PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
MINISTARSTVO ZA GRAĐENJE, PROSTORNO UREĐENJE I
ZAŠTITU OKOLIŠA
UNSKO – SANSKI KANTON
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORA
UNSKO – SANSKOG KANTONA
IPSA INSTITUT, SARAJEVO
1
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
Nosilac pripreme
Nosilac izrade
MINISTARSTVO ZA GRAĐENJE,
PROSTORNO UREĐENJE I
ZAŠTITE OKOLIŠA UNSKO – SANSKOG KANTONA
IPSA INTITUT
Alije Đerzeleza br.6
77 000 Bihać
037 31 60 40
gradjenje@vladausk.ba
Put života bb
71000 Sarajevo
033 27 63 40
ipsage@ipsa-institut.com
Stručni planerski tim:
Odgovorni planer i koordinator:
mr Lejla Hajro, dipl.ing.arh.
Prostorni planeri i saradnici:
Andrea Pavlović, dipl.ing.arh.
mr Lejla Hajro, dipl.ing.arh.
Damir Lukić, dipl.ing.arh.
Biljana Tanović, dipl.ing.el.
Prof.dr.emeritus Munir Jahić, dipl.ing.građ.
Jasmin Burzić, dipl.ing.arh.
Jasmina Marić, Ma, dipl.ing.arh.
Ensar Gubaljević, dipl.ing.el.
Senad Dervišević, dipl.ing.saob.
Elvir Alić, dipl.ing.građ.
Jasmin Meškić, Ma, dipl.ing.arh.
Almas Trtovac, Ma, dipl.ing.arh.
Adna Omerbegović, Ma, dipl.ing.arh.
Amela Omerbegović, arhitektonski tehničar
Adi Muminović, dipl.ing.arh.
Mirza Bašalić, dipl.ing.arh.
Savjetnik na izradi plana:
Broj ugovora:
Prof.Vesna Hercegovac – Pašić, dia.-urb.
13/ 7695
Direktor IPSA Instituta:
doc.dr Amir Fejzić
Sarajevo, decembar 2013.
2
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
SADRŽAJ:
UVOD .................................................................................................................................................7
Pojmovi i definicije korišteni u Studiji ranjivost prostora Unsko – sanskog kantona .............................8
Metodologija izrade Studije ranjivosti prostora Unsko – sanskog kantona ......................................... 12
Model ranjivosti prostora .............................................................................................................. 12
Potencijal prostora ........................................................................................................................ 15
Mogući konflikti u prostoru ........................................................................................................... 16
1.
Generalna karakterizacija prostora Unsko – sanskog kantona, sa opisom stanja u prostoru ....... 17
1.1.
Geografske karakteristike ...................................................................................................... 17
1.1.1.
1.2.
Geografski položaj i veličina ........................................................................................... 17
1.1.1.1.
Geoprometni položaj ............................................................................................. 18
1.1.1.2.
Geomorfologija područja ....................................................................................... 18
1.1.1.3.
Hipsometrijska struktura ........................................................................................ 19
Demografija i naseljenost ...................................................................................................... 20
1.2.1.
Administrativno ustrojstvo............................................................................................. 20
1.2.2.
Demografski pokazatelji ................................................................................................. 20
1.3.
Klima i klimatski uslovi........................................................................................................... 23
1.3.1.
Temperature ................................................................................................................. 24
1.3.2.
Padavine........................................................................................................................ 24
1.3.3.
Vlažnost zraka................................................................................................................ 25
1.3.4.
Vjetrovi .......................................................................................................................... 25
1.4.
Zrak ....................................................................................................................................... 26
1.5.
Osnovne geološke karakteristike ........................................................................................... 27
1.5.1.
Geološka građa terena ................................................................................................... 27
1.5.2.
Geotektonski odnosi područja ....................................................................................... 27
1.5.3.
Seizmotektonske karakteristike ..................................................................................... 28
1.5.4. Rasjedi ................................................................................................................................ 29
1.6.
Hidrogeološke karakteristike ................................................................................................. 30
1.6.1.
Karstološke odlike Bosanske Krajine............................................................................... 31
1.7.
Stabilnost terena ................................................................................................................... 33
1.8.
Mineralne sirovine ................................................................................................................ 35
1.8.1.
Sumarni prikaz mineralnih sirovina Unsko – sanskog kantona: ....................................... 35
1.8.2.
Eksploatacione površine ................................................................................................ 38
1.9.
3
Eroziona i minirana područja ................................................................................................. 39
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
1.10.
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
Vode.................................................................................................................................. 40
1.10.1.
Vodna i slivna područja .................................................................................................. 40
1.10.2.
Površinske vode ............................................................................................................. 40
1.10.3.
Podzemne vode ............................................................................................................. 42
1.10.4.
Prirodni režim voda ....................................................................................................... 43
1.10.5.
Karakteristični protoci .................................................................................................... 44
1.10.6.
Izvorišta ......................................................................................................................... 45
1.10.6.1.
Zaštita izvorišta ...................................................................................................... 47
1.10.7.
Korištenje voda .............................................................................................................. 47
1.10.8.
Kvalitet voda .................................................................................................................. 48
1.10.8.1.
Površinske vode ..................................................................................................... 48
1.10.8.2.
Podzemne vode ..................................................................................................... 49
1.10.9.
