ZBORNIK RADOVA
PROCEEDINGS
SEDMO HRVATSKO
SAVJETOVANJE
O ODRŽAVANJU CESTA
THE SEVENTH CROATIAN
ROAD MAINTENANCE
CONFERENCE
Šibenik, Hrvatska, 20. - 22. listopada 2013.
1
Uz novi identitet
i dalje s Vama!
2
7.
SEDMO HRVATSKO SAVJETOVANJE O ODRŽAVANJU CESTA
ŠIBENIK · HRVATSKA · 20.-22. listopada 2013.
ZBORNIK RADOVA
PROCEEDINGS
7.
SEDMO HRVATSKO SAVJETOVANJE O ODRŽAVANJU CESTA
ŠIBENIK · HRVATSKA · 20.-22. listopada 2013.
ZBORNIK RADOVA / PROCEEDINGS
NAKLADNIK / PUBLISHER:
)
#
!
'
!
Tel.: ++385 (0) 1 6504 386
Fax: ++385 (0) 1 6553 940
7(
;%<#
(!
(#
+=>;???#
(!
(#
ZA NAKLADNIKA / FOR PUBLISHER:
Jadranka Juriša
UREDNIK / EDITOR:
Jadranka Juriša
Damir Kotrman
/ DESIGN AND PREPRESS:
D.I.D. d.o.o., Velika Gorica
TISAK / PRESS:
Tiskara Velika Gorica
NAKLADA / EDITION:
350 primjeraka
!
"
!
#
$%
#
&'
!
()*+
4
SEDMO HRVATSKO SAVJETOVANJE
Šibenik, Hrvatska, 20.-22. listopada 2013.
!"#$!"%&'(!#&"!%)
Jadranka Juriša
*(%+,&!-.!#
Edo Kos
B$
MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE / MINISTRY OF
MARITIME AFFAIRS, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE
MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA REPUBLIKE HRVATSKE / REPUBLIC OF
CROATIA MINISTRY OF THE INTERIOR
HRVATSKE CESTE d.o.o.
!"#$!"%&0!#&"!%)
Jadranka Juriša
*(%+,&!-.!#
Z
>
$
Josip Mataija
[!
\
]'
Nino Vela
Tatjana Rukavina
Igor Maras
Z
B
$
5
7.
SEDMO HRVATSKO SAVJETOVANJE O ODRŽAVANJU CESTA
ŠIBENIK · HRVATSKA · 20.-22. listopada 2013.
PREDGOVOR....................................................................................................................................10
FOREWORD
Tema A / Theme A .......................................................................................................................13
MANAGEMENT, PLANNINIG, MONITORING AND IMPLEMENTATION
Boris Golub .............................................................................................................................................15
„BETTERMENT“
!
!
"
"
!"#$
#!$
$!!
$
"#%$
$%#&!!!
!$$!
"
"
&'()&*+,-/%2
$
"
46
!!
6
78
$$#
"
Tema B / Theme B $
9:;#4:<(!6
!
!$%'
!$$!$$
!#!
"
"
9!//:-.......................................................................................85
%!'!
!$$!!
%
""
'
"
"
&(426
&!
#
!
!
"
"
&,..................................................................................................................103
!
(
)!
*
"
"
*
7
7.
SEDMO HRVATSKO SAVJETOVANJE O ODRŽAVANJU CESTA
ŠIBENIK · HRVATSKA · 20.-22. listopada 2013.
!>?2
"
#
$
9:;#4:<(!......................................................................................................111
$
!$$!#!
"
"
9@,#
+>>
!
!
'
"
#,>
$
!!!$#!
!
-:74/A9>$$
$!!
!
!
"
Tema D / Theme D>$2
%
C-+ >%>
%
!
!!!!
"
D,/ >%2
!
%
!
++(
8
$
*%
"
++(
$
*%
",/#",*-.......................................................................155
!#
&!
!
!$
,
,!
4E ..............................................................................................................165
!
!
*$
$
!
*"
+H,",//@,7>$
!&
$)!$
C-)D,##/ >2
'!#!$
',
"
*....................................................................................................................................185
!!$
$
$!
C)4:>2$
!
>22
'
!
++$
'%
-
"
"'
"
++$
'%
OGLASI ?6
ADVERTS
9
7.
SEDMO HRVATSKO SAVJETOVANJE O ODRŽAVANJU CESTA
ŠIBENIK · HRVATSKA · 20.-22. listopada 2013.
!""
" !"#
# "
?"
+
+
"
!"
!&
@"
""
A
" @"
" +"
+
+A+
" " "
@" "! B B
%&
"#"
!"" "#
"
#" "
'&""
"" (!)"
"
"*
"! " +! *
,& " " " " C
!!=
"
@"
"
+ *
@ +
*
" ;++
! C (+! ,& + =
*
@ + (
AA "
-" .
+ )
,
" " &" -
"
&
& /00&123!&
421!&54526!&7255
&562558
C D @ + =
?
E
@ +
,
@"
"&
+
""! , +
+
B" " A "+ A &
/00&123!&421!&54526!&7255
&562558
)#
"9&
"& " :
)@"
" + A &@ & =+
! A & +"
:
;
! !# ;
*"! !"
A "
@"
<
-
" # "
<
)
" + ++
@
" +
=
-
" "
+"
"
=
* +"
@" F
"
"
>
-
"
>
?B" +"
)
" "!
"& 10
)
"
@"
"! &
+ &" A @"
AC
@"
" A "
A
A
!A + "
- A
A
" " " A
!A
B
@ & +
+"
,& ! 5 57 ?
!
"#
+
? ! #" "
"
"!&
"
E &
#
0
! &
?
C ,& + =
! A
&" +
""& + ? E
5 G @ 57! A
&
+ ? E
& H @"
" A
& @ "
F
A
A@A +
I
! A
& 0!
+ &
+
?E
% # " "
-
! " "
& D" A
& , + & "
! A
+
"
&
+"
- "
" !
" " & >
++ "
@ +
@"
" &@ "
!
@" A
""
)
! & "!"
"#
)@"
"
!A"&
! + @"
" &
@+
F
A " &
E
"
!
C @ A @"
"
@A@
("+
!?"
+ + "
>
:
GG
*:
GG
11
7.
12
SEDMO HRVATSKO SAVJETOVANJE O ODRŽAVANJU CESTA
ŠIBENIK · HRVATSKA · 20.-22. listopada 2013.
GOSPODARENJE,
REGULATIVE U SUSTAVU
MANAGEMENT, PLANNINIG,
MONITORING AND
IMPLEMENTATION OF LEGAL
REGULATIONS IN THE
SYSTEM OF ROAD
13
14
7.
SEDMO HRVATSKO SAVJETOVANJE O ODRŽAVANJU CESTA
ŠIBENIK · HRVATSKA · 20.-22. listopada 2013.
Boris Golub
!
Kljuþne rijeþi: þ
Keywords: #
Jedan od najznaþajnijih programa u okviru sveukupnih
radova na cestama u Republici Hrvatskoj, osim
programa novogradnje je i program rekonstrukcije
postojeü
betterment“.
Besides the program of new road construction, since
1996 one of the most important programs is
rehabilitation of existing state road network or
betterment program.
Od 1996. kada je fiziþki zapoþeo ovaj program pa
zakljuþno s 2013. godinom kada je prema ugovoru
završetak B faze II programa odnosno 2014. godine,
rekonstruirat ü cesta, a vrijednost izvedenih radova je 3.693 milijuna
HRK.
Since 1996 when the program physically started up to
year 2013 when it officially ends, Croatian roads
rehabilitation II, Phase B, that is in 2014, in total 1.237
km of national road network will be rehabilitated. The
value of completed work is around 3.693 million HRK.
Boris Golub, dipl.oec. Hrvatske ceste d.o.o., Vonþinina 3, Zagreb, Hrvatska, boris.golub@hrvatske-ceste.hr
15
!!"
!
þkih
znaþ! # "
!! ! $
takav program su Hrvatske ceste provele tri puta.
ý ! !$ %
!ski
ugovor je potpisan 30. prosinca 2009. godine. U drugoj
polovici 2010.godine, nakon predaje ponuda za radove i
nadzor nad radovima i po obavljenoj analizi ponuda,
!ent“.
U radu je prikazan pregled svih Programa
!þno s polovicom 2013. godine,
navedeni su nazivi dionica koje se obnavljaju, njihova
!
!
!
nih
radova.
•
•
Senj – Planikovac
Sv. Juraj – Klada
(3,21 km)
(8,85 km),
i bile su dio ugovora br. 5: Bunica – Jablanac i Sukošan
– Biograd.
' ! "
!e
kredita od strane EBRD-a od lipnja 1998. do 28. veljaþe
1999. godine.
%
$
1 – 8, u tri godine tj. sa završetkom 1998. godine,
rekonstruirano je i obnovljeno ukupno 168,47
*!
a je
326,45 milijuna HRK tj. tadašnjih 90,44 milijuna DEM
ili 56,34 milijuna USD.
$%&'()*+),-./0&&0)-01&,.
Ovaj program bio je dio ugovora o zajmu broj 286
izmeÿu Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD) iz
Londona i Vlade Republike Hrvatske. Odobren je u
iznosu od 70,9 milijuna DEM, potpisan je 1995., a
provoÿenje je poþelo 1996. godine. U to vrijeme,
Hrvatske uprava za ceste bila je operativni izvršilac
!!!
!
&&5. –
1997.“ ili skraü
Bile su predviÿene dvije faze. Prva faza (Ugovori 1 – 4)
ili þetiri prve dionice cesta:
•
•
•
•
Biograd – Vodice
Duga Resa – Gornji Zveþaj
Dinjiška – Pag
Pazin – Baderna
(34,32 km)
(1,62 km)
(11,47 km)
(9,85 km)
Druga faza (Ugovori 5 – 8) ili nastavak programa
sukladan je trogodišnjem planu HUC-a od 1995. do
1997. godine i potvrÿen je od EBRD-a i Svjetske banke
iz Washingtona. Do kraja 1998. završene su radovi
obnove i druge þetiri dionice:
•
•
•
•
•
•
•
Bunica – Jablanac
Sukošan – Biograd
Drašnice – Srebreno
Ponikve – Putnikoviüi
Hrastje – Paka
Donja Motiþina – Našice
Slatina – Mikleuš
(45,62 km)
(25,59 km)
(20,06 km)
(19,94 km)
Interesantno je napomenuti da su na prijedlog PIU-a
(Project Implementation Uniot ili Grupa za provedbu
projekta - osnovana u okviru Hrvatskih cesta na
prijedlog predstavnika Svjetske banke iz Washingtona.
U to vrijeme þlanovi PIU-a bili su: Mate Jurišiü, Boris
16
Golub, Stjepan Predavec, Mladen Lamer, Vjera Lamer,
Roko Sikiriü i Zvonimir Nagy) u program betterment
uvedene i dvije nove dionice koje je odobrila Europska
banka za obnovu i razvitak, kako bi se zajam za tu
namjenu u cijelosti iskoristio. To su poddionice:
0&0)-01&2()*304&*/1*50
6)7,51'890;&,
Hrvatska uprava za ceste, prednik HC d.o.o., izradila je
!+++/
;
!rebe“
u kojem je dat pregled stanja þ <=
+++
Rezultati u elaboratu, na osnovi ispitivanja, pokazali su
!
!
!&>&;+00.
! !!üe.
Samo 25% bilo je u dobrom stanju ili s minimalno
ošteü
A ! !
ošteüenim kolnikom (38%), znatno ošteüenim (21%) i s
potpuno uništenim kolnikom (16%).
U kontaktima sa stranim bankama dogovoreno je da se
F!
cije
üi zajam.
Studija je završena u studenom 2000. god. i njome je
obuhvaü
Q> ! &X+ Ukupna vrijednost radova procijenjena je na
1.700.000.000 kn. Meÿunarodna banka za obnovu i
razvoj - Svjetska banka (IBRD) i Europska investicijska
banka (EIB) prihvatile su Studiju i izrazile spremnost
davanja kredita.
Temeljem Okvirnog sporazuma izmeÿu Republike
Hrvatske i Europske investicijske banke (ratificirao
Sabor RH 3. svibnja 2000. godine) odluþeno je da se za
!!
EIB.
Tijekom pregovora utvrÿeni su svi uvjeti Zajma u visini
60 mln EUR-a i tehniþki detalji projekta. Utvrÿeno je da
üe se iz Zajma financirati cca 50% projekta, a Hrvatske
ceste sudjeluju sa 62 mln EUR-a plus PDV.
!"#$ oþ%&'()*$+)
'*1'9,
$7'1,
6'*1'90
<4-=
)'3061*;&
$+*5*),>=
<=
*1,þ1,
5)'3061*;&
),6*5,
<=
160?@
*1,þ1,
5)'3061*;&
Poþ0&,4),6*5,
),6*5,A)'30
61*;&
$+*5*),
B,5)C0&,4
),6*5,
13.50
23.027.737,04
23.027.737,74
100,0
01.09.2003.
15.11.2004.
6.70
11.153.047,90
11.153.047,90
100,0
01.09.2003.
08.07.2004.
30.05
56.977.990,64
56.977.990,64
100,0
11.08.2003.
10.11.2004.
8.30
24.002.570,79
24.002.570,79
100,0
01.08.2003.
31.07.2004
5.05
5.989.965,95
5.989.965,95
100,0
03.03.2004.
09.07.2004.
2.00
3.115.421,81
3.115.421,81
100,0
10.03.2004.
28.07.2004.
4.42
10.719.862,00
10.719.862,00
100,0
21.06.2004.
15. 06. 2005.
7.10
12.249.576,42
12.249.576,42
100,0
13.07.2004.
31. 05. 2005.
013D,)%*/,+
11.40
20.077.457,34
20.077.457,30
100,0
20.08.2004.
17. 06. 2005.
*F,12')*5'&'9,
13,90
26.059.872,18
26.059.872,18
100,0
21.07.2004.
08.07.2005.
8,87
22.945.831,00
22.945.831,00
99,9
25.11.2004.
28.07.2005.
15,50
27.503.451,00
27.503.451,00
100,0
20.10.2004.
20.08.2005.
24,50
38.777.669,28
38.772.170,20
99,9
21.01.2005.
03.11.2005.
16,34
46.300.850,68
46.303.863,56
100,1
20.07.2004.
29.08.2005.
27,48
53.915.979,30
53.915.979,30
100,0
03.02.2005.
03.05.2006.
16,12
40.407.459,89
40.407.459,89
100,0
01.03.2005.
31.05.2006.
7,23
19.199.827,69
19.199.741,89
100,0
21.12.2005.
20.10.2006.
27.81
58.883.120,49
58.883.016,62
100,0
23.05.2005.
31.08.2006.
30.85
65.215.256,70
65.197.934,76
99,9
20.12.2005.
15.06.2007.
23.12
69.622.303,92
69.614.125,12
99,9
05.01.2006.
17.11.2007.
12.36
41.570.951,72
41.570.951,65
100,0
01.04.2006.
30.09.2007.
5.60
19.687.642,79
19.686.829,00
100,0
06.04.2006.
07.07.2007.
'14*59'2
*5,)1'4
32,16
49.462.377,87
49.451.035,89
99,9
15. 03. 2006.
31. 10. 2007.
$(,13,2$13,
28,00
52.481.538,86
52.479.639,15
99,9
15. 03. 2006.
21. 12. 2007.
B,&*1*%'2),C,9
15,19
47.599.864,85
48.937.069,42
102,8
06. 12. 2006.
01. 02. 2008.
JILIMLJH JIJILHJ
H
$;4,-01D$(9'
,C4,*6,D50&'C&0
0()'9
;'304DE,)-'1,
ý,4*509D,),76'1
B,(,61'$%,F$
G'/01'4
*;06,)302B0%01'
),;&
)*%,F4)*F
,4,);4$
0%'10D,;%01'þ4'
-*;&
,;%01'9,DB,&*1
/)*5,þ4'
*)'13;4'-*;&D
,)'1,)0-'4
$F0&D*1&0*)&*1
ý,þ'19'D*13,
*&'þ'1,
0%',1,;&')2
,%(*5*
%*C&,)*6),5;4'2
*F,1
,)&*%*509D$6/)0+
0%'4,*)'9,D
,7'1,
,)%*/,+D
,16,%01,
$/),5,
)'7*5%3,1;4,D
,),76'1
G0;&,1*509D$/9'
,;3,4D$(,
4$(1*@
HI
./$ 17
Vlada Republike Hrvatske na sjednici 25. listopada
2001. godine dala je suglasnost za sklapanje Ugovora o
financiranju izmeÿu društva Hrvatske ceste d.o.o. i
Europske investicijske banke za projekt obnove
Ugovor o zajmu izmeÿu EIB i Hrvatskih cesta potpisan
je 29. listopada 2001., a stupio je na snagu 21. travnja
++/#!Y
þki opis projekta“ gdje su
navedene sve dionice predviÿene za financiranje iz
zajma kao i osnovne vrste radova.
Temeljem izraÿene studije opravdanosti i poslije
obavljenih struþnih analiza, odluþeno je da üe se
!
![
vnih
cesta.
Graÿevinski radovi zapoþeli su u kolovozu 2003., a
posljednji poþetkom prosinca 2006. godine. Postupak
! \ Procurement“ EIB-a tj. Vodiþa za nabavu Europske
investicijske banke
Dionica Zaprešiü – Harmica je Odlukom Uprave
Hrvatskih cesta d.o.o. od 19. 10. 2006., a sukladno
þlanku 6.02. Financijskog ugovora, dionica je izdvojena
iz programa. Postupak ustupanja radova proveo se
sukladno Zakonu o javnoj nabavi Republike Hrvatske.
Hrvatske ceste d.o.o. obavile su radove same prema
!
!"na
u drugoj polovici 2007. Banka je obaviještena 27
.listopada 2006. godine.
Zakljuþno s veljaþom 2008., svih predviÿenih 25
!
!
$!
&3,54
*!
sila
je 848,24 milijuna HRK.
,6F*)),6*5,
Proveden je meÿunarodni natjeþaj za izbor tvrtke koja
üe obavljati nadzor na dionicama koje se obnavljaju.
Odabrana tvrtka – Institut graÿevinarstva Hrvatske d.d.
iz Zagreba, obavlja nadzor i dostavlja mjeseþna izvješüa
za dionice koje su u gradnji tj. obnovi sukladno
!++
Aktivnosti nadzora zapoþele su u kolovozu 2003.
formiranjem glavnog ureda u zgradi IGH u Rakušinoj
ulici.
F ! "
! ! .
10. 2007., iznos ugovora je poveüan dodatkom
osnovnom ugovoru od 19. veljaþe 2007. godine za
5.408.997,92 kune i iznosio je 28.674.978,92 kune.
18
! 0# $ 1"#"0#0223#&'()/
&)$þni
1,6F*)2
&5)&4,
)'3061*;&
$+*5*),F,
1,6F*)
),6*5,
0,%'F,9'3,
6*
J</0F
=
*;&*&,4
)0,%'F,9'30
$+*5*),
Institut
graÿevinarstva
Hrvatske d.d.,
Zagreb
28.674.978,92
28.674.568,32
99,99 %
D
2
E
_
` q ! h
cesta, zapoþeta je priprema novog programa obnove
! ! ! * { <
!
!&
++X=|rstila
u Program graÿ
! ! !
razdoblje od 2005. do 2008. godine
}!!++Q`
ÿevinarstva Hrvatske iz
Zagreba dovršio je Studiju opravdanosti rehabilitacije
!!ÿ
Q
[>$Q
U prvoj polovici 2006. godine obavljeni su pregovori s
predstavnicima EIB-a i utvrÿeno je da üe Banka
sufinancirati cijeli projekt sa 60 milijuna eura, a domaüa
sredstva osigurat üe Hrvatske ceste d.o.o. (177.932.887
eura). Ugovor o financiranju i Ugovor o jamstvu
potpisan je 12. prosinca 2006. u Zagrebu.
Veüina financijskih ulaganja odnosila bi se na ureÿenje
postojeüih kolnika, bankina i objekata, a manji dio
sredstava utrošio bi se na poveüanje kapaciteta
ceste/dionice kroz radove dogradnje treüe trake na
usponima, ureÿ
! ! !
horizontalnih elemenata ceste.
!1#* ÿ% ÿ
E
E
CESTE
E
-
E
TROŠKOVA
KN
1.
D28
Bjelovar - Patkovac
9,240
21.100.000,00
2.827.660,14
2.
D43
Bjelovar - Narta
8,870
22.100.000,00
2.961.672,47
3.
D45
V. Zdenci - Hercegovac
6,530
12.700.000,00
1.701.956,58
4.
D5
Doljani - Omanovac
13,110
20.100.000,00
2.693.647,82
5.
D49
Pleternica - Batrina
16,720
25.400.000,00
3.403.913,16
6.
D53
Podcrkavlje - Podvinje
5,900
15.900.000,00
2.130.796,03
7.
D2
Našice - Bizovac
20,625
33.900.000,00
4.543.017,96
8.
D7
ýepin - Vuka
8,500
13.800.000,00
1.849.370,14
9.
D515
Našice - Braþevci
13,670
21.200.000,00
2.841.061,38
10.
D34
Slatina - ýaÿavica
15,220
29.500.000,00
3.953.363,71
/QQ
*
;
!
17,800
29.700.000,00
3.980.166,18
LHJ
IIH
JJLLHM
14,260
26.500.000,00
3.551.326,72
8,460
19.000.000,00
2.546.234,25
16,600
33.800.000,00
4.529.616,72
ý
2
12.
D64
Graþišüe - Kršan
13.
D66
Barban – Most Raša
14.
D66
Voziliüi - Brseþ
15.
D1
Korenica – Debelo Brdo
9,330
13.800.000,00
1.849.370,14
16.
D25
Buniü - Ljubovo
6,500
11.700.000,00
1.567.944,25
17.
D25
Brušane – Baške Oštarije
10,510
19.100.000,00
2.559.635,49
18.
D50
ývor Sv. Rok - Graþac
20,397
37.000.000,00
4.958.456,18
19.
D52
Špilnik – Babin Potok
22,000
40.200.000,00
5.387.295,63
20.
D405
D8 - Jablanac
7,057
16.900.000,00
2.264.808,36
21.
D100
Vodice - Orlec
11,637
26.300.000,00
3.524.524,26
22.
D102
Njivice - Treskavac
22,060
47.400.000,00
6.352.184,40
23.
D105
Lopar - Rab
11,500
53.500.000,00
7.169.659,61
24.
D8
Novi Vinodolski - Kozica
12,710
34.900.000,00
4.677.030,29
MH
JH
JJLH
HE2
Q
/>
"üe - Ploþe
28,805
45.500.000,00
6.097.560,98
26.
D8
ûilipi - Karasoviüi
16,200
23.300.000,00
3.122.487,27
27.
D1
Paÿ
;}
!FF
5,879
7.400.000,00
991.691,24
28.
D1
Knin - Biskupija
5,855
10.100.000,00
1.353.524,52
29.
D33
Drniš – Pakovo Selo
10,100
24.200.000,00
3.243.098,37
30.
D39
Cista Provo - Šestanovac
7,953
14.800.000,00
1.983.382,47
31.
D60
Lovreþ - Imotski
22,445
40.100.000,00
5.373.894,40
32.
D116
Jelsa - Poljice
15,000
29.500.000,00
3.953.363,71
33.
D27
D502 - Benkovac
12,000
18.000.000,00
2.412.221,92
19
E
E
CESTE
E
-
Kukljica - Neviÿane
12,445
20.100.000,00
2.693.647,82
Q
/+[
€*;}
18,510
54.500.000,00
7.303.671,94
36.
D62
Šestanovac – Lovrinþeviüi
18,118
45.200.000,00
6.057.357,28
MH
MH
IIJH
14,680
21.100.000,00
2.827.660,14
7,700
14.800.000,00
1.983.382,47
10,400
24.900.000,00
3.336.907,00
8,533
21.100.000,00
2.827.660,14
15,500
23.300.000,00
3.122.487,27
37.
D36
Selce – D. Kupþina
38.
D35
Kuzminec – A2 (Zaþretje)
39.
D205
Risvica - Dubrovþan
40.
D206
Valentinovo - Krapina
41.
D6
42.
D224
Komarevo - Brÿani
5,430
11.600.000,00
1.554.543,02
43.
D37
Petrinja - Gora
9,200
17.400.000,00
2.331.814,53
44.
D2
Most Plitvica – Koprivnica
27,750
54.800.000,00
7.343.875,64
45.
D3
Turþin - Novi Marof
10,100
21.100.000,00
2.827.660,14
46.
D35
Vidovec - Lepoglava
18,215
34.900.000,00
4.677.030,29
47.
D309
Samobor - Sv. Nedjelja
4,414
11.600.000,00
1.554.543,02
48.
D29
Marija Bistrica – Kašina
(Laz)
10,880
16.400.000,00
2.197.802,20
49.
D31
V. Gorica - M. Buna
5,676
9.500.000,00
1.273.117,13
50.
D43
Ivaniü Grad
7,154
14.800.000,00
1.983.382,47
Q
+X
}
;/
ü
25,040
38.200.000,00
5.119.270,97
Q
&[
/+Qqývor Zaprešiü
19,329
31.800.000,00
4.261.592,07
GE
2
H
367.300.000,00
49.222.728,49
@
LJHM
H
MMLIHM
Topusko - Glina
;&5,)0130()*+),-,
*630%,()*304&,1,X,F$'X,F$
Projekt je podijeljen na fazu A i B, ukupne duljine 675
km (371 km – faza A+304 km – faza B). Procijenjena
vrijednost ukupnog projekta je 345 milijuna EUR(160
mln € - faza A + 185 mln € - faza B). Svaka faza
ukljuþivala je 26 dionica.
20
D110
Tijekom provedbe programa uoþena su nedostatna
sredstva za cjeloviti završetak projekta tako da je
program podijeljen na dva dijela u þemu su se usuglasile
Hrvatske ceste d.o.o. i Europska investicijska banka
(EIB) iz Luxembourga u rujnu 2009. godine.
KN
34.
E2
E
TROŠKOVA
,F,
Izradu cjelokupne projektne dokumentacije za svih 52
predviÿene dionice, a s ciljem pravovremenog poþetka
novog programa, financirale su Hrvatske ceste d.o.o.
Projekti za prvih 26 dionica završeni su u prvoj polovici
2007., a za drugih 26 dionica projektna dokumentacija
je završena zakljuþno s prosincem 2009. godine.
!4#* ÿ% ÿ
06/)
,F'56'*1'90
)*390;&0
)'3061*;&'F50601'8),6*5,2
HRK
4-
1.
Podcrkavlje – Podvinje
D53
5,9
38.301.621,15
2.
ýepin – Vuka
D7
8,5
22.193.689,95
*
q
!
/QQ
$>
QQQ++X$
4.
Našice - Braþevci
D515
13,7
34.496.695,77
5.
Bjelovar – Narta
D43
8,9
19.877.839,61
6.
Doljani – Omanovac
D5
13,1
25.201.590,05
7.
Most Plitvica – Koprivnica
D2
27,7
82.279.026,46
8.
Graþišüe – Kršan
D64
14,3
19.538.563,01
9.
Kukljica – Neviÿane
D110
12,5
18.305.473,72
10.
Lovreþ – Imotski
D60
22,4
48.920.598,44
11.
Bjelovar – Patkovac
D28
9,2
31.291.397,46
12.
Pleternica – Batrina
D49
16,7
39.595.441,61
13.
Topusko – Glina
D6
15,5
45.555.589,07
14.
Samobor – Sveta Nedjelja
D309
4,4
19.402.534,33
15.
Kalinovica – Draganiü
D1
25,0
71.590.110,03
16.
Špinik – Babin Potok
D52
22,0
41.408.869,33
17.
D8 – Jablanac
D405
7,1
11.974.632,22
18.
Cista Provo - Šestanovac
D39
7,9
13.259.636,58
19.
Brušane – Baške Oštarije
D25
10,5
24.952.384,12
20.
Voziliüi – Brseþ
D66
16,6
54.220.338,13
21.
Drniš – Pakovo Selo
D33
10,1
32.016.376,77
22.
D502 – Benkovac
D27
12,0
24.784.835,78
23.
Kuzminec – Zaþretje (A2)
D35
7,7
38.472.038,77
24.
Njivice - Treskavac
D102
22,7
72.884.434,93
!5#6110
0
'1,19'3;4'(*4,F,&0%3'()*304&,*/1*506)7,51'890;&,2<=
ZAJAM EIB
HRVATSKE CESTE d.o.o.
UKUPNO
Postupak provedbe izbora izvoÿaþa radova za prvih 26
dionica u cijelosti je proveden prema pravilima
Europske investicijske banke iz Luxembourga u drugoj
polovici 2007. godine. Poslije banþ
!
(pisma kojim Banka potvrÿuje prijedlog zajmoprimca o
izabranim izvoÿaþima), potpisani su ugovori sa
izabranim izvoÿaþima radova: 18. rujna i 16. listopada
60.000.000,00
64.163.924,32
124.163.924,32
48,32 %
51,68 %
100,00%
2007. za prvih 11 dionica, 7. prosinca 2007. za drugih 8
dionica i 30. sijeþnja 2008. za treüih 7 dionica.
Zbog poteškoüa u izdavanju graÿevinske dozvole za
/+[$ € * q }
<>$Q = izmjene tehniþkog rješenja dionice D2, Našice Bizovac (20,6 km), Hrvatske ceste d.o.o. su odluþile
izdvojiti ove dionice iz postojeüeg programa i završiti ih
21
u sklopu radova pojaþ
! Y
moguünost dozvolio je i Financijski ugovor – þlanak
6.02, tako da su Hrvatske ceste d.o.o. pismom od 31.
! ++ !
þkog opisa
projekta, a EIB je pristao i obavijestio zajmoprimca emailom od 2. srpnja 2010.
Sukladno iznesenom, od ukupno 24 dionica iz
izmijenjenog programa, sredstva za njihovu obnovu
mogla su se povlaþiti do 11. 12. 2010. prema
amandmanu osnovnom ugovoru iz prosinca 2009.
godine jer je prvobitno zadnji rok povlaþenja 11.
prosinac 2009.
U globalu, radovi su zapoþeli krajem 2007., a zadnji su
izvedeni na otoku Krku u sklopu obnove dionice Njivice
- Treskavac i završeni u prosincu 2011. godine.
Udio Hrvatskih cesta od 64, 16 milijuna kuna sastojao
se od:
A
B
C
I
graÿevinski radovi (61.375.077,66 EUR)
nadzor (2.273.753,80 EUR)
konzultantske
usluge
(EGIS-BCEOM)
(515.092,86 EUR)
,6F*)),6*5,2X,F,
Ugovor za provoÿenje nadzora radova potpisale su
Hrvatske ceste d.o.o. i Institut IGH d.d. 25. listopada
2007. godine. Osnovni ugovor iznosio je 26.385.800,00
kuna, a do lipnja 2011. izvršene su þetiri (4) dopune
ugovora s konaþnim iznosom od 32,68 mln kuna bez
PDV.
! 7# $ 1"#"0#02""#&'()/
&)$þni
1,6F*)2
&5)&4,
Institut
IGH d.d.,
Zagreb
22
)'3061*;&
$+*5*),F,
1,6F*)),6*5,
0,%'F,9'3,6*
</0F=
*;&*&,4
)0,%'F,9'30
$+*5*),
32.683.487,79
32.214.147,57
98,56%
,F,
Banka (EIB) je ukupan trošak projekta procijenila na
iznos od 185.840.000,00 eura. Zajam je potpisan 28. 30. prosinca 2009. godine na iznos od 60.000.000 eura,
a 125.840.000 eura osigurava Zajmoprimac (Hrvatske
ceste d.o.o. u stopostotnom vlasništvu Republike
Hrvatske).
Prema Financijskom ugovoru, poþetak radova oþekivao
se u drugoj polovici 2010., a dovršetak do kraja srpnja
2013. godine.
Sukladno tehniþ $ obuhvaüaju sljedeüe glavne elemente:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Obnova kolnika i objekata
Proširenje kolnika
Popravak i ureÿenje rubnjaka i bankina
Ureÿenje odvodnje
Popravak i ureÿenje objekata za stabilizaciju
tla
Ugradnja prometnih znakova i opreme
Ureÿ
!!
Izgradnja biciklistiþkih i pješaþkih staza
Izgradnja autobusnih postaja i stajališta za
automobile, popravak postojeüih
Natjeþajna dokumentacija je pripremljena i otkup
dokumentacije poþeo je krajem srpnja 2010. Takoÿer,
usporedo s radovima, napravljena je i dokumentacija za
poslove nadzora radova, a dokumentacija se
otkupljivala takoÿer od kraja srpnja 2010.
Po obavljenim svim administrativnim poslovima u
Hrvatskim cestama (Project Implementation Unit) i
dodjeli ugovora najpovoljnijima, u sijeþnju 2011.
godine poþeli su radovi obnove.
S obzirom na to da je došlo do pomicanja rokova i
kašnjenja u realizaciji projekta, Banka je, na temelju
!|
€
rstava
(mora, prometa i infrastrukture i financija), odobrila (20.
11. 2012.) produljenje povlaþenja zajma do 11. 11.
2014. godine (umjesto prvobitno 30. 11. 2012.)
!8#*+6B
E
2 B
)$(,
0+'3,
)*390;&0
1
Dalmacija
D8
ý'%'('2,),;*5'üi
16,2
45
2
Dalmacija
D8
'5*+*Cü02%*þe
28,8
70
Group II
3
Dalmacija
D116
E0%;,2*%3'90
13, 0
63
Group III
4
Dalmacija
D62
G0;&,1*5,92*5)'1þ05'ü
18,1
68
5
Dalmacija
D1
1'12';4$('3,
5,9
28
6
Dalmacija
D1
,ÿ,102)'7,130&,),&),7,
5,9
20
7
Lika
D50
ý5*)5*42),þ,9
20,4
45
8
Lika
D1
*)01'9,20/0%*)6*
9,3
19
9
Lika
D25
Buniü2%3$/*5*
6,5
17
12
Primorje
D8
*5''1*6*%;4'2*F'9,
12,4
48
Group VI
10
Primorje
D105
*(,)2,/
9, 0
40
Group VII
11
Primorje
D100
*6'902)%09
11,6
50
Group VIII
13
Istra
D66
,)/,12*;&,C,
8,5
35
14
Središnja
D36
0%902$(þ'1,
14,7
42
15
Središnja
D37
0&)'13,2*)0
9,2
30
16
Središnja
D224
*-,)05*2)ÿ,1'
5,4
20
17
Središnja
D31
*)'9,2$1,
5,7
26
18
Središnja
D43
5,1'ü+),6
7,2
30
Group I
Group IV
Group V
,F'56'*1'90
$7'1,<4-=
)0&(*;&,5%301'
&)*C4*5'
<-%1=
Broj
Group IX
& F"
!
/<&[=
2ý5*)B,()0C'ü
16,3
46
Group X
Group XI
20
Središnja
D205
';5'9,2$/)*5þ,1
10,4
39
21
Središnja
D29
,)'3,';&)'9,2,C'1,<,F=
10,5
40
22
Središnja
D206
,%01&'1*5*2),('1,
8,5
37
23
Središnja
D35
'6*50920(*+%,5,
18,2
56
24
Središnja
D3
Turþ'12*5',)*X
10,2
39
25
Istoþna
D45
B6019'20)90+*5,9
6,5
20
26
Istoþna
D34
%,&'1,2ý,ÿ,5'9,
15,2
48
HL
Group XII
Group XIII
*&,%
23
!3#9%þ12#7#02"1#
'*1'9,
/)*3
1
)7,51,90;&,
'*1'9,
$%3'1,<4-=
D8
ûilipi - Karasoviüi
16,2
5
D1
Knin - Biskupija
5,9
6
D1
Paÿ
;
!FF
5,9
7
D50
ývor Sv. Rok - Graþac
20,4
13
D66
Barban - Most Raša
8,5
17
D31
V.Gorica - M.Buna
5,7
23
D35
Vidovec - Lepoglava
18,2
24
25
D3
D45
Turþin - Novi Marof
Veliki Zdenci - Hercegovac
10,2
6,5
26
D34
Slatina - ýaÿavica
15,2
4$(1*@
HM
!:#; þ12#7#02"1#
'*1'9,
/)*3
2
)7,51,90;&,
D8
'*1'9,
$%3'1,<4-=
"üe - Ploþe
28,8
3
D116
Jelsa - Poljice
13,0
10
D105
Lopar - Rab
9,0
11
D100
Vodice - Orlec
11,3*
12
D8
Novi Vinodolski - Kozica
12,4
14
D36
Selce - Donja Kupþina
14,7
15
D37
Petrinja - Gora
9,2
18
D43
Ivaniü grad
7,2
19
D1
D205 - þvor Zaprešiü
16,3
20
D205
Risvica - Dubrovþan
10,4
21
D29
Marija Bistrica - Kašina (Laz)
10,5
4$(1*@
IHJ
*) Ugovoreno 11,3 km (97,4 %) od 11,6 km kupno
!"2#<
þ12#7#02"1#
'*1'9,
/)*3
8
)7,51,90;&,
'*1'9,
$%3'1,<4-=
D1
Korenica - Debelo Brdo
9,3
9
D25
Buniü - Ljubovo
6,5
16
D224
Komarevo - Brÿani
5,4
22
D206
Valentinovo - Krapina
8,5
4$(1*@
24
HM
U drugoj polovici 2013. godine preostala je za
nadmetanje i ugovaranje samo jedna dionica:
Šestanovac - Lovrinþeviü (18,1 km).
!""#6+
Iznos zajma
€ 60.000.000,00
Povuþeno do 30. 06. 2013.
€ 30.000.000,00
Utrošeno od povuþenog
€ 28.224.881,22
iznosa
Udio Hrvatskih cesta
€ 28.503.527,64
d.o.o. do 30.6. 2013. (bez
PDV-a)*
Neutrošeno od povuþenog
€ 1.775.118,78
iznosa
*) Udio vlastitih sredstava (Hrvatske ceste d.o.o.) do
30.06. 2013:
•
•
L
[1] Golub, B., Uspješni cestovni program = Program
betterment, Zbornik radova Drugog hrvatskog kongresa o
cestama, Cavtat, 1999.
[2] Studija opravdanosti za program rehabilitacije cesta, Hrvatska uprava za ceste i Institut graÿevinarstva
Hrvatske, Zagreb, 2000.
ˆ‰ F! ! sta
Republike Hrvatske (Betterment), Institut graÿevinarstva
Hrvatske, Zagreb, 2005.
[4] Croatian Roads Rehabilitation II/B, Finance Contract,
Zagreb-Luxembourg, 2009.
[5] Materijali Hrvatskih cesta d.o.o. - javno obznanjeni
Nadzor (827.146,13 EUR)
Graÿevinski radovi (27.676.381,51 EUR)
,6F*)),6*5,2X,F,
Nadzor radova na do sada obavljenim radovima i onima
u tijeku obavljaju sljedeüe tvrtke koje su dobile posao
na otvorenom meÿunarodnom natjeþaju:
•
•
•
•
•
•
Institut IGH d.d., Zagreb
`
!
$'
Poslovna udruga: Uþka konzalting d.o.o., Pazin
plus Institut IGH d.d., Zagreb plus Toping
d.o.o., Kastav
Poslovna udruga: Uþka konzalting d.o.o.,Pazin
plus Geokon d.o.o.,Zagreb plus Ramtech
d.o.o., Zagreb
Centar za organizaciju graÿenja d.o.o., Zagreb
Poslovna udruga: Geoprojekt d.d. Split plus
Ramtech d.o.o. Zagreb plus K&K Consulting
GmbH, Njemaþka.
Ukupno ugovoreni iznos za obavljanje nadzora radova
s odobrenim dopunama iznosio je krajem lipnja 2013.
godine: 22,28 milijuna kuna.
I
BEýAK
Neprijeporna je þinjenica da se odobreni zajmovi
uspješno ostvaruju, a programi betterment“ su dobro
voÿeni i nadzirani, te su se pokazali kao odliþna
meÿufaza dok se ne ostvari zacrtani program izgradnje
!" ! q poluautocesta.
25
26
7.
SEDMO HRVATSKO SAVJETOVANJE O ODRŽAVANJU CESTA
ŠIBENIK · HRVATSKA · 20.-22. listopada 2013.
+ #"$%&'!%
PRIMJENA SUSTAVA GOSPODARENJA KOLNICIMA U HRVATSKIM
AUTOCESTAMA
APPLICATION OF MANAGEMENT SYSTEM ON CROATIAN
MOTORWAYS
K
: sustav gospodarenja kolnicima, strategija
Keywords: pavement management system, maintenance
SUMMARY
Za po! " , !"
!("!- d.o.o., od strane Instituta IGH d.d razvijen je
'"!"
.'//0
" 1 !("!
."! ! !1
"0 2
implementacije Sustava gospodarenja tunelima i
mostovima, provedeno je i inicijalno testiranje Sustava
za gospodarenje kolnicima. Kao probna dionica
odabrana je dionica autoceste A3 Bregana – Kutina,
duljine 100 km. U tekstu su opisani postupci
prikupljanja poda! "! 1 " 3 ! " 1 " !! "! 2 ! ! ! " !
3! " "! !! 1
! " " 3 " "!!
43
"3
-5"!!! 5/ 6 " ! -Structures Management
'7"!6 8 ! " 8 ! 8 "!(!"
owned by the compa7- !"!("!69
System includes and combines all structures composing
highways (bridges, drainage systems, pavements,
tunnels, geotechnical structures, road furniture and
buildings). The initial testing of the Pavement
Management System has been carried out after
implementation of management systems of tunnels and
bridges. A 100 km long part of the A3 highway was
selected for the test section, namely section BreganaKutina. The Paper describes the procedures of data
collection and data input, as well as the types and
methods of field measurements, with the ultimate
purpose of assessment of the present condition and
prediction of the future behaviour of pavements. The
required rehabilitation treatments were determined
based on the collected data, including the list of
priorities and the expected costs, which is the base for
multiannual planning and selection of the most
appropriate maintenance strategy for the defined period
of time.
mr.sc. Maja Halle, di
, barbara.popovic@igh.hr; Institut IGH, d.d., J !" #"$
, Vesna.Clekovic@hac-onc.hr;
% & , Dalibor.Aleric@hac.hr; '! % , Stjepko.Devald@hac.hr Hrvatske !("!)* !"
27
1
UVOD
'"! " .'//0 3 " 2007. godine u Institutu IGH d.d. za potrebe Hrvatskih
autocesta d.o.o. Sustav se dijeli na nekoliko
!! ""!: "! !1
( ! ("! evine visokogradnje (slika 1.).
2
ULAZNI PARAMETRI ZA
POSTUPAK GOSPODARENJA
KOLNICIMA
Ulazni parametri za gospodarenje kolnicima su stalni i
promjenjivi podaci o kolnicima. Ti se podaci unose u
3 ("! ! "4 3 31 (
!! "! homogenih di( !
!!
!!"(4
2.1
Stalni podaci o kolnicima
'! ( " " 1 "!!
2 ! ! ! 1 " 1!
vrijednost prometnice, kao i njena umanjena vrijednosti
"!
Slika 1. Od 2011. godine provodi se prerada i implementacija
Sustava gospodarenja prometnicama RONeAna-Road
Network Analyzer 2010 (tvrtka Expositus, Zagreb) na
!8 ( '"! " SGG koji razvija IGH.
% "! ! 1 ( " ("!
4: ("! ( ( "
!" !"! 1! 3
"!(4"!!!( "1
% "! ! 1 "! ( 4 3
rad sustava gospodarenja: podaci o prometu, godina
izgradnje i rekonstrukcije, geometrija kolnika (broj,
"! !0 ! "!! 3 "
zaseban link. Linkovi su !( 3
14"!"(""!
gospodarenja kolnicima (slika 3.). Objedinjavanjem
linkova dobivaju se dionice, cestovni pravci i cestovna
4"!(
3! 3 " 3 '"!
gospodarenja kolnicima, unesen je i inicijalni set
podataka na temelju kojeg se taj sustav testira i kalibrira
! 5( "! ! stvarna mjerenja stanja k1"!(!"!
dionicama. Za testne dionice odabrane su dionice
autoceste A3 Bregana – Lipovac, ukupne duljine 100
km (slika 2.).
Slika 3. SGK: odabir linka
Slika 2. Sustav gospodarenja kolnicima (SGK): odabir
pravca i dionica
28
9 "! ! 1 " "! ( nisu neophodni za procedure gospodarenja, ali su
" " " 4
!( 9 ": !1 !(
podaci o obavljenim radovima, digitalizirani dijelovi
nacrta, foto i video dokumentacija, i sl.
Svi stalni podaci za promatranu dionicu autoceste A3
Bregana-Kutina dobiveni su od strane Hrvatskih
autocesta d.o.o. (slike 4. i 5.).
3
TESTNE DIONICE
Za testne dionice odabrano je 12 dionica autoceste A3
Bregana – <( 1 / 1 =! ;; ' !
dionica dodatno je podijeljena na linkove sukladno bazi
cestovnih podataka od HAC- ." "!(4
1!!"4!!"!"
o izmjeni zaustavnog traka u trak za ubrzanje/usporenje
i obrnuto). Testne dionice na desnom kolniku
podijeljene su na 41 link, a na lijevom na 42 linka.
Radi jednostavnosti prikaza rezultata, testne su dionice
grupirane u tri skupine dionica: Bregana - Jankomir (od
km 0+000 do cca km 15+000, 3 dionice), Jankomir Ivanja Reka (od km 15+000 do km 40+000, 4 dionice) i
Ivanja Reka-Kutina (km 40+000 do km 100+000, 5
dionica).
Slika 4. SGK: osno
Tri dionice od Bregane do Jankomira su najnovije
(!!>;;;%(3
?513(
su najstarije i prometn!(!
su u promet 1979 g. Dionice od Ivanje Reke do Kutine
!"!@A;
4
STANJA KOLNIKA
1 3! "! .50 "
33 1 oje su transformacijskim
8( 1! 3 !1 ! .90
91 ! " "! "ima i mjerenjima:
Slika 5. 2.2
Promjenjivi podaci o kolnicima
Promjenjivim podacima o kolnicima opisuje se stanje,
""!!"!1"!(
"!1!
!"! .90 91 ! 3 "
svojstva kolnika dobiveni su na temelju vizualnog
pregleda, te mjerenja ravnosti, hvatljivosti i teksture,
!1 ! 3 ""! 1
konstrukcije dobiven na temelju mjerenja defleksija
kolnika.
3 !
!1 !
"!"!4"1;;
! .0 "!(4 ; ! 31 "
" ; "!(4 1 !1
parametri za dionicu 50 m prije i poslije trenutne
"!(4
x
x
x
x
x
x
Vizualni pregled,
B34"!
1"!
Hvatljivost,
Dubina teksture,
Nosivost kolnika.
C
!1 ! 1
pokazatelja stanja u potpunosti je u skladu sa
preporukama COST Action 354, Performance Indicators
for Road Pavements[1].
B '// ( 3 " !1 !
prikazan je u grafikonu na kojem su vidljive izmjerene
1 "! 3! "!
(isprekidane plave linije). Vrijednosti pokazatelja stanja
" " ": ;-1 Vrlo dobro, 1-2
Dobro, 2-D D-* < *-E # Pokazatelji stanja izmjerenih vrijednosti prikazani su
"
( 3! "! , - .30
,-.4!0 ,-.(0
29
4.1
! "#$%# Vizualni pregled proveden je u listopadu 2011. godine,
pregledom iz vozila, uz video snimanje kolnika.
4"!"(8("
=! ! 1 ! !
3 " ." F0 C" ! !
34 3
svakih 100 m dionice.
3 ! "1 3! "! 3
! +
! ! 1 (J5/J%J
34 1 3! "! 3
pukotine za 3!.K5(I**F0"
pukotine koncentrirane samo na vrlo kratkom dijelu
.L>;;0."A0"!!"!
minimalna, dio autoceste od Ivanje Reke do Kutine
.5(I;A0 " (J5 /J%J
(PIcr=0,49), ocijenjeni su kao vrlo dobri. Iz ovog
3 3 ! 1 ! ,3- 3 3 "
"1 ( 3! "! !
linka (slika 3. – donji lijevi dio slike).
2 "( M 81 3 1 3!
stanja za pukotine na linku (J5/J%J
za vozni trak. PIcr na jednom dijelu linka ima nagli
"!.31(03(!(34
1 ! ! u kolnika (slika
8.).
Slika 6. Slika 7. %
&'" ' (')* !
"+,*-.#
91!3!.G03
!4" 31! ! !
.4"!134!0"
"!4(H
91 ! ! 3 "
.'%0 3 !4" 31! !
! .3 !" 3
krunjenj(3"0"
"!4(H
"1 .5(0 1 3! "!
za pukotine (max PIcr), na testnim dionicama od
=! 3 " !( C!
3"!(.5"I;0
Tablica 1. ! "# !$ "#
dionicama od Bregane do Kutine
A3 Bregana -Kutina
Bregana- Jankomir
Jankomir - Ivanja Reka
Ivanja Reka - Kutina
PIcr
VT
0,20
0,42
0,18
PT
0,20
0,04
0,12
max PIcr
VT
PT
1,44
2,02
1,41
0,20
3,94
4,64
3!! 3 "1 ! vozni trak na dionicama od Jankomira do Ivanje Reke
(PIcr=0,42). Na dionicama od Ivanje Reke do Kutine,
30
Slika 8. Snimka s vizualnog pregleda: link
&'" ' (')* /* 0
$
PIcr = 4,64 za vozni trak i max PIcr = 3,94 za
preticajni trak
4.1.1 &!'( "#%
+ 34 "! "!
2011. godine, laserskim profilografom. Ravnost
! 3 " 1
konstrukcije.
