesti dišnog sustava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 116
30. Vodeæi uzroci smrti u grupi bolesti dišnog sustava prema dobi u 2007. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 116
4. Socijalna skrb
4.1. Ustanove socijalne skrbi, stanje 31. prosinca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2. Maloljetni i punoljetni korisnici socijalne skrbi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3. Prava, usluge i mjere socijalne skrbi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4. Društvena davanja za djecu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
5. Djeèji vrtiæi i druge pravne osobe koje ostvaruju programe predškolskog odgoja . . . . . . . . . . . .
6. Domovi uèenika i studenata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7. Prognanici prema regiji stalnog prebivališta - Popis prognanika ožujak 1992. . . . . . . . . . . . . . .
8. Prognanici prema datumu izbjega - Popis prognanika ožujak 1992. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
9. Prognanici i izbjeglice u 1992. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
10. Prognanici - djeca, uèenici i studenti - Popis prognanika ožujak 1992. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
11. Prognanici prema zdravstvenom stanju - Popis prognanika ožujak 1992. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
12. Prognanici i izbjeglice - stanje krajem godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
13. Prognanici i izbjeglice prema Centrima socijalne skrbi - stanje krajem godine . . . . . . . . . . . . . .
117
117
118
118
119
119
120
120
120
121
121
121
122
5. Mirovinsko i invalidsko osiguranje
5.1. Osiguranici prema osnovama osiguranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2. Korisnici mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3. Korisnici mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i osnovama osiguranja . . . . . .
Grafikon - Prosjeène mjeseène mirovine prema osnovama osiguranja, stanje 31. prosinca . . . .
123
123
124
125
6. Zaposlenost, nezaposlenost i zapošljavanje
6.1. Zaposleni, stanje 31. ožujka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126
Grafikon - Zaposleni, stanje 31. ožujka 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126
Grafikon - Zaposleni prema stupnju struènog obrazovanja i spolu, stanje 31. ožujka 2011. . . . . 126
2. Zaposleni prema podruèjima NKD-a 2007. i spolu, stanje 31. ožujka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127
3. Zaposleni u pravnim osobama prema podruèjima NKD-a 2007. i spolu, stanje 31. ožujka . . . . . 128
4. Zaposleni u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija prema podruèjima NKD-a 2007.
i spolu, stanje 31. ožujka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129
5. Zaposleni u pravnim osobama prema oblicima vlasništva, 31. ožujka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130
Grafikon - Udjel broja zaposlenih u pravnim osobama prema oblicima vlasništva,
u razdoblju 2002. - 2011., stanje 31. ožujka.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130
6. Zaposleni u pravnim osobama prema oblicima vlasništva i podruèjima NKD-a 2007.,
stanje 31. ožujka 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131
Grafikon - Struktura zaposlenih u pravnim osobama prema oblicima vlasništva,
stanje 31. ožujka 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131
7. Zaposleni u pravnim osobama prema stupnju struènog obrazovanja i spolu, stanje 31. ožujka . . 132
10
8. Zaposleni u pravnim osobama prema stupnju struènog obrazovanja, podruèjima NKD-a 2007.
i spolu, stanje 31. ožujka 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
9. Zaposleni u pravnim osobama prema starosti i spolu, stanje 31. ožujka . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
10. Zaposleni u pravnim osobama prema starosti, spolu i podruèjima NKD-a 2007.,
stanje 31. ožujka 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
11. Zaposleni u pravnim osobama prema vrsti radnog odnosa i spolu, stanje 31. ožujka . . . . . . . . . .
12. Zaposleni u pravnim osobama prema vrsti radnog odnosa i spolu, po podruèjima NKD-a 2007.,
stanje 31. ožujka 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
13. Osobe koje traže zaposlenje prema razini obrazovanja - stanje 31. prosinca . . . . . . . . . . . . . . . .
Grafikon - Nezaposlene osobe, stanje 31. prosinca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
14. Osobe koje traže zaposlenje prema radnom stažu, - stanje 31. prosinca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
15. Osobe koje traže zaposlenje prema vremenu nezaposlenosti - stanje 31. prosinca . . . . . . . . . . . .
16. Osobe koje traže zaposlenje prema godinama starosti - stanje 31. prosinca . . . . . . . . . . . . . . . . .
133
134
135
136
136
137
137
138
138
139
7. Plaæe
7.1. Prosjeène mjeseène isplaæene neto i bruto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama svih
oblika vlasništva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 140
Grafikon - Kretanje prosjeènih mjeseènih neto i bruto plaæa po zaposlenom u pravnim osobama. 140
2. Indeksi nominalnih neto i bruto plaæa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141
3. Struktura zaposlenih u pravnim osobama prema visini isplaæenih neto plaæa za 160-200
plaæenih sati rada, za ožujak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141
Grafikon - Struktura zaposlenih u pravnim osobama prema visini isplaæenih neto plaæa
za ožujak 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141
4. Struktura zaposlenih u pravnim osobama prema visini isplaæenih neto plaæa za 160-200
plaæenih sati rada u ožujku 2011., prema podruèjima NKD-a 2007. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142
5. Prosjeène mjeseène isplaæene neto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama svih oblika
vlasništva, prema podruèjima NKD-a 2007. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 143
Grafikon - Prosjeène mjeseène isplaæene neto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama svih
oblika vlasništva, prema podruèjima NKD-a 2007. za 2010. i 2011.. . . . . . . . . . . . 143
6. Prosjeène mjeseène isplaæene bruto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama svih oblika
vlasništva, prema podruèjima NKD-a 2007.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144
Grafikon - Prosjeène mjeseène bruto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama svih oblika
vlasništva, prema podruèjima NKD-a 2007. za 2010. i 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144
7. Indeksi nominalnih neto i bruto plaæa po zaposlenom u pravnim osobama svih oblika
vlasništva, prema podruèjima NKD-a 2007.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145
Grafikon - Indeksi nominalnih neto i bruto plaæa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145
8. Prosjeène mjeseène isplaæene neto i bruto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama prema
spolu i stupnju struène spreme potrebne za obavljanje odreðenih poslova i zadataka . . . . . . . . . 146
Grafikon - Prosjeène mjeseène neto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama,
prema stupnju struène spreme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146
9. Prosjeène mjeseène isplaæene neto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama prema
spolu i stupnju struène spreme potrebne za obavljanje odreðenih poslova i zadataka za 2011.,
po podruèjima NKD-a 2007. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 147
10. Prosjeène mjeseène isplaèene bruto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama
prema spolu i stupnju struène spreme potrebne za obavljanje odreðenih
poslova i zadataka za 2011., po podruèjima NKD-a 2007. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 148
8. Cijene
8.1. Lanèani indeksi prodajnih cijena proizvoðaèa industrijskih proizvoda prema glavnim
industrijskim grupacijama i odjeljcima NKD-a 2002. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149
11
2. Lanèani indeksi cijena na malo prema grupama proizvoda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150
3. Lanèani indeksi troškova života prema grupama potrošnje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150
4. Lanèani indeksi cijena ugostiteljskih usluga prema grupama usluga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151
5. Prosjeène godišnje stope rasta cijena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151
6. Indeksi cijena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152
Grafikon - Kretanje indeksa prodajnih cijena proizvoðaèa industrijskih proizvoda,
cijena na malo i troškova života od 1999. do 2008. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153
Grafikon - Indeksi cijena na malo i troškova života od 1998. do 2007. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153
9. Investicije
9.1. Ostvarene investicije u novu dugotrajnu imovinu prema tehnièkoj strukturi . . . . . . . . . . . . . . . . 154
2. Isplate za investicije u dugotrajnu imovinu prema osnovnim izvorima financiranja. . . . . . . . . . . 155
Grafikon - Isplate za investicije u dugotrajnu imovinu prema osnovnim oblicima
financiranja u 2011.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155
3. Ostvarene investicije u novu dugotrajnu imovinu prema djelatnosti investitora iz Hrvatske
i namjeni investicija prema NKD-u 2007., u 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 156
4. Investicije u zaštitu okoliša. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 158
Grafikon - Investicije u zaštitu okoliša u 2011.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 158
5. Tekuæi izdaci u zaštitu okoliša. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 159
Grafikon - Investicije i tekuæi izdaci u zaštitu okoliša . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 159
10. Gradski proraèun
10.1. Ostvarenje prihoda gradskog proraèuna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Grafikon - Struktura prihoda gradskog proraèuna u 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2. Rashodi gradskog proraèuna. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3. Raèun financiranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
160
160
161
161
11. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
11.1. Oranice i vrtovi prema naèinu korištenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 162
Grafikon - Zasijane površine u 2007. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 162
2. Površina i proizvodnja važnijih usjeva. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 163
3. Voæna stabla i proizvodnja voæa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165
4. Vinogradi i proizvodnja grožða . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165
5. Stoka i perad kod poslovnih subjekata (pravne osobe) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166
6. Stoka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166
7. Goveda i proizvodnja mlijeka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima . . . . . . . . . . . . 167
8. Perad, proizvodnja jaja i proizvodnja meda, na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima 167
9. Površine šumskog zemljišta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 168
10. Šume prema namjeni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 168
11. Posjeèena bruto drvna masa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169
12. Proizvodnja šumskih proizvoda prema vlasništvu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169
12. Industrija
12.1. Indeksi fizièkog obujma ukupne industrijske proizvodnje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 170
Grafikon - Prosjeène godišnje stope rasta industrijske proizvodnje
u razdoblju od 2005. do 2009. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 170
2. Indeksi industrijske proizvodnje prema glavnim industrijskim grupacijama
i odjeljcima NKD-a 2007. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 171
3. Vrijednost prodanih industrijskih proizvoda i izvoza (PRODCOM) prema djelatnosti
proizvoda i podruèjima i odjeljcima NKD-a 2007. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 172
12
4. Elementi raèuna industrijske proizvodnje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173
Grafikon - Elementi raèuna industrijske proizvodnje 2004. - 2008. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173
5. Elementi raèuna industrijske proizvodnje prema podruèjima i odjeljcima NKD-a 2007., u 2008.174
6. Zaposleni, bruto plaæe i nadnice - godišnji prosjek, naèelo èiste djelatnosti. . . . . . . . . . . . . . . 175
Grafikon - Prosjeèna godišnja bruto plaæa po zaposlenom u industriji,
prema podruèju NKD-a 2007., u 2008. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 175
7. Zaposleni, bruto plaæe i nadnice - godišnji prosjek prema podruèjima i odjeljcima
NKD-a 2007., naèelo èiste djelatnosti u 2008.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 176
13. Graðevinarstvo
13.1. Stanovi prema naèinu korištenja i druge nastanjene prostorije - Popis 2001. . . . . . . . . . . . . 177
2. Nastanjeni stanovi prema broju soba i vlasništvu - Popis 2001. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 177
3. Nastanjeni stanovi prema pomoænim prostorijama i opremljenosti instalacijama - Popis 2001. 177
4. Nastanjeni stanovi prema broju kuæanstava i èlanova kuæanstava - Popis 2001. . . . . . . . . . . 178
5. Graðevinska djelatnost poslovnih subjekata (pravne osobe) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 178
Grafikon - Struktura vrijednosti izvršenih graðevinskih radova prema vrsti graðevina u 2011. . 178
6. Izdana odobrenja za gradnju prema vrsti graðevine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 179
7. Izdana odobrenja za gradnju za zgrade prema namjeni, velièini i vrsti gradnje . . . . . . . . . . . 179
8. Završene zgrade i stanovi prema broju soba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 180
Grafikon - Završene zgrade, prema vrsti zgrade i vrsti radova. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 180
Grafikon - Završeni stanovi, prema broju soba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 180
9. Završene zgrade i stanovi prema vrsti zgrade i vrsti radova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 181
10. Broj i graðevinske velièine prema vrsti završenih zgrada i vrsti radova . . . . . . . . . . . . . . . . . 182
11. Završeni stanovi prema vrsti zgrade, vrsti gradnje i broju soba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183
12. Prosjeène cijene prodanih novih stanova. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 184
Grafikon - Prosjeène cijene prodanih novih stanova u kunama, po m2 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 184
Grafikon - Struktura prosjeène cijene prodanih novih stanova u 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 184
14. Prijevoz, skladištenje i veze
14.1. Motorna vozila, gradski prijevoz i telefonski pretplatnici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Grafikon - Prevezeni putnici u gradskom prijevozu 1930.-2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2. Registrirana vozila na motorni pogon, stanje 31. prosinca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3. Javni putnièki cestovni prijevoz . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4. Cestovni prijevoz robe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
5. Gradski autobus . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
6. Tramvaj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7. Uspinjaèa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
8. Žièara Sljeme. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
9. Pošte i poštanska oprema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
10. Poštanske pošiljke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
11. Promet zrakoplova u Zraènoj luci Zagreb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
12. Domaæi promet i promet s inozemstvom u Zraènoj luci Zagreb. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
13. Promet inozemnih zrakoplova u Zraènoj luci Zagreb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
14. Sredstva Zraène luke Zagreb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
15. Prometne nesreæe i nastradale osobe u prometnim nesreæama. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
16. Broj požara prema vrstama objekata i stradale osobe u njima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
185
185
186
186
187
187
187
188
188
189
189
190
190
191
191
192
192
15. Distributivna trgovina
15.1. Distributivna trgovina - poslovni subjekti (pravne osobe i obrtnici) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 193
Grafikon - Prodavaonice/servisi prema pretežnoj djelatnosti pravne osobe/obrtnika . . . . . . . . . 193
13
2. Distributivna trgovina prema djelatnosti koju poslovni subjekt obavlja u 2010. . . . . . . . . . . . 194
Grafikon - Struktura prometa u distributivnoj trgovini prema djelatnosti
koju poslovni subjekt obavlja u 2010. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 194
3. Trgovina na malo - pravne osobe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 195
Grafikon - Struktura prometa u trgovini na malo prema trgovaèkim strukama u 2011. . . . . . 195
4. Lanèani indeksi prometa u trgovini na malo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 196
5. Struktura prometa u trgovini na malo prema trgovaèkim strukama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 196
6. Distributivna trgovina prema pretežnoj djelatnosti poslovnog subjekta u 2010.. . . . . . . . . . . . 197
7. Distributivna trgovina prema pretežnoj djelatnosti pravne osobe u 2010. . . . . . . . . . . . . . . . . 198
8. Distributivna trgovina prema pretežnoj djelatnosti poduzeæa/trgovaèkih društava i prema
djelatnostima koje obavljaju u 2010. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 199
9. Distributivna trgovina prema pretežnoj djelatnosti obrta u 2010. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203
10. Proljetni i ostali sajmovi i izložbe na prostoru Zagrebaèkog velesajma . . . . . . . . . . . . . . . . . . 204
11. Zagrebaèki meðunarodni jesenski velesajam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 204
16. Robna razmjena s inozemstvom
16.1.
2.
3.
4.
Ukupan izvoz i uvoz Grada Zagreba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 205
Izvoz i uvoz prema sektorima SMTK-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 205
Izvoz i uvoz prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. - proizvodni princip. . . . . . . . 206
Izvoz i uvoz prema ekonomskim grupacijama zemalja u 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 207
Grafikon - Izvoz i uvoz prema ekonomskim grupacijama zemalja u 2011. . . . . . . . . . . . . . . . 207
17. Ugostiteljstvo
17.1. Ugostiteljska poduzeæa/trgovaèka društva.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208
Grafikon - Promet ugostiteljskih poduzeæa/trgovaèkih društava 2004. - 2010. . . . . . . . . . . . . . 208
2. Promet ugostiteljskih poduzeæa/trgovaèkih društava prema vrstama usluga . . . . . . . . . . . . . . . . . . 209
Grafikon - Struktura prometa ugostiteljskih poduzeæa/trgovaèkih društava
prema vrstama usluga u 2010. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 209
3. Ugostiteljska poduzeæa/trgovaèka društva i ugostitelji obrtnici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 210
4. Poslovne jedinice ugostiteljskih poduzeæa/trgovaèkih društava prema
vrstama ugostiteljskih objekata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 210
5. Ugostitelji obrtnici prema pretežnoj ugostiteljskoj djelatnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 211
18. Turizam
18.1. Kapaciteti za smještaj turista prema vrstama objekata, stanje 31. kolovoza . . . . . . . . . . . . . . . . . . 212
Grafikon - Broj dolazaka turista . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 212
2. Dolasci i noæenja turista prema vrstama objekata za smještaj turista . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 213
Grafikon - Broj ostvarenih noæenja turista . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 213
3. Dolasci i noæenja turista prema zemlji prebivališta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 214
4. Naèin dolaska turista prema vrstama objekata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 215
19. Komunalne djelatnosti
19.1. Javna vodovodna i kanalizacijska mreža, te javna toplana po naseljima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 216
2. Javni vodovod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 217
3. Javna kanalizacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 217
4. Opskrba grada toplinskom energijom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 217
5. Elektrièna energija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 218
6. Plin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 218
7. Parkovi, ostale zelene površine, drvoredi i javna djeèja igrališta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 219
8. Parkovi na gradskom podruèju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 219
14
9. Tržnice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
10. Bazeni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
11. Groblja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
12. Groblja: Mirogoj, Miroševac i Krematorij s Gajem urni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
219
220
220
220
20. Kakvoæa i zaštita prirode i okoliša
20.1. Zaštiæena prirodna podruèja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221
2. Koncentracije oneèišæenja u zraku na mjernoj postaji u Ðorðiæevoj ulici, u 2011.
- sumarni rezultati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 222
3. Kolièina i ocjena ukupne taložne tvari i metala u njoj na mjernoj postaji u Ðorðiæevoj ulici,
u 2011. - sumarni rezultati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 222
4. Kategorizacija podruèja oko mjerne postaje u Ðorðiæevoj ulici u 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 222
5. Koncentracije oneèišæenja u zraku na mjernoj postaji na Ksaverskoj cesti, u 2011.
- sumarni rezultati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 223
6. Kolièina i ocjena ukupne taložne tvari i metala u njoj na mjernoj postaji
na Ksaverskoj cesti, u 2011. - sumarni rezultati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 223
7. Kategorizacija podruèja oko mjerne postaje na Ksaverskoj cesti, u 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 224
8. Koncentracije oneèišæenja u zraku na mjernoj postaji na Pešæenici, u 2011. - sumarni rezultati . 224
9. Kolièina i ocjena ukupne taložne tvari i metala u njoj na mjernoj postaji
na Pešæenici, u 2011. - sumarni rezultati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 224
10. Kategorizacija podruèja oko mjerne postaje na Pešæenici, u 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 225
11. Koncentracije oneèišæenja u zraku na mjernoj postaji u Prilazu baruna Filipoviæa, u 2011.
- sumarni rezultati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 225
12. Kolièina i ocjena ukupne taložne tvari i metala u njoj na mjernoj postaji u Prilazu baruna
Filipoviæa, u 2011. - sumarni rezultati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 225
13. Kategorizacija podruèja oko mjerne postaje u Prilazu baruna Filipoviæa u 2011. . . . . . . . . . . . . 226
14. Koncentracije oneèišæenja u zraku na mjernoj postaji u Sigetu, u 2011. - sumarni podaci . . . . . 226
15. Kolièina i ocjena ukupne taložne tvari i metala u njoj na mjernoj postaji u Sigetu, u 2011.
- sumarni rezultati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 226
16. Kategorizacija podruèja oko mjerne postaje u Sigetu u 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 227
17. Koncentracije oneèišæenja u zraku na mjernoj postaji u Susedgradu, u 2011. - sumarni rezultati . 227
18. Kolièina i ocjena ukupne taložne tvari i metala u njoj na mjernoj postaji
u Susedgradu, u 2011. - sumarni rezultati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 227
19. Kategorizacija podruèja oko mjerne postaje u Susedgradu u 2011.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 228
20. Opskrba industrije vodom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 229
21. Korištenje vode u industriji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 229
22. Ispuštanje upotrebljene vode iz industrije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 230
23. Otpadne kanalizacijske vode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 230
24. Odloženi otpad po vrstama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 231
25. Primarna reciklaža . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 231
26. Primarna reciklaža u 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 232
27. Rezultati mjerenja razine buke na prometnicama prema mjernim mjestima. . . . . . . . . . . . . . . . 233
21. Obrazovanje
21.1. Osnovno obrazovanje - redovite škole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 235
2. Srednje obrazovanje - redovite škole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 235
3. Visoko obrazovanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 236
Grafikon - Osnovno, srednje i visoko obrazovanje, poèetak šk. g. 2011./2012. . . . . . . . . . . . . . . . 236
4. Osnovno obrazovanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 237
5. Srednje obrazovanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 239
15
6. Uèenici koji su završili školovanje, prema vrsti škole. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 242
7. Uèenici gimnazije koji su položili maturu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 242
Grafikon - Uèenici koji su završili školovanje, prema vrsti škole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 242
8. Uèenici tehnièkih i srodnih srednjih škola koji su položili završni ispit . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 243
9. Uèenici industrijskih i obrtnièkih srednjih škola koji su položili završni ispit . . . . . . . . . . . . . . . . 243
10. Studenti upisani na visoka uèilišta prema nazivu uèilišta i spolu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 244
Grafikon - Studenti upisani na visoka uèilišta prema spolu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 245
11. Studenti upisani na visoka uèilišta prema godinama studija u ak. god. 2011./2012. . . . . . . . . . . . 246
Grafikon - Studenti upisani u ak.g. 2011./2012. prema vrstama visokih uèilišta . . . . . . . . . . . . . . 247
12. Diplomirani studenti prema nazivu visokog uèilišta i spolu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 248
Grafikon - Diplomirani studenti prema spolu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 249
13. Nastavno osoblje visokih uèilišta prema zvanju u šk. g. 2011./2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 250
Grafikon - Nastavnici i suradnici prema akademskom nazivu i stupnju, u ak.god. 2011./12. . . . . . 251
14. Magistri znanosti, magistri i sveuèilišni specijalisti prema nazivu visokog uèilišta
na kojem su stekli akademski stupanj/naziv i spolu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 252
15. Doktori znanosti prema nazivu visokog uèilišta na kojem su stekli
akademski stupanj/naziv i spolu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 253
Grafikon - Magistri, magistri znanosti i sveuèilišni specijslisti prema znanstvenom i
umjetnièkom podruèju magistarskog/specijalistièkog rada u 2011. . . . . . . . . . . . . . . . 253
Grafikon - Doktori znanosti prema znanstvenom podruèju doktorske disertacije u 2011. . . . 253
22. Kultura i umjetnost
22.1. Kazališta i kinematografi od 1939. do 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 254
2. Puèka i otvorena uèilišta i domovi kulture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 254
3. Knjižnice od 1968. do 2010. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 255
4. Knjižnice u 2010. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 255
5. Radio i televizijski pretplatnici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 255
6. Hrvatsko narodno kazalište . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 256
7. Dramsko kazalište Gavella . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 256
8. Teatar ITD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 257
9. Zagrebaèko gradsko kazalište Komedija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 257
10. Satirièko kazalište Kerempuh . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 258
11. Zagrebaèko kazalište mladih . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 258
12. Kazalište Trešnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 258
13. Zagrebaèko kazalište lutaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 258
14. Amaterska kazališta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 259
15. Filharmonija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 259
16. Profesionalni orkestri, ansambli i zborovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 259
17. Ansambl narodnih plesova i pjesama Lado . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 260
18. Zbirke u 2009. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 260
19. Galerije u 2009. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 261
20. Muzeji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 261
21. Muzeji u 2009. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 262
22. Kinematografi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 263
23. Zoološki vrt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 263
16
23. Šport
23.1.
2.
3.
4.
5.
6.
Športske udruge prema vrstama športa u 2009. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 264
Sudjelovanje športskih udruga na meðunarodnim natjecanjima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 265
Športske, šahovske i lovaèke udruge . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 265
Aktivni èlanovi prema šahovskim zvanjima i kategorijama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 266
Aktivni èlanovi prema bridž kategorijama. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 266
Športski objekti koje koriste graðani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 266
24. Pravosuðe
24.1.
2.
3.
4.
5.
6.
Sudovi, suci, suci porotnici i sudaèki vježbenici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 267
Optužene i osuðene punoljetne osobe prema kaznenim djelima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 268
Optužene i osuðene punoljetne osobe po sudovima. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 270
Osuðene punoljetne osobe po sudovima i grupama kaznenih djela u 2011. . . . . . . . . . . . . . . 270
Osuðene punoljetne osobe prema izreèenim sankcijama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 271
Maloljetni poèinitelji kaznenih djela prema grupama kaznenih djela, vrsti odluke i
izreèenim sankcijama u 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 271
7. Poèinitelji prekršaja prema vrsti prekršaja, postupaka i odluke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 272
8. Poèinitelji prekršaja prema izreèenim sankcijama. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 273
Grafikon - Optužene i osuðene punoljetne osobe. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 273
25. Poslovni subjekti
25.1.
2.
3.
4.
Poslovni subjekti prema pravno ustrojbenim oblicima i aktivnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Aktivne pravne osobe prema oblicima vlasništva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Pravne osobe prema aktivnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Poslovni subjekti prema velièini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
274
274
275
276
Zlatna Bula kralja Bele IV . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Metodološka objašnjenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Kratice i znakovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Pregled redovitih izdanja Odjela za statistiku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Karte . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
277
278
318
319
323
17
Majka Božja Kamenitih vrata
Zaštitnica Grada Zagreba
31. svibnja - DAN GRADA ZAGREBA
ZAGREBAÈKI NADBISKUPI
Prvi pisani spomen imena Zagreb, vezano za osnutak biskupije (1094.), punih
devet stoljeæa obilježava zagrebaèku povijest.
Zagreb je, kako je napisao jedan od njegovih biografa (A. Benigar) »... grad na
gori, svjetionik iz kojeg prosijava neugasiva i sigurna svjetlost svim ljudima.«
To je Grad snažnih duhovnih vrijednosti i identiteta. U tanane niti njegovih
vrijednosti utkane su, iznad svega, svjetla imena zagrebaèkih nadbiskupa:
1. Juraj HAULIK de Varallya, kardinal
biskup
nadbiskup
1837.-1853.
1853.-1869.
2. Josip MIHALOVIÆ, kardinal
1870.-1891.
3. Juraj POSILOVIÆ
1894.-1914.
4. Antun BAUER
1914.-1937.
5. Alojzije STEPINAC, kardinal
1937.-1960.
6. Franjo ŠEPER, kardinal
1960.-1969.
7. Franjo KUHARIÆ, kardinal
1970.-1997.
8. Josip BOZANIÆ, kardinal
1997.
21
ZAGREBAÈKI GRADONAÈELNICI
1. Janko KAMAUF
2. Josip F. HAERDTL1)
3. Svetozar KUŠEVIÆ 1)
4. Johan LICHTENEGGER1)
5. Vjekoslav FRIGAN
6. Makso MIHALIÆ
7. Dragutin pl. CZEKUS 2)
8. Pavao HATZ
9. Stjepan VRABÈEVIÆ
10. Ivan VONÈINA
11. Stanko ANDRIJEVIÆ
12. Matija MRAZOVIÆ
13. Josip HOFFMANN
14. Nikola BADOVINAC
15. Ignjat SIEBER
16. Milan AMRUŠ
17. Adolf MOŠINSKY
18. Milan AMRUŠ
19. Janko HOLJAC
20. Stjepan SRKULJ
21. Svetozar DELIÆ
22. Vjekoslav HEINZEL
23. Stjepan SRKULJ
24. Ivo KRBEK
25. Rudolf ERBER
26. Teodor PEIÈIÆ
1)Vršitelj
2)Sudbeni
22
1851.-1857.
1857.
1858.
1858.-1861.
1861.-1868.
1868.-1869.
1869.-1872.
1872.-1873.
1873.
1873.-1876.
1876.-1879.
1879.-1881.
1881.-1885.
1885.-1887.
1887.-1890.
1890.-1892.
1892.-1904.
1904.-1910.
1910.-1917.
1917.-1919.
1920.
1920.-1928.
1928.-1932.
1932.-1934.
1934.-1936.
1937.-1939.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
Mate STARÈEVIÆ
Jozo DUMANDŽIÆ
Ivan WERNER
Eugen STAREŠINIÆ
Dragutin SAILI
Mika ŠPILJAK
Milivoj RUKAVINA
Mirko PAVLEKOVIÆ
Veèeslav HOLJEVAC
Pero PIRKER
1)
Ratko KARLOVIÆ
Josip KOLAR MATEK
Ivo VRHOVEC
Ivo LATIN
Mato MIKIÆ
Aleksandar VARGA
Zorislav ŠONJE
Tito KOSTY
Mato MIKIÆ
Boris BUZANÈIÆ
Branko MIKŠA
Marina
MATULOVIÆ-DROPULIÆ
49. Milan BANDIÆ
50. Vlasta PAVIÆ
51. Milan BANDIÆ
dužnosti
vijeænik koji je po odredbi bana Raucha vršio dužnost gradonaèelnika.
1939.-1941.
1941.-1942.
1942.-1944.
1944.-1945.
1945.-1949.
1949.-1950.
1950.-1951.
1951.-1952.
1952.-1963.
1963.-1967.
1967.
1967.-1972.
1972.-1978.
1978.-1982.
1982.-1983.
1983.-1984.
1984.-1985.
1985.-1986.
1986.-1990.
1990.-1993.
1993.-1995.
1996.-2000.
2000.-2002.
2002.-2005.
2005.-
GRADSKA SKUPŠTINA GRADA ZAGREBA
(saziv konstituiran 17. lipnja 2009. godine)*
Davor BERNARDIÆ - predsjednik
mr.sc. Tatjana HOLJEVAC - potpredsjednica
dr.sc. Josip KREGAR - potpredsjednik
Danira BILIÆ - potpredsjednica
Morana PALIKOVIÆ GRUDEN - potpredsjednica
1.Tomislav BABIÆ
2.Davor Bernardiæ
3.Danira BILIÆ
4. Miroslav BLAŽEVIÆ
5. Željko BREBRIÆ
6. Vesna BREZIÆ
7. Zvane BRUMNIÆ
8. Stanko GAÈIÆ
9. mr. sc. Tatjana HOLJEVAC
10. Stjepan HORVAT
11. mr. sc. Josip HREN
12. Nura ISMAILOVSKI, mr. pham.
13. Martina JOVIÆ
14. mr. sc. Marin KNEZOVIÆ
15. dr. sc. Pavel KOBLER, dr. stom.
16. dr. sc. Dragan KOROLIJA-MARINIÆ
17. Darinko KOSOR
18. dr. sc. Dragan KOVAÈEVIÆ
19. dr. sc. Josip KREGAR
20. dr. sc. Petar KUREÈIÆ
21. Goran KUTLIÆ
22. Nikola LJUBAN
23. Margareta MAÐERIÆ
24. Vesna MAJHER
25. dr. sc. Zvonko MAKOVIÆ
26. Siniša MARKULIN
27. Nenad MATIÆ
28. Jurica MEIÆ
29. Ivana MLINAR HORVAT
30. mr. sc. Melita MULIÆ
31. Alen OSTOJIÆ
32. Morana PALIKOVIÆ GRUDEN
33. Dinka PAVELIÆ, dipl. ing.
34. Stipe PAVLOVIÆ
35. Mirjana PAVOKOVIÆ
36. Tin PAŽUR
37. Josip PETRAÈ
38. Vera PETRINJAK-ŠIMEK
39. Dalibor PREVENDAR
40. Ivan RAÈAN
41. Jozo RADOŠ
42. Igor RAÐENOVIÆ
43. dr. sc. Velimir SRIÆA
44. Srðan SUBOTIÆ
45. Vilina ŠINCEK-PEÆANIÆ
46. Božica ŠOLIÆ
47. Dan ŠPICER
48. Dragan VUÈIÆ
49. Darko VULETIÆ
50. Mario ZUBOVIÆ
51. prof. dr. sc. Zdravko ŽVORC, dr. vet. med.
Dejan SUBOTIÆ - tajnik Gradske skupštine Grada Zagreba
mr. sc. Predrag FLEŠ zamjenik tajnika Gradske skupštine Grada Zagreba
* podaci sa stanjem 18. listopada 2012.
23
Gradski zastupnici kojima je mandat u mirovanju i njihovi zamjenici te
gradski zastupnici kojima je prestao mandat i njihovi zamjenici
Gradski zastupnici kojima je mandat u mirovanju i njihovi zamjenici
1.Višnja Fortuna, HSU - zamjenjuje ju Stipe Pavloviæ, HSU (od 17. lipnja 2009.)
2.mr.sc. Alenka Košiša Èièin-Šain, HNS - zamjenjuje ju Mirjana Pavokoviæ, HNS (od 26. srpnja 2010.)
3.Miran Martinac, dr. med., SDP - zamjenjuje ga Zvane Brumniæ, SDP (od 4. listopada 2010.)
4.Jasen Mesiæ, HDZ - zamjenjuje ga Božica Šoliæ, HDZ (od 5. sijeènja 2011.)
5.dr. sc. Mirando Mrsiæ, SDP - zamjenjuje ga Dalibor Prevendar, SDP (od 13. sijeènja 2012.)
6.Tomislav Saucha, SDP - zamjenjuje ga prof. dr. sc. Zdravko Žvorc, dr. med., SDP (od 13. sijeènja 2012.)
7.Iva Prpiæ, SDP - zamjenjuje ju dr. sc. Petar Kureèiæ, SDP (od 13. sijeènja 2012.)
Gradski zastupnici koji su podnijeli ostavku i njihovi zamjenici:
1.Andrea Violiæ, HNS - zamjenjuje ju Morana Palikoviæ Gruden, HNS (od 17. lipnja 2009.)
2.Mladen Belicza, SHUS - zamjenjuje ga dr. sc. Dragan Kovaèeviæ, HNS (od 17. lipnja 2009.)
3.Stjepan Fioliæ, HDZ - zamjenjuje ga Tomislav Babiæ, HDZ (od 10. srpnja 2009.)
4.Milana Vlaoviæ, HDZ - zamjenjuje ju Stanko Gaèiæ, HDZ (od 22. listopada 2009.)
5.dr. sc. Jasmina Havranek, SDP - zamjenjuje ju Dragan Vuèiæ, SDP (od 8. veljaèe 2010.)
6.mr. sc. Zoran Milanoviæ, SDP - zamjenjuje ga Davor Bernardiæ, SDP (od 7. lipnja 2010.)
7.dr. sc. Mirela Holy, SDP - zamjenjuje ju Martina Joviæ, SDP (od 7. listopada 2010.)
8.Radimir Èaèiæ, HNS - zamjenjuje ga Nikola Ljuban, HNS (od 12. svibnja 2011.)
9.Boris Šprem, SDP - zamjenjuje ga Tin Pažur, SDP (od 13. sijeènja 2012.)
24
GRADONAÈELNIK
GRADA ZAGREBA
Gradonaèelnik
Milan BANDIÆ, dipl. politolog
Zamjenici
Ivo JELUŠIÆ, dipl. politolog (do 11. lipnja 2010.)
Jelena PAVIÈIÆ VUKIÈEVIÆ, prof.
25
UPRAVNA TIJELA GRADA ZAGREBA
Gradska upravna tijela1)
1. STRUÈNA SLUŽBA GRADONAÈELNIKA
2. URED GRADONAÈELNIKA
3. GRADSKI KONTROLNI URED
4. GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA
5. GRADSKI URED ZA OPÆU UPRAVU
6. GRADSKI URED ZA FINANCIJE
7. GRADSKI URED ZA GOSPODARSTVO, RAD I PODUZETNIŠTVO
8. GRADSKI URED ZA ENERGETIKU, ZAŠTITU OKOLIŠA I ODRŽIVI RAZVOJ
9. GRADSKI URED ZA OBRAZOVANJE, KULTURU I ŠPORT
10. GRADSKI URED ZA ZDRAVSTVO I BRANITELJE
11. GRADSKI URED ZA SOCIJALNU ZAŠTITU I OSOBE S INVALIDITETOM
12. GRADSKI URED ZA POLJOPRIVREDU I ŠUMARSTVO
13. GRADSKI URED ZA PROSTORNO UREÐENJE, IZGRADNJU GRADA,
GRADITELJSTVO, KOMUNALNE POSLOVE I PROMET
14. GRADSKI URED ZA IMOVINSKO-PRAVNE POSLOVE I IMOVINU GRADA
15. GRADSKI URED ZA KATASTAR I GEODETSKE POSLOVE
16. URED ZA UPRAVLJANJE U HITNIM SITUACIJAMA
17. GRADSKI ZAVOD ZA ZAŠTITU SPOMENIKA KULTURE I PRIRODE
18. SLUŽBA ZA MJESNU SAMOUPRAVU
1)
Odluka o ustrojstvu i djelokrugu gradskih upravnih tijela i Odluka o izmjeni i dopunama Odluke o
ustrojstvu i djelokrugu gradskih upravnih tijela (Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 16/09. i 22/09.).
26
PODRUÈNI UREDI GRADSKE UPRAVE
Za podruèje jedne ili više gradskih èetvrti Grada Zagreba ustrojavaju se
podruèni uredi Gradske uprave kao podruène jedinice Gradske uprave:
Podruèni uredi Gradske uprave
Gradske èetvrti
1. Podruèni ured CENTAR
Gradska èetvrt Donji grad
Gradska èetvrt Podsljeme
2. Podruèni ured ÈRNOMEREC
Gradska èetvrt Èrnomerec
3. Podruèni ured DUBRAVA
Gradska èetvrt Gornja Dubrava
Gradska èetvrt Donja Dubrava
4. Podruèni ured MAKSIMIR
Gradska èetvrt Maksimir
5. Podruèni ured MEDVEŠÈAK
Gradska èetvrt Gornji grad - Medvešèak
6. Podruèni ured NOVI ZAGREB
Gradska èetvrt Novi Zagreb - istok
Gradska èetvrt Novi Zagreb - zapad
Gradska èetvrt Brezovica
7. Podruèni ured PEŠÆENICA
Gradska èetvrt Pešæenica - Žitnjak
8. Podruèni ured SUSEDGRAD
Gradska èetvrt Stenjevec
Gradska èetvrt Podsused - Vrapèe
9. Podruèni ured SESVETE
Gradska èetvrt Sesvete
10. Podruèni ured TREŠNJEVKA
Gradska èetvrt Trešnjevka - sjever
Gradska èetvrt Trešnjevka - jug
11. Podruèni ured TRNJE
Gradska èetvrt Trnje
Izvor: Odluka o ustrojstvu i djelokrugu gradskih upravnih tijela
(Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 11/05. i 16/09.)
27
GRADSKE ÈETVRTI GRADA ZAGREBA
Gradska èetvrt1)
Predsjednici i potpredsjednici Vijeæa gradske èetvrti
Broj èlanova
Vijeæa
gradske
èetvrti
1. DONJI GRAD
Marijan OLJICA
Goran ROJE
predsjednik Vijeæa gradske èetvrti
potpredsjednik Vijeæa gradske èetvrti
15
2. GORNJI GRAD
- MEDVEŠÈAK
Luka ŠIMURINA
Neven VUÈINIÆ
predsjednik Vijeæa gradske èetvrti
potpredsjednik Vijeæa gradske èetvrti
15
3. TRNJE
Ivan BARE
Ivan CRNOJEVIÆ
predsjednik Vijeæa gradske èetvrti
potpredsjednik Vijeæa gradske èetvrti
15
4. MAKSIMIR
Marijan PILAŠ
Marija BUTORAC
predsjednik Vijeæa gradske èetvrti
potpredsjednica Vijeæa gradske èetvrti
19
5. PEŠÆENICA - ŽITNJAK
Dragan VUÈIÆ
Tomo ŽALAC
predsjednik Vijeæa gradske èetvrti
potpredsjednik Vijeæa gradske èetvrti
19
6. NOVI ZAGREB - ISTOK
Mijo MARKULIN
Dragutin LACKOVIÆ
predsjednik Vijeæa gradske èetvrti
potpredsjednik Vijeæa gradske èetvrti
19
7. NOVI ZAGREB - ZAPAD
Jadranko BATURIÆ
Ivan MAHNIÆ
predsjednik Vijeæa gradske èetvrti
potpredsjednik Vijeæa gradske èetvrti
19
8. TREŠNJEVKA- SJEVER
Željko SLADOVIÆ
Marijan-Janko RAKO
predsjednik Vijeæa gradske èetvrti
potpredsjednik Vijeæa gradske èetvrti
19
9. TREŠNJEVKA -JUG
Saša MOLAN
Tihomir NOVOTNI
predsjednik Vijeæa gradske èetvrti
potpredsjednik Vijeæa gradske èetvrti
19
10. ÈRNOMEREC
Marko GRGIÆ
Željko JAKOBÈIÆ
predsjednik Vijeæa gradske èetvrti
potpredsjednik Vijeæa gradske èetvrti
15
11. GORNJA DUBRAVA
Petar TANIÆ
Josipa BAŠlÆ
predsjednik Vijeæa gradske èetvrti
potpredsjednica Vijeæa gradske èetvrti
19
12. DONJA DUBRAVA
dr.sc. Zdravko ŽVORC
Nada JAKOVINA
predsjednik Vijeæa gradske èetvrti
potpredsjednica Vijeæa gradske èetvrti
15
13. STENJEVEC
Mario JELIÆ
Stjepan BRINJUVAR
predsjednik Vijeæa gradske èetvrti
potpredsjednik Vijeæa gradske èetvrti
19
14. PODSUSED - VRAPÈE
Andreja KRALJ
Mirjana MARIÆ
predsjednica Vijeæa gradske èetvrti
potpredsjednica Vijeæa gradske èetvrti
15
15. PODSLJEME
Drago TOPOLOVEC
Krešimir POŽNJAK
predsjednik Vijeæa gradske èetvrti
potpredsjednik Vijeæa gradske èetvrti
11
16. SESVETE
Željko BLAŽINOVIÆ
Ivan ŽUMBERAC
predsjednik Vijeæa gradske èetvrti
potpredsjednik Vijeæa gradske èetvrti
19
17. BREZOVICA
Stjepan CEROVSKI
Milan KARASMAN
predsjednik Vijeæa gradske èetvrti
potpredsjednik Vijeæa gradske èetvrti
11
1)
Gradske èetvrti osnovane su Statutom Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 19/99.).
Odluka o granicama podruèja i sjedištima gradskih èetvrti (Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 7/09.).
28
GRADSKI ZASTUPNICI GRADSKE SKUPŠTINE
prema obrazovanju, starosti i stranaèkoj pripadnosti
Broj zastupnika
Gradski zastupnici - ukupno
ukupno
51
muškarci žene
36
15
Prema stupnju struènog obrazovanja
visoko - ukupno
od toga:
doktori znanosti
magistri znanosti
više
srednje
niže
37
27
10
8
3
2
12
-
7
2
2
7
-
1
5
-
1
14
12
9
15
10
10
6
10
1
4
2
3
5
19
7
5
4
3
3
15
4
3
4
1
3
4
3
2
2
-
10
6
4
Prema starosti
do
30
40
50
60
29 godina
- 39 godina
- 49 godina
- 59 godina
i više godina
Prema stranaèkoj pripadnosti
SDP Socijaldemokratska partija Hrvatske
HDZ Hrvatska demokratska zajednica
HNS Hrvatska narodna stranka
HSS Hrvatska seljaèka stranka
HSU Hrvatska stranka umirovljenika
HSLS Hrvatska socijalno liberalna stranka
Nezavisni gradski zastupnici
Podaci sa stanjem 18. listopada 2012.
29
GRAD ZAGREB 2011. / CITY OF ZAGREB 2011
GEOGRAFSKI POLOŽAJ
GEOGRAPHIC POSITION
Nadmorska visina
Altitude
15° 59'istoène dužine od Greenwicha
longitude 15°59'E
45° 49' sjeverne širine / latitude 45° 49'N
(mjerna toèka Griè) (Griè reference point)
Griè 158 m; Zrinjevac 122 m; Sljeme 1 035 m
POVRŠlNA / SURFACE AREA, km2
641,32
KLIMA / CLIMATE
Najviša temperatura, °C
Maximum temperature, °C
Najniža temperatura, °C
Minimum temperature, °C
Srednja vrijednost tlaka zraka, hPa
Average air pressure, hPa
Ukupni sunèani sati, h
Total hour of sunshine, h
Oborine (godišnja kolièina), mm
Rainfall (annual), mm
+37,6
-5,8
999,2
2 119,5
520,8
STANOVNIŠTVO - Popis 2011.
POPULATION 2011 Census
Ukupan broj stanovnika
Number of inhabitans
Stanovništvo prema starosti
Population according to age
do 15 godina
under 15 years
15 do 65 godina
15 - 65 years
65 i više godina
65 years and over
790 017
116 059
537 188
136 770
KUÆANSTVA - Popis 2011. - Prvi rezultati
HOUSEHOLD 2011 Census - First results
Broj kuæanstava
Number of households
Prosjeèan broj èlanova u kuæanstvu
Average number of persons per household
304 375
2,60
STANOVANJE - Popis 2011. - Prvi rezultati
HOUSING 2011 Census - First results
Stanovi-ukupno
Dwellings - total
- stanovi za stalno stanovanje
- permanent dwellings
30
386 944
372 433
PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA - 2011.
NATURAL POPULATION TRENDS - 2011
Živoroðeni
Live births
Umrli
Deaths
Prirodni prirast
Population increase
Vitalni indeks
Index of vitality
Sklopljeni brakovi
Marriages
Razvedeni brakovi
Divorces
8 411
na tisuæu stanovnika
per 1000 population
10,6
8 396
10,6
15
0,0
100,2 (živoroðeni na 100 umrlih)
(live births per 100 deaths)
3 711
4,7
1 413
1,8
MIGRACIJE STANOVNIŠTVA
MIGRATION OF POPULATION
Migracijski saldo stanovništva
Migration balance
doseljeni stanovnici
immigrants
odseljeni stanovnici
emigrants
2 139
10 926
8 787
ZAPOSLENOST / EMPLOYMENT
Zaposleni, stanje, 31. ožujka
Employment persons, on March 31st
397 365
NEZAPOSLENOST / UNEMPLOYMENT
Nezaposlene osobe prijavljene Hrvatskom zavodu za
zapošljavanje, stanje, 31. ožujka
Unemployment persons registered with the Croatian
Employment Service, on March 31st
Stopa nezaposlenosti, %
Unemployment rate, %
41 368
9,4
PLAÆE / WAGES
Prosjeèna mjeseèna isplaæena neto plaæa po zaposlenom
u pravnim osobama svih oblika vlasništva, u kunama
Average monthly paid off net per a person in paid employment in legal
entities, in kunas
Prosjeèna mjeseèna isplaæena bruto plaæa po zaposlenom
u pravnim osobama svih oblika vlasništva, u kunama
Average monthly gross earning per a person in paid employment in legal
entities, in kunas
indeksi nominalnih neto plaæa
nominal earnings net indices
indeksi nominalnih bruto plaæa
nominal earnings gross indices
6 395
9 528
101,7
101,3
31
MIROVINSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE
PENSION AND DISABILITY INSURANCE
Broj korisnika mirovina (stanje 31. prosinca)
Pension beneficiaries, on December 31st
Prosjeèna mjeseèna mirovina umanjena za porez i prirez, u kunama
Average monthly pension reduced for taxes and surtax, in kunas
197 553
2 810
ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
HEALTH CARE
Broj lijeènika
Number of doctors
- od toga specijalisti
whereof specialists
Ostali zdravstveni djelatnici
Other medical workers
Domovi zdravlja
Health centres
Bolnice
Hospitals
- od toga klinike
whereof clinics
Broj bolnièkih postelja
Number of hospital beds
Broj bolesnika u bolnicama
Number of patients in hospitals
Izvanbolnièke poliklinike (samostalne zdravstvene ustanove)
Polyclinics outside hospital premises (autonomous medical institutions)
Ljekarne
Pharmacies
4 082
2 845
10 844
5
10
7
7 512
248 967
160
225
SOCIJALNA SKRB
SOCIAL WELFARE
Djeèji vrtiæi i druge pravne osobe koje ostvaruju
programe predškolskog odgoja
Kindergartens and other legal entities implementing
preschool education programmes
Od toga / whereof
- djeèji vrtiæi
kindergartens
- druge pravne osobe
other legal entities
Broj smještene djece
Number of children
Domovi uèenika
Pupil dormitories
Broj uèenika u domovima
Number of pupils
Studentski domovi
Student dormitories
Broj studenata u domovima
Number of students in student dormitories
32
278
264
14
37 209
15
2 612
4
7 368
Domovi socijalne skrbi za odrasle i starije osobe (2010.)
Social welfare institutions for adult and elderly persons
Broj korisnika (2010.)
Number of recipients
Prognanici i izbjeglice (krajem 2010. godine)
Displaced persons and refugees (by the end of the year)
38
4 657
213
INDUSTRIA
INDUSTRY
Struktura industrije prema podruèjima NKD-a 2007., %
Industry structure according to NKD 2007. sections, %
B Rudarstvo i vaðenje
Mining and quarryng
C Preraðivaèka industrija
Manufacturing
D Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija
Electricity, gas, steam and air conditioning supply
0,25
83,19
16,56
ENERGETIKA, VODOOPSKRBA, ODVODNJA
POWER INDUSTRY, WATER SUPPLY, SEWAGE
Potrošnja elektriène energije (u tisuæama MWh)
Electricity consumption (thousands MWh)
Potrošnja plina (u tisuæama m3)
Gas consumption (thousnads m3)
Potrošnja vode (u tisuæama m3)
Water consumption (thousand m3)
Dužina cjevovoda za dovod vode (u km)
Water distribution pipeline length (kilometers)
Broj prikljuèaka na vodovod
Number of water supply system services
Dužina kanalizacijske mreže (u km)
Sewage network length (kilometers)
Broj uliènih slivnika
Number of gully-holes
Odloženi otpad (u tonama)
Disposed waste quantity (tonne)
Broj vatrogasnih intervencija
Number offire - brigade calls
2 877
392 793
59 661
2 349
80 742
1 818
54 500
433 125
1 589
PRIJEVOZ, SKLADIŠTENJE I VEZE
TRANSPORT, STORAGE AND COMMUNICATIONS
Gradski prijevoz
Public transportation:
tramvaj - prevezeni putnici (u tisuæama)
streetcar - number of passengers (000)
Autobus -prevezeni putnici (u tisuæama)
bus - number of passengers (000)
Broj taxi vozila
Taxis
166 772
76 713
1 037
33
Broj registriranih vozila na motorni pogon
Number of registered motor vehicles
od toga:
whereof
- osobnih automobila
passenger cars
- teretnih i radnih vozila
trucks
- motocikla
motorcycles
Zraèni promet - otpremljeni i prispjeli putnici
air traffic - transported passengers
Poštanski uredi
Number of post offices
Broj poštonoša
Number of postman
395 391
324 538
35 863
9 917
2 319 098
74
428
DISTRIBUTIVNA TRGOVINA / DISTRIBUTIVE TRADE
Prodavaonice/servisi u trgovini na malo (2010.)
Sales outlets - retail trade
Zaposleni (2010.)
Persons in employment
Tržnice
Market-hall
8 635
54 158
22
SAJMOVI / FAIRS
Zagrebaèki velesajam
Zagreb Fair
- broj sajmova
number of fairs
- broj izlagaèa
number of exhibitors
domaæi/domestic
inozemni/foreign
Posjetitelja (u tisuæama)
Visitors, 000
23
2 777
1 654
1 123
205
TURIZAM / TOURISM
34
Hoteli / Hotels
- postelja
number of beds
Hosteli / Youth hotels and hostels
- postelja
number of beds
Turisti / Tourists
- od toga inozemni
foreign
Noæenja turista
Tourists nights
- od toga inozemni
foreign
45
6 829
9
760
730 945
551 043
1 183 125
884 055
OBRAZOVANJE u školskoj godini 2011./2012.
EDUCATION in school year 2011/2012
Osnovne škole - ukupno, poèetak šk. g. 2011./2012.
Primary school - total, beginning school year 2011/2012
broj uèenika
number of enrolments
broj nastavnika
number of teachers
Srednje škole - ukupno, poèetak šk. g. 2011./2012.
Secondary school - total, beginning school year 2011/2012
broj uèenika
numbers of enrolments
broj nastavnika
numbers of teachers
Visoka uèilišta - ukupno
Institutions of higher education - total
studenti - ukupno
students - total
Fakulteti
University faculties
upisani studenti - ukupno
students enrolled - total
struèni studij - studenti
professional study - students
sveuèilišni studij - studenti
university - students
Umjetnièke akademije
Academies of art
upisani studenti
students enrolled
Visoke škole
Schools of professional higher education
upisani studenti - ukupno
students enrolled - total
Veleuèilišta
Polytechincs
upisani studenti - ukupno
students enrolled - total
Studenti koji su diplomirali na visokim uèilištima u 2011.
Students graduated from institutions of higher education in 2011
135
56 379
4 942
103
40 353
4 355
58
70 295
33
53 822
1 901
51 921
3
1 130
18
5 322
4
10 021
18 469
KULTURA / CULTURE
Kazališta
Theatres
- predstava / perform
- sjedišta / seats
- posjetitelja / attendance
53
5 045
8 611
1 057 846
35
Kino dvorane
Cinemas
- sjedišta / seats
- posjetitelja (u tisuæama) / attendance, 000
Muzeji 2009.
Museums
Zbirke 2009.
Art collections
- posjetitelji muzeja i zbirki
attendance of museums and art collections
Zagrebaèka filharmonija
Zagreb Filharmony
- koncerti u Zagrebu
concerts in Zagreb
- posjetitelji u Zagrebu
visitors in Zagreb
Profesionalni orkestri, ansambli i zborovi
Professional orchestras, team and choirs
Knjižnice (stanje 2010.)
Libraries
- knjige i èasopisi (u tisuæama)
books and magazines, 000
ZOO - broj životinja
ZOO - number of animal species
- posjetitelja
attendane
- od toga djeca
children
Botanièki vrt Prirodoslovno-matematièkog fakulteta
Botanical gardens of Faculty of natural sciences and mathematics
- površina u m2
surface area in m2
- broj biljnih svojti
number of plants taxons
9
8 945
1 932
32
23
478 469
44
57 010
15
371
10 962
3 335
263 786
96 548
47 000
10 000
ŠPORT / SPORT (2009.)
Športski savezi
Sport associations
Klubovi:
Clubs
- nogometni/football
- kuglaèki/bowling
- teniski/tennis, squash
- rukometni/handball
- košarkaški/basketball
Ukupno aktivnih èlanova
Number of active members
36
53
664
85
23
49
21
31
58 160
NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA
IMMOVABLE CULTURAL HERITAGE
UPISANA U REGISTAR KULTURNIH DOBARA REPUBLIKE HRVATSKE
REGISTERED IN THE REGISTER OF THE CULTURAL PROPERTY OF THE REPUBLIC
OF CROATIA
- Lista zaštiæenih kulturnih dobara i
List of registered cultural property, and
- Lista preventivno zaštiæenih dobara
List of cultural property under preventive protection
Arheološka baština
Archaeological heritage
Arheološki lokalitet
Archeological site
Arheološko podruèje
Archaeological area
Povijesna graditeljska cjelina
Historical architectural ensemble
Gradska naselja
Urban settlements
Seoska naselja
Rural settlements
Povijesni sklop i graðevina
Historical complex and building
Graditeljski sklop
Architectural complex
Civilna graðevina
Civilian building
Sakralna graðevina
Sacral building
Etnološka baština
Ethnological heritage
Etnološko podruèje
Ethnological area
Etnološka graðevina
Ethnological building
Memorijalna baština
Memorial heritage
Memorijalno i povijesno podruèje
Memorial and historical area
Memorijalni objekt, javna plastika i fontane
Memorial structure, public sculptures and fountains
5
2
7
10
47
408
42
4
48
1
35
Izvor: Grad Zagreb, Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode
Source: City of Zagreb, City Institute for the Conservation of Cultural and
Natural Heritage
37
POKRETNA KULTURNA DOBRA
MOVABLE CULTURAL HERITAGE
UPISANA U REGISTAR KULTURNIH DOBARA REPUBLIKE HRVATSKE
REGISTERED IN THE REGISTER OF THE CULTURAL PROPERTY OF THE REPUBLIC
OF CROATIA
- Lista zaštiæenih kulturnih dobara i
List of registered cultural property, and
- Lista preventivno zaštiæenih dobara
List of cultural property under preventive protection
Pojedinaèni predmeti
Individual objects
Zbirke predmeta
Collections of objects
Nematerijalna kulturna dobra
Intangible cultural heritage
83
59
6
Izvor: Grad Zagreb, Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode
Source: City of Zagreb, City Institute for the Conservation of Cultural and
Natural Heritage
ZAŠTIÆENA PRIRODNA PODRUÈJA
PROTECTED NATURAL AREAS
Park prirode
Nature park
Posebni rezervat
Special reserve
Znaèajni krajobraz
Significant landscape
Spomenik prirode
Nature monument
Spomenik parkovne arhitekture
Park architecture monument
Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode - Uprava za zaštitu prirode
Source: Ministry of Environmental and Nature Protection - Directorate for
Nature Protection
38
1
8
3
2
18
THE HONORARY CITIZENS OF CITY OF ZAGREB
Od 1850. - 1918.
Od 1919. - 1934.
Od 1945. - 1990.
1990.
1992.
1998.
2000.
2005.
2008.
2010.
26
8
10
Majka Tereza
dr. sc. Franjo Tuðman
barunica Margareth Thatcher
akademik Dragutin Tadijanoviæ
športašica Janica Kosteliæ
Veæeslav Holjevac (posmrtno)
Edo Murtiæ (posmrtno)
NAGRADA ZAGREPÈANKA GODINE1)
ZAGREB WOMAN OF THE YEAR AWARD
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
gospoða Ana Rukavina Erceg, novinarka (posmrtno)
gospoða Slavica Jakoboviæ Fribec, prof.
gospoða prof.dr.sc. Mirjana Krizmaniæ
gospoða mr. sc. Maja Mamula
Ðurðica Krnjak
gospoða Ljubica Matijeviæ Vrsaljko, odvjetnica
NAGRADA LUKA RITZ - NASILJE NIJE HRABROST
ADWARD LUKA RITZ - VIOLENCE IS NOT COURAGE
2010. Pavao Škoko Gavranoviæ, uèenik osnovne škole Lovro pl. Mataèiæ
Kristijan Vincetiæ, uèenik Željeznièke tehnièke škole u Zagrebu
2011. Stjepan Mrganiæ, uèenik I. Osnovne škole Dugave
Dominik Bartoloviæ, uèenik Tehnièke škole Ruðer Boškoviæ
2012. Paula Kadiæ, uèenica osnovne škole Voltino
Marija Gašparoviæ, uèenica Prve gimnazije
NAGRADA GRADA ZAGREBA
CITY OF ZAGREB AWARD
1)
Broj nagraðenih
Godina
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
Ukupno
17
15
13
15
15
15
15
15
16
15
17
15
Broj osoba, grupa
Broj
i skupina autora ustanova/udruga
14
11
9
13
11
11
12
12
10
13
13
12
2
3
3
3
3
2
2
2
2
4
3
Broj
poduzeæa/tvrtki
1
1
1
2
1
1
1
1
4
-
1)
Odluka o javnim priznanjima Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 4/00., 8/02.,
1/04., 20/04., 18/06., 16/09. i 3/10.)
39
Dobitnici NAGRADE GRADA ZAGREBA u 2012.
1. Petar Barišiæ
- akademski kipar, izvanredni profesor na
Akademiji likovnih umjetnosti Sveuèilišta
u Zagrebu
- redovita profesorica Tekstilno-tehnološkog
fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu
2. Sandra Bischof Vukušiæ
3. Pater Antun Cvek
4. Josip Èorak
5. Mira Dajèiæ
6. Zoran Feriæ
7. Geofizièki zavod Prirodoslovno-matematièkog
fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu
8. Hrvatski akademski veslaèki klub Mladost
9. Prof. dr. sc. Vjekoslav Jerolimov
10. Maestro Vladimir Kranjèeviæ
11. Duško Ljuština
12. Milan Pleština
- športaš, trener i športski djelatnik
- dopredsjednica Hrvatske udruge za
Alzheimerovu bolest
- pisac
- umirovljeni profesor Stomatološkog
fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu
- ravnatelj Satirièkog kazališta Kerempuh
- prvak Drame Hrvatskoga narodnog
kazališta u Zagrebu
13. Poliklinika za prevenciju
kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju
14. Višnja Srdeliæ
15. Dubravka Šeparoviæ Mušoviæ
- umirovljena profesorica savjetnica
- prvakinja Opere Hrvatskoga narodnog
kazališta u Zagrebu, mezzosopranistica
GRADOVI S KOJIMA JE POTPISAN DOKUMENT 0 SURADNJI
CITIES THAT THE COOPERATION DOKUMENT HAS BEEN SIGNED WITH
1963.
1966.
1966.
1966.
1967.
1967.
1968.
1971.
1973.
1975.
1975.
1975.
1977.
1980.
1980.
1994.
1994.
1995.
1997.
40
Bologna, Italija
Leipzig, Njemaèka
Brno, Èeška Republika
Salzburg, Republika Austrija
Mainz, Njemaèka
Plovdiv, Bugarska
Sankt-Peterburg, Rusija
Tromso/ , Norveška
Kyoto, Japan
Birmingham, V. Britanija
Cluj-Napoca, Rumunjska
Krakow, Poljska
Lisboa, Portugal
Pittsburgh, SAD
Shanghai, NR Kina
Beè, Austrija
Budapest, Maðarska
Beijing, NR Kina
Buenos Aires, Argentina
2000.
2001.
2001.
2001.
2003.
2004.
2006.
2007.
2008.
2008.
2008.
2008.
2009.
2009.
2009.
2011.
2012.
2012.
Dayton, Ohio, SAD
Ljubljana, Slovenija
Moskva, Ruska Federacija
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Budapest, Maðarska
Moskva, Rusija
Knin, Hrvatska
Milano, Italija
Nin, Hrvatska
Ludbreg, Hrvatska
Ankara, Turska
Peèuh, Maðarska
Prag, Èeška
Opatija, Hrvatska
Beè, Austrija
Varšava, Poljska
Rim, Italija
Sofia, Bugarska
UVODNE NAPOMENE
Zakonom o podruèjima županija, gradova i opæina u Republici Hrvatskoj
(Narodne novine br. 86/2006.) i Zakonom o Gradu Zagrebu (Narodne novine br.
62/2001.), Grad Zagreb je posebna jedinstvena, teritorijalna, upravna i
samoupravna jedinica koja ima svojstvo županije.
Grad Zagreb je tijekom proteklih vremena mijenjao ustroj i teritorij, pa se podaci
za ranija razdoblja koje objavljujemo u serijama odnose na tadašnje teritorijalno
ustrojstvo Grada. Od 1998. godine teritorijalni ustroj Grada Zagreba nije se
mijenjao.
Vrijednosni pokazatelji u serijama prikazani su u kunama, a kuna je novèana
jedinica s kojom je od 30. svibnja 1994. godine ostvarena monetarna suverenost
Republike Hrvatske (Narodne novine br. 37/94.). Uvoðenju kune u financijski
sustav Republike Hrvatske prethodila je monetarna transformacija, kada je 23.
prosinca 1991. godine (Narodne novine br. 71/91.), u monetarni sustav Republike
Hrvatske, nakon dinara, uvedena novèana jedinica hrvatski dinar (HRD).
Statistièki podaci do 1997. godine agregirani su po Jedinstvenoj klasifikaciji
djelatnosti (JKD), a od 1997. godine agregiraju se prema Nacionalnoj
klasifikaciji djelatnosti - NKD (NN, br. 3/97. i 7/97.), prema Nacionalnoj
klasifikaciji djelatnosti - NKD 2002. (NN, br. 13/03.) zatim prema novoj
Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. - NKD 2007. (NN, br. 58/07. i 72/07.)
utemeljenim na europskoj klasifikaciji djelatnosti NACE, - koja je obvezna za
države èlanice Europske unije. Time su podaci iz ovog Ljetopisa postali dio
meðunarodnog informacijskog sustava.
Nacionalna i Jedinstvena klasifikacija djelatnosti nisu usporedivi standardi.
Podatke agregirane na razinama NKD-a 2002., NKD-a 2007. i JKD-a nije moguæe
povezivati osim za »Ukupno«.
Osim promjene klasifikacije u mnogim podruèjima djelatnosti promijenjen je
sustav istraživanja. Kod ovih promjena zbog primjene novih metodologija,
oznaèen je prekid serije znakom #.
41
USTROJSTVO GRADA ZAGREBA
42
Do 14. studenog
1990. godine
Gradsku zajednicu opæina èine opæine: Centar, Èrnomerec, Dubrava, Maksimir, Medvešèak, Novi Zagreb,
Pešèenica, Samobor, Sesvete, Susedgrad, Trešnjevka,
Trnje, Velika Gorica i Zaprešiæ (Zakon o utvrðivanju
podruèja Gradske zajednice opæina Zagreb NN, br.
55/86. i 13/87.).
od 14. studenog 1990.
do prosinca 1992. godine
Zakonom o spajanju opæina s podruèja Gradske zajednice Zagreb i prestanku Gradske zajednice Zagreb
(NN, 47/90. i 33/92.) ukinuta je Gradska zajednica
opæina i sve opæine i osnovana jedinstvena opæina Grad
Zagreb. U razdoblju od svibnja 1992. god. do kraja
prosinca 1992. god. Gradu je bila pripojena i opæina
Dugo Selo.
od 31. prosinca 1992.
do 20. rujna 1995. godine
U Županijskom ustroju Republike Hrvatske Grad
Zagreb je posebna, jedinstvena teritorijalna i upravna
cjelina, koja ima položaj županije (Zakon o podruèjima
županija, gradova i opæina u Republici Hrvatskoj, NN,
br. 90/92.). Županija Grad Zagreb obuhvaæa bivše
opæine: Centar, Èrnomerec, Dubrava, Maksimir,
Medvešèak, Novi Zagreb, Pešèenica, Sesvete,
Susedgrad, Trešnjevka, Trnje, Velika Gorica i dio (11
naselja) Zaprešiæa. Ukupno Grad Zagreb èini 176
naselja (Zakon o Gradu Zagrebu, NN, br. 90/92.).
od 20. rujna 1995. godine
do 30. sijeènja 1997. godine
Zakonom o Zagrebaèkoj županiji (NN, br. 69/95.)
izvršeno je spajanje Županije Zagrebaèke i Grada
Zagreba. Ustrojena je Zagrebaèka županija koju èine:
Grad Zagreb i gradovi: Jastrebarsko, Samobor, Sveti
Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec, Zaprešiæ i 25
opæina: Bedenica, Bistra Brckovljani, Brdovec,
Dubrava, Dubravica, Dugo Selo, Farkaševac, Gradec,
JakovIje, Klinèa Selo, Krašiæ, Kravarsko, Luka, Marija
Gorica, Orle, Pisarovina, Pokupsko, Preseka, Pušæa,
Rakovec, Rugvica, Stupnik, Sveta Nedjelja i
Žumberak. Grad Zagreb postaje posebna, jedinstvena
teritorijaIna, upravna cjelina unutar Zagrebaèke
županije, a nakon izdvajanja bivše opæine Velika
Gorica, dijela (11 naselja) bivše opæine Zaprešiæ i
novoosnovane opæine Stupnik (koja se izdvojila iz
bivše opæine Novi Zagreb i postala opæina Zagrebaèke
županije) èine ga 69 naselja.
od 30. sijeènja 1997. godine
Zakonom o podruèjima županija, gradova i opæina u
Republici Hrvatskoj (NN, br. 10/97., 124/97., 68/98.,
22/99., 117/99.) Grad Zagreb je samostalna, jedinstvena, teritorijalna i upravna jedinica koja ima položaj
županije. U sastavu Grada je 70 naselja (naselje
Horvati iz opæine Stupnik ponovno je postalo naselje
Grada Zagreba).
od 14. prosinca 1999. godine
Statutom Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada
Zagreba br. 19/99.) osnovane su gradske èetvrti (17) i
mjesni odbori kao oblici mjesne samouprave.
Odluka o granicama podruèja i sjedištima gradskih
èetvrti (Službeni glasnik Grada Zagreba br. 20/00. i
7/09.).
Odlukom o ustrojstvu i djelokrugu gradskih upravnih
tijela (Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 11/05.)
osnovani su podruèni uredi za podruèje jedne ili više
gradskih èetvrti Grada Zagreba, kao podruène jedinice
Gradske uprave.
43
NASELJA GRADA ZAGREBA - Popis 2001.
Naselja1)
GRAD ZAGREB
Adamovec
Površina,2)
km2
Privatna kuæanstva
Stanovi
Ukupan broj
stanovnika
ukupno
od toga:
obiteljska
ukupno
641,32
779 145
275 464
205 273
312 902
304 163
7,78
984
261
214
403
279
za stalno stanovanje
Belovar
3,58
330
90
76
110
106
Blaguša
5,80
653
181
153
246
197
Botinec
0,35
22
7
6
7
7
Brebernica
2,52
57
18
14
31
20
123
Brezovica
4,50
632
124
110
130
Budenec
2,83
256
85
65
103
98
Buzin3)
3,22
912
277
238
293
292
Cerje
Demerje
1,21
404
114
96
125
117
10,23
634
186
149
230
212
Desprim
0,50
330
90
81
97
96
Dobrodol4)
4,32
176
55
43
168
58
Donji Èehi
1,72
255
76
58
84
81
Donji Dragonožec
3,35
525
163
130
285
189
10,01
381
113
94
240
119
Donji Trpuci
Drenèec
2,09
117
33
28
52
42
Drežnik Brezovièki
0,70
443
138
115
140
135
Dumovec
3,27
745
199
179
200
197
Ðurðekovec
2,80
718
211
174
249
225
Gajec
2,40
278
87
71
97
89
Glavnica Donja
6,84
657
181
148
229
199
Glavnica Gornja
1,59
263
79
62
126
80
Glavnièica
4,31
239
66
59
70
69
Goli Breg
2,09
365
98
89
103
103
Goranec
3,29
412
125
100
205
122
Gornji Èehi
2,15
338
105
89
116
112
Gornji Dragonožec
3,11
246
77
58
170
85
Gornji Trpuci
3,62
102
36
28
89
37
Granèari
0,94
194
48
44
60
49
Havidiæ Selo
1,95
62
19
14
66
20
Horvati
Hrašæe Turopoljsko
20,77
1 470
382
334
450
434
2,74
1 156
352
285
379
375
804
Hrvatski Leskovac
3,33
2 453
740
621
819
Hudi Bitek
1,93
331
90
83
96
93
Ivanja Reka
3,37
1 783
524
462
566
562
Jesenovec
2,72
444
113
99
177
124
Ježdovec
7,71
1 171
330
289
335
329
44
Naselja1)
Površina,2)
km2
Ukupan broj
stanovnika
Privatna kuæanstva
ukupno
Stanovi
od toga:
obiteljska
ukupno
za stalno stanovanje
Kašina
8,37
1487
426
349
512
Kašinska Sopnica
2,15
216
67
49
123
68
Kuèilovina
2,46
209
70
53
116
72
Kuæanec
Kupineèki Kraljevec
442
0,22
179
56
45
96
74
26,02
1 718
460
394
689
505
Lipnica
3,53
213
60
51
102
70
Luèko
2,58
2 841
890
748
926
915
Lužan
7,32
675
185
158
210
206
Mala Mlaka
3,98
660
182
153
197
191
Markovo Polje4)
2,35
1 291
352
317
361
343
6,91
728
198
155
284
222
Odra
Moravèe
13,11
1 487
425
367
452
446
Odranski Obrež
10,91
1 406
389
337
421
411
3,80
430
143
101
411
157
203
Paruževina
Planina Donja
4,86
603
175
140
270
Planina Gornja
6,82
248
71
53
85
77
Popovec
2,59
976
274
239
295
289
Prekvršje
2,51
656
196
156
491
206
Prepuštovec
2,17
346
105
92
121
103
Sesvete
36,19
44 914
13 128
11 397
13 956
13 873
Soblinec
2,58
782
204
187
248
233
Starjak
2,15
175
55
45
86
60
Strmec
13,26
613
174
149
178
170
Šašinovec
10,16
544
159
129
170
168
Šimunèevec4)
2,00
282
93
72
243
107
Veliko Polje
1,23
1 104
268
253
282
282
Vuger Selo
1,43
221
65
54
161
69
Vugrovec Donji
0,49
452
125
106
158
129
105
Vugrovec Gornji
2,08
306
103
80
225
Vurnovec
0,95
195
61
52
69
62
Zadvorsko
2,12
1 160
324
291
341
331
305,96
690 953
249 953
183 412
283 118
277 138
2,42
537
155
131
159
157
Zagreb3)
Žerjavinec
1)
Naselja Grada Zagreba prikazana su prema Zakonu o podruèjima županija, gradova i opæina u Republici
Hrvatskoj (NN, br. 10/97.)
2)
Podaci o površinama preuzeti su od Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove
3)
Podaci su korigirani nakon tehnièkog ispravka granica naselja Buzin i Zagreb.
4)
Promjena podruèja i granica naselja Dobrodol, Markovo polje i Šimunèevec - Odluka o granicama naselja u
Gradu Zagrebu (Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 07/07.).
45
NASELJA GRADA ZAGREBA - Popis 2011.
Kuæanstva
- prvi rezultati
Stanovnici
Naselja1)
GRAD ZAGREB
- ukupno
Površina,2)
km2
641,32
ukupno
790 017
muškarci
369 339
žene
ukupno
privatna
420 678
304 681
304 375
Stambene jedinice
- prvi rezultati
stanovi za
ukupno
stalno
stanovanje
386 944
372 433
286
Adamovec
7,78
975
478
497
273
272
425
Belovar
3,58
378
179
199
104
102
128
118
Blaguša
5,80
594
281
313
182
182
259
213
Botinec
0,35
9
4
5
3
3
3
3
Brebernica
2,52
49
24
25
18
18
36
21
Brezovica
4,50
594
287
307
167
165
182
178
Budenec
2,83
323
161
162
101
101
141
141
Buzin
3,22
1 055
517
538
341
341
411
407
Cerje
1,21
398
194
204
116
116
141
141
10,23
721
366
355
222
222
279
270
Demerje
Desprim
0,50
377
190
187
114
114
129
127
Dobrodol
4,32
1 203
604
599
352
352
607
414
Donji Èehi
1,72
232
112
120
73
73
93
89
Donji Dragonožec
3,35
577
262
315
189
189
314
214
159
10,01
428
204
224
132
132
243
Drenèec
Donji Trpuci
2,09
131
66
65
40
40
46
46
Drežnik Brezovièki
0,70
656
328
328
184
183
201
195
282
Dumovec
3,27
903
465
438
266
266
284
Ðurðekovec
2,80
778
373
405
256
256
391
311
Gajec
2,40
311
140
171
95
95
113
113
194
Glavnica Donja
6,84
544
255
289
177
177
225
Glavnica Gornja
1,59
226
109
117
71
71
131
84
Glavnièica
4,31
229
105
124
61
61
78
78
Goli Breg
2,09
406
187
219
121
121
139
134
161
Goranec
3,29
449
217
232
139
138
301
Gornji Èehi
2,15
363
177
186
106
106
113
111
Gornji Dragonožec
3,11
295
159
136
95
95
189
105
Gornji Trpuci
3,62
87
48
39
37
37
97
41
Granèari
0,94
221
107
114
63
63
69
67
Havidiæ Selo
Horvati
1,95
53
24
29
18
18
71
23
20,77
1 490
705
785
421
420
508
441
Hrašèe Turopoljsko
2,74
1 202
594
608
373
372
439
407
Hrvatski Leskovac
3,33
2 687
1 367
1 320
823
823
970
950
Hudi Bitek
1,93
441
203
238
135
135
150
146
Ivanja Reka
3,37
1 800
874
926
587
587
645
645
Jesenovec
2,72
460
230
230
119
119
170
124
Ježdovec
7,71
1 728
835
893
494
491
606
502
46
Kuæanstva
- prvi rezultati
Stanovnici
Naselja1)
Kašina
Površina,2)
km2
8,37
ukupno
1 548
muškarci
žene
756
792
ukupno
privatna
484
483
Stambene jedinice
- prvi rezultati
stanovi za
ukupno
stalno
stanovanje
596
543
Kašinska Sopnica
2,15
245
117
128
77
77
173
84
Kuèilovina
2,46
219
104
115
77
77
170
108
Kuæanec
Kupineèki Kraljevec
0,22
228
109
119
78
78
127
106
26,02
1 957
972
985
562
562
814
593
Lipnica
3,53
207
98
109
65
65
119
72
Luèko
2,58
3 010
1 501
1 509
935
935
1 069
978
Lužan
7,32
719
344
375
197
196
226
223
Mala Mlaka
3,98
636
311
325
155
151
214
202
Markovo Polje
2,35
425
210
215
126
126
136
136
Moravèe
6,91
663
323
340
212
211
305
252
Odra
13,11
1 866
879
987
562
558
934
915
Odranski Obrež
10,91
1 578
753
825
456
456
497
494
3,80
632
319
313
214
214
505
254
205
Paruževina
Planina Donja
4,86
554
262
292
173
173
260
Planina Gornja
6,82
247
127
120
80
80
101
86
Popovec
2,59
937
470
467
307
307
379
379
Prekvršje
2,51
809
392
417
264
263
625
343
Prepuštovec
2,17
332
155
177
115
115
156
156
Sesvete
36,19
54 085
26 027
28 058
17 551
17 542
22 212
22 123
Soblinec
2,58
978
493
485
264
264
333
331
Starjak
2,15
227
117
110
69
69
109
76
Strmec
13,26
645
315
330
191
191
202
200
Šašinovec
10,16
678
325
353
191
191
284
284
2,00
271
124
147
96
96
254
138
Šimunèevec
Veliko Polje
1,23
1 668
816
852
517
517
738
728
Vuger Selo
1,43
273
134
139
86
86
194
106
Vugrovec Donji
0,49
442
215
227
123
121
189
154
136
Vugrovec Gornji
2,08
357
176
181
114
114
302
Vurnovec
0,95
201
95
106
78
78
93
93
Zadvorsko
2,12
1 288
634
654
403
403
442
437
305,96
688 163
319 969
368 194
270 181
269 915
342 105
330 857
2,42
556
266
290
180
180
197
197
2 430
2 425
2 557
2 503
Zagreb
Žerjavinec
Naknadno popisani
1)
Naselja Grada Zagreba prikazana su prema Zakonu o podruèjima županija, gradova i opæina u Republici Hrvatskoj
(NN, br.10/97.).
2)
Podaci o površinama preuzeti su od Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove.
47
GRADSKE ÈETVRTI GRADA ZAGREBA - Popis 2001.
Površina,1)
km2
Gradska èetvrt
Ukupan
broj
stanovnika
Privatna kuæanstva
Stanovi
ukupno
od toga:
obiteljska
ukupno
za stalno
stanovanje
GRAD ZAGREB - ukupno
641,32
779 145
275 464
205 273
312 902
304 163
I. Donji grad
II. Gornji grad - Medvešèak
III. Trnje
IV. Maksimir
V. Pešèenica - Žitnjak
VI. Novi Zagreb - istok
VII. Novi Zagreb - zapad
VIII. Trešnjevka - sjever
IX. Trešnjevka - jug
X. Èrnomerec
XI. Gornja Dubrava
XII. Donja Dubrava
XIII. Stenjevec
XIV. Podsused - Vrapèe
XV. Podsljeme
XVI. Sesvete
XVII. Brezovica
3,02
10,19
7,36
14,97
35,30
16,54
62,64
5,81
9,84
24,23
40,26
10,81
12,18
36,16
59,43
165,25
127,33
45 108
36 384
45 267
49 750
58 283
65 301
48 981
55 358
67 162
38 762
61 388
35 944
41 257
42 360
17 744
59 212
10 884
18 201
14 061
17 519
18 396
20 568
24 592
16 930
21 644
24 938
14 057
19 937
11 126
13 620
14 108
5 600
17 169
2 998
11 549
9 481
12 208
13 269
15 274
18 150
12 949
14 684
18 478
10 231
15 838
9 165
10 893
11 260
4 567
14 710
2 567
21 548
16 437
20 280
21 306
22 899
25 977
18 421
25 639
27 463
16 341
23 206
12 172
14 985
15 378
6 734
20 172
3 944
20 379
15 956
19 920
20 882
22 729
25 894
18 282
25 154
27 266
15 954
21 873
12 107
14 908
15 073
6 363
18 216
3 207
1)Odluka
o granicama podruèja i sjedišta gradskih èetvrti (Sl. gl. Grada Zagreba, br. 7/2009.)
Gradske èetvrti, stanovništvo, Popis 2001.
80 000
ukupno
žene
70 000
60 000
stanovnici
50 000
40 000
30 000
20 000
10 000
48
BREZOVICA
SESVETE
PODSLJEME
PEDSUSEDVRAPÈE
STENJEVEC
DONJA
DUBRAVA
GORNJA
DUBRAVA
ÈRNOMEREC
TREŠNJEVKAJUG
TREŠNJEVKASJEVER
NOVI ZAGREBZAPAD
NOVI ZAGREBISTOK
PEŠÈENICAŽITNJAK
MAKSIMIR
TRNJE
GORNJI GRADMEDVEŠÈAK
DONJI GRAD
gradske èetvrti
GRADSKE ÈETVRTI GRADA ZAGREBA - Popis 2011.
Kuæanstva
- prvi rezultati
Stambene jedinice
- prvi rezultati
stanovi za
ukupno privatna ukupno
stalno
stanovanje
Stanovnici
Površina,1)
km2
ukupno muškarci žene
Gradske èetvrti
GRAD ZAGREB - ukupno
641,32 790 017 369 339 420 678 304 681 304 375 386 944
I. Donji Grad
II. Gornji grad - Medvešèak
III. Trnje
IV. Maksimir
V. Pešèenica - Žitnjak
372 433
3,02
37 024
16 334
20 690
16 556
16 542
23 634
21 566
10,19
30 962
14 162
16 800
13 088
13 040
17 445
16 443
7,36
42 282
19 202
23 080
18 216
18 201
23 700
22 965
14,97
48 902
22 437
26 465
19 198
19 176
24 606
23 932
35,30
56 487
26 381
30 106
21 584
21 567
26 770
26 164
VI. Novi Zagreb - istok
16,54
59 055
27 046
32 009
24 833
24 816
29 068
28 806
VII. Novi Zagreb - zapad
62,64
58 103
27 714
30 389
21 771
21 730
27 580
26 538
VIII. Trešnjevka - sjever
5,81
55 425
25 583
29 842
23 495
23 483
31 530
30 639
IX. Trešnjevka - jug
9,84
66 674
30 932
35 742
27 843
27 826
34 359
33 737
X. Èrnomerec
XI. Gornja Dubrava
XII. Donja Dubrava
24,23
38 546
17 925
20 621
15 470
15 448
19 930
19 447
40,26
61 841
29 332
32 509
21 459
21 444
26 190
24 786
10,81
36 363
17 335
19 028
12 442
12 436
14 778
14 549
XIII. Stenjevec
12,18
51 390
24 435
26 955
19 058
19 044
23 469
22 876
XIV. Podsused - Vrapèe
36,16
45 759
21 584
24 175
16 929
16 911
20 089
19 499
59,43
19 165
9 215
9 950
6 640
6 634
8 834
8 436
XVI. Sesvete
XV. Podsljeme
165,25
70 009
33 873
36 136
22 512
22 494
30 256
28 145
XVII.Brezovica
127,33
12 030
5 849
6 181
3 587
3 583
4 706
3 905
Odluka o granicama podruèja i sjedištima gradskih èetvrti (Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 07/2009.).
Gradske èetvrti, stanovništvo, Popis 2011.
80 000
70 000
60 000
50 000
ukupno
žene
40 000
30 000
20 000
10 000
gradske èetvrti
Brezovica
Sesvete
Podsljeme
Podsused - Vrapèe
Stenjevec
Donja Dubrava
Gornja Dubrava
Èrnomerec
Trešnjevka - jug
Trešnjevka - sjever
Novi Zagreb - zapad
Novi Zagreb - istok
Pešèenica - Žitnjak
Maksimir
Trnje
Donji Grad
0
Gornji grad Medvešèak
broj stanovnika
1)
49
1. Geografski i meteorološki podaci
1.1. Geografski položaj i visina grada nad morem
Položaj prema
opservatoriju
na Grièu
,
15o59
Istoèna dužina (Greenwich)
,
45o49
Sjeverna širina
Visina u metrima iznad
površine mora
Zrinjevac (centar grada)
122
Griè
158
1 035
Sljeme
1.2. Površina, stanovništvo i naselja
Površina, km2
Ukupni broj stanovnika
(Stanje Popisa 2011.)
Broj stanovnika na km2
Broj naselja
641,32
790 017
1 232
70
1.3. Gradske prometnice, važniji prometni pravci
- izbor prema dužini
Dužina,1)
um
Slavonska avenija
Ljubljanska avenija
13 120
8 120
Dužina,1)
um
Radnièka cesta
6 040
Avenija Dubrovnik
3 795
Aleja Bologne (do èvora Jarek)
7 800
Dubrava
3 300
Branimirova ulica
7 670
Maksimirska cesta
3 150
Ilica
6 260
Savska cesta
2 610
Avenija Vukovar
6 190
Zvonimirova
1 730
1)podloga
u mjerilu 1:5 000
Izvor: Zagrebaèke ceste d.o.o.
50
1.4. Temperatura zraka i kolièina oborina u razdoblju 1862.-2010.
- prema mjerenju Meteorološkog opservatorija Zagreb - Griè
Srednje dnevne
temperature
zraka (°C)
Dan
Sijeèanj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
0,8
0,8
1,0
0,6
0,2
0,4
0,6
0,2
0,2
0,3
0,6
0,4
0,0
-0,3
-0,2
0,1
0,3
0,2
0,1
0,4
0,3
0,2
0,3
0,1
0,5
0,5
0,6
0,6
0,6
0,6
1,0
1,1
1,6
1,7
1,7
2,0
2,0
1,8
1,8
1,9
2,0
2,3
2,3
1,9
1,8
1,7
2,1
2,6
2,6
2,9
3,0
3,2
3,1
3,5
3,7
4,2
4,3
4,6
4,7
4,8
0,4
2,6
Srednja temperatura zraka (°C)
Velja- Ožuèa
jak
Travanj
Svibanj
Lipanj
Srpanj
Kolovoz
4,7
4,7
4,8
5,0
5,2
5,4
5,7
5,7
5,9
6,2
6,3
6,2
6,1
6,3
6,8
7,1
7,3
7,6
7,8
7,8
8,1
7,8
8,1
8,4
9,0
9,0
9,3
9,4
9,4
9,6
9,9
10,4
10,3
10,8
10,9
10,9
11,0
11,2
10,6
10,6
10,6
10,8
11,1
11,4
11,3
11,8
12,0
11,8
11,6
12,1
12,6
12,5
12,8
13,0
12,9
13,3
13,7
13,5
13,4
13,6
13,9
14,2
14,4
14,8
14,7
14,2
14,9
15,3
15,2
15,4
15,4
15,5
16,0
16,2
16,5
16,6
16,6
16,7
17,0
17,0
16,8
17,0
17,1
17,2
17,3
17,7
17,8
17,8
18,1
18,3
18,5
18,6
18,6
18,7
19,0
19,0
19,0
19,2
19,2
19,6
19,5
19,7
19,3
19,3
19,3
19,3
19,4
19,1
19,0
19,4
19,6
20,1
20,1
20,5
20,4
20,4
20,3
20,6
20,7
20,7
20,6
20,8
21,1
21,3
21,5
21,6
21,5
21,6
21,5
21,5
21,5
21,3
21,3
21,4
21,8
21,9
22,0
22,1
22,1
22,4
21,9
22,2
21,9
22,2
22,2
22,2
21,6
21,9
22,2
22,1
22,0
22,0
22,0
22,3
22,5
22,1
21,8
21,8
21,8
21,7
21,7
21,7
21,6
21,3
21,3
21,4
21,4
21,6
21,2
21,1
21,0
21,0
21,2
20,7
20,5
20,3
20,5
20,1
20,2
19,9
19,8
19,9
19,5
19,1
7,1
11,9
19,7
21,8
21,0
16,4
Rujan
19,1
19,2
19,3
19,1
18,6
18,7
18,6
18,6
18,3
18,0
18,1
17,8
17,3
17,3
17,3
17,1
16,7
16,8
16,6
16,7
16,1
16,0
15,9
15,7
15,7
15,5
15,3
15,2
15,1
15,2
17,2
Listopad
Studeni
Prosinac
15,1
14,7
14,6
14,1
13,8
13,8
13,6
13,4
13,2
13,0
12,7
12,6
12,5
12,4
12,2
11,9
11,5
11,0
10,9
10,8
10,7
10,5
10,7
10,3
10,1
9,9
9,6
9,6
9,6
9,1
9,3
8,9
8,8
8,8
8,7
8,6
8,4
8,2
8,1
7,9
7,7
7,1
7,0
6,9
6,8
6,6
6,4
5,8
5,3
5,2
5,3
5,1
4,8
4,6
4,6
4,5
4,2
4,1
4,0
4,2
4,0
3,9
3,6
3,1
3,2
3,2
3,2
2,9
2,7
2,5
2,1
2,0
2,1
2,2
2,1
1,9
1,7
1,7
1,8
1,8
1,7
1,4
1,2
1,0
1,0
0,9
0,9
0,7
1,0
1,2
1,4
1,1
11,9
6,3
2,0
Najviše temperature (°C) s
danom nastupa
°C
godina
dan
19,0
2001.
7.
21,6 26,1 28,7
1998. 1989. 1947.
16.
31.
28.
33,4 37,0 40,3 37,3 34,2 27,6 25,0 21,5
2008. 1935. 1950. 1952. 1946. 1971. 1963. 1989.
27.
28.
5.
16.
7.
23.
16.
17.
Najniže temperature (°C) s
danom nastupa
°C
godina
dan
-22,2
1942.
24.
-21,7 -17,0 -1,9
1940. 1888. 1929.
15.
5.
6.
0,5
4,6
7,3
7,3
2,3
-6,0
-9,7 -18,7
1953. 1928. 1948. 1894. 1889. 1920. 1884. 1927.
11.
3.
11.
22.
27.
30.
27.
22.
Najveæe 24-satne
kolièine oborina
(mm) s danom
nastupa
mm
godina
dan
40,7
1877.
13.
43,3 53,6 42,1
1942. 1917. 1931.
10.
25.
20.
67,5 57,5 95,8 118,8 81,6 82,8 63,6 50,9
1921. 1986. 1989. 1926. 1987. 1932. 1925. 1868.
31.
15.
4.
9.
28.
4.
12.
9.
Izvor: Državni hidrometeorološki zavod
51
1.5. Mjeseène i godišnje vrijednosti meteoroloških podataka za 30-godišnja
razdoblja od 1871. godine, prema mjerenju Meteorološkog opservatorija
Zagreb - Griè
Sije- Velja- Ožuèanj
èa
jak
Travanj
Svibanj
Lipanj
Sr- Kolo- Rupanj voz
jan
1871.-1900.
1881.-1910.
1891.-1920.
1901.-1930.
1911.-1940.
1921.-1950.
1931.-1960.
1941.-1970.
1951.-1980.
1961.-1990.
12,4
12,6
12,5
12,1
10,6
10,6
10,6
10,9
10,3
10,9
21,7
21,1
22,2
20,7
21,2
19,8
18,8
17,7
17,0
17,3
35,9
33,8
33,6
32,3
31,7
31,8
32,2
31,9
32,4
31,8
44,5
43,8
43,8
42,5
41,7
42,4
43,0
44,3
44,3
44,2
56,4
56,4
55,1
55,0
52,7
52,9
54,1
57,2
58,0
57,7
63,7
62,4
62,5
60,9
60,4
59,2
59,6
60,0
60,9
59,7
68,3
67,4
65,4
64,7
65,3
65,7
65,0
64,2
64,4
65,5
59,6
60,1
58,7
57,3
55,9
57,2
57,2
57,3
55,8
55,3
44,5
43,3
42,8
40,6
40,4
40,8
41,1
41,0
40,5
40,8
25,6
24,8
24,7
23,9
32,2
24,3
24,2
25,5
24,9
25,3
13,8
14,0
13,2
12,8
11,6
11,1
11,0
11,1
11,7
12,5
10,6
9,4
9,2
8,5
8,3
8,3
8,1
8,0
8,1
8,8
457,0
449,1
443,7
431,3
423,0
424,1
424,9
429,1
428,3
429,9
1871.-1900.
1881.-1910.
1891.-1920.
1901.-1930.
1911.-1940.
1921.-1950.
1931.-1960.
1941.-1970.
1951.-1980.
1961.-1990.
1971.-2000.
1981.-2010.
-0,8
-0,8
-0,0
0,6
0,9
0,2
0,2
-0,3
0,5
0,5
1,5
1,7
1,7
1,8
2,2
2,2
2,2
2,2
2,2
2,5
3,0
3,1
3,6
3,7
6,3
6,5
7,2
7,5
7,4
7,1
6,8
6,8
7,0
7,3
7,8
8,0
11,5
11,2
11,3
11,3
11,6
12,0
12,0
12,4
11,7
11,8
11,9
12,6
15,5
16,0
15,9
16,2
16,3
16,5
16,4
16,4
16,1
16,3
16,7
17,3
19,3
19,1
19,2
19,3
19,5
19,7
19,9
19,8
19,7
19,4
19,6
20,2
21,7
21,4
21,2
21,5
21,8
22,1
22,0
21,6
21,3
21,3
21,7
22,4
20,6
20,4
20,4
20,7
20,8
21,4
21,3
21,2
20,6
20,6
21,3
21,9
17,0
16,7
16,6
16,8
17,0
17,7
17,7
17,7
16,9
17,0
17,0
17,3
11,7
11,7
11,7
11,7
11,6
11,9
11,8
12,1
11,7
11,9
11,7
12,4
5,6
5,6
3,8
6,2
6,7
6,8
6,6
6,8
6,7
6,4
6,2
6,9
0,7
1,5
2,5
2,8
2,3
1,8
2,4
2,2
2,1
2,0
2,6
2,7
10,9
10,9
11,2
11,4
11,5
11,6
11,6
11,6
11,4
11,5
11,8
12,3
1871.-1900.
1881.-1910.
1891.-1920.
1901.-1930.
1911.-1940.
1921.-1950.
1931.-1960.
1941.-1970.
1951.-1980.
1961.-1990.
1971.-2000.
1981.-2010.
7,1
6,9
6,9
7,1
7,8
7,8
7,6
7,4
7,6
7,6
7,4
7,2
6,1
6,3
5,9
6,4
6,3
6,7
6,8
6,9
7,0
6,9
6,5
6,4
5,5
5,9
5,9
6,2
6,4
6,4
6,4
6,5
6,6
6,6
6,5
6,5
5,8
5,9
5,9
6,3
6,6
6,5
6,3
6,1
6,3
6,4
6,6
6,5
5,4
5,4
5,6
5,7
6,1
6,1
6,1
5,9
6,0
6,1
6,0
5,8
5,0
5,1
5,1
5,4
5,6
5,7
5,6
5,5
5,6
5,8
5,9
5,8
3,9
4,0
4,3
4,4
4,5
4,4
4,4
4,4
4,7
4,8
4,9
4,8
3,7
3,6
3,8
4,1
4,5
4,3
4,2
4,3
4,7
4,8
4,7
4,8
4,3
4,4
4,6
5,2
5,3
5,2
4,9
4,7
4,9
4,9
5,2
5,4
5,7
5,9
5,8
6,2
6,6
6,4
6,3
5,8
5,9
5,8
6,2
6,2
7,0
6,9
7,0
7,2
7,7
7,9
7,9
7,8
7,7
7,5
7,5
7,3
7,1
7,5
7,5
7,9
8,1
8,1
7,9
7,9
7,7
7,7
7,5
7,7
5,6
5,6
5,7
6,0
6,3
6,3
6,2
6,1
6,2
6,2
6,2
6,2
1871.-1900. 46
1881.-1910. 45
1891.-1920. 50
1901.-1930. 46
1911.-1940. 50
1921.-1950. 49
1931.-1960. 56
1941.-1970. 56
1951.-1980. 57
1961.-1990. 53
1971.-2000. 47,3
1981.-2010. 48,6
44
39
39
53
44
55
54
53
45
47
43,2
43,9
53
55
58
58
59
47
47
48
54
58
53,8
56,4
71
73
70
73
69
64
59
64
70
65
59,8
60,2
91
77
78
80
89
88
86
84
85
83
77,2
73,5
104
101
98
92
92
89
95
100
101
101
93,6
94,0
80
78
90
84
82
70
79
87
98
87
84,5
81,7
87
85
80
78
79
76
74
79
88
91
87,4
92,1
79
80
90
99
93
75
80
73
82
81
87,1
94,6
110
103
98
100
110
98
88
65
69
70
83,5
81,8
75
71
72
80
80
95
89
96
86
85
82,3
78,2
Razdoblje
Globalno
sunèevo
zraèenje
(kJ/cm2)
Srednja
mjeseèna
i godišnja
temperatura
zraka (°C)
Srednja
mjeseèna
i godišnja
naoblaka
(desetine
zastrtog
neba)
Mjeseène
i godišnje
kolièine
oborine
(mm)
Listo- Stu- Prosi- Gopad deni nac dina
58
898
64
871
68
891
67
900
62
909
59
865
67
864
71
876
68
903
62
883
62,0 861,6
65,1 870,0
Izvor: Državni hidrometeorološki zavod
52
1.6. Mjeseène i godišnje vrijednosti meteoroloških podataka u zadnjih 10 godina
- prema mjerenju Meteorološkog opservatorija Zagreb - Griè
Sijeèanj Veljaèa Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godina
Srednje mjeseène i godišnje temperature zraka, °C
2002.-2011.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2,0
2,2
0,5
0,9
2,0
-0,1
7,5
3,8
0,0
0,3
3,1
4,0
7,6
-0,1
4,0
-0,1
2,8
8,1
6,8
4,1
3,6
2,9
8,2
10,4
8,9
6,7
6,8
6,4
10,2
8,3
8,4
7,8
8,7
13,5
11,4
11,9
12,5
12,7
13,5
15,9
13,0
15,8
13,3
14,9
18,0
18,9
20,4
15,6
17,5
16,7
18,8
18,2
19,2
16,7
18,1
21,5
21,9
24,5
19,6
20,5
21,2
22,7
21,6
20,2
21,0
21,6
23,1
22,5
23,6
21,7
22,1
24,7
23,8
22,8
23,2
24,1
22,9
22,2
21,6
25,8
21,7
19,2
19,3
22,1
22,5
23,6
21,7
24,3
17,5
16,1
17,0
17,0
17,5
18,8
15,5
16,5
19,7
15,9
21,4
12,4
12,3
10,1
13,9
13,1
14,6
11,2
14,0
12,7
10,6
11,7
8,2
10,8
9,4
7,7
6,0
9,9
6,1
8,8
9,3
9,9
4,3
3,3
2,7
3,0
2,9
2,6
5,2
1,4
4,3
4,1
1,7
4,8
12,8
13,2
12,9
12,0
11,7
12,8
13,6
13,4
13,4
12,2
13,2
995,3 998,6 998,9 997,9
993,8 996,7 996,1 993,5
996,5 1 000,7 995,0 1 000,6
995,1 1000,9 996,9 999,3
995,9 999,2 1 003,1 999,3
992,5 998,2 998,7 1 000,4
995,0 998,6 1 002,1 998,5
995,2 997,6 999,6 996,9
997,6 999,3 997,2 994,7
995,0 996,3 997,7 989,0
995,9 998,1 1 002,5 1 006,5
999,4
999,7
1 001,3
1 001,8
997,3
1 007,8
1 005,0
999,7
990,5
993,1
998,3
997,3
997,0
998,5
997,5
997,9
998,4
997,5
997,2
995,5
994,2
999,2
79
76
82
76
82
73
74
78
80
80
84
81
83
81
83
77
80
83
81
79
78
80
69
70
66
73
71
68
67
68
68
71
66
7,2
7,4
6,4
7,7
8,6
6,9
7,4
6,8
7,0
7,0
7,3
7,9
9,2
6,3
7,8
7,7
7,8
8,7
8,3
8,5
7,4
7,3
6,3
6,3
5,5
6,6
6,3
6,4
6,2
6,3
6,5
7,0
6,1
Srednji tlak zraka, hPa (visina barometra 162,5 m)
2002.-2011.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
1 000,1 997,5 997,0 995,7 995,7
1 007,1 997,8 997,9 995,2 994,6
996,6 1 002,5 1 002,9 996,4 997,5
993,3 999,2 1 001,4 994,0 994,2
1 001,2 996,9 997,2 995,4 996,9
1 006,3 995,4 992,1 993,9 997,2
999,9 994,4 995,9 1 000,0 992,4
1 003,6 1 007,5 988,9 991,5 995,8
997,3 993,2 993,0 994,9 998,3
995,1 987,8 997,9 998,1 991,5
1 001,1 1 000,3 1 003,1 997,3 998,8
995,9
996,7
996,2
997,1
997,9
998,9
993,8
995,4
994,1
993,1
996,2
995,4
994,5
995,6
996,6
994,9
999,1
994,9
995,0
995,8
995,9
992,0
Srednja relativna vlažnost zraka, %
2002.-2011.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
77
74
81
79
74
74
73
78
80
79
76
70
69
70
75
76
67
70
59
67
75
67
2002.-2011.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
7,3
6,2
7,4
7,0
5,3
7,4
6,0
7,5
8,8
9,2
8,0
6,8
6,6
5,4
7,5
7,2
7,2
7,0
5,1
7,3
8,0
7,0
63
56
56
68
63
64
62
69
61
65
59
60
68
54
72
58
62
49
61
60
60
55
61
65
53
62
32
63
62
60
61
67
57
64
64
60
71
31
61
63
69
64
63
63
62
68
59
67
38
57
56
63
63
61
59
66
73
54
68
76
73
66
63
61
69
58
70
74
66
70
77
72
71
66
65
76
60
76
75
80
85
75
73
76
73
70
76
72
Srednja mjeseèna i godišnja naoblaka, (desetine zastrtog neba)
6,7
5,0
5,3
7,1
6,3
7,4
6,7
7,6
7,5
7,2
6,4
6,4
7,4
6,2
7,8
5,8
7,0
4,4
6,7
6,4
6,1
6,1
5,7
5,6
4,8
5,3
5,4
6,5
5,4
5,5
5,7
7,7
4,9
5,7
4,7
4,3
6,1
5,3
6,0
5,8
6,4
6,1
6,4
5,8
5,0
5,0
4,7
5,4
5,1
4,2
4,1
5,7
4,2
5,8
6,2
5,3
6,2
3,8
4,9
6,4
7,2
6,2
4,1
4,7
5,8
3,9
5,5
5,9
4,3
5,8
6,1
4,4
5,7
6,6
5,6
6,9
4,0
6,4
6,6
6,6
7,2
6,2
5,2
6,9
5,6
6,2
7,2
5,8
53
1.6. Mjeseène i godišnje vrijednosti meteoroloških podataka u zadnjih 10 godina
- prema mjerenju Meteorološkog opservatorija Zagreb - Griè (nastavak)
Sijeèanj Veljaèa Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godina
2002. - 2011. 17,0
dan 19.01.
godina 2007.
2002.
15,6
dan
28.
2003.
15,5
dan
3.
2004.
13,6
dan
14.