Zagađivači voda ............................................................................................................. 51
1.10.10.
1.11.
Zaštita od voda .......................................................................................................... 52
Šume ................................................................................................................................. 53
1.11.1.
Teritorijalna podjela šuma ............................................................................................. 53
1.11.2.
Funkcija i sastav šumskih područja ................................................................................. 53
1.11.3.
Rijetke i ugrožene šumske zajednice na području Unsko – sanskog kantona................... 54
1.11.3.1.
1.11.4.
1.12.
Požarna ugroženost šuma ...................................................................................... 56
Šume i šumska zemljišta u Unsko – sanskom kantonu .................................................... 56
Tlo i poljoprivreda.............................................................................................................. 58
Organska proizvodnja................................................................................................................ 61
1.13. Pejzaž ....................................................................................................................................... 62
1.13.1. Reliktno – refugijalna staništa u slivnom području rijeke Une ............................................ 62
1.13.2. Prašumski rezervati ........................................................................................................... 64
1.13.2.1. Uticaji na pejzaže i ekosisteme........................................................................................ 64
1.13.2.1.1. Konverzija staništa ................................................................................................... 65
1.13.2.1.2. Prekomjerna eksploatacija prirodnih resursa ........................................................... 65
1.13.2.1.3. Zagađenje ................................................................................................................ 65
1.13.2.1.4. Klimatske promjene ................................................................................................. 65
1.13.2.1.5. Invazivne vrste ......................................................................................................... 65
1.13.2.1.6. Razvoj ekološke svijesti ............................................................................................ 65
1.14. Okoliš ....................................................................................................................................... 67
1.14.1. Priroda .............................................................................................................................. 67
4
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
1.14.2. Biodiverzitet ..................................................................................................................... 69
1.14.2.1.
Diverzitet flore ....................................................................................................... 69
1.14.2.2.
Diverzitet faune ..................................................................................................... 73
1.15.
Područja posebnih obilježja ............................................................................................... 76
1.15.1. Područja posebnih obilježja za Federaciju BiH – Nacionalni park Una................................. 76
1.15.2.
Područja posebnih obilježja za Unsko – sanski kanton .................................................... 78
1.16.
Kulturno – historijsko naslijeđe .......................................................................................... 79
1.17.
Etnološko naslijeđe i baština .............................................................................................. 92
Ćilimaski centri .......................................................................................................................... 92
Tradicionalni muzički instrumenti .............................................................................................. 93
Narodna nošnja ......................................................................................................................... 93
2.
Ocjena ranjivosti prostora ......................................................................................................... 95
2.1.
Ranjivost okoliša ................................................................................................................ 95
2.1.1.
Zrak ........................................................................................................................... 95
2.1.2.
Hidrosfera.................................................................................................................. 97
2.1.3.
Geosfera .................................................................................................................... 97
2.1.4.
Biosfera ..................................................................................................................... 98
2.2.
Ranjivost prirodnih resursa kao dijela okoliša................................................................... 100
2.2.1.
Voda ........................................................................................................................ 100
2.2.2.
Mineralne sirovine ................................................................................................... 101
2.2.3.
Poljoprivredno zemljište .......................................................................................... 101
2.2.4. Šume ............................................................................................................................. 105
3.
2.3.
Ranjivost čovjekove okoline ............................................................................................. 106
2.4.
Ranjivost pejzaža sa aspekta njegove prepoznatljivosti .................................................... 107
2.5.
Preporuke za daljnji razvoj ............................................................................................... 107
Modeli ranjivosti ..................................................................................................................... 108
3.1.
3.1.1.
Model ranjivosti prirode na koridoralne uticaje ........................................................ 111
3.1.2.
Model ranjivosti prirodnih resursa na koridoralne uticaje ........................................ 114
3.1.3.
Model ranjivosti čovjekove okoline na koridoralne uticaje ....................................... 118
3.1.4.
Model ranjivosti pejzaža sa aspekta njegove prepoznatljivosti na koridoralne uticaje
121
3.2.
5
Modeli ranjivosti na koridoralne uticaje ........................................................................... 109
Modeli ranjivosti koji se u prostoru javljaju u obliku tačaka/poligona ............................... 124
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
3.2.1.
Model ranjivosti prirode kao dijela okoliša uslijed djelatnosti koje se u prostoru javljaju
u obliku tačaka/poligona ......................................................................................................... 127
3.2.2.
Model ranjivosti prirodnih resursa kao dijela okoliša uslijed djelatnosti koje se pojaljuju
tačkasto ili poligonalno............................................................................................................ 130
3.2.3.
Model ranjivosti čovjekove okoline uslijed djelatnosti koje se javljaju tačkasto ili
poligonalno ............................................................................................................................. 134
3.2.4.
Model ranjivosti pejzaža sa aspekta njegove prepoznatljivosti uslijed djelatnosti koje
se pojavljuju tačkasto ili poligonalno ....................................................................................... 137
3.3.
Modeli ranjivosti uslijed primarnih djelatnosti ................................................................. 140
3.3.1.
Model ranjivosti prirode kao dijela okoliša uslijed primarnih djelatnosti................... 143
3.3.2.
Model ranjivosti prirodnih resursa kao dijela okoliša uslijed primarnih djelatnosti ... 146
3.3.3.