91 ! 3 34 "! International Roughness Index, IRI, a mjerna jedinica je
mm/m.
13!"!334vnost (PIe)
na testnim dionicama od Bregane do Kutine, prikazani
su u tablici 2.
Tablica 2. ! "# !$ "#
/ testnim dionicama od Bregane do Kutine
A3 Bregana -Kutina
Bregana- Jankomir
Jankomir - Ivanja Reka
Ivanja Reka - Kutina
PIe
VT
1,10
1,49
0,95
PT
0,84
1,10
0,78
max PIe
VT
PT
3,38
1,88
3,75
5,00
3,25
2,53
3!! 3 "1 "! dionicama od Jankomira do Ivanje Reke: na voznom
! "1 5I*@ 2 1
3! "! 34 "! 34 istom
dijelu
autoceste,
na
dijelu
linka
JankomirJ<1J%J*.K5IE0."@0
4.1.3 Hvatljivost
Hvatljivost je mjera trenja (otpora klizanju) koje se
javlja i3
("!3!1
"""!"133
Mjerenje hvatljivosti na testnoj dionici Bregana - Kutina
je u tijeku, te se provodi SRT klatnom prema HRN EN
13036-4.
4.1.4 Dubina teksture
Dubina teksture 4 >;D pjeskarenjem (HRN EN 13036-0 91 ! "1 8 +% .+
profile depth), a mjerna jedinica je mm.
1 3! "! 3 !"! .5!0
na testnim dionicama od Bregane do Kutine, prikazani
su u tablici 4.
Tablica 4. ! "# !$ "#
dionicama od Bregane do Kutine
Slika 9. %
1
'2
'('-*
!
"+3*45#
4.1.2 #) "#%
1"!3e u listopadu 2011. godine,
mjernim vozilom profilometrom.
91 ! ! !
Depth, RD, a mjerna jedinica je mm.
13!"!31"!.50
na testnim dionicama od Bregane do Kutine, prikazani
su u tablici 3.
A3 Bregana -Kutina
Bregana- Jankomir
Jankomir - Ivanja Reka
Ivanja Reka - Kutina
PIt
VT
3,11
1,26
0,61
PT
3,11
1,26
0,61
max PIt
VT
PT
5
5
4,03
4,03
3,14
3,06
3!! 3 " "1 3!
stanja za teksturu na dionicama od Bregane do
? "1 5!ID 2
1 3! "! 3 !"! 34 na dijelu linka Bregana_Bobovica_D_4 (max PIt=5,00).
2 "( ; 3 8 1
pokazatelja
stanja
za
teksturu
na
linku
Bregana_Bobovica_D_4, za vozni trak.
Tablica 3. ! "# !$ "#
testnim dionicama od Bregane do Kutine
A3 Bregana -Kutina
Bregana- Jankomir
Jankomir - Ivanja Reka
Ivanja Reka - Kutina
PIr
VT
0,35
0,21
0,16
PT
0,17
0,12
0,13
max PIr
VT
PT
0,43
1,27
0,80
0,20
0,62
0,41
3!! 3 1! !"! ( "! " 3 1 "!
2 !3 34 " ( 3
Bregane i Jankomira.
Slika 10. % stanja za teksturu na linku Bregana_Bobovica_D_4, za
!
"+6*,,#
4.1.5 Nosivost kolnika
Nosivost kolnika je pokazatelj strukturnog stanja
kolnika, odnosno sposobnosti kolnika da podnese
! ! Nosivost je mjerena
"!>;
"!!
.NO%0 '! " 1
31
"!( " " !
(defleksije, DEF).
Tehni1 ! 3 !
""! 1
konstrukcije je Surface Curvature Index (SCI300),
(P
94 !( 3 8 " !"! " 1 1 3
GC'9 &(! DE* 3 "! 3 !
konfiguracije aplikacije (slika12.).
1 3! "! 3 ""! .50 testnim dionicama od Bregane do Kutine, prikazani su u
tablici 5.
Tablica 5. ! "0# !$ "0#
dionicama od Bregane do Kutine
A3 Bregana -Kutina
Bregana- Jankomir
Jankomir - Ivanja Reka
Ivanja Reka - Kutina
PIb
VT
0,32
0,21
0,25
PT
0,28
0,21
0,25
max PIb
VT
PT
0,99
0,94
1,03
1,09
1,08
0,92
3!! 3 1 "!( !"!
("3""!"1
"! 2 1 3! "! 3
""! ;@ .,-0 34 autoceste od Jankomira do Ivanje Reke.
2 "( 3 8 1
pokazatelja
stanja
za
nosivost
na
linku
?J<1J%J*33!
Slika 11. % ja
1
'2
'('-* !
"+,*6)#
5
*+
POKAZATELJI STANJA,
ODABIR HOMOGENIH
DIONICA
Kombinirani pokazatelji stanja kolnika (CPI) dobiveni
" ( " 1 kazatelja stanja
8! !4 !( .O0 Na kombinirane
3! "! !( !4
(13!
= " 3! " "!!:
udobnosti prometa (CPIc), sigurnosti prometa (CPIs) te
""!1"!(.G50
32
Slika 12. 7/ stanja (PI) na kombinirane (CPI)
Kombinirani pokazatelji stanja na testnim dionicama od
Bregane do Kutine, prikazani su u tablici 6.
Tablica 6. Kombinirani pokazatelji stanja udobnosti
(CPIc), sigurnosti (CPIs) i nosivosti (CPIb) na testnim
dionicama od Bregane do Kutine
A3 Bregana-Kutina
CPIc
VT PT
Bregana- Jankomir
CPIs
VT PT
CPIb
VT PT
1,66
1,61
1,56
1,56
0,83
0,67
Jankomir - Ivanja Reka 1,51
1,17
0,67
0,65
1,05
0,78
Ivanja Reka - Kutina
0,85
0,39
0,38
0,69
0,58
1,01
3!!3!(F3(
Bregane do Kutine s obzirom na udobnost, u prosjeku, u
,- "! " 3 ""! ""!
,-"!
Cbezdimenzionalni pokazatelj stanja (GPI) dobiven
je korekcijom kombiniranih pokazatelja stanja (CPI)
8! !4 !( .O(0 '4 "! 3
4 "! 3 4 " " !
3433!
C !4 !( G5- 3 "! 3
unutar konfiguracije aplikacije, prikazane su na slici 13.
C 3! "! ./50 !"! ( Bregane do Kutine, prikazani su u tablici 7.
3!! 3 "1 "! onica od
? ,- "! "
( ? =! ,
-"!
( "! , ! !- njih pet ,3 !- ,3
3"""-
Slika 13. 7/ 0 !8 "# pokazatelj stanja (GPI)
Tablica 7. 9 ! "# dionicama od Bregane do Kutine
A3 Bregana -Kutina
Bregana- Jankomir
Jankomir - Ivanja Reka
Ivanja Reka - Kutina
GPI
VT
1,59
1,11
0,77
PT
1,58
0,92
0,67
= ! ! ! " 3 ! 3! "! 4 3 ! " 3 ! (
!!1!1
i kombiniranih pokazatelja stanja (TP, PI i CPI) (slike
14. i 15.).
Sukladno stanju svake homogene dionice i zadanim
1 "! " " (
4 ! "!
!3 " "! " pokazatelja stanja,
razlikuju se ovisno o promatranom scenariju
4
Slika 14. % pokazatelja stanja za pukotine i ravnost, na
0
*
anje
&'" '
D_1, za vozni trak
2 "( E 3 ?J<1J%J* 1 3! 3
34 "! 2 !( ! 3! .50
ima na kombinirani pokazatelj za udobnost (CPIc), te,
! " ." !( "( >0 ""!
(CPIb). Link je podijeljen na osam homogenih dionica,
" ! 1 , ! !- ! ,3 3 " "
"-
C !" !
! "! " " 3 1 ";.Q1!!Q0 vrijednosti dionice 1! "! .
gubitka temeljne vrijednosti).
2 " * E 81 " 3 1 3! (J5/J%J?J<1J%J* na
kojima su u prethodnom poglavlju prikazani primjeri
1 3! "! 3 ! 34
ravnost.
Na slici 14. prikazani su pokazatelji stanja i, na temelju
njih, odabrane su homogene dionice na linku
(J5 /J %J 1
pokazatelja stanja za pukotine .!4 ( 5 linku) i ravnost utjecala je na kombinirane pokazatelje
3 ""! "! 3! "! ! podjelu linka na homogene dionice. Od 13 homogenih
Slika 15. % * 0 *
1
'2
'('-*
6
,-
Scenariji 4"33!
koje definira pojedina cestovna uprava. S obzirom na
odabir ulaznih uvjeta, postoje dvije osnovne grupe
"(: " !! 33
1 3! "! . " 3
1" ""!0 1 !
1" ""! . " 3 1
"!13!"!0
'( 4 3 " 3
3
" ! funkciji vremena (krivulje dotrajavanje/vrijeme).
Sukladno pokazateljima stanja kolnika odabiru se
!3 ( "! " 3
svaku godinu planskog razdoblja sa novim ulaznim
parametrima. Odabire se onaj scenarij koji pokazuje
" ! sredstava i pokazatelja
stanja.
Izlazni rezultati odabranog scenarija su:
x
x
x
x
x
/1!
4 ." ( " "!
3!!0
B " ! .! popravaka),
B " ! .! "
uslijed stanja prometnica, prometnih regulacija
i obilazaka),
/! ! "! ("! 4
.3 1!R! "! "!
nakon planskog razdoblja),
#1 3! "! kolnika (na kraju i
u svakom trenutku unutar planskog razdoblja).
Slika 16. :;<
2 "( M 81 3 "! pokazatelja za nosivost CPIb kroz 20-
3""(,1!!-
Na slikama od 16. do 21. prikazani su rezultati strategija
4 , 1! !- , 4-
"3!(1!""!
1 "! .okazatelje stanja) dionice u
.1!0 .>;0 planskom razdoblju.
Na slikama 16., 18. i 20., prikazan je popis dionica koje
" "! 1! 3
(1.-4. god., 5.-8. god., 9.-12. god., 13.-16. god. ili 17.>; 0 3! "! !
!
4
1!3>;-
planskog razdoblja.
2 " M @ > 81 " 3
pokazatelji dotrajavanja (nosivost, CPIb) u planskom
razdoblju od 20 godina, za homogene dionice ili za
trake linkova.
2 "( F 3 "( , 1! !-
.! *- 3 !3>;-3"na).
Kombinirani pokazatelji na kraju 20-"
3 ! : G5(ID G5"I>D; G5I*E;
3!"!!/5I>@*
34
Slika 17. :;<- graf
Na slici 18. prikazan je scenarij kojim bi se kroz
" 3 4 1 ! 3
, 4- B ! 3 >;-
razdoblje su 108.223.500,00 kn. Kombinirani
pokazatelji na kraju 20-"3":
G5(I>E* G5"I@* G5IDD pokazatelj stanja GPI=2,34. Na slici 19., za taj je
"(813"!3!
za nosivost CPIb kroz 20-3
Slika 18. 0/
:
/<
Slika 21. /- graf
'( 3 , 4- 3 "( >;
B ! 3 >;- 3 "
209.936.750,00 kn, a kombinirani pokazatelji na kraju
20- " 3 ": G5(I>;*
G5"IA; G5IF@ 3! "! :
/5IA> /81 3 pokazatelja za nosivost CPIb kroz 20-3
3,4-"(>
7
Slika 19. 0/
:
/<– graf
&
U svrhu potpune implementacije Sustava gospodarenja
kolnicima, tijekom 2012. i 2013. Godine, unesen je
inicijalni set podataka za odabrane testne dionice
autoceste A3 Bregana – Lipovac, u svrhu testiranja i
kalibracije Sustava. Odabrane su dionice dijela
!("!&D3
=!;;
'"! " ( " !"! kao rezultat je, osim realne slike stanja kolnika na
(
("!
4 !! " "!
"!!34""!""!"!
3 1! "!
!3!"!3""(ij,
8""! " ! 8( posljedicama tih odluka.
#4 ! ""! relevantnih podataka o strukturi i stanju kolnika osnovni
preduvjet za gospodarenje cestama .
Slika 20. /
, !" !("!- "! "4 3!
posao prikupljanja i obrade podataka o stanju kolnika na
AFM!("!
"!""!"!
" !! !1 1
! " 3 ! 8(" "! !4 3 ""! 8("!
kolnika autocesta.
35
8
LITERATURA
[1] COST, European cooperation in the field of scientific and
technical research, COST Action 354-Perfomance Indicators
for Road Pavements, July 2008.
S>T =1 9 '"! " (
na hrvatskim prometnicama - postavke i principi, Zbornik
: $!! !" "! 4 ("!
)>;;@ str. 33-40
36
7.
SEDMO HRVATSKO SAVJETOVANJE O ODRŽAVANJU CESTA
ŠIBENIK · HRVATSKA · 20.-22. listopada 2013.
Mirjana Pacas, '=1
USAVRŠAVANJE ZA POSLOVE REFERENTA NADZORA I
UPRAVLJANJA CESTOVNIM PROMETOM
SPECIALIZATION FOR THE REFERENT OF SUPERVISION AND
MANAGING ROAD TRAFFIC
K
: 0
*
0
za obrazovanje odraslih
Keywords: education and training of employees, examples of good practice among companies and institutions
for adult education
SUMMARY
B
3 4
!"! 4 biti restriktivnog
karaktera po zaposlenike. Snimanjem stanja i procjenom
!"!!!1
i
o
kadrovskoj
komponenti
konkurentnosti.
C"" " 3" ustanove za obrazovanje odraslih ! 4
"! 3" "!1 " 3
"!1"!C""!
razviti nove programe koje je potrebno verificirati
4 " !" Praksa
je pokazala optimum onih programa u kojima je
3 !( "!1 3
9 " ! 1 "! zahtjevi koje mora ispuniti svaki verificirani program. U
primjeru dobre prakse opisana je suradnja HAC-a i
1 ! 1! "
zaposlenika HAC-a za poslove referenta nadzora i
upravljanja cestovnim prometom.
The introduction of changes in the company to maintain
competitiveness is not necessarily restrictive character
for employees. Screening and assessment of needs other
than material change should take into account the
human resources component of competitiveness.
Training staff provide adult education, and by passing
the exam employee acquires a public document proving
expertise. In addition to programs offered by the
institution is possible to develop new programs that
need to be verified according to the applicable
regulations of the Republic Croatian. Practice has
shown optimum on those programs in which the
company participated in the professional development
of new programs. Thus respected the principles of the
profession and must meet each verified program. In the
example of good practice described cooperation HAC
and the Open University Bjelovar on improving
employee HAC for the specialization for the referent of
supervision and managing road traffic.
Mirjana Pacas; '=1- 1!1!, Vladimira Nazora 9, Bjelovar, Hrvatska,
info@pou-bjelovar.hr
37
1
UVOD
= "!! ! !4 !( ! ! ! "!
'4 ( " 3 8" !
1 3 3 3 )! "1-8""!63"!3
"!"! " 3U )! U
Primjeri dobre prakse koje navodimo na putu su
! )!! ! " 1
daljnji razvoj i ulagati u ! " ! " 3 "3! 3
-(63)!!U
2
POTREBA ZA
OSPOSOBLJAVANJEM I
USAVRŠAVANJEM
ZAPOSLENIKA
B ""! " ! 3 "!1"!
! " 1 ( !" ""!
! 3 " "! ! ( =1 ( " 3 " ! ! 3 "!1"! sposobnosti svih zaposlenika.
Razlozi sustavne edukacije doprinose p ! 4
" " ! "!"!
financijskih sredstava i kapitala, potrebi za
!! "
" 3" ! ! !"! a
!4!"
,C3 " " 8
88R""- [1]
Formalno obrazovanje odraslih mogu provoditi
ustanove za obrazovanje odraslih koje ispunjavaju
uvjete propisane Zakonom o obrazovanju odraslih. [2]
Programe obrazovanja odraslih donosi ustanova za
obrazovanje odraslih, osim ako posebnim propisom nije
1
= 3 "U B1! 3 " 3" 3 4
"! 8 3vanja za ciljane potrebe
3 " 3 "
+"!"! 4 !4! "( 3 3
formalnog programa edukacije ukoliko ispunjava uvjete
3 3
!1 +
! 3!38im programom koje ne
postoji u popisu zanimanja Nacionalne klasifikacije
3 1! 4 " " 3
3!(!,Q
nakon procedure verifikacije postaje formalan. [3]
38
24 "! proces redovnog formalnog
3 ."!( "!1 " "
zvanja) iznimno dugotrajan i financijski skup te je
! "! " "! 3
"!! 3" 31 3 '! !
biti uporan i strpljiv 3 !
" "(!!"4
3 !! ! !
davati preporuke za naredne faze sustavnog razvoja
znanja i konkurentnosti zaposlenika te samim tim i
3V!!""
" 1! ! 3 3 "!!
(4"!3
"(3 " " samim time i financijski isplativiji a to su programi
"""
3 " "" 4"! 3
"!1"! " 3" 3
programa
za
obrazovanje,
osposobljavanje
i
"3"!!"!1"!1
igraju presudnu ulogu, a slijede je cijena i motiviranost
3" 3 3 " ' 3
1! 3 ! " 3 !"!3
3
&-
&/&*-- POU
P1!1!""!
3 2 "1! C"
!"! "! "1
andragogija.
%" CB " " 3 "! 3
organizira razne oblike obrazovanja i djece i odraslih, a
! ": !1 "! 3 ( " 3
1 " 3 8!1 .&!G&%
&!%" "" 1 !
8!8 0 "! !1 !! 3 4 !ru, pripreme polaznika za
"!" "! "! 3 "!1
"""! " 3 " 3!! 4 "" 3 " 3
cestare, ophodare, masere, ugostiteljska zanimanja,
wellnes terapeute itd. [4]
'!! 3 CB ! " (4!
1""
Ponosni smo na iskustvu u projektu u kojem smo bili
! ,+4 8!1 "! 3
! 3 " "-
kojim smo zakora1 V" pristupanja. Projekt je u sklopu IPA IV: RAZVOJ
LJUDSKIH POTENCIJALA, GRANT SHEMA:
V/5C2&<2&+VW&<C=&<25 C&C#25 USTANOVA, te financiran bespovratnim sredstvima iz
"! VB 3 3 >;;M-2013.
godine. U okviru projekta razvili smo dva obrazovna
programa te u suradnji s HZZ obrazovali nezaposlene
osobe za potrebe gospodarstva. Ukupna vrijednost
! >;EE;EX 1 ! V"
" ME@AEX ! " 6. studenoga 2010. do 5. studenoga 2011.
C ( ! 1"! !4
3 " " ! 59G
obrazovanja u ruralnim i semiurbanim sredinama.
4
POU I SURADNJA S HAC-OM
2002. g. verificirali smo program osposobljavanje za
" ("! 3" '
31"Gjelovar i Ceste d.o.o. Bjelovar
u """!!3
HC (Hrvatskih cesta0 B 1 !
sublimirali su vlastita iskustva i praksu sa projektiranim
i izvedenim sustavom nadzora i upravljanja prometom u
HAC-a%""!3"!1
" ! &G-a kojeg je prihvatila
Agencija za obrazovanje odraslih, a nakon toga Program
8( +C)- ! ( (!8! 3 "
4( 3
naziva - Referent/ica nadzora i upravljanja cestovnim
prometom. Usvajanjem ovog programa HAC-a su kroz
ci4! "e svojih radnika
aktivno pokrenule proces direktnog utjecanja na
dugotrajno sigurnije odvijanje prometa, a rezultati rada
!"- [5]
U 2008. godini smo ponovo verificirali, odnosno
prilagodili program osposobljavanja za poslove
ophodara za potrebe HAC-a. Ova suradnja na
obrazovanju ophodara nastavljena je i 2011. godine. Iz
"!""!!
""3:
x
x
x
x
x
C3 ( 4 !(
polaznika ako je izravno vezana za razvoj osobnih
radnih mjesta
C" " 1 ! 4!
"!1"3!133
! " ! 4 1!
polaznicima edukacije. Time teoretski dio
predavanja dobiva zorne primjere bliske polazniku.
!1 "! 4 " "
3 3! "
3 "!1 3 1 1
4(!!!!!!3
C""!1 3!3
34!!
'!1 !( 3
"! "! 3
43"3!"
Slika 1. poslovima referent nadzora i upravljanja prometom
(izvor: www.hac.hr/odnosi-s-javnoscu)
533!"""!"" &C-om na
3( " 3 8! nadzora cestovnim prometom.
Nakon iskazane potrebe HAC-3"(81"!1
" ! 1 " "
pripremama tj. izradi obrazovnog programa.
9 ! oblem dislocirane obuke za 17
TJO-!izacijom s !!
" 54 &G-a oblikovali su
"!1 "4 "! " 3 1
,1 3 !
stru1 ! "! " 3 """! Uprave danas koristi i kod drugih koncesionara, na FPZ
(Fakultetu prometnih znanosti) i za potrebe COKP-a
Slika 2. Gosp. Josip Mostovac i polaznici (izvor: autor)
39
Slika 3. => !
#
Slika 4. % prometa (izvor: autor)
Slika 5. % upravljanja cestovnim prometom (izvor: autor)
40
Slika 6. Gosp. Josip >
dijelu nastave (izvor: autor)
Slika 7. = 1
>
* = (
? polaznici (izvor: autor)
Slika 8. = 1
>
* = (
? gda. Mirjana Pacas s polaznicima (izvor:
www.hac.hr/odnosi-s-javnoscu , autor: Josip Mostovac)
Dakle, POU Bjelovar ostvarilo je uspješnu kontinuiranu
suradnju s HAC-om od 2008.g pa sve do danas te se
nadamo i nastavku poslovne suradnje na novim
projektima. Ovim putem zahvaljujemo na trudu i
4!( &G-a g. Josipu Mostovcu i g.
%3!!
"3
5
&-
Primjer POU Bjelovar i HAC-a pokazuje suradnju
33"!33"
s konkretnim rezultatima. Razvijen je novi verificirani
""!( !"
! ! 3 azvijeni
su uniformni postupci upravljanja cestovnim prometom
u izvanrednim situacijama. U izradi programa
" " "!1( 3 1 !4!
"!"!1"!"3
( 3 ! " troškova
edukacije.
! 3"! "! "!
VB 8 ! ! " 1
!""!!3
6
LITERATURA
[1] ,3"-22MR;M$D
Stavak 1.
[2] ,3"-22MR;M$*
[3] „"!!!1
"!!
""!!"!3
3"-22>@R;A
[4] www.pou-bjelovar.hr
[5] izvor: www.hac.hr/odnosi-s-; autor: Josip
Mostovac
41
42
7.
SEDMO HRVATSKO SAVJETOVANJE O ODRŽAVANJU CESTA
ŠIBENIK · HRVATSKA · 20.-22. listopada 2013.
="!+1
0-/+--,
PROLAZE KROZ NASELJE
RESPONSIBILITY FOR THE CLEANING OF ROAD PARTS RUNNING
THROUGH A COMMUNITY
K
: **
Keywords: road parts in communities, cleaning, responsibility
SUMMARY
B "" " ! "
!1 ("! " ("! "! ( ! 3 4
odgovara pravna osoba normirana odredbama Zakona o
("! +
! cestama i Zakona o komunalnom gospodarstvu
4!1
("!33"4"
izvoditi subjekti koji ne upravljaju konkretnom javnom
cestom, a to su jedinice lokalne i regionalne samouprave
11"3"
Within the meaning of the provisions of the regulations
regarding public road issues, each public road is
considered as one unit and managed by a legal person
defined by the provisions of the Roads Act, also
responsible for road maintenance. However, particular
provisions of the Roads Act and the Utility Services Act
stipulate that certain maintenance work, in this case,
cleaning parts of public roads running through
communities, shall be done by subjects who do not
manage the public road, in this case, the local selfgovernment units, on the territory of which the
community lies.
= " 1"! 3 " 3 1 cesta koja prolaze kroz naselja, ali i problema pri
! " "! " "
3" " ! ! (!! " ""
" 33! "! "! pitanja odgovornosti u predmetnim stvarima. Osim
4! " 1 (e
lokalne i regionalne samouprave mogle organizirati
1("!33"
!1"!"3"3
Practice shows that the problem of defining the legal
person responsible for cleaning parts of public roads
that run through communities often arises, as well as the
issue of defining communities. Apart from quoting legal
provisions which regulate the case issues, this paper
quotes valid court decisions which adopt a unique
stance on solving issues of responsibility in the case
matter. Additionally, the paper suggests a way for local
self-government units to organize the cleaning of the
parts of public roads running through communities, and
that way meet their legal obligations.
K"!+1- GV'9V=&<C#&G"("=(
1/A, Hrvatska, kbmlacak@ceste-karlovac.hr
43
- javnu rasvjetu,
1
UVOD
1 ("! 1996. godine, pa sve do zadnje izmjene 2011. godine,
! 1 ("! 3 3
naselja definirano je u jednoj jedinoj odredbi zakona,
!!4("!"":
,C4("!33"-
5 ! ! ! "!
"!! 1 "! !
unatrag nekoliko " !! 3! "
" "! 3 1 ("!
koja prolaze kroz naselje usmjereni na jedinice lokalne
" 1 ,"- " jedinstveni stav sudske prakse.
""3"!1"
jedinice lokalne samouprave nisu niti znale da imaju
31 ("! 33
" " 1 ! "!"13!3"
ali isto tako smatra""!
subjekata koje to ne znaju. Kako za potrebe pripreme
" " ! " 1 ( " ! !
"! " (! 3" "
ko 1 ("! 3 3 " (! "" ! " (
" 3 3 ! 3 " 8("! "1
" 3! 3 "! !! predmetnom osnovu.
2
ZAKONSKI I
PODZAKONSKI PROPISI
Uvidom u odredbe Zakona o cestama (N.N. 84/2011)
"
4("!
"! " samim
31("!
3 4 ("!
11 >F1D; "
4 " " 4
4 ("! 3 " 4anje
"4 "! 3 4 4
4 ("! ! ! 4
431-("!34'3
! 3! !1 3 "! 1 >M " 4 ("! 3 3 " glasi:
(1) Pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja
/
- sustav za odvodnju, ako je dio mjesne kanalizacijske
/*
44
- ne, drvorede i samostalno ukrasno
grmlje,
- % prometa,
- 0
*
- *
/=
(2) Pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja
prolazi kroz naselje ne o0 *
=
(3) Slivnici uz javnu cestu u naselju te zamjena i
okana na kolniku javne ceste, koji nisu vezani na mjesnu
/* / * ugovoreno.
! !"! !
pravna osoba koja upravlja javnom cestom na dijelu
("!"3"4!
i u zasebnom stavku " ista " 1 ("! "
1 " )! " "! 1 ("!
" 1 >F 4 3!!("!!" "
pod njem kolnika podrazumijeva uklanjanje
* *
* 0* /
.
Dakle, vezano uz citirane odredbe Zakona o cestama i
4 3!! ("! 33 1 ("! 3 3 "
4"! " konkretnom javnom cestom, no citirani propisi ne
! 4 ! "
Odgovor na to pitanje daje Zakon o komunalnom
""! 1 D 8 "
!"! 3
"! "! 4 ! "! da se :
/ / *
* * * * * dijelova javnih cesta koje prolaze
* / ceste prema posebnom propisu. Dakle, obzirom je
" " . ("!0 " 1 javne ceste koja prolazi kroz naselje, temeljem citirane
odredbe Zakona o komunalnom gospodarstvu proizlazi
da je to obveza jedinice lokalne samouprave i to samo u
onim naseljima koja "31
3
PROBLEM OKO
&-1/
SMATRA NASELJEM
B "" "!( " ! !4
!! "! 3 1 javnoj cesti koja prolazi kroz naselje od pravnih osoba
koje upravljaju javnim cestama i/ili ugovornih
3!4("!1"to se
isticao prigovor neosnovanog pozivanja na gore citirane
odredbe zakonskih i podzakonskih propisa i otklanjanja
"! 1 > ""! ! ("! 3 " "4
definiciju koja glasi: : rostor na kojem se
redovi ili skupine zgrada nalaze s jedne ili s obiju
* 0/
<. Dakle pozivanjem na definiciju
" "4 "rnosti prometa na
("! 4"33!3"!
naselja potrebno kumulativno ispunjenje oba uvjeta te u
"1"!!
"3"1!1
prostoru na kojem se redovi ili skupine zgrada nalaze s
jedne ili s obiju strana ceste 3 (
"!"!31
kolnik snosi pravna osoba koja upravlja javnom cestom.
Navedeno pozivanje na definiciju naselja iz Zakona o
sigurnosti prometa na cestama u cijelosti je
!!331*
" 1 " !
"
"!1 ! ( " C" C "!1 !
jedi(""!
(
3 " 4 ! 1( " " " ( !" "4 1 4 Republici Hrvatskoj. Naime predmetnim zakonom
!
1 "!"! !" !
"
1"4
( !" 3 "! 4
""! 4 " 3 ""! Dakle iz
predmetnog zakona vidljivo je koja naselja pripadaju u
""! ( " ! 3 !
"!!
""!!
""
4
SUDSKA PRAKSA
U nastavku slijedi citiranje nekoliko sudskih presuda
31! " "! " " !
"! 3 1 ("! prolaze kroz naselja.
= " " 3 1 "!aka kako slijedi:
-" W" " '! A>@@A
! /4-A@MR@M !4 ? !" ("!
!1 ""! '! )!! " ( 5!" ("!
dana 14.09.1995.godine tak " !4! - !
3 3 3 " " ! 1 " " 1 3 stranu kolnika i udarilo u kameni zid te je na vozilu
"! !! A;;;;; = / " Wskog suda, kao suda drugog stupnja,
4 !4! - ! ! !
" C" " 5!" >M;F@@M
godine u predmetu br. P-1120/95, a u kojem postupku
!4 .JP Hrvatske ceste) je istaklo prigovor
" !( " 3 1 @
("! ! 31 "
obrani upirao na zakonsku odredbu koja govori da nije
4 ! 1 ("! 3
3 " ! 4"! osob = ! " " "! !
"
"!" " 4 3 1( " 3 !4! !4 41"!!"("!!zakona,
te radnje ipak obavljao. Stav drugostupanjskog suda
jasno daje do znanja da je to nebitno u konkretnom
"1 ! " ": , 4 "! 1 !4
3 ! ! 4! 1( !4 3 3 1 " "! !(-
-" W" " =( >E;@>;;A ! /4-@@R;A !4
Hrvatske ceste)!!
"=(
4("!> >>;;E !
31 3 !4! " 3 338!1
"8!333"1
3 3 3 ! 3! 3
kolnika i nakon udara u ogradu prevrnulo se na lijevi
bok. Prilikom preispitivanja prvostupanjske presude
C" " =( A;>>;;A predmetu br. P-188/07, a kojom presudo !4
!" ("! 4 !4! !"!!!"!""
": ,5 ( " "!""!3"!!!
ftna mrlja koja se na cesti
3 4 EE " 3 jednom lijevom zavoju te je upravo ta naftna mrlja
3 3 3 !4! 3!
!- , +
! !
!
11"!"!""
! !4 3 !! ! !!
!!4!-
B 34 " 34
"! "! !4 . !" ("!0
drugos!""3"1@
("!.22A;R;*01>F4
45
3!! ("! ! 1 D ""!31!43
!!!!4!1e tog dijela javne
("! 4"! / = / =
3 ! ! !4! ! !! " 3 3 1 " javne ceste koja prolazi kroz Grad K.
-" W" " #4 25.05>;;@ ! /4-EF@R;@ !4
Hrvatske ceste ! " !
" C" " ;@;D>;;@ predmetu br. P-107/06. Predmetnim presudama
!
:!4!"!(3
stanjem kolnika i postojanjem masne mrlje na dijelu
!1!
3!
motocikla nije uzrokovala destabilizaciju motocikla,
odnosno samu prometnu nezgodu; da je iskazima
" !
"! " 4
nekoliko metara >;- D;(31"
!4! " !( "!3(
motocikla upravo zbog nailaska !1 !( 1"! . ("!0 31 "
!!11@
cestama1>F43!!("!!
1D"!""!
!1E'!!!/2+84
"" 1 ! !( 4 ("! %
D "! "1 4 Novog
Marofa.
-"W""D;>;;
! /4-MFR; !4 !" ("!.
!"!
"C"
suda od 19.02.2009. godine u predmetu br. Pn-7606/05
!4 3! zbog usvojenog
" !( "
3 1( " ! 3 ) '!" ( > B ! ""
4" " ": ,53 "
"" legitimacije, tj.
4 4 ("! 3 3
naselje, u dijelu 1 " , u
4"! ( " "!
"!!"!"1
19 st. 1 Zakona o jav ("! 1
" " 4"! !4 "
1 ! ("! ! " 4"! "
( 1 "! !4 ko sam navodi, temeljem ugovora
""1"!
4("!3)-" " C! >D;*>;;
predmet broj P-2117/I 08, okrivljenik Ceste Rijeka za
!! ;*;>;08. godine u kojem je
!"+odron kamena na
("!"3!!!B
34""!
""31@
46
cestama ! 1 D gospodarstvu te je presudio da se okrivljena pravna
osoba - 3! 4 3!!
("!"
!4!4 !"("!
-" " C! >D;*>;;
predmet broj P-326/I 09, okrivljenik Ceste Rijeka za
!! E;D>;;@ zbog rasute
nafte u duljini od 45 metara u Medveji. Sud je donio
" " "
!4 prihvatio njihovu obranu u dijelu u kojem se pozivaju
1 @ ("! ! 1 D
Zakona o komunalnom gospodarstvu jer je u postupku
!
" " "! 3
4!"34(
-"%(;D>>;;A.
godine, predmet broj P-206/08/08, okrivljenik Ceste
Rijeka 3 !! >;M>;;F " WG E;FA "! (
N4" 2 " !! 31
!( ! 3
n " 3 1" !"!
3 !( ! B 34"""3
3" 3" " " !a
navedene u ovom radu, sud je utvrdio da okrivljenici
nisu povrijedili niti jednu zakonsku ili podzakonsku
4 !
dionice ceste, odnosno nije dokazano da bi bili krivi za
31 ! 3 ! " !me
obustavio postupak protiv okrivljenih.
5
&
91 ! 3" 33 3 1 .uklanjanje materijala
* * *
0* i
/ ) dijelova javnih cesta
koja prolaze kroz naselje obveza jedinice lokalne
" 1 1 " "! 3 "
1"23"""
!
!1
1 naselja te
"4""!
3"
propisu i u tom dijelu nema mjesta proizvoljnom
!! 3" " 5" !1
navedenih teza potvrdila je i sudska praksa, pa ostaje
" ! 3 etne obveze
3! ! " ? 1 jedinice lokalne samouprave koje obavljanje
!"!
"
4
nerazvrstanih cesta kao jednu od komunalnih
djelatnosti, povjeravaju temeljem ugovora pravnim ili
fi31 " ! "! 3 "4
1 D "! M 4 ("! 3 3
naselje. One lokalne jedinice koje predmetne poslove
! "!! ! !1
! "! 1 " "1 ! 3! ! "4 331"("!
koji prolazi kroz naselje, a bilo bi dobro da im se
" 3 3 ! "1 pokriveno policom osiguranja od odgovornosti kako bi
" " 8(" ! 1
"3!3!!
6
LITERATURA
[1] Zakon o cestama (Nar. nov. br. 84/11, 22/13 i 54/13),
[2] Zakon o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov., 26/03,
82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11,
90/11, 144/12 i 94/13)
SDT 1 4 Republici Hrvatskoj (Nar. nov. br. 86/06, 125/06, 16/07,
95/08, 46/10, 145/10, 37/13 i 44/13)
[4] Zakon o sigurnosti prometa na cestama (Nar. nov. br.
67/08, 48/10, 74/11, 80/13);
[5] Zakon o naseljima (Nar. nov. 54/88)
SFT 4 3!! ("! .2 25/98, 162/98.).
47
48
7.
SEDMO HRVATSKO SAVJETOVANJE O ODRŽAVANJU CESTA
ŠIBENIK · HRVATSKA · 20.-22. listopada 2013.
John Leko, %4&!, ?3)!, '
REVIZORI CESTOVNE SIGURNOSTI
ROAD SAFETY AUDITORS
K
: revizor cestovne sigurnosti, Direktiva 2008/96/EC, sigurnost cestovne infrastrukture, revizija
sigurnosti prometa na cestama
Keywords: road safety auditor, Directive 2008/96/EC, road infrastructure safety management, road safety audit
SUMMARY
U svojoj Bijeloj knjizi iz 2001. godine naziva "Europska
! ! >;; : odluka" Europska komisija je iskazala potrebu za
ocjenjivanjem utjecaja na cestovnu sigurnost i za
! ""! ("! (
prepo!"
razdoblju od 2001. do 2010. godine. Na prijedlog
=" V" ! # @>;;A
godine donose direktivu 2008/96/EC o sigurnosti
cestovne infrastrukture. Namjena Direktive je
osiguravanje o 3 ""! !
! ( 4! (" ("! 1 !4("!
"!(%!""("!
koje su dio trans-" ("! 4 ! ne
1 ! " !
V" ! # >;;*RE*RVG minimalnim sigurnosnim uvjetima za tunele unutar
!""("! 4%! "8 "revizija cestovne sigurnosti" i to kao neovisna,
det ""! !1 3 ""! !
" ! 1!
upravljanja prometnicom. Nadalje, Direktivom se
definira pojam revizora cestovne sigurnosti te obveza
4 1( 3 3 !
pro
3""!("!8"!!
5 !" O! 8 >;; bV !"! (7
8>;;:!!(c!G""K""!
need to carry out safety impact assessments and road
safety audits, in order of halving the number of deaths
on the roads within the European Union between 2001
and 2010. On the proposal of the Commission, the
European Parliament and the Council adopted on
November 19th 2008. the Directive 2008/96/EC on road
infrastructure safety management. The purpose of the
Directive is to ensure an appropriate level of traffic
safety throughout the life cycle of the road, starting with
the planning, design, construction and maintenance of
the road which is already in service. The Directive
applies to roads that are part of the trans-European road
network, excluding the tunnels which are covered by the
Directive of the European Parliament and the Council
no. 2004/54/EC on minimum safety requirements for
tunnels in the trans-European road network. The
Directive defines "road safety audit" as an independent,
detailed, systematic and technical safety check relating
to the design characteristics of a road infrastructure
project and covering all stages from planning to early
operation. Furthermore, the directive defines the
concept of road safety auditors and the Member States'
obligation to appoint auditors for the purpose of
conducting safety audits of road infrastructure.
? < %4 &! ` +"!"! "! ! 8"!ture, Prisavlje 14, Zagreb, Hrvatska;
?3)!`+"!"! !"9 !"!"3( @'! !" '`
Autocesta Rijeka-=!*D !"
49
1
UVOD
Europska komisija je 2001. godine u svojoj Bijeloj
knjizi naziva „Europska prometna politika do 2010.
godine: vrijeme donošenja odluka“ iskazala potrebu za
ocjenjivanjem utjecaja na cestovnu sigurnost i za
! ""! cestama, a u cilju
prepolovljen!"
razdoblju od 2001. do 2010. godine. Na prijedlog
=" V" ! # @>;;A
godine donose Direktivu 2008/96/EC o sigurnosti
cestovne infrastrukture (u daljnjem tekstu Direktiva).
2%!"3
sigurnosti prometa tijek ( 4! ("
("!1!
4("!"!(
Direktiva se odnosi na ceste koje su dio trans-europske
("! 4 . !"! 9V+0 ! 1 !le koji su pokriveni Direktivom
V" ! # >;;*RE*RVG minimalnim sigurnosnim uvjetima za tunele unutar
!""("!4
Rezultati nastojanja da se prepolovi broj smrtno
stradalih je prikazan na slici 1. S obzirom na to da je
,3- >;; "! "! 3"
54.000, jasno je da cilj od 27.000 smrtno stradalih
gotovo u potpunosti i ostvaren (2010. godine je broj
smrtno stradalih iznosio 31.000 – slika 1.). Nadalje,
2010. godine Europska Komisija zacrtala je novi cilj,
prepoloviti broj smrtno stradalih u razdoblju od 2010.
do 2020. godine.
Slika 1. Prikaz smrtno stradalih na cestama EU (2001.2012.); Izvor: CARE (EU road accidents database)
U istom razdoblju (2001.-2010.) i u RH " 1
znatni pomaci u smanjenju broja smrtno stradalih na
cestama. Tako je brojka od 627 smrtno stradalih u 2001.
"*>F"!"!>;;!
4 "! "! " 1964. godine, kada su poginule 433 osobe (Tablica 1.).
Novi Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa
RH 2011.-2020., donesen je za razdoblje od deset
"
" 4. Akcijskim programom za
""! ("! ! 3 1( VB %"! ( B ! " !"!""!1
sigurnosti cestovnog prometa. Definirana je vizija
2(:"!1""
"! ! " !
(, od kojih je
"
" " ": "! " ! " 3 E; "! ""!>;;""!
od 213 poginulih osoba na kraju 2020. godine.
Tablica 1. Pregled osnovnih pokazatelja sigurnosti prometa na cestama (2001.-2010.); Izvor: MUP, Pregled
osnovnih pokazatelja sigurnosti prometa na cestama 2001. - 2010.
50
2
REVIZIJA
1!( 3 ""! ("! " !"
! 4 " @A;- 1 "
3 ""! ("! !
5 3 ! ! "!
3""!!"4@"!
431 4
"!4
1"!431"2 !! 1 " " "1
"1 " 3 "! 3! 3 "
431 ! !
Procedure razvijene u Velikoj Britaniji u 1980-ima su
""!3"!:
&"! 2 ?481 usvojile su reviziju u 1990-ima, a u Europi prve su
primjere Velike Britanije slijedile Danska, Island i
2 = 1990- 3 1 3!!"33
"!&"!
=N("21)"'&%!
U Republici Hrvatskoj pojam revizije uveden je
odredbama Zakona o cestama (u daljnjem tekstu
0 1 M;, a preuzet je iz Direktive. Revizija
sigurnosti (TEM cesta) je, prema Zakonu, neovisna,
!""!!1""!"
odnosi na projektirane karakteristike projekta javne
("!"83!
javne ceste u promet. Revizija sigurnosti TEM cesta
" ! ! "
"!( ! ! ! 9V+ ("! ! 1! 3 ! 9V+ ("! 1!
3 ! ("! aktivn"! ""! 9V+ ("! E
!("!!
! " ("!4""!!"urnosti te sigurnosna
inspekcija obavljaju na cestama koje " eksploataciji (slika 2.).
%41("%!
""! 1! ""! 3 ""!
("!8"!!3! !da
koje su primjenjivale, ako su iste u skladu s ciljevima
%! ' ! "! " "!
praksa sigurnosnih inspekcija u RH.
Slika 2. Prikaz postupaka revizije cestovne sigurnosti od
faze planiranja do eksploatacije ceste
3
REVIZOR CESTOVNE
SIGURNOSTI
x
Road Safety Impact Assessment (RSIA) – ,C(
utjecaja na sigurnost u cestovnom !g-,
B 1 * !1 > ! 1 E !1 > %!
"834!"1
3 ! "!1 1
mora biti revizor cestovne sigurnosti. Tko je revizor
%!UB1@%!"!3
! ! ""! 8( !("!1("!""!!
3!"%
" ! ! ""! 31 "" radnog iskustva, broja projekata, analiza prometnih
" ! '! " 4 1(
31!!"4"!!3
imati najmanje 3 godine radnog iskustva (u ranije
navedenim p101;
radnog iskustva (Republika Slovenija).
x
Road Safety Audit (RSA) – „Revizija sigurnosti
prometa na ce"!-,
3.1
%! 4 4 1( ! "! provoditi postupke koji se odnose na:
x
Network Safety Management (NSM) and Ranking
of high accident concentration sections (Black Spot
Management), odnosno Safety ranking and
management of the road network in operation –
„Sigurnosno ocjenjivanje dionica s velikim brojem
!"("!4
""!!""!-
x
Road Safety Inspection (RSI) – „Sigurnosna
"(."!0("!-.
Ocjena utjecaja na sigurnost u cestovnom prometu
(RSIA) i Revizija sigurnosti prometa na cestama (RSA)
"83!!
ceste u promet, dok se sigurnosno ocjenjivanje dionica s
Revizori u RH
Sukladno Zakonu o cestama, reviziju projektne i druge
dokumentacije u okviru procjene sigurnosti na TEM
cestama sukladno odredbama Zakona provodi revizor
cestovne sigurnosti. Nadalje se navodi da revizor
("! ""! ! ! "! 3 "! C! "
izdaje za razdoblje od pet godina. Povjerenstvo ima
" 1! 1 " 3
Ministarstva (misli "+50"!"!4
3 ! " "!"! 4 3
graditeljstvo i strukovnih organizacija. Ovlaštenje za
revizora cestovne sigurnosti izdaje se osobi koja ima
""! 8( !
cesta, 1 ("! ""! ! 3 ! " 51
osposobljavanja za revizora cestovne sigurnosti. O
! +"!"! 1 ! " "
ovlaštenih revizora cestovne sigurnosti, na temelju
podat 3 1 „Narodnim novinama“.
2"""!"!1"3
3 ("! ""! 1 " "!
3 3 ! osposobljavanja za revizora cestovne sigurnosti i
provjeru
osposobljenosti,
programe
dodatnog
"" "4 1 1
1 " " 3 ("!
""! ! 1 31 3 poslove revizije cestovne sigurnosti propisuje ministar.
B("!3!3 navedene detalje (kao i mnoge druge), potrebno je
definirati provedbenim propisom koji bi specificirao
bitne elemente:
x
tko provodi edukaciju i ispite revizora,
x
obuhvat i vrijeme trajanja edukacije,
x
koliko godina radnog iskustva mora imati osoba
4"!!"!33"!1
spremu,
x
" ! 3 !
godina, treba li revizor nakon tog vremena ponovno
polagati ispit ili je dovoljno pristupiti dodatnim
programima edukacije u razdoblju kako bi se
,34-!!
9
! 3! "( 3 spomenute obveze koje proizlaze iz Direktive (RSIA,
'&0"311,!-
revizora kroz posao revizije.
S obzirom na to da u RH imamo nekoliko pripremljenih
projekata za (na)dogradnju pojedinih dionica TEM
cesta, pretpostavka je da se prije gradnje istih treba
obaviti i revizija. Prije svega se misli na nastavak
gradnje koridora Vc, izgradnju punog profila autoceste
&A 3! !("! &M W! <
(slika 3. i 4.). Pri tom je bitno za naglasiti da revizor
("! ""! 4 ! 3 ("!
""! 3 ! !( 1 3
sudjelovao ili je u projektiranje ili upravljanje javnom
("! 3 " 3 1 osoba u kojoj je isti zaposlen.
52
Slika 3. >/ &A ! -puna
crta i planirane dionice-isprekidane crte), izvor:
http://hr.wikipedia.org
Slika 4. TEN-7 / &0 A !
0
7B> /#* http://www.mppi.hr/
3.2
Primjeri u EU
1( " ! 3 ("! ""!
riješile 31! 1ne. Republika Slovenija je
Direktivu implementirala u svoj Zakon o cestama, a
pitanja vezana uz reviziju i revizore posebnim
Pravilnikom o reviziji sigurnosti cestovne infrastrukture
i osposobljavanju revizora cestovne sigurnosti
(Pravilnik o preverjanju varnosti cestne infrastrukture
in usposabljanju presojevalcev varnosti cest). Propisano
je da edukacija traje 7 dana, odnosno 36 sati, a sastoji se
!!" !1 '4 preporukama i sugestijama Euro-Audita, The European
Road Safety Auditor, Training Syllabus. 1
! "!!" "1 8" "! ,!- 3 1 1
! ! "!!" ! 4 Predavanja se
" 3 1 3 !ogije
prometa i transporta tehnologije, i iz psihologije.
Pristupnik ispitu mora imati minimalno 10 godina
""! " 1 @
%! % " 34 "!!" ! 3
("!""!4"!otrebno je
svake 3 godine sudjelovati na predavanjima
organiziranim u tu svrhu.
%('("1
Agencija za sigurnost cestovnog prometa, u Republici
$"3(!1*!!
Rezultat je ;; ! 3 B $
edukacija traje 40 sati, a svakih 3 godine je potrebno
pristupiti 16-satnom edukacijskom programu kako bi se
34 "!!" ! 3 G "
(" 3" ;;;X " ! 4 "! povjerenstvom kojeg osniva Ministarstvo prometa. U
33
""3
te su 3
smjernice 3 3 ."
5.).
Slika 5. Smjernice za reviziju cestovne sigurnosti,
&0C*8(D*3,,4=
Radi razumijevanja ovlasti revizora, treba napomenuti
3 8 3 3 " 3 !! pravna osoba koja upravlja javnom cestom te
(" " "! "!! 3
+
! 4 " 3 "!! ! "
34 3 1 "!! 3
= ! 1! "
osposobljavanjem revizora vidljivo je iz Direktive i
Zakona. Naime, za dionice TEM ceste s velikim brojem
! " " 9V+
("!("4""!"!
sigurnosno ocjenjivanje istih, s time da se prvo
sigurnosno ocjenjivanje treba provesti najkasnije u roku
od jedne godine od dana pristupanja Republike
Hrvatske Europskoj uniji. Sigurnosnu ocjenu dionica
9V+("!"!"
"!1!"
TEM cestom odnosno koncesionar, 1
"!1 ! ! ! 3 ("!
sigurnosti.
3.3
Kontrola sigurnosti i baze podataka o
)#2
2% 2
Na TEM cestama se obavljaju kontrole sigurnosti da bi
se odredile sigurnosne karakteristike cesta i smanjio
broj pro!"C"!".
9V+ ("!0 " "! "( 3
"
3! 53! 1 F !"! ""! 9V+ ("! " 9V+ ("! 4 "!!
inspekciji za ceste u roku od 8 dana od dana kada se
! " 2 "! ("! " "!! ""!