2005.
14,3
dan
8.
2006.
10,0
dan
21.
2007.
17,0
dan
19.
2008.
15,0
dan
12.
2009.
13,2
dan
20.
2010.
10,7
dan
1.
2011.
15,5
dan
9.
20,8
25.02.
2008.
17,4
12.
13,5
28.
18,0
5.
9,0
12.
15,6
18.
16,8
22.
20,8
25.
15,9
6.
15,5
25.
15,5
7.
23,6
18.03.
2004.
20,5
14.
23,0
30.
23,6
18.
23,0
18.
20,6
27.
20,0
14.
21,0
2.
18,6
28.
21,2
29.
23
25.
Apsolutne maksimalne temperature zraka, °C
27,0
33,4
35,9
38,2
36,7
33,0
30.04. 27.05. 24.06. 20.07. 13.08. 11.09.
2010.
2008. 2003. 2007. 2003. 2011.
22,0
29,8
35,1
32,3
29,6
26,9
26.
18.
24.
13.
3.
10.
25,0
32,6
35,9
35,6
36,7
27,8
26.
8.
24.
21.
13.
22.
24,5
28,0
33,0
34,7
31,9
27,0
23.
20.
11.
22.
19.
14.
24,4
32,5
32,0
33,7
29,6
28,7
27.
30.
25.
29.
2.
2.
26,3
29,2
35,2
34,0
30,1
29,1
25.
23.
26.
27.
19.
4.
26,9
31,0
35,1
38,2
31,8
26,9
29.
25.
21.
20.
16.
17.
23,4
33,4
33,5
33,3
32,8
31,9
20.
27.
23.
3.
4.
6.
25,0
31,6
34,0
35,0
34,9
30,5
8.
26.
19.
23.
2.
3.
27
29,2
33,7
35,6
31,7
24,2
30.
25.
12.
23.
27.
15.
26,2
31,8
33,3
37,6
36,3
33,0
7.
27.
22.
14.
24.
11.
25,9
07.10.
2009.
23,0
17.
24,5
3.
22,5
7.
22,6
23.
25,0
3.
22,5
3.
23,7
29.
25,9
7.
20,8
5.
25,5
2.
23,6
19,1
38,2
15.11. 25.12. 20.VII.
2002. 2009.
2007.
23,6
13,3
35,1
15.
30. 24. VI.
21,7
13,5
36,7
1.
6. 13. VIII.
18,0
14,0
34,7
1.
4. 22. VII.
18,8
12,1
33,7
5.
3. 29. VII.
19,7
18,0
35,2
17.
6. 26. VI.
15,5
12,0
38,2
23.
3. 20. VII.
20,7
12,6
33,5
2.
1 . 23. VI.
18,0
19,1
35,0
16.
25. 23. VII.
19,7
16,6
35,6
5.
8. 23. VII.
19,1
16,2
37,6
5.
4. 14. VII.
2002. - 2011. -11,3
dan 13.01.
godina 2003.
2002.
-8,9
dan
4.
2003.
-11,3
dan
13.
2004.
-8,4
dan
24.
2005.
-10,5
dan
31.
2006.
-11,0
dan
23.
2007.
-4,3
dan
27.
2008.
-4,5
dan
5.
2009.
-9,4
dan
10.
2010.
-8,0
dan
21.
2011.
-5,2
dan
1.
-12,5
10.02.
2005.
-0,2
25.
-8,0
15.
-4,6
13.
-12,5
10.
-8,8
7.
-0,4
5.
-5,9
17.
-3,7
18.
-5,6
2.
-5,8
24.
-9,7
02.03.
2005.
0,6
28.
-1,5
23.
-4,0
6.
-9,7
2.
-4,5
1.
1,4
20.
-0,5
19.
0,4
25.
-3,2
6.
-2,9
9.
Apsolutne minimalne temperature zraka, °C
-0,4
3,5
8,7
11,4
8,4
7,0
07.04. 10.05. 01.06. 31.07. 31.08. 29.09.
2003.
2005. 2010. 2007. 2010. 2008.
3,0
10,8
12,5
13,5
14,9
7,1
7.
6.
3.
5.
12.
28.
-0,4
9,5
15,0
14,8
13,4
8,6
7.
16.
3.
14.
31.
27.
2,0
5,8
12,1
11,6
13,7
9,1
8.
24.
3.
12.
28.
24.
2,5
3,5
9,2
12,0
10,5
10,0
22.
10.
10.
6.
8.
19.
2,2
6,4
9,1
15,7
9,2
10,9
7.
1.
3.
5.
31.
1.
4,0
8,8
12,6
11,4
13,4
8,2
6.
1.
1.
31.
1.
20.
4,5
9,4
12,0
13,2
13,1
7,0
6.
8.
15.
23.
25.
29.
8,2
9,3
10,1
13,0
13,5
12,5
25.
3.
1.
11.
31.
7.
3,4
8,2
8,7
13,6
8,4
8,4
3.
19.
1.
26.
31.
20.
5,5
5,2
11,4
12,2
12,9
12,5
14.
4.
20.
3.
11.
20.
-2,0
26.10.
2003.
4,4
20.
-2,0
26.
4,4
18.
3,4
19.
2,0
31.
2,4
20.
5,4
18.
2,8
20.
1,5
28.
1,4
18.
-3,8 -15,6
21.11. 20.12.
2011. 2009.
0,2
-5,9
8.
10.
0,1
-6,6
13.
26.
-2,6
-4,5
26.
23.
-1,8
-7,0
25.
31.
-1,2
-2,8
4.
28.
-3,1
-4,9
29.
22.
-3,6
-4,4
28.
31.
0,6 -15,6
1.
20.
-0,4
-9,6
28.
19.
-3,8
-4,5
21.
21.
54
-15,6
20. XII.
2009.
-8,9
4.I.
-11,3
13.I.
-8,4
24.I.
-12,5
10.II.
-11,0
23.I.
-4,9
22. XII.
-5,9
17.II.
-15,6
20.XII.
-9,6
19. XII.
-5,8
24. II.
1.6. Mjeseène i godišnje vrijednosti meteoroloških podataka u zadnjih 10 godina
- prema mjerenju Meteorološkog opservatorija Zagreb - Griè (nastavak)
Sijeèanj Veljaèa Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godina
Mjeseène i godišnje kolièine oborine, mm
2002.-2011.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
48,2
24,9
73,1
63,4
22,0
39,4
62,8
8,2
88,0
86,1
13,6
42,3
47,3
30,5
53,2
71,7
42,3
42,2
9,1
38,9
74,9
13,3
53,9
36,1
8,1
67,3
47,9
56,4
75,0
104,5
43,4
60,3
39,6
69,6
157,3
28,9
126,0
62,2
110,9
4,2
33,9
66,3
65,7
40,5
62,0
85,3
19,8
55,5
73,1
84,6
64,6
48,1
27,5
124,0
37,1
2002. - 2011. 31,6
dan
22.
godina
2009.
2002.
13,0
dan
14.
2003.
17,9
dan
7.
2004.
17,8
dan
15.
2005.
7,6
dan
25.
2006.
23,4
dan
2.
2007.
26,7
dan
27.
2008.
3,2
dan
14.
2009.
31,6
dan
22.
2010.
20,6
dan
1.
2011.
8,4
dan
20.
27,0
5.
2003.
12,8
22.
27,0
5.
16,9
24.
12,9
14.
12,9
25.
25,8
5.
7,7
3.
12,4
8.
15,9
27.
6,6
17.
39,5
20.
2007.
18,4
22.
3,5
4.
27,6
24.
21,2
28.
22,9
11.
39,5
20.
31,6
24.
13,9
30.
21,0
11.
15,6
17.
34,3
30.
2009.
31,0
28.
15,9
11.
18,9
6.
23,6
10.
22,8
4.
1,8
6.
11,6
13.
34,3
30.
24,4
5.
15,1
13.
41,5
20.
2002.
41,5
20.
13,7
21.
13,8
5.
17,7
18.
24,0
31.
32,2
1.
27,4
22.
13,8
1.
29,1
16.
12,1
16.
2002. - 2011. 75,3
2002.
106,7
2003.
87,3
2004.
87,5
2005.
120,1
2006.
59,0
2007.
127,4
2008.
51,5
2009.
32,7
2010.
26,4
2011.
54,0
97,9
104,6
117,8
91,8
85,1
89,1
97,7
145,2
86,3
63,1
98,1
144,1
189,3
183,8
127,7
166,2
127,6
135,8
110,1
115,8
120,7
164,4
188,9
146,9
180,8
121,5
203,3
185,6
283,9
175,5
196,5
194,3
200,6
250,1
252,0
272,5
256,2
253,2
234,7
257,3
257,9
250,3
178,8
288,6
80,9
70,2
75,2
91,7
68,1
36,7
86,1
123,5
81,9
90,1
85,3
96,8
148,1
78,6
102,5
164,4
38,3
66,5
92,0
80,1
122,0
75,0
98,4
151,0
17,4
60,4
175,7
183,8
109,7
58,3
97,3
113,9
16,4
90,0
89,4
106,6
81,7
72,0
63,2
160,2
48,3
28,3
192,8
57,3
81,9
107,9
103,2
195,8
31,7
17,8
109,7
69,7
72,2
38,9
72,0
65,0
75,8
54,4
45,4
86,9
46,4
57,5
75,8
87,8
119,7
0,7
67,1
71,3
28,6
50,0
112,4
34,1
57,4
97,1
83,1
66,7
70,0
855,9
1 064,6
624,4
992,9
988,1
753,9
895,9
768,5
794,8
1 155,1
520,8
55,0
25.
2004.
15,0
22.
26,1
1.
55,0
25.
29,3
30.
19,1
17.
33,5
20.
13,7
8.
10,7
11.
40,6
26.
29,9
20.
62,4
31.
2004.
20,0
12.
28,1
5.
62,4
31.
16,8
5.
13,0
5.
25,7
20.
23,8
4.
23,1
13.
11,0
6.
25,7
21.
38,2
4.
2002.
38,2
4.
18,4
18.
17,0
14.
25,3
27.
18,5
23.
18,8
29.
24,7
8.
24,6
3.
22,2
29.
0,3
24.
30,7
62,4
6.
31. X.
2005.
2004.
13,9
42,9
5. 19. VII.
18,9
30,7
22. 10. VI.
12,5
62,4
27.
31. X.
30,7
31,3
6. 9. VII.
13,1
27,0
10. 25.VIII.
14,1
39,5
22.
20.III.
18,6
33,1
18.
7. VI.
22,0
45,3
9. 27.VI.
19,5
61,2
3. 18. VII.
22,8
29,9
17. 20. IX.
187,0
166,3
214,1
163,5
166,8
224,7
193,7
139,9
200,9
142,2
258,3
131,8
121,7
122,4
96,8
153,5
175,3
109,5
145,0
150,6
106,0
137,5
77,5
76,1
86,9
80,4
35,7
108,2
84,6
84,7
79,9
83,2
55,1
Maksimalne dnevne kolièine oborine, mm
45,3
27.
2009.
21,0
25.
30,7
10.
16,0
13.
16,7
16.
13,5
3.
19,0
1.
33,1
7.
45,3
27.
17,5
20.
24,7
10.
61,2
19.
2002.
42,9
19.
22,0
2.
32,4
2.
31,3
9.
17,0
8.
24,1
31.
25,2
24.
22,7
19.
61,2
18.
17,7
29.
36,6
12.
2002.
36,6
12.
5,2
2.
25,1
27.
30,4
12.
27,0
25.
32,4
1.
22,2
9.
36,5
4.
34,1
6.
13,8
9.
Trajanje sijanja sunca, sati
258,5
309,7
287,3
220,4
282,6
267,3
267,9
228,6
224,4
254,3
243,0
285,6
291,1
297,0
260,6
254,5
319,6
339,6
263,0
305,1
280,3
245,5
257,8
213,1
303,3
289,0
178,5
187,3
235,1
300,4
293,4
260,5
317,0
49,0
21,5
98,3
43,5
62,0
52,1
24,0
39,4
39,4
52,6
57,4
2 003,6
1 999,0
2 251,5
1 838,9
1 961,5
2 030,5
2 156,5
1 941,2
1 975,3
1 762,4
2 119,5
55
1.6. Mjeseène i godišnje vrijednosti meteoroloških podataka u zadnjih 10 godina
- prema mjerenju Meteorološkog opservatorija Zagreb - Griè (nastavak)
Sijeèanj Veljaèa Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godina
Srednja jaèina vjetra, Bouf
2002. - 2011.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
1,3
1,1
0,8
1,5
1,7
1,3
1,7
1,1
1,3
1,3
1,6
1,5
1,3
1,2
1,6
1,3
1,6
1,4
1,6
1,6
1,6
1,4
1,7
1,4
1,6
1,7
1,5
1,8
1,6
1,7
1,8
1,9
1,6
1,6
1,0
1,8
1,6
1,8
1,4
1,6
1,6
1,7
1,6
1,5
1,5
1,0
1,4
1,6
1,5
1,5
1,6
1,6
1,5
1,7
1,4
1,4
0,9
1,5
1,5
1,5
1,4
1,5
1,4
1,4
1,7
1,5
1,4
0,9
1,4
1,3
1,6
1,3
1,4
1,5
1,3
1,3
1,5
1,3
0,8
1,2
1,4
1,3
1,4
1,2
1,3
1,4
1,3
1,3
1,3
0,8
1,4
1,5
1,3
1,2
1,4
1,4
1,3
1,2
1,5
1,2
0,7
1,5
1,3
1,3
1,2
1,4
1,3
1,4
1,1
1,2
1,3
0,9
1,4
1,6
1,3
1,4
1,4
1,3
1,3
1,5
1,0
1,3
1,1
1,3
1,3
1,5
1,1
1,1
1,5
1,5
1,5
1,4
1,4
1,0
1,4
1,5
1,5
1,4
1,4
1,4
1,5
1,5
1,4
Izvor: Državni hidrometeorološki zavod
1.7. Broj dana s odreðenim meteorološkim obilježjima u zadnjih 10 godina
- prema mjerenju Meteorološkog opservatorija Zagreb - Griè
Godina
Sije- Velja- Ožuèanj
èa
jak
Travanj
Svibanj
Lipanj
Sr- Kolo- Rupanj voz
jan
Listo- Stu- Prosi- Gopad deni nac dina
Broj toplih
dana
(maksimalna
temperatura
veæa ili
jednaka
25,0 °C)
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
-
-
-
1
1
2
1
1
9
22
4
12
9
11
11
17
6
14
21
29
17
21
18
23
18
20
19
27
27
28
22
23
29
28
27
28
27
24
25
30
27
12
13
23
26
28
23
29
7
5
7
8
5
3
11
13
21
1
4
2
-
-
89
115
77
76
76
90
93
110
76
118
Broj vruæih
dana
(maksimalna
temperatura
veæa ili
jednaka
30,0 °C)
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
-
-
-
-
5
3
4
2
3
1
11
19
4
6
13
10
11
5
7
8
13
12
8
19
16
11
11
8
12
26
5
1
4
7
12
15
15
3
1
3
9
-
-
-
19
63
21
17
33
34
34
32
26
44
56
1.7. Broj dana s odreðenim meteorološkim obilježjima u zadnjih 10 godina
- prema mjerenju Meteorološkog opservatorija Zagreb - Griè (nastavak)
Godina
Sije- Velja- Ožuèanj
èa
jak
Travanj
Svibanj
Lipanj
Sr- Kolo- Rupanj voz
jan
Listo- Stu- Prosi- Gopad deni nac dina
Broj
vedrih dana
(srednja
dnevna
naoblaka
manja od
2 desetine)
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
4
1
2
6
1
3
3
2
4
7
3
2
1
5
1
4
7
5
1
1
1
4
2
7
2
2
3
3
8
2
1
3
4
4
4
4
6
3
2
5
1
5
8
6
2
1
2
1
2
4
4
3
4
6
7
8
9
2
11
6
4
2
9
5
3
1
3
6
3
3
8
4
12
3
2
6
2
1
4
4
9
1
2
5
3
4
4
3
3
8
4
3
1
2
4
1
3
5
3
2
36
58
28
38
30
40
35
26
27
62
Broj
oblaènih
dana
(srednja
dnevna
naoblaka
veæa od
8 desetina)
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
11
17
13
8
16
8
18
26
25
21
11
11
13
15
14
11
6
11
17
16
6
10
16
11
12
13
15
14
11
13
13
9
19
10
13
3
11
9
11
7
7
4
6
7
8
7
5
6
15
5
3
1
11
3
6
4
9
8
10
8
3
3
7
9
2
2
5
2
9
7
9
4
2
12
10
6
2
4
8
3
8
7
11
9
4
6
11
10
13
1
8
12
15
10
2
16
5
8
13
15
15
11
18
22
12
14
14
12
12
17
26
13
20
15
18
23
20
20
13
14
120
102
151
131
117
113
121
130
157
127
Broj
studenih
dana
(maksimalna
temperatura
manja od
0,0 °C)
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
5
8
1
4
5
2
12
5
3
3
6
5
2
-
2
-
-
-
-
-
-
-
-
2
3
3
8
3
5
7
-
8
11
4
12
10
8
5
17
14
5
Broj hladnih
dana
(minimalna
temperatura
manja od
0,0 °C)
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
21
19
20
20
20
5
12
18
18
16
1
24
9
17
14
1
7
10
13
13
3
8
11
10
3
7
6
1
-
-
-
-
-
-
3
-
4
6
1
5
3
2
12
15
15
14
13
9
18
6
8
20
11
37
65
55
67
54
29
31
36
60
58
57
1.7. Broj dana s odreðenim meteorološkim obilježjima u zadnjih 10 godina
- prema mjerenju Meteorološkog opservatorija Zagreb - Griè (nastavak)
Godina
Sije- Velja- Ožuèanj
èa
jak
Travanj
Svibanj
Lipanj
Sr- Kolo- Rupanj voz
jan
Listo- Stu- Prosi- Gopad deni nac dina
Broj dana
s oborinom
(kolièine
oborina
veæe ili
jednake
0,1 mm)
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
6
15
11
9
8
9
11
14
13
6
10
7
10
15
12
10
5
12
15
6
9
7
9
13
11
14
19
11
10
8
20
8
18
11
15
8
13
16
13
9
13
4
14
10
13
13
10
11
18
12
10
10
13
11
9
14
15
14
13
13
11
13
12
16
10
9
12
12
9
12
15
7
11
16
21
13
7
9
9
4
14
13
8
10
6
12
11
11
18
8
13
12
12
8
6
15
6
9
9
9
13
11
11
19
8
12
14
11
16
3
15
9
12
15
7
15
18
19
13
11
149
116
141
153
126
144
141
149
156
101
Broj dana
sa snijegom
(oborina
veæa ili
jednaka
1 cm)
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
9
20
4
10
5
2
9
19
8
6
22
6
23
2
2
15
1
6
12
4
2
5
1
-
-
-
-
-
-
-
2
2
-
5
5
17
8
13
-
14
42
16
52
11
21
11
29
41
8
Broj dana
s tuèom
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
-
-
1
-
-
2
-
1
-
-
1
-
-
1
-
-
-
1
2
2
1
-
Broj dana
s olujnim
vjetrom
(8 ili više
po Beafortu)
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2
2
-
-
1
2
1
1
-
1
1
1
1
1
1
1
1
1
-
1
1
1
1
2
4
-
1
1
2
3
-
1
1
2
-
1
1
-
2
1
-
1
2
1
1
3
3
5
4
5
11
11
4
3
1861. g. poèinje s radom Zagrebaèka meteorološka postaja na Grièu
»Grièki top« pucnjem oznaèava podne od 1. sijeènja 1877. godine. Uveo ga je gospodin IVAN STOŽIR motritelj
meteorološke postaje Griè.
Izvor: Državni hidrometeorološki zavod
58
1.8. Uèestalost kiselih kiša na meteorološkim postajama u 2011.
Zagreb-Maksimir
Puntijarka-Medvednica
512,8
76
0
2
3
9
755,3
82
0
17
12
39
RRA
NA
N - jako kiselih kiša 3,0 pH 4,0
N - srednje kiselih kiša 4,01 pH 5,0
N - slabo kiselih kiša 5,01 pH 5,6
Udio kiselih kiša u % kolièine
RRA
NA
N
- analizirana kolièina oborine, L/m2
- broj analiziranih uzoraka
- broj kiselih oborina
Izvor: Državni hidrometeorološki zavod
Služba za kakvoæu zraka
1.9. Godišnje taloženje sumpora iz sulfata i anorganskog dušika iz nitrata
i amonijaka u 2011.
kg/ha
Zagreb-Maksimir
Puntijarka-Medvednica
4,41
3,04
3,66
12,77
8,87
11,02
SO42- - S
NO3- - N
NH4+ - N
Izvor: Državni hidrometeorološki zavod
Služba za kakvoæu zraka
1.10. Koncentracije oneèišæenja zraka i kategorizacija kvalitete zraka u 2011.
Parametar
Zagreb-1
Zagreb-2
kategorija
NO2 (µg/m3)
SO2 (µg/m3)
CO (mg/m3)
O3 (µg/m3)
PM10 (µg/m3)
Cd u PM10 (ng/m3)
Ni u PM10 (ng/m3)
As u PM10 (ng/m3)
B(a)P u PM10 (ng/m3)
Csr.
CM
Csr.
CM
Csr.
CM
Csr.
CM
Csr.
CM
Csr.
CM
Csr.
CM
Csr.
CM
Csr.
CM
48,33
96,91
7,07
74,98
0,65
2,62
/
/
32,21
147,85
0,24
9,19
1,19
20,16
0,50
4,71
1,43
20,76
OP
34%
I
OP
61%
II
I
I
I
II
Zagreb-3
kategorija
37,16
81,72
15,16
54,73
0,60
2,03
/
/
25,98
63,67
/
/
/
/
/
/
/
/
OP
48%
OP
41%
OP
48%
OP
20%
kategorija
28,19
82,26
7,22
95,95
0,47
2,30
50,26
116,68
32,76
136,43
/
/
/
/
/
/
/
/
OP
68%
OP
72%
OP
71%
uvjetno
II
uvjetno
II
Zagreb-1: Vukovarska-Miramarska; Zagreb-2: Maksimirska-Mandlova; Zagreb-3: Sarajevska-Kauzlariæev prilaz
Csr. - srednja godišnja koncentracija iz 24-satnih koncentracija CM - maksimalna 24-satna koncentracija
OP - obuhvat podataka (%) NO2 - dušikov dioksid SO2 - sumporov dioksid CO - ugljikov dioksid O3 - ozon
PM10 - èestice aerosola promjera do 10 mikrona
Cd - kadmij Ni - nikal As - arsen B(a)P - benzo(a)piren
Kategorija I - èist ili neznatno oneèišæen zrak; II - oneèišæen zrak
Izvor: Državni hidrometeorološki zavod
Državna mreža za trajno praæenje kvalitete zraka
59
1.11. Mjeseène i godišnje vrijednosti vodostaja Save, postaja Zagreb
Sijeèanj Veljaèa Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godina
Maksimalne vrijednosti vodostaja (cm)
2002.-2011.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
213
-163
-74
46
-36
-42
0
-59
213
8
-34
273
-52
-155
-71
-146
55
99
-61
237
273
-209
331
-48
-125
243
-68
210
18
107
331
91
236
221
72
-138
221
105
40
-109
157
206
-5
-184
2002.-2011.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
-175
-258
-152
-159
-204
-191
-196
-188
-124
-134
-145
-178
-206
-215
-190
-252
-179
-135
-205
-61
-107
-230
-139
-214
-197
-71
-189
-56
-111
-136
-139
-102
-179
-130
-161
-203
-30
-106
-92
-200
-74
-61
-147
-226
2002.-2011.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
-294
-294
-210
-242
-264
-246
-259
-257
-230
-227
-223
-282
-269
-249
-245
-282
-264
-215
-256
-189
-236
-250
-279
-278
-248
-209
-279
-181
-205
-256
-226
-167
-262
-287
-287
-243
-143
-226
-167
-247
-159
-167
-211
-253
321
-125
-224
37
70
321
-179
-28
-26
-16
-143
240
-132
-249
67
-209
240
-207
97
-29
10
9
112
-141
-209
80
-15
-216
-42
8
112
-154
-41
234
171
-266
-177
234
-60
-213
62
-133
-127
-115
468
-46
-176
2
213
33
331
-218
-49
468
-134
293
160
-46
293
256
-91
145
10
-136
47
202
320
152
177
320
183
-63
-49
60
-58
246
-155
370
208
40
167
295
20
-89
292
370
363
187
468
208
177
320
295
321
331
292
370
468
236
-167
-125
-211
-74
-103
-230
-124
-239
-247
-113
-205
-155
-107
-130
-58
-202
-246
-183
-143
-191
-44
-243
-111
-107
-184
-140
-80
-197
-188
34
-66
21
-199
-173
-188
-225
-136
-165
-175
-190
-153
-156
-121
-217
-286
-259
-280
-262
-236
-270
-223
-280
-278
-198
-286
-284
-214
-232
-196
-260
-284
-233
-224
-260
-188
-278
-281
-197
-254
-223
-226
-262
-249
-189
-226
-153
-281
-309
-294
-309
-276
-282
-284
-287
-280
-278
-269
-291
Srednje vrijednosti vodostaja (cm)
-181
-209
-262
-121
-159
-110
-240
-162
-161
-150
-235
-196
-237
-285
-159
-250
-145
-242
-118
-179
-172
-175
-219
-242
-284
-174
-168
-256
-243
-174
-170
-248
-235
-217
-167
-299
-231
-113
-199
-261
-183
-243
-219
-253
-202
-227
-277
-227
-157
-198
-151
-246
-228
-34
-272
Minimalne vrijednosti vodostaja (cm)
-289
-258
-289
-194
-230
-209
-270
-220
-214
-227
-259
-298
-278
-298
-227
-273
-245
-269
-219
-234
-240
-237
-304
-286
-304
-242
-256
-278
-286
-243
-239
-269
-269
-309
-275
-309
-263
-262
-274
-287
-236
-272
-256
-286
-299
-282
-299
-276
-238
-268
-268
-269
-276
-248
-291
Izvor: Državni hidrometeorološki zavod - Služba za hidrologiju
1849. godina je osnutka hidrološke postaje Zagreb
Postaja Zagreb: kota "0" 112,26 m n/m; površina sliva 12 450 km2
Maksimalna do sada zabilježena vrijednost vodostaja je 514 cm (26. listopada 1964.) dok je minimalna -338 cm (23. kolovoza 1993.).
60
1.12. Mjeseène i godišnje vrijednosti protoka Save, postaja Zagreb
Sijeèanj Veljaèa Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godina
Maksimalne vrijednosti protoka (m3/s)
2002.-2011.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
1 418
277
483
811
578
562
654
500
1 418
676
563
1 714
537
295
490
316
839
966
495
1 533
1 714
183
2 024
547
367
1 563
497
1 404
705
994
2 024
938
1 528
1 456 1 969
894
367
335
159
1 456
784
1 004
887
793 1 969
382
237
1 182
579
1 385
584
641
611
228
308
2002.-2011.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
261
108
305
296
204
227
216
229
378
336
308
265
205
177
228
117
269
336
197
529
447
148
348
188
213
525
241
546
385
345
358
406
268
365
312
199
615
422
444
202
473
517
307
155
2002.-2011.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
61
60,7
183
130
97,1
124
104
107
149
153
160
74
90,2
120
126
73,8
97,1
173
109
218
139
118
77
78,6
121
185
77,4
239
190
109
155
260
100
68
68,1
129
323
155
269
123
276
260
180
114
1 548
350
120
877
185
1 548
187
959
576
682
679
1 012
328
185
920
634
172
543
676
1 012
286
545
1 519
1 244
94
247
1 519
517
176
841
329
342
368
2 851
552
249
681
1 418
772
2 024
168
525
2 851
327
1 818
1 202
552
1 818
1 627
443
1 135
682
323
793
1 366
1 964
1 172
1 267
1 964
1 290
510
525
835
502
1 578
284
2 246
1 394
793
1 228
1 829
733
428
1 813
2 246
2 206
1 303
2 851
1 394
1 267
1 964
1 829
1 969
2 024
1 813
2 246
2 851
1 528
296
389
194
536
450
157
362
142
125
381
219
317
418
374
553
227
133
234
318
222
560
130
436
421
246
347
516
219
227
806
566
791
221
280
247
174
362
299
275
234
315
314
399
183
69
104
76,2
100
139
88,9
160
76,2
78,6
202
69,2
72
176
146
209
103
71,5
144
158
103
220
78,6
75
207
112
160
155
100
120
218
155
288
75
47
60,7
47,4
81,1
73,8
71,5
68,1
76,2
78,6
90,2
63,8
Srednje vrijednosti protoka (m3/s)
251
187
102
376
293
424
134
274
275
300
143
222
140
70,7
294
119
338
130
376
241
259
253
178
133
72,9
267
277
109
135
254
268
123
145
189
294
56,5
148
421
213
103
239
130
170
115
236
167
82,6
164
307
220
344
124
157
709
89.3
Minimalne vrijednosti protoka (m3/s)
66
106
65,9
213
149
185
88,9
165
175
153
104
57
78,6
56,9
154
84,9
126
90,2
166
142
133
138
52
69,2
51,5
130
109
78,6
69,2
129
135
90,2
90,2
47
82,3
47,4
98,6
100
83,6
68,1
139
86,2
109
69,2
56
73,8
55,9
81,1
136
91,6
91,6
90,2
81,1
121
63,8
Izvor: Državni hidrometeorološki zavod - Služba za hidrologiju
1849. godina je osnutka hidrološke postaje Zagreb
Postaja Zagreb: kota "0" 112,26 m n/m; površina sliva 12 450 km2
Maksimalna do sada zabilježena vrijednost protoka je 3 126 m3/s (26. listopada 1964.) dok je minimalna 46,5 m3/s (23. kolovoza 1993.).
61
godine
-350
-300
-250
-200
-150
-100
-50
0
50
100
150
200
250
300
350
400
450
500
550
1977.
1975.
1973.
1971.
Najniži vodostaj
1995.
1993.
1991.
1989.
Srednji vodostaj
2007.
2005.
Najviši vodostaj
2009.
2003.
2001.
1999.
1997.
1987.
1985.
1983.
1981.
1979.
1961.
vodostaji (cm)
KARAKTERISTIÈNE VRIJEDNOSTI GODIŠNJEG VODOSTAJA SAVE
Hidrološka postaja: Zagreb - Sava
Razdoblje 1961. - 2011.
2011.
62
2011.
2009.
2007.
2005.
2003.
2001.
1969.
1967.
1965.
1963.
1.13. Potresi s epicentrom u okolici Zagreba1)
Najjaèi potres u godini
Ukupan broj
potresa
Intenzitet2)
oMCS
epicentar
datum
1900.
12
IV-V
Kašina
19.I.
1901.
23
VII
Zagreb, Šestine
19.XII.
1902.
31
VI
Kraljev vrh, Èuèerje
24.X.
1903.
19
1904.
9
1905.
89
1906.
300
1907.
61
V-VI
Pisarovina
19.VIII.
VI
Lasinja
2.III.
VII-VIII
Planina, Èuèerje
17.XII.
VIII
Planina, Kašina
2.I.
V
Kašina
18.VI.
1908.
26
VI-VII
Zabok
22.II.
1909.
47
VIII-IX
Pokuplje
8.X.
1910.
40
VI-VII
Pokuplje
28.I.
1911.
26
V-VI
Bistra, Kraljev vrh
18.X.
1912.
24
VI
Pokuplje
29.VI.
1913.
23
VI
Pokuplje
31.VII.
1914.
22
(VI)
Metlika
24.III.
1915.
11
V
Sv. Jana
7.XI.
1916.
18
VII
Globoko
18.IX.
1917.
86
VII-VIII
Stojdraga, Brežice
29.I.
1918.
25
VI
Petrovina, Slavetiæ
29.I.
1919.
18
(V)
Žumberaèka gora
28.XI.
1920.
65
VI
Videm-Krško
17.X.
1921.
5
IV
Brežice
25.XII.
1922.
10
VI
Kalnik
22.II.
1923.
19
(V)
Kalnik
27.II.
1924.
6
(VI)
Kostanjevica
3.XII.
1925.
25
(VI)
Brežice
1.VII.
1926.
8
VII
Kašina
12.V.
1927.
4
IV
Pokuplje
28.V.
1928.
28
VII-VIII
Stojdraga, Brežice
25.VIII.
1929.
16
V
TuropoIje
25.III.
1930.
16
IV
Remete
31.VIII.
1931.
17
(V)
Gorjanci
13.IV.
1932.
11
(V)
Ivanèica
2.III.
1933.
26
V-VI
Kašina, Markuševac
10.VI.
1934.
10
(V)
Zagrebaèka gora
13.IX.
1935.
14
(V)
Žumberaèka gora
31.III.
1936.
17
V-VI
Oroslavlje, Zabok
1.XI.
63
1.13. Potresi s epicentrom u okolici Zagreba1) (nastavak)
Najjaèi potres u godini
Ukupan broj
potresa
64
Intenzitet2)
oMCS
epicentar
datum
1937.
23
VI
Pokuplje
10.III.
1938.
17
VIII
Bilogora
27.III.
1939.
15
(V)
Èrnomelj
18.IX.
1940.
22
VII
Kostanjevica
9.III.
1941.
16
(V)
Žumberaèka gora
9.XII.
1942.
5
IV
Sv. Ivan Zelina
12.VI.
1943.
4
(IV)
Nepoznat
30.VII.
1944.
-
-
-
-
1945.
1
(III)
Nepoznat
22.IX.
1946.
11
(IV)
Zagrebaèka gora
22.I.
1947.
14
(V)
Sv. Ivan Žabno
16.VIII.
1948.
8
(VI)
Nepoznat
27.IX.
1949.
15
VI
Videm
10.VI.
1950.
25
V
Pisarovina
1.XI.
1951.
14
V
Krašiæ, Èrnomelj
1.II.
1952.
9
VI
Kalnik
16.IX.
1953.
8
VII
Artièe, Globoko
1.X.
1954.
9
VI
Zlatar
7.VII.
1955.
14
VI
Ozalj, Krašiæ
19.VII.
1956.
11
V
Kašina
4.X.
1957.
9
(V)
Nepoznat
15.XI.
1958.
6
(IV)
Nepoznat
11.I.
1959.
6
(IV)
Slovenija
1.I.
1960.
5
(V-VI)
Slovenija
21.III.
1961.
4
1962.
14
IV
Kašina
27.XI.
(III)
Zagrebaèka gora
7.VI.
1963.
17
(VI)
Okolica Karlovca
23.VI.
1964.
19
VII
Bilogora
25.V.
1965.
16
IV
Vlahoviæ, Sisak
7.IV.
1966.
25
VI-VII
Topusko
11.XI.
1967.
12
V
Krapinske Toplice
24.X.
1968.
9
V
Petrinja
7.VIII.
1969.
18
IV-V
Veliko Trgovišæe
18.IX.
1970.
25
V
Vidovec, Planina
8.IV.
1971.
9
1972.
18
IV-V
Desiniæ
3.XII.
IV
Varaždin
11.IV.
1973.
36
VI-VII
Ivanec
11.VI.
1974.
51
IV
Petrinja
25.VII.
1.13. Potresi s epicentrom u okolici Zagreba1) (nastavak)
Najjaèi potres u godini
Ukupan broj
potresa
Intenzitet2)
oMCS
epicentar
datum
1975.
30
V-VI
Zagreb
7.IX.
1976.
39
V-VI
Draganiæi
28.XI.
1977.3)
95
V-VI
Sv. Ivan Zelina
16.II.
1978.
70
V-VI
Novi Marof
23.XI.
1979.
27
V
Sunja
19.I.
1980.
73
V
Lasinja
17.VIII.
1981.
52
V-VI
Zrinska gora
29.I.
1982.
31
VII
Ivanèica
16.III.
1983.
45
V
Sv. Ivan Zelina
21.IV.
1984.
51
VI
Kostanjevica ob Krki
11.III.
1985.
65
IV-V
Krško
20.VI.
1986.
38
IV-V
Glina
10.I.
1987.
39
V
Sv. Nedjelja
22.III.
1988.
66
V
Ludbreg
12.VI.
1989.
103
V
Samobor
7.IX.
1990.
259
VII
Kraljev Vrh
3.IX.
1991.
92
V
Veliko Trojstvo
4.III.
1992.
52
IV-V (2,8)
Gornja Rijeka
22.IV.
1993.
185
VII
Ludbreg
1.VI.
1994.
157
V-VI
Pokupsko
7.VIII.
1995.
167
V
Donja Stubica
16.II.
1996.
140
VI
Petrinja
10.IX.
1997.
176
1998.
20
VI
Sveti Matej (Kašina)
30.IV.
V-VI
Sigetec (Koprivnica)
2.VI.
1999.
182
V
Glina
16.V.
2000.
147
V-VI
Kraljev Vrh
16.VI.
2001.
19
V
Špièkovina
31.XII.
2002.
209
V
Samobor
18.VIII.
2003.
520
VI
Miljana
13.V.
2004.
464
IV
Zagreb
8.I.
2005.
458
IV-V
Varaždinske Toplice
7.XII.
2006.
586
VI-VII
Plešivica
28.X.
2007.
404
V
Ozalj
18.XII.
2008.
375
V-VI
Gornji Èehi
5.III.
2009.
435
V
Malunje
10.II.
2010.
493
V
Galgovo
03.XI.
2011.
611
V
Budaševo
17.IV.
1)Podaci se odnose na podruèje oko 80 km, uokolo Zagreba.
2)Podaci u zagradama znaèe da intenzitet dotiènog potresa nije mogao
3)Uzeti su u obzir i podaci seizmološke postaje Puntijarka na kojoj se
biti sa sigurnošæu utvrðen.
nalazi seizmograf velike osjetljivosti
što je uzrok poveæanog broja ukupno registriranih potresa u odnosu na prethodne godine.
Izvor: PMF, Geofizièki zavod
Seizmološka služba
65
1.14. Stajaæe vode
Vrsta stajaæe vode
2011.
Ukupno
aktivne
šljunèare
napuštene
šljunèare
rukavci
Save
umjetno
jezero
141
-
10
3
6
jame i ostalo
126
Površina
ha
264,5
Izvor: Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za slivno podruèje grada Zagreba,
Služba za zaštitu od štetnog djelovanja voda
1.15. Vodotoci i meliorativna kanalska mreža za dio Branjenog podruèja 14
- podruèje Grada Zagreba - iz programa održavanja u 2011.
Pripadna Dužina, Održavano,
površina,
km
km
km2
Vodotoci -ukupno
Podsusedsko Dolje
Dubravica
Medpotoki
Vrapèak
Èrnomerec
Kustošak
Kunišèak
Jelenovec I i II
Zelengaj
Kraljevec I i II
Kraljevaèki potok
Graèanski potok
Pustodol
Ribnjak
Èrna voda
Dotršèina
Bliznec
Štefanovec
Dešæevec
Trnava
Bidrovec
Vidovec
480,00
Meliorativna kanalska mreža
(osnovna i detaljna) - ukupno
Vode 1. reda
Vode 4. reda
496,22
4,10
6,50
2,70
14,60
10,00
8,50
3,90
4,20
1,80
2,71
3,90
2,90
2,60
1,50
4,80
2,20
16,60
11,60
2,00
17,00
4,80
6,50
304,01
3,50
4,50
1,00
10,50
7,50
7,50
1,50
1,20
0,50
1,80
0,50
2,50
1,50
1,00
2,80
0,50
8,60
8,50
1,00
11,00
1,80
2,50
123,30
22,92
100,38
108,75
19,12
89,63
Pripadna
površina,
km2
Kašina s pritocima
Èuèerska reka s pritocima
Vuger s pritocima
Lomnica
Lipnica
Ograja
Gustelin
Moèirad
Skupni Èreti
Bukovica
Kikeljnjak
Malièevac
Èrnec s pritocima
Starèa
Goštiraj
Glavnièica s pritocima
Branovec
Moravšèak
Goranec
Blaguša
Rijeka Sava
Dužina, Održavano,
km
km
55,50
25,80
42,20
8,50
16,70
4,00
3,60
3,75
4,76
6,00
3,20
2,50
36,30
2,00
5,50
35,80
7,00
7,00
8,50
8,00
74,20
22,20
13,50
17,00
8,50
6,10
4,00
3,60
3,75
4,76
6,00
3,20
2,50
14,50
2,00
3,00
14,50
2,50
4,50
4,00
5,00
74,20
U svrhu izgradnje sustavne obrane od poplave (bujica Medvednice), do sada je izgraðeno 19 brana i retencija,
s retencionim volumenom od 2 035 150 m3.
Izvor: Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za Gornju Savu,
Služba zaštite od štetnog djelovanja voda
66
2. Stanovništvo
Popis stanovništva
2.1. Stanovništvo Grada Zagreba od najstarijih vremena
1368. godina 2 810 stanovnika (prema popisu kuæa),
1742. godina 5 600 stanovnika (prema popisu kuæa kanonika Pepelka),
1805. godina 7 706 stanovnika (popis stanovništva bez sveæenstva i plemstva),
1850. godina 16 036 stanovnika
2.2. Stanovništvo i kuæanstva prema popisima1)
Broj stanovnika
1)
Površina
u km2
muškarci
1857.
16 657
...
...
...
...
1869.
19 857
9 724
10 133
...
...
1880.
30 830
16 591
14 239
...
...
1890.
40 268
20 816
19 452
...
3,33
1900.
61 002
30 976
30 026
...
64,37
1910.
79 038
39 737
39 301
...
64,37
1921.
108 674
55 016
53 658
...
64,37
1931.
185 581
92 105
93 476
44 231
64,37
1948.
279 623
129 669
149 954
109 800
74,99
1953.
350 829
162 721
188 108
126 679
235,74
1961.
430 802
201 195
229 607
156 580
495,60
1971.
602 205
285 530
316 675
213 628
497,95
1981.
768 700
361 513
407 187
265 521
1 261,54
1991.
933 914
441 120
491 794
319 997
1 715,55
2001.2)
779 145
363 992
415 153
275 464
641,36
2011.2)
2)
žene
Broj
kuæanstava
ukupno
790 017
369 339
420 678
2)
304 375
641,32
Podaci su prikazani prema važeæoj upravno-teritorijalnoj podjeli u vrijeme popisa.
Prekid serije, vidjeti Metodološka objašnjenja. Podatak o broju kuæanstava odnosi se na Prve rezultate Popisa 2011.
67
2.3. Stanovništvo Grada Zagreba i naselja Zagreb prema popisima 1857. - 1991.1)
Grad Zagreb
broj
stanovnika
1857.
Broj stanovnika
na km2
48 266
Naselje Zagreb
lanèani
indeksi
75
-
broj
stanovnika
Broj stanovnika
na km2
32 203
105
lanèani
indeksi
-
1869.
54 761
85
113,5
37 001
120
114,9
1880.
67 188
105
122,7
48 136
156
130,1
1890.
82 848
129
123,3
60 910
198
126,5
1900.
111 565
174
134,7
87 239
283
143,2
1910.
136 351
213
122,2
109 029
354
125,0
1921.
167 765
262
123,0
140 815
458
129,2
1931.
258 024
402
153,8
227 838
740
161,8
142,7
1948.
356 529
556
138,2
325 223
1 057
1953.
393 919
614
110,5
361 564
1 175
111,2
1961.
478 076
745
121,4
442 768
1 439
122,5
131,0
1971.
629 896
982
131,8
579 899
1 884
1981.
723 065
1 127
114,8
656 325
2 133
113,2
1991.
777 826
1 213
107,6
706 770
2 296
107,7
1)Podaci
popisa svedeni na upravno-teritorijalnu podjelu odredenu Zakonom o podruèjima županija, gradova i opæina u
Republici Hrvatskoj (NN, br. 10 od 30. sijeènja 1997.). Površina Grada Zagreba 641,36 km2, naselje Zagreb 307,41 km2.
Stanovnici Grada Zagreba i naselja Zagreb 1857.-1991.
- prema aktualnom teritoriju definiranom 30. sijeènja 1997.
800 000
700 000
Grad Zagreb
600 000
Naselje Zagreb
500 000
400 000
300 000
200 000
100 000
68
1991.
1981.
1971.
1961.
1953.
1948.
1931.
1921.
1910.
1900.
1890.
1880.
1869.
1857.
0
Stanovništvo Grada Zagreba prema spolu i starosti, Popis 2001.
godine
muškarci
žene
-90-80-70-60-50-40-30-20-10-
40 000
30 000
20 000
10 000
0
0
10 000
20 000
30 000
40 000
Kuæanstva prema broju èlanova, Popis 2001.
%
80
70
60
50
40
30
20
10
0
Obiteljska
kuæanstva
ukupno
dva
èlana
tri
èlana
èetiri
èlana
pet
èlanova
šest
èlanova
sedam
èlanova
osam
i više
èlanova
Neobiteljska samaèka
kuæanstva ukupno
višeèlana
69
2.4. Stanovništvo prema starosti i spolu, Popis 2001.
Broj stanovnika
Ukupno
Struktura, %
ukupno
muškarci
žene
779 145
363 992
415 153
ukupno
muškarci
100,0
100,0
žene
100,0
0-4 godine
40 002
20 624
19 378
5,1
5,7
4,7
5-9
40 653
20 902
19 751
5,2
5,7
4,7
10-14
42 308
21 712
20 596
5,4
6,0
5,0
15-19
49 509
25 359
24 150
6,4
7,0
5,8
20-24
54 525
27 059
27 466
7,0
7,4
6,6
25-29
55 385
26 582
28 803
7,1
7,3
6,9
30-34
55 013
26 519
28 494
7,1
7,3
6,9
35-39
55 206
26 210
28 996
7,1
7,2
7,0
40-44
57 794
26 620
31 174
7,4
7,3
7,5
45-49
61 300
28 608
32 692
7,9
7,9
7,9
50-54
56 583
26 199
30 384
7,3
7,2
7,3
55-59
46 087
20 780
25 307
5,9
5,7
6,1
60-64
45 579
21 178
24 401
5,9
5,8
5,9
65-69
40 581
17 954
22 627
5,2
4,9
5,4
70-74
33 128
13 028
20 100
4,3
3,6
4,8
75-79
24 004
7 868
16 136
3,1
2,2
3,9
80-84
10 502
3 172
7 330
1,3
0,9
1,8
85-89
5 676
1 615
4 061
0,7
0,4
1,0
90-94
1 807
440
1 367
0,2
0,1
0,3
95 i više godina
Nepoznata starost
1)Podatak
1)
1)
282
66
216
0,0
0,0
0,1
3 221
1 497
1 724
0,4
0,4
0,4
manji od 0,05%
Dobna struktura stanovnika Grada Zagreba, Popis 2001.
65 i više godina,
14,9%
nepoznata
starost
0,4%
0-14 godina,
15,8%
15-24 godine,
13,3%
25-64 godine,
55,6%
70
2.5. Osobe stare 95 i više godina prema godinama starosti i spolu, Popis 2001.
Starije osobe
Struktura, %
ukupno
muškarci
žene
ukupno
muškarci
žene
282
66
216
100,0
100,0
100,0
106
22
84
37,6
33,3
38,9
Ukupno
Navršene godine starosti:
95 godina
96
69
16
53
24,4
24,3
24,5
97
45
8
37
16,0
12,1
17,1
98
27
7
20
9,6
10,6
9,3
99
20
6
14
7,1
9,1
6,5
100
6
4
2
2,1
6,1
0,9
1,9
101
6
2
4
2,1
3,0
102
1
1
-
0,4
1,5
-
103 godine
2
-
2
0,7
-
0,9
2.6. Osobe stare 95 i više godina prema godinama starosti i spolu,
po gradskim èetvrtima, Popis 2001.
Navršene godine starosti
Osobe stare
95 i više
godina
95
96
97
98
99
100 i više
ukupno žene ukupno žene ukupno žene ukupno žene ukupno žene ukupno žene ukupno žene
GRAD ZAGREB - ukupno 282
216
106
84
69
53
45
37
27
20
20
14
15
8
Donji grad
59
44
23
18
10
7
13
10
7
5
5
3
1
1
Gornji grad - Medvešèak
28
22
10
8
8
6
3
3
2
1
2
2
3
2
Trnje
15
13
6
5
6
5
2
2
-
-
1
1
-
-
Maksimir
30
22
11
9
10
6
5
5
2
1
1
1
1
-
Pešæenica - Žitnjak
17
13
8
8
2
1
2
1
2
2
2
1
1
-
Novi Zagreb - istok
18
15
3
3
4
4
4
4
4
2
1
1
2
1
1
Novi Zagreb - zapad
14
10
5
3
2
2
3
2
2
1
1
1
1
Trešnjevka - sjever
30
25
11
9
13
10
2
2
3
3
1
1
-
-
9
6
3
2
1
1
4
3
-
-
-
-
1
2
Trešnjevka - jug
Èrnomerec
19
16
7
6
4
4
2
2
1
1
3
1
2
Gornja Dubrava
15
9
7
4
3
1
1
1
1
1
2
2
1
-
Donja Dubrava
6
5
2
1
3
3
-
-
1
1
-
-
-
-
Stenjevec
5
4
4
3
-
-
1
1
-
-
-
-
-
-
Podsused - Vrapèe
6
3
1
1
1
1
3
1
-
-
1
-
-
-
Podsljeme
3
3
1
1
-
-
-
-
1
1
-
-
1
1
Sesvete
7
5
3
2
2
2
-
-
1
1
-
-
1
-
Brezovica
1
1
1
1
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
71
2.7. Kontingenti stanovništva, Popis 2001.
Broj stanovnika
Ukupno
0-6 godina
0-14
0-17
Udjeli, %
ukupno
muškarci
žene
ukupno
muškarci
žene
779 145
363 992
415 153
100,0
100,0
100,0
56 340
28 995
27 345
7,2
8,0
6,6
122 963
63 238
59 725
15,8
17,4
14,4
151 868
78 092
73 776
19,5
21,5
17,8
0-19 godina
Fertilno žensko stanovništvo
172 472
88 597
83 875
22,1
24,3
20,2
svega: 15-49 godina
201 775
-
201 775
25,9
-
48,6
56 269
-
56 269
7,2
-
13,6
od toga: 20-29 godina
Radni kontingent
(m. 15-64 g.; ž. 15-59 g.)
512 580
255 114
257 466
65,8
70,1
62,0
60 i više godina
161 559
65 321
96 238
20,7
17,9
23,2
65 i više godina
115 980
44 143
71 837
14,9
12,1
17,3
75 i više godina
42 271
13 161
29 110
5,4
3,6
7,0
Prosjeèna starost
39,7
37,8
41,3
-
-
-
Indeks starenja
93,7
73,7
114,7
-
-
-
Koeficijent starosti
20,8
18,0
23,3
-
-
-
2.8. Stanovništvo staro 15 i više godina prema završenoj školi i spolu,
Popis 2001.
Broj stanovnika
ukupno
Ukupno
Bez škole
1-3 razreda osnovne škole
4-7 razreda osnovne škole
Osnovna škola
Srednje škole - ukupno
- škole za zanimanje u trajanju od 1-3
godine i škole za KV i VKV radnike
- škole za zanimanje u trajanju od 4 i
više godina
- gimnazija
Viša škola, I.(VI.) stupanj fakulteta i
struèni studij
Fakulteti, umjetnièke akademije i
sveuèilišni studij
Magisterij
Doktorat
Nepoznato
72
656
7
14
34
106
341
162
182
450
520
999
829
344
641
muškarci
300
1
3
8
40
172
101
754
416
262
661
624
539
887
Struktura, %
žene
355
6
11
26
66
168
60
ukupno
muškarci
žene
428
034
258
338
205
805
754
100,0
1,1
2,2
5,3
16,3
52,0
24,8
100,0
0,5
1,1
2,9
13,5
57,3
33,9
100,0
1,7
3,2
7,4
18,6
47,5
17,1
124 270
51 238
73 032
18,9
17,0
20,5
54 433
38 157
19 414
18 646
35 019
19 511
8,3
5,8
6,4
6,2
9,9
5,5
98 045
47 193
50 852
15,0
15,7
14,3
6 545
4 733
3 560
3 610
3 109
1 694
2 935
1 624
1 866
1,0
0,7
0,6
1,2
1,0
0,6
0,8
0,5
0,5
2.9. Stanovništvo staro 10 i više godina prema pismenosti, starosti i spolu,
Popis 2001.
Broj nepismenih
Stanovništvo
staro 10 i više godina ukupno muškarci
žene
Ukupno
10-19 godina
20-34
Postotak
nepismenih
Struktura nepismenih, %
ukupno muškarci
žene
698 490
4 353
831
3 522
0,62
100,0
100,0
91 817
235
122
113
0,03
5,4
14,7
100,0
3,2
164 923
348
176
172
0,05
8,0
21,2
4,9
35-49
174 300
333
118
215
0,05
7,6
14,2
6,1
50-64
148 249
637
105
532
0,09
14,6
12,6
15,1
65 i više godina
115 980
2 612
225
2 387
0,37
60,0
27,1
67,8
3 221
188
85
103
0,03
4,3
10,2
2,9
Nepoznato
2.10. Stanovništvo staro 15 i više godina prema braènom stanju i spolu,
Popis 2001.
Broj stanovnika
Ukupno
Struktura, %
muškarci
žene
muškarci
žene
300 754
355 428
100,0
100,0
braèno stanje
neoženjeni / neudane
oženjeni / udane
udovci / udovice
razvedeni / razvedene
96 744
90 961
32,2
25,6
182 673
185 268
60,8
52,1
15,7
9 750
55 542
3,2
10 593
22 799
3,5
6,4
994
858
0,3
0,2
nepoznato
2.11. Žensko stanovništvo staro 15 i više godina prema broju živoroðene djece,
Popis 2001.
Ukupno
Broj žena
Udjel u %
Žene koje nisu
rodile
Žene koje su rodile prema broju živoroðene djece
Nepoznato
ukupno
jedno
dvoje
troje
èetvero i više
355 428
109 475
241 061
87 829
114 885
26 008
12 339
4 892
100,0
30,8
67,8
24,7
32,3
7,3
3,5
1,4
73
2.12. Stanovništvo prema državljanstvu, Popis 2001.
Hrvatsko državljanstvo
Ukupno
Broj stanovnika
Struktura, %
ukupno
hrvatsko i drugo
Strano
državljanstvo
772 785
8 327
3 557
1 469
1 334
100,00
99,18
1,07
0,46
0,19
0,17
2.14. Stanovništvo prema materinskom
narodnosti, Popis 2001.
jeziku, Popis 2001.
Broj
Struktura,
stanovnika
%
Ukupno
779 145
100,00
Hrvati
716 344
91,94
Nacionalne manjine1) - ukupno
Albanci
Austrijanci
Bošnjaci
Bugari
40 066
5,14
3 389
0,43
53
0,01
6 204
0,80
110
0,01
1 313
0,17
Èesi
813
0,10
Maðari
841
0,11
1 315
0,17
Crnogorci
Makedonci
Nijemci
288
0,04
Poljaci
133
0,02
Romi
Rumunji
1 946
0,25
37
0,00
Rusi
250
0,03
Rusini
123
0,02
Slovaci
Slovenci
Srbi
Talijani
Turci
Ukrajinci
Vlasi
Židovi
Ostali
Nisu se izjasnili u smislu nacionalne pripadnosti - ukupno
Izjasnili se u smislu
regionalne pripadnosti
1)
Nepoznato
državljanstvo
779 145
2.13. Stanovništvo prema
Nepoznato
Bez
državljanstva
171
0,02
3 225
0,41
18 811
2,41
277
0,04
65
0,01
333
0,04
1
0,00
368
0,05
4 764
0,61
15 649
2,01
39
0,01
2 322
0,30
Ukupno
Materinski jezik
hrvatski
hrvatsko-srpski
albanski
bošnjaèki
bugarski
crnogorski
èeški
maðarski
makedonski
njemaèki
poljski
romski
rumunjski
ruski
rusinski
slovaèki
slovenski
srpski
srpsko-hrvatski
talijanski
turski
ukrajinski
vlaški
židovski
ostalo
Nepoznato
Broj
stanovnika
Struktura,
%
779 145
100,00
759 261
219
3 137
2 408
93
118
530
690
1 180
463
131
1 383
44
281
80
132
2 600
2 138
579
231
65
210
2
4
1 056
2 110
97,45
0,03
0,40
0,31
0,01
0,02
0,07
0,09
0,15
0,06
0,02
0,18
0,01
0,04
0,01
0,02
0,33
0,27
0,07
0,03
0,01
0,03
0,00
0,00
0,14
0,27
Prema Ustavnom Zakonu o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etnièkih i nacionalnih zajednica ili manjina u
Republici Hrvatskoj (NN, br. 105/2000.).
74
2.15. Stanovništvo prema vjeri, Popis 2001.
Broj
Struktura,
stanovnika
%
Ukupno
Katolièka crkva
Grko-katolièka crkva
779 145
100,00
678 538
87,09
807
0,10
Židovska vjerska zajednica
323
0,04
Adventistièka crkva
459
0,06
39
0,01
Baptistièka crkva
310
0,04
15 634
2,01
Evangelistièka crkva
569
0,07
3
0,00
Jehovini svjedoci
1 500
0,19
42
0,01
2
0,00
Staro-katolièka crkva
Pravoslavna crkva - svega1)
Broj
Struktura,
stanovnika
%
Bugarska pravoslavna crkva
Crnogorska pravoslavna crkva
2
0,00
Kalvinistièka crkva
Grèka pravoslavna crkva
9
0,00
Metodistièka crkva
72
0,01
-
-
Makedonska pravoslavna crkva
Rumunjska pravoslavna crkva
Kristova pentekostna crkva
Ostale vjere
141
0,02
1 393
0,18
Ruska pravoslavna crkva
11
0,00
Agnostici i neizjašnjeni
31 645
4,06
Srpska pravoslavna crkva
129
0,02
Nisu vjernici
27 617
3,54
Islamska vjerska zajednica
16 215
2,08
Nepoznato
3 911
0,50
1)
Razlika do svega odnosi se na odgovor »Pravoslavna crkva« bez specificiranja pripadnosti odreðenoj pravoslavnoj crkvi.
2.16. Stanovništvo odsutno iz naselja popisa, Popis 2001.
U inozemstvu1) /razlog
U zemlji/razlog
Ukupno
odsutni
Ukupno
na
radu
na
ostalo
školovanju
na
radu
èlanovi
obitelji
na
školovanju
izbjeglice
ostalo
21
5 163
50 072
odsutni do 1 godine
22 110
1 276
800
9 976
2 128
1 402
1 344
odsutni 1 godinu
i duže
26 523
1 276
74
1 189
14 494
9 202
173
115
1)
Nisu ukljuèeni diplomatsko-konzulamo osoblje i upuæeni na rad i èlanovi njihovih obitelji
2.17. Stanovništvo drugih naselja/država prisutno u naselju popisa,
Popis 2001.
Ukupno
prisutni
Ukupno
prisutni do 1 godine
prisutni 1 godinu i duže
Razlog prisutnosti
na školovanju
na radu
izbjeglice
obiteljski razlozi
ostalo
24 451
19 371
1 489
30
1 438
2 123
4 442
196
2 171
1 356
425
294
28 893
75
2.18. Stanovništvo prema aktivnosti i spolu, Popis 2001.
Broj stanovnika
ukupno
muškarci
Ukupno
779 145
Aktivne osobe -ukupno
356 186
od toga: obavljaju zanimanje
Osobe s osobnim prihodom
Uzdržavane osobe - ukupno1)
od toga:
- od osoba u zemlji
- od osoba u inozemstvu
Struktura, %
žene
ukupno
muškarci
žene
363 992
415 153
100,0
100,0
100,0
182 115
174 071
45,7
50,0
41,9
296 272
149 813
146 459
38,0
41,2
35,3
208 833
85 133
123 700
26,8
23,4
29,8
214 126
96 744
117 382
27,5
26,6
28,3
166 948
-
-
21,4
-
-
11 180
-
-
1,4
-
-
1)Razlika do Ukupno odnosi se na stanovništvo koje uzdržavaju osobe s osobnim prihodom, pravne osobe ili je
uzdržavatelj nepoznat.
2.19. Aktivno stanovništvo prema pretežitoj aktivnosti, položaju u zaposlenju
i nezaposlenosti te spolu, Popis 2001.
Broj stanovnika
ukupno
muškarci
Struktura, %
žene
ukupno muškarci
žene
Ukupno
356 186
182 115
174 071
100,0
100,0
100,0
Zaposleni - ukupno
296 272
149 813
146 459
83,2
82,3
84,1
260 599
125 262
135 337
73,2
68,8
77,8
13 226
9 387
3 839
3,7
5,2
2,2
1 533
903
630
0,4
0,5
0,4
16 724
11 979
4 745
4,7
6,6
2,7
39
30
9
0,0
0,0
0,0
- rade samo po ugovoru o djelu, autorskom
ugovoru ili dobivaju naknadu u gotovini
2 485
1 375
1 110
0,7
0,8
0,6
- pomažuæi èlan obitelji u poduzeæu, obrtu i
sl. od nekog od èlanova kuæanstva
646
269
377
0,2
0,1
0,2
- pomažuæi èlan obitelji na poljoprivrednom
gospodarstvu
231
71
160
0,1
0,0
0,1
položaj u zaposlenju
- zaposleni u bilo kojem sektoru vlasništva
- samozaposleni, ne zapošljavaju radnike
- individualni poljoprivrednici,
ne zapošljavaju radnike
- samozaposleni, zapošljavaju radnike
- individualni poljoprivrednici,
zapošljavaju radnike
- ostali zaposleni
789
537
252
0,2
0,3
0,1
Nezaposleni - ukupno
59 914
32 302
27 612
16,8
17,7
15,9
- traže prvo zaposlenje
15 997
9 064
6 933
4,5
5,0
4,0
- traže ponovno zaposlenje
43 917
23 238
20 679
12,3
12,7
11,9
76
2.20. Poljoprivredno stanovništvo prema aktivnosti i spolu, Popis 2001.
Struktura, %
Poljoprivredno stanovništvo
Ukupno
ukupno
aktivno
4 427
3 092
Postotak poljoprivrednog od
ukupnog stanovništva
uzdržavano
1 335
ukupno
aktivno
uzdržavano
100,0
69,8
30,2
0,57
muškarci
2 057
1 513
544
0,26
100,0
73,6
26,4
žene
2 370
1 579
791
0,31
100,0
66,6
33,4
2.21. Zaposleno stanovništvo prema zanimanju i spolu, Popis 2001.
Broj stanovnika
Struktura, %
ukupno
muškarci
žene
296 272
149 813
146 459
100,0
100,0
100,0
Èelnici i èlanovi zakonodavnih tijela, èelnici i dužnosnici državnih tijela, direktori
21 088
14 937
6 151
7,1
10,0
4,2
Struènjaci i znanstvenici
54 674
24 490
30 184
18,5
16,3
20,6
Inženjeri, tehnièari i srodna zanimanja
55 446
27 247
28 199
18,7
18,2
19,3
Uredski i šalterski službenici
43 885
11 375
32 510
14,8
7,6
22,2
Uslužna i trgovaèka zanimanja
40 536
16 485
24 051
13,7
11,0
16,4
2 548
1 258
1 290
0,9
0,8
0,9
Zanimanja u obrtu i pojedinaènoj proizvodnji
31 377
26 792
4 585
10,6
17,9
3,1
Rukovatelji strojevima, vozilima i sastavljaèi proizvoda
18 775
14 621
4 154
6,3
9,8
2,8
Jednostavna zanimanja
17 912
5 838
12 074
6,0
3,9
8,2
Vojna zanimanja
3 745
3 357
388
1,3
2,2
0,3
Nepoznato zanimanje
6 286
3 413
2 873
2,1
2,3
2,0
Ukupno - zaposleni
Poljoprivredni, lovno-uzgojni, šumski radnici i ribari
ukupno muškarci
žene
77
2.22. Stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za život, Popis 2001.
Broj stanovnika
Struktura, %
ukupno
muškarci
žene
ukupno
muškarci
žene
779 145
363 992
415 153
100,0
100,0
100,0
294 320
150 356
143 964
37,8
41,3
34,7
- prihodi od rada i mirovine,
2 560
1 281
1 279
0,3
0,3
0,3
- prihodi od rada i ostali prihodi (socijalne
naknade, prihodi od imovine i sl.)
8 058
3 970
4 088
1,0
1,1
1,0
184 916
74 827
110 089
23,7
20,6
26,5
- mirovina i socijalna naknada
1 192
436
756
0,1
0,1
0,2
- mirovina i ostali prihodi (prihodi od imovine i sl.)
3 893
1 488
2 405
0,5
0,4
0,5
13 854
5 853
8 001
1,8
1,6
1,9
- samo prihodi od imovine
1 337
678
659
0,2
0,2
0,2
- samo povremena potpora drugih
3 737
1 739
1 998
0,5
0,5
0,5
- ostali prihodi
6 962
3 176
3 786
0,9
0,9
0,9
253 006
117 659
135 347
32,5
32,3
32,6
5 310
2 529
2 781
0,7
0,7
0,7
Ukupno
izvori sredstava za život
- prihodi od rada
- samo mirovina
- samo socijalna naknada
- bez prihoda
- nepoznato
Stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za život, Popis 2001.
broj stanovnika
350 000
300 000
250 000
200 000
150 000
100 000
50 000
0
samo rad
78
rad i drugi
izvori
samo
mirovina
mirovina i
drugi izvori
samo
socijalna
naknada
ostali
prihodi
bez prihoda
2.23. Invalidne osobe prema uzorku invalidnosti i spolu, Popis 2001.
Broj invalidnih osoba
Ukupno
Struktura, %
ukupno
muškarci
žene
ukupno
muškarci
žene
80 119
40 970
39 149
100,0
100,0
100,0
Uzrok invalidnosti
- od roðenja
3 995
2 088
1 907
5,0
5,1
4,9
- Drugi svjetski rat i njegove posljedice
2 314
1 751
563
2,9
4,3
1,4
- Domovinski rat i njegove posljedice
6 859
6 526
333
8,5
15,9
0,9
- invalidi rada
22 251
11 560
10 691
27,8
28,2
27,3
- bolest
36 615
14 580
22 035
45,7
35,6
56,3
- prometna nesreæa
4 219
2 480
1 739
5,3
6,1
4,4
- ostalo
3 866
1985
1 881
4,8
4,8
4,8
2.24. Invalidne osobe prema fizièkoj pokretljivosti i spolu, Popis 2001.
Broj invalidnih osoba
ukupno
muškarci
80 119
- sasvim pokretan
Struktura, %
žene
ukupno
muškarci
žene
40 970
39 149
100,0
100,0
100,0
63 582
33 880
29 702
79,3
82,7
75,9
- trajno ogranièeno pokretan uz pomoæ
štapa, štaka ili hodalice
13 446
5 855
7 591
16,8
14,3
19,4
- trajno ogranièeno pokretan uz pomoæ
invalidskih kolica
1 251
586
665
1,6
1,4
1,7
- trajno nepokretan
1 840
649
1 191
2,3
1,6
3,0
Ukupno
Fizièka pokretljivost
Invalidne osobe prema starosti i fizièkoj pokretljivosti, Popis 2001.
12 000
ukupno invalidne osobe
trajno ogranièeno pokretne i trajno nepokretne
8 000
6 000
4 000
2 000
85 i više
80-84
75-79
70-74
65-69
60-64
55-59
50-54
45-49
40-44
35-39
30-34
25-29
20-24
15-19
10-14
5-9
0
0-4
broj osoba
10 000
godine
starosti
79
2.25. Kuæanstva, Popis 2001.
Broj kuæanstava
Broj osoba
Struktura kuæanstava, %
Kuæanstva - ukupno
275 625
779 145
100,0
Privatna kuæanstva
275 464
771 871
99,9
obiteljska
u tome: uže obitelji
neobiteljska
100,0
205 273
694 629
74,4
74,5
220 015
667 062
79,8
79,9
70 191
77 242
25,5
25,5
161
7 274
0,1
Institucionalna kuæanstva
2.26. Privatna kuæanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kuæanstva
prema broju èlanova, Popis 2001.
Privatna kuæanstva ukupno
Obiteljska kuæanstva ukupno
Broj kuæanstava
Broj osoba
Struktura kuæanstava, %
275 464
771 871
100,0
205 273
694 629
74,5
2 èlana
61 702
123 404
22,4
3 èlana
55 851
167 553
20,3
4 èlana
55 202
220 808
20,0
5 èlanova
20 235
101 175
7,4
6 èlanova
7 938
47 628
2,9
7 èlanova
2 599
18 193
0,9
8 i više èlanova
1 746
15 868
0,6
70 191
77 242
25,5
Neobiteljska kuæanstva - ukupno
samaèka
63 836
63 836
23,2
višeèlana
6 355
13 406
2,3
-
2,8
-
Prosjeèan broj èlanova privatnih kuæanstava
2.27. Uže obitelji prema sastavu, Popis 2001.
Ukupno obitelji
Broj obitelji
struktura, %
80
Braèni par
bez djece
Obitelji s djecom
ukupno
Braèni par s djecom Majka s djecom
Otac s djecom
220 015
57 212
162 803
123 932
32 920
5 951
100,0
26,0
74,0
56,3
15,0
2,7
2.28. Obitelji s djecom prema tipu obitelji i broju djece, Popis 2001.
Ukupno
Obitelji - ukupno
Braèni par s djecom
Majka s djecom
Otac s djecom
broj obitelji
%
broj obitelji
%
broj obitelji
%
broj obitelji
%
162 803
100,0
123 932
100,0
32 920
100,0
5 951
100,0
struktura, %
100,0
76,1
20,2
3,7
obitelji prema broju djece:
- s jednim djetetom
81 643
50,2
53 568
43,2
23 938
72,7
4 137
69,5
- s dvoje djece
64 526
39,6
55 460
44,7
7 585
23,0
1 481
24,9
- s troje djece
12 983
8,0
11 605
9,4
1 109
3,4
269
4,5
- sa èetvero djece
2 619
1,6
2 357
1,9
215
0,7
47
0,8
- s petero i više djece
1 032
0,6
942
0,8
73
0,2
17
0,3
1,63
-
1,73
-
1,33
-
1,38
-
prosjeèan broj djece
2.29. Privatna kuæanstva prema obiteljskom sastavu i osnovi korištenja stana,
Popis 2001.
Privatna kuæanstva
ukupno
obiteljska
neobiteljska
broj kuæanstava
%
broj kuæanstava
%
broj kuæanstava
%
275 464
100,0
205 273
100,0
70 191
100,0
222 697
80,8
169 371
82,5
53 326
76,0
9 630
3,5
6 846
3,4
2 784
3,9
11 742
4,3
7 827
3,8
3 915
5,6
Ukupno
Privatno vlasništvo ili
suvlasništvo
Najmoprimac sa zaštiæenom
najamninom
Najmoprimac sa slobodno
ugovorenom najamninom
Najam dijela stana (podstanar)
Srodstvo s vlasnikom ili
najmoprimcem stana
Ostalo
2 289
0,8
1 249
0,6
1 040
1,5
23 375
8,5
16 645
8,1
6 730
9,6
5 731
2,1
3 335
1,6
2 396
3,4
2.30. Obitelji prema sastavu i osnovi korištenja stana, Popis 2001.
Obitelji - Braèni par
ukupno bez djece
Ukupno
Privatno vlasništvo ili suvlasništvo
Braèni par
s djecom
Majka s
djecom
Otac s
djecom
220 015
57 212
123 932
32 920
5 951
5 097
183 274
50 565
100 499
27 113
Najmoprimac sa zaštiæenom najamninom
7 148
1 277
3 957
1 635
279
Najmoprimac sa slobodno ugovorenom najamninom
7 973
1 557
4 977
1 302
137
Najam dijela stana (podstanar)
Srodstvo s vlasnikom ili najmoprimcem stana
Ostalo
1 265
246
766
230
23
16 911
2 940
11 635
2 038
298
3 444
627
2 098
602
117
81
2.31. Stanovništvo prema starosti i spolu, Popis 2011.
Broj stanovnika
Ukupno
Struktura, %
ukupno
muškarci
žene
790 017
369 339
420 678
ukupno
muškarci
žene
46,7
53,3
100,0
0-4 godine
41 093
21 026
20 067
5,2
2,7
2,5
5-9
35 654
18 305
17 349
4,5
2,3
2,2
10-14
39 312
20 283
19 029
5,0
2,6
2,4
15-19
40 842
20 866
19 976
5,2
2,7
2,5
20-24
46 680
23 276
23 404
5,9
2,9
3,0
25-29
58 404
28 768
29 636
7,4
3,6
3,8
30-34
62 626
30 565
32 061
7,9
3,9
4,0
35-39
58 375
28 344
30 031
7,4
3,6
3,8
40-44
54 948
26 535
28 413
6,9
3,3
3,6
45-49
53 705
25 378
28 327
6,8
3,2
3,6
50-54
55 435
25 153
30 282
7,0
3,2
3,8
55-59
56 383
25 728
30 655
7,1
3,2
3,9
60-64
49 790
21 911
27 879
6,3
2,8
3,5
65-69
39 419
16 529
22 890
5,0
2,1
2,9
70-74
37 025
15 721
21 304
4,7
2,0
2,7
75-79
29 258
11 348
17 910
3,7
1,4
2,3
80-84
18 995
6 362
12 633
2,4
0,8
1,6
85-89
9 334
2 555
6 779
1,2
0,3
0,9
90-94
2 259
572
1 687
0,3
0,1
95 i više godina
1)Podatak
480
114
366
0,1
0,0
0,2
1)
manji od 0,05%
Dobna struktura stanovnika Grada Zagreba,
Popis 2011.
65 i više godina,
17,3%
0 - 14 godina,
14,7%
15 - 24 godine,
11,1%
25 - 64 godine,
56,9%
82
0,1
2.32. Kontingenti stanovništva, Popis 2011.
Broj stanovnika
ukupno
Ukupno
0 - 6 godina
muškarci
Udjeli, %
žene
ukupno
muškarci
žene
790 017
369 339
420 678
100,0
100,0
100,0
56 048
28 699
27 349
7,1
7,8
6,5
0 - 14
116 059
59 614
56 445
14,7
16,1
13,4
0 - 17
140 060
71 920
68 140
17,7
19,5
16,2
0 - 19 godina
156 901
80 480
76 421
19,9
21,8
18,2
Žene u fertilnoj dobi
svega: 15 - 49 godina
-
-
191 848
-
-
45,6
od toga: 20 - 29 godina
-
-
53 040
-
-
12,6
Radno sposobno stanovništvo
(15-64 godine)
537 188
256 524
280 664
68,0
69,5
66,7
60 i više godina
186 560
75 112
111 448
23,6
20,3
26,5
65 i više godina
136 770
53 201
83 569
17,3
14,4
19,9
75 i više godina
60 326
20 951
39 375
7,6
5,7
9,4
41,6
39,6
43,3
-
-
-
118,9
93,3
145,8
-
-
-
23,6
20,3
26,5
-
-
-
30 000
40 000
Prosjeèna starost
Indeks starenja
Koeficijent starosti
Stanovništvo Grada Zagreba prema spolu i starosti, Popis 2011.
godine
žene
muškarci
- 90 - 80 - 70 - 60 - 50 - 40 - 30 - 20 - 10 -
40 000
30 000
20 000
10 000
0
0
10 000
20 000
83
2.33. Stanovništvo prema državljanstvu, Popis 2011.
Hrvatsko državljanstvo
Ukupno
Broj stanovnika
ukupno
hrvatsko i drugo
Strano
državljanstvo
Bez
državljanstva
790 017
784 415
15 586
4 871
135
596
100,00
99,29
1,97
0,62
0,02
0,08
Struktura, %
2.34. Stanovništvo prema
2.35. Stanovništvo prema materinskom
narodnosti, Popis 2011.
jeziku, Popis 2011.
Broj
Struktura,
stanovnika
%
Ukupno
790 017
100,00
Hrvati
735 824
93,14
Nacionalne manjine1)- ukupno
Albanci
Austrijanci
Bošnjaci
Bugari
Crnogorci
Èesi
Maðari
Makedonci
Nijemci
Poljaci
Romi
Rumunji
Rusi
Rusini
Slovaci
Slovenci
Srbi
Talijani
Turci
Ukrajinci
Vlasi
Židovi
Ostali
Regionalna pripadnost
Izjasnili se u smislu vjerske
pripadnosti
Nerasporeðeno
41 550
4 292
104
8 119
120
1 191
835
825
1 194
364
166
2 755
94
331
134
207
2 132
17 526
399
106
332
7
317
2 368
5,26
0,54
0,01
1,03
0,02
0,15
0,11
0,10
0,15
0,05
0,02
0,35
0,01
0,04
0,02
0,03
0,27
2,22
0,05
0,01
0,04
2)
0,00
0,04
0,30
214
0,03
1 953
0,25
291
0,04
Ne izjašnjavaju se
6 135
0,78
Nepoznato
1 682
0,21
1)Prema
Ustavnom Zakonu o ljudskim pravima i slobodama
i o pravima etnièkih i nacionalnih zajednica ili manjina u
Republici Hrvatskoj (NN, br. 105/2000.).
2)Podatak
84
Nepoznato
državljanstvo
manji od 0,05%
Ukupno
Materinski jezik
hrvatski
hrvatsko-srpski
albanski
bosanski
bugarski
crnogorski
èeški
maðarski
makedonski
njemaèki
poljski
romski
rumunjski
ruski
rusinski
slovaèki
slovenski
srpski
srpsko-hrvatski
talijanski
turski
ukrajinski
vlaški
hebrejski
ostali jezici
Nepoznato
1)Podatak
manji od 0,05%
Broj
stanovnika
Struktura,
%
790 017
100,00
767 630
220
4 054
3 361
118
235
517
641
1 067
495
155
1 711
98
438
78
146
1 581
2 472
667
303
90
189
1
26
1 998
1 726
97,17
0,03
0,51
0,43
0,01
0,03
0,07
0,08
0,14
0,06
0,02
0,22
0,01
0,06
0,01
0,02
0,20
0,31
0,08
0,04
0,01
0,02
1)
0,00
1)
0,00
0,25
0,22
2.36. Stanovništvo prema vjeri, Popis 2011.
Broj
Struktura,
stanovnika
%
Ukupno
Katolici
790 017
100,0
656 571
83,11
15 960
2,02
Pravoslavci
Broj
Struktura,
stanovnika
%
Istoène religije
1 084
0,14
Ostale religije, pokreti i svjetonazori
1 055
0,13
Protestanti
2 553
0,32
Agnostici i skeptici
11 800
1,49
Ostali kršæani
3 070
0,39
Nisu vjernici i ateisti
49 784
6,30
27 290
3,45
2 479
0,31
Muslimani
Židovi
18 044
2,28
Ne izjašnjavaju se
327
0,04
Nepoznato
2.37. Osobe stare 95 i više godina, Popis 2011.
Broj osoba starih 95 i više godina
Ukupno
Udjel u, %
ukupno
muškarci
žene
ukupno
muškarci
žene
480
114
366
100,0
100,0
100,0
Navršene godine starosti:
95
107
21
86
22,3
18,4
23,5
96
131
36
95
27,3
31,6
26,0
97
91
20
71
19,0
17,5
19,4
98
68
20
48
14,2
17,5
13,1
99
40
10
30
8,3
8,8
8,2
100
23
5
18
4,8
4,4
4,9
101
9
-
9
1,9
-
2,5
102
6
1
5
1,3
0,9
1,4
103
3
1
2
0,6
0,9
0,5
104
2
-
2
0,4
-
0,5
85
Vitalna statistika
2.38. Prirodno kretanje stanovništva
Živoroðeni
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
7
7
7
7
7
7
8
8
8
8
019
134
160
585
563
900
345
792
792
411
Mrtvoroðeni
Mrtvoroðeni
na 1000
živoroðenih
30
32
34
37
32
22
32
33
27
22
4,3
4,5
4,7
4,9
4,2
2,8
3,8
3,8
3,1
2,6
Broj umrlih
ukupno
8
8
7
8
8
8
8
8
8
8
161
380
890
442
214
631
319
471
465
396
od toga
dojenèadi
36
52
51
37
37
46
43
65
42
57
Umrla
Brakovi
dojenèad
Prirodni
razvedeni
na 1000
prirast sklopljeni razvedeni na 1000
živosklopljenih
roðenih
5,1
7,3
7,1
4,9
4,9
5,8
5,2
7,4
4,8
6,8
-1 142
-1 246
-730
-857
-651
-731
26
321
327
15
3
3
4
3
3
4
4
4
3
3
912
912
022
824
919
209
183
122
990
711
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
109
131
204
170
137
082
125
030
270
413
283,5
289,1
299,4
306,0
290,1
257,1
268,9
249,9
318,3
380,8
2.39. Stope prirodnog kretanja stanovništva
Na 1000 stanovnika
živoroðeni
umrli
prirodni prirast
9,0
9,1
9,1
9,7
9,6
10,0
10,6
11,1
11,1
10,6
10,5
10,7
10,1
10,8
10,5
11,0
10,6
10,7
10,7
10,6
-1,5
-1,6
-1,0
-1,1
-0,8
-0,9
0,03
0,4
0,4
0,0
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
sklopljeni brakovi razvedeni brakovi
5,0
5,0
5,1
4,9
5,0
5,4
5,3
5,2
5,0
4,7
1,4
1,4
1,5
1,5
1,4
1,4
1.4
1,3
1,6
1,8
Prirodno kretanje stanovništva
9 500
9 000
broj osoba
8 500
8 000
7 500
Broj živoroðenih
7 000
Broj umrlih
6 500
2002.
86
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2.40. Živoroðeni i mrtvoroðeni prema spolu, braènosti roditelja,
mjestu poroðaja i struènoj pomoæi
Spol
Ukupno
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
7
7
7
7
7
7
8
8
8
8
019
134
1)
160
585
563
900
345
792
792
411
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
30
32
34
37
32
22
32
33
27
22
muški
ženski
3
3
3
3
3
4
4
4
4
4
3
3
3
3
3
3
4
4
4
4
558
766
703
972
899
003
247
487
529
369
12
17
18
12
23
12
19
18
14
12
461
368
457
613
664
897
098
305
263
042
Braènost
izvanbraèno
braèno
6
6
6
6
6
6
7
7
7
7
18
15
16
25
9
10
13
15
13
10
Živoroðeni
279
740
375
759
410
749
819
766
749
814
952
948
309
1 036
655
1 137
666
1 126
200
1 211
Mrtvoroðeni
22
8
24
8
27
7
29
8
29
3
17
5
25
7
29
4
21
6
17
5
Mjesto poroðaja i struèna pomoæ
na drugom mjestu
u zdravstvenoj ustanovi uz struènu pomoæ bez struène pomoæi
7
7
7
7
7
7
8
8
8
8
017
132
159
581
563
899
340
790
786
402
2
1
4
3
2
2
5
1
1
1
2
4
4
30
32
34
37
32
22
32
32
27
22
1
-
-
2.41. Živoroðeni i mrtvoroðeni prema starosti majke i redu roðenja
Starost majke
Ukupno ispod
15 g.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
7 019
7 134
1)
7 160
7 585
7 563
7 900
8 345
8 792
8 792
8 411
30
32
34
37
32
22
32
33
27
22
15-19
20-29
30-39
3
1
1
2
1
-
154
160
127
140
135
149
145
135
138
155
3 745
3 663
3 562
3 642
3 583
3 537
3 702
3 802
3 548
3 249
2 934
3 145
3 277
3 601
3 626
3 972
4 263
4 568
4 864
4 728
-
4
1
1
1
1
-
12
11
14
17
11
8
15
8
9
7
12
15
18
17
19
11
15
23
16
12
Red roðenja
40 i nepoviše g. znato
Živoroðeni
170
13
155
11
172
21
187
15
212
6
237
4
231
4
281
4
239
2
275
4
Mrtvoroðeni
2
5
2
2
2
3
1
1
2
3
-
èetvrto
peto i
više
nepoznato
700
681
759
791
794
828
853
905
923
832
190
182
174
212
170
213
223
210
242
201
117
117
100
113
104
107
94
102
101
100
38
32
104
92
88
84
62
71
72
92
3
1
4
4
4
2
3
6
1
-
2
5
1
3
1
1
1
-
1
4
2
2
2
2
2
3
1
2
1
1
3
3
4
3
5
1
prvo
drugo
treæe
3 639
3 733
3 665
3 810
3 881
4 010
4 270
4 440
4 392
4 326
2 335
2 389
2 358
2 567
2 526
2 658
2 843
3 064
3 062
2 860
19
18
16
19
14
11
11
10
19
15
4
3
8
9
9
2
13
8
5
4
1)Razlika
izmedu ukupnog broja živoroðene djece i zbroja podataka o živoroðenoj djeci prema obilježjima u tabelama 2.40.
i 2.41. (osim spola i mjesta poroðaja i struènoj pomoæi) odnosi se na jedno naðeno dijete u Gradu Zagrebu.
87
2.42. Umrli prema spolu i starosti
Navršene godine starosti
Spol Ukupno ispod
1. god.
2006. muški
ženski
2007. muški
ženski
2008. muški
ženski
2009. muški
ženski
2010. muški
ženski
2011. muški
ženski
4
4
4
4
4
4
4
4
4
4
4
4
011
203
240
391
053
266
102
369
006
459
036
360
22
15
21
25
27
16
34
31
23
19
31
26
1-4
5-9
4
5
5
1
5
6
2
4
1
3
3
3
3
1
2
2
2
3
2
2
1
10-14 15-19
3
2
3
1
2
2
2
5
3
1
5
4
15
5
11
3
8
9
8
2
12
4
20-29 30-39 40-49 50-59 60-69 70 i više
58
19
49
13
51
16
37
14
34
17
33
12
57
20
67
35
77
35
57
21
56
29
63
30
174
91
164
78
186
77
149
71
144
72
133
86
535
261
522
266
511
258
483
215
454
236
413
243
820
471
863
467
785
479
820
473
769
506
791
444
2
3
2
3
2
3
2
3
2
3
2
3
nepoznato
325
310
526
497
397
371
506
524
514
570
549
508
5
2
4
1
3
1
4
2
1
1
3
2
2.43. Umrli prema spolu, mjestu smrti, lijeèenju bolesti od koje je osoba
umrla i prijavi uzroka smrti
Lijeèeni od bolesti od
koje su umrli
u ustanovi za
smještaj
u stanu
na drugom
mjestu
da
ne
nepoznato
mrtvozornik
doktor medicine
mrtvozornik drugi
zdravstveni djelatnik
obducent
doktor medicine
koji je lijeèio
uzrok smrti
neutvrðen
38
21
17
998
316
682
2 653
1 321
1 332
237
161
76
7 380
3 550
3 830
347
233
114
487
228
259
2 326
901
1 425
18
9
9
1 335
796
539
4 524
2 300
2 224
11
5
6
8 631 4 499
4 240 2 275
4 391 2 224
28
14
14
1 180
370
810
2 664
1 377
1 287
260
204
56
7 448
3 580
3 868
321
248
73
862
412
450
2 083
833
1 250
4
3
1
1 689
1 039
650
4 845
2 360
2 485
10
5
5
8 319 4 352
4 053 2 200
4 266 2 152
35
16
19
1 202
372
830
2 503
1 300
1 203
227
165
62
7 327
3 479
3 848
303
223
80
689
351
338
2 146
840
1 306
8
5
3
1 432
882
550
4 730
2 323
2 407
3
3
-
8 471 4 555
4 102 2 333
4 369 2 222
34
23
11
1 302
397
905
2 377
1 216
1 161
203
133
70
7 630
3 630
4 000
328
226
102
513
246
267
2 080
839
1 241
10
4
6
1 484
856
628
4 891
2 401
2 490
6
2
4
8 465 4 466
4 006 2 171
4 459 2 295
27
15
12
1 395
441
954
2 342
1 206
1 136
235
173
62
7 754
3 544
4 210
293
217
76
418
245
173
2 150
843
1 307
20
8
12
1 337
783
554
4 950
2 369
2 581
8
3
5
8 396 4 561
4 036 2 290
4 360 2 271
26
17
9
1 321
402
919
2 298
1 190
1 108
190
137
53
7 761
3 643
4 118
286
198
88
349
195
154
2 072
786
1 286
10
5
5
1 430
819
611
4 880
2 423
2 457
4
1
3
88
u bolnici
8 214 4 288
4 011 2 192
4 203 2 096
Ukupno
2006.
ukupno
muški
žene
2007.
ukupno
muški
žene
2008.
ukupno
muški
žene
2009.
ukupno
muški
žene
2010.
ukupno
muški
žene
2011.
ukupno
muški
žene
Podatke o uzroku smrti dao je
u drugoj zdravstvenoj ustanovi
Mjesto smrti
2.44. Umrli prema uzroku smrti
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.
Ukupno
8 161 8 380 7 890 8 442 8 214 8 631 8 319 8 471 8 465 8 396
Zarazne i parazitarne bolesti
144
Novotvorine
117
71
73
92
96
80
99
89
80
2 234 2 210 2 185 2 369 2 321 2 330 2 425 2 383 2 446 2 466
Bolesti krvi i krvotvornog sustava te odreðene
bolesti imunološkog sustava
9
17
8
6
7
7
8
8
4
12
Endokrine bolesti, bolesti prehrane i metabolizma
143
182
166
186
180
233
191
199
245
190
Duševni poremeæaji i poremeæaji ponašanja
Bolesti živèanog sustava
88
59
75
78
57
58
66
87
136
158
123
85
101
108
131
144
132
145
135
153
Bolesti oka i oènih adneksa
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
Bolesti uha i mastoidnog nastavka
-
-
-
1
1
-
-
-
-
-
Bolesti cirkulacijskog sustava
4 162 4 264 3 825 4 072 4 056 4 256 4 040 4 125 3 998 3 943
Bolesti dišnog sustava
293
381
455
480
379
445
390
399
341
385
Bolesti probavnog sustava
332
346
365
371
370
351
327
332
317
286
1
3
2
5
2
6
2
2
2
5
Bolesti mišiæno-koštanog sustava i vezivnog tkiva
Bolesti kože i potkožnog tkiva
10
7
6
15
11
22
11
14
17
18
Bolesti sustava mokraænih i spolnih organa
95
121
124
152
148
173
164
159
196
193
1
-
1
1
-
2
1
1
1
1
Trudnoæa, porodaj i babinje
Odreðena stanja nastala u perinatalnom razdoblju
23
36
35
18
20
28
26
40
35
38
Kongenitalne malformacije, deformiteti i
kromosomske abnormalnosti
17
23
20
26
24
19
22
27
18
20
Simptomi, znakovi i abnormalni klin. i lab. nalazi
neuvršteni drugamo
108
120
63
71
51
56
30
32
53
60
Ozljede, otrovanja i neke druge posljedice
vanjskih uzroka
378
409
388
410
364
405
404
419
432
388
2.45. Nasilne smrti
Ukupno nasilnih
smrti
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
Nesretni sluèaj
Ubojstvo
Samoubojstvo
Ratno stradanje i
posljedice rata
Nepoznata,
nerazjašnjena
nasilna snrt
ukupno
žene
ukupno
žene
ukupno
žene
ukupno
žene
ukupno
žene
ukupno
žene
378
409
388
410
364
405
404
419
432
388
141
139
136
142
142
105
140
162
169
164
236
241
237
263
261
281
290
300
312
275
96
91
97
92
106
73
107
134
142
132
10
13
6
15
13
8
16
7
12
13
3
4
3
7
3
1
7
2
5
3
132
143
141
130
88
116
94
109
107
99
42
42
36
43
33
31
26
24
22
29
-
-
12
4
2
2
4
3
1
-
2
2
-
89
2.46. Nasilne smrti prema starosti umrlih i mjesecu dogaðaja
Ukupno nasilne smrti
Prema starosti umrlih
0
1-4
5-9
10-14
15-19
20-24
25-29
30-34
35-39
40-44
45-49
50-54
55-59
60-64
65-69
70-74
75-79
80 i više
nepoznata starost
Prema mjesecu dogaðaja
sijeèanj
veljaèa
ožujak
travanj
svibanj
lipanj
srpanj
kolovoz
rujan
listopad
studeni
prosinac
Udjel nasilnih smrti u ukupnom
broju umrlih osoba, %
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
378
409
388
410
364
405
404
419
432
388
1
2
2
14
18
16
18
11
13
30
30
17
19
29
43
40
74
1
1
3
2
22
15
16
34
15
25
23
22
27
33
33
39
30
68
1
3
2
2
8
22
16
17
13
21
22
36
23
24
28
39
35
76
1
2
1
15
19
19
19
20
27
24
30
30
24
23
42
35
80
-
2
3
5
24
31
16
16
20
21
24
26
19
21
18
41
74
3
2
1
13
21
19
29
22
18
21
30
29
26
21
34
46
71
2
2
1
9
21
30
22
20
19
23
28
31
27
22
30
32
85
2
2
1
7
12
25
17
14
15
22
37
27
13
34
33
43
116
1
2
1
6
12
17
10
19
20
23
21
30
19
28
34
51
139
-
1
1
10
10
16
20
19
19
23
16
23
25
22
34
39
107
3
25
34
35
35
35
35
31
28
32
35
24
29
23
31
36
31
30
37
43
32
41
34
37
34
42
25
33
34
39
34
25
27
37
36
30
26
33
43
33
38
37
40
40
29
32
34
23
28
25
33
31
21
35
32
33
29
29
39
26
31
31
22
25
37
33
39
40
32
39
34
34
39
27
27
21
46
35
36
45
35
33
35
33
31
34
32
33
30
36
35
49
41
41
31
22
35
27
41
27
30
40
26
46
37
36
47
32
43
35
33
34
30
34
28
28
31
34
38
33
30
4,63
4,88
4,92
4,86
4,43
4,69
4,86
4,95
5,1
4,6
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
90
2.47. Samoubojstva prema starosti umrlih
Samoubojstva - ukupno
Starost umrlih
do 14 godina
15-24
25-39
40-54
55-69
70 i više
nepoznata starost
Udjel samoubojstava u ukupnom
broju umrlih osoba, %
Udjel samoubojstava u ukupnom
broju nasilnih smrti, %
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
132
143
141
130
88
116
94
109
107
99
13
20
33
25
40
1
11
25
32
37
38
-
12
21
37
33
38
-
10
18
39
29
34
-
6
14
21
25
22
-
5
16
30
28
36
1
3
16
27
22
26
-
7
15
25
25
37
-
6
15
22
33
31
-
6
17
17
29
30
-
1,62
1,71
1,79
1,54
1,07
1,34
1,13
1,29
1,26
1,18
34,92 34,96
36,34
31,71
24,18
28,64
23,27
26,01
24,77
25,52
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
2.48. Umrli u prometnim nesreæama prema starosti
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
77
20
84
18
88
26
81
25
89
26
91
13
95
29
74
27
64
20
62
20
1
2
2
3
9
4
5
3
2
9
4
5
3
6
6
5
8
-
2
1
9
7
6
11
5
7
3
5
4
6
5
7
3
2
1
2
2
1
3
11
5
6
1
9
3
11
5
4
6
7
6
5
1
1
1
12
4
11
6
4
4
5
5
5
5
3
4
5
6
-
1
3
2
12
10
6
4
5
6
10
6
4
6
3
3
7
1
1
6
16
8
14
7
5
5
7
3
3
2
4
5
4
1
2
1
4
14
9
7
7
4
7
8
8
7
2
6
4
4
1
1
1
5
6
3
4
5
3
4
8
6
9
4
8
7
-
3
3
4
1
4
6
3
5
4
2
4
7
8
10
-
1
1
4
3
8
4
4
3
6
4
4
3
3
6
4
3
1
0,94
1,00
1,12
0,96
1,08
1,05
1,14
0,87
0,76
0,74
Udjel umrlih u prometnim nesreæama
u ukupnom broju nasilnih smrti, %
20,37
20,54
22,68
19,76
24,45
22,47
23,51
17,66
14,81
15,98
Ukupno umrli
od toga žene
Starost umrlih
0-4
5-9
10-14
15-19
20-24
25-29
30-34
35-39
40-44
45-49
50-54
55-59
60-64
65-69
70-74
75-79
80 i više
nepoznata starost
Udjel umrlih u prometnim nesreæama
u ukupnom broju umrlih osoba, %
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
91
2.49. Sklopljeni brakovi prema starosti ženika i nevjeste
Sklopljeni
brakovi
ukupno
Navršene godine
15-19
20-24
25-29
30-34
35-39
40-44
45-49
50-54
55-59 60 i više nepoznat
369
457
455
452
482
518
485
481
539
475
nevjeste
191
199
172
175
180
214
210
192
195
211
99
100
106
103
91
103
104
92
110
112
75
66
86
75
63
76
53
65
57
51
50
43
44
48
70
59
53
42
47
38
127
120
120
97
101
119
104
113
102
107
3
3
1
1
190
233
235
245
264
313
252
298
291
311
108
97
100
104
95
100
112
104
127
99
77
84
82
76
67
70
50
60
47
53
61
56
60
38
54
60
66
42
48
52
44
36
36
36
48
51
29
38
35
37
59
51
51
41
37
47
50
61
46
50
4
2
9
2
6
1
5
1
3
2
ženika
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
3
3
4
3
3
4
4
4
3
3
912
912
022
824
919
209
183
122
990
711
21
17
21
21
15
15
23
20
19
9
595
479
503
487
402
419
425
356
303
329
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
433
443
416
332
397
525
483
500
375
182
949
985
099
034
118
160
243
261
243
196
1
1
1
1
1
1
1
1
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
3
3
4
3
3
4
4
4
3
3
912
912
022
824
919
209
183
122
990
711
163
131
109
90
113
115
106
88
89
74
1 092
1 017
952
914
823
857
832
751
660
622
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
465
472
594
531
594
712
743
762
614
456
649
733
794
747
818
883
938
917
1 030
955
2.50. Sklopljeni brakovi prema redu braka i ranijem braènom stanju
Sklopljeni
brakovi
ukupno
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
92
3
3
4
3
3
4
4
4
3
3
912
912
022
824
919
209
183
122
990
711
Brak prema redu
ženika
prvi
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
431
487
571
500
587
777
834
750
618
403
Ranije braèno stanje
nevjeste
drugi i više
481
425
451
324
332
432
349
372
372
308
prvi
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
509
549
656
542
622
886
877
838
684
437
ženika
nevjeste
drugi i više neoženjen udovac razveden neudata udovica razvedena
403
363
366
282
297
323
306
284
306
274
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
431
487
571
500
587
777
834
750
618
403
77
55
64
44
49
58
46
49
40
39
404
370
387
280
283
374
303
323
332
269
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
509
549
656
542
622
886
877
838
684
437
66
44
41
30
35
42
30
34
38
22
337
319
325
252
262
281
276
250
268
252
2.51. Sklopljeni brakovi prema školskoj spremi ženika i nevjeste
Školska sprema
10
110
513
1 826
1 131
317
2
6
115
476
1 816
1 201
296
fakulteti, više i visoke škole,
magisterij i doktorat
škola za zanimanja u trajanju
1-3 godine i škole za KV i
VKV radnike
nepoznato
5
320
fakulteti, više i visoke škole,
magisterij i doktorat
338
1 076
škole za zanimanja u trajanju 4
godine i gimnazije
1 085
1 661
škola za zanimanja u trajanju
1-3 godine i škole za KV i
VKV radnike
1 645
780
osnovna škola
779
68
nepoznato
58
7
škole za zanimanja u trajanju 4
godine i gimnazije
5
-
osnovna škola
2
4-7 razreda osnovne škole
2002. 3 912
2003. 3 912
Sklopljeni brakovi ukupno
4-7 razreda osnovne škole
nevjeste
bez škole i 1-3 razreda osnovne
škole
bez škole i 1-3 razreda osnovne
škole
ženika
2004. 4 022
5
8
82
667
1 756
1 204
300
7
15
109
406
1 935
1 277
273
2005. 3 824
1
1
49
767
1 620
1 163
223
3
4
94
457
1 743
1 295
228
2006. 3 919
4
-
50
803
1 572
1 251
239
4
1
84
481
1 757
1 380
212
2007. 4 209
2
4
55
743
1 818
1 409
178
6
7
89
426
1 947
1 574
160
2008. 4 183
2
3
53
698
1 870
1 365
192
2
3
66
429
1 866
1 635
182
2009. 4 122
2
2
40
718
1 715
1 417
228
5
4
52
437
1 737
1 657
230
2010. 3 990
1
2
29
603
1 681
1 417
257
-
5
78
353
1 673
1 636
245
2011. 3 711
2
1
27
535
1 570
1 359
217
2
4
46
340
1 539
1 579
201
Sklopljeni i razvedeni brakovi
5 000
broj brakova
4 000
3 000
2 000
1 000
0
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
Sklopljeni brakovi
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
Razvedeni brakovi
93
2.52. Razvedeni brakovi
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.
Razvedeni brakovi - ukupno
1 109 1 131 1 204 1 170 1 137 1 082 1 125 1 030 1 270 1 413
Prema starosti muža
do19
20-24
25-29
30-39
40-49
50-59
60 i više
nepoznato
12
88
355
379
182
93
-
17
87
391
350
205
81
-
17
106
422
368
204
85
2
18
87
385
376
204
99
1
1
12
87
390
332
224
84
7
13
86
374
320
215
71
3
10
94
388
337
215
74
7
15
74
377
323
177
56
8
10
74
469
395
227
92
3
17
102
435
508
244
104
3
Prema starosti žene
do 19
20-24
25-29
30-39
40-49
50-59
60 i više
nepoznato
47
114
389
370
139
50
-
52
143
405
344
149
37
1
1
44
144
479
337
150
45
4
1
40
158
408
325
182
55
1
1
34
147
413
317
158
52
15
1
26
145
391
312
161
37
9
38
137
420
315
158
50
7
28
132
399
288
137
32
14
25
146
513
332
194
52
8
1
38
142
537
415
212
50
18
Prema trajanju braka
do 1 godine
1-4
5-9
10-14
15-19
20 i više
12
175
240
167
184
331
16
194
261
197
147
316
16
215
259
222
176
316
17
187
267
185
178
336
20
214
260
189
149
305
19
185
249
177
151
301
20
185
282
196
131
311
15
205
266
164
126
254
16
241
297
225
150
341
16
241
305
266
213
372
Prema broju uzdržavane djece roðene
u braku koji se razvodi
0
1
2
3 i više
nepoznato
473
357
241
38
-
453
394
245
39
-
501
396
267
40
-
463
409
250
48
-
484
382
226
45
-
483
332
226
41
-
518
355
215
37
-
445
344
205
36
-
613
382
236
39
-
615
442
299
57
-
Prema uzdržavanoj djeci roðenoj u braku koji
se razvodi dodijeljenoj na èuvanje i odgoj
nema uzdržavane djece
mužu
ženi
mužu i ženi
drugoj osobi, ustanovi, ostale kombinacije
473
62
561
12
1
453
48
603
22
5
501
54
630
16
3
463
65
620
16
6
484
49
581
12
11
483
46
533
16
4
518
44
548
11
1
445
34
532
16
3
613
55
587
13
2
615
58
715
22
3
94
Migracija stanovništva
2.53. Doseljeno i odseljeno stanovništvo
2002.
Doseljeni stanovnici - ukupno
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
12 781 12 764 12 621 10 413 11 421 11 279 10 498
iz druge županije
iz inozemstva
Odseljeni stanovnici - ukupno
8 549
8 783
8 294
8 102
4 232
3 981
4 327
2 311
12 889 10 016
9 545
9 299
8 791
2009.