Model ranjivosti čovjekove okoline uslijed primarnih djelatnosti .............................. 150
3.3.4.
Model ranjivosti pejzaža s aspekta njegove prepoznatljivosti uslijed primarnih
djelatnosti ............................................................................................................................... 152
3.4.
4.
Zbirna ranjivost prostora ................................................................................................. 155
Potencijal prostora Unsko – sanskog kantona .......................................................................... 157
4.1. Regionalni i urbani razvoj sa aspekta upotrebe prostora i mogućnosti za odvijanje posebnih
djelatnosti ................................................................................................................................... 157
4.2.
Upotrebljivost prostora za regionalni i urbani razvoj ........................................................ 158
4.2.1.
Potencijal prostora za urbanizaciju ........................................................................... 158
4.2.2.
Potencijal prostora za industrijalizaciju .................................................................... 161
4.2.3.
Potencijal prostora za infrastrukturne objekte ......................................................... 163
4.3.
Potencijal prostora za primarne djelatnosti...................................................................... 165
4.3.1.
Potencijal prostora za poljoprivredu......................................................................... 165
4.3.2.
Potencijal prostora za šumarstvo ............................................................................. 167
5.
Analiza mogućih konflikta u prostoru ...................................................................................... 169
6.
Analiza opasnosti i rizika.......................................................................................................... 177
6.1.
Poplave ........................................................................................................................... 177
6.2.
Zemljotresi ...................................................................................................................... 179
6.3.
Industrijski zagađivači ...................................................................................................... 180
6.4.
Ostali zagađivači .............................................................................................................. 187
LITERATURA: ................................................................................................................................... 193
6
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
UVOD
Studija ranjivosti prostora Unsko – sanskog kantona, kao sastavni dio Prostorne osnove Prostornog
plana Unsko – sanskog kantona, određuje ranjivost prostora, dijela prostora ili njegovih komponenti,
koje su u korelaciji sa lociranjem pojedinih sadržaja u prostoru.
Obzirom da izrada Studije ranjivosti nije metodološki obrazložena u postojećoj zakonskoj
dokumentaciji, pravilnicima i uredbama za izradu planskih dokumenata, te da je u planskoj praksi
relativno nova stavka, izradu Studije ranjivosti prostora Unsko – sanskog kantona treba bazirati na
postojećoj dokumentaciji višeg reda – Studiji ranjivosti prostora Federacije BiH.
Za potrebe izrade Prostornog plana FBiH, izrađena je opsežna i analitički – dokumentaciona
potkrijepljena dokumentacija Studije ranjivosti prostora FBiH, koja je tretirala prostor i njegove
resurse u odnosu na zahvate, objekte i uticaje koji dolaze od onih „uzročnika“, koji su od značaja za
Federaciju BiH.
U odnosu na svoj značaj, sveobuhvatnost i zakonsku regulativu, koja nalaže da se svi planski
dokumenti oslanjaju na planove višeg reda, ovaj dokument predstavlja polaznu osnovu, zapravo,
bazu za nadogradnju svih dokumenata nižeg nivoa, pa tako i Studije ranjivosti prostora Unsko –
sanskog kantona.Njegove odredbe i zaključci, koji su izvedeni na osnovu velikog broja različitih
podataka, koji su po prvi put upravo u tom dokumentu sumirani i sintetizirani u okviru jednog
istraživačko – naučnog rada, predstavljaju vrlo složenu i opsežnu podlogu za daljnji rad i
raščlanjivanje na niže i detaljnije nivoe planiranja.
Za potrebe izrade Prostornog plana Unsko – sanskog kantona nije dat projektni zadatak koji definiše
ciljeve i razloge izrade Studije ranjivosti prostora Unsko – sanskog kantona, te se planerima ostavilo
vrlo malo razloga za nedoumicu u pogledu izrade ovog dijela Prostorne osnove – studija će se bazirati
na metodologiji i principima koji su utvrđeni dokumentom višeg reda, uz usložnjavanje analiziranih
podataka, za potrebe koje odgovaraju kantonalnom nivou.
Dobiveni rezultati, koji su proizvod procijenjenih uticaja na prostorne komponente, tj., nivo promjene
kvaliteta i kvantiteta tog istog prostora, pomažu u definisanju daljnih koraka u postupanju sa
„činiocima uticaja“ i promjene negativnih faktora na posmatranu sredinu.
U daljnjem procesu planiranja, stvorit će se argumentirana i naučno – analitički precizirana potreba
za promjenom stanja, a kroz moguću izmjenu faktora uticaja, njihove eventualne eliminacije,
izmještanja, promjene načina djelovanja itd.
7
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
Pojmovi i definicije korišteni u Studiji ranjivost prostora Unsko –
sanskog kantona
Kao što je već navedeno, metodologija izrade studija ranjivosti nije definisana postojećom
zakonskom regulativom, ali uzimajući u obzir segmente koji se analiziraju unutar studije ranjivosti,
zakoni koji se primjenjuju na njih, mogu se smatrati obavezujućim pri izradi ovog dokumenta.
Zakoni na kojima počiva izrada Studije ranjivosti, te na osnovu kojih će se utvrditi interna
metodologija izrade, te principi, analize i uporedbe dobivenih rezultata su predstavljeni u nastavku
teksta.