3 3 "!
sigurnosti na njima te " ! !
". Dakle, da bi revizor kvalitetno i kvantitativno
(!!
! 8! "1 ! !
! " ' +"!"!
"! ! 8"!! 3! lizu
"1 ! ! ! " "1 ! ! " " !
posljedicama. Iste se prema Direktivi moraju revidirati
svakih 5 godina.
Potencijalna korist revizije vidljiva je ukoliko uzmemo
3 "! +inistarstva unutarnjih
poslova. Prema MUP- ! ! "!
stradale osobe 400.000 kuna (tablica 2.) te ukupni
!!!"!>
.!(>0%"!
! " " H 4 3!>;
Tablica 2. 7
3,))=E "
> * pokazatelja i rezultata rada u 2011. godini
53
"! " "! 4 +"!"!
unutarnjih poslova prati podatke o sigurnosti prometa na
cestama, dok Hrvatske ceste vode jedinstvenu bazu
podataka o javnim cestama za operativne potrebe
"!1-!"!4
cesta. Hrv!" !("! 4" 3
("! (" 4 " ! 3 " 3
podataka o javnim cestama prenositi Hrvatskim cestama
d.o.o. Za komunikaciju s Europskom Komisijom i
!!".9V+
cesta0 34 Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture
(MPPI). S obzirom na posebnosti u svom radu postoje i
( " 3( "!
mogu biti od koristi za rad drugih subjekata koji se bave
! +
! 1( " " ! 3
podataka zatvorene i dostupne za internu uporabu samo
"( C"! "!1 "! !
"! ,!
- ( ! "!
podatke povremeno daju u javnost. Temelj preventivnog
""!("!!"!!"!1
1 ! ! "
! 3 " .10 !
informacijski sustav.
Dakle, jasna je potreba formiranja integralne baze
! !
"!
svih relevantnih subjekata, a ti podaci trebaju biti
! "!1 " ! 39
!""!!"
! 31 ! " "
8!1 ! ! ! 4! "
zahtjeve modernih tehnologija poput GIS-a, ITS-a i
drugih. Prijedlog integralne baze prometnih podataka
prikazan je na slici 6.
""!3!"3""!"
" 9V+ ("! %4 1( 4 "
! ! 3! 1! " ! "
spominju u aneksu IV Direktive.
Prilikom obavljanja 1 ! "
(""4("3!"!!"!1"!
UPN .! ! "0 "
31! !: ! " "! (
! "!! "("!
dionica, "( ! " "! !
" ! "! !"! ("! "!
1 "!( "! regulacija prometa itd.). Osim ovih podataka koji su
3 "!!"!1 !
nesr ! ( 34! " ! " 31 3 1 1 ! " +
4!!1"!
!
".!1&"5#%!0B"i se kod
standardnog informacijskog sustava policije pojavljuje
8 ( ! "
ako 1 !( 3"! !("! 4 4" ("! "!(3brojeva na ulicama.
'1"3"!("!
!1 " 4
"!(4 B ! "1 3!
!!3!""!
3! 1! 3 ! """!!"
" ! " '! "
!! ( "! "! "
! 4! /5' ! "
"
podacima o javnim cestama za k " 34
Hrvatske ceste d.o.o..
B"5#%!"!"41(4
"! 4 "! . je to MPPI)
INTEGRALNA BAZA PROMETNIH PODATAKA
MPPI
INSPEKCIJA
OPASNA MJESTA
("BLACK SPOTS)
MUP
PROMETNE
PRAVNI SUBJEKTI KOJI
UPRAVLJAJU CESTOM,
DRUŠTVA KAPITALA
HAK (KASNIJE
PIC)
PROMETNA
SIGNALIZACIJA I
OPREMA CESTE
STANJE NA
CESTAMA
PRIVREMENA
REGULACIJA
PROMETA
PLANIRANJE
PUTOVANJA
IZVANREDNI
PROMETNO
STANJE KOLNIKA
Slika 6. Prijedlog integralne baze prometnih podataka
54
DRUŠTVA
BEZ TEH. ISPRAVNOST
VOZILA
CVH
ZDRAVSTVENE
ORGANIZACIJE
DHMZ
VREMENSKA
PROGNOZA
TRENUTNIM
VREMENSKIM
PRILIKAMA
PODACI O
INTERVENCIIJAMA
POSLJEDICE
4
&
Da bi revizija sigurnosti cestovne infrastrukture
,34- ! " 3 3 obavljati. Stoga je neophodno izraditi Pravilnik o
reviziji
sigurnosti
cestovne
infrastrukture
i
osposobljavanju revizora cestovne sigurnosti te
"( 1 3
3ije sigurnosti
te provesti osposobljavanje revizora. U izradi Pravilnika
i smjernica te osposobljavanju kandidata, osim
"!1 +"!"! "! ! 8"!!.+50!1!+"!"!
unutarnjih poslova (MUP), Hrvatsk 4
tehnologije prometa i transporta (HKIP), Fakultet
! 3"! .N0 ! "!1 3
1 ! ("! 1 ("!
""! 3 ! "
Trebalo bi slijediti pozitivne primjere ostalih zemalja
1( VB ! 1! 3! (Slovenija – Agencija za sigurnost prometa – primjer
koordiniranja Agencije na slici 7.0 (%
C
).
MPPI
HKIP
MUP
AGENCIJA ZA
SIGURNOST
PROMETA
HAK
PIC
CVH
FPZ
UPRAVITELJI
CESTA
Slika 7. Primjer koordiniranja Agencije za sigurnost
prometa
! 3 "! 4 1( primjenjivati odredbe iz Direktive i kao skup pravila
"! " "!! 3 4 ("!
infrastrukturu koja nije dio transeuropske cestovne
4 "! 1 !"!
financirano iz sredstava EU.
9
" ("! # 4!"333
mogu primijeniti i na druge javne ceste. S obzirom na to
" "1 3! 9V+ ("! . " " !
!("!0 ! " 4 ("! .
A1 (E71) – D1, A6 (E65) – %D0""1
!!4("!%!
Parametar koji dodatno ide u prilog ovoj tezi jeste
"1 ! ! 4 ("!
( 31 nego na autocestama (D8, D30 – tablica 2.).
Tablica 3. ?
3,))=
( 2( E"or: Hrvatske ceste, Brojenje
prometa na cestama Republike Hrvatske godine 2011.
U Italiji se, na primjer, Direktiva odnosi na ceste koje su
9V+">;F%!!
na sve ostale ceste, dok za regionalne i lokalne ceste
izvan TEM, regije i autonomne provincije trebaju
""!!D>>;>;
Dobrobiti implementacije Direktive u zakonodavstvo
3 ""! ("!
8"!! ! "! C3 "tor
cesta Republike Hrvatske ulaskom u EU u svom
poslovanju upravljanja c"! 4 ""!! "
4 4 1( ! " ""! "
korisnika kao temeljnog sudionika u cestovnom
prometu. Minimiziran 3 ! " 3
ceste koje se tek trebaju izgraditi, prepoznavanjem i
"" "!! "!
("! ! ""! "! sudjeluju u projektiranju i upravljanju cestama smanjit
"!"!
!
5
LITERATURA
[1] CARE (EU road accidents database)
[2] MUP, Pregled osnovnih pokazatelja sigurnosti prometa na
cestama 2001. - 2010.
SDT+B'!!"!1!""3!
i rezultata rada u 2011. godini
[4] Vlada RH, Nacionalni program sigurnosti cestovnog
prometa Republike Hrvatske 2011. – 2020. godine
[5] EU Direktiva 2008/96/EC
[6] Zakon o cestama (NN 84/11, 18/13, 22/13 i 54/13)
55
[7] Zakon o inspekciji cestovnog prometa i cesta (NN 77/99 i
55/11)
[8] Pravilnik o aktivnostima poboljšanja sigurnosti TEM cesta
(NN 84/11, 22/13 i 54/13)
[9] Pravilnik o preverjanju varnosti cestne infrastrukture in
usposabljanju presojevalcev varnosti cest, Uradni list RS, št.
109/10
[10] Implementacija Direktive 2008/96 EC u RH, prof.
Mladen Gledec, 2011.
[11] Implementacija Direktive 2008/96 u Republici Sloveniji,
894933+"<(
2012.
[12] Implementation of EC Directive 2008/96 in the Czech
Republic, Petr Pokormý, 2012.
SDT'8!7&!!G3((!ˆ
2008.
[14] Road Safety Audit in practice, Michael Aakjer Nielsen,
Per Mathiasenl (Denmark)
SET3!8(""!!?3)!
2008.
[16] Concept for a GIS-based accident data collection in
Austria, Klaus Machata, 2009.
56
7.
SEDMO HRVATSKO SAVJETOVANJE O ODRŽAVANJU CESTA
ŠIBENIK · HRVATSKA · 20.-22. listopada 2013.
/+
&-&-,-&0& CESTAMA
$!"! 4"! !"("!
BALANCED SCORECARD IN ROAD MANAGEMENT
The views and opinions expressed in this article are solely those of its author and do not necessarily reflect the official position of Croatian Roads
Ltd., Zagreb.
K
: mjerenje performansi, sustav strateškog upravljanja
Keywords: performance measurement, strategic management system
SUMMARY
U radu se ukazuje na prednosti ""! !4
ciljeva (Balanced Scorecard System) kao sustava
"!!
""!
komunikacijskog alata. Kvantifikacijom strategije
razvoja, te njenim povezivanjem s procesom
4!3 3!! 48
3! ""! " ""! "
31-"13 !1!
upravljanja javnom imovinom. S obzirom na niz reformi
javnog sektora pod nazivom ;
/
(New Public Management0 " !4 uspostava
3! ""! " "! Balance Scorecarda kao sustava
"!! " ("!
osigurava se ne samo transp!"! (" !!14!
This article draws attention to the advantages of the
Balanced Scorecard as a strategic management system,
measurement system and communication tool. Causal
relationship, which is a prerequisite to efficient public
property management, is established through
quantification of the development strategy and its
connection with the budgeting process along with the
performance measurement of carefully defined
indicators of business performance. Taking into
consideration a number of public sector reforms under
the name of -2‰ ( +!6 ‰ the
implementation of indicators of business performance
measurement in public sector is required, through the
application of the Balance Scorecard as a strategic
management system in road management not only
transparency of the process but also a sound basis for
decision making of the public management are ensured.
Primjena Balanced Scorecard sustava u upravljanju
cestovnom infrastrukturom osigurava integraciju i
!4 3
" ! 1! "" 3" ( 1 " !"! 4
imovinom.
Mr.s( / + ( ` Hrvatske
gordana.miljkovic@hrvatske-ceste.hr
Implementation of the Balanced Scorecard system in
road infrastructure management ensures integration and
balance among the system participants and the effective
public resources management, which is based on
performance assessment and the related state property
management activities.
ceste
d.o.o. #1 D !"
57
1
UVOD
! 3 1 ("
4! "! " 3! 3
boljim upravljanjem javnim prihodima odnosno
rashodima, rezultat je (" 3( 1"!
reformi u gospodarskom sektoru kako u zemljama
Europske unije tako i u Hrvatskoj.
5"!4 1 4 " !( "" "! 31 " ! pede"! " 4 " 1 33"!31 u bruto
3 1 " 3
uloge fiskalne politike 1 "! (1990.) ST 1 " "! (ma
43!33
4""!
"! ! 33 3 !( 4
rashoda na privatnu proizvodnju. Pokazuje se da
3 " 1 3 ! ! ! 3!
djeluje na stopu rasta. [1]
9 " ! "! 3 8
doktrinom ;
/1 " 34 3
1!"! "! 5 postoje
8( !1 ! 2
4! 3agovornika i protivnika
"!"!4" osporiti potreba
""! 1! ""! imovinom.
!!4"!1!"!
je relevantno, jer se financiraju javnim prihodima, a
optimalizacija ulaganja smanjila bi rizik od
!!! ! 3
1 1" "" 3 4
vrijednosti ili usluga na razini koja je potrebna, potreban
""! !! " " u
(""18!
"!4"! [2].
U prvom poglavlju rada dana su uvodna razmatranja
teme, a u drugom poglavlju osnovne informacije o
8 "! 3 -2 4!-. Razvoj sustava mjerenja performansi
1!"!"3!
1!!"""!!4(
1
2 4! .New Public Management)
31 3 3 3 8 "! se provode tijekom posljednjih dvadesetak godina u
3 CVG%-a, zemljama u razvoju i
tranzicijskim zemljama.
58
2
--
21 2 4! " " 3 3 ! " #
Br!'&1%42
3 3 1 5 ? Tajland. S obzirom na broj i opseg provedenih
reformskih inicijativa model Velike Britanije [3] je
postao uzorom za zemlje OECD-a, ali i za Svjetsku
++N ! 1 3 razvoju. Kako niti jedan model nije uputno ,"!-
na funkcioniranje u drugoj zemlji, tako je i ovaj model
! !1 3!! 8 "!
provesti stvaranjem modela koji najbolje odgovara
pojedinoj zemlji [4] s obzirom na njene ekonomske,
društveno-!1 ! "! "!!(
osobine. Tako su, na primjer, 18
""! !4 ( .Balanced
Scorecard System) u suprotnosti s japanskim poslovnim
1 " ! "!
1 " 3
( 3 53
! 3 1 ? " "!
3 ""! "!! nazivom Balanced Scorecard [5].
!"! 3 1! i efikasno upravljanje
javnim sektorom "4"! istinitih i
8( " 4 3!
(" " !
samo
,!- "! !
,!!- 9 (" " filozofiju
1"!""!"!"1
1" (! 4 1"! "
3 1 (" ""! 4
1 3 ! "! [6] Kako primjena
31! 1"! (!2 priznavanja
"
"!3!31!
informacijama, ovo je 1 danas interes
"!4 3"! "jetu. Reforma
javnog sektora podrazumijeva "
zakonitosti i pravila dobrog gospodarenja.
8 "!
razvijali su se i sustavi upravljanja cestama koji su
3!
3!""!poslovanja
"( ("! 4 #
3 " "! 31 3!! 1
djelovanja, dok Hrvatskoj "! mnogobrojnih pokazatelja u sustav upravljanja cestama.
2
C1(!(!"!
"! 1 (! (!"!
U upravljanju cestama mnogobrojne zemlje uvele su
pokazatelje [7] kojima se mjeri uspješnost poslovanja
("! 8"!! " "!! 4 korisnika cesta. Australija je zemlja koja je dosegla
najviši stupanj upravljanja cestama i ima u primjeni
najviše pokazatelja mjerenja uspješnosti.
Ti pokazatelji mjerenja uspješnosti sustava upravljanja
cestama su :
1) ! " ("! ! 8" varijabilne troškovi vozila po kilometru ceste sa
ciljem smanjenja troškova kroz vrijeme;
2) razina zadovoljstva korisnika kvalitetom ceste mjeri
zadovoljstvo korisnika kvalitetom ceste putem
! "!4 !4! "
" 1 "! odnose se na vrijeme putovanja, sigurnost i
kvalitetu stanja ceste;
3) rizik cestovnog prometa prati broj prometnih
"""
4) 3! !
"! zaštite okoliša u cestovnim upravama;
5) "!4 !4! 4 " "!
3"! " ("! ! "!4
!4!
6) postojanj 1 34("!infrastrukture;
7) alokacije resursa cestovne infrastrukture ispituje
postojanje sustava za upravljanje cestama,
"!1"!!""!
imovinom,
odgovornosti
i
transparentnosti
problema;
8) upravljanja kvalitetom ispituje postojanje sustava
upravljanja kvalitetom;
9) ! "!!("!
"
10) ! ("! – daje informaciju
o fiksnim troškovi poslovanja cestovnih uprava;
11) vrijednosti imovine 3! 8(" 1 "! ("!
!
"!! !
razvitka;
12) IRI- indeks hrapavosti kolnika ceste pokazuje
kvalitetu kolnika ceste;
13) Stanja mostova mjeri stanje konstrukcije mostova;
14) Pokazatelj zadovoljstva cestama: pokazatelja cilj je dobiti informacije o vrsti cesta
"4!"!!
&"! 3 primijenjena
enih pokazatelja, a u fazi implementacije
su u N" 2 )" V"
+""!%"+
"?
'34"!3!"!("!
4 "!! N" pokazatelj koriste za mjerenje razine investicija, a
&"! %" N" +
" 3 "!!
planiranja, raspodjelu sredstava i upravljanje cestama
[7].
U Hrvatskoj se uspješnost poslovanja u upravljanju
("!38("
ana3"!1!
! " hrapavosti (kvalitete) kolnika, odnosno mjerenjem
"! ("! " ! " 1!
"!"!!!
na 4("!
Pokazatelji uspješnosti poslovanja cestovnim sustavom
3 ""! !
1"!-financijske informacije sa stanjem
!1 !"! ("! '"! kao takav postaje
! 3 1 ka o ulaganju u
3 4 ("! 8"!!
4!4""
"! 4
("! 31 efekte na
( 1 " 3 3 "
investicijskih ulaganja tako i zbog velike vrijednosti
"! ("! 8"!! " 3
sustav upravljanja cestama u konstantnom razvoju.
3
STRATEGIJA I RAZVOJ
SUSTAVA MJERENJA
PERFORMANSI
„Ako neznaš kamo ideš, mogao bi završiti negdje
drugdje.“
Yogi Berre
2 1 "!4 3 " odina pokazala
da u prosjeku 40% najboljih 4 1 @;%
zaposlenih u 3 3 "!
poslovnu strategiju, a 1 D;% onih koji razumiju
"!! 3 "! 1( !
"!4 " ": 8 "!! "
" " ! ! "
"!! ( " 1 ! (
dnevne odluke n " 3 4
postavljenu strategiju; informacije o ostvarivanju
"! "!! ( " prate; organizacije
!8("!!!13
#4"! 3 "!! " " 8 (
aktivnostima, resursima, informacijskim sustavom,
59
!
! 1 "!("
!!
""!""!
" " ( "!3 ""! "
! ! 3 "!! 3 ""!ava
mjerenja performansi [8].
2 1! @ "! %! " "! financijskih pokazatelja koja je imala je eksplicitnu
strukturu i u kojoj su financijska mjerila povezana s
31!3("3
B!4 " formansi prvi je uveo
General Electric 1950. godine, a u osamdesetim
godinama "!!"
spoznaje 4"! "! !4
mjerenja. Ovaj interes je proizveo veliki broj prijedloga
kako implementirati !4 "
3
Slika 1. Matrica mjerila performansi,Keegan, 1989
= V ?" .@A@0 4 " !(
mjerila performansi, Lynch and Coss, 1991 razvili su
SMART piramidu, a Fitzgerald i suradnici 1991. godine
34"(!431"!3
da je ostvareni rezultat funkcija poslovnih performansi,
! 3 ! !8( "!
performansi na kojima se temelji postizanje zahtijevanih
ishoda.
Brown (1996.) je razvio koncept povezivanja mjerila
kao odnosa uzorka i pos(
!
1 8" ! !4
indikatora (BSC-Balanced Scorecard) koji su razvili
Kaplan i Norton (1992. i 1996) koja eksplicitnije
povezuje mjerenje i strategiju organizacije.
Slika 3. Piramida financijskih rezultata, Chandler, 1977
60
Slika 2. K
performansi, Fitzgerald, 1991
Slika 4. Koncept uzroka i posljedica, Brown, 1996
U uvjetima stalnog rasta javne potrošnje3 i procesa
3( priznatih standarda gospodarenja, pojavila se potreba
reforme javnog sektora u smislu izgradnje novog
""! "! " ""!"(81 poslovanja javnog sektora.
! 4 " " !
opskrbu javnim dobrima, !4 od dr4 8("
statistike i "! . ""4) osiguranje
! 8( ! 3 1 ! (
"" (" njihovom financiranju za" " !
"
3
8( 8( "! 4 ! 3" !"!"! !
!"!
Œƒ•‘†‡ˆ‹‹”ƒ–‹‹•‹Œ—’‘†—œ‡©ƒ
‹† –‹ˆ‹ ‹ –‹ – – æ ‹ŽŒ
‹†‡–‹ˆ‹…‹”ƒ–‹•–”ƒ–‡æ‡…‹ŽŒ‡˜‡‘”‹•–‡©‹‹•‹Œ—ƒ‘˜‘†‹«
 ‹ – ©‹ ‹ ‹Œ 
†‹«
”ƒœ˜‹–‹”ƒœ—‹Œ‡˜ƒŒ‡—Ž‘‰‡•˜ƒ‘‰ˆ—…‹‘ƒŽ‘‰’‘†”—«Œƒ—
’‘•–‹œƒŒ—”ƒœŽ‹«‹–‹Š•–”ƒ–‡æ‹Š…‹ŽŒ‡˜ƒ
œƒ•˜ƒ‹ˆ—…‹‘ƒŽ‹†‹‘ǡ”ƒœ˜‹–‹Œ‡”‡—«‹ƒœƒ’‘•–‹œƒŒ‡
œƒ•˜ƒ‹ˆ—…‹‘ƒŽ‹†‹‘ǡ”ƒœ˜‹–
‹ ‹Œ‡”‡—«‹ƒœƒ’‘•–‹œƒŒ‡
‘—”‡–•‡’‘œ‹…‹Œ‡
—•’‘•–ƒ˜‹–‹˜‡œ—‹œ‡¯—•–”ƒ–‡æ‹Š…‹ŽŒ‡˜ƒ‹Œ‹Š‘˜‡‹œ˜‡†„‡ƒ
—•’‘•–ƒ˜‹–‹˜‡œ—‹œ‡¯—•–”ƒ–‡æ
æ
捋Š…‹ŽŒ‡˜ƒ‹Œ‹Š‘˜‡‹œ˜‡†„‡ƒ
æ
•˜‹”ƒœ‹ƒƒ’‘†—œ‡©ƒ
‘•‹‰—”ƒ–‹†‘•ŽŒ‡†‘•–•ƒ•–”ƒ–‡æ‹…‹ŽŒ‡˜‹ƒ‡¯—”‹–‡”‹Œ‹ƒ
‘•‹‰—”ƒ–‹†‘•ŽŒ‡†‘•–•ƒ•–”ƒ–‡æ
‹
–‹ † ŽŒ †
–
– – æ捋
æ

‹…‹ŽŒ‡˜‹ƒ‡¯—”‹–‡”‹Œ‹ƒ
‹ŽŒ ‹
¯  ‹– ‹Œ‹
‘”‹æ–‡Œ‡•—•–ƒ˜ƒŒ‡”‡Œƒ’‡”ˆ‘”ƒ•‹œƒ‹†‡–‹ˆ‹ƒ…‹Œ—
‘”‹æ–‡Œ
Œ‡•—•–ƒ˜ƒŒ
Œ‡”‡Œƒ
Œ ’‡
’ ”ˆ‘”ƒ•‹œƒ‹†‡–‹ˆ‹ƒ…‹Œ—
Œ ‹œ˜‡†„‡ƒ•˜ƒ‘Œ”ƒœ‹‹
‘’‡–‹–‹˜‡’‘œ‹…‹Œ‡ǡ’‘‘
‘

‘©‹’‘†—œ‡©——ƒā—”‹”ƒŒ—
‘’‡–‹–‹˜‡’‘œ‹…‹Œ‡ǡ’‘‘©‹’‘†—œ‡©——ƒā—”‹”ƒŒ—
– – 捋Š ‹ŽŒ
©‹
„Ž
–‹«
† «Œ –
Œ
•–”ƒ–‡æ‹Š…‹ŽŒ‡˜ƒǡ’”‘ƒ©‹’”‘„Ž‡ƒ–‹«ƒ’‘†”—«Œƒǡ•–˜ƒ”ƒŒ‡
–ƒ–‹«‹Š‘†Ž—ƒœƒ’‘•–‹œƒŒ‡…‹ŽŒ‡˜ƒǡ‹‘•‹‰—”ƒ–‹’‘˜”ƒ–—
’‘˜”‡‡ƒ’‘‘˜ƒ’”‘…Œ‡ƒ’”‹Œ‡”‡‘•–‹—•’‘•–ƒ˜ŽŒ‡‘‰
’‘˜”‡‡ƒ’‘‘˜ƒ’”‘…Œ‡ƒ
ƒƒ’
’”‹Œ‡”‡‘•–‹—•’‘•–ƒ˜ŽŒ‡‘‰
‹ˆ‘”ƒ…‹Œ—ƒ‘’”‘˜‡†„‡‘†Ž—‡
•—•–ƒ˜ƒŒ‡”‡Œƒ—•’Œ‡æ‘•–‹•‘„œ‹”‘ƒ–”‡—–‘
•—•–ƒ˜ƒŒ‡”‡Œƒ—•’Œ‡æ‘•–‹•‘„œ‹”‘ƒ–”‡—–‘
‘—”‡–•‘‘”—ā‡Œ‡
‘—”‡–•‘ ‘”—ā‡Œ‡
Slika 6. Proces sustava upravljanja, Wisner i Fawcett,
1991
? ""! "!! danas je sustav Balanced Scorecard (sustav
!4 (0 " na Harvardu razvili
Kaplan i Norton. Balance Scorecard je sustav
upravljanja koncipiran ""3"!!
("!3"
"!"!"
procesu, te njihovom kontinuiranom usporedbom s
planiranom ciljnom vrijednosti. Balanced Scorecard je
sustav upravljanja koji 4 " !
3(" 1 "! " "!! ! "(81"!
organizacije.
Slika 5. SMART piramida, Lynch i Cross, 1991
4
3
O ! 4 ! " 4 " 8( " " !
"!31""!
Wagner, A. (1911) Staat (in nationalokonomischer
hinsicht) Handworterbuch der Staatswissenschaften,
sv.7, Jena, str.727-739, preuzeto iz: Brummerhoff, D.,
-?N(6+!>;;;
BALANCED SCORECARD
Balanced Scorecard [9] je sustav upravljanja
8" ""! 31"1 3 3
"!! !
'"! " 1! !3
mjerenju performansi, u odnosu na primarno financijski,
u upravljanju usmjerenom prema cilju u odnosu na
!3!"!
usmjereno prema akciji, u implementaciji strategije i u
upravljanju kroz funkcije.
4
+" " 3 " !
41
61
Slika 7. Koncept Balanced Scorecard sustava
Balanced Scorecard sustav prevodi svaki strateški cilj i
svaku aktivnost u mjerljiv korak, a zatim prikuplja
informacije za ocjenu uspješnosti. Performanse sustava
za mjerenje imaju ulogu koordinatora koji usmjerava
pozornost donositelja odluka na rezultate (Atkinson i
sur, 1997;. Fitzgerald i sur, 1991;. Kaplan i Norton,
1992, 1996).
" 8(" 1 3
nedostatnost informacija za donositelje odluka
(Ballantine et al, 1998.; Atkinson i sur, 1997;. Kaplan i
Norton, 1992, 1996; Ghobadian i Ashworth, 1994;
Fitzgerald i sur, 1991), Fitzgerald i sur. (1991) i Kaplan
2! .@@F0 31 4"! "!
8( 3 " " "4
uvjetima. 1 " 8(" mjerenja putem
( 1 ! ! svijetu
kojim je dominirala 831 ! " "! 4"! 3
stvaranja nematerijalne vrijednosti, "!
""!11"eko više.
%""!!"!!8(!"!
pratiti i u potpunosti iskoristiti nematerijalnu imovinu
3("""!"!
9( ""! !4 ( "! 4 "4 " argumente u korist nematerijalne
" 3 !"!
iskorištavanje svog velikog potencijala.
'G"!"!!1"!"1
"
" "!!
organizacije. Tako se financijske mjere nadopunjuju s
ostalim KPI-jevima (Key performance indicators)
vezanim uz perspektivu kupaca (ili svih sudionika),
unutarnjih poslovnih procesa te organizacijskog rasta,
62
1 ( Dobiveni podaci o performansama
koriste se u analizi kojom se identificiraju trendovi,
31-"1 8! 3 "
8(" ! ! " ! 1
"!
"!!!(
U samom središtu pozornosti Balanced Scorecard
sustava je mjerenje, jer je sustav u svom nastanku bio
samo sustav mjerenja, ! "!!
mapa
Balanced
Scorecard
je
dobio
ulogu
komunikacijskog alata i dimenziju ""! "!!
S;T ? 1 implementaciji BSC je kaskadiranje, odnosno
"33(C"
"!! 1 ""! kroz ciljeve, mjere, inicijative i pokazatelje mjerenja
1!"(81
svakog cilja.
Osnovna ideja sustava BSC-a ! " "
postavkama:
a)
samo financijski pokazatelji poslovanja nisu
3
"4
organi3("4!
b) !4 3("
performanse mora 1!1!1:
a.
financije,
b.
kupce (sudionike),
c.
interne poslovne procese,
d.
13
c)
'G " "!! 4!
1 " "4 "" 3 "!!1!3
Pojam Balanced Scorecard uveden je 1992. godine od
strane Robert D. Kaplana i David P. Nortona. Njihova
,9 ( '((- (Harvard Business
School Press, 1996) postala je poslovna biblija mnogih
"3"!
Pro(
'GST:
1.
B838"!
3"
strategija 1"""!! 3!
3!""!".
2.
U drugoj fazi izgradnje definiraju se potrebne
"! " "(81"! 3 ! "
razvijaju ciljevi za svaku perspektivu: financijsku,
perspektivu kupaca (ili svih sudionika), unutarnjih
(" "! 1 "! 3"
G ! 8 1 "!"aktivnosti.
3.
Nakon postavljenih ciljeva stvara se "!!
S obzirom na usmjerenost perspektive unutarnjih
procesa na 1 "! "! !
"! 3 ( "!! " " ! mjera "!! 1 33 " " ! "!! "1 1 " " (" doista daju vrijednost i koji su relevantni za uspjeh
"!! Kaplan i Norton su
!8( 1! pe procesa koji se mogu
primijeniti na gotovo svaki poslovni poduhvat:
(" (" 4! ("
upravljanja klijentima, procesi inovacije i
regulatorni i socijalni procesi. Prilikom izrade
( 3 "! 1 "! 3"
treba imati uvijek na umu ! "
intelektualnog kapitala ""!!(
8(""!!"!"
"!
43!313
"!!
4.
= 1 + 1 " presudne v4"!3("(( i razlikuju
""!3!:!11.
pokazatelji) i 3! 3!! predstavljaju posljedice prethodno poduzetih
!"! # 3! !
1 3!! 3 3! 3! 3!! " 8! ! 4 "!
svoje rezultate. Stvaranje 3! ""!
poslovanja je direktno povezano s postavljenom
vizijom organizacije. Mjerenja tih pokazatelja mora
! " (3 8 " !
metodom, izvorima podataka i vremenskim
razdobljem. Podaci mogu biti kvantitativni i
kvalitativni. Iako mjerenja kvalitativnih podataka
1 (( ! "!"!
predstavljaju nezaobilazan dio metodologije BSC-a.
+ " " " "!
instrument za djelotvornije upravljanje. Rezultati
8" 3 " ! "
3! ! ! 1! Mjerenje osigurava temelj za procjenu napretka u
smislu postizanja unaprijed definiranih ciljeva,
4 !8( " ""! 8"
Osnovna 4 Balanced Scorecarda su:
x
%8"!!3nje na svim
3 4! " 4"!
!
8" procesa.
x
Ukidanje organizacijskih barijera. Organizaciju i
performanse treba promatrati kroz procese, a ne
odjele, lokacije ili poslovne funkcije. ABC
metodom (Activity-based costing) se ne zamjenjuje
!( ""! ! "
8( "!
"!
x
Osiguranje fleksibilnosti BSC sustava u smislu
"
" "! " promjenama.
Transformacija strategije u korisnu poslovnu
! "! ! "4 1("
x
%"!"!
3
!
"!
kvantitativni podaci potrebni su za uspostavu
mjerenja performansi
x
"4"!33 rezultata svim zaposlenima.
C 3 4"! "!!
rezultata kako ! "
1 !"! 4 performanse cjelokupnog sustava.
x
U kreiranju Balance Scorecarda svaka organizacija
mora p! 1 " "!! "(81"! "!! " .! sur. (1998) i Kaplan i Norton (1996).
Slika 8. Poboljšanje rezultata javnog sektora; devet
koraka za uspjeh Balanced Scorecarda[14]
63
5.
B!! ( "! !! inicijativama. Ciljne vrijednosti se mogu definirati
kao k!!!31!1
"! " 4 3 1 Ciljne vrijednosti mogu biti
1 "1 !1 !( " .31
!4 (!a) odrediti prioritete
(!3"!""!1
6.
="("(("!3!3
"!! " ""! G "!
"!(31!"!"!(
postigao, mora se odrediti koliko je neophodno
investirati u koje inicijative kako bi se osigurao
3! " =1 "! 8(
(!""!!""
"! ( " "! 3 poslovanja organizacije.
Slika 9. Kaskadni BSC
4.1
Poslovna analiza - relevantna i za
javni sektor
„ / govorite i to izraziti
0
* * /
* / 0
* je
=<
" 3 31 3 "!
zadatke koje ima [12]:
1.
("3.!0:
x
x
William Thompson (Lord Kelvin), 1824-1907
B"
"! "!!3!
3 "
"! !( ! .3 sektor-koris!0 !"! ! "
"! je
spoznaja uzroka odstupanja na svim razinama
" 3 "! 3
otklanjanje disharmonije strategijskog i operativnog.
B "
"!!" !
dimenzije nastao je strategijski kontroling. Time je
64
x
x
x
8 3 na
"(81!11
( efektivnosti te
3!! 8""! " 1
"!3!!3(!
u pojedinim dijelovima ili procesima,
definira potencijale razvitka; sistematizira
1"""!!!
(""sti,
!
!
"!!("!331
odstupanja od optimum,
precizira mjerila kvalitete potencijala i
!"! " "4
x
2.
pokazatelja i sustava pokazatelja, te
zasniva izbor relevantnih pokazatelja ili
sistema pokazatelja,
utemeljuje
polazišta
i
definira
metodologije
spoznavanja
stupnja
!!43
Zadaci poslovne analize (operativni dio):
x
x
x
x
x
definira zadatke analize cijelog ili dijelova
poslovnog procesa,
sukladno ciljevima analize i zahtjevima
metoda,
definira
pravila
pripreme
" ! !1
podloge
iz
stalnih
i
nestalnih
1"!-financijskih i drugih
izvora,
formalizira odnose, funkcionalne i
8(
""!
" 1!ljima promatranog
3
"! ! 3 8( 31
3 !
3!! ! "
! "! 4
" 1 !8( !
!i sl.,
"!4 3 3
a3 "! 1 odlukama
podobnog
predstavljanja
rezultata analize.
" " "! !! " !
efikasnost, smanjuje se rizik ulaganja, osigurava se
bolja kontrola portfelja projekata putem kontrole
(" " 3"!! 4!
5!( "! ""! "
cestama ""! ( '(( 31 integraciju mno ! 1 predstavljala "4 ! 3 imovinom. 1! ! 3! "!!
3! ("! 3! 1 !
"!! 3! !("! 4 ("! ! 1( "!! 3! 4" ("! " " !
"!! ( 8 ! ""! !
utvrditi metode mjerenja.
C3( ! .1"! !1 rezultata prediktivnih modela) prilagoditi potrebama
( 1 ! 1 svim sudionicima u segmentu gospodarenja
("!53!""!!"!
pojedine ceste, ali ne 34 " ! !1 !"! ("! 3!
„bodovnu karticu ceste“ 3! 3 vrijednost, ispravak vrijednosti, sva financijska
!"/%831"!
time joj dati mjesto na rang listi potrebnih ulaganja.
Poslovna analiza zaj " "!!"!1 !
(kojima je svrha !
4 !
"! 31! !"! (
karakteris!11"!!"!1
3 "! 0
! " " ""! "!! 3
obzira radi li se o privatnom ili javnom sektoru.
4.2
Implementacija BSC u gospodarenje
cestama
U procesu izgradnje BSC potrebno je definirati proces,
1 (" ! rezultat mjerenja
(" 3 (" 4 !
"!!"!1 ! (" "!
! 8 31-"1 "!lih
grafova kontrole daje informacije o promatranom
("!(
C!! ceste treba
temeljiti na kvantitativnim modelima 1 Pod
!!! 1 zumijevaju
"!!1-"!!"!1"""!
1"! !! "! !"!"!33
!! =! ! !4 "!
1 eksplicitno i operativno oblikovanje ciljeva
!(3!!2!"1!"
("! (" Stvaranjem
Slika 10. Bodovna kartica ceste (dionice)
5
&
G 8 "! ( 1!
4 ! " 4
""! 4 1! ! 4 ovinom u
65
Hrvatskoj [13]. ' ! ! 3!1!"!1
"! 4 ! ! "!
4! 3 ""! 1!
upravljanje javnim resursima te s time povezano
4 " Slijedom istog, svi projekti u
segmentu upravljanja cestama imaju utjecaj na
""! ( ! " ! 4
!(!!"!"!
(" ! "! 1 !!!"!!
! 3!! 1!"! ! :
8! 3! 3! ( "!
("! " 3 prometnih nezgoda, itd. 24 je definirati pokazatelje
!(! ""! ! " "! ( 8
strategijom poslovanja.
6
LITERATURA
[1] -/! ' " ' + 8
V" /‰!6 ? 8 Political Economy, 98(5),
str.481-501.
[2] Seigo Nasu, Conceptual Structure of New Public
Management-Design
Methodology
of
New
Public
Management and System Maintenance; Kochi University of
Technology
[3] Perko-) 5 ,2 4!-britanski
[4] MICHAEL BARZELAY, the new public management,
internetska stranica
[5] Hiromi Yamamoto; New public Management-?c"
Practice, Institute for International policy Studies,
[6] # % "!" 3"! :6B1( 3
1"! (!!!8("3!
16V"8!!('1!(
2004
[7] OECD, Performance Indicators for the Road Sector, Road
Transport and Intermodal Research, 2001.
[8] Neely A.; Performance
development and testing
International Journal of
Management, Vol.20, No.10,
University Press
measurement system design:
a process-based approach;
Operations & Production
2000, pp. 1119-1145; MCB
[9] Kaplan R.S. i Norton D.P.; The Balanced ScorecardMeasures That Drive Performance, Harvard Business Review,
No.92105
[10] Kaplan R.S. i Norton D.P.; Transforming the Balanced
Scorecard from Performance Measurement to Strategic
Management:Part I, American Accounting Association,
Accounting Horizons, vol.15,No.1,2001, pp.87-104
[11] Niven, Paul.R.; Balanced Scorecard korak po korak,
Masmedia, Zagreb
66
[12] Tintor J.: Poslovna analiza, Masmedia, Zagreb
SDT/+2+/1!
4V""!!!
[14] Rohm H.; Improve Public Sector Results With A
Balanced Scorecard: Nine Steps To Success, Internet:
www.balancedscorecard.org
7.
SEDMO HRVATSKO SAVJETOVANJE O ODRŽAVANJU CESTA
ŠIBENIK · HRVATSKA · 20.-22. listopada 2013.
N+
NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU
SAFETY AT WORK LAW
K
: **
*9(
Keywords: harmonized, in implementation, impact assessment, Framework Directive
SUMMARY
3!! "
" Cvirnom
Direktivom 89/391/EEC u "1
1997. 2 ! !" "! 1(
EU bilo je potrebno analizirati rezultate njegove
primjeni u praksi 3 1 (
1inaka " ! " !1 ! 4
" !
"(33!!.
Safety at Work Law harmonized with the Framework
Directive 89/391/EEC is in implementation since
January 1. 1997. After the Republic of Croatia became
the member of EU it was needed to make impact
assessment of its implementation in order to find out the
weak points and to propose better solution how to cut
the costs for employers and increase the level of
protection for.
N+- B3(3!!"F !"8((
67
1
UVOD
Zakon o zaštiti na radu (Narodne novine, broj 59/96.,
94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08., 75/09. i
*DR>0"1@@M!"
( 1 "! 3" "
!
!! donošenjem novog zakona i novih podzakonskih
propisa. Vezano za izradu novog Nacrta Zakona
provedena je procedura u skladu sa Zakonom o procjeni
1"!3""!1
Zakona koji je na snazi te u skladu s time donio novi
Zakon te postigli bolji rezultati u njegovoj osnovnoj
"": " 3 "1
8""!!"1"!3
uz rad.
21!43!!
! "1 @@M >; ! su
317.774 ozljede na radu, od 1997. do 2010.
dijagnosticirana su 2112 oboljenja od profesionalnih
bolesti, a 734 radnika poginuli su na radu i u vezi s
9
@@M >; 3 "
13.130.933 radna dana zbog bolovanja, koja su
uzrokovana ozljedama na radu i profesionalnim
bolestima.
2
2.1
ZAKON
Trenutno stanje
Inspektori rada u razdoblju od 1997. do 2011. utvrdili su
24.794 nezakonitosti na mjestima rada (osobito
"! 1 "!
"3!!du, obavljanje poslova
" " " 3
3
""! "
""! 3
3( 3
3!! ""! 3 "
smrtno stradanje na "",(-
3
1 1 !1 "0 ! *E;* .3 !
""!3""!
udaljavanju radnika s poslova za koje ne ispunjavaju
pro" " ! 3 1nje sredstava
rada i dr.) i *>DF !4 3
" " 1 >FDF +
! 3bog sporosti sudstva zastara je nastupila u
1ak 2262 predmeta (15,88 posto).
1enja od posljedica ozljede na radu i
profesionalne bolesti od prvoga dana terete sredstva
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje tako da
posljedice u vezi sa stradanjem radnika na radu osjete
tek oni poslodavci protiv kojih radnici uspiju dobiti
pravom " 3 ! !!
uzrokovane ozljedom na radu ili oboljenjem od
8" "! ! an od razloga da se
68
1 3!! pozornost.
2.2
" Preduvjeti "#3 novog Zakona
Kako bi se moglo utjecati "!
potrebno je prije svega osnivanje " nog
! 33!! .Zavoda za zaštitu na radu) pri
Ministarstvu rada i mirovinskog sustava , staviti u
8( " 3 ! 3 1
(Data Collector u Ministarstvu rada i mirovinskog
""! 0 ! "! "1 3 3!"!313!!
na radu obvezno dostavljaju u sustav sve inspekcije i
druga tijela koja nadziru radne uvjete u pojedinim
djelatnostima, kao i djelatnici MUP-a kada obave
!!
3"
su se dogodili u prometu te na drugim javnim
"!R"""
prostorijama ili prostorima poslodavca. U postupku
procjene 1 4 3!! !
! "! 3 " "
sudionika na ovom p1 ."(, radnika,
1 "! "!1 3!! ,
"("! ( ! " 3
obavljanje po" 3!! "! 0
!"!!3"!
9
" " =( A1. i
br. 129 o inspekciji rada +
3(
(MOR) potrebno propisati, da inspektori ne djeluju
s"prilikom nadzora informiranjem
i davanjem savjeta pomognu poslodavcima u
1!1"
!! 3 3 ! !
potrebno podzakonske propise uskladiti s tehnologijama
koje se danas primjenjuju a broj pravilnika svesti na
razumnu mjeru jer ih u ovom trenutku ima preko 60,
tako da ti pravni akti budu tematski grupirani i
1 ! !"! "
" "!1 VB-a te ih
1! "4 jasnijima svima, osobito radnicima i njihovim
"!( 1 !
"!! " "! 3!! radu, a preostali najkasnije tri mjeseci nakon toga.
K 4 3!! "!
3!! ""(
3 "83 ."!"
uznemiravanje, verbalni i drugi napadi na radnike,
! " "0 ! suprotno
"!1VB 313!!
kojoj poslodavac mora procijeniti sve rizike na radu i
3!!!34"!"!
3(,
"!!
2.3
Novi Zakon
C "
" " %rektivom
89/391/EEZ, koja ima status okvirne direktive iz ovog
19
!
"
okvir za primjenu odredaba 29 posebnih direktiva iz
13!!3""!
vezi s radom te tri uredbe EU-"!!"!1(
zajednice o javnom zdravlju te zdravlju i sigurnosti na
"! C " "! 3!! 1 ( ""!
"!1 ! " ( !
prevencije te institucije na svim razinama od nacionalne
" ! 3 "!1
" 3!! 9 " "!
"8(""!!!"!
biti propisana kao osnova za procjenu rizika na radu i u
vezi s radom bilo kao prilog Zakonu ili podzakonskim
aktom
#!""
!"3"!1"85"!!
1 > " 3 8( "
bitnih pojmova
94!ovedbe treba biti na prevenciji. Zbog toga je u
definicijama dan pojam :
<
koji
samo stjecajem okolnosti 3 3
radnika a koji do sada nije bio definiran propisima o
3!! !" % 3 "davca
" " " "1 3 8" "! 1 3 radu, njihovom analiziranju te poduzimanju mjera na
otklanjanju uzroka koji su doveli do njih.
( 3 . ""!0 na radu temeljna je
aktivnost poslodavca, kojom dolazi do saznanja o tome
3!! ! !
k3"3.
2 " ( 34 31!
opas"! !!"! . N ! ih je
1 ( 3 ! !"! "! !tnog
! !4 .3 8"
bolesti) te poduzima mjere kako bi vjerojatnost
"! " "! " . Nakon procjene rizika slijedi
primjena organizacijskih mjera, kojima poslodavac
" "!1 ! 3 3!!=""(
" 3 ( 3 "!! "
"8( ""! !!"! !
propisana kao prilog Zakonu ili u okviru pravilnika o
izradi procjene rizika. Novost je u tome da procjenu
3"(""!!31
4!3!!"33!tu na
radu ili je sam izraditi, a koja mora odgovarati stanju u
!1!!i.
C"! "( " "
Direktivom 89/391/EEZ, kojom je propisana
odgovornost poslodavca za procjenu rizika na radu i u
3"33(3!ite na radu te
3 !! "( 3 " "
uzrokovane propustima u procjeni rizika ili provedbi
3!!"("!!
"3zahtijevati !!
od pravnih osoba koje poslodavcu nisu izradile procjenu
3 4 "!1 primjene takve procjene, u koju se je poslodavac
3 3 !!
B3 1 >; !
"
njegove obveze 3 3 3!! "! ! " 3 3
!
posebnog propisa o osiguranju radnika od rizika na radu
" " 3"! 3!! ."(81
3"!3!!0
Osnovna normativna zamisao ovoga Zakona i Direktive
A@RD@RVV"("3!!
"3"!1""
! 4 "!1 "!133!!"! u odnosu na
4 ! " !! skladu s
%! A@RD@RVV 4 "!1 "
"!13!!
" " 4 3!!"!"!
obveza poslodavca
"!1"!o upotpunjavanju znanja i to
! "( " s Okvirnom Direktivom
89/391.
C"! ! " "
43!!333
" bveznog prava, npr. kao odgovornost
33 3 1 " "!
"(!"533!!"
"! ( 1 4 3!!
3 ! 3
uputiti ! "! !
."("0
propisa obveznog prava.
3 3 4 3 (3 3
uputa za siguran rad, za osposobljavanje za rad na
" 1 3 !"! radnika o propisima
3!! ! "! ! ! u skladu s
pozitivnim propisima 1! 3
""! 3 "! ! ( !" 1
34 rizicima na radu, koji
im mogu uzrokovati ozljedu ili bolest.
3
&
U !!
(
""!!!ecajem alkohola.
+
! ! 1 3 1( se prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama
! " (!( ;E R 3 ! nije
69
1!"3odredaba Zakona o
3!!41!!(!(;;. Ovo
31 4 3! ! " koncentracijom alkohola ali da n"!
tvrtki. C1! je da bi se ova dva propisa u tom smislu
trebala uskladiti.
B!
" 3 "( 1 "
!"! 3!! !"! ! ! "( preko mjere koju propisuje
Direktiva 89/391/EEZ.
Prava i obveze radnika propisane su u skladu s
Direktivom 89/391/EEZ te Konvencijom broj 155.
+
3( . Prava i obveze
3 3!! " " skladu s Direktivom 89/391/EEZ, Konvencijom broj
155 te Konvencijom broj 135 o predstavnicima radnika
(Narodne novine – +
ER;;0
#3 3 3 3" " "4 3!! 3 propisana je v4 3!! 3 C 3 1! 4
" "!! poslodavaca koji su u obvezi
provedbe ovog Zakona 33! 4 3
podizanja kulture za!!, jer
3tita na radu u izvjesnoj mjeri pri4
"!( B " 3 3 "!
3 3!! ! 3!
mjeri i potreba osposobljavanja za rad na si1.
C1!"4!"4
1(VB !"
3!
""!V""!1"4
3"3!!!
70
71
7.
72
SEDMO HRVATSKO SAVJETOVANJE O ODRŽAVANJU CESTA
ŠIBENIK · HRVATSKA · 20.-22. listopada 2013.
B
B
PROMETA
PROPOSALS AND
73
74
7.
SEDMO HRVATSKO SAVJETOVANJE O ODRŽAVANJU CESTA
ŠIBENIK · HRVATSKA · 20.-22. listopada 2013.
521/- DavorLisicin
0&-CESTOVNIH PRIJELAZA U
*/
THE LEVEL OF SAFETY AT RAILWAY CROSSINGS WITH
SUGGESTIONS FOR IMPROVEMENT
K
: /
-
* osiguranja, sigurnost prometa , posljedice stradavanja
Keywords: railroad crossings, security measures, safety of traffic, accident consequences
SUMMARY
=4("!4313"!
posebno opasna mjesta u prometu. Posljedice prometnih
" 431-cestovnim prijelazima u razini
"!"!3"("!!3
' "!1ka iz obje grane
!3"!
primjera najbolje prakse mogu bitno smanjiti broj
" &3 "! "! ""! " !!1 3 ""! 3 ! " "!4 !1 "! ! 1 sustava optimalne procjene sigurnosti kao osnovnog
! 3 ""! ! 431cestovnim prijelazima u razini. Procjena sigurnosti na
terenu i certifikacija, k!3""!