2010.
2011.
9 737
8 858 10 926
8 000
7 746
8 841
8 233
8 883
2 630
2 438
2 265
1 737
1 112
2 043
9 252
8 818
8 113
7 571
7 491
8 787
u drugu županiju
8 337
8 483
8 413
8 255
8 117
7 684
7 201
6 664
6 126
6 788
u inozemstvo
4 552
1 533
1 132
1 044
1 135
1 134
912
907
1 365
1 999
-108
2 748
3 076
1 114
2 169
2 461
2 385
2 166
1 367
2 139
212
300
-119
-153
674
1 157
1 032
1 336
1 620
2 095
Saldo ukupne migracije
Saldo migracije meðu županijama
-320
2 448
3 195
1 267
1 495
1 304
1 353
830
-253
44
Doseljeni iz drugog naselja1)
Saldo migracije s inozemstvom
1 681
2 541
2 582
2 527
2 656
2 632
2 696
4 135
3 955
3 378
Odseljeni u drugo naselje1)
1 701
2 550
2 580
2 539
2 665
2 632
2 696
4 135
3 955
3 378
Podaci se odnose na preseljenje izmedu naselja unutar Grada Zagreba
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
Doseljeno i odseljeno stanovništvo
15 000
broj stanovnika
1)
14 000
Doseljeni stanovnici
13 000
Odseljeni stanovnici
12 000
11 000
10 000
9 000
8 000
7 000
6 000
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
95
3. Zdravstvena zaštita
3.1. Korisnici zdravstvene zaštite1)
Korisnici-nosioci osiguranja
Ukupno
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
1)
1 063 994
1 080 093
1 085 104
1 093 441
1 103 309
1 108 929
1 115 799
1 114 936
1 115 578
1 123 474
Èlanovi
obitelji
korisnikanosioca
osiguranja
ukupno
aktivni
korisnici
umirovljenici
privremeno
nezaposleni
ostali
748 552
769 232
779 799
792 527
806 475
815 600
825 287
826 848
827 851
835 628
392 201
409 431
418 119
427 289
441 729
453 218
463 108
456 560
441 866
437 032
259 187
258 800
259 117
259 528
261 363
263 608
267 323
264 620
265 325
269 533
70 921
71 296
72 678
75 874
73 832
69 407
66 479
72 952
88 403
96 230
26 243
29 705
29 885
29 836
29 551
29 367
28 377
32 716
32 257
32 833
Korisnicipoljoprivrednici
301 287
298 102
293 721
290 423
287 294
284 559
282 498
281 066
281 644
282 393
14 155
12 759
11 584
10 491
9 540
8 770
8 014
7 022
6 083
5 453
Podaci se odnose na korisnike s podruèja Grada Zagreba i Zagrebaèke županije - Podruèni ured Zagreb
Izvor: Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
3.2. Pregled broja dana izostanaka s posla1)
Uzrok nesposobnosti - sprijeèenosti za rad
ukupno
bolest
broj dana
broj dana
nesreæa na poslu
njega èlana
trudnoæa i
i profesionalno
obitelji i
obvezni porodni
oboljenje
izolacija i pratnja
dopust
broj dana
broj dana
broj dana
komplikacija
u vezi s
trudnoæom
broj dana
po jedpo jedpo jedpo jedpo jedpo jedu tisu- nom ak- u tisu- nom ak- u tisu- nom ak- u tisu- nom ak- u tisu- nom ak- u tisu- nom akæama tivnom
æama tivnom æama tivnom æama tivnom æama tivnom æama tivnom
korisniku
korisniku
korisniku
korisniku
korisniku
korisniku
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
6 737
6 208
6 237
6 577
6 815
7 409
7 240
6 597
6 365
6 269
17
15
15
15,4
15,4
16,3
15,6
14,4
14,4
14,3
4 264
3 599
3 539
3 739
4 018
4 392
4 631
4 292
3 755
3 878
11
9
8
8,8
9,1
9,7
10,0
9,4
8,5
8,9
4322)
530
457
506
537
585
494
398
457
402
1
1
1
1,2
1,2
1,3
1,1
0,9
1,0
0,9
267
260
251
250
231
271
269
282
253
272
1
1
1
0,6
0,5
0,6
0,6
0,6
0,6
0,6
1 2382)
1 282
1 365
1 432
1 371
1 437
1 577
1 237
1 166
1 026
3
3
3
3
3,1
3,1
3,4
2,7
2,6
2,3
536
537
625
650
658
724
763
786
734
691
1,4
1,3
1,5
1,5
1,5
1,6
1,6
1,7
1,7
1,6
1)
Podaci se odnose na izostanke s posla na teret pravnih i fizièkih osoba i Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje - Podruèni ured Zagreb
2) Vidjeti metodološka objašnjenja
Izvor: Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
96
3.3. Zdravstvene ustanove
2002.
Zavodi za javno zdravstvo
Bolnice - ukupno
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
17
17
17
17
17
17
17
17
15
10
Klinièki bolnièki centar
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
Klinièke bolnice
5
5
5
5
5
5
5
5
4
4
2
Klinike
4
4
4
4
4
4
4
4
1
Opæe bolnice
1
1
1
1
1
1
1
1
-
-
Specijalne bolnice
6
6
6
6
6
6
6
6
9
3
102
79
127
134
140
145
147
153
155
160
Izvanbolnièke poliklinike
(samostalne zdravstvene ustanove)
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
Ustanove za njegu
Domovi zdravlja
…
22
22
21
21
21
21
21
23
25
Ostale zdravstvene ustanove
…
7
7
16
32
55
55
10
8
9
-
1
6
12
27
47
74
99
120
133
Trgovaèka društva za obavljanje
zdravstvene zaštite
Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
3.4. Zdravstveni djelatnici i suradnici
2002.
Zdravstveni djelatnici i
suradnici - ukupn
Lijeènici - ukupno
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
14 339 14 418 14 779 14 911 15 015 15 809 16 090 16 089 16 639 16 759
3 270
3 350
3 478
3 520
3 597 3 872
3 874
3 908 4 080
4 082
od toga:
2 477
2 521
2 559
2 591
2 642 2 664
2 720
2 719 2 787
2 845
doktori medicine
specijalisti
793
829
919
929
955 1 208
1 154
1 189 1 293
1 237
Doktori dentalne medicine
950
953
971
967
970 1 002
990
971
943
926
Farmaceuti
752
775
760
787
805
826
837
898
907
9 367
9 340
9 570
9 637
828
Ostali zdravstveni djelatnici i
suradnici - ukupno
9 643 10 102 10 400 10 373 10 718 10 844
prema struènoj spremi:
334
338
330
322
355
383
399
446
viša
visoka
2 207
2 199
2 251
2 278
2 347 2 438
2 554
2 552 2 645
2 734
srednja
6 699
6 677
6 869
6 921
6 841 7 193
7 339
7 309 7 554
7 563
127
126
120
116
niža
331
124
121
124
388
124
120
101
Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
97
3.5. Zdravstveni djelatnici i suradnici prema struènoj spremi, zanimanju i spolu
2007.
2008.
Ukupno žene
2009.
Ukupno žene
2010.
Ukupno žene
2011.
Ukupno žene
Ukupno žene
Zdravstveni djelatnici
i suradnici - ukupno
15 809 12 784 16 093 13 009 16 089 12 985 16 639 13 362 16 759 13 469
Visoka struèna sprema
6 057 4 013 6 073 4 048 6 104 4 065 6 320 4 222 6 361 4 271
5 702 3 696 5 690 3 708 5 716 3 721 5 921 3 873 5 915 3 885
Zdravstveni djelatnici
Doktori medicine - ukupno 3 872 2 228 3 874 2 243 3 908 2 269 4 080 2 379 4 082 2 405
Specijalisti
2 664 1 441 2 720 1 483 2 719 1 493 2 787 1 548 2 845 1 612
Doktori medicine
bez specijalizacije
290
221
280
214
275
212
256
192
220
170
Na specijalizaciji
680
425
665
416
722
443
821
499
846
518
Stažisti
238
141
209
130
192
121
216
140
171
105
Doktori dentalne medicine 1 002
680
990
676
971
656
943
646
926
623
Farmaceuti
828
788
826
789
837
796
898
848
907
857
Zdravstveni suradnici
355
317
383
340
388
344
399
349
446
386
Viša struèna sprema
Zdravstveni djelatnici
Medicinske sestre
Zubari
Laboratorijski inženjeri
Sanitarni inženjeri
Fizioterapeuti
Radiološki inženjeri
Farmaceutski inženjeri
Zubotehnièari
Radni terapeuti
Zdravstveni suradnici
2 438
2 405
1 172
3
322
68
470
305
1
31
33
33
2 116
2 089
1 120
2
302
48
413
147
1
25
31
27
2 554
2 521
1 211
3
338
65
496
337
1
29
41
33
2 203
2 175
1 156
2
317
46
426
164
1
24
39
28
2 552
2 519
1 204
3
338
65
497
342
1
28
41
33
2 197
2 169
1 148
2
317
46
428
165
1
23
39
28
2 645
2 615
1 219
1
349
65
530
381
1
26
43
30
2 245
2 221
1 156
1
324
47
446
183
1
22
41
24
2 734
2 703
1 275
2
360
65
531
396
27
47
31
2 315
2 291
1 204
2
334
46
448
191
22
44
24
Srednja struèna sprema
7 193
Zdravstveni djelatnici
7 091
Medicinske sestre
5 656
Laboratorijski tehnièari
569
Sanitarni tehnièari
50
Fizioterapeutski tehnièari
169
Radiološki tehnièari
1
Farmaceutski tehnièari
312
Zubotehnièari
312
Radnoterapeutski tehnièari
4
Djeèje njegovateljice
5
Maser kupeljar
13
Zdravstveni suradnici
102
6 558
6 468
5 208
529
32
146
1
306
226
4
5
11
90
7 339
7 236
5 760
575
48
182
1
325
324
3
5
13
103
6 662
6 571
5 280
533
31
156
1
319
232
3
5
11
91
7 309
7 211
5 735
577
48
180
1
322
328
3
5
12
98
6 630
6 544
5 258
533
31
155
1
316
232
3
5
10
86
7 554
7 457
5 937
582
49
185
1
373
308
6
5
11
97
6 805
6 720
5 396
536
33
153
1
364
218
5
5
9
85
7 563
7 464
5 968
570
48
183
1
371
302
6
5
10
99
6 811
6 724
5 420
525
34
153
1
361
212
5
5
8
87
97
28
1
27
69
127
45
1
41
3
82
96
28
1
25
2
68
124
43
1
39
3
81
93
26
1
23
2
67
120
38
1
35
2
82
90
22
1
19
2
68
101
34
1
31
2
67
72
19
1
16
2
53
Niža struèna sprema
Zdravstveni djelatnici
Djeèje njegovateljice
Bolnièari
Zubarski asistenti
Zdravstveni suradnici
121
45
1
44
76
Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
98
3.6. Lijeènici prema granama specijalnosti
Specijalisti
Grane specijalnosti
2007.
2008. 2009.
Ukupno
2 664 2 720
Opæa medicina
124
118
Interna medicina
368
362
Pneumofiziologija
45
42
Infektologija
45
47
Neurologija
79
86
Psihijatrija
160
172
Neuropsihijatrija
36
33
Dermatologija i venerologija
51
54
Pedijatrija
184
191
Opæa kirurgija
166
172
Neurokirurgija
28
28
Djeèja kirurgija
19
19
Maksilofacijalna kirurgija
10
10
Plastièna i rekonstrukcijska kirurgija
1
1
Urologija
42
42
Ortopedija
41
42
Otorinolaringologija
83
85
Oftalmologija
97
98
Opstetricija i ginekologija
178
189
Anesteziologija i reanimacija
140
133
Transfuziologija
30
31
Radiologija
130
135
Radioterapija i onkologija
33
35
Nuklearna medicina
30
31
Fizikalna medicina i rehabilitacija
78
83
Medicina rada
113
102
Školska medicina
49
49
Socijalna medicina s organ. zdr. zaštite
9
9
Epidemiologija
45
44
Med. mikrologija s parazitologijom
54
56
Patološka anatomija
44
44
Medicinska citologija
28
28
Klinièka farmakologija
3
3
Higijena
1
Javno zdravstvo
5
7
Obiteljska medicina
56
66
Klini?ka citologija
16
16
Anesteziologija, reanimacija
i intezivno lijeèenje
39
46
Klinièka farmakologija s toksikologijom
4
7
Medicina rada i sporta
3
Pomorska medicina
1
Hitna medicina
...
...
Na specijalizaciji
2010.
2011. 2007.
2 719 2 787 2 845
115
100
94
370
386
391
42
42
40
47
49
45
92
92
97
174
177
193
31
22
14
55
51
51
189
181
186
174
173
173
28
31
26
19
19
19
10
10
9
1
1
1
41
43
44
44
41
41
84
80
82
97
111
112
185
189
194
130
124
118
32
32
33
135
143
142
34
35
34
30
30
29
84
92
92
97
82
80
47
44
43
9
9
8
41
46
43
54
56
59
44
49
50
28
26
24
4
5
5
7
7
8
70
118
132
18
20
22
47
6
3
1
...
57
6
7
1
...
66
6
9
1
29
2008. 2009.
2010.
2011.
680
135
8
25
37
12
38
59
9
5
3
15
5
19
22
43
2
50
16
7
15
1
3
6
10
16
1
2
15
10
665
132
5
25
32
11
40
69
9
4
3
16
6
16
22
35
4
46
17
9
14
2
6
5
9
14
1
17
10
722
145
8
28
38
12
47
73
13
5
3
17
6
21
20
37
4
48
18
10
13
2
6
5
10
17
1
14
9
821
160
10
36
38
13
52
83
16
8
5
17
7
23
36
34
6
56
18
9
12
1
3
4
11
15
1
35
9
846
160
14
38
56
15
42
81
17
8
5
18
11
22
35
34
9
58
18
12
13
1
3
5
9
13
1
36
10
83
8
...
81
5
...
87
5
...
91
1
11
...
88
2
12
-
Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
99
3.7. Specijalistièko-konzilijarna djelatnost
Broj posjeta u ordinaciji
2005.
Interna
Kirurgija
Urologija
Neurologija
Psihijatrija
Pedijatrija
Ginekologija i porodiljstvo
Dermatovenerologija
Otorinolaringologija
Oftalmologija
Infektologija
Ortopedija
Onkologija i radioterapija
Fizikalna medicina i rehabilitacija
Anesteziologija
Hemodijaliza
Maksilofacijalna kirurgija
Neurokirurgija
Nuklearna medicina
Pulmologija
435
376
68
75
139
100
123
124
151
239
77
102
30
294
818
245
521
624
810
564
226
089
264
348
650
508
016
350
...
...
...
...
...
...
2006.
428
354
65
73
131
97
119
120
147
235
74
100
27
291
164
018
211
908
654
328
046
570
236
355
619
527
614
943
...
...
...
...
...
...
2007.
437
362
66
74
135
99
120
126
150
241
75
102
28
293
154
811
432
396
708
914
351
626
318
180
169
241
658
649
...
...
...
...
...
...
2008.
395
333
54
102
188
89
134
145
167
295
30
79
18
213
688
361
012
406
234
820
932
564
691
957
202
935
094
680
...
...
...
...
...
...
2009.
326
379
86
99
162
122
199
95
156
251
65
107
37
307
2010.
609
255
488
839
507
704
026
216
517
153
051
157
456
098
...
...
...
...
...
...
340
195
53
100
202
264
115
132
106
205
56
45
105
178
2011.
204
556
290
711
846
978
231
813
324
130
758
575
119
201
...
...
...
...
...
...
389
167
62
80
154
249
139
89
129
250
48
19
20
212
21
1
675
756
897
012
512
743
056
300
049
514
652
176
071
615
700
612
198
11 757
94 506
35 242
Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
3.8. Djelatnost opæe medicine - primarna zdravstvena zaštita
2005.
Broj domova zdravlja
Broj timova
od toga u privatnim ordinacijama
2006.
2008.
2009.
2010.
2011.
5
5
5
5
4
4
4
453
366
448
360
436
359
438
331
434
317
428
301
424
276
Zdravstveni djelatnici
Lijeènici opæe medicine
208
Specijalisti opæe medicine i dr. spec.
245
Ostali zdravstveni djelatnici
449
Posjete - ukupno
4 243 085
od toga: u ordinaciji
4 175 496
u kuæi
67 589
Broj posjeta po dobnim skupinama:
0-6 g.
18 514
7-19 g.
463 210
20-64 g.
2 462 855
65 i više godina
1 298 506
Pregledi - ukupno
od toga: u ordinaciji
u kuæi
Broj pregleda po dobnim skupinama:
0-6 g.
7-19 g.
20-64 g.
65 i više godina
2007.
205
192
193
243
244
255
441
436
434
4 406 595 4 354 420 4 739 873
4 344 027 4 296 351 4 689 732
62 568
58 069
50 141
138
168
168
296
259
256
428
415
418
5 873 890 6 082 355 5 843 706
5 803 166 6 016 268 5 794 418
70 724
66 087
49 288
18 643
18 530
13 039
461 018
462 125
295 486
2 616 393 2 566 293 2 801 079
1 310 541 1 307 472 1 630 269
26 077
12 311
18 893
419 170
424 221 361 888
3 395 790 3 516 785 3 325 728
2 045 903 2 129 038 2 137 197
3 182 852 3 316 171 3 139 861 2 377 426
3 131 622 3 270 186 3 094 026 2 338 391
51 230
45 985
45 835
39 035
2 888 042 2 848 984 2 314 710
2 864 355 2 787 621 2 269 893
23 687
61 363
44 817
17 256
16 954
17 045
8 681
351 248
348 621
353 664
183 301
1 938 209 2 086 299 1 900 993 1 420 273
876 139
864 297
868 159
765 171
20 407
8 077
10 387
263 622
249 006 208 585
1 665 129 1 618 245 1 309 104
950 319
673 656 786 634
Izvor: Zavod za javno zdravstvo »Dr. Andrija Štampar«
100
3.9. Djelatnost zaštite dojenèadi i predškolske djece - primarna zdravstvena zaštita
Timovi
Lijeènici: specijalisti pedijatri
Ostali zdravstveni djelatnici
Posjete - ukupno
Od toga: u ordinaciji
u kuæi
Pregledi - ukupno
Od toga: u ordinaciji
u kuæi
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
63
63
63
586 151
586 096
55
479 625
479 575
50
63
63
61
727 891
727 840
51
536 221
536 137
84
64
64
62
639 898
639 841
57
480 292
480 235
57
61
61
61
611 877
611 846
31
496 063
496 032
31
62
62
62
619 537
618 309
1 228
489 749
488 521
1 228
60
60
58
564 814
564 742
72
400 583
400 536
47
60
60
56
628 777
628 701
76
407 356
407 302
54
62
62
58
638 042
633 919
4 123
412 451
412 422
29
61
61
60
555 484
555 453
30
343 609
343 571
38
Izvor: Zavod za javno zdravstvo »Dr. Andrija Štampar«
3.10. Djelatnost za zdravstvenu zaštitu žena - primarna zdravstvena zaštita
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
64
64
52
96 610
64
63
55
97 407
Timovi
Lijeènici specijalisti
Ostali zdravstveni djelatnici
Sistematski pregledi
67
67
50
109 355
68
69
58
93 338
73
72
60
85 009
63
62
50
92 825
Posjeti i pregledi u ordinaciji
posjeti
pregledi
363 215
258 225
364 179
232 702
371 265
249 028
384 612
254 720
Posjete trudnica savjetovalištu
ukupno
patološka stanja u trudnoæi
58 094
4 491
56 871
4 380
54 398
4 136
58 067
4 853
2009.
2010.
2011.
62
62
65
62
62
65
54
59
48
113 238 101 577 107 008
398 564 378 562 425 618 494 466 387 513
284 675 251 975 233 662 183 566 144 962
60 342
5 200
71 896
6 489
66 527
9 798
80 717
35 371
63 343
33 929
Izvor: Zavod za javno zdravstvo »Dr. Andrija Štampar«
3.11. Savjetovalište za planiranje obitelji - primarna zdravstvena zaštita
Broj posjeta - ukupno
Broj prvih posjeta - ukupno
Broj propisanih
kontracepcijskih sredstava
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
23 889
8 615
22 946
8 609
22 694
8 701
22 340
8 643
25 720
8 711
27 597
9 011
22 078
8 250
15 863
6 291
12 362
4 402
...
...
...
...
...
...
...
...
16 241
Izvor: Zavod za javno zdravstvo »Dr. Andrija Štampar«
101
3.12. Djelatnost za zaštitu i lijeèenje usta i zubi - primarna zdravstvena zaštita
2003.
Timovi
Zdravstveni djelatnici
Stomatolozi specijalisti
Doktori stomatologije
Zubni tehnièari
Zubni asistenti
Broj pregleda ukupno
prema dobnim skupinama
0-6 godina
7-19
20 -64
65 i više godina
Broj sistematskih pregleda
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
572
559
728
720
626
573
566
568
565
79
495
57
513
99
629
141
579
73
571
45
531
34
532
42
526
32
533
436
430
567
602
551
425
428
439
413
1 041 256 1 056 371 1 090 370 1 086 411 1 073 252 1 045 809 922 4641 049 546 982 531
47 311 46 511 47 132 48 695 47 508 29 192 28 949 25 613
248 519 261 720 280 516 273 698 261 794 217 004 191 674 206 131
666 486
745 426 748 140 762 722 764 018 763 950 799 613 701 841
153 795
179 187 174 770 163 208 107 413 106 311 155 180 76 572 120 575
23 468
161 563
565 946
129 315
102 239
Izvor: Zavod za javno zdravstvo »Dr. Andrija Štampar«
3.13. Hitna medicinska pomoæ
Broj intervencija
Hitna medicinska pomoæ
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
ukupno
na
terenu
65 193
67 716
73 628
76 266
77 109
77 904
77 686
78 946
76 907
81 815
54 586
57 285
63 447
63 433
66 307
67 160
67 393
68 363
66 615
69 784
Broj zaposlenih
Zdravstveni djelatnici
Nemedicinsko
Broj
osoblje
Doktori medicine
Viši
i
Sanitetski sanitetskih
u
srednji
vozila
prijevoz
od toga
ambulanti
zdravstv.
ukupno
vozaèi
ostali
specijalisti
djelatnici
10 607
10 431
10 181
12 833
10 802
10 744
10 293
10 583
10 292
12 031
89 569
93 499
116 943
126 512
118 330
122 257
121 732
121 882
120 694
121 301
57
56
81
98
108
111
106
103
99
95
58
59
82
84
82
82
82
82
82
82
4
4
4
4
4
4
4
4
4
4
100
109
147
148
149
157
156
158
158
162
87
95
125
122
121
121
129
121
119
115
50
50
48
48
48
48
44
51
51
51
Izvor: Zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba
3.14. Poliklinika za reumatske bolesti, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju »Dr. Drago Èop«
Ambulante
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
8
8
8
8
8
8
8
8
8
7
ukupno
90
90
87
79
77
80
80
77
78
75
Zaposleni
zdravstveni djelatnici
lijeènici
ostali
specijalisti
8
8
8
8
8
8
8
8
8
7
58
58
55
50
48
53
53
51
52
51
ostalo
nemedicinsko
osoblje
24
24
24
21
21
19
19
18
18
17
Posjeti u ordinaciji
ukupno
prvi
Fizioterapeutske
procedure
44 510
39 231
34 041
35 070
34 274
33 085
32 634
33 074
33 526
29 420
17 200
16 874
18 021
20 934
21 046
23 848
19 093
15 329
14 797
13 209
491 595
492 779
489 222
471 056
467 851
475 825
462 195
493 825
487 483
493 842
Izvor: Poliklinika za reumatske bolesti, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju »Dr. Drago Èop«
102
3.15. Oboljeli od zaraznih bolesti
Typhus abdominalis
Dysenteria bacillaris
Enterocolitis
Toxiinfectio alimentaris
Salmonellosis
Hepatitis virosa
Hepatitis virosa A
Hepatitis virosa B
Hepatitis virosa C
Poliomyelitis (postvakcinalni)
Pertusis
Tetanus
Morbilli
Rubeola
Varicellae
Herpes zoster
Scarlatina
Angina streptococcica
Erysipelas
Parotitis epidemica
Meningitis epidemica
Meningitis purulenta
Meningitis virosa
Encephalitis
Mononucleosis infectiosa
Pneumonia-Bronchopneumonia
Enterovirosis
Gonorrhoea
Syphillis
Scabies
Pediculosis
Malaria
Leptospirosis
Lyme borel.
Kala-azar
Toxoplasmosis
Legionellosis
Tularemia
Trichinellosis
TBC pulmonum
Febris haemorrhagica
Psitacosis-ornithosis
AIDS
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
1
11
3 613
55
1974
5
24
75
74
49
1
4
3 949
666
860
2 862
498
29
4
11
74
3
383
1 155
47
6
1
86
26
2
9
115
1
6
3
22
243
38
2
15
6
704
66
715
3
8
52
84
30
1
17
3
614
935
091
344
609
24
13
24
62
5
405
429
204
14
2
51
107
4
9
132
5
6
327
2
3
8
843
56
658
1
8
63
73
84
3
58
301
122
713
123
648
19
4
26
89
2
533
157
36
9
22
86
88
2
8
101
7
10
15
244
1
-
1
3
617
61
051
1
32
58
53
52
1
1
200
923
499
521
452
15
26
110
3
520
267
21
5
12
116
83
3
11
58
11
13
1
213
8
5
3
764
30
595
2
7
35
61
26
2
141
924
037
177
565
11
29
11
191
4
284
375
45
4
15
89
35
1
7
117
3
18
185
2
7
5
947
22
824
6
28
78
40
2
1
517
740
598
155
406
10
23
8
121
1
270
276
36
10
17
45
84
3
5
97
7
11
1
137
1
10
3
134
18
996
6
26
56
24
17
1
938
786
790
140
362
12
21
13
60
1
300
159
33
5
12
48
91
1
2
146
3
9
111
6
9
1
177
17
857
5
21
23
39
1
1
461
817
417
811
331
8
21
37
53
4
304
742
15
2
14
30
75
2
3
178
3
4
96
4
1
107
47
379
2
24
40
21
651
751
731
266
304
4
8
24
30
267
211
2
11
9
38
95
4
166
1
18
1
110
1
8
2
884
42
422
2
18
43
38
309
726
679
680
342
17
15
41
26
6
573
000
2
5
9
39
53
2
2
172
3
9
55
3
11
3
1
5
1
3
1
3
1
4
1
1
4
2
3
2
3
2
2
3
1
3
1
3
1
2
4
2
1
3
1
2
1
2
3
1
2
1
2
2
2
2
2
3
2
2
Izvor: Zavod za javno zdravstvo »Dr. Andrija Štampar«
103
3.16. Bolnièka djelatnost
2002.
Bolnice - ukupno
Klinièki bolnièki centri
Klinièke bolnice
Klinike
Opæe bolnice
Specijalne bolnice
Broj postelja1)
Broj bolesnika-ukupno
od toga: umrli
Bolnièki dani, u tisuæama
Zdravstveni djelatnici i suradnici - ukupno
Lijeènici2)
Ostali po struènoj spremi - ukupno
Visoka3)
Viša
Srednja
Niža
1)
2)
3)
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
17
17
17
17
17
17
17
17
7
10
1
1
1
1
1
1
1
1
2
1
5
5
5
5
5
5
5
5
3
4
4
4
4
4
4
4
4
4
1
2
1
1
1
1
1
1
1
1
6
6
6
6
6
6
6
6
1
3
6 873 6 713 6 700 6 676 6 571
6 713 6 586 6 562 6 805 7 512
211 484 226 928 225 951 223 719 232 754 228 613 246 849 237 251 239 039 248 967
5 567 5 708 5 687 5 891 5 591
6 040 5 849 5 945 5 412 5 811
2 276 2 391 2 349 2 276 2 253
2 210 2 233 2 224 2 064 2 134
8 567
2 071
6 496
350
1 569
4 470
107
8 634
2 117
6 517
419
1 561
4 434
103
8 864
2 207
6 657
440
1 599
4 555
63
8 885
2 231
6 654
414
1 616
4 527
97
8 941
2 274
6 667
423
1 641
4 505
98
9 505
2 536
6 969
437
1 715
4 712
105
9 676
2 532
7 144
450
1 796
4 789
109
9 759
2 574
7 185
429
1 865
4 782
109
9 998 10 134
2 701 2 701
7 297 7 433
467
496
1 828 1 899
4 895 4 948
107
90
Podaci se odnose na ukupni broj postelja, a ne samo ugovorenih s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.
U broj lijeènika su ukljuèeni i lijeènici specijalisti-nastavno osoblje Medicinskog i Stomatološkog fakulteta te specijalizanti.
Stomatolozi, farmaceuti, psiholozi, sanitarni inženjeri, kemièari, biolozi. Administrativno osoblje nije ukljuèeno.
3.17. Pokazatelji bolnièke djelatnosti u 2011.
Ukupno
Broj postelja
Lijeèenje
akutnih
bolesnika
Lijeèenje
subakutnih
i kroniènih
bolesnika
KBC,
klinièke
bolnice
i klinike
Specijalne
bolnice*
7 512
6 110
1 402
5 632
1 880
9,47
7,71
1,77
7,10
2,37
1 989
1 922
67
1 876
113
3,78
3,18
20,93
3,00
16,64
248 967
239 074
9 893
231 529
17 438
2 134 987
1 754 501
380 486
1 639 013
495 974
Prosjeèna dužina lijeèenja
8,58
7,34
38,46
7,08
28,44
Godišnja zauzetost postelja
284
287
271
291
264
% iskorištenosti postelja
77,87
78,67
74,35
79,73
72,28
Broj pacijenata po krevetu
33,14
39,13
7,06
41,11
9,28
Broj postelja na 1000 stanovnika
Broj doktora
Broj postelja po jednom doktoru
Broj ispisanih bolesnika
Broj dana bolnièkog lijeèenja
* Klinika za psihijatriju Vrapèe prikazana je u specijalnim bolnicama.
Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
104
3.18. Postelje i bolesnièki dani u klinièkim bolnièkim centrima, klinièkim bolnicama,
klinikama, opæim i specijalnim bolnicama, po pojedinim odjelima
Postelje1)
Bolesnièki dani, u tis.
2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.
Ukupno
6 713 6 586 6 562 6 805 7 512 2 210 2 233 2 224 2 064 2 134
Interna
918
906
906
942 1 007
325
338
343
313
342
Pulmologija
358
359
345
286
118
115
104
38
72
194
Pedijatrija
348
346
338
413
353
121
123
120
119
119
Kirurgija i traumatologija
956
915
911 1 009
829
291
273
271
267
231
Ortopedija
176
173
175
176
176
47
45
48
43
40
Urologija
148
143
143
133
149
48
51
48
49
46
Neurokirurgija
104
104
104
107
107
31
35
35
33
37
Onkologija
285
268
268
258
262
105
101
94
90
72
170
Ginekologija i rodilište
607
595
595
604
768
185
190
197
170
Otorinolaringologija
205
192
192
206
210
66
65
64
61
60
Oftalmologija
154
154
154
154
154
46
44
43
35
37
Neuropsihijatrija
Dermatovenerologija
Zarazne bolesti
Èeljusna kirurgija
Fizikalno-medicinska rehabilitacija
1 907 1 848 1 848 1 908
-
652
665
676
682
-
92
92
92
92
92
24
28
23
24
24
229
224
224
232
212
70
69
69
61
60
72
72
72
72
-
23
20
18
16
27
144
144
144
144
96
54
52
53
50
Nuklearna medicina
10
27
27
17
-
4
11
11
5
-
Plastièna kirurgija
…
24
24
52
23
…
8
7
8
5
Psihijatrija*
…
…
…
…
785
…
…
…
…
214
Maksilofacijalna kirurgija*
…
…
…
…
77
…
…
…
…
17
Neurologija*
…
…
…
…
272
…
…
…
…
75
Djeèja kirurgija*
…
…
…
…
130
…
…
…
…
33
Anesteziologija, rean.i intenzivno lijeè.*
…
…
…
…
214
…
…
…
…
72
343
Kroniène duševne bolesti*
…
…
…
… 1 262
…
…
…
…
Kroniène djeèje bolesti*
…
…
…
…
40
…
…
…
…
15
Kroniène pluæne bolesti*
…
…
…
…
100
…
…
…
…
23
1)
Podaci se odnose na ukupni broj postelja, a ne samo ugovorenih s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje
*djelatnosti iz Izvješæa o radu stacionarne zdravstvene ustanove (obrazac 3-21-60), prema HZZO-ovom šifrarniku
Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
105
3.19. Bolnièka djelatnost u 2011.
Bolnice
- po lokacijama
Ukupno
Klinièki bolnièki centar
Broj Broj
bol- postenica lja1)
10 7 512 248 967 5 811
1 996 78 143 1 206
248
Specijalna bolnica
"Hipokrat Dr. Ivaniševiæ"
Specijalna bolnica Svjetlost
Specijalna bolnica Podobnik
1 899
4 948
90
9 609
504
856 2 021
172
527
1 309
13
453
84
78
186
7
46
133
-
630 28 607 1 025
208
332
708
50
153
462
43
574 23 072
773
157
256
692
20
164
508
-
100
1 334
134
23
20
80
2
23
49
6
60
1 510
-
22
11
125
22
51
51
1
...
...
...
...
20
93
5
31
56
1
311 13 079
291
77
169
403
14
103
286
-
5
9
44
106
12
42
52
-
878 42 184 1 106
311
438 1 216
64
317
828
7
35
1 640
205 12 173
23
69
92
341
17
93
231
-
189
6 752
79
57
86
258
16
90
152
-
174
6 523
38
51
67
258
10
90
158
-
232
6 903
246
66
74
325
17
73
235
-
1 279
9 405
333
285
75
345
29
49
267
-
551
6 890
99
196
40
178
10
34
115
19
37
834
-
13
16
40
7
10
23
-
...
...
13
...
...
309
...
...
-
...
...
2
1
20
6
...
40
18
...
20
2
...
2
1
...
18
15
...
-
2
Klinika "Dr. Fran Mihaljeviæ"
Klinika za psihijatriju Vrapèe
Klinika za psihijatriju Vrapèe
Psihijatrijska bolnica "Sveti Ivan"
- Jankomir
Specijalna bolnica za psihijatriju
djece i mladeži
Specijalne bolnice
496
4
KB Dubrava
KB Sveti Duh
KB Sveti Duh
Specijalna bolnica
za pluæne bolesti - KB Sveti Duh
Specijalna bolnica
za zaštitu djece s neurorazvojnim
smetnjama - KB Sveti Duh
Specijalna bolnica za bolesti
dišnog sustava djece i mladeži
- KB Sveti Duh
KB Merkur
KB Merkur
KB Merkur
- Klinika "Vuk Vrhovac"
KB Sestre milosrdnice
KB Sestre milosrdnice
KB Sestre Milosrdnice
- Klinika za djeèje bolesti
KB Sestre Milosrdnice
- Klinika za tumore
KB Sestre Milosrdnice
- Klinika za traumatologiju
Klinike
2 134 2 701 7 433
niža
1
KBC Zagreb
KBC Zagreb (Rebro, Šalata,
Petrova, Božidareviæeva)
KBC Zagreb
- Klinika Jordanovac
Klinièke bolnice
Zdravstveni djelatnici i suradnici
Bolnièki
dani u
ostali po struènoj spremi
tisu- lijeè2)
nici
ukupno umrli æama
ukupno visoka3) viša srednja
Broj
bolesnika
3
1)
Podaci se odnose na ukupni broj postelja, a ne samo ugovorenih s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.
2)
U broj lijeènika su ukljuèeni i lijeènici specijalisti - nastavno osoblje Medicinskog i Stomatološkog fakulteta te specijalizanti.
3)
Doktori dentalne medicine, farmaceuti, psiholozi, sanitarni inženjeri, kemièari i biolozi, administrativno osoblje nije ukljuèeno.
Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
106
3.20. Hospitalizacija bolesnika prema grupama bolesti i dobi u 2010.
Broj hospitalizacija
Grupe bolesti1)
Ukupno
Zarazne i parazitarne bolesti (A00-B99)
dobne skupine
Ukupno
0 - 64
godine
243 901 168 221
dobne skupine
64 i više
godina
Ukupno
0 - 64
godine
64 i više
godina
75 680
100,0
100,0
100,0
9 767
7 651
2 116
4,0
4,5
2,8
46 123
29 128
16 995
18,9
17,3
22,4
Bolesti krvi i krvotvornog sustava te odreðene
bolesti imunološkog sustava (D50-D89)
2 841
1 793
1 048
1,2
1,1
1,4
Endokrine bolesti, bolesti prehrane
i metabolizma (E00-E90)
5 552
4 287
1 265
2,3
2,5
1,7
20 330
17 769
2 561
8,3
10,6
3,4
Bolesti živèanog sustava (G00-G99)
5 670
4 571
1 099
2,3
2,7
1,4
Bolesti oka i oènih adneksa (H00-H59)
8 291
3 155
5 136
3,4
1,9
6,8
Bolesti uha i mastoidnog nastavka (H60-H95)
1 294
1 177
117
0,5
0,7
0,2
Bolesti cirkulacijskog sustava (I00-I99)
23 142
10 533
12 609
9,5
6,3
16,7
Bolesti dišnog sustava (J00-J99)
20 843
15 100
5 743
8,6
9,0
7,6
Bolesti probavnog sustava (K00-K93)
13 772
9 756
4 016
5,6
5,8
5,3
Bolesti kože i potkožnog tkiva (L00-L99)
2 742
2 271
471
1,1
1,3
0,6
Bolesti mišiæno-koštanog sustava
i vezivnog tkiva (M00-M99)
8 577
6 650
1 927
3,5
4,0
2,5
34 007
20 449
13 558
14,0
12,1
17,9
Trudnoæa, poroðaj i babinje (O00-O99)
2 555
2 555
-
1,0
1,5
-
Odreðena stanja nastala u perinatalnom
razdoblju (P00-P96)
1 800
1 800
-
0,7
1,1
-
Priroðene malformacije, deformiteti
i kromosomske abnormalnosti (Q00-Q99)
3 714
3 663
51
1,5
2,2
0,1
Simptomi, znakovi i abnormalni klinièki
i laboratorijski nalazi neuvršteni drugamo (R00-R99)
9 159
7 207
1 952
3,8
4,3
2,6
Ozljede, otrovanja i neke druge posljedice
vanjskih uzroka (S00-T98)
11 373
8 383
2 990
4,7
5,0
3,9
Èimbenici koji utjeèu na stanje zdravlja
i kontakt sa zdravstvenom službom (Z00-Z99)
12 349
10 323
2 026
5,1
6,1
2,7
Novotvorine (C00-D48)
Duševni premeæaji i poremeæaji ponašanja (F00-F99)
Bolesti genitourinarnog sustava (N00-N99)
1)
Udjel hospitalizacija, u %
Grupe bolesti klasificirane su prema Meðunarodnoj klasifikaciji bolesti - X. revizija 1995.
Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
CGZ ZJZ "Dr. Andrija Štampar"
107
3.21. Rang uèestalosti hospitalizacija bolesnika starosti 0 - 64 godine,
prema grupama bolesti u 2010.
Broj
hospitalizacija
Udjel
hospitalizacija,
%
168 221
100,0
Novotvorine (C00-D48)
29 128
17,3
1
Bolesti genitourinarnog sustava (N00-N99)
20 449
12,1
2
Duševni premeæaji i poremeæaji ponašanja (F00-F99)
17 769
10,6
3
Bolesti dišnog sustava (J00-J99)
15 100
9,0
4
Bolesti cirkulacijskog sustava (I00-I99)
10 533
6,3
5
Ostale bolesti
75 242
44,7
6-20
Grupe bolesti1)
Ukupno
1)
Rang
Grupe bolesti klasificirane su prema Meðunarodnoj klasifikaciji bolesti - X. revizija 1995.
Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
CGZ ZJZ "Dr. Andrija Štampar"
3.22. Rang uèestalosti hospitalizacija bolesnika starijih od 65 godina,
prema grupama bolesti u 2010.
Grupe bolesti1)
Ukupno
Udjel
hospitalizacija,
%
Rang
75 680
100,0
Novotvorine (C00-D48)
16 995
22,4
1
Bolesti genitourinarnog sustava (N00-N99)
13 558
17,9
2
Bolesti cirkulacijskog sustava (I00-I99)
12 609
16,7
3
Bolesti dišnog sustava (J00-J99)
5 743
7,6
4
Bolesti oka i oènih adneksa (H00-H59)
5 136
6,8
5
21 639
28,6
6-20
Ostale bolesti
1)
Broj
hospitalizacija
Grupe bolesti klasificirane su prema Meðunarodnoj klasifikaciji bolesti - X. revizija 1995.
Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
CGZ ZJZ "Dr. Andrija Štampar"
108
109
3.23. Hospitalizacija bolesnika s prebivalištem u Gradu Zagrebu prema
grupama bolesti
2001.
Ukupno
I. Zarazne i parazitarne bolesti
II. Novotvorine
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
101 681 94 304 93 808 88 910 85 002 98 066 96 437
4 186
3 755
3 545
2 839
3 033
3 589 2 877
16 824 16 536 16 225 16 642 16 651 19 476 18 657
III. Bolesti krvi i krvotvornog sustava te
odreðene bolesti imunološkog sustava
1 387
1 247
1 262
1 285
1 219
1 286 1 233
IV. Endokrine bolesti, bolesti prehrane i
metabolizma
2 097
1 851
1 889
1 856
1 887
2 336 2 442
8 008
9 146
7 549
9 049
8 312
8 370 7 584
3 131
2 625
2 792
2 828
2 611
2 524 2 664
3 663
3 409
3 694
3 312
3 278
4 347 4 137
680
646
601
515
507
11 127 11 264
9 853
9 858 10 740 11 562
V. Duševni premeæaji i poremeæaji ponašanja
VI. Bolesti živèanog sustava
VII. Bolesti oka i oènih adneksa
VIII. Bolesti uha i mastoidnog nastavka
IX. Bolesti cirkulacijskog sustava
X. Bolesti dišnog sustava
12 095
642
616
9 366
8 346
8 027
7 389
6 414
7 002 6 940
10 023
8 690
8 537
6 975
6 549
8 132 7 678
1 284
1 387
1 344
1 182
936
1 378 1 188
XIII. Bolesti mišiæno-koštanog sustava i
vezivnog tkiva
3 832
3 567
3 920
3 587
3 500
3 930 3 631
XIV. Bolesti sustava mokraænih i spolnih organa
8 370
7 552
7 616
7 550
7 029
7 199 6 783
874
1 038
1 142
1 410
1 126
1 282 1 337
963
707
710
866
791
XVII. Kongenitalne malformacije, deformiteti i
kromosomske abnormalnosti
1 517
918
894
707
532
1 025 1 024
XVIII. Simptomi, znakovi i abnormalni klinièki i
laboratorijski nalazi neuvršteni drugamo
3 786
2 915
3 166
2 891
2 796
3 969 5 178
XIX. Ozljede, otrovanja i neke druge posljedice
vanjskih uzroka
8 060
7 458
7 945
6 279
6 085
7 311
XXI. Èimbenici koji utjeèu na stanje zdravlja i
kontakt sa zdravstvenom službom
1 535
1 384
1 686
1 903
1 888
2 582 3 265
XI. Bolesti probavnog sustava
XII. Bolesti kože i potkožnog tkiva
XV. Trudnoæa, poroðaj i babinje
XVI. Odreðena stanja nastala u perinatalnom
razdoblju
1)
946
730
6 911
Grupe bolesti klasificirane su prema Meðunarodnoj klasifikaciji bolesti - X. revizija 1995.
Izvor: Zavod za javno zdravstvo »Dr. Andrija Štampar«
- Centar za gerontologiju
110
3.24. Hospitalizacija bolesnika s prebivalištem u Gradu Zagrebu prema
grupama bolesti i dobi u 2007.
Broj hospitalizacija
Grupe bolesti1)
dobne skupine
Ukupno
Udjel.
žena
u%
0-64 g.
65-74
75-84
85 i
više g.
nepoznato
96 437
62 227
17 750
12 726
2 820
914
52,41
2 877
2 000
360
380
120
17
50,99
18 657
10 848
5 065
2 403
291
50
56,17
III. Bolesti krvi i krvotvornog sustava te
odreðene bolesti imunološkog sustava
1 233
715
213
239
65
1
51,42
IV. Endokrine bolesti, bolesti prehrane i
metabolizma
2 442
1 535
484
362
59
2
60,20
7 584
6 609
490
385
92
8
41,53
2 664
1 754
495
350
58
7
60,92
4 137
1 348
1 279
1 282
211
17
58,86
616
500
79
32
2
3
51,79
11 562
4 597
3 326
2 831
775
33
44,67
6 940
5 125
737
773
239
66
44,06
7 678
5 097
1 392
926
202
61
45,23
1 188
945
132
90
11
10
53,03
XIII. Bolesti mišiæno-koštanog sustava
i vezivnog tkiva
3 631
2 407
640
310
42
232
60,97
XIV. Bolesti sustava mokraænih i spolnih
organa
6 783
5 007
1 013
608
119
36
66,65
1 337
1 302
-
-
-
35
100,00
XVI. Odreðena stanja nastala u perinatalnom
razdoblju
730
723
-
-
-
7
39,86
XVII. Kongenitalne malfonnacije, deformiteti
i kromosomske abnormalnosti
1 024
1 009
12
1
-
2
40,33
XVIII. Simptomi, znakovi i abnormalni klinièki
i laboratorijski nalazi neuvršteni drugamo
5 178
3 280
907
735
201
55
51,35
XIX. Ozljede, otrovanja i neke druge posljedice
vanjskih uzroka
6 911
5 075
665
709
278
184
42,95
3 265
2 351
461
310
55
88
68,36
Ukupno
I. Zarazne i parazitarne bolesti
II. Novotvorine
V. Duševni poremeæaji i poremeæaji
ponašanja
VI. Bolesti živèanog sustava
VII. Bolesti oka i oènih adneksa
VIII. Bolesti uha i mastoidnog nastavka
IX. Bolesti cirkulacijskog sustava
X. Bolesti dišnog sustava
XI. Bolesti probavnog sustava
XII. Bolesti kože i potkožnog tkiva
XV. Trudnoæa, poroðaj i babinje
XXI. Èimbenici koji utjeèu na stanje zdravlja
i kontakt sa zdravstvenom službom
1)
Grupe bolesti klasificirane su prema Meðunarodnoj klasifikaciji bolesti - X. revizija 1995.
Izvor: Zavod za javno zdravstvo »Dr. Andrija Štampar«
- Centar za gerontologiju
111
69,07%
80,00
73,64%
90,00
88,33%
63,71%
Struktura najuèestalijih uzroka hospitalizacije gravitirajuæih starijih bolesnika
prema dobi i grupama bolesti u Zagrebu - 2007.
70,00
Bo
e
rin
tvo
vo
ti
les
la
ku
cir
Izvor: HZZJZ I CZG ZZJZ DR.A. Štampar
a
av
ust
gs
o
sk
cij
ja
šan
a
na
tav
po
i
j
sus
eæa
og
ti
n
s
m
š
e
e
i
l
r
po
ti d
Bo
les
ji i
Bo
eæa
m
re
po
ni
šev
u
D
og
vn
ba
pro
10,94%
9,86%
6,29%
17,14%
a
tav
sus
2,62%
No
4,26%
0,00
1,04%
10,00
4,73%
0,94%
20,00
10,86%
30,00
28,41%
9,38%
40,00
2,20%
50,00
20,83%
25,26%
45,41%
60,00
0-64
65-74
75-84
85 i v
iše
Usporedba gravitirajuæih hospitalizacija starijih bolesnika s hospitalizacijama
prema zagrebaèkom prebivalištu bolesnika u bolnicama Grada Zagreba - 2007.
250 000
200 000
150 000
100 000
50 000
0
Ukupno
Izvor: HZZJZ I CZG ZZJZ DR.A. Štampar
112
0-64
65-74
75-84
85 i više
nepoznato
3.25. Vodeæi uzroci smrti u grupi bolesti cirkulacijskog sustava
Šifre
bolesti
Grupe bolesti1)
2001. 2002.
Ukupno umrli od bolesti cirkulacijskog sustava
od toga:
I11 Hipertenzivna bolest srca
I21 Akutni infarkt miokarda
I25 Kronièna ishemièna bolest srca
I26 Pluæna embolija
I42 Kardiomiopatija
I46 Arest srca
I50 Insuficijencija srca
I51 Komplikacije i nedovoljno definirani opisi srèane bolesti
I61 Intracerebralno krvarenje
I64 Inzult, nespecificiran kao krvarenje ili infarkt
I69 Posljedice cerebrovaskularnnih bolesti
I70 Ateroskleroza
Ukupno umrli u Gradu Zagrebu
% od ukupnog broja umrlih osoba u Gradu Zagrebu
1)
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
4 268 4 162 4 264 3 825 4 072 4 056 4 256
168
193
205
192
241
168
314
752
644
620
671
662
631
587
761
721
982
691
771
864
854
118
125
131
110
75
97
102
...
103
20
34
36
40
31
53
101
40
15
26
23
37
547
631
671
609
718
656
616
290
175
94
76
62
100
113
123
110
122
112
92
104
97
804
684
624
564
572
600
627
...
150
195
183
169
170
177
259
249
265
289
323
275
307
8 040 8 161 8 380 7 890 8 442 8 214 8 631
53,09 51,00 50,88 48,48 48,23 49,38 49,31
Grupe bolesti klasificirane su prema Meðunarodnoj klasifikaciji bolesti X. revizija 1995.
Izvor: Zavod za javno zdravstvo »Dr. Andrija Štampar« - Centar za gerontologiju
Šifra
3.26. Vodeæi uzroci smrti u grupi bolesti cirkulacijskog sustava prema dobi u 2007.
Grupe bolesti1)
Ukupno - umrli od bolesti
cirkulacijskog sustava
od toga:
111 Hipertenzivna bolest srca
121 Akutni infarkt miokarda
125 Kronièna ishemièna bolest srca
126 Pluæna embolija
142 Kardiomiopatija
146 Arest srca
150 Insuficijencija srca
151 Komplikacije i nedovoljno
definirani opisi srèane bolesti
161 Intracerebralno krvarenje
164 Inzult, nespecificiran kao
krvarenje ili infarkt
169 Posljedice cerebrovas. bol.
170 Ateroskleroza
% od ukupnog broja umrlih osoba
u Gradu Zagrebu (total=8 631)
1)
Dobne skupine umrlih
Ukupno
umrli do 1g. 1-14 15-29 30-39 40-54 55-64 65-74 75-84
85 i Nepoviše g. znato
4 256
2
2
3
10
147
322
802
1 714 1 253
1
314
587
854
102
31
37
616
-
2
-
1
1
-
5
2
-
6
41
12
12
6
1
22
16
96
37
7
6
3
26
60
178
134
25
8
4
79
140
189
365
40
5
18
254
92
77
306
18
1
11
235
-
113
97
-
-
-
2
-
8
9
12
17
27
23
38
36
26
12
-
627
-
-
-
-
9
50
120
288
159
1
177
307
49,31 0,02
0,02
0,04
0,12
1
1
1,70
8
6
3,73
40
24
9,29
77
51
91
185
19,86 14,52 0,01
Grupe bolesti klasificirane su prema Meðunarodnoj klasifikaciji bolesti X. revizija 1995.
Izvor: Zavod za javno zdravstvo »Dr. Andrija Štampar« - Centar za gerontologiju
113
3.27. Vodeæi uzroci smrti u grupi bolesti novotvorina
Šifre
bolesti
Grupe bolesti1)
2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Ukupno - umrli od bolesti novotvorina
2 113 2 234 2 210 2 185 2 369 2 321 2 330
od toga:
C 13 Zloæudna novotvorina hipofarinksa
13
12
18
10
11
14
13
5
4
3
5
2
3
1
C 15 Zloæudna novotvorina jednjaka
28
31
23
28
28
34
42
C 16 Zloæudna novotvorina želuca
163
146
128
151
154
147
157
C 18 Zloæudna novotvorina debelog crijeva (kolona)
114
135
155
124
165
176
192
C 20 Zloæudna novotvorina završnog debelog crijeva (rektuma)
96
100
79
99
103
103
94
C 22 Zloæudna novotvorina jetre i intrahepatiènih žuènih vodova
53
64
54
57
73
77
85
C 25 Zloæudna novotvorina gušteraèe
110
109
112
98
120
108
119
C 34 Zloæudna novotvorina dušnica (bronha) i pluæa
429
442
487
426
467
479
503
38
27
42
34
41
41
35
176
163
180
168
202
176
169
C 53 Zloæudna novotvorina vrata maternice (cerviksa)
20
12
20
16
9
17
18
C 56 Zloæudna novotvorina jajnika (ovarija)
61
58
43
68
42
46
59
C 67 Zloæudna novotvorina mokraænog mjehura
50
45
46
56
58
62
70
C 71 Zloæudna novotvorina mozga
62
68
60
70
73
72
69
171
212
160
193
178
117
73
C 85 Ostale i nespecificirane vrste non-Hodgkinova limfoma
49
50
47
46
46
51
48
C 91 Limfatièna leukemija
22
32
18
21
22
27
30
C 92 Mijeloièna leukemija
25
18
25
34
30
41
28
7
7
6
7
10
4
9
C 14 Zloæudna novotvorina ostalih i nedovoljno definirana
sijela na usni, usnoj šupljini i ždrijelu
C 43 Zloèudni melanom kože
C 50 Zloæudna novotvorina dojke
C 80 Zloæudna novotvorina bez specificiranog sijela
C 95 Leukemija stanica nespecificirane vrste
Ukupno umrli u Gradu Zagrebu
8 040 8 161 8 380 7 890 8 442 8 214 8 631
% od ukupnog broja umrlih osoba u Gradu Zagrebu
26,28 27,38 26,37 27,69 28,07 28,26 27,00
1)
Grupe bolesti klasificirane su prema Meðunarodnoj klasifikaciji bolesti X. revizija 1995.
Izvor: Zavod za javno zdravstvo »Dr. Andrija Štampar« - Centar za gerontologiju
114
3.28. Vodeæi uzroci smrti u grupi bolesti novotvorina prema dobi u 2007.
Dobne skupine umrlih
Ukupno
umrli do
1 g.
Grupe bolesti1)
Ukupno - umrli od bolesti novotvorina
114
1529
3039
4054
5564
6574
75- 85 i Nepo84 više g. znato
2 330
-
2
8
22
218
458
704
722
196
-
13
-
-
-
1
3
6
2
1
-
-
1
-
-
-
-
-
1
-
-
-
-
od toga:
C 13 Zloæudna novotvorina hipofarinksa
C 14 Zloæudna novotvorina ostalih i
nedovoljno definirana sijela na
usni, usnoj šupljini i ždrijelu
42
-
-
-
-
6
11
10
12
3
-
C 16 Zloæudna novotvorina želuca
C 15 Zloæudna novotvorina jednjaka
157
-
-
-
1
13
24
52
50
17
-
C 18 Zloæudna novotvorina debelog
crijeva (kolona)
192
-
-
-
3
13
30
57
74
15
-
C 20 Zloæudna novotvorina završnog
debelog crijeva (rektuma)
94
-
-
-
1
9
22
22
31
9
-
85
-
-
-
-
4
12
26
30
13
-
C 25 Zloæudna novotvorina gušteraèe
119
-
-
-
-
10
21
41
37
10
-
C 34 Zloæudna novotvorina dušnica
(bronha) i pluæa
503
-
-
-
1
61
125
179
119
18
-
35
-
-
-
1
6
8
8
9
3
-
C 22 Zloæudna novotvorina jetre i
intrahepatiènih žuènih vodova
C 43 Zloæudni melanom kože
C 50 Zloæudna novotvorina dojke
169
-
-
-
5
22
36
37
51
18
-
C 53 Zloæudna novotvorina vrata
maternice (cerviksa)
18
-
-
-
1
3
7
5
2
-
-
C 56 Zloæudna novotvorina jajnika
59
-
-
2
1
9
15
17
12
3
-
C 67 Zloæudna novotvorina mokraænog
mjehura
70
-
-
-
-
2
5
16
36
11
-
C 71 Zloæudna novotvorina mozga
69
-
1
1
3
13
18
23
7
3
-
C 80 Zloæudna novotvorina bez
specificiranog sijela
73
-
-
-
-
4
21
24
19
5
-
C 85 Ostale i nespecificirane vrste
non-Hodgkinova limfoma
48
-
-
-
1
6
7
14
17
3
-
C 91 Limfatièna leukemija
30
-
-
1
-
1
2
10
13
3
-
C 92 Mijeloièna leukemija
28
-
-
1
1
5
3
7
9
2
-
9
-
1
-
-
1
1
2
2
2
-
- 0,02
0,09
0,25
2,53
5,31
8,16
8,37
2,27
-
C 95 Leukemija stanica nespecificirane
vrste
% od ukupnog broja umrlih osoba u
Gradu Zagrebu (total = 8 631)
1)
27,00
Grupe bolesti klasificirane su prema Meðunarodnoj klasifikaciji bolesti X. revizija 1995.
Izvor: Zavod za javno zdravstvo »Dr. Andrija Štampar« - Centar za gerontologiju
115
3.29. Vodeæi uzroci smrti u grupi bolesti dišnog sustava
Grupe bolesti1)
2001.
Ukupno umrli od bolesti dišnog sustava
268
2002. 2003. 2004.
293
381
455
2005. 2006.
480
379
2007.
445
od toga:
J13
Pneumonija uzrokovana Streptococcus pneumoniae
J18
Pneumonija
J44
Kronièna opstruktivna pluæna bolest
J45
Astma
Ukupno umrli u Gradu Zagrebu
-
1
-
-
1
-
145
208
285
284
205
187
80
93
126
131
146
136
207
4
4
5
2
8
2
3
8 040 8 161 8 380 7 890 8 442
% od ukupnog broja umrlih osoba u Gradu Zagrebu
1)
137
3,33
3,59
4,55
5,77
5,69
8 214 8 631
4,61
5,16
Grupe bolesti klasificirane su prema Meðunarodnoj klasifikaciji bolesti - X. revizija 1995.
Izvor: Zavod za javno zdravstvo »Dr. Andrija Štampar«
- Centar za gerontologiju
3.30. Vodeæi uzroci smrti u grupi bolesti dišnog sustava prema dobi u 2007.
Grupe bolesti1)
Ukupno umrli od bolesti dišnog
sustava
od toga:
J 13 Pneumonija uzrokovana
Streptococcus pneumoniae
J 18 Pneumonija
J 44 Kronièna opstruktivna pluæna
bolest
J 45 Astma
% od ukupnog broja umrlih osoba
u Gradu Zagrebu (total=8 631)
1)
Dobne skupine umrlih
Ukupno
umrli do 1g. 1-14 15-29 30-39 40-54 55-64 65-74 75-84
85 i Nepoviše g. znato
445
3
-
4
3
12
23
102
198
100
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
187
201
1
-
-
2
-
2
-
7
2
15
5
36
55
86
90
38
49
-
3
-
-
-
1
-
-
-
1
1
-
5,16
0,03
-
0,05
0,03
0,14
0,27
1,18
2,30
1,16
-
Grupe bolesti klasificirane su prema Meðunarodnoj klasifikaciji bolesti - X. revizija 1995.
Izvor: Zavod za javno zdravstvo »Dr. Andrija Štampar«
- Centar za gerontologiju
116
4. Socijalna skrb
4.1. Ustanove socijalne skrbi, stanje 31. prosinca
Domovi socijalne
skrbi za djecu
Ukupno
Domovi za tjelesno
ili mentalno
ošteæene osobe
(djecu/odrasle)
Centri
socijalne
skrbi
Domovi socijalne
skrbi za odrasle
i starije osobe
2006. 2008. 2010. 2006. 2008. 2010. 2006. 2008. 2010. 2006. 2008. 2010. 2006. 2008. 2010.
38
11
11
11
-
-
Broj korisnika
Ustanove
6 188 6 667 6 772 1 789 2 151 716 4 399 4 516 4 657
70
73
73
22
24
14
37
38
-
-
-
-
- 1399
10
Zaposleni
2 880 3 010 3 039 1 095 1 117 310 1 470 1 583 1 616 315 310 318
-
-
795
-
-
61
od toga:
- odgajatelji
250
224
205
250
224 144
-
-
-
-
-
-
320
-
-
-
-
-
61
68 189 184 190
-
-
17
-
-
423
- zdravstveno osoblje
382
410
423
93
105
42
289
305
- socijalni radnici
272
282
287
26
29
12
57
69
- ostali struèni djelatnici1)
858
884
958
419
394
29
361
408
- administrativno osoblje
168
164
163
52
46
10
86
87
88
30
31
28
-
-
37
- ostali
950 1 046 1 003
255
319
73
677
714
717
18
13
17
-
-
196
1)
423
78
82
83
Ostali struèni djelatnici su: pedagozi, profesori, psiholozi, terapeuti, njegovatelji, defektolozi, pravnici i instruktori
4.2. Maloljetni i punoljetni korisnici socijalne skrbi
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.
Maloljetni korisnici - ukupno
2010. 2011.
14 132 15 590 16 781 16 725 18 283 19 036 19 054 18 320 18 736 19 315
Djeca i mladež prema kojima je primijenjena mjera obiteljsko-pravne zaštite
6 059 6 545 5 551 5 703 6 069 6 611 6 663 6 775 7 118 7 518
Djeca i mladež društveno neprihvatljivog
ponašanja
1 719 2 024 2 042 2 222 2 835 2 740 2 906 2 410 2 337 2 248
Tjelesno ili mentalno ošteæena djeca i mladež
3 691 3 886 3 834 3 754 4 318 4 753 4 251 3 879 3 652 3 749
Psihièki bolesna djeca i mladež te ovisnici
Djeca i mladež u stanju razlièitih potreba
socijalne skrbi
Punoljetni korisnici - ukupno
428
267
431
400
493
472
395
261
316
269
2 235 2 868 4 923 4 646 4 568 4 460 4 839 4 995 5 313 5 531
32 636 33 117 36 426 37 049 37 594 37 476 38 514 39 674 41 161 4 250
Osobe koje nemaju dovoljno sredstava za život 13 065 12 812 13 265 13 229 12 911 7 412 7 394 7 504 7 875 8 253
Osobe koje nemaju dovoljno prihoda za
uzdržavanje
Osobe društveno neprihvatljivog ponašanja
-
-
-
-
- 5 947 5 830 6 123 6 841 7 046
1 897 1 982 2 074 2 152 2 445 3 394 3 559 3 714 3 873 4 010
Tjelesno ili mentalno ošteæene osobe
3 361 3 737 4 737 4 782 5 173 5 625 5 672 5 964 6 276 6 455
Psihièki bolesne osobe i ovisnici
3 141 3 210 3 462 3 771 3 758 3 843 3 816 3 794 3 829 3 783
Odrasle osobe u stanju razlièitih potreba
socijalne skrbi
11 172 11 376 12 888 13 115 13 307 11 255 12 243 12 575 12 467 13 043
117
4.3. Prava, usluge i mjere socijalne skrbi
Prava, usluge i mjere socijalne skrbi
2002.
Skrbništvo i
posvojenje
Skrb izvan
vlastite obitelji
3 595
3 646
Odgojne
mjere zaštite
i sigurnosti
Novèane
Pomoæ za
pomoæi i drugi
osposobljavanje materijalni oblici
pomoæi
1 215
581
36 661
Ostali oblici
skrbi i usluge
81 726
2003.
3 633
3 827
1 175
572
29 700
79 208
2004.
3 808
4 099
1 538
569
27 597
81 022
2005.
4 030
4 379
1 814
570
28 301
79 916
2006.
4 283
4 655
1 569
602
33 711
79 242
2007.
5 148
4 275
1 327
622
32 821
78 512
2008.
4 729
4 503
1 435
475
26 772
77 570
2009.
4 443
4 639
1 389
411
30 561
71 220
2010.
4 701
4 781
1 547
385
34 252
70 543
2011.
4 576
4 818
1 454
402
32 285
78 304
4.4. Društvena davanja za djecu
Korisnici stalnog
doplatka za djecu
(prosjek)
1)
Broj djece
(prosjek)
Isplaæeni doplatak
za djecu
u tis. kuna
Prosjeèan godišnji
doplatak po djetetu
u kunama
Broj sluèajeva
isplate za opremu
djeteta1)
2002.
29 670
55 595
183 519
3 301
9 590
2003.
29 367
54 587
172 618
3 162
10 050
2004.
27 085
50 426
160 154
3 176
10 388
2005.
25 237
47 262
160 340
3 393
10 777
2006.
23 758
43 644
150 368
3 445
10 475
2007.
22 831
42 492
181 908
4 281
11 022
2008.
24 992
46 990
214 547
4 566
11 227
2009.
23 055
43 556
203 220
4 666
11 894
2010.
22 275
42 200
202 616
4 801
12 203
2011.
22 428
41 957
195 505
4 660
11 726
Podaci se odnose na broj isplata za podruèje Grada Zagreba i Zagrebaèke županije - Podruèni ured Zagreb.
Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje - Središnja služba Zagreb
i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
118
4.5. Djeèji vrtiæi i druge pravne osobe koje ostvaruju programe
predškolskog odgoja
poèetak pedagoške godine
2002./03. 2003./04. 2004./05. 2005./06. 2006./07. 2007./08. 2008./09. 2009./10. 2010./11. 2011./12.
Djeèji vrtiæi i druge
pravne osobe1)- ukupno
prema osnivaèu
državni
200
206
218
218
220
226
235
260
271
278
180
180
182
182
184
189
191
205
210
216
privatni
vjerskih zajednica
Djeca - ukupno
5
9
20
20
20
21
28
40
47
48
15
17
16
16
16
16
16
15
14
14
31 274 32 169 32 884
34 713
28 032 28 243 29 663 30 003
36 833 37 209
prema godinama života
6 604
6 871
8 349
8 808
od 3 do 5 godina
do 3 godine
11 794 11 488 11 807
6 408
11 581
11 987 12 369 13 040
13 839
14 297 14 715
5 do 7 i stariji od
7 godina
9 830 10 317 11 252
11 551
11 426 11 517 11 495
12 066
12 693 12 520
Zaposleni - ukupno
6 438
7 861
8 283
9 843
9 974
4 210
4 296
4 367
4 299
4 694
4 964
5 104
5 331
5 466
5 550
odgojitelji i uèitelji
2 308
2 403
2 490
2 411
2 718
2 899
2 932
3 062
3 148
3 233
zdravstveno osoblje
289
281
258
247
249
240
236
237
220
216
1 613
1 612
1 619
1 641
1 727
1 825
1 936
2 032
2 098
2 101
u tome:
ostali
1)
Svaka teritorijalno odvojena jedinica (podruèni odjel) smatra se vrtiæem.
4.6. Domovi uèenika i studenata
Uèenièki domovi
2002.
domovi
uèenici ukupno
15
2 616
Studentski domovi
uèenice
1 263
domovi
studenti ukupno
studentice
5
7 264
4 323
2003.
15
2 594
1 244
5
7 171
4 406
2004.
15
2 561
1 253
5
7 274
4 415
2005.
15
2 696
1 325
5
7 245
4 442
2006.
15
2 830
1 379
5
7 007
4 315
2007.
15
2 635
1 324
5
7 196
4 426
2008.
15
2 792
1 406
5
7 152
4 035
2009.
15
2 702
1 424
5
7 087
4 414
2010.
15
2 703
1 411
4
7 143
4 504
2011.
15
2 612
1 406
4
7 368
4 620
119
4.7. Prognanici prema regiji stalnog prebivališta - Popis prognanika ožujak 1992.
Grad Zagreb
Slavonska
regija
Bilogorsko-podravska
regija
Karlovaèka
regija
Lièka
regija
Dalmatinska
regija
Sisaèka
regija
Ostalo
25 823
2 354
5 480
2 380
4 189
12 717
4 469
Izvor: Ured za prognanike, povratnike i izbjeglice
4.8. Prognanici prema datumu izbjega - Popis prognanika ožujak 1992.
Ukupno
Grad Zagreb
57 539
Od 17.8.1990.
Od Uskrsa 1991. Od lipnja 1991.
do Uskrsa 1991.
do lipnja 1991. do 8.10.1991.
(Plitvice)
494
1 306
33 881
Od 8.10.1991.
do 15.1.1992.
Od 15.1.1992.
do dolaska
UNPROFOR-a
19 909
1 949
- 17. kolovoza 1990. prve barikade na cestama u okolici Knina i Graèaca
- 31. ožujka 1991. dogaðaji na Plitvicama, napadnute policijske snage MUP-a
- lipanj 1991. proširenje napada na Hrvatsku od strane bivše JNA i srpskih pobunjenika. 25. lipnja, Sabor RH
donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske
- 8. listopada 1991. proglašenje nezavisnosti Republike Hrvatske
- 15. sijeènja 1992. priznanje samostalnosti Republike Hrvatske od Europske zajednice
- 10. ožujka 1992. dolazak prethodnice UNPROFOR-a sa zapovjednikom i stožerom
Izvor: Ured za prognanike, povratnike i izbjeglice
4.9. Prognanici i izbjeglice u 1992.1)
Prognanici i izbjeglice
Ukupno
ožujak
94 539
prognanici
izbjeglice
57 539
37 000
travanj
100 785
62 080
38 705
svibanj
126 760
64 700
62 060
lipanj
142 707
68 434
74 273
srpanj
141 079
65 642
75 437
kolovoz
153 680
64 298
89 382
rujan
153 334
65 837
87 497
listopad
151 036
65 738
85 298
studeni
147 768
65 307
82 461
prosinac
145 627
65 283
80 344
1)
Prikazani podaci odnose se na prognanike i izbjeglice, koji su bili evidentirani u Centrima za socijalni rad od mjeseca
ožujka 1992. god. kada je izvršen Popis prognanika.
Izvor: Ured za prognanike, povratnike i izbjeglice
120
4.10. Prognanici - djeca, uèenici i studenti - Popis prognanika ožujak 1992.
Djeca predškolske dobi
u jaslicama
Uèenici
u vrtiæu
osnovne škole
Studenti
srednje škole
studenti
apsolventi
Grad Zagreb
1 820
4 312
8 117
4 713
2 289
Muški
Ukupno
916
2 191
4 135
2 172
750
339
81
Ženski
904
2 121
3 982
2 541
1 539
258
Izvor: Ured za prognanike, povratnike i izbjeglice
4.11. Prognanici prema zdravstvenom stanju - Popis prognanika ožujak 1992.
Bolesni
Ukupno
Zdravi
Invalidnost
Ranjeni
akutno
kronièno
teška
Potrebna
Trudnice
stalna
njega
nepokretan
Grad Zagreb
Ukupno
57 539
39 508
489
2 768
11 737
1 405
539
863
Muški
21 701
14 980
339
1 001
4 164
770
166
281
230
-
Ženski
35 838
24 528
150
1 767
7 573
635
373
582
230
Izvor: Ured za prognanike, povratnike i izbjeglice
4.12. Prognanici i izbjeglice - stanje krajem godine
Ukupno
1993.
1994.
1995.
1996.
1997.
1998.
1999.
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
119
78
83
72
20
15
12
9
8
4
2
1
1
428
876
366
370
487
504
730
870
071
255
847
670
130
914
481
377
292
213
Prognanici
51
27
29
23
10
10
8
5
4
2
2
1
242
857
980
557
347
903
376
688
047
716
123
017
595
426
273
196
140
113
Izbjeglice
68
51
53
48
10
4
4
4
4
1
188
019
386
813
140
601
354
182
024
539
724
653
535
488
208
181
152
100
Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
Uprava za podruèja posebne državne skrbi
121
4.13. Prognanici i izbjeglice prema Centrima socijalne skrbi
- stanje krajem godine
Naziv Centra
socijalne skrbi
Prognanici
Ukupno
ukupno
iz hrvatskog
Podunavlja
iz drugih
podruèja RH
Izbjeglice
2007.
Ukupno
Centar
Èrnomerec
Dubrava
Maksimir
Medvešèak
Novi Zagreb
Pešæenica
Sesvete
Susedgrad
Trešnjevka
Trnje
481
11
18
58
57
18
125
57
26
33
64
14
273
6
2
25
53
15
82
2
18
16
43
11
235
3
2
25
36
13
76
1
18
16
34
11
38
3
17
2
6
1
9
-
208
5
16
33
4
3
43
55
8
17
21
3
2008.
Ukupno
Centar
Èrnomerec
Dubrava
Maksimir
Medvešèak
Novi Zagreb
Pešæenica
Sesvete
Susedgrad
Trešnjevka
Trnje
377
11
18
52
48
17
51
51
28
27
60
14
196
5
2
21
44
14
22
2
18
16
40
12
169
3
2
21
32
12
21
1
18
16
31
12
27
2
12
2
1
1
9
-
181
6
16
31
4
3
29
49
10
11
20
2
2009.
Ukupno
Centar
Èrnomerec
Dubrava
Maksimir
Medvešèak
Novi Zagreb
Pešæenica
Sesvete
Susedgrad
Trešnjevka
Trnje
292
9
13
30
43
12
36
45
22
22
48
12
140
4
1
2
38
9
13
2
16
12
33
10
137
4
1
2
36
9
12
2
16
12
33
10
3
2
1
-
152
5
12
28
5
3
23
43
6
10
15
2
2010.
Ukupno
Centar
Èrnomerec
Dubrava
Maksimir
Medvešèak
Novi Zagreb
Pešæenica
Sesvete
Susedgrad
Trešnjevka
Trnje
213
5
11
27
31
7
31
26
16
15
33
11
113
4
1
2
29
4
13
16
10
25
9
109
4
1
2
27
4
11
16
10
25
9
4
2
2
-
100
1
10
25
2
3
18
26
5
8
2
Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
Uprava za podruèja posebne državne skrbi
122
5. Mirovinsko i invalidsko osiguranje
5.1. Osiguranici prema osnovama osiguranja
stanje: 31. prosinca
Broj osiguranika
2002.
Ukupno
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
433 113 445 582 453 675 471 661 491 583 468 230 478 189 461 908 445 363 443 100
Radnici i s njima izjednaèene osobe 415 884 424 065 432 200 450 123 470 382 447 387 457 885 442 585 427 111 425 345
Obrtnici i profesionalne djelatnosti
Poljoprivrednici
15 618 20 102 20 347 20 554 20 323 20 073 19 598 18 684 17 657 17 161
1 611
1 415
1 128
984
878
770
706
639
595
594
Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje - Središnja služba Zagreb
5.2. Korisnici mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju
stanje: 31. prosinca
Ukupno
Broj korisnika
Prosjeèan staž
Prosjeèna mjeseèna
mirovina u kunama1)
Starosna
Broj korisnika
Prosjeèan staž
Prosjeèna mjeseèna
mirovina u kunama1)
Invalidska
Broj korisnika
Prosjeèan staž
Prosjeèna mjeseèna,
mirovina u kunama1)
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
197 557
30
194 478 193 788 192 593 191 985 191 893 192 929 194 190 197 085 197 554
30
30
30
31
31
31
31
31
31
1 935,43 2 157,16 2 268,92 2 345,07 2 432,32 2 567,51 2 745,53 2 795,65 2 811,17 2 810,15
122 746
33
121 131 120 452 119 944 119 559
33
33
33
34
119 521 120 211 120 803 123 974 124 759
34
34
34
34
34
2 121,60 2 343,92 2 465,62 2 545,81 2 638,00 2 795,86 2 995,64 3 045,60 3 063,10 3 064,16
43 386
24
42 202
23
42 195
24
41 678
24
41 638
26
41 970
24
42 547
24
43 286
24
43 369
24
43 034
24
1 617,13 1 827,73 1 919,34 1 973,30 2 042,46 2 140,62 2 276,43 2 321,73 2 323,98 2 312,75
Obiteljska
Broj korisnika
31 425
31 145 31 141 30 971 30 788 30 402 30 171 30 101 29 742 29 765
Prosjeèan staž
28
28
28
28
30
30
30
30
30
31
Prosjeèna mjeseèna ,
mirovina u kunama1) 1 648,27 1 877,17 1 981,69 2 067,73 2 160,85 2 259,12 2 410,50 2 473,99 2 471,46 2 464,66
1)
Prosjeène mjeseène mirovine umanjene su za porez i prirez. Od mirovine za srpanj 2009. mirovine su umanjene za
poseban porez prema Zakonu o posebnom porezu na plaæe, mirovine i druge primitke (NN, br. 94/09), koji se
primjenjivao do 1. studenoga 2010. (NN, br. 91/10.).
Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje - Središnja služba Zagreb
123
5.3. Korisnici mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i osnovama
osiguranja
stanje: 31.prosinca
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
Radnici i s njima izjednaèene osobe
Ukupno
Broj korisnika
189 800 187 429 186 615 185 309 184 522 184 317 185 221 186 309 188 987 189 364
Prosjeèan staž
30
30
30
30
31
31
31
31
31
31
Prosjeèna mjeseèna
1 962,76 2 182,07 2 296,00 2 373,74 2 463,04 2 600,33 2 780,85 2 831,66 2 848,12 2 847,39
mirovina, u kunama1)
Starosna
Broj korisnika
118 686 117 429 116 655 116 056 115 591 115 500 116 094 116 621 119 610 120 302
Prosjeèan staž
33
33
33
33
34
34
34
34
34
34
Prosjeèna mjeseèna
mirovina, u kunama1) 2 150,79 2 370,59 2 494,63 2 576,59 2 670,48 2 830,26 3 032,57 3 082,72 3 101,14 3 102,68
Invalidska
Broj korisnika
41 092 40 117 40 042 39 478 39 339 39 558 40 072 40 678 40 696 40 356
Prosjeèan staž
24
23
24
24
24
24
24
24
24
24
Prosjeèna mjeseèna
mirovina, u kunama1) 1 633,44 1 841,96 1 935,74 1 990,48 2 061,74 2 162,10 2 300,13 2 346,92 2 350,45 2 338,74
Obiteljska
Broj korisnika
30 022 29 883 29 918 29 775 29 592 29 259 29 055 29 010 28 681 28 706
Prosjeèan staž
28
28
28
28
30
30
31
31
31
31
Prosjeèna mjeseèna
mirovina, u kunama1) 1 670,79 1 897,88 2 003,67 2 091,22 2 186,22 2 285,17 2 438,05 2 502,00 2 499,09 2 492,60
Obrtnici
Ukupno
Broj korisnika
4 924
4 882
4 986
5 083
5 235
5 350
5 497
5 687
5 929
6 084
Prosjeèan staž
29
29
29
29
29
29
29
29
29
29
Prosjeèna mjeseèna
mirovina, u kunama1) 1 624,21 1 798,97 1 875,14 1 927,23 1 979,76 2 084,87 2 218,85 2 250,86 2 234,70 2 214,56
Starosna
Broj korisnika
2 111
2 138
2 227
2 313
2 389
2 460
2 567
2 663
2 850
2 982
Prosjeèan staž
34
34
31
34
34
34
34
34
34
34
Prosjeèna mjeseèna
mirovina, u kunama1) 1 830,32 1 997,74 2 077,32 2 122,34 2 180,53 2 317,91 2 478,00 2 509,36 2 481,06 2 445,63
Invalidska
Broj korisnika
1 689
1 671
1 727
1 768
1 850
1 946
2 005
2 122
2 199
2 222
Prosjeèan staž
24
24
24
24
24
24
24
24
24
24
Prosjeèna mjeseèna
mirovina, u kunama1) 1 571,07 1 733,41 1 795,00 1 843,37 1 881,81 1 953,06 2 055,56 2 081,03 2 058,92 2 047,83
Obiteljska
Broj korisnika
1 124
1 073
1 032
1 002
996
944
925
902
880
880
Prosjeèan staž
29
29
29
28
28
28
28
27
24
27
Prosjeèna mjeseèna
1 316,98 1 504,78 1 572,62 1 624,72 1 680,13 1 749,29 1 853,62 1 887,20 1 876,06 1 852,56
mirovina, u kunama1)
1)
Prosjeène mjeseène mirovine umanjene su za porez i prirez. Od mirovine za srpanj 2009. mirovine su umanjene za
poseban porez prema Zakonu o posebnom porezu na plaæe, mirovine i druge primitke (NN, br. 94/09), koji se
primjenjivao do 1. studenoga 2010. (NN, br. 91/10.).
124
5.3. Korisnici mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i osnovama
osiguranja (nastavak)
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2 169
20
2 105
20
Poljoprivrednici
Ukupno
Broj korisnika
Prosjeèan staž
Prosjeèna mjeseèna
mirovina, u kunama1)
Starosna
Broj korisnika
Prosjeèan staž
Prosjeèna mjeseèna
mirovina, u kunama1)
Invalidska
Broj korisnika
Prosjeèan staž
Prosjeèna mjeseèna
mirovina, u kunama1)
Obiteljska
Broj korisnika
Prosjeèan staž
Prosjeèna mjeseèna
mirovina, u kunama1)
1)
2 833
17
2 167
18
2 187
18
2 201
18
2 228
19
2 226
19
2 211
19
2 194
19
647,70
806,35
855,44
896,49
1 949
19
1 564
19
1 570
19
1 575
19
662,91
811,29
861,64
899,99
605
15
639,75
414
16
828,15
426
16
880,41
432
449
466
470
486
474
456
16
17
17
18
18
18
18
935,18 1 015,38 1 100,13 1 198,13 1 264,41 1 281,16 1 303,19
279
13
189
14
191
14
194
14
200
14
199
14
191
14
189
14
181
15
179
15
558,72
717,93
748,84
781,87
800,81
848,36
916,73
975,15
987,29
993,12
951,68 1 010,05 1 095,96 1 150,08 1 167,60 1 181,43
1 579
20
1 561
21
1 550
20
1 519
20
1 514
21
1 470
21
952,67 1 003,78 1 087,07 1 135,27 1 153,60 1 166,59
Prosjeène mjeseène mirovine umanjene su za porez i prirez. Od mirovine za srpanj 2009. mirovine su umanjene za
poseban porez prema Zakonu o posebnom porezu na plaæe, mirovine i druge primitke (NN, br. 94/09), koji se
primjenjivao do 1. studenoga 2010. (NN, br. 91/10).
prosje ne mirovine u kunama
Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje - Središnja služba Zagreb
125
6. Zaposlenost, nezaposlenost i zapošljavanje
6.1. Zaposleni, stanje 31. ožujka
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
Ukupno
333 362 348 957 369 569 371 525 388 581 406 711 421 585 424 263 408 864 397 365
Zaposleni u pravnim osobama svih
oblika vlasništval)
287 035 301 389 321 3424) 323 090 339 802 358 457 374 108 378 938 367 764 359 430
Zaposleni u obrtu i djelatnostima
slobodnih profesija 2)
44 571 46 039
46 998 47 354 47 838 47 415
46 725 44 635 40 479
37 348
Poljoprivrednici3)
1 756
1 529
1 229
1 081
941
839
752
690
621
587
žene
...
...
...
519
444
395
350
318
283
249
Ukljuèen je procijenjeni broj zaposlenih u pravnim osobama koji imaju manje od 10 zaposlenih, a za koje nije primljen
izvještaj (procjena prema podacima godišnjih financijskih statistièkih izvještaja koje prikuplja i obraðuje FINA).
2)
Podatak preuzet od Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
3)
Podatak preuzet od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje - Središnja služba Zagreb
4)
Podaci o zaposlenima u pravnim osobama od 2004. nisu direktno usporedivi s podacima iz prethodnih godina. Do 2003. godine
u podatke nisu ukljuèene zaposlene osobe u ministarstvima obrane i policije.
broj zaposleni
1)
126
6.2. Zaposleni prema podruèjima NKD-a 2007. i spolu, stanje 31. ožujka
Broj zaposlenih1)
2009.
ukupno
UKUPNO
A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
B Rudarstvo i vaðenje
2010.
žene
424 263 201 448
1 727
727
ukupno
2011.
žene
408 838 196 094
1 621
666
ukupno
žene
397 365 191 671
1 701
677
3 117
1 129
1 947
628
1 642
488
54 355
19 804
50 318
18 408
47 003
16 814
D Opskrba elektriènom energijom,
plinom, parom i klimatizacija
3 643
1 002
3 502
966
3 633
1 011
E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih
voda, gospodarenje otpadom te
djelatnosti sanacije okoliša
4 074
687
4 117
742
4 011
651
C Preraðivaèka industrija
F Graðevinarstvo
35 823
4 548
31 203
4 210
27 334
3 817
G Trgovina na veliko i na malo; popravak
motornih vozila i motocikala
81 782
40 842
77 415
38 609
74 572
36 998
H Prijevoz i skladištenje
21 481
5 818
20 686
5 463
20 689
5 464
14 922
7 542
14 783
7 368
14 264
7 012
J Informacije i komunikacije
21 762
9 203
21 668
8 949
21 656
8 757
K Financijske djelatnosti
i djelatnosti osiguranja
19 376
13 090
19 624
13 038
19 680
13 141
I
Djelatnosti pružanja smještaja te
pripreme i usluživanja hrane
2 992
1 336
3 211
1 385
2 917
1 332
M Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti
L Poslovanje nekretninama
32 932
15 737
32 414
15 410
32 302
15 289
N Administrativne i pomoæne
uslužne djelatnosti
15 769
6 857
16 127
7 034
15 718
7 047
O Javna uprava i obrana; obvezno
socijalno osiguranje
34 184
17 455
34 290
17 840
34 186
17 723
P Obrazovanje
26 981
20 037
27 372
20 433
27 714
20 744
Q Djelatnosti zdravstvene zaštite
i socijalne skrbi
27 878
22 116
28 116
22 272
28 441
22 414
R Umjetnost, zabava i rekreacija
10 048
5 502
9 420
5 067
9 107
4 820
S Ostale uslužne djelatnosti
10 327
7 024
10 055
6 740
9 911
6 678
1 043
969
916
848
853
778
47
23
33
18
31
16
T Djelatnosti kuæanstava kao poslodavaca;
djelatnosti kuæanstava koja proizvode
razlièitu robu i pružaju razlièite usluge
za vlastite potrebe
Nerazvrstani prema djelatnostima
1)
Ukljuèen je procijenjeni broj zaposlenih u pravnim osobama koji imaju manje od 10 zaposlenih, a za koje nije primljen
izvještaj (procjena prema podacima godišnjih financijskih statistièkih izvještaja koje prikuplja i obraðuje FINA).
Podaci o osobama zaposlenim u obrtu i slobodnim profesijama preuzeti su od Državnog zavoda za statistiku Republike
Hrvatske, a broj poljoprivrednika od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje - Središnja služba Zagreb.
127
6.3. Zaposleni u pravnim osobama prema podruèjima NKD-a 2007. i spolu,
stanje 31. ožujka
Broj zaposlenih1)
2009.
ukupno
UKUPNO
A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
B Rudarstvo i vaðenje
C Preraðivaèka industrija
2010.
žene
378 938 179 584
ukupno
2011.
žene
367 764 176 240
ukupno
žene
359 430 173 379
910
346
910
350
972
367
3 097
1 125
1 927
623
1 627
486
47 305
16 675
43 976
15 612
41 212
14 240
D Opskrba elektriènom energijom,
plinom, parom i klimatizacija
3 643
1 002
3 502
966
3 633
1 011
E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih
voda, gospodarenje otpadom te
djelatnosti sanacije okoliša
4 067
685
4 106
739
4 001
648
F Graðevinarstvo
30 921
4 072
27 341
3 833
24 126
3 515
G Trgovina na veliko i na malo; popravak
motornih vozila i motocikala
74 812
37 157
71 342
35 516
69 207
34 362
H Prijevoz i skladištenje
19 218
5 678
18 610
5 346
18 710
5 365
I
Djelatnosti pružanja smještaja te
pripreme i usluživanja hrane
8 442
4 410
8 924
4 582
8 925
4 519
J Informacije i komunikacije
21 289
9 078
21 211
8 842
21 218
8 659
K Financijske djelatnosti
i djelatnosti osiguranja
19 293
13 047
19 551
13 000
19 608
13 107
2 883
1 269
3 119
1 335
2 815
1 271
M Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti
L Poslovanje nekretninama
28 030
13 056
27 707
12 832
27 667
12 725
N Administrativne i pomoæne
uslužne djelatnosti
14 903
6 401
15,299
6 622
14 939
6 651
O Javna uprava i obrana; obvezno
socijalno osiguranje
33 732
17 206
33 779
17 563
33 678
17 482
P Obrazovanje
26 889
20 021
27 283
20 412
27 620
20 715
Q Djelatnosti zdravstvene zaštite
i socijalne skrbi
24 992
19 775
25 290
19 988
25 752
20 258
R Umjetnost, zabava i rekreacija
8 407
4 888
7 804
4 466
7 614
4 291
S Ostale uslužne djelatnosti
6 105
3 693
6 083
3 613
6 106
3 707
1)
Ukljuèen je procijenjeni broj zaposlenih u pravnim osobama koji imaju manje od 10 zaposlenih, a za koje nije primljen
izvještaj (procjena prema podacim godišnjih financijskih statistièkih izvještaja koje prikuplja i obraðuje FINA).
128
6.4. Zaposleni u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija prema podruèjima
NKD-a 2007. i spolu, stanje 31. ožujka
Broj zaposlenih1)
2009.
UKUPNO
A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
B Rudarstvo i vaðenje
C Preraðivaèka industrija
D Opskrba elektriènom energijom,
plinom, parom i klimatizacija
E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih
voda, gospodarenje otpadom te
djelatnosti sanacije okoliša
2010.
2011.
ukupno
žene
ukupno
žene
ukupno
žene
44 635
21 546
40 479
19 598
37 348
18 043
127
63
116
60
142
61
20
4
20
5
15
2
7 050
3 129
6 342
2 796
5 791
2 574
-
-
-
-
-
-
7
2
11
3
10
3
F Graðevinarstvo
4 902
476
3 862
377
3 208
302
G Trgovina na veliko i na malo; popravak
motornih vozila i motocikala
6 970
3 685
6 073
3 093
5 365
2 636
H Prijevoz i skladištenje
2 263
140
2 076
117
1 979
99
6 480
3 132
5 859
2 786
5 339
2 493
473
125
457
107
438
98
I
Djelatnosti pružanja smještaja te
pripreme i usluživanja hrane
J Informacije i komunikacije
K Financijske djelatnosti i
djelatnosti osiguranja
83
43
73
38
72
34
L Poslovanje nekretninama
109
67
92
50
102
61
4 902
2 681
4 707
2 578
4 635
2 564
N Administrativne i pomoæne
uslužne djelatnosti
M Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti
866
456
828
412
779
396
O Javna uprava i obrana; obvezno
socijalno osiguranje
452
249
511
277
508
241
92
16
89
21
94
29
Q Djelatnosti zdravstvene zaštite
i socijalne skrbi
2 886
2 341
2 826
2 284
2 689
2 156
R Umjetnost, zabava i rekreacija
1 641
614
1 616
601
1 493
529
S Ostale uslužne djelatnosti
4 222
3 331
3 972
3 127
3 805
2 971
1 043
969
916
848
853
778
47
23
33
18
31
16
P Obrazovanje
T Djelatnosti kuæanstava kao poslodavaca;
djelatnosti kuæanstava koja proizvode
razlièitu robu i pružaju razlièite usluge
za vlastite potrebe
Nerazvrstani prema djelatnostima
1)
Podaci o osobama zaposlenim u obrtu i slobodnim profesijama preuzeti su od Državnog zavoda za statistiku Republike
Hrvatske.
129
6.5. Zaposleni u pravnim osobama prema oblicima vlasništva,
stanje 31. ožujka
2004.
Ukupno
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
302 385 303 292 320 037 331 823
346 612
359 140
343 194
330 104
Državno vlasništvo
javno komunalno i slièno
pretvorba u tijeku
pretvorba nije zapoèela
122 952 117 442 124 484 124 018
121 192 116 294 121 512 122 211
1 046
399
508
1 043
714
749
2 464
764
129 223
128 003
537
683
127 895
126 890
636
369
127 375
-
127 572
-
Privatno vlasništvo
od osnivanja
nakon pretvorbe
148 763 154 783 169 044 177 330
108 206 117 715 132 703 146 828
40 557 37 068 36 341 30 502
187 466
155 136
32 330
201 873
173 101
28 772
192 961
-
179 298
-
Zadružno vlasništvo
212
196
198
142
146
152
141
105
Mješovito vlasništvo
pretežno privatno
pretežno državno
30 458
16 648
13 810
30 871
15 177
15 694
26 311
10 727
15 584
30 333
16 122
14 211
29 777
13 256
16 521
29 222
21 047
8 173
22 717
-
23 129
-
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
Državno vlasništvo
javno komunalno i slièno
pretvorba u tijeku
pretvorba nije zapoèela
40,6
40,1
0,3
0,2
38,7
38,3
0,1
0,3
38,9
37,9
0,2
0,8
37,4
36,9
0,3
0,2
37,3
36,9
0,2
0,2
35,6
35,3
0,2
0,1
37,1
-
38,7
-
Privatno vlasništvo
od osnivanja
nakon pretvorbe
49,2
35,8
13,4
51,0
38,8
12,2
52,8
41,5
11,3
53,4
44,2
9,2
54,1
44,8
9,3
56,2
48,2
8,0
56,3
-
54,4
-
Zadružno vlasništvo
0,1
0,1
0,1
0,0
0,0
0,0
0,0
0,0
Mješovito vlasništvo
pretežno privatno
pretežno državno
10,1
5,5
4,6
10,2
5,0
5,2
8,2
3,4
4,8
9,2
4,9
4,3
8,6
3,8
4,8
8,2
5,9
2,3
6,6
-
6,9
-
Ukupno
%
Udjel broja zaposlenih u pravnim osobama prema oblicima vlasništva, u
razdoblju 2002.-2011., stanje 31. ožujka
60
50
40
30
20
10
0
2002.
2003.
2004.
2005.
Državno vlasništvo
130
2006.
2007.
Privatno vlasništvo
2008.
2009.
2010.
Mješovito vlasništvo
2011.
6.6. Zaposleni u pravnim osobama prema oblicima vlasništva i podruèjima
NKD-a 2007., stanje 31.ožujka 2011.
Ukupno
Ukupno
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
Rudarstvo i vaðenje
Preraðivaèka industrija
Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom
i klimatizacija
Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda,
gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša
Graðevinarstvo
Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih
vozila i motocikala
Prijevoz i skladištenje
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme
i usluživanja hrane
Informacije i komunikacije
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
Poslovanje nekretninama
Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti
Administrativne i pomoæne uslužne djelatnosti
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje
Obrazovanje
Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
Umjetnost, zabava i rekreacija
Ostale uslužne djelatnosti
Oblici vlasništva
Državno
Privatno
Zadužno
Mješovito
330 104
804
1 614
38 730
127 572
428
3 686
179 298
376
377
30 136
105
14
23 129
1 237
4 894
3 585
3 516
66
-
3
3 948
21 253
2 911
3 230
1 032
17 799
32
5
192
60 764
17 880
1 356
10 881
51 736
5 531
26
-
7 646
1 468
6 973
19 031
19 096
2 155
22 424
13 989
33 570
27 256
25 239
7 055
4 738
1 602
4 306
2 474
721
3 365
1 520
33 513
25 398
22 806
4 755
1 104
5 090
11 418
14 822
1 391
17 546
12 268
40
1 813
2 365
2 291
3 201
15
18
281
3 307
1 785
43
1 513
201
17
45
68
9
415
Struktura zaposlenih u pravnim osobama prema oblicima vlasništva,
stanje 31. ožujka 2011.
Mješovito vlasništvo
6,9%
Zadružno vlasništvo
0,0%
Državno vlasništvo
38,7%
Privatno vlasništvo
54,4%
131
6.7. Zaposleni u pravnim osobama prema stupnju struènog obrazovanja i
spolu, stanje 31. ožujka
2004.
Ukupno
Visoko struèno obrazovanje
doktori znanosti
magistri znanosti
ostali
Više struèno obrazovanje
Srednje struèno obrazovanje
Niže struèno obrazovanje
Visokokvalificirani
Kvalificirani
Polukvalificirani
Nekvalificirani
302
69
4
3
61
22
136
12
8
27
7
17
Žene
Visoko struèno obrazovanje
doktori znanosti
magistri znanosti
ostali
Više struèno obrazovanje
Srednje struèno obrazovanje
Niže struèno obrazovanje
Visokokvalificirani
Kvalificirani
Polukvalificirani
Nekvalificirani
144
36
1
1
33
12
67
6
2005.
112
222
105
963
154
243
728
224
024
898
998
775
302
72
4
4
63
22
137
12
7
26
7
17
179
473
550
875
048
403
127
940
833
7 718
4 217
8 468
145
38
1
1
34
12
67
7
2006.
787
035
133
029
873
841
560
097
519
418
068
249
319
76
4
4
68
24
148
11
7
27
6
18
677
222
600
967
655
911
390
061
832
7 326
3 589
8 346
152
40
1
2
36
13
71
6
2007.
627
652
269
291
092
019
529
303
270
211
598
045
331
80
3
4
72
25
157
11
6
26
6
17
791
705
653
134
918
323
930
433
811
7 629
3 319
8 641
158
43
1
2
39
14
76
6
823
355
997
134
224
495
805
074
768
073
889
364
2008.
346
85
4
4
76
26
166
11
6
25
7
17
2009.
612
195
555
356
284
727
802
580
335
337
343
293
359
89
4
4
80
27
175
10
5
25
6
17
927
121
617
075
429
425
051
365
710
7 162
3 142
7 951
166 294
46 236
1 827
2 193
42 216
15 072
80145
6 556
720
6 687
2 922
7 956
172
48
1
1
44
15
83
6
2010.
2011.
140 343 194 327 988
772 90 434 90 466
502
4 717
5 176
398
4 295
4 318
872 81 422 80 972
602 27 274 27 130
323 164 888 157 601
814 10 268
8 340
998
5 591
5 258
332 22 779 19 617
512
5 884
5 096
787 16 076 14 480
677 167 598 161 851
852 49 575 50 148
878
2 000
2 268
904
2 200
2 189
770 45 375 45 691
543 15 546 15 646
764 79 094 75 418
246
6 259
5 062
790
666
774
6 400
5 933
5 039
2 910
2 705
2 336
8 172
7 820
7 428
Ukupno
Visoko struèno obrazovanje
Više struèno obrazovanje
Srednje struèno obrazovanje
Niže struèno obrazovanje
Visokokvalificirani
Kvalificirani
Polukvalificirani
Nekvalificirani
100,0
22,9
7,4
45,3
4,0
2,7
9,2
2,6
5,9
100,0
23,8
7,5
45,5
4,0
2,5
8,7
2,3
5,7
100,0
24,0
7,5
46,5
3,5
2,3
8,5
2,1
5,6
100,0
24,2
7,7
47,6
3,3
2,0
7,9
2,1
5,2
100,0
24,6
7,7
48,1
3,4
1,8
7,3
2,1
5,0
100,0
25,0
7,7
48,8
3,0
1,7
7,1
1,8
4,9
100,0
26,4
8,0
48,0
3,0
1,6
6,6
1,7
4,7
100,0
27,6
8,3
48,1
2,5
1,6
6,0
1,5
4,4
Žene
Visoko struèno obrazovanje
Više struèno obrazovanje
Srednje struèno obrazovanje
Niže struèno obrazovanje
Visokokvalificirani
Kvalificirani
Polukvalificirani
Nekvalificirani
47,8
12,1
4,1
22,2
2,3
0,3
2,6
1,4
2,8
48,1
12,6
4,3
22,2
2,3
0,3
2,4
1,2
2,8
47,8
12,7
4,2
22,5
2,0
0,3
2,4
1,0
2,7
47,9
13,0
4,4
22,9
1,9
0,2
2,2
0,9
2,4
48,0
13,3
4,4
23,1
1,9
0,2
1,9
0,9
2,3
48,1
13,6
4,3
23,3
1,8
0,2
1,8
0,8
2,3
48,8
14,5
4,5
23,0
1,8
0,2
1,7
0,8
2,3
49,3
15,3
4,8
23,0
1,5
0,2
1,5
0,7
2,3
132
6.8. Zaposleni u pravnim osobama prema stupnju struènog obrazovanja,
podruèjima NKD-a 2007. i spolu, stanje 31. ožujka 2011.