Korištenje i upravljanje zemljištem
-
Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH („Službene novine FBiH“,
broj: 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10)
Zakon o prostornom uređenju i građenju – prečišćen tekst („Službeni glasnik Unsko-sanskog
kantona“, broj: 12/13).
Na osnovu ova dva zakona, definišu se razlozi i obaveze izrade planskih dokumenata, čiji je sastavni
dio i Studija ranjivosti prostora.
Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH, utvrđuje slijedeće: „Planiranjem
se, u smislu ovog Zakona, smatra plansko upravljanje, korištenje zemljišta i zaštita prostora FBiH,
kao osobito vrijednog i ograničenog dobra“.
Zakon o prostornom uređenju i građenju na nivou Unsko – sanskog kantona, kaže: „Plansko uređenje
prostora obuhvata utvrđivanje namjena u prostoru, građenje i uređivanje naseljenih mjesta i okolnog
prostora, upotrebu i zaštitu prirodnih i izgrađenih resursa, obavljanje drugih zahvata u prostoru u
skladu sa planskim dokumentima i uslovima propisanim odredbama ovog Zakona.“
Na osnovu oba zakona, zaključujemo da je upotreba prostora, njegovih gradivnih dijelova – prirodnih
i izgrađenih resursa, usko povezana sa zaštitom tog istog prostora. Ograničenost i neobnovljivost
njegovih pojedinih segmenata, mora uvijek biti prisutna činjenica u planiranju upotrebe, a posebno u
razmještaju antropogenih formacija, koridoralnih pravaca, privrednih kapaciteta itd., a čija je
detekcija i mjerljivost uticaja i cilj izrade studija ranjivosti prostora.
Okolinski zahtjevi
-
Zakon o zaštiti prirode („Službene novine Federacije BiH“, broj 33/03, 66/13)
Zakonom o zaštiti prirode „osiguravaju se osnovni uvjeti za zaštitu prirode i održivi razvoj prirode i
okoliša, a naročito:



8
Obnova, zaštita, očuvanje i održiva upotreba ekološkog balansa u prirodi,
Obnova, zaštita, očuvanje i održiva upotreba prirodnih resursa,
Obnova, zaštita, očuvanje i održiva upotreba prirode i revitalizacija oštećenih
područja i dijelova prirode,
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA


-
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
Usklađivanje ekonomskih i društvenih razvojnih planova i projekata sa
održavanjem svih postojećih obnovljivih resursa,
Smanjenje korištenja, opterećenja i zagađivanja vrsta i njihovih stanovišta.
Zakon o zaštiti okoliša (Službene novine Federacije BiH, broj 38/09, 33/03)
Zakonom o zaštiti okoliša uređuje se „očuvanje, zaštita, obnova i poboljšanje ekološkog kvaliteta i
kapaciteta okoliša, kao i kvalitet života“.
Zakon daje odredbe u pogledu prirodnih resursa: zraka, vode, tla, biljnog i životinjskog svijeta,
predjela i izgrađenog okoliša, te „svih vidova aktivnosti, koje imaju za svrhu korištenje i
opterećivanje prirodnih resursa, odnosno, djeluju na okoliš tako da predstavljaju opasnost od
zagađivanja okoliša, zagađuju okoliš ili imaju izvjestan uticaj na okoliš (buka, vibracije, radijacije –
izuzimajući nuklearne radijacije, otpad itd.)“.
Na osnovu ovog Zakona, u izradi Studije ranjivosti prostora, moguće je utvrditi mjere za:




Smanjeno korištenje, sprječavanje opterećenja i zagađivanja okoliša,
sprječavanje narušavanja, kao i poboljšanje i obnovu oštećenog okoliša
Zaštitu ljudskog zdravlja i poboljšanje uvjeta okoliša za kvalitet života,
Očuvanje i zaštitu prirodnih resursa, racionalno korištenje resursa i takav
način privrede kojim se osigurava obnova resursa,
Koordiniranje privrede i integriranje socijalnog i ekonomskog razvoja, u
skladu sa zahtjevima zaštite okoliša.
Na dalje, Zakonom se utvrđuju načela zaštite okoliša, i to: načelo održivog razvoja, načelo
predostrožnosti i prevencije, načelo zamjene, koji su, na neki način, i smjernice za rad na ovom
dokumentu.
Naposljetku, članom 46., stav 5. Zakona o zaštiti okoliša definiše se i da „Planiranje zaštite okoliša
usklađuje se sa socijalnim i ekonomskim razvojnimi programima, međunarodnim programima razvoja
i dokumentima prostornog uređenja“, čiji je sastavni dio i Studija ranjivosti prostora.
-
Zakon o zaštiti zraka(Službene novine FBiH, broj 33/03)
Zakon o zaštiti zraka uređuje uslove i mjere za sprječavanje i smanjivanje emisija u zrak, a koje su
prouzrokovane ljudskim aktivnostima.