! "! ! " " " 3 VB 53
8"!! ! 1
interoperabilnosti jasno su definirani u EU direktivama
o sigurnosti pr!!!
3!13(3"
Especially dangerous places for the traffic participants
are crossings of roads and railway lines in level. The
consequences of accidents at railroad crossings are
particularly heavy for participants in road traffic as for
pedestrians. Integration of experience with the use of
modern innovative solutions can significantly reduce the
number of accidents. The analysis of the current state
with international experience can describe the current
level of traffic safety as unsatisfactory and give us
direction toward critical spot research; it also
recommends selection of optimal model of assessment,
as a basic tool to improve traffic safety at railway
crossings. Assessment of safety on site and certification
as a tool for improving safety should be uniformed,
methodologically uniformed and comparable among all
EU countries. Construction of infrastructure facilities
and management of the interoperability principles are
clearly defined in the EU Directives on the safety of
traffic in both branches, which gives us a starting point
for assessment, along with best practice examples.
Georg-Davor Lisicin, dipl.ing.prom., "( 5 21 (( ` Hrvatski
autoklub, Avenija Dubrovnik 44, Zagreb, Hrvatska
75
1
UVOD
W31-cestovni prijelazi u razini . WG0 "
3" !1 431 ("! ""! 1"! 3 3 "
! " " ! "( "! " ! 3
B
pr!"WG-ima uglavnom stradavaju
sudionici u cestovnom prometu i njihova imovina, iako
" " !! 3 3 ! "! 431 ! !
!4313."a 1.).
Zbog tih razloga, ali i prometno-!1 1
31 431 ""! zaustavnog puta vlaka, potrebno je promatrati
! " ! " ("! "
31 C " primijeniti ""! 31 ! 'V<G&9 .'8r
European Level Crossing Appraisal and Technology), s
" ( " 1 "! "(81 ! 'V<G&9 program Europske komisije (dalje EK) za analizu stanja
""! WG-ima u razini u koji su uklju1 >*
partnera iz devet europskih zemalja, te Japana, Kine,
Indije, Maroka i Rusije.
2
Slika 1. J
).=)).2012.
)6
0!
D)
3 3 ! " WGima 31 " 3 31 ("! motornih vozila i drugi
"( ("! ! .( ("!0
(slika 2.).
ANALIZA SIGURNOSTI
CESTOVNIM PRIJELAZIMA
+4 431 ( !" 2013. godini, ima ukupnu duljinu od 2722 km (gotovo
250 km manje nego 2010.g) na kojoj se nalazi 1514
WG- . 1 30 3 "!
od 2005. do 2013. (Tablica3.) dobro opisuje dinamiku
WG-a [6], [14], [17] i [24] u usporedbi sa
431-cestovnih prijelaza u
RH [5]. Pokazatelj rizika sigurnosti iskazuje se
"! WG-a u razini u odnosu na duljinu
4314 !"3";EEWGR
!4"!WG21
"! B ="! je znatno
"! 1( VB
(tablica 1.).
Tablica 1. ?
K8 / !
AK- Infrastruktura [6], [14], [17], [25])
,
. pruga
(km)
21
21416
37958
0,56
Poljska
18517
19599
0,94
$
8448
9513
0,89
Francuska
19133
29286
0,65
Ujedinjeno
Kraljevstvo
7485
16208
0,46
Hrvatska
1514
2722
0,55
-
Slika 2. 7 K8 9
ulica u Dardi 2.06.2012. (izvor, HAK, 2012.)
76
,
(km)
2.1
#%
$ (!
4#cestovnih prijelaza
B "! 3 "! "! 4 "!!
" !" " 431-cestovni prijelazi
" 3! 1 ! 3
osiguranje cestovnim prometnim znakovima i trokutom
"! . ‘ 90 !1 a
osiguranja: svjetlo – 31
.'#‘#0
zatim SV+ZV s polubranicima (dalje SV+ZV+POL)
1 .(‘10 !!"
branicima, te izvedbom u dvije razine (denivelacija). Od
WG- 4 W-a (na dan 30.rujna
2013.) bilo ih je E*1@>D ili 60,96HWG-a je
osigurano s PZ+TP (tablica 2.).
Tablica 2. Dinamika podizanja razine osiguranja i broj
K8 !
AK- Infrastruktura
[6], [14], [17], [24])
Godina
2005
2007
2010
2013
PZ+ TP
1096
1080
1055
923
aut/meh
458
466
487
531
UKUPNO
1554
1546
1542
1514
B !" F;H WG- !
nepovoljno stanje sigurnosti 431 ("!
! !1 ! 4! "!! ! 3 ! ""! prostora i gospodarskih aktivnosti, a na kojima je
osiguranje cestovnog prometa provedeno samo sa
PZ+TP, posebno na lokalnoj razini. Takvo stanje
zahtijeva kontinuirano poduzimanje sustavnih mjera u
34 !1 - !
"( ! ! !
! 31 ! >;;F "
431-cestovnih prijelaza u
Republici Hrvatskoj (dalje PRZCPRH) [5]. Programom
" !"! : !!
"!.90"
""WG
3"
(
branicima, ugradnja svjetlosno-31 (SV+ZV), ugradnja svjetlosno-31 "
polubranicima (SV+ZV+POL) u razdoblju do 2015.
godine, te denivelacije koje bi ! ! 2020. godine.
Nacionalnim programom [6] posebno je istaknuto da
WG "! 1 !1 431
""! " " 4! ! " 3! !
! " G 1( "
"! WG- ! ! 3
osiguranje.
Neadekvatna
dinamika
realizacije
PRZCPRH-3
"!!!
1( "! "
"! "
, 4 ("!- " ! " "!! 8("
""! 3 "nu realizaciju PRZCPRH- ! "
"!"3.>;D– 2015.).
C "!( 3! ( 1
"! 3
! 1 3 "! "
aspekta " ("! 9 "!! "
sinergijskim djelovanjem svih relevantnih subjekata
3!" 3 "!
C ! &( 3 ""!
431 ! . & 2 120/08) na razini Republike Hrvatske i Europska
agencija za sigurnost cestovnog prometa na razini
Europske unije [10].
2.2
$#%)#2 (!
4#cestovnim prijelazima
'"!! WG-"(8131
"! 4 431 ("tovne infrastrukture,
" " 3" 4"! 3
3 ! "4 "
"!"!"1"!!"
WG- 3
" "!
! !! (" "4( ! 1
Osim standardnog postupka, Akcijski plan EU 2011.2020. [14] i Direktiva o upravljanju i sigurnosti cesta [9]
4 ! "!3 ! !
3 "!! mjestima prometni " %! ""!
431 ! # " "!
!
4 ! 3 "! "" "( "1 !
""" [10].
Analizom podataka iz Biltena o sigurnosti u cestovnom
prometu MUP- ! " 4""(3
2001. – >; 4 "!! " ! F@D " " "1 FD
sudara god1""!"!A*
" "! " "! 3 –
,""-;E"!
3
DE >M@ " .!( D0
77
Tablica 3. Broj prometnih nesre
0/L
!
?> -a [7]
i [8])
Godina*
!"
/ sudar s vlakom
Posljedice prometnih
"
2001
2003
2005
2007
2009
2011
UKUPNO
sudar s vlakom
66
63
87
74
68
36
394
s nastradalim osobama
28
31
38
31
33
21
182
s poginulim osobama
6
6
7
4
9
7
39
"3
"
22
25
31
27
24
14
143
poginulo osoba
7
7
11
7
11
9
52
teško 3
12
11
18
9
13
6
69
3
23
29
34
40
22
15
163
*) Prikaz dinamike, samo neparne godine u razdoblju od 2001. do 2011.
2.3
#2% (!
4#5%#"
2)
!
2 #"
%## osiguranja
U !( * 3 ! "
WG-ima po vrstama osiguranja za razdoblje od
>;; >; " ! " " "
vlakom.
ukupno!"WG""!
" " 1 " WG 4
ustvrditi da se u promatranom razdoblju 3.028 (57.8%)
!" 8313! WG .'#‘#‘C<0;>E.@EH0 WG3!
samo '#‘# AE .>>FH0 ! "
! WG " " ‘9
.,3!-0."D0
!
Tablica 4. 0
K8 vrstama osiguranja (izvor: Bilten MUP-a [7] i [8])
!#$%&'*&%+%-+
#/0'#$&&1'&#+'2&345
2011
2009
6
!
4
! 243 290 274 303 305 238
(SV+ZV+POL)
3028
Svjetlosno !" signalizacija
(SV+ZV)
109 107
96
88
94
1025
! #
(PZ+TP)
226 120 100 115
69
44
1185
UKUPNO
578 517 454 514 462 376
5238
80
2007
2005
2003
UKUPNO
OSIGURANJA
,
2001
GODINA
*) Prikaz dinamike, samo neparne godine u razdoblju od
2001. do 2011.
#4 "!! " 1 "
"!"3!WG-4
31! " ! +B-a [7] u stvari pod
,3!-WG3WG
3! " '#‘# '#‘#‘C< &3
78
Slika 3. K8 -a (Izvor podataka: Bilten MUP-a [7] i [8])
2.4
Posljedice )#2
7% ,
B!1 ! 3 ! " MUP, moramo istaknuti potrebu za realnim
pokazateljima, odnosno usporedbi apsolutnih i
! ! ! " "! " "1 dnevnom
! .&?R0 3 " 3 WG"K!3!
! 43( ' 431 ! 3 " "
nezgode i smetnje. Pri tome se za analizu stanja
""! ! WG ! 3 "
!4 3
" ! !!4 ! 1 " ( W 3 ( 3
sobama zbog
! "( ! "
B"
! "( !
" " VB %! S;T ! 3!
" " " 3 431
3WG""automobila
9 ! "
!"("!!
! " WG !
usporedbu ukupnog broja smrtno stradalih osoba u
prometu na cestama i ukupnog broja smrtno stradalih
osoba WG!3.!(5.)
Tablica 5. ! ;# K8 0
!
? > [7] i [8])
2001
81.911
Ukupno
prometnih
% ,
578
2002
86.611
530
0,61%
2003
92.102
517
0,56%
2004
76.540
487
0,64%
2005
58.132
454
0,78%
2006
58.283
496
0,85%
2007
61.020
514
0,84%
2008
53.496
415
0,78%
2009
50.388
462
0,92%
2010
44.394
409
0,92%
2011
42.443
376
0,89%
UKUPNO:
705.320
5.238
0,74%
Godina
Ukupno
prometnih
%
Udjel
(%)
0,71%
! " WG !" 1 ;M*DH !"("!!
! "! "! 3"!"! zemljama Europske unije gdje ona u prosjeku iznosi oko
0,01%. Gotovo je jednaka situacija i kad je 1 odnosu ukupnog broja smrtno stradalih osoba jer je u
Republici Hrvatskoj u promatranom razdoblju ukupno
poginulo 5915 osoba u cestovnom prometu, a ukupno
@@ " ! " WG
1 "! "! "!dalih
" FM*H ! !
"! 3! zastupljenost nego u zemljama EU gdje je ona
1 H = ! !
3!"WGR>;>!" u
RH iznosi 0,445 a EU prosjek je 0,126 [20](Izvor 3 ""! ""! W
infrastrukture 2011. str. 39 i korekcija za 2012.) [24].
2.5
$#%
%)4
4#
,-a s
ocjenom stanja
=!!1"
WG!3 2001. – 2011. dogodio se
831 3! WG .D;>A – 57,8%), dok je
"! ! " .AE – 22,6%)
! ,3!- WG "!4""!.!(D"
3.). Kod odnosa ukupnog broja smrtno stradalih osoba i
smrtno "! WG ! 3 2001. do 2011. u Hrvatskoj je bilo ukupno 6469
poginulih osoba u cestovnom prometu ( [7] str. 80 i [8]
str.76) i ukupno 105 poginulih osoba u prometnim
"WG.SMT"!A*[8] str. 76), pa je udjel u
ukupnom broju smrtno stradalih osoba 1,674% (u
/ 3 ""! >;> ini [24]
navodi se podatak od 2H0!!
"!3!
3"!"!3VB
je udjel u prosjeku !
" H ST
# 3 ("! ! WG 1 " ! nepropisna postupanja sudionika u cestovnom prometu
.31 ("! (0 " 31 1
! WG " 4 431
3 3 ! "
3 " "! " ! EE; ! C 1(
!
! ""! ( "
cestovnog prometa o pravilnom prelasku preko
431 3 " 3
!"3(34
branika. 2! 3( " ("! ! " ! "33"tima: nedovoljna spoznaja
(( 3 "! 3 ! WG-a, kod
31 " (
"!! 3 3 431 " ! 3
" 4enja; nedovoljna educiranost i
3 " 1 ! WG razumijevanja prometne situacije i signalizacije kao
"( ! ! WG . !
0"4"(81
prometnim situacijama; neadekvatni prometno-!1
!3"!WG3"!!(
3"
!"9WG-ima
osiguranim samo PZ, zatim neadekvatno postavljena
cestovna prometna signalizacija te neprihvatljivo dugo
vrijem 3!"! WG-a za sudionike u cestovnom
prometu. "! " 1 3( 79
431-cestovnih prijelaza u Republici
Hrvatskoj [5], odnosno Nacionalnog programa
4318"!!SFT!
3! ""! ! WG- 3"!
3
1&
ISKUSTVA – EU DIREKTIVE I
SMJERNICE
B " VB " >;;
" WG " "! "!
DD; " ! 3 ! 4"! "4"!
! ""! ! WG C "
" 431 ! >; WG "
dogodi 22,4H"1""(
WG SDT . " "( VB B5G
33! "1 "oubojstava). Upravo zbog te
1( ! "!41 ! ,'V<G&9-
ST B ! ,'V<G&9- prikupljanje relevantnih podataka za sigurnost prometa
WG!3"!"!.!1
3.1). Sukladno EU Direktivi o sigurnosti infrastrukture
("! ! S@T ! WG-a ugraditi alate revizije
! ! "!! "
""! ,- " %! ""!
431 ! S;T " "! !
"" "! ""!
"" (!8! 3 1 3
Kombinacijom direktiva dobiva se paralelni sustav
"!!"(4"!!
formiranjem jedinstvenog sustava za reviziju, procjenu
""!WG-a sa
"!!!
3.1
x
80
x
2! 9 WG """'#‘#"
!"3(.&*@&E;0,&
4-3'9C.;>0
x
B!
1enost strukture podataka i
! ! 1 "! ""!
! WG ! ! !4 "! "
!.(("!!43(0
x
Ne postoji jedinstvena baza podataka i zaje1
8("""!"WG3
x
B1 8"! ("!
31 ! " 1
8(""""!WG-a;
x
"! " " cestovnom prometu koje se "1 (slika 4.)
Projekt SELCAT
! ,'V<G&9- 3 3 V"
komisije (EK) te uz sudjelovanje ADAC- .1
autoklu0 "4 "!4 ""! ! WG 21 " !4! sudionicima u cestovnom prometu. Temeljem
"!4""31
("!"!:
x
! WG ! ( potrebu njihovog
"
1"3
2WG-34stopa smrtnosti
"43("E;-80%
" 431 " . 3 0
3 " ! "(81 31 "!
.,( !1-0 ( ("! 431 8"!! WG-i predstavljaju
ozbiljan sigurnosni problem;
B!1!8(1(!
33@FA"!41(
VB "! 1"! " sigurnosnih sustava, kojima se osigurava sigurnost
Slika 4. Shematski prikaz opasnog ponašanja sudionika
u cestovnom prometu [11] (izvor: Schlag, Fischer,
RoBger, TU Dresden [12])
"4 "!4ivanjima razloga i
1!1"
"("!!""3
!!""!:
A) 1"!"!!WG3
B) ""! 31 WG-ima koji nisu
o!1- sigurnosnim sustavom,
C) !1!("!
3.1.1 &% #%4#
, !
'AH"("!!"!WG
3"EAH"!WG3
samo nekoliko puta "1 ! ! WG 3 " cestovnom prometu ima za posljedicu smanjeno
usvajanje podsvjesnih rutinskih obrazaca ponašanja za
3 ("! "4 " "8 svakodnevno koriste. Pri tome treba imati na umu da su
WG 3 "! " "4
pravila i sigurnosni sustavi nego kod cestovnih
"44"3"WG3
"!(!"!1"!!(
postojana svjetla kao kod cestovnih semafora, zbog
!""(31.!1DD0
3.1.2 %
$#%"#! ,-ima koji
%#)2
7
4#-sigurnosnim
sustavom
"!4 31 pokazuje da se više od 50% sudionika u cestovnom
! " " ! 3! WG-e,
koji su osigurani samo s ‘ 9 ! 4 !
!(! "!1 "( !" odnosno rezultirati neprikladnim reakcijama.
3.1.3 #$#2 )
75"
h
svjetala
9 ( "! WG 3 31
",'9C-3!
3 " EMH ! 31 1 D@H " ! 31 ,3- " "!
("!31,'9C- !"dica usvojenog
!" ("! "4 C
"3!
!"
WG-a tako ," " "- 2 " 4 (!
1 . brzina) i
!"
4
0&+*/
!""!"!
"WG-!"
"!"!("!! .!1>E0
4 31! !!1 "! sigurnosti
! WG 3 " !
3 3 !"! 3
"!
4.1
Okvir za multidisciplinarni pristup
problemu
! 31 ! "!4 ( ""! WG-a 3 .!1 *>0 "
"!! 3 "!1 3 !
!!"!"!"
("! ! ! WG 3
! !
3! "
PRZCPRH za razdoblje od 2013. do 2020. godine.
!"! " " !
"
" " VB "! se i
!"! 3 " !( !"
43( !"" 431 4 ostvarenje strateških c .!1 D0 ! 3! ! (!8( cijelih WG-a te uspostaviti jedinstvenu bazu podataka o
! " WG-ima i njihovim
"( 24 "! ! razvijati alternati ("! ! !
4 1! "!! "! 3 "
(" " 3 3 3
3! WG- ! !
!
"4438miranost o propisima,
""!3( !
WG-a za sve sudionike u cestovnom prometu. Primjer
3 ! 4 !( ,# 4-
! "! W-a [22] i ILCAD (International
Level Crossing Awareness Day) [21] - " W ( ( "! 8 5<G&% "! "! ( "
WG
4.2
Program procjene sigurnosti
(!
4#-cestovnih prijelaza
Prema smjernicama i direktivama EU [9], [10] i [13]
4 procjene sigurnosti, koji bi se mogao provesti u sklopu
3! V9"!
1 33etno dobre rezultate u cestovnom
prometu i ima stalnu medijsku pozornost gotovo 120
milijuna Europljana. Metodologija testiranja bila bi
bazirana na parametrima koji definiraju sigurnost sa
"!! " " WG- 31 "!
( 3 ""! WG ( se na temelju mjerenja parametara (kriterija - 1
sigurnosti) koje bi se grupiralo u skupine, s razmjernim
( C
4"!
( " 3 ! &!1
hije"("SAT-"8(6
sustava bodovanja po skupini parametara - kriterija (ako
1!– !33!
"!(("4
ocjenu). Uz procjenu sigurnosti parametara i procjenu
! " 8(" 1
u obliku koeficijenta sigurnosnog potencijala i stupnja
81
rizika. U sigurnosni potencijal ulazile bi inovativne
metode i rješenja za smanjenje posljedica stradavanja
(suvremeni sustavi na vozilu, vlaku ili automobilu,
suvremena svjetlosna signalizacija, napredni sustavi
3 "10 "! 3 "1 ( "! ! 3 ! " incidentnih situacija (lom branika ili polubranika) te
sast"!!!!3
i vlakova, kao i udio vozila i vlakova s opasnim teretom
3!4"(!"
4.2.2 Ponderiranje kriterija (parametara)
%
$#%
!)#2#2#'
Primjena metode AHP u koracima:
1.
Razvije se hijerarhijski model problema
1 – !! 4"! " ( vrhu, kriterijima i potkrite43
te alternativama na dnu modela;
2.
Na svakoj razini hijerarhijske strukture u parovima
"
""
!!"!! pri
1 " 8( "! 34
3 " .'!7 "
r! 4"! SAT0 E "! *
"! " !3!! 1 "! 3 rasponu 1 do 9;
3.
Iz ( ! 4"! !
3 " "!!
problema !!1
31 " !! .!40
kriterija, potkriterija i alternativa, koji se zatim
sintetiziraju u ukupne prioritete alternativa;
4.
Provodi se analiza osjetljivosti.
4.2.1 Modeli grupiranja kriterija (parametara) sigurnosti po kategorijama
Za primjer modela uzeli smo WG"1"
9‘‘'#‘#‘C<"(WG"
manjim
stupnjem
osiguranja
(PZ+TP
ili
PZ+TP+SV+ZV), tada bi se moralo modele ponovno
! 3 ! 4"! " kriterija (parametra) procjene. Isto vrijedi i za ZCP s
"! " . " (0 =!
( .!0 "
kategorije (makrokriteriji) s relativnim omjerima udjela
u ukupnoj ocjeni s 34"!."E).
Za kvantitativna mjerenja, ponovno formiranje ljestvice
"!!""!"
"!
od referentne vrijednosti (praga), a za kvalitativne
izmjere koriste se predefinirane ljestvice u kategorijama
.3 3 1 3 " ! 0 ( 3
indikativne vrijednosti (npr. kriterij = širina prometnog
traka => raspon vrijednosti 0: <=2,75 m; (1-2,75 m /
3! ! ! ( 83 ;:LIF; " :
•F;"!13;>:!1;*:>!1;,6 3
*!1:•*!1–!0
5
Slika 5. Osnovne kategorije kriterija (parametara)
K8
82
x
Prostorna i vremenska izvedba prijelaza (23%
udjela u ocjeni)
x
Dnevna preglednost (vidljivost) (20% udjela u
ocjeni)
x
2 "! ."!0 .D@H ocjeni)
x
"!1"!.AH(0
&
Ulaskom u EU stupio je na snagu Zakon o sigurnosti i
!"! 431 ""! S>DT 3
"! 4 31 "" !
.1>;03
31ljanja i
4"!!""!3VB3
" " / " ! ""!1"!33"
"!2"!4"!
" " " !melju te procjene treba
! ! 3 WG+"!3
! 1 "!
! ! "1 / S>FT donošenja konkretnih 3 !
3!!"!!("!
C"!"!""!
(! " WG " !8(! 1( ! !
4 doneseni
Zakon o ""! !"! 431
""! S>DT 3 " ! !
! ! "
" "!! grane prometa na razini cijele EU.
533! 4"! "! "! " "!!
korisnika is!1 " ! "( S@T
S;T SDT S*T " ! 1 !"!
3 (!8( WG-a polazi od potrebe
senzibiliziranja javnosti o problemu, kako bi se
primoralo zakonodavce i operatere da poduzimaju
konkretne mjere na terenu. Nakon provedenog testiranja
(!8( " "
43
6
LITERATURA
http://ec.europa.eu/transport/rail/interoperability/interoperabili
ty_safety_en.htm, 15.03.2013.,
[16] EC, Towards a European road safety area: policy
orientations on road safety 2011-2020, Brussels, 2010.
SMT W 58"!! 53 "! ""! 431 ! W 8"!! 3 >;; Zagreb, 2011.
[18] T. L. Saaty, Models, Methods, Concepts & Applications
of the Analytic Hierarchy Process, Pittsburgh, 2001.
[19] O. Basil, L. Persia, S. Usami, A methodology to assess
pedestrian crossing safety, Springerlink.com, 2010.
S>;T W58"!!/3""!""!
W8"!!>;
[21] UIC-International Union of Railways, ILCAD campaign,
http://www.ilcad.org (20.02.2013.)
ST 43( 2 >DR;D
30/04, 153/05 i 79/07
S>T ""! 431 ! Narodne novine, br. 40/07
[3] Zakon o sigurnosti prometa na cestama, Zagreb, Narodne
novine, br. 67/08
S*T <"( %/: &3 "! ""! 431
cestovnim prijelazima u RH, Hrvatski autoklub, Zagreb, 2008.
S>>T W 58"!! &( ,# 4-
http://www.hznet.hr/akcija-vlak-je-uvijek-brzi (20.02.2013.)
S>DT ""! !"! 431
""! —2 ˜ A>R>;D, http://narodnenovine.nn.hr (30.08.2013.)
S>*T / 3 ""! >;> Infrastruktura, Zagreb, 2013.
W
S>ET534>;D W58"!!>;D
SET 431-cestovnih prijelaza u RH,
MMTPR, Zagreb, 2006.
SFT 2( 431 8"!! >;;A –
2012. godine, Zagreb, 2008. Narodne novine br. 31/08
S>FT + $1 ? =( '! sigurnosti 8( 3" W-a na
1/5>;;
[7] Ministarstvo unutarnjih poslova RH, Bilten o sigurnosti
cestovnog prometa 2010. godine, Zagreb, 2011., ISSN 13312863
[8] Ministarstvo unutarnjih poslova RH, Bilten o sigurnosti
cestovnog prometa 2011., Zagreb, 2012., ISSN 1331-2863, str.
74. – 80.
[9] Directive 2008/96/EC on road infrastructure safety
management, Strasbourg, 2008.
[10] Directive 2004/49/EC - Railway Safety Directive,
Strasbourg, 2004.
[11] Projekt SELCAT, ITSAE, TU Braunschweig,
http://www.iva.ing.tu-bs.de/levelcrossing/selcat/ , 15.03.2012.
[12] ADAC, Schiene-Kreuzungen aus der Sicht des Fahrers,
Munchen, 2008.
[13] UIC, Safety database - Activity report 2013 - Significant
accidents, Paris, 2013.
S*T W31-cestovni prijelazi u Hrvatskoj, Hrvatske
43(!!:RR‰‰‰3!RAE;D>;D
[15] European
Interoperability
Commission,
Transport
&
>
Rail >
safety>,
83
84
7.
SEDMO HRVATSKO SAVJETOVANJE O ODRŽAVANJU CESTA
ŠIBENIK · HRVATSKA · 20.-22. listopada 2013.
5(' &
SIGURNOST BICIKLISTA &&&&
PRIMORSKO80&,-
,&*,0
SAFETY OF CYCLISTS IN TRAFFIC IN PRIMORSKO8GORANSKA
COUNTY AND GUIDELINES FOR DEVELOPMENT AND PROMOTION
OF BICYCLE RIDING
K
: 0*
*0%
Keywords: cyclists, traffic safety, bicycle infrastructure
SUMMARY
B 3 "! ""! ("!1
! "! 8"!! 3 ("! 1 "-" 4 uz osvrt na
"!3("!1!Primorsko"4
This paper describes the state of security in bicycle
traffic and the existing infrastructure for cyclists in The
Primorsko-goranska county with reference to the
possibilities for the development of bicycle traffic in
The Primorsko-goranska county.
="!8"!!!3!!
ovog oblika prometovanja, potrebno je intenzivirati
!"! "! ("! 8"!!
zahtjevima i potrebama ove vrste cestovnog prometa.
As the existing infrastructure does not follow the
requirements and needs of this type of transportation, it
is necessary to intensify the activities needed for
adaptation of existing road infrastructure.
S obzirom na mnoge prednosti biciklizma u Gradu
Rijeci i Primorsko-" 4 "! !
3("!1 prometa. Glavni cilj je
! "! "! "! !
" "" ""! ("!
prometa ("! bicikl"!1
infrastrukture.
Given the many advantages of cycling in City of Rijeka
and Primorsko-goranska county, there is a need for a
greater share of bicycle traffic. Main goal is changing
the existing approach to this type of traffic, especially in
terms of increasing road safety of cyclists and
improvement of cycling infrastructure.
+"( 5( ("( ' ""
&"!!(-!:(– #1!(#"EAHrvatska
85
1
UVOD
("!1 ! "! " !! "!
3 " " 1 ="
! 1 ( " 3juje upotrebu
!3"!"!
zahtijeva za parkiranje. Biciklizam, kao alternativa
! ! " 1 3!
! "! "! !
("! 4 ! " 3! automobilskog prometa.
Biciklizam kao perspektivan oblik prijevoza postaje i
""! ! !"!1 ("
3"!"!"!"!!"!31
1 !"!1 ekog
1
="!8"!!!3!!
ovog oblika prometovanja, potrebno je intenzivirati
!"! "! ("! 8"!!
zahtjevima i potrebama ove vrste cestovnog prometa.
Treba, osim toga, dodat("!1"!3
3 "!4 ("!1
( D;H ! ( "
"! ("!1 "!3 1 3
savladavanja problema formiranih navika i stavova
"!!
Ob3"!1W
1 " ! 3 ("!1 ! "
pristupa ovom vidu prometa, prvenstveno s aspekta
""! ! ("! "!("!18"!!
2
OCJENA STANJA
*,0
I INFRASTRUKTURE
osiguranje i stvaranje jedinstvene i funkcionalne
("!14"!"zinu unifikacije
3("!("!18"!!
("!1
8"!!
prometovanju bicikla svojstveno je da se izvodi kao:
x
x
samostalni infrastrukturni element izvan profila
javnih cesta:
R ("!1 ! .samo za kretanje
biciklista)
R ("!1-1 ! .!
3!("!0
sastavni dio cestovnog profila i to kao:
R ("!1 "!3 .831 ! nogostupa),
R ("!1-1 "!3 . 3
! ( 831 od kolnika
R ("!1 ! . vodoravnom signalizacijom).
"! " 3 ("!1 8"!!
kako u urbanim sredinama tako i u okviru javnih cesta
3 " 3 31! " ("!1 ! !
3"!!4
" " 3 !"! "! 1( praksa i potrebe uvelike "! 3
! ' ! 1 "!! 3 ! !1
B "! ! ("!1 8"!!
spominje se samo u Pravilniku o osnovnim uvjetima
kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi
moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa
(NN 110/01). Na slici 1 prikazani su kombinirani
" 8 3 4 ("!1 "!3 "! 3 " ( " nim
!
Pravilnikom.
Veliki problem intenzivnijem razvoju biciklizma
"! " 3 ("!1 8"!!
" "! "! ("!1 4 !
" !( ("!1 8"!! cestama izvan naselja i ruralnim sredinama s
("!1 !( " gradovima.
2.1
$ " "! ! 9
5
4
%
4
infrastrukturu
= " "! 1 !3 izgradnje
("!1 8"!! !
! ("! " ! ! 3
3
("!1 !( ! 3
86
Slika 1. Kombinirani prometni i slobodni profil [1]
C
("!"!
"!!!
"8 !("!1"!3R
trakova u naselju.
( !""!"!
"4 "( 3 ! ("!1 8"!! (
lokalne
uprave
u svojim prostorno-planskim
! " 3 ("!1
8"!! 3!! ! "! ! ( 4
" 3 31 ("!1 !
4 "
9
"! " (! ( !"!1 3( " 1
!131("!1!
!" ("! 1 " 3
'(3!("!18"trukture na
4 ("! '( " 83 (3 !!"42"!!!"
'( ( 1 !
("!1 8"!! 4 ("! "!"
"!("!1
8"!! .("!1 !0 !
1 ("!1 8"!! " !1 1( 4 ("!
prolazi i kroz naselja, te iako je u naseljima
najintenzivniji bic"!1!
Usporedo sa Smjernicama na razini Ministarstva
!!3("!1
"!3 ! 8! !1 "!
("!1 "!3 C ! !!1 "
vode kao radni materi ! " ! 1 "(81"!
% ! 3 3 ("!1
8"!! 31 " " 3 3 4 ( ' "
prve Smjernice za projektiranje ("!1 3!>;;;>;>3(
tih Smjernica.
2.2
5 % 9
5
4
%
4#$)#2 : %4 )#'
Primorsko-$# %4() (3"1"-"4
prvenstve 4 3 !"!1 ! "!
Stoga je promocija ovog vida prometa prvenstveno u
!"!1 3( B ! 9 "" 4 ( = 8 @ ("!1 "!3 4 D;; Dio 31!1("!.4
4"0!"!33
("! !"!1 3( 1.B1
!031("!1!
("!1 8"!! cestama na
1 "-" 4 33!
" 2 1 "-" 4
"!
3
("!1
8"!!
.("!1 "!30 3 ("! "
dionicama:
x
x
4 ("! %;> = D –
b("!1"!3."0
4 ("! %;E < >E –
1R("!1"!3
3("!1"!3:
x
x
4("!%;;C"– Nerezine 2,0 km
4("!%;;+<.0– 1,0
km
Sveukupno manje od 14 km 3
("!1
"!3 3 ("! ! " "!!4
2.3
4' $% 9
5
4
%
4#$)#2 $ '
5
13""!!
( ( 3 "( anketa i
"!4 " (
B!
>H1(
MH " C3 4 !
1 "!! 3 3 . ! rekreaciju) za pretpostaviti je da je taj postotak danas i
B1 !
!( 1 ("!1 ! " "( "
A ! " 1!! R 3 3 "! "!" !1
objekata i sl. [2]. Osnovna ograni1 ("!1!!":
x
x
x
klimatski uvjeti: temperatura zraka, vjetar i
oborine
nadmorska visina
nagib terena
"! 1 3 ("!1
promet kada se analiziraju klimatski uvjeti i nadmorska
visina. Za pokazatelje klimatskih uvjeta u obzir su uzeta
! !: "1 "1 !! 3
"1"1" i snijegom te broj
dana s jakim i olujnim vjetrom. Temperatura zraka u
Rijeci rezultira pogodnom jer je "1!!
3 E™G ! E "( "1
!! " E™C. Padaline se
e i ne predstavljaju bitnu
3 ("!1 ! " " "35"!!!
" 1 ! " ! "! granicama dozvoljenih. Element nadmorske visine
rezultira uvjetno po "! 3 ("!1 ! " " 4 >;; R B! proizlaze iz topografije (nagiba terena) i konfiguracije
"! 1 3(
87
cjelovitog ("!1""!!""("
!1!14(.34
"0"
" "! 3 ( C
3!"!"!!4!
1 3! ! 1 " 3 8( ! ibe
("!1 "!3 "! longitudinalnom koridoru uz more na potezu prema
Opatiji i Kostreni. Postoje i dijelovi grada na kojima je
"!! " ! !" ("!1
! 3 "! 3 " "" skim
1!! (! ("! (
""!!"!!
! ! !(
grada Rijeke i profilima cesta koji jedva da
zadovoljavaju motorni promet, predstavlja iznimno
31 !! "! " 8! "
( .">0 2 ""! ("! ! 1 > "!
[3]:
3
C))3=
!)# D
0 / 0
stazom ili biciklis
* *
0/
0
=
!3# M
0* */
drugoga.
!N# ;
N,,*,, 0
=
SIGURNOST
*,0
&&0&
Analiza stanja sigurnosti prometa bicikli"!1
Primorsko-" 4 !
"4 ! 3 3 !
! " ! ( B3"!!3/W
B " !( 3 " daci o
! " " ("! 1
Primorsko-"4
Tablica 1. 0
0
K
Ukupan
Ukupan broj
Poginuli
"
3
2008.
24
1
24
2009.
24
0
26
2010.
37
0
34
2011.
55
1
52
2012.
44
0
40
(Izvor: Prometna policija i Upravni odjel za pomorstvo,
!3/W)
Godina
B ! " " ("! razdoblju 2008. – 2012. bio je 184. Smrtno su stradala
("! 1 /" ! !
izvan sezone: Brod Moravice (22.10.2008.) i Stari Laz
.*>;0B3
3"o je 176, od
! ! F> * 3
" 53
1 ! ! !
1 W 31 "!
! " " ("! "! 3
9 "! 3"!jen je 2012. kada
3 " ." D0 2 ! " 3 ! " 1 : .>A0 + < .M0
Cresa (14), Crikvenice (9), Kastva (6).
Slika 2. Kretanje biciklista u Rijeci, Vukovarska ulica
% "!( !
"!3
!
3(samostalno) kretanje biciklista na
" 1: 1 1(
("!1 ! ("!1 "!3
("!1 ("! 533! !
! ! ( 1
lukobranu, gdje 31 ("!1 ! ! "
88
! 1 broj
! " " ("! F M
" %1( 3 1 "!
stradalih biciklista. Treba istaknuti da je bilo ukupno 5
!4 3
A 3
nih biciklista.
1 " 4 "!! !""("!3
1 "! "(
nerazvijenosti tog vida prometovanja i malog broja
!("!1 Rijeke.
8NXSDQEURMQHVUHüDLR]OLMHÿHQLKELFLNOLVWDQDSRGUXþMX3*ä
60
55
52
50
44
40
40
37
34
30
24 24
24
Ukupan broj
QHVUHüD
26
Ukupan broj
R]OLMHÿHQLK
20
10
0
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
Slika 3. 0
0
K !"
*
K#
4
4.1
("!1 ! " "
"! ""! 3
bicikliste u prometu. Ponavljanje oznaka na kolniku
(koje se postavljaju u grupama !
"
"! ; 0 " 31 ("!
4 " "4 ( 3
1 " ! 2 3
3
3!!ES*T
1 uz navedenu vodoravnu
"3( ( ("! " !
! "!! " 3
3
! "3( " 31 !
3 31"! ("! dionicama ceste. Ovakve znakove svakako bi trebalo
"!! 8 ("!1 ! B
nastavku su dati primjeri takvih znakova iz Slovenije
"
'(."E0
PERSPEKTIVA I
0&+-
*,0
U PRIMORSKO-GORANSKOJ
&
'#$! )#" %
$#%
9
5
4
% 5% 2 %2#"
2
prometom
C3 1( ("! !!!.!30
i promet bicikala u ruralnim sredinama i dijelovima
("! 3 " " !3!! 1 " ! !
prib " ! ! .!
3 ‘ ("!0 % " ""!
! ("! ! !8(! !1
"! " 31! " 3! 31 ("! ko = " !1 "! 3 "
nepregledni zavoji malih radijusa u kojoj je za sigurnost
" ! ! " 31
zaustavna preglednost kao funkcija preglednosti u
zavojima kako vodoravnim tako i okomitim.
U cilju osi 8 31 ! 3
o sudjelovanju biciklista u prometu na cestama potrebna
je primjena primjerene prometne signalizacije. Pored
"! ! 3 " 31
motornih vozila upozoravaju na bicikliste u prometu
.&D@0 1 " "3(
."*0
Pravilnikom (NN
DDR;E0431!
""!! ("!"!!
" 31 " 4 1 !
4 31 ("! " Slika 4. /
Q-R
Slika 5. 0
biciklista u Sloveniji [5]
89
4.2
#4 ;$
# <9
5
4
%
4 2( 4 #'
##)%49
5
4
%
4
2(- EuroVelo
EuroVelo je projekt Eu" ("!1 8(
(ECF), kojem je cilj razviti visokokvalitetnu
("!1 4 3 ( "
!! +4 " ""! * !"-kontinentalnih
( .!0 1 4 3 M;;;;
! C" ! " " ! 4
"!! 3 ! ljudima, u mjestima kroz koja prolazi, sigurno kretanje
biciklom u obavljanju svakodnevnih aktivnosti (odlazak
"!("0"
kom! 3
>;;;;
! ! ( 4 " >;>; #4 ! !
poduprt od strane Europske komisije i dijelom
financiran sredstvima iz EU fondova, a nositelji razvoja
EuroV 4 " ( vlasti te nevladine organizacije, sponzori i privatni
1!""3.1
!"0 +
"!!" ! strane EuroVela uvelike pridonosi u dobivanju politi1
potpore i sakupljanju financijskih sredstava za daljnji
3 .3 31 !0 !"!!("!14!
1 V# (" postupkom odobrenja EuroVelo koordinatora. Takva
(43!"!!!!
9
" V# ! " "!!
1 "3( .3 3 0
=1 ! 4 3 "
tako i za promotore, koji na !1"!1"
V# 3 ! ! 1 " ! (!"! kontinenta.
'3V#4!(
!! ! ( 1! 3 a
! ." ! "0 "
smanjenje upotrebe osobnih automobila na kratkim
"! 9 " " 3 "
!( " ! ! 3 (!!
par! " "! . " automobila bio manji), imali bi manji broj prometnih
"34!"4
9
" !"kontinentalnim pravcima onima spremnijima i u boljoj
k( 4 " "! " !
( ! ( !! ! "
predstavlja nezaboravno iskustvo. Na slici 6. prikazana
je karta Europe s ucrtanih 14 trans-kontinentalnih
("!1 ! > ! !punosti
8 3
31 3
" " !4 ! ( ' 1!"! ( "! 3 "! ("!1 ! "!3 cesta za motorni promet sa slabijim intenzitetom
90
! 2 "( F !
prolaze teritorijem Republike Hrvatske, a to su
EuroVelo ruta 6, 8 i 9.
EuroVelo ruta 6 (EV6) 3",!&!!–
G+- 318("2!"
3 " 1 G"!! !
je duga 4.448 km a, a od toga 138 km prolazi kroz
!" ! " – hrvatske granice (Batina)
kroz Slavoniju, Baranju i Srijem do hrvatsko – srpske
( .50 ! 4 "3( skladu s europskim standardima, te ima svu potrebnu
8"!! 9
" ( !"!1 ! 5!! 3 %!
! "" ""! kvalitete prometovanja izvedena su na dionici od
Osij "! ("!1
"!3 B 83 3 ! "! 3 ("!1 "!3 "! "! !!"!
.!"!1"4"!"!!"!!0
Slika 6. Trans-
B
D
0
/!
LLTTT=
=
L
L#
EuroVelo ruta 8 (EV 8) 3",+!"
!- !4 " " G3 1 "!( &! ! Cipru. Ruta je duga 5.888 km, a Hrvatska dionica je
3 !" ?"
magistrale od Rijeke do Dubrovnika. Zbog prirodnih
! 3 4 " 31! !
1 3 " " 3 "!
! 3( B !
" !3
prometa koja se do tada kretao Jadranskom magistralom
(!3
4!("!!"
'! ! 3
H!" 4 3
! 3 ! V# B ! "
dogovori za izmjenom trase ove rute, no svakako,
1"!!!"3"
"43!"!3.(!30"
"! ! " dalmatinskom priobalju.
EuroVelo ruta 9 (EV 9) 3",J!!-,
!4"!1?""
" /" !1
ove rute duge 1.930 km. 5"!"4!
ove rute u EuroVelo projekt dobila sjajnu priliku za
" ( !4! !
38(!35"!
!!"!"!
3 azi EuroVelo ruta izrade projekte
("!1 "!3 " 1 38("""!3VB8!
"!1$&"!!"!
! !"! 9 3! 3
i3 ("!1 "!3 ! 1( 3!
"!""!("!("!
W3"(!"!
!" ! " "!!!"! bicikl u svakodnevnim
!"! ! 3 "! " navedene.
4.3
! ! " !1 ("!1
prometnog planiranja i infrastrukture, promocije, usluga
C !
! !! !1 3
" "lovanje i razmjena
informacija.
(3(31""3!!
("3
!
za druge institucije. Oni mogu djelovati uglavnom kao
! B 1 "!
4 3 1 ("!1 !
"! " 3 " (#"1!
za biciklizam za druga pitanja koja " !1
!3 ! ! 3
3 !"!1 C 1 "
" " 3 (3 !
("!1!"
radno vrijeme bavi. Puno radno vrijeme ima prednost
4"!39
31 ! 3 ! " !1
(34"SFT:
x
x
x
x
%
5
# ! 5
9
5
4
%
4#$
planiranja i promocije u tijelima
lokalne samouprave
" 100.000 stanovnika
puno radno vrijeme u gradu s populacijom od
;;;;;
dva profesionalca na puno radno vrijeme u
gradu s 250.000.300.000 stanovnika
( D;;;;;
1 " ! ( 3
("!1 ! " > 3"
povjerenika za biciklizam kako pokazuju
3=šN8!›(
Zadaci povjerenika za biciklizam kao planera:
B "! ! ! 3 ! "!
institucionalizacije bicik"!1(
u tijelima lokalne samouprave prema materijalu
objavljenom kroz projekt mobile 2020 4
"! V" SFT !" 1( V"
unije, svakako je bitno da se i na razini planiranja
("!1 ! 8"!! 1
primjenjivati pozitivna iskustva iz Unije.
Poticanje biciklizma na lokalnoj razini u manjim i
"!1&
"! ! 4 3! pravne strukture mogu
""!!(3("!1
(9"!!("4!3
na kontinuitetu i prisutnosti u procesima planiranja te
" 8("
izvora. Kao po! ! " 1!
organizacijski oblici institucionalizacije, pokazuju
""!321233"3
promicanje biciklizma kao sastavnog dijela prometnog
( " izabrati
razl1! ""!
("!1
"
glasnogovornika itd. Ovi institucionalni oblici mogu
x
x
x
8"!!("!14
"4 3 !3"("!1!
! " 3 !! prijedloge
Zadaci povjerenika za biciklizam kao koordinatora:
x
x
x
x
x
okoordiniranje procesa odluka za pitanja
biciklizma
""!( .!0 " 4"(
-6
davanje izjava o pitan ("!1
prometa
!"(3"3!!
i poslovnim subjektima za sve brige o
("!1(""
""
"3""
ili vanjskom medijskom agencijom kako bi
1 "!! " !1
U manjim gradovima ili gradovima na startu
ugovaranje vanjskog povjerenika za biciklizam
91
moglo bi biti korisno u prevladavanju jaza nedostatka
" ! !1 (3
+
! ! " "
! 3 (3 %4"! "
3(3!1"!
!1 ! " 4""!3(C"
toga vanjsk ""! 3 ("!1
pitanja u odjelima za planiranje. Cilj je da se vanjski
34 ! " sposobno preuzeti zadatke i uspostaviti rad s punim ili
" ! (izma.
=!("!1!
! " 4 ""! ! ! samo raditi na temama koje administracija propisuje kao
zadatke. Osim toga povjerenik treba uspostaviti barem
savjetodavnu radnu skupinu ili okrugli stol za
biciklizam [6].
5
&
! !4 3 ("!1 ! W("!4"!("!1
8"!!1"-"4
danas je izrazito skromna: sveukupno manje od 14 km
3
D; ("!1 "!3 3
javne ceste. Danas na razini grada Rijeke postoji
31 ("!1 ! " 1
( "! 3
! 3 .""!0 !
biciklista.
2! "! ("!1 ! ( !"! "!!!
1!"!!3!
"! ! ( "
"!
regulative. Na razini Ministarstva prometa potrebno je
!"!3'(R3
("!1 8"!! ( !" koje bi obuhvatile sve tipove prometnica u, neovisno o
!! !3( .4 4" nerazvrst0 " " ! ("!1
infrastrukture u naseljima i izvan naselja
&3 "!!"! ! " " ("!
4 " "!!! 3 W 3
! A* ! " "
biciklistima, u kojima su smrtno stradala dva biciklista,
! 3
F> * ("! B !
! 1 W 31
"! ! " " ("! "!
3
9 "! 3"!n je 2012.
3"
1! 1 ! " " ("! F M
" %1( 3 1 "!
stradalih biciklista. Treba istaknuti da je bilo ukupno 5
!4 3
A 3
("!
92
1 " 4 "!! !""("!3
1 "! "ca
nerazvijenosti tog vida prometovanja i malog broja
!("!1
! 4! !"! 4 1 "! ! ("! ""! ("!1
! W ( 3"! ! "
1 " 31 3 ("!1
"!3 ! ! "! "
!( 4 1 4! !
biciklista.
" 31 " ! 4 31 ("! . " 40 " ("!1!(("!""
"! ""! 3
("! ! " 4 signalizacijom, a prem!""3
okomitom signalizacijom, iako ovakve oznake ne
"! 4 Pravilniku .22 DDR;E0 ! ""! ! 4 1! 3
Pravilnika.
! V# 4 3 "! (
Hrvatskoj za razvoj vlastite, regionalne i lokalne
("!1 4 3 3 ! " 8(" ""! 4 "! 3 8
Europske unije. Ipak, ostavlja se dojam da, osim veoma
"!V#!F
3!""
"! ! 4 "!!!3"!"
(!3 3 ! !
1 " 3 4 4panijskom
.R0"!.!
" >;>;0 ( 3 ( ("!1 ! ""!
("!!!"! ("! svakodnevnom prometu.
6
LITERATURA
[1] Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan
" ! ! " "!!
sigurnosti prometa (NN 110/01)
[2] GUP Grada Rijeke, Prometni dio, IGH d.d. PC Rijeka,
Rijeka, 1997.
[3] Zakon o sigurnosti cestovnog prometa (NN 67/08)
S*T '( 3 ! ("!1 8"!! 4 ("! – radni material, Hrvatske ceste d.o.o.
53
1:!">;D
SET23!""+"!"!
za infrastrukturu in prostor, Direkcija Republike Slovenije za
ceste,
novelacija
VI/2012.
(http://www.dc.
gov.si/fileadmin/dc.gov.si/pageuploads/Kolesarji/kolesarji_pre
lom_web_06-2012.pdf)
SFT1(1(
Materijal za razvoj kapaciteta za edukatore u sklopu projekta
mobile2020, www.mobile2020.eu (2012)
93
94
7.
SEDMO HRVATSKO SAVJETOVANJE O ODRŽAVANJU CESTA
ŠIBENIK · HRVATSKA · 20.-22. listopada 2013.
?"<+"/!
-+0& &/
TEHNOLOGIJE U PROMETU
INCREASE SECURITY AND SAVINGS USING LED TECHNOLOGY IN
TRANSPORT
K
: *2B(
*
*/
*
Keywords: safety, LED reflector, solar power, roundabout, pedestrian crossing
SUMMARY
? 1 ( ("! ! "
4 ""! ! B " "
!"! "! 3 ("! ! " !1 "
1 G"! ! ""! ta stoga
3"4 3"! " 3(" " 3 !1 !
3 %" "!4 3 "
primjenom suvremenih tehnologija u izradi prometne
"3( 4 31 "! (! !( ! 1 !