Polukvalificirani
Nekvalificirani
Kvalificirani
Niže
Srednje
Više
ostali
magistri
doktori
znanosti
ukupno
Ukupno
Visokokvalificirani
Stupanj struènog obrazovanja
Visoko
Ukupno
ukupno 327 988 90 466 5 176 4 318 80 972 27 130 157 601 8 340 5 258 19 617 5 096 14 480
žene 161 851 50 148 2 268 2 189 45 691 15 646 75 418 5 062 774 5 039 2 336 7 428
Poljoprivreda, šumarstvo
i ribarstvo
ukupno
žene
772
345
278
102
4
1
19
7
255
94
25
12
271
139
61
24
2
-
26
7
45
27
64
34
Rudarstvo i vaðenje
ukupno
žene
1 614
474
518
190
3
1
29
9
486
180
101
41
668
202
29
18
91
-
185
15
3
2
19
6
Preraðivaèka industrija
Opskrba elektriènom
energijom, plinom, parom
i klimatizacija
ukupno
38 494 6 715
99
397 6 219 2 102 18 561 1 514 1 418
žene
13 747 2 773
47
190 2 536
4 611 1 101 2 472
655
6 689
937
164
977
467 1 085
ukupno
žene
3 585
1 003
844
325
10
1
66
27
768
297
252
81
1 471
481
63
44
559
4
223
15
56
6
117
47
Opskrba vodom; uklanjanje
otpadnih voda, gospodarenje ukupno
otpadom te djelatnosti
žene
sanacije okoliša
3 948
635
248
109
2
-
20
9
226
100
131
40
1 907
316
198
46
225
1
315
19
122
6
802
98
ukupno
žene
21 051 2 255
3 109
729
10
1
57 2 188 1 338
10
718 360
8 942
1 605
532
103
534 4 181 1 042 2 227
8
103
40 161
kupno
žene
59 979 9 443
31 274 5 027
36
11
220 9 187 3 373 39 634
86 4 930 1 567 20 986
999
493
507 3 736
194 1 968
405 1 882
146
893
ukupno
žene
17 852 2 212
5 184
957
7
1
105 2 100 1 315 10 942
32
924 537 3 194
691
140
433 1 455
10
88
133
30
671
228
Graðevinarstvo
Trgovina na veliko i na
malo; popravak motornihu
vozila i motocikala
Prijevoz i skladištenje
Djelatnosti pružanja smještaja ukupno
te pripreme i usluživanja hrane žene
6 973
3 862
472
258
3
-
14
7
455
251
225
112
4 165
2 179
284
222
163
63
715
288
248
191
701
549
Informacije i komunikacije
ukupno
žene
18 996 8 018
7 810 3 558
30
13
286 7 702 1 560
130 3 415 573
8 513
3 443
173
81
307
25
269
53
34
15
122
62
Financijske djelatnosti i
djelatnosti osiguranja
ukupno
žene
18 980 8 244
12 823 5 154
26
7
362 7 856 1 947
208 4 939 1 275
8 425
6 173
146
102
51
28
102
45
3
2
62
44
Poslovanje nekretninama
ukupno
1 990
354
2
8
344
204
1 020
108
26
139
20
119
žene
914
190
1
-
189
99
502
38
2
26
5
52
466 9 851 1 662
211 4 771 683
7 968
3 721
302
150
154
25
464
51
73
25
254
90
8 699
2 712
622
389
130
51
605
242
188 1 871
82 1 540
785 12 389 3 064 15 012
361 7 441 1 512 6 980
327
287
275
100
852
154
183
92
Struène, znanstvene
i tehnièke djelatnosti
ukupno
žene
22 268 11 391 1 074
10 264 5 519 537
Administrativne i pomoæne
uslužne djelatnosti
ukupno
žene
13 812 1 203
5 973
718
1
-
Javna uprava i obrana;
ukupno
obvezno socijalno osiguranje
žene
33 430 13 344
17 162 7 864
170
62
Obrazovanje
33 1 169
16
702
494
239
373
173
ukupno
27 238 15 109 3 034
698 11 377 5 024
4 009
828
167
595
232 1 274
žene
20 527 10 351 1 236
395 8 720 4 550
3 048
787
50
351
167 1 223
556 5 124 3 547 11 325 1 039
367 3 618 2 923 9 457 865
136
35
Djelatnosti zdravstvene
zaštite i socijalne skrbi
ukupno
žene
25 239 6 297
19 925 4 311
617
326
Umjetnost, zabava
i rekreacija
ukupno
žene
7 029 2 230
4 074 1 269
33
16
Ostale uslužne djelatnosti
ukupno
4 738 1 291
15
žene
2 746
744
7
141 2 056
100 1 153
446
214
3 682
2 184
301
234
44
8
674 1 144 1 077
415 994
925
190
82
25
15
111
68
56 1 220
320
2 387
123
36
280
39
262
24
173
1 407
102
6
140
24
150
713
133
6.9. Zaposleni u pravnim osobama prema starosti i spolu, stanje 31. ožujka
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
Ukupno
do 18 godinal)
19 - 24l)
25-29
30-34
35-39
40-44
45-49
50-54
55-59
60-64
65 i više godina
302 112
190
19 751
41 976
46 329
45 171
44 066
44 166
36 219
17 707
5 819
718
302 787
140
18 387
42 319
46 641
44 807
43 585
43 329
36 810
19 807
6 092
870
319 627
215
20 243
45 562
50 244
46 068
44 719
43 893
38 498
22 348
6 929
908
331 823
314
21 058
48 009
52 156
47 840
46 072
43 994
39 507
24 087
7 666
1 120
346 612
289
22 898
50 834
55 150
49 684
46 755
44 957
40 430
25 640
8 696
1 279
359 140
184
22 451
52 555
57 175
51 978
48 331
45 194
41 409
28 017
10 501
1 345
343 194
124
17 242
47 652
55 535
51 756
46 145
43 432
40 132
28 230
11 661
1 285
327 988
109
14 438
42 459
53 683
50 417
44 621
42 340
38 912
27 853
11 881
1 275
Žene
do 18 godinal)
19 - 24l)
25-29
30-34
35-39
40-44
45-49
50-54
55-59
60-64
65 i više godina
144 179
88
8 404
19 784
22 103
21 996
22 687
23 360
17 186
6 674
1 725
172
145 677
63
7 917
20 177
22 656
21 933
22 168
23 120
17 816
7 699
1 930
198
152 791
89
8 453
21 474
24 019
22 360
22 654
23 163
19 076
8 957
2 337
209
158 927
111
9 034
22 664
25 159
23 262
22 935
23 216
19 835
9 651
2 783
277
166 294
105
9 783
24 211
26 639
24 182
23 457
23 544
20 517
10 195
3 339
322
172 677
78
9 553
24 996
27 719
25 404
24 121
23 567
21 237
11 634
4 010
358
167 598
60
7 589
22 956
27 272
25 508
23 495
22 626
21 097
12 094
4 533
368
161 851
58
6 436
20 748
26 528
24 957
22 839
22 198
20 845
12 168
4 674
400
Ukupno
do 24 godine
25-29
30-34
35-39
40-44
45-49
50-54
55-59
60-64
65 i više godina
100,0
6,6
13,9
15,3
14,9
14,6
14,6
12,0
5,9
2,0
0.2
100,0
6,1
14,0
15,4
14,8
14,4
14,3
12,2
6,5
2,0
0,3
100,0
6,4
14,3
15,7
14,4
14,0
13,7
12,0
7,0
2,2
0,3
100,0
6,4
14,5
15,7
14,4
13,9
13,3
11,9
7,3
2,3
0,3
100,0
6,7
14,7
15,9
14,3
13,4
13,0
11,7
7,4
2,5
0,4
100,0
6,3
14,6
15,9
14,5
13,5
12,6
11,5
7,8
2,9
0,4
100,0
5,1
13,9
16,2
15,1
13,4
12,6
11,7
8,2
3,4
0,4
100,0
4,4
12,9
16,4
15,4
13,6
12,9
11,9
8,5
3,6
0,4
Žene
do 24 godine
25-29
30-34
35-39
40-44
45-49
50-54
55-59
60-64
65 i više godina
47,7
2.8
6,6
7,3
7,3
7,5
7,7
5,7
2,2
0,5
0,0
48,0
2,6
6,7
7,5
7,2
7,3
7,6
5,9
2,5
0,6
0,1
47,8
2,7
6,7
7,5
7,0
7,1
7,2
6,0
2,8
0,7
0,1
47,9
2,8
6,8
7,6
7,0
6,9
7,0
6,0
2,9
0,8
0,1
48,0
2,9
7,0
7,7
7,0
6,7
6,8
5,9
2,9
1,0
0,1
48,1
2,7
7,0
7,7
7,1
6,7
6,6
5,9
3,2
1,1
0,1
48,8
2,2
6,7
8,0
7,4
6,9
6,6
6,1
3,5
1,3
0,1
49,3
2,0
6,3
8,1
7,6
6,9
6,8
6,4
3,7
1,4
0,1
1)
2011.
Od 2003. godine promijenjene su velièine prva dva razreda. Do 2003. prva razredna velièina bila je »do 19 godina«, a druga »20-24«.
134
6.10. Zaposleni u pravnim osobama prema starosti, spolu i podruèjima NKD-a 2007.
stanje 31. ožujka 2011.
Godine starosti
do 18
65 i
Ukupno godi- 19-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 više
na
Ukupno
ukupno 327 988 109 14 438 42 459 53 683 50 417 44 621 42 340 38 912 27 853 11 881 1 275
žene 161 851 58 6 436 20 748 26 528 24 957 22 839 22 198 20 845 12 168 4 674
400
Poljoprivreda, šumarstvo
i ribarstvo
ukupno
žene
772
345
-
29
9
62
31
92
40
110
53
107
43
130
69
119
63
86
29
33
7
4
1
Rudarstvo i vaðenje
ukupno
žene
1 614
474
-
11
2
154
40
191
47
159
63
217
74
249
87
314
122
244
36
74
3
1
-
Preraðivaèka industrija
ukupno
žene
38 494
13 747
16
4
1 729 4 584 5 524 5 311 4 803 5 579 5 645 4 119 1 129
462 1 481 1 944 1 991 1 994 2 376 2 287 1 027 175
55
6
Opskrba elektriènom
energijom, plinom, parom
i klimatizacija
ukupno
žene
3 585
1 003
-
51
13
271
99
384
120
385
116
455
114
501
159
604
180
612
159
321
43
1
-
Opskrba vodom; uklanjanje
otpadnih voda, gospodaukupno
renje otpadom te djelažene
tnosti sanacije okoliša
3 948
635
-
152
17
358
58
489
73
583
88
633
106
571
86
495
110
461
80
204
17
2
-
Graðevinarstvo
ukupno
žene
21 051
3 109
5
-
1 073 2 710 3 232 2 917 2 727 2 780 2 723 2 164
86 355 529 470
463 471 440 234
673
59
47
2
Trgovina na veliko i na
malo; popravak motornih
vozila i motocikala
ukupno
žene
59 979
31 274
33
17
4 486 10 085 11 979 9 989 7 822 6 305 5 227 3 102
2 462 5 413 6 147 5 115 4 185 3 445 3 051 1 227
864
202
87
10
Prijevoz i skladištenje
ukupno
žene
17 852
5 184
2
1
567 1 590 2 233 2 754 2 864 2 896 2 581 1 766
124 439 648 949
918 907 753 370
582
71
17
4
Djelatnosti pružanja
smještaja te pripreme i
usluživanja hrane
ukupno
žene
6 973
3 862
4
3
584 1 000 1 028
245 442 513
476
256
161
61
13
4
Informacije i komunikacije ukupno
žene
18 996
7 810
2
1
419 2 853 4 092 3 982 2 796 1 953 1 424 1 019
158 1 117 1 696 1 614 1 222 846 656 387
428
106
28
7
Financijske djelatnosti i
djelatnosti osiguranja
ukupno
žene
18 980
12 823
1
1
504 3 340 3 910 3 561 2 342 1 841 1 909 1 185
346 2 234 2 527 2 472 1 604 1 267 1 434 789
372
146
15
3
Poslovanje nekretninama
ukupno
žene
1 990
914
-
200
80
98
18
7
2
Struène, znanstvene
i tehnièke djelatnosti
ukupno
žene
22 268
10 264
2
-
668 3 528 4 653 3 646 2 646 2 155 2 055 1 798
229 1 701 2 286 1 706 1 340 1 067 980 673
910
256
207
26
Administrativne i pomoæne ukupno
uslužne djelatnosti
žene
13 812
5 973
13
2
1 085 1 856 2 254 1 994 1 843 1 893 1 525 1 031
324 788 946 873
899 971 757 349
300
62
18
2
Javna uprava i obrana;
ukupno
obvezno socijalno osiguranje žene
33 430
17 162
-
836 2 579 4 570 5 609 5 739 4 991 4 424 2 811 1 638
279 1 129 2 566 2 757 2 673 2 492 2 612 1 637 913
233
104
Obrazovanje
ukupno
žene
27 238
20 527
-
272 2 963 3 605 3 614 3 712 4 144 3 667 3 040 1 925
204 2 194 2 717 2 773 2 957 3 339 2 854 2 177 1 202
296
110
Djelatnosti zdravstvene
zaštite i socijalne skrbi
ukupno
žene
25 239
19 925
1
1
1 141 2 916 3 323 3 028 3 150 3 769 3 678 2 594 1 468
875 2 228 2 578 2 402 2 589 3 047 3 030 2 055 1 023
171
97
Umjetnost, zabava
i rekreacija
ukupno
žene
7 029
4 074
26
26
488
371
841 1 053
523 545
972
523
843
490
798
491
799
479
694
392
465
220
50
14
Ostale uslužne djelatnosti
ukupno
žene
4 738
2 746
4
2
290
212
597
388
632
362
630
383
533
303
591
351
451
211
236
90
23
8
53
18
172
88
320
170
751
436
886
485
285
145
977
642
315
143
996
658
256
117
848
553
284
133
135
6.11. Zaposleni u pravnim osobama prema vrsti radnog odnosa i spolu,
stanje 31. ožujka
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
ukupno
žene
302 112
144 179
302 787
145 677
319 627
152 791
331 823
158 927
346 612
166 294
359 140
172 677
343 194 327 988
167 598 161 851
Zaposleni na
ukupno
neodreðeno vrijeme
žene
268 924
128 207
270 686
129 743
282 841
134 700
293 155
139 290
305 497
144 606
318 811
151 967
306 187 292 135
148 246 142 918
Ukupno
2010.
2011.
Zaposleni na
odreðeno vrijeme
ukupno
žene
29 918
14 007
28 903
14 027
33 105
15 869
35 186
17 555
37 463
19 561
37 117
18 751
34 618
17 925
33 464
17 517
Pripravnici i
vježbenici
ukupno
žene
3 270
1 965
3 198
1 907
3 681
2 222
3 482
2 082
3 652
2 127
3 212
1 959
2 389
1 427
2 389
1 416
6.12. Zaposleni u pravnim osobama prema vrsti radnog odnosa i spolu,
po podruèjima NKD-a 2007., stanje 31. ožujka 2011.
Ukupno
žene
Zaposleni na
neodreðeno vrijeme
ukupno
Ukupno
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
Rudarstvo i vaðenje
Preraðivaèka industrija
Opskrba elektriènom energijom,
plinom, parom i klimatizacija
Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih
voda, gospodarenje otpadom
te djelatnosti sanacije okoliša
Graðevinarstvo
Trgovina na veliko i na malo;
popravak motornih vozila i motocikala
Prijevoz i skladištenje
Djelatnosti pružanja smještaja te
pripreme i usluživanja hrane
Informacije i komunikacije
Financijske djelatnosti i
djelatnosti osiguranja
Poslovanje nekretninama
Struène, znanstvene i tehnièke
djelatnosti
Administrativne i pomoæne
uslužne djelatnosti
Javna uprava i obrana; obvezno
socijalno osiguranje
Obrazovanje
Djelatnosti zdravstvene zaštite
i socijalne skrbi
Umjetnost, zabava i rekreacija
Ostale uslužne djelatnosti
136
327 988
772
1 614
38 494
161 851 292 135
345
686
474
1 577
13 747 34 970
Zaposleni na
odreðeno vrijeme
Pripravnici i
vježbenici
žene
ukupno
žene
ukupno
žene
142 918
315
466
12 578
33 464
80
18
3 333
17 517
27
3
1 081
2 389
6
19
191
1 416
3
5
88
3 585
1 003
3 520
978
45
18
20
7
3 948
635
3 599
563
348
72
1
-
21 051
3 109
19 047
2 921
1 990
183
14
5
59 979
31 274
50 504
25 466
9 298
5 692
177
116
17 852
5 184
16 221
4 834
1 610
346
21
4
6 973
18 996
3 862
7 810
6 162
17 803
3 428
7 270
809
1 152
434
522
2
41
18
18 980
12 823
17 630
11 927
1 191
795
159
101
1 990
914
1 866
845
124
69
-
-
22 268
10 264
19 824
9 183
2 249
1 007
195
74
13 812
5 973
10 378
3 798
3 352
2 160
82
15
33 430
17 162
31 584
16 256
1 536
764
310
142
27 238
20 527
24 040
18 295
2 619
1 829
579
403
25 239
19 925
22 234
17 732
2 472
1 786
533
407
7 029
4 738
4 074
2 746
6 190
4 300
3 603
2 460
821
417
458
271
18
21
13
15
6.13. Osobe koje traže zaposlenje prema razini obrazovanja - stanje 31. prosinca
Nezaposlene osobe
ukupno žene
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
39
39
35
28
26
34
39
38
447
841
761
124
184
112
900
900
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
23
24
21
16
15
18
20
19
492
037
602
886
546
421
541
835
59,6
60,3
60,4
60,0
59,4
54,0
51,5
51,0
Razina obrazovanja
Srednja škola
Srednja škola
Viša škola,
za zanimanja
Fakulteti,
osobe Bez škole i
za zanimanja
I. stupanj
koje prvi nezavršena Osnovna u trajanju do u trajanju od Gimnazija fakulteta i akademije,
škola
3 godine i
magisterij,
puta traže osnovna
4 i više
struèni
škola za KV i
doktorat
zaposlenje
škola
godina
studij
VKV radnike
10
10
9
6
6
6
8
7
878
817
803
944
073
929
061
939
27,6
27,2
27,4
24,7
23,2
20,3
20,2
20,4
1
1
1
1
1
1
1
1
345
408
495
383
328
380
344
323
3,4
3,5
4,2
4,9
5,1
4,1
3,4
3,4
6
7
6
5
5
6
7
6
436
13 192
189
11 948
739
9 494
411
7 306
184
6 724
347
8 687
190
10 348
875
9 855
Struktura, %
16,3
33,4
18,0
30,0
18,8
26,6
19,2
26.0
19,8
25,7
18,6
25,5
18,0
25,9
17,7
25,3
9
10
9
7
6
8
10
10
608
163
133
027
452
927
496
305
24,4
25,5
25,5
25,0
24,6
26,2
26,3
26,5
3
3
3
2
2
2
3
2
693
778
715
929
592
941
047
624
9,4
9,5
10,4
10,4
9,9
8,6
7,7
6,7
1
1
1
1
1
1
2
2
535
814
643
313
307
961
406
566
3,9
4,6
4,6
4,7
5,0
5,7
6,0
6,6
3
3
3
2
2
3
5
5
638
541
542
755
597
869
071
352
9,2
8,9
9,9
9,8
9,9
11,3
12,7
13,8
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje - Podruèna služba Zagreb
Nezaposlene osobe, stanje 31. prosinca
60 000
55 000
50 000
ukupno
žene
45 000
broj nazaposlenih
40 000
35 000
30 000
25 000
20 000
15 000
10 000
5 000
0
1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.
137
6.14. Osobe koje traže zaposlenje prema radnom stažu - stanje 31. prosinca
Ukupno
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
46
39
39
39
35
28
26
34
39
38
034
573
447
841
761
124
184
112
900
900
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
Sa stažom
Bez
radnog
staža
do 1
godine
do 2 g.
do 3 g.
13
11
10
10
9
6
6
6
8
7
4
3
3
3
3
2
2
2
3
3
2
2
2
2
2
1
1
2
2
2
1
1
1
1
1
1
288
535
878
817
803
944
073
929
061
939
28,9
29,1
27,6
27,2
27,4
24,7
23,2
20,3
20,2
20,4
688
687
535
514
373
591
406
907
280
312
10,2
9,3
9,0
8,8
9,4
9,2
9,2
8,5
8,2
8,5
970
424
519
632
325
737
673
483
551
513
4-5 g.
958
2
574
2
585
2
596
2
324
1
035
1
962
1
1 585
2
1 895
2
1 722
2
Struktura, %
4,2
4,0
4,0
4,0
3,7
3.7
3,7
4,7
4,8
4,4
6,5
6,1
6,4
6,6
6,5
6,2
6,4
7,3
6,4
6,5
6-10 g.
814
249
288
258
997
561
546
455
988
939
4
3
3
3
3
2
2
3
4
4
6,1
5,7
5,8
5,7
5,6
5,6
5,9
7,2
7,5
7,6
11-20 g.
580
786
920
835
272
592
443
937
953
949
6
5
5
5
4
4
3
5
6
6
9,9
9,6
9,9
9,6
9,2
9,2
9,3
11,5
12,4
12,7
21-30 g.
714
594
531
584
880
003
797
361
561
674
6
6
6
6
5
5
4
5
6
5
14,6
14,1
14,0
14,0
13,6
14,2
14,5
15,7
16,4
17,2
929
332
532
622
993
083
666
489
062
656
15,1
16,0
16,6
16,6
16,8
18,1
17,8
16,1
15,2
14,5
preko 30
god.
2
2
2
2
2
2
2
2
3
3
093
392
659
983
794
578
618
966
549
196
4,5
6,1
6,7
7,5
7,8
9,1
10,0
8,7
8,9
8,2
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje - Podruèna služba Zagreb
6.15. Osobe koje traže zaposlenje prema vremenu nezaposlenosti
- stanje 31. prosinca
Èekanje na zaposlenje u mjesecima
Ukupno
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
46
39
39
39
35
28
26
34
39
38
034
573
447
841
761
124
184
112
900
900
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
do 1
mjesec
2
2
1
1
1
1
1
2
3
3
125
036
996
771
559
356
699
690
091
492
4,6
5,2
5,0
4,4
4,4
4,8
6,5
7,8
7,8
9,0
2-3
4
4
5
4
4
3
3
5
5
6
325
986
023
725
512
215
446
475
905
153
9,4
12,6
12,7
11,9
12,6
11,4
13,2
16,1
14,8
15,8
4-6
5
4
4
4
4
2
2
5
5
4
7-9
071
3 260
482
2 523
813
2 368
612
2 473
393
1 834
907
1 336
810
1 346
302
2 952
561
3 455
772
3 072
Struktura, %
11,0
7,1
11,3
6,4
12,2
6,0
11,6
6,2
12,3
5,1
10,3
4,8
10,7
5,2
15,6
8,7
13,9
8,7
12,3
7,9
10-12
13-24
25-36
preko 36
mjeseci
3
2
2
3
2
1
1
2
3
2
11
6
6
6
5
4
3
4
7
7
5
6
3
3
3
2
2
1
2
3
9
10
12
12
12
10
10
9
8
7
966
382
629
247
037
407
449
573
689
987
8,6
6,0
6,7
8,2
5,7
5,0
5,5
7,5
9,2
7,7
750
565
238
388
960
138
064
050
434
284
25,5
16,6
15,8
16,0
16,7
14,7
11,7
11,9
18,6
18,7
781
315
925
880
378
952
167
880
548
813
12,6
15,9
10,0
9,7
9,4
10,5
8,2
5,5
6,4
9,8
756
284
455
745
088
813
203
190
217
327
21,2
26,0
31,6
32,0
33,8
38,5
39,0
26,9
20,6
18,8
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje - Podruèna služba Zagreb
138
6.16. Osobe koje traže zaposlenje prema godinama starosti - stanje 31. prosinca
Godine starosti
Ukupno
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
46
39
39
39
35
28
26
34
39
38
034
573
447
841
761
124
184
112
900
900
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
15-19
20-24
25-29
30-34
2
2
2
2
1
1
1
1
1
1
8
6
6
5
5
3
2
4
4
4
6
5
5
5
4
3
3
4
5
5
4
3
3
3
3
2
2
3
4
4
978
286
118
039
820
166
014
506
662
557
6,4
5,7
5,4
5,1
5,1
4,2
3,9
4,4
4,1
4,0
161
369
040
898
023
271
896
066
779
517
17,7
16,1
15,3
14,8
14,1
11,6
11,1
11,9
12,0
11,6
515
252
296
293
949
549
227
895
967
904
14,2
13,3
13,4
13,3
13,8
12,6
12,3
14,4
15,0
15,2
35-39
951
4 739
954
3 907
860
3 829
714
3 551
126
2 804
374
2 086
149
2 015
462
2 952
413
3 443
329
3 624
Struktura, %
10,8
10,3
10,0
9,9
9,8
9,7
9,3
8,9
8,7
7,8
8,4
7,4
8,2
7,7
10,1
8,7
11,1
8,6
11,1
9,3
40-44
45-49
50-54
55-59
4
3
3
3
3
2
2
2
3
3
5
5
4
4
3
3
2
3
3
3
5
5
5
5
5
5
4
5
5
4
2
2
3
3
3
3
3
4
4
4
636
925
766
831
276
466
207
991
590
535
10,1
9,9
9,5
9,6
9,2
8,8
8,4
8,8
9,0
9,1
662
056
828
632
951
049
678
262
928
805
12,3
12,8
12,2
11,7
11,1
10,8
10,2
9,5
9,8
9,8
213
200
544
984
764
106
719
070
400
728
11,3
13,1
14,1
15,0
16,1
18,2
18,0
14,9
13,5
12,1
455
833
299
917
974
902
934
420
941
969
5,3
7,2
8,4
9,8
11,1
13,9
15,0
13,0
12,4
12,8
60 i više
godina
1
1
1
1
1
1
724
791
867
982
074
155
345
488
777
932
1,6
2,0
2,2
2,5
3,0
4,1
5,2
4,3
4,5
5,0
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje - Podruèna služba Zagreb
139
7. Plaæe
7.1. Prosjeène mjeseène isplaæene neto i bruto plaæe po zaposlenom u
pravnim osobama svih oblika vlasništva
2002.
2003. 2004.
2005. 2006.
2007. 2008.
2009.
2010.
2011.
Prosjeène mjeseène isplaæene
neto plaæe
4 374 4 680
4 929
5 239
5 516
5 806 6 145
6 229 6 291 6 395
Prosjeène mjeseène isplaæene
bruto plaæe
6 558 6 930
7 378
7 789
8 316
8 829 9 338
9 423 9 402 9 528
Lanèani indeksi
nominalnih plaæa
neto plaæe
105,9
107,0
105,3
106,3
105,3
105,3
105,8
101,4
101,0
101,7
bruto plaæe
106,7
105.7
106,5
105,6
106,8
106,2
105,8
100,9
99,8
101,3
103,6
104,2
102,7
103,5
102,1
101,5
...
...
...
...
Lanèani indeksi realnih plaæa
neto plaæe
Kretanje prosjeènih mjeseènih neto i bruto plaãa
po zaposlenom u pravnim osobama
12 000
10 000
plaãe u kunama
8 000
6 000
4 000
Prosjeène mjeseène isplaãene neto plaãe - ukupno
2 000
Prosjeène mjeseène isplaãene bruto plaãe - ukupno
0
2002.
140
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
7.2. Indeksi nominalnih neto i bruto plaæa1)
1)
2002.
2003.
2004.
100,0
93,5
88,7
83,5
79,3
75,3
71,2
70,2
69,5
107,0
100,0
94,9
89,3
84,8
80,6
76,2
75,1
74,4
112,7
105.3
100,0
94,1
89,4
84,9
80,2
79,1
78,4
100,0
94,6
88,9
84,2
78,9
74,3
70,2
70,0
69,8
105,7
100,0
93,9
89,0
83,3
78,5
74,2
73,5
73,7
112,5
106,5
100,0
94,7
88,9
83,6
79,0
78,3
78,5
2005.
2006.
2007.
2008.
Indeksi nominalnih neto plaæa
126,1
132,7
140,5
117,9
124,1
131,3
111,9
117,8
124,7
105,3
110,8
117,3
100,0
105,3
111,4
95,0
100,0
105,8
89,8
94,5
100,0
88,6
93,2
98,7
87,7
92,3
97,7
Indeksi nominalnih bruto plaæa
118,8
126,8
134,6
142,4
112,4
120,0
127,4
134,7
105,6
112,7
119,7
126,6
100,0
106,8
113,4
119,9
93,7
100,0
106,2
112,3
88,2
94,2
100,0
105,8
83,4
89,1
94,5
100,0
82,7
88,3
93,7
99,1
82,8
88,4
93,9
99,3
119,8
111,9
106,3
100,0
95,0
90,2
85,3
84,1
83,3
2009.
2010.
2011.
142,4
133,1
126,4
118,9
112,9
107,3
101,4
100,0
99,0
143,8
134,4
127,6
120,1
114,1
108,4
102,4
101,0
100,0
146,2
136,6
129,7
122,1
115,9
110,1
104,1
102,7
101,7
143,7
136,0
127,7
121,0
113,3
106,7
100,9
100,0
100,2
143,4
135,7
127,4
120,7
113,1
106,5
100,7
99,8
100,0
145,3
137,5
129,1
122,3
114,6
107,9
102,0
101,1
101,3
Indeksi se èitaju samo vodoravno.
7.3. Struktura zaposlenih u pravnim osobama prema visini isplaæenih
neto plaæa za 160-200 plaæenih sati rada, za ožujak
do
1 900
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
5,7
4,9
4,1
3,4
2,0
0,8
0,8
0,8
Struktura zaposlenih prema visini isplaæenih neto plaæa
1 901- 2 201- 2 501- 2 801- 3 101- 3 701- 4 001- 4 501- 5 001- 6 001- 8 001- 12 0012 200 2 500 2 800 3 100 3 700 4 000 4 500 5 000 6 000 8 000 12 000 i više
4,4
3,6
3,5
3,0
3,0
3,4
2,6
2,0
6,3
5,7
5,2
4,1
3,5
3,4
4,0
3,8
5,8
5,6
5,9
5,0
4,4
4,1
4,0
3,8
6,8
6,6
6,1
5,7
5.4
5,1
5,6
4,8
12,6
12,1
11,4
11,3
10.1
9,7
9,3
8,5
6,5
5,8
5,8
6,1
5,6
5,0
4,9
4,6
11,7
10,5
9,6
9,5
9,1
8,3
8,2
7,8
9,8
10,2
10,0
9,7
8,8
8,1
7,7
7,3
12,7
13,7
14,7
15,7
16,3
15,5
16,6
16,3
10,1
11,8
12,6
13,9
16,6
19,3
18,8
20,6
5,5
6,9
8,0
8,8
10,6
11,9
11,9
13,3
2,0
2,6
3,1
3,8
4,6
5,4
5,6
6,4
Struktura zaposlenih u pravnim osobama prema
visini isplaãenih neto plaãa za ožujak 2011.
8001 i više kn
19,7%
do 1900 kn
0,8%
1901 - 2800 kn
9,6%
2801 - 4000 kn
17,9%
5001 - 8000 kn
36,9%
4001 - 5000 kn
15,1%
141
7.4. Struktura zaposlenih u pravnim osobama prema visini isplaæenih neto plaæa za
160-200 plaæenih sati rada u ožujku 2011. prema podruèjima NKD-a 2007.
do
12 0011 901- 2 201- 2 501- 2 801- 3 101- 3 701- 4 001- 4 501- 5 001- 6 001- 8 0011900
i više
2 200 2 500 2 800 3 100 3 700 4 000 4 500 5 000 6 000 8 000 12 000
kuna
kuna
Ukupno
0,8
2,0
3,8
3,8
4,8
8,5
4,6
7,8
7,3
16,3
20,6
13,3
6,4
Poljoprivreda, šumarstvo
i ribarstvo
0,9
0,8
5,0
5,0
6,3
9,9
3,4
5,5
8,3
16,7
16,6
15,7
5,9
Rudarstvo i vaðenje
0,8
0,0
0,1
0,5
0,2
0,8
0,6
1,2
3,6
17,3
32,7
32,3
9,9
Preraðivaèka industrija
1,0
2,8
4,2
4,2
4,6
9,7
6,1
9,1
8,9
15,7
15,7
11,5
6,5
0,1
0,0
0,0
0,0
0,0
0,0
0,2
0,6
3,3
15,2
51,6
24,3
4,7
Opskrba vodom; uklanjanje
otpadnih voda, gospodarenje
otpadom te djelatnosti
sanacije okoliša
1,5
0,7
1,3
0,6
0,8
3,0
2,5
10,2
14,1
27,5
28,0
7,6
2,2
Graðevinarstvo
1,1
5,5
7,5
5,5
7,3
11,3
6,0
9,8
8,8
14,0
12,4
7,8
3,0
Trgovina na veliko i na malo;
popravak motornih vozila
1,2
i motocikala
2,8
5,5
7,0
8,7
13,3
6,0
8,2
6,7
12,4
12,5
9,7
6,0
Prijevoz i skladištenje
0,2
1,2
2,6
1,4
2,7
6,4
3,6
9,0
10,1
16,2
30,6
12,3
3,7
Djelatnosti pružanja smještaja
te pripreme i usluživanja hrane
0,9
4,7
11,6
9,2
8,5
14,9
6,8
10,9
8,0
13,3
7,0
2,9
1,3
Informacije i komunikacije
0,2
0,9
1,5
1,0
1,9
2,7
2,0
4,9
7,2
19,7
25,2
22,5
10,3
Financijske djelatnosti
i djelatnosti osiguranja
0,6
0,9
0,9
0,6
1,1
2,4
1,3
4,8
5,4
17,2
24,0
24,9
15,9
Poslovanje nekretninama
0,1
3,5
3,8
2,5
4,7
4,3
2,5
8,6
8,0
21,6
24,1
11,1
5,2
Struène, znanstvene i
tehnièke djelatnosti
0,4
2,6
4,0
2,3
4,4
7,0
4,0
7,3
6,5
14,6
18,5
18,6
9,8
Administrativne i pomoæne
uslužne djelatnosti
1,3
4,7
17,5
17,0
9,8
11,9
3,8
5,0
5,8
11,8
6,3
3,8
1,3
Javna uprava i obrana;
obvezno socijalno osiguranje
1,3
0,1
0,3
1,3
1,2
6,8
6,0
8,7
7,0
13,2
27,6
19,4
7,1
Obrazovanje
0,3
0,2
0,6
1,1
3,6
5,5
3,7
6,8
6,2
25,3
32,4
10,0
4,3
Djelatnosti zdravstvene
zaštite i socijalne skrbi
0,8
0,5
0,6
1,0
4,4
9,5
4,4
8,9
7,0
21,5
24,0
10,9
6,5
Umjetnost, zabava i rekreacija
0,6
0,9
1,5
1,8
5,0
7,4
3,4
7,7
7,7
20,1
25,1
16,5
2,3
Ostale uslužne djelatnosti
0,5
4,9
6,4
6,3
5,0
7,2
4,2
7,5
7,5
15,8
17,5
13,4
3,8
Opskrba elektriènom
energijom, plinom, parom
i klimatizacija
142
7.5. Prosjeène mjeseène isplaæene neto plaæe po zaposlenom u pravnim
osobama svih oblika vlasništva, prema podruèjima NKD-a 2007.
Prosjeèna mjeseèna isplaæena plaæa po
zaposlenom, u kunama
2008.
Ukupno
2009.
2010.
2011.
6 145
6 229
6 291
6 395
A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
6 476
6 465
6 637
6 355
B Rudarstvo i vaðenje
7 500
7 617
7 939
7 966
C Preraðivaèka industrija
5 960
5 983
6 184
6 278
D Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija
6 853
7 404
7 322
7 374
E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje
otpadom te djelatnosti sanacije okoliša
5 919
6 155
5 972
6 164
F Graðevinarstvo
5 389
5 344
5 171
5 200
G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala
5 429
5 399
5 519
5 726
H Prijevoz i skladištenje
6 424
6 513
6 624
6 655
I
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
4 677
4 723
4 824
4 641
J
Informacije i komunikacije
7 529
7 738
7 788
7 988
K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
8 136
8 475
8 545
8 764
L Poslovanje nekretninama
5 995
6 019
5 881
6 408
M Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti
8 334
8 552
8 611
8 403
N Administrativne i pomoæne uslužne djelatnosti
3 955
3 791
3 716
3 587
O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje
6 446
6 529
6 518
6 661
P Obrazovanje
5 886
6 070
6 169
6 340
Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
6 108
6 283
6 300
6 344
R Umjetnost, zabava i rekreacija
5 907
6 065
6 028
6 182
S Ostale uslužne djelatnosti
5 831
5 995
6 025
6 073
Prosjeène mjeseène isplaãene neto plaãe po zaposlenom u pravnim osobama svih oblika
vlasništva, prema podruèjima NKD-2007. za 2010. i 2011.
kuna
10 000
9 000
2010.
2011.
8 000
7 000
6 000
5 000
4 000
3 000
2 000
1 000
0
Ukupno
A
B
C
D
E
F
G
H
I
J
K
L
M
N
O
P
Q
R
S
143
7.6. Prosjeène mjeseène isplaæene bruto plaæe po zaposlenom u pravnim
osobama svih oblika vlasništva, prema podruèjima NKD-a 2007.
Prosjeèna mjeseèna isplaæena plaæa po
zaposlenom, u kunama
2008.
Ukupno
A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
B Rudarstvo i vaðenje
C Preraðivaèka industrija
D Opskrba elektri?nom energijom, plinom, parom i klimatizacija
2009.
2010.
2011.
9 338
9 423
9 402
9 529
9 959
9 525
9 660
9 252
15 580
11 546
11 976
11 882
9 058
8 964
9 193
9 282
10 206
11 130
11 235
11 191
E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje
otpadom te djelatnosti sanacije okoliša
8 483
8 820
8 409
8 674
F Graðevinarstvo
7 925
7 774
7 411
7 432
G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala
8 227
8 144
8 213
8 539
H Prijevoz i skladištenje
9 526
9 611
9 681
9 698
I
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
6 680
6 722
6 809
6 471
J
Informacije i komunikacije
11 915
12 199
12 043
12 356
12 948
13 722
13 586
13 802
8 933
9 059
8 611
9 280
13 608
13 892
13 853
13 422
K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
L Poslovanje nekretninama
M Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti
N Administrativne i pomoæne uslužne djelatnosti
5 657
5 315
5 143
4 922
O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje
9 765
9 828
9 673
9 823
P Obrazovanje
8 811
9 021
9 080
9 345
Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
9 153
9 351
9 284
9 273
R Umjetnost, zabava i rekreacija
8 823
8 999
8 795
8 985
S Ostale uslužne djelatnosti
8 715
8 948
8 886
8 956
Prosjeène mjeseène bruto plaãe po zaposlenom u pravnim osobama svih oblika
vlasništva, prema podruèjima NKD-a 2007. za 2010. i 2011.
kuna
16 000
2010.
14 000
2011.
12 000
10 000
8 000
6 000
4 000
2 000
0
Ukupno
144
A
B
C
D
E
F
G
H
I
J
K
L
M
N
O
P
Q
R
S
7.7. Indeksi nominalnih neto i bruto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama
svih oblika vlasništva, prema podruèjima NKD-a 2007.
Nominalne neto plaæe
2009.
2008.
Ukupno
A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
B Rudarstvo i vaðenje
Nominalne bruto plaæe
2010.
2009.
2011.
2010.
2009.
2008.
2010.
2009.
2011.
2010.
101,4
101,0
101,7
99,8
102,7
95,8
100,9
99,8
101,3
98,2
101,4
101,6
104,2
100,3
95,8
100,2
103,7
99,2
C Preraðivaèka industrija
100,4
103,4
101,5
99,6
102,6
101,0
D Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija
108,0
98,9
100,7
109,1
100,9
100,3
E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje
otpadom te djelatnosti sanacije okoliša
104,0
97,0
103,2
104,0
95,3
116,6
99,2
96,8
100,6
98,1
95,3
100,3
F Graðevinarstvo
99,4
102,2
103,8
99,0
100,8
104,0
H Prijevoz i skladištenje
G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala
101,4
102,6
100,5
100,9
100,7
100,7
I
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
101,0
102,1
96,2
100,6
101,3
95,0
J
Informacije i komunikacije
100,6
100,6
102,6
102,4
98,7
102,6
K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
104,2
100,8
102,6
106,0
99,0
101,6
L Poslovanje nekretninama
100,4
97,7
109,0
101,4
95,1
107,8
M Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti
102,6
100,7
97,6
102,1
99,7
96,9
95,9
98,0
96,5
94,0
96,8
95,7
101,3
99,8
102,2
100,6
98,4
101,6
102,9
N Administrativne i pomoæne uslužne djelatnosti
O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje
P Obrazovanje
103,1
101,6
102,8
102,4
100,7
Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
102,9
100,3
100,7
102,2
99,3
99,9
R Umjetnost, zabava i rekreacija
102,7
99,4
102,6
102,0
97,7
102,2
S Ostale uslužne djelatnosti
102,8
100,5
100,8
102,7
99,3
100,8
Indeksi nominalnih neto i bruto plaãa
108
106
neto plaãe
104
indeksi
bruto plaãe
102
100
98
96
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
145
7.8. Prosjeène mjeseène isplaæene neto i bruto plaæe po zaposlenom u pravnim
osobama prema spolu i stupnju struène spreme potrebne za obavljanje
odreðenih poslova i zadataka
Spol
Stupanj struène spreme
Ukupno
muškarci
u kunama
žene
Visoka
struèna
sprema
Viša
struèna
sprema
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
4
4
5
5
5
6
6
6
6
698
987
264
600
927
294
454
447
601
5
5
5
5
6
6
6
6
7
011
350
606
962
332
737
861
813
014
4
4
4
5
5
5
6
6
6
377
616
903
214
500
826
021
068
177
7
7
7
8
8
9
9
9
9
077
398
887
381
799
354
516
532
779
5
5
5
5
6
6
6
6
7
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
6
7
7
8
9
9
9
9
9
943
424
819
449
035
589
804
702
880
7
8
8
9
9
10
10
10
10
470
015
371
058
714
313
515
335
568
6
6
7
7
8
8
9
9
9
401
811
235
799
319
823
046
044
174
11
11
12
13
14
15
15
15
15
083
839
558
589
404
338
477
408
739
7
7
8
8
9
10
10
10
10
Neto
126
370
633
964
341
800
901
827
010
Srednja
struèna
sprema
Niža
Visoko
Kvalifi- Polukva- Nekvastruèna
kvacirani lificirani lificirani
sprema lificirani
plaæa
4 086
4 325
4 519
4 753
4 954
5 234
5 287
5 265
5 351
3
3
3
3
3
3
4
4
3
141
292
499
638
789
954
090
026
997
4
4
4
5
5
5
6
6
6
473
696
961
323
679
802
106
018
115
3
3
3
4
4
4
4
4
4
526
736
908
068
354
691
556
647
701
3
3
3
3
3
3
4
4
4
068
160
220
471
755
914
106
112
360
2
3
2
3
3
3
3
3
3
765
006
949
243
336
620
626
606
610
4
4
4
5
5
5
5
5
5
277
459
798
029
256
466
625
491
416
6
6
6
7
8
8
8
8
8
378
694
987
670
222
315
763
529
608
4
5
5
5
6
6
6
6
6
868
185
436
720
150
607
380
447
452
4
4
4
4
5
5
5
5
5
142
299
375
752
186
386
611
568
882
3
4
3
4
4
4
5
4
4
760
122
997
456
597
985
002
915
924
Bruto plaæa
567
962
275
873
590
249
323
178
380
5
6
6
6
7
7
7
7
7
818
172
437
846
198
587
644
495
558
Prosjeène mjeseène neto plaãe po zaposlenom, u pravnim osobama prema stupnju struène spreme
12 000
2007.
neto plaãa u kunama
10 000
2008.
2009.
2010.
2011.
8 000
6 000
4 000
2 000
0
VSS
146
VŠS
SSS
NSS
VKV
KV
PKV
NKV
stupanj struène spreme
7.9. Prosjeène mjeseène isplaæene neto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama
prema spolu i stupnju struène spreme potrebne za obavljanje odreðenih poslova
i zadataka za 2011. po podruèjima NKD-a 2007.
u kunama
Spol
žene
6 601
7 014 6 177
9 779 7 010 5 351 3 997 6 115 4 701 4 360 3 610
6 742
7 329 5 958
8 802 5 998 4 888 4 568 3 305 3 459 3 875 4 318
9 963 9 278 6 815 5 851 6 426 5 488 3 456 6 301
Ukupno
Ukupno
A Poljoprivreda, šumarstvo
i ribarstvo
Stupanj struène spreme
Visoka Viša Srednja Niža VisokoPolu
KvalifiNekvastruèna struèna struèna struèna kvalikvalificirani
lificirani
sprema sprema sprema sprema ficirani
cirani
muški
B Rudarstvo i vaðenje
8 375
8 519 8 083
C Preraðivaèka industrija
6 575
6 892 6 008 11 235 7 492 5 449 4 195 6 018 4 982 4 613 3 710
D Opskrba elektriènom
energijom, plinom, parom
i klimatizacija
7 397
7 528 7 040
9 681 7 327 6 016 4 790 6 947 6 154 4 844 4 859
E Opskrba vodom; uklanjanje
otpadnih voda, gospodarenje
otpadom te djelatnosti
sanacije okoliša
5 903
6 001 5 366
9 551 7 470 5 943 3 878 6 779 5 556 5 026 4 232
F Graðevinarstvo
5 625
5 461 6 560 10 033 7 117 5 251 4 329 5 115 4 403 4 233 4 027
G Trgovina na veliko i na malo;
popravak motornih vozila i
motocikala
5 999
6 855 5 223 11 556 7 361 4 997 3 911 5 306 3 808 3 290 3 668
H Prijevoz i skladištenje
6 601
6 773 6 170
9 864 9 004 5 933 4 800 7 201 6 469 5 464 3 788
I Djelatnosti pružanja
smještaja te pripreme
i usluživanja hrane
4 551
4 999 4 265
7 709 6 987 4 337 3 482 5 883 4 084 4 145 3 062
8 661 7 623 10 144 8 360 6 289 4 192 7 119 4 760 4 788 5 133
J Informacije i komunikacije
8 255
K Financijske djelatnosti i
djelatnosti osiguranja
8 581 10 058 7 836 10 951 7 696 6 199 7 504 6 296 6 185 3 661 6 058
L Poslovanje nekretninama
6 519
6 812 6 094
M Struène, znanstvene i
tehnièke djelatnosti
8 920 7 769 6 095 5 318 6 536 5 504 5 160 5 706
8 840
9 337 8 237 10 870 7 708 5 982 3 608 5 833 4 796 4 184 5 418
N Administrativne i pomoæne
uslužne djelatnosti
3 787
3 896 3 614
7 057 5 161 3 562 3 084 4 246 3 805 4 002 2 783
O Javna uprava i obrana;
obvezno socijalno osiguranje
6 619
7 154 6 324
8 687 5 696 4 877 3 535 4 495 4 785 4 912 3 303
P Obrazovanje
6 517
7 563 6 120
7 681 6 092 5 042 3 725 5 326 4 851 4 149 3 419
Q Djelatnosti zdravstvene
zaštite i socijalne skrbi
6 464
7 599 6 135 10 239 6 506 5 655 3 428 4 776 4 222 3 395 3 065
R Umjetnost, zabava i rekreacija 6 415
7 004 5 957
8 136 6 829 5 333 4 649 6 593 5 856 4 946 4 665
S Ostale uslužne djelatnosti
6 869 5 700
8 428 6 792 5 221 4 146 6 874 4 534 4 265 4 242
6 230
147
7.10. Prosjeène mjeseène isplaæene bruto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama
prema spolu i stupnju struène spreme potrebne za obavljanje odreðenih poslova
i zadataka za 2011. po podruèjima NKD-a 2007.
u kunama
Spol
Ukupno
Ukupno
A Poljoprivreda, šumarstvo i
ribarstvo
B Rudarstvo i vaðenje
C Preraðivaèka industrija
D Opskrba elektriènom
energijom, plinom, parom i
klimatizacija
muški
žene
Stupanj struène spreme
Visoka Viša Srednja Niža VisokoPolu
KvalifiNekvastruèna struèna struèna struèna kvalikvalificirani
lificirani
sprema sprema sprema sprema ficirani
cirani
9 880 10 568 9 174 15 739 10 380 7 558 5 146 8 608 6 452 5 882 4 924
9 870 10 787 8 644 13 332 8 564 6 713 6 216 4 388 4 482 5 201 5 884
12 746 13 022 12 189 15 648 14 107 9 924 8 270 9 592 7 422 4 785 9 155
9 803 10 272 8 962 18 414 11 169 7 716 5 690 8 387 6 866 6 301 5 041
10 886 11 046 10 448 15 043 10 706 8 466 6 693 9 888 8 719 6 576 6 653
E Opskrba vodom; uklanjanje
otpadnih voda, gospodarenje
otpadom te djelatnosti
sanacije okoliša
8 225
8 331 7 645 14 722 10 717 8 205 5 229 9 586 7 887 6 713 5 716
F Graðevinarstvo
8 046
7 807 9 415 16 089 10 470 7 338 5 883 7 055 5 819 5 692 5 407
G Trgovina na veliko i na malo;
popravak motornih vozila i
motocikala
9 018 10 461 7 712 19 440 11 232 7 116 5 301 7 563 5 181 4 452 4 938
H Prijevoz i skladištenje
9 595
9 857 8 938 15 613 14 201 8 326 6 565 10 265 9 187 7 630 5 182
I Djelatnosti pružanja smještaja
te pripreme i usluživanja
hrane
6 333
7 090 5 849 11 827 10 514 5 909 4 632 8 369 5 557 5 555 4 039
J Informacije i komunikacije
12 883 13 561 11 827 16 500 12 722 9 183 5 752 10 219 6 590 6 745 7 057
K Financijske djelatnosti i
djelatnosti osiguranja
13 724 16 545 12 300 18 413 11 755 9 053 11 491 9 151 8 998 5 068 8 848
L Poslovanje nekretninama
9 478
9 927 8 829 13 934 11 397 8 731 7 263 9 019 7 703 7 132 8 382
M Struène, znanstvene i tehnièke
14 193 15 057 13 146 18 025 11 781 8 823 4 876 8 250 6 646 6 148 8 058
djelatnosti
N Administrativne i pomoæne
uslužne djelatnosti
5 295
O Javna uprava i obrana;
obvezno socijalno osiguranje
9 765 10 665 9 270 13 432 7 956 6 691 4 690 6 244 6 508 6 874 4 328
P Obrazovanje
9 582 11 467 8 867 11 573 8 689 7 101 4 984 7 405 6 730 5 792 4 537
Q Djelatnosti zdravstvene
zaštite i socijalne skrbi
9 516 11 697 8 886 16 586 9 386 7 743 4 534 6 530 5 708 4 511 4 214
5 363 5 187 10 806 7 509 4 858 4 182 5 987 5 297 5 444 4 040
R Umjetnost, zabava i rekreacija 9 381 10 309 8 659 12 355 9 931 7 526 6 427 9 419 8 317 6 735 6 425
S Ostale uslužne djelatnosti
148
9 241 10 242 8 411 13 183 10 173 7 425 5 641 9 857 6 334 5 771 5 733
8. Cijene
8.1. Lanèani indeksi prodajnih cijena proizvoðaèa industrijskih proizvoda
prema glavnim industrijskim grupacijama i odjeljcima NKD-a 2002.
1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.
1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Industrijski proizvodi - ukupno
102,5 105,1 98,6 101,4 100,7 104,1 103,3 103,8 105,5 107,0
PREMA GLAVNIM INDUSTRIJSKIM
GRUPACIJAMA (GIG-u)
Energija
Intermedijami proizvodi, osim energije
100,9 102,9 103,9 107,3 104,2 102,1 102,2 105,8 101,2 106,7
99,2 111,3 95,3 97,9 99,3 105,0 103,9 104,6 105,1 103,6
Kapitalni proizvodi
105,4 106,7 87,1 98,0 95,2 96,9 102,7 102,3
98,9 99,4
Trajni proizvodi za široku potrošnju
104,5 101,9 98,3 99,0 100,0 98,8 99,7 100,5
99,8 100,9
Netrajni proizvodi za široku potrošnju
103,7 102,4 102,3 101,5 101,4 100,0 101,0 101,9 103,6 107,2
PREMA PODRUÈJIMA I ODJELJCIMA NKD-a 2002.
Preradivaèka industrija
102,5 105,8 98,1 99,9 100,0 101,2 102,2 103,2 103,5 105,3
Proizvodnja hrane i piæa
103,5 101,8 102,8 101,9 102,3 99,9 101,2 102,2 104,5 108,9
Proizvodnja duhanskih proizvoda
111,5 111,0 97,0 100,0 100,0 101,6 103,1 100,0
Proizvodnja tekstila
106,5 105,0 103,0 98,0 95,8 101,8 97,6
-
-
98,8 100,9 103,4
Proizvodnja odjeæe; dorada i bojenje krzna
101,3 98,3 97,7 99,2 99,2 102,5 99,9 100,0 100,0 101,7
Štavljenje i obrada kože; proizvodnja kovèega i torbi,
ruènih torbica, sedlarskih i remenarskih proizvoda i obuæe
102,0 102.1 100,2 99,5 96,6 93,4 100,0 100,0 100,0 100,0
Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira
106,5 114,8 95,9 94,4 97,8 96,1 91,8
Izdavaèka i tiskarska djelatnost,
te umnožavanje snimljenih zapisa
98,5 104,1 102,6
101,7 102,6 108,0 100,7 99,0 100,0 98,6 100,5 102,2 102,5
Proizvodnja koksa, naftnih deriv. i nukleamog goriva
100,3 119,9 104,0 101,3 102,8 105,6 109,7 130,9 106,1 117,8
Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda
97,8 117,5 92,1 98,8 100,1 107,9 106,8 103,2 101,8 103,6
Proizvodnja proizvoda od gume i plastike
98,1 94,5 96,7 97,4 99,9 99,1 103,3 102,0 103,5 101,0
Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda
100,7 102,7 109,0 99,4 99,3 99,7 102,9 101,2 101,4 111,9
Proizvodnja metala
101,7 100,5 98,9 99,9 100,0 100,0 110,8 100,0 106,0 114,7
Proizvodnja proizvoda od metala, osim strojeva i opreme
100,6 95,5 98,6 95,8 99,2 101,5 100,5 100,6 100,2 100,5
Proizvodnja strojeva i ureðaja, d. n.*
104,0 102,0 99,1 99,1 100,0 100,7 108,3 103,3 100,1 100,9
Proizvodnja elektriènih strojeva i aparata, d.n.*
101,8 100,9 98,0 98,5 97,4 100,3 101,2 115,3 113,1 101,3
Proizvodnja RTV i komunikacijskih aparata i opreme
110,4 116,5 67,7 94,2 85,1 89,9 98,8
Proizvodnja medicinskih, preciznih i opt. instrumenata
te satova
105,7 102,2 102,0 100,4 101,8 95,9 107,9 100,9 103,8 103,1
98,4
91,7 91,6
Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica
106,4 101,7 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 102,8 101,9 100,0
Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava
102,3 101,2 100,1 100,2 100,3 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0
Proizvodnja namještaja, ostala preraðivaèka industrija, d. n.* 100,1 100,3 96.6 97,1 98,6 98,5 98,4 103,6 100,9 100,9
Opskrba elektriènom energijom, plinom i vodom
102,6 99,7 103,3 113,1 106,0 123,8 109,6 106,9 115,9 114,4
Opskrba el. energijom, plinom, parom i toplom vodom
100,9 100,4 103,9 108,4 104,4 101,6 101,0 101,2 100,0 103,9
Skupljanje, proèišæavanje i distribucija vode
106,4 98,2 102,0 124,0 109,2 166,7 120,0 112,8 129,0 122,0
* drugdje nespomenuto
149
8.2. Lanèani indeksi cijena na malo prema grupama proizvoda
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
Cijene na malo - ukupno
104,4 105,3 103,2 105,0 105,0 103,0 102,3 102,4 101,6 102,7 103,1
Roba
103,8 103,6 103,1 105,1 103,9 100,5 102,2 102,2 101,1 102,4 103,2
Poljoprivredni prehrambeni proiz.
Industrijski proizvodi - ukupno
- prehrambeni
114,4 105,8
99,1 105,2 101,8
96,8 118,0
94,2
98,3 100,9 106,1
103,4 103,5 103,2 105,1 103,9 100,6 101,6 102,6 101,3 102,2 103,0
102,3 106,8 100,0
98,5 100,8
99,1
98,5 102,3 103,7 101,8 103,3
- neprehrambeni
104,2 103,1 103,8 105,5 104,8 101,2 102,5 102,3 100,3 102,5 102,6
- piæa
104,0
- duhan
Prehrambeni proizvodi - ukupno
Usluge
99,6 103,8 110,2 105,7 100,1 103,2 104,7 100,8 103,8 102,1
100,0 100,0 109,0 120,3 103,3 100,0 100,0 103,2 104,3 100,1 105,4
104,1 106,6
99,9
99,6 101,0
98,7 101,9 101,1 103,0 101,8 103,8
108,8 116,9 103,7 104,3 110,2 114,0 102,9 102,6 102,8 103,5 102,6
8.3. Lanèani indeksi troškova života prema grupama potrošnje
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
Troškovi života - ukupno
105,3 107,8 102,4 104,3 104,4 102,2 102,7 102,1 102,3 103,1 103,7
Po namjeni potrošnje
Prehrana
106,7 106,1
Piæa
103,7
99,1 101,2 101,8
98,0 102,2 100,2 103,5 101,3 104,2
99,5 104,3 108,3 104,6 100,8 103,0 104,6 101,1 104,8 102,0
Duhan
100,0 100,0 108,9 120,2 103,4 100,0 100,0 103,3 104,4 100,1 105,4
Odjeæa, obuæa i usluge
107,9 103,7 104,6 104,6 102,7 101.5 104,8 102,8
Stanovanje i usluge
104,6 195,7 112,6 104,5 102,2 105,5 103,0 110,1 105,1 110,4 110,2
Ogrjev, osvjetljenje i usluge
107,7 105,8 100,7 103,5 109,1 106,2 104,8 101,7 102,3 104,1
Oprema stana i usluge
99,0 100,4 101,9 102,5 102,0
96,6 103,8 103,4
99,4
99,1 100,0 101,2 102,4 101,4 103,3
Higijena, njega zdravlja i usluge
102,3 106,3 101,5
Obrazovanje, kultura, razonoda
i usluge
104,9 112,0 102,4 101,9 106,5 101,5 101,0 101,8 101,1 101,6 102,2
Prometna sredstva, usluge i
ptt usluge
104,7 104,2 105,4 114,1 114,4 112,7 102,2 102,8 103,8 102,2 101,7
Administrativne i ostale usluge
-
99,5 101,8 104,2 105,4 102,1 102,3 105,2 105,5
- 101,3 101,2 100,0 100,0 100,0 101,7 101,4 100,0 100,0
U tome:
Robe
105,2 104,1 101,5 104,4 103,6
Usluge
106,2 130,7 106,2 104,3 107,8 111,8 103,3 104,3 103,3 105,1 103,8
150
99,7 102,5 101,7 102,2 102,6 103,5
8.4. Lanèani indeksi cijena ugostiteljskih usluga prema grupama usluga
1994.
1993.
1995.
1994.
1996.
1995.
1997.
1996.
1998.
1997.
1999.
1998.
2000.
1999.
2001.
2000.
2002.
2001.
2003.
2002.
Ugostiteljske usluge - ukupno
210,6
107,0
106,6
103,0
103,4
99,6
101,1
105,5
102,1
103,0
Hladna i topla predjela i juhe
206,3
103,9
106,6
103,9
103,2
102,1
101,9
100,8
99,8
102,3
Gotova jela
196,2
106,5
103,5
104,5
101,0
99,9
100,4
107,3
100,6
101,1
Peèenja i jela po narudžbi
215,4
102,1
99,2
101,0
102,9
100,9
100,4
107,8
99,9
101,0
Variva i prilozi
214,3
103,5
102,8
108,0
102,9
99,2
101,7
100,6
98,3
100,2
Salate
200,5
101,9
99,4
106,3
104,1
101,3
102,0
100,7
98,4
102,6
Kruh
215,9
117,5
104,2
112,6
109,1
97,3
95,7
101,7
101,0
100,0
Kolaèi
200,2
102,6
101,8
109,1
101,3
97,6
100,8
102,9
98,7
98,8
Alkoholna piæa
220,0
111,5
105,8
103,8
102,5
96,0
99,0
102,2
101,8
103,2
Bezalkoholna piæa i napici
232,9
119,1
105,9
100,3
105,2
99,1
101,5
105,6
104,4
104,0
Noæenja
167,5
93,0
148,3
103,5
105,7
104,5
106,5
112,8
109,0
107,7
8.5. Prosjeène godišnje stope rasta cijena
u%
1953.- 1956.- 1961.- 1966.- 1971.- 1976.- 1981.- 1986.- 1991.- 1996.- 2001.1955. 1960. 1965. 1970. 1975. 1980. 1985. 1990. 1995. 2000. 2005.
Prodajne cijene proizvoðaèa
industrijskih proizvoda
...
...
...
...
15,2
10,7
46,2
289,2 266,1
2,46
1,60
Cijene na malo
2,9
5,4
11,9
10,5
20,9
17,9
48,4
317,1 261,1
4,13
2,85
Troškovi života
4,9
4,0
13,9
10,6
20,7
18,8
47,7
316,7 257,3
4,83
2,74
...
...
...
...
21,8
20,4
43,5
327,1 266,9
2,69
...
Cijene ugostiteljskih usluga
151
8.6. Indeksi cijena1)
1999.
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
Indeksi prodajnih cijena proizvoðaèa industrijskih proizvoda
100,0
105,1
103,6
105,1
105,8
110,1
113,7
118,0
124,5
133,2
95,1
100,0
98,6
100,0
100,7
104,8
108,3
112,4
118,6
126,9
96,5
101,4
100,0
101,4
102,1
106,3
109,8
114,0
120,3
128,7
95,2
100,0
98,6
100,0
100,7
104,8
108,3
112,4
118,6
126,9
94,5
99,3
97.9
99,3
100,0
104,1
107,5
111,6
117,7
125,9
90,8
95,4
94,0
95,4
96,1
100,0
103,3
107,2
113,1
121,0
87,9
92,4
91,0
92,4
93,0
96,8
100,0
103,8
109,5
117,2
84,7
89,0
87,7
89,0
89,6
93,3
96,3
100,0
105,5
112,9
80,3
84,4
83,1
84,4
84,9
88,4
91,3
94,8
100,0
107,0
75,0
78,9
77,7
78,9
79,3
82,6
85,3
88,6
93,5
100,0
120,9
124,2
128,1
-
Indeksi cijena na malo
100,0
105,0
110,3
113,6
116,2
119,0
95,2
100,0
105,0
108,2
110,7
113,4
115,2
118,3
122,0
-
96,5
101,4
100,0
103,0
105,4
107,9
109,6
112,6
116,1
-
88,1
92,4
97,1
100,0
102,3
104,8
106,5
109,4
112,8
-
86,1
90,3
94,9
97,8
100,0
102,4
104,0
106,8
110,1
-
84,1
88,2
92,7
95,5
97,7
100,0
101,6
104,3
107,5
-
82,8
86,8
91,2
94,0
96,2
98,4
100,0
102,7
105,9
-
80,6
84,5
88,8
91,5
93,7
95,8
97,4
100,0
103,1
-
78,2
82,0
86,1
88,7
90,9
92,9
94,5
97,0
100,0
-
Indeksi troškova života
1)
100,0
104,3
108,9
111,3
114,3
116,7
119,4
123,1
127,7
-
95,9
100,0
104,4
106,7
109,6
111,9
114,5
118,0
122,4
-
96,5
101,4
100,0
102,2
105,0
107,2
109,7
113,1
117,3
-
89,9
93,7
97,8
100,0
102,7
104,9
107,3
110,6
114,7
-
87,5
91,2
95,2
97,4
100,0
102,1
104,4
107,6
111,6
-
85,7
89,3
93,2
95,4
97,9
100,0
102,3
105,5
109,4
-
83,8
87,3
91,1
93,3
95,7
97,8
100,0
103,1
106,9
-
81,3
84,7
88,4
90,5
92,8
94,9
97,0
100,0
103,7
-
78,4
81,7
85,2
87,3
89,5
91,5
93,5
96,4
100,0
-
Podaci se èitaju samo vodoravno
152
Kretanje indeksa prodajnih cijena proizvoðaèa industrijskih proizvoda,
cijena na malo i troškova života od 1999. do 2008.
indeksi
108
106
104
102
100
98
96
1999.
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
Prodajne cijene proizvoðaèa industrijskih proizvoda
Cijene na malo
Troškovi života
Indeksi cijena na malo i troškova života
od 1998. do 2007.
1997.=100
145
140
135
indeksi
130
125
120
Cijene na malo
115
Troškovi života
110
105
100
1998.
1999.
2000.
2001.
2002.
godine
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
153
9. Investicije
9.1. Ostvarene investicije u novu dugotrajnu imovinu prema tehnièkoj strukturi
u tisuæama kuna
Tehnièka struktura
Ukupno
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011. Ukupno
oprema s montažom
graðevinski
radovi
svega
domaæa
uvozna
12 165 314
14 985 801
16 019 156
17 821 789
21 324 846
24 208 919
25 296 039
20 085 077
13 691 606
4 208 180
5 432 395
6 577 980
6 531 619
8 511 811
8 552 202
9 035 828
8 569 505
5 546 442
7 099 882
8 585 004
8 320 138
9 897 987
11 451 483
14 138 050
14 732 389
10 219 884
6 606 616
2 091 987
2 686 611
2 126 926
2 335 188
2 880 563
3 690 964
3 983 058
2 876 536
2 181 467
5 007 895
5 898 393
6 193 212
7 562 799
8 570 920
10 447 086
10 749 331
7 343 348
4 425 149
857 252
968 402
1 121 038
1 392 183
1 361 552
1 518 667
1 527 822
1 295 688
1 538 548
13 876 433
4 984 371
7 546 154
2 059 256
5 486 898
1 345 908
43 381
ostalo
Djelatnost investitora prema NKD 2007.
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
50 342
634
6 327
3 146
3 181
Rudarstvo i vaðenje
67 343
3 613
58 874
50 956
7 918
4 856
1 163 276
362 160
685 844
315 483
370 361
115 272
Opskrba elektriènom energijom,
plinom, parom i klimatizacija
590 973
135 174
430 463
371 346
59 117
25 336
Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih
voda, gospodarenje otpadom te
djelatnosti sanacije okoliša
158 429
131 494
23 674
9 619
14 055
3 261
Graðevinarstvo
1 280 630
1 105 718
138 915
21 433
117 482
35 997
Trgovina na veliko i na malo; popravak
motornih vozila i motocikala
1 350 873
561 409
645 242
182 068
463 174
144 222
Prijevoz i skladištenje
900 086
237 759
511 376
321 771
189 605
150 951
Djelatnosti pružanja smještaja te
pripreme i usluživanja hrane
117 458
62 746
52 611
26 654
25 957
2 101
Preraðivaèka industrija
Informacije i komunikacije
1 455 781
198 458
876 395
232 529
643 866
380 928
Financijske djelatnosti i
djelatnosti osiguranja
3 516 246
475 322
2 760 226
170 048
2 590 178
280 698
Poslovanje nekretninama
1 101 678
987 799
91 716
46 293
45 423
22 163
Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti
270 731
103 041
140 098
61 631
78 467
27 592
Administrativne i pomoæne uslužne
djelatnosti
530 423
38 363
486 063
10 035
476 028
5 997
Javna uprava i obrana; obvezno
socijalno osiguranje
494 465
147 878
273 678
105 271
168 407
72 909
Obrazovanje
195 286
112 968
76 177
32 741
43 436
6 141
Djelatnosti zdravstvene zaštite
i socijalne skrbi
417 320
205 921
203 911
54 695
149 216
7 488
Umjetnost, zabava i rekreacija
166 847
91 751
62 326
35 153
27 173
12 770
48 246
22 163
22 238
8 384
13 854
3 845
Ostale uslužne djelatnosti
154
9.2. Isplate za investicije u dugotrajnu imovinu prema osnovnim izvorima
financiranja
u tisuæama kuna
Isplate za investicije u dugotrajnu imovinu
Djelatnost investitora prema NKD-2007.
Ukupno
iz sredstava
iz
iz vlastitih iz udruženih
financijskih fondova i
sredstava
sredstava
proraèuna
kredita
2006.
44 032 513
21 495 560
1 193 268
15 129 187
6 214 498
2007.
47 773 081
21 965 174
1 085 977
17 472 135
7 249 795
6 736 704
2008.
50 371 154
25 197 200
1 409 409
17 027 841
2009.
41 861 386
18 979 931
656 688
16 513 126
5 711 641
2010.
32 119 315
16 831 706
510 555
10 638 273
4 138 781
27 108 622
13 897 417
492 192
8 996 316
3 722 697
731 283
895 819
1 417 386
609 850
884 424
1 183 201
396
87 105
11 395
232 047
34 328
1 742
2 205 841
1 345 693
160 378
699 770
-
37 043
30 998
-
554
5 491
3 904 127
601 432
22 540
2 416 008
864 147
2 377 858
1 935 498
52 910
389 450
-
2 198 785
1 108 157
2 971
629 695
457 962
158 304
102 749
205
55 350
-
1 938 131
4 045 189
1 395 255
1 329 168
611 416
3 284 033
145 557
217 426
159 627
56 374
1 736 540
2 544 912
344 849
742 862
111 938
293 970
78 467
93 571
98 913
49 393
76 313
111 722
17 105
21 273
22 686
322
9
2 636
726
116 037
1 387 708
887 257
532 235
490 757
945 300
10 973
66 147
35 227
3 301
9 241
847
146 044
32 798
8 721
2 022 077
55 795
57 699
22 851
2 954
2011. Ukupno
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
Rudarstvo i vaðenje
Preraðivaèka industrija
Opskrba elektriènom energijom, plinom,
parom i klimatizacija
Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda,
gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša
Graðevinarstvo
Trgovina na veliko i na malo; popravak
motornih vozila i motocikala
Prijevoz i skladištenje
Djelatnost pružanja smještaja te pripreme
i usluživanja hrane
Informacije i komunikacije
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
Poslovanje nekretninama
Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti
Administrativne i pomoæne uslužne djelatnosti
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje
Obrazovanje
Djelatnost zdrastvene zaštite i socijalne skrbi
Umjetnost, zabava i rekreacija
Ostale uslužne djelatnosti
Isplate za investicije u dugotrajnu imovinu
prema osnovnim oblicima financiranja u 2011.
sredstva fondova i
proraèuna
13,7%
financijski krediti
33,2%
vlastita sredstva
51,3%
udružena sredstva
1,8%
155
9.3. Ostvarene investicije u novu dugotrajnu imovinu prema djelatnosti
NAMJENA
Djelatnost investitora
Ukupno
Poljoprivreda, šumarstvo i
ribarstvo
Rudarstvo i vaðenje
Preraðivaèka industrija
Ukupno
opskrba
opskrba vodom;
trgovina
elektri- uklanjanje
na veliko i
poljoènom otpadnih
na malo;
privreda, rudarstvo preraðienergijom, voda, graðevinarprijevoz i
i
vaèka
popravak
šumarstvo
plinom,
skladištenje
gosp.
stvo
vaðenje
industrija
motornih
i
parom i otpadom
vozila i
ribarstvo
klima- te djelat.
motocikala
tizacija sanacije
okoliša
13 876 433 50 342 67 343 1 163 276 590 973 158 429 1 280 630 1 350 873
50 279 48 134
118 258
900 086
-
-
-
-
-
182
-
- 67 343
28 650
-
-
77
22 188
-
- 1 123 370
-
-
-
9 587
-
-
-
26
-
-
-
-
762 117
-
-
11 948 1 166 717
-
1 137 351
2 208
Opskrba elektriènom
energijom, plinom, parom i
klimatizacija
590 869
-
-
- 590 811
Opskrba vodom; uklanjanje
otpadnih voda,
gospodarenje otpadom te
djelatnost sanacije okoliša
10 312
-
-
-
- 10 312
988 647
-
-
-
-
-
1 199 577
-
-
7 288
-
2 809
Prijevoz i skladištenje
878 542
-
-
-
-
-
24 761
5 444
844 719
Djelatnost pružanja
smještaja te pripreme i
usluživanja hrane
107 392
-
-
1 561
-
-
-
58
-
Informacije i komunikacije
1 465 251
-
-
809
-
-
-
9 538
-
Financijske djelatnosti i
djelatnosti osiguranja
3 585 757
-
-
-
-
-
-
28
-
Poslovanje nekretninama
774 614
-
-
-
-
-
-
518
-
Struène, znanstvene i
tehnièke djelatnosti
706 847
-
-
432
- 117 883
29 062
136 587
55 367
Administrativne i pomoæne
uslužne djelatnosti
445 519
-
-
-
-
-
-
-
1 346 159
-
-
-
162 27 425
452 665
-
-
Obrazovanje
128 836
-
-
-
-
-
-
-
-
Djelatnost zdravstvene
zaštite i socijalne skrbi
214 695
-
-
1 166
-
-
-
-
-
Umjetnost, zabava i
rekreacija
90 768
-
-
-
-
-
-
-
-
Ostale uslužne djelatnosti
36 760
-
-
-
-
-
-
-
-
Graðevinarstvo
Trgovina na veliko i na
malo; popravak motornih
vozila i motocikala
Javna uprava i obrana;
obvezno socijalno
osiguranje
156
-
investitora iz Hrvatske i namjeni investicija prema NKD-u 2007., u 2011.
u tisuæama kuna
INVESTICIJA
djelatnost
javna
administrapružanja
djelatnost
struène,
uprava i
informacije financijske
ostale
tivne i
smještaja
zdravstvene umjetnost,
poslovanje
znanstvene
obrana; obrazovai
djelatnosti
uslužne
pomoæne
zabava i
te
zaštite i
nekretnii tehnièke
nje
obvezno
komuni- i djelatnosti
uslužne
pripreme i
socijalne rekreacija djelatnosti
nama
djelatnosti
socijalno
kacije
osiguranja
djelatnosti
usluživanja
skrbi
osiguranje
hrane
117 458 1 455 781 3 516 246 1 101 678
270 731
530 423
494 465
195 286
417 320
166 847
48 246
23
12
-
-
1 574
2 186
-
20
366
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
204 519
-
-
-
-
22 011
-
-
3 895
-
-
6 920
-
-
-
-
-
-
-
3 459
-
-
159
-
-
-
-
-
-
-
105 773
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
- 1 454 904
-
-
-
-
-
-
-
-
-
- 3 516 246
3 237
-
66 246
-
-
-
-
-
1 715
724
-
771 657
-
-
-
-
-
-
-
2 581
153
-
87 116
270 335
4 116
-
-
-
2 011
1 204
-
-
-
-
-
445 519
-
-
-
-
-
-
-
-
24 310
376
14 176
494 465
66 441
181 789
74 068
10 282
-
-
-
-
-
-
-
128 836
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
9
213 520
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
90 768
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
36 760
157
9.4. Investicije u zaštitu okoliša
Ukupno
u tisuæama kuna
Gospodarenje
otpadnim
vodama
Zaštita
zraka i
klime
Zaštita i
Zaštita
sanacija tla
Zaštita
Smanjenje biološke
Gospodate
od
buke i raznolikosti
renje
podzemnih
zraèenja
i
vibracija
otpadom
i
krajolika
površinskih
voda
Ostale
djelatnosti
zaštite
okoliša
2004.
681 466
14 764
376 247 103 125
122 762
44 820
14 871
448
4 429
2005.
867 382
68 856
401 175
60 205
242 041
49 994
19 544
153
25 414
2006.
1 020 352
56 793
624 154
52 180
253 152
15 516
9 268
619
8 670
2007.
2 025 097 136 994
506 405
91 771 1 247 904
2 576
31 391
115
7 941
39 714
2008.
832 873 232 362
256 158
45 278
221 234
11 786
26 122
219
2009.
227 117
8 223
147 123
14 652
31 203
12 078
10 227
-
3 611
2010.
469 357
25 738
132 810
24 562
177 728
97 537
8 455
1 227
1 300
1 357 461
68 866
410 466 721 977
140 723
1 995
4 353
0
9 081
2011. Ukupno
Investicije na koncu
proizvodnog procesa
992 195
10 197
142 470 715 298
112 056
156
3 498
-
8 520
Iz vlastitih financijskih
sredstava
947 395
10 197
113 101 715 293
97 588
156
2 540
-
8 520
Iz udruženih sredstava
-
-
-
-
-
-
-
-
-
44 795
-
29 369
-
14 468
-
958
-
-
Iz sredstava fondova
i proraèuna
-
-
-
-
-
-
-
-
-
Iz ostalih izvora
5
-
-
5
-
-
-
-
-
Iskorišteni financijski
krediti
Investicije u integrirane
tehnologije
365 266
58 669
267 996
6 679
28 667
1 839
855
-
561
Iz vlastitih financijskih
sredstava
345 702
58 361
259 167
6 168
20 822
259
855
-
70
Iz udruženih sredstava
-
-
-
-
-
-
-
-
19 564
308
8 829
511
7 845
1 580
-
-
491
Iz sredstava fondova
i proraèuna
-
-
-
-
-
-
-
-
-
Iz ostalih izvora
-
-
-
-
-
-
-
-
-
Iskorišteni financijski
krediti
Investicije u zaštitu okoliša 2011.
Investicije na koncu
proizvodnog procesa
73,1%
Investicije u
integrirane tehnologije
26,9%
158
-
9.5. Tekuæi izdaci u zaštitu okoliša
Zaštita
Ukupno zraka i
klime
u tisuæama kuna
Gospodarenje
otpadnim
vodama
Zaštita i
Zaštita
sanacija tla
Zaštita
Smanjenje biološke
Gospodate
od
buke i raznolikosti
renje
podzemnih
i
zraèenja
vibracija
otpadom
i
krajolika
površinskih
voda
Ostale
djelatnosti
zaštite
okoliša
2004.
692 275
8 431
409 806 137 698
109 383
1 992
9 765
277
14 923
2005.
900 825
8 484
121 983 586 119
124 687
184
17 983
2 361
39 024
2006.
727 888 19 807
185 319 297 658
122 732
197
23 711
1 491
76 973
2007.
770 980 82 798
121 190 288 258
88 219
1 607
25 466
2 008
161 434
2008.
526 050 39 516
108 259 117 279
26 900
1 650
36 009
3 866
192 571
2009.
580 175 25 094
170 408 184 319
23 650
634
35 909
1 319
138 842
2010.
560 889 11 974
166 309 169 985
79 276
142
37 306
1 511
94 386
846 012 94 640
305 045 182 540
119 558
145
26 679
1 558
115 847
2011. Ukupno
Interni tekuæi izdaci nastali
u izvještajnoj jedinici
66 998
4 002
16 157
30 761
2 255
98
276
72
13 377
Izdaci za rad i održavanje
ureðaja za zaštitu okoliša
(upotreba materijala,
energije)
21 203
2 659
10 396
7 489
163
1
68
-
427
Izdaci za zaposleno osoblje
koje radi na zaštiti okoliša
42 201
1 186
3 499
22 724
2 038
97
208
72
12 377
Izdaci za upravljanje,
informiranje i izobrazbu te
ostali izdaci povezani sa
zaštitom okoliša
3 594
157
2 262
548
54
-
-
-
573
47
26 403
1 486
102 470
28 707
Eksterni tekuæi izdaci plaæeni
drugima u svezi sa zaštitom
okoliša
779 014 90 638
288 888 151 779
117 303
Plaæanje naknada za zaštitu
okoliša (za proèišæavanje
otpadnih voda, uklanjanje
otpadaka itd )
610 808 65 558
284 123 117 903
Izdaci za monitoring
Ostali tekuæi izdaci
88 295
-
25 593
629
1 084
1 071
23 483
5 852
47
-
857
738
135 074 23 996
3 694
10 393
23 156
-
810
-
73 025
33 132
Investicije i tekuãi izdaci u zaštitu okoliša
u mil.kuna
2 500
2 000
investicije u zaštitu okoliša
tekuãi izdaci za zaštitu okoliša
1 500
1 000
500
0
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
159
10. Gradski proraèun
10.1. Ostvarenje prihoda gradskog proraèuna
u tisuæama kuna
Ostvarenje
2007.
UKUPNI PRIHODI
2008.
2009.
2010.
2011.
6 894 995 7 431 521 6 742 447 6 306 718
6 158 730
PRIHODI
6 445 001 7 107 578 6 677 071 6 184 236
6 006 203
PRIHODI OD POREZA
Porez i prirez na dohodak
Porez na dobit
Porezi na imovinu
Porezi na robu i usluge
Ostali prihodi od poreza
4 547 398 4 877 303 4 870 087 4 410 894
4 177 612 4 472 154 4 518 154 4 101 454
2 009
234 714
260 781
204 264
170 387
133 063
144 368
147 669
139 053
-
4 336 628
4 009 320
195 213
132 095
-
POMOÆI
PRIHODI OD IMOVINE
Prihodi financijske imovine
Prihodi od nefinancijske imovine
21 691
443 888
22 158
421 730
PRIHODI OD ADMINISTRATIVNIH PRISTOJBI
I PO POSEBNIM PROPISIMA
Administrativne (upravne) pristojbe
Prihodi po posebnim propisima
OSTALI PRIHODI
32 239
511 311
30 889
480 422
39 010
435 328
13 631
421 697
57 467
413 055
12 921
400 134
1 426 742 1 677 306 1 238 409 1 288 467
103431
84 595
56 256
62 141
1 323 311 1 592 711 1 182 153 1 226 326
1 160 061
50 372
1 109 689
5 282
9 419
PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE
399 069
PRIHODI OD PRODAJE NEPROIZVEDENE IMOVINE
Prihodi od prodaje materijalne imovine-prirodna bogatstva
Prihodi od prodaje nematerijalne imovine-u obliku prava
67 405
66 084
1 321
PRIHODI OD PRODAJE PROIZVEDENE IMOVINE
Prihodi od prodaje graðevinskih objekata
Ostali prihodi od proizvedene imovine
VLASTITI IZVORI
55 480
505 618
33 595
472 023
7 477
10 537
38 992
323 943
65 376
122 482
152 527
98 173
97 821
352
33 751
32 823
928
90 905
89 695
1 210
37 380
37 048
332
331 664
225 770
31 625
31 577
115 147
331 487
177
225 659
111
31 621
4
31 562
15
114 612
535
50 925
-
-
-
-
Izvor: Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 6/08., 9/09., 10/10., 11/11., 13/12.
Struktura prihoda gradskog proraèuna u 2011.
Prihodi od poreza
70,4%
Prihodi od imovine
6,7%
Prihodi od
administrativnih pristojbi
i po posebnim propisima
18,8%
Prihodi od prodaje
nefinancijske imovine
2,5%
160
Pomoãi i ostali prihodi
1,6%
10.2. Rashodi gradskog proraèuna
u tisuæama kuna
Ostvarenje
2007.
UKUPNI RASHODI
RASHODI
2008.
2009.
2010.
2011.
6 919 341
7 318 592
7 493 208
6 202 890 6 284 912
5 420 452 5 487 810
4 832 665
5 706 107
5 945 978
Rashodi za zaposlene
1 279 378
1 409 744
1 487 878
1 482 010 1 487 644
Materijalni rashodi
1 838 811
1 964 999
2 109 131
1 910 607 2 031 893
Financijski rashodi
Subvencije
39 218
59 552
56 168
48 950
51 805
670 030
869 679
950 924
933 996
717 897
16 766
15 437
59 035
59 074
62 534
Pomoæi
Naknade graðanima i kuæanstvima na temelju osiguranja
i druge naknade
271 006
274 569
284 963
263 860
318 812
Ostali rashodi
717 456
1 112 127
997 879
721 955
817 225
2 086 676
1 612 485
1 547 230
782 438
797 102
31 576
40 973
69 917
52 522
83 318
1 928 225
1 475 143
1 361 782
699 024
655 637
126 875
96 369
115 531
30 892
58 147
RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE
Rashodi za nabavu neproizvedene imovine
Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine
Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini
Izvor: Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 6/08., 9/09., 10/10., 11/11., 13/12.
10.3. Raèun financiranja
u tisuæama kuna
Ostvarenje
PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUŽIVANJA
Primljene otplate (povrati) glavnice danih zajmova
Primici od zaduživanja
Primici od prodaje dionica i udjela u glavnici
IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA
Izdaci za otplatu glavnice
Izdaci za dane zajmove
Izdaci za dionice i udjele u glavnici
NETO ZADUŽIVANJE / FINANCIRANJE
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
155 610
114 340
157 496
3 816
12 220
6 589
150 000
100 000
150 000
1 794
2 120
907
149 442
169 454
123 753
174 750 179 717
148 484
162 390
123 030
174 110 179 146
958
7 034
723
640
568
-
30
-
-
3
6 168
-55 114
33 743
27 774
-18 837
202 524 160 880
1 579
10 246
200 000 150 000
945
634
Izvor: Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 6/08., 9/09., 10/10., 11/11., 13/12.
161
11. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
11.1. Oranice i vrtovi prema naèinu korištenja1)
Zasijane površine u hektarima
2005.
2006.
2007.
4 872
3 213
97
399
883
21
259
Ukupno
Žitarice
Krumpir
Uljano sjemenje i plodovi
Šeæema repa
Krmno bilje
Cvijeæe, aromatièno i ostalo bilje
Mahunasto i ostalo povræe
6 011
4 855
166
49
616
33
292
Ukupno
6 702
4 827
69
492
4
840
97
373
Ukupno
Žitarice
Krumpir
Uljano sjemenje i plodovi
Šeæema repa
Krmno bilje
Cvijeæe, aromatièno i ostalo bilje
Mahunasto i ostalo povræe
193
97
49
21
8
18
Pravne osobe i dijelovi pravnih osoba
187
81
52
23
5
26
Ukupno
Žitarice
Krumpir
Uljano sjemenje i plodovi
Šeæema repa
Krmno bilje
Cvijeæe, aromatièno i ostalo bilje
Mahunasto i ostalo povræe
5 818
4 758
166
595
25
274
1)
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva
6 515
4 683
4 746
3 125
69
97
440
341
4
817
876
92
13
347
240
Vidjeti Metodološka objašnjenja
Zasijane površine u 2007.
Krumpir
2,0%
Žitarice
66,0%
Uljano sjeme i plodovi
8,2%
Krmno bilje
18,1%
Mahunasto
i ostalo povræe
5,3%
162
189
88
58
16
8
19
Cvijeãe, aromatièno
i ostalo bilje
0,4%
11.2. Površina i proizvodnja važnijih usjeva1)
Požnjevena
površina, ha
Prirod po ha, t
Proizvodnja, t
Požnjevena
površina, ha
Prirod po ha, t
Pšenica
Proizvodnja, t
Kukuruz
Ukupno
2005.
2006.
2007.
682
671
511
2,87
3,05
2,36
2005.
2006.
2007.
39
28
48
4,23
4,28
4,83
2005.
2006.
2007.
643
643
463
2,79
3,00
2,10
1956
2047
1206
3 422
3 011
2 171
3,64
3,86
3,46
12 442
11 629
7 510
Pravne osobe i dijelovi pravnih osoba
165
7
119
18
232
53
8,00
7,89
5,02
56
142
266
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva
1 791
3 415
1 928
2 993
974
2 118
3,63
3,84
3,42
12 386
11 487
7 244
Jeèam
Zob
Ukupno
2005.
2006.
2007.
372
680
560
2,51
3,20
3,22
2005.
2006.
2007.
9
11
10
3,78
4,27
4,40
2005.
2006.
2007.
363
669
550
2005.
2006.
2007.
19
89
70
2,89
2,12
1,81
2005.
2006.
2007.
19
17
16
2,89
2,65
3,00
2005.
2006.
2007.
72
54
2,00
1,46
2,47
3,18
3,20
Uljana repica
932
2 178
1 804
307
251
255
2,26
2,51
1,32
693
631
366
3,56
2,47
0,60
114
47
3
2,11
2,52
1,33
Soja
579
584
333
2,59
2,50
1,97
83
507
594
Pravne osobe i dijelovi pravnih osoba
55
32
45
33
48
43
2,59
2,48
1,65
83
82
71
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva
144
170
79
259
2,50
2,02
425
523
Pravne osobe i dijelovi pravnih osoba
34
32
47
19
44
5
Obiteljska poljoprivredna
898
2 131
1 760
gospodarstva
275
232
250
Ukupno
1)
55
189
127
32
203
302
Vidjeti Metodološka objašnjenja
163
11.2. Površina i proizvodnja važnijih usjeva (nastavak)1)
Požnjevena
površina, ha
Prirod po ha, t
Proizvodnja, t
Požnjevena
površina, ha
Prirod po ha, t
Krumpir
Proizvodnja, t
Kupus i kelj
Ukupno
2005.
2006.
2007.
166
88
97
11,30
12,50
12,79
2005.
2006.
2007.
-
-
2005.
2006.
2007.
166
88
97
11,30
12,50
12,79
1 876
1 100
1241
Pravne osobe i dijelovi pravnih osoba
2
2
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva
1 876
22
1 100
23
1 241
57
Luk crveni i èešnjak
2005.
2006.
2007.
14
15
-
11,71
7,53
-
2005.
2006.
2007.
-
-
2005.
2006.
2007.
14
15
-
11,71
7,53
-
80
108
-
3,41
4,52
-
2005.
2006.
2007.
8
8
-
3,38
2,25
-
2005.
2006.
2007.
72
100
-
3,42
4,70
-
1)
164
Vidjeti Metodološka objašnjenja
16,76
30,04
17,58
402
691
1037
50,00
72,50
100
145
13,73
30,04
15,65
302
691
892
Grah - suho zrno
Ukupno
164
27
113
18
53
Pravne osobe i dijelovi pravnih osoba
3
4
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva
164
24
113
14
53
Lucerna - sijeno
2005.
2006.
2007.
24
23
59
2,30
2,28
0,70
62
41
37
1,67
1,25
-
5
5
-
2,38
2,57
0,70
57
36
37
Djetelina - sijeno
Ukupno
273
166
488
220
Pravne osobe i dijelovi pravnih osoba
27
18
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva
246
166
470
229
-
2,61
4,93
-
433
1 085
-
-
-
2,61
4,93
-
433
1 085
-
11.3. Voæna stabla i proizvodnja voæa1)
Šljive
Jabuke
stabla
prirod po proizvodnja,
stablu, kg
t
stabla
ukupno
rodna
prirod po proizvodnja,
stablu, kg
t
ukupno
rodna
2005.
231 000
213 182
17,1
3 640
100 200
82 322
4,4
363
2006.
228 000
210 460
11,0
2 312
103 200
84 785
10,5
888
2007.
303 267
258 457
12,7
3 289
109 202
84 785
9,6
812
Ukupno
Pravne osobe i dijelovi pravnih osoba
2005.
2 000
300
-
-
200
180
-
-
2006.
2 000
300
-
-
200
180
-
-
2007.
72 997
48 297
29,8
1 440
200
180
-
-
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva
2005.
229 000
212 882
17,1
3 640
100 000
82 142
4,4
363
2006.
226 000
210 160
11,0
2 312
103 000
84 605
10,5
888
2007.
230 270
210 160
8,8
1 849
109 002
84 605
9,6
812
11.4. Vinogradi i proizvodnja grožða1)
Trsovi, tis.
Ukupna površina
vinograda, ha
ukupno
rodni
Prirod po trsu,
kg
2005.
549
2 167
1 987
1,3
2 542
14 000
2006.
459
1 811
1 765
1,5
2 654
16 000
2007.
466
1 850
1 802
1,3
2 381
15 000
Proizvodnja
grožða, t
Proizvodnja
vina, hl
Ukupno
Pravne osobe i dijelovi pravnih osoba
2005.
11
37
36
1,9
71
1 000
2006.
10
33
24
1,8
43
1 000
2007.
17
72
61
1,9
118
1 000
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva
1)
2005.
538
2 130
1 951
1,3
2 471
13 000
2006.
449
1 778
1 741
1,5
2 611
15 000
2007.
449
1 778
1 741
1,3
2 263
14 000
Vidjeti Metodološka objašnjenja
165
11.5. Stoka i perad kod poslovnih subjekata (pravne osobe)
stanje 1. prosinca
Goveda
Svinje
krave i steone
junice
ukupno
ukupno
Perad
krmaèe i
suprasne
nazimice
ukupno
piliæi za tov
2000.
-
-
-
-
236 584
-
2001.
-
-
-
-
130 441
1 655
2002.
38
38
-
-
120 821
2003.
-
-
-
-
126 238
938
2004.
-
-
-
-
261 086
3 590
2005.
-
-
-
-
186 210
343
2006.
-
-
-
-
108 392
330
2007.
-
-
-
-
145 283
309
2008.
-
-
-
-
164 021
293
2009.
75
40
36
-
95 554
471
Napomena: Do 2006. stanje 31. prosinca
11.6. Stoka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima
stanje 1. prosinca
Svinje
Konji
ukupno
krmaèe, nazimice
i suprasne
nazimice
prasad i nazimad
2000.
74
5 195
14 026
2 410
11 376
2001.
37
4 494
12 339
1 880
10 411
2002.
74
4 739
11 327
2 072
9 207
2003.
129
4 534
14 487
1 757
12 680
2004.
161
4 953
13 265
2 164
11 101
2005.
161
4 639
11 457
2 164
9 216
2006.
129
4 847
9 776
1 833
7 918
2007.
708
4 639
9 420
1 859
7 434
2008.
-
4 813
9 064
1 909
7 078
2009.
-
4 151
9 242
1 808
7 394
Napomena: Do 2006. stanje 15. sijeènja
166
Goveda
11.7. Goveda i proizvodnja mlijeka na obiteljskim poljoprivrednim
gospodarstvima
Goveda
krave i junice
za rasplod
ukupno
Muzene krave
Namuženo mlijeka u
tisuæama litara
2000.
5 195
4 598
4 107
9 098
2001.
4 494
3 967
3 686
8 406
2002.
4 739
4 036
3 650
8 705
2003.
4 534
3 139
3 279
8 929
2004.
4 953
3 383
3 314
9 174
2005.
4 639
3 663
3 209
9 603
2006.
4 847
3 488
3 244
11 358
2007.
4 639
3 453
3 279
11 510
2008.
4 813
3 313
2 895
10 865
2009.
4 151
3 069
2 860
9 512
11.8. Perad, proizvodnja jaja i proizvodnja meda, na obiteljskim
poljoprivrednim gospodarstvima
Perad
ukupno
kokoši nesilice
proizvedeno jaja
tis. kom.
Košnice
proizvodnja
meda, u kg
2000.
136 177
90 573
9 063
2 890
30 634
2001.
117 276
69 880
6 372
2 601
52 020
2002.
115 080
62 135
5 600
2 139
32 079
2003.
92 214
64 540
5 493
9 558
289 690
2004.
89 287
60 353
5 306
12 036
142 780
2005.
82 411
64 472
5 868
12 980
244 850
2006.
73 822
54 422
5 452
10 974
168 150
2007.
76 579
52 993
5 309
12 921
165 200
2008.
66 028
46 288
3 866
-
-
2009.
63 714
43 735
3 576
-
-
167
11.9. Površine šumskog zemljišta1)
u hektarima
Šumsko zemljište prema vlasništvu, stanje 31. prosinca
2009.
2011.
2010.
državne privatne
državne privatne
državne privatne
Ukupno
Ukupno
Ukupno
šume šume
šume šume
šume šume
Šumsko zemljište - ukupno
Šume - ukupno
Bjelogorica
Obièna bukva
Hrast lužnjak
Hrast kitnjak
Hrast medunac
Hrast crnika
Hrast cer
Poljski jasen
Obièni grab
Ostale tvrde bjelogorice
Crna joha
Nasadi topole i vrbe
Ostale meke bjelogorice
Crnogorica
Jela s bukvom (mješovito)
Obièna smreka
Obièna jela
Crni bor
Ostale crnogorice
Degradirane sastojine
15 075
9 192
5 883 15 848
9 965
5 883 15 537
9 654
5 883
14 737
8 854
5 883 15 456
9 573
5 883 15 166
9 283
5 883
13 695
2 870
2 019
2 238
23
236
6 170
33
100
6
7 812
2 870
2 019
2 238
23
236
287
33
100
6
5 883 14 374
- 2 844
- 2 534
- 2 229
38
220
5 883 6 178
104
208
19
8 491
2 844
2 534
2 229
38
220
295
104
208
19
5 883 14 072
- 2 619
- 2 534
- 2 183
1
28
214
5 883 6 200
104
183
6
8 189
2 619
2 534
2 183
1
28
214
317
104
183
6
5 883
5 883
-
1 036
865
17
33
121
6
1 036
865
17
33
121
6
-
1 076
865
17
55
139
6
1 076
865
17
55
139
6
-
1 074
17
865
41
151
20
1 074
17
865
41
151
20
-
202
202
-
217
217
-
218
218
-
76
126
76
126
-
58
159
58
159
-
67
151
67
151
-
136
136
-
175
175
-
153
153
-
Ostalo šumsko zemljište - ukupno
Neobraslo:
Proizvodno (èistine, blage kamenjare i sl.)
Neproizvodno (prosjeke, rudine, plan i sl.)
Neplodno zemljište - ukupno
(šumske prometnice, vodotoci, kanali i sl.)
11.10. Šume prema namjeni1)
u hektarima
Šume prema vlasništvu, stanje 31. prosinca
državne šume
privatne šume
2010.
2011.
2010.
2011.
2010.
2011.
Šume - ukupno
15 456
Gospodarske šume
9 790
Zaštitne šume
38
Šume s posebnom namjenom
5 628
- šume i dijelovi šuma za proizvodnju šumskog sjemena
- zaštiæena podruèja
5 199
- šume namijenjene znanstvenim istraživanjima, nastavi,
429
potrebama obrane Republike Hrvatske
15 166
9 773
39
5 354
4 925
429
9 573
3 907
38
5 628
5 199
429
9 283
3 890
39
5 354
4 925
429
5 883
5 883
-
5 883
5 883
-
Ukupno
1)
Vidjeti metodološka objašnjenja.
168
11.11. Posjeèena bruto drvna masa
2002.
Ukupno
2003.
u m3
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
61 066 54 045 52 813 84 298 101 041 47 726
Bjelogorica
2009.
2010.
60 132 50 235 60 771 98 096
54 851 50 415 49 723 74 940 88 975 41 541
57 947 45 772 55 629 85 170
Hrast
26 921 19 482 16 911 25 095 30 928 16 535
21 475 15 650 18 730 25 666
Bukva
20 683 23 399 23 335 34 704 39 652 16 383
26 163 22 351 15 607 39 612
Topola
Ostale bjelogorice
Crnogorica
65
41
7 182
1 475
844
1 174
-
15
7 493
8 002 14 297 17 221
8 623
10 294
92
-
144
7 679 21 292 19 748
6 215
3 630
3 090
9 358 12 066
6 185
2 185
4 463
5 142 12 926
Jela, smreka
i duglazije
5 635
3 306
2 457
6 659
8 119
4 758
1 382
3 266
4 416 10 519
Borovi i ariš
580
324
633
2 699
3 947
1 427
8031
197
220
481
-
-
-
-
-
-
-
-
506
1 926
Ostale crnogorice
11.12. Proizvodnja šumskih proizvoda prema vlasništvu1)
2009.
Ukupno
Ukupno posjeèeno drvo
Crnogorica
Bjelogorica
Ogrijevno drvo
Crnogorica
Bjelogorica
Industrijski drv
Crnogorica
Bjelogorica
Trupci (pilanski i furnirski)
Crnogorica
Bjelogorica
u m3
2010.
2011.
Državne Privatne
Državne Privatne
Državne Privatne
Ukupno
Ukupno
šume
šume
šume
šume
šume
šume
37 780 37 510
270
45 215 45 017
198
79 992 79 377
615
4 124 4 124
33 656 33 386
270
4 361 4 361
40 854 40 656
198
11 238 11 238
68 754 68 139
615
13 020 12 914
106
12 783 12 685
98
37 082 36 848
234
13 020 12 914
106
12 783 12 685
98
37 082 36 848
234
24 760 24 596
164
32 432 32 332
100
42 910 42 529
381
4 124 4 124
20 636 20 472
164
4 361 4 361
28 071 27 971
100
11 238 11 238
31 672 31 291
381
19 644 19 480
164
20 703 20 603
100
35 986 35 605
381
3 203 3 203
16 441 16 277
164
3 516 3 516
17 187 17 087
100
9 566 9 566
26 420 26 039
381
Celulozno drvo
4 195
4 195
-
5 259
5 259
-
2 905
2 905
-
Crnogorica
Bjelogorica
4 195
4 195
-
717
4 542
717
4 542
-
1 672
1 233
1 672
1 233
-
Ostalo industrijsko drvo
Crnogorica
Bjelogorica
1)
2011.
921
921
-
6 470
6 470
-
4 019
4 019
-
921
-
921
-
-
128
6 342
128
6 342
-
4 019
4 019
-
Od 2010. šumski proizvodi prikazani prema šiframa koje su preuzete iz Klasifikacije proizvoda po djelatnostima
Republike Hrvatske - KPD 2008. (NN, br. 108/08), pa su podaci preraèunani za 2009.
169
12. Industrija
12.1. Indeksi fizièkog obujma ukupne industrijske proizvodnje1)
1)
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
100,0
106,2
112,7
115,5
120,9
123,6
132,6
132,6
125,2
...
94,2
100,0
106,1
108,8
113,9
116,4
124,9
124,9
117,9
...
88,8
94,3
100,0
102,5
106,8
109,1
117,1
117,1
110,5
...
86,6
92,0
97,6
100,0
104,7
107,0
114,8
114,8
108,4
...
82,7
87,9
93,2
95,5
100,0
102,2
109,7
109,7
103,6
...
80,9
86,0
91,2
93,4
97,8
100,0
107,3
107,3
101,3
...
75,4
80,1
85,0
87,0
91,1
93,2
100,0
100,0
94,4
...
75,4
80,1
85,0
87,0
91,1
93,2
100,0
100,0
94,4
...
79,9
84,9
90,0
92,2
96,5
98,7
105,9
105,9
100,0
...
Podaci se èitaju samo vodoravno
%
12,0
Prosjeène godišnje stope rasta industrijske proizvodnje
u razdoblju od 2005. do 2009.
10,0
8,0
6,0
4,0
2,0
0,0
-2,0
-4,0
Ukupno
170
Energija
Intermedijarni
proizvodi, osim
energije
Kapitalni
proizvodi
Trajni proizvodi
Netrajni
za široku
proizvodi za
široku potrošnju
potrošnju
12.2. Indeksi industrijske proizvodnje prema glavnim industrijskim grupacijama i
odjeljcima NKD-a 2007.
Struktura
2008.
Industrijski proizvodi - ukupno
2009.
2008.
100,00
94,4
16,62
16,57
31,87
1,03
33,91
79,5
99,9
101,9
100,9
91,8
0,25
0,06
0,19
93,0
67,1
99,3
PREMA GLAVNIM INDUSTRIJSKIM GRUPACIJAMA (GIG-u 2009.)
AE
AI
BB
CD
CN
Energija
Intermedijarni proizvodi, osim energije
Kapitalni proizvodi
Trajni proizvodi za široku potrošnju
Netrajni proizvodi za široku potrošnju
PREMA PODRUÈJIMA I ODJELJCIMA NKD-a 2007.
B Rudarstvo i vaðenje
08 Ostalo rudarstvo i vaðenje
09 Pomoæne uslužne djelatnosti u rudarstvu
C Preraðivaèka industrija
10
11
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
Proizvodnja prehrambenih proizvoda
Proizvodnja piæa
Proizvodnja tekstila
Proizvodnja odjeæe
Proizvodnja kože i srodnih proizvoda
Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja;
proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala
Proizvodnja papira i proizvoda od papira
Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa
Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda
Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda
Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka
Proizvodnja proizvoda od gume i plastike
Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda
Proizvodnja metala
Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme
Proizvodnja raèunala te elektronièkih i optièkih proizvoda
Proizvodnja elektriène opreme
Proizvodnja strojeva i ureðaja, d. n.
Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica
Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava
Proizvodnja namještaja
Ostala preraðivaèka industrija
Popravak i instaliranje strojeva i opreme
83,19
97,4
11,80
6,28
0,29
1,18
0,11
98,1
94,3
66,9
81,2
63,6
0,00
3,45
9,63
0,06
4,37
4,06
1,09
1,14
0,02
1,68
2,02
6,58
1,16
0,26
2,01
0,10
0,85
25,05
45,6
106,4
94,8
84,8
94,7
64,9
108,2
96,7
62,9
77,9
89,4
101,5
64,7
71,9
92,5
307,7
62,7
107,3
D Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija
16,56
79,5
35 Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija
16,56
79,5
171
12.3. Vrijednost prodanih industrijskih proizvoda i izvoza (PRODCOM) prema
djelatnosti proizvoda i podruèjima i odjeljcima NKD-a 2007.
Vrijednost industrijskih proizvoda, u tisuæama kuna
2008.