Član 5. ovog Zakona, navodi: „Kod izrade dokumenata prostornog uređenja i drugih planova, mora se
voditi računa o zaštiti kvaliteta zraka.“ Posebno interesantan za plansku komponentu Prostornog
plana Unsko – sanskog kantona je stav 3. alineja 2. istog člana 5., koji kaže: „Kod izrade dokumenata
prostornog uređenja i drugih planova, pri određiavnju lokacija za nove tačkaste izvore emisija
zagađujućih materija na koji se odnosi član 7. stav 1. ovog Zakona, dužna pažnja se posvećuje zaštiti
ventilacionih hodnika i kvaliteti zraka nekog gusto ili stalno naseljenog područja.“
Zakon o zaštiti zraka dopunjen je Pravilnikom o graničnim vrijednostima kvaliteta zraka (Službene
Novine FBiH, broj 12/05). Ovim dokumentom su definisane granične vrijednosti kvaliteta zraka i ciljne
vrijednosti kvaliteta zraka. Granične vrijednosti definišu granični nivo zagađenosti zraka u urbano –
9
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
industrijskim područjima, dok su ciljne vrijednosti kvaliteta zraka, zapravo, definicija kvaliteta čistog
zraka rekreacionih i posebno zaštićenih područja (koja su ujedno i najranjivija područja sa aspekta
kvaliteta zraka), a predstavljaju cilj za cijelu FBiH.
Za planere najzanimljiviji je član 2. ovog Pravilnika, koji navodi: „Vrijednost kvaliteta zraka se utvrđuje
za pojedina područja pri izradi prostornih i urbanističkih planova, ...“, a Pravilnikom su definisani i
parametri po kojima se ocjenjuje kvalitet zraka, na osnovu njegovog sastava i primjesa.
-
Zakon o vodama („Službene novine F BiH“, broj: 70/06)
Zakonom o vodama uređuje se način upravljanja vodama unutar teritorije FBiH, tj., način zaštite i
korištenja voda, zaštita od štetnog djelovanja voda, uređenje vodotoka i drugih voda.
Takođe, zakonom se utvrđuju nadležnosti nad vodama i vodnim dobrom, pa se, u skladu s tim, svi
površinski vodotoci svrstavaju u dvije kategorije: I i II, gdje su vode I kategorije u nadležnosti FBiH, a
vode II kategorije u kantonalnoj nadležnosti.
Zakonom se uređuju i pitanja vodnog dobra, javnog vodnog dobra i vodnih objekata, njihovog
vlasništva i načina korištenja. Posebno bitna stavka jeste pitanje zaštićenih područja vodnog dobra,
instrumenata kojim se vrši zaštita i načina određivanja uticajnih područja (zone sanitarne zaštite).
Zakon o vodama je upotpunjen i s nekoliko uredbi i pravilnika, od kojih je za planiranje prostora bitno
istaknuti Uredbu o opasnim i štetnim materijama u vodama („Službene novine F BiH“, broj: 43/07),
kojom se propisuju materije i njihove granične vrijednosti koje mogu biti zastupljene u pojedinim
klasama voda, te Pravilnik o zaštitnim zonama („Službene novine F BiH“, broj51/02), kojim se
utvrđuje način određivanja zona sanitarne zaštite izvorišta voda za piće.
-
Zakon o poljoprivredi (Sl. novine F BiH, br. 88/07)
Zakonom o poljoprivredi se, između ostalog, uređuju ciljevi i mjere poljoprivredne politike, od kojih
se, za planersku praksu, izdvajaju: unaprjeđenje gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, zaštita
poljoprivrednog zemljišta od neracionalnog korištenja, erozije, utvrđivanje namjene i pogodnosti
korištenja, donošenje programa uređenja poljoprivrednog zemljišta itd.
-
Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Sl.novine F BiH, broj 52/09)
Zakon o poljoprivrednom zemljištu utvrđuje definicije, osnovne principe upravljanja, zaštitu,
korištenje, uređenje, raspolaganje, evidenciju poljoprivrednog zemljišta, a za cilj ima očuvanje,
namjensko korištenje i unaprjeđenje gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, kao ograničenim,
neobnovljivim prirodnim resursom.
Zakon o poljoprivrednom zemljištu, sa planerskog stanovišta, vrlo jasno izražava koja je namjena
pojedinih bonitetnih kategorija zemljišta i kako se to zemljište može koristiti u namjeni prostora.
Takođe, sa aspekta ranjivosti prostora, definisani su uslovi tretiranja zemljišta, tj., date mjere zabrane
za ispuštanje štetnih i opasnih materija, koje mogu utjecati na proizvodnu sposobnost
poljoprivrednog zemljišta.
U tomu pomažu i dva uputstva, koja prate Zakon o poljoprivrednom zemljištu: Uputstvo o stručnim
mjerilima za razvrstavanje zemljišta u kategorije (Sl.novine FBiH, broj 49/98, 78/09), u kojem se
10
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
definišu parametri prema kojim se zemljište bonitira, te Uputstvo o utvrđivanju dozvoljenih količina
štetnih i opasnih materija u zemljištu i metode njihovog ispitivanja (Sl.novine FBiH, broj 11/99,
72/09), kojim se određuju materije koje se smatraju štetnim za poljoprivredno zemljište.
-
Zakon o šumama Unsko-sanskog kantona (Službeni glasnik USK –a, br.22/12)
Zakonom uređuje se uzgoj, zaštita, korištenje i raspolaganje šumom i šumskim zemljištem kao
prirodnim bogatstvom, s ciljem očuvanja biološke raznolikosti te osiguranja gospodarenja na
principima gospodarske održivosti, socijalne odgovornosti i ekološke prihvatljivosti, finansiranje,
nadzor nad primjenom ovog Zakona, kaznene odredbe, kao i druga pitanja od značaja za šumu i
šumsko zemljište na teritoriji Unsko-sanskog kantona.