3 ""! ! B " ! 8" 1! 31 !1 " "! ! .1 3 "4
4 ! ! 30 " " LED
tehnologija sa solarnim napajanjem. Upotrebom LED
!!1 3 31 " 3 <V%
!! 3 31 !
4!1331!1
sigurnost prometa, posebno u uvjetima smanjene
vidljivosti.
One of key entry of road traffic every state is safety on
road. Every human activity includes risk, but the biggest
risk is in road traffic, because the biggest number of
human participants are involved in this area. That is
why road traffic and road safety deserve biggest
attention, not only on organizational and economic
level, but also on technical and technological level.
Previous studies has shown that the application of
modern technologies in the development of traffic
signals can substantially reduce the number of accidents
on the roads and thus increase the level of traffic safety.
For the purpose of better, more efficient and more
effective identification of critical and dangerous places
in the traffic (pedestrian crossings, intersections,
roundabouts, dengerous curve), LED technology with
solar power occupies important place in traffic safety.
Using LED flash light to mark dangerous curve and
LED reflectors for marking, highlightng the island of a
roundabout and pedestrian crossing we can significantly
increase the safety in traffic, especially in poor visibility
conditions.
?" < "! - jlovrekovic@instel.hr; Miroslav Gotic ing.prom. - mgotic@instel.hr; INSTEL!!14!F !"
95
1
UVOD
G"! ! ! "4 3
konfliktnih situacija u kojima provodimo brojne mjere
radi otklanjanja i smanjivanja opasnosti u cilju
""! " 1" ' !
3! " ! " " 1" ! ! ! 1! ""!.""4("0
Upravo zbog jedne od glavnih prednosti, a to je
"! 3 ! <V%
! 33 " 31 "! !
signalizaciji. Tome je naravno pridonijelo i stalno
3 1 <V% ! !3!!"!
bitna stvar je sve povoljnija cijena prometne
signalizacije zasnovane na LED tehnologiji. Za razliku
"14"18!
8! "! <V%
prometna signalizacija koristi spektar bistrih svje!
3! ! 8! 1
= 1 "1 4 ( "3(" ! "!
3 3!
31 % "! <ED
!"3("(4
vijek trajanja (50 000 do 100 000 sati).
<V!""1!
"8" "!" 3 " 3 "!( !1ne
4 +
! 3 " ! !1
energije i razvojem fotonaponskih panela za
3 !1 " <V%
! 33 " 31 "! preuzimanju vitalne funkcije upravljanja prometom.
Ovakvi su znakovi i prometna signalizacija velike
"!!"1!1!1
pogodnijim za njihovu svrhu – !31
! 31 ! 4 ! 53 ! 3,52'9V< – promet“ osmislio i testirao aktivno
inteligentni
sustav sa LED katadiopterima za
31 ! 4 ! "
""!!
Slika 1. /
KN)3--sumrak
C31 ! " !
4!<V%!!1!13
""!!3!!"3!
"31"""!!
31 3 (
"! !! 1 "! 4 ! A;œ 2 3! 313 ((("!!4!
. "0 " 1 4
" !" "! $ "!
! "! 31 "!
!("!B"!"!4
da 31 " 1 ! njegovu udaljenost onda je najbolje da taj objekt
4!!"3(
+"! ! " 3 <V%
!"!1!nergije i
! 3 !1 -zelena
energija. Prednost znakova i prometne signalizacije
"1 "!"!
njihovog postavljanja na bilo koju lokaciju.
B "! "! abe
!""!!
2
&
TOK
Slika 2. /
KN)3--
=4 ! "! " 1 projektiranja ili rekonstrukcije "! "4 !"!!"3(
1 "! i potreba za primjenom LED
!<V%!!3314
96
2.1
3.
) 4
#2$
#2
upravljanje sustavom led
katadioptera
'"!<V%!!4!
!1 3 4 ! "
ideja i prednost ovog sustava je solarno napajanje.
Upotrebom sustava LED katadioptera sa solarnim
3 31 4 ! 3
"! " !1 "!( 3 "! 9 " " " 4 ! ""13"!
3 31 3 4 ! B ! "
mogu se upotrijebiti razni detektori i senzori, kao
naprimjer radarski detektori koji detektiraju vozilo na
3 ("! 1 ( ""! <V%
katadioptera.
4.
5.
2.2
7
4
#)
%
Cjelokupni ""! 3 31 4 ! ""!
se od:
+
! 31 4 ! <V%
katadiopterima sa solarnim napajanjem dobro je i u
urbanim sredinama jer smo svjedoci da mnogi gradovi i
3!""!
x
x
x
x
1.
x
x
x
x
x
x
Slika 3. /
KN)3-*
1.
2.
B3 "! 34 4 ! doprinose "! ,!-
! " "! upozorava 31 " 4 4
toku. Tako integrirana LED rasvjeta u
!!" 3 4 ! 4
potpuno izmijeniti 34!
'"! 4 ! "3 3
detekciju vozila i senzorima za detekciju
R ." "!0 !
energije osvjetljenje " 1 "
vozila ili nastupanjem smanjene vidljivosti.
+"! !3!! "!"!
katadioptera u ovisnosti o vanjskom svijetlu
.R0
2.
LED katadioptera,
izvora napajanja
1(
"!(
LED katadiopter:
x
9 1 osvjetljavanja 31 4 !
"( 31 "(("!"
prednosti:
Sinkronizacija–integrirani
sustav
daje
"!
!3!!
"! 1 ."!
"!31"
svijetlo).
'"! 4 ! 1 " "!( ."!0 3 !1 4"!!" !
kapaciteta koje daju veliku autonomiju rada
sustava.
W! ;; ;;; "!!31
,3-"!!"
Ima šest dioda koje emitiraju svjetlost pod
kutom D;œ
% " "
! vidljivost katadioptera pod kutom A;œ
!! "!"! 4!
crvenoj, zelenoj i plavoj boji
! katadioptera je od aluminija
plastificirano u sivoj ili crnoj boji i stupnja
3!! IP67
napajanje 10,5-30 V
"!.!0*5-50 mA
LED intenzitet 5500-9300 mcd
Izvor napajanja
A) Stacionarni izvor !1 energije 110/220 V
50/60Hz
B) Napajanje solarnom energijom:
R " 1,97 m2
R snaga panela 2X140W
R baterija 100Ah velikog kapaciteta i
autonomije rada bez punjenja
(nekoliko dana)
R regulator punjenja 12/24 V autoselect
maksimalnog ulaznog napona 55V i
izlazne struje 10 A
97
3
0/-/0
PRIJELAZA LED
KATADIOPTEROM
# 1 3
3!
!"!(jene sigurnosti
13"!"
(""4"!(""!3
"( 3 ""! =
"!!""!
1 prijelazima, koja ne zadovoljava ili se
oslanja na pozadinsko osvjetljenje.
Slika 4. LED katadipoter
3.
? 3 1"! 1
3 3"! "
13"<V%!!
B1(<V&#+'
x
napajanje 12 V, 4 ulaza/16 izlaza
Slika 7. Levelite LED katadiopter
Slika 5. LED katadipoter
LED katadiopteri mogu svijetliti stalno, ili treptati, te
! ! 1 " 8( 3 !! !
" " !! 3 !! 3 "1
Slika 8. ; 2B(
Slika 6. Dimenzije LED katadioptera
98
4
OSVJETLJAVANJE
/0
POSEBNOM LED RASVJETOM
13!!"!"
i u uvjetima smanjene vidljivosti. Sa FUTURLUX
CROSS-O&<=
<V%
"!
31
"!1"!13
3 ! " 3 1
"! 1 3 "! ! 3 !"! " 3 1 "tlo.
' "! " osoba, a ne kao silueta.
Slika 10. D
cross-walk LED svjetiljke
Slika 11. Vidljiv
poslije
instalacije cross-walk LED svjetiljke
5
Slika 9. ;
1 3 "! 1 " !1
mjesta u prometu te zahtijevaju zasebnu rasvjetu sa
svijetlom velikog intenziteta.
OPASAN ZAVOJ - -+
+
21"! ! ! ! " cestama u pravilu je slijetanje sa ceste sa ne rijetko
fatalnim posljedicama osobito za mlade i neiskusne
31 G"! 3 " " "! "
"!!313"
("! "4 "! " 1 3 !
"!4 "! !
signalizacije.
Svjetlosna
prometna
signalizacija
postavljena u opasnim zavojima u tzv. !1 niz osobito
u uvjetima smanjene vidljivosti pravovremeno
331!4
99
Tablica 2. (N4
Slika 12. 2B( Naša tvrtka „INSTEL – promet“ d.o.o. instalirala je
,!1"!3-331"3
4("!%DF"!C%DM$'
%DM'!""7('"4"("!
D>* #1 3!! najbolje pokazuju podaci o prom! " B
'"1-"1"
Tablica 1. (N5
6
&
$8!""! prometu prisutan izravno,
kao sudionik u prometu, te posredno; kao graditelj cesta
4"!!3
koji donosi zakone o sigurnosti prometa i brine se o
""! ("!
prometa u velikoj mjeri pridonose i nove tehnologije
3 1 !! (
njihovo pravovremeno prepoznavanje i implementacija
4 "! " ! "! 3
"!!!
100
Osnovna funkcija prometne signalizacije i okoline ceste
!1 31 2 !
" ! ! 3 4
"! 33! ""! % " ""! !
sigurnije odvijanje prometa potrebno je utjecati na
"!("!!3
1 "! "!!
svjetlom.
7
LITERATURA
ST VG& .( ""! 1 30
(http://hak.hr ) 2009.
&=
[2]
Traffic
Technology
International,
www.TrafficTechnologyToday.com (6/7 2013).
[3] Geveko, www.gevekoits.dk (2013)
101
102
7.
SEDMO HRVATSKO SAVJETOVANJE O ODRŽAVANJU CESTA
ŠIBENIK · HRVATSKA · 20.-22. listopada 2013.
Josip Mataija, Miron Huljak
STANJE SIGURNOSTI CESTOVNOG PROMETA U 2012. GODINI, S
*--1-
NACIONALNOG PROGRAMA SIGURNOSTI CESTOVNOG PROMETA
RH 2011. – 2020.
ROAD TRAFFIC SAFETY IN THE 2012 WITH SPECIAL REFERENCE
TO THE IMPLEMENTATION OF ACTIVITIES OF THE NATIONAL
ROAD SAFETY PROGRAMME OF THE REPUBLIC OF CROATIA
2011 – 2020
K
: sigurnost cestovnog prometa, nacionalni program
Keywords: road traffic safety, national programme
SUMMARY
Stanje sigurnosti cestovnog prometa u 2012. godini
! 1 ! ! je na višu
razinu u odnosu na godinu prije. Osnovni pokazatelji
tog stanja daju naslutiti da rad mnogih subjekata kojima
""! ! 1 " !
nekoliko godina daje rezultat.
Road safety traffic in the 2012, basis of disaggregated
data was raised to a higher level than the year before.
Basic indicators of the conditions suggest that the work
of many entities with traffic safety in some way close,
in the last few years has been the result.
""!("!!!
se na Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog
!"3!!""33
3(! 2( # "! " 4
dostupni resursi, daje najbolji rezultat.
Work to increase road safety is based on a National
Road Safety Programme of and all results are directly
related to the quality of the implementation of the
targeted in National Programme. It is evident that the
segment where the most committed resources available,
gives the best result.
?" +! ! C 3 ! ("! ! '4 3 ""! ("! !
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske; + (" "4 '4 3 ""!
cestovnog prometa, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske
103
1
1.1
STANJE SIGURNOSTI
CESTOVNOG PROMETA U
2012. GODINI
4
%
)#4 ! Stanje sigurnosti cestovnog prometa u Republici
Hrvatskoj, u 2012. godini, karakterizira nastavak trenda
smanjenja ukupnog broja pr!"" "!
! " " "! !
"
Tablica 1= 0
3,))=3,)3=
Slika 1. Pregled broja poginulih u prometnim
2008 do 2012. godine
1.2
Brzina
313!""!
u njima. U 2012. godini broj poginulih zbog brzine,
smanjio sa za 14,1% u odnosu na 2011. godinu. Broj
!3
3>;*H3
za 18,4 posto.
B "! ! ! " !
3! 3 ! "
odnosno stradavanjima se smanjio. Tako je udjel
poginulih zbog brzine, s 52,6% u 2011., pao na 48,1% u
>;> B ! 3
3g brzine je u
2012. iznosio 38,3%, u odnosu na 43,1% prethodne
3
"""DF>H>;
DD*H
=!!("njen je ukupan
!"3>MH""
3MAH"3
"3H!"
"!!!3D*"!
C("11
3"!!"34
smanjenja apsolutnih i relativnih brojeva te da su
!"! " 2(
programa sigurnosti cestovnog prometa RH dale
rezultate.
5"!!"3"!"!!
3
3;FH3
nih za 11,6 posto.
1.3
Na slici 1. prikazano je smanjenje broja poginulih i
linija trenda u zadnjih pet godina.
=!"!1 3! 3 "!!
"!""!("!!%
13!""!1
3! 3 3 3 ! !
"3331"
"331(
104
Alkohol
B!( "(81 "! " 1"!
3 "( ! " (sankcioniraju se
310 !4"!
Zbog toga je jedna od osnovnih aktivnosti policije
suzbijanje upravljanja vozilima pod utjecajem alkohola.
B !( " " 1 3!
34 >;> godini, a povezani s prometnim
" " 3 31 !(
alkohola.
Tablica 2= M
i u prometnim
*
03,))=3,)3=
/"
!"prethodnom
"! 1 3! "
" " " " "! " "! ! " "! 9 3 !
"! "! ""!
cestovnog prometa.
1.4
'
"#! C " 31 " "
prometnog procesa. Na kraju 2012. godine u Republici
!"!>>FMA@>31
! 3 C ! E;EM; 31
starosti od 16 do 24 godine (od 01.07.2013., osoba do
24 godine starosti), a ovo dobno razdoblje predstavlja
" 31 8 , 31- B
"!(",31- !( " "! je nakon usporedbe s njihovim udjelom u ukupnom
31 .FFH0 " 3! " 31ja
skupina sudionika prometa.
Tablica 3= 0
2011. i 2012. godini
U tablici 3. 3! " " 1
pokazatelja u 2012., u usporedbi s 2011. godinom, bilo
" "! ! 1
Potrebno je posebno istaknuti smanjenje udjela kod
poginulih osoba. Naime, u prethodnoj, 2011. godini, u
""3,31-"!
je stradalo 89 osoba i to je bilo 21,3% ukupno poginulih
!"B>;>!3"
60 smrtno stradalih i osim apsolutnog smanjenja od
32,6%, udjel je sman EDH ! "!
izuzetan rezultat i opravdava sve preventivne i
represivne aktivnosti provedene prema ovoj skupini
31
1.5
Djeca
Djeca su osobe do 14 godina starosti i oni u prometu
" " ""! 1 putnici u 3(
B >;> 34 ! " "!
"! ( ! 3
vezanih za sigurnost cestovnog prometa. U usporedbi s
>; D ( godine je taj broj "3*F"!4"!
" "!!! 31 ! "!
svijesti onih koji kod nas sudjeluju u prometu po bilo
" "! 3 "
"! "! (9 3 1( broj od sedam smrtno stradale djece dostignut u osam
m"(!>;D
105
Tablica 4= prema svojstvu sudionika u 2011. i 2012. godini
C"!""!!"!1
upravljanja vozilima pod utjecajem alkohola, a postotak
upor "" " 3!! ( stalnom rastu.
Posebno treba naglasiti dio aktivnosti vezan za
( 1 ""! ("! !
C " 1! 3 ! ! " "" 4" ! ""!vljene od
"! ( 1! "! " "!(1!"!
HAK- 3 ! ! " "!!( ! " "
5"!"!3!
331"!!dljivo u
gornjoj tablici, da i ostali pokazatelji stradavanja djece u
2012. godini slijede trend smanjivanja prisutan zadnjih
C!""!!
3"!! !"! ! "!4 "(ionirano, je izuzetno velik broj
stradavanja djece u svojstvu putnika, u i na vozilima,
41!
s kojima bi djeca trebala biti najsigurnija.
2
NACIONALNI PROGRAM
'! ""! ("! ! 4 se
promatrati odvojeno od Nacionalnog programa
sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske. Ovaj
3
33>;>;>;
! " 1 zahvati doprinijeli podizanju stanja sigurnost razinu. U tom smislu, pozitivne pomake u stanju
sigurnosti, u 2012. godini u usporedbi s godinom prije,
koja je bila bolja od godine prije, treba dovesti u
( " 3(! 1
djelovanja Nacionalnog programa, a ona su:
x
x
x
x
x
"!
bolja cestovna infrastruktura
sigurnija vozila
1! (" " !
"
"!1
! 1 3 3 " ! 1( "! " !
3! 3 3 ! " 3 3 ("! ! ! 31
" !4 "! B " aktivnosti nabavljeno je ili je u fazi nabave v 8""!(1
33
Redovito se nabavljaju i u operativni rad uvode novi
,"!1-
106
)! " !1 ("! 8"!! 3
2( 8( kompletno saniranje nekoliko opasnih mjesta i na tako
" "! "! ""! je
gotovo sto posto.
)! " " 3 !1 ! !
!
!1 ""! 3 "
" !4 ! " trebao dati odgovor na pitanje u kolikoj je mjeri
!1 ""! 3 1
3 1 ""! 3 !4
stradavanja ljudi u prometu.
B " (" " 3 "! ! " ""! 2(
" ! osim za obav!("3"4!
3 !"! ! 3
" !
" ! tako pridonijeti smanjenju velikog
"!!!"3
!311
)!"!1 "!1""!
" " " .!
" "! ! " ("!
strukovne udruge, fakultet prometnih znanosti i dr.) gdje
" 3 "" 3 mnogim problemima prisutnim u velikom sustavu
cestovnog prometa.
3
&
'! ""! ("! ! 1
Republike Hrvatske, usko je povezano s kvalitetom
!"!
3(!
2(
programom sigurnosti cestovnog prometa.
2( " "1
aktivnosti ostaju mrtvo slovo na papiru ako se ne
3 4 "
!1h i financijskih potencijala.
Iz pokazatelja prikazanih u ovom radu jasno je vidljivo
kroz koje je aktivnosti ostvareno sinergijsko djelovanje
!(
9 "! ! " aktivnostima nije dosegnut maks "!
danih "! 3 "!
4nema alternativu i donosi rezultate.
4
LITERATURA
[1] Bilten o sigurnosti cestovnog prometa 2012., MUP RH,
2013.
[2] Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa
Republike Hrvatske 2011. – 2020., MUP RH, 2011.
107
7.
108
SEDMO HRVATSKO SAVJETOVANJE O ODRŽAVANJU CESTA
ŠIBENIK · HRVATSKA · 20.-22. listopada 2013.
C
C
PRIMJENA SUVREMENIH
"
NEW IT SYSTEMS AND
$
109
110
7.
SEDMO HRVATSKO SAVJETOVANJE O ODRŽAVANJU CESTA
ŠIBENIK · HRVATSKA · 20.-22. listopada 2013.
521/- Davor Lisicin
ANALIZA SUSTAVA NAPLATE CESTARINE S PRIJEDLOZIMA ZA
POBOLJŠANJA
ANALYSIS OF THE TOLL COLLECTION SYSTEM WITH
SUGGESTIONS FOR IMPROVEMENT
K
: naplata cestarina,kategorizacijavozila,zaštita okoliša, *0
Keywords: toll levying,categorization of vehicles, environmental protection, air pollution, noise pollution
SUMMARY
'(81"! ! "!"! !4 "! !1 3( operatere kompleksan problem pravedne naplate
("! '"! ! ("! VB " ( " ! "!
("! 3 3"! 5 "1 sustav
! ! ( " "!!a
operatera, sustav vinjeta je ponekad diskriminatoran
" 31 3 2
"( V" =" 4 !"!
!1 ""! ! ("! 3
!!!"!""!nosti. Direktiva
>;RMFRVB ,V!- 3 >; 4
reviziju sustava naplate cestarina u EU po principu
,3
1 - 3 3 ""! sustava,
"! " G rada je analiza modela i sustava naplate, zatim pregled
31 "! ! ! 4! "!
3( !("! ""! !!
! " 3 ! !! 3 3 DE !
! " ( " novim
sustavima naplate.
Specificity of traffic simultaneity of supply and demand
sets the politicians, regulators and operators on complex
problem of collecting equitable toll. Toll systems in the
EU are moving towards reducing the cost and increasing
the mobility of roads and avoiding delays. Although the
classic collection system at toll booths is unfavourable
from the viewpoint of the operator, the vignette system
is sometimes discriminatory towards certain groups of
drivers and vehicles. Furthermore, the guidelines of the
European Commission require interoperability of
electronic road toll systems, as a basis for intelligent
transport systems in the future. Directive 2011/76/EU of
!-V!!6 from the 2011 requires audits of toll
charges in the EU on the princip 8 -polluter pays6
but with the obligation to establish a system that will not
discriminate certain customers. The aim of this paper is
to analyse and review the toll collection systems, and
calculation of external costs, and to suggest ways of
increasing highway safety and quality of supporting
services for heavy goods vehicles, maximum laden
weight over 3,5 t, combined with the new toll charging
systems.
5 21 ((.hr; Georg-% <"( "( ` !"
autoklub, Avenija Dubrovnik 44, Zagreb, Hrvatska
111
1
UVOD
Kada promatramo sustave naplata cestarina pojedine
zemlje, uputno je razmotriti cjelokupnu 4
prometnica i posljedice koje mogu nastati na drugom
4 4
autocesta. Za cestovni promet, Europska Komisija je
>;> "!! ( !!1""tava naplate
cestarine. Trenutno je aktualna situacija u Sloveniji,
"( >;D "! " ! 3
!333"
D"C"
sustav kategorizacije 33""!!
!1 3 3 ; !3 ,- !( " "! " "1 "1
osobnih automobila. Primjerice, jedan natovareni
karavan ispod 1,3 m 4! "! "
'!!!"
! '1 !3( 3 "
gabaritima postoji i u RH. Postoje dvojbe oko ovog
""! 3 !1 "! parametra (podatak o visini vozila kod prve osovine ne
"! 4( 3 " ! !
!"uje sustav).
"("!4.9V20%!
4 1( ,"1 -
!("!.3
"!
! !0 3 !! 3 3 DE !
! " ! ! do diskriminacije korisnika, po bilo kojoj osnovi, te da
su naknade postavljene na razini koja ne prelazi povrat
! ! "1 3 4 rekonstrukciju cestovne infrastrukture. Izvorni cilj
%! 1 "! 8(
!!4!"1"!ljivih
" "! 1(
VB . 4 1( VB 341(0?"!1(VB
trenutno primjenjuje cestarine za teretna vozila
! "! .&ustrija,
N(" 21 $ '1 '
)" 5! ! /1 5"0, a 10
"1 3 u
! .233")"<"
%" "+
" " "
<!0 " " "
(! ("! ! .+
" 0" ,V!-3
t! 3 3 DE ! +
! " ""!
!! 3 u potpunosti
interoperabilan s 3."1"!
!1 ""! "! &"! $0
V" " . V=0 e
propisala i usmjerila sve operatere na interoperabilne
""!!1!.VV2G0SET
2
Slika 1. Prikaz - nova kategorizacija vozila u Sloveniji,
dodatni razred vozila
( 4 3 1 !
31 ! ! V" B .
EU). U tom smislu, doprinos sektora cestovnog
transporta, odnosno prijevoza roba na klimatske
! 1 ! "!
"!3"poravaju prometne
! 1 3 ! 3
" 3 !!
B! 3!! " !! 8( ! VB 3 1
31!olitike. [5]
Kao neposredni alat za postizanje ciljeva ovakve
prometne politike 27. rujna 2011. godine donijeta je
,%! ! ("! ("!
8"!! 3 ! !! 3->;RMFRVB amandman na Direktivu 1999/62/EC iz 1999. [12] , koja
je revidirana i 2006. (Direktiva 2006/38/EC) [11] , a
4 3 ("! 3 ! !!
vozila, koja koriste autoceste u cjelokupnoj trans -
112
SUSTAVI NAPLATE I
KATEGORIZACIJA SKUPINA
VOZILA
53
31! ""! ! 4 3! !
""! !:
vremenski ! ! !R !R 3! !:
!1 "
!!"""!831! Operateri autocesta
u EU postupno kombiniraju i uvode interoperabilne
""! !1 naplate (EENC) [15] sukladno
smjernicama, direktivama i Odluci EK (2009/750/EC)
S@TC"""!"3"
3.C–
Board Unit= OBU), koriste se i kombinirani sustavi
video nadzora (n.pr Automatic License Plate
Recognition =ALPR/ANPR) , koji se koriste i za
naplatu cestarine, uz funkcije upravljanja prometom i
"" "! 9 ""! 3 3"!D%"8(31
i prepoznavanje modela vozila na osnovu izmjerenih
vrijednosti, te uspor
3 "
aproksimativnim vrijednostima iz baze podataka.
Povezivanjem baza podataka preko registarskog broja
!
4 ! 3! !1 ! 3
! ! 3 1 3"
cestarine.
Slika 2. Prikaz 3 D prepoznavanja vozila u ALPR/ANPR
s " ! "! "!
!3( " "!! "
Parametri za klasifikaciju
vozila u Odluci EK
2009/750/EC u Annex- #5 53
"! 4 ! 3 " ("! 3
ostalih morali biti bilo koji mjerljivi parametar vozila,
4 3! 3
cestu i parametre vozila koji su obavezni u
"!(" ! 3 ! komponente.
3
Vozila u RH su trenutno klasificirana u sl"
sukladno zakonu o cestama [8] Pravilniku oo visini cestarine za uporabu autocesta i
objekata s naplatom NN/54/00 :
IA
Motorna vozila s karakteristikama
!(!!(1!(
I
Motorna vozila s dvije osovine, visine do
1,30 m mjereno kod prve osovine osim
motornih vozila iz II B
II
A) +!3"!"
visine do 1,30 m mjereno kod prve
osovine,
,-0
PRIJEVOZA TERETA U EU I
&
= " 1 31 !! ! 3! ! ! ""! !
cestarina, te tim sredstv ! ! 3 !! 3 ! 3 prijevoznika RH u cestovnom prometu roba u EU, u
tablici 1. nalazi se pregled prometa roba u cestovnom
prijevozu u Europi.
Tablica 1. Promet roba cestovnog prijevoza u
! #
za vozila registrirana u zemljama EU i RH, (Izvor: [10]
str. 40)
B) Motorna vozila s dvije osovine visine
@;!
masa ne prelazi 3500 kg.
III
Motorna vozila s dvije ili tri osovine,
"D;
"!"
3500 kg i Motorna vozila iz II B s
prikolicom
IV
+!3"1!"
"D;
"!"
3500 kg
Slika 3. Skupine vozila za naplatu cestarine, Izvor: HAC
2013.
"! !3( !! 3
"!
""!
113
Od ukupnog prijevoza roba na kopnu, cestovni prijevoz
roba u prosjeku sudjeluje sa 72% (tablica 2.) pa time
!( 1 53
"! 3 ! 3 V= 1 "! "!
VV2G 3 !! 3 ! ! %!
2011/76/EU [1].
Tablica 2. Promet roba prema granama kopnenog
! #* * /*
unutarnji vodeni putevi, cjevovodni (Izvor: [10] str. 37)
4
V!!
(.!0
su korisnici ovog programa svojevremeno morali
1"!! !" "! " 3
+
! 1! >;;A 3
V!!1""!831!"e ne
"" "! 4 1( VB "!! ( ""! ! ! $
'1 &"! )(" . " VB 3
nje).
Okvirna duljina cesta u TEN-9 4 ("! 3" 84.000 km (TEN-T – projekti s!! ! V0CD;;;;!("!VB4
! ("! 3 !
Oko polovice od njih su u TEN-94"!"
u djelokrug Direktive o Eurovinjeti iz 2006. Po novoj
direktivi djelok " ! ! (
4 !("! .9"V 2!‰0 .'
3.).
&-
NAPLATE CESTARINE
Cestarine u RH se trenutno prikupljaju na naplatnim
( " 3 3"!! !1 ! QCB SC-Board-Unit]"
"!33
posebnim prijamnicima na cesti. Zasebna Direktiva
>;;*RE>RVG!1! "!1
i ugovorne obaveze interoperabilnosti na razini EU-a
! !1 ""! ! ("! ! "! Odluka EK 2009/750/EC definira u detalje sustav
!1 ! ("! 8 Zakonu o cestama NN 07/2011 [8]. Interoperabilnost
!1 ! ! &-a, HAC-a i BINA
Istre treba dodatno i fleksibilnije plasirati prema
!14&+1!""!
4.1
ENC za teretna vozila - Direktiva o
„Eurovinjeti“
Direktiva 2011/76/EU je propis poznat
kao
,V!-V!"!!1
31""! ! ("! 3!! 3
3 DE ! ! " 3 vremenskom razdoblju,za teretna vozila u Belgiji,
Danskoj, Luksemburgu, Nizozemskoj )"
114
Slika 4. Naknade / cestarine za teretna vozila u EU,
)6=3,)N=
9! "! ("! " i3
E >E (! ! " "!
42 %! cestarine, od oko 20 -30%, ali samo ako to pojedine
41
4.1.1 " (
)#24#'##%
4
" #=#"
>
E) razvijanja alternativne infrastrukture za
3 " R ! "
kapacitete
F) podupiranje i daljnji razvoj transeuropske
!4
G) !3"!1("
H) ""!("!
I) osiguravanje sigurnih parkirnih mjesta
." ! ! "4
objekti za teretna vozila) [2].
2:
x
x
x
x
dopustiti 4 1( 31 ("!
!"8"!!!
! 1 3 3 ("! ! "1
"! ! 3" ("!
3"!D-4 ct / km (cent tona po km) ovisno
VBC 3 3 "! ("! 3
! 3 2 !
! !1 ""! 3 "
! !"! "
razini do kraja 2012. godine uz jasno razdvajanje
in8"!! "! ! 1 3
cestarinu kako bi prijevoznici mogli prenjeti
!"!
"!! 8(( ! ("! 3
"! 3 ! 4 1( bolje upravljati prometom i smanj! 3
! B " !8 " !
! 3 ! !
" !8 3 ! =" " !"!
,31-"!
tari8 1 MEH 3 "1 !8 !
cestarine smiju biti prikupljene tijekom razdoblja
!"!"4("!
prikupljale ostatak vremena na istoj dionici ceste.
98 ! "! V= !
objavljivati na svojim internetskim stranicama.
Od " "4 !( 4
1( "! ! 3
"!(
"!!(
8"!!31,1-
Kako bi primijenili ovu odredbu o usmjeravanju
""! 4 1( " 1 3! E
posto ukupnog prikupljenih prihoda (iz naknade za
8"!! 3 "! !0 projektima na trans-" 4 5 4
1( ! ! !"! 3
!313""!
EK, odnosno nadgledanje kako se i gdje prihodi od
cestarina koriste.
P"!"3"1
" "! "! ""!
31 3
1 3 "! ! 3
razrede vozila EURO 0, I i II i za EURO III vozila iza
>;E %! ! 1 !
! 8( 9V2-T prioritetnih projekata
koji se nalaze na istim TEN-T koridorima (obvezno
"Miniearmarking"– izdvajanje sredstava).
S3 1 Q3-vous klauzulu" tako da se
!!3("!!4"!
kontrolom. "Rendez vous" klauzula poziva EK za izradu
3!3("!!1
i one u drugim prometnim granama, za druga vozila, te
"!"
"!"!
D! " ! " 3 3 DE
! ! " 9 4 " !
" 4 1( "!
!("!"3
DE ! +
! %! 4
1( "! " 1 ! 3
izdvojiti prihode od cestarina i usmjeriti ih prema " > ! "! ("! 4"! ("! V! 3 ! 3 "!oriti
3 .1@ %!0 ST =! negativan utjecaj preusmjeravanja prometa ili
"3 ! ' ! 33
se smjerovi ulaganja u:
"!V=!!"!1
A) "! 1! !8
sustava prijevoza
B) smanj 3
("! ! 4.1.2 Minimalni zahtjevi za prikupljanje
4%#$#4 ! "#!
na izvoru
C) 4
"(
1
+!"!8("!4
cestovnog prometa na izvoru
D) " GC> ,!"- " "! ,V!- 3 " "! VB
%! 4 3 " !!
!"1!"!3
! " %! QV!Q "
samoTEN-T – 4!("!.!!!
"10"!("!9V24VB
se izbjegla diskriminacija prijevoznika prema
4"!(!retnog vozila.
115
utjecaja cestovnog prometa i lokalnu legislitivu, a
131""1"!
! ! " ,1 31 "!
! "! !- 3 >;;A SDT
%!3!1"
""!C14"4!
38"!!3"3je
! ! ! "( 3"!
4.1.3 :
5%#"2(! primjenu Direktive
%4 1( ! "
("! 4 ! ! eksternog t ! " "!! !
("!!:
x
x
("!!1
V! 3 31
!! ("!
("! " "! primjenjivati.
! "! ! pojedinim cestama ili dionicama ne
4 ""! ! !!
"!!("!4
4.1.4 Vozila, ceste i vremensko razdoblje
#97" „Eurovinjetom“
%4 1( a obavijestiti Komisiju (EK) o
VBC 3 3 ! !1 "
3( ("! ! C !
"!!="4("!
se primjenj! "! ! . tekstu naziva "pr" ("! .1 !("!0Q0 ("! ! "!!.!"!3Q("!
" .1 !("! 0 R ( "! " 1
gdje buka predstavlja problem.
4.1.5 Definiranje iznosa naknade
%4 1( " ! "
"! ! ("! 3 kilometrima, prema EURO razredu vozila (razina
emisije plinova), vrsti ceste i vremenskom razdoblju
!.R3!03!
"!!!831enje,
" 3
! ! "
3 ! 3 "! !
1 3 ! !
2 ! "
" 3 "!
prometa na alternativne pravce i utjecaj na sigurnost
116
("!!!!4"!
biti revidirana svake dvije godine.
4.2
29
5
4%#$#4 4#'
naplate cestarina
Za efikasne analize potrebno je koristiti podatke koji na
1 " "! "!
Kombiniranje raznih vrsta parametara i adekvatna
! 1 planiranja cestovne infrastrukture i upravljanja
prometom. Kod anali3 !
1"! " ! !" ! .!0 vozilo kilometri (vozilo.km) [4] (str. 51. i 96) , kao i
&?R .!1 !" (R"!0 SMT
B " ( 3
"! "! 31"!!1133
bukom prometa.
4.2.1 #4#"
#
! 4 uzrokovanih cestovnim prometom
= 4 1( 4 ("! "! (
"!!133
djelovanjem cestovnog prom! 4! 31
"! ! .0 ! 31!
1 "! !( > " ! "!
453:V2>;R;R*'4"!V"
L 269/13.
531"!!113
PCVij
¦
k
EFik u PC jk
(1)
gdje je:
PCVij I(3
33ila razreda i na cesti
!.XRvozilo.km);
EFik I""1!!e tvari k i vozila razreda i
(g/vozilo.km);
PCjk I3!!!!3"!("!.XRg)
$( " !! ! "! "! 4 1( 3 3 (
3 " !! %!>;;RARVV"!#
23. listopada 2001. o nacionalnim gornjim granicama
emi" 3 !"8" 3
1 ST .!
3! ! V+V R GC52&5 1 emisiji plinova). 23 ! 1 ! zraku, uzrokovan cestovnim prometom, mora biti
("!41(!o,
3"3"!!
%41(!"!4
podnijeti znanstveno dokazane alternativne metode za
31 "! ! 1 3
! ! 3 1 !ri u
3 "! 3 !
1!3!3!!3
3 3 3 1 "!
iz tablice 1.
4.3
4.2.2 #4#"
#
94#2
cestovnog prometa
Tablica 3. Pregled maksimalnog g troška
enja zraka uzrokovanog cestovnim prometom
4.3.1 4%
2 # 4#
! 4 uzrokovanog cestovnim prometom
=41( 11! ("!"
"! ! uzrokovane cestovnim
! 4 " ! 1
! ! ("! ! " 8 .>0 3 1
vrijednosti iz tablice 3., ak"!"!4
531 "! ! 1 ("!
prometa:
NCV j (dnevno)
e u ¦k NC jk u
POPk
WADT
NCV j (dan)
a u NCV j
NCV j (no)
b u NCV j
NCVj = cijena buke koje proizvede jedno teško teretno
3("!!.X/vozilo.km);
NCjk = cijena buke 34"(sti tipa j na
3.XRosoba)
Prigradske ceste
Ceste u
naseljima
EURO 0
16
12
EURO I
11
8
EURO II
9
7
EURO III
7
6
EURO IV
4
3
3
2
2
1
0
0
4.3.2 4%
2 # 4#
94#2
cestovnog prometa
Tablica 4. 0
POPk I "!! 34 " razine k po kilometru (osoba/km);
O&%9 I "1 ! .&? I
!1!"(0SFTSMT;
" !4" 1( "! 4
1(tako ""1!
po kilometru vozila ne prelazi NCVj (dnevno).
C1 ! " " !( 33!133rijere protiv
"! '!! 34 3 !3!3"!!!3
!
1M%!>;;>R*@RVGV"!
VB # >E >;;> S*T " " ocjenu i upravljanje bu G "
! " 34 3 !
( "! 4 1( "!
" ! "! 4 1(
"1 ! 3!
( 1 QQ * 1
"! 3
! !! 3 "
vozila.
cent/vozilo.km
EURO V
poslije 31.12.2013
EURO VI
poslije 31.12.2017.
3
od
EURO IV
(2)
gdje je:
4%
2 )#%
4%
# 4
5
cent/vozilokm
Dan
2
Prigradske ceste
.1!("!0
1,1
2
Ceste u naseljima
.1!("!0
0,2
0,3
&– 0&+
*/
B3 "4 ! ! 3 !!
3 ! ! !1 !8
.%(! >;;FR>>RVG SAT0 3 !1
! " ,1- ("! imala izvrstan alat za upravljanje prometom, te za
1"!!3!
3,!3(-("#43!!
4 1( "! ("! cestama, koje su i izvan opsega Direktiva i Odluka EU.
B ! "1 3 aplate ostaje na
41("""!"V=
% 4 ("! ( ! 33! %! !
" " 2
1"3"%!
117
3 1 ""osti i zasebne Direktive o
urbanoj mobilnosti. Zadnji primjer redefiniranja
vremenski baziranog sustava u Sloveniji i debata koja se
21 3 3 ""! !
("!3"3VB"!
34 jima o modelima sustava naplate i
31 "!! ! 3! !3("!3"!(("!
$" '( "! dolaze u RH. Suvremene tehnologije u vozilu, putem
( !8R1 8"!! ! "! moramo imati na umu i nastojati uniformirati pristup
zbog
bolje
interoperabilnosti.
Uznapredovala
! "3 3 !4 ""
! 3 ! O5+ .‰-in-motion)
SMT"!"(31
!! 3 ! ." *0 4 3"
"4! 3 ,1- ("!
! ""!
m putu
"!!
!98(( !("! 4
"! 3 3 ! !"
"! 3! ( " "!!"!1("!!
integralnom prijevozu. Ostvarena dobit od naplate
eksternih tro ! ! 4 "!!
( "! !
"4!3!!3
4 ! !!"! !("! ! 3 !3! !! ! u
novonastalim uvjetima.
6
LITERATURA
[1] Directive 2011/76/EU amending Directive 1999/62/EC on
the charging of heavy goods vehicles for the use of certain
infrastructures, Strasbourg, 2011.
S>T/%<"(521:#3(!"!("!
europskim prometnim koridorima, Ceste 2011., Zbornik
radova, Zagreb, 2011.
[3] M. Maibach, H.P. van Essen i dr.: Handbook on estimation
of external costs in the transport sector, Delft, 2008.
S*T %' 3 "!!"! ! 1!!
izdanje,Zagreb,2010.,
str.
http://www.hak.hr
i
http://www.eurotestmobility.com/
[5] EC, Green Paper,TEN-T: a policy review, Brussels, 2009. ,
http://ec.europa.eu/transport/infrastructure/ , (15.01.2012.)
[6] V. Cerovac, Tehnika i sigurnost cestovnog prometa,
Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2001.
[7] Highway Capacity Manual (HCM), Chapter 16, str.16-10
Transportation Research Board, Washington D.C., 2006.
SAT ("! —2 ˜ ;MR>;
http://narodne-novine.nn.hr (4.08.2013.)
Slika 5. Primjer WIM sustava, Traffic Data Systems
0A*A0*U!,N=,.=3,)N=#
9 ""! 3 " ! 31 " 4 3! ""! ,("!8!-3"!"( s obzirom na to
da promatra gotovo sve utjecaje koje vozilo utiskuje u
4 3! ,"!1 ("!-
'"! ! " " "1
-6 3 ! ! "
< '!( " %! ,V!- " !( " ! %! "! kvirne
"(VB3
"!
1
3"! "( 4 1(
3 !! B ! i RH mora
prilagoditi svoju legislativu i provesti potrebna
"!4 31 "! ! cestovnog
prometa roba, te na temelju tih vrijednosti odrediti
3 ("! " !
"" ! !! 3 " !!
plinova vozila, razine buke, lokaciji ceste i vremenu
118
[9] Guide for the application of Directive 2004/52/EC of the
European Parliament and of the Council and of
Commission
Decision
2009/750/EC,
Luxembourg:
Publications Offi ce of the European Union, 2011.
[10] EU energy and transport in figures - Statistical
pocketbook 2012, EU, Luxembourg, 2012. , str. 37 - 40
[11] Directive 2006/38/EC amending Directive 1999/62/EC
on the charging of heavy goods vehicles for the use of certain
infrastructures, Strasbourg, 2006.
[12] Directive 1999/62/EC on the charging of heavy goods
vehicles for the use of certain infrastructures, Strasbourg,
2006.
[13] EC, Greening Transport, Brussels, 8.7.2008.
[14] Directive 2002/49/EC, The Environmental Noise
Directive, Strasbourg, 2002.
[15] Road Transport - A change of gear, Luxembourg, 2012.
str. 6
[16] Guide for the application of the directive on the
interoperability of electronic road toll systems, Luxembourg
2011.
[17] L Cheng, H Zhang, Design of a Capacitive Flexible
Weighing Sensor for VehicleWIM System, Sensors 2007.
[18] Directive 2006/22/EC, „..road transport activities...,
Strasbourg, 2006.
[19] Commission Decision 2009/750/EC of 6 October 2009 on
the defi nition of the European Electronic Toll Service and its
technical elements, Brussels, 2009.
[20] Directive 2004/52/EC of the European Parliament and of
the Council of 29 April 2004 on the interoperability of
electronic road toll systems in the Community, Strasbourg,
2004.
[21] Directive 2007/2/EC of the European Parliament and of
the Council of 14 March 2007 establishing an Infrastructure
forSpatial Information in the European Community,
Strasbourg, 2007.
[22] ITS action plan: Communication from the Commission Action plan for the deployment of intelligent transportsystems
in Europe (COM(2008) 886 final, Brussels, 2008.
[23] Directive 2010/40/EU of the European Parliament and of
the Council of 7 July 2010 on the framework for the
deploymentof Intelligent Transport Systems in the fi eld of
road transport and for interfaces with other modes of transport,
Strasbourg, 2010.
119
120
7.
SEDMO HRVATSKO SAVJETOVANJE O ODRŽAVANJU CESTA
ŠIBENIK · HRVATSKA · 20.-22. listopada 2013.
51, #")
LOKACIJSKI MARKETING NA AUTOCESTAMA PUTEM
SMARTPHONE APLIKACIJE
LOCATION-BASED SMARTPHONES SERVICES FOR ADVERTISING
ON HIGHWAYS
K
: lokacijski marketing, pametni telefon
Keywords: location-based services, smartphone
SUMMARY
Pojavom pametnih telefona i njihovim postepenim
!4! " "! 3
prezentaciju tvrtki i proizvoda krajnjem korisniku.
The appearance of smartphones and their gradual
expansion on the market are new opportunities for the
presentation of the company and product to the end
user.
2 8("! 4 "stiti za
lokacijski marketing, promociju vezanu uz lokaciju
pametnog telefona korisnika.
This functionality can be used for location-based
services and promotion.
"( 5 1 dipl.ing.; #" ) dipl.ing. ` Autocesta Rijeka - Zagreb d.d. =! ("! *D
Zagreb, Hrvatska, arz@arz.hr
121
1
UVOD
Kompanije širom svijeta sve više novca izdvajaju za
online marketing. Tvrtke se oglašavaju tamo gdje su
ljudi. Svjetska populacija internet je prihvatila kao dio
" 4! !! !"! internet na mobil 9 " iznjedrio je i novi oblik online marketinga – lokacijski
marketing; marketing u kojem je glavni akter korisnik
(/'" !(
3 " ! 4 3" "! ! a
stanje na cestama, restorane, hotele i sve to uz
najpovoljniju cijenu na prodaju – ovisno o tome što
!4!C"33!!4" – prijavite se
da ste tamo, podijelite to s ostalim korisnicima.
2
SMARTPHONE ILI PAMETNI
TELEFON
'!
aji se u mnogim krugovima još uvijek
!! "3 " "!!"!( " "!"! "! 3"
"! "! ! 33!
"!4!
!( 3" "! "1
8("! "!
3 koje je izradio iSupply,
"! " 33!
polovicu ukupne prodaje mobitela. Naime, najnoviji
(""!4!4!
>;D"
!413"ti 54%.
23!4!!1!"!!
"!""!
na ostatak svijeta.
2"("
!
""! 3 !! smartphoneima " " 8(
"! 1 – imamo ih UVIJEK i
'#B/%?V2"!!"!3
,34- !1 ' ( 8! "
komunicira (popusta, akcije, eventa) i preporuke koju
ste dali svojim pojavljivanjem (i javnom objavom –
((0 ! !
svijetu sveti je gral – nijedna komunikacija prema
!1"4!8!
" 3 % 2 "! Word of Mouse postaje novi Word of Mouth.
4
LOKACIJSKI MARKETING
)! " U <(" ! ! " /' " !
( 3 " ! 4 "!
popusti tenisica ili nekretnine na prodaju – ovisno o
! ! " !4 C " 33! !4 "
samo jedno – prijaviti se da je tamo, podijeliti to sa
svojim prijateljima.
2"! 1 ! 3 3 !"! ! !
„p"!- 1 ! . V 34 "! !3!!0 !! ! !" ! "! ,!!
!1-53!((!"– Slika 1=>
!%
#
Smartphone ili pametni telefon je bilo koji elektronski
1 ! 8("! !8 %& . 1 10 8(" 9 " 1"! "!4 anjem
!8" 8( "! %& "!
,!- "! !8 =1
4"!"!(!(
3
APLIKACIJA
&( 4 ! 3 "! 3
1
! 3 ,! "!-
" ,'!- 8("! 1
!""!!!1¤‰!3
122
5
OPIS 0/
– AUTOCESTA RIJEKAZAGREB D.D.
5.1
Koncept
C ( 3 ! 3 "
!("! ( !" . 0 "!4 provedeno kroz Autocestu Rijeka-Zagreb d.d. .
("4:
x
! "! cestama;
x
x
x
x
x
obavještavanje o trenutnim promotivnim
akcijama i popustima koncesionara ARZ-a;
user friendly aplikacija;
korisne informacije 24/7;
""!
korisnom projektu;
!!"!V2G1
Ciljevi projekta s: 3 1! 4
informacija kor"( !("! i
"""4!("!
5.2
x
x
x
x
Ciljani korisnici lokacijskog marketinga su primarno
korisnici autoceste (ENC korisnici), dok u sekundarne
korisnike spadaju svi ostali korisnici interneta.
Razvoj aplikacije podijeljen je u dvije faze:
x
Razrada
+
!(("!"!!"
4 !("! ! "! ( 5
svi korisn( ( ! "! "! 4 informacija o stanju na cestama, a i te dobivene
8(""1
x
! ! " !! 8( !
zastar31"!!"!
C ! napraviti svojevrstan
!! (! 3 8 1 8(
bile relevantne, zanimljive i lako dostupne. Sve
informacije korisnici bi dobivali putem smartphone
aplikacije i u tekstualnom obliku putem web portala koji
" ! 4 ! ! !
4""("!!
i pohvalama.
"!!("!
!!("!
kulturno-3"4
prijedlozi korisnika;
6
faza razvoja A:
R razvoj iPhone aplikacije
R (" .3 tekstualno)
R (" ! "! prometu na autocesti
R !! "! V2G 1 !3"!"
V2G
faza razvoja B:
R razvoj Android i ostalih smartphone
operativnih sustava
R "! ! V2G
! "! (
.!10`"!3(
u fazi razvoja A
PROTOTIP APLIKACIJE
Tijekom A faze razvoja aplikacije definirane su osnovne
31 81 "1 "1 prikazano na slici 3..
Slika 2. 7 0 ARZ-u
O!!4!"!
3 1 4! 3 4 !("! što su:
x
x
x
x
x
x
sigurnost na cestama;
!
3!!
obavijesti MUP-a;
"(!("!
stanje na cesti pri izlasku s autoceste;
Slika 3= marketing
123
="1 "1 ! " "! 3
"! ( ! "
("!!!48(
Slika 6. Trenutna B;8 (faza razvoja A)
Slika 4. Lokacijsko oglašavanje o akciji poslovnih
partnera ARZ-a (faza razvoja A)
<("e (vizualno i tekstualno) izvedeno
! " servisnoj informaciji (npr. radovi na cesti) ili ponudi
poslovnih partnera ARZ-a. C 1 posebno
je
telekomunikacijskim
operaterima,
naftnim
kompan !"!1
zajednicama i sl..
7
POSLOVNI MODEL
3((""!!4!!