Ukupno
UKUPNO
B Rudarstvo i vaðenje
08 Ostalo rudarstvo i vaðenje
09 Pomoæne uslužne djelatnosti u rudarstvu
CPreraðivaèka industrija
10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda
11 Proizvodnja piæa
12 Proizvodnja duhanskih proizvoda
13 Proizvodnja tekstila
14 Proizvodnja odjeæe
15 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda
16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta,
osim namještaja; proizvodnja proizvoda
od slame i pletarskih materijala
17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira
18 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa
19 Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda
20 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda
21 Proizvodnja osnovnih farmaceutskih
proizvoda i farmaceutskih pripravaka
22 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike
23 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih
proizvoda
24 Proizvodnja metala
25 Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda,
osim strojeva i opreme
26 Proizvodnja raèunala te elektronièkih i
optièkih proizvoda
27 Proizvodnja elektriène opreme
28 Proizvodnja strojeva i ureðaja, d. n.
29 Proizvodnja motornih vozila, prikolica
i poluprikolica
30 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava
31 Proizvodnja namještaja
32 Ostala preraðivaèka industrija
33 Popravak i instaliranje strojeva i opreme
2009.
od toga u
inozemstvu
Ukupno
2010.
od toga u
inozemstvu
Ukupno
od toga u
inozemstvu
29 297 266 9 021 920 26 595 287 7 720 741 25 702 072 8 678 228
480 363
-
461 563
-
246 092
-
13 000
467 363
-
9 244
452 319
-
5 958
240 134
-
25 136 186 9 021 920 21 994 383 7 720 741 21 125 905 8 678 228
4 906 125
1 937 003
10 490
67 324
404 143
29 827
956 924 4
117 573 1
18 857
74 817
10 101
10 481
875 378 131
1 771 215
28
124 193
20
1 730 090 1 147
1 629 485
620 586
796
913
20
72
344
32
013
403
315
550
583
787
38
46 463
477
918 773
392 1 429 476
496
115 054
230 1 238 227
997 664 1 223 074
289 319
566 852
839 279 4 784 225
134 856 1 826 931
19 062
72 389
59 123 206 588
9 387
18 133
894 162
179 681
18 380
28 991
1 064
32 100
60 202
29
124 774 876 201 127
36 410 1 215 552
30
17 477 103 074
16
800 132 1 453 344 1 000
088
195
752
153
136
675 014 1 754 317 1 326 760
312 458 468 688 242 105
497 207
32 491
55 997
2 448
516 853
24 270
60 382
1 482
349 886
29 289
50 583
6 425
732 879
137 791
551 232
105 846
486 756
123 433
1 627 485 891 286
912 175 535 015 1 017 508 637 474
3 697 822 2 438 969 3 604 360 2 612 467 3 639 825 2 765 432
495 905 240 247
387 327 188 405 321 743 215 736
88
762
194
152
2 738
453
217
523
464
400 1
54
87
56
23
239
781
867
455
674
517 2
176
679
184
155
084
780
825
043
476
472
145
25
45
20
920
464
015
584
339
670 1
206
279
170
164
621
226
165
593
231
039
177
15
35
30
725
273
487
351
869
671
D Opskrba elektriènom energijom, plinom,
parom i klimatizacija
3 274 371
- 3 741 427
- 3 932 360
-
35 Opskrba elektriènom energijom, plinom,
parom i klimatizacija
3 274 371
- 3 741 427
- 3 932 360
-
E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih
voda, gospodarenje otpadom te
djelatnosti sanacije okoliša
36 Skupljanje, proèišæavanje i opskrba vodom
172
406 346
-
397 914
-
397 715
-
406 346
-
397 914
-
397 715
-
12.4. Elementi raèuna industrijske proizvodnje
u 000 kuna
Broj
lokalnih prihod od
prodaje
JVD-a
proizvoda
intermedijarna potrošnja
bruto
reproostala interdodana
dukcijski medijarna
ukupno
vrijednost
materijal
potrošnja
ostali
prihod
2004.
838
31 508 875
668 436
18 621 813 12 642 743
5 979 070
13 473 234
2005.
837
32 338 497
312 845
19 798 785 12 894 391
6 904 394
13 072 084
2006.
932
33 940 988
260 981
22 040 453 13 790 956
8 249 497
12 736 556
2007.
933
36 714 658
375 284
24 261 658 15 039 860
9 221 798
13 067 740
840
36 220 515
281 762
23 632 876 16 104 700
7 528 176
12 935 831
4
1 856 931
216
105 952
1 241 330
509 865
804
28 711 722
277 119
18 555 083 13 242 878
5 312 205
10 495 733
D Opskrba elektriènom
energijom, plinom, parom
i klimatizacija
12
3 725 898
1 435
2 613 209
2 032 651
580 558
1 114 124
E Opskrba vodom; uklanjanje
otpadnih voda, gospodarenje
otpadom te djelatnosti
sanacije okoliša
20
1 925 964
2 992
1 117 302
723 219
394 083
816 109
2008. Ukupno
Prema podruèjima NKD-a 2007.
B Rudarstvo i vaðenje
C Preraðivaèka industrija
1 347 282
Elementi raèuna industrijske proizvodnje 2004. - 2008.
mil.kuna
40 000
2004.
35 000
2005.
30 000
2006.
2007.
25 000
2008.
20 000
15 000
10 000
5 000
0
prihod od prodaje proizvoda
intermedijarna potrošnja
bruto dodana vrijednost
173
12.5. Elementi raèuna industrijske proizvodnje prema podruèjima i odjeljcima
NKD-a 2007., u 2008.
Broj
lokalnih prihod od
prodaje
JVD-a
proizvoda
Ukupno
B Rudarstvo i vaðenje
06 Vaðenje sirove nafte i prirodnog plina
08 Ostalo rudarstvo i vaðenje
09 Pomoæne uslužne djelatnosti u rudarstvu
C Preraðivaèka industrija
10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda
11 Proizvodnja piæa
12 Proizvodnja duhanskih proizvoda
13 Proizvodnja tekstila
14 Proizvodnja odjeæe
15 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda
16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim
namještaja; proizvodnja proizvoda od slame
i pletarskih materijala
17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira
18 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa
19 Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda
20 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda
21 Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda
i farmaceutskih pripravaka
22 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike
23 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda
24 Proizvodnja metala
25 Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda,
osim strojeva i opreme
26 Proizvodnja raèunala te elektronièkih
i optièkih proizvoda
27 Proizvodnja elektriène opreme
28 Proizvodnja strojeva i ureðaja, d.n.
29 Proizvodnja motornih vozila, prikolica
i poluprikolica
30 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava
31 Proizvodnja namještaja
32 Ostala preraðivaèka industrija
33 Popravak i instaliranje strojeva i opreme
D Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom
i klimatizacija
35 Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom
i klimatizacija
E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda,
gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša
36 Skupljanje, proèišæavanje i opskrba vodom
37 Uklanjanje otpadnih voda
38 Skupljanje otpada, djelatnosti obrade
i zbrinjavanje otpada; oporaba materijala
39 Djelatnosti sanacije okoliša te ostale djelatnosti
gospodarenja otpadom
174
u 000 kuna
interostali
medijarna
prihod
potrošnja
bruto
dodana
vrijednost
840
36 220 515
281 762
4
1
1
2
1 856 931
1 376 211
13 357
467 363
216
216
-
23 632 876 12 935 831
804
85
8
1
9
46
7
28 711 722
5 411 094
2 132 366
10 690
70 167
441 669
26 643
277 119
53 607
20 957
17
2 286
-
9
24 045
268
58
129
4
38
786 839
1 915 501
1 037 078
1 865 340
818
3 278
13 607
44 079
8
2 323 945
3 486
1 412 801
883 491
45
31
6
712 575
621 878
37 859
6 289
15 457
180
440 427
441 495
23 334
276 540
219 761
14 614
80
1 060 117
8 368
751 921
299 860
1 347
918
7
420
282
803
982
497
509
457
5
46
865
624
375
866
18 555 083 10 495 733
3 671 737 1 841 558
1 347 752
795 340
5 780
5 155
48 363
21 547
274 902
184 997
14 588
11 328
13 181
443
1 035
715
1 603
383
448
355
732
11 235
352
885
325
310
019
310
869
190
24
1 537 760
31 650
1 141 924
378 143
39
31
3 907 947
538 020
41 920
7 052
2 910 950
379 755
1 109 464
182 123
6
89 744
824
68 080
18 976
13
31
26
70
777
298
195
2 888
494
368
867
716
1 365
142
3 833
17 636
505
172
102
1 028
323
967
947
938
270
131
102
1 864
218
562
216
217
12
3 725 898
1 435
2 613 209
1 114 124
12
3 725 898
1 435
2 613 209
1 114 124
20
1
2
1 925 964
285 693
126 746
2 992
-
1 117 302
97 281
46 891
816 109
188 412
79 855
13
1 423 848
2 992
940 239
491 056
4
89 677
-
32 891
56 786
12.6. Zaposleni, bruto plaæe i nadnice - godišnji prosjek, naèelo èiste djelatnosti
Broj
lokalnih
JVD-a
Broj
zaposlenih
osoba
Bruto
plaæe i
nadnice,
u tis. kuna
Prosjeèna
godišnja bruto
plaæa po
zaposlenom
u kunama
2004.
838
53 674
4 319 630
80 479
2005.
837
50 781
4 593 465
90 456
2006.
932
52 355
4 970 643
94 941
2007.
933
53 214
5 329 167
100 146
840
50 761
5 416 680
106 709
2008. Ukupno
Prema podruèjima NKD-a 2007.
B Rudarstvo i vaðenje
C Preraðivaèka industrija
4
1 483
239 308
161 367
804
42 858
4 504 510
105 103
12
2 993
339 327
113 374
20
3 427
333 535
97 326
D Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom
i klimatizacija
E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje
otpadom te djelatnosti sanacije okoliša
Prosjeèna godišnja bruto plaãa po zaposlenom u industriji,
prema podruèjima NKD-a 2007., u 2008.
kuna
180 000
160 000
140 000
120 000
100 000
80 000
60 000
ukupno
B
C
D
E
175
12.7. Zaposleni, bruto plaæe i nadnice - godišnji prosjek, prema podruèjima
i odjeljcima NKD-a 2007., naèelo èiste djelatnosti u 2008.
Broj
lokalnih
JVD-a
UKUPNO
B Rudarstvo i vaðenje
06 Vaðenje sirove nafte i prirodnog plina
08 Ostalo rudarstvo i vaðenje
09 Pomoæne uslužne djelatnosti u rudarstvu
C Preraðivaèka industrija
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
Proizvodnja prehrambenih proizvoda
Proizvodnja piæa
Proizvodnja duhanskih proizvoda
Proizvodnja tekstila
Proizvodnja odjeæe
Proizvodnja kože i srodnih proizvoda
Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja;
proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala
Proizvodnja papira i proizvoda od papira
Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa
Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda
Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda
Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda
i farmaceutskih pripravaka
Proizvodnja proizvoda od gume i plastike
Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda
Proizvodnja metala
Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim
strojeva i opreme
Proizvodnja raèunala te elektronièkih i optièkih proizvoda
Proizvodnja elektriène opreme
Proizvodnja strojeva i ureðaja, d.n.
Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica
Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava
Proizvodnja namještaja
Ostala preraðivaèka industrija
Popravak i instaliranje strojeva i opreme
Broj
zaposlenih
osoba
Bruto
plaæe i
nadnice,
u tis. kuna
Prosjeèna
godišnja bruto
plaæa po
zaposlenom
u kunama
840
50 761
5 416 680
106 709
4
1 483
239 308
161 367
1
1
2
682
20
781
134 143
903
104 262
196 691
45 150
133 498
804
42 858
4 504 510
105 103
85
8
1
9
46
7
7 345
1 293
15
265
2 964
148
669 421
162 621
2 016
16 353
137 257
7 921
91 140
125 770
134 400
61 709
46 308
53 520
9
92
5 530
60 109
58
129
4
38
1 595
3 095
2 572
1 374
124 371
299 009
426 733
149 280
77 976
96 610
165 915
108 646
8
2 939
490 507
166 896
45
31
6
1 298
880
87
93 100
66 306
5 537
71 726
75 348
63 644
80
1 666
135 909
81 578
24
39
31
6
13
31
26
70
2 877
4 942
1 190
207
874
696
674
3 770
439 405
512 222
107 522
18 086
85 895
49 050
46 709
453 750
152 730
103 647
90 355
87 372
98 278
70 474
69 301
120 358
D Opskrba elektriènom energijom, plinom,
parom i klimatizacija
12
2 993
339 327
113 374
35 Opskrba elektriènom energijom, plinom,
parom i klimatizacija
12
2 993
339 327
113 374
20
3 427
333 535
97 326
1
2
648
420
78 529
31 509
121 187
75 021
13
2 136
187 699
87 874
4
223
35 798
160 529
26
27
28
29
30
31
32
33
E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje
otpadom te djelatnosti sanacije okoliša
36 Skupljanje, proèišæavanje i opskrba vodom
37 Uklanjanje otpadnih voda
38 Skupljanje otpada, djelatnosti obrade i zbrinjavanje
otpada; oporaba materijala
39 Djelatnosti sanacije okoliša te ostale djelatnosti
gospodarenja otpadom
176
13. Graðevinarstvo
13.1. Stanovi prema naèinu korištenja i druge nastanjene prostorije
- Popis 2001.
Stanovi
stanovi koji se koriste
povremeno
u vrijeme
sezonskih
za odmor
radova u
poljoprivr.
stanovi za stalno stanovanje
nenastanjeni
ukupno
nastanjeni
privremeno
broj stanova
312 902
m2
napušteni
stanovi u
kojima
se samo
obavljala
djelatnost
Ostale
nastanjene
prostorije i
objekti koji
nisu stanovi
271 183
31 284
1 696
4 843
101
3 795
20 315 678 17 958 929
1 791 495
79 328
201 739
3 755
280 432
-
57,27
46,77
41,66
37,18
73,90
-
O/m 2 po stanu
64,93
66,22
386
13.2. Nastanjeni stanovi prema broju soba i vlasništvu - Popis 2001.
Stanovi prema
vlasništvu
Stanovi prema broju soba
Ukupno
1-sobni
broj
stanova
271 183
m2
47 693
2-sobni
106 134
3-sobni
70 069
4-sobni
5-sobni
33 241
6-sobni
9 982
3 002
17 958 929 1 587 328 5 641 924 5 097 924 3 412 283 1 441 894 510 360
O/m 2
po stanu
Struktura
broja
stanova, %
7 i više
soba
1 062
fizièke
osobe
pravne
osobe
260 547
10 636
267 216 17 428 920 530 009
66,22
33,28
53,16
72,76
102,65
144,45
170,01
251,62
66,89
49,83
100,0
17,6
39,1
25,8
12,3
3,7
1,1
0,4
96,1
3,9
13.3. Nastanjeni stanovi prema pomoænim prostorijama i opremljenosti
instalacijama - Popis 2001.
bez kuhinje,
kupaonice i zahoda
broj
stanova 271 183 267 009 262 942 266 259 270 877 268 404 268 921 192 102 259 422 2 850 3 485
ostale kombinacije
pomoænih prostorija
samo kuhinja
centralnog
grijanja
kanalizacije
vodovoda
struje
zahod
kupaonicu
kuhinju
Ukupno
Stanovi sa sljedeæim kombinacijama
pomoænih prostorija
kuhinja i zahod
Stanovi opremljeni instalacijama
kuhinja, zahod i
kupaonica
Stanovi koji imaju kao
zasebne prostorije
4 591
835
177
13.4. Nastanjeni stanovi prema broju kuæanstava i èlanova kuæanstava
- Popis 2001.
Ostale nastanjene
prostorije i objekti
koji nisu stanovi
Nastanjeni
stanovi
broj kuæanstava
broj èlanova kuæanstava
broj stanova
ukupni broj èlanova
institucionalnih i
privatnih kuæanstava
Grad
Zagreb 271 183 17 958 929 264 905 17 663 866 272 920 765 961 6 278
broj prostorija i objekata
stanovi u kojima stanuju
samo privremeno
prisutne osobe
broj èlanova
kuæanstava
broj kuæanstava
m2
broj stanova
stanovi u kojima stanuju kuæanstva
m2
broj stanova
Ukupno
Kolektivni
stanovi
386
372
765
235
7 719
13.5. Graðevinska djelatnost poslovnih subjekata (pravne osobe)1)
2007.
Vrijednost izvršenih radova prema vrsti graðevina - ukupno
Na zgradama
2009.
2010.
5 739 193 6 587 929 5 309 401 3 916 061 3 483 191
2 324 699 2 933 836 1 791 251 1 050 827 1 099 730
1 909 539 2 218 002 1 995 835 1 917 178 1 605 133
Na ostalim graðevinama
1 504 955 1 436 091 1 522 315
- prometna infrastuktura
- cjevovodni, komunikacijski i elektrièni vodovi
- složene graðevine na industrijskim prostorima
- ostale nespomenute gradevine
797 661
603 492
55 819
47 983
882 061
465 751
53 712
34 567
989 396
483 048
20 131
29 740
948 056
778 328
555 734
327 837
39 565
24 920
505 535
192 032
40 737
40 024
Prikazani izvršeni radovi pravnih osoba s 5 i više zaposlenih.
Struktura vrijednosti izvršenih graðevinskih radova
prema vrsti graðevina u 2011.
složene graðevine na
industrijskim
cjevovodni, prostorima
ostale nespomenute
komunikacijski i 1,2%
graðevine
elektrièni vodovi
1,1%
5,5%
prometna infrastruktura
14,5%
nestambene zgrade
46,1%
178
2011.
4 234 238 5 151 838 3 787 086 2 968 005 2 704 863
- stambenim
- nestambenim
1)
2008.
u tis. kuna
stambene zgrade
31,6%
13.6. Izdana odobrenja za gradnju prema vrsti graðevine
Broj izdanih odobrenja - ukupno
zgrade
ostale graðevine
Predviðena vrijednost radova - ukupno, u tis. kuna
zgrade
ostale graðevine
Stanovi broj
korisna površina u m2
2007.
2008.
2009.
2010.
1 908
1 781
127
6 417 684
6 134 309
283 375
8 517
683 289
1 438
1 342
96
8 403 588
7 901 769
501 819
8 005
561 820
857
757
100
3 068 374
2 527 446
540 928
2 605
226 153
805
726
79
4 471 643
4 127 712
343 931
2 283
198 153
2011.
646
554
92
2 807 234
2 403 716
403 518
2 272
175 820
13.7. Izdana odobrenja za gradnju za zgrade prema namjeni, velièini i vrsti gradnje
2007.
Zgrade - ukupno
broj odobrenja
Stambene zgrade
broj odobrenja
prema velièini
s 1 stanom
s 2 stana
s 3 i više stanova
zgrade za stanovanje zajednica
prema vrsti gradnje
izgradnja
broj odobrenja
površina, m2
zapremnina. m3
dogradnja
broj odobrenja
površina, m2
zapremnina, m3
broj odobrenja za prenamjene i ostale rekonstrukcije
Nestambene zgrade
broj odobrenja
prema ursti gradnje
izgradnja
broj odobrenja
površina, m2
zapremnina, m3
dogradnja
broj odobrenja
površina, m2
zapremnina, m3
broj odobrenja za prenamjene i ostale rekonstrukcije
2008.
2009.
2010.
2011.
1 781
1 342
757
726
554
1 615
1 179
616
619
462
374
216
861
2
217
152
630
1
205
67
224
5
245
84
182
2
169
70
147
1
1 453
950 322
2 789 220
1 000
921 192
2 726 755
501
324 160
935 608
513
288 688
856 214
387
237 085
728 727
89
17 952
52 747
73
87
21 122
62 727
92
38
10 708
32 084
77
46
10 663
31 320
60
32
6 588
19 961
43
166
163
141
107
92
86
402 403
1 630 802
110
695 457
2 713 811
64
156 313
686 384
41
616 389
2 508 155
45
149 661
564 196
16
13 694
47 569
64
14
12 203
45 546
39
20
17 004
74 101
57
9
16 699
85 801
57
13
30 371
140 483
34
179
13.8. Završene zgrade i stanovi prema broju soba
Broj zgrada/stanova
Završene zgrade - ukupno
Stambene
s 1 stanom
s 2 stana
s 3 i više stanova
zgrade za stanovanje zajednica
Nestambene
Završeni stanovi - ukupno
prema broju soba
1-sobni
2-sobni
3-sobni
4-sobni
5 i više sobni
Indeksi
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2007.
2006.
2008.
2007.
2009.
2008.
2010.
2009.
2011.
2010.
1 533
1 411
373
233
800
5
1 286
1 181
314
177
689
1
922
835
233
123
476
3
769
692
246
116
326
4
447
393
168
58
167
-
125,1
132,6
86,7
129,4
177,0
250,0
83,9
83,7
84,2
76,0
86,1
20,0
71,7
70,7
74,2
69,5
69,1
300,0
83,4
82,9
105,6
94,3
68,5
133,3
58,1
56,8
68,3
50,0
51,2
-
122
105
87
77
54
75,8
86,1
82,9
88,5
70,1
8 895
8 744
4 923
3 939
2 388
144,9
98,3
56,3
80,0
60,6
882
3 310
2 826
1 187
690
1 121
2 846
2 667
1 580
530
467
1 856
1 634
674
292
416
1 439
1 119
613
352
270
958
609
384
167
126,5
186,9
136,7
107,3
138,6
127,1
86,0
94,4
133,1
76,8
41,7
65,2
61,3
42,7
55,1
89,1
77,5
68,5
90,9
120,5
64,9
66,6
54,4
62,6
47,4
Završene zgrade, prema vrsti zgrade i vrsti radova
1 800
2007.
1 600
2008.
broj zgrada
1 400
2009.
1 200
2010.
1 000
2011.
800
600
400
200
0
Ukupno
Stambene
Nestambene
Novogradnja
Dogradnja i
nadogradnja
Završeni stanovi, prema broju soba
10 000
9 000
8 000
broj stanova
7 000
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
6 000
5 000
4 000
3 000
2 000
1 000
0
Ukupno
180
1-sobni
2-sobni
3-sobni
4-sobni
5 i više sobni
13.9. Završene zgrade i stanovi prema vrsti zgrade i vrsti radova
Završene zgrade
2007. Ukupno
Prema vrsti zgrade
Stambene zgrade
Nestambene zgrade
Prema vrsti radova
Novogradnja
Dogradnja i nadogradnja
Prenamjena nestamb. prostora u stamb.
Završeni stanovi
Korisna
Prosjeèna
Broj
površina
korisna
stanova
m2
površina, m2
Broj
zgrada
Površina
m2
Zapremnina
m3
1 533
1 596 219
5 325 145
8 895
639 274
71,9
1 411
122
964 610
631 609
2 874 675
2 450 470
8 701
194
626 080
13 194
72,0
68,0
1 430
103
-
1 511 565
84 654
-
5 029 569
295 576
-
8 735
133
27
623 175
14 371
1 728
71,3
108,1
64,0
2008. Ukupno
Prema vrsti zgrade
Stambene zgrade
Nestambene zgrade
1 286
1 454 747
4 939 122
8 744
656 919
75,1
1 181
105
1 074 594
380 153
3 318 038
1 621 084
8 694
50
654 162
2 757
75,2
55,1
Prema vrsti radova
Novogradnja
Dogradnja i nadogradnja
Prenamjena nestamb. prostora u stamb.
1 200
86
-
1 419 416
35 331
-
4 823 209
115 913
-
8 610
113
21
644 078
11 378
1 463
74,8
100,7
69,7
2009. Ukupno
Prema vrsti zgrade
Stambene zgrade
Nestambene zgrade
922
865 432
3 161 855
4 923
369 361
75,0
835
87
542 083
323 349
1 635 629
1 526 226
4 910
13
368 030
1 331
75,0
102,4
Prema vrsti radova
Novogradnja
Dogradnja i nadogradnja
Prenamjena nestamb. prostora u stamb.
816
106
-
737 135
128 297
-
2 442 036
719 819
-
4 780
138
5
354 930
13 875
556
74,3
100,5
111,2
2010. Ukupno
Prema vrsti zgrade
Stambene zgrade
Nestambene zgrade
769
852 595
3 355 023
3 939
302 757
76,9
692
77
446 088
406 507
1 343 522
2 011 501
3 918
21
301 267
1 490
76,9
71,0
Prema vrsti radova
Novogradnja
Dogradnja i nadogradnja
Prenamjena nestamb. prostora u stamb.
687
82
-
707 198
145 397
-
2 607 925
747 098
-
3 820
97
22
292 268
8 537
1 952
76,5
88,0
88,7
2011. Ukupno
Prema vrsti zgrade
Stambene zgrade
Nestambene zgrade
447
555 965
1 954 196
2 388
177 008
74,1
393
54
282 254
273 711
909 864
1 044 332
2 384
4
176 631
377
74,1
94,3
Prema vrsti radova
Novogradnja
Dogradnja i nadogradnja
Prenamjena nestamb. prostora u stamb.
404
43
-
537 693
18 272
-
1 895 628
58 568
-
2 328
56
4
171 340
5 206
462
73,6
93,0
115,5
181
13.10. Broj i graðevinske velièine prema vrsti završenih zgrada i vrsti radova
2009.
Broj Površina
zgrada
m2
Ukupno
Zapremnina m3
2010.
Broj Površina
zgrada
m2
2011.
Zaprem- Broj Površina
m2
nina m3 zgrada
Zapremnina m3
922
865 432 3 161 855
769
852 595 3 355 023
447
555 965 1 954 196
835
233
123
476
542 083 1 635 629
56 213 162 796
34 235 101 095
446 390 1 355 358
692
246
116
326
446 088 1 343 522
59 171 174 866
34 635 104 709
343 009 1 035 242
393
168
58
167
282 254
37 722
17 134
227 398
909 864
116 022
51 424
742 419
28 705
-
-
-
406 507 2 011 501
1 739
5 788
54
-
prema vrsti zgrade
Stambene zgrade
s 1 stanom
s 2 stana
s 3 i više
Zgrade za stanovanje
zajednica
Nestambene zgrade
Hoteli i sliène zgrade
Restorani, barovi i sl.
ugost. radnje
Ostale zgrade za
kratkotrajni boravak
Uredske zgrade
Zgrade za trgovinu na
veliko i malo
Garaže
Industrijske zgrade
Zatvorena skladišta
Natkrivena skladišta
Zgrade za kulturnoumjetnièku djelatnost
Muzeji i knjižnice
Zgrade djeèjih vrtiæa i
osnovnih škola
Zgrade srednjih i
ostalih škola
Zgrade visokih uèilišta
(fakulteti i dr.)
Ostale zgrade za
zdravstvenu zaštitu
Zgrade bolnica i klinika
Sportske dvorane
Poljoprivredne
gospodarske zgrade
Zgrade za obavljanje
vjerskih obreda
Vojarnice i ost. zgrade
za oružja
Ostale zgrade, drugdje
neklasificirane
3
87
4
5 245
16 380
4
323 349 1 526 226
20 450
62 450
77
2
9 273
273 711 1 044 332
-
3
1 759
5 611
4
449
1 644
4
1 038
3 789
2
20
100
91 011
313
306 290
1
19
130
56 481
390
172 082
11
133 664
452 935
27
4
8
4
-
88 173
15 740
11 069
38 945
-
440 769
47 186
58 708
367 497
-
17
7
9
6
1
262 019 1 306 046
1 984
17 199
53 930 332 897
12 343 104 934
1 640
8 222
14
7
9
3
-
70 954
4 789
28 615
4 873
-
288 978
13 306
155 175
48 361
-
1
-
402
-
1 600
-
-
-
-
1
1 062
3 186
5
14 535
45 516
2
781
2 363
1
393
1 440
1
6 191
18 573
1
332
1 374
2
1 520
3 768
2
20 952
125 094
2
12 122
48 520
-
-
-
3
-
13 311
-
43 946
-
3
1
2 024
349
6 747
2 542
1
-
26 466
-
71 459
-
2
521
1 973
1
64
153
-
-
-
-
-
-
1
120
600
1
337
1 935
-
-
-
-
-
-
-
-
-
1
190
700
-
-
-
-
-
-
687
638
49
707 198 2 607 925
457 529 1 288 145
279 676 1 319 780
404
361
43
prema vrsti radova
Novogradnja
Stambene zgrade
Nestambene zgrade
816
760
56
737 135 2 442 036
521 275 1 574 009
215 860 868 027
Dogradnja
Stambene zgrade
Nestambene zgrade
106
75
31
128 297
20 808
107 489
182
719 819
61 620
658 199
82
54
28
145 397
18 566
126 831
747 098
55 377
691 721
43
32
11
537 693 1 895 628
275 456 889 853
262 237 1 005 775
18 272
6 798
11 474
58 568
20 011
38 557
13.11. Završeni stanovi prema vrsti zgrade, vrsti gradnje i broju soba
Korisna
Broj
površina
stanova
m2
Stanovi prema broju soba
1sobni
2sobni
3sobni
4sobni
5sobni
6sobni
7 - 8 i višesobni sobni
2008. Ukupno
Stanovi u novim zgradama
Stambene zgrade
s 1 stanom
s 2 stana
s 3 stana i više
Nestambene zgrade1)
Stanovi dobiveni dogradnjom
i nadogradnjom
Stanovi dobiveni prenamjenom
nestambenog prostora u stambeni
8 744
8 610
8 560
269
296
7 995
50
656 919
644 078
641 321
47 545
32 289
561 487
2 757
1 121
1 115
1 115
1
1 114
-
2 846
2 821
2 804
6
22
2 776
17
2 667
2 617
2 596
12
83
2 501
21
1 580
1 553
1 541
61
100
1 380
12
344
324
324
77
55
192
-
130
126
126
67
29
30
-
40
38
38
30
6
2
-
16
16
16
15
1
-
113
11 378
3
21
38
26
19
4
2
-
21
1 463
3
4
12
1
1
-
-
-
2009. Ukupno
Stanovi u novim zgradama
Stambene zgrade
s 1 stanom
s 2 stana
s 3 stana i više
Nestambene zgrade1)
Stanovi dobiveni dogradnjom
i nadogradnjom
Stanovi dobiveni prenamjenom
nestambenog prostora u stambeni
4 923
4 780
4 769
189
210
4 370
11
369 361
354 930
353 851
36 083
21 337
296 431
1 079
467
456
456
1
455
-
1 856
1 837
1 830
4
17
1 809
7
1 634
1 583
1 581
10
83
1 488
2
674
640
640
32
78
530
-
168
154
154
54
27
73
-
88
75
74
54
5
15
1
24
24
23
23
1
12
11
11
11
-
138
13 875
10
18
51
33
14
11
-
1
5
556
1
1
-
1
-
2
-
-
2010. Ukupno
Stanovi u novim zgradama
Stambene zgrade
s 1 stanom
s 2 stana
s 3 stana i više
Nestambene zgrade1)
Stanovi dobiveni dogradnjom
i nadogradnjom
Stanovi dobiveni prenamjenom
nestambenog prostora u stambeni
3 939
3 820
3 802
216
206
3 380
18
302 757
292 268
291 063
40 172
22 821
228 070
1 205
416
403
403
2
9
392
-
1 439
1 407
1 399
1
21
1 377
8
1 119
1 087
1 084
9
44
1 031
3
613
590
585
30
75
408
5
220
205
203
79
46
78
2
94
90
90
61
8
21
-
20
20
20
16
3
1
-
18
18
18
18
-
97
8 537
13
23
26
19
12
4
-
-
22
1 952
-
9
6
4
3
-
-
-
2011. Ukupno
Stanovi u novim zgradama
Stambene zgrade
s 1 stanom
s 2 stana
s 3 stana i više
Nestambene zgrade1)
Stanovi dobiveni dogradnjom
i nadogradnjom
Stanovi dobiveni prenamjenom
nestambenog prostora u stambeni
2 288
2 328
2 325
149
97
2 079
3
177 008
171 340
171 063
25 371
10 670
135 022
277
270
266
266
266
-
958
943
943
4
10
929
-
609
590
589
8
34
547
1
384
375
374
36
35
303
1
101
90
89
46
12
31
1
33
33
33
30
3
-
21
19
19
14
2
3
-
12
12
12
11
1
-
56
5 206
4
14
19
9
8
-
2
-
4
462
-
1
-
-
3
-
-
-
1)
Pretežno nestambene zgrade (vidjeti metodološka objašnjenja)
183
13.12. Prosjeène cijene prodanih novih stanova
2004.1)
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
1 767
1 664
1 816
1 247
1 389
112 784 102 695
113 515
73 044
79 782
Prodani stanovi
broj stanova - ukupno
površina u m2
prosjeèna površina u m2
978
1 158
1 855
57 861
72 636
127 475
59,16
62,73
68,72
63,83
61,7
62,5
58,6
57,4
12 265
Prosjeèna cijena po 1m2, kuna
ukupno
1)
10 450
9 228
9 159
12 308
14 222
12 809
12 219
gradevinsko zemljište
2 000
1 813
1 152
1 925
2 290
2 117
2 154
2 487
gradnja i dobit izvodaèa
6 189
5 998
5 680
7 066
8 428
7 723
6 932
7 276
ostali troškovi
2 261
1 417
2 327
3 317
3 504
2 969
3 132
2 502
Od 2004. ukljuèeni su i podaci Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama - APN (Zakon o društveno
poticajnoj stanogradnji, NN br. 109/01.).
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
Prosjeène cijene prodanih novih stanova u kunama, po m
2
15 000
14 000
13 000
12 000
prosjeèna cijena, kuna
11 000
10 000
9 000
8 000
7 000
6 000
5 000
4 000
3 000
2 000
1 000
0
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
Struktura prosjeène cijene prodanih novih stanova u 2011.
gradnja i dobit
izvoðaèa
59,3%
graðevinsko
zemljište
20,3%
ostali troškovi
20,4%
184
2011.
14. Prijevoz i skladištenje
14.1. Motorna vozila, gradski prijevoz i telefonski pretplatnici
Registrirana vozila
stanje 31. prosinca
1930.
1939.
1945.
1950.
1955.
1960.
1965.
1970.
1975.
1980.
1985.
1990.
1995.
2000.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
Tramvaj
ukupno
u privat- prometna
prevezeni
vozila
nom vla- dužina liputnici
sništvu nija u km motorna prikljuèna u tis.
...
...
2 991
3 482
4 374
18 798
38 373
81 497
117 064
179 523
192 680
224 039
176 970
284 308
367 098
384 512
399 283
414 353
408 127
400 906
395 391
...
...
...
1 172
2 045
12 510
29 060
71 135
103 503
161 011
173 048
203 406
152 699
232 983
275 528
284 224
290 739
296 724
294 010
291 796
291 568
17
22
25
36
34
36
39
38
38
43
47
51
51
58
58
58
58
58
58
58
58
64
86
87
97
100
129
135
136
144
190
225
248
256
253
261
270
273
288
296
297
289
43
47
63
88
90
100
138
173
174
226
226
238
183
162
149
133
122
114
91
82
77
Telefonski pretprevezeni platnici broj
putnici nepokretautobusa
na mreža
u tis.
Gradski autobus
30 533
49 871
65 262
101 981
142 980
174 070
196 919
184 126
171 627
187 128
230 514
231 119
167 360
164 694
174 878
176 352
216 895
204 543
189 529
177 609
166 772
dužina
linija
u km
...
7
4
13
69
395
564
525
646
1 378
1 660
1 805
1 240
1 304
1 412
1 352
1 389
1 353
1 383
1 379
1 350
...
20
6
20
33
79
155
192
230
336
451
462
331
337
314
301
308
323
466
457
429
...
744
483
4 523
11 450
39 734
67 587
79 003
91 672
111 425
139 088
139 414
101 425
99 346
80 421
81 857
99 739
94 060
87 155
81 688
76 713
...
...
...
...
5 553
...
32 979
52 800
70 156
106 551
167 157
242 586
359 656
...
...
...
...
...
...
...
...
Prevezeni putnici u gradskom prijevozu
1930. - 2011.
broj putnika
u tisuãama
400 000
350 000
autobus
300 000
tramvaj
250 000
200 000
150 000
100 000
50 000
0
1930. 1950. 1960. 1970. 1980. 1990. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.
185
14.2. Registrirana vozila na motorni pogon, stanje 31. prosinca
Ukupno
Moped
Motocikl
Osobni
automobil
Autobus
Teretno i Kombiniraradno vozilo na vozila2)
Ostala
vozila1)
2007.
Ukupno
Fizièka osoba
Pravna osoba
399 283
290 739
108 544
14 118
11 368
2 750
8 777
7 457
1 320
323 539
257 769
65 770
923
43
880
40 439
9 182
31 257
2 382
1 078
1 304
9 105
3 842
5 263
2008.
Ukupno
Fizièka osoba
Pravna osoba
414 535
296 724
117 629
15 571
12 783
2 788
9 922
8 440
1 482
334 067
261 448
72 619
951
39
912
42 086
9 118
32 968
2 201
1 000
1 201
9 555
3 896
5 659
2009.
Ukupno
Fizièka osoba
Pravna osoba
408 127
294 010
114 117
15 521
12 750
2 771
10 052
8 618
1 434
331 751
259 924
71 827
1 013
39
974
40 122
8 612
31 510
...
...
...
9 668
4 067
5 601
2010.
Ukupno
Fizièka osoba
Pravna osoba
400 906
291 796
109 110
15 012
12 333
2 679
9 901
8 576
1 325
327 612
258 818
68 794
972
38
934
37 881
8 012
29 869
...
...
...
9 528
4 019
5 509
2011.
Ukupno
Fizièka osoba
Pravna osoba
395 391
291 568
103 823
14 741
12 141
2 600
9 917
8 641
1 276
324 538
259 208
65 330
970
33
937
35 863
7 592
28 271
...
...
...
9 362
3 953
5 409
1)
Do 2004. grupa ostala vozila obuhvaæa: radne strojeve, radna vozila, traktore i prikljuèna vozila, a od 2007. i èetverocikle.
Od 2005. radna vozila iskazuju se zajedno sa teretnim vozilima.
2) Od 2009. kombinirana vozila iskazuju se zajedno s osobnim vozilima.
Izvor: MUP-RH, Odjel za analitiku
14.3. Javni putnièki cestovni prijevoz1)
Autobusi
1)
Broj mjesta
Prijeðeni
kilometri u tis.
Putnièki
kilometri u tis.
2002.
233
11 216
23 492
4 766
707 144
2003.
226
10 879
23 669
4 878
749 689
2004.
214
10 308
22 738
5 263
548 789
2005.
206
10 011
22 380
4 858
472 485
2006.
188
8 958
21 651
4 952
528 138
2007.
183
8 646
22 177
4 424
643 609
2008.
173
8 199
20 397
3 644
487 385
2009.
129
5 924
20 268
3 389
476 329
2010.
163
7 994
18 704
3 357
417 329
2011.
164
7 866
18 550
3 183
418 015
Nije ukljuèen gradski autobus Zagrebaèkog elektriènog tramvaja.
186
Prevezeni
putnici u tis.
14.4. Cestovni prijevoz robe
Prevezena roba u tis. tona
Ukupno
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
Tonski kilometri u tis.
unutrašnji meðunarodni prijevoz za
prijevoz
prijevoz treæe zemlje
10 766
12 335
12 597
17 312
18 812
22 649
39 980
28 024
16 499
16 464
9 728
11 325
11 397
15 751
17 114
20 006
37 351
26 089
15 276
15 231
858
859
1 066
1 429
1 502
2 392
2 384
1 649
1 051
1 080
180
151
134
132
196
251
245
286
172
153
unutrašnji meðunarodni prijevoz za
prijevoz
prijevoz treæe zemlje
Ukupno
1 557 068
1 634 371
1 900 731
2 411 941
2 879 920
3 700 500
4 372 056
2 992 931
1 965 905
1 816 867
708 916
799 685
911 286
1 235 593
1 508 317
1 758 799
2 541 768
1 616 252
979 149
957 017
608 045
638 198
796 644
1 052 885
1 176 909
1 626 136
1 560 402
1 085 226
767 520
697 084
240 107
196 488
192 801
123 463
194 694
315 565
269 886
291 453
219 236
162 766
14.5. Gradski autobus1)
Dužina linija u km
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
1) Podaci se odnose na
Broj autobusa
Broj mjesta
Prijeðeni km u tis. Prevezeni putnici u tis.
1 356
319
39 230
1 375
328
38 812
1 378
336
38 627
1 412
314
35 250
1 352
301
30 510
1 389
308
33 170
1 353
323
33 808
1 383
466
48 701
1 379
457
47 720
1 350
429
44 541
autobuse Zagrebaèkog elektriènog tramvaja u cjelini, tj. na
26 225
26 146
26 058
25 975
25 563
26 348
27 077
28 689
29 540
28 473
sve njegove linije.
105 737
87 108
79 704
80 421
81 857
99 739
94 060
87 155
81 688
76 713
14.6. Tramvaj
Stanje 31. prosinca
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
dužina
linija u km
motorna
kola
prikljuèna
vozila
broj mjesta
Prijeðeni km
u tis.
Prevezeni
putnici u tis.
58
58
58
58
58
58
58
58
58
58
255
255
255
261
270
273
288
296
297
289
158
157
156
149
133
122
114
91
82
77
48 804
48 775
48 661
49 282
51 444
53 751
57 620
58 474
58 645
57 089
22 727
22 532
22 342
22 200
21 010
18 699
17 683
16 776
15 596
14 847
175 289
180 230
173 298
174 878
176 352
216 895
204 543
189 529
177 609
166 772
Tramvaj s konjskom zapregom pušten je u promet 5. rujna 1891. Prevozio je graðane Zagreba sve do 8. kolovoza 1910.
godine kada poèinje voziti elektrièni tramvaj.
187
14.7. Uspinjaèa
Dužina linije u m
Broj mjesta
Prevezeni putnici
u tisuæama
Efektivni sati rada
2002.
60
56
505
646
2003.
60
56
514
678
2004.
60
56
503
567
2005.
60
56
484
575
2006.
60
56
589
597
2007.
60
56
580
722
2008.
60
56
576
671
2009.
60
56
650
625
2010.
60
56
657
609
2011.
60
56
621
558
Uspinjaèa ZET-a puštena je u promet 8. listopada 1890. godine.
14.8. Žièara Sljeme
Dužina linije
um
Broj mjesta
Efektivni sati
rada
Broj prevezenih
putnika
Zaposleni 31.
prosinca
2002.
4 017
340
2 263
111 941
36
2003.
4 017
340
2 170
97 632
37
2004.
4 017
340
2 195
94 236
37
2005.
4 017
340
2 135
101 033
36
2006.
4 017
340
2 184
102 328
34
2007.
4 017
340
784
44 801
1
2008.
4 017
340
-
-
-
2009.
4 017
340
-
-
-
2010.
4 017
340
-
-
-
2011.
4 017
340
-
-
-
Žièara Sljeme puštena je u pogon 27. srpnja 1963. Visinska razlika koju savladava je 670 metara, kapacitet 450 putnika
na sat, a dužina vožnje 23 minute.
188
14.9. Pošte i poštanska oprema
2002.
Poštanski uredi
Šalteri
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
82
78
79
79
78
77
74
74
75
74
325
313
355
355
325
324
320
320
324
320
Poštanski kovèeziæi
453
453
452
452
477
477
406
406
470
473
Dostavni rajoni
422
424
429
433
516
516
435
435
445
432
Poštonoše
451
437
474
478
547
547
435
435
445
428
Izvor: Hrvatska pošta d.d.
14.10. Poštanske pošiljke
2004.
Pismovne pošiljke, tis.
Unutrašnji promet, primljene
Inozemni promet, primljene/otpremljene
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
176 506 197 870 206 330 203 926 186 136 191 321 173 788 160 921
166 354 187 568 194 993 192 086 174 285 183 640 166 634 154 679
10 152
10 302
11 337
11 840
11 851
7 681
7 154
6 242
EMS pošiljke i pošiljke s dodanom
vrijednosti, tis.
10
38
115
157
155
142
866
1 066
Unutrašnji promet, primljene
1
27
104
141
139
126
848
1 049
Inozemni promet, primljene/otpremljene
9
11
11
16
16
16
18
17
Paketi, tis. kom.
Unutrašnji promet, primljeni
Inozemni promet, primljeni/otpremljeni
797
774
783
807
861
746
635
593
751
725
748
764
813
706
595
551
46
49
35
43
48
40
40
42
Izvor: Hrvatska pošta d.d.
189
14.11. Promet zrakoplova u Zraènoj luci Zagreb
Promet
zrakoplova
(otpremljeni i prispjeli)
putnika
(otputovali i doputovali)
teret, t
(otpremljeno i prispjelo)
...
...
1 430
2 556
2 188
4 198
7 694
20 462
32 548
43 648
30 512
33 096
25 628
27 116
39 676
40 884
44 562
44 542
40 684
39 812
42 360
1 248
4 003
11 016
13 646
21 723
49 173
172 712
640 168
1484 964
1 599 531
1 558 864
1629 998
894 980
1 149 564
1 583 676
1 728 439
2 012 653
2 192 453
2 062 242
2 071 561
2 319 098
32
51
30
151
166
241
1 151
6 101
11 731
12 778
17 065
14 112
8 508
7 573
13 951
10 393
11 094
11 967
11 231
9 386
8 111
1930.
1934.
1947.
1950.
1955.
1960.
1965.
1970.
1975.
1980.
1985.
1990.
1995.
2000.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
14.12. Domaæi promet i promet s inozemstvom u Zraènoj luci Zagreb
Promet zrakoplova
Promet putnika
Ukupno
domaæih
inozemnih
Ukupno
2007.
Ukupno
Domaæi promet
Promet s inozemstvom
44 562
10 368
34 194
23 952
10 368
13 584
20 610
20 610
2 012 653
479 791
1 532 862
1 214 409
479 791
734 618
798 244
798 244
11 094
2 039
9 055
2008.
Ukupno
Domaæi promet
Promet s inozemstvom
44 542
12 146
32 396
27 096
12 146
14 950
17 446
17 446
2 192 453
537 459
1 654 994
1 418 107
537 459
880 648
774 346
774 346
1 1967
1 713
10 254
2009.
Ukupno
Domaæi promet
Promet s inozemstvom
40 684
9 646
31 038
24 500
9 646
14 854
16 184
16 184
2 062 242
484 299
1 577 943
1 367 968
484 299
883 669
694 274
694 274
11 231
1 283
9 948
2010.
Ukupno
Domaæi promet
Promet s inozemstvom
39 812
8 538
31 274
23 932
8 538
15 394
15 880
15 880
2 071 561
439 346
1 632 215
1 326 475
439 346
887 129
745 086
745 086
9 386
1 087
8 299
2011.
Ukupno
Domaæi promet
Promet s inozemstvom
42 360
11 144
31 216
26 820
11 144
15 676
15 540
15 540
2 319 098
506 169
1 812 929
1 471 289
506 169
965 120
847 809
847 809
9 450
1 157
8 293
190
inozemnim
zrakoplovima
Promet robe
i pošte u
tonama
domaæim
zrakoplovima
14.13. Promet inozemnih zrakoplova u Zraènoj luci Zagreb
Promet
zrakoplova,
otpremljeni
i prispjeli
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
Roba i pošta
otpremljena
i prispjela u
tonama
Putnici
otpremljeni
prispjeli
u tranzitu
Ukupno
Redoviti promet
Izvanredni promet
Ostali inozemni zrakoplovi i nekomercijalni
20 610
14 638
1 304
396 124
373 362
9 817
389 444
365 411
10 531
12 676
6 882
2 725
6 911
4 659
1 122
4 668
12 945
13 502
3 069
1 130
Ukupno
Redoviti promet
Izvanredni promet
Ostali inozemni zrakoplovi i nekomercijalni
17 446
12 352
1 874
386 056
371 170
12 348
377 962
362 536
12 932
10 328
8 351
1 750
7 103
5 004
2 099
3 220
2 538
2 494
227
Ukupno
Redoviti promet
Izvanredni promet
Ostali inozemni zrakoplovi i nekomercijalni
16 184
11 126
2 666
343 753
329 539
8 444
341 436
328 597
7 811
9 085
3 868
1 364
7 461
4 318
3 137
2 392
5 770
5 028
3 853
6
Ukupno
Redoviti promet
Izvanredni promet
Ostali inozemni zrakoplovi i nekomercijalni
15 880
12 552
1 076
370 215
349 479
19 318
372 021
350 105
20 592
2 850
1 199
1 454
6 148
6 001
147
2 252
1 418
1 324
197
-
Ukupno
Redoviti promet
Izvanredni promet
Ostali inozemni zrakoplovi i nekomercijalni
15 540
12 606
1 014
422 361
414 194
6 946
422 855
415 089
6 531
2 593
675
1 735
8 293
6 808
1 484
1 920
1 221
1 235
183
1
14.14. Sredstva Zraène luke Zagreb
Poletno-sletna
staza
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
dužina,
m
širina,
m
3 250
3 250
3 250
3 250
3 250
3 250
3 250
3 250
3 250
3 250
45
45
45
45
45
45
45
45
45
45
Sredstva za rad na platformi
Ostalo
autobusi vozila za vuèna
autokolica
vatrou
opskrbu vozila liftovi i stube za
za
gasna
zraènoj (cater- (trak- "cargo" putnike prijevoz
vozila
luci
ing)
tori) platforme
prtljage
9
9
9
7
7
7
7
7
9
9
5
4
4
5
5
3
3
3
4
4
28
36
31
31
31
23
19
19
19
19
14
7
11
10
10
11
10
10
10
10
14
25
30
28
28
30
20
20
263
180
180
180
180
160
152
152
8
4
4
4
4
5
5
4
4
4
autocisterne i
snjegoagregati teretna
èistaèi
vozila
7
8
7
7
7
8
8
8
7
18
18
18
18
10
10
10
13
15
15
15
15
13
13
13
13
13
191
14.15. Prometne nesreæe i nastradale osobe u prometnim nesreæama
Prometne nesreæe
Ukupno
s materijalnom štetom
Nastradale osobe
s nastradalim
osobama
Ukupno
poginule
ozlijeðene
2002.
19 312
16 709
2 603
3 676
53
3 623
2003.
21 011
18 324
2 687
3 799
50
3 749
2004.
16 799
14 107
2 692
3 932
50
3 882
2005.
12 706
10 323
2 383
3 244
64
3 180
2006.
12 829
10 242
2 587
3 481
54
3 427
2007.
14 126
11 494
2 632
3 557
48
3 509
2008.
12 366
10 073
2 293
3 108
62
3 046
2009.
11 473
9 021
2 452
3 377
50
3 327
2010.
10 221
8 219
2 002
2 694
50
2 644
2011.
9 792
7 727
2 065
2 717
31
2 686
Izvor: MUP-RH - Odjel za analitiku
14.16. Broj požara prema vrstama objekata i stradale osobe u njima
Objekti i otvoreni prostori
Ukupno industrij- stambeni poslovno ugosti- zdravstve- odgojne i
i gospoteljski i ne ustano- obrazovne
ski
prodajni
darski
turistièki
ve
ustanove
1)
ostalo1)
Smrtno Teže postradali vrijeðeni
2002.
1 540
30
440
39
19
5
8
999
9
13
2003.
1 693
7
408
59
20
1
7
1 191
7
14
2004.
1 356
4
372
62
46
4
6
862
4
18
2005.
1 390
10
353
35
29
5
12
946
2
15
2006.
1 547
5
364
43
11
3
9
1 112
2
12
2007.
1 518
3
333
40
30
4
17
1 091
3
21
17
2008.
1 467
4
393
35
14
7
21
993
3
2009.
1 553
6
345
41
15
4
10
1 132
3
9
2010.
1 162
7
300
48
8
1
8
790
3
23
2011.
1 589
2
354
35
16
6
4
1 172
6
19
Obuhvaæeni: motorna vozila, elektr. stupovi, šume, parkovi, livade, šikare, suha trava, kontejneri za smeæe i ostalo.
Izvor: MUP-RH - Odjel za analitiku
192
15. Distributivna trgovina
15.1. Distributivna trgovina - poslovni subjekti (pravne osobe i obrtnici)
Promet s PDV-om
u tisuæama kuna
Stanje 31. prosinca
Zaposleni
Poslovni
subjekti
Prodavaonice/
servisi
ukupno
na 1
prodavaonicu
ukupno
po
zaposlenom
Lanèani
indeksi
prometa
2006.
Ukupno
Pravne osobe
Obrtnici
7 878
4 887
2 991
9 809
7 433
2 376
84 985
78 785
6 200
9
11
3
133 596 570
131 960 320
1 636 250
1 572
1 675
264
109,4
109,5
103,3
2007.
Ukupno
Pravne osobe
Obrtnici
10 717
6 724
3 993
12 632
9 409
2 223
106 341
98 740
7 601
8
10
2
161 694 038
159 549 186
2 144 852
1 520
1 616
282
121,0
120,9
131,1
2008.
Ukupno
Pravne osobe
Obrtnici
10 204
6 145
4 059
12 724
9 228
3 496
108 506
100 663
7 843
9
11
2
173 304 119
171 070 217
2 233 902
1 597
1 699
285
107,2
107,2
104,2
2009.
Ukupno
Pravne osobe
Obrtnici
8 691
5 070
3 621
11 282
8 138
3 144
97 732
90 233
7 499
9
11
2
146 256 482
144 447 279
1 809 203
1 497
1 601
241
84,4
84,4
81,0
2010.
Ukupno
Pravne osobe
Obrtnici
8 933
5 177
3 756
11 745
8 815
2 930
98 933
91 159
7 774
8
10
3
151 828 392
150 097 778
1 730 614
1 535
1 647
223
103,8
103,9
95,7
Prodavaonice /servisi
prema pretežnoj djelatnosti pravne osobe/obrtnika
10 000
9 000
prodavaonice/servisi
8 000
7.000
6 000
Pravne osobe
Obrtnici
5 000
4 000
3 000
2 000
1 000
0
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
193
15.2. Distributivna trgovina prema djelatnosti koju poslovni subjekt obavlja u 2010.
Stanje, 31. prosinca 2010.
ProdavaoZaposleni
nice/servisi
Ukupno
Posredovanje u trgovini na veliko
Trgovina na veliko ukljuèujuæi izvoz
Trgovina na malo
Popravci i održavanje motornih vozila i motocikla
Ostale djelatnosti
Pravne osobe
Posredovanje u trgovini na veliko
Trgovina na veliko ukljuèujuæi izvoz
Trgovina na malo
Popravci i održavanje motornih vozila i motocikla
Ostale djelatnosti
Obrtnici
Posredovanje u trgovini na veliko
Trgovina na veliko ukljuèujuæi izvoz
Trgovina na malo
Popravci i održavanje motornih vozila i motocikla
Ostale djelatnosti
Zalihe,
tis. kuna
Promet s
PDV-om,
tis. kuna
11 745
98 933
18 629 794
151 828 392
10 986
759
-
613
32 480
60 223
2 779
2 838
10 460 770
7 936 126
46 858
186 040
342 602
83 350 940
62 403 566
1 040 747
4 690 537
8 815
91 159
18 070 091
150 097 778
8 635
180
-
462
32 108
54 158
1 823
2 608
10 430 246
7 420 036
34 849
184 960
296 505
83 123 685
61 164 484
888 211
4 624 893
2 930
7 774
559 703
1 730 614
2 351
579
-
151
372
6 065
956
230
30 524
516 090
12 009
1 080
46 097
227 255
1 239 082
152 536
65 644
Struktura prometa u distributivnoj trgovini
prema djelatnosti koju poslovni subjekt obavlja u 2010.
Trgovina na veliko
ukljuèujuãi izvoz
54,9%
Posredovanje u trgovini
na veliko
0,2%
Popravci i održavanje
motornih vozila i
Ostale djelatnosti
motocikla
3,1%
0,7%
194
Trgovina na malo
41,1%
15.3. Trgovina na malo - pravne osobe
2001.
Broj
prodavaonica/
servisa
Broj
zaposlenih
Promet
u tisuæama kuna
Promet
na jednog
zaposlenog
u tis. kuna
6 440
27 581
17 896 680
649
Broj
zaposlenih
na jednu
prodavaonicu
4
2002.
6 616
30 344
22 861 223
753
5
2003.
6 540
33 906
25 832 739
762
5
2004.
6 099
33 681
28 235 190
838
6
2005.
6 099
36 189
32 172 674
889
6
2006.
6 281
38 719
34 064 761
880
6
2007.
8 239
50 384
41 330 697
820
6
2008.
8 016
51 571
44 432 467
862
6
2009.
7 964
52 166
59 526 522
1 141
7
2010.
8 635
54 158
61 164 484
1 129
6
Struktura prometa u trgovini na malo
prema trgovaèkim strukama u 2011.
Ostale trgovaèke struke
19,2%
Kozmetièki i toaletni
proizvodi
4,0%
Željezna roba, boje i
staklo
5,0%
Tekstil, odjevni predmeti,
obuãa i kožni proizvodi
11,2%
Motorna vozila
4,6%
Motorna goriva i maziva
22,3%
Nespecijalizirane
prodavaonice pretežno
živežnim namirnicama
30,4%
Ostale nespecijalizirane
prodavaonice
3,3%
195
15.4. Lanèani indeksi prometa u trgovini na malo
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
u tekuæim cijenama
118,4
109,9
114,9
108,2
114,0
108,6
86,2
95,0
97,1
u stalnim cijenama
116,3
107,4
113,5
105,7
110,1
-
-
-
-
Lanèani indeksi prometa
15.5. Struktura prometa u trgovini na malo prema trgovaèkim strukama1)
Ukupno
2010.
2011.
100,0
100,0
100,0
Motorna vozila
5,0
4,9
4,6
Dijelovi i pribor za motorna vozila
1,2
1,2
0,9
30,4
Nespecijalizirane prodavaonice pretežno živežnim namirnicama
23,3
24,4
Ostale nespecijalizirane prodavaonice
7,9
1,9
3,3
Ostale živežne namirnice u specijaliziranim prodavaonicama
0,5
0,7
0,7
Kruh, pecivo, tjestenine i slatkiši
0,6
0,6
0,5
Alkoholna i druga piæa
0,0
0,1
0,7
Duhanski proizvodi
Motorna goriva i maziva
1)
2009.
1,5
1,6
1,3
22,2
24,5
22,3
Raèunala, periferne jedinice i softveri
0,0
0,0
0,3
Telekomunikacijska oprema, audio i video oprema
0,5
0,1
0,7
Tekstil, odjevni predmeti, obuæa i kožni proizvodi
11,2
10,9
13,8
Željezna roba, boje i staklo
5,5
6,1
5,0
Sagovi, prostiraèi, zidne i podne obloge
0,2
0,1
0,2
Elektrièni aparati za kuæanstvo
2,1
1,9
1,2
Namještaj, oprema za rasvjetu i drugi proizvodi za kuæanstvo
2,5
2,2
2,8
Knjige
1,3
1,2
0,9
Novine, papirnata roba i pisaæi pribor
3,8
3,7
1,7
Glazbeni i video zapisi
0,0
0,0
0,0
Sportska oprema, pribor i oprema za ribolov i kampiranje
0,2
0,4
0,8
Ostala trgovina na malo u specijaliziranim prodavaonicama
1,9
1,7
1,4
Ljekarne, medicinski i ortopedski proizvodi
2,9
3,0
3,0
Kozmetièki i toaletni proizvodi
4,0
3,9
4,0
Cvijeæe, sadnice, sjemenje, gnojivo, kuæni ljubimci
0,7
0,7
0,6
Rabljena roba i prodaja izvan prodavaonica
1,3
1,3
1,5
Podaci su prikazani prema trgovaèkim strukama bez obzira na djelatnost u kojoj je poslovni subjekt registriran.
196
15.6. Distributivna trgovina prema pretežnoj djelatnosti poslovnog subjekta u 2010.
Stanje, 31. prosinca 2010.
ProdavaoPoslovni
Zaposleni
nice/
subjekti
servisi
Ukupno
98 933
151 828 392
5 177
8 815
91 159
150 097 778
98,6
3 756
2 930
7 774
1 730 614
87,4
8 836
10 819
92 782
134 609 452
97,5
5 080
7 889
85 008
132 878 838
97,7
3 756
2 930
7 774
1 730 614
87,4
Obrtnici
Trgovina na veliko i na malo motornim vozilima i
motociklima; popravak motornih vozila i motocikala
754
948
5 801
10 171 545
86,4
Pravne osobe
250
364
4 758
9 918 221
86,3
Obrtnici
504
584
1 043
253 324
90,7
Trgovina na veliko, osim trgovine motornim
vozilima i motociklima
4 267
1 906
34 951
73 303 990
97,0
Pravne osobe
3 908
1 832
34 324
73 061 472
97,1
359
74
627
242 518
91,8
Obrtnici
47
98,5
11 745
Obrtnici
Pravne osobe
46
Indeksi
prometa
2010.
2009.
Pravne osobe
Trgovinske djelatnosti
45
8 933
Promet
s PDV-om,
tis. kuna
Trgovina na malo, osim trgovine motornim
vozilima i motociklima
Pravne osobe
Obrtnici
Netrgovinske djelatnosti
Pravne osobe
Obrtnici
3 815
7 965
52 030
51 133 917
100,9
922
5 693
45 926
49 899 145
101,3
2 893
2 272
6 104
1 234 772
86,0
97
926
6 151
17 218 940
106,2
97
926
6 151
17 218 940
106,2
-
-
-
-
-
197
15.7. Distributivna trgovina prema pretežnoj djelatnosti pravne osobe u 2010.
Stanje, 31. prosinca 2010.
ProdavaoPravne
Zalihe u
Zaposleni
nice/
osobe
tis. kuna
servisi
Promet
s PDV-om,
tis. kuna
Ukupno
5 177
8 815
91 159
18 070 091 150 097 778
Trgovinske djelatnosti
45
Trgovina na veliko i na malo motornim vozilima
i motociklima; popravak motornih vozila i motocikala
45.1 Trgovina motornim vozilima
45.2 Održavanje i popravak motornih vozila
45.3 Trgovina dijelovima i priborom za motorna vozila
45.4 Trgovina motociklima, dijelovima i priborom za
motocikle te održavanje i popravak motocikala
46
Trgovina na veliko, osim trgovine motornim
vozilima i motociklima
46.1 Trgovina na veliko uz naplatu ili na osnovi ugovora
46.2 Trgovina na veliko poljoprivrednim sirovinama
i živom stokom
46.3 Trgovina na veliko hranom, piæima i duhanom
46.4 Trgovina na veliko proizvodima za kuæanstvo
46.5 Trgovina na veliko informacijskokomunikacijskom opremom
46.6 Trgovina na veliko ostalim strojevima,
opremom i priborom
46.7 Ostala specijalizirana trgovina na veliko
46.9 Nespecijalizirana trgovina na veliko
47
Trgovina na malo, osim trgovine motornim
vozilima i motociklima
47.11 Trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama
pretežno hranom, piæima i duhanskim proizvodima
47.19 Ostala trgovina na malo u nespecijaliziranim
prodavaonicama
47.2 Trgovina na malo hranom, piæima i duhanskim
proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama
47.3 Trgovina na malo motornim gorivima i mazivima
u specijaliziranim prodavaonicama
47.4 Trgovina na malo informacijsko-komunikacijskom
opremom u specijaliziranim prodavaonicama
47.5 Trgovina na malo ostalom opremom za kuæanstvo
u specijaliziranim prodavaonicama
47.6 Trgovina na malo proizvodima za kulturu i
rekreaciju u specijaliziranim prodavaonicama
47.7 Trgovina na malo ostalom robom u specijaliziranim
prodavaonicama
47.8 Trgovina na malo na štandovima i tržnicama
47.9 Trgovina na malo izvan prodavaonica, štandova
i tržnica
5 080
7 889
85 008
17 242 744 132 878 838
250
75
128
47
364
124
125
115
4 758
2 524
836
1 398
1 224 351
729 770
70 854
423 727
9 918 221
7 567 358
562 853
1 788 010
-
-
-
-
-
3 908
410
1 832
50
34 324
1 772
9 036 050
686 244
73 061 472
3 002 793
33
121
628
6
48
577
175
2 313
8 015
184 538
517 449
2 375 426
1 909 541
6 145 617
18 358 984
114
46
1 833
413 202
3 715 805
147
350
2 105
64
223
818
812
4 367
15 037
149 677
1 813 070
2 896 444
758 234
19 336 207
19 834 291
922
5 693
45 926
6 982 343
49 899 145
132
1 404
22 838
2 648 218
25 274 655
137
239
2 036
556 521
1 663 064
48
779
2 002
117 198
1 405 120
10
102
1 190
133 893
5 327 141
32
30
183
12 255
171 860
142
372
3 145
951 726
3 468 356
58
1 189
4 347
471 188
5 086 668
307
16
1 563
2
9 577
32
1 957 204
4 427
7 093 861
12 099
40
13
576
129 713
396 321
97
926
6 151
827 347
17 218 940
Netrgovinske djelatnosti
198
15.8. Distributivna trgovina prema pretežnoj djelatnosti poduzeæa/trgovaèkih
društava i prema djelatnostima koje obavljaju u 2010.
Stanje, 31. prosinca 2010.
Promet
Prodavaos PDV-om,
Zaposleni
nice/
tis. kuna
servisi
Ukupno
Zalihe
31.12.2010.
u tis. kuna
8 815
91 159
150 097 778 18 070 091
8 634
181
-
462
32 107
54 159
1 823
2 608
296 505
83 123 686 10 430 246
61 164 483 7 420 036
888 211
34 849
4 624 893
184 960
7 889
85 008
132 878 838 17 242 744
Posredovanje u trgovini na veliko
Trgovina na veliko ukljuèujuæi izvoz
Trgovina na malo
Popravci i održavanje motornih vozila i motocikla
Ostale djelatnosti
7 708
181
-
456
30 908
49 213
1 823
2 608
294 528
78 431 852 10 064 756
48 639 354 6 958 179
888 211
34 849
4 624 893
184 960
45.1 Trgovina motornim vozilima
Posredovanje u trgovini na veliko
Trgovina na veliko ukljuèujuæi izvoz
Trgovina na malo
Popravci i održavanje motornih vozila i motocikla
Ostale djelatnosti
124
77
47
-
2 524
946
506
994
78
7 567 358
527
5 404 491
1 532 621
563 507
66 212
729 770
601 170
114 812
13 785
3
45.2 Održavanje i popravak motornih vozila
Posredovanje u trgovini na veliko
Trgovina na veliko ukljuèujuæi izvoz
Trgovina na malo
Popravci i održavanje motornih vozila i motocikla
Ostale djelatnosti
125
32
93
-
836
106
82
582
66
562 853
161 964
155 431
208 222
37 236
70 854
30 074
21 473
19 301
6
45.3 Trgovina dijelovima i priborom za motorna vozila
Posredovanje u trgovini na veliko
Trgovina na veliko ukljuèujuæi izvoz
Trgovina na malo
Popravci i održavanje motornih vozila i motocikla
Ostale djelatnosti
115
94
21
-
1 398
790
423
185
-
1 788 010
1 316 689
350 881
111 002
9 438
423 727
344 268
79 053
406
-
46.1 Trgovina na veliko uz naplatu ili na osnovi ugovora
Posredovanje u trgovini na veliko
Trgovina na veliko ukljuèujuæi izvoz
Trgovina na malo
Popravci i održavanje motornih vozila i motocikla
Ostale djelatnosti
50
50
-
1 772
167
1 397
178
30
3 002 793
136 678
2 627 038
117 291
121 786
686 244
661 996
24 248
-
6
6
-
175
144
31
-
1 909 541
1 585 797
16 330
307 414
184 538
79 378
3 069
102 091
Posredovanje u trgovini na veliko
Trgovina na veliko ukljuèujuæi izvoz
Trgovina na malo
Popravci i održavanje motornih vozila i motocikla
Ostale djelatnosti
Trgovinske djelatnosti
46.2 Trgovina na veliko poljoprivrednim sirovinama i živom stokom
Posredovanje u trgovini na veliko
Trgovina na veliko ukljuèujuæi izvoz
Trgovina na malo
Popravci i održavanje motornih vozila i motocikla
Ostale djelatnosti
199
15.8. Distributivna trgovina prema pretežnoj djelatnosti poduzeæa/trgovaèkih
društava i prema djelatnostima koje obavljaju u 2010. (nastavak)
Stanje, 31. prosinca 2010.
ProdavaoZaposleni
nice/
servisi
Promet
Zalihe
s PDV-om, 31.12.2010.
tis. kuna
tis. kuna
46.3 Trgovina na veliko hranom, piæima i duhanom
Posredovanje u trgovini na veliko
Trgovina na veliko ukljuèujuæi izvoz
Trgovina na malo
Popravci i održavanje motornih vozila i motocikla
Ostale djelatnosti
48
48
-
2 313
1 878
387
48
6 145 617
3 641
5 811 089
284 038
46 849
517 449
476 196
33 567
7 686
46.4 Trgovina na veliko proizvodima za kuæanstvo
Posredovanje u trgovini na veliko
Trgovina na veliko ukljuèujuæi izvoz
Trgovina na malo
Popravci i održavanje motornih vozila i motocikla
Ostale djelatnosti
577
577
-
8 015
5 734
2 030
251
18 358 984
20 314
16 833 343
1 329 833
175 494
2 375 426
1 920 614
450 708
4 104
46.5 Trgovina na veliko informacijsko-komunikacijskom opremom
Posredovanje u trgovini na veliko
Trgovina na veliko ukljuèujuæi izvoz
Trgovina na malo
Popravci i održavanje motornih vozila i motocikla
Ostale djelatnosti
46
46
-
1 833
52
1 174
305
302
3 715 805
35 364
2 948 746
284 328
543
446 824
413 202
338 063
71 987
3 152
46.6 Trgovina na veliko ostalim strojevima, opremom i priborom
Posredovanje u trgovini na veliko
Trgovina na veliko ukljuèujuæi izvoz
Trgovina na malo
Popravci i održavanje motornih vozila i motocikla
Ostale djelatnosti
64
64
-
812
4
550
159
99
758 234
1 259
646 507
71 045
39 423
149 677
123 435
24 335
1 907
46.7 Nespecijalizirana trgovina na veliko
Posredovanje u trgovini na veliko
Trgovina na veliko ukljuèujuæi izvoz
Trgovina na malo
Popravci i održavanje motornih vozila i motocikla
Ostale djelatnosti
223
220
3
-
4 367
61
2 881
1 037
8
380
19 336 207
46 764
15 094 396
4 018 300
265
176 482
1 813 070
1 616 803
188 907
7 360
46.9 Nespecijalizirana trgovina na veliko
Posredovanje u trgovini na veliko
Trgovina na veliko ukljuèujuæi izvoz
Trgovina na malo
Popravci i održavanje motornih vozila i motocikla
Ostale djelatnosti
818
801
17
-
15 037
141
11 480
2 440
54
922
19 834 291
35 502
17 965 185
1 273 443
4 672
555 489
2 896 444
2 567 343
314 549
1 357
13 195
1 404
22 838
25 274 655
2 648 218
1 404
-
2 419
20 339
80
781
4 111 747
21 066 583
95 544
812 519
1 835 188
511
47.11 Trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama
pretežno hranom, piæima i duhanskim proizvodima
Posredovanje u trgovini na veliko
Trgovina na veliko ukljuèujuæi izvoz
Trgovina na malo
Popravci i održavanje motornih vozila i motocikla
Ostale djelatnosti
200
15.8. Distributivna trgovina prema pretežnoj djelatnosti poduzeæa/trgovaèkih
društava i prema djelatnostima koje obavljaju u 2010. (nastavak)
Stanje, 31. prosinca 2010.
Promet
Zalihe
Prodavaos PDV-om, 31.12.2010.
Zaposleni
nice/
tis. kuna
tis. kuna
servisi
47.19 Ostala trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama
Posredovanje u trgovini na veliko
Trgovina na veliko ukljuèujuæi izvoz
Trgovina na malo
Popravci i održavanje motornih vozila i motocikla
Ostale djelatnosti
47.2
47.3
47.4
47.5
47.6
47.7
239
239
-
2 036
8
84
1 941
3
1 663 064
7 523
148 891
1 506 004
646
556 521
9 564
546 957
-
Trgovina na malo hranom, piæima i duhanskim proizvodima
u specijaliziranim prodavaonicama
Posredovanje u trgovini na veliko
Trgovina na veliko ukljuèujuæi izvoz
Trgovina na malo
Popravci i održavanje motornih vozila i motocikla
Ostale djelatnosti
779
779
-
2 002
31
1 971
-
1 405 120
228
22 183
1 381 355
1 354
117 198
10 603
106 595
-
Trgovina na malo motornim gorivima i mazivima u
specijaliziranim prodavaonicama
Posredovanje u trgovini na veliko
Trgovina na veliko ukljuèujuæi izvoz
Trgovina na malo
Popravci i održavanje motornih vozila i motocikla
Ostale djelatnosti
102
102
-
1 190
21
183
887
99
5 327 141
2 628
2 227 059
3 038 620
58 834
133 893
75 553
57 863
477
Trgovina na malo informacijsko-komunikacijskom
opremom u specijaliziranim prodavaonicama
Posredovanje u trgovini na veliko
Trgovina na veliko ukljuèujuæi izvoz
Trgovina na malo
Popravci i održavanje motornih vozila i motocikla
Ostale djelatnosti
30
30
-
183
45
126
12
171 860
46 793
119 577
5 490
12 255
2 685
9 570
-
Trgovina na malo ostalom opremom za kuæanstvo
u specijaliziranim prodavaonicama
Posredovanje u trgovini na veliko
Trgovina na veliko ukljuèujuæi izvoz
Trgovina na malo
Popravci i održavanje motornih vozila i motocikla
Ostale djelatnosti
372
372
-
3 145
334
2 728
83
3 468 356
954 456
2 458 127
55 773
951 726
193 503
757 644
579
Trgovina na malo proizvodima za kulturu i rekreaciju
u specijaliziranim prodavaonicama
Posredovanje u trgovini na veliko
Trgovina na veliko ukljuèujuæi izvoz
Trgovina na malo
Popravci i održavanje motornih vozila i motocikla
Ostale djelatnosti
1 189
1 189
-
4 347
182
4 084
81
5 086 668
204 394
2 488 215
2 394 059
471 188
67 009
379 576
24 603
Trgovina na malo ostalom robom u specijaliziranim
prodavaonicama
Posredovanje u trgovini na veliko
Trgovina na veliko ukljuèujuæi izvoz
Trgovina na malo
Popravci i održavanje motornih vozila i motocikla
Ostale djelatnosti
1 563
1 563
-
9 577
2
535
8 996
44
7 093 861
3 319
289 675
6 784 409
16 458
1 957 204
131 449
1 825 755
-
201
15.8. Distributivna trgovina prema pretežnoj djelatnosti poduzeæa/trgovaèkih
društava i prema djelatnostima koje obavljaju u 2010. (nastavak)
Stanje, 31. prosinca 2010.
Promet
Zalihe
Prodavaos PDV-om, 31.12.2010.
Zaposleni
nice/
tis. kuna
tis. kuna
servisi
47.8 Trgovina na malo na štandovima i tržnicama
Posredovanje u trgovini na veliko
Trgovina na veliko ukljuèujuæi izvoz
Trgovina na malo
Popravci i održavanje motornih vozila i motocikla
Ostale djelatnosti
47.9 Trgovina na malo izvan prodavaonica, štandova i tržnica
Posredovanje u trgovini na veliko
Trgovina na veliko ukljuèujuæi izvoz
Trgovina na malo
Popravci i održavanje motornih vozila i motocikla
Ostale djelatnosti
Netrgovinske djelatnosti
Posredovanje u trgovini na veliko
Trgovina na veliko ukljuèujuæi izvoz
Trgovina na malo
Popravci i održavanje motornih vozila i motocikla
Ostale djelatnosti
202
2
2
-
32
5
27
-
12 099
6 932
5 167
-
4 427
2 443
1 984
-
13
13
-
576
10
536
30
396 321
24 477
357 756
14 088
129 713
88
110 339
19 286
926
926
-
6 151
6
1 199
4 946
-
17 218 940
1 977
4 691 834
12 525 129
-
827 347
365 490
461 857
-
15.9. Distributivna trgovina prema pretežnoj djelatnosti obrta u 2010.
Stanje, 31. prosinca 2010.
ProdavaoPoslovni
Zalihe
Zaposleni
nice/
subjekti
tis. kuna
servisi
Promet
s PDV-om,
tis. kuna
Ukupno
3 756
2 930
7 774
559 703
1 730 614
Trgovinske djelatnosti
45
Trgovina na veliko i na malo motornim vozilima i
motociklima; popravak motornih vozila i motocikala
45.1 Trgovina motornim vozilima
45.2 Održavanje i popravak motornih vozila
45.3 Trgovina dijelovima i priborom za motorna vozila
45.4 Trgovina motociklima, dijelovima i priborom za
motocikle te održavanje i popravak motocikala
46
Trgovina na veliko, osim trgovine motornim
vozilima i motociklima
46.1 Trgovina na veliko uz naplatu ili na osnovi ugovora
46.2 Trgovina na veliko poljoprivrednim sirovinama
i živom stokom
46.3 Trgovina na veliko hranom, piæima i duhanom
46.4 Trgovina na veliko proizvodima za kuæanstvo
46.5 Trgovina na veliko informacijskokomunikacijskom opremom
46.6 Trgovina na veliko ostalim strojevima, opremom
i priborom
46.7 Ostala specijalizirana trgovina na veliko
46.9 Nespecijalizirana trgovina na veliko
47
Trgovina na malo, osim trgovine motornim
vozilima i motociklima
47.11 Trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama
pretežno hranom, piæima i duhanskim proizvodima
47.19 Ostala trgovina na malo u nespecijaliziranim
prodavaonicama
47.2 Trgovina na malo hranom, piæima i duhanskim
proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama
47.3 Trgovina na malo motornim gorivima i mazivima
u specijaliziranim prodavaonicama
47.4 Trgovina na malo informacijsko-komunikacijskom
opremom u specijaliziranim prodavaonicama
47.5 Trgovina na malo ostalom opremom za kuæanstvo
u specijaliziranim prodavaonicama
47.6 Trgovina na malo proizvodima za kulturu i rekreaciju
u specijaliziranim prodavaonicama
47.7 Trgovina na malo ostalom robom u specijaliziranim
prodavaonicama
47.8 Trgovina na malo na štandovima i tržnicama
47.9 Trgovina na malo izvan prodavaonica, štandova i tržnica
3 756
2 930
7 774
559 703
1 730 614
504
469
35
-
584
579
5
-
1 043
956
87
-
12 515
12 009
506
-
253 324
167 777
85 547
-
-
-
-
-
359
123
74
9
627
237
39 665
5 808
242 518
53 333
2
18
80
20
25
7
33
137
893
2 095
22 548
547
7 612
47 906
3
-
4
-
1 849
2
66
65
20
-
2
122
85
8 180
141
2 513
75 923
52 835
2 893
2 272
6 104
507 523
1 234 772
266
311
808
26 711
295 240
188
284
442
90 229
85 805
239
209
501
5 379
115 825
3
4
7
392
2 336
6
7
7
442
932
87
62
108
12 764
18 486
32
42
63
7 013
22 295
656
1 151
265
791
345
217
1 499
2 034
635
276 763
67 238
20 592
252 972
186 913
253 968
-
-
-
-
-
Netrgovinske djelatnosti
203
15.10. Proljetni1) i ostali sajmovi i izložbe na prostoru Zagrebaèkog velesajma
Broj
sajmova
Korišteni
izložbeni
prostor,
u tis. m2
26
27
28
24
21
23
19
17
16
22
146
147
149
147
113
104
108
51
33
34,5
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
1)
Izlagaèi
Ukupno
domaæi
inozemni
6 798
6 787
6 711
6 091
4 930
5 193
4 540
3 264
2 413
2 573
3 432
3 754
3 458
3 044
2 619
2 732
2 263
1 821
1 376
1 499
3 366
3 033
3 253
3 047
2 311
2 461
2 277
1 443
1 037
1 074
Posjetitelji
u tisuæama
509
433
574
325
409
217
399
191
198
197
0buhvaæa veæi broj raznih specijaliziranih sajmova
15.11. Zagrebaèki meðunarodni jesenski velesajam
Stalne
prostorije
sajma
tis. m2
2002.
204
156,2
Korišteni izložbeni prostor
u tisuæama m2
Ukupno
po izlagaèima
domaæi
38
Izlagaèi
31
Ukupno
domaæi
1 464
711
inozemni
Posjetitelji
u tisuæama
inozemni
7
753
96
2003.
120,0
36
30
6
1 558
918
640
99
2004.
120,0
31
25
6
1 372
643
729
88
2005.
120,0
31
26
5
1 307
642
665
76
2006.
90,0
26
22
4
1 162
570
592
69
2007.
90,0
19
15
4
820
399
421
56
2008.
90,0
10
8
2
566
245
321
45
2009.
90,0
4
3
1
402
190
212
30
2010.
90,0
4
3
1
254
167
87
20
2011.
90,0
1,5
1
0,5
204
155
49
8
16. Robna razmjena s inozemstvom
16.1. Ukupan izvoz i uvoz Grada Zagreba
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
23 673 608
IZVOZ
u tisuæama kuna
19 259 339
22 349 548
23 562 472
24 440 919
20 645 486
22 782 647
u tisuæama EUR
…
…
…
…
2 812 794
3 127 053
3 184 872
u tisuæama USD
3 230 000
3 835 460
4 413 462
5 004 474
3 924 522
4 135 377
4 442 105
70 564 672
UVOZ
u tisuæama kuna
63 405 500
72 603 987
79 546 550
88 037 728
66 975 961
64 922 092
u tisuæama EUR
…
…
…
…
9 122 247
8 910 948
9 491 920
u tisuæama USD
10 641 300
12 459 739
14 888 780
17 995 334
12 715 546
11 824 111
13 233 955
-44 146 161 -50 254 439
Saldo robne razmjene
-55 984 078
-63 596 809
-46 330 475
u tisuæama EUR
u tisuæama kuna
…
…
…
…
-6 309 453
-42 139 445 -46 891 064
-5 783 895
-6 307 048
u tisuæama USD
-7 411 300
-8 624 279
-10 475 318
-12 990 860
-8 791 024
-7 688 734
-1 864 943
16.2. Izvoz i uvoz prema sektorima SMTK-a1)
u tisuæama EUR
2010.
Ukupno
Hrana i žive životinje
Piæa i duhan
Sirove materije, osim goriva
Mineralna goriva i maziva
Životinjska i biljna ulja i masti
Uvoz
Izvoz
Uvoz
3 127 053
8 910 948
3 184 872
9 491 920
201 875
683 745
193 765
672 269
107 789
57 614
96 223
58 108
195 291
70 941
230 375
60 663
1 110 118
2 592 027
1 152 198
3 249 746
16 236
38 191
17 333
56 474
Kemijski proizvodi
487 747
1 283 658
486 373
1 331 796
Proizvodi svrstani po materijalu
120 304
1 064 070
128 913
1 064 360
Strojevi i transportni ureðaji
727 614
2 091 063
687 696
1 923 907
Razni gotovi proizvodi
203 428
990 735
202 738
1 024 660
6 826
295
27 373
256
Proizvodi i transakcije, nespomenuti
1)
2011.
Izvoz
Standardna meðunarodna trgovinska klasifikacija
205
16.3. Izvoz i uvoz prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007.
- proizvodni princip
u tisuæama EUR
IZVOZ
2009.
Ukupno
A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
B Rudarstvo i vaðenje
2010.
UVOZ
2011.
2009.
2010.
2011.
2 812 794 3 127 053 3 184 872 9 122 247 8 910 948 9 491 920
73 221
83 284
216 106
128 930
63 705
179 534
200 473
190 993
83 142 1 609 445 1 775 803 1 933 151
C Preraðivaèka industrija
2 368 006 2 727 222 2 818 512 6 845 577 6 578 527 6 883 130
Proizvodnja prehrambenih proizvoda
163 411 171 187 184 324 544 556 568 349 576 354
Proizvodnja piæa
45 841
56 677
57 769
64 293
60 241
67 481
Proizvodnja duhanskih proizvoda
534
515
340
26 729
36 204
41 343
Proizvodnja tekstila
7 119
7 911
10 156
89 969
87 926
91 799
Proizvodnja odjeæe
34 458
30 939
27 614 272 176 263 590 275 199
Proizvodnja kože i srodnih proizvoda
8 704
8 988
10 589 123 137 115 628 122 325
Prerada drva i proizvoda od drva i pluta,
53 022
60 939
70 375
66 269
56 266
62 669
osim namještaja; proizvodnja proizvoda
od slame i pletarskih materijala
Proizvodnja papira i proizvoda od papira
28 189
23 597
26 227 265 763 263 263 255 287
Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa
51
140
72
878
653
433
Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda 687 850 933 696 1 017 343 384 617 534 171 904 239
Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda
192 090 215 910 168 092 692 413 730 618 724 414
Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda
211 002 285 080 331 396 468 961 491 062 534 303
i farmaceutskih pripravaka
Proizvodnja proizvoda od gume i plastike
22 885
27 773
27 384 253 390 253 910 276 842
Proizvodnja ostalih nemetalnih
14 856
16 131
15 082 137 931 121 709 117 904
mineralnih proizvoda
Proizvodnja metala
16 831
26 901
39 865 289 333 297 508 295 554
Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda,
64 278
50 416
65 193 247 591 234 357 217 232
osim strojeva i opreme
Proizvodnja raèunala te elektronièkih
141 880 123 044 115 510 743 898 754 439 663 587
i optièkih proizvoda
467 500 443 502 455 092 419 245 434 243 395 747
Proizvodnja elektriène opreme
91 165
68 294
72 222 769 174 483 733 487 254
Proizvodnja strojeva i ureðaja, d. n.
Proizvodnja motornih vozila, prikolica
24 316
32 651
27 616 512 098 404 314 431 052
i poluprikolica
62
751
110
517
63
675 186 213 123 458
68 781
Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava
14 327
14 799
15 362 105 792
88 850
88 062
Proizvodnja namještaja
14 946
17 615
17 214 181 151 174 035 185 269
Ostala preraðivaèka industrija
D Opskrba elektriènom energijom, plinom,
parom i klimatizacija
47 191
33 507
37 924
408 478
284 165
414 039
E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda,
gospodarenje otpadom te djelatnost
sanacije okoliša
62 300
114 138
144 650
1 457
3 602
4 121
J Informacije i komunikacije
39 565
35 627
32 352
76 573
68 005
66 230
5 986
4 064
3 990
203
52
46
419
281
597
980
321
210
M Struène znanstvene i tehnièke djelatnosti
R Umjetnost, zabava i rekreacija
206
16.4. Izvoz i uvoz prema ekonomskim grupacijama zemalja u 2011.
u tisuæama EUR
Ukupno
Zemlje EU
struktura, %
IZVOZ
UVOZ
IZVOZ
UVOZ
3 184 872
9 491 920
100,0
100,0
1460 527
5 315 530
45,8
56,0
Zemlje EFTA-e
27 823
238 554
0,9
2,5
Zemlje CEFT-e
912 548
383 398
28,7
4,0
Zemlje OPEC-a
180 191
79 453
5,7
0,8
Ostale europske zemlje
236 325
1 296 769
7,4
13,7
Ostale azijske zemlje
82 400
1 824 147
2,6
19,2
Ostale afrièke zemlje
128 143
25 708
4,0
0,3
Ostale amerièke zemlje
143 093
324 978
4,5
3,4
Ostale oceanijske zemlje
13 822
3 383
0,4
0,1
Izvoz i uvoz prema ekonomskim grupacijama zemalja u 2011.
IZVOZ
Ostale zemlje
18,9%
Zemlje OPEC-a
5,7%
Zemlje CEFT-e
28,7%
Zemlje EU
45,8%
Zemlje EFTA-e
0,9%
UVOZ
Ostale zemlje
36,7%
Zemlje EU
56,0%
Zemlje OPEC-a
0,8%
Zemlje CEFT-e
4,0%
Zemlje EFTA-e
2,5%
207
17. Ugostiteljstvo
17.1. Ugostiteljska poduzeæa/trgovaèka društva
Poduzeæa/
trgovaèka
društva1)
Zaposleni
Sjedala
Promet u
tisuæama
kuna
2004.
269
7 053
43 973
1 250 986
2005.
248
6 672
43 205
1 383 114
2006.
238
7 395
45 867
1 547 666
2007.
233
6 968
46 500
1 656 761
2008.
241
6 923
44 105
1 677 682
2009.
251
6 949
46 879
1 645 050
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i
usluživanja hrane i piæa prema NKD 2007. - ukupno
254
6 710
-
1 694 033
98
3 310
-
912 533
156
3 400
-
781 500
2010.
I
55 Smještaj
56 Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i piæa
1)
Vidjeti Metodološka objašnjenja
Promet ugostiteljskih poduzeãa/trgovaèkih društava 2004. - 2010.
1 800
1 600
1 400
u mil. kuna
1 200
1 000
800
600
400
200
0
2004.
2005.
2006.
Ukupan promet
208
2007.
Hrana i napici
2008.
Smještaj (noãenja)
2009.
2010.
17.2. Promet ugostiteljskih poduzeæa/trgovaèkih društava prema vrstama usluga
u tisuæama kuna
2004.
Alkoholna i
Smještaj
bezalkoholna
(noæenja)
piæa
Ukupno
Hrana i
napici
Ostali
promet
1 250 986
541 849
209 640
428 240
71 257
2005.
1 383 114
603 599
216 484
491 402
71 629
2006.
1 547 666
644 748
242 629
568 572
91 717
2007.
1 656 761
700 493
254 729
605 532
96 007
2008.
1 677 682
733 999
251 536
589 588
102 559
2009.
1 645 050
757 580
261 504
529 822
96 144
1 694 033
796 198
265 508
536 884
95 443
55 Smještaj
912 533
219 022
88 005
525 624
79 882
56 Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i piæa
781 500
577 176
177 503
11 260
15 561
2010.
I
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i
usluživanja hrane i piæa prema NKD 2007. ukupno
Struktura prometa ugostiteljskih poduzeãa/trgovaèkih društava prema
vrstama usluga u 2010.
Ostali promet
5,6%
Smještaj (noãenja)
31,7%
Hrana i napici
47,0%
Alkoholna i bezalkoholna
piãa
15,7%
209
17.3. Ugostiteljska poduzeæa/trgovaèka društva i ugostitelji obrtnici
Poslovne
jedinice
Zaposleni
Sjedala
Promet u
tisuæama kuna
2005. Poslovne jedinice ugostiteljskih
poduzeæa / trgovaèkih društava
Poslovne jedinice ugostitelja obrtnika
338
1 973
5 168
6 021
28 434
66 715
1 101 625
817 238
2006. Poslovne jedinice ugostiteljskih
poduzeæa / trgovaèkih društava
Poslovne jedinice ugostitelja obnnika
341
2 043
5 815
6 488
30 639
76 971
1 210 817
854 197
2007. Poslovne jedinice ugostiteljskih
poduzeæa / trgovaèkih društava
Poslovne jedinice ugostitelja obrtnika
329
1 871
5 456
5 454
32 329
66 086
1 310 673
767 826
2008. Poslovne jedinice ugostiteljskih
poduzeæa / trgovaèkih društava
Poslovne jedinice ugostitelja obrtnika
307
1 977
5 321
5 619
31 004
68 209
1 348 413
859 117
2009. Poslovne jedinice ugostiteljskih
poduzeæa / trgovaèkih društava
Poslovne jedinice ugostitelja obrtnika
327
2 191
5 526
5 622
33 478
82 032
1 316 542
850 897
17.4. Poslovne jedinice ugostiteljskih poduzeæa/trgovaèkih društava prema
vrstama ugostiteljskih objekata
2009.
Promet u
tisuæama
kuna
1 316 542
313
4 855
1 246 769
1 814
643 698
39
1 686
616 837
82
19 254
10
76
14 158
327
5 526
Objekti iz skupine hoteli
40
Kampovi i druge vrste
ugostiteljskih objekata za
smještaj
11
Promet u
tisuæama
kuna
9
66
12 996
7
44
11 239
Objekti iz skupine restorani
101
1 391
405 673
99
1 326
393 356
Objekti iz skupine barovi
122
417
81 781
152
1 271
120 274
44
1 037
153 140
6
35
90 905
-
719
-
-
417
-
Ketering objekti
Uprava i pomoæne službe
Vidjeti metodološka objašnjenja
210
Zaposleni
Zaposleni
Ostali objekti za smještaj
1)
Poslovne
jedinice
Poslovne
jedinice
Ukupno
2010.
17.5. Ugostitelji obrtnici prema pretežnoj ugostiteljskoj djelatnosti
Promet u
tisuæama kuna
Radnje
Zaposleni
Sjedala
2 161
1 973
2 043
1 871
1 977
5 983
6 021
6 488
5 454
5 619
73 804
66 715
76 970
66 086
68 209
736 678
817 238
854 197
767 826
859 117
2 191
2 135
56
5 622
5 565
57
82 032
82 032
0
850 899
845 009
5 890
56.1 Djelatnosti restorana i ostalih objekata
za pripremu i usluživanje hrane
Ukupno
Djelatnost u ugostiteljstvu
Ostale djelatnosti
584
554
30
1 711
1 680
31
26 161
26 161
-
246 525
244 666
1 859
56.3 Djelatnosti pripreme i usluživanja piæa
Ukupno
Djelatnost u ugostiteljstvu
Ostale djelatnosti
1 530
1 504
26
3 707
3 681
26
55 173
55 173
-
575 721
571 690
4 031
77
77
204
204
698
698
28 653
28 653
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja
hrane i piæa prema NKD 2007. - ukupno
Djelatnost u ugostiteljstvu
Ostale djelatnosti
Ostalo1)
Ukupno
Djelatnost u ugostiteljstvu
1)
Ostalo: 55.1 Hoteli i slièan smještaj; 55.2 Odmarališta i slièni objekti za kraæi odmor; 55.3 Kampovi i prostori za
kampiranje; 55.9 Ostali smještaj; 56.2 Djelatnosti keteringa i ostale djelatnosti pripreme i usluživanja hrane
211
18. Turizam
18.1. Kapaciteti za smještaj turista prema vrstama objekata, stanje 31. kolovoza
2009.
Objekti
Sobe
67
5 661
11 399
Ukupno
Kolektivni smještajni kapaciteti
1)
Sobe
71
2011.
PosteljeObjekti
ukupno1)
5 967
12 157
69
Sobe
Posteljeukupno1)
6 110
11 888
11 356
67
5 503
11 067
71
5 773
11 745
69
5 868
Hoteli - ukupno
44
3 816
6 655
45
3 807
6 599
454
3 866
6 829
Hoteli *****
3
862
1 499
3
862
1 499
3
864
1 501
Hoteli ****
12
1 525
2 429
12
1 510
2 370
11
1 463
2 405
Hoteli ***
19
880
1 585
21
928
1 677
23
1 074
1 963
Hoteli **
960
10
549
1 142
9
507
1 053
8
465
Sobe za iznajmljivanje
3
35
68
3
35
66
3
35
66
Hosteli
8
225
689
9
232
716
9
246
760
Ostali objekti za smještaj2)
2)
2010.
PosteljeObjekti
ukupno1)
12
1 427
3 655
14
1 699
4 364
12
1 721
3 701
Privatni smještajni kapaciteti
-
158
332
-
194
412
-
242
532
Kuæanstva - sobe, apartmani,
kuæe za odmor
-
158
332
-
194
412
-
242
532
Stalne i pomoæne postelje
Turistièki apartmani, pansioni, kampovi, apartmani, studio apartmani, prenoèišta, uèenièki i studentski domovi,
spavaæi i kušet-vagoni
Broj dolazaka turista
800 000
700 000
600 000
dolasci turista
500 000
400 000
300 000
200 000
100 000
0
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
Ukupno
212
2008.
Inozemni
2009.
2010.
2011.
18.2. Dolasci i noæenja turista prema vrstama objekata za smještaj turista
2010.
noæenja
dolasci
ukupno inozemni ukupno inozemni
Ukupno
2011.
noæenja
dolasci
ukupno inozemni ukupno inozemni
666 106
488 854 1 085 597 801 041
730 945
551 043 1 183 125 884 055
654 293
480 550 1 051 324 777 873
716 254
540 222 1 141 435 854 553
Hoteli - ukupno
532 668
406 694
870 113 670 718
587 581
460 633
955 651 745 024
Hoteli *****
107 298
94 100
178 469 159 331
116 428
105 113
187 852 171 740
Kolektivni smještajni kapaciteti
Hoteli ****
219 762
173 662
370 860 301 102
242 744
198 995
408 029 340 380
Hoteli ***
134 186
91 607
208 502 145 107
166 810
117 081
254 765 179 578
Hoteli **
71 422
47 325
112 282
65 178
61 599
39 444
105 005
4 959
2 252
8 076
4 605
5 001
2 088
7 724
4 157
Hosteli
48 660
33 559
88 456
51 481
49 727
34 423
90 601
53 317
Ostali objekti za smještaj1)
68 006
38 045
24 679
51 069
73 945
42 078
87 459
52 055
Privatni smještajni kapaciteti
11 813
8 304
34 273
23 168
14 681
10 821
41 690
29 502
11 813
8 304
34 273
23 168
14 681
10 821
41 690
29 502
Sobe za iznajmljivanje
Kuæanstva - sobe, apartmani,
kuæe za odmor
1)
53 326
Turistièki apartmani, pansioni, kampovi, apartmani, studio apartmani, prenoèišta, uèenièki i studentski domovi,
spavaæi i kušet-vagoni
Broj ostvarenih noãenja turista
1 400 000
1 200 000
noãenja
1 000 000
800 000
600 000
400 000
200 000
0
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
Ukupno
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
Inozemni
213
18.3. Dolasci i noæenja turista prema zemlji prebivališta
2008.
noæenja
dolasci
2009.
noæenja
dolasci
2010.
noæenja
dolasci
2011.
noæenja
dolasci
Ukupno
705 165
1 182 917 633 517
1 047 937
666 106 1 085 597 730 945
1 183 125
Domaæi
213 085
346 542 184 670
292 016
177 252
284 556 179 902
299 070
Inozemni
492 080
836 375 448 847
755 921
488 854
801 041 551 043
884 055
Austrija
30 980
46 412
31 093
44 990
29 795
42 544
29 435
Belgija
6 453
11 024
6 426
11 100
6 997
11 869
7 196
43 019
11 486
Bosna i Hercegovina
23 780
39 113
19 427
31 642
20 360
30 862
21 102
32 932
Bugarska
16 563
21 279
16 001
20 466
14 323
18 135
17 915
22 427
Crna Gora
1 541
2 768
2 016
3 771
2 945
5 979
3 423
6 342
Èeška
7 171
12 725
6 130
11 066
6 185
10 669
6 393
11 093
Danska
4 138
8 485
4 095
7 749
4 074
7 830
4 397
7 609
Francuska
26 486
43 484
23 118
37 303
23 075
35 598
26 987
42 511
Italija
29 096
50 659
28 365
47 917
29 306
47 916
31 833
53 491
15 536
Maðarska
9 197
16 438
9 779
16 322
10 304
16 986
10 389
Makedonija
6 703
11 240
7 231
11 684
7 064
11 554
7 286
11 340
Nizozemska
12 932
21 665
11 437
20 317
11 672
20 439
12 256
19 496
Norveška
2 632
5 047
2 316
4 431
3 517
6 020
3 447
6 473
Njemaèka
45 930
78 753
43 542
79 754
43 414
71 855
48 022
76 412
21 249
Poljska
9 479
15 992
9 194
13 907
12 411
17 304
15 287
Portugal
7 166
10 150
5 961
9 529
5 473
8 134
6 634
9 482
Rumunjska
7 117
11 940
6 465
10 516
6 482
10 265
8 015
13 053
Rusija
7 734
18 533
6 949
15 004
10 755
20 947
11 581
20 886
Slovaèka
3 361
6 529
3 000
5 763
3 507
6 214
3 811
6 668
Slovenija
12 255
18 521
12 336
17 852
12 693
17 802
15 458
22 189
Srbija
20 590
34 284
16 650
28 126
17 741
29 385
18 950
31 336
Španjolska
47 761
18 816
28 389
25 271
39 313
28 915
44 841
30 309
Švedska
7 015
11 890
5 851
10 503
6 389
10 455
6 694
11 040
Švicarska
13 849
19 068
16 117
21 099
17 168
21 956
17 949
23 511
6 665
13 008
5 072
9 356
6 295
11 230
8 498
14 494
Ujedinjena Kraljevina
Turska
23 705
47 262
16 724
34 355
18 703
36 768
22 807
42 895
Ostale europske zemlje
27 159
47 988
22 475
41 920
20 405
41 581
22 834
42 800
Australija
12 521
22 281
7 661
13 981
8 927
15 549
11 928
21 036
Japan
29 683
37 166
25 507
31 911
22 253
28 860
20 852
27 720
7 087
13 662
6 749
12 523
8 030
14 252
8 539
15 097
Kanada
SAD
32 309
66 348
24 321
48 721
31 427
57 652
31 820
57 951
Ostale izvaneuropske zemlje
29 133
54 422
27 529
52 559
38 248
69 590
58 996
94 720
214
18.4. Naèin dolaska turista prema vrstama objekata
2008.
dolasci noæenja
2009.
dolasci noæenja
2010.
dolasci noæenja
2011.
dolasci noæenja
Ukupno
705 165 1 182 917 633 517 1 047 937 666 106 1 085 597 730 945 1 183 125
Individualno
581 171
936 120 528 387
866 464 550 462
874 465 554 775
892 335
Kolektivni smještajni kapaciteti 571 686
938 068 518 163
836 429 538 713
840 463 540 342
851 377
Privatni smještajni kapaciteti
Domaæi gosti
9 485
25 052
10 224
30 035
11 749
34 002
14 433
40 958
188 430
281 294 164 080
241 034 156 094
230 870 154 150
243 142
Kolektivni smještajni kapaciteti 185 499
272 922 160 779
231 953 152 613
219 864 150 325
231 210
Privatni smještajni kapaciteti
Inozemni gosti
2 931
8 372
3 301
9 081
3 481
11 006
3 825
11 932
392 741
681 826 364 307
625 430 394 368
643 595 400 625
649 193
Kolektivni smještajni kapaciteti 386 187
665 146 357 384
604 476 386 100
620 599 390 017
620 167
Privatni smještajni kapaciteti
Organizirano
6 554
16 680
6 923
20 954
8 268
22 996
10 608
29 026
123 994
219 797 105 130
181 473 115 644
211 132 176 170
290 790
Kolektivni smještajni kapaciteti 123 673
218 450 105 054
181 198 115 580
210 861 175 912
290 058
Privatni smještajni kapaciteti
Domaæi gosti
Kolektivni smještajni kapaciteti
Privatni smještajni kapaciteti
Inozemni gosti
Kolektivni smještajni kapaciteti
Privatni smještajni kapaciteti
321
1 347
76
275
64
271
258
732
24 655
65 248
20 590
50 982
21 158
53 686
25 752
55 928
24 586
64 962
20 578
50 954
21 130
53 587
25 707
55 672
69
286
12
28
28
29
45
256
99 339
154 549
84 540
130 491
94 486
157 446 150 418
234 862
99 087
153 488
84 876
130 244
94 450
157 274 150 205
234 386
252
1 061
64
247
36
172
213
476
215
19. Komunalne djelatnosti
19.1. Javna vodovodna i kanalizacijska mreža, te javna
toplana po naseljima
Naselja
Javna
Javna
vodovodna kanalizamreža cijska mreža
Javna
toplana
Naselja
Naselje ili dio naselja ima (+) ili nema (-)
Adamovec
Belovar
Blaguša
Botinec
Brebernica
Brezovica
Budenec
Buzin
Cerje
Demerje
Desprim
Dobrodol
Donji Èehi
Donji Dragonožec
Donji Trpuci
Drenèec
Drežnik Brezovièki
Dumovec
Ðurðekovec
Gajec
Glavnica Donja
Glavnica Gornja
Glavnièica
Goli Breg
Goranec
Gornji Èehi
Gornji Dragonožec
Gornji Trpuci
Granèari
Havidiæ Selo
Horvati
Hrašæe Turopoljsko
Hrvatski Leskovac
Hudi Bitek
Ivanja Reka
1)
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
-
stanje krajem 2011.