-
Zakon o vodama Unsko – sanskog kantona (Službeni glasnik USK –a, br.04/11)
Zakonom uređuje se način upravljanja vodama, vodnim dobrima i vodnim objektima na području
Unsko-sanskog kantona, koji su prema federalnom Zakonu o vodama (“Službene novine Federacije
Bosnei Hercegovine”, br. 70/06) u nadležnosti Kantona. Upravljanje vodama obuhvata: zaštitu voda,
korištenje voda, zaštitu od štetnog djelovanja voda i uređenje vodotoka i drugih voda.
Kulturno – historijsko naslijeđe
-
Zakon o zaštiti dobara koja su odlukama povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika
proglašena kao nacionalni spomenik Bosne I Hercegovine
Nacionalni spomenici su zaštićeni kroz odluke posebne Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika
Bosne i Hercegovine, koja djeluje na cijelom području naše zemlje, a čiji je osnovni cilj utvrđivanje
jedinstvenog spiska nacionalnih spomenika BiH.
Sva dobra koja se proglase nacionalnim spomenikom, pod ingerencijom su Zavoda za zaštitu
spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta, dok se kantonalni zavodi za zaštitu
spomenika bave svim ostalim spomenicima, koji nisu od nacionalnog značaja, niti su na jednoj od
privremenih listi za proglašenje nacionalnim spomenikom.
Pojmovi koji su korišteni u navedenim zakonima, te za koje je unutar tih zakona dato i pojašnjenje,
odnose se u potpunosti i na ovaj dokument i pojmovi koji će unutar njega biti korišteni.
11
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
Metodologija izrade Studije ranjivosti prostora Unsko – sanskog
kantona
Uredba o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uređenja („Službene novine F
BiH“, broj: 63/04, 50/07 i 84/10), navodi da „Studija ranjivosti sadrži vrijednosnu analizu uticaja
posebnih djelatnosti na:



Okoliš, posebno na prirodu i čovjekovu okolinu, kulturno – historijsku baštinu, prirodne
resurse,
Pejzaž, posebno s aspekta njegove prepoznatljivosti,
Regionalni i urbani razvoj, sa aspekta upotrebe prostora i mogućnosti za učinkovito odvijanje
posebnih djelatnosti.
Model ranjivosti prostora
Model ranjivosti, zapravo, predstavlja „vrijednosnu i specifičnu prostornu sliku zaštitnih zahtjeva“1,
tj., vizuelnih kvaliteta pejzaža, prirodnih kvaliteta i kulturnih kvaliteta pejzaža. Tretirajući sastavnice
prirodnog okruženja, a kroz pritiske koji imaju snagu mijenjanja kvalitete i ravnoteže tog istog
okruženja, stvaraju se preduslovi za definisanje mjera ograničenja i rehabilitacije izmijenjenog
prostora.
Ranjivost prostora se definiše različito u različitim disciplinama, ali kao što i sama Studija ranjivosti
FBiH zaključuje, generalno se može reći da „koncept ranjivosti izražava stepen osjetljivosti prirodnog i
kulturnog okoliša na promjene izazvane van njih“.
U skladu sa već navedenim obavezama preuzimanja odredbi planova višeg reda, gdje je za kantonalni
nivo plan višeg reda Prijedlog Prostornog plana FBiH, kao i njegov sastavni dio – Studija ranjivosti
prostora FBiH, tako je i metodološka osnova na kojem počiva ovaj dokument, u potpunosti usklađena
sa federalnom Studijom, čije odredbe preuzima, prilagođava kantonalnom nivou i ovdje iznosi:
Studija ranjivosti se radi u nekoliko faza. Prva faza podrazumijeva Generalnu karakterizaciju
prostora Unsko – sanskog kantona, gdje se prostor posmatra sa aspekta identifikacije: geoloških,
seizmotektonskih, hidrogeoloških, inženjerskogeoloških (aspekt stabilnosti tla), hidroloških, specifičnih
bioloških, pejsažnih i drugih prirodnih karakteristika i raznolikosti. Za svaki aspekt (voda, zrak, tlo,
biodiverzitet, prirodno naslijeđe i dr.), su prikazane osnovne karakteristike.
U okviru ove faze pobrojani su pritisci (antropogeni i prirodni) koji uzrokuju stanje u prostoru, a na taj
način utiču na stepen podložnosti prostora i njegovih komponenti budućim uticajima.
Druga faza studije je bila Analiza ranjivosti prostora, koja pokazuje kako posebne aktivnosti
(djelatnosti) utiču na karakteristike prostora, odnosno njegove sastavne dijelove.
Analiza ranjivosti prostora sadrži slijedeće komponente:
1
http://www.undp.hr/upload/file/227/113789/FILENAME/Inventarizacija__vrednovanje_i_planiranje_obalnih_
krajobraza_Dalmacije_estuarij_Krke_S_.pdf
12
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA



STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
razvoj modela ranjivosti prostora,
verifikaciju, modela ranjivosti i
primjenu modela na prostor Unsko – sanskog kantona.