„ciljanje“ korisnika autoceste kao potencijalnog
" ( ! "! !"Tako!(
ostvariti pasivan 3 !kova
3 4 ( "! 1"! 8!
!"!1 "3 3 ""1!"3!!
Slika 7. Procjena potencijalnih prihoda nastalih putem
korištenja iPhone aplikacije
Slika 5. T B;8 B;8
(faza razvoja A)
124
8
&
Cilj ovog projekta je izraditi korisnu „must have“
(3"V2G"4!!
informacije o stanju na cestama (24/7 i interaktivno),
!!3!(!!
te "! " ! 3
ljudi („digital natives“).
9 3 ( 3 "!
3"(1" i prednosti za
sam ARZ:
x
x
x
x
x
V2G " lojalnost
( !! !
odgovornog poslovanja
promocija ARZ-a kao tvrtke koja brine o
svojim korisnicima te prati najsuvremenije
!!
otvaranje kanala pro!"
aktivnosti ARZ-a prema koncesionarima
Daljnjim razvojem aplikacije, posebno u fazi B (razvoj
& (0 4 " 1! "!1
!("!"!
rast prihoda od strane ARZ- ! tpunosti
opravdava razvoj aplikacije.
125
126
7.
SEDMO HRVATSKO SAVJETOVANJE O ODRŽAVANJU CESTA
ŠIBENIK · HRVATSKA · 20.-22. listopada 2013.
%1
MULTIDIMENZIONALNA PREVENTIVNA KOORDINACIJA KAO
POLUGA UPRAVLJANJA IZVRŠENJEM U GRADITELJSKIM
TVRTKAMA
USING MULTIDIMENSIONAL PREVENTIVE COORDINATION AS
LEVERAGE IN PERFORMANCE MANAGEMENT IN CONSTRUCTION
COMPANIES
K
: koo** *
Keywords: coordination, monitoring performance, teamwork, warning about exceeding the deadlines
SUMMARY
Prema mnogim objavljenim studijama, veliki postotak
" ! 1 !
= !8( 1 " 1 ! C !
!1 3!! " katast81 "( 3"! " 4 " kumulativni financijski efekt ne postane vidljiv. Zastoji
i prekidi su posljedica manjkave komunikacije i
(3
"31!!!.
Model Multidimenzionalne Preventivne koordinacije je
3 "!" ! 3 !"! 9 ! B
""!""!3
3(!!!ke preko sustava
tematskih "Zidova Novosti" (Corporate Social
2!‰0 "! 8(
MATREFC 2013, ovdje se prezentira njegova
implementacija u sustavu Carpio.
According to published studies, a large percentage of
construction projects have cost overruns. Most common
and most expensive form of cost overruns is delay.
Delay is practically never the result of a single
catastrophic event, but is a consequence of not paying
attention to many small delays until the cumulative
financial effect is visible. Delays and disruptions are
result of faulty communication and coordination
between different parts of the company. The model of
Multidimensional Preventive coordination is a solution
for the latest global trends in performance management
in construction. It is a tool that allows company
management to issue warnings and conduct verifiable
steps of execution at all levels of company through
thematic Corporate Social Network. Model is presented
at the International Conference MATREFC 2013 and
this paper presents its implementation in a Carpio
system.
%1, dipl.ing. – Carpio d.o.o., CMP Savica Šanci 129, Zagreb, Hrvatska, dinko@carpio.hr
127
1
UVOD
=(3
31!!tvrtke
predstavlja nervni sistem u poslovanju. Veliki broj
studija je pokazao da je nedostatak komunikacije
3
" (" 3!
B "! ""! 3 !
+"!"!9"!4N"!
1!@EH4!
!E>H!!i izbjegnuto.
Prema objavljenoj studiji autora BENT FLYVBJERG i
3 "! >;;D 3"! @ ; ! 1 .AFH0 !
"1 ! 28%.Studija je napravljena na uzroku od 258 kapitalnih
!3>;31!"!
@; )! "! 3 "
1 ! " " M;
! 4"! ! 1! ""! '! je obuhvatila Ameriku, E
V ? -"! 36 8
1!34.F*H0
Prema studiji grupe profesora s Florida International
B"!7 3 ! >;;D !8( 1 ajskuplji oblik
1 ! C ! !1 3!! " !"!81 "(3"!"
4"!8("8!"!
vidljiv.
Jasno je da " "!! ( 3
31! ! " " " 3 1 8("
"(1"!38!
S obzirom na to da je nadziranje poslovnih procesa
prvenstveno problem u komunikaciji, upravljanje
" (" " !! "" 3 " 3" "! ! ( 3
"13(
2
Koji se alati koriste za koordinaciju?
Prema anketi provedenoj od strane CMAA/FMI,
1 " ! 1" !( .! 3 –
preko 80%), software za planiranje i uredski alati
.MAH0 3!1!8"3 8".
manje od 70%).
C1 ! " 3 !!e
3 ""! 1 3
(33!.;>;0""!1!"!"
"1 34
zadataka, dok za to vrijeme, svaki pojedinac 4
34 " !1 3! " djelatnici iz drugih odjela da sudjeluju u diskusiji o
3!""!"!31!
oblici komuniciranja, od osobnog razgovora do
telefonskog poziva, emaila, elektronske konferencije itd.
Obrazac je uvijek isti: odluke se donesu, nalozi za
3"3!govornost
da se posao obavi. Sl ! ! " 33
sastanak, sa istim ili drugim temama, drugim planovima
i drugim sudionicima. Svaki rukovodioc je opet dobio
3!3!3
"! " 3 ! sekretarice rade ako automatski podsjetnici.
B 1 " koordinacijom putem sastanaka?
Nema povratne info((4!!
!3!"!311"
! "" " ! "
"! " " 3
§2">;;33
sastanaka u tvrtkama, te su ustanovili da se na raznim
""!( " @F "! ! !
"1 " A-E H 4! 3 '! nadalje pokazala da 73% sudionika smatra upitnim
8!"! ""! 3 11-25%
vremena se provodi na nebitnim stvarima, 33,4%
sudionika smatra vrijeme sastanaka neproduktivnim, a
"! ( "! >;-30%
sastanaka potpuno nepotrebno.
KOORDINACIJA DANAS
B""!!!3""!!
uspostavi efikasnu organizacijsku strukturu kroz
komunikaciju i kolanje informacije kako horizontalno
tako i vertikalno. B1 autokratsko upravljanje
managementa izdavanjem direktiva prema dolje, polako
"1"("1"(
4 ! !( "! " 3!
3! " "!3
(931"
poslovnog problema ili cilja, 8 ,"(
128
4- ! 4 3!
!!1!(3
31! ! "!! !(
do managementa.
3
MULTIDIMENZIONALNA
PREVENTIVNA
KOORDINACIJA
Multidimenzionalna
Preventivna
Koordinacija
3 3 B (!
( .53!0 3 2 53
.250 3! " 34 dodjeljuje ga
.!0 2 53 .250
ima Zaglavlje i Povijesni zapisnik (log). Zaglavlje
"4 " 3! "!!" "! !
vezane uz nalog (identifikaciju projekta, partnera, datum
izdavanja, itd).
Sistem identificira Primatelja i
Izdavatelja i dodjeljuje Nalogu jedinstveni identifikator
na nivou sistema. U opisu Izdavatelj opisuje zadatak,
4 ! 4 1( stranica teksta.
" 3 4! 3"!( 3"!( "!! ( " 1
Kako je izdavatelj upozoren od strane sistema, on ima
"! 3! ! ( ! 25
drugom 3! 4! primjerenu mjeru.
4
VIŠESTRUKI KANALI
KOORDINACIJE
Pojedini rukovodioc, ili drugi sudionik u ulozi
53! 3! ! "( 2 53 ! " " ! ! 9 "!
53! ! 2 53 rugim
!(!!
u tijeku mjeseca.
Slika 1. Princip
Koordinacije
Multidimenzionalne
Preventivne
53! ! "4 3 odobrava
3 3! 2 .3! 20
!4!3!"!
4 "! "!
! "! ! " 3"
. "!7 0 4 ! 8( zaglavlju, osim statusa. Promjena statusa je u funkciji
3 3 '!!"2 53!"(
definirati, i ti bi statusi trebali predstavljati stvarna
""!3!,B- ,$
3
1- ,! !( 53!-
,-,3!-!
'"!!!"4!"!2
53 " " .0 od
Primatelja tako i od izdavatelja. Ta ""!
34!!1!25
i kada promijenio status ili napisao neku informaciju. Za
53!""!34!3
3( " 25 drugom izv(
Povijesni Zapis ima jedinstveni identifikator, datum i
" 4 "!!" ! !8(
korisnika koji je uzrokovao Povijesni Zapis. Povijesni
" 4 ""! !!" 3! promjena i u njemu je vidljiv pisani trag redoslijeda
!"!3253!
! C "! ," 1-
pojedinog poslovnog problema, preko koje Izdavatelj i
Primatelj evidentiraju promjene i aktivnosti koje se
%"!""!3!
Slika 2. >
;
V"
)!!
" 53! 3! 2 53 odjel, bilo rukovodiocu tog odjela ili referentu koji je
343"!
!3!253
od svog rukovodioca (vertikalno), kao i kolega s kojima
radi, a kojima je potrebna asistencija u problemu koji
.!0 +
2533
V! " "! ! " 3 3 3 G ! "!m
ekranu, koji je podijeljen u dvije mape: Primljeni NZI,
"! 2 53 ! ! 5325 " 3 23
koje je izdao drugome. Ovi su Nalozi sortirani prema
33zi prije.
$"! 2 33! '"! !! 2 3
generiranje novog Naloga, te tako evidentirati nit
.!0233"3 =
Primatelj zaprimi Nalog koji zahtjeva sudjelovanje
129
! .
"! !0 3! 3 2 53
C53!!"""vih
3 2 " "( 3
vidjeti Povijesne Zapisnike onih Naloga koje su sami
izdali, ili su u hijerarhiji 4 3 23 53 "! ," !- " 1 3! " 2 " 3"(
"!,9!"2"!-.G!'(
Network) u kojem pojedinci vide zapise koje su
3 "( " ispod.
5
PROJEKTNA KOORDINACIJA
7
KOORDINACIJA
ORGANIZACIJSKE
STRUKTURE
Kad djelatnik primi Nalog 5333
! "!!i
""! ! !
posao. A ! "! 3 ""! mu to istaknuti crvenom zastavicom, no to upozorenje
bi morao dobiti i G ""!
Multidimenzionalne
Preventivne
Koordinacije
prepoznaje organizacijsku strukturu tvrtke, te pronosi
upozorenja i Povijesne Zapisnike po vertikalnoj
strukturi.
53! 4 2 53 31!
identifikatorom projekta. Sistem automatski prenosi
takvu oznaku u povezane NZI. Tako sagledati sve Naloge koji su tvrtki aktivni (ili su
310 !1 " ! "
"(2"31"!!8!
! "! ,! 2"!- kojem su vidljive sve aktivnosti i njihovi statusi, po
" " !1 ! !
predstavlja neprocjenjivu vrijednost za Upravitelja ili
Koordinatora projekta. Sve promjene na aktivnostima
vezanim uz projekt, svako 13
!! ! B!
projekta na Projektnom Zidu Novosti.
Pristup podacima projekta definira se u samom projektu,
gdje se poimence dodjeljuju dozvole pristupu podacima
odabranog
projekta.
Bilo
kojem
djelatniku
.(0 4 ! "!
! 1 Projektni Zid Novosti navedenog projekta. To se
1 ( 3 "4 !"!1"!
Na slici 2. M 23 53 " !"(,!-C31
"!!!2 "
!1!""
6
INVESTITORSKA /
KOOPERANTSKA
KOORDINACIJA
Pojed23534"!8(
o partneru na koji se odnosi, bilo da se radi o
"!! 3! 1 ! = "1 ! ( ""! !!"
4! 3 2 ! !! " koji
" " ! '! "
! "!! , 2"! !- se vidjeti sve aktivnosti i njihovi statusi a koji se odnose
na pojedinog partnera.
130
Slika 3. Projektni Zid Novosti
Svakom " 3 "!! "( ,C/- 3 "( > +
23 53 B "!! " 3
" ! !
! "!! "
sman13!
Izdani nalog nije samo u horizontu vidljivosti
! 53! 9 Izdavatelja vidjeti crvenu zastavicu upozorenja, ako
Primatelj propusti rok. Odabirom raspona datuma,
dubine organizacijske "!! 31
! " " ! "! 3 3 "! "
Naloga koji su u njegovom horizontu vidljivosti.
8
HORIZONT VIDLJIVOSTI
SUDIONIKA
B3 31! 2"! " ""
"3("!
projekta, odnosno poslovne teme.
Slika 4. Moj Zid Novosti
Svi Povijesni Zapisnici Naloga Za Izvršenjem u kojem
sudjeluju pojedini djelatnik, vidljivi su na njegovom
Zidu Novosti. Bilo kakav komentar, iz bilo kojeg odjela,
s bilo kojeg projekta a na koji bi pojedinac trebao biti
3 ! " 2"! 2
"! "! !! .!0 3"."!0'"!!!"34!"
NZI radi, te ga umetnuti u pravi Povijesni Zapisnik i
napraviti ga vidljivim ostalim sudionicima.
="134!"
datuma za prikaz, bilo unaprijed ili unazad, zapise koji
" 3 "!!" 3" "!
odabrana osoba (od sudionika iz horizonta vidljivosti)
ili koji su vezani za pojedinu Temu. Ako je nekom od
"! ""! ! 3! (
zastavicom.
Svaki sudionik bi trebao upisati barem jedan zapis
3 ! 3 !"!
Ovakav zapis bi trebao imati ".1(0
! "! " ! ! !"! Ako
! !"! ! 3 ! trebala biti minimalno 2 zapisa u Povijesnom Zapisniku.
9
&
Carpio
sustav
Multidimenzionalne
Preventivne
=(
""!
! 3 !"! "
organizacijskim razinama tvrtke. Formiranje timova iz
31! tvrtke pojedinog poslovnog problema upotpunjeno je
""! 3 1 "3 !! =( "
" "!
"! 2"! "((1""!
Sistem striktno odvaja horizonte vidljivosti pojedinih
" " ! 3 !vnosti i
razmjene informacija s elektronskim potpisima
" ""! "!
33!1!!! se ne
131
132
7.
SEDMO HRVATSKO SAVJETOVANJE O ODRŽAVANJU CESTA
ŠIBENIK · HRVATSKA · 20.-22. listopada 2013.
%%N/"+¨+5"
SUSTAV ZA UPRAVLJANJE PROMETNOM INFRASTRUKTUROM I
EVIDENCIJA INTERVENCIJA
TRASPORT INFRASTRUCTURE SYSTEM MENAGEMENT AND
RECORD OF INTERVENTIONS
K
: upravljanje cestovnom infrastrukturom, GIS, otvoreni kod
Keywords: road infrastructure management, GIS, open source
SUMMARY
Prometna infrastruktura po "!131
" !"! =!! 1 4
3! " " 4! 8"!!
'31(33!
postoji konstantna ! 3 ( ! " " ! ( ! 1( "
" B ! prikazan novi sustav za upravljanje prometnom
infrastrukturom i evidenciju intervencija baziran na
najmodernijim mobilnim i web tehnologijama.
Transport infrastructure in value represents a significant
part of urban wealth. Quality, cost-effective and timely
management is one of the most important tasks of the
infrastructure owner or maintainer. Given these facts
and the rapid development of technology, there is a
constant need for innovation and the introduction of
new technologies to reduce costs and rational planning
and ultimately facilitate the daily work. In this paper we
will present a new system for the management of
transport infrastructure and records of interventions
based on the latest mobile and web technologies.
%%N/"!8 – Promet i prostor d.o.o., Medarska
EFRG !" (!"! + ¨ + 5" prom. – /=(1@=( !"
133
1
UVOD
B ""! 4 ("! 8"!! 31 " ( 31! 3 ! 3
1 "!8"!! "! (
8" 3 ! 3"!
1 ! ( " " !
dopise, elektronsku ! !8" 3 ! 9
( ! " (" 1"!
! !8" ( 4 "! nesporazuma ili gubljenja dijela informacija. Osim toga
! ( !4 ! !!
nad3(("!3
3 ! objedinjavanje svih informacija na jednom mjestu te
osiguravanje njihove preglednosti i dosljednosti. Tu do
34 3 ‰/5' ( u
jednostavno prikupljanje informacija te jednostavan
pristup i daljnje raspolaganje informacijama. Primjenom
specijaliziranih modula u okviru webGIS aplikacija za
3 ! ("! 31 !i upravljanje intervencijama
(aktivnostima) na prometnoj infrastrukturi.
2
WEBGIS TEHNOLOGIJA KAO
OSNOVA ZA RAZVOJ NOVIH
MODULA U UPRAVLJANJU
CESTOVNOM
INFRASTRUKTUROM
O/5' "! 3
8!1/5'!"!!
3 3 ! !
8"!! 9 "1 "!
!3 "4 8("! 3 3 4 ! "!"! ! "! ! 1
Serversku stranu sustava karakterizira najmodernija
tehnologija otvorenog koda (engl. open source) koja
! ""! 1
"3"!1(3
" ("!
infrastrukturom omo "! kontrolu stanja na cestama, brzo planiranje radova i
!"! ("! "! ! ! 4 ("! ! 3
( 3
! 8"!! 3
1
Zbog visokog s! "! pogodna su za upravljanje cestama na svim razinama od
!("!44"("!
3"! ("! 4"!
jedinica lokalne samouprave.
134
O/5' ( " 31! " " ""! (
"!1 "1 " . "!
!!
"1!0"!tako da se
3 "! !! 1 "
4 8acije u bazu podataka neposredno s
terena. Prikupljene informacije mogu biti slikovne,
!"!1(B3
! "! ! modula satelitskog pozicioniranja (GPS, GLONASS,
GALILEO), omo " " "! 8
podataka koji se mogu prikazivati na kartografskih
podlogama. Tako je 348(3
!1 "! ( " ! 8(
" 9 3 3 evidenciju, pregled i upravljanje intervencijama na
prometnoj infrastrukturi.
Slika 1. Prikaz modula intervencije unutar webGIS-a za
upravljanje prometnom infrastrukturom
3
6&,
APLIKACIJE ZA EVIDENCIJU
INTERVENCIJA U WEBGIS
OK&&
C" 31 ( 3 ( !(
"!"!""!3B
tim fazama naizmjence vlasnik ili upravitelj
8"!! .(0 ! 3
1 .53!0(! 3! 8"!! B ""! 4 ! 1
(3!
'"!8("1:
Korak 1. Zahtjev za intervenciju
(" 31 "! 3! 3 !
intervencijom. Intervenci 4 ! ! 3 ! "1! 4"!"44
3"!!(.""4
! ( "( ("! !! 4
ceste itd.). Za! " 4 "!! "(3 ( 3 "! tablete ili neposredno preko Internet preglednika.
<( 3! " !!" /2'' "3 ! !8 !! ako se zahtjev po"!"!9
4"1!!‰("
"!31"""!
/2'' " ! 3 !( 4!8!8!"!"rstu
informacije.
=D53!(
=3!3!(
3
13
njega se generira radni nalog. Prema dobivenom radnom
3
1 33 !( Ako u
3! 3 !( 4 8!8
3
1 4 8!8! ! 8"!!23""
!33!(3
1
8!8 ! 8!8 4 kao dokaz o obavljenim radovima. Fotografiranje se
4 ! 3 "(lizirane aplikacije za
!!8!!
!
3 " ! 8!8 Ako se
koristi specijalizirana aplikacija, fotografija se
!!" 1! 3 ! 2 ! ! 3 !( 3 "
" 8!8 ,- ,"- radova. A " "! 1 3 8!8
primjerice digitalni fotoaparat, fotografije je potrebno
unijeti u bazu preko webGIS aplikacije.
Slika 2. Korak 2. Odobrenje intervencije
Nakon postavljanja zahtjeva za intervenciju on se
!!" "
" !
infrastrukture te on dobiva informaciju da ima novi
zahtjev za intervenciju. Nakon pregledavanja zahtijeva
vlasnik/upravitelj infrastrukture odobrava odbija
!( "! , 1- Ako je
!(3!3!( "
3
1 C " "1 ako se radi o
! 8"!! 4 ! "
!(""!!."3,'9C-0
! ! "1 3! 3 !( 3
1
Slika 4. Prikaz automatski generiranog radnog naloga
Korak 4. Verifikacija intervencije
23""R!
8"!! #"R! 4
!! !( 3 je vratiti
3 .0 = " !(
! 3 3
1 "
!!"3"133
poslove.
Slika 3. 0
intervencije
135
1!"! "4 terenu.
5
&
C" " 8!1 3 evidencije obavljanja poslova jest unaprijediti poslovni
proces tako da se administrativni dio poslova obavlja
"! 8" 53 ! 3loga
8!1 ! "
jednostavna kako bi se osiguralo da ona budu
" 9 ubrzati rad, tj. skrati vrijeme potrebno za obavljanje
"!!"!1"am
"! ! " ! ( primjerice rada sa e-mailom.
B
""! ! !( 1 " 3 8" ! !
!"! !! 3! prometnoj
infrastrukt
'"!
"! ( 3
31! "4 !
smanjuje potrebu vlasnika/upravitelja infrastrukture za
34 ! " 3 (
situaciju.
Slika 5. Prikaz osnovnog dijagrama toka sustava
intervencija
4
-&,
/,
EVIDENCIJU INTERVENCIJA
Korištenjem aplikacije za evidenciju intervencija na
! 8"!! "!4 3 1!
( "4 ! !
izvedenih radova preko jedi"! ‰/5' "1
=!83
"!1!"3
3 1
B1!"! ! ""! 3 34
kod intervencija koje je potrebno izvršiti u kratkom
B"! ! "1 " ( ! "1 !1 !
"!"("!‰"1
Umjesto opisnih zahtjeva za intervencijom koristi se
automatsk 3! " 4 8!8 C
" ( (" 1
nedostatka do njegovog uklanjanja u izrazito kratkom
5"!!""!!!33
!( !!4 !
odgovornosti za pojedine zadatke ukoliko se pojave
B "1 3 3! 3
!( ! ""! 3! lakše odrediti pri!! 3
! " !
136
3!3
"""
više i "! " (" 8!1 .( ! !8 !! 0 " " ! !
=! ""! " 8( 1 " jednom mjestu t " " !! "!1
svim korisnicima sustava kojima je to dozvoljeno.
?"! 3 3 " !! ! 8( 3
u "! =3 "!!"!1e analiza izvršenih radova u
"! 3! " 3 ! !! "!
‰/5' ! " ""!
"!! 3 "
razvoju novih tehnologija, a primjena tehnologija
! "! 31!3!"
6
LITERATURA
[1] Gillavry, E. Mac. (2000). Cartographic Aspects of
WebGIS Software. Utrecht University. Retrieved from
http://www.webmapper.net/thesis/
[2] J. Andrews, C. (2007). Emerging Technology: AJAX and
GeoJSON.
Directions
Magazine.
Retrieved
from
http://www.directionsmag.com/articles/emerging-technologyajax-and-geojson/122845
[3] Miler, M., Odobasic, D., & Medak, D. (2010). An Efficient
Web-/5' '! " C '( 9("©: &
Case-Study of Urban Planning and Management of the City of
Zagreb , An Efficient Web-GIS Solution based on Open
'( 9("©: & G"- Study of Urban Planning and
Management of the. In R. Staiger (Ed.), FIG Congress (pp.
11–16). Australia.
[4] Zakon o cestama Narodne novine br. 84/11
SET 4 3!! ("! 2
novine br. 25/98, 162/98
137
7.
138
SEDMO HRVATSKO SAVJETOVANJE O ODRŽAVANJU CESTA
ŠIBENIK · HRVATSKA · 20.-22. listopada 2013.
D
D
EXAMPLES FROM
139
140
7.
SEDMO HRVATSKO SAVJETOVANJE O ODRŽAVANJU CESTA
ŠIBENIK · HRVATSKA · 20.-22. listopada 2013.
9"), Maja Halle
*-&,00
RECIKLIRANJA SA UPJENJENIM BITUMENOM SA DODATKOM
CEMENTA
PAVEMENT REHABILITATION USING COLD RECYCLING WITH
FOAMED BITUMEN AND CEMENT
K
: 0
**0
Keywords: pavement rehabilitation, cold recycling, foamed bitumen
SUMMARY
94("!""1
tehnologi , "!- ( "!
1 "!( B 3!
tehnologija, te su prikazani i komentirani rezultati
ispitivanja donjeg nosivog sloja izvedenog recikliranjem
sa upjenjenim bitumenom. Analizirana je dinamika
3
enja radova. Primijenjena tehnologija recikliranja
"
" "1 41"!(
9 " 8 ( (7( , "!- !(" " constant increase in pavement rehabilitation in Croatia.
This paper presents cold recycling technology and
discusses results of testing of recycled subbase executed
with foamed bitumen as stabilising agent. Progress of
work execution is analysed and the applied recycling
technology is compared to the conventional ways of
pavement maintenance and rehabilitation.
9" ) !""( "( + 8 - Institut
5/ ?Zagreb, Hrvatska
141
1
UVOD
9 "!( " ! !"!
materijala "! ! ! cestama,
3 ! 8( 1 "!( ( 3 kolnika. Ove pojave
1 " 1! ! na
kolniku, pukotina svih vrsta, pucanja rubova kolnika,
z
"!3!
5 ! 3 "
starenja materijala i slabljenja 831-1
""! " 1 "!(, takve materijale proglasiti potpuno neupotrebljivim u
1 "!( !4! "1 3 " ! %1
moderne tehnologije recikliranja ko1 "!(
4 "! "! "! " 1 "!( "
3( ( ,
( "!- 3 ! ! !"!
materijala, instalacija postrojenja, itd. Stroga europska
! "" 4 ! "" " "! !
"! ! " (
!1 ! ( 1
konstrukcija. Stoga je 1"!"
"! ! R 4
1 "!( ("! !" !
" """ ""! 4 ! " "!1 B
daljnjem sadr4!"""!"obnova
1"!(3""
tehnologijom recikliranja po hladnom postupku uz
dodatak upjenjenog bitumena i cementa!
4 ("! %: ( ;; - Brza cesta kroz
Karlovac i dionica 014 - /1( 2 !
postupak recikliranja izvodile su usko specijalizirane,
!!"""!"!1
u nas i u inozemstvu, i to tvrtka Reteh d.o.o. na
radovima u Karlovcu i tvrtka SAT d.o.o. na radovima u
/1(
2
-
-
Kako i u pripremi svakog dobrog projekta, tako i pri
!
1
"!(
tehnologijom recikliranja, potrebno je provesti temeljite
"!4"(3""!av i
"!1"!(2!""!"!
1 "!( " "!
obnove
"3!1
konstrukciji te se, na temelju uzoraka materijala iz
"!( 3
! ""tava za izradu donjeg
nosivog sloja tehnologijom recikliranja hladnim
postupkom.
Na obnovi dionice 010: Brza cesta kroz Karlovac, na
>M 3 D "!4
! 3 (Slika 1.) [2], odnosno 14
"!4 ! "!1nom kolniku, a na obnovi
( ;*: /1( FE 3 * "!4 ! [1] (Slika 2). Na
( ;;: 3 ("! 3 =( "1
"8!"3"!
recikliranja je 4 cm, a nevezanog kamenog materijala 12
( ( ;*: /1( "1 asfalta 17,5 cm, a nevezanog kamenog materijala 2,5
cm. 2!"!4!(a
na kojima "!1"!"""!
kolni1 "!( 1 "!(
uzorkovani su sastavni materijali. Na dionici 010 Brza
("! 3 =( 3
" ! ""!
[4], [7](;*/1(3
[1].
6DVWDYNROQLþNHNRQVWUXNFLMH]DSDGQLNROQLN%U]HFHVWHX.DUORYFX
6WDFLRQDåD
Debljina (mm)
0+080 D 0+210 D 0+400 L 0+600 L 0+780 D 1+000 L 1+125 D 1+325 D 1+575 L 1+800 D 2+000 L 2+300 L 2+600 D
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
Nosivi slojevi od
nevezanog
PHKDQLþNL]ELMHQRJ
kamenog materijala
Asfaltni slojevi
Slika 1. (0 ,),?
*
0 /0
Q-R
142
Slika 2. %
()Q3R
3
"1 ( ;*: /1( [1], u odnosu na ukupnu
masu 33
LABORATORIJSKA OBRADA
UZORAKA I PRIPREMANJE
RECEPTURA
Laboratorijskim ispitivanjima granulometrije glodanih
materijala ustanovljeno je da njihovi granulometrijski
""! "! 1 "
1 3 ! 3
!
recikliranja po hladnom postupku [3] ! 1 nedostaje sitne frakcije kamenog materijala 0-2 mm
(Slika
3.).
Stoga
je
izvedena
korekcija
granulometrijskog sastava dodavanjem frakcije 0/4
kameno ! "1 dionice 010 Brze ceste
kroz Karlovac, u iznosu od 11,5% [4], odnosno 15%, u
2 ( !" ""! 3
"
projekti sastav " " potrebni udjeli pojedinih sastavnih materijala (vode,
cementa i upjenjenog bitumena). Za recepture na oba
! " " 3 1 [3],
primi " ,- ("!
!
vrijednosti penetracije 70/100 i cementi klase 42,5. U
tablici 1. prikazani su udjeli komponenata u recikliranim
projektima sastava za svaku
dionicu.
*UDILþNLSULND]JUDQXORPHWULMVNRJVDVWDYDX]RUDNDJORGDQHNROQLþNHNRQVWUXNFLMH
90,0
80,0
70,0
60,0
50,0
40,0
30,0
20,0
45
31,5
22,4
16
11,2
8
4
2
0,71
0,0
0,09
10,0
0,25
PROLAZ KROZ SITO [ %(m/m) ]
100,0
Otvor sita, d 0,45 (mm)
Slika 3. 3 ! 3! "
! 3 ! 1 1"! B ! "
pripremljeni su uzorci sukladno Marshall-ovom
postupku i to jedan set uzoraka za ispitivanje indirektne
1 1"! " 3( .! ª0,225
+03"!!11"!
3" 3( .! ª0,100 MPa)[5].
Rezultati ispitivanj ! 1 1"! (ITS)
prikazani su u tablicama 2. i 3.
143
Tablica 1. Udjeli komponenata u recikliranim
,),,)-*/()
odnosno omjera udjela asfalt/tampon, do kojih je!
! /1(, dolazilo uslijed lokalnih
( ! 1 2 !
mjestima uzorkovane su reci "
!
"! " "! [5]
!!11"!
4
Tablica 2. Rezultati ITS investitorske kontrole na dionici
010: Brza cesta kroz Karlovac
ITS (suha)
ITS (mokra)
OZNAKA
Datum
UZORKA
uzorkovanja
MPa
MPa
Br. 1
13-2187
24.4.2013.
2+616; D (P 128)
0,344
0,326
Br. 2
13-2188
24.4.2013.
2+535; D (P 124)
0,344
0,326
Br. 3
13-2190
25.4.2013.
1+852; D (P 090)
0,329
0,182
Br. 4
13-2234
29.4.2013.
1+242; D (P 61)
0,365
0,359
Br. 5
13-2273
2.5.2013.
0+146; D (P 8)
0,515
0,391
Br. 6
13-2925
5.6.2013.
0+732; L (P 32)
0,448
0,337
Br. 7
13-2929
5.6.2013.
0+792; L (P 35)
0,349
0,314
Br. 8
13-2962
7.6.2013.
1+313; L (P 61 D)
0,352
0,311
Br. 9
13-2963
7.6.2013.
1+313; L (P 61 L)
0,385
0,300
Br. 10
13-3142
11.6.2013.
2+811; L (P 133)
0,193*
0,120*
Br. 11
13-3144
11.6.2013.
2+932; L (P 139)
0,351
0,299
Br. 12
13-3174
13-3181
13.6.2013.
13.6.2013.
2+832; L (P 134)
2+811; L (P 133)
0,452
0,362
0,455
0,303
Srednja vrijednost (MPa):
0,383
0,325
Projekt sastava (MPa):
0,309
0,296
Dozvoljeno (prema TU) (MPa):
0,225
0,100
Br. 13
Tablica 3. Rezultati ITS investitorske kontrole na dionici
,)-
ITS (suha)
ITS (mokra)
OZNAKA
Datum
UZORKA
uzorkovanja
MPa
MPa
Br. 1
GR.1
13.6.2013
5+920; L
0,365
0,382
Br. 2
GR.2
13.6.2013
6+070; D
0,476
0,416
Br. 3
GR.3
19.6.2013
5+640; D
0,348
0,278
Br. 4
GR.4
20.6.2013
5+060; D
0,432
0,377
Br. 5
GR.5
21.6.2013
4+320; L
0,329
0,256
Br. 6
GR.6
26.6.2013
3+600; D
0,422
0,363
Br. 7
GR.7
26.6.2013
3+380; D
0,446
0,365
Br. 8
GR.8
27.6.2013
3+280; D
0,289
0,261
Br. 9
GR.9
27.6.2013
3+060; D
0,389
0,346
Br. 10
GR.10
27.6.2013
2+500; D
0,594
0,461
Br. 11
GR.11
27.6.2013
3+060; D
0,354
0,304
Br. 12
GR.12
Br. 13
GR.13
1.7.2013
3.7.2013
1+520; L
0+620; D
0,390
0,405
0,307
0,347
Srednja vrijednost (MPa):
0,403
0,343
Projekt sastava (MPa):
0,533
0,357
Dozvoljeno (prema TU) (MPa):
0,225
0,100
Propisane recepture pokazale su se fleksibilne i u
"1 ""! !
144
PRIPREMA KOLNIKA ZA
IZVEDBU HLADNE
,&
BITUMENOM
2!=(/1(("
je izveden kao donji nosivi ""
"8!"."03!
! ! =( "( !
"! 3 3 ! " ! 3
manje visinske korekcije rubova kolnika zbog uklapanja
u "!"!!nskih pasica, a kako bi
se osiguralo nesmetano otjecanje oborinske vode sa
/1(!3!3otprilike
dva nova sloja asfalta. Prije postupka recikliranja sloja,
! 4 "! pripremne radove.
B "1 3 ("! 3 =( m
radovima 33G"!=(
su glodanje u ukupnoj debljini 16 cm (4 cm
za frakciju 0/4+12 cm za dva nova asfaltna sloja), odvoz
i deponiranje glodanog materijala, a zatim navoz,
razastiranje i predzbijanje frakcije kamenog agregata
0/4 mm (na visinu -> ( "! nivelete).
N1"!((e 014: /1(, u
" 3
i je izvodila
tvrtka Strabag d.o.o., provedeno je predglodanje,
1 "!( (sa svrhom usitnjavanja) u
ukupnoj debljini od 20 cm (puna debljina asfaltnih
slojeva). Obzirom da je ! uklanjanje betonskih pasica iz rubova kolnika i njihov
nadomjestak
slojem
dobivenim
recikliranjem,
predglodani materijal je razastrt, planiran i zajedno sa
8(;R*31debljinu
od 20 cm2!1!!"!"!
sav predglodani materijal, uz minimalan odvoz i
5
PRIPREMA KOLNIKA ZA
IZVEDBU HLADNE
,&
BITUMENOM
2 ! 3
(4 ! !
adekvatne mehanizacije " 3e u
kompoziciju za recikliranje. Mehanizacija se na dionici
010: Brza cesta kroz Karlovac (tvrtka Reteh d.o.o.)
sastojala od cisterne s bitumenom, specijalne cisterne za
pripremu i doziranje vodo-cementne suspenzije
(Wirtgen WM 1000) i reciklera (Wirtgen WR 2500 S),
valjka 20 t, valjka 7-10 t, grejdera za profiliranje,
("!3(4"vodom
(Slika 4, Slika 5.).). Tvrtka SAT d.o.o. radove na
(4 /1( 3 je kompozicijom koja se
sastojala od cisterne s bitumenom, cisterne s vodom i
reciklera (Wirtgen WR 2500 S), valjka 14 t, valjka 11,5
!11@!38("!3
(4" Cement se
/1acu dozirao razastiranjem na prethodno
pripremljenu podlogu specijalnim 3"!1 .+&2
TGA), volumen 13 m³ (Slika 6.). Probna dionica na D1
/1(31 !
3 " (! 3"!1 (umjerena do jaka
bura!). " " !
!(!!"3"!!
! ( 3 ! 1"! 1 3
+
!33
za rad na D1 kroz Karlovac, dakle u gradskim uvjetima,
primjeni cementa suspendiranog u vodi ipak treba dati
prednost. " (! 3"!1 """!3!"!"1
.04 " mogao eliminirati dodavanjem suhog cementa.
Slika 6. &
Na slici 7. prikazana je shema rada reciklera. Tijekom
prolaska kompozicije po prethodno pripremljenoj
podlozi "! se 1 "!( ili
istovremeno usitnjava sa kamenom frakcijom,
vodom, cementom i upjenjenim bitumenom ili se
predglodani slojevi aju sa kamenom frakcijom,
vodom, cementom i upjenjenim bitumenom .
Slika 7. Shema rada reciklera [3]
Slika 4. Kompozicija za recikliranje na dionici u
Karlovcu
Slika 5. Sloj neposredno nakon recikliranja i tijekom
primarnog zbijanja na dionici u Karlovcu Slika 5.
Cement ! "1 !
1"!!
" " 3 . Glavnu ulogu
3 ! Bitumen je u
"! ""!
" 1 "! ""! volumena vode za otprilike 1500 puta pri prelasku iz
! "! !"8" ! plinovito pri kontaktu sa bitumenom temperature od 160
do A; «G .' A0 [3]. Formiranje tankog filma
! 1"
"
osigurava njezinu homogenost. Primjena bitumenskih
3 ! 1! "!1"! 1
konstrukcije, odnosno !"! "!
! " 4 ! " " "!3 1 3
Preporuka je da se ne 3 5% (m/m)
cementa [3], odnosno maksimalno 1,0 % [5].
145
Tablica 4. Rezultati stupnja zbijenosti investitorske
kontrole na dionici 010: Brza cesta u Karlovcu
Slika 8. Shema upjenjivanja bitumena [3]
Odmah nakon recikliranja, mješavina sa mehanizacijom
33
"" 18
grejderom i finalno zbijanje sloja do minimalno
propisanih 98% zbijenosti [5] (Slika 9.).
Redni
broj
uzorka
6WDFLRQDåD
Prostorna
masa suhog
uzorka
Prostorna
masa sa
epruvete
Stupanj
zbijenosti
(%)
1
6+070
2,124
1,963
108,2
2
6+010
2,090
1,963
106,5
3
5+440
2,344
2,024
115,8
4
5+140
2,292
2,024
113,2
5
4+980
2,259
2,103
107,4
6
4+780
2,211
2,103
105,1
7
3+700
2,259
2,103
107,4
8
3+980
2,242
2,110
106,3
9
3+420
2,138
2,151
99,4
10
3+260
2,137
2,134
100,2
101,3
11
3+170
2,078
2,051
12
1+985
2,111
2,150
98,2
13
0+900
2,403
2,207
108,9
14
1+500
2,222
2,200
101,0
15
1+940
2,220
2,051
108,3
16
2+340
2,176
2,150
101,2
17
2+860
2,161
2,150
100,5
18
3+020
2,341
2,150
108,9
SREDNJA VRIJEDNOST STUPNJA ZBIJENOSTI
105,4
Tablica 5. Rezultati stupnja zbijenosti investitorske
kontrole na dionici ,)-
Redni
broj
uzorka
Slika 9. Finalno profiliranje i zbijanje sloja
'! 3"! " "!
" "! " volumometrijskih metoda i prostorne mase postignute
na laboratorijski pripremljenim uzorcima Proctor-ovim
postupkom. Gotovo redovito " " prostorne mase u odnosu na laboratorijske epruvete, te
su se zbijenosti kretale od 106% do 120,5% sa srednjom
vrijednosti od 114,4% na dionici 010: brza cesta kroz
Karlovac (Tablica 4), odnosno od 98,2% do 115,8% sa
srednjom vrijednosti od 105,4% na dionici 01*:/1(
(Tablica 5).
6WDFLRQDåD
Prostorna
masa suhog
uzorka
Prostorna
masa sa
epruvete
Stupanj
zbijenosti
(%)
1
2+434; D
2,270
2,069
109,7
2
2+616; D
2,336
2,069
112,9
3
1+695; D
2,452
2,069
118,5
4
2+013; D
2,383
2,069
115,2
5
1+461; D
2,350
2,069
113,6
6
1+123; D
2,394
2,069
115,7
7
0+640; D
2,343
2,069
113,3
8
0+740; D
2,222
2,069
107,4
9
1+273, L
2,225
2,035
109,3
10
1+013; L
2,410
2,035
118,4
11
0+772; L
2,391
2,035
117,5
12
0+692; L
2,452
2,035
120,5
13
2+208; L
2,404
2,035
118,1
14
1+967; L
2,157
2,035
106,0
15
1+668; L
2,362
2,035
116,1
16
1+528; L
2,422
2,035
119,0
17
2+426; L
2,483
2,035
116,2
18
2+791; L
2,543
2,035
112,6
SREDNJA VRIJEDNOST STUPNJA ZBIJENOSTI
114,4
B
" zahtijeva vrlo malo njegovanja. Prema
91 ! [5] " " 4 pustiti promet
"!>*"!!"!
! 3! !" 3 1
od 0,75 l/m2.
Na probnoj ( ! /1( završetku ugradnje sloja, nanesena je bitumenska
emulzija te je dionica do kraja dana zatvorena i za
! 5 !
!"
raznošenja znatnijeg dijela emulzije zajedno sa
" " ( ! vozila. '! 1 4! " "
4>-D3 32"
146
ili dan prije na površinu s koje je prethodno uklonjen
sav nevezani materijal nanesena je bitumenska emulzija
za ostvarivanje povezanosti sa asfaltnim slojevima.
Na 1površini recikliranog sloja (bez
nevezanih zrna materijala) mjerena je ravnost i to, u
"3
1!, ,‰rofiler“,
te laserskim profilometrom montiranim na vozilo u
sklopu investitorske kontrole. Uslijed velikih razlika u
vrijednostima izmjerenim ovim dvama metodama, na
! /1( je provedeno paralelno ispitivanje
pokusne dionice, 4 F;; ', ! ,‰
profiler- 3
1 "!!" !, te
laserskim profilometrom, sve u istom vanjskom
kolotragu. Dok je "1"!mjerenja ravnosti
3
,‰ 8era“ odstupala za 5%,
"1 "! jem laserskim
profilografom FD-72% od tih vrijednosti
(Tablica 6.). 9 ! "
"! "8! " 4 "! 3!!
B!1 ! 3
1 "1
"! "" 8ometra na
( " ! ""! " 31! ,‰ 8- 3
podatke o ravnosti izvedenog recikliranog sloja.
Tablica 6. Usporedni rezultati mjerenja ravnosti na
dionici ,)-
m2/dan, s maksimumom od 4.497 m2 u jednom danu.
5""! " ! 3 3( 3
3
(4(!!
31 3
C "
treba uzeti u obzir i vrijeme potrebno za aktivnosti
pripreme za recikliranje – glodanje i odvoz viška
recikliranog
materijala
(Karlovac),
odnosno
predglodanje i profiliranje predglodanog materijala
./1(0
7
&*/
*-
KONSTRUKCIJE HLADNOM
,&&
/
ASPEKTA DINAMIKE
-1-
C3 ! ! ""! 1
k"!( 1"! ! dionice bilo potrebno provesti obnovu donjih nosivih
"1"!(
Obnova se mogla provesti primjenom "1ih rješenja
uklanjanjem svih slojeva do posteljice i ugradnjom
novog cementom stabiliziranog i/ili nevezanog nosivog
sloja te dva nova sloja asfalta ili recikliranjem
"! slojeva i ugradnjom dva nova asfaltna sloja.
Dok je kod obnove dionice 010 u Karlovcu u sklopu
pripremnih radova bilo potrebno glodanjem ukloniti i
deponirati asfaltne slojeve u debljini 16 cm, kod obnove
/1( 3 "(81"! ! .
betonskih pasica iz rubnih dijelova kolnika, lokalnih
( ! 1 0 "!"!
glodanog materijala bila gotovo 100%!
6
-1
RADOVA
2!/1(3*DFE* 2
3 ; 3 1 33 "1 3
3" *DFE
m2/dan, s maksimumom od 5.480 m2 u jednom danu.
Na gradilištu u Karlovcu izvedeno je ukupno 35.199 m2
3 ; 3 1 33 "1 3
3" DE>;
="1 1 "( " 3
glodanje, utovar i odvoz ukupnog asfaltnog dijela
kolnika, kao i njegovo zbrinjavanje. Slijedilo bi
! 3
novog sloja (sloja cementne stabilizacije i/ili
tamponskog), dok bi posteljicu trebalo urediti
.8! 3! " "!"!0
Uslijedila bi ugradnja novog donjeg nosivog sloja. U
"1 (! "!3( 1 (!! "1 !" 3 !balo
4!3"!""!"!
(!! " ! "!!
3
(4 !
Osim toga, cementnu stabilizaciju potrebno je njegovati
7 dana [6], prije polaganja naredno " ! prolongiralo radove na izradi nosivog sloja asfalta.
= "!( % /1( " (3"!
147
,"1- ""! +
! ,"1- ""! 3! 33nje nivelete od
D; ( ! ! ( (
odnosno na onom dijelu gdje cesta prolazi naseljenim
"!./1(03C!1
"!"!
B"1ojave lokalnih odstupanja svojstava sloja od
3! 3 ! ! " ( "! 4
(! 3 1 ! ponovljenom prolazu reciklera. B "1 nekvalitetno
izvedenih radova na donjem nosivom sloju od cementne
"!3( R ! " zadovoljio uvjete kvalitete bilo bi potrebno ukloniti,
deponirati i zamijeniti novim, ! 3! 4, i uzrokuje dulje zastoje u planiranoj dinamici
3
2 3 8(" 3
,"1- 1 " hladno recikliranje upjenjenim bitumenom i stave li se
"! "! 1! "1
3! 4 ""
uklanjanja, transporta, deponiranja i dopreme novih
"1 "!(9
1 " " "!3
(! !4 ! " pr3
"8!"
8
&
B !1 "" !1 "4 3( 3
recikliranje (recikler, cisterna za vodo-cementnu
""3
3"!1
(!0
"8"!( 3 " operacija ( , "!- ( tehnologijom upjenjenim bitumenom predstavlja niz
"!"!13
34!(
+"! """!"! ! uz minimalan dodatak novih materijala (Tablica 1.)
" "! "1
1 1 "!( 2
3
.DE>; - 4.365 m2/danu) i
1(!3m sloju vrlo brzo nakon ugradnje4"!3
" "! !( " !
uvijek rekonstruiraju pod prometom.
148
Recepture pripremljene na temelju prosje1
vrijednosti
dobivenih
uzorkovanjem
1
"!( ! ! azale su se
"1 " ""!
materijala i znatnije varirali, dok se ponovno
recikliranje prethodno recikliranog sloja pokazalo kao
vrlo jednostavan i brz 1 "( !!
izvedenih radova, koji se, bez obzira na uzrok, redovito
pojavljuju neovisno o tome kojom tehnologijom se
radovi izvodili.
Nepovoljni vremenski uvjeti (umjeren do jak vjetar)
nisu predstavljali prepreku pri otvorenom razastiranju
(!3"!!
oborine.
9
LITERATURA
[1] 91-!!3
(4"
primjenom cementa i upjenjenog bitumena pri izvedbi
:%4("!%(*:/1(9&
[2] 53!!"!1"!(
"! (4 ! %4
cesta D1, dionica brza cesta kroz Karlovac, od km 0+000 do
D‘;;; 1!: G"! =( 3: !(
d.o.o., Zagreb, 2012.
[3] ,O!((7(-O!/ >;;*
[4] 53!' ;FR>;>3(!3(!
! "!3 ! 3 1
konstrukcije namijenjen za izradu donjeg nosivog sloja nove
1"!(!%4("!%(
"4 " !("! "4 " ( =
Tomislava, od km 0+000 do km 2+700 i od raskri4 "
ulicom Kralja Tomislava "4 " !("! >‘M;; ;‘;;; 1!: G"! =( izradio
Ramtech d.o.o., Zagreb, 2012.
[5] 91 ! 3 3 " " ! ( "! 1!:
Hrvatske ceste d.o.o., izradio: Ramtech d.o.o., Zagreb 2011.
[6] C !1 ! 3 ("! 1!:
Hrvatske ceste d.o.o., izradio: 5"!!! "!
Hrvatske, Zagreb 2001.
[7] 53!' ;MR>;D3(!3(!
! "!3 ! 3 1
konstrukcije namijenjen za izradu donjeg nosivog sloja nove
1 "!( ! %4 ("! % (
3("!3=(;‘@F;>‘;E;5"!1
kolnik, smjer most Kupa – &!("! 1!: G"!
Karlovac d.d., izradio: Ramtech d.o.o., 2013.
7.
SEDMO HRVATSKO SAVJETOVANJE O ODRŽAVANJU CESTA
ŠIBENIK · HRVATSKA · 20.-22. listopada 2013.
+
--&,*-
-,??@,*&– BEARING CAPACITY TESTING DURRING RECONSTRUCTION OF
STATE ROAD D44, SECTION BUZET - K
: Nosivost, modul stišljivosti, B
Keywords: Bearing capacity, Compression modulus, Dynamic E modulus
SUMMARY
+"!"!41 2
U.B1. 046 jedan je od kriterija za nosivosti prilikom
! 3
3 3 1 3 "
sloja kolnika. U ovom radu prikazani su rezultati
"!"!13"
"411V
NO% 9! !( 3 1! /
Krk d.d. i Hrvatske ceste d.o.o. provela ova ispitivanja u
velja1 >;D ! 4 ("!