Javna
Javna
Javna
vodovodna kanalizatoplana
mreža cijska mreža
Naselje ili dio naselja ima (+) ili nema (-)
Jesenovec
Ježdovec
Kašina
Kašinska Sopnica
Kuèilovina
Kuæanec
Kupineèki Kraljevec
Lipnica
Luèko
Lužan
Mala Mlaka
Markovo Polje
Moravèe
Odra
Odranski Obrež
Paruževina
Planina Donja
Planina Gornja
Popovec
Prekvršje
Prepuštovec
Sesvete
Soblinec
Starjak
Strmec
Šašinovec
Šimunèevec
Veliko Polje
Vuger Selo
Vugrovec Donji
Vugrovec Gornji
Vurnovec
Zadvorsko
Zagreb1)
Žerjavinec
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
-
+
-
Naselje Zagreb èini gotovo 90% stanovnika Grada Zagreba
Izvor: Gradski ured za prostorno ureðenje, zaštitu okoliša,
izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet
i Zagrebaèki holding d.o.o. Podružnica Vodoopskrba i odvodnja
216
19.2. Javni vodovod
Rezervoari
Dužina
cjevovoda
u km
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2 096
2 136
2 164
2 185
2 203
2 264
2 328
2 341
2 343
2 349
broj
zapremina
u tis. m3
17
24
29
29
30
33
23
28
28
29
Broj prikljuèaka
Ukupno
dignuto
vode
Gubitak
u mreži
Isporuèeno vode
kuæanUkupno
stvima
gospo- ostalim kodarstvu risnicima
u tisuæama m3
99,8
106,5
106,6
108,9
109,3
112,1
106,7
112,6
112,6
116,5
70 390
71 803
73 376
74 056
77 533
77 615
78 822
79 601
80 234
80 742
123 838
127 626
122 201
118 057
117 220
115 954
114 082
112 628
112 891
113 549
49 336
52 374
49 768
48 170
51 143
50 067
47 376
47 107
52 416
53 888
74 502
75 252
72 433
69 887
66 077
65 887
63 078
61 883
60 475
59 661
47 897
48 196
46 711
45 633
45 512
46 232
44 408
44 560
44 635
44 698
22 728
23 306
21 148
19 535
19 366
18 287
17 274
16 105
14 468
13 667
3 877
3 750
4 574
4 719
1 199
1 368
1 396
1 218
1 372
1 296
19.3. Javna kanalizacija
Dužina kanalizacijske mreže, u km
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
Ukupno
kolektori
ostala kanaliz.
mreža
1 477,2
1 504,5
1 520,2
1 533,4
1 564,8
1 601,0
1 631,0
1 648,0
1 798,0
1 818,0
190,5
190,7
193,4
195,9
197,3
205,0
205,0
213,0
213,0
223,0
1 286,7
1 313,8
1 326,8
1 337,5
1 367,5
1 396,0
1 426,0
1 435,0
1 585,0
1 595,0
Kanalizacijski
prikljuèci
Broj uliènih
slivnika
59 806
60 753
61 550
62 482
63 826
65 375
68 023
69 007
69 007
69 017
42 995
45 197
45 497
45 830
45 900
46 800
47 580
50 000
50 000
54 500
19.4. Opskrba grada toplinskom energijom
2005.
Tehnološka para - ukupno, isporuèeno u tonama
Ogrjevna toplina - ukupno, isporuèeno u MWh
Grijanje stanova preko toplana i kotlovnica u
stambenim èetvrtima
- broj stanova
- površina stanova u m2
- isporuèena ogrjevna toplina, u MWh
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
492 260 440 038 436 396 483 056 436 713 439 492 421 442
1 610 408 1 476 211 1 382 243 1 450 319 1 467 511 1 541 188 1 480 396
89 085
90 673 91 273
92 146 92 476
92 793
92 998
4 878 336 4 958 610 4 988 700 5 038 332 5 060 119 5 079 093 5 094 071
1 196 461 1 098 828 1 028 404 1 072 378 1 082 687 1 127 910 1 084 142
Izvor: HEP - Toplinarstvo d.o.o.
217
reflektor
natrij
reflektor
natrijevih
MWh
živinih
gospojavna
darstvo rasvjeta
obiènih
kuæanstva
fluorescentnih
Broj rasvjetnih mjesta na
ulicama i trgovima
Potrošeno
Broj potrošaæa
zraènih
podzemnih
kabela
Dužina elektriènih vodova
u km
Proizvedeno el. energ.
u MWh
19.5. Elektrièna energija
2002.
4 783
3 995
1 095 406
947 417
1 324 421 77 207 347 324 3 095 312 9 810
55 675 14 558
2003.
4 943
4 597
1 786 701
897 292
1 416 025 78 152 352 126
69 534 14 572
2004.
4 978
4 619
1 967 756
964 986
1 467 993 83 282 358 843
- 312
-
69 900 14 610
2005.
4 992
4 811
1 753 874
989 275
1 551 762 85 428 365 537
- 312
-
70 200 14 640
95 000 14 686
- 312
-
2006.
5 071
4 815
1 745 411
1 064 925
1 671 999 87 985 374 134
- 312
-
2007.
5 316
4 820
1 975 521
1 002 752
1 773 012 86 904 383 584
- 312
- 115 000 14 704
2008.
5 477
4 821
1 945 680
986 827
1 774 537 85 586 385 013
- 312
- 120 000 14 710
2009.
5 490
3 684
1 963 068
1 022 805
1 793 267 97 199 408 891
- 312
- 121 100 14 721
2010.
5 584
3 672
2 432 016
1 041 659
1 781 478 88 172 414 150
- 312
- 122 250 14 750
2011.
4 993
3 658
2 455 031
1 024 869
1 767 275 84 923 416 075
- 328
- 122 500 14 785
19.6. Plin
Distributivna mreža
plinovoda,
u km
Potrošnja plina, u tisuæama m3
Ukupno
kuæanstva
poduzetništvo
Broj prikljuèenih potrošaèa plina
Ukupno
kuæanstva
Broj
javnih
poduzetništvo rasvjetnih
mjesta
2002.
2 056
342 030
207 324
134 706
163 160
155 150
8 010
103
2003.
2 225
384 082
233 361
150 721
172 195
163 488
8 707
189
2004.
2 412
374 562
235 558
139 004
182 915
173 805
9 110
231
2005.
2 553
400 601
252 123
148 478
193 808
183 788
10 020
232
2006.
2 701
383 635
237 468
146 167
205 758
194 632
11 126
239
2007.
2 773
366 080
227 949
138 131
219 289
206 748
12 541
239
2008.
2 868
396 781
249 502
147 279
231 291
219 307
11 984
239
2009.
2 893
410 455
268 321
142 134
243 492
231 160
12 332
239
2010.
2 904
427 467
267 510
159 957
248 393
235 925
12 468
247
2011.
2 929
392 793
249 189
143 604
253 626
232 182
21 444
239
218
19.7. Parkovi, ostale zelene površine, drvoredi i javna djeèja igrališta
Travnate
površine1)
Parkovi1)
površina,
tis. m2
broj
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
1) Podaci se
površina,
tis. m2
Botanièki
vrtovi
površina,
broj
tis. m2
Zoološki vrt
površina,
tis. m2
broj
52
670
8 858
2
72
52
670
8 857
2
72
51
657
8 995
2
72
44
573
9 126
2
72
44
573
9 334
2
72
44
573
9 839
2
72
45
592
9 977
2
72
45
592
10 108
2
72
45
592
10 285
2
72
45
592
10 285
2
72
odnose na površine koje održava "Zrinjevac" d.o.o.
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
70
70
70
70
70
70
70
70
70
70
Drvoredi1)
Javna djeèja
igrališta1)
dužina,
km
broj
156
156
156
159
163
164
176
180
193
200
368
368
380
440
442
454
467
529
570
570
19.8. Parkovi na gradskom podruèju1)
Naziv parka
Površina
u m2
Park mladenaca
Park V. Majera
Ribnjak
Cerje
Krešimirov trg
Park stara Trešnjevka
Prisavlje - Boæarski dom
Kašina
Park Brezje
Tomislavov trg
Park ispred Mirogoja
Rapski park
Vugrovec
Maksimirska - Hondlova park
Strossmayerov trg
69 313
45 593
41 709
29 926
23 057
22 100
21 347
20 626
18 000
17 755
16 131
16 024
15 646
14 499
14 102
1)
stanje krajem 2010.
Površina
u m2
Naziv parka
Park Dubec
13 000
OŠ Sesvete
12 600
Trg N. Š. Zrinskog
12 540
Park Dubrava
12 166
Maruliæev trg
12 135
Rokov perivoj
10 878
Park naselje Trnovèica
10 078
Poljanice park
10 000
Park Mladosti
9 459
Trg Francuske republike
9 006
Svaèiæev trg
8 605
Mažuraniæev trg
7 715
Švarcova - Petrova - Rendiæeva 7 557
Jurjevska
6 957
SŠC Sesvete
6 234
Površina
u m2
Naziv parka
Trg Dragutina Domjaniæa
Park Kapucinska - Pljevljanska
Moravèe
Hercegovaèka
Starèeviæev trg
Zeleni trg
Avenija Vukovar 235
Domagojeva 17-19
Bosanska
Žerjavinec
Moslavaèki trg
Joševski park
Trešnjevaèki trg
Park Bartola Kašiæa
Jagiæeva
5 620
5 537
4 861
3 953
3 920
3 915
3 785
3 618
3 500
3 473
3 421
3 272
3 237
3 095
1 884
Parkovi koje održava Zrinjevac d.o.o.
19.9. Tržnice
2002.
Broj tržnica
22
2003.
2004.
22
22
2005.
22
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
22
22
22
22
22
22
1)
2
Površina u m - ukupno 120 865 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099
Obraðena površina u m2 120 865 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099
Pokrivena površina u m2 36 746
Broj klupa (stolova)
2
Površina klupa u m
Prodavaonice na tržnicama
1)
38 648
38 648
38 648
38 648
38 648
38 648
38 648
38 648
38 648
4 371
4 092
4 128
4 076
2 823
4 105
4 105
4 116
4 116
4 116
8 742
8 184
8 256
8 152
8 138
8 210
8 210
8 232
8 232
8 232
626
626
626
626
584
584
584
584
584
584
Razlika u površinama u odnosu na prethodno razdoblje uslijedila je zbog ukljuèivanja izvantržnièkih prostora kod nekih
tržnica i novih izmjera.
219
19.10. Bazeni
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
14
14
14
17
17
17
17
16
16
16
16
6 698
6 698
6 698
8 297
8 297
8 297
8 297
8 247
8 247
8 247
8 247
204
259
258
255
353
357
359
373
311
320
330
Broj bazena
2
Površina bazena u m
Broj kupaèa u tisuæama
1)
Od 2003. godine 2 bazena nisu u funkciji
19.11. Groblja
Groblja koja
su opskrbljena
vodom
Mrtvaènice
površina, m2
pod grobnim mjestima
pod stazama, putovima
Grobna mjesta
s rashladnim ureðajem
bez rashladnih ureðaja
broj odara
Broj odara u krematoriju
Crkve
Kapele
javni vodovod
pumpe
bunari
25
28
28
28
28
28
323 900
360 015
406 305
393 071
398 311
398 709
832 064
859 113
860 383
883 620
907 658
912 914
359 825
363 081
387 952
390 762
399 927
401 504
149 306
152 526
166 408
171 533
178 162
179 622
7
6
14
24
19
19
15
20
7
3
1
1
48
52
47
48
40
40
2
2
2
2
2
2
21
22
22
22
22
22
2
2
2
2
2
2
17
18
20
20
22
22
2
2
1
1
3
3
-
povezanu s javnom
kanalizacijskom mrežom
pod parkom
zdenci
broj
1997.
2001.
2004.
2007.
2010.
2011.
Groblja
koja imaju
kanalizaciju
8
8
10
10
13
13
povezanu sa septièkom jamom,
otvorenim kanalom, rijekom
Groblja
11
11
10
10
7
7
19.12. Groblja: Mirogoj, Miroševac i Krematorij s Gajem urni
1970.
1980.
1990.
2000.
2005.
2010.
2011.
Broj groblja
Površina, ha
Broj grobova
2
2
3
3
3
3
3
92,1
99,1
118,6
126,8
129,8
131,8
131,8
51 533
74 379
91 362
108 682
115 592
119 974
120 701
Pokopani od
osnivanja groblja
246 307
293 978
345 379
404 947
431 882
460 330
465 671
Groblje Mirogoj otvoreno je 1. XI. 1876. godine, a prvi ukopani bio je pokojnik Miroslav Singer,
Krematorij je otvoren 30. I. 1986. godine, a ukop u Gaju urni zapoèeo je 4. IV. 1986. godine.
Gradsko groblje Miroševac otvoreno je 1953. godine.
220
Kremirani od
osnivanja groblja
...
...
...
35 063
51 738
72 088
76 432
20. Kakvoæa i zaštita prirode i okoliša
20.1. Zaštiæena prirodna podruèja
stanje 26. rujna 2012.
Kategorija/
potkategorija
zaštite1)
Naziv zaštiæenog podruèja
Površina,
ha
Godina proglašenja Nacionalna
zaštiæenim
ekološka
podruèjem
mreža2)
Park prirode
Medvednica 3)
8 439,00
1981.
dio
175,73
23,41
90,93
186,79
101,01
20,00
148,60
1963.
1963.
1963.
1963.
1963.
1963.
1963.
dio
dio
dio
dio
dio
dio
dio
218,00
550,00
75,00
1975.
1977.
1991.
dio
dio
dio
-
1979.
dio
-
1964.
-
2,49
1969.
-
4,70
1971.
-
0,75
3,11
0,50
316,00
3,00
0,146
3,45
5,00
2,00
2,50
0,01
2,40
0,69
0,85
2,10
1948.
1960.
1963.
1964.
1970.
1970.
1970.
1970.
1970.
1971.
1998.
2000.
2000.
2000.
2000.
-
-
1998.
-
-
1967.
-
Posebni rezervat
-šumske vegetacijeBliznec - Šumarev Grob (dio PP Medvednica)
Graèec - Lukovica Rebar (dio PP Medvednica)
Mikuliæ potok - Vrabeèka gora (dio PP Medvednica)
Pušinjak - Goršèica (dio PP Medvednica)
Rauchova lugarnica - Desna Trnava (dio PP Medvednica)
Tusti vrh - Kremenjak (dio PP Medvednica)
Babji zub - Ponikve (dio PP Medvednica)
Znaèajni krajobraz
Lipa na Medvednici (dio PP Medvednica)
Goranec na obroncima Medvednice (dio PP Medvednica)
Savica
Spomenik prirode
- geomorfološki Spilja Veternica (dio PP Medvednica)
- rijetki primjerak drveæa Javor - klen (Acer campestre), Cerje
Spomenik parkovne arhitekture
- botanièki vrt Botanièki vrt Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta,
Alagoviæeva 43
Botanièki vrt Prirodoslovno-matematièkog fakulteta,
Maruliæev trg 9 - Mihanoviæeva ulica
- park Park u Jurjevskoj ulici 27
Malinov park, Nemetova ulica - Naumovac
Leustekov park, Mlinovi 72
Park Maksimir
Park na Trgu kralja Tomislava
Park u Jurjevskoj ulici 30
Park »Zrinjevac« na Trgu Nikole Šubiæa Zrinskog
Park Ribnjak
Park na Trgu Josipa Jurja Strossmayera
Park uz dvorac Junkoviæ, Junkoviæev put 2
Vrt zgrade u Prilazu Gjure Deželiæa 14
Park kralja Petra Krešimira IV
Park kralja Petra Svaèiæa
Park Opatovina
Perivoj Srpanjskih žrtava
- pojedinaèno stablo -
Stablo obalnog mamutovca (Sequoia sempervirens),
Paunovac 7
Pustenasta paulovnija (Paulownia imperialis),
Prilaz Gjure Deželiæa 51
1)
Temeljem zakona o zaštiti prirode (NN, 70/05. i 139/08.)
2) Temeljem Uredbe o proglašenju ekološke mreže (NN, 109/07.)
3) Ukupna površina Medvednice 17 938 ha
Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode - Uprava za zaštitu prirode
221
Oneèišæenje
N
OP(%)
C
C50
Cm
CM
C98
SO2 (µg/m3)
365
100,0
Dim (µg/m3)
353
96,7
11
2,4
1,2
0
22,9
13,5
7
1
61
NO2 (µg/m3)
365
100,0
41
54
48
10
172
97
O3 (µg/m3)
338
92,6
31
25
1
116
95
PM10 (µg/m3)
320
87,7
43
37
6
177
87
Pb u PM10 (µg/m3)
313
85,8
0,009
0,006
0,001
0,065
0,034
Mn u PM10 (µg/m3)
313
85,8
0,010
0,009
0,002
0,029
0,021
Cd u PM10 (ng/m3)
313
85,8
0,335
0,249
0,061
2,128
1,363
As u PM10 (ng/m )
313
85,8
0,810
0,541
0,130
Ni u PM10 (ng/m3)
313
85,8
2,559
1,631
0
3
4,296
3,485
28,644
16,283
Cu u PM10 (µg/m3)
313
85,8
0,026
0,021
0,006
0,138
0,070
Fe u PM10 (µg/m3)
313
85,8
0,612
0,514
0,106
1,839
1,364
Zn u PM10 (µg/m3)
313
85,8
NH3 (µg/m3)
364
99,7
Oneèišæenje
Ukupna taložna tvar (UTT) (mg/m2 d)
2
0,034
0,029
11,5
0,007
10,8
0,143
1,2
0,099
34,8
N
OP(%)
C
CM
12
100,0
68
173
23,6
C>GV
As u UTT (µg/m d)
12
100,0
0,52
0,85
Pb u UTT (µg/m2 d)
12
100,0
4,57
6,61
Cd u UTT (µg/m2 d)
12
100,0
0,34
1,79
Ni u UTT (µg/m2 d)
12
100,0
3,05
5,69
Tl u UTT (µg/m2 d)
12
100,0
0,017
0,040
I kategorija C<GV
II kategorija C>GV
1)
Vidjeti oznake i kratice iza tablice 20.19 (str. 228)
222
Tl u UTT
Ni u UTT
Cd u UTT
Pb u UTT
As u UTT
UTT
NH3
Ni u PM10
As u PM10
Cd u PM10
Mn u PM10
Pb u PM10
PM10
O3
NO2
SO2
Oneèišæenje
Dim
,
20.5. Koncentracije oneèišæenja u zraku na mjernoj postaji na Ksaverskoj cesti,
u 2011.1) - sumarni rezultati
Oneèišæenje
N
OP(%)
SO2 (µg/m3)
361
98,9
Dim (µg/m3)
360
98,6
12
NO2 (µg/m3)
364
99,7
39
3
C
C50
Cm
CM
C98
0,9
0,5
0
10,9
7
1
60
40
50
7
163
127
5,1
O3 (µg/m )
349
95,6
27
25
2
107
55
PM10 (µg/m3)
365
100,0
34
26
5
170
80
Pb u PM10 (µg/m3)
340
93,2
0,006
0,004
0,001
0,037
0,021
Mn u PM10 (µg/m3)
340
93,2
0,006
0,005
0,002
0,022
0,014
Cd u PM10 (ng/m3)
340
93,2
0,231
0,169
0,025
1,698
0,830
3
As u PM10 (ng/m )
340
93,2
0,548
0,369
0,077
Ni u PM10 (ng/m3)
340
93,2
1,703
1,082
0
3,737
2,165
23,876
10,722
Cu u PM10 (µg/m3)
340
93,2
0,015
0,011
0
0,136
0,019
Fe u PM10 (µg/m3)
340
93,2
0,309
0,261
0,076
1,207
0,756
Zn u PM10 (µg/m3)
340
93,2
0,020
0,016
0,005
Sulfati u PM10 (µg/m3)
363
99,5
4,77
2,78
0,42
40,63
23,45
21,05
10,72
0,129
0,060
Nitrati u PM10 (µg/m3)
364
99,7
2,60
1,28
0,04
Kloridi u PM10 (µg/m3)
364
99,7
0,15
0,08
0
1,98
0,67
BaP u PM10 (ng/m3)
365
100,0
1,078
0,411
0,017
8,913
5,754
Flu u PM10 (ng/m3)
365
100,0
0,504
0,163
0,005
5,300
2,692
Pir u PM10 (ng/m3)
365
100,0
0,405
0,102
0,002
4,060
2,253
BbF u PM10 (ng/m3)
365
100,0
0,804
0,283
0,014
6,616
4,379
BkF u PM10 (ng/m3)
365
100,0
0,552
0,240
0,012
4,487
2,857
DahA u PM10 (ng/m3)
365
100,0
0,079
0,041
n.d.
0,621
0,407
11,039
3
BghiP PM10 (ng/m )
365
100,0
2,002
0,939
0,030
16,745
Ind u PM10 (ng/m3)
365
100,0
1,162
0,557
0,006
8,417
PM2,5 (µg/m3)
365
100,0
26
18
1
138
5,843
80
20.6. Kolièina i ocjena ukupne taložne tvari i metala u njoj na mjernoj postaji na
Ksaverskoj cesti, u 2011.1) - sumarni rezultati
Oneèišæenje
N
OP(%)
C
CM
61
126
Ukupna taložna tvar (UTT) (mg/m2 d)
12
100,0
As u UTT (µg/m2 d)
12
100,0
0,61
1,11
Pb u UTT (µg/m2 d)
12
100,0
2,69
3,86
Cd u UTT (µg/m2 d)
12
100,0
0,38
1,27
Ni u UTT (µg/m2 d)
12
100,0
2,87
3,96
12
100,0
0,013
0,030
2
Tl u UTT (µg/m d)
1)
C>GV
Vidjeti oznake i kratice iza tablice 20.19 (str. 228)
223
Tl u UTT
Ni u UTT
Cd u UTT
Pb u UTT
As u UTT
UTT
PM2,5
BaP u PM10
Sulfati u PM10
Ni u PM10
As u PM10
Cd u PM10
Mn u PM10
PM10
O3
NO2
Dim
SO2
Oneèišæenje
Pb u PM10
20.7. Kategorizacija podruèja oko mjerne postaje na Ksaverskoj cesti, u 2011.1)
I kategorija C<GV
II kategorija C>GV
20.8. Koncentracije oneèišæenja u zraku na mjernoj postaji na Pešæenici,
u 2011.1) - sumarni rezultati
Oneèišæenje
N
OP(%)
C
C50
Cm
CM
SO2 (µg/m3)
365
100,0
1,3
0,7
0
18,7
Dim (µg/m3)
365
100,0
9
5
n.d.
57
C98
6,3
44
NO2 (µg/m3)
364
99,7
39
32
7
148
82
O3 (µg/m3)
340
93,2
26
22
3
81
68
28
22
1
171
105
PM10 (µg/m3)
353
96,7
Pb u PM10 (µg/m3)
354
97,0
0,010
0,006
0,001
0,171
0,037
Mn u PM10 (µg/m3)
354
97,0
0,007
0,006
0,002
0,024
0,018
Cd u PM10 (ng/m3)
354
97,0
0,298
0,198
0,033
2,145
1,331
As u PM10 (ng/m3)
354
97,0
0,671
0,475
0,082
4,429
2,741
26,667
15,707
Ni u PM10 (ng/m3)
354
97,0
2,339
1,342
0
Cu u PM10 (µg/m3)
354
97,0
0,016
0,012
0,004
0,125
0,062
Fe u PM10 (µg/m3)
354
97,0
0,358
0,295
0,079
1,497
0,948
Zn u PM10 (µg/m3)
354
97,0
0,026
0,020
0,006
0,161
0,082
20.9. Kolièina i ocjena ukupne taložne tvari i metala u njoj na mjernoj postaji na
Pešæenici, u 2011.1) - sumarni rezultati
Oneèišæenje
N
OP(%)
C
CM
Ukupna taložna tvar (UTT) (mg/m2 d)
11
91,7
As u UTT (µg/m2 d)
11
91,7
0,38
0,70
Pb u UTT (µg/m2 d)
11
91,7
3,04
5,92
2
49
80
Cd u UTT (µg/m d)
11
91,7
0,16
0,40
Ni u UTT (µg/m2 d)
11
91,7
2,57
6,03
Tl u UTT (µg/m2 d)
12
100,0
0,014
0,040
1)
Vidjeti oznake i kratice iza tablice 20.19 (str. 228)
224
C>GV
Tl u UTT
Ni u UTT
Cd u UTT
Pb u UTT
As u UTT
UTT
NH3
Ni u PM10
As u PM10
Cd u PM10
Mn u PM10
Pb u PM10
PM10
O3
NO2
SO2
Oneèišæenje
Dim
20.10. Kategorizacija podruèja oko mjerne postaje na Pešæenici, u 2011.1)
I kategorija C<GV
II kategorija C>GV
20.11. Koncentracije oneèišæenja u zraku na mjernoj postaji u
Prilazu baruna Filipoviæa, u 2011.1) - sumarni rezultati
Oneèišæenje
N
SO2 (µg/m3)
365
3
OP(%)
100,0
C
C50
3,1
1,1
Cm
0
CM
C98
61,6
21,0
Dim (µg/m )
356
97,5
23
18
1
111
69
NO2 (µg/m3)
365
100,0
42
39
8
179
93
O3 (µg/m3)
355
97,3
25
22
3
170
68
PM10 (µg/m3)
365
100,0
38
30
1
292
121
365
100,0
Pb u PM10 (µg/m3)
0,010
0,008
0,001
0,051
0,035
3
Mn u PM10 (µg/m )
365
100,0
0,010
0,008
0,002
0,031
0,022
Cd u PM10 (ng/m3)
365
100,0
0,377
0,271
0,033
3,214
1,381
As u PM10 (ng/m3)
365
100,0
0,928
0,582
0,096
Ni u PM10 (ng/m3)
364
99,7
3,065
1,860
0
5,937
4,704
28,558
21,049
Cu u PM10 (µg/m3)
365
100,0
0,021
0,018
0,004
0,141
0,054
Fe u PM10 (µg/m3)
365
100,0
0,506
0,444
0,106
2,060
1,171
Zn u PM10 (µg/m3)
365
100,0
NH3 (µg/m3)
359
98,4
0,035
12,1
0,028
0,005
10,0
0,153
1,5
37,0
0,106
32,6
20.12. Kolièina i ocjena ukupne taložne tvari i metala u njoj na mjernoj postaji u
Prilazu baruna Filipoviæa, u 2011.1) - sumarni rezultati
Oneèišæenje
N
OP(%)
C
CM
Ukupna taložna tvar (UTT) (mg/m2 d)
12
100,0
As u UTT (µg/m2 d)
12
100,0
0,51
0,82
Pb u UTT (µg/m2 d)
12
100,0
5,29
13,71
Cd u UTT (µg/m2 d)
12
100,0
0,27
1,07
Ni u UTT (µg/m2 d)
11
91,7
4,11
10,73
Tl u UTT (µg/m2 d)
12
100,0
0,020
1)
64
C>GV
121
0,040
Vidjeti oznake i kratice iza tablice 20.19 (str. 228)
225
20.13. Kategorizacija podruèja oko mjerne postaje u Prilazu baruna Filipoviæa,
Tl u UTT
Ni u UTT
Cd u UTT
Pb u UTT
As u UTT
UTT
NH3
Ni u PM10
As u PM10
Cd u PM10
Mn u PM10
Pb u PM10
PM10
O3
NO2
SO2
Oneèišæenje
Dim
u 2011.1)
I kategorija C<GV
II kategorija C>GV
20.14. Koncentracije oneèišæenja u zraku na mjernoj postaji u Sigetu, u 2011.1)
- sumarni rezultati
Oneèišæenje
N
OP(%)
SO2 (µg/m3)
287
78,6
Dim (µg/m3)
282
77,3
C
C50
2,7
Cm
1,7
19
14
CM
C98
0
15,1
12,9
3
77
63
NO2 (µg/m3)
296
81,1
45
42
4
142
95
O3 (µg/m3)
280
76,7
47
39
2
162
118
39
31
8
162
93
PM10 (µg/m3)
305
83,6
Pb u PM10 (µg/m3)
290
79,5
0,008
0,006
0,001
0,043
0,027
Mn u PM10 (µg/m3)
290
79,5
0,009
0,008
0,002
0,027
0,022
Cd u PM10 (ng/m3)
290
79,5
0,286
0,189
0,030
2,154
1,132
As u PM10 (ng/m3)
290
79,5
0,687
0,450
0,088
4,216
3,627
Ni u PM10 (ng/m3)
290
79,5
1,766
1,343
0
11,900
6,388
Cu u PM10 (µg/m3)
290
79,5
0,026
0,023
0,007
0,091
0,069
Fe u PM10 (µg/m3)
290
79,5
0,613
0,546
0,162
1,794
1,503
290
79,5
0,032
0,026
0,010
0,158
0,082
3
Zn u PM10 (µg/m )
20.15. Kolièina i ocjena ukupne taložne tvari i metala u njoj na mjernoj postaji u
Sigetu, u 2011.1) - sumarni rezultati
Oneèišæenje
N
OP(%)
C
CM
69
125
Ukupna taložna tvar (UTT) (mg/m2 d)
11
91,7
As u UTT (µg/m2 d)
11
91,7
0,43
0,76
Pb u UTT (µg/m2 d)
11
91,7
2,85
4,51
Cd u UTT (µg/m2 d)
11
91,7
0,13
0,25
2
Ni u UTT (µg/m d)
11
91,7
2,95
6,91
Tl u UTT (µg/m2 d)
11
91,7
0,013
0,030
1)
Vidjeti oznake i kratice iza tablice 20.19 (str. 228)
226
C>GV
Tl u UTT
Ni u UTT
Cd u UTT
Pb u UTT
As u UTT
UTT
Ni u PM10
As u PM10
Cd u PM10
Mn u PM10
Pb u PM10
PM10
O3
NO2
SO2
Oneèišæenje
Dim
20.16. Kategorizacija podruèja oko mjerne postaje u Sigetu, u 2011.1)
I kategorija C<GV
II kategorija C>GV
20.17. Koncentracije oneèišæenja u zraku na mjernoj postaji u Susedgradu,
u 2011.1) - sumarni rezultati
Oneèišæenje
N
SO2 (µg/m3)
263
3
OP(%)
72,1
C
C50
1,9
1,1
Cm
0
CM
C98
15,7
10,1
Dim (µg/m )
274
75,1
15
12
3
74
42
PM10 (µg/m3)
278
76,2
38
32
4
139
93
Pb u PM10 (µg/m3)
278
76,2
0,008
0,006
0,001
0,043
0,027
Mn u PM10 (µg/m3)
278
76,2
0,011
0,010
0,003
0,039
0,027
Cd u PM10 (ng/m3)
278
76,2
0,390
0,276
0,050
2,663
1,671
3
As u PM10 (ng/m )
278
76,2
0,865
0,602
0,147
Ni u PM10 (ng/m3)
278
76,2
2,410
1,854
0
4,467
3,532
19,069
9,641
Cu u PM10 (µg/m3)
278
76,2
0,021
0,018
0,005
0,065
0,055
Fe u PM10 (µg/m3)
278
76,2
0,676
0,649
0,182
2,534
1,473
Zn u PM10 (µg/m3)
278
76,2
0,049
0,041
0,012
0,430
0,130
20.18. Kolièina i ocjena ukupne taložne tvari i metala u njoj na mjernoj postaji u
Susedgradu, u 2011.1) - sumarni rezultati
Oneèišæenje
N
OP(%)
C
CM
140
220
Ukupna taložna tvar (UTT) (mg/m2 d)
12
100,0
As u UTT (µg/m2 d)
12
100,0
0,80
1,26
Pb u UTT (µg/m2 d)
11
91,7
16,07
39,69
Cd u UTT (µg/m2 d)
12
100,0
0,49
2,37
Ni u UTT (µg/m2 d)
11
91,7
5,02
9,25
Tl u UTT (µg/m2 d)
12
100,0
0,077
0,54
1)
C>GV
Vidjeti oznake i kratice iza tablice 20.19 (str. 228)
227
20.19. Kategorizacija podruèja oko mjerne postaje u Susedgradu,
Tl u UTT
Ni u UTT
Cd u UTT
Pb u UTT
As u UTT
UTT
Ni u PM10
As u PM10
Cd u PM10
Mn u PM10
Pb u PM10
PM10
Dim
Oneèišæenje
SO2
u 2011.1)
I kategorija C<GV
II kategorija C>GV
1)
Vidjeti oznake i kratice iza tablice 20.19 (str. 228)
Oznake i kratice upotrijebljene u tablicama 20.2. - 20.19.
N - broj rezultata
OP (%) - obuhvat podataka
C - srednja 24-satna koncentracija za navedeno razdoblje
C50- medijan ili centralna vrijednost, tj. vrijednost od koje je 50% rezultata manje ili veæe
CM- najveæa 24-satna koncentracija u navedenom razdoblju
Cm- najmanja 24-satna koncentracija u navedenom razdoblju
C98- koncentracija od koje je 98% izmjerenih vrijednosti niže
GV- graniène vrijednosti
Izvor: Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada
228
20.20. Opskrba industrije vodom
u tisuæama m3
Opskrba vodom
iz vlastitih vodozahvata
ukupno
iz podzemnih voda
i izvora
iz vodotoka i
akumulacijskih jezera
Iz javnog vodovoda
i drugih sistema
2002.
68 087
10 622
47 680
2003.
94 601
11 039
74 420
9 785
9 142
2004.
80 393
10 240
62 221
7 932
2005.
74 498
6 313
60 806
7 379
2006.
69 253
5 687
60 061
3 505
2007.
78 868
6 947
67 955
4 966
2008.
76 659
5 832
66 764
4 063
2009.
66 250
1 653
60 551
4 046
2010.
76 012
4 505
68 480
3 027
2011.
100 101
3 924
93 496
2 681
20.21. Korištenje vode u industriji
u tisuæama m3
Za tehnološki proces
ukupno
ukupno
za proizvodnju
za hlaðenje
Za sanitarne
potrebe
Za ostale
namjene
2002.
124 537
121 501
11 629
109 872
1 953
1 083
2003.
153 265
150 030
11 675
138 355
2 000
1 235
2004.
146 859
144 066
11 249
132 817
1 896
897
2005.
125 028
122 430
8 809
113 621
1 595
1 003
2006.
125 100
123 508
5 607
117 901
1 144
448
2007.
135 825
134 126
7 019
127 107
1 216
483
2008.
127 179
125 742
5 363
120 379
1 150
287
2009.
123 333
121 935
10 681
111 254
1 050
348
2010.
126 154
124 881
5 008
119 873
929
344
2011.
100 071
98 985
4 518
94 467
794
292
229
20.22. Ispuštanje upotrebljene vode iz industrije
u tisuæama m3
proèišæene
Ukupno
2002.
63 086
malo
zagaðene i
zagaðene
58 023
mehanièki
kemijsko
biološkim
naèinom
U javnu
kanalizaciju
U zemlju,
u vodotoke i
akumulacijska
jezera
3 545
1 518
11 548
51 538
2003.
89 044
81 458
5 330
2 256
12 576
76 468
2004.
75 437
70 102
3 792
1 543
12 138
63 299
2005.
71 668
68 160
1 864
1 644
9 850
61 818
2006.
66 523
64 085
1 295
1 143
5 636
60 887
2007.
76 543
73 997
1 319
1 227
6 456
70 087
2008.
73 859
69 878
-
3 981
6 520
67 339
2009.
63 534
60 685
-
2 849
6 145
57 389
2010.
73 275
70 260
-
3 015
4 493
68 782
2011.
97 318
94 906
38
2 374
3 846
93 472
20.23. Otpadne kanalizacijske vode
u tisuæama m3
Otpadne vode
2002.
1)
Ukupno
iz kuæanstva
iz gospodarstva
77 722
44 882
32 840
ukupno
neproèišæene
vode
-
77 722
77 722
iz oborina
proèišæene
vode
-
2003.
79 603
45 014
34 589
-
79 603
79 603
-
2004.1)
97 096
43 521
30 320
23 255
97 096
-
97 096
2005.
126 998
42 658
26 499
57 841
126 998
-
126 998
2006.
108 390
42 639
25 276
40 475
108 390
-
108 390
2007.
104 864
43 168
23 809
37 887
104 864
-
104 864
2008.
103 238
40 178
21 981
41 079
103 238
-
103 238
2009.
135 744
40 929
20 137
74 678
135 744
-
135 744
2010.
181 000
41 287
18 518
121 195
181 000
-
181 000
2011.
174 320
40 684
16 914
116 722
174 320
-
174 320
Pušten u rad ureðaj za proèišæavanje otpadnih voda.
230
Ispuštanje otpadnih voda u kanalizaciju
20.24. Odloženi otpad po vrstama1)
Kolièine, u tonama
Vrsta otpada
2005.
Ukupno odloženi otpad
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
380 827 379 802 382 037 387 927 394 628 398 829 433 125
Organski otpad iz kuhinje pogodan za kompostiranje
(ukljuèujuæi ulje za peèenje i otpad iz kantina i restorana)
Otpad s groblja koji se otprema na deponij
Glomazni otpad
Miješani komunalni otpad
658
563
...
...
...
...
...
4 957
4 734
4 631
...
...
...
...
35 759
57 038
56 818
62 513
48 779
40 292
36 685
295 545 273 548 279 181 292 497 321 475 303 460 271 356
Otpad s tržnica
4 779
7 245
3 019
3 170
5 358
3 916
3 021
Ostaci od èišæenja ulica
11 227
10 834
8 874
9 097
5 719
5 575
4 125
Neopasni/inertni otpad
8 498
13 370
16 431
9 119
5 097
6 397
9 550
19 404
12 470
13 083
11 531
8 200
5 837
6 290
...
...
...
...
...
Komunalni otpad koji nije specificiran na
drugi naèin - otpad s divljih deponija
Èisti iskop + interni materijal za prekrivku
1)
2006.
33 352 102 098
Prema Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN, br. 50/05.).
Izvor: Zagrebaèki holding d.o.o.
Podružnice Èistoæa i ZGOS
20.25. Primarna reciklaža
Broj
2001.
Postavljeni spremnici - ukupno
Sakupljeno otpada, t
2002. 2003. 2004. 2005. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.
6 057
5 804
5 572 5 917 5 980
9 973 11 388 11 400 11 790 10 272
od toga:
za staklo (zeleni spremnici)
2 040
2 002
1 965 1 979 1 980
3 883 4 662 4 646
4 931
3 310
za papir (plavi spremnici)
2 100
1 990
1 919 2 038 2 002
5 775 6 490 6 467
6 322
6 323
362
371
325
381
337
12
11
8
9
11
80
-
-
-
-
66
-
-
-
622
za baterije (crveni spremnici)
za otpadna ulja
za PET ambalažni otpad (žuti spremnici)
928
939
987 1 381 1 523
203
212
275
526
za metalni ambalažni otpad (sivi spremnici)
547
502
376
138
138
34
13
4
2
6
6 430
2 022
2 022
982
977
302
255
214
182
187
6 420
2 012
2 012
965
975
253
215
186
166
...
10
10
10
12
15
49
40
28
14
...
Hotel Sheraton
-
-
-
5
5
-
-
-
3
...
Reciklažna dvorišta (oporabišta)
7
7
6
6
5
2 440 2 277 2 347
2 421
2 235
Odvojeno sakupljeno otpada - sveukupno
-
-
-
-
- 12 715 13 921 13 962 14 393 12 694
Postavljene bioposude - ukupno
od toga:
kuæanstva
Hotel Westin
Posjetitelji na reciklažnim dvorištima
240 000 144 655 79 469 90 211 80 841
-
-
-
-
-
Izvor: Èistoæa d.o.o.
Sektor razvoja zaštite okoliša i AOP-a
231
20.26. Primarna reciklaža u 2011.
Vrsta otpada1)
Mjesto nastanka
PET - ukupno
Reciklažna dvorišta
Trgovine
Ostala plastika - ukupno
Spremnici
Ambalažno staklo - ukupno
Reciklažna dvorišta
Trgovine
Spremnici
MET/AL ambalaža - ukupno
PE folija - ukupno
Reciklažna dvorišta
Tvrtke
Stiropor - ukupno
Reciklažna dvorišta
Tvrtke
Ambalažni karton (svežnjevi) - ukupno
Reciklažna dvorišta
Tvrtke
Ostalo
Papir - ukupno
Reciklažna dvorišta
Spremnici
1)
Kolièina u t
367,92
0,00
367,92
78,45
78,45
2 073,21
28,10
1 284,81
760,30
20,25
34,27
21,62
12,65
4,09
3,44
0,65
1 165,93
133,94
175,82
856,17
913,94
16,63
897,31
Vrsta otpada1)
Mjesto nastanka
Kolièina u t
Odbaèena opasna elektrooprema - ukupno
129,81
Reciklažna dvorišta
129,81
Odbaèena elektrooprema - ukupno
185,61
Reciklažna dvorišta
185,61
Baterije - ukupno
1,51
Reciklažna dvorišta
1,51
Drvo - ukupno
908,99
Reciklažna dvorišta
325,40
Tvrtke
12,38
Glomazni otpad i divlja odlagališta 571,21
Gume - ukupno
141,26
Reciklažna dvorišta
22,18
Tvrtke
36,54
Glomazni otpad i divlja odlagališta 82,54
Biorazgradivi otpad - ukupno
17 791,62
(obraðen/recikliran na
biokompostani)
Graðevinski otpad i otpad od rušenja objekata ukupno
13 090,28
(obraðen/recikliran na postrojenju
za reciklažu graðevinskog otpada)
Otpadni metali - ukupno
0,93
Prema Pravilniku o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN, br. 97/05.)
Izvor: Zagrebaèki holding d.o.o.
Podružnice: Èistoæa, ZGOS i Zrinjevac
232
20.27. Rezultati mjerenja razine buke na prometnicama prema mjernim mjestima
Mjerne postaje buke u gradu
Godina
Ekvivalentna
razina buke danju dBa
Grupa
Jadranska avenija
1980.
57
6
Kaèiæeva ulica 36
1980.
71
9
Klaiæeva ulica
1980.
74
9
Masarykova ulica (Miškecov prolaz)
1980.
72
9
Podsused
1980.
68
8
Trg maršala Tita (s južne strane kazališta)
1980.
71
9
Ulica Baruna Trenka
1980.
69
8
Ulica kneza Branimira
1980.
75
9
Grižanska ulica 41
1981.
67
8
Medvešèak, Svibovec stube
1981.
69
8
Teslina ulica 8
1981.
71
9
Vlaška ulica 70 B
1981.
72
9
Ulica Andrije Hebranga
1981.
75
9
Aleja Dubrava
1981.
75
9
Ulica kralja Zvonimira
1981.
73
9
Jadranska avenija Lanište
1986.
72
9
Ilica broj 197
1986.
72
9
Maksimirska ulica
1986.
72
9
B. Magovca 16
1987.
61
7
Blato (sjeverozapadni rub naselja)
1987.
53
5
Gajnice
1987.
68
8
Klara (nova stanica)
1987.
64
7
Savska Opatovina
1987.
53
5
Zaprešiæ Mickovo (35 m od željeznièke pruge)
1987.
63
7
Antunovac 1
1988.
69
8
Èaniæeva ulica 10
1988.
68
8
Ilica 169
1988.
76
10
Ilica 197
1988.
72
9
Ilica 228
1988.
80
10
Meðimurska ulica
1988.
63
7
Prilaz baruna Filipoviæa
1988.
67
8
233
20.27. Rezultati mjerenja razine buke na prometnicama prema
mjernim mjestima (nastavak)
Godina
Ekvivalentna
razina buke danju dBa
Grupa
Prilaz baruna Filipoviæa 6
1988.
65
8
Prilaz baruna Filipoviæa 24
1988.
67
8
Prilaz baruna Filipoviæa 39
1988.
71
9
Prilaz baruna Filipoviæa 42
1988.
69
8
Reljkoviæeva ulica
1988.
69
8
Slovenska ulica 7
1988.
69
8
Vodovodna ulica 4
1988.
68
8
Vodovodna ulica 15
1988.
63
7
Mjerne postaje buke u gradu
Avenija Hrvatske bratske zajednice
1989.
63
7
Kranjèeviæeva ulica 24
1990.
69
8
Petrova ulica 60
1990.
71
9
- Izmjerena razina buke ne mijenja se tokom 19 sati u danu (od 5 sati do 24)
- Najmanja razina buke je izmeðu 2 i 3 sata noæu
234
21. Obrazovanje
21.1. Osnovno obrazovanje - redovite škole
Škole
1938./39.
1945./46.
1951./52.
1955./56.
1960./61.
1965./66.
1970./71.
1975./76.
1980./81.
1985./86.
1990./91.
1995./96.
2000./01.
2005./06.
2006./07.
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
37
38
54
66
95
95
96
143
141
181
182
122
124
128
128
126
126
126
125
- kraj školske godine
Uèenici
Ukupno
uèenice
16 815
17 431
30 448
37 157
53 753
55 671
53 512
66 129
73 979
96 466
95 961
70 889
64 080
63 525
62 828
60 877
59 973
58 384
57 090
...
9 011
...
18 392
26 394
27 194
26 346
32 533
36 112
47 425
46 759
34 475
31 145
30 865
30 625
29 537
29 202
28 483
27 655
21.2. Srednje obrazovanje - redovite škole
Škole
1938./39.
1951./52.
1955./56.
1960./61.
1965./66.
1970./71.
1975./76.1)
1980./81.
1985./86.
1990./91.
1995./96.
2000./01.
2005./06.
2006./07.
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
1)
39
67
63
70
80
86
154
73
86
53
80
87
97
98
98
98
97
98
Uèitelji
520
510
734
1 208
2 043
2 285
2 648
3 134
3 719
4 629
4 872
3 871
3 918
4 367
4 427
4 492
4 636
4 662
4 627
- kraj školske godine
Uèenici
Ukupno
uèenice
14 329
24 927
25 043
27 995
35 901
36 436
39 372
38 527
45 576
51 026
51 163
43 465
38 933
38 430
37 978
37 906
37 618
37 707
...
...
10 698
11 975
16 526
17 490
19 533
19 325
22 164
25 440
25 705
21 762
19 503
19 407
19 031
19 205
19 054
19 111
Nastavnici
1 083
1 621
1 574
1 625
1 348
2 201
2 368
3 251
3 394
3 445
3 657
3 944
3 945
4 003
3 888
3 935
4 189
4 150
Godina u kojoj je izvršena jedna od reformi srednjeg obrazovanja
235
21.3. Visoko obrazovanje
Diplomirani studenti
od 1946. do 2011. (kumulativno)
Studenti
Ukupno
studentice
Ukupno
Nastavnici
studentice
1939./40.
6 886
1 792
...
...
380
1945./46.
8 630
2 913
168
...
302
1950./51.
15 679
5 273
2 981
...
540
1955./56.
15 506
5 274
14 127
3 125
687
1960./61.
26 616
9 083
26 908
4 329
981
1965./66.
27 984
11 483
46 087
10 318
1 668
1970./71.
39 212
16 772
68 863
19 448
1 847
1975./76.
46 884
19 697
99 204
32 132
2 003
1980./81.
38 071
18 475
137 304
48 934
3 192
1985./86.
32 268
15 065
184 644
70 421
3 344
1990./91.
44 397
21 725
216 975
86 436
4 176
1995./96..
53 149
25 104
244 281
100 902
3 986
2000./01.
55 683
27 653
285 052
122 429
4 419
2005./06.
64 366
33 881
331 480
148 354
5 220
2006./07.
66 700
34 907
341 672
154 035
4 547
2007./08.
67 304
35 743
352 396
159 958
4 651
2008./09.
60 892
32 391
365 611
167 525
5 017
2009./10.
65 064
35 909
381 368
176 436
5 061
2010./11.
67 675
38 204
396 173
185 427
5 222
2011./12.
70 295
39 497
414 228
195 649
8 373
Osnovno, srednje i visoko obrazovanje,
poèetak školske godine 2011./2012.
uèenice/studentice
Broj upisanih uèenika/studenata
80 000
70 000
60 000
50 000
40 000
30 000
20 000
10 000
0
osnovne škole
236
srednje škole
visoka uèilišta
ukupno
21.4. Osnovno obrazovanje
Škole
kraj školske godine
Razredni
odjeli
Uèenici
Ukupno
Uèitelji - nastavnici
uèenice
Ukupno
žene
4 239
3 526
OSNOVNE ŠKOLE - ukupno
2001./02.
137
2 671
64 779
31 497
2002./03.
138
2 688
64 300
31 270
4 296
3 591
2003./04.
139
2 709
64 623
31 354
4 428
3 733
2004./05.
140
2 753
65 055
31 751
4 589
3 869
2005./06.
140
2 743
64 229
31 132
4 656
3 983
2006./07.
140
2 764
63 534
30 879
4 747
4 069
2007./08.
138
2 735
61 573
29 781
4 815
4 124
2008./09.
137
2 763
60 630
29 427
4 955
4 256
2009./10.
137
2 736
59 013
28 689
4 986
4 302
2010./11.
135
2 677
57 713
27 849
4 958
4 270
Osnovne škole - redovite
2001./02.
125
2 571
64 040
31 201
4 008
3 343
2002./03.
126
2 589
63 605
30 993
4 066
3 405
2003./04.
127
2 608
63 931
31 076
4 201
3 551
2004./05.
128
2 648
64 321
31 477
4 313
3 641
2005./06.
128
2 639
63 525
30 865
4 367
3 735
2006./07.
128
2 658
62 828
30 625
4 427
3 791
2007./08.
126
2 629
60 877
29 537
4 492
3 843
2008./09.
126
2 658
59 973
29 202
4 636
3 979
2009./10.
126
2 633
58 384
28 483
4 662
4 025
2010./11.
125
2 576
57 090
27 655
4 627
3 983
237
21.4. Osnovno obrazovanje (nastavak)
Škole
Razredni
odjeli
kraj školske godine
Uèenici
Ukupno
Uèitelji - nastavnici
uèenice
Ukupno
žene
Škole za djecu i mladež s teskoæama u razvoju
2001./02.
12
100
739
296
231
183
2002./03.
12
99
695
277
230
186
2003./04.
12
101
692
278
227
182
2004./05.
12
105
734
274
276
228
2005./06.
12
104
704
267
289
248
2006./07.
12
106
706
254
320
278
2007./08.
12
106
696
244
323
281
2008./09.
11
105
657
225
319
277
2009./10.
11
103
629
206
324
277
2010./11.
10
101
623
194
331
287
450
318
POSEBNO OSNOVNO OBRAZOVANJE
Osnovne umjetnièke škole - ukupno
2001./02.
12
-
3 451
2 218
2002./03.
12
-
3 431
2 204
448
317
2003./04.
12
-
3 656
2 288
443
317
2004./05.
11
-
3 703
2 421
441
317
2005./06.
11
-
3 693
2 396
453
321
2006./07.
11
-
3 775
2 435
455
329
2007./08.
11
-
3 833
2 458
497
347
2008./09.
11
-
3 908
2 507
481
347
2009./10.
11
-
3 984
2 574
506
354
2010./11.
11
-
4 006
2 554
515
345
8
5
Osnovne škole - obrazovanje odraslih
2001./02.
238
1
11
213
47
2002./03.
1
10
243
32
9
6
2003./04.
1
14
151
56
8
5
2004./05.
1
17
204
63
7
5
2005./06.
1
13
169
57
7
5
2006./07.
1
11
101
27
6
4
2007./08.
1
6
99
30
5
3
2008./09.
1
5
91
31
5
3
2009./10.
1
10
103
37
5
3
2010./11.
1
9
95
27
5
3
21.5. Srednje obrazovanje
Škole
kraj školske godine
Razredni
odjeli
Uèenici
Ukupno
Nastavnici
Ukupno
žene
19 701
19 310
19 472
19 306
19 367
4 110
3 996
4 041
4 295
4 254
2 925
2 798
2 814
2 973
2 944
19 407
19 031
19 205
19 054
19 111
4 003
3 888
3 935
4 189
4 150
2 847
2 719
2 738
2 896
2 868
8 860
8 765
8 887
8 795
8 946
1 207
1 171
1 197
1 287
1 290
966
923
937
999
1 004
7 212
7 416
7 392
7 331
7 287
1 636
1 594
1 595
1 674
1 673
1 126
1 081
1 075
1 142
1 138
718
707
719
733
678
434
409
415
422
396
uèenice
SREDNJE ŠKOLE - ukupno
2006./07.
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
102
102
102
101
102
1 484
1 476
1 489
1 494
1 494
39 098
38 594
38 482
38 179
38 257
Srednje škole - redovite
2006./07.
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
98
98
98
97
98
1 406
1 401
1 414
1 419
1 420
38 430
37 978
37 906
37 618
37 707
Gimnazije
2006./07.
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
33
34
34
33
34
523
524
533
532
544
14 686
14 618
14 823
14 761
15 048
Tehnièke i srodne škole
2006./07.
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
37
37
37
37
38
611
624
634
638
630
16 305
16 458
16 424
16 114
16 109
Industrijske i obrtnièke škole
2006./07.
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
18
17
17
17
16
249
231
225
225
222
5 967
5 451
5 185
5 182
4 970
2 275
1 816
1 875
1 843
1 793
239
21.5. Srednje obrazovanje (nastavak)
Škole
Razredni
odjeli
kraj školske godine
Uèenici
Ukupno
Nastavnici
Ukupno
žene
1 060
1 034
1 051
1 085
1 085
442
416
424
495
509
321
306
311
333
330
385
397
427
466
494
287
282
281
336
351
207
209
209
222
220
138
125
127
117
138
64
47
46
67
67
46
35
34
48
48
537
512
497
502
494
91
87
97
92
91
68
62
68
63
62
107
108
106
106
104
78
79
76
77
76
uèenice
Srednje umjetnièke - ukupno
2006./07.
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
10
10
10
10
10
23
22
22
24
222
1 472
1 451
1 474
1 561
1 580
Glazbene škole
2006./07.
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
6
6
6
6
6
-
642
661
706
789
653
Baletne škole
2006./07.
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
2
2
2
2
2
-
149
135
131
124
144
Likovna umjetnost i dizajn
2006./07.
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
2
2
2
2
2
23
22
22
24
24
681
655
637
648
653
Srednje škole za mladež s teškoæama u razvoju
2006./07.
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
240
4
4
4
4
4
78
75
75
75
74
668
616
576
561
550
294
279
267
252
256
21.5. Srednje obrazovanje (nastavak)
Škole
Razredni
odjeli
kraj školske godine
Uèenici
Ukupno
Nastavnici
uèenice
Ukupno
žene
394
265
270
369
368
253
144
159
203
199
373
246
270
369
368
249
140
159
203
199
21
19
-
4
4
-
SREDNJE ŠKOLE - OBRAZOVANJE ODRASLIH ukupno
2006./07.
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
13
14
12
10
11
145
144
113
88
96
3 272
2 816
2 733
1 967
2 167
1 661
1 333
1 457
976
1 043
Tehnièke i srodne škole - obrazovanje odraslih
2006./07.
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
12
13
12
10
11
141
140
113
88
96
3 234
2 775
2 733
1 967
2 167
1 661
1 333
1 457
976
1 043
Industrijske i obrtnièke škole - obrazovanje odraslih
2006./07.
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
1
1
-
4
4
-
38
41
-
-
241
21.6. Uèenici koji su završili školovanje, prema vrsti škole
Redovite škole
Osnovne škole
Srednje škole
Gimnazije
Tehnièke škole
Industrijske i obrtnièke škole
Umjetnièke škole
Glazbene škole
Baletne škole
Likovna umjetnost i dizajn
kraj školske godine
2006./07.
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
7 855
9 276
3 615
3 769
1 604
7 440
8 766
3 438
3 613
1 448
7 639
9 324
3 696
3 879
1 469
7 734
9 118
3 638
3 814
1 393
8 134
8 852
3 520
3 838
1 246
101
29
158
75
20
172
89
22
169
102
22
149
86
21
141
Škole za djecu i mladež s teškoæama u razvoju
Osnovne škole
Srednje škole
Škole za obrazovanje odraslih
Osnovne škole
Srednje škole
82
203
100
186
94
170
84
163
107
134
19
914
17
1 042
18
876
47
563
18
646
Škole za osnovno posebno obrazovanje
Osnovne glazbene i baletne škole
473
502
524
538
502
21.7. Uèenici gimnazije koji su položili maturu
2006./2007.
2007./2008.
kraj školske godine
2009./2010.
2008./2009.
2010./2011.
ukupno uèenice ukupno uèenice ukupno uèenice ukupno uèenice ukupno uèenice
Ukupno
3 615
2 228
3 438
2 080
3 696
2 227
3 638
2 169
3 520
2 141
Opæa gimnazija
2 077
Prirodoslovno-matematièka
gimnazija
665
Jezièna gimnazija
516
Klasièna gimnazija
254
Medunarodna matura (IBDP)
28
Umjetnièka gimnazija
15
Prirodoslovna gimnazija
Sportska gimnazija
60
1 362
1 974
1 283
2 142
1 375
2 070
1 292
2 045
1 337
306
397
121
15
6
21
594
466
265
27
14
37
61
263
342
126
13
8
24
21
640
509
256
24
23
41
61
274
376
125
15
15
24
23
643
504
267
28
22
45
59
291
369
141
13
11
27
25
622
467
236
30
20
46
54
264
341
123
20
12
25
19
Uèenici koji su završili školovanje, prema vrsti škole
ukupno - srednje škole
broj uèenika
10 000
gimnazije
tehnièke i srodne
8 000
industrijske i obrtnièke
6 000
4 000
2 000
0
2006./2007.
242
2007./2008.
2008./2009.
2009./2010.
2010./2011.
21.8. Uèenici tehnièkih i srodnih srednjih škola koji su položili završni ispit
kraj školske godine
2006./2007.
2007./2008.
2009./2010.
2008./2009.
2010./2011.
ukupno uèenice ukupno uèenice ukupno uèenice ukupno uèenice ukupno uèenice
Ukupno
3 769
Strojarstvo
200
Elektrotehnika
922
Geologija, rudarstvo i nafta
22
Ekonomija
828
Ugostiteljstvo i turizam
254
Poljoprivreda
87
Prehrana
69
Veterina
81
Šumarstvo
10
Obrada drva
25
Graditeljstvo i geodezija
160
Cestovni promet
129
Pomorski, rijeèni i luèki promet
26
PT promet
63
Željeznièki promet
78
Kemijska tehnologija
86
Grafika
113
Tekstil
28
Zdravstvo
537
Optika i obrada stakla
26
Podruèje meðustrukovnih programa1)
25
1)
1 765
5
25
9
581
167
56
48
55
2
7
53
33
15
55
20
67
47
28
450
22
20
3 613
199
858
30
844
198
76
42
59
21
20
192
134
29
53
100
48
103
18
543
20
26
1 596 3 879
4
193
26
890
14
26
564
919
129
228
48
79
27
60
43
77
1
35
5
35
47
194
27
90
15
52
48
66
11
88
40
70
54
100
16
22
450
604
13
28
14
23
1 744
5
29
10
605
156
43
48
55
3
10
34
9
17
59
8
52
50
18
496
22
15
3 814
178
813
23
960
218
78
65
72
24
30
210
86
52
73
73
65
99
13
630
25
27
1 777 3 838
1
188
29
807
13
26
625
936
140
250
52
81
48
66
50
66
2
22
6
30
50
203
15
110
22
29
64
100
6
92
41
65
42
105
12
15
521
588
23
28
15
31
1 801
2
23
13
588
166
52
56
49
3
2
45
33
10
83
25
47
54
14
504
18
14
Meðustrukovni programi: ekološki tehnièar, meteorološki tehnièar i agroturistièki tehniièar
21.9. Uèenici industrijskih i obrtnièkih srednjih škola koji su položili završni ispit
kraj školske godine
2006./2007.
2007./2008.
2008./2009.
2009./2010.
2010./2011.
ukupno uèenice ukupno uèenice ukupno uèenice ukupno uèenice ukupno uèenice
Ukupno
Strojarstvo
Elektrotehnika
Trgovina
Ugostiteljstvo i turizam
Poljoprivreda
Prehrana
Obrada drva
Graditeljstvo i geodezija
Cestovni promet
Željeznièki promet
Grafika
Tekstil
Obrada kože
Osobne usluge (i kozmetièari)
Ostale usluge
Optika i obrada stakla
1 604
267
140
225
222
52
57
39
50
95
27
40
35
20
255
77
3
698
7
166
48
50
49
3
10
33
35
16
249
32
-
1 448
276
131
204
204
37
52
50
58
86
24
29
36
6
185
68
2
506
6
132
47
32
24
1
6
5
35
5
182
31
-
1 469
315
125
179
202
47
58
33
71
98
24
21
33
12
175
75
1
516
3
122
47
42
49
1
3
9
6
33
8
171
22
-
1 393
242
100
149
176
44
105
54
71
86
20
32
28
11
196
76
3
495
4
100
47
39
38
2
4
8
27
10
191
25
-
1 246
233
62
107
211
26
60
35
71
94
23
33
49
175
67
-
451
5
65
53
22
31
1
5
10
48
173
38
-
243
21.10. Studenti upisani na visoka uèilišta prema nazivu uèilišta i spolu
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
2011./12.
studenstudenstudenstudenstudenukupno
ukupno
ukupno
ukupno
ukupno
tice
tice
tice
tice
tice
VISOKA UÈILIŠTA
FAKULTETI
STRUÈNI STUDIJ
Ekonomski fakultet
KBF-Institut za teološku kulturu
Šumarski fakultet
Uèiteljski fakultet
SVEUÈILIŠNI STUDIJ
Prirodosl -matemat fakul - matemat. odjel
Prirodosl -matemat. fakul - prirodosl. odjeli
Arhitektonski fakultet
Graðevinski fakultet
Grafièki fakultet
Geodetski fakultet
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Fakultet prometnih znanosti
Fakultet elektrotehnike i raèunarstva
Rudarsko-geološko-naftni fakultet
Fakultet kemijskog inženjerstva
i tehnologije
Tekstilno-tehnološki fakultet
Medicinski fakultet
Stomatološki fakultet
Farmaceutsko-biokemijski fakultet
Veterinarski fakultet
Prehrambeno-biotehnološki fakultet
Agronomski fakultet
Šumarski fakultet
Ekonomski fakultet
Pravni fakultet
-pravo
-socijalni rad
Fakultet politièkih znanosti
Filozofski fakultet
Hrvatsko katolièko sveuèilište
Hrvatski studiji
Uèiteljski fakultet
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
Kineziološki fakultet
KBF-Institut za kršæansku duhovnost
Katolièki bogoslovni fakultet
KBF-Katehetski institut
Filozofsko-teološki institut
Družbe Isusove
Filozofski fakultet Družbe Isusove
KBF-Institut za crkv glazbu
"Albe Vidakoviæ"
244
67 304
52 960
2 294
1 427
39
828
50 666
1 325
2 112
1 027
1 535
658
699
1 769
4 076
3 576
532
35 743 60 892 32 391 65 064 35 909 67 675 38 204 70 295 39 497
29 632 47 920 26 812 49 702 28 974 51 250 30 738 53 822 31 579
1 749 1 441 1 118 1 316 1 035 1 401 1 091 1 901
902
940
888
592
672
439
822
537
608
382
26
35
25
70
51
66
47
948
181
25
5
783
518
501
549
540
513
507
345
339
27 883 46 479 25 694 48 386 27 939 49 849 29 647 51 921 30 677
854 1 103
701 1 317
840 1 490
961 1 562 1 036
1 298 1 768 1 092 2 067 1 261 2 286 1 407 2 257 1 353
650
845
554
886
582
983
645 1 020
656
386 1 578
434 1 185
332 1 386
425 1 435
487
380
591
348
637
409
747
458
809
457
222
669
207
606
215
602
221
509
188
184 1 954
206 2 166
221 2 190
233 2 095
226
772 3 312
653 2 746
557 2 072
450 2 157
470
581 3 704
608 3 361
629 2 821
550 3 315
641
134
527
139
634
150
741
171
772
185
675
848
1 610
644
973
578
909
1 741
866
7 835
5 746
4 800
946
1 821
4 607
1 143
448
582
1 359
9
391
227
488
741
1 052
405
811
312
744
1 029
244
5 060
4 254
3 365
889
1 183
3 418
826
400
538
395
8
148
201
682
794
1 608
737
975
589
784
1 628
773
5 933
5 907
4 978
929
1 712
3 984
1 118
568
516
1 284
383
164
503
696
1 067
483
810
330
660
973
234
3 864
4 355
3 487
868
1 130
2 971
837
522
485
397
155
149
705
782
1 640
732
934
571
750
1 592
874
7 095
6 129
5 110
1 019
1 946
4 546
1 184
683
607
1 089
396
207
514
691
1 085
490
774
346
625
973
276
4 741
4 542
3 576
966
1 291
3 403
915
629
578
347
158
187
747
826
1 784
726
932
606
813
1 721
983
6 471
6 664
5 550
1 114
2 074
5 304
40
1 306
664
720
1 173
385
216
533
726
1 161
507
767
384
694
1 046
324
4 376
4 926
3 873
1 053
1 414
3 987
25
1 008
621
688
372
160
193
805
823
2 143
731
934
600
837
1 969
1 090
6 662
6 709
5 647
1 062
1 932
5 568
77
1 246
826
762
1 253
382
221
577
719
1 379
525
775
403
724
1 209
362
4 400
4 915
3 927
988
1 332
4 199
36
950
783
729
388
143
143
49
276
4
147
50
228
6
117
31
275
7
161
39
320
4
200
65
337
14
210
20
14
11
8
13
10
17
10
18
11
21.10. Studenti upisani na visoka uèilišta prema nazivu uèilišta i spolu (nastavak)
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
2011./12.
studenstudenstudenstudenstudenukupno
ukupno
ukupno
ukupno
ukupno
tice
tice
tice
tice
tice
UMJETNIÈKE AKADEMIJE
Muzièka akademija
Akademija likovnih umjetnosti
Akademija dramske umjetnosti
VELEUÈILIŠTA
Tehnièko veleuèilište
Društveno veleuèilište
Veleuèilište Vern
Zdravstveno veleuèilište
VISOKE ŠKOLE
Visoka politehnièka škola
Visoka škola za primijenjeno raèunarstvo
Visoka škola za sigurnost1)
Visoka škola za informacijske tehnologije
Visoka škola meðunarodnih odnosa
i diplomacije
Zagrebaèka škola za menadžment
Zagrebaèka škola ekonomije
i managementa
Visoka policijska škola
Visoka poslovna škola Zagreb
Visoka novinarska škola
Visoka škola tržišnih komunikacija Agora
Visoka poslovna škola Libertas
Visoka poslovna škola za turizam
i management Utilus
RRiF Visoka škola za financijski
menadžment
Meðunarodna diplomska škola
za poslovno upravljanje
Visoka poslovna škola za ekonomiju Zrinski
Visoka škola za odnose s javnošæu
i studij medija Kairos
Visoka škola za financije i pravo Effectus
Teološki fakultet"Matija Vlaèiæ-Ilirik"
(evangelièki)
527
233
194
100
3 972
449
1 417
538
1 568
1 612
129
20
880
405
289
186
7 635
2 798
2 336
1 120
1 381
4 457
23
50
663
277
515
243
183
89
3 255
281
1 426
492
1 056
1 809
3
4
108
26
998
450
332
216
9 268
3 261
2 340
1 234
2 433
5 096
39
103
676
366
596 1 102
272
500
222
377
102
225
4 279 10 241
378 3 441
1 434 2 609
552 1 277
1 915 2 914
2 060 5 082
8
43
9
115
112
715
36
408
657 1 130
295
463
255
391
107
276
4 788 10 021
365 3 454
1 492 1 988
600 1 483
2 331 3 096
2 021 5 322
7
56
5
144
121
947
30
460
663
276
261
126
5 241
366
1 629
749
2 497
2 014
11
7
181
40
411
253
459
291
78
396
34
257
72
358
43
223
70
-
42
-
910
713
220
50
95
542
424
127
132
30
50
271
988
498
196
75
130
669
494
73
114
46
70
322
1 076
537
385
104
111
729
533
101
220
66
60
325
1 083
529
153
73
148
851
522
111
95
51
75
426
1 096
701
145
53
120
895
514
151
72
38
58
498
86
46
82
46
82
44
80
40
77
40
126
84
162
111
166
114
122
84
112
78
18
-
7
-
18
30
7
17
18
88
4
46
35
96
11
51
18
88
6
46
-
-
46
-
20
-
42
-
24
-
55
52
42
29
137
147
104
91
80
39
91
57
100
67
94
55
56
37
Do 2005./2006. pod nazivom Visoka škola za sigurnost na radu
Studenti upisani na visoka uèilišta prema spolu
45 000
40 000
35 000
upisani studenti
1)
921
416
301
204
9 271
3 843
2 295
1 179
1 954
4 152
735
166
30 000
25 000
20 000
15 000
10 000
5 000
ak. god.
0
2007./2008.
2008./2009.
2009./2010.
muškarci
2010./2011.
2011./2012.
žene
245
21.11. Studenti upisani na visoka uèilišta prema godinama studija u
ak. godini 2011./2012.
Studenti
Redoviti
studenstudenukupno
ukupno
tice
tice
Studenti po godinama studija
I
II
III
VISOKA UÈILIŠTA
70 295 39 497 56 329 31 835 27 231 21 573 15 031
FAKULTETI
53 822 31 579 47 061 27 696 20 184 16 384 11 405
STRUÈNI STUDIJ
1 901
902
494
385
732
703
466
Ekonomski fakultet
608
382
320
212
397
211
Uèiteljski fakultet
345
339
174
173
182
163
KBF-Institut za teološku kulturu
948
181
335
310
303
SVEUÈILIŠNI STUDIJ
51 921 30 677 46 567 27 311 19 452 15 681 10 939
Prirodosl. -matemat. fakul. - matemat. odjel
1 562 1 036 1 562 1 036
799
465
285
Prirodosl. -matemat. fakul. - prirodosl. odjeli
2 257 1 353 2 257 1 353
812
787
403
Arhitektonski fakultet
1 020
656 1 020
656
363
364
293
Graðevinski fakultet
1 435
487 1 435
487
567
608
260
Grafièki fakultet
809
457
772
444
305
311
193
Geodetski fakultet
509
188
509
188
189
189
131
Fakultet strojarstva i brodogradnje
2 095
226 2 095
226 1 012
728
355
Fakultet prometnih znanosti
2 157
470 1 462
337
985
765
407
Fakultet elektrotehnike i raèunarstva
3 315
641 3 315
641 1 393 1 277
645
Rudarsko-geološko-naftni fakultet
772
185
772
185
409
236
126
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
805
577
805
577
484
217
104
Tekstilno-tehnološki fakultet
823
719
823
719
404
313
106
Medicinski fakultet
2 143 1 379 2 143 1 379
498
398
357
Stomatološki fakultet
731
525
731
525
150
165
99
Farmaceutsko-biokemijski fakultet
934
775
934
775
169
245
178
Veterinarski fakultet
600
403
600
403
162
120
108
Prehrambeno-biotehnološki fakultet
837
724
837
724
325
340
172
Agronomski fakultet
1 969 1 209 1 969 1 209
965
752
252
Šumarski fakultet
1 090
362 1 090
362
513
409
168
Ekonomski fakultet
6 662 4 400 5 328 3 562 2 635 1 196 1 646
Pravni fakultet
6 709 4 915 3 689 2 731 2 025 1 159 2 022
- pravo
5 647 3 927 3 021 2 104 1 625
970 1 703
- socijalni rad
1 062
988
668
627
400
189
319
Fakultet politièkih znanosti
1 932 1 332 1 782 1 230
661
626
462
Filozofski fakultet
5 568 4 199 5 540 4 177 1 823 2 512 1 138
Hrvatsko katolièko sveuèilište
77
36
77
36
41
36
Hrvatski studiji
1 246
950 1 246
950
435
525
286
Uèiteljski fakultet
826
783
765
722
300
127
135
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
762
729
762
729
265
352
145
Kineziološki fakultet
1 253
388 1 253
388
388
218
255
Katolièki bogoslovni fakultet
382
143
382
143
116
68
73
KBF-Katehetski institut
221
195
221
195
65
47
42
Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove
65
14
58
11
39
12
8
Filozofski fakultet Družbe Isusove
337
210
315
200
149
108
80
KBF-Institut za crkv. glazbu "Albe Vidakoviæ"
18
11
18
11
6
6
5
UMJETNIÈKE AKADEMIJE
1 130
663 1 130
663
421
318
226
Muzièka akademija
463
276
463
276
186
85
96
Akademija likovnih umjetnosti
391
261
391
261
145
112
65
Akademija dramske umjetnosti
276
126
276
126
90
121
65
246
IV
V
VI
4 422 1 536 502
3 845 1 502 502
3 845 1 502 502
7
6
112 143
1
312 269 309
92
88 137
136 206
89
65 56
1 185
1 140 363
986 363
154
183
95
137 127
254 138
66
59
29
38
6
1
141
24
96
45
24
-
21.11. Studenti upisani na visoka uèilišta prema godinama studija u
ak. godini 2011./2012. (nastavak)
Studenti
Redoviti
Studenti po godinama studija
studenstudenukupno
ukupno
tice
tice
VELEUÈILIŠTA
10 021
Tehnièko veleuèilište
3 454
Društveno veleuèilište
1 988
Veleuèilište Vern
1 483
Zdravstveno veleuèilište
3 096
VISOKE ŠKOLE
5 322
Visoka politehnièka škola
56
Visoka škola za primijenjeno raèunarstvo
144
Visoka škola za sigurnost
947
Visoka škola za informacijske tehnologije
460
Zagrebaèka škola za menadžment
0
Zagrebaèka škola ekonomije i managementa
1 096
Visoka policijska škola
701
Visoka poslovna škola Zagreb
145
Visoka novinarska škola
53
Visoka škola tržišnih komunikacija Agora
120
Visoka poslovna škola Libertas
895
Visoka poslovna škola za turizam
i management Utilus
77
RRiF Visoka škola za financijski menadžment
112
Meðunarodna diplomska škola za poslovno
upravljanje
18
Visoka škola meðunarodnih odnosa i diplomacije
70
Visoka poslovna škola za ekonomiju Zrinski
88
Visoka škola za odnose s javnošæu i studij
medija Kairos
137
Visoka škola za financije i pravo Effectus
147
Teološki fakultet"Matija Vlaèiæ-Ilirik"
(evangelièki)
56
5 241
366
1 629
749
2 497
2 014
11
7
181
40
5 660 2 378
2 531
274
809
656
1 190
576
1 130
872
2 478 1 098
36
9
77
4
160
11
I
II
III
IV
4 423
1 421
1 211
453
1 338
2 203
33
59
482
159
3 380 2 115
1 165
868
628
149
512
415
1 075
683
1 491 1 285
8
15
56
29
243
222
118
99
V
103
103
333
-
VI
84
10
-
-
514
151
72
38
58
498
996
93
66
53
99
454
461
19
29
38
53
218
312
274
134
15
42
424
241
253
6
15
51
275
300
174
5
23
27
196
243
-
-
-
40
78
61
48
29
29
20
32
25
37
32
43
-
-
-
6
42
46
18
62
52
6
38
24
69
27
18
1
30
31
-
-
-
104
91
91
56
68
25
51
53
51
54
35
40
-
-
-
37
56
37
17
9
14
6
10
-
Studenti upisani u ak.g. 2011./12.
prema vrstama visokih uèilišta
fakultet - sveuèilišni
studij
73,8%
70 295
umjetnièke akademije
1,6%
fakultet - struèni studij
2,7%
visoke škole
7,6%
veleuèilišta
14,3%
247
21.12. Diplomirani studenti prema nazivu visokog uèilišta i spolu
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
studenstudenstudenstudenstudenukupno
ukupno
ukupno
ukupno
ukupno
tice
tice
tice
tice
tice
VISOKA UÈILIŠTA
FAKULTETI
10 724
5 923 13 215 7 567 15 757 8 911 14 805 8 991 18 469 10 618
7 416
4 543
622
73
409
63
682
104
473
95
464
4
46
302
39
440
23
47
306
5
45
813
53
690
48
491
33
13
6
330
4
8
4
499
45
24
-
355
7
15
-
319
68
18
-
236
12
15
-
320
36
-
225
28
-
323
23
-
230
16
-
6
-
-
10
-
1
-
9
-
-
14
-
3
-
414
396
SVEUÈILIŠNI STUDIJ
6 794
Prirodosl. -matemat. fakul.
- matemat. odjel
122
Prirodosl. -matemat. fakul.
- prirodosl. odjeli
357
Arhitektonski fakultet
125
Graðevinski fakultet
111
Grafièki fakultet
76
Geodetski fakultet
46
Fakultet strojarstva i brodogradnje
157
Fakultet prometnih znanosti
579
Fakultet elektrotehnike i raèunarstva
456
Rudarsko-geološko-naftni fakultet
50
Fakultet kemijskog inženjerstva
i tehnologije
55
Tekstilno-tehnološki fakultet
27
Medicinski fakultet
248
Stomatološki fakultet
99
Farmaceutsko-biokemijski fakultet
123
Veterinarski fakultet
92
Prehrambeno-biotehnološki fakultet
160
Agronomski fakultet
226
Šumarski fakultet
117
Ekonomski fakultet
1 002
Pravni fakultet
619
-pravo
539
-socijalni rad
80
Fakultet politièkih znanosti
345
Filozofski fakultet
497
Hrvatski studiji
201
Uèiteljski fakultet
519
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
106
Kineziološki fakultet
124
Katolièki bogoslovni fakultet
72
KBF-Katehetski institut
37
KBF-Institut za crkv. glazbu
"Albe Vidakoviæ"
1
Filozofski fakultet Družbe Isusove
45
KBF-Institut za kršæansku duhovnost
Filozofski fakultet Družbe Isusove
Teološki fakultet "M. Vlaèiæ Ilirik"
-
4 134
11 454 7 221 13 580
7 990
STRUÈNI STUDIJ
Šumarski fakultet
Tekstilno-tehnološki fakultet
Ekonomski fakultet-struèni studij
posl. ekonom.
Kineziološki fakultet
KBF-Institut za teološku kulturu
KBF-Institut za kršæansku duhovnost
Filozofsko-teološki institut
Družbe Isusove
Uèiteljski fakultet
248
9 924 6 125 12 189 7 440
9 242 5 652
11 725 7 138
11 894 7 527 14 393
8 680
85
296
204
373
256
399
264
381
261
243
84
42
44
27
27
117
79
16
497
66
233
103
119
317
575
875
59
356
46
69
73
46
38
100
148
20
666
179
348
204
177
377
663
1 137
94
451
106
103
138
81
38
161
202
18
582
268
436
198
177
302
641
345
121
415
180
103
136
56
34
131
39
34
635
383
448
198
210
504
614
1 304
158
437
255
138
124
85
67
135
224
60
36
24
139
66
103
44
132
148
28
687
454
385
69
223
420
143
502
98
44
22
29
106
49
233
113
124
119
149
308
94
1 231
577
474
103
429
1 162
205
724
211
134
48
33
83
43
151
84
104
48
131
218
26
826
433
334
99
311
939
150
672
201
51
21
27
143
108
201
190
219
141
95
66
160
128
81
38
129
106
299
195
121
36
1 875 1 297
630
459
479
313
151
146
608
432
1 252 1 009
427
340
685
644
256
238
190
77
51
15
44
40
200
150
132
122
242
180
89
59
220
185
104
59
136
110
417
260
233
72
2 093 1 476
582
461
391
280
191
181
800
530
1 072
878
491
364
608
568
221
207
198
58
66
25
44
38
162
157
271
91
167
100
186
521
209
2 421
649
438
211
795
1 533
490
278
244
243
84
45
122
151
172
60
137
52
152
311
62
1 687
504
304
200
528
1 207
369
253
232
72
36
36
1
27
-
6
45
2
-
5
28
-
2
10
2
82
3
2
2
59
-
39
2
-
24
1
-
3
30
4
-
2
21
4
-
21.12. Diplomirani studenti prema nazivu visokog uèilišta i spolu (nastavak)
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
studenstudenstudenstudenstudenukupno
ukupno
ukupno
ukupno
ukupno
tice
tice
tice
tice
tice
UMJETNIÈKE AKADEMIJE
Muzièka akademija
Akademija likovnih umjetnosti
Akademija dramske umjetnosti
VELEUÈILIŠTA
Tehnièko veleuèilište
Društveno veleuèilište
Veleuèilište Vern
Zdravstveno veleuèilište
VISOKE ŠKOLE
Visoka škola za sigurnost
Zagrebaèka škola za menadžment
Zagrebaèka škola ekonomije
i managementa
Visoka policijska škola
Visoka škola tržišnih komunikacija
Agora
RRiF Visoka škola za financijski
menadžment
Visoka poslovna škola Zagreb
Visoka poslovna škola Libertas
Visoka poslovna škola za turizam
i management Utilus
Meðunarodna diplomska škola za
poslovno upravljanje
Visoka politehnièka škola
Visoka škola informacijske
tehnologije
188
106
60
22
100
60
29
11
239
108
81
50
141
63
52
26
257
125
100
32
158
72
69
17
398
215
134
49
247
127
89
31
384
189
125
70
221
112
74
35
2 322
1 167
286
147
722
968
186
109
79
594
2,301
1 113
265
195
728
991
153
149
104
585
1 922
816
272
230
604
875
87
197
125
466
1 491
429
314
223
525
798
77
210
100
411
2 405
774
352
379
900
1 205
110
157
208
730
798
250
117
312
48
81
751
175
96
310
44
62
1 389
272
90
438
42
61
1 022
278
91
419
65
58
1 287
426
-
512
106
128
87
58
124
62
193
89
166
91
228
240
64
171
40
580
108
209
39
206
56
-
-
19
8
30
12
32
23
35
14
-
-
-
-
6
3
30
22
19
13
104
61
140
78
70
126
46
67
50
149
36
76
104
170
63
107
-
-
8
5
10
8
12
7
17
11
-
-
18
11
12
2
5
2
8
3
-
-
-
-
-
-
-
-
1
1
-
-
-
-
-
-
-
-
73
10
Diplomirani studenti prema spolu
20 000
18 000
16 000
diplomirani studenti
14 000
12 000
10 000
8 000
6 000
4 000
2 000
0
2007.
2008.
2009.
ukupno
2010.
2011.
žene
249
21.13. Nastavno osoblje visokih uèilišta prema zvanju u ak. godini 2011./2012.
Nastavnici i suradnici u nastavi1)
Struèni
i drugi
Izvansuradnici
Profesori
UmjetniRedoviti
Ukupno profesori redni Docenti visoke Predavaèi Lektori
èki Asistenti i gostujuæi
profesori
profesori
škole
suradnici
ili
nastavnici
VISOKA UÈILIŠTA
8 373
1 455
969
1 168
186
1 093
78
30
2 851
543
FAKULTETI
Prirodoslovno-matematièki fakultet
Arhitektonski fakultet
Arhitektonski fakultet - studij dizajna
Graðevinski fakultet
Grafièki fakultet
Geodetski fakultet
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Fakultet prometnih znanosti
Fakultet elektrotehnike i raèunarstva
Rudarsko-geološko-naftni fakultet
Fakultet kemijskog inženjerstva
i tehnologije
Tekstilno-tehnološki fakultet
Prehrambeno-biotehnološki fakultet
Medicinski fakultet
Stomatološki fakultet
Farmaceutsko-biokemijski fakultet
Agronomski fakultet
Šumarski fakultet
Veterinarski fakultet
Ekonomski fakultet
Pravni fakultet
Uèiteljski fakultet
Fakultet politièkih znanosti
Filozofski fakultet
Hrvatski studiji
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
Kineziološki fakultet
Filozofski fakultet Družbe Isusove
Katolièki bogoslovni fakultet
6 080
650
96
61
147
67
72
300
125
369
108
1 230
121
21
16
32
8
13
58
19
80
27
821
93
17
13
21
12
9
34
15
43
15
1 002
136
18
10
14
8
8
42
16
67
22
8
2
-
315
21
31
12
11
6
4
15
17
3
2
75
-
-
2 185
240
9
9
67
32
34
138
58
158
39
444
37
1
2
1
4
13
18
3
152
28
22
19
-
5
-
-
72
6
117
219
518
209
114
266
155
180
250
260
127
124
764
269
124
98
52
87
33
44
102
49
28
69
36
52
67
39
16
23
110
52
35
18
18
16
6
30
102
46
21
48
20
30
20
28
12
8
57
40
21
11
7
20
19
39
101
47
31
54
24
22
27
27
21
21
88
51
27
14
11
18
1
1
3
1
-
8
4
4
3
2
3
6
2
16
9
50
12
20
9
6
15
9
10
2
1
70
2
-
-
42
97
201
61
32
60
63
62
118
86
14
22
258
109
34
40
7
23
8
3
8
3
32
5
12
2
71
11
37
161
6
-
450
184
119
147
105
46
26
33
92
35
25
32
97
37
28
32
1
1
44
31
5
8
-
30
20
8
2
77
15
23
39
4
4
-
1 097
185
697
215
75
13
30
32
36
12
24
-
32
5
22
5
108
34
72
2
369
74
186
109
1
1
-
468
40
362
66
8
7
1
-
UMJETNIÈKE AKADEMIJE
Muzièka akademija
Akademija likovnih umjetnosti
Akademija dramske umjetnosti
VELEUÈILIŠTA
Tehnièko veleuèilište u Zagrebu
Zdravstveno veleuèilište
Veleuèilište Vern
250
21.13. Nastavno osoblje visokih uèilišta prema zvanju u
ak. godini 2011./2012. (nastavak)
Nastavnici i suradnici u nastavi1)
Struèni
i drugi
Izvansuradnici
Profesori
UmjetniRedoviti redni
Ukupno profesori
Docenti visoke Predavaèi Lektori
èki Asistenti i gostujuæi
profesori
profesori
škole
suradnici
ili
nastavnici
VISOKE ŠKOLE
Visoka škola za sigurnost
Visoka škola tržišnih komunikacija Agora
Visoka politehnièka škola u Zagrebu
Zagrebaèka škola ekonomije
i managementa
Visoka policijska škola
Visoka poslovna škola Libertas
Visoka poslovna škola Utilus
Visoka škola za informacijske tehnologije
Visoka poslovna škola
Visoka novinarska škola
Visoka škola za ekon. poduz.
i uprav. Zrinski
Visoka škola za primijenjeno raèunarstvo
Visoka škola meðunarodnih odnosa
i diplomacije
Visoko uèilište "Effectus" za financije
i pravo
Teološki fakultet "Matija Vlaèiæ Ilirik"
-evang.
RRiF Visoka škola za financijski
menadžment
Meðunarodna diplom.škola za poslovno
upravljanje
Visoka škola za odnose s javn.
i stud. medij Kairos
715
42
46
51
38
1
5
15
1
1
1
28
3
4
69
12
4
4
362
18
24
24
2
-
-
116
9
1
12
85
1
13
1
93
-
-
-
15
60
-
-
10
8
47
61
25
55
21
14
4
7
5
2
1
3
1
-
3
2
2
4
2
5
6
1
29
31
18
33
11
9
-
-
3
14
18
4
1
4
-
29
3
-
1
5
18
-
-
2
-
67
1
1
1
5
32
-
-
27
-
29
2
3
1
5
6
2
4
6
35
1
-
3
22
-
-
9
-
32
3
2
1
-
-
-
-
1
25
27
2
-
2
4
13
-
-
-
6
21
-
-
-
-
-
-
-
-
21
20
1
2
2
-
14
-
-
1
-
INSTITUT
Filozofsko-teološki institut
Družbe Isusove
17
4
3
4
-
2
-
-
4
-
17
4
3
4
-
2
-
-
4
-
SVEUÈILIŠTE
Hrvatsko katolièko sveuèilište
14
14
3
3
2
2
5
5
-
1
1
-
-
1
1
2
2
1)
Vidjeti metodološka objašnjenja
Nastavnici i suradnici prema akademskom nazivu i stupnju,
u ak.god. 2011./12.
bez akademskog
naziva i stupnja
32,5%
8 373
doktori znanosti
51,5%
magistri znanosti i
magistri/specijalisti
16,0%
251
21.14. Magistri znanosti, magistri i sveuèilišni specijalisti prema nazivu
visokog uèilišta na kojem su stekli akademski stupanj/naziv i spolu
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
ukupukupukupukupukupžene
žene
žene
žene
žene
no
no
no
no
no
Ukupno
Visoka škola za sigurnost
592
309
587
336
620
360
733
411
919
504
63
13
13
3
-
-
-
-
-
-
Meðunarodna diplomska škola za poslovno
upravljanje
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
Prirodosl.-matemat. fakul.- matemat. odjel
3
1
2
2
9
4
6
5
-
-
Prirodosl.-matemat. fakul.- prirodosl. odjeli
62
45
49
31
70
54
108
74
4
3
Arhitektonski fakultet
Graðevinski fakultet
1
-
-
-
-
-
-
-
1
1
10
4
7
1
4
1
19
6
25
8
Grafièki fakultet
3
2
1
-
2
1
1
-
13
5
Geodetski fakultet
1
1
1
-
2
-
2
2
4
2
5
-
9
-
4
-
3
-
13
1
Fakultet prometnih znanosti
Fakultet strojarstva i brodogradnje
31
3
13
1
21
2
20
2
17
1
Fakultet elektrotehnike i raèunarstva
33
7
40
6
29
7
42
7
137
19
1
-
2
1
2
-
2
1
12
5
12
7
12
8
-
-
-
-
-
-
1
1
-
-
-
-
-
-
-
-
Rudarsko-geološko-naftni fakultet
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
Tekstilno-tehnološki fakultet
Medicinski fakultet
35
23
15
10
44
23
38
29
52
39
Stomatološki fakultet
20
16
19
14
11
8
19
12
33
26
Farmaceutsko-biokemijski fakultet
4
4
2
1
3
2
4
4
10
8
Veterinarski fakultet
4
2
12
5
10
3
10
4
17
9
10
9
19
16
13
12
13
8
42
33
9
-
10
3
6
3
6
1
17
12
Prehrambeno-biotehnološki fakultet
Agronomski fakultet
Šumarski fakultet
Ekonomski fakultet
4
2
7
3
16
8
2
-
15
4
123
70
167
94
206
122
282
158
292
175
Pravni fakultet
35
21
21
11
24
19
21
14
27
19
Fakultet politièkih znanosti
15
5
28
13
36
18
30
14
46
25
Filozofski fakultet
30
39
28
84
67
59
43
34
25
33
Hrvatski studiji
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
Uèiteljski fakultet
8
7
19
18
7
7
10
9
47
40
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
6
6
6
6
4
3
8
8
4
3
Kineziološki fakultet
Katolièki bogoslovni fakultet
17
5
2
-
-
-
6
-
8
4
5
2
6
3
1
-
6
1
6
4
Filozofski fakultet Družbe Isusove
9
6
2
2
4
1
1
-
7
4
Muzièka akademija
5
3
7
5
20
12
11
8
1
1
18
16
12
12
13
7
29
19
36
23
Centar za poslijediplomske studije
Sveuèilišta u Zagrebu
252
21.15. Doktori znanosti prema nazivu visokog uèilišta na kojem su stekli
akademski stupanj/naziv i spolu
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
ukupukupukupukupukupžene
žene
žene
žene
žene
no
no
no
no
no
Ukupno
358
Prirodosl.-matemat. fakul.- matemat. odjel
8
Prirodosl.-matemat. fakul.- prirodosl. odjeli 86
Arhitektonski fakultet
6
Graðevinski fakultet
2
Geodetski fakultet
2
Grafièki fakultet
5
Fakultet strojarstva i brodogradnje
10
Fakultet elektrotehnike i raèunarstva
21
Fakultet prometnih znanosti
8
Rudarsko-geološko-naftni fakultet
7
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
9
Tekstilno-tehnološki fakultet
2
Medicinski fakultet
37
Stomatološki fakultet
5
Farmaceutsko-biokemijski fakultet
11
Veterinarski fakultet
13
Prehrambeno-biotehnološki fakultet
10
Agronomski fakultet
10
Šumarski fakultet
5
Ekonomski fakultet
13
Pravni fakultet
5
Fakultet politièkih znanosti
6
Filozofski fakultet
62
Hrvatski studiji
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
4
Kineziološki fakultet
10
Katolièki bogoslovni fakultet
Filozofski fakultet Družbe Isusove
1
Centar za poslijediplomske studije
Sveuèilišta u Zagrebu
Muzièka akademija
Akademija likovnih umjetnosti
-
191
2
54
3
2
1
3
1
4
4
3
8
2
19
3
8
5
7
4
1
8
2
40
3
3
1
401
10
81
3
3
1
4
11
22
5
7
1
3
53
15
4
23
14
5
4
10
10
7
95
6
1
1
2
202
6
48
1
2
2
1
2
1
3
24
7
4
9
10
1
4
5
2
64
5
1
437
11
88
4
9
4
1
8
32
4
8
14
4
42
11
5
16
7
16
6
9
12
4
100
3
8
5
4
1
214
7
52
2
3
2
5
2
8
3
19
6
4
6
5
8
1
4
11
55
1
6
2
1
-
647
13
141
7
12
5
7
10
49
11
8
16
3
82
16
2
21
15
15
8
11
13
10
146
10
2
8
2
4
334
5
86
4
3
1
4
1
9
2
3
9
3
46
6
2
13
13
8
6
6
2
90
4
2
4
1
1
816
196
3
4
5
5
20
2
28
19
10
121
27
10
21
23
40
13
21
40
8
157
10
7
14
1
6
478
139
2
1
2
2
5
8
9
73
15
9
9
16
22
5
12
21
4
101
6
7
2
1
4
-
-
-
1
-
1
-
-
-
2
2
1
1
2
-
Magistri, magistri znanosti i sveuèilišni specijalisti
prema znanstvenom i umjetnièkom podruèju
magistarskog/specijalistièkog rada u 2011.
društvene
znanosti
48,2%
biotehnièke
znanosti
8,1%
biomedicina i
zdravstvo
12,2%
919
humanistièke
znanosti
3,5%
interdisciplinar
na podruèja
1,0%
prirodne
znanosti
0,3%
tehnièke
znanosti
26,7%
Doktori znanosti prema znanstvenom
podruèju doktorske disertacije u 2011.
umjetnièko interdisciplina
podruèje rno podruèje
0,4%
1,3%
humanistièke
prirodne
znanosti
znanosti
15,3%
24,4%
društvene
znanosti
17,0%
biotehnièke
znanosti
9,3%
816
tehnièke
znanosti
10,3%
biomedicina i
zdravstvo
22,0%
253
22. Kultura i umjetnost
22.1. Kazališta i kinematografi od 1939. do 2011.
Kazališta1)
1939.
1946.
1950.
1955.
1960.
1965.
1970.
1975.
1980.
1985.
1990.
1995.
2000.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
1)
2)
broj
predstave
1
1
5
6
5
5
9
10
10
10
11
10
12
27
26
25
25
24
39
53
695
498
1 125
1 185
1 278
993
1 381
1 816
2 073
2 475
2 003
2 063
1 853
3 509
3 564
3 592
3 498
3 330
4 928
5 045
Kinematografi
posjetitelji
broj
predstave
362 846
378 982
707 824
625 389
639 814
505 522
476 011
709 684
782 751
792 769
641 114
614 618
515 842
742 179
773 330
786 649
830 673
789 440
926 134
1 057 846
18
29
33
35
31
30
31
31
29
26
21
13
9
8
7
8
7
9
13 602
17 930
27 746
30 973
28 206
26 800
27 100
28 433
26 449
19 470
19 857
32 561
33 629
34 832
41 473
42 341
43 176
53 729
posjetitelji
u tis.
Radio
pretplatnici
TV
pretplatnici2)
5 753
7 845
10 267
8 794
5 657
5 662
5 908
5 980
3 064
1 534
1 358
1 416
1 693
1 607
1 909
2 009
1 978
1 932
14 776
59 024
102 947
159 177
152 550
192 583
189 986
232 034
244 614
243 260
226 115
244 311
249 690
249 384
249 961
247 213
249 450
256 049
5 034
57 772
124 750
169 389
189 479
224 073
235 345
233 688
221 191
221 429
223 914
222 785
221 199
217 215
217 645
219 064
Podaci o broju predstava i posjetitelja odnose se na sezonu koja završava u prikazanoj kalendarskoj godini.
Od 2002. g. ukljuèena djeèja i amaterska kazališta.
Od 2001. g. ukinuto plaæanje pretplate na drugi TV prijamnik.
22.2. Puèka otvorena uèilišta i domovi kulture
Broj
ustanova
1990./91.
1993./94.
1996./97.
1999./00.
2002./03.
2005./06.
2008./09.
254
10
18
19
19
27
25
38
Opæe i struèno obrazovanje i
usavršavanje
Kulturno-obrazovna i
umjetnièka djelatnost
Zaposleni
upisani
polaznici
završili
obrazovanje
priredbe
posjetitelji
20 260
14 455
11 422
9 228
32 459
16 025
8 931
18 939
13 541
10 855
8 353
29 872
12 235
9 183
3 073
4 256
1 734
1 461
2 487
1 947
2 787
350 672
341 236
193 705
267 701
387 555
299 797
299 806
1 007
937
1 154
331
615
438
810
22.3. Knjižice od 1968. do 2010.
1968. 1971. 1974. 1977. 1980. 1983. 1986. 1989. 1992. 1995. 1998. 2001. 2004. 2007. 2010.
Broj knjižnica
430
Broj knjiga i èasopisa
(svezaka) u tis.
452
429
381
306
276
265
185
283
261
249
238
394
377
371
3 924 4 678 4 702 5 279 6 357 5 951 7 063 6 583 9 437 9 219 9 737 9 768 11 035 10 377 10 962
22.4. Knjižice u 2010.
Obraðena knjižna graða
Broj
knjižnica
Ukupno
Ukupno
371 10 962 287
Nacionalna knjižnica
Korištenje
knjižne graðe
Zaposleni
Ukupno struèni
knjige i
brošure
(svesci)
èasopisi
(svesci)
novine
(godišta)
Aktivni
korisnici
8 533 576
2 072 490
284 615
3 667 892
1 421
1 104
1
2 722 492
2 182 145
335 172
198 078
323 550
313
184
Knjižnice visokog uèilišta
84
2 499 907
1 649 097
768 089
56 987
321 708
189
155
Specijalne knjižnice
80
2 268 799
1 363 055
866 352
15 504
68 820
151
137
2
142 505
107 380
33 361
468
160
5
5
Narodne knjižnice
Samostanske crkvene knjižnice
42
2 077 735
2 038 531
26 851
11 877
2 621 797
574
442
Knjižnice osnovnih škola
99
732 927
705 721
26 017
1 139
191 437
111
109
Knjižnice srednjih škola
63
517 922
487 647
16 648
562
140 420
78
72
22.5. Radio i televizijski pretplatnici
2001.2)
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011 .
Radio pretplatnici1) 229 540 232 964 233 444 234 476 244 311 249 690 249 384 249 961 247 213 249 450 256 049
TV pretplatnici
215 012 218 017 218 591 219 253 221 429 223 914 222 785 221 199 217 215 217 645 219 064
1)
Ne prikazuje se broj radio pretplatnika veæ broj evidentiranih radio prijemnika jer radio pretplatnici ne plaæaju pretplatu za
evidentirani drugi radio prijemnik, a TV pretplatnici ne plaæaju za evidentirani radio prijemnik.
2) Od 2001. g. ukinuto plaæanje pretplate za drugi TV prijemnik.
255
22.6. Hrvatsko narodno kazalište
Djela
Predstave
prema mjestu prikazivanja
na gostovanju
Ukupno u stalnoj
dvorani
u
izvan
Zagrebu Zagreba
drama
opera
i balet
Posjetitelji
u
izvan
opereta ostalo Ukupno Zagrebu Zagreba
2001./02.
206
167
1
38
11
20
-
-
123 221 104 101
19 120
2002./03.
222
192
-
30
10
21
-
5
138 940 120 030
18 910
2003./04.
226
196
3
27
8
24
2
-
122 160 107 820
14 340
2004./05.
222
205
-
17
7
23
-
2
118 053 111 168
6 885
2005./06.
221
195
2
24
12
21
-
-
119 762 110 976
8 786
2006./07.
224
182
-
42
8
23
-
-
128 738 112 056
16 682
11 312
2007./08.
226
202
-
24
10
21
-
-
129 541 118 229
2008./09.
206
191
-
15
13
23
-
-
114 361 108 311
6 050
2009./10.
219
200
-
19
12
24
-
-
125 812 119 672
6 140
2010./11.
262
223
-
39
12
24
-
1
127 573 108 147
19 426
1834. god. (4. listopada) dramom »Zriny« otvoreno je kazalište na Gornjem gradu
1835. god. u meduèinu neke njemaèke predstave pjevana je budnica "Još Hrvatska ni propala" Ljudevita Gaja.
1840. god. (10. lipnja) izvedena je prva predstava na hrvatskom jeziku drama "Juran i Sofija" ili "Turci kod Siska"
I. Kukuljeviæa-Sakcinskog.
1895. god. otvorena je zgrada kazališta na tadašnjem Sveuèilišnom trgu.
22.7. Dramsko kazalište Gavella
Djela
Predstave
prema mjestu prikazivanja
Posjetitelji
na gostovanju
Ukupno
u stalnoj
dvorani
u
Zagrebu
izvan
Zagreba
drama
ostalo
Ukupno
u
Zagrebu
izvan
Zagreba
2001./02.
222
192
2
28
19
1
45 549
36 769
8 780
2002./03.
236
208
1
27
15
4
51 808
40 678
11 130
2003./04.
242
229
2
11
15
8
45 889
43 469
2 420
2004./05.
234
214
-
20
9
7
55 751
49 301
6 450
2005./06.
215
193
1
21
7
8
55 230
48 540
6 690
2006./07.
208
186
-
22
6
8
54 799
48 539
6 260
2007./08.
211
183
-
28
5
10
65 036
51 639
13 397
2008./09.
190
167
-
23
8
7
54 681
44 141
10 540
2009./10.
186
166
-
20
9
7
61 948
47 885
14 063
2010./11.
204
189
-
15
8
9
63 806
58 501
5 305
256
22.8. Teatar ITD
Djela
Predstave
prema mjestu prikazivanja
Posjetitelji
na gostovanju
Ukupno
u stalnoj
dvorani
u
Zagrebu
drama
izvan
Zagreba
ostalo
Ukupno
u
Zagrebu
izvan
Zagreba
2001./02.
183
147
8
28
8
8
30 370
20 820
9 550
2002./03.
107
92
2
13
11
-
14 675
11 635
3 040
2003./04.
159
131
1
27
14
-
19 708
13 868
5 840
2004./05.
140
122
1
17
15
-
10 626
7 126
3 500
2005./06.
221
212
2
7
17
5
14 744
12 284
2 460
2006./07.
271
237
3
31
21
14
13 129
10 029
3 100
2007./08.
166
148
-
18
19
6
8 564
6 364
2 200
2008./09.
166
159
3
4
9
16
7 822
6 522
1 300
2009./10.
152
140
1
11
10
13
6 551
4 551
2 000
2010./11.
220
163
3
54
16
20
14 787
7 837
6 950
22.9. Zagrebaèko gradsko kazalište Komedija
Djela
Predstave
prema mjestu prikazivanja
na gostovanju
Ukupno
u stalnoj
dvorani
u
izvan
Zagrebu Zagreba
drama
opereta
i opera
Posjetitelji
musical
i ostalo
Ukupno
u
izvan
Zagrebu Zagreba
2001./02.