Pored kompleksnosti same matematske analize i odabira analitičke metode, problem je bio usložnjen
dodatno i činjenicom da je veoma skroman fond raspoloživih podataka, koji se mogu prostorno
prikazati, a posebno onih koji već imaju svoju prostornu odrednicu, obzirom da je za GIS modeliranje
neophodno da svaki podatak bude prostorno definiran, kako bi se mogao koristiti pri analizama.
Stoga je za potrebe izrade Studije ranjivosti FBiH, tim za GIS razvijao model koji omogućava dopunu
baze podataka i nakon toga ponovno provođenje proračuna ranjivosti prostora.
Metodološki pristup baziran je na ispunjavanju ciljeva projektnog zadatka koji je dat za PPFBiH, u
skladu sa raspoloživošću i dostupnošću informacija. Osnovna namjera je bila da rezultat studije
ranjivosti bude koliko je moguće objektivno i metodološki sveobuhvatno rješenje. Rješenje koje će biti
u vremenu i prostoru transparentno i ponovljivo uz korištenje modernih softverskih alata.
U tom pogledu Studija ranjivosti prostora FBiH nije prosti zbir tehnički korektno obrađenih karata.
Adekvatnim metodološkim i stručnim pristupom skup prikupljenih i obrađenih podataka (informacija)
u ovoj Studiji je dobio novi, kvalitativni nivo.
Stepen ranjivosti prostora, odnosno ocjena ranjivosti prostora bazirana je na:



Važećim propisima (standardi, normativi, granične vrijednosti, zaštićena područja);
Konvencijama, strategijama, opće prihvaćenim načelima)
Ekspertskim ocjenama.
Analizirane su komponente prostora: okoliš i njegovi sastavni dijelovi: priroda, prirodni resursi,
čovjekova okolina, pejsaž sa aspekta njegove prepoznatljivosti sa jedne strane i klasterizirani uticaji
na koje je prostor (njegove komponente) ranjiv.
Model ranjivosti prirode kao dijela okoliša je zasnovan na načelima i ciljevima postavljenim u
Zakonu o zaštiti okoliša i Zakonu o zaštiti prirode (vidjeti poglavlje 3.2). Sa aspekta zahtjeva o zaštiti
prirode, svaki zahvat u prirodi, koji nije u skladu sa ciljevima zaštite, smatra se narušavanjem njenih
vrijednosti. Ovo proizlazi iz ciljeva, među kojima su:
-
cjelovito očuvanje prirode i prirodne ravnoteže,
očuvanje prirodnih vrijednosti i procesa,
ponovna uspostava uništenih ili narušenih prirodnih vrijednosti,
očuvanje biološke raznolikosti (biljne i životinjske vrste i njihovi habitati).
Radi njene kompleksnosti, priroda je podijeljena na komponente: zrak, geosferu, biosferu i hidrosferu.
Model ranjivosti prirodnih resursa kao dijela okoliša, razmatran je sa aspekta njegove iskoristivosti
za zadovoljenje potrebe društva i privrednog i ekonomskog razvoja.
Analizirani su resursi:
13
poljoprivredno zemljište sa aspekta smanjenja potencijala za poljoprivredu,
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
-
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
šume sa aspekta smanjenja potencijala za šumarstvo,
izvorišta za snabdijevanje pitkom vodom i
nalazišta mineralnih i energetskih sirovina sa aspekta smanjenja potencijala za
njihovo korištenje.
Model ranjivosti čovjekove okoline tijesno je povezan sa zagađenošću, odnosno nezagađenošću
okoliša. Ranjivost čovjekove okoline raste s kvalitetom okoliša života ili njegovih određenih sastojaka
(nezagađeni zrak, voda, tlo, vizuelni sklad izgleda pejsaža), te s blizinom naseljenih područja.
Ranjivost čovjekove okoline posmatrana je sa aspekta: kvaliteta zraka, voda, vidljivih kvaliteta
prostora (kulturno-historijski spomenici, područja kulturne baštine, raznovrsnosti reljefnih promjena,
naseljenosti) buke i prisutnosti ekološki značajnih područja.
Model ranjivosti pejsaža sa aspekta njegove prepoznatljivosti razmatran je sa aspekta smanjenja
pejsažne raznolikosti prostora, njegove prepoznatljivosti i kvaliteta pejsažne slike. Koncept modela
sličan je u segmentima prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti, konceptu modela ranjivosti
čovjekove okoline. Pejsaž čine prirodne, ekološke, kulturne, estetske, privredne i druge vrijednosti
prostora. Na njegovo stvaranje i preobrazbu utiču brojni i raznovrsni faktori, koji se generalno mogu
svrstati u:
-
prirodne faktore (geološki sastav i građa, reljef, klima, voda, tlo, biljni i životinjski
svijet, koji su u pravilu nerazdruživo povezani u složene ekosisteme,
antropogene faktore (kulturno-historijske i društveno-ekonomske) koji su nastali
korištenjem prostora tokom historije i danas, i
faktore percepcije (estetski i asocijativni) koji su vezani sa jedne strane uz vizuelni
doživljaj prostora, odnosno simboličke vrijednosti, kulturna i tradicionalna
duhovna obilježja.
Kao rezultanta prirodnih i antropogenih obilježja i procesa koji su se kroz historiju odvijali ili se
odvijaju u prostoru, pejsaž odražava nekadašnji i sadašnji odnos ljudi prema njihovom okruženju.