D 44 dionica Buzet – 1 9 3!! "! " -dionice slabe nosivosti i
! 1 3 ! !1 ""!
dimenzioniranjem te je projektom usvojena nova
! "! 3 "!"! 13""
Compression modulus measured by a plate load test
according to HRN U.B1. 046 is one of the bearing
capacity criteria for reconstruction or new build
pavement desing, and also a criteria for construction and
handover of mechanical sub-base. This paper presents
test results of compression modulus obtained by plate
load test and dynamic E modulus obtained by FWD
device. Ramtech company conducted these tests for
clients GP Krk and Hrvatske ceste in January 2013
during reconstruction of state road D 44, section Buzet –
1"!!"!"!""-sections of poor
bearing capacity were determined along with quantity of
material to be replaced as an addition to the designed
quantities, pavement structural analisys was conducted
and new minimal acceptable compression modulus
value is adopted.
+- Ramtech d.o.o. Sachsova 6/VIII, Zagreb, Hrvatska, mzekusic@ramtech.hr
149
!4("!%**(3! –
1 AA 3 1 "!(
""83:
a)
"! "8! "
glodanjem i deponiranjem
b) dodavanje kamenog materijala 0-D> "1
( "! 1 3
nosivi sloj (MNS), profiliranje i zbijanje do
"!"!;;+2R2,
c) proizvodnja in-plant postupkom hladno
( "8!
stabiliziranog upjenjenim bitumenom (HRM) i
ugradnja u nosivi sloj debljine 15 cm
d) ugradnja asfalta AC 16 base 50/70 u nosivi sloj
debljine 5 cm
e) ugradnja asfalta BBTM 11B 45/80-65 u
"D(
!
@;*K;E3!
"A>2!>;!"
""!"!!C3"u
" "! "
" " 1 "!( !4 3"
"!3!
"!"! ;; +2R2 ! !
"!4 ! ! ti zamjenu materijala
"! +2'- ! 31
!3
2
PROGRAM ISPITIVANJA
U danim okolnostima bilo je potrebno provesti program
"! 1 3!! " " !1 ! "! " ""! ! volumene MNS-a koji ne zadovoljava projektom zadani
"!"!;;+2R2. Da bi se to moglo bilo
je potrebno ispitati:
a) "!"!+2'-a (tablica 1.),
b) ""! ""! ! "! +NS-a
(tablica 2.),
c) debljine asfalta i MNS-a (tablice 3. i 2.),
d) 8"NO%
!!"!31:
e)
f)
2.1
1 V "!( +2'-a i
(slika 4.)
3
1
konstrukcije.
Mjerenje modula stišljivosti
+ "!"! "! +2'-a
4 " *;; !
( 3 3"(
150
"! "8! 3 1 "8!
1 C! +2' 32!
3 3 "!"!41 2B;*F
Tablica 1. Rezultati mjerenja modula stišljivosti
>;-a
5
# (
(km+m)
0+460
1+630
2+037
2+580
3+020
3+370
3+627
4+141
4+762
Modul
%
"#%
(MN/m 2 )
0
0
65
83
0
64
20
59
37
Modul
%
"#%
(MN/m 2 )
73
0
37
59
35
49
105
78
5
# (
(km+m)
5+268
5+800
6+126
6+767
7+138
7+525
7+860
8+241
Prosjek
Minimum
44,9
Maksimum
105,0
Standardna devijacija
32,6
0,0
120
2
UVOD
#'%
"#%
H2
1
100
80
60
40
Ms
M s min
20
0
0+
2+000
4+000
6+000
8+000
5
# ( ;42C2<
Slika 1. %
>;-a
C3 " "! "!"! 4
p1"1!!"
!!"8!"+2'-a, a
3 3
"! 31 31 " ! "! 8" " !1 ! esta,
+2'-a koji ne zadovoljavaju
!3!3"!"!
Tablica 2. Rezultati ispitivanja sastava i svojstava
!"!+2'-a
35
Svojstvo
Metoda
ispitivanja
B1"!(
od 0,02 mm
HRN
U.B1.018
Stupanj
neravnomjernosti
HRN
C!4"!
U.B1.038
+""!
HRN
u suhom stanju
U.B1.038
Kalifornijski indeks
HRN
nosivosti
U.B1.042
Debljina sloja (cm)
2.2
-
Rezultati ispitivanja
Debljina asfalta (cm)
30
Uvjeti
kvalitete
OTU 2001
25
km
2+900
km
5+500
km
6+960
d
3,15
1,53
15 - 50
68
354
31
nema
4,9
4,4
4,8
5
nema
2,200
2,258
2,167
0
t80%
95,7
86,2
86,6
18
13
17
20
15
10
DEBLJINA
ASFALTA (cm)
0
':4%
6Q3 2
! dyn posteljice i MNS-a
U tu svrhu primijenjeno je mjerenje defleksija FWD
.V N O! %8(!!0
Defleksije su izmjerene na svakih 100 m1 u oba
prometna pravca, tj. na svakih 50 m1 34 " ."
2.). Rezultati ovih mjerenja zajedno sa rezultatima
mjerenja debljina MNS-"8!"4"
3(3311V+2'-a i
"!( 3 1
konstrukcije.
Slika 2. >%
YZ(
2000
4000
6000
5
# ( (km+m)
8000
Slika 3. %0
asfaltnog dijela kolnika
2.3
! '
2
4#$2#' posteljice i MNS-a
Temeljem izmjerenih debljina asfaltnog dijela kolnika i
MNS-a i defleksija proveden je iterativnom povratnom
! 31 1 V "!( MNS-a.
Tablica 3. Rezultati mjerenja debljina asfaltnog dijela
kolnika
5
# (
Debljina
5
# (
Debljina
(km+m)
0+100
0+300
0+600
0+800
1+100
1+350
1+600
1+850
2+100
2+350
2+600
2+850
2+900
3+100
3+350
3+600
3+850
4+100
4+350
4+600
(cm)
19,5
10,5
16
18,5
13
16,5
19
18,5
18
16,5
16
18,5
24
16,5
15,5
13,5
24
14
20
22
(km+m)
4+850
5+100
5+350
5+500
5+600
5+900
6+100
6+300
6+400
6+800
6+960
7+000
7+200
7+300
7+600
7+950
8+250
8+450
8+650
(cm)
20
18
6
18
22,5
14,5
16
16,5
10,5
29
11
10
8
11
11
12
14
11
9
Prosjek
Minimum
15,8
Maksimum
29,0
Standardna devijacija
4,9
6,0
151
2.4
Provjera dimenzioniranjem
C3 31! 1 V "!
posteljice i MNS-a i ostale poznate ulazne parametre
3 3 1
konstrukcije [4]. Dimenzioniranje je provedeno
! !" &%" .Pavement
Analisys Design Software) B3 ( 3 1
" !( * 3!! 1 ! 3 ! " A> 2 projektnom periodu (tablica 5.).
Tablica 4. konstrukcije
Sloj u
kolniku
Asfalt
HRM
MNS
Posteljica
E modul
(MPa)
4000
5000
220
357
Debljina
(cm)
8
15
50
-
Poissonov
koeficijent
0,35
0,25
0,35
0,35
Tablica 5. &
konstrukcije
2.5
Sloj u kolniku
Dopušteni broj prolaza
82 kN osovine u
projektnom periodu
Asfalt
HRM
2.107
1.107
! 4#
! 22 531 1 ! 3 "
! 3!! "!"! 1V modula uz dubinu zamjene od 30 cm.
3
USPOREDBA I DISKUSIJA
REZULTATA MJERENJA
Rezultati ispitivanja sastava i svojstava materijala MNS331"!!1"!(
u dva od tri ispitana uzorka, a sukladno tome i
31 " "! G-a u vodom
3" "! " "! G-a pri
! 4"! 3 "! G-a
3 31 " ""! materijala pri 4"! ! "! "1 predmetnoj dionici tijekom zimskog perioda.
%1 V +2'- >>; + ! 3 1 "!( 3
!!43 ! " 82 kN. Sva mjerna "! 1 V MNS-a manji od 220 MPa ne zadovoljavaju uvjete
nosivosti.
+ "!1"! "!( +2'- 31! 3
8" " " " "!"! SET
1V34D*!
o"!"!
53 ! "!"! 100 MN/m2 3! ! B3 31(1V+2'-a od 220
MPa zadovoljio u postupku dimenzioniranja, jasno je da
3 "!"! bio i 60 MN/m2 2 ( "! "
" ! ! 3!! 8"3!!
B"
3!!
3 1 "!kcije sa
projektiranim vrijednostima (tablica 7.) vidljivo je da je
! "!( "!
predimenzionirana.
Tablica 7. Usporedba rezultata provedenog
dimenzioniranja sa projektiranim vrijednostima
Tablica 6. Numerirani opis tablice
Zamjena materijala temeljem rezultata mjerenja
(m 3 )
2#' %
"#%
4(#2)##2
17.640
152
Defleksija FWD
3 2
3.099
Slojevi
kolnika
Broj prolaza ekvivalentne osovine od
82 kN tijekom projektnog perioda
Nova
1
projektom
konstrukcija
7
Asfalt
> 2 x 10
HRM
1 x 107
> 2 x 107
MNS
Razlika
> 1,9 x 10
9,04 x 10
5
0,9 x 107
1,9x107
7
Slika 4. Prikaz rezulta
B
posteljice i MNS-a
153
4
&
53 31 " 31!
":
a)
na svim mjernim mjestima 1 V
modul MNS- >>; + ! 3!
zamjenu MNS- D; ( 1 tu debljinu i materijal koji se prema projektu dodaje
radi postizanja geometrijskih elemenata trase,
b) "! 3 3 " uklanjanja materijala MNS-a podloga (nivo
"!(0 ! 3! "!"! DE
MN/m2, a potom ugraditi zamjenski materijal
MNS-a,
c)
na predmetnoj dionici smanjiti zahtjev za modul
"!"! +2'-a sa 100 na 60 MN/m2, a na
( ! !
rezultata mjerenja defleksija i zadanog prometnog
!
d) "!33!!"
3
"! ! " "!
334
e)
5
3 1 "!( !
temeljem mjerenja defleksija FWD ili nekog
"1
LITERATURA
STC!1!3("!. !"("!
Hrvatske autoceste 2001.)
S>T 2 B ;*F + "!"! 4
1
SDT + 53! 5-2013-112 Dodatnim ispitivanjima
! 53 4 4 ("! % **
dionica Buzet – 1.!(1>;D0
S*T 2!53!;;;-13, (Nievelt Ingenieur GmBH ,
1>;D0
SET ( 8› !-, Stahlbeton und SpannbetonbauBetonfahrbahnen, Dr. Ing. Eisenmann 1979, Verlag von
Wilhelm Ernst&Sohn
154
7.
SEDMO HRVATSKO SAVJETOVANJE O ODRŽAVANJU CESTA
ŠIBENIK · HRVATSKA · 20.-22. listopada 2013.
Krunoslav Mavar, '!1, %=3
/+-&-
PRIJELAZNIH NAPRAVA
EXAMPLES OF BRIDGE DAMAGE DUE TO FAILURE OF EXPANSION
JOINTS
K
: /**
/*/
**
trajnost konstrukcija
Keywords: bridges and overpasses, expansion joints, maintenance, condition assessment and investigations,
repair works, durability of structures
SUMMARY
Prijelazne naprave su elementi koji se svrstavaju u
"!333!4
31 !"! ! "!( "!
? 1 ""! 3
naprava na mostovima je vodonepropusnost.
(
" " 3
" !( 33! !! na el! 1 " "!( potkonstrukcije, te drugih elemenata opreme mostova.
Tako stanje brtvljenja prijelaznih naprava direktno
!1"!4! 44
! "! B ! 3
primjeri iz prakse u Republici Hrvatskoj na mostovima i
4( "( " 3 4 ""!
Expansion joints are elements that are classified as
bridge equipment. Expansion joints are highly
significant for the durability of bridge structure
elements. The watertightness is one of key properties of
expansions joints that are used on bridges. The seepage
of rainwater containing deicing salt is highly
detrimental to the deck slab and substructure loadbearing elements, and to other parts of bridge
equipment. Thus the level of watertightness of
expansion joints directly influences the condition and
service life of bearings, support beams, abutments, wing
walls, and piers. Practical examples of Croatian bridges
and overpasses where repair works have already been
completed, or where remedial activities will soon be
undertaken in the scope of periodic maintenance
programs, are presented in the paper.
"(="+
`5"!!!5/ !""
'!1
`OG=1("!*( !"""!(‰(-most.hr; Davorin
=3
`+"!!C !"8"!!
155
1
UVOD
Prijelazne naprave na mostovima spadaju u elemente
"! 31 !1 ""!
odvijanja prometa, ali isto tako i na osiguranje bitnih
3! : 1 !"! stabilnosti konstrukcije, odnosno na njihovo osiguranje i
1 !"!(
!3"!"1
primjenjivo i kod drugih konstrukcije, su da one moraju
osigurati homogeni i kontinuirani spoj prometnih
3 "! 1 "!( samom most.11"!30!
osigurati vodonepropusnost na mjestu tog spoja. Dakle,
na mjestu prekida konstrukcije potrebno je osigurati
slobodne pomake koji nastaju uslijed rada konstrukcije
" 1 "! ""ne
elemente
nosive
rasponske
konstrukcije
(od
temperaturnog rada elemenata nosive konstrukcije, od
skupljanja i puzanja betona, zaokreta i pomaka
3 ! ! 02!"!"!4"!
i brtvlj ! " !!
procurijevanja u potkonstrukciju mosta. Vode s kolnika
" " . ! "0 ! 31 1"! ! ! 1 " C " "! 3
4 4 !
stupova.
9 ""! "(
armiranobetonskih mostova imali smo priliku uvjeriti se
3!
armiranobetonskih elemenata nosive konstrukcije i
potkonstrukcije mostova. Na ovakvim mjestima se
! ! !3
kloridna korozija armature, sa posljedicom odlamanja
3!! " ! " 3 "
napredovanja ovih procesa. Ovakva mjesta su redovito
""!!3(!
armiranom betonu (prema DIN 1076, smjernice RIEBW-BN >;;M0: "! ! ! 5# V kod kojih je potrebno planirati ili hitno poduzeti
! ! a tome, ova
3 " "( 31
" !"! " 4! konstrukcije.
! " "!! 4 neispravnost prijelaznih naprava uzrokuje potrebu za
43!"( ""4!1
3! ! 4 ( !
usporedivo s defektima drugih elemenata konstrukcije
ili dijelova opreme mostova.
B " "!1 1 ! 3 "1 31 ! "!kcije ab
mostova uzrokovani gubitkom svojstva brtvljenja
3 5"! ! ! 3 "!
156
primjerima i neki sanacijski zahvati te primjeri ugradnje
3 ! !! problem vodonepropusnosti.
2
2.1
P
/+
KONSTRUKCIJE MOSTOVA
USLIJED NEISPRAVNOSTI
PRIJELAZNIH NAPRAVA
-
'4"
- '( " 5% W
(Hrvatske ceste)
= ! '1 % kontinuirane gredne konstrukcije na stupovima, sa
!(" na mjestu oslanjanja na
" "! 9 "!(
3 " " 3 8(:1"
(
! ! 3 8( !3"!1
"latacijske naprave. (Slika 1.).
Slika 1. % * D1
9 (
" 1"! " solima
3"!(3"!4
naglavne grede te cijelog visokog i vitkog srednjeg
"!C!(1!"!"!
" ""!! !1 C"! "! " ! !"!3!
Slika 2. / središnju dilataciju na naglavnoj gredi središnjeg stupa
Slika 4. 9 0 0
= V
/
*
2.2
'"#( 5
"orovima autoceste A3, Bregana – Zagreb – Lipovac (HAC)
' 4( 1 !("! &-3 koji su
"
@AE. ""="4
112".5/1
=! 2"0 " " 1 uklonjena kompletna rasponska konstrukcija (4 x 5
1"! "1 ! '&2 ME0 " "! upornjaci sanirani reprofilacijom i dobetoniranjem.
Slika 3. / / dilatacijom na središnjem stupu – mjestu jedine
prijelazne naprave na kontinuiranoj konstrukciji
vijadukta
Ovdje se radi o posljedicama jake kloridne koroziji
34"13("
otopljenim solima za posipavanje cesta i to kroz
34 1 3
1"! "1
1prijelazne naprave. (Slike 5. i 6.).
157
Slika 5. ;
/ " / * (naglavnim gredama) i upornjacima
Slika 6. " / " – naprave
C ! .1 "!0 1"!
"1 "! 3 rastavljanja cijele
!4"""!(2"!1"
1! "! " "1 " upornjacima, kao i sami upornjaci (prsni zid, krila,
4 340.'like 7. i 8.)
Zbog ovih uvjeta bilo je potrebno potpuno demontirati
"" "!( ! "1 "!
da se saniraju rubovi demontiranih s upitnim uspjehom
(Slike 9. i 10.).
158
Slika 7. ;
/ " –
;
prijelazne naprave za
Slika 8. Stanje naglavne grede upornjaka u slijed
= ;
/ * /.
Slika 11. ;
/ ;
– Slijeganje pristupnih
rampi mostu je uzrokovala i zakretanje upornjaka te
deformaciju prijelaznih naprava
Slika 9. ;
/ " – Postupak
Slika 12. Stanje prijelazne naprave na kolniku i
0
Slika 10. ;
/ " – Postupak
zamjene nosive konstrukcije: polaganje i ugradnja
novih n
0
prijelaznih naprava
2.3
'"#( 4#"%4 ) #5%
A-3 (HAC)
= 4 2" ("! 2" –
?"( 431 .> "0 " "
slijeganje nasipa pristupnih rampi. Analizom je
!
31 " 1
! " "! ! " !( B" ! 3 !
38(!1"!(!
uzrokovalo dodatno slijeganje pa i eroziju materijala iz
nasipa iza zida upornjaka. (Slike 11. do 14.)
Slika 13. ;
/ ;
– Prodor velike vode s
kolnika je uzrokovao eroziju nasipa iza zida upornjaka
(koji je izveden na pilotima)
159
Slika 14. ;
/;
– 9
* / * /
od obilnih procjednih voda te nemogu
0
pristupa
Slika 16. Most Jarek – Podlokavanje je utjecalo na
* '( "! 1 novih prijelaznih naprava, zatrpavanje i zbijanje
materijala nasipa iza zida upornjak, te na pokosima,
34ajeva i sanaciju 4
2.4
#% 44#' )
;,<
+"! !" G"! 3 "!"
"313C8!"
3 4 ! 311.Slike 15. do 18.).
'("!"!!
Slika 17. Most Jarek – 9
deformacije kolnika na pristupnim rampama mostu –
denivelacija kolnika i prijelazne naprave je uzrokovala
0
Slika 15. Most Jarek – Uslijed nefunkcioniranja
prijelaznih naprava i njihove vodopropusnosti propale
0
Slika 18. Most Jarek – ih
* /
/
0
160
2.5
'"#( 4"# 4#2
! ) '#2 !
! $9 4
zaobilaznicu (smjer iz Krapine) HAC
=41?34
" "! 11 3
2 "! 8
1! "
8( ! ! ! 2 "! " ( "1"! ! 31
procurijevanje s 3 ! ! koroziju armarure i na vanjskim stranama i u
!"!1.'@>>0
Slika 21. ;
/
1
– ;
!/
#
Slika 19. ;
/ 1
– 9
% = ; ; / konstrukcije niti osigurana vodonepropusnost.
Slika 22. ;
/
1
– * 2.6
Slika 20. ;
/
1
– *
!#
Mostovi Drava II i III na autocesti A-4
Zagreb–0#
;,<
Kod 4 mosta preko Drave na A-4 od izgradnje pokazuju
" " 3 " 1! ! ! ugradnje, ovisno o temperaturi okoline i stanju pomaka
"!('31!
upornjaka su tijekom ljetnih mjeseci u velikom naponu
34 1 "!( ! 3 ! 11"3
! 1 "!3 !4 ! konstrukcija mostova je ug4 (
" !"!( 4 "!(
stanja nisu uspjeli jer nisu popravili uzrok nastajanja
!! .' >D. do 26.) Projektom sanacije, koja je u
planu za ovu "
"! !
!4"!!!!
161
Slika 23. Most Drava III – 9 %
tnim pokrovom;
; %
= D
=
Slika 26. Most Drava II – Neispravna PN, raspucala
/ 0
2.7
'"#( 4#%
X@"#4#
(HAC)
24 " @ 1 <1 31
33( 34 " prijelaznim napravama. Naime, on se sastoji od 12
raspona, kontinuiranih prostih greda, oslonjenih na
stolovima nad "! 2 "! 4
(oslanjanja rasponske konstrukcije na stolove) nisu
3 1 1 1 3 2 " ! "! "!( ( !3 1
1(
vanja slanih voda u nosivu konstrukciju.
Slika 24. Most Drava III – ; pomacima tijekom toplijeg perioda lomi vijke ali i beton
= D 0 rubnjaka na mostu.
Slika 27. ;
/ 2
* . –
onzola na mjestu
;
9 "( ( 4 brtvena masa u sve "!
(11"3.' 28.).
Slika 25. Most Drava II – ; pomacima tijekom toplijeg perioda lomi vijke ali i beton
u ok
= D rubnjaka na mostu.
162
Slika 28. ;
/ 2
* . –
/ naprave, odnosno brtve na mjestima pucanja 2.8
#% )
;#5% Zagreb – Macelj) – (AZM)
Tijekom 2011/12 provodila se sanacija 4 mosta na
autocesti Zagreb-Macelj. Radi se o mostovima Krapina,
AE =! *E = "!
Krap 5"! ! "!4 1 3 4 da na oba upornjaka (Slike 29 i
30.).
Slika 30. sa solima za posipavanje prometnica na potkonstrukciju
mosta Krapina – Istok, uslijed nebrtvljenja prijelaznih
naprava
! "( "
"!43
potrebne armature, te istovremeno zamjena l4
"1 ""83
34 "! N3 !
3 34 ! (
! ! " 4
trajale su mjesecima i zahtijevale dobr !
"! 4"! " !
samougradivih betona. (Slike 31 i 32.).
Slika 31. Dobetonira 0
/ 0
* postavljanja nove i dodatne armature na 2 susjedna
segmentima grede
Slika 29. % naprava na mostu Krapina – istok i zapad, na autocesti
Zagreb – Macelj (AZM d.o.o.)
Slika 32. / /
163
3! 3 ."( 4 3 40 ! 1 1 " 1
konzolama, provedena je ugradnja poliuretanskih
prijelaznih naprava na sva 4 mosta (RW Poliflex
Advanced PU: PA110 i PA60). Prijelazne naprave su
ugra
"! ! radova sanacije kolnika i sa odvijanjem prometa prema
privremenoj regulaciji prometa (Slike 33 i 34.).
svim njezinim
elementima.
i
funkcionalnim
Prikazana je ugradnja prijelaznih naprava asfaltnog tipa.
C "! " " "! !
3 1 "!3 ! "
3
"!, prema potrebama organizacije
prometa tijekom sanacije mostova. Prva je sa masom za
zapunjavanje korita na bazi bitumena, dok je kod druge
"!1"3!
4
Slika 33. Izvedba nove poliuretanske prelazne naprave
na mostu Krapina, ugradnja u segmentima, u uvjetima
mosta
konstruktivnim
&
2 3 " ! 3
sanacija na mostovim 4( (
!" 3 "!! ! " &G &+ G
WBG-evi dan je uvid u problematiku ugradnje i
3 "!( B !1
>; 1 " 8(
3 1emu je za svaki primjer
"1 31! 3 ! 8!
same prijelazne naprave. Na istim primjerima je
3 "! "! !
elemenata
konstrukcije
koji
su
uzrokovani
nei"3
Teme 3" 4 " 31! 4"!
! !! 4
3 3 ""! !"! "! 4 "! "1 " 31 ! " 3
naprave. Zbog toga je potrebno provoditi njihovo
! 4 ! 3 8(
naprave i to prvenstveno u smislu brtvljenja.
Slika 34. Izvedba nove poliuretanske prelazne naprave
* *
analicom
3
3
PRIMJERI KVALITETNOG
SANIRANJA PRIJELAZNIH
NAPRAVA
U s1 3 ! .4( 1 <1 ! "! !("!
Zagreb-Macelj) dani su i primjeri provedene sanacije
3 " !! 1 osigurava trajnost kako same prijelazne naprave sa svim
njezinim bitnim svojstvima, tako i konstrukcije mosta sa
164
+
! "! ! 3 3 3
nekvalitetne prvotne ugradnje ili nedovoljnog i
neadekvatnog redovnog 4 ! !
"! 3 ! " ! "! ! !
razmotriti i adekvatne zamjenske naprave novijih
( 1 !! ! pitanju trajnosti, kvalitete brtvljenja, brzine i
jednostavnosti ugradnje, boljem udovoljenju zahtjevima
! 8( ! otpornosti na agresivne utjecaje, te boljih performaci
4.""(
sigurniji prol3"!!"1().
7.
SEDMO HRVATSKO SAVJETOVANJE O ODRŽAVANJU CESTA
ŠIBENIK · HRVATSKA · 20.-22. listopada 2013.
#+/G
&,-,W– BRZA CESTA
KROZ GRAD KARLOVAC
THE RECONSTRUCTION PROJECT OF THE STATE ROAD D1 –
SPEEDWAY THROUGH THE TOWN KARLOVAC
K
: **/*
Keywords: reconstruction, tests, cold recycling, construction technology and machinery
SUMMARY
B1""!"!(4("!
D1 – brza cesta kroz grad Karlovac. Navedena su
!"!"3"!
( 3!! "! C cjelokupni postupak rekonstrukcije, od geodetskih
(4 "8!" !
iscrtavanja
horizontalne
signalizacije,
rezultati
ispitivanja na izvedenoj dionici rekonstrukcije te
" ! "1 "! 3
postupka na predmetnoj dionici.
This article describes the project of reconstruction of D1
road - speedway through the city of Karlovac.
Preliminary tests that were performed on the existing
share are given and the results thereof. The dynamics of
the whole process and reconstruction of geodetic works
to the recycling and asphalt works and delineation
markings is explained. Then, there are the tests results
on the derivation share reconstruction and cost
comparison of the classical approach and performed the
procedure in the section concerned.
#+((8 – vedranmarkovic@msn(/G – Reteh d.o.o., Banija
136/A, Karlovac, Hrvatska, goran.crnic@reteh.hr
165
1
UVOD
%4 ("! % 4 ("! ( !"!4"/+(.(
R. Slovenije) – Krapine, Zagreba – Karlovca – /1(
– Knina – Brnaze te sve do Splita (D8), ukupne duljine
421,20 km.
Dionica kroz Grad Karlovac – 3("!"4"
4 ("! %F .( 0 "4 "
4 ("! %D .( '1" – Senjska) u
4D;;"
1!""!
"!"(
kojoj su !!"
jer se velik dio teretnog cestovnog prometa odvija
upravo ovom trasom.
' "! " " 34
8( 1 "!( ! "!1 8( ! traga koji su bitno
utjecali na smanjenje kvalitete i sigurnosti odvijanja
! "!! ""! " ! "!4 ! " "! "(
"!18(!1#
glodanje asfaltnog kolnika z "
33
!3"!34
.!0 1 .0 8( ! 3"1"*F(B!"(D;
dana, pojavil " " ! !1
deformacije koje su bile prisutne i prije sanacije.
# 3 "( !!"4"!""!4
1"!(!
Dobiven 3!! " 1 1"(3!"!(
2
Navedeni zahvat u prostoru predstavlja sanaciju
1"!(3("!=(!3
1! 3 ! 3
! (
!("!"8"4"(
" "8 "4 3 ("! "
ulicom Kralja Tomislava. Prema Odluci o razvrstavanju
javnih cesta (NN broj 66/13) koja je donesena na
!1M"!>na o cestama (NN broj
84/11 i 22/13) i Uredbe o mjerilima za razvrstavanje
("!.22D*R>0"4
ceste D1. Ukupna duljina zahvata iznosi 2700 m.
2.1
#%#% Brza cesta kroz grad Karlovac, na promatranoj dionici,
se sastoji od dva kolnika razdijeljena zelenim
" ' " " !!"3"43
" " "!1 =( " 166
izdignutim betonskim rubnjacima ili betonskim rubnim
!()3
– !( > K DE I M; "! (
""!""(
rubnom traku koji se kretao od 0 do 4%. Slivnici su
"! 3 zelenom pojasu.
%4 !" ! 3! 3 " * objekta:
4 3 %5- ! " "4 "
'!1 ( "! = 43+1(%4!"3("!
"4"("4"(=
Tomislava, u kolniku nema revizijskih okana
"!(2"1!
tipa kolotraga dubine i do desetak centimetara koja su
34 "4 3 "4
C! " ""8!
mjestimice su prodrla i u bitumenizirani nosivi sloj.
53 "! "! "! "
prethodnim ispitivanjima.
Slika 1. Prikaz kolotraga
2.2
Prethodna ispitivanja
C" "!4 8( 1
"!(3!3!
3 1 "!( ! !
3
33!"8!
slojeva. Zatim, podijeliti uzorak na manje segmente po
visini, na njima ispitati brzinu deformacija, maksimalne
deformacije i relativne deformacije te analizom brzine
8( ! " " 3( !4
1"!(
2 3
3 !
"! "8! ."!
kamenog materijala i bitumena k3
0
2.3
)#92 4## (
=1 "!( 3 ("! ! !
( " 1 1 "(
ovisio je o tome da li je konstrukcija na tlu ili na
! =1 "!( ! " primjenom postupka (4 3 "! "8! " " " 3!
"! "8!! 3 " " "8!! 3 " =1
konstrukcije na objektima bile su rekonstruirane
"! " "!""8!!3"
!
"!4
"!
!" ""! "! " "
1"!(!
"!8(
kamenog materijala 0-4 mm. Ispitivanja su pokazala da
""1!AEH"!""
uz dodatak 15% kamenog agregata 0-4 mm. S obzirom
! 1( ! 4 (
trase, dodavanje drobljenog pijeska granulacije 0-4 mm
u sloju debljine 4 cm. Tijekom postupka hladne
(4 ! !" ""!
!!!!
1
materijala novog nosivog sloja. Receptura za hladnu
(4!
!u
istu mj( ! 3! ;% cementa u
suhom ili u vodi suspendiranom stanju, 1,8%
upjenjenog bitumena te 4,4H1
granulirani materijal.
Slika 2. Ispitivani uzorci
1 " " 1 "!(
imaju slabu ili gotovo nikakvu otpornost prema
!4/!4 je vrlo slaba
!"!""8!"3
" !
Dubina tog sloja uslijed deformacija bila je 15 do 31
(!! 9 " 31 "!1
deformacija i samo njegovom kvalitetnom sanacijom
""1!!
Tablica 1. Prikaz vrijednosti deformacija
Oznaka
segmenta
1
2
3
4
Brzina def.
0,12
0,15
1,78
1,58
Maks. def.
3,32
3,43
12,81
13,01
Relativna
def.
5,11
4,64
17,31
17,58
' 3 " ! "! 1
doneseno !4enja i sanacije
" " 1 "!( "! "
radovima rekonstrukcije predmetne dionice. Projekt
"( 1 "!( 3 ("! =(
izradio je Planum d.o.o. iz Karlovca u studenom 2010.
godine.
3
RADOVI REKONSTRUKCIJE
Hrvatske ceste d.o.o. su u lipnju 2012. godine raspisale
!1 3 1 "!( 3 ("! Karlovcu. Najpovoljnija ponuda bila je ponuda Cesta
Karlovac d.d. te je ugovor sklopljen u rujnu 2012.
21!" !"(este d.o.o., a
izvoditelj Ceste Karlovac d.d. Vrijednost dogovorenih
radova je bila 11.500.642,00 kn.
3.1
Dinamika rekonstrukcije
3.1.1 Sanacija na dijelovima trase koja se
nalazi na tlu
" 31 1 "!(
brze ceste. S obzirom da se radi o gradskoj prometnici
! 3 ! ! " "! "! "8! 3 167
F ( 9 1 " "
!(""1*(8(
8 cm novog bitumeniziranog nosivog sloja i 4 cm novog
"
'3!3""!3
Slika 5. &/
Slika 3. "
2 ! 3 1 "!( prethodno navedeni sloj frakcije kamenog materijala 0-4
* ( " 3 " E ( "!
konstrukcije glodanjem i recikliranjem oplemenjuje i
( " @ ( bitumenizirani nosivi sloj.
Slika 6. Ugradnja recikliranog materijala
Slika 4. Razastiranje frakcije 0-4 mm
Stabiliziranje tog recikliranog materijala bilo je
izvedeno upjenjenim bitumenom i cementom.
( " 1 "!( 3
! " (" "
po cijeloj svojoj visini bio homogeno zbijen. Potom je
slijedila njega tog recikliranog sloja konstantnim
"!!1 !
valjcima.
168
Slika 7. 0
2 ! ( " "! >* "! "
stabilizira poprskan je kationskom polimer emulzijom.
2!
("
"8!!3
nosivi sloj AC 32base debljine 8 cm. Bitumenizirani
""
8
3
"!! "3 ! ! "!
„sajlu“ !" " 9 " "
prvo se poprskao kationskom polimer emulzijom te se
potom na njega ugradio finišerom u debljini od 4 cm
" "8!!ona AC 11surf s polimerom
modificiranim bitumenom.
3.1.2 Sanacija na dijelovima trase koja se
nalazi na objektima
=1 "!( ! " " 1 " *
( 2 1 " tionskom
3 3 " "8!! &G "8 !
" modificiranim bitumenom.
Slika 8. Asfalterski radovi
Slika 9. Nako 3! !" (4 "8!"
"!( 1 "!( "
3 3 3 !"!=4%5+13
dotrajalosti. Nakon toga iscrtana je horizontalna
signalizacija i postavljena odbojna ograda u zelenom
" " 1! ! 3
"3(" "! 4 ( !" #!
"3( 3 (
rekonstrukcijom.
Svi radovi bili su redovito nadzirani od strane nadzornih
435"!!!5/ Slika 10. Tehnolo
ekonstrukcije
169
4
REZULTATI ISPITIVANJA
NAKON REKONSTRUKCIJE
5"! 3
1 ! !! " provedena na dionici brze ceste u Karlovcu, stacio4
;‘;;; >‘M;; "!1 3
" 1 ""! " ""!
"!3 ""! ""! laboratorijskih tijela te sastav i svojstva stabiliziranog
" ( 1 "!( = 1 svojstva sirovina ispitivao se udio bitumena, cementa i
dodanog kamenog materijala te karakteristike
upjenjenog bitumena.
""! "!3 ! "
udio vlage i granulometrijski sastav u recikliranom sloju
kol1"!(
Sastav i svojstva probnih laboratorijskih tijela
predstavljaju najbitnija ispitivanja, jer je u njima
3"!1"!!1
naprezanju suhog i mokrog uzorka stabilizirane
!""1"! mokro/suho.
Kontrola sastava i svojstava stabiliziranog sloja
provjeravala je debljinu samog sloja i stupanj zbijenosti
"! ( " 1 "!( 3 ("!
zadovoljio je sva ispitivanja.
Sva navedena ispitivanja bila su provedena od strane
tvrtke Ramtech d.o.o.
5
USPOREDBA TROŠKOVA
#4"!(!
1 " " ! "1 1
"(1
="1 1 "( ! ( izveden tako " 3 " 3 "!
1 "!( ! " ! " !
zbrine. Potom, bilo bi potrebno dovesti i ugraditi
kameni materijal za izradu donjeg nosivog sloja
1"!(!3"!(!"!3(
Osi ! ! "!( 3" financijska sredstva, jednako tako i sama rekonstrukcija
" 31 4 ! 3 !3!!
("! ! 4 ("! % ! ljetnim mjesecima, jedan od glavnih aspekata je bilo i
!"!!3
'3(4
"! 1 "!( ' "! .1"!(3"8!"
!0 !4 ! sta financijska i vremenska
""!1"nacije.
C " ! " !
koje se odnose na brzinu sanacije, kvalitetu izvedenog
" 8! – zbrinjavanje iskopanog
! ! "! ( o kojima se
dovozi potrebni materijal i drugo.
Tablica 2. Usporedba troškova sanacije
,&
BITUMENOM
,
Iskop i odvoz
38.764 m2 x 0,45 x 45,00 kn/m3 =
794.971,00 kn
Izrada tampona
debljine 25 cm
38.764 m2 x 0,25 x 120,00 kn/m3 =
1.162.920,00 kn
Cementna
stabilizacija 20
cm
38.764 m2 x 0,20 x 420,00 kn/m3 =
3.256.176,00 kn
UKUPNO:
6
5.204.067,00 kn
&
Ovaj rad je u kratkim crtama istaknuo postupak sanacije
"! "8! (4
(4 " "! 3
"!
""!18!
170
Hladna
(4
UKUPNO:
38.764 m2 x 99,72
= 3.865.546,00 kn
3.865.546,00 kn
jer se u cijelosti koristi materijal iz pos!
Time se znatno smanjuje potreba za nabavom novog
kamenog materijala. Znatno se smanjuju transportni
! !1 ! " "!1 !4"!(4"!
!! ! ! 3
kontrolirano dodavanje vode i sredstava za stabilizaciju.
9 "! 3 " " " ! 3 !"! 1
konstrukcije.
Postroj3(44""!!!
! ! ! ""!
3 prometom.
Slika 11. &/
C "!( " 1 3
u obzir sve navedene prednosti predstavlja jedan od
! "! 3 "( "!
!"8!
7
LITERATURA
[1] Projektni biro Planum d.o.o. – 6! "( 1
"!(6
171
172
7.
SEDMO HRVATSKO SAVJETOVANJE O ODRŽAVANJU CESTA
ŠIBENIK · HRVATSKA · 20.-22. listopada 2013.
Mario Šafran, %='+N%
-00&+-1
KOLNIKU
NEW TECHNOLOGIES AND POSSIBILITIES OF ROAD MARKINGS
APPLIENCE
K
: prometna signalizacija, oznake na *
%*
Keywords: traffic signalization, road markings, retroreflection, fluorescent powder
SUMMARY
!"!4"!
probleme prometnog sustava. Primjenom suvremenih
! 3
3 "! 31 !( !1"! (
! 4 ""! ! !"! " ! %
tehnologije, uz suvremene materijale za izgradnju
!( 3
3 ("! ,"!- " "!
prednjim svjetlima vozila, te otkrivaju prisutnost leda na
!( B 1 3 !3 ,!
!(- ! !1 tomobile, a njihovo
4 /' ! !!
Traffic accidents and traffic jams are the main problems
of the transport system. Using modern technologies
related to the road markings it is possible to achieve a
significant impact on the flow of the entire transport
network, increasing security and greater motivation of
all participants. In the near future, the road (road
markings) will "glow" in the dark without being
illuminated e.g. by headlights of the vehicle; detect the
presence of ice on the roads thanks to a new type of
material for road markings, modern technologies and
new materials for the road. In the long term, smart roads
will charge electric cars and their connection with GPS
devices will provide continuous monitoring of traffic.
Prof.dr.sc. Mario Šafran, dipl.ing.prom. – Fakultet !3"!#* !""883
Du=prom. – !"("!#1D !""!"-ceste.hr;
'– sinisa.radul(83+N!raff. – mario.fiolic@fpz.hr;
%!88 –dario.babic@fpz.hr; Fakultet prometnih z"!#* !"
173
1
UVOD
- bojane oznake
#4"! 1! ! "3( 3 "
odvijanje prometa je neupitna te je dokazano da se
njenom propisnom upotrebom i primjenom kvalitetnih
materijala za izradu prometne signalizacije znatno m4
"!!"!(!!1"!
!4
- gotove oznake (trake)
1!33
" !( relativno kratkom vremenu.
' 1 3
3 ! " "(81"! "! nedostatke kod primjene.
% " 1!"! "! ! "4 "!( . ! !4 "!0 4 "!!33
3
na kolniku.
Odabir odgovaraju ! 3 3 3 kolniku prvenstveno ovisi o uvjetima na prometnici:
5"!4 " 3
"! !"! 3 "!e
prednosti primjene suvremenih tehnologija i materijala
33
3
2
SUVREMENE TEHNOLOGIJE
I MATERIJALI ZA
-1
KOLNIKU
Oznake na kolniku predstavljaju skup crta, natpisa i
" 1 " ( na
prometnoj infrastrukturi te kao takve predstavljaju
3"!
3(3
9 4 31 1 " 3 4 C" 8! " 31 3 3ila,
! !( " !"!
31 4 " % !
"! "" 31 3(! 1 nekoliko stotina metara ispred vozila, skoro do granice
vidljivosti, kao da nesvjesno "!
"! 1 2 " !
2!1
" "!1! ! " !
8"43"1"!=
bi se oznake na kolniku neovisno o navedenim
8! !3431
! 1 !! 3
8!
"!!33
3
na kolniku.
Danas "! "! ! 3 3
3 " " 3 1 ( ! 1 !8"
("!!31
174
C3 3 " "
materijala i tehnologija:
- 3 "!1 ! . "!
termoplastika)
- 1"!"!"
- !!
- vrsti i tipu asfaltnog sloja
- intervalu trajanja zimskih uvjeta.
Bojane oznake " 3 ! "! pripadaju skupini tankoslojnih oznaka na kolniku.
Sastoje se od pigmenata, vezivnih sredstava, punila i
3
1 ! " " ""! " ! "!."!
"
!!!3
ED;™G
! !! 3
E; A;™G0
3
;D;F/"!!
navedenih oznaka je njihov kratki vijek trajanja.
su debeloslojni materijali koji se
""! "!!1 3 umjetnih smola, pigmenata, punila i perli. U pravilu se
izvode kao: ravne/plosnate, profilirane i aglomeratne
oznake. Debljina nanosa je od 1 do 3 mm pa do 7 mm
za profilirane oznake. Glavna prednost navedenih
oznaka je dugi vijek trajanja (2-5 godine) te dobra
"!!!4"!
Gotove oznake (trake) mogu biti tankoslojne ili
"3!"!
predstavljaju !1 3 3 "
1("!3
toplinskim postupcima. Navedene oznake imaju
najbolja retroreflektivna svojstva jer se retroreflektivni
! "!" ! " ravnom"4(3
2 " (( 31 ("! !( " "
3
/&-
&3"!!"!1!4"31!"
! ! ! " 1
VB ! ! oko 40.000 ljudi
smrtno strada dok 1,7 mi ! ozljede1 C" " 4! "
!( " "4 3" F; eura na godinu. Mnoge od !"
""
"!3""3
= 31 3 !4 ! 3 1"! !( "
!!1 4 ("! 3 1 3 ceste koji je namijenjen za kretanje vozila iz suprotnog
"""!(""!
1!"3
5"!4(1!33
3 . "!1 ! !
3
30!("!!
" "! "! ! "! 3 !
!4!4
Na prometnicama RH kao najzastupljeniji materijal za
izradu oznaka na kolniku koristi se boja. Iako je boja
i materijal za izradu oznaka, ujedno je i
B333
3!(
"!""!1!
B3"3!3
3 "!1!!
)("A;H!("!!!!(
3"!1!#!
! "!! ! 3" @EH "1 21 5"! ! )" >;;@ 31!3
"!1!na svim
4!(
Osim primjene kvalitetnijih materijala kojima se izvode
3 31 "!! "!4 3 !! "
"!4!8"
Tvrtka Swarco . 3
1 "! sustava prometne signalizacije) u suradnji s Holding
Grazom .!! 3 4 ("! /30
"!4 3 3 Solidplus "! 3
1
3 5"!4 ! > "4 "
prosje1!3
E;;;A000
vozila izva "! " 3
F000 i
22.;;;3"!2.
perli (100-AE; ­0 "! 3! 3!!
"!8(!!!1!
!""!! 3
2 ! 3! 31 "!4 1
je primijeniti navedene perle i na austrijskoj autocesti
&> 3 1 " /3 "1 vidljivost nakon 4 mjeseca prometnog utjecaja iznosila
3
AMF *F (RKR2. Te vrijednosti
3!!
V2*D6 normom osam do
jedanaest puta.4
Osim u Austriji, vrlo pozitivna iskustva sa Solidplus
"!"!!4
Talijanska tvrtka SIAS SpA navedene perle koristila je
3 3
3 3 "
(("!("
!V
""!"
autoceste:
- A4 Milano - Brescia - Padova
- A8 Milano - Varese
- A9 Lainate - Como - Chiasso
- A22 Modena – Brennero
5"! 1 "!!! Bast i na
' &1 %4
3 " " 1! "! !8"
3 ! !"!1 !jala sa
Solidplus perlama iznosile preko 1000 mcd/lx/m2!
! 1! ! "! 3 3
bojom i konvencionalnim staklenim perlama.5
5 ! 3 1 3 mjena
suvremenih tehnologija i materijala je prisutna. Jedan od
pozitivnih primjera primjene navedenih materijala i
! "!4("!%>A
("! ." 0
izvedena aglomeratnom strukturiranom hladnom
plastikom s dodavanjem Swarcovih Solidplus staklenih
! "1 "! !8" 3"
3
E;;M;;(RKR2 1!3"
3
M;;@;;(RKR2.6
5"!4 3 " "!1
materijala sa raznim granulacijama Solidplus staklenih
3
1
http://corporate.evonik.cn/region/greater_china/en/prod
ucts/product-stories/road-markings/pages/default.aspx
(16.09.2013.)
2
http://www.swarco.com/en/Products-Services/TrafficMaterials/Glass-Beads/Customised-high-performancebeads/SOLIDPLUS (16.09.2013.)
http://www.swarco.com/en/Products-Services/TrafficMaterials/Glass-Beads/Customised-high-performancebeads/SOLIDPLUS (16.09.2013.)
4
Ibidem
5
Ibidem
6
Podaci Zavoda za prometnu signalizaciju
175
2131!
upozoreni kako je cesta kojom voze skliska te da trebaju
!4"!!
Slika 1. Standard * % Solidplus perla (Izvor: http://www.swarco.com/)
Slika 3. Prikaz pametne ceste koja svijetli u mraku
(Izvor: Woodford, G.: All new in road markings, World
Highways magazine, str 49, 2013., ISSN: 0964-4598)
Slika 2. Aglomeratne strukturirane oznake sa Solidplus
perlama (Izvor: http://www.swarco.com/)
4
NOVI PRISTUPI KOD
-1
KOLNIKU
Krajem 2013. godine u Nizozemskoj pokrajini7
! ! 3
,!- !("!
1 !"! " 3
"!! ! 31 4!
8( ! !( ,!
autoces!-!""!1(!! Roosegaarde
! " 3 " ! " ,2 (!- 8"!( Dutch
Design Awards.
! " ! " "! "!
3! !( "
33'!"
3 '1 "!"! ! ! ! ."!1( Roosegaardea
,!"!-!!;"!0
2 ! " "!! " 3
31("!!(!
!(!!"
3 ("! "e pojaviti pahulje snijega
"!! 3 "!
7
Woodford, G.: All new in road markings, World
Highways magazine, str 49, 2013., ISSN: 0964-4598
176
Slika 4= 0
0
!Izvor: Woodford, G.: All
new in road markings, World Highways magazine,
ISSN: 0964-4598)
2 1! 83 " !("! "
!3"!!
! ! 3 3 !1 ! ! !" !
!!1!
B " !( !
" !! "! "!! " 3 " 3 ! "
napajati kombinacijom solarne energije i snagom vjetra,
1!"!3!1
""!31!!.
! "1 "! 4 ("!
britanskoj je Agenciji za autoceste samo u 2011. godini
!!*;;!"8!0
5
Slika 5= !"
Z
%
*=MT
markings, World Highways magazine, str 49, 2013.,
ISSN: 0964-4598)
&
3
"!! ! !3 ,!
!("!- 3 3" 3 "!"!
oznake na kolniku svijetle u mraku te sudionicima u
prometu daju novu razinu vidljivosti horizontalne
! "3( 4 " "!!
""!42,-
31 8( ( 1 " " "4 " ! 3 C" "! 3( 1!"3("
" ! !ogije te
! 3
3 3 3 " "! "! zamijeniti tradicionalne materijale kojima se izvode
343"3
'1"!"!!1;
"! ,!"!- ! . "!"!
"1""!4"!30
2 3 3 1 !
"3(,"!1-1!
poglavlje prevencije i smanjenja nastanka prometnih
nezgoda, odnosno podizanja razine sigurnosti odvijanja
prometa.
6
LITERATURA
ST )1( & %: #"! 3 Dani prometnica, Zagreb 2012, ISBN: 978-953-6272-48-8
Slika 6. Posebna interaktivna rasvjeta prometnice
(Izvor: Woodford, G.: All new in road markings, World
Highways magazine, str 49, 2013., ISSN: 0964-4598)
Krajnji cilj izgradnje „pametne autoceste“ je stvoriti
! "4 ""! ("! "!e te u
1( "! " 8" !
8"!! .MDH " "1 smanjuje intenzitet osvjetljenja prometnice u periodima
smanjenog intenziteta prometa). Iz tvrtke Roosegaarde
naglašavaju kako je jedna od namjera njihovog projekta
potaknuti odgovorne da razmišljaju o dizajnu i
" 3 ""! !( " 3 "! !!
B4 3 " ! (" ""!
koji u realnom vremenu primaju relevantne informacije
o stanju na prometnicama samo su jedan dio uspješnog
!"! ""! "! C"
vozila, inteligentnije moraju postati i prometnice te je
( ,!- 3 ,!-
!("!!sigurnu i efikasnu prometnu
8"!!3141!
"""!!!"1
danas.
S>T )1( & %: +! retrorefleksije
prometnih znakova i oznaka na kolniku, Dani prometnica,
Zagreb 2013, ISBN: 978-953-6272-54-9
SDT !" ("! : '( !1 3! 3
3
3 horizontalna signalizacija, Zagreb.