194
148
12
34
9
4
4
87 845
72 505
15 340
2002./03.
203
158
12
33
1
3
14
95 768
75 128
20 640
2003./04.
191
150
21
20
-
4
14
94 767
76 731
18 036
2004./05.
185
157
8
20
1
2
13
77 622
64 382
13 240
2005./06.
179
158
6
15
1
-
12
77 507
65 387
12 120
10 675
2006./07.
189
171
5
13
1
1
11
87 463
76 788
2007./08.
176
149
10
17
1
2
17
79 156
67 726
11 430
2008./09.
193
168
6
19
1
1
13
77 677
65 757
11 920
2009./10.
179
159
3
17
-
1
14
69 494
56 344
13 150
2010./11.
182
170
4
8
1
1
15
69 396
59 246
10 150
257
22.10. Satirièko kazalište Kerempuh
249
276
247
222
223
211
211
202
263
280
212
248
216
202
197
201
198
183
245
258
4
2
3
2
1
2
1
33
26
31
17
24
10
12
17
18
21
15
18
11
13
11
13
8
11
16
13
1
-
Posjetitelji
ostalo
2001./02.
2002./03.
2003./04.
2004./05.
2005./06.
2006./07.
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
na gostovanju
u stalnoj
dvorani u Zagrebu izv. Zagreba
mjuzikl
Ukupno
Djela
komedija
Predstave
prema mjestu prikazivanja
Ukupno
u
Zagrebu
izvan
Zagreba
...
...
...
1
1
83 921
103 044
104 164
77 064
73 887
79 817
88 658
73 525
80 188
108 292
67 421
88 044
88 064
68 564
61 887
74 817
83 358
63 825
71 188
97 792
16 500
15 000
16 100
8 500
12 000
5 000
5 300
9 700
9 000
10 500
22.11. Zagrebaèko kazalište mladih
2001./02.
2002./03.
2003./04.
2004./05.
2005./06.
2006./07.
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
Predstave
Broj izvedenih
djela
Ukupno
u Zagrebu
Ukupno
19
49
57
28
76
86
53
17
26
21
170
204
281
294
290
325
328
114
317
257
154
182
253
269
260
290
295
94
278
230
29 851
30 859
40 714
34 902
51 875
45 333
53 417
47 101
49 526
56 812
Posjetitelji
u Zagrebu
25 308
23 489
29 704
30 832
44 017
36 663
41 789
32 281
35 184
49 344
22.12. Kazalište Trešnja
2001./02.
2002./03.
2003./04.
2004./05.
2005./06.
2006./07.
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
Posjetitelji
Predstave
Broj izvedenih
djela
Ukupno
u Zagrebu
Ukupno
u Zagrebu
11
10
40
30
28
49
68
40
52
64
274
298
325
311
246
326
284
224
283
341
266
275
314
300
240
311
270
222
281
312
71 735
72 908
83 088
69 695
63 421
82 738
69 723
57 826
72 643
83 435
69 062
65 506
80 281
66 888
61 321
79 038
67 143
56 626
71 843
70 927
22.13. Zagrebaèko kazalište lutaka
2001./02.
2002./03.
2003./04.
2004./05.
2005./06.
2006./07.
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
258
Predstave
Broj izvedenih
djela
Ukupno
u Zagrebu
Ukupno
19
19
20
14
13
16
17
19
22
23
264
225
243
251
242
242
251
254
260
262
217
191
206
232
224
212
223
231
249
234
52 765
40 200
48 780
44 940
44 950
45 380
46 973
37 166
34 880
36 100
Posjetitelji
u Zagrebu
38 685
31 610
35 380
38 220
39 550
37 180
40 413
30 979
31 800
30 555
22.14. Amaterska kazališta
Broj
kazališta
2001./02.
2002./03.
2003./04.
2004./05.
2005./06.
2006./07.
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
7
5
5
5
5
5
3
3
4
12
Posjetitelji
Predstave
Broj izvedenih
djela
u Zagrebu
Ukupno
56
27
34
27
28
32
8
18
19
36
407
183
180
188
189
149
79
90
118
305
353
136
148
171
147
113
64
66
115
296
Ukupno
55 719
24 415
21 675
18 650
23 360
18 599
18 132
21 814
18 976
31 165
u Zagrebu
46 924
16 240
15 225
14 850
15 110
11 384
14 326
15 044
15 526
28 715
22.15. Filharmonija
Posjetitelji
Koncerti
2001./02.
2002./03.
2003./04.
2004./05.
2005./06.
2006./07.
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
Filharmonija
Ukupno
u
sjedištu
na gostovanju
u zemlji
u
inozemstvu
Ukupno
u
sjedištu
na gostovanju
u zemlji
u
inozemstvu
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
44
54
68
52
73
60
61
51
48
50
39
40
46
44
42
44
53
41
40
44
2
5
12
7
5
13
3
7
7
3
3
9
10
1
26
3
5
3
1
3
67 266
74 304
88 649
72 072
103 619
98 873
63 239
59 992
51 348
62 110
63 716
61 884
76 649
68 624
75 013
66 553
56 639
53 422
48 637
57 010
650
2 370
3 155
2 448
1 850
30 970
1 350
3 630
1 511
1 600
2 900
10 050
8 845
1 000
26 756
1 350
5 250
2 940
1 200
3 500
22.16. Profesionalni orkestri, ansambli i zborovi
Posjetitelji
Koncerti
Broj
orkestara
i zborova
2001./02.1)
2002./03.
2003./04.
2004./05.
2005./06.
2006./07.
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
1)
19
19
18
17
17
17
17
15
15
15
Ukupno
433
419
471
479
446
478
429
421
440
416
u
sjedištu
175
142
165
208
205
228
198
187
181
189
na gostovanju
u zemlji
149
181
204
170
170
161
157
165
173
150
u
inozemstvu
109
96
102
101
71
89
74
69
86
77
Ukupno
183 600
187 390
200 223
247 841
199 680
199 084
147 000
158 590
164 000
151 720
u
sjedištu
95 520
80 160
96 120
114 185
112 693
103 574
90 330
81 510
79 750
87 200
na gostovanju
u zemlji
u
inozemstvu
41 350
49 820
43 541
38 184
51 787
40 960
28 120
47 700
44 800
34 830
46 730
57 410
60 562
95 472
35 200
54 550
28 550
29 380
39 450
29 690
Ukljuèeni ansambli.
259
22.17. Ansambl narodnih plesova i pjesama Lado
Èlanovi-izvoðaèi
muškarci
žene
Posjetitelji
Priredbe
za ples i
za
u inou inoUkupno
Ukupno u zemlji
Ukupno u zemlji
pjevanje orkestar
zemstvu
zemstvu
2002.
31
21
52
37
15
101
85
16
82 050
54 050
28 000
2003.
31
21
52
37
15
95
86
9
54 115
45 315
8 800
2004.
31
21
52
37
15
99
89
10
57 353
46 753
10 600
2005.
31
21
52
37
15
88
58
30
92 960
74 060
18 900
59 850
2006.
31
21
52
37
15
89
54
35
92 840
32 990
2007.
31
23
54
39
15
101
92
9
77 740
70 090
7 650
2008.
31
23
54
39
15
95
94
1
57 840
56 640
1 200
2009.
31
21
52
37
15
102
77
25
98 050
66 250
31 800
2010.
31
23
54
39
15
90
78
12
71 300
60 000
11 300
2011.
31
23
54
39
15
93
86
7
73 916
69 676
4 240
22.18. Zbirke u 2009.
Broj predmeta u zbirkama
Zbirke prema vrstama
Godina Broj
osnivanja zbirki
od toga
izloženo
23
476 306
1 542
17 236
1
245
245
-
-
3
1 260
130
926
204
334
130
204
150
50
100
3
37 207
37 120
80
7
-
920
920
-
3
753
90
67
596
-
700
-
596
596
700
13
1690.
1919.
1920.
1946.
1947.
436 841
7 935
346 325
41
350
79 363
612
-
15 466
42
762
952
1967.
1969.
1976.
239
332
8
239
21
8
50
320
1 500
1988.
1990.
1993.
1995.
2007.
1 077
827
8
170
166
8
170
166
300
20
1 500
20
10 000
Zbirke - ukupno
Arheološke
Zbirka Slivariæ ing. Vladimir
1952.
Etnografske
Funkcionalna kulturološka zbirka Nikole Marèetiæa
Zbirka Ljeposlava Periniæa
Zbirka tradicionalnih afrièkih umjetnina Drage Muvrina
1991.
1992.
1999.
Povijesne
Zbirka zemljopisnih karata i atlasa NSK
Privatna zbirka Chavrak
Nazorov namještaj
1945.
1946.
1974.
Opæe (kompleksne)
Zbirka Marcella Jellaèiæa
Privatna zbirka dr. Ivan Mirnik
Zbirka "Majstorska radionica za restauraciju i
gradnju gudaèkih instrumenata pok. Franje Schneidera"
Umjetnièke
Valvasorova grafièka zbirka Nadbiskupije Zagrebaèke
Grafièka zbirka NSK
Umjetnièka zbirka prof. dr. sc. Ksenije Arko
Privatna zbirka Gojkoviæ - Plavšiæ
Zbirka muzikalija i audiomaterijala NSK
Zbirka Drage Magjera, Marge Magjer i
Nade Ostrogoviæ - Magjer
Zbirka i kuæa Joze Kljakoviæa
Zbirka Nade Mirjeviæ
Zbirka " Hrvatske slikarice roðene u 19. st",
dr. Josipa Kovaèiæa
Zbirka Marte i Vilima Sveènjaka
Zbirka Marije Tomljenoviæ Valeèiæ
Zbirka dr. Vere Horvat - Pintariæ
Zbirka skulptura akademskog kipara Zlatka Zlatiæa
260
Broj
posjetitelja
Ukupno
1800.
1892.
1983.
22.19. Galerije u 2009.
Vrste galerija
Godina osnutka
Galerije - ukupno
Umjetnièki paviljon u Zagrebu
Dom Hrvatskih likovnih umjetnika
Galerija Studentskog centra
Galerija Forum
Galerija Vladimir Nazor
Galerija Nova
Galerija Vladimir Bužanèiæ
Galerija Karas
Galerija ULRICH
Kula Lotršèak
Galerija Puèkog otvorenog uèilišta Zagreb
Izložbeni salon Izidor Kršnjavi
Galerija Mirko Virius
Galerija Miroslav Kraljeviæ
Galerija ULUPUH
Galerija Matice Hrvatske
Broj posjetitelja
Broj izložbi
1898.
1938.
1962.
1969.
1971.
1975.
1977.
1978.
1978.
1980.
1981.
1985.
1986.
1986.
1991.
1995.
203
206 064
7
28
17
8
17
9
11
10
14
11
10
12
12
7
19
11
33 627
100 000
5 050
3 116
6 430
2 965
5 000
20 000
4 200
4 476
5 000
2 500
4 000
2 000
5 700
2 000
22.20. Muzeji
2003.
Muzeji - ukupno
Arheološki
Etnografski
Povijesni
Kompleksni
Umjetnièki
Prirodoslovni
Tehnièki i tehnološki
Znanstveni
Zavièajni
Ostalo (memorijalni, biografski i sl.)
2006.
2009.
broj
muzeja
broj
predmeta
u zbirkama
broj
posjetitelja
broj
muzeja
broj
predmeta
u zbirkama
broj
broj
broj
posjetipredmeta
muzeja
telja
u zbirkama
broj
posjetitelja
23
3 420 714
241 190
27
3 880 779
321 334
32
4 400 139
461 233
1
1
3
4
7
2
2
1
1
402 305
64 319
295 069
219 144
63 472
2 340 873
21 455
1 903
10 774
30 600
8 833
16 948
41 099
35 202
9 843
98 665
-
1
1
3
4
11
2
2
1
1
402 232
65 367
344 450
590 833
84 418
2 239 110
24 343
1 903
10 493
23 896
26 600
6 799
89 636
70 896
11 772
91 735
-
1
1
4
2
12
2
2
1
409 862
79 410
204 398
433 358
401 308
2 782 243
20 274
10 493
22 672
18 608
7 170
33 820
239 371
11 088
116 326
-
1
1 400
-
1
7 630
-
7
58 793
12 178
261
22.21. Muzeji u 2009.
Broj predmeta
Muzeji prema vrsti muzeja
od toga
izloženo
Broj
posjetitelja
4 400 139
40 415
461 233
1
409 862
409 862
4 398
4 398
22 672
22 672
1
79 410
79 410
3 632
3 632
18 608
18 608
4
204 398
84 001
109 345
1 052
10 000
2 308
1 293
1 015
-
7 170
7 170
-
2
433 358
427 576
5 782
4 320
4 275
45
33 820
31 732
2 088
12
401 308
89 619
753
7 144
17 463
10 683
266 024
1 520
353
3 736
2 018
153
1 842
8 695
2 984
177
622
659
2 820
104
1 249
80
239 371
96 546
6 508
24 939
4 500
70 462
10 671
14 099
11 646
2
2 782 243
2 779 569
2 674
5 470
3 032
2 438
11 088
11 088
-
2
20 274
10 649
9 625
2 895
2 851
44
116 326
116 220
106
1
10 493
10 493
-
-
7
1953.
58 793
36 622
8 697
1 142
12 178
1 400
1953.
1976.
1986.
518
1 232
5 298
457
1 232
5 298
470
652
656
1991.
1997.
2006.
340
13 138
1 645
250
30
288
9 000
Godina
osnivanja
Muzeji - ukupno
Arhelološki - ukupno
Arheološki muzej
1846.
Etnografski - ukupno
Etnografski muzej
1919.
Povijesni - ukupno
Hrvatski povijesni muzej
Hrvatski školski muzej
MUO - Zbirka Anke Gvozdanoviæ
Hrvatski športski muzej
1846.
1901.
1966.
2003.
Kompleksni - ukupno
Muzej grada Zagreba
Tiflološki muzej
1907.
1953.
Umjetnièki - ukupno
Muzej za umjetnost i obrt
Strossmayerova galerija starih majstora HAZU
Moderna galerija
Kabinet grafike HAZU
Gliptoteka HAZU
Muzej suvremene umjetnosti
Hrvatski muzej arhitekture
Muzej Ivana Meštroviæa
Muzej Mimara
Javna ustanova Galerija Klovièevi dvori
Muzejsko kazališna zbirka
Hrv. muzej naivne umjetnosti
1880.
1884.
1905.
1916.
1937.
1954.
1955.
1959.
1980.
1982.
1988.
1994.
Prirodoslovni - ukupno
Hrv. prirodoslovni muzej
Lovaèki muzej
1846.
1952.
Tehnièki i tehnološki - ukupno
Tehnièki muzej
Hrv. željeznièki muzej
1954.
1991.
Zavièajni
Muzej Prigorja
1977.
Ostalo (memorijalni, biografski i sl )
HT muzej
MGZ - Memorijalna zbirka i stan arhitekta
Viktora Kovaèiæa
MGZ - Zbirka dr. Ivana Ribara i Cate Dujšin Ribar
MGZ - Memorijalna zbirka Miroslava i Bele Krleža
MGZ - Ambijentalna zbirka akadem.
kipara prof Roberta Frangeša Mihanoviæa
Vojni muzej
Muzejsko - memorijalni centar Dražen Petroviæ
262
Broj
muzeja
Ukupno
32
22.22. Kinematografi
Kinematografi
Sjedala
Predstave
Posjetitelji u
tisuæama
Zaposleni
100
2002.
20
7 177
20 809
1 299
2003.
18
6 337
17 573
1 121
87
2004.
14
8 166
33 326
1 719
113
2005.
13
7 848
32 561
1 416
96
2006.
9
6 780
33 629
1 693
82
2007.
8
7 200
34 832
1 607
89
2008.
7
7 170
41 473
1 909
63
2009.
8
7 181
42 341
2 009
65
2010.
7
7 043
43 176
1 978
64
2011.
9
8 945
53 729
1 932
78
22.23. Zoološki vrt
Životinje
1)
Ukupno
2002.
1 464
Posjetitelji
sisavci
ptice
gmazovi
ribe
ukupni
broj
broj
broj
broj
broj
vrsta Ukupno vrsta Ukupno vrsta Ukupno vrsta Ukupno vrsta
267
459
80
442
101
245
62
136
8
Ukupno
od toga
djeca
288 236
115 444
2003.
1 622
270
472
82
480
102
214
57
125
9
322 670
129 373
2004.
1 996
281
479
89
473
103
184
55
71
9
315 284
127 506
2005.
2 272
274
489
88
435
96
180
52
189
12
330 706
137 683
2006.
2 206
276
512
84
360
93
159
48
127
15
346 514
137 114
2007.
2 341
298
527
90
352
96
173
55
130
18
369 197
141 645
2008.
2 529
282
512
80
323
85
183
50
167
23
283 587
110 510
2009.
3 183
278
524
80
307
81
228
53
268
24
264 710
88 556
2010.
3 268
285
520
81
292
77
243
53
343
35
246 686
94 714
2011.
3 335
278
536
78
297
73
242
54
335
36
263 786
96 548
ZOO poèeo s radom 27. lipnja 1925.
1)
Od 2001. godine ukljuèeni vodozemci i beskralježnjaci
263
23. Šport
23.1. Športske udruge prema vrstama športa u 2009.
Broj
Broj aktivnih èlanova
udruga Ukupno žene do 14
Ukupno
Amerièki nogomet
Atletika
Auto-moto
Badminton
Baseball-softball
Biciklizam
Bilijar
Boæanje
Body-building
Boks
Dizanje utega
Džudo
Gimnastika
Golf
Hokej na ledu
Hokej na travi
Hrvanje
Jedrenje
Kajak-kanu
Karate
Kick-boxing
Klizanje
Konjièki sport (jahanje, polo)
Košarka
Kuglanje
Maèevanje
Motonautika, skijanje na vodi
Nanbudo
Nogomet
Odbojka
Orijentacijski sport
Planinarstvo
Plivanje (daljinsko,
sinkronizirano)
Ragbi
Ronilaštvo
Rukomet
Skijanje
Skokovi u vodu
Sportski ples, akrobatski
rock n' roll'
264
Godine života
15-19 20-27 28-35 36-45 46-55
631 56 307 15 280 17 192 6 735 18 070
1
64
2
16
39
7 1 289
596
647
306
132
22
288
32
8
2
40
6
218
119
51
30
41
8
320
63
88
84
82
13
170
18
11
21
42
3
52
1
2
15
7
12
296
10
45
12
13
10
526
178
72
140
12
549
76
20
102
166
2
118
25
27
26
8
327
86
229
43
15
8 1 284
923
915
96
115
8
864
252
111
69
157
2
129
84
33
7
6
523
71
159
103
75
6
731
25
358
195
90
13
275
88
13
15
57
4
313
46
78
81
85
28 1 168
367
847
106
105
6
501
127
45
106
119
2
55
48
42
10
3
11
269
187
100
31
58
31 3 245
335 2 172
529
279
23
620
115
53
29
40
1
51
27
25
7
4
1
8
2
1
2
56
20
10
14
11
85 8 366
71 3 589 1 690
999
16 1 182
615
593
342
134
2
48
21
10
6
1
13 1 951
862
97
24
393
4 250
6
99
117
37
54
45
14
9
92
103
16
8
56
109
4
57
41
60
38
42
122
25
110
62
3
4
4
624
63
9
282
3 878 3 275
2
1
60
25
83
34
29
27
11
1
21
15
9
4
39
71
89
62
94
62
17
17
14
12
36
29
126
158
1
45
34
26
13
66
51
16
10
33
32
63
34
28
14
81
57
111
140
8
3
2
1
10
6
876
470
38
8
4
7
290
296
56 i
stariji
Struèni
djelatnici
2 907
20
4
3
15
1
107
71
2
15
6
37
134
50
8
13
5
3
12
13
17
185
1
1
118
4
11
569
2 017
2
31
32
11
27
25
5
26
19
25
3
11
39
15
10
32
25
24
5
66
15
3
35
135
39
5
2
8
417
52
5
65
17
5
12
21
7
3
2 097
320
175
1 872
490
75
972
19
51
717
188
32
1 505
86
1
875
131
47
334
124
21
469
61
10
158
50
34
363
64
13
37
29
42
90
91
3
32
12
37
29
88
-
24
11
35
29
38
-
7
8
5
17
17
2
57
24
20
107
15
8
11
785
566
209
183
163
134
65
19
12
32
23.1. Športske udruge prema vrstama športa u 2009.(nastavak)
Broj
Broj aktivnih èlanova
udruga
Ukupno žene do 14
Sportski ribolov
Stolni tenis
Strelièarstvo
Streljaštvo
Taekwondo
Tajlandski boks
Tenis, squash
Triatlon, duatlon
Vaterpolo
Veslanje
Zrakoplovstvo
Hrvatski sveuèilišni sportski
savez
Hrvatski savez za sport i
rekreaciju
Hrvatski školski sportski
savez
14
16
2
15
26
7
49
4
7
9
5
1 082
1 755
32
774
1 855
198
2 804
109
810
1 177
64
45
196
7
128
752
48
871
30
39
191
15
143
251
90
1 338
25
833
9
426
481
-
3 12 141
4 040
-
Godine života
56 i
15-19 20-27 28-35 36-45 46-55
stariji
36
119
4
64
253
43
309
7
239
216
-
Struèni
djelatnici
88
348
6
149
104
107
246
31
72
156
15
175
371
7
154
61
15
275
30
30
106
22
231
161
4
78
36
2
355
15
26
81
17
235
224
8
109
37
6
405
10
10
73
6
174
281
3
130
26
381
7
7
64
4
38
44
2
41
105
12
113
15
40
29
9
- 12 113
24
2
1
1
7
25
1 725
906
231
27
314
237
280
300
336
79
1
111
59
109
-
-
2
-
-
-
6
23.2. Sudjelovanje športskih udruga na meðunarodnim natjecanjima
Ekipna
u zemlji
Pojedinaèna
u inozemstvu
u zemlji
u inozemstvu
1994.
1 216
253
1 313
537
1997.
606
375
1 442
878
2000.
2 042
403
2 688
988
1 190
2003.
1 713
500
3 085
2006.
1 916
537
2 674
920
2009.
1 230
428
3 066
913
23.3. Športske, šahovske i lovaèke udruge
2000.
2003.
udruge aktivni èlanovi udruge aktivni èlanovi
2006.
2009.
udruge aktivni èlanovi
udruge aktivni èlanovi
Ukupno
541
58 518
689
63 083
593
63 346
664
58 160
Športske udruge
506
57 092
645
60 539
549
60 991
631
56 307
Šahovske udruge
14
290
22
507
18
348
20
509
Lovaèke udruge
21
1 136
22
2 037
26
2 025
13
1 344
265
23.4. Aktivni èlanovi prema šahovskim zvanjima i kategorijama
Ukupan
II.
III.
IV.
MeðuMajstor- I.
VeleFIDE
FIDE
Izvan
broj
narodni
Majstori ski kan- kate- kate- kate- katemajstori majstorski
kategorije
aktivnih majstori
majstori
didati gorije gorije gorije gorije
kandidati
èlanova
1994.
247
3
4
2
-
2
57
33
48
35
20
43
1997.
284
-
3
9
-
3
65
30
34
24
49
67
2000.
290
9
8
10
-
6
74
30
34
30
29
60
2003.
507
11
16
15
-
13
103
49
50
46
38
166
2006.
348
5
6
14
-
9
103
51
31
20
27
82
2009.
509
12
10
20
6
8
84
63
51
42
42
171
23.5. Aktivni èlanovi prema bridž kategorijama
Ukupan
broj
aktivnih
èlanova
Velemajstori
Meðunarodni
majstori
Majstori
Majstorski
kandidati
2003.
277
3
8
4
15
16
35
102
2006.
173
2
6
5
8
21
14
114
94
3
2009.
56
-
-
4
-
6
4
35
7
23.6. Športski objekti koje koriste graðani
Vrsta objekta
1994.
Ukupno
trim
staze
bazeni
42
1
5
igrališta
klizališta kuglane
vježbališta
27
1
2
športske
dvorane
streljane
atletska
borilišta
skijaške
staze
5
1
-
-
1997.
57
2
2
38
1
-
13
1
-
-
2000.
93
2
11
53
3
1
21
1
1
-
2003.
111
4
12
48
1
6
34
1
1
4
2006.
171
1
13
121
3
-
27
1
1
4
2009.
192
2
13
134
2
-
34
1
2
4
266
24. Pravosuðe
24.1. Sudovi, suci, suci porotnici i sudaèki vježbenici
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
Suci
Ukupno
ukupno
žene
393
288
399
295
380
281
397
301
399
304
401
310
406
314
411
319
423
329
447
347
Županijski sud Zagreb
ukupno
žene
86
54
90
56
80
51
85
54
89
56
89
58
86
58
92
64
91
65
100
70
Opæinski sud Zagreb
ukupno
žene
156
113
159
121
158
118
161
125
158
126
166
134
-
-
-
-
Opæinski graðanski
sud u Zagrebu
ukupno
žene
-
-
-
-
-
-
142
117
137
112
151
121
157
127
Opæinski kazneni
sud u Zagrebu
ukupno
žene
-
-
-
-
-
-
38
26
39
27
38
27
40
29
Opæinski sud Sesvete
ukupno
žene
9
7
9
7
9
7
9
7
9
7
9
7
9
7
15
11
15
11
14
11
Trgovaèki sud Zagreb
ukupno
žene
55
37
49
33
54
36
52
35
52
35
49
34
45
31
44
31
44
31
52
36
Prekršajni sud Zagreb
ukupno
žene
89
77
92
78
79
69
90
80
91
80
88
77
86
75
84
74
84
74
84
74
Ukupno
ukupno
žene
620
365
595
376
595
376
455
300
408
278
260
164
260
164
260
164
233
148
257
143
Županijski sud Zagreb
ukupno
žene
248
164
222
151
222
151
202
142
192
138
118
75
118
75
118
75
117
74
141
73
Opæinski kazneni
sud Zagreb
ukupno
žene
191
112
191
112
191
112
71
45
46
26
67
44
67
44
67
44
42
29
42
27
Opæinski sud Sesvete
ukupno
žene
38
14
38
15
38
15
38
15
26
16
26
16
26
16
26
16
30
14
30
12
Trgovaèki sud Zagreb
ukupno
žene
143
75
144
98
144
98
144
98
144
98
49
29
49
29
49
29
44
31
44
31
14
Suci porotnici
Sudaèki vježbenici
37
21
27
47
36
25
47
22
9
Županijski sud Zagreb
Ukupno
7
4
9
12
12
3
6
6
2
-
Opæinski sud Zagreb
7
9
7
16
9
11
-
-
-
-
Opæinski graðanski sud u Zagrebu
-
-
-
-
-
-
10
10
6
7
Opæinski kazneni sud u Zagrebu
-
-
-
-
-
-
3
3
-
4
1
Opæinski sud Sesvete
2
1
1
2
1
1
1
3
1
Trgovaèki sud Zagreb
12
3
10
7
8
10
10
-
-
-
Prekršajni sud Zagreb
9
4
-
10
6
-
17
-
-
2
Izvor: Ministarstvo pravosuða
267
24.2. Optužene i osuðene punoljetne osobe prema kaznenim djelima
Optuženi
2009.
Osuðeni
2010.
2011.
2009.
2010.
2011.
6 215
7 244
7 119
4 321
5 081
5 145
Protiv života i tijela
Ubojstvo
Teško ubojstvo
Tjelesna ozljeda
Teška tjelesna ozljeda
Ostala kaznena djela
261
51
4
49
141
16
274
38
4
61
154
17
289
33
9
95
141
11
186
42
3
27
104
10
180
25
3
34
105
13
176
24
8
42
92
10
Protiv slobode i prava èovjeka i graðanina
Povreda prava na rad i drugih prava iz rada
Narušavanje nepovredivosti doma
Otmica
Prijetnja
Ostala kaznena djela
417
12
15
21
344
25
471
16
19
12
379
45
460
19
22
4
380
35
235
5
9
16
188
17
259
6
11
7
215
20
231
5
7
4
197
18
Protiv vrijednosti zaštiæenih meðunarodnim pravom
Zlouporaba opojnih droga
Protuzakonito prebacivanje osoba preko državne granice
Ostala kaznena djela
713
666
44
3
742
687
37
18
724
677
40
7
632
588
41
3
672
626
32
14
620
588
25
7
Protiv spolne slobode i spolnog æudoreða
Silovanje
Bludne radnje
Podvoðenje
Ostala kaznena djela
83
32
19
13
19
79
21
24
16
18
88
25
22
19
22
61
25
15
8
13
54
13
19
11
11
77
21
21
17
18
Protiv èasti i ugleda
Uvreda
Kleveta
Ostala kaznena djela
87
29
56
2
142
55
87
-
69
33
35
1
26
13
12
1
35
20
15
-
19
12
6
1
299
153
74
68
4
357
208
79
59
11
479
290
81
97
11
227
116
64
46
1
266
155
67
39
5
370
228
64
74
4
2 231
437
600
194
587
35
2 520
506
706
191
591
38
2 433
525
659
182
609
15
1 483
349
436
158
297
26
1 778
402
570
167
320
23
1 725
425
565
143
297
12
90
58
54
60
42
39
40
248
72
358
65
324
28
129
62
192
53
191
358
443
408
278
373
345
51
42
41
30
31
22
280
27
367
34
350
17
233
15
322
20
313
10
Ukupno
Protiv braka, obitelji i mladeži
Povreda dužnosti uzdržavanja
Zapuštanje i zlostavljanje djeteta ili maloljetne osobe
Nasilnièko ponašanje u obitelji
Ostala kaznena djela
Protiv imovine
Kraða
Teška kraða
Razbojništvo
Prijevara
Zlouporaba èeka i kreditne kartice
Nedozvoljena uporaba autorskog djela ili izvedbe
umjetnika izvodaèa
Prikrivanje
Ostala kaznena djela
Protiv opæe sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa
Dovoðenje u opasnost života i imovine
opæeopasnom radnjom ili sredstvom
Izazivanje prometne nesreæe
Ostala kaznena djela
268
24.2. Optužene i osuðene punoljetne osobe prema kaznenim djelima (nastavak)
Optuženi
Osuðeni
2009.
2010.
2011.
2009.
2010.
2011.
Protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja
Krivotvorenje novca
Krivotvorenje znakova za vrijednost
Zloporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju
Prijevara u gospodarskom poslovanju
Nedozvoljena trgovina
lzbjegavanje carinskog nadzora
Ostala kaznena djela
222
19
2
43
61
34
11
52
333
22
1
91
103
29
25
62
278
12
4
58
93
15
38
58
134
15
1
23
27
31
11
26
182
16
1
41
38
28
21
37
157
7
1
29
42
13
34
31
Protiv pravosuða
Lažno prijavljivanje kaznenog djela
Davanje lažnog iskaza
Izigravanje zabrana iz sigurnosnih mjera i pravnih
posljedica
Ostala kaznena djela
Protiv vjerodostojnosti isprava
Krivotvorenje isprava
Krivotvorenje službene isprave
Ovjeravanje neistinitog sadržaja
Ostala kaznena djela
227
34
51
454
48
44
537
38
57
180
22
23
377
27
23
411
28
29
133
9
633
573
43
16
1
346
16
666
577
71
17
1
427
15
565
492
47
25
1
131
4
483
459
13
10
1
319
8
483
446
25
11
1
348
6
448
411
24
12
1
Protiv javnog reda
Sprjeèavanje službene osobe u obavljanju službene dužnosti
Napad na službenu osobu
Skidanje i povreda službenog peèata i znaka
Protupravna naplata
Nasilnièko ponašanje
Nedozvoljeno posjedovanje oružja i eksplozivnih tvari
Ostala kaznena djela
263
33
20
15
43
83
40
29
320
38
30
31
66
58
55
42
313
39
30
7
63
62
65
47
174
24
15
12
24
54
34
11
210
22
15
29
32
42
49
21
229
26
25
6
43
37
60
32
Protiv službene dužnosti
Zlouporaba položaja i ovlasti
Nesavjestan rad u službi
Pronevjera
Neovlaštena uporaba
Primanje mita
Davanje mita
Ostala kaznena djela
297
136
12
97
3
16
23
10
340
146
13
108
3
15
31
24
285
124
9
72
7
14
39
20
146
44
64
3
10
21
4
180
51
2
81
1
11
20
14
196
69
59
7
12
35
14
Ostala kaznena djela
351
103
191
256
32
141
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
269
24.3. Optužene i osuðene punoljetne osobe po sudovima1)
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
optuženi osuðeni optuženi osuðeni optuženi osuðeni optuženi osuðeni optuženi osuðeni
Grad Zagreb - ukupno
6 748
4 430
6 579
4 430
6 215
4 321
7 244
5 081
7 119
5 145
570
469
547
432
587
499
663
552
627
548
3 512
Županijski sud:
Zagreb
Opæinski sudovi:
Zagreb
5 924
3 792
5 677
3 743
5 105
3 438
5 906
4 035
5 020
Sesvete
254
169
355
255
523
384
675
494
555
439
Krapina
...
...
...
...
...
...
...
...
237
168
Zabok
...
...
...
...
...
...
...
...
237
148
Zlatar
...
...
...
...
...
...
...
...
443
330
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
24.4. Osuðene punoljetne osobe po sudovima i grupama kaznenih djela u 2011.1)
Ukupno
UKUPNO
Opæinski
Županijski kazneni Opæinski Opæinski Opæinski Opæinski
sud u
sud u
sud u
sud u
sud u
sud u
Zagrebu Zagrebu Sesvetama Krapini Zaboku Zlataru
5 145
548
3 512
439
168
148
Protiv života i tijela
176
36
89
9
17
11
330
14
Protiv slobode i prava èovjeka i graðanina
231
8
164
27
12
3
17
Protiv vrijednosti zašitæenih meðunarodnim pravom
620
248
297
31
27
1
16
Protiv spolne slobode i spolnog æudoreða
77
26
42
1
1
-
7
Protiv èasti i ugleda
19
-
18
-
-
1
-
370
-
327
4
3
3
33
Protiv braka, obitelji i mladeži
Protiv imovine
1 725
72
1 303
136
34
61
119
Protiv zdravlja
1
-
1
-
-
-
-
Protiv okoliša
7
-
4
-
-
-
3
Protiv opæe sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti
prometa
345
4
229
45
8
21
38
Protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja
157
15
116
15
4
4
3
Protiv pravosuða
411
2
261
72
28
18
30
Protiv vjerodostojnosti isprava
448
3
316
59
25
17
28
Protiv javnog reda
229
23
157
21
6
5
17
Protiv službene dužnosti
196
111
72
6
3
1
3
-
-
-
-
-
-
-
133
-
116
13
-
2
2
Protiv oružanih snaga Republike Hrvatske
Sporedno kazneno zakonodavstvo (izvan KZ-a)
1)
Zakonom o podruèjima i sjedištima sudova (NN, br. 144/10.), Županijski sud u Zagrebu, a s obzirom na kaznene predmete,
postao je nadležan i za podruèje opæinskih sudova u Krapini, Zaboku i Zlataru.
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
270
24.5. Osuðene punoljetne osobe prema izreèenim sankcijama
Izreèene sankcije
Ukupno
Zatvor - bezuvjetno
Dugotrajni zatvor
20-40 godina
20 godina
15 godina
10 - 15 godina
5 - 10 godina
2 - 5 godina
1 - 2 godine
6 - 12 mjeseci
do 6 mjeseci
Zatvor - uvjetno
Novèana kazna
bezuvjetna
uvjetna
Proglašeni krivima a osloboðeni kazne
Sudska opomena
Odgojne mjere
Maloljetnièki zatvor i pridržaj
maloljetnièkog zatvora
2002. 2003. 2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2 426 3 540 3 201
2009.
2010. 2011.
3 256
4 223
4 430
4 430
4 321
5 081 5 145
409
1
3
13
70
78
136
108
514
5
25
80
126
162
116
708
2
9
36
115
138
243
165
822
3
28
111
177
269
234
875
3
3
31
152
191
291
204
1 056
1
3
27
196
263
327
239
1 236 1 195
1
3
4
4
39
22
234
211
287
283
388
349
283
323
1 569 2 359 2 145
2 194
2 953
3 046
3 188
2 920
3 413 3 590
332
3
3
3
14
67
60
85
97
407
1
9
18
64
79
123
113
329
5
475
19
456
1
402
3
389
2
363
4
235
4
214
4
296
5
224
17
4
76
93
6
106
101
7
79
53
6
64
32
3
106
19
6
102
55
3
72
29
5
61
35
7
64
30
4
57
34
18
67
51
41
43
32
24
26
30
24
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
24.6. Maloljetni poèinitelji kaznenih djela prema grupama kaznenih djela,
vrsti odluke i izreèenim sankcijama u 2011.
Ukupno
Ukupno
185
života i
tijela
22
Kaznenih djela protiv
vrijednosti
zaštiæenih
imovine
meðunarodnim
pravom
13
112
ostala
kaznena
djela
38
Vrsta odluke
Obustavljen postupak
73
8
2
45
18
Izreèene sankcije
112
14
11
67
20
Odgojne mjere
107
13
8
66
20
33
6
1
16
10
Mjere upozorenja
Mjere pojaèanog nadzora
47
6
6
28
7
Zavodske mjere
27
1
1
22
3
Maloljetnièki zatvor
3
1
1
1
-
Pridržaj maloljetnièkog zatvora
2
-
2
-
-
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
271
24.7. Poèinitelji prekršaja1) prema vrsti prekršaja, postupka i odluke
Punoljetni poèinitelji - ukupno
Vrsta prekršaja iz podruèja
- javnog reda i mira
- sigurnosti prometa na cestama
- javne sigurnosti
- gospodarstva
- financija
- radnih odnosa i zaštite na radu
- obrazovanja, znanosti, kulture i informiranja
- zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, zdravstvenog osiguranja
i zaštite èovjekovog okoliša
- društvene samozaštite
- uprave
Vrsta odluke
Proglašeni krivima
Odbaèen zahtjev
Obustavljen postupak
Oslobaðajuæa presuda
Odbijajuæa presuda
Izreèena zaštitna mjera bez izricanja kazne2)
Neubrojiva osoba
Maloljetni poèinitelji - ukupno
Vrsta prekršaja iz podruèja
- javnog reda i mira
- sigurnosti prometa na cestama
- javne sigurnosti
- gospodarstva
- financija
- radnih odnosa i zaštite na radu
- obrazovanja, znanosti, kulture i informiranja
- zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, zdravstvenog osiguranja
i zaštite èovjekovog okoliša
- društvene samozaštite
- uprave
Vrsta odluke
Proglašeni krivima
Odbaèen zahtjev
Obustavljen postupak
Izreèena zaštitna mjera bez izricanja kazne2)
Primijenjena odgojna i/ili zaštitna mjera
1)
2)
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
56 701
50 516
31 201
38 827
30 551
10 407
19 447
3 374
20 180
2 682
246
18
9 138
22 275
2 246
14 140
2 268
166
8
5 168
17 877
939
4 219
2 692
121
4
6 589
24 723
951
3 812
2 443
158
5
6 641
18 330
1 006
1 983
2 232
152
14
249
98
-
178
95
2
159
22
-
139
6
1
191
1
1
34 649
9 069
11 943
1 040
-
30 326
5 727
13 783
584
96
-
18 062
792
10 080
1 777
490
-
29 688
689
865
6 796
788
1
23 441
141
472
5 901
596
-
1 025
1 075
764
824
409
374
440
179
23
3
-
368
548
118
27
7
6
-
319
361
61
17
5
-
252
514
45
11
2
-
192
159
54
3
1
-
6
-
1
-
1
-
-
-
714
23
177
111
-
5
20
173
877
11
13
175
565
45
3
82
694
13
1
43
352
Od 1.1.2008. stupio je na snagu novi Prekršajni zakon (NN, br. 107/07.) koji se u provedbi statistièkih istraživanja
primjenjuje od 1.1.2008.
Prema novom Prekršajnom zakonu, stavak 50. (NN, br. 107/07.) nije moguæe izreæi samo zaštitnu mjeru bez izricanja
kazne kao što je to bilo u prijašnjem Zakonu o prekršajima (NN, br. 88/02.).
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
272
24.8. Poèinitelji prekršaja prema izreèenim sankcijama1)
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
Punoljetni poèinitelji
Ukupno
Zatvor
Novèana kazna
Opomena
Globa
Progl. krivima
osloboðen kazne
Ostale sankcije
Zaštitne mjere (uz kaznu)
29 247
292
20 279
7 359
1 123
32 393
328
22 067
7 537
2 364
33 569
1 175
18 939
10 559
2 755
37 584
1 482
18 584
13 547
3 808
34 649
1 663
18 411
10 934
3 477
30 326
2 758
19 199
8 357
-
18 062
2 384
12 780
2 880
-
29 688
3 067
18 878
6 847
-
23 441
2 934
13 657
6 144
-
-
-
-
-
-
12
18
896
706
194
2 764
97
2 882
141
3 126
163
4 170
164
4 375
4 573
2 931
3 578
3 048
Maloljetni poèinitelji
Ukupno
Maloljetnièki zatvor
Od toga uvjetni
Novèana kazna
Odgojne mjere
Sudski ukor
Posebne obveze
Upuæivanje u centar
za odgoj
Zaštitne mjere (uz kaznu)
1)
1 252
1
39
1 534
6
1 051
6
1 149
1
18
714
4
51)
5
11
3
8
45
16
11
29
13
6
7
1 212
-
1 523
5
1 034
11
1 119
11
703
7
846
21
496
57
686
3
338
2
-
-
-
-
-
4
8
5
2
25
1
1
18
9
2
3
19
13
Prema èlanku 227. stavak 3. Prekršajnog zakona (NN, br. 107/07.), rješenjem se maloljetnom poèinitelju prekršaja
primjenjuje odgojna mjera. U izreci tog rješenja se navodi samo koja se mjera primjenjuje, ali se maloljetni poèinitelj
ne proglašava krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret. Po prijašnjem važeæem Zakonu o prekršajima (NN, br.
88/02.), maloljetni poèinitelji kojima je izreèena odgojna mjera su proglašavani krivima.
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
Optužene i osuðene punoljetne osobe
8 000
7 000
optuženi
osuðeni
6 000
broj osoba
5 000
4 000
3 000
2 000
1 000
0
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
273
25. Poslovni subjekti
25.1. Poslovni subjekti prema pravno ustrojbenim oblicima i aktivnosti
stanje 31. prosinca
Poslovni subjekti
registrirani
2007.
Pravne osobe - ukupno
Trgovaèka društva - ukupno
Dionièka društva
Društva s ogranièenom
odgovornošæu
Ostali oblici
Poduzeæa1) i zadruge2)
Privatna poduzeæa
Društva s ogranièenom
odgovornošæu
Zadruge
Ostali oblici
Ustanove, tijela, udruge,
fondovi i organizacije
2008.
2009.
aktivni
2010.
2011.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
80 599 84 370 86 525 89 125 92 196 38 809 42 682 42 717 45 900 43 112
40 781 44 218 46 522 50 551 54 931 31 630 35 015 35 915 39 117 38 229
567
568
549
526
525
468
469
429
422
383
39 770 43 175 45 455 49 498 53 873 30 848 34 199 35 110 38 300 37 467
444
475
518
527
533
314
347
376
395
379
29 763 29 431 28 383 26 155 23 968 2 912 2 722 1 897 1 063
205
3 425 3 396 3 309 3 178 3 013
131
125
76
46
4
25 549 25 253 24 298 22 197 20 177
425
425
430
446
457
364
357
346
334
321
2 580
165
36
2 400
166
31
1 651
153
17
834
171
12
69
130
2
10 055 10 721
11 620 12 419 13 297
4 267
4 945
4 905
57 20
4 678
Subjekti u obrtu i slobodnim
zanimanjima
20 073 19 598 18 684 17 657 17 161
...
...
...
...
...
1)
2)
Poslovni subjekti koji još nisu usklaðeni sa Zakonom o trgovaèkim društvima.
Obuhvaæeni su subjekti registrirani prema Zakonu o zadrugama, subjekti koji nisu izvršili usklaðenje sa Zakonom o
zadrugama te štedno-kreditne i stambene zadruge.
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
25.2. Aktivne pravne osobe prema oblicima vlasništva
stanje 31. prosinca
Aktivne pravne osobe
broj
2007.
Ukupno
2008.
2009.
struktura, %
2010.
2011.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
38 809 42 682 42 717 45 900 43 112
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
Oblici vlasništva
državno
privatno
zadružno
mješovito
nema vlasništva
195
0,6
0,5
0,5
0,5
0,5
33 692 36 887 37 000 39 355 37 691
227
86,8
86,4
86,6
85,7
87,4
0,4
0,4
0,4
0,4
0,3
165
230
166
216
153
211
171
130
458
454
443
443
418
1,2
1,1
1,0
0,9
1,0
4 267
4 945
4 905
5 720
4 678
11,0
11,6
11,5
12,5
10,8
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
274
25.3. Pravne osobe prema aktivnosti
Pravne osobe - stanje 31. prosinca
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011. - Ukupno
Pravne osobe prema podruèjima NKD-a 2007.
A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
B Rudarstvo i vaðenje
C Preraðivaèka industrija
D Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija
E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje
otpadom te djelatnosti sanacije okoliša
F Graðevinarstvo
G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila
i motocikala
H Prijevoz i skladištenje
I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
J Informacije i komunikacije
K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
L Poslovanje nekretninama
M Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti
N Administrativne i pomoæne uslužne djelatnosti
O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje
P Obrazovanje
Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
R Umjetnost, zabava i rekreacija
S Ostale uslužne djelatnosti
T Djelatnosti kuæanstava kao poslodavaca; djelatnosti
kuæanstava koja proizvode razlièitu robu i obavljaju
razlièite usluge za vlastite potrebe
U Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela
registrirane
aktivne
udjel aktivnih u
registriranima, %
63 549
65 906
68 834
72 316
76 282
80 599
84 370
86 525
89 125
28 950
29 919
31 683
31 822
36 154
38 809
42 682
42 717
45 900
45,6
45,4
46,0
44,0
47,4
48,2
50,6
49,4
51,5
92 196
43 112
46,8
628
62
6 970
175
253
37
3 485
150
40,3
59,7
50,0
85,7
200
7 609
110
4 346
55,0
57,1
33 694
2 544
3 025
4 164
1 133
1 971
11 917
2 109
182
962
987
3 899
9 931
11 908
1 024
1 629
2 829
676
1 474
7 624
1 349
99
709
548
1 287
3 575
35,3
40,3
53,9
67,9
59,7
74,8
64,0
64,0
54,4
73,7
55,5
33,0
36,0
-
-
-
24
-
-
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
275
25.4. Poslovni subjekti prema velièini1)
Poslovni subjekti - stanje 31. prosinca
Ukupno
mali
srednji
veliki
2002.
20 961
19 952
712
297
2003.
23 170
21 945
848
377
2004.
23 462
22 161
874
427
2005.
24 467
22 999
983
485
2006.
25 973
25 283
474
216
2007.
27 469
26 700
549
220
2008.
29 273
28 582
469
222
2009.
29 305
28 619
470
216
2010.
2011. - Ukupno
31 554
30 918
455
181
32 144
31 520
453
171
213
209
3
1
34
29
1
4
2 972
2 857
80
35
111
99
4
8
Poslovni subjekti prema podruèjima NKD-a 2007.
A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
B Rudarstvo i vaðenje
C Preraðivaèka industrija
D Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija
E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje
otpadom te djelatnosti sanacije okoliša
F Graðevinarstvo
83
76
4
3
3 365
3 303
47
15
9 678
9 428
194
56
890
861
18
11
1 183
1 170
12
1
2 330
2 287
30
13
G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila
i motocikala
H Prijevoz i skladištenje
I
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
J Informacije i komunikacije
K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
L Poslovanje nekretninama
303
4
7
1 259
4
3
M Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti
6 744
6 702
32
10
N Administrativne i pomoæne uslužne djelatnosti
1 098
1 088
9
1
24
24
-
-
325
325
-
-
O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje
P Obrazovanje
Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
346
342
3
1
R Umjetnost, zabava i rekreacija
256
249
5
2
S Ostale uslužne djelatnosti
831
827
3
-
1
1
-
-
T Djelatnosti kuæanstava kao poslodavaca; djelatnosti
kuæanstava koja proizvode razlièitu robu i obavljaju
razlièite usluge za vlastite potrebe
U Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela
Fizièke osobe bez djelatnosti
1)
314
1 266
-
-
-
-
81
81
-
-
Razvrstavanje poslovnih subjekata prema velièini izvršeno je u skladu sa Zakonom o raèunovodstvu (NN, br. 109/07.),
a na temelju dostavljenih financijskih izvještaja - Vidjeti Metodološka objašnjenja
Izvor: FINA, Centar za registre
276
16. XI. 1242. - Zlatnom bulom kralj Bela IV. podario
zagrebaèkom Gradecu slobodarske
pravice kraljevskog grada
Od 1993. do 2000. godine datum je slavljen kao
DAN GRADA ZAGREBA
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA
1. Geografski i meteorološki podaci
Definicije i objašnjenja
Podaci o geografskom položaju Zagreba, površini, stanovništvu i naseljima Zagreba odnose se na
aktualni teritorijalni ustroj u godini za koju se Ljetopis izdaje. U ovom Ljetopisu objavljeni su podaci
za 2010. i ranije godine.
Podaci o površini preuzeti su od Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove.
Obilje podataka o meteorološkim, hidrološkim i geološkim prilikama na podruèju Grada Zagreba sa
vremenskim serijama koje nas vraæaju u prošlo stoljeæe, bogatstvo su zagrebaèkog Ljetopisa. Podatke
su dali:
- Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske, Hidrološki odjel i Služba za kakvoæu
zraka - Odjel kemijski laboratorij
- Prirodoslovno-matematièki fakultet, Geofizièki zavod, Seizmološka služba, te
- Hrvatske vode - Vodnogospodarski odjel za gornju Savu.
2. Stanovništvo
a) Popisi stanovništva
Prvi pouzdani podaci o stanovništvu Zagreba su procjene prema popisima kuæa ili nepotpunim
popisima. Procjene stanovnika odnose se na razdoblje do sredine XIX. stoljeæa. Nakon tog razdoblja
podaci su rezultati provedenih popisa, pa su u tabeli 2.2. prikazani prema upravno-teritorijalnoj podjeli
u trenutku popisa. Podaci o stanovništvu i drugim rezultatima popisa (kuæanstva, stanovi) koji su
iskazani u ostalim tabelama u Ljetopisu svedeni su na upravno-teritorijalnu podjelu Zagreba u 1997.
godini i dalje.
Do 1998. god. stalno stanovništvo èine svi stanovnici jednog naselja koji u tom naselju imaju
prebivalište, tj. stalno stanuju, nezavisno od toga jesu li u kritiènom trenutku (31. ožujka u 24,00 sata)
bili prisutni u tom naselju ili su iz raznih razloga bili privremeno odsutni.
U popisima 1961. i 1971. godine kao stalni stanovnici popisane su sve osobe koje su se zatekle u
mjestu rada pod uvjetom da se svakodnevno ne vraæaju u mjesto prebivališta obitelji, dok su 1981. i
1991. takve osobe u mjestu rada popisane kao privremeno prisutne, a u prebivalištu kao "stalne" u tom
mjestu. Ova metodološka promjena u sluèaju Zagreba, a i drugih veæih gradova, imala je za posljedicu
manji broj popisanog stalnog stanovništva u odnosu na oèekivani broj. Ovu èinjenicu treba uvažiti kod
ocjene porasta stanovništva prema prošlom popisu.
Od 1998. godine podatke o broju stanovnika statistika odreðuje u skladu s definicijom iz preporuka
UN i Eurostata. Prema toj definiciji ukupno stanovništvo obuhvaæa sve osobe koje imaju prebivalište u
gradu i nisu odsutne iz grada godinu i više i sve osobe koje nemaju prebivalište u gradu, ali borave na
podruèju grada neprekidno godinu i više.
b) Popis 2001. - stanovništva, kuæanstava i stanova
Popis 2001. - stanovništva, kuæanstava i stanova proveden je na osnovi Zakona o Popisu
stanovništva, kuæanstava i stanova (NN br. 64/00) u razdoblju od 01. do 15. travnja 2001. godine.
278
Popisom su obuhvaæene slijedeæe jedinice popisa: stanovnici (osobe), kuæanstva, stanovi i druge
nastanjenje prostorije.
1. stanovnici (osobe)
Popisom su obuhvaæene osobe, i to državljani Republike Hrvatske, strani državljani i osobe bez
državljanstva koje imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, bez obzira na to jesu Ii u "kritiènom
trenutku" bile u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu, te osobe koje u "kritiènom trenutku" u Republici
Hrvatskoj imaju boravište.
2. kuæanstva
Popisom su se obuhvatila kuæanstva (osoba pod 1), tj. svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje
zajedno stanuju i troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih potreba (stanovanje, prehrana i sl.)
odnosno osoba koja u naselju popisa živi sama i nema kuæanstvo u drugom naselju Hrvatske ili
inozemnstvu (samaèko kuæanstvo).
3. stanovi i druge nastanjene prostorije
Popisom su se takoðer obuhvatili svi stanovi na podruèju Republike Hrvatske, bez obzira na to
koriste li se za stalno ili povremeno stanovanje (za odmor ili rekreaciju, u vrijeme sezonskih radova), ili
su privremeno nenastanjeni ili napušteni.
Stan se definira kao graðevinski povezana cjelina namijenjena za stanovanje, koja se sastoji od
jedne ili više soba s odgovarajuæim pomoænim prostorijama (kuhinja, smoènica, predsoblje,
kupaonica, zahod i sl.) ili bez pomoænih prostorija, i ima svoj zasebni ulaz.
U Popisu su se obuhvatile i ostale prostorije i objekti koji nisu stanovi u smislu navedene definicije,
ali su se u vrijeme Popisa koristile za stanovanje.
Popisom se, na temelju èl. 3. Zakona, nije obuhvatilo:
- diplomatsko osoblje stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava i predstavnike meðunarodnih organizacija i tijela, kao ni èlanove njihovih obitelji koji s njima borave u Republici
Hrvatskoj i
- stanove u vlasništvu stranih država.
Razlog je tome tzv. eksteritorijalnost diplomatskih predstavništava, ali i meðunarodni reciprocitet.
Ovdje se ne radi o stanovnicima Republike Hrvatske, niti se predstavnici Republike Hrvatske obuhvaæaju popisima u stranim zemljama (popisivaèi nisu ulazili u zgrade stranih veleposlanstava,
rezidencija i sl.).
Popisom se takoðer nisu obuhvatili:
- nenastanjeni (prazni) stanovi koji su iseljeni radi njihovog rušenja i izgradnje novih objekata, ili su
dotrajali, kao i oni koji, zbog velikih ošteæenja (npr. u ratu) nisu upotrebljivi za stanovanje,
- stanovi na selu koji se u cijelosti koriste samo za smještaj poljoprivrednih oruða i alata,
poljoprivrednih proizvoda, ogrjeva i sl. ili se koriste za preradu poljoprivrednih proizvoda i
- stanovi koji se koriste iskljuèivo za obavljanje ugostiteljske djelatnosti (apartmani, vile, bungalovi
i sl.), a u vlasništvu su poslovnih subjekata (pravnih osoba i obrtnika).
Kritièni trenutak popisa je stanje na dan 31. ožujka u 24,00 sata (èl. 1 Zakona), tj. u ponoæ izmedu
31. ožujka i 1. travnja 2001. godine.
Zakon je u èl. 5 obvezao sve osobe "... da su dužne na sva pitanja u popisnim obrascima dati toène i
potpune odgovore". Izuzetak su pitanja o narodnosnoj i vjerskoj pripadnosti na koje se graðani nisu
morali izjasnili. Zakonska odredba o tom pravu graðanina tiskana je na Popisnici, a i popisivaè je bio
dužan upozoriti na to pravo. Popisivaè je takoðer bio dužan upisati toèno onakav odgovor kako se popi279
sivana osoba izjasnila. Ukoliko se osoba na jedno od dva pitanja, ili na oba, nije željela izjasniti,
popisivaè je kao odgovor na ova pitanja morao upisati "Nije se izjasnio/izjasnila".
U skladu s odredbama Zakona (èl. 6.), pripadnici nacionalnih manjina mogli su dobiti na uvid
osnovne popisane obrasce (Popisnicu; obrazac P- I i Upitnik za stan i kuæanstvo; obrazac P-2) na jeziku
i pismu svoje nacionalne manjine. Odgovori su upisivani na hrvatskom jeziku i latiniènom pismu u
skladu s odredbama istog èlanka.
Ukupan broj stanovnika
U dosadašnjoj praksi iskazivanja službenih rezultata popisa primjenjivano je naèelo tzv. stalnog
stanovništva. Osoba je u kritiènom trenutku mogla biti u svojem prebivalištu "pristuna". U oba je
sluèaja iskazivana u naselju u kojem ima prebivalište kao stalni stanovnik.
Ekonomska komisija UN-a za Europu i Eurostat koriste naziv "uobièajeno stanovništvo" kriterij
pripadnosti odreðenom podruèju je "uobièajeno mjesto stanovanja" (Place of usual residence), a
vremensko ogranièenje odsutnosti je do dvanaest mjeseci. Preporuke za meðunarodne migracije
(Reccomendations on Statistics of International Migration, Revision 1, UN, New York, 1998) odreðuju
da se osoba preselila iz jedne u drugu zemlju (long-term international migrant) kada protekne 12
mjeseci, što je primijenjeno u Popisu 2001.
Osim meðunarodnih preporuka vezanih uz popise i migracije, pri definiranju ukupnog broja
stanovnika uzeti su u obzir i standardi koji postoje za sve ekonomske statistike, predoèeni u SNA, tj.
Sustavu nacionalmh raèuna koji su zajedno pripremili UN, MMF, OECD, EUROSTAT i Svjetska
banka, kao i europskoj verziji ESA 95.
Slijedom naprijed navedenih meðunarodnih preporuka, odnosno metodološkog materijala, u
ukupan broj stanovnika Republike Hrvatske ukljuèeni su:
- osobe koje u Republici Hrvatskoj imaju prebavilište i prisutne su u kritiènom trenutku (31. ožujka
2001.),
- osobe koje u Republici Hrvatskoj imaju prebivalište, a odsutne su iz Republike Hrvatske manje od
jedne godine,
- osobe koje borave u Republici Hrvatskoj godinu i duže,
- državljani Republike Hrvatske djelatnici diplomatskih službi i èlanovi njihovih obitelji,
predstavnici u meðunarodnim organizacijama, kao i tzv. detaširani radnici koji se, iako su odsutni
iz zemlje, izuzetno smatraju kao da su prisutni u zemlji u vrijeme popisa, tj. ukljuèilo ih se u
ukupan broj stanovnika Republike Hrvatske, bez obzira na vrijeme trajanja odsutnosti iz zemlje,
- prema Preporukama za popise..., u ukupan broj stanovnika ukljuèene su i sljedeæe skupine osoba:
a) nomadi
b) skitnice
c) osobe u zabaèenim krajevima
d) vojno, mornarièko i diplomatsko osoblje i èlanovi njihovih obitelji, koji su izvan zemlje
e) pomorci trgovaèke mornarice i ribari, koji su na moru u vrijeme Popisa (ukljuèujuæi i one koji
nemaju drugo prebivalište osim smještaja na brodu)
f) graðani koji privremeno rade u drugoj zemlji
g) graðani koji dnevno prelaze državnu granicu radi posla u drugoj zemlji
h) izbjeglice (definirane prema Ženevskoj konvenciji) u zemlji.
280
Osim mjerila privremene odsutnosti, odnosno prisutnosti, vremenskim razdobljem od 12 mjeseci, u
skladu s meðunarodnim preporukama u ukupno stanovništvo Republike Hrvatske ukljuèene su i osobe
koje imaju tijesnu gospodarsku, prometnu i uèestalu vezu s kuæanstvom i obitelji u Republici Hrvatskoj
(èešæi ili rjeði posjeti, uzdržavanje èlanova obitelji, stalna komunikacija itd.).
U Prvim rezultatima Popisa 2001. u ukupan broj stanovnika naselja popisa ukljuèene su i osobe koje
su u naselju popisa boravile u statusu prognanika, dok su u konaènim rezultatima ukljuèeni u ukupan
broj stanovnika svog prebivališta.
Privremeno prisutni u naselju popisa (godinu i duže) koji se rjeðe vraèaju u prebivalište, ukljuèeni
su u ukupan broj stanovnika naselja popisa.
U ukupan broj stanovnika Republike Hrvatske nisu ukljuèene:
- osobe koje su bile, iako imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, odsutne iz Republike Hrvatske
godinu i duže,
- osobe koje su boravile u Republici Hrvatskoj manje od jedne godine,
- prema istim Preporukama za popise..., slijedeæe skupine, koje, iako su se nalazile u zemlji u
kritiènom trenutku, nisu obuhvaæene kao dio ukupnog broja stanovnika:
i) strano vojno, mornarièko i diplomatsko osoblje, te èlanovi njihovih obitelji, koji su
privremeno smješteni u zemlji,
j) strani graðani koji privremeno rade u zemlji,
k) osobe koje traže azil (prema poglavlju V. Preporuke o statistici azilanata iz Preporuka o
statistici meðunarodne migracije),
1) strani graðani koji svakodnevno prelaze državnu granicu radi posla u toj zemlji,
m) strani graðani koji su privremeno u zemlji, npr. turisti.
U skladu s meðunarodnim preporukama, sve osobe za koje su èlanovi kuæanstva izjavili da su
odsutne iz svog prebivališta u Republici Hrvatskoj i borave u inozemnstvu kao izbjeglice, nisu
ukljuèene u ukupan broj stanovnika naselja popisa, odnosno Republike Hrvatske.
Stanovništvo
Osim podataka o pojedinim godinama starosti, podaci se iskazuju prema odreðenim dobnim
skupinama, najèešæe u petogodišnjim dobnim skupinama. Svaka dobna skupina obuhvaæa osobe koje
su navršile godine života unutar granica intervala. Tako su npr. u skupini od 10 do 14 godina djeca koja
imaju 10 i više godina, ali još nisu navršila 15 godina života.
Fertilno žensko ili reproduktivno stanovništvo èine žene èije su granice teoretskog fertilnog i1i
reproduktivnog razdoblja od 15 do 49 godina života.
Pojam radnog kontigneta odnosi se na broj stanovnika odreðene životne dobi, tj. žensko
stanovništvo staro od 15 do 59 godina i muško stanovništvo od 15 do 64 godine života, koje se s
obzirom na teoretsku fiziološku sposobnost smatra radno sposobnim stanovništvom.
Prosjeèna starost ili prosjeèna životna dob oznaèava srednje godine života cjelokupnog stanovništva, ili kako je to uobièajeno, iskazuje se odvojeno za muško i žensko stnovništvo, a odnosi se na
kritièni trenutak Popisa.
Indeks starenja pokazuje odnos broja stanovnika, odnosno udjel (%) stanovnika starih 60 i više
godina prema broju stanovnika starih od 0 do ukljuèivo 19 godina života.
Koeficijent starosti pokazuje odnos broja stanovnika, odnosno (%) stanovnika starih 60 i više godina
prema ukupnom broju stanovnika.
Braèno stanje definira se kao zakonsko braèno stanje svake pojedine osobe u odnosu na Obiteljski zakon.
281
Neoženjenim odnosno neudanom smatraju se djeca i sve osobe koje nikada nisu sklopile brak u
smislu važeæih propisa.
Podatak o broju živoroðene djece odnosi se na ukupan broj živoroðene djece koju je žena rodila, ukljuèujuæi i djecu koja u trenutku Popisa više nisu na životu.
Stalnim stanovnicima naselja popisa smatraju se, kako je to iskazano u definiciji prebivališta, osobe
koje imaju prijavljeno prebivalište stalno mjesto stanovanja u promatranom naselju.
Privremeno prisutnim smatraju se osobe koje su boravile u naselju popisa, odnosno koje su bile
privremeno prisutne u naselju popisa, a stalni su stanovnici drugog naselja u Republici Hrvatskoj,
odnosno strane države.
U Popisu se smatralo da osoba nije odsutna iz naselja popisa ako se svakodnevno vraæala u to
naselje. Takoðer i osoba koja je zbog prirode posla bila odsutna u kritiènom trenutku (ima smjenu u
trajanju od 24 sata ili 48 sati) nije se smatrala odustnom.
Državljanstvo se definira kao stalan pravni odnos pojedine osobe s državom, a koja pojedincu
priznaje poseban pravni status.
Stjecanje hrvatskog državljanstva odreðeno je Zakonom o hrvatskom državljanstvu (NN br. 53/91.)
i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu (NN br. 28/92.).
Osobe koje su imale dvojno državljanstvo tj. osobe koje su uz hrvatsko imaju i neko drugo, dale su
odgovor "hrvatsko i drugo".
Narodnost je obilježje koje oznaèava pripadnost pojedinca narodu ili etnièkoj skupini.
Prema èl. 15 Ustava Republike Hrvatske u Republici Hrvatskoj jamèi se ravnopravnost
pripadnicima svih nacionalnih manjina.
Na pitanje o nacionalnoj pripadnosti popisivaè je trebao upisati toèno onakav odgovor kako se
popisivana osoba izjasnila o narodnosti.
Za djecu do 15 godina odgovor je dao jedan od roditelja, usvojitelj ili skrbnik.
Na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kuæanstva i stanova, èlanak 5. drugi stavak, osobe nisu
bile dužne izjašnjavati se o narodnosnoj pripadnosti. U tom je sluèaju popisivaè upisao odgovor: "Nije
se izjasnila ili izjasnio".
Na temelju popisa nacionalnih manjina navedenih u odredbama Ustavnog zakona o ljudskim
pravima i slobodama i o pravima etnièkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj
(NN br. 105/00.), iskazani su podaci za te naionalne manjine, te podatak o broju osoba koje se nisu
nacionalno izjasnile, te meðu njima i broj osoba koje su se izjasnile o regionalnoj pripadnosti ukupno,
bez navoðenja pripadnosti pojedinoj regiji.
Pod materinskim jezikom podrazumijeva se jezik koji je neka osoba nauèila govoriti u ranom
djetinjstvu, odnosno jezik koji osoba smatra svojim materinskim jezikom, ako se u kuæanstvu govorilo
više jezika.
Podaci se iskazuju za one jezike, kao materinske jezike osim hrvatskog, èije su nacionalne manjine
navedene u odredbama Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etnièkih i
nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj, te za ostale jezike (skupno). Zbog
uobièajenog, u ranijim popisima, iskazivanja materinskog jezika, a kako se dio stanovništva izjasnio o
materinskom jeziku, iskazani su zasebno i podaci o hrvatsko-srpskom, odnosno srpsko-hrvatskom
materinskom jeziku.
Za djecu do 15 godina starosti, odgovor na ovo pitanje dao je jedan od roditelja, usvojitelja ili
skrbnik.
Za nijeme osobe upisan je jezik kojim se u kuæanstvu pretežno govori.
Vjera je obilježje koje oznaèava pripadnost pojedinca odreðenom vjerskom sustavu, i pritom nije
282
važno je li osoba upisana u knjigu pripadnika neke vjere, veæ smatra li se osoba pripadnikom te vjere ili
ne, bez obzira na to je li osoba praktièni vjernik ili nije.
Prema èlanku 40. Ustava Republike Hrvatske u Republici Hrvatskoj jamèi se sloboda savjesti i
vjeroispovjesti i slobodno javno oèitovanje vjere ili drugoga uvjerenja.
Popisivaè je bio dužan na ovo pitanje upisati toèno onakav odgovor kako se popisivana osoba
izjasnila o vjeri.
Na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kuæanstva i stanova, èlanak 5., drugi stavak, osobe se nisu
bile dužne izjašnjavati o vjerskoj pripadnosti. U tom sluèaju popisivaè je upisao odgovor: "Nije se
izjasnila ili izjasnio".
Za djecu mlaðu od 15 godina odgovor na ovo pitanje dao je jedan od roditelja, usvojitelja ili skrbnik.
Pod najvišom završenom školom podrazumijeva se vrsta škole èijim je završavanjem osoba stekla
najvišu razinu obrazovanja.
Podatak u grupi "bez škole" odnosi se na osobe koje nisu išle u školu, djecu preškolske dobi te za
uèenike prvog razreda osnovne škole.
Podatak u grupi " 1-3 razreda osnovne škole" odnosi se na sve osobe koje su završile jedan od tih
razreda i za uèenike drugog, treæeg i èetvrtog razreda osnovne škole.
Podatak u grupi "4-7 razreda osnovne škole" odnosi se na sve osobe koje su završile jedan od tih razreda i za uèenike od petog do osmog razreda osnovne škole.
Podatak u grupi "osnovna škola" odnosi se na sve osobe koje su završile osnovnu (osmogodišnju)
školu, prijašnju osmoljetku ili sedmoljetku, prijašnju nižu gimnaziju, odnosno niže razrede gimnazije,
prijašnju graðansku školu i ostale sliène škole razine "male mature".
"Srednje škole" podijeljene su u tri osnovne škole:
- škole za zanimanja u trajanju 1-3 godine i škole za KV i VKV radnike
- škole za zanimanja u trajanju od 4 i više godina
- gimnazije.
Pismenom se osobom smatra osoba sa ili bez škole ukoliko može proèitati i napisati sastavak u vezi
sa svakidašnjim životom, odnosno koja može proèitati i napisati pismo, bez obzira na kojem jeziku ili
pismu može èitati, odnosno pisati.
Ekonomskom aktivnošæu smatra se svaka aktivnost osoba koje pridonose ili su spremne pridonositi
proizvodnji dobara i usluga tijekom odreðenog razdoblja radi stjecanja sredstava za život.
Radno sposobno stanovništvo èine osobe starije od navršenih 15 godina.
Pretežito aktivno stanovništvo èine sve radno sposobne osobe èiji je položaj prema aktivnosti u vrijeme
Popisa, ili pretežito tijekom 12 mjeseci koji su prethodili Popisu stanovništvu, bio "zaposlen" i "nezaposlen".
Zaposleni prema pretežitoj aktivnosti su sve osobe koje su u vrijeme Popisa, ili pretežito tijekom 12
mjeseci koji su prethodili Popisu, obavljale posao za novac ili plaæanje u naturi, a u cilju stjecanja
sredstava za život.
U zaposlene ulaze i sve osobe koje su u vrijeme Popisa bile trenutaèno odsutne s posla, a koje su se
vratile na posao nakon prestanka razloga odsutnosti.
Položaj u zaposlenju definira odnos svake osobe koja obavlja neku ekonomsku aktivnost prema
njenom zaposlenju, tj. je li osoba zaposlenik, poslodavac, radnik koji radi za vlastiti raèun ili neplaæeni
obiteljski radnik, odnosno pomažuæi èlan.
Zaposlenici u bilo kojem sektoru vlasništva su svi zaposleni, odnosno sve osobe koje prema
formalnom ili neformalnom, po pravilu dobrovoljnom ugovoru, dogovoru s poslodavcem (domaæim
283
ili inozemnim), rade u zemlji ili inozemstvu, za protunaknadu u obliku nadnice, plaæe provizije, isplate
prema uèinku, novcu ili naturi.
Samozaposleni i ne zapošljavaju radnike (bez zaposlenika) su osobe koje u svom poduzeæu, obrtu ili
slobodnom zanimanju samostalno obavljaju posao i koji ne zapošljavaju radnike, a u obavljanju posla
mogu koristiti manju ili neredovitu pomoæ èlanova svoga kuæanstva.
Ovaj se podatak odnosi i na osobe koje nemaju poduzeæe, obrtnièku radnju, slobodno zanimanje ili
neki drugi oblik registrirane djelatnosti, ali samostalno pronalaze i obavljaju odreðene poslove, kao i
npr. poslove uslužnih sezonskih djelatnosti (usluge smještaja i/ili prehrane turista i sl.).
Individualni poljoprivrednici i ne zapošljavaju radnike (bez zaposlenika) su osobe koje samostalno
ili uz manju pomoæ èlanova svoga kuæanstva, ali bez sudjelovanja drugih zaposlenika, obavljaju
aktivnost na svom ili unajmljenom poljoprivrednom gospodarstvu, bez obzira na to jesu li proizvodi i
usluge namijenjeni potrošnji u vlastitom kuæanstvu i/ili prodaji na tržištu.
Samozaposleni i zapošljavaju radnike - poslodavac su osobe koje radeæi u vlastitom poduzeæu,
obrtu, slobodnom zanimanju (sami ili s jednim ili više partnera suvlasnika), obavljaju posao ili samo
upravljaju i vode poslovanje, i koji trajnije zapošljavaju jednu ili više osoba koje kod njih rade kao
zaposlenici.
Individualni poljoprivrednici i zapošljavaju radnike - poslodavac su osobe koje uz sudjelovanje
drugih osoba kao zaposlenika, ili èlanova kuæanstva kojima daju naknadu za rad i/ili uplaæuju
doprinose tj. u statusu su izjednaèeni sa zaposlenicima, obavljaju aktivnost ili samo upravljaju i vode
poslove na svom poljoprivrednom gospodarstvu, tj. osobe koje redovito kao svoju glavnu aktivnost
obavljaju poslove na svom poljoprivrednom gospodarstvu, koristeæi pri tome rad drugih osoba kao
zaposlenika.
Svi koji rade po ugovoru o djelu, autorskom ugovoru ili dobivaju naknadu u gotovini su osobe, koje
kao svoju glavnu aktivnost, u vlastitom domu ili izvan njega, obavljaju posao vezan uz svoju profesiju
ili zvanje, koji je definiran ugovornim odnosom s naruèiteljem posla, a naknadu dobivaju na temelju
ugovora o djelu, autorskog ugovora ili prema nekoj drugoj vrsti ugovornog odnosa.
Pomažuæi èlan obitelji u poduzeæu, obrtu i sl. nekog od èlanova kuæanstva je osoba koja redovito
radi u poduzeæu, obrtu, slobodnom zanimanju i sl. u vlasništvu nekog od èlanova svoga kuæanstva, a za
taj rad ne dobiva nakandu niti se za nju uplaæuju doprinosi.
Pomažuæi èlan obitelji na poljoprivrednom gospodarstvu je osoba, èlan kuæanstva koji redovito radi
na poljoprivednom gospodarstvu u vlasništvu nekog od èlanova kuæanstva i za taj rad ne dobiva
naknadu niti se za nju uplaæuju doprinosi.
Ostali zaposleni su osobe koje su obavljale neku aktivnost, ali zbog specifiènosti njihova statusa ne
može ih se preciznije razvrstati.
Nezaposleni prema pretežitoj aktivnosti su sve osobe koje u vrijeme Popisa, ili pretežito tijekom 12
mjeseci koji su prethodili Popisu, nisu imale posao i poduzimale su aktivnosti za pronalaženje posla.
Nezaposleni, traže prvo zaposlenje su osobe stare 15 i više godina koje nikada nisu radile i koje su u
vrijeme Popisa tražile prvo zaposlenje, bez obzira na to jesu li bile prijavljene službama za
zapošljavanje. Traženje zaposlenja ukljuèuje sve oblike aktivnosti koje je osoba poduzimala da bi
našla posao, u statusu zaposlenika (prijave službama ili privatnim agencijama za zapošljavanje,
podnošenje ponuda, praæenje oglasa, natjeèaja, obilazak i propitivanje u poduzeæima i sl.) ili u statusu
samozaposlene osobe (osnivanje vlastitog poduzeæa, obrta, pribavljanje financijskih sredstava,
traženje dozvola, rješenja i sl.).
Nezaposleni, traže ponovno zaposlenje su osobe koje u vrijeme Popisa nisu radile, jer su prekinule
rad ili ostale bez posla na prijašenjem radnom mjestu i tražile su ponovno zaposlenje, bez obzira na
284
to jesu li prijavljene službama za zapošljavanje.
Poljoprivredno stanovništvo èine osobe èije se zanimanje prema Nacionalnoj klasifikaciji
zanimanja nalazi u vrsti zanimanja "poljoprivredni, lovno-uzgojni, šumski radnici i ribari" i u vrsti
zanimanja "jednostavna poljoprivredna, šumarska i ribarska zanimanja", kao i sve osobe koje oni
uzdržavaju.
Glavni izvori sredstava za život
U Popisu su se za svaku osobu prikupljali podaci o glavnim izvorima prihoda kojima osoba
podmiruje životne potrebe.
Izvori prihoda su sve vrste glavnih prihoda koje je osoba ostvarivala tijekom 12 mjeseci koji su
prethodili Popisu stanovništva.
Prihodi ukljuèuju dohodak i prihod od redovitog i povremenog rada, sve vrste mirovina i dodataka,
redovitih i povremenih socijalnih naknada, prihoda od svih vrsta imovinskih prava, te povremena
primanja od fizièkih i pravnih osoba u obliku darova, poklona ili bilo koje vrste pomoæi u novèanom ili
nenovèanom obliku.
Prihodi od rada odnose se na prihode od stalnog ili povremenog rada.
Prihodi od stalnog rada podrazumijevaju sva redovita primanja i prihode, koji se ostvaruju radom,
odnosno obavljanjem zanimanja, bez obzira na to jesu li ostvarena u novcu ili naturi.
U prihode od stalnog rada spadaju primanja zaposlenika, tj. plaæe od nesamostalnog rada
(ukljuèujuæi i druge vrste dohodaka vezane uz zaposlenje kao prekovremeni rad, napojnice, dodatne
naknade i sl.), kao i primanja od samostalnog rada neto vlasnièki dohodak u novcu ili naturi koja
poslodavci, vlasnici koji samostalno obavljaju djelatnost, ostvaruju radom u svojim poduzeæima,
radnjama, slobodnim zanimanjima, poljoprivrednim gospodarstvima, ali i primanja koja ostvaruju
osobe radeæi poslove na temelju ugovora o djelu, autorskog ugovora ili izravnom pogodbom za
neposredno plaæanje. Stalni rad i redovitost ostvarenih prihoda i primanja od njega, podrazumijeva i
rad s povremenim ali kraæim prekidima ili zastojima u ostvrivanju naknada, najèešæe uzrokovani
poremeæajima u poslovanju, teškoæama u naplati prodane robe i usluga ili nedostatkom sredstava u
nabavi repromaterijala i sl.
Prihodi od povremenog rada podrazumijevaju sve vrste novèanih ili nenovèanih prihoda ili
primanja koji se ostvaruju od rada koji nema poznatu ili dogovorenu periodiku i trajanje, bez obzira je li
takav rad obavila osoba kao svoju jedinu aktivnost, pa je, prema tome, za takvu osobu to i jedini izvor
prihoda za život, ili osoba koja takav rad obavlja kao svoj dodatni posao, pa je takav prihod dodatna,
druga vrsta primanja.
Mirovina (starosna, invalidska, obiteljska) primanje je koje se odnosi samo na onu osobu na èije ime
glasi rješenje, bez obzira na to je li osoba mirovinu ostvarila u zemlji ili inozemstvu.
Socijalna naknada podrazumijeva novèana primanja koja dobivaju osobe prema raznim osnovama
stjecanja kao što su primanja na ime porodnog dopusta, bolovanja preko 42 dana, tjelesnog ošteæenja i
tuðe njege, socijalna pomoæ, rehabilitacija i zapošljavanje invalidnih osoba, djeèji dodatak, naknade
osobama u statusu prognanika, povratnika i sl.
Prihodi od mirovine odnose se na prihode koje ostvaruju one osobe na èije ime glasi imovina i
imovinska prava steèena ranijim radom, a ukljuèuju prihode od: najma soba, stana, kuæe, garaže,
poslovnog prostora, zemlje, pokretne imovine (auta, broda, stoke i sl.), zatim prihode od dividendi na
dionice ili rasporedene dobiti poduzeæa, prihode od patenata, licenci, autorskih prava, te štednja i
prihodi od kamata na štedne uloge i kamata na obveznice i druge vrijednosne papire i sl.
Ostali prihodi su prihodi koje osoba ostvaruje rješenjem ili ugovorom, tj. dokumentom koji glasi na
285
ime i na rok, a odnose se na stipendije, prekvalifikacije, nezaposlenost, ali i na neka jednokratna
primanja kao što su: nagrade za uspjeh tijekom školovanja, primanja od osiguravajuæih zavoda na ime
ozljede, invalidnosti ili smrti, primanja od osiguravajuæih zavoda na ime ošteæene ili uništene imovine,
primanja za nacionaliziranu ili ekpropriranu imovinu, alimentacija i sl.
Povremena potpora drugih je neobvezatna novèana ili nenovèana pomoæ koju osoba može dobiti od
drugih osoba, srodnika ili nesrodnika i/ili subjekata kao što su udruge, najèešæe humanitarnog ili
vjerskog karaktera, Crvenog križa, Caritasa i sl.
Invalidnost je definirana, u najširem smislu rijeèi, kao stanje organizma nastalo zbog bolesti,
ozljede ili priroðene mane, èije su posljedice trajno, djelomièno ili potpuno smanjenje sposobnosti
èovjeka za normalan društveni život, a time i za privreðivanje. Invalidnost je smanjenje ili gubitak
odre-ðenih sposobnosti koji nastaje zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju, koji se ne može
otkloniti lijeèenjem ili mjerama medicinske rehabilitacije. U invalidnost nije ukljuèen alkoholizam,
osim u sluèaju kada je osoba imala rješenje o invalidskoj mirovini, bez obzira na to što popisivaè nije
imao uvid u dokumentaciju.
Uzrok invalidnosti odnosi se na pojavu koja je uzrokovala invalidnost, U ovom se Popisu ti uzroci
dijele na:
- od roðenja, a odnosi se na invalidnost osobe od roðenja (sljepoæa, gluhoæa, nedovoljna duševna
razvijenost, tjelesne deformacije, ošteæenje pri porodu),
- Drugi sujetski rat i njegove posljedice, a odnosi se na invalidnost osobe (misli se na pripadnike
bilo koje vojske ili civilne osobe) zbog ratnih djelovanja (i ne samo ranjavanja nego i bolesti) ili
kao posljedicu djelovanja zaostalih eksplozivnih naprava nakon rata,
- Domovinski rat i njegove posljedice, a odnosi se na invalidnost osobe (misli se na posljedice
Domovinskog rata na vojne i civilne osobe) kao posljedice ranjavanja ili bolesti ili kao
posljedice djelovanja zaostalih eksplozivnih naprava nakon rata,
- invalid rada, a odnosi se na invalidnost osoba za koje je invalidska komisija utvrdila da je
invalidnost uzrokovana radom (mora imati rješenje Povjerenstva za reviziju invaliditeta),
- bolest, a odnosi se na invalidnost osobe kao posljedicu bilo koje bolesti,
- prometna nesreæa, a odnosi se na invalidnost osobe kao posljedicu prometne nesreæe i
- ostalo, a odnosi se na invalidnost osobe kao posljedicu nekih drugih nesreæa (u kuæi, u šetnji,
sportu i sl.) ili trovanja, a ukljuèene su i posljedice bolesti u starosti.
Fizièka pokretljivost se odnosi na fizièki status invalidne osobe, uz podjelu u ovom Popisu na
sljedeæe modalitete:
- sasvim pokretan, a odnosi se na osobu koja se mogla kretati sama bez ikakvih pomagala,
- trajno ogranièeno pokretan uz pomoæ štapa, štaka ili hodalice, a odnosi se na osobu koja se trajno
mogla ogranièeno kretati i to samo uz neko od navedenih pomagala (ukljuèujuæi i protezu ruke ili
noge) ili pomoæ druge osobe,
- trajno ogranièeno pokretan uz pomoæ invalidskih kolica, a odnosi se na osobu koja je bila trajno
ogranièeno pokretna i mogla se kretati samo uz pomoæ invalidskih kolica i
- trajno nepokretan, a odnosi se na osobu koja je bila trajno nepokretna, nije se mogla kretati ni uz
kakvu pomoæ, tj. ležala je u krevetu bez moguænosti samostalnog pokretanja tijela.
Povratnicima s rada u inozemstvu smatraju se osobe koje su razdoblju prije ovog Popisa radile kod
stranog poslodavca ili samostalno, a prije povratka u zemlju prekinule su, odnosno napustile taj rad,
bez obzira na razloge (mirovina, gubitak posla u inozemnstvu, obiteljske prilike i sl.).
Pod radom u inozemnstvu smatra se rad u zemljama izvan granica bivše SFRJ.
286
Kuæanstvo
U skladu s meðunarodnim preporukama u Popisu 2001. razlikovana su dva tipa kuæanstva: privatno
i institucionalno kuæanstvo. Za "privatno kuæanstvo" uglavnom se koristi naziv "kuæanstvo".
Privatna kuæanstva dijele se na:
a) obiteljska kuæanstva - kuæanstva u kojima postoji jedna ili više užih obitelji;
b) neobiteljska koja se dijele na samaèka i višeèlana neobiteljska kuæanstva koja su sastavljenja
od braæe i sestara, bake, djeda i unuka i sl., kao i nesrodnika koji zajednièki troše svoje
prihode.
Pod užom obitelji podrazumijeva se zajednica koja se sastoji samo od braènog para ili od roditelja
(oba ili jednog) i njihove djece koja nisu u braku i ne žive u izvanbraènoj zajednici i nemaju vlastitu
djecu u istom kuæanstvu.
S obzirom na sastav uže obitelji, definirani su slijedeæi tipovi užih obitelji: braèni par bez djece,
braèni par s djecom, majka s djecom i otac s djecom.
Kod formiranja uže obitelji uzimana je u obzir izjava o zajednièkom životu, a ne formalno-pravno
braèno stanje.
Braènom zajednicom smatra se svaka zajednica za koju je izjavljeno da je sklopila brak pred tijelima
ovlaštenim za sklapanje braka.
Izvanbraènom zajednicom smatra se svaka zajednica muškarca i žene koji imaju isto prebivalište i
žive u istom kuæanstvu; izjavljeno je da nisu sklopili brak pred tijelima koja su ovlaštena za sklapanje
braka.
Institucionalno kuæanstvo obuhvaæa osobe za èiji smještaj i ishranu skrbi neka ustanova. Pod
ustanovom se podrazumijeva u pravilu pravna osoba koja je osnovana sa svrhom dugotrajnog
institucionalnog udomljavanja i brige za odreðene skupine osoba.
Prema tipu se institucionalna kuæanstva dijele na: obrazovne institucije, zdravstvene i institucije za
umirovljene ili starije osobe, vojne institucije, vjerske institucije i ostale institucije.
Pod osnovom korištenja stana podrazumijeva se pravna osnova stanovanja na temelju koje
kuæanstvo koristi cijelu stambenu jedinicu ili njezin dio.
U Popisu su prikupljeni slijedeæi statusi stanovanja kuæanstva:
- "privatno vlasništvo ili suvlsništvo"; jedan od èlanova kuæanstva je vlasnik ili suvlasnik stana,
- "najmoprimac sa zaštiæenom najamninom"; kuæanstvo koristi stan na osnovi toga što jedan od
èlanova kuæanstva ima ugovor o najmu stana prema kojem se plaæa zaštiæena najamnina (bivši
nositelj stanarskog prava ili drugi najmoprimac sa zaštiæenom najamninom, kuæanstva prognanika
i izbjeglica koji privremeno stanuju u tuðim stanovima, a na temelju rješenja državnih i lokalnih
tijela uprave),
- "najmoprimac sa slobodno ugovorenom najamninom"; kuæanstvo koristi cijeli stan na osnovi
pismenog ugovora ili usmenog sporazuma s vlasnikom stana s najmoprimcem sa zaštiæenom
najamninom,
- "najam dijela stana (podstanar); kuæanstvo koristi dio stana na osnovi ugovora (sporazuma) s
vlasnikom stana ili s najmoprimcem koji plaæa zaštiæenu ili slobodnu najamninu,
- "srodstvo s vlasnikom ili najmoprimcem stana"; kuæanstvo stanuje u stanu na osnovi srodstva s
vlasnikom, odnosno najmoprimcem stana,"
- "ostalo"; ovaj status je upisan za sva kuæanstva koja stanuju u prostorijama i objektima koji nisu
stanovi prema definiciji stana; samaèka i obiteljska kuæanstva prognanika, koja se nalaze u
organiziranom smještaju; institucionalna kuæanstva u kolektivnim stanovima; institucionalna
287
kuæanstva u "obiènim" stanovima u stambenim zgradama; kuæanstva izbjeglica, prognanika i
drugih osoba, koje nemaju pismenu suglasnost nadležnog tijela o korištenju stana ili pismenu
ili usmenu suglasnost vlasnika stana (fizièke ili pravne osobe).
c) Popis 2011. stanovništvo
Na temelju Zakona o popisu stanovništva, kuæanstva i stanova 2011. (Narodne novine, br. 92/12),
proveden je Popis 2011. u razdoblju od 1. do 28. travnja 2011. prema stanju 31. ožujka u 24 sata što se
smatra kritiènim trenutkom Popisa.
Popis 2011. usklaðen je s meðunarodnim standardima kako bi se osigurala usporedivost podataka te
su u pripremi primijenjene Preporuke Konferencije europskih statistièara za popise stanovništva i
stanova 2010. godine, pripremljene u suradnji s Ekonomskom komisijom UN-a za Europu i
Statistièkim uredom Europske unije Eurostatom, Uredbom (EZ) br. 763/2008 Europskog parlamenta i
Vijeæa Europske unije o popisima stanovništva i stanova, Uredba (EZ) br. 1201/2009 koja
implementira Uredbu br. 763/2008 u pogledu tehnièkih specifikacija obilježja te razine prikazivanja
obilježja.
Ukupan broj stanovnika
U Popisu 2011., u skladu s meðunarodnim statistièkim standardima, za definiranje ukupnog
stanovništva primjenjuje se koncept uobièajenog mjesta stanovanja (place of usual residence).
Prema tom konceptu ukupnim stanovništvom naselja Popisa odnosno zemlje smatraju se sve osobe
koje u tom naselju odnosno zemlji imaju svoje uobièajeno mjesto stanovanja.
Uobièajenim mjestom stanovanja smatra se ono mjesto gdje osoba provodi veæinu svoga dnevnog
vremena bez obzira na kratkotrajnu odsutnost iz tog mjesta (npr. zbog odlaska na odmor, putovanje,
lijeèenje, u posjet i sl).
U skladu s definicijom uobièajenog mjesta stanovanja, ukupan broj stanovnika obuhvaæa:
- osobe koje uoèi kritiènog trenutka Popisa žive neprekidno u svome uobièajenome mjestu
stanovanja barem 12 mjeseci
- osobe koje su tijekom 12 mjeseci uoèi kritiènog trenutka Popisa došle u svoje uobièajeno mjesto
stanovanja s namjerom da u njemu ostanu barem godinu dana.
Dakle, razdoblje od jedne godine i dulje te namjera prisutnosti/odsutnosti od najmanje jedne godine
osnovni su kriteriji za ukljuèivanje ili iskljuèivanje osoba iz ukupnog stanovništva zemlje odnosno
naselja Popisa.
U skladu s meðunarodnom statistièkom definicijom ukupnog stanovništva zemlje, èlanak 15.
Zakona o Popisu 2011. definira osobe koje neæe biti ukljuèene u ukupan broj stanovnika Republike
Hrvatske. To su:
- osobe koje u Republici Hrvatskoj imaju prebivalište, a u kritiènom trenutku Popisa odsutne su
dulje od jedne godine ili namjeravaju biti odsutne dulje od jedne godine, a u Republiku Hrvatsku ne
dolaze tjedno. Iznimka su diplomatsko i vojno osoblje Republike Hrvatske zajedno s èlanovima
njihovih obitelji, bez obzira na trajanje odsutnosti u inozemstvu
- osobe koje u Republici Hrvatskoj imaju boravište kraæe od jedne godine i ne namjeravaju ostati u
Republici Hrvatskoj dulje od jedne godine
- studenti koji studiraju u inozemstvu bez obzira na uèestalost dolaska u Republiku Hrvatsku s
iznimkom studenata koji svakodnevno prelaze granicu.
Podaci prema starosti objavljuju se prema pojedinaènim godinama starosti te prema petogodišnjim
dobnim skupinama zakljuèno sa skupinom „95 i više“.
288
Starosna skupina obuhvaæa osobe koje su navršile godine života unutar granica intervala. Tako su
npr. u skupini 15 - 19 godina obuhvaæene osobe koje imaju 15 i više godina, ali još nisu navršile 20
godina života.
- Prosjeèna starost oznaèava srednje godine života cjelokupnog stanovništva odreðenog prostora
(zemlje, grada itd.), a izraèunava se kao aritmetièka sredina starosti stanovništva.
- Indeks starenja je postotni udjel osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0 - 19
godina. Indeks veæi od 40% kazuje da je stanovništvo odreðenog podruèja zašlo u proces starenja.
- Koeficijent starosti je postotni udjel osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu.
Osnovni je pokazatelj razine starenja, a kad prijeðe vrijednost 12%, smatra se da je stanovništvo
odreðenog podruèja zašlo u proces starenja.
- Ženama u fertilnoj dobi smatraju se žene u dobi od 15 do 49 godina, što se okvirno smatra
razdobljem tijekom kojeg je žena fiziološki sposobna za raðanje.
- Radno sposobno stanovništvo odnosi se na osobe u dobi od 15 do 64 godine života.
Državljanstvo je pravno stanje osobe odreðeno pripadanjem državi, što znaèi da uživa prava i snosi
obaveze koje ta država, njezin ustav ili uprava predviðaju za njezine ljude (državljane).
Podaci Popisa 2011. prema državljanstvu prikazuju se za hrvatske državljane (unutar njih i podatak
za dvojno državljanstvo hrvatsko i drugo), strane državljane, osobe bez državljanstva te osobe s
nepoznatim državljanstvom (odgovor nije bio upisan).
Narodnost je obilježje koje oznaèava pripadnost pojedinca narodu ili etnièkoj skupini.
Narodnost se tumaèi i kao osjeæaj pripadnosti društvenoj zajednici (narodu) koju obilježava
etnièko, jezièno i kulturno srodstvo njezinih pripadnika te svijest o cjelovitosti vlastite zajednice i
njezine posebnosti u odnosu prema drugim takvim zajednicama.
Na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kuæanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011.
godine, èlanka 7. stavka 2., osoba se na pitanje o nacionalnoj pripadnosti mogla slobodno izjasniti. Ako
se osoba na to pitanje izjasnila u smislu regionalne, vjerske ili bilo koje druge pripadnosti, popisivaè je
bio dužan upisati takav odgovor. Ako se osoba nije željela izjasniti, popisivaè je oznaèio odgovor „ne
izjašnjava se“.
Pod materinskim jezikom podrazumijeva se jezik koji je osoba nauèila govoriti u ranom djetinjstvu
odnosno jezik koji osoba smatra svojim materinskim jezikom, ako se u kuæanstvu govorilo više jezika.
Podaci Popisa 2011. prema materinskom jeziku prikazuju se tako da se najprije ispisuje podatak za
hrvatski jezik, potom za jezike nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, a zatim za ostale jezike.
Vjera je obilježje koje oznaèava pripadnost pojedinca odreðenomu vjerskom sustavu i pritom nije
važno je li osoba upisna u knjigu pripadnika neke crkve odnosno vjerske zajednice niti je li osoba
praktièki vjernik ili nije.
Na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kuæanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine
èlanka 7. stavka 2., osoba se na pitanje o vjerskoj pripadnosti mogla slobodno izjasniti. Ako se osoba
nije željela izjasniti, popisivaè je oznaèio odgovor „ne izjašnjava se“.
U Popisu 2011. nije se postavljalo pitanje o pripadnosti pojedinoj vjerskoj zajednici pa se stoga ti
podaci i ne objavljuju (iako se manji broj osoba izjasnio u smislu pripadnosti pojedinoj crkvi odnosno
vjerskoj zajednici).
NAPOMENA:
Podaci Popisa 2011. nisu neposredno usporedivi s podacima Popisa 2001. ni s podacima prijašnjih
popisa jer se statistièka definicija ukupnog stanovništva primijenjena u Popisu 2011. razlikuje od onih
koje su primijenjene u prijašnjim popisima.
289
Iako se podaci obaju popisa, 2001. i 2011., temelje na konceptu „uobièajenog mjesta stanovanja“,
oni nisu neposredno usporedivi. To je tako najprije zbog namjere odsutnosti/prisutnosti, koja se nije
uzimala u obzir u Popisu 2001., a potom i stoga što je Popis 2001. u ukupan broj stanovnika ukljuèivao i
osobe odsutne godinu i dulje koje su se umjesto stalnog stanovanja vraæale sezonski i mjeseèno (te se
osobe u Popisu 2011. ne ukljuèuju u ukupan broj stanovnika).
d) Vitalna statistika
Živoroðenim se smatra svako dijete koje pri roðenju diše i pokazuje druge znakove života kao što su:
kucanje srca, pulsiranje pupèane vrpce i nedvojbeno kretanje voljnih mišiæa.
Mrtvoroðenim se smatra dijete roðeno, odnosno izvaðeno iz tijela majke, bez ikakvih znakova
života, tj. ako nije disalo, niti pokazivalo neki drugi znak života, a nošeno je dulje od 28 tjedana.
Od 2001. godine prema preporukama Skupštine Svjetske zdravstvene organizacije i Meðunarodnog
udruženja ginekologa i porodnièara (FIGO) mrtvoroðenim djetetom smatra se dijete roðeno, odnosno
izvaðeno iz tijela majke, bez ikakvih znakova života tj. ako nije pokazivalo neki drugi znak života, a
nošeno je dulje od 22 navršena tjedna trudnoæe i imalo je 500 grama ili više porodne težine. Izbacivanje
mrtvog ploda koji je nošen manje od 22 tjedna trudnoæe i imao je 499 grama ili manje porodne težine
smatra se pobaèajem (abortusom) bez obzira na to je li rijeè o spontanom ili namjernom prekidu
trudnoæe i ne registrira se u državnim maticama niti su ti podaci iskazani u ukupnom broju
mrtvoroðenih.
Braènim se djetetom smatra dijete roðeno u braku sklopljeno prema zakonskim odredbama ili je
roðeno u okviru 300 dana nakon prestanka braka.
Struènom pomoæi kod roðenja smatra se pomoæ doktora medicine ili diplomirane primalje. Da bi se
dobio ukupan broj djece roðene uz struènu pomoæ treba zbrojiti roðene u "zdravstvenoj ustanovi" i
roðene "na drugom mjestu sa struènom pomoæi".
Pri odreðivanju reda roðenja djeteta uzeta su u obzir sva djeca majke (živoroðena i mrtvoroðena),
bez obzira jesu li roðena u braku ili izvan braka.
Prirodni prirast, odnosno prirodni pad stanovništva je razlika izmeðu broja živoroðene djece i
umrlih osoba.
Umrli je svaka živoroðena osoba kod koje je nastupio prestanak svih vitalnih funkcija koje
zapoèinju roðenjem bez moguænosti ponovnog oživljavanja. Ovdje nisu ukljuèeni mrtvoroðeni.
Uzrokom smrti smatraju se bolesti, bolesna stanja ili ozljede koje su prouzrokovale smrt, ili su
izazvale druge komplikacije koje su bile neposredni uzrok smrti. Uzroci smrti razvrstavaju se prema
"Meðunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema", X. reviziji od 1994. godine.
Sklopljeni brak je zakonski uspostavljena veza muškarca i žene, zakljuèena pred nadležnim tijelom
za voðenje državne matice vjenèanih.
Razvedeni brak je braèna zajednica raskinuta pravomoænom presudom nadležnog suda.
Obuhvat i usporedivost
Podaci za živoroðene i umrle osobe do 1997. g. obraðivani su prema prebivalištu majke, odnosno
umrle osobe, a podaci o sklopljenim i rastavljenim brakovima do 1999. godine prema prebivalištu
mladoženje, odnosno posljednjem zajednièkom prebivalištu muža i žene.
Od 1998. godine podaci vitalne statistike obraðeni su prema prebivalištu u trenutku vitalnog
dogaðaja ukljuèujuæi odsutnost, odnosno prisutnost godinu i više. Naime, podaci vitalne statistike
prikupljaju se i obraðuju u skladu s definicijom iz preporuka UN-a i Eurostata, ESA-e SNA. Prema toj
290
definiciji prikupljaju se i obraðuju podaci o broju živoroðene djece i o umrlim osobama od 1998., a o
sklopljenim i razvedenim brakovima od 2000. godine.
Kod usporedbe podataka o mrtvoroðenoj djeci potrebno je uzeti u obzir promjenu definicije mrtvoroðenog djeteta.
Izvori i naèini prikupljanja podataka
Izvor podataka o stanovništvu i kuæanstvima su popisi stanovništva koji se provode svakih deset
godina prema jedinstvenoj metodologiji na cijelom podruèju države.
Za živoroðene, mrtvoroðene, umrle i vjenèane izvori su podataka državne matice, a za razvedene
brakove registri i spisi nadležnih sudova.
d) Migracija stanovništva
Migracija ili preseljavanje stanovništva je prostorno kretanje stanovništva iz prijašnjeg mjesta
prebivališta u drugo mjesto s namjerom da se u tom mjestu stalno nastani.
Doseljenim se stanovništvom smatra ono stanovništvo koje je prijavilo prebivalište u nekom naselju
Republike Hrvatske, a njihovo je prethodno prebivalište bilo u drugom naselju u Republici Hrvatskoj
ili u inozemstvu.
Odseljenim se stanovništvom smatra ono stanovništvo koje je odjavilo prebivalište iz nekog naselja
u Republici Hrvatskoj s namjerom da ga prijavi u drugom naselju Republike Hrvatske ili u nekoj
stranoj državi.
3. Zdravstvena zaštita
Definicije i objašnjenja
Zdravstvene ustanove se osnivaju na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini.
Zdravstvene ustanove na primarnoj razini su dom zdravlja, ustanova za hitnu medicinsku pomoæ i
ustanova za zdravstvenu njegu u kuæi.
Dom zdravlja je zdravstvena ustanova koja ima organiziranu primarnu zdravstvenu zaštitu na
podruèju za koje je osnovan. Djelatnost doma zdravlja obuhvaæa: opæu medicinu, zdravstvenu zaštitu
žena i djece, školsku medicinu i zubozdravstvenu djelatnost.
Ustanova za hitnu medicinsku pomoæ provodi mjere hitne medicinske pomoæi i osigurava prijevoz
oboljelih, unesreæenih i ozlijedenih u odgovarajuæu zdravstvenu ustanovu i pruža medicinsku pomoæ
za vrijeme prijevoza.
Ustanova za zdravstvenu njegu u kuæi provodi zdravstvenu njegu i rehabilitaciju bolesnika po
uputama i struènim nadzorom doktora medicine.
Zdravstvene ustanove na sekundarnoj razini su poliklinika, bolnica i ljeèilište.
Poliklinika je zdravstvena ustanova u kojoj se obavlja specijalistièko-konzilijarna zdravstvena
zaštita, dijagnostika i medicinska rehabilitacija osim bolnièkog lijeèenja.
Bolnièka djelatnost obuhvaæa dijagnostiku, lijeèenje i medicinsku rehabilitaciju, zdravstvenu
njegu, boravak i prehranu u opæim i specijalnim bolnicama.
Zdravstvene ustanove na tercijarnoj razini su državni zdravstveni zavodi.
Državni zdravstveni zavodi su zdravstvene ustanove za obavljanje struènih i znanstvenoistraživaèkih zdravstvenih funkcija iz okvira prava i dužnosti Republike na podruèju javnozdravstvene djelatnosti, transfuzijske medicine, kontrole imunobioloških preparata, kontrole lijekova,
imunoloških proizvoda, medicine rada, zaštite od zraèenja i toksikologije.
291
Klinièke ustanove su zdravstvene ustanove koje ispunjavaju uvjete za izvoðenje nastave. Klinièke
su ustanove klinika, klinièka bolnica, klinièki bolnièki centar.
Zdravstveni djelatnici su osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja ili neposredno
pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu, uz obvezno poštivanje moralnih i etièkih naèela zdravstvene
struke.
Zdravstveni suradnici su osobe koje nisu završile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a rade u
zdravstvenim ustanovama i sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite.
Pod posjetom se podrazumijeva svaki dolazak pacijenta lijeèniku ili drugom zdravstvenom
djelatniku, odnosno zdravstvenom suradniku u ordinaciji, kuæi ili na drugom mjestu, radi ostvarivanja
zdravstvene zaštite.
Sistematski pregled je pregled odreðenih skupina stanovništva (npr. predškolska djeca, zaposleni,
žene u fertilnoj dobi itd.) radi utvrðivanja zdravstvenog stanja, a provodi se prema utvrðenoj
metodologiji.
Obuhvat i usporedivost
Podaci se odnose na Grad Zagreb na sve djelatnike zaposlene u zdravstvu (neovisno o ugovoru
Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje).
Zakonom o zdravstvenom osiguranju (NN 94/01, 38/02, 149/02) u okviru zdravstvenog osiguranja,
osiguravaju se osiguranici za sluèaj ozljede na radu i profesionalne bolesti u cjelosti. Ranijih godina
poslodavci su bili obvezni osigurati zaposlene kod osiguravajuæih društava za sluèaj ozljede na radu, te
su podaci o broju ozljeda na radu bili manjkavi. Od 2002. godine korišteni su podaci mjeseènih izvješæa
doktora zdravstvene zaštite, koji su u prvom kontaktu s ozljeðenima.
Od sijeènja 1996. god. prema Zakonu o radu (NN br. 38/95) proširena su prava korištenja porodnog
dopusta do 3 god. djetetova života za majke koje rode blizance, treæe ili više djece, a od travnja 1996. to
pravo mogu koristiti i nezaposlene majke, ali od dana djetetova života. Od 2002. godine isplaæuje se
porodni dopust do 2 godine djetetova života za blizance, treæe i èetvrto dijete, odnosno više djece.
Nezaposlene majke imaju pravo na isplatu naknade za svako roðeno dijete u trajanju od šest mjeseci.
Izvori i naèin prikupljanja podataka
Podaci za zdravstvenu zaštitu dobiveni su od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,
Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", Zavoda za
hitnu medicinu Grada Zagreba te Poliklinike za reumatske bolesti, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju
"Dr. Drago Èop".
4. Socijalna skrb
Definicije i objašnjenja
Centri za socijalnu skrb odnosno službe za socijalnu skrb su ustanove koje prema Zakonu o
socijalnoj skrbi, pružaju struènu i socijalnu pomoæ u raznim oblicima osobama kojima je pomoæ
potrebna.
Korisnikom socijalne skrbi smatra se svaka osoba koja je u toku izvještajne godine, jednom, ili više
puta, koristila neki od oblika socijalne skrbi.
Pravom, mjerom ili uslugom socijalne skrbi smatra se svaki sluèaj provedene socijalne skrbi na
temelju zakona i propisa o socijalnoj skrbi te odgovarajuæih propisa obiteljskog zakonodavstva.
292
Domovi za socijalnu skrb o djeci i mladeži pružaju smještaj, prehranu, odgoj, zdravstvenu zaštitu,
školovanje, osposobljavanje za rad te odgovarajuæe oblike struène pomoæi djeci i mladeži bez
odgovarajuæe roditeljske skrbi, tjelesno i mentalno ošteæenoj djeci, te djeci i mladeži s poremeæajima u
ponašanju.
Domovi za socijalnu skrb o odraslim i starijim osobama ustanove su koje pružaju organizirano
stanovanje, prehranu, pomoæ i njegu, zdravstvenu zaštitu, odmor i rekreaciju tjelesno i mentalno
ošteæenim, bolesnim te starim i nemoænim osobama.
Ustanove za dnevni boravak djece osiguravaju djeci njegu, ishranu i odgoj, a obuhvaæaju djeèje
jaslice i vrtiæe, ukljuèujuæi i vjerske. Djeèje jaslice ostvaruju potreban odgojni utjecaj na djecu do
navršene treæe godine starosti, a djeèji vrtiæi od tri godine do polaska u školu.
Ustanove za smještaj uèenika - studenata obuhvaæaju uèenièke i studentske domove.
Uèenièki dom je ustanova koja pruža smještaj i prehranu uèenika za vrijeme školovanja te organizira
i odgojno-obrazovni rad kulturne i druge aktivnosti uèenika.
Studentski domovi osiguravaju smještaj studentima visokih uèilišta za vrijeme studija, može biti
osigurana i prehrana.
Izvor i naèin prikupljanja podataka
Podaci o ustanovama za socijanu skrb prikupljaju se redovitim statistièkim izvještajima od ustanova
za socijalnu skrb o djeci, mladeži i odraslima, i to svake druge godine, a o korisnicima, pravima,
uslugama i mjerama socijalne skrbi godišnjim izvještajima od Centara za socijalnu skrb, odnosno
Službi socijalne skrbi. Podaci za društvena davanja za djecu dobiveni su od Hrvatskog zavoda za
mirovinsko osiguranje Središnja služba Zagreb, te Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
U ožujku 1992. godine obavljen je popis prognanika u Republici Hrvatskoj, a podaci o prognanima i
izbjeglima dobiveni su od Ureda za prognanike, povratnike i izbjeglice.
5. Mirovinsko i invalidsko osiguranje
Definicije i objašnjenja
Osiguranicima se smatraju osobe (prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, NN br. 102/98.) koje
su obavezno osigurane u skladu s èlancima 10 do 16, osobe kojima je prestalo obvezno mirovinsko
osiguranje, a koje se mogu osigurati na produženo osiguranje (èl. 17) i osobe osigurane u odreðenim
okolnostima (èlanci 18 do 20).
Korisnikom mirovine (invalidske, starosne i obiteljske) podrazumijeva se osoba koja je stekla pravo
na osnovi Zakona o mirovinskom osiguranju. Od sijeènja 1999. u korisnike mirovina ukljuèeni su i
korisnici prava na temelju preostale radne sposobnosti, neposredne opasnosti od invalidnosti i izmjene
radne sposobnosti koji su ta prava ostvarili prema propisima koji su važili do 31. prosinca 1998. Od 1.
sijeènja 1999. ta se prava provode po službenoj dužnosti na invalidsku mirovinu zbog profesionalne
nesposobnosti za rad prema odredbama navedenog Zakona.
Mirovinski staž obuhvaæa staž prema Zakonu o mirovinskom osiguranju na temelju kojeg se
ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja.
U podacima o korisnicima mirovina nisu ukljuèeni podaci o korisnicima mirovina Hrvatske vojske i
hrvatskih branitelja Grada Zagreba.
Izvori i naèin prikupljanja podataka
Podaci o mirovinskom i invalidskom osiguranju dobiveni su od Hrvatskog zavoda za mirovinsko
osiguranje - Središnja služba Zagreb.
293
6. Zaposlenost, nezaposlenost i zapošljavanje
Definicije i objašnjenja
Zaposleni su osobe koje su zasnovale radni odnos s poslodavcem na odreðeno ili neodreðeno
vrijeme, neovisno o duljini radnog vremena i vlasništvu poslovnog subjekta. U zaposlene ukljuèujemo
pripravnike (vježbenike), osobe na porodnom dopustu, bolovanju i osobe koje su iz bilo kojeg razloga
odsutne s posla, do prekida radnog odnosa. Zaposleni su i osobe koje rade u vlastitom trgovaèkom
društvu, poduzeæu, obrtu ili slobodnoj profesiji.
Stupanj struènog obrazovanja podrazumijeva najvišu obrazovnu razinu koju je zaposleni stekao
završavanjem odgovarajuæe škole, završavanjem teèaja ili polaganjem ispita kojima se dobiva
obrazovni stupanj ili provjeravanjem struènosti koju organizira poslovni subjekt. Za svaki stupanj
struènog obrazovanja osoba posjeduje odgovarajuæi službeni dokument (diplomu, svjedodžbu,
rješenje ili uvjerenje). Osobe koje nemaju neki od ovih i njima ravan dokument smatraju se
nekvalificiranim radnicima.
Izvor i naèin prikupljanja podataka
Broj zaposlenih iskazani sa stanjem 31. ožujka, rezultat su redovitog statistièkog istraživanja koje se
provodi jednom godišnje. Podaci su prikupljeni izvještajem (obrazac RAD-1G) koje pravne osobe
popunjavaju na temelju evidencija o zaposlenima.
Zaposleni u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija obraðuju se na temelju podataka matiène
evidencije o osiguranicima mirovinskog osiguranja, a podaci su preuzeti od Državnog zavoda za
statistiku.
Podaci o osiguranicima poljoprivrednicima dobiveni su od Hrvatskog zavoda za mirovinsko
osiguranje - Središnja služba Zagreba.
Od 2009. statistièki podaci o zaposlenima i plaæi obraðuju se i iskazuju prema Nacionalnoj
klasifikaciji djelatnosti 2007. (NKD 2007.), koja je stupila na snagu od 2008.(NN, br. 58/07 i 72/07).
Obuhvat i usporedivost
Istraživanjem o zaposlenima obuhvaæeni su poslovni subjekti (pravne osobe) svih oblika vlasništva
i svih oblika organiziranosti. Obuhvaæeni su zaposleni koji imaju zasnovan radni odnos bez obzira na
vrstu radnog odnosa i duljinu radnog vremena.
U podatke su ukljuèene procjene broja zaposlenih u pravnim osobama koje imaju manje od 10
zaposlenih, a nisu dostavili izvještaj (procjena prema podacima godišnjih statistièkih izvještaja koje
prikuplja i obraðuje FINA). Nisu obuhvaæeni zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama ni
poljoprivrednici. Od 2004. godine u podatke su ukljuèeni i zaposleni u ministarstvima obrane i
unutrašnjih poslova.
U zaposlene prema stupnju struènog obrazovanja, starosti i spolu, vrsti radnog odnosa, te obliku
vlasništva, nije ukljuèena procjena broja zaposlenih u poslovnim subjektima (pravne osobe) koje
imaju manje od 10 zaposlenih, a nisu dostavili izvještaj, jer se obrada prema navedenim obilježjima
vrši samo na temelju dostavljenih izvještaja. Zbog toga se razlikuju podaci o broju ukupno zaposlenih u
poslovnim subjektima i broju zaposlenih prema navedenim obilježljima.
U broju zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija, obuhvaæeni su vlasnici i zaposleni
prijavljeni službama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
294
Nezaposlenost
Definicije i objašnjenja
Nezaposlenim osobama smatra se osoba sposobna za rad, u dobi od 15 do 65 godina, koja je
prijavljena u Zavodu za zapošljavanje kao tražitelj posla, redovito se prijavljuje, a nije u radnom
odnosu, nije vlasnik ili veæinski suvlasnik (više od 51 % udjela u trgovaèkom društvu ili drugoj pravnoj
osobi), ne obavlja samostalno profesionalnu i gospodarsku djelatnost, nije veæinski vlasnik ili
suvlasnik više od 51 % udjela u poljoprivrednom gospodarstvu, te nije redoviti uèenik, student ili
umirovljenik.
Novoprijavljeni radi zaposlenja su nezaposlene osobe koje su se tijekom izvještajnog mjeseca
prijavile Zavodu za zapošljavanje kao tražitelji zaposlenja.
Izvor i naèin prikupljanja podataka
Podaci o nezaposlenima preuzeti su od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje podruèna služba Zagreb,
a prikupljaju se sa stanjem krajem godine, odnosno zadnjeg dana u godini.
7. Plaæe
Definicije i objašnjenja
Prosjeèna mjeseèna isplaæena neto plaæa obuhvaæa plaæe zaposlenih za obavIjanje poslova po
osnovi radnog odnosa, te naknade za godišnji odmor, plaæeni dopust, državne blagdane i neradne dane
utvrðene zakonom, bolovanje do 42 dana, odsutnost zbog struènog obrazovanja, zastoje na poslu bez
krivnje zaposlenog, obnašanje vojne obveze, naknadu za topli obrok i primitke po osnovi naknada,
potpora i nagrada u iznosima na koje se plaæaju doprinosi, porezi i prirezi.
Prosjeèna mjeseèna bruto plaæa obuhvaæa sve vrste neto isplata po osnovi radnog odnosa i
zakonom propisana obvezatna izdvajanja, doprinose, poreze i prireze.
Podaci o strukturi zaposlenih prema visini ukupnih neto plaæa odnose se na zaposlene koji su za
obraèun plaæa imali najmanje 160, a najviše 200 sati u mjesecu za koji se daje izvještaj.
Nominalni indeksi neto i bruto plaæa dobivaju se iz podataka o prosjeènim mjeseènim iznosima neto
i bruto plaæa za odgovarajuæe mjesece, razdoblja i godine.
Podaci o prosjeènoj plaæi po zaposlenom iskazuju se prema naèelu obavljenih isplata u tekuæem za
prethodni mjesec (što odgovara dinamici isplata u najveæem broju pravnih osoba), te se i prosjek plaæe
po zaposlenom odnosi na mjesec za koji je isplata primljena. Meðutim, kod zakašnjelih isplata za
prethodne mjesece i razdoblja podaci se ukljuèuju u prosjeke isplata za mjesec koji se obraðuje.
U podacima o prosjeènoj isplaæenoj neto plaæi prema stupnju struène spreme za rad na radnom
mjestu pojam struèna sprema podazumijeva opæa i struèna znanja i osposobljenost zaposlenog što
proizlaze iz obujma i složenosti poslova odredenog radnog mjesta, a utvrðeni su aktima koje donosi
poslodavac.
Obuhvat i usporedivost
Istraživanjem su obuhvaæeni zaposleni u poslovnim subjektima (pravne osobe) svih oblika
vlasništva u Gradu Zagrebu, bez obzira na to, da li je radni odnos zaposlenog zasnovan na neodreðeno
ili odreðeno vrijeme, s punim ili skraæenim radnim vremenom.
295
Istraživanjem o prosjeènim neto i bruto plaæama, nisu obuhvaæeni zaposleni u djelatnostima obrta i
slobodnih profesija, ministarstvima unutrašnjih poslova i obrane, kao ni osobe koje svoju aktivnost
obavljaju na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.
Do 2008. godine statistièki podaci o plaæama iskazani su po NKD-u 2002., a od 2009. iskazuju se po
novoj Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. (NKD 2007., NN, br. 58/07.). Izvršeno je novo
agregiranje podataka, pa podaci iskazani po novoj klasifikaciji nisu usporedivi s podacima po NKD-u
2002., osim na razini: UKUPNO.
Izvor i naèin prikupljanja podataka
Podaci o prosjeènim neto i bruto plaæama zaposlenih u poduzeæima, tvrtkama ili ustanovama i
strukturi zaposlenih prema visini neto plaæa dobiveni su redovitim mjeseènim istraživanjem kojim se
prate plaæe zaposlenih, odnosno, godišnjim istraživanjem kojim se snimaju zaposleni prema visini
ukupnih neto plaæa.
Podaci o prosjeènim neto i bruto plaæama prema stupnju struène spreme za obavljanje odreðenih
poslova i zadataka odnose se samo na zaposlene koji su u godini radili svih 12 mjeseci, a dobiveni su
godišnjim istraživanjem.
8. Cijene
Definicije i objašnjenja
Za razinu Grada Zagreba vrši se obrada izvornog materijala i obraèun pokazatelja dinamike i razine
za èetiri kategorije cijena: prodajne cijene proizvoðaèa industrijskih proizvoda, cijene na malo,
troškovi života i cijene ugostiteljskih usluga.
Prodajna cijena proizvoðaèa industrijskih proizvoda je cijena po kojoj industrijska poduzeæa
prodaju svoje proizvode redovitim kupcima na domaæem tržištu u najveæim kolièinama fco. utovareno
u vagon ili kamion u mjestu proizvodaèa. U ovu cijenu se ukljuèuje regres ako ga prodavaè prema
propisima ostvaruje, a od cijene se odbija trgovaèki rabat i popust koji prodavaè odobrava kupcu. U
cijenu ne ulazi porez na dodanu vrijednost (PDV), kao ni poseban porez na promet (trošarina).
Cijene na malo su cijene robe ili usluge u zadnjoj fazi prometa, odnosno to je cijena po kojoj
trgovina na malo, individualni proizvodaèi i vršioci usluga prodaju proizvode i usluge krajnjem
potrošaèu.
Troškovi života, u smislu kategorizacije cijena su posebna modifikacija pokazatelja dinamike i
razine cijena na malo. Dok su indeksnom listom cijena na malo obuhvaæeni proizvodi i usluge osobne
potrošnje, te reprodukcijski materijal i neka sredstva za rad, indeksnom listom troškova života
obuhvaæeni su samo proizvodi i usluge osobne potrošnje. Grupiranje pojedinih proizvoda i usluga
izvršeno je na bazi razlièitih kriterija; kod cijena na malo, grupiranje je izvršeno prema kriteriju
pojavnog oblika proizvoda i vrste usluga (npr.: poljoprivredni prehrambeni proizvodi, industrijski
neprehrambeni proizvodi, prometne usluge itd.), a kod troškova života prema kriteriju svrhe upotrebe
(npr.: hrana, izvori energije i energetske sirovine u kuæanstvu s pripadajuæim uslugama, stanovanje s
pripadajuæim uslugama, itd.). Sustav ponderiranja za obraèun indeksa su takoðer razlièiti. Sustav
ponderiranja za obraèun indeksa cijena na malo bazira se na vrijednosnoj strukturi ukupnog
maloprodajnog prometa, a sustav ponderiranja za obraèun indeksa troškova života bazira se na
vrijednosnoj strukturi osobne potrošnje kuæanstva.
Cijena ugostiteljske usluge je ona cijena po kojoj konzument plaæa odreðenu vrstu usluge.
296
Obuhvat i usporedivost
Obuhvat pokazatelja dinamike i razine cijena odreðen je kvalitetom izbora izvještajnih jedinica i
mjesta "snimanja" te kvalitetom i kvantitetom indeksnih lista za odreðene kategorije cijena.
Pod kvalitetnim izborom izvještajnih jedinica i mjesta "snimanja", podrazumijeva se provoðenje
istraživanja o velièini vrijednosti naplaæene realizacije u industrijskim poduzeæima, te o velièini
vrijednosti prometa u prometnim i uslužnim poduzeæima i na bazi toga provodenje rangiranja i izbora
potrebnog broja jedinica u kojima æe se evidentirati cijene odreðenih proizvoda i usluga. Na taj se naèin
postiže pouzdana i racionalna reprezentacija u praæenju cijena.
Indeksne liste su liste proizvoda i usluga uz pomoæ èijih se individualnih cijena i odgovarajuæeg
sustava ponderiranja pravi obraèun odreðenog skupnog indeksa cijena. Za svaku kategoriju cijena
postoji posebna, specifièna lista. Elementi indeksne liste, a to su spomenuti proizvodi i usluge, izabrani
su tako da kroz kretanje vlastite cijene reprezentiraju skupni trend kretanja cijena njima srodnih,
najèešæe supstitutivnih proizvoda i usluga. Proces formiranja indeksnih lista vrlo je složen i u
njegovom provodenju potrebno je voditi raèuna o velikom broju parametara, poèevši od valorizacije
odreðenih trendova u promjeni tehnologije proizvodnje, pa do istraživanja o velièini i trendu potražnje
za pojedinim proizvodima i uslugama.
9. Investicije
Definicije i objašnjenja
Investicijama u dugotrajnu imovinu smatraju se nabave pravnih osoba radi dobivanja nove imovine,
poveæanja vrijednosti ili zamjene postojeæe dugotrajne imovine (stambene zgrade, ostale zgrade i
graðevine, graðevne opreme itd.). Nabavljena investicijska dobra mogu biti nova ili rabljena, kupljena
od drugih u zemlji i inozemstvu. Dugotrajna imovina može takoðer biti steèena trampom, primljena
kao kapitalni transfer u naturi ili proizvedena u vlastitoj režiji.
Ostvarene investicije predstavljaju vrijednost fizièki realizirane izgradnje, izrade ili nabave
dugotrajne imovine tijekom godine, bez obzira na to jesu li završene i je li i kada izvršena njihova
isplata. Prema tehnièkoj strukturi ulaganja obuhvaæaju graðevinske radove, opremu i ostalo.
Isplatama za investicije smatraju se novèana ulaganja u godini u kojoj su isplate stvarno izvršene,
bez obzira na vrijeme izgradnje ili nabave dugotrajne imovine. Podaci o isplatama dani su prema
sjedištu i osnovnoj djelatnosti investitora.
Obuhvat i usporedivost
Podaci o investicijama prikupljeni su od svih velikih i srednje velikih poduzetnika, javne uprave,
obrane, obveznog socijalnog osiguranja i svih ostalih pravnih osoba koje su prema podacima
Financijske agencije FINA imale isplate za investicije. Podaci su iskazani u tekuæim cijenama.
Istraživanjem nisu obuhvaæene investicije fizièkih osoba.
Od 2008. podaci su obraðeni prema novoj Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. (NKD 2007.)
te na razini podruèja i odjeljaka nisu usporedivi s prethodnim godinama obraðenim prema NKD-u
2002.
Izvor i naèin prikupljanja podataka
Podaci o ostvarenim i isplaæenim investicijama rezultat su godišnjeg istraživanja o investicijama u
dugotrajnu imovinu koje je prilagoðeno meðunarodnim statistièkim standardima i metodologijama.
297
Podaci o investicijama za zaštitu okoliša prikupljeni su izvještajnom metodom putem obrasca
»Godišnji izvještaj o investicijama u zaštitu okoliša« (INV-OK).
Obuhvat i usporedivost
Izvještajne jedinice su svi poslovni subjekti i dijelovi poslovih subjekata ili obrtnici iz Registra
poslovnih subjekata i prema NKD 2007. razvrstani u jedno od podruèja djelatnosti, koji su imali
investicije u zaštiti okoliša, bez obzira na to jesu li u redovitom ili probnom radu, u osnivanju (gradnji)
ili likvidaciji.
Definicije
Investicije na koncu proizvodnog procesa (end-of-pipe) koje podrazumijevaju metode, praksu,
tehnologije, procese ili opremu odreðenu za sakupljanje i uklanjanje oneèišæenja (npr. emisije u zrak,
efluente krutog otpada) nakon njihova nastanka. Njima se takoder obraðuju i odlažu oneèišæivala, te
nadzire i mjeri razina oneèišæenja (uglavnom end-of-pipe metode, tehnike i1i oprema npr. filtri za
emisije u zrak, ureðaji za djelatnosti obrade otpadnih voda, sakupljanje i obradu otpada).
Investicije u integrirane tehnologije podrazumijevaju investicije za nove ili adaptacije postojeæih
metoda, prakse, tehnologija, procesa ili opreme odreðene za sprjeèavanje ili smanjenje kolièine
oneèišæenja nastalog na izvoru, s time da se smanjenje utjecaja na okoliš udruži s ispuštanjem
oneèišæavala i/ili djelatnostima oneèišæenja (kao dio proizvodnog procesa zove se integrirani).
Sprjeèavanje oneèišæenja može ukljuèiti razlièite tipove djelatnosti, npr.: modifikacije opreme ili
tehnologije, izbor nove poboljšane tehnologije, reformulaciju ili redizajn proizvoda, zamjenu sirovina
do èistijih inputa i/ili obnavljanje promjena u gospodarenju okolišem.
Interni tekuæi izdaci namjenjeni su za rad opreme za konac proizvodnog procesa (materijala,
energije, održavanje); troškove radne snage (samo onih zaposlenih na zaštiti okoliša) i druge interne
tekuæe izdatke (osposobljavanje, informacije, opæu administraciju za zaštitu okoliša). Iskljuèeno je
kupovanje usluga zaštite okoliša od javnog sektora ili specijalnih proizvoðaèa.
Eksterni tekuæi izdaci obuhvaæaju plaæanja treæim stranama za usluge zaštite okoliša iz javnog
sektora ili specijalnim proizvoðaèima koji mogu biti javni ili privatni (za eksterne naknade/kupovanja
za sakupljanje otpada ili obradu otpadnih voda te za ostalo npr. izdaci za dekontaminaciju tla i
podzemnih voda). Iskljuèene su novèane kazne i globe.
10. Gradski proraèun
Definicije i objašnjenja
Gradski proraèun je ostvarenje godišnjih prihoda i primitaka, te izvršenje izdataka i drugih plaæanja
Grada. Proraèun Grada usvaja Skupština Grada, a njegovi korisnici su upravna tijela Grada Zagreba
(uredi, zavodi i službe) te ostali korisnici kojima se sredstva doznaèavaju iz proraèuna.
Prihodi su svi neotplativi i nepovratni tekuæi i kapitalni primici s protuobvezom ili bez protuobveze.
Potpore su primici bez protuobveza neotplativi i neobvezni primici od tuzemenih ili inozemnih
jedinica uprave ili meðunarodnih institucija.
Izdaci su nepovratna tekuæa i kapitalna plaæanja s protuobvezom ili bez, te isplaæene potpore i
transferi drugima. Pozajmljivanje umanjeno za otplate je transakcija neto pozajmljivanja treæim
osobama proizašla iz javne politike.
Izvor i naèin prikupljanja podataka
Podaci o gradskom proraèunu preuzeti su iz Službenog glasnika br. 6/08., 9/09., 10/10., 11/11. i
13/12. godine.
298
11. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
Definicije i objašnjenja
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo je ekonomska jedinica kuæanstva koje se bavi
poljoprivrednom proizvodnjom bez obzira na njenu namjenu, odnosno bez obzira na to jesu li
proizvodi za tržište ili samo za vlastitu potrošnju. Pojam je usklaðen sa statistièkim pojmom
poljoprivrednih kuæanstava EU-a. Pojam obiteljsko poljoprivredno kuæanstvo uveden je u sustav
poljoprivrednih statistika 1998., a do tada se koristio pojam individualno gospodarstvo ili individualni
proizvoðaè.
Poljoprivredna površina obuhvaæa oranice i vrtove, voænjake, vinograde, livade i pašnjake.
Proizvodnja žitarica predstavlja proizvode u spremištu, tj. nakon gubitaka koji nastaju prilikom
žetve i prijevoza. Prirod strnih žitarica procijenjen je s 13% vlage, a kukuruza u zrnu s 14% vlage.
U povræe je ukljuèen krumpir, grašak, grah, oljušteno mahunasto povræe i ostalo povræe.
Rodnim stablima voæa i rodnim trsovima vinove loze smatraju se ona stabla i trsovi koji su po svojoj
fiziološkoj zrelosti sposobni za rod, bez obzira na to jesu li u odnosnoj godini rodili ili ne.
Prirod po jedinici površine, (po hektaru) obraèunat je na požnjevenu površinu. Prirod po stablu i
èokotu obraèunat je na rodna stabla odnosno rodne èokote vinove loze.
Vinom se smatra proizvod dobiven alkoholnim vrenjem mošta (kljuka) od svježeg grožða,
plemenite loze i hibrida.
Šumom se smatra zemljište, obraslo šumskim drveæem, u obliku sastojine na površini veæoj od 10 ari
(Narodne novine br. 140/05.).
Površine šumskog zemljišta i površine šuma iskazane su na temelju važeèih šumsko gospodarskih
planova, koji se redovito revidiraju svakih deset godina. Od 2008. godine podaci se odnose na Grad
Zagreb.
Posjeèena bruto drvna masa obuhvaæa posjeèene trupce (bjelogorica i crnogorica), jamsko drvo
(bjelogorica i crnogorica), ostalo dugo drvo (bjelogorica i crnogorica), prostorno drvo (bjelogorica i
crnogorica), ogrjevno drvo (bjelogorica i crnogorica), te ostalo grubo obraðeno drvo. U bruto drvnu
masu ulazi otpadak i gubitak koji nastaje prilikom sjeèe. Podaci za ovu tabelu dobiju se na temelju
izraðene neto drvne mase uveæane za planirani otpad.
Ogrjevno drvo (bjelogorica i crnogorica) namijenjeno je neposredno za ogrjev ili za proizvodnju
drvenog ugljena. To je drvo kojem se iskorištava njegova snaga grijanja. Zato je vrlo važan stupanj
suhoæe, dimenzije i naèin slaganja.Prema vrsti drveta razlikuje se tvrdo ogrjevno drvo ( bukovina,
grabovina, cerovina , hrastovina) i meko ogrjevno drvo (brezovina, topolovina , vrbovina i johovina).
Industrijsko drvo (bjelogorica i crnogorica) obuhvaæa sve vrste drva pogodne za mehanièku
preradu, kao što su trupci (pilanski i furnirski), jamsko drvo, stupovi za elektrovodove i TT vodove,
ostalo dugo drvo , sjeèenica i dr.
Jamsko drvo (bjelogorica i crnogorica) namijenjeno je raznim tehnièkim svrhama jer ima vrlo
povoljna fizièka i kemijska svojstva. To jer drvo koje se upotrebljava za gradnju i održavanje jamskih
rovova i okna , za gradnju u zemlji i pod zemljom.
Trupci (bjelogorica i crnogorica ) su dijelovi debla koji su namijenjeni daljnjoj preradi piljenjem,
ponekad rezanjem ili Iju§tenjem jer imaju povoljna fizièka i kemijska svojstva te su namijenjeni
industrijskoj preradi. To su trupci za rezanje te trupci za furnir i ljuštenje.
Drvo za celulozu je oblo i cijepano drvo crnogorice, bukve i mekih listata. Namijenjeno je
proizvodnji celuloze i umjetnih vlakana.
299
Ostalo industrijsko drvo (grubo obraðeno drvo ) obuhvaæa sitnotehnièko drvo pogodno za izradu
drvenih motki i kolja , raznih letvi i stupova za ogradu,ruèiæa za alat i sl. lzraðuju se od izbojaka iz
panja, pitomog kestena, hrasta, jasena, drena, trešnje, višnje i dr. Sijeku se zimi.
Obuhvat i usporedivost
Statistièkim istraživanjem obuhvaæeni su svi poslovni subjekti (pravne osobe) i dijelovi poslovnih
subjekata koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom.
Od 2005. za poslovne subjekte (pravne osobe) podaci se prikupljaju izvještajnom metodom, a za
obiteljska poljoprivredna gospodarstva metodom uzorka, anketa (intervju-obrazac) odabranim iz baze
podataka Popisa poljoprivrede 2003.
Za istraživanje o promjenama u šumskim površinama obuhvat je potpun. Izvještajne jedinice su
uprave šuma javnog poduzeæa Hrvatske šume i druge pravne osobe koje su prema NKD-u 2007.
razvrstane u podruèje A poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo. Za šume u privatnom vlasništvu, podaci
se prikupljaju u šumarskoj savjetodavnoj službi.
Izvori i naèin prikupljanja podataka
Statistièka istraživanja iz podruèja poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, provode se posebno za
poslovne subjekte (pravne osobe) i dijelove poslovnih subjekata, a posebno za obiteljska gospodarstva
Podaci o preradi voæa i grožða na obiteljskim gospodarstvima ne obuhvaæaju preradu u
specijaliziranim pogonima koji imaju industrijski karakter prerade, te ne predstavljaju ukupnu
proizvodnju vina i drugih proizvoda od voæa.
Podaci o broju stoke kod poslovnih subjekata i dijelova poslovnih subjekata, kao i kod obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava odnosi se na stanje 1. prosinca navedene godine.
Za podruèje šumarstva podaci se prikupljaju tromjeseènim i godišnjim izvještajima, a odnose se na
sjeèu drva i proizvodnju šumskih proizvoda.
Od 1998. god. proizvodnja šumskih proizvoda prikuplja se sukladno nacionalnom i meðunarodno
usklaðenim standardima statistike šumarstva prema zahtjevima Europskog informacijskog i
komunikacijskog sustava za šumarstvo (EFICS European Forestry Information and Communication
System) uspostavljenim u suradnji FAO i UN/ECE.
Izvor podataka o promjenama u šumarskim površinama koriste se šumsko-privredne osnove kao
izvor podataka o površinama državnih i privatnih šuma, razvrstanima prema vrsti drveæa.
12. Industrija
Definicije i objašnjenja
Indeksi fizièkog obujma industrijske proizvodnje skupni su indeksi gotovih proizvoda definiranih
Nomenklaturom industrijskih proizvoda koja je sastavni dio Metodoloških osnova za mjeseèni
izvještaj industrije (IND-1/KPS/M).
Gotovim proizvodom podrazumijeva se svaki proizvod koji je u procesu proizvodnje dostigao
odgovarajuæi stupanj izrade definiran navedenom nomenklaturom.
Indeksi zaposlenog osoblja pokazuju dinamiku broja zaposlenog osoblja u djelatnosti industrije.
Podatkom nisu obuhvaæene osobe u drugim djelatnostima istog poslovnog subjekta.
Indeks proizvodnosti rada izraèunat je kao odnos izmeðu indeksa fizièkog obujma industrijske
proizvodnje od poèetka godine do kraja izvještajnog mjeseca i indeksa nivoa broja zaposlenih u
industrijskim djelatnostima takoðer od poèetka godine do kraja izvještajnog mjeseca.
300
Indeksi fizièkog obujma industrijske proizvodnje iskazani su prema podruèjima i odjeljcima NKDa 2007. i prema glavnim industrijskim grupacijam - GIG. Indeksi fizièkog obujma za GIG prema
ekonomskoj namjeni industrijske proizvodnje obraèunati su prema Metodologiji za kratkoroène
industrijske pokazatelje, Statistièkog ureda EU-Eurostat.
Obuhvat i usporedivost
Istraživanjem su obuhvaæene sve pravne osobe i njihovi dijelovi s 20 i više zaposlenih koji se bave
jednom ili više industrijskih djelatnosti koje su navedene u podruèjima NKD-2007.;: Rudarstvo i
vaðenje (B), Preraðivaèke industrije (C) i Opskrbe elektriènom energijom, plinom, parom i
klimatizacija (D), tj. njihovim odjeljcima 05-35 (osim skupine 35.3).
Izvori i naèin prikupljanja podataka
Podaci o industrijskoj proizvodnji, utrošku elektroenergije, goriva i osnovnih sirovina i materijala
prikupljeni su putem mjeseènih izvještaja industrije.
Elementi raèuna industrijske proizvodnje
Definicije i objašnjenja
Glavna djelatnost poduzeæa je ona djelatnost u kojoj je ostvaren najveæi udjel u bruto dodanoj
vrijednosti prema troškovima èimbenika te jedinice. Grupiranje podataka po organizacijskom naèelu
je grupiranje podataka za poduzeæa prema glavnoj djelatnosti poduzeæa bez obzira što poduzeæe može
obavljati i druge djelatnosti.
Grupiranje podataka po èistim djelatnostima je grupiranje podataka po djelatnosti uz korištenje
podataka dijelova poduzeæa koji obavlja tu djelatnost ili grupiranje podataka samog poduzeæa kao
lokalnog JVD-a (lokalna jedinica prema vrsti djelatnosti) ako obavlja samo tu djelatnost.
Poduzeæe je najmanja kombinacija pravnih jedinica, koja èini organizacijsku jedinicu za
proizvodnju dobara i usluga. Ima odreðen stupanj autonomije pri odluèivanju, obavlja jednu ili više
djelatnosti, a može biti samo jedna pravna jedinica.
Lokalna jedinica je poduzeæe ili dio poduzeæa smješteni na zemljopisno odreðenom mjestu
(županija, grad, opæina ...). Na tim mjestima obavlja se gospodarska djelatnost za koju je zaposlena
jedna ili više osoba.
Jedinica prema vrsti djelatnosti - JVD, èine je dijelovi poduzeæa koji pridonose obavljanju
djelatnosti na razini skupine (troznamenkasta brojèana oznaka) NKD-a 2007. Lokalna jedinica prema
vrsti djelatnosti - lokalni JVD, dio je jedinice koja prema vrsti djelatnosti odgovorna lokalnoj jedinici.
Proizvod je posljedica gospodarske djelatnosti i opæi je naziv koji se koristi za dobra i usluge.
Bazièna cijena je cijena koju prima proizvoðaè od kupca za jedinicu dobra ili usluge koju je
proizveo umanjen za porez, te uveæan za iznos subvencija na tu jedinicu. Transportna usluga za koju
proizvoðaè izdaje zaseban raèun ne ulazi u baziènu cijenu, ali se ukljuèuje transportna usluga koju
proizvoðaè naplaæuje istim raèunom, èak iako je iskazana kao zasebna stavka.
Intermedijarna potrošnja definirana je Europskim sustavom nacionalnih raèuna - ESA 1995.
Intermedijarna potrošnja sastoji se od vrijednosti dobara i usluge potrošenih u procesu proizvodnje
iskljuèujuæi fiksnu aktivu, èija se potrošnja bilježi kao potrošnja fiksnog kapitala. Dobra i usluge mogu
se transformirati ili potpuno utrošiti u procesu proizvodnje.
301
Prihodi od prodaje proizvoda obuhvaæaju prihode od prodaje proizvoda, robe, usluga, materijala
otpadaka i sl. na domaæa i inozemna tržišta, prihod na temelju uporabe vlastitih proizvoda, roba i
usluga, prihoda od vrijednosti proizvoda za plaæanje u naturi (ukljuèujuæi i naknade zaposlenima u
naturi).
Zaposlenici su osobe koje rade za poslodavca u državnom ili privatnom sektoru i za svoj rad
dobivaju naknadu u novcu ili naturi, a zasnovale su radni odnos na odreðeno ili neodreðeno vrijeme. U
zaposlene su ukljuèene osobe koje povremeno obavljaju posao po ugovoru o djelu, autorskom
ugovoru, kao i osobe koje su po formalnom statusu umirovljenici, nezaposleni ili redoviti studenti. U
zaposlene spadaju i osobe koje rade u vlastitom trgovaèkom društvu, obrtu, kao i pomažuæi èlanovi
obitelji koji nisu zaposlenici, a rade u poslovnom subjektu vlasništva èlana obitelji i za svoj rad ne
primaju naknadu.
Bruto dodatna vrijednost kao poveæanje vrijednosti proizvodnje, jednaka je razlici izmeðu bruto
proizvodnje i intermedijarne potrošnje.
Bruto plaæe i nadnice definirane su kao ukupna naknada u novcu ili u naturi isplaæena svim osobama
na platnom spisku poduzeæa (izvještajne jedinice). U bruto plaæe i nadnice ukljuèene su i sve
povlastice, povišice, nagrade, "13 plaæa", otpremnine, najamnine, prijevozni troškovi i sve druge
izvanredne naknade koje su primili zaposlenici, kao i poreze i doprinose i druge iznose koje plaæaju
zaposlenici, a uplatu tih davanja vrši poslodavac.
Obuhvat i usporedivost
Godišnjim izvještajem industrije obuhvaæene su sve pravne osobe razvrstane u industrijsku
djelatnost kao i one koje nisu razvrstane u industrijsku djelatnost, ali imaju dijelove koji se bave
industrijskom djelatnošæu, sa 10 i više zaposlenih (naèelo èiste djelatnosti) i s manjim brojem
zaposlenih do pokrivenosti od najmanje 90% udjela u bruto dodanoj vrijednosti za svaku skupinu
Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007. Dobiveni podaci objavljeni u priopæenju dio su istraživanja
jer se za manja poduzeæa podaci preuzimaju iz Godišnjeg statistièkog izvještaja Financijske agencije FINE.
Podaci o elementima raèuna proizvodnje i zaposlenih (ukljuèivo i prema naèelu èiste djelatnosti)
prvi su put snimljeni za 1998. godinu i nisu usporedivi s podacima iz nekog drugog razdoblja, a niti s
ostalim podruèjima NKD-a 2007., ako nisu snimljeni po ovoj metodologiji.
Izvor podataka
Podaci za elemente raèuna proizvodnje i broja zaposlenih prikupljeni su Strukturno-poslovnim
istraživanjem industrije (IND-21/SPS), prema Statistièkim objavljenim standardima. Za ostala manja
poduzeæa, podaci se preuzimaju iz Godišnjeg statistièkog izvještaja Financijske agencije - FINE.
13. Graðevinarstvo
Definicije i objašnjenja
Graðevinskim objektom smatra se svaka podzemna i nadzemna gradnja, kao i vodogradnja koja u
graðevinskom smislu predstavlja odvojenu cjelinu, kojoj je unaprijed odreðena namjena, a vezana je za
odreðeni teritorij.
Novogradnja je izgradnja nove graðevine na mjestu gdje nije postojao graðevinski objekt ili je
postojao, ali je uklonjen.
302
Stan je graðevinska cjelina namijenjena za stanovanje, koja se sastoji od jedne ili više soba s
odgovarajuæim pomoænim prostorijama (kuhinja, kupaonica, predsoblje, smoènica, zahod i sl.), ili bez
pomoænih prostorija te ima jedan (pomoæni) ulaz ili više njih.
Garsonijera je stan od jedne sobe, kupaonice i predsoblja s malom tzv. èajnom kuhinjom (do 4 m2) ili
bez nje.
Jednosobni stan ima jednu sobu s pomoænim prostorijama (kuhinjom, smoènicom, kupaonicom,
zahodom) ili bez njih.
Dvosobni i ostali višesobni stanovi imaju dvije ili više soba s pomoænim prostorijama ili bez njih.
Završenim stanom smatra se stan na kojem su završeni predviðeni graðevinski i obrtnièki radovi, te
instalacije.
Kao godina izgradnje stana uzeta je godina izgradnje zgrade u kojoj se stan nalazi. Za stan u dograðenom dijelu zgrade uzeta je godina dogradnje.
Stan ima instalacije elektriène struje, vodovoda ili centralnog grijanja, ako postoje makar samo u
jednoj prostoriji stana, bez obzira jesu li vezane na javnu komunalnu mrežu ili neke druge objekte.
Kupaonica je posebna prostorija u stanu u kojoj se nalazi kada ili tuš (ili jedno i drugo) i u kojoj su
uvedene instalacije vodovoda, bez obzira da Ii su te instalacije vezane za mrežu javnog odnosno
kuænog vodovoda, ili nisu.
Stan ima zahod ukoliko se on nalazi unutar stana u posebnoj prostoriji ili kupaonici.
Kuæanstvo je svaka obiteljska ili druga zajednica osoba, èiji èlanovi stanuju i zajednièki troše svoje
prihode za podmirenje osnovnih životnih potreba. Kuæanstvom se smatra i svaka osoba koja živi sama
u posebnom ili podijeljenom stanu, ili drugim samcem, ili s èlanom kuæanstva stanodavca, ali s njime
ne troši zajedno svoje prihode. Primjenom ovih definicija utvrðeno je da li u jednom stanu stanuje
jedno ili više kuæanstava.
Brojem osoba koje stanuju u stanu obuhvaæene su pored èlanova kuæanstva i one osobe koje tu
stanuju kao podstanari, ukljuèivši osobe na školovanju (ðaci, studenti), osobe na sezonskom radu ili na
nekoj specijalizaciji.
Postojanje drugog stana kuæanstva odreðeno je prema tome da li neko kuæanstvo koristi za svoje
potrebe dva ili više stanova, bez obzira na status (vlasništvo) koji to kuæanstvo ima u tim stanovima. To
su naprimjer dvije posebne zgrade u seoskom kuæanstvu (stara i nova, i u svakoj od njih ima poseban
stan). Svaki takav stan popisan je kao poseban stan dok je kuæanstvo jedno.
Nastanjenim stanovima smatraju se oni stanovi koji su se u trenutku Popisa koristili za stanovanje
jednog ili više kuæanstva ili privremeno prisutnih osoba koje su boravile u naselju Popisa zbog rada ili
školovanja, kao i stanovi kuæanstva èiji svi èlanovi privremeno borave u inozemstvu (zbog rada,
školovanja ili drugih razloga).
Nenastanjeni stanovi popisani su kao privremeno nenastanjeni ili kao napušteni.
Kao privremeno nenastanjeni stanovi popisani su novi, još neuseljeni stanovi, stanovi koji su
ispražnjeni radi preseljenja ili izvoðenja graðevinskih radova, stanovi koji su privremeno nenastanjeni
jer se trebaju prodati ili iznajmiti, kao i stanovi kuæanstva koja žive u drugom stanu na istoj ili drugoj
adresi u istom ili drugom naselju, a stan se privremeno ne koristi niti iznajmljuje.
Kao napušten popisan je stan koji se duže vrijeme ne koristi jer se kuæanstvo vlasnika iselilo ili
preselilo u drugo mjesto, ili su stanovnici izumrli, pa vlasnici, odnosno nasljednici stan više ne koriste
ni povremeno (npr. za odmor) niti ga iznajmljuju.
Stanovi za odmor i rekreaciju u svemu odgovaraju definiciji stana, a koriste se povremeno ili više
303
mjeseci u godini iskljuèivo za odmor i rekreaciju. Ovdje nisu ukljuèeni stanovi koje vlasnici ne koriste
za svoje potrebe nego se koriste iskljuèivo za iznajmljivanje u turistièkoj sezoni.
Ostale nastanjene prostorije i objekti su stambene jedinice koje u graðevinskom smislu nisu
stanovi, ali su u vrijeme Popisa služile nekom kuæanstvu za stanovanje. To su npr. prostorije u
zgradama koje nisu adaptirane u stan (nastanjen podrum, spremište, garaža, skladišna prostorija,
uredska, hotelska ili bolnièka soba), te pokretni ili nepokretni objekti kao npr. brod, šlep, prikolica,
vagon, šator, zemunica, straæara i drugi improvizirani objekti napravljeni od raznih neobraðenih i
otpadnih materijala (pruæa, limova, dasaka, ljepenke, blata itd.)
Kao stanovi koji se koriste u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi popisani su stanovi koji u
svemu odgovaraju definiciji stana, a koriste se samo u vrijeme poljoprivrednih radova (salaš, pastirska
i vinogradarska kuæa i sl.)
Kao stanovi u kojima se iskljuèivo obavlja djelatnost popisani su stanovi koji u svemu odgovaraju
definiciji stana, ali u vrijeme Popisa u njima nitko nije stanovao, nego su se u cijelosti koristili za
obavljanje neke djelatnosti.
Kolektivni stan je skup prostorija koje se koriste za organizirani smještaj veæe skupine grupe osoba,
tj. u kojima stanuju institucionalna kuæanstva (izuzetno i privatna kuæanstva) i/ili privremeno prisutne
osobe. To su npr. domovi umirovljenika, domovi za zbrinjavanje djece i mladeži, ustanove za trajnu
skrb i smještaj osoba s psihofizièkim i drugim bolestima, samostani, studentski i ðaèki domovi,
izbjeglièka naselja (kampovi), zatvori, vojarnice i sl.
Obuhvat i usporedivost
Prikaz izvršenih graðevinskih radova dat je prema teritorijalnom principu, tj. izvršeni radovi na
podruèju Zagreba, bez obzira na sjedišta izvoðaèa radova i investitora, a obuhvaæene su pravne osobe (i
dijelovi pravnih osoba) s 5 zaposlenih i više.
U vrijednost graðevinskih radova po vrstama objekta ukljuèeni su radovi novogradnje, dogradnje,
rekonstrukcije, adaptacije i velikih popravaka.
Izvori i naèin prikupljanja podataka
Podaci o graðevinskoj djelatnosti dobivaju se redovitim godišnjim istraživanjem. Izvještaje
podnose poslovni subjekti koji su prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti razvrstani u podruèje F
graðevinarstvo kao i negraðevinska poduzeæa koja u veæem obujmu izvode graðevinske radove.
Podaci o stanovima dati su prema Popisu stanovništva, kuæanstava i stanova, a odnose se na
podruèje Grada Zagreba prema važeæem teritorijalnom ustrojstvu Grada. Nakon izvršene korekcije
popisnih podataka (Popis 2001.), došlo je do manjih promjena podataka u tabelama: 13.7 i 13.8.
Završene zgrade i stanovi prema vrsti zgrade i radova iskazani su podaci prikupljeni Godišnjim
izvještajem o završenim zgradama i stanovima (GRAÐ- 10), koji je prvi put (probno) proveden u
2003. za 2002. godinu. Metoda istraživanja je snimanje terena kad se utvrðuje koje su zgrade i stanovi
završeni u izvještajnoj godini. Osnova za obilazak terena je adresar sastavljen na temelju podataka o
izdanim odobrenjima za gradnju na podruèju Grada Zagreba.
Do 2002. godine podaci o ukupnom broju završenih zgrada i stanova prikupljani su iz dva izvora:
- podataka o gradnji u režiji individualnih vlasnika na temelju dokumentacije nadležnih tijela
graditeljstva u županijama, putem obrasca GRAÐ- 11a,
- dokumentacije izvoðaèa radova (pravnih osoba) s 5 i više zaposlenih putem obrasca GRAÐ-11.
Zbog potrebe i obveze da se ovo podruèje metodološki uskladi s odgovarajuæom metodologijom
EUROSTAT-a te moguænosti kontrole obuhvata iz razlièitih izvora podataka, uvedeno je novo
304
istraživanje, kojim se svi podaci o završenim zgradama i stanovima prate iz jednog izvora primjenom
istih metodologija.
Podaci o izdanim odobrenjima za gradnju dobiveni su na temelju mjeseènog izvještaja o izdanim
odobrenjima za gradnju, prikupljenim od tijela graðevinarstva Grada Zagreba i Ministarstva zaštite
okoliša i prostornog ureðenja i graditeljstva koje izdaje akte kojima se prema Zakonu o prostornom
ureðenju i gradnji (NN, br. 76/07.) odobrava gradnja.
Za cijene prodanih novih stanova izvor podataka su redovita statistièka istraživanja Tromjeseèni
izvještaj o cijenama prodanih novih stanova (GRAÐ-41).
Tromjeseèni izvještaj o cijenama prodanih novih stanova ispunjavaju pravne osobe koje su ujedno i
nositelji cjelokupne gradnje zgrada sa stanovima odnosno koje se bave prodajom stanova, bez obzira
na to izvode li te radove preko vlastitih pogona ili specijaliziranih poduzeæa. Podaci se daju na temelju
realiziranih ugovora u izvještajnom razdoblju. Ugovori se smatraju realiziranim ako je kupac u roku
(koji je odredio prodavalac) stan uplatio u cijelosti ili barem dio cijene stana. Izvještajne jedinice su
graðevinska poduzeæa koja grade i prodaju stanove, a koja su prema NKD-u 2007. razvrstana u
djelatnost 41.10, 41.20 i 71.11.
Nisu obuhvaæene pravne osobe koje se bave iskljuèivo posredništvom u prodaji postojeæeg
stambenog fonda tj. starih stanova, kao ni cijene stanova na kojima se izvode samo grubi graðevinski
radovi (Rohbau).
Struktura cijene 1m2 stana sadrži: graðevinsko zemljište, gradnja i dobit izvoðaèa radova i ostali
troškovi.
Od 2004. ukljuèeni su podaci Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama - APN
(Zakon o društveno poticajnoj stanogradnji, NN, br. 109/01.).
14. Prijevoz i skladištenje
Definicije i objašnjenja
Pod prijevozom podrazumijeva se kretanje putnika i robe od mjesta ukrcavanja do mjesta
iskrcavanja.
Putnièki kilometar je prijevoz jednog putnika na udaljenosti od jednog kilometra.
Tonski kilometar je prijevoz jedne tone robe na udaljenosti od jednog kilometra.
Pismonosna pošiljka je vrsta pošiljke u poštanskom prometu u koju ubrajamo obièna pisma,
dopisnice, tiskanice, sekograme, male pakete, pošiljke s potvrðenim uruèenjem, preporuèene
pismonosne pošiljke i pisma s oznaèenom vrijednošæu.
Platni promet obuhvaæa promet putem gotovine, raèuna (žiro i tekuæih) i štednih knjižica.
Brzojavi obuhvaæaju unutrašnji i inozemni promet.
Promet domaæih zrakoplova podijeljen je na redoviti i izvanredni. Redoviti promet obavlja domaæi
prijevoznik na svojim redovitim linijama po redu letenja. Kao domaæi promet naših zrakoplova obuhvaæeni su i putnici na meðunarodnim linijama, ako ih zrakoplovi prevoze unutar naše zemlje izmeðu
naše dvije zraène luke.
Promet s inozemstvom se odnosi na meðunarodne linije na kojima domaæi zrakoplovi obavljaju
promet izmeðu zraène luke naše zemlje i inozemstva.
Podaci o prometu stranih zrakoplova odnose se na letove inozemnih zrakoplova u redovitom i
izvanrednom prometu na medunarodnim linijama koje inozemne kompanije održavaju s našom zemljom.
305
Obuhvat i usporedivost
Podaci su prikupljeni od poslovnih subjekata (fizièke i pravne osobe) koji su registrirani prema
NKD-u 2007 u podruèju H Prijevoz i skladištenje ili se bave prijevozom putnika ili robe i prateæim
djelatnostima u prijevozu. Podatke o poštanskim i kurirskim uslugama dostavljaju pravne osobe koje
su registrirane ili se bave djelatnošæu iz odjeljka 53 Poštanske i kurirske djelatnosti prema NKD-u
2007.
Za cestovni prijevoz robe obuhvaæeni su poslovni subjekti (fizièke i pravne osobe) koji se bave
prijevozom robe, a izabrani su metodom uzorka prema nosivosti vozila, tjednim praæenjem izabranih
vozila. Statistièke jedinice su cestovna teretna motorna vozila (ukljuèujuæi tegljaèe) nosivosti 3,5 tona i
više registrirane u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Od 1.sijeènja 2008. izvršena je revizija
istraživanja, podaci su u potpunosti usklaðeni s propisima EU-a te nisu usporedivi s prethodnim
podacima.
Podaci o prijevozu i poštanskim uslugama prikupljaju se tromjeseènim statistièkim istraživanjem
izvještajnom metodom putem obrasca: Tromjeseèni izvještaj o cestovnom prijevozu putnika (PA/M11), Statistièko istraživanje o cestovnom prijevozu robe (PA/T-11), Tromjeseèni izvještaj o poštanskim
uslugama (PT/T-11), te Tromjeseèni izvještaj o gradskom prijevozu (PG-11).
15. Distributivna trgovina
Definicije i objašnjenja
Distributivna trgovina je skup svih oblika trgovaèkih aktivnosti od nabave robe od proizvoðaèa do
isporuke te robe krajnjem potrošaèu. Obuhvaæa trgovinu na veliko za svoj raèun, posredovanje u
trgovini na veliko, trgovinu na malo te popravke motornih vozila i motocikla.
Trgovina na veliko (skupine 46.2.-46.9; dio skupina 45.1 i 45.4 te razred 45.31 NKD-a 2007.) je
djelatnost prodaje robe industrijskim, trgovaèkim i profesionalnim korisnicima i ustanovama te
drugim poslovnim subjektima koji se bave trgovinom na veliko ili malo. Ukljuèen je tranzitni promet
robe (prodaja robe koja se prema nalogu prodavaèa neposredno isporuèuje kupcu iz skladišta ili drugog
odredišta proizvoðaèa, uvoznika ili drugoga poslovnog subjekta bez prethodnog uskladištenja te robe
kod prodavaèa). Izvoz je takoðer ukljuèen u ovu djelatnost.
Trgovina na veliko uz naplatu ili na osnovi ugovora (skupina 46.1; NKD-a 2007.) je obavljanje
djelatnosti trgovine na veliko uz naplatu ili prema ugovoru. Ukljuèene su prodaja s konsignacijskih
skladišta, djelatnosti komisionara (opunomoæenika, agenata), posrednika za trgovaèku robu i svih
drugih veletrgovaca koji trguju u ime ili za raèun drugih te djelatnosti onih koji su ukljuèeni u
povezivanje prodavaèa s kupcima ili poduzimaju trgovaèke transakcije u ime vlasnika robe. Ne
obuhvaæaju se robne burze.
Trgovina na malo (skupine 47.1-47.9; dio skupina 45.1 i 45.5 te razred 45.32 NKD-a 2007.) je
prodaja robe krajnjim potrošaèima, tj. stanovništvu za osobnu uporabu ili za uporabu u kuæanstvu.
Prodavaonica je prodajna prostorija u kojoj se obavlja trgovina na malo. Pod tim se
podrazumijevaju klasiène prodavaonice, samoposluživanja, robne kuæe, zakupljeni prodajni prostor u
okviru robnih kuæa, kiosci i benzinske postaje.
Broj zaposlenih obuhvaæa sve osobe koje stvarno rade u poslovnom subjektu: svi zaposlenici;
vlasnici, suvlasnici i neplaæeni èlanovi obitelji koji redovito rade u poslovnom subjektu; osobe koje
rade izvan prostorija matiènog poduzeæa (npr. Trgovaèki predstavnici, dostavljaèi, ekipe za popravke i
održavanje); osobe odsutne na kraæe vrijeme (npr. Zbog bolesti, porodnog dopusta, plaæenog dopusta);
osobe u štrajku; radnici koji rade skraæeno radno vrijeme; radnici koji obavljaju posao kod kuæe;
306
sezonski radnici i vježbenici. Iskljuèuju se radnici odsutni na neodreðeno vrijeme, osobe koje rade u
promatranome poslovnom subjektu, ali ih je tamo poslao neki drugi poslovni subjekt (npr. Osobe koje
obavljaju popravke u promatranome poslovnom subjektu za raèun drugog poduzeæa); osobe na
odsluženju obvezatnoga vojnog roka. Izvještajne jedinice vrlo èesto odstupaju od ove definicije jer
iskazuju samo plaæene radnike u poslovnom subjektu.
Promet je vrijednost svih prodajnih roba i usluga na tržištu bez obzira na to jesu li naplaæene, s
ukljuèenim porezom na dodanu vrijednost.
Zalihe se iskazuju sa stanjem na kraju tromjeseèja, i to prema knjigovodstvenoj vrijednosti. Zalihe
robe koje se nalaze u skladištima iskazuju se kao zalihe u trgovini na veliko, a zalihe robe koje se nalaze
u prodavaonicama iskazuju se kao zalihe u trgovini na malo.
Ostale djelatnosti obuhvaæaju djelatnosti izvan podruèja trgovine, a koje izvještajna jedinica
obavlja (npr. ugostiteljstvo, prijevoz, proizvodnja i sl.).
Obuhvat i usporedivost
Istraživanje se provodi metodom uzorka. Okvir za izbor uzoraka za aktivne pravne osobe ili
njihove dijelove registrirane u podruèju G NKD-a 2007. je Registar Državnog zavoda za statistiku,
Registar poreznih obveznika i Financijske agencije (FINE).
Uzorkom su obuhvaæene sve velike i srednje velike, te sluèajnim uzorkom izabrane mikro i male
pravne osobe iz spomenutog okvira. Prema velièini razvrstane su na mikro, male, srednje velike i
velike. Kriterij za odreðivanje velièine pravne osobe je broj zaposlenih. Za pravne osobe kojima je
pretežna djelatnost izvan trgovine uzima se broj zaposlenih u trgovinskim djelatnostima. Mikro pravne
osobe imaju 0 - 9 zaposlenih, male imaju 10 - 49 zaposlenih, srednje velike su one s 50 - 249 zaposlenih,
a velike imaju preko 250 i više zaposlenih.
Pri iskazivanju podataka primijenjeno je naèelo: poslovni subjekti èija je glavna djelatnost trgovina
(neka od djelatnosti iz podruèja G NKD-a 2007.) iskazuju podatke za sve djelatnosti koje obavljaju, pa
i za djelatnosti koje nisu trgovaèke. Pravne osobe èija je glavna djelatnost izvan trgovine (npr.
proizvodnja, promet i sl.) iskazuju podatke samo za trgovaèke djelatnosti koje obavljaju.
Okvir za uzorak za fizièke osobe (obrtnike) koji su registrirani u podruèju G NKD-a 2007. je
datoteka obveznika poreza na dohodak Porezne uprave. Stratifikacija uzorka izraðena je prema
pretežnoj djelatnosti obrta i broju zaposlenih po skupinama: 0 - 1 zaposlenih, 2 - 9 te 10 i više
zaposlenih.
Izvori i naèin prikupljanja podataka
Izvor podataka o distributivnoj trgovini je redovito tromjeseèno istraživanje: Tromjeseèni izvještaj
distributivne trgovine (TRG-2), kojim su obuhvaæene pravne osobe i obrtnici koji se bave nekom od
djelatnosti iz podruèja G NKD-a 2007. (NN br. 58/07.). Trgovina na veliko i na malo; popravak
motornih vozila i motocikla, kao i pravne osobe koje su prema pretežnoj djelatnosti razvrstane u druge
djelatnosti, ali imaju registrirane dijelove koji obavljaju trgovinske djelatnosti.
16. Robna razmjena s inozemstvom
Definicije i objašnjenja
Izvoz obuhvaæa svu robu koja se izvozi iz Hrvatske, a potjeèe iz domaæe proizvodnje ili unutrašnjeg
robnog prometa.
Uvoz obuhvaæa svu robu koja je uvezena iz inozemstva u Hrvatsku radi potrošnje u zemlji ili radi
unutarnje proizvodnje.
307
Obuhvat i usporedivost
Robna razmjena s inozemstvom obuhvaæa svu robu koja se izvozi iz zemlje, odnosno uvozi u
zemlju, kao i izvoz i uvoz po osnovi unutrašnje i vanjske proizvodnje na bruto osnovi.
Iskazuju se stvarno postignute vrijednosti u vrijeme kada su poslovi zakljuèeni (fakturirane
vrijednosti) i preraèunavaju se na osnovi isporuke na hrvatskoj granici. Izvozne vrijednosti obraèunane
su prema paritetu fob, a uvozne vrijednosti prema paritetu cit.
Vrijednost izvoza i uvoza iskazuje se u kunama, amerièkim dolarima i eurima. Iznosi iz stranih
valuta preraèunavaju se u kune primjenom tekuæih dnevnih teèajeva koji vrijede na dan carinjenja robe,
a utvrðuje ih Hrvatska narodna banka. Koristi se srednji valutni teèaj.
U prikazivanju podataka po djelatnostima primjenjuje se Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007.
- NKD 2007. (NN, br. 58/07. i 72/07.) koji je stupio na snagu 01. sijeènja 2008., a utemeljen je na
europskoj klasifikaciji NACE, Rev.2.
Podaci o izvozu/uvozu iskazuju se prema zemljama namjene robe u izvozu i prema zemljama
podrijetla robe u uvozu.
Roba u izvozu i uvozu prema sektorima razvrstava se prema Standardnoj meðunarodnoj
trgovinskoj klasifikaciji (SMTK, Rev. 4).
Od sijeènja 2000. godine, u primjeni je novi Carinski zakon (NN, br. 78/99., 94/99., 117/99., 73/00.,
92/01., 47/03., 140/05., 138/06., 60/08. i 45/09.) koji je u cijelosti usklaðen s europskim standardima.
Tim Zakonom u carinskom postupku propisana je uporaba nove carinske isprave - Jedinstvene
carinske deklaracije. U odreðenom mjesecu obraðuju se samo one deklaracije koje imaju datum
prihvaæanja u carinarnici/ispostavi iz tog mjeseca. Zbog ukljuèivanja u obradu naknadno pristiglih
deklaracija korigiranje podataka obavlja se sve dok se ne zakljuèi konaèna obrada tekuæe godine
(sredinom slijedeæe godine), te se podaci do tada smatraju prethodnima.
U prikupljanju podataka od 1. sijeènja 2002. godine primjenjuje se sustav nazivlja i brojèanog
oznaèavanja robe usklaðen s Kombiniranom nomenklaturom EU (NN, br. 113/01., 142/02., 184/03.,
165/04., 145/05., 134/06., 124/07., 140/08. i 145/09.), Carinska i statistièka klasifikacija proizvoda
Europske unije.
Podaci su iskazani za Grad Zagreb prema važeæem teritorijalnom ustroju temeljem Zakona o
podruèjima županija, gradova i opæina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06.).
Izvor i naèin prikupljanja podataka
Istraživanje robne razmjene s inozemstvom provodi Državni zavod za statistiku u suradnji s
Carinskom upravom Ministarstva financija Republike Hrvatske.
Izvor podataka je Jedinstvena carinska deklaracija (JCD) o izvozu i uvozu robe (NN, br. 161/03.).
Državni zavod za statistiku preuzima od Carinske uprave Republike Hrvatske kontrolirane
jedinstvene carinske deklaracije u obliku slogova na magnetskom mediju te ih statistièki obraðuje i
dopunjuje poštujuæi osnovne metodološke preporuke statistièkog ureda UN-a i Eurostata.
308
17. Ugostiteljstvo
Definicije i objašnjenja
Ugostiteljska djelatnost je djelatnost pripremanja hrane i pružanja usluga prehrane, pripremanja i
usluživanja piæa i napitaka te pružanja usluga smještaja.
Ugostiteljskim objektom smatra se ugostiteljska jedinica koja u poslovnom, graðevinskom i
svrsishodnom pogledu èini cjelinu ili koji u okviru šire graðevne cjeline, ima izdvojeni prostor i
potrebnu svrsishodnost. Klasificiraju se u odgovarajuæu vrstu, a odreðene vrste u odgovarajuæu
kategoriju. Ugostiteljski objekti klasificiraju se kao objekti za smještaj (hoteli, hosteli, pansioni itd.) i
objekti za prehranu (restorani, kavane, snack-barovi itd.). Pod poslovnim jedinicama kod ugostitelja
obrtnika podrazumijeva se broj ugostiteljskih radnji.
Broj zaposlenih obuhvaæa sve zaposlene osobe na neodreðeno i odreðeno vrijeme u ugostiteljskim
objektima.
Promet u ugostiteljstvu èini vrijednost pruženih ugostiteljskih usluga posluživanja hrane i piæa,
usluga smještaja i ostalih usluga koje se uobièajeno pružaju uz osnovne ugostiteljske usluge.
Broj sjedala za stolovima obuhvaæa sjedala u zatvorenim prostorijama, na terasama i drugim
mjestima na kojim se pružaju ugostiteljske usluge.
Obuhvat i usporedivost
Tromjeseènim izvještajem ugostiteljstva obuhvaæene su sve pravne osobe tj. sva poduzeæa/trgovaèka društva i dijelovi poduzeæa/trgovaèkih društava koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost u
skladu s odredbom Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 138/06).
Kod poslovnih jedinica ugostiteljskih poduzeæa/trgovaèkih društava podaci se obraðuju prema
teritorijalnom naèelu, što znaèi prema lokaciji ugositeljske poslovne jedinice. Pod ostale poslovne
jedinice se ubrajaju privremeni smještajni objekti, krème i drugo.
Tromjeseènim izvještajem ugostiteljstva za obrtnike obuhvaæeni su obrtnici izabrani metodom
sluèajnog uzorka koji su prema pretežnoj djelatnosti registrirani u podruèju I NKD-a 2007.
Stratifikacija uzorka izvršena je na osnovi pretežne djelatnosti obrta prema NKD-u 2007. Kao okvir za
izbor uzorka poslužila je datoteka obveznika poreza na dohodak Porezne uprave Ministarstva
financija.
U podacima o zaposlenima kod ugostitelja obrtnika od 1998. godine ukljuèeni su i vlasnici, kao i
neplaæeni èlanovi njihovih obitelji koji redovito rade u ugostiteljskom obrtu.
Od 2009. u primjeni je nova Klasifikacija djelatnosti 2007. (NKD 2007.). Izmjena klasifikacije kao
i kontinuirano ažuriranje Statistièkog poslovnog registra utjeèe na usporedivost podataka s prethodnim
razdobljima.
Izvor i naèin prikupljanja podataka
Podaci o ugostiteljskoj djelatnosti pravnih osoba prikupljaju se na osnovi Tromjeseènog izvještaja
ugostiteljstva za pravne osobe (UG-11) koji obuhvaæa sva poduzeæa/trgovaèka društva i njihove
dijelove koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost.
Podaci o ugostiteljima, obrtnicima (fizièke osobe) od 1999. godine prikupljaju se putem
Tromjeseènog izvještaja ugostiteljstva za obrtnike (UG-11/OBRT).
309
18. Turizam
Definicije i objašnjenja
Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svog prebivalašta provede najmanje jednu noæ u
ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj gostiju.
Turist je registriran u svakom mjestu i objektu gdje boravi i zbog toga, u sluèaju promjene mjesta ili
objekta dolazi do njegovog ponovnog iskazivanja, a time i do dvostrukosti u podacima. Prema tome
statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista.
Domaæi turist je svaka osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja u nekom drugom mjestu
Republike Hrvatske izvan mjesta stalnog prebivališta provede najmanje jednu noæ u ugostiteljskom ili
drugom objektu za smještaj gostiju.
Inozemni turist je svaka osoba s prebivalištem izvan Republike Hrvatske koja privremeno boravi u
Republici Hrvatskoj i provede najmanje jednu noæ u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj
gostiju.
Objekti za smještaj turista podijeljeni su na kolektivne smještajne kapacitete (hoteli, turistièki
apartmani, pansioni, kampovi, sobe za iznajmljivanje, apartmani, prenoæišta, hosteli, gostionice,
planinarski domovi, privremeni smještajni kapaciteti, spavaæi i kušet-vagoni) i privatni smještajni
kapaciteti (kuæanstva - sobe, apartmani, kuæe za odmor).
Oznaka kategorije ugostiteljskog objekta je(*)
Obuhvat i usporedivost
Mjeseènim istraživanjem o dolascima i noæenjima turista (TU-11) obuhvaæene su sve pravne osobe
kao i njihovi dijelovi, fizièke osobe i kuæanstva, koji pružaju odredene usluge smještaja ili se bave
posredovanjem u pružanju tih usluga.
Kapaciteti i razvrstavanje kapaciteta izvršeni su prema:
- Pravilniku o razvrstavanju i minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata (NN, br.
88/07., 05/08., 49/08., 58/08., 75/08., 45/9., 44/11. i 118/11.). Obavljena je prekategorizacija
ugostiteljskih objekata na nove vrste i kategorije, a primjenjuje se u obradi podataka od 2001. godine.
Podaci o kapacitetima odnose se na stanje 31. kolovoza u godini.
Izvor i naèin prikupljanja podataka
Podaci se prikupljaju redovitim mjeseènim izvještajem o dolascima i noæenjima turista (TU-11) od
poduzeæa/trgovaèkih društva i obrtnika, te od kuæanstava koja iznajmljuju smještajne objekte (privatni
smještajni kapaciteti).
Izvještaji se sastavljaju na osnovi evidencija u knjigama gostiju.
19. Komunalne djelatnosti
Definicije i objašnjenja
Javni vodovod je skup mehanièkih postrojenja koja služe za opskrbu vodom iz centralnog sistema
pod jedinstvenom kontrolom i upravom.
Pod javnom kanalizacijom podrazumijeva se mreža zatvorenih uliènih kanala i kolektora, koja služi za
odvod atmosferskih i otpadnih voda. U dužinu kanalizacijske mreže ne ulazi dužina kuænih prikljuèaka.
310
Glavni kolektor je sabirni kanal koji odvodi vode iz jednog dijela ili cijelog grada do recipijenta ili
ureðaja za proèišæavanje.
Tržnica živežnih namirnica je ureðen ili izgraðen prostor koji èini jedinstvenu cjelinu, na kojem se
vrši prodaja (pretežito živežnih namirnica) na malo, kako od strane individualnih proizvodaèa tako i od
strane trgovaèke mreže.
Izvori i naèin prikupljanja podataka
Podaci o javnom vodovodu i o javnoj kanalizaciji prikupljaju se redovitim godišnjim izvještajima
od komunalnih poslovnih subjekata.
Podaci o plinu i elektriènoj energiji dobivaju se izravno od komunalnih poslovnih subjekata.
Podaci za tržnice živežnih namirnica dati su prema rezultatima èetverogodišnje izvještajne službe
statistike komunalne djelatnosti, odnosno izravno godišnje od poslovnog subjekta.
20. Kakvoæa i zaštita prirode i okoliša
Definicije i objašnjenja
Kakvoæa zraka
Pod taložnom tvari - sedimentom i masenom koncentracijom podrazumijevaju se atmosferske
padavine tj. krute, tekuæe i plinovite tvari koje se talože iz zraka ili ih nanosi vjetar ili kiša. Kemijska
analiza sedimenata obuhvaæa ukupne taložne tvari, teške metale, ugljikovodike, te anione i katione koji
su otopIjeni u vodi sedimenata.
Graniène vrijednosti (GV) oznaèuju razinu oneèišæenja ispod koje se ne oèekuje štetno djelovanje
na zdrave osobe, ali pri dugotrajnoj izloženosti postoji rizik utjecaja na osjetljive skupine.
Oznake i kratice upotrijebljene u tablicama 20.2. 20.19.
OP (%) - obuhvat podataka
N
- broj rezultata
C
- srednja 24-satna koncentracija za navedeno razdoblje
C50
- medijan ili centralna vrijednost, tj. vrijednost od koje je 50% rezultata manje ili veæe
CM
- najveæa 24-satna koncentracija u navedenom razdoblju
Cm
- najmanja 24-satna koncentracija u navedenom razdoblju
C95
- koncentracija od koje je 95% izmjerenih vrijednosti niže
C98
- koncentracija od koje je 98% izmjerenih vrijednosti niže
GV
- graniène vrijednosti
TV
- tolerantne vrijednosti
Kakvoæa vode
Podatke o otpadnim i proèišæenim vodama daju poslovni subjekti koji upravljaju javnom
kanalizacijom i poduzeæa industrije koja koriste, zagaðuju i ispuštaju vodu.
Korištene vode su sve uzete kolièine vode iz razlièitih izvora kojim su se poslovni subjekti u
promatranoj godini opskrbljivali, bez obzira na to jesu li te kolièine korištene za vlastite potrebe ili
ustupljene drugim korisnicima.
311
Upotrebljenom vodom podrazumijevaju se kolièine koje su poslovni subjekti upotrijebili za svoje
potrebe.
Otpadne vode su one vode koje se poslije korištenja odvode do uredaja za proèišæavanje ili ih se
ispušta u prostor.
Proèistiti otpadnu vodu znaèi osloboditi je opasnih i štetnih tvari do dozvoljenog stupnja.
Izvori i naèin prikupljanja podataka
Podaci o kakvoæi zraka dobiveni su od Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada.
Podaci o korištenju voda i zaštiti voda od zagaðivanja prikupljaju se redovitim godišnjim izvještajima, koje dostavljaju poslovni subjekti iz podruèja rudarstva, preraðivaèke industrije i opskrbe elektriènom energijom i plinom, koji koriste i zagaðuju vodu.
21. Obrazovanje
Definicije i objašnjenja
Obrazovni sustav Republike Hrvatske ukljuèuje predškolsko, osnovno, srednje i visoko
obrazovanje. Osnovno i srednje obrazovanje organizirano je kao redovito i posebno obrazovanje koje
ukljuèuje obrazovanje djece i mladeži s teškoæama u razvoju, obrazovanje odraslih i osnovno
umjetnièko obrazovanje koje priprema djecu za nastavak školovanja u srednjim umjetnièkim školama.
Školom se smatra skupina uèenika koja prati nastavu odreðene vrste i stupnja prema istovrsnom
nastavnom planu i programu, na odreðenoj lokaciji i svaka teritorijalno odvojena jedinica (razredni
odjel) iste vrste smatra se takoðer školskom (školskom jedinicom).
Visoka uèilišta su ustanove visoke naobrazbe, ovlaštene za ustrojstvo i izvedbu studija, te
zdravstvenog, visokostruènog ili umjetnièkog rada. Visoka uèilišta su sveuèilište, te fakultet,
sveuèilišni odjel i umjetnièka akademija u njegovu sastavu, veleuèilište i visoka škola. Sveuèilišta,
fakulteti sveuèilišni odjel i umjetnièka akademija obavljaju djelatnost visokog obrazovanja,
znanstvenu, struènu i umjetnièku djelatnost u skladu sa zakonom i svojim statusom. Ova visoka
uèilišta organiziraju i izvode sveuèilišne studije, a mogu organizirati i stuène studije. Veleuèilište i
visoka škola organiziraju i izvode struène studije, te mogu obavljati struènu, znanstvenu i umjetnièku
djelatnost u skladu sa zakonom i svojim statutom.
Osnovno obrazovanje traje osam godina i obvezno je za svu djecu po pravilu od 6 do 15 godina života,
cilj je stjecanje opæeg znanja, a ostvaruje se prema jedinstvenom nastavnom planu i programu.
Srednje obrazovanje nakon završetka osnovnog školovanja, traje od 1 do 4 godine, a omoguæuje
stjecanje znanja i vještina potrebnih za ukljuèivanje na tržište rada ili za nastavak školovanja. Vrste
srednjih škola, ovisno o nastavnom planu i programu su:
- gimnazije,
- tehnièke i srodne škole,
- industrijske i obrtnièke,
- umjetnièke škole.
Visoko obrazovanje provodi se kroz sveuèilišne i struène studije.
Sveuèilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti i visokom obrazovanju, u
poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu opæenito te ih osposobljava za razvoj i primjenu
znanstvenih i struènih dostignuæa. Sveuèilišni studiji ustrojavaju se i izvode na sveuèilištu. Diplomski i
poslijediplomnski studiji mogu se izvoditi i u suradnji sa znanstvenim institutima.
312
Struèni studij pruža studentima primjerenu razinu znanja i vještina koje omoguæuju obavljanje
struènih zanimanja i osposobljava ih za neposredno ukljuèivanje u radnni proces. Struèni studiji
provode se na visokoj školi ili veleuèilištu, a mogu se provoditi i na sveuèilištu.
Veleuèilišta ili visoke škole mogu organizirati specijalistièki diplomski struèni studij u trajanju od
jedne do dvije godine za osobe koje su završile struèni studij ili preddiplomski sveuèilišni studij.
Poslijediplomski sveuèilišni studij traje po pravilu tri godine. Ispunjenjem svih propisanih uvjeta i
javnom obranom doktorskog rada stjeèe se akademski stupanja doktora znanosti (dr. sc.) odnosno
doktora umjetnosti (dr. art.). Sveuèilište može organizirati poslijediplomski specijalistièki studij u
trajanju od jedne do dvije godine, kojim se stjeèe zvanje sveuèilišnog specijalista uz naznaku struke
(univ. spec).
Posebno obrazovanje
Osnovne glazbene i baletne škole, pripremaju uèenike za nastavak školovanja u srednjim glazbenim
i baletnim školama, a uèenici te škole pohaðaju usporedo s osnovnom školom u kojoj stjeèu obvezno
osnovno obrazovanje.
Obrazovanje djece i mladeži s teškoæama u razvoju provodi se u osnovnoj školi u posebnim
odgojno-obrazovnim grupama i odjelima u okviru škole. Iznimno za djecu s veæim teškoæama u
razvoju obavIja se u posebnim ustanovama odgoja i obrazovanja. Djeca s teškoæama u razvoju mogu se
školovati do 21. godine života.
Srednje obrazovanje uèenika s teškoæama u razvoju organizirano je uz primjenu individualnog
pristupa u zasebnim razrednim odjelima i obrazovnim grupama.
Obrazovanje odraslih omoguæuje obrazovanje odraslim osobama, koje u dobi za redovito
obrazovanje nisu stekle odgovarajuæe obrazovanje, te osobama kojima je potrebna nadopuna struène
naobrazbe. Osnovno i srednje obrazovanje odraslih provodi se u osnovnim i srednjim školama i drugim
ustanovama (otvorena i puèka sveuèilišta), a obrazovanje mogu steæi pohaðanjem nastave ili
polaganjem ispita.
Obuhvat i usporedivost
Podaci o broju osnovnih i srednjih škola obuhvaæaju sve škole , a podaci su usporedivi s podacima
prethodnih godina.
Podaci o uèiteljima, nastavnicima i suradnicima u nastavi ne pedstavljaju broj fizièkih osoba, veæ
broj njihovog angažmana na jednoj ili više obrazovnih ustanova.
Podaci o visokom obrazovanju odnose se na studente u odjelima koji se nalaze u Zagrebu, a pod
upravom su Zagrebaèkog sveuèilišta.
Izvori i naèin prikupljanja podataka
Podaci o školama, uèenicima i nastavnicima u osnovnim i srednjim školama prikupljaju se
godišnjim izvještajima na poèetku i na kraju školske godine.
Svi podaci o visokim uèilištima preuzeti su od Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, a
prikupljaju se upitnicima koje ispunjavaju studenati u zimskim semestrima akademske godine, osim
podataka o diplomantima koji se odnose na kalendarsku godinu, kao i podataka o nastavnicima visokih
uèilišta koji se odnose na stanje 31. listopada tekuæe akademske godine.
Podaci o uèenicima s teškoæama u razvoju u osnovnim i srednjim školama, o uèenicima u osnovnim
umjetnièkim školama i o obrazovanju odraslih prikupljaju se na posebnim obrascima na poèetku i na
kraju školske godine.
313
22. Kultura i umjetnost
Definicije i objašnjenja
Puèka sveuèilišta su ustanove koje u okviru cjelokupnog sustava obrazovanja i odgoja imaju specifiène
zadatke. Kroz razne oblike obrazovanja pružaju graðanima opæe, društveno-ekonomsko i struèno
obrazovanje, struèno-tehnièko usavršavanje, te podizanje razine opæe kulture.
Pod knjižnicom podrazumijeva se sreðena zbirka pisanog, tiskanog i drugim sredstvima umnoženog
materijala, namijenjenog uporabi, odnosno korištenju za širenje opæeg obrazovanja, te za nauèni i struèni rad.
Muzeji i muzjske zbirke su ustanove koje sustavno prikupljaju, nauèno obraðuju, èuvaju i izlažu
predmete iz podruèja prirodnih i društvenih nauka. Umjetnièke galerije tretirane su kao umjetnièki
muzeji.
Profesionalna kazališta su samostalne kulturno-umjetnièke ustanove sa stalnom upravom i stalnim
profesionalnim umjetnièkim ansamblom ili profesionalnim ansamblom koji se angažira za pojedine
predstave prema ugovoru.
Djeèja kazališta su kulturno-umjetnièke ustanove koje redovito daju predstave za djecu.
Amaterska kazališta su kulturno-umjetnièke ustanove èiji se ansambl pretežno sastoji od glumaca
amatera, a organizacijski su samostalna ili u sastavu kulturno-umjetnièkih udruga.
Radijska i televizijska djelatnost obuhvaæa ustanove koje preko odašiljaèa stvaraju i emitiraju
program usmjeren javnosti.
Profesionalni orkestri/zborovi su glazbeni sastavi profesionalnih glazbenika/pjevaèa stalno
zaposlenih ili angažiranih prema ugovoru.
Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske "Lado" je profesionalna ustanova èiji je cilj
prikupljanje izvornog nacionalnog folklora i umjetnièko prikazivanje narodnih plesova, glazbe i
pjesme.
Kinematograf je zatvoren ili otvoren prostor opremljen ureðajima za javno prikazivanje filmova.
Kinematografi mogu imati jednu ili više dvorana/ekrana a rade kao stalni, ljetni (u vrtu ili terasi) i
pokretni. Mogu biti samostalni, u sustavu poduzeæa za prikazivanje filmova, u sustavu druge ustanove,
kulturno-obrazovne ustanove te privatni.
Zološki vrt je ograðeniprostor u kojem se èuvaju, izlažu javnosti, razmnožavaju i istražuju živi
primjerci razlièitih životinjskih vrsta u znanstvene i odgojne svrhe.
Podaci o radu filharmonije prikazani su zasebno.
Obuhvat i usporedivost
Obuhvat kulturno-umjetnièkih i kulturno-prosvjetnih organizacija u prikazanom razdoblju je
potpun, a podaci su usporedivi s podacima iz predhodnih godina.
U statistièkom snimanju nacionalnih knjižnica, knjižnica visokoškolskih organizacija i specijalnih
knjižnica obuhvaæaju se samo one koje imaju 500 i više svezaka knjiga i periodike, a narodnih
knjižnica koje imaju 250 i više svezaka knjiga i periodike.
Izvori i naèin prikupljanja podataka
Podaci iz podruèja kulture i umjetnosti prikupljaju se redovitim godišnjim izvještajima osim kod
narodnih sveuèilišta (od sezone 1978/79) i knjižnica gdje se prikupljanje podataka vrši u trogodišnjoj
periodici.
314
Podaci o Ansamblu narodnih plesova i pjesama "Lado", radio i TV pretplatnicima HTV i
Zoološkom vrtu grada Zagreba, dobivaju se izravno od navedenih organizacija.
23. Šport
Definicije i objašnjenja
Športske organizacije su slobodne udruge graðana koje se osnivaju u svrhu aktivnog bavljenja
športom, a mogu biti organizirane kao športski klubovi ili športska društva te uèenièka i studentska
športska društva pri školama i visokim uèilištima.
Šahovske organizacije su slobodne udruge graðana registrirane kod Hrvatskog šahovskog saveza, a
mogu biti organizirane kao šahovska društva ili šahovski klubovi.
Izvori i naèin prikupljanja
Podaci o športskim organizacijama, šahovskim organizacijama i centrima za šport i rekreaciju
dobivaju se obradom statistièkih izvještaja, a prikupljaju se svake treæe godine.
24. Pravosuðe
Definicije i objašnjenja
Kriminalitet u smislu statistièkih istraživanja obuhvaæa pojavu od podnošenja prijave za poèinjeno
kazneno djelo, prekršaj i gospodarski prijestup do pravomoænog okonèanja postupka od strane
nadležnog tijela.
Jedinice promatranja su poèinitelji kaznenih djela, poèinitelji prekršaja i poèinitelji gospodarskih
prijestupa.
Pod poèiniteljem kaznenih djela smatraju se punoljetni i maloljetni poèinitelji kaznenih djela kao
poèinitelji, supoèinitelji, poticatelji ili pomagatelji.
Pod poèiniteljem prekršaja smatraju se punoljetne i maloljetne osobe, te pravne i odgovorne osobe
kao poèinitelji prekršaja.
Punoljetni poèinitelji kaznenih djela su osobe koje su u vrijeme poèinjenja kaznenog djela imale
navršenih 18 godina života, protiv kojih je kazneni postupak po kaznenoj primjeni i prethodni postupak
završen i optužene osobe protiv kojih je kazneni postupak pravomoæno završen.
Optužena osoba je punoljetna osoba protiv koje je sudu podnesena optužnica, optužni prijedlog ili
privatna tužba, protiv koje je kazneni postupak pravomoæno završen, obustavljen postupak ili optužba
odbaèena, poèinitelj osloboðen od optužbe, optužba odbijena ili je poèinitelj proglašen krivim
(proglašen krivim, a osloboðen od kazne ili proglašen krivim uz izricanje kaznenih sankcija).
Osuðena osoba je punoljetna osoba proglašena krivom prema kojoj su izreèene kaznene sankcije:
zatvor, novèana kazna, odgojne mjere, sudska opomena i osoba proglašena krivom, a osloboðena od
kazne.
Punoljetni poèinitelji prekršaja su osobe koje su u vrijeme poèinjenja prekršaja imale navršenih 18
godina života, protiv kojih je prekršajni postupak pravomoæno završen odlukom kojom je odbaèen
zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, obustavljen postupak, izreèena zaštitna mjera bez
izricanja kazne ili se proglašava krivim.
315
Maloljetni poèinitelji kaznenih djela su osobe koje su u vrijeme poèinjenja kaznenog djela imale
navršenih 14 godina, a nisu navršile 18 godina života, prema kojima postupak po kaznenoj prijavi nije
pokrenut (odbaèena prijava), pripremni postupak je obustavljen ili je podnesen prijedlog za izricanje
sankcija, kazneni postupak pred vijeæem pravomoæno je završen odlukom kojom se postupak pred
vijeæem obustavlja ili se izrièu sankcije.
Maloljetni poèinitelji prekršaja su osobe koje su u vrijeme poèinjenja prekršaja imale navršenih 14
godina, a nisu navršile 18 godina života, protiv kojih je prekršajni postupak pravomoæno završen
odlukom kojom se obustavlja postupak, izrièe zaštitna mjera bez izricanja odgojne mjere ili kazne ili se
proglašavaju krivima.
Optužena osoba je maloljetna osoba prema kojoj je kazneni postupak pred vijeæem pravomoæno
završen odlukom kojom je obustavljen postupak pred vijeæem ili je izreèena sankcija (maloljetnièki
zatvor ili odgojne mjere).
Osuðena osoba je maloljetni poèinitelj kaznenog djela prema kojem je izreèena sankcija
maloljetnièki zatvor ili odgojna mjera (sudski ukor, posebne obveze, upuæivanje u centar za odgoj,
pojaèana briga i nadzor, pojaèana briga i nadzor uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi, upuæivanje u
odgojnu ustanovu, upuæivanje u odgojni zavod i upuæivanje u posebnu odgojnu ustanovu).
Kazneno djelo - Naèelo zakonitosti, èlanak 2. Kaznenog zakona:
1) Kaznena djela i kaznenopravne sankcije mogu se propisivati samo zakonom.
2) Nitko ne može biti kažnjen niti se prema njemu mogu primijeniti druge kaznenopravne sankcije
za djelo koje prije nego je bilo poèinjeno nije bilo zakonom ili medunarodnim pravom odredeno kao
kazneno djelo i za koje zakonom nije bilo propisano kojom se vrstom i mjerom kazne poèinitelj može
kazniti.
Podaci o kaznenim djelima iskazuju se prema glavama Kaznenog zakona odnosno nazivu kaznenog
djela.
Izvor i naèin prikupljanja podataka
Podaci o poèiniteljima kaznenih djela i prekršaja preuzeti su od Državnog zavoda za statistiku, a
podaci o sudovima i sudskim djelatnicima dobiveni su od Ministarstva pravosuða.
25. Poslovni subjekti
Definicije i objašnjenja
Temeljem Zakona o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NN, br. 98/94.), Odluke o Nacionalnoj
klasifikaciji djelatnosti (NN, 3/97. i 7/97.) zatim prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti NKD
2002. (NN, br. 13/03.), te prema novoj NKD 2007. (NN, br. 102/97.). Državni zavod za statistiku vodi
Registar poslovnih subjekata (upis prijava, promjena i odjava), koji obuhvaæa poslovne subjekte i
njihove dijelove.
316
Izvori za Registar poslovnih subjekata su:
1) registri što ih vode:
- trgovaèki sudovi
- ministarstva (npr. Ministarstvo uprave, Ministarstvo rada i socijalne skrbi)
- županijski uredi (npr. uredi za opæu upravu, uredi za rad, zdravstvo i socijalnu skrb)
- druga registarska tijela
2) zakoni, odluke i drugi akti objavljeni u Narodnim novinama.
Danom stupanja na snagu Zakona o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti prestao je važiti do tada
primjenjivan Zakon o jedinstvenoj klasifikaciji djelatnosti, a èlanak 11. Zakona o Nacionalnoj
klasifikaciji djelatnosti propisao je primjenu Odluke o jedinstvenoj klasifikaciji djelatnosti do 31.
prosinca 1996. samo za statistièke i analitièke potrebe.
Nacionalna klasifikacija djelatnosti do razine razreda (èetvrti stupanj agregiranja) osigurava
usporedivost i razmjenu podataka za iste takve poslovne subjekte u zemljama èlanicama Europske
unije i ostalim zemljama koje primjenjuju NACE, Rev. 1, a do razine skupine djelatnosti (treæi stupanj
agregiranja) NKD osigurava kompatibilnost s meðunarodnom standardnom klasifikacijom djelatnosti
Ujedinjenih naroda ISOC, Rev. 3 International Standard Industrial Classification of All Economic
Activities.
Poslovni subjekti su: pravne osobe, tijela državne vlasti, tijela državne uprave i jedinice lokalne
uprave i samouprave, i u Registru poslovnih subjekata razvrstani su prema pretežitoj djelatnosti.
Djelatnost dijelova poslovnog subjekta utvrðuje se prema rješenju o upisu u registar kod nadležnog
tijela ili prema propisu o osnivanju ili temeljnoj namjeni osnivanja, neovisno o djelatnosti poslovnog
subjekta u èijem su sastavu.
Razvrstavanje poslovnih subjekata prema velièini na male, srednje i velike, izvršeno je u skladu s
Zakonom o raèunovodstvu (NN 109/07), a na temelju dostavljenih statistièkih izvještaja. Kriteriji za
utvrðivanje su: zbroj bilance nakon odbitka u aktivi bilance, visina ukupnog prihoda, te prosjeèan broj
zaposlenih.
Izvori i naèin prikupljanja podataka
Podaci o broju poslovnih subjekata u Gradu Zagrebu preuzeti su od Državnog zavoda za statistiku i
FINE - Središnji ured Zagreb.
317
KRATICE
°C
stupanj celzijeve skale
°MCS
stupanj Mercallijeve skale
ef. sati
efektivni sati
J
joul
kJ
kilojoule
GJ
gigajoule
hPa
hektopascal
3
m
kubièni metar
ha
hektar
km
2
kilometar
km
kilometar kvadratni
hl
hektolitar
kWh
kilovatsat
MWh
megavatsat
tis.
tisuæa
mil.
milijun
NV
najniži vodostaj
VV
najviši vodostaj
USD
amerièki dolar
šk. g.
školska godina
ak. g.
akademska godina
KBF
katolièko bogoslovni fakultet
NKD 2002. Nacionalna klasifikacija djelatnosti - 2002.
NKD 2007. Nacionalna klasifikacija djelatnosti - 2007.
NSVT
Nomenklatura statistike vanjske trgovine
SMTK
Standardna meðunarodna trgovinska klasifikacija
SLjZ
Statistièki ljetopis Zagreba
ZNAKOVI
-
nema pojave
...
ne raspolaže se podatkom
0
podatak je manji od 0,5 date jedinice mjere
0/
prosjek
1)
oznaka za napomenu ispod tabele
()
nepotpun, odnosno nedovoljno provjeren podatak
318
PREGLED REDOVITIH IZDANJA - ODJELA ZA STATISTIKU
GRADSKOG UREDA ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I
RAZVOJ GRADA
Ovim pregledom želimo upoznati korisnike s redovitim izdanjima Odjela za statistiku Grada
Zagreba u kojima se numerièki, statistièko-analitièki prezentiraju pojedina podruèja djelatnosti.
Spomenute publikacije izlaze mjeseèno, tromjeseèno i godišnje. Sistematizacija je izvršena prema
problematici koju tretiraju pojedine publikacije. Na kraju svakog naslova u zagradi navedeno je
vrijeme izlaženja.
Stanovništvo
1. Stanovnici, kuæanstva i stanovi (Prvi rezultati Popisa 2001.)
- prema institucionalnim jedinicama aktualnog ustroja (grad, gradske èetvrti), bivšeg
teritorijalnog ustroja Grada (bivše opæine, danas podruèni uredi) i
- prema funkcionalnoj jedinici: naselje
2. Stanovništvo, kuæanstva i stanovi, POPIS 2001.
NAPOMENA: Publikacija prireðena i na CD-u.
3. Stanovništvo, kuæanstva i stanovi po gradskim èetvrtima, POPIS 2001.
NAPOMENA: Publikacija priredena i na CD-u.
4. Stanovništvo grada Zagreba, POPIS 2001.
- prema dobnoj i spolnoj strukturi
- podaci po institucionalnim i funkcionalnim jedinicama
NAPOMENA: Publikacija priredena i na CD-u
5. Stanovi i kuæanstva grada Zagreba, POPIS 2001.
- podaci po institucionalnim i funkcionalnim jedinicama
Vitalna statistika
1. Prirodno kretanje stanovništva (godišnje)
2. Prirodno kretanje stanovništva
- podaci po gradskim èetvrtima Grada Zagreba od 2001. do 2010. (povremeno)
Industrija
1. Industrija (mjeseèno)
Graðevinarstvo
1. Graðevinarstvo (tromjeseèno)
2. Izdana odobrenja za gradnju (tromjeseèno)
3. Završene zgrade i stanovi (godišnje)
Prijevoz i skladištenje
1. Cestovni i gradski prijevoz te poštanske usluge (tromjeseèno)
Distributivna trgovina
1. Trgovina na malo
2. Distributivna trgovina i ostale usluge
3. Prodajni kapaciteti u trgovini na malo u 2004. i 2009.
Robna razmjena s inozemstvom
1. Robna razmjena s inozemstvom (tromjeseèno)
Ugostiteljstvo
1. Ugostiteljska poduzeæa / trgovaèka društva i ugostitelji obrtnici (tromjeseèno)
319
Turizam
1. Dolasci i noæenja turista (mjeseèno)
2. Poslovni skupovi (tromjeseèno)
Investicije
1. Ostvarene investicije u novu dugotrajnu imovinu (godišnje)
2. Investicije za zaštitu okoliša (godišnje)
Otpad
1. Ukupna kolièina otpada te spaljivanje, odlaganje i oporaba otpada (dvogodišnje)
Obrazovanje
1. Osnovne škole kraj i poèetak školske godine (godišnje)
2. Srednje škole kraj i poèetak školske godine (godišnje)
3. Uèenièki i studentski domovi (godišnje)
Kultura i umjetnost
1. Kinematografi (godišnje)
Zaposlenost i nezaposlenost
1. Zaposlenost na podruèju grada Zagreba, stanje 31. III u godini, te nezaposlene osobe
(godišnje)
Plaæe
1. Neto i bruto plaæe zaposlenih u poslovnim subjektima, struktura zaposlenih prema visini
isplaæenih neto plaæa za 160-200 plaæenih sati rada te prosjeène neto plaæe zaposlenih prema
stupnju struène spreme za obavljanje odreðenih poslova/zadataka (godišnje)
Neto i bruto plaæe
1. Prosjeène neto i bruto plaæe i indeksi nominalnih plaæa (mjeseèno)
Bruto domaæi proizvod
1. Bruto domaæi proizvod (godišnje)
Osobna potrošnja kuæanstva
1. Osobna potrošnja i primanja kuæanstva Republike Hrvatske i Grada Zagreba u 2005. (povremeno)
Statistièki ljetopis
1. Statistièki ljetopis Grada Zagreba izlazi u 2012. godini kao 61. godište
Gospodarska i društvena kretanja u Gradu Zagrebu (tromjeseèno)
Sadržajno numerièka, pregledna i informativna publikacija (redovito izlazi od 1992. g.) sa
statistièkim podacima o Gradu Zagrebu, podacima koji pridonose cjelovitoj statistièkoj slici
Grada.
Informacije i nabava publikacija
Informacije i nabavu možete dobiti: - telefonom
Odjel za statistiku (01) 610-1950
- telefaksom (01) 485-1442
- e-mail: statistika@zagreb.hr
Adresa: 10000 Zagreb, Sv. Æirila i Metoda 5
Publikacije Odjela za statistiku dostupne su korisnicima i na internetskim stranicama Grada
Zagreba (www.zagreb.hr).
320
Glavni urednik:
Iva RAZUMOVIÆ, dipl. oec.
Uredili:
Branka MARKAÈ, viši statistièar
Iva RAZUMOVIÆ, dipl. oec.
Vinjeta: Zagrebaèki identiteti
Boris LJUBIÈIÆ
Podatke pripremili:
Karmen FAJDETIÆ,
Nada HADŽIJUSUFOVIÆ, dipl. inž. agr.,
Jagoda HOLJEVAC
Tomislav JAVOR, inž. poljoprivrede,
Sreæko MLINAR,
Snježana NEVISTIÆ, dipl. oec.,
Ivica PONGRAC, viši statistièar,
Ljiljana PONGRAC, viši statistièar,
Dubravka PENAVA,
Ružica ŠARAVANJA, viši ekonomist i
Ðurðica ZAJCEV, upravni pravnik.
Vanjski suradnici:
Državni hidrometeorološki zavod RH
Hidrološki odjel
Služba za kakvoæu zraka - Odjel kemijski laboratorij
Državni zavod za statistiku RH
FINA - Središnji ured Zagreb
Gradska plinara Zagreb d.o.o. - Odjel ekonomike poslovanja
Gradska skupština Grada Zagreba
Gradski ured za prostorno ureðenje, izgradnju Grada,
graditeljstvo, komunalne poslove i promet
Gradski ured za katastar i geodetske poslove - Odjel za
formiranje zemljišno-katastarskih baza podataka
Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode
Struèna služba gradonaèelnika
HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. Elektra Zagreb Služba za razvoj i investicije
HEP - Toplinarstvo d.o.o - Služba za ekonomsko - financijske poslove
HP - Hrvatska pošta d.d.
Hrvatska ljekarnièka komora
Hrvatska radio-televizija - Odjel pretplate
Hrvatske vode - Vodnogospodarski odjel za gornju Savu
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje - Središnja služba Zagreb
Hrvatski zavod za zapošljavanje - Podruèna služba Zagreb
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje - Direkcija Zagreb
321
Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada - Jedinica za
higijenu okoline
Lado - Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske
Ministarstvo pravosuða
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
- Uprava za podruèja posebne državne skrbi
Ministarstvo - Uprava za zaštitu prirode
MUP RH - Odjel za analitiku
Poliklinika za reumatske bolesti, fizikalnu medicinu i
rehabilitaciju "Dr. Drago Èop"
PMF sveuèilišta u Zagrebu
Biološki odsjek
Botanièki zavod u botanièkom vrtu
Prirodoslovno-matematièki fakultet - Geofizièki zavod,
Seizmološka služba
Radio-taxi Zagreb - Udruženje auto-taxi prijevoznika Grada Zagreba
Služba za mjesnu samoupravu
Zagrebaèka nadbiskupija
Zagrebaèki holding d.o.o. - Podružnica Èistoæa
Zagrebaèki holding d.o.o. - Podružnica Gradska groblja
Zagrebaèki holding d.o.o. - Podružnica Tržnice
Zagrebaèki holding d.o.o. - Podružnica Upravljanje športskim
objektima
Zagrebaèki holding d.o.o. - Podružnica Upravljanje športskim
objektima PJ Šalata
Zagrebaèki holding d.o.o. - Podružnica Vodoopskrba i odvodnja
Zagrebaèki holding d.o.o. - Podružnica Zagrebaèki velesajam
Zagrebaèki holding d.o.o. - Podružnica ZGOS
Zagrebaèki holding d.o.o. - Podružnica Zoološki vrt Grada Zagreba
Zagrebaèki holding d.o.o. - Podružnica Zrinjevac
Zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba
Zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar"
Centar za gerontologiju
Odjel za zdravstvenu statistiku
Zraèna luka Zagreb d.o.o.
Tisak: Grafo L.AN.D. d.o.o. u suradnji s Gradskom tiskarom Osijek
U Zagrebu, prosinac 2012.
322

Obavještenje o razvrstavanju po KD – statistika

Izjava o ispunjavanju minimalnih uvjeta za trgovce

ODLUKA o DOPUNI djelatnosti

pokrenuti Vlastiti Posao !?!

Ime i prezime / naziv tvrtke: - ured državne uprave

pravilnik o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrti

zahtjev za upis u evidenciju o pravnim osobama i radnicima koji