[4] HRN EN 1436:2008 en Materijali za oznake na kolniku 143"("!
[5] http://www.smartplanet.com/blog/bulletin/heres-the-smartroad-of-the-future (15.09.2013.)
[6] http://www.smartplanet.com/blog/bulletin/glow-in-thedark-highway-the-video (15.09.2013.)
[7] http://www.smartplanet.com/blog/bulletin/smart-paintlights-your-way-on-the-highway (15.09.2013.)
[8] http://corporate.evonik.cn/region/greater_china/en/
products/product-stories/road-markings/pages/default.aspx
(12.09.2013.)
[9] http://www.swarco.com/en/Products-Services/TrafficMaterials/Glass-Beads/Customised-high-performancebeads/SOLIDPLUS (16.09.2013.)
177
178
7.
SEDMO HRVATSKO SAVJETOVANJE O ODRŽAVANJU CESTA
ŠIBENIK · HRVATSKA · 20.-22. listopada 2013.
9411, +
ANA-FLEKSIBILNO RJEŠENJE ZA KRUTE KANALSKE SISTEME
ANA-FLEXIBILE SOLUTION FOR CRUEL SEWAGE SYSTEM
K
: M;M%0
*%0
*
**
Keywords: ANA flexible cover, flexible mounting plate, manhole cover, road, cracks
SUMMARY
2 "! 4 ( " 3 "8! < ! " 1" 13!="1
ki se v praksi najpogosteje izvajajo, z zamenjavo
pokrova z AB vencem in asfaltiranje, so se izkazale za
!1 ! 5! ! ""!
,&2& 8" - " 33 3 1ito.
The most common injuries in the vicinity of the
manhole cover are cracks in the asphalt. This small
cracks leading to major defects which require
reconstruction. Classical reconstruction, which is mostly
carried out by replacing the cover with AB circle, and
new asphalt, have proved to be short-term solution. An
innovative solution by the "ANA flexible cover" has
proven to be much more effective.
# " " 3 "! 4
( ! "!! ! 3
8"1
The paper describes the causes of injuries in the vicinity
of manhole cover and contemporary solutions with
flexible mounting plate.
2! " Sloveniji.
It is also mentioned several examples of successful
renovations in Slovenia.
9411
– %!("!F<'!3((-planet.si,
+ – CGP d.d., Ljubljanska cesta 36, Novo mesto, Slovenija, preseren.marijan@cgp.si
179
1
UVOD
% 34 ("! 4 3 3
" 3 " 4 =!! 34
pa je odvisna od vgrajenih materialov in postopkov
"!!"!1 ! 2 !!!
IKT (5"!!! 8› Bnterirdische Infrastruktur,
Gelsenkirchen0 &"!" "!!"!1 (®'9&9) M;H("!1C!
EDH1"("!MH4cestah. V
! 3" ! " "( " "!"! ("! vremenskih vplivov, ampak tudi od kakovosti gradnje in
predvsem obremenjenosti cest. Po enem letu od
D;H ! ! tovorni
! ! ! 1 ! E;H
" ! 4 " "
F;H ! "! ' >;H "!.!02("!
" 4 ! ! je stanje veliko
) !"! ! E;H
3" 3 4
" !" ! 31 " #
"! 1 "! 3 3 " 3 53 3!! 3skave pa je lepo
3 "!1 1 "( " 1trajni.
V cestogradnji poredko pomislimo na nov proizvod ali
" "! " 4 "4 " "! morda ima. S temi pomankljivostmi se preprosto
"3 ! " ! " podzemnih
vodov
(kanalizacija,
elektrika,
!(–0"!"319"
"!"!
dograditvi. Z vgradnjo ""!,&2&
8" - 1 "! 3 2
VZROKI POŠKODB
= 1 ("! ( "! 3 "8! 31"!"31!14
31 3 "8! ' 1" " -! 1 !
4"! "!! ! "1
("!1#
("!"31=!"!!
!3"!3"
!( ! "!
4 " "! "!( 31 postkomprimacije. Ta "4!
dvignjen nad niveleto asfalta, okrog njega je pa posedek
4 3 "8! "! .' 0 "
"( "!4 " "8! "! 180
"8!4!"1!
pos!!
Slika 1. /
% .30 " !
" " 3 (luknja). Skozi te razpoke vdira voda, ki posebej pozimi
" 1 (" &"8! ! 3 "!!1""!
C ("! 3"! 1
temperaturnim nihanjem, do nivoja globine zmrzovanja
" " #3 "! spremembi volumna vode, ki se nahaja v nevezanih
" "! "8! 1" 3" 3
!31!"!$1
4"! 3 ("! ! 1 "
sprememba. Ob vrsti meritev se je izkazalo, da lahko po
vsakem posameznem dnevu zaradi mraza-taljenja
"!D"3#!"!
!!331
% 3 3 "! 3 4 (
1 %
"! je z vbetoniranjem v
armirano betonski venec-1 .' >0 < ! 4
"! ! "8! AB vencu-1 2 ! "
obrabno-zaporno plast asfalta v debelini 2-4 cm. Glede
na to ! ! "8! 3 31 "1 3!3!"!("!!"!
"8! "! ! "( " 4 !
3"8!4(.'D0
#! 3 ( 3
!! 31"! !
" 1" " ! "
tem deformiranje vrhnj "! "( " 4 3"! " 3 8"
!!
1 3!! 31 so predstavljeni za
vrednosti 4 ton oz. 40 ton na sredini pokrova, kakor tudi
>E ! 3 3!! 4 1
"1
(obrobnih) napetosti, medtem ko so upogibne napetosti
sekundarnega pomena (Slika 4). V okviru analize so
bile "! 31 3 Skladno meritvam gornjega ustroja (RVS 3.63 Smernice za prometno in cestno gradnjo) je predpisana
zbitost planuma z E-modulom Ev1 v vrednosti min. 120
MPa.
Slika 2. Vgradnja pokrova z AB vencem-
Numerirani opis slike
Slika 4. Obodne napetosti v primeru 40 t obremenitve
pri mehki podlagi
Slika 3. Posledice pretankega sloja asfalta na betonu in
3
3.1
Upogibne in tudi natezne trdnosti uporabljenih
materialov 3 8" 1 4 ! "! E; + >;; + 3 "!!1
obremenitev. Dodatno izvedeni upogibni preizkusi
.1 " "! 5'C MA0 !1
obremenitve ma! 3 1 "8! .' E)
4 "! "! # "! "1"1"!"!3
PREDSTAVITEV SISTEMA
ANA
#" @ !"#
)
!4 21! 3 3 ! !
@@@ >;;> % 8" 1 3"! "
zahtevam po standardih EN 124, ÖNORM B5110 in
ISO 178 so bila v ta namen v sodelovanju z univerzo
Montan v Leobnu in podjetjem a.p.e. GmbH razvita
posebna okrepljena steklena vlakna. Kombinacija
steklenih vlaken, poliesterske smole in inovativne
oblike ji zagotavlja bistveno lastnost – fleksibilnost.
%3 .1!0 " 3
! "malnih kolesnih obremenitev za
Avstrijo v velikosti 8,5 tone. Za pokrov se je uporabil
1 8(! D kar rezultira v obremenitvi
11,5 tone pri "!!1 3.V2>*®2C+E;0
Slika 5. 0no predobremenjen
material
53 3" 4 " 1
obremenitve oz. sprememba natezne obremenitve pri
181
x
uporabljenih ali podobnih materialih po milijon
!4E+M;+
Delovanje (funkcionalnost) 8" 1 " je
potrdilo na vgrajenih prototipih preko višinskih in
temperaturnih m"311"obdobje.
Za 1"
3!!
posebej karakteristik sosednjih materialov (planum in
asfalt) se je na vgrajenih prototipih merjenje izvajalo
3!3 ! !1 3(
1 . Slika 6). Meritve so pokazale, da bituminozna
"! 33 3 1 viskozne oziroma
""!1!"!33" v
1" 1 3 " pride do
pojava višjih raztezkov ter napetosti kot pri normalni
4 !3 "! 2!"! 1 "
"!1 ! "! =!1" 1 3 1
8! "8! " zanemarljiv. Izvedene
meritve v vgrajenem stanju se dobro ujemajo z
1"3!!
x
x
x
x
x
x
x
x
3! 3" 34
.11-4"0
3"8!(
omejeno površinsko prešanje a"8!1
jaška
prihranki na dolgi rok
"4(
manj prometnega nadlegovanja
"3!
" ( "" ! 3
cca. 60%
ohranjanje vizualnega izgleda.
N" 1 " naslednjih
dimenzijah:
1.
2.
3.
1 3 8-80cm in okrogli
pokrov (svetla mera odprtine pokrova 60cm).
1 3 ! A;KA;( kvadratni pokrov (svetla mera odprtine
pokrova 60x60cm).
1 3 !1 ! 3 3 !
po izbiri (40x40cm, 50x50cm in 30x50cm). To
1 4 ! ! 3 stranico za vgradnjo ob robnik.
Slika 6. metodo (DMS)
Bistveni element sistema „ANA fleksibilni pokrov“ je
8" 1 4 ! 3
3 ! " 1 *; (
!!>A4">E!2
!!"""8!3!"1
1 8"
ploš13!1!"!3!
313
3.2
#"8"1"33:
A 15, B125, C 250, D 400 in E 600.
&2&""!!!1(!VB%&
in Kanade.
Prednosti
# ""! ,&2&- "! 3! 3!! V " 4 1" 1 C"!
prednosti pa so:
x
x
182
Slika 7. Y0
0
0
vertikalno gibanje, pokrov vedno v nivoju
prometne površine
hitra in enostavna sanacija – 1"("!
zapor
4
VGRADNJA
Pred vgradnjo (novogradnja, sanacija) prilepimo okvir
8"1 Lepljenje izvedemo z 2komponentnim epoksi lepilom '°-31 CF
Normal. ! !! 3
uporabo lepila.
1"3""
"!1–11"!"
! 1"! .( ! 31–0
3 pomembna za dober
1 Prav tako pred lepljenjem
"! " 1"!1 ."! –0 ! 3
" !1 " 4
"! 3 Epoksi lepilo
pripravimo in uporabimo v skladu z navodili
3( 1 !! ‘;™D;™G3!("1
v debelini 3-4mm. 2 ! 1
4 ga glede na
!13!"o po celem obodu,
da del lepila porine skozi luknje v okvirju. S preostalim
lepilom zapolnimo luknje v okvirju in zgladimo lepilo
po celem obodu na zunanji in notranji strani. S tem je
133
4.1
Vgradnja pri novogradnjah
M 8"!! 31 1 " "! !
!("!!
1!3!"!
& 1 " ""! ,&2&
8" - 1 "!
C1"!(‘R- 2 cm pri postavitvi
3
( 4 EKE 4
8"194!.A ( : ; ( ‘ A ( 10!"!31.-12 cm v primeru: 8 cm
nosilna plast + 4 cm obrabno-zaporna plast asfalta).
1"8(14
3 3 1 " plast asfalta.
Tako je pokrov pripravljen za vgradnjo obrabno zaporne
"!"8!(("!128"1
dovoljeno vgraditi samo asfalt.
4.2
Vgradnja pri sanacijah
31 1 !
velika, da je potrebn "!! "!1 "8! 4>K>
Korak 1: Odstranimo p"8!.
Korak 2: Po odstranitvi asfalta ods! 3&(-1
Korak 3: /("!3
! ceste in komprimiramo do ustrezne
nosilnosti#I‘A(
Korak 4: Nanesemo fini planum in ga komprimiramo
do ustrezne nosilnosti.
Korak 5: 11 !(" 1
centriramo na finem planumu ter pokrov prilagodimo
nivel!("!1
Korak 6: N"1"!"
fini planum in pobrizgamo z bitumensko emulzijo za
dosego sprijemljivosti z asfaltom.
Korak 7: Nadaljujemo z vgradnjo asfaltne plasti po
projektu ceste do ustrezne zgostitve. Na saniranem delu
izvedemo asfalt vedno v polni debelini.
Korak 8: "!13
z lepilno poliuretansko peno.
28"1!""8!
5
Slika 8. Shema vgradnje – prerez
Vse zasipe (nasipni in tamponski) izvajamo enako kot
na trasi, torej po plasteh z utrjevanjem do zahtevane
31"! " "! "8! " 31! !
dim.1,5x1,5 m. Nosilno plast asfalta vgradimo do
! 3"! "
"! " "! "8! 31!
!"!3 "!8"
SANACIJA POKROVA JAŠKA
PO SISTEMU ANA – PRIMERI
V SLOVENIJI
Prvi prime ""! ,&2&
8"-'!>;;DG
2 /11 ("! "! !"
3 ! 4 ! 3 "!!
" 3 4
okoli( 41 3
Ljubljansko in Vodnikovo cesto. Po desetih letih od
("!1 3 asfaltu na saniranem delu (Slika 9).
Tudi pri vseh kasneje vgrajenih pokrovih po sistemu
,&2&8"-G"3!!
183
Slika 9. 8* !
3,,N*
slikano 2013)
2"813<"
9 " 3 "(81 .0 !1. Na Petrolovem bencinskem servisu so imeli
"!! 3 33 3 !
dela servisa. Potrebna je bila vsakoletna sanacija. Po
" 8" 1 ! C !! ! " "
(""" " ""! ,&2& 8"
-
)( –0 3 4 ! 3
1 1 "!
projektanti in izvajalci, sprejeli, prispevali h
"!3!W"31
" ! 31
3! 4
2 ""! " 8" 1 3"3"(ije vseh
"! 31 "( ! "(
! # "! ! &"! "
imeli reklamacije na vgradnjo pokrova po sistemu
,&2&8"-C"dvisno, ali bomo
"! " "!83"!
bomo vztrajali pri ustaljeni praksi in kritizirali slabe
izvajalce ali slabe ceste. Upamo, da bo predstavljena
novost z razumom spr!,&2&8"
-"1!!(
cestah.
7
LITERATURA
[1] % 5"!!! 8› Bnterirdische Infrastruktur
Gelsenkirchen, Newsletter maj, avgust 2001.
[2] Dr. E. Haar, ®'9&9 >;;> '!± verschiedenen Bundes-, Landes- /"!±>;;>.
[3] R. Hafellner, Entwicklung ›8%!!"!
ANA, a.p.e.-Advanced Polymer Engineering GmbH, Leoben,
Avstrija, 2002.
[4] + =1 ' +11 2 ! sanacij L9W31, Zbornik del 8. Slovenskega
"("!!!4>;;F"!;@-1095.
[5] ? W( / N( #34 ("! %G, %4 3
raziskave v cestni in prometni stroki Slovenije, Ljubljana,
2010.
Slika 10. D :M;M< bencinskem servisu na Ljubljanskem barju
Takih in podobnih primerov imamo v slovenskih mestih
#31"!1
projektih kot so: obnove kanalizacijskih sistemov v
mestih, izgradnja novih infrastrukturnih vodov,
"!(41341–
6
&K
#""!,&2&8"-
"! ! # ! .&"!
184
7.
SEDMO HRVATSKO SAVJETOVANJE O ODRŽAVANJU CESTA
ŠIBENIK · HRVATSKA · 20.-22. listopada 2013.
Arezoo Assarian
NOVA GENERACIJA BOJE ZA PROMET I HORIZONTALNU
SIGNALIZACIJU
NEW GENERATION OF ROAD MARKING AND TRAFFIC PAINT
K
: horizontalna signalizacija, boje, premazi, nova generacija boja
Keywords: road markings, paint, coating, new generations of paints
SUMMARY
2 "! 4 " ! ! generacije boje za promet i horizontalnu signalizaciju
radi bolje sigurnosti svih sudionika prometa. Prednosti
ove boje nove generacije je dvokomponentna hladna
plastika bez prisutnosti otapala koja nudi vrhunsku
!! "! 1 "!
3"!=!
"! 4 3"! ! ( C "4
!" " ! ! 1
pogodnom za oznake s visokom fizikalnom i kemijskom
otpornosti uz vrlo konkurentnu cijenu.
Night visibility can be enhanced using a new generation
of road marking and traffic paint. Safer driving is
desired for all drivers. This new coating is twocomponent solvent-free cold plastic that combines
excellent quality with the highest environmental
standards. The short hardening time also ensures that
traffic disruption is kept to a minimum. These paints,
with polyurethane and epoxy are very suitable for
markings with high chemical and physical resistance
properties. The advantages of this coating are
environment friendly coating, high quality product, easy
application, high durability and cost - effective.
mag.ing.cheming. Arezoo Assarian – Marja Mercantile Company d.o.o., Beethovenova 1, Zagreb, Hrvatska,
assarian@mmco.hr (Prijevod: Jasmin Poljak, email: jasmin.poljak@mmco.hr)
185
1
UVOD
Horizontalna signalizacija se upotrebljava za vidljive
oznake uputa, zabrana i upozorenja na cestama,
autoputovima,
nogostupima,
parkiralištima,
aerodromima i sl. C31 " " 31!
""! 3 B V " 1
primjenjuju sustavi bazirani na otapalima ili na vodi,
!"!1 ""! ""! "! ponekad i ljepljive trake za privremenu upotrebu. Udio
" ""! 31 3V!331!3!
javnih !13("!
" ! C ! 1 " 3 3ake na cestama
"!1"!!
? "! "
cijena. One su najjeftinije od boja za horizontalnu
"3( % "! " 4 3 " ! to ! " ! ! 3 1 2 ! 3 3 " " 3 "! "1 " 4"!
zraka s povjet(!!>>™C.
B "! 3 4 4"! "3( " ""! 4 "!!"""!!
34"!3!
"! e.
" ! ""! "4 !" epoksidne komponente, su veoma prikladne za oznake s
visokom fizikalnom i kemijskom otpornosti.
Slika 2. Zbog rijet
* 0
0
Neke karakteristike vodenih boja su:
Slika 1. 0
tri mjeseca nakon na
=
A
2
DVA TIPA BOJE ZA
HORIZONTALNU
SIGNALIZACIJU
x
x
x
x
x
x
x
x
x
osjetljivost na toplinu,
sklonost zamrzavanju,
jak miris amonijaka,
4"!3 !1"
4 " "prati s mlazom vode pod tlakom ili
otopinom amonijaka,
otpadna boja nije opasni otpad, ovisno o
formulaciji, nisu potrebne oznake upozorenja,
! " 1
zahtjeva posebnu ! ! do kemijske reakcije,
4!4!
Boje za horizontalnu signalizaciju dijelimo u dva tipa:
x
x
Neke karakteristike otopinskih boja su:
Boje bazirane na vodi (vodene boje)
Boje bazirane na otapalu (otopinske boje)
Postoje mnoge prednosti i nedostaci pri upotrebi
vodenih boja za oznake na kolniku. Veliki nedostatak
vodene boje je njena osjetljivost na temperature. Moraju
" 3! " 3!! ! zamrzavanja i od ekstremno visokih temperatura. Za
!" 3 "! 4"! 3 4 "!1 !
" 9
" 4"! 3
186
x
x
x
x
x
4"!3!1"!
!" 31 3! !
3"!"
!! " .80 4
temperaturama od vodenih premaza,
pravilno s otapalom je od iznimne
4"!"3"!
zahtijevaju 31 3 3
opasnosti,
x
x
x
x
x
ostaci 1 su opasni otpad,
trebljene boje je opasni otpad,
mogu biti iznimno zapaljive,
3!4!
Prometna boja je jednokomponentni materijal koji se u
"1>;;!"!
otvorenim gornjim poklopcima. Prometna boja u pravilu
ima rok trajanja prije upotrebe (shelf life) do jedne
godine. Ta informacija je dostupna na dokumentima od
"! ! 3 +4 " ! !"! "
kvalitete da se potvrdi da je originalna formulacija
"! 4 ( " tvrdi
(!8! 3
1 2 ! sloj ako se nanosi na niskim temperaturama.
3.2
*! 7
4 %) = 31 ! " ja se istiskuje kroz
3(!3"!
#1!
"!!
!"! ! " 3 (
tehnike nema mije 3 " ! 9
pumpe eksplozivno istjeruje boju kroz mlaznicu
"1 ! " "! 1"!(
/ 1 3( "1 horizontalne signalizacije potrebno je uzeti u obzir i ove
!1:
x
Slika 3. Tipovi primijenjenih tipova boja
horizontalnu signalizaciju u zemljama Europe
3
za
Prometna boja se nanosi konvencion31
sprejanjem.
Konvencionalna tehnika sprejanja
x
Konvencionalna tehnika sprejanja koristi mlaz zraka da
" ! !3 # ! " 3(
definira oblik spreja da bi se dobila linija koja
3 "! =1 !3 3
!""!!""!
o karakteristikama toka tj. reologiji boje.
Pritisak potreban da istjera boju kroz sustav za
3 ! za bojanje varira od 4 do 10
bara (60 do 140 psi), ovisno o cijevima u sustavu i
"!3
9!""!"4"!1:
x
' " " 4 !"
(pressure-pot system) koji potiskuje boju kroz
izmjenjiv1!(!3
bojanje.
Temperatura materijala (boje)
3
1 "! " !! " 3 4 "! !1
listu proizvoda.
3" ." 0
trebaju samo dovoljno topline da ostvare dobru
!1"!3""!3.1
30™GE;™ G333!0#
4 !! "a zagrijavanjem jer i kod
!" 4 zapaljenja.
Pretjerano zagrijavanje mo4 -"!!6
! ! 4! " C ! 3 "
! 4 " -!6 !
3
"!""!"
*,&
UZETI U OBZIR PRI
/&A
3.1
'4"8."7"!0
potiskuje boju iz spremnika (koji nije pod
pritiskom) kroz sustav i izbac3!
za bojanje.
Ambijentalni uvjeti
Vodene boje zahtijevaju " !
5" " 4"! 3 %
"4"!33!!
"! " 2" 4"! !1"! 3 3 "
vodenih boja. Za najbolje rezultate, ni
otopinske, ni vodene boje ne treba nanositi na
temperaturama ispod 10™G
x
$(
= ! 1 ! " (! 3
" 4"! 2 +& .
"8!0 ( 4 !!
! "(
oznake. Oznaka se mora ponovo p! 1
""""!"je.
187
x
Terenska ispitivanja osiguranja kvalitete.
Terenska ispitivanja osiguranja kvalitete
moraju biti izvedena u skladu s agencijskim
specifikacijama.
4
NOVA GENERACIJA BOJE ZA
HORIZONTALNU
SIGNALIZACIJU
Ove boje se upotrebljavaju za vidljive oznake smjera,
uputa, zabrana i upozorenja na manjim cestama,
parkiralištima, aerodromima i sl. Dostupne su u 1 " ! " 4 C " " " 31
"133"1(
boje. Wdoprinijeti sigurnosti na cesti u industriji i
u prometu. Iz tog razloga, kompanija je razvila dvije
"! "(81 3 ! ? 3 4 1 3 1
"!3 3 "4 ! !
" 9
3 " "
!"! 1 ' ! 4
optimalnu sigurnost ranjivim sudionicima u prometu.
Ovi premazi su bazirani na posebnim novim
! % 3 " premaze upotrijebili smo specijalne aditive temeljene na
nanotehnologiji. Nanotehnologija nam je dala priliku da
""!"(
3 " "1 "! "! ! "! ! 31 1 3 ? 4 1 stabilnost ove nove gener(3
"334!("!(
! "(34! "E;H3
Ovaj premaz ne koristi staklene perle da bi ostvario
8" ! " ( horizontalnu signal3( 4 "
1! '! # AA 8!
alternativa za Sillitin Z 89. Posebno pogodan za
3!"3(4!'!AF
proizvodu 4!"
"! !pornost prema
33(!34"!
("!"""!!1"
"3!("!
3 ! %1 3 (! 3
silikatna punila daju bolja svojstva boje za horizontalnu
"3( # "! "!! 3 "!
""! ! "!! ""!
188
Slika 4. 0 *jbolji rezultati su postignuti s 9% punila
# 3 (! "a silikatnim punilima nije
opravdana, jer daljnja svojstva su premala
da bi opravdala porast u cijeni proizvodnje.
%1 3 (! " '!-om
1:
x
x
x
x
x
5
daje
"
!".780
"!
otpornost na proklizavanje (grip),
otpornost na abraziju (habanje),
LABORATORIJSKE METODE
ISPITIVANJA
Boje za horizontalnu signalizaciju se ocjenjuju u
laboratoriju nakon "! 1 "
"F;;²>E­
5.1
Karakteristike procesa sušenja
B!( (" " 4 ! "! ! "
!"! " " 3"
metode:
x
'"!%52EDE;
U testnom modelu se mjeri vrijeme nakon
3 " 3 4!
x
B1""
! " 1 " ! 3
sustava premaza s vremenom. Pobojane
"!1.D;(KA(0"4
!"!"!3"!!
gubitak u ma""4"!
5.2
Otpornost na proklizavanje (grip)
Otpornost na prokli3"'9-om
(Skid Resistance Tester) na uzorcima pripremljenim za
terensko ispitivanje.
Slika 7. Utjecaj punila Silitin Z 89 na standardne
kolorimetrijske vrijednosti x i y, koje su izmjerene i
= %
zadovoljavaju zahtjeve standarda DIN EN 1436.
Slika 5. profilu 36
N6*.,\
= 7 formulacijama je bio postignut tek nakon 60 minuta
5.3
Standardne kolorimetrijske
vrijednosti
Standardne kolorimetrijske vrijednosti x i y uzoraka koji
su sušeni 72 sata se mjere spektrofotometrom pod
kutom svjetlosti od 45° i kutom promatranja od a 0° pod
normalnim svjetlom tipa D 65. Uzorci se ispituju nakon
perioda sušenja od 72 sata.
5.4
Otpornost na abraziju (habanje)
C "! 1 " " >* "! "
!! >* "! A;™G 2 se
ispituju po Gardener-Stock metodi. Uzorci se postave u
ispitni instrument pod kutom *E™'!"55
se sipa iz staklene cijevi po uzorcima s visine od 950
2"E"1"3
uzorka radi ocjenjivanja stanja. Ispitivanje se smatra
gotovim kada se premaz u potpunosti ukloni s površine
od 5 mm2 3!! " 34 upotrebljenog pijeska.
5.5
Dnevna vidljivost
Za index dnevne vidljivosti koristi se standardna
!" "! C
" laboratorijskim uzorcima (bez staklenih perla) i na
terenskim ispitivanjima (s staklenim perlama).
5.6
# "
'
"#%
2 "! " "! 3(
Erichsen Reflectometer RM 710.
5.7
Slika 6. Utjecaj punila kieselguhr na standardne
kolorimetrijske vrijednosti x i y, koje su izmjerene i
= %
zadovoljavaju zahtjeve standarda DIN EN 1436.
Viskoznost
' " 3 " " (! na
viskoznost od DEDA" F !"1
za mjerenje viskoznosti. (prema standardu DIN 53211,
danas DIN EN ISO 2431).
189
5.8
3
Stabilnost skladištenja i sklonost
sedimentaciji
4
B3(
"3"!" 4!
mjesec dana, preko 1000 km prije utvr
"!
sedimentacije.
5
6.4
5.9
&
4"
%#4
72) Uzorci boje su pohranjeni u dobro zatvorenim
spremnicima na 80™G ! A ! ! !
"!"!(3(
i viskoznost.
6
TERENSKE METODE
ISPITIVANJA
B!"!1""!
" ! G"! "1 !1"!
prometa od 5000 vozila i bitumensku podlogu staru tri
godine u vrijeme testiranja. Proizvodne serije su
"3"! @; @E " prema
standardu DIN 53211 (danas DIN EN ISO 2431) i
nanesene " " ! 3 3!
"3( 8 ;4"d
F;; ² >E ­ ! " 3 prekriveni s oko 200
Rµ A;H "! >;% kristob! " +M> " 3 "
3 " ( ! "! .
! !0 "(E "( ;"(.13"!0
6.1
# "
'
"#%
2 "! !
! "
mjerenjima u laboratoriju na rubu i u sredini ceste, kao i
"!334
7
EUROPSKE NORME I
STANDARDI
"! ! "
upotrebu i djelotvornost boja za horizontalnu
signalizaciju i reflektivne oznake ruba ceste u
Ujedinjenom Kraljevstvu i Europskoj uniji. Ti
dokumenti su nabrojani u nastavku:
1
!'(
"#%)2 ! ;
"
[<
534"! 3 " ( !1 ! 34a u postotku preostalih oznaka.
1.1
6.2
Otpornost na proklizavanje (grip)
C!"! 3 " opisano u laboratoriju na rubu i u sredini ceste, kao i u
"!334
6.3
1.2
1.3
Dnevna vidljivost
Dnevna vidljivost je ocjenjivana usporedbom s dvije
kontrolne boje, gdje Kontrola I predstavlja novi premaz,
a Kontrola II predstavlja zakonski prihvatljiv stupanj
vidljivosti.
1.4
1.5
Ocjena:
1
2
3
190
1""=!5
!"=!5
slabije od Kont54 dobru
vidljivost
3 "! 31
bolja od Kontrola II
je 3 "! " "
Kontrola II
"! Kontrola II
1.6
Za horizontalnu signalizaciju u U.K. i EU :
BS EN 1436 (1998) Materijali za
31 ("! - B1!"!
prometne signalizacije prema sudionicima
u prometu,
BS EN 1824 (1998) Materijali za
31 ("! - Ispitivanja na
cestama,
BS EN 1790 (1998) Materijali za
31 ("! - Fizikalna
svojstva,
Materijali za posipanje - BS EN 1423
(1998) Staklene perlice !3
dodaci,
Vrhunske staklene perle - BS EN 1424
(1998)
Za reflektivne oznake ruba ceste - BS EN 1463
-1 (1998) & BS EN1463 -2 (2000)
"!!3 2002 - Statutarno okvirno opisivanje
instrumenata, operativni i kvantitativni zahtjevi
za prometnu signalizaciju i znakove.
Specifikacije za radove na autoputima (SHW) Agencija za autopute okvirno opisivanje
3! 3 ! 1
horizontalnu signalizaciju.
1 3 ! 3 . 5 i
8) - C3!"!1
TD 26/05 (revizioniran 2007) - Standard
4
&!!
&(
3
horizontalnu signalizaciju, koji propisuje
kriterije intervencije, inspekcije i zamjene
oznaka
StanSpec (objavila RSMA u suradnji s
Forumom za prometne znakove) - Dokument
"(8(!3!
sektor za pisanje specifikacija za prometne
oznake.
! 1!"! ! 3 "!1 "
idu standard kao posebno bitan:
BS EN 1436, ko"3"!!:
x
x
x
x
x
x
Funkcionalni vijek trajanja
Dnevna refleksija i refleksija pod cestovnom
rasvjetom (koeficijent luminancije Qd)
Faktor luminancije u suhim uvjetima
Retro refleksija pod osvjetljenjem svjetala
vozila (RL)
2".!1!1"!0
Otpornost na proklizavanje (SRT)
54"(8(4!3!(3
3! 1!"! !=1""! 4 je
retrorefleksivnost (RL). Minimalni zahtjev u U.K. je
100- ! ! 1 !
" 4" 3!jeva s rijetkim
iznimkama.
8
&
Opisana iscrpna ispitivanja su pokazala da boja za
horizontalnu signalizaciju nove generacije nudi bolju
"!3(!
""! " ! %1 3
kalcitnih s silikatnim punilima u rasponu od 6% do 9%
43!!""!3
uz konkurentn(!
" "! # "! " " "!
@H ! 1 " "!
! " 1"! " 3 !
p! ! " ! 33 3!
! ! 2 ! 31 " " ! 3 " ! 4"!!(3"
4 !( 3 31 " 3 4
" "!!"!4
cesta.
191
192
7.
SEDMO HRVATSKO SAVJETOVANJE O ODRŽAVANJU CESTA
ŠIBENIK · HRVATSKA · 20.-22. listopada 2013.
#9"4, Martina Gjergja
---6
PREVENTIVE MAINTENANCE OF TRAFFIC LIGHTS
K
: /%
**
Keywords: traffic lights maintenance, planning, cost reduction
SUMMARY
=!! 4 "8 ! "
! " 3 " kompleksnosti semaforskih sustava neprikladno
41""("!
! ! "8 = vor na visoke
zahtjeve ! ! 1!
4 3
!"! !1 1.
Maintenance of traffic lights is prerequisite for safe flow
of traffic. In recent years, due to the increasing
complexity of the traffic light system inappropriately
maintenance leads to failures, whose effects are raising
costs of traffic lights. In response to the high demands it
is necessary to implement good and efficient
maintenance, developed in the context of short-term and
long-term planning.
#9"4(+!/`V!-promet d.o.o., Andrije Hebranga 7, Osijek,
Hrvatska, promet@elektromodul.hr
193
1
UVOD
=!! "! 4 "8 ! 3
"! !!4
!"""! B4
puno pozitivnih primjera kvalitetnog pristupa, ali i
primjera " 4 !n, umjesto
! 1 C ! 1
Traffic Signal Maintenance Handbook: Nakon
!3"81"!"
4 "" 3! 3 !! 4
semafora.
2
!" 3"! ! " ""
propisa 334"8
C4"8!""!1;;*
Smjernica za prometnu svjetlosnu signalizaciju na
cestama koje su donesene Odlukom Ministarstva
pomorstva i veza 05. lipnja 2001. godine (NN 61/01).
Ostali zakoni i propisi koji se indirektno koriste u
4"81:
x
" " 34 3
"! ""! 3
"8" ""!
=!"! "! 4 "8"
"3( 1: ! 3
4 . ! " 0 3 4 3 "!! "
""! 3 4 ! (
4
!("
B1"! 1 4 "8 4 "!
tako " "8 4 ," 3
8(-(!3"
od mnogih drugih sektora koji planiraju zamjenu i/ili
"! ! ! " 91 33 3 (! "
"4 8(" "stava ili
1,3-2(!
"!!!1
!
prometna nezgoda sa smrtnim posljedicama.
=3!!43
1 " "(: "! ! za korisnike
! ""! "! ! 4
! " " !!
3!"S>T
% ! 3! " " ! !4 !1"! " 3!
sigurnosti prometa, stavljaju pred semaforski sustav
! 4 !4 3! '8"
sustav mora biti, prije svega funkcionalan, pa zatim
8" 1! " 1 !!
elemente inteligentnog transportnog sustava u v
prometa kroz urbanu 4. Da bi odgovorio tako
" 3! ! 4 "8"
""! ! 1! 3
!"!!11
#4 "! 4 "8 redovitih
obilazaka,
intervencija
(interventno
40 "
"8 " "!
! !4 .! 40 "!
!4"8
194
ZAKONSKI PROPISI
x
x
x
Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN
br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13)
Pravilnik o prometnim znakovima, opremi i
signalizaciji na cestama (NN br. 33/05, 64/05,
155/05, 14/11)
Pravilniku / (NN br. 25/98, 162/98)
9 (Knjiga VI, 9-12, Hrvatske ceste – Hrvatske
autoceste, prosinac 2001.)
Smjernice za prometnu svjetlosnu signalizaciju na
cestama govore da: / svjetlosnog signalnog
x
x
x
x
0
konstantnu prometnu sigurnost svjetlosnog
kod kvarova na svjetlosnom signalnom
0 uklanjanjem
/0
je
provjeravati funkcije svjetlosnog signalnog
Sve gore navedeno, osim uklanjanja kvarova odnosi se
!4"8#3"
4! 4 1! 3 " """! konstantnu prometnu sigurnost svjetlosnog signalnog
4"1"!
"!" "3( te provjerava
8("!""
3
ŠTO JE PREVENTIVNO
-
SEMAFORSKOG SUSTAVA?
,! 4 3 1
provjere i sustavne zamjene elemenata koji su na granici
"!(-S*T
)! ! ! 31 1 4 "
vidjeti iz jednog od obrazaca koji "4 3 preventivnog pregleda.
Tablica 1. Obrazac preventivnog pregleda
Radovi
LANTERNE ZA VOZILA
1""– 3!
1"!– 3!
Provjera gumenih brtvi optika – zamjena po potrebi
Detaljan pregled lanterne – !!!!
1!– dotezanje vijaka
Provjera spojeva lanterne – dotezanje po potrebi
Provjera usmjerenja lanterni prema prometnoj traci-usmjeravanje po potrebi
Provjera spojnih vijaka
$""1
""!"!– !
("!- zamjena po potrebi
!"1!- zamjena po potrebi
"1"!
Izvršeno
Napomena
/
1""– 3!
1"!– 3!
Provjera gumenih brtvi – zamjena po potrebi
Detaljan pregled lanterne – !!!!
Provjera spojeva kabela – zatezanje po potrebi
Provjera spojeva – dotezanje po potrebi
$"1
=!""!13
/
!!– zamjena po potrebi
"!"1– dotezanje po potrebi
Provjera spojeva kabela
Provjera rada tipkala
DETEKTORSKE PETLJE
1!(
Mjerenje otpora petlje i !
!!!
Vizualni pregled instalacije i popravak rezova u asfaltu po potrebi
Provjera spojeva detektorske petlje
1!!!
!
Pregled oznaka vodova petlje
KAMERE ZA DETEKCIJU VOZILA
1!(
Provjera pozicioniranja
Provjera stakla kamere i spojnih vijaka
!
$
Provjera rada video procesora
Provjera spojeva i oznaka kabela
RADARI ZA DETEKCIJU VOZILA
1!(
Provjera pozicioniranja
""1
!
$!
Provjera spojeva i oznaka kabela
SIGNALNI KABELI
Provjera spojeva kabela u stupovima - po potrebi ponovno spajanje
#3!!1!
UZEMLJENJA
Provjera spojnica uzemljenja u kabelskim zdencima – zamjena po potrebi
Provjera spojeva uzemljenja na stupovima – dotezanje spojeva
"3"
KABELSKI ZDENCI
5"!(!– zamjena po potrebi
$"(
195
$""3(
Pregled kabelskog zdenca i zapisivanje nedostataka
SEMAFORSKI STUPOVI
Provjera temelja stupova
Provjera spojnih vijaka i matica
Provjera vijaka na poklopcu stupa
Provjera okomitosti – !
Provjera deformacije stupa i konzola
Provjera "3!!"!(1
1!3"1
6&1
$
5"!1"
5"!!!"1
5"!1
3
Provjera brtvi na vratima
Brtvljenje ulaznih uvodnica
Ispitivanje nulovanja i uzemljenja
5"!""1
Ispitivanje FID-ove sklopke
Provjera oznaka kabela
8!
Provjera vremenskih dijagrama i sinkronizacije
1!!!33
Provjera sata i funkciju sezonskog pomicanja sata
Ispitivanje komunikacije sa nadzornim centrom
Provjera kontroliranih izvora svjetlosti
Provjera napona napajanja
"1
(11
5"!8(!!!3!!
Provjera dokumentacije
Provjera uputstva za rad
43(!!314"4!3
"83 "4 1
prijelaza. Sustavne zamjene elemenata koji su na granici
"!(!
"!!m kvarovima.
C!!!!"
u vidu i nije usko vezano za opseg radova navedenog
preventivnog pregleda je da se sukladno 7
.22 AMR>;;A0 ti mjerenje
"8""!(3!!
3.1
Intervali preventivnog #'( " ! 4 "8 ! ! !1,2 , s time da opseg radova nije isti u oba
pregleda jer se pregledi neke opreme trebaju obavljati
1"
% 4 "!"
3 4 "afora :ONORM V 2030:
9/ svjetlosnu signalizaciju< koja periodiku pregleda
definirala u tablici 2.
3"8""!(3!!
munje sukladno 7
(NN 87/2008) ne
"!4"!
3.2
#
%
#')"
"#$#'( " ! 4 "8 4 3 3 24 "!!( " 3 ("!
"!("!3!!
4 3 3 " " "83 "4 3! 4 "8. Preventivnim pregledima
" "!( 3
"8"
""!! " "1! ! 9
!
! 1! prometnoj potra4 ! 3! 4 8!
4!3!"
"8
"1!!4
1
http://www.portlandoregon.gov/transportation/
2
http://www.richmond.ca/services/ttp/signals.htm
196
" ! 4
"8 ( " ! 4 "8 " ! "
sustava (ušteda goriva, ušteda vremena, emisija štetnih
plinova i sl.) te smanjenje prometnih nezgoda.
konstantnu prometnu sigurnost svjetlosnog signalnog
" Smjernicama za prometnu
svjetlosnu signalizaciju na cestama.
=1 ! 4 1! 3 " """! Tablica 2. /
9;9&>D3,N,
MAKSIMALNI PERIOD U MJESECIMA ZA
PREDMET
Inspekciju
'( " Popravak
'"!"
B1
=!
G!1
B
3""
Software
Hardware
12
6
6
6
4
4
=!
%1signala
2"11"
"!"1
Kabelske reglete
6
6
12
12
12
6
6
po potrebi
po potrebi
po potrebi
po potrebi
po potrebi
4
&
C4 "8 4 "! 4("!%"8"sustav bio u funkciji
"!"""!!""
! 4 ! ! "!
4 "8 ! 1 reventivno
4"8
!4"!12"
3 ! " "!
b!"!33"4"8
5
LITERATURA
[1] Smjernice za prometnu svjetlosnu signalizaciju na cestama
(NN 61/01).
[2] Traffic Signal Maintenance Handbook, 2010., Institute of
Transportation Engineers and International Municipal Signal
Association, Eng –Wong, Taub & Associates
SDT®2C+#>;D;@AE&"!'!"5"!!!
S*T C4 ! "! ! !! ""! ! >;;; W( W <
Kazimir Rehlicki
Slika 1. Primjer modernog semafo
/ Makarskoj
9
43!4
"8 " "! "8"
197
198
7.
SEDMO HRVATSKO SAVJETOVANJE O ODRŽAVANJU CESTA
ŠIBENIK · HRVATSKA · 20.-22. listopada 2013.
+$
--,0*--,,??
BUZET-
INVESTORS QUALITY CONTROL OF COLD RECYCLING IN-PLANT
TECHNOLOGY ON REBUILD OF THE STATE ROAD DC 44 BUZET K
: */*-plant tehnologija
Keywords: investors quality control, cold recycling, in-plant technology
SUMMARY
%4 ("! %G ** ( 3! · 1 0+000 do km 8+800, obnovljena je primjenom
tehnologije in-plant hladnog recikliranja kolnika.
C
" 3!! "! (
3!"!" " 9! !( projektu bila investitorska kontrola kvalitete za
1! !"("!.
State road DC 44, section Buzet · 18;‘;;;
to km 8+800, was reconstructed using the technology in
-plant cold recycling of pavement. The results of testing
cold recycled mixture through control testing of raw
materials, mixtures and embedded layer. Company
Ramtech d.o.o. on this project was the Investors quality
control for client Croatian Roads Ltd..
+$` Ramtech d.o.o., Sachsova 6/VIII, Zagreb, Hrvatska, mcerljenko@ramtech.hr
199
1
UVOD
2%4("!%G**(3!· 1
;‘;;; A‘A;; ! ("! 1 " 3e donji nosivi slojevi
(tampon). N ! " " "
nosivi sloj stabiliziran upjenjenim bitumenom i
cementom in-plant tehnologijom recikliranja po
hladnom postupku te se na tako stabiliziran sloj
""8!21!1
se da su potrebne zamjene ne samo donjeg nosivog sloja
"!1 "!( ""!
Dodatnim ispitivanjima FWD- "!4 "
"(!3!
uz donji nosivi sloj i posteljicu.
homogeniziranje te se potom odvozi na mjesto ugradnje.
Takva tehnologija zamjenu donji nosivih
slojeva ili posteljica koje ne zadovoljavaju potrebne
uvjete nos"! " ! "! !
" 3 ! 3 "!
" 1 "!( 9 "1 %4("!%**3!· 1!
na pojedinim lokalitetima posteljicu i donji nosivi sloj
zamijeniti sa novim materijalom.
Slika 3. Iskop donjeg nosivog sloja i posteljice
Slika 1. Mjerenje FWD-om
Slika 4. Postavljanje novog donjeg nosivog sloja
Slika 2. "/
2
,PLANT TEHNOLOGIJOM
Tehnologija in-plant hladnog recikliranja razlikuje se od
in-"! ! ! " "! nekim drugim 1 3 "(3
postrojenje " 3 200
Materijal koji je potrebno stabilizirati ( "1
glodani asfalt) se deponira. Ovisno o njegovoj
!" ! "!!
drobilicama i separatorima ili dodavati frakcije
! 3 3! "
proizvodnom postrojenju te tako kontrolirati
lometrijski sastav materijala.
Slika 5. Dovoz materijala u dozator
Slika 7. Odvoz materijala sa postrojenja
Takvom materijalu kontrolirano se dozira vezivo i voda
""!33"!
Slika 8. %
3
Slika 6. Materijal sa dodanim upjenjenim bitumenom i
cementom
( 3 "! " 3!!
"3
!" !"! ! 3"!18
INVESTITORSKA KONTROLA
KVALITETE HLADNE
,-PLANT
TEHNOLOGIJOM
9 3
"! F
3 " ( stabilizirane
cementom i upjenjenim bitumenom te 16 uzorka
izvedenog sloja. Potrebna ispitivanja za investitorsku
! !! ( " 7 tehnologijom recikliranja po hladnom postupku,
Hrvatske ceste 2011. su:
a)
=1 3 !
cementa i upjenjenog bitumena;
b) Karakteristike pjenjenja bitumena;
c) /!" ""! asfalta i dodanog kamenog materijala (prema
normi HRN EN 933-1);
201
Tablica 1. Rezultati ispitivanja granulometrijskog
sastava sirovine i recikliranog materijala stabiliziranog
cementom i upjenjenim bitumenom
#%
uzorak
sirovine
#%
uzorak stab.
2 "
Broj ispitanih
uzoraka
16
9
#%
'
#
vlage
/
4,1
Granulometrija glodanog materijala
Otvori sita
(mm)
0,063
0,125
0,25
0,5
1,0
2,0
4,0
8,0
16,0
22,4
31,5
45,0
63,0
Kumulativni prolaz kroz sito
(%)
4,8
7,3
11,3
18,1
26,2
36,8
46,7
59,1
73,7
85,0
94,7
99,9
100,0
3,1
4,9
8,7
14,2
23,2
35,3
47,4
62,3
79,7
93,1
98,8
100,0
100,0
Rezultati "!"!33"
3 ""! 3!! ! ""! 202
#
9
2 (%)
#
cementa
(%)
#
4 2#$
materijala
(%)
Koeficijent
ekspanzije/vrijeme
poluraspada
#%
sastav
Sastav i svojstva
uzoraka sirovina
Maksimalno
'#)#
Tablica 2. Rezultati ispitivanja sirovina
Minimalno
'#)#
=1 3 " "! " "
zadovoljila. Rezultati ispitivanja investitorske kontrole
kvalitete prikazani su u tablicama 1. i 2..
"1 rezultati ispitivanja investitorske kontrole
kvalitete prikazani su u tablici 3.
Projekt
sastava
d) Granulometrijski
sastav
stabiliziranog
materijala (prema normi HRN EN 933-1);
e) +" " "! 1 modificiranoj Proctor metodi (prema normi
HRN EN 13286-2);
f) C!4"!3. 2
EN 13286-2);
g) 5! 1 1"! 3" suhog uzorka i njihov odnos (prema normi
HRN EN 12697-23);
h) Dubina glodanja;
i) Debljina izvedenog sloja;
j) /"! 3"! " . 2
U.B1.030);
k) %1 8(" . (TSC 06.720);
l) Ravnost izvedenog sloja Walking Profilerom.
2,5
2,3
2,7
2,4
0,8
0,6
1,0
0,9
30,0
/
/
30,0
11,5/12
10/10
/
13/12
Tablica 3. Rezultati ispitivanja sastava i svojstva
laboratorijskih probnih tijela
Projekt #%
sastav
sastav
#
9
2 \H23]
)
2 " (#%[%(m/m)]
0%# 9# #
%4#$
)#9#$
#$ %7 9
\H23]
"%# )
'
4#2
" #2 )! !#4 [MPa]
'#%"%# ;2#4#H
suho) [%]
2,5
4,4
2,4
4,4
/
2,119
0,672
0,407
0,485
0,339
72,2
83,8
' 3!! "! " (
su zadovoljili.
Slika 9. % sastava recikliranog materijala
Slika 12. % indirektnih recikliranog materijala
Slika 13. % indirektnih recikliranog materijala
Slika
10.
%
granulometrisjkog sastava recikliranog materijala
4
3!! "! (4 !
%4("!%G44, Buzet - 1pokazuju da
!! 3 ( " " " 3! !
kvalitete iz 7 kolnika tehnologijom recikliranja po hladnom postupku,
Hrvatske ceste 2011. In-plant tehnologijom je
zamjena donjih nosivih slojeva i posteljice,
"8! " "! 3 3 "!3
nosivog sloja od upjenjenog bitumena i cementa.
5
Slika 11. % udjela vlage recikliranog
materijala
&
LITERATURA
ST + $ !( 53! estitorskoj
kontroli kvalitete cementom i upjenjenim bitumenom
"!3
""!"!
(4 ! %4 ("! %G **
dionica Buzet · 1;‘;;;A‘A;;
203
7.
204
SEDMO HRVATSKO SAVJETOVANJE O ODRŽAVANJU CESTA
ŠIBENIK · HRVATSKA · 20.-22. listopada 2013.

Raspored Program rada

2-UHMS_newsletter - Udruga Hrvatskih Menadžera Sigurnosti

Program rada - Hrvatski cestar

knjiga: "informacijska sigurnost"

Plan sigurnosti

SIGNALINEA VISOKOTLAČNA TEHNOLOGIJA

D2 – TEMELJNA SIGURNOST NA BRODU (STCW A

UHMS_newsletter_03 - Udruga Hrvatskih Menadžera Sigurnosti

Žmigavac 56 - Autoklub Rijeka

Žmigavac 63 - Autoklub Rijeka