U modelu ranjivosti prostora usvojen je princip združivanja djelatnosti (aktivnosti) koje u svojoj
pojavnosti imaju slične uticaje.
Pojednostavljenje modela ranjivosti ima smisla provesti udruživanjem djelatnosti, koje su planirane
prostornim planom, a koje prilikom realizacije imaju slične uticaje na okoliš.
Treća faza studije je bila Analiza potencijala prostora za odvijanje posebnih djelatnosti kao što su
urbanizacija i njeni izdvojeni sastavni dijelovi: industrijalizacija i izgradnja infrastrukturnih objekata,
koja je dala odgovor na pitanje kako karakteristike prostora, odnosno njegove komponente
omogućavaju odvijanje ovih djelatnosti u prostoru.
Regionalni i urbani razvoj sa aspekta upotrebe prostora i mogućnosti za odvijanje posebnih
djelatnosti suštinski predstavljaju mogućnost prihvata prostora, odnosno ocjenu stepena prihvata
prostora, uvažavajući njegovu multikomponentnost. Istovremeno mora biti ispoštavan osnovni princip
savremenog koncepta prostornog planiranja da razvojni ciljevi i potrebe očuvanja stečenih i
naslijeđenih vrijednosti ne bi trebali biti konfrontirani.
14
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
Ocjena potencijala i razvojnih mogućnosti prostora utvrđuje polaznu osnovu za planiranje urbanog i
regionalnog razvoja, odnosno daje prikaz opterećenosti i dosadašnje ugroženosti prostora, stepen
prihvatnih (nosivih) kapaciteta prostora, osiguravajući potrebni stepen zaštite prirodnih i stvorenih
vrijednosti.
Regionalni i urbani razvoj sa aspekta upotrebe prostora i mogućnosti za odvijanje posebnih
djelatnosti u ovoj je studiji razmatran sa aspekta potencijala prostora za odvijanje posebnih
djelatnosti.
Potencijal prostora za odvijanje posebnih djelatnosti kao i bilo koji drugi problem višekriterijumske
analize je modeliran eksplicitno na skup kriterija/parametara koji determinišu potencijal prostora i
koji kvantificiraju stepen njegove pogodnosti/potencijala.
Četvrta faza studije je bila Analiza mogućih konflikata u prostoru, koja pred prostorne planere
postavlja zadatak usklađivanja ciljeva zaštite prostora sa razvojnim ciljevima (privlačnost) različitih
korisnika (sektora). Drugim riječima, zadatak za prostorne planere je optimizirati korištenje prostora.
Usklađivanje interesa za korištenjem prostora je jedan od osnovnih principa pri izradi prostornih
dokumenata. Negacija ovog principa i davanje prioriteta pojedinim sektorima, neizbježno vodi
konfliktu u prostoru. U ovoj fazi primijenjen je koncept sučeljavanja potencijala prostora za
industrijalizaciju, urbanizaciju, infrastrukturu sa jedne strane i potencijala za razvoj primarnih
djelatnosti kao što su poljoprivreda i šumarstvo, sa druge strane.
Peta faza je obuhvatila Analizu mogućih hazarda (opasnosti), gdje su obrađeni segmenti poplava,
rizika od rušenja brana, zemljotresi i dr). U ovom poglavlju je takođe na osnovu registra poslovnih
subjekata (industrijski objekti-postrojenja) Federalnog zavoda za statistiku, analizirana opasnost od
havarijskih i drugih zagađenja.
Za potrebe izrade studije na kantonalnom nivou, podaci će biti upotpunjeni i usklađeni sa
nadležnostima koje ima Unsko – sanski kanton u prostornom kontekstu, koristeći se i Uredbom o
građevinama i zahvatima od značaja za Unsko – sanski kanton i građevinama, djelatnostima i
zahvatima koji mogu u znatnoj mjeri uticati na okoliš, život i zdravlje ljudi, za koje lokacijsku dozvolu,
odnosno, urbanističku saglasnost izdaje Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu
okoline Unsko – sanskog kantona.
Potencijal prostora
Potencijal prostora predstavlja mogućnost prihvata posebnih djelatnosti unutar tog istog prostora.
„Ocjena potencijala i razvojnih mogućnosti prostora utvrđuje polaznu ocjenu za planiranje urbanog i
regionalnog razvoja, odnosno, daje prikaz opterećenosti i dosadašnje ugroženosti prostora, stepen
prihvatnih kapaciteta prostora, osiguravajući potrebni stepen zaštite prirodnih i stvorenih
vrijednosti.“2
Zapravo, kroz određivanje potencijala prostora za smještaj određenih djelatnosti, čini se prvi korak u
određivanju budućeg planskog aspekta upotrebe zemljišta i lociranju potrebnih sadržaja.
2
Studija ranjivosti prostora FBiH, str.57
15
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
Mogući konflikti u prostoru
Prostorni potencijal za smještanje posebnih djelatnosti, ne ukazuje a priori na vrstu djelatnosti koja
se u tom prostoru treba naći. Često se dešava da u jednoj prostornoj cjelini, postoji razvojni
potencijal za više djelatnosti, koje mogu svojim načinom rada i uticajem koji vrše na okolni prostor,
doći u međusobni sukob.
Stoga je potrebno posmatrati prostor kroz „preklapanje“ posebnih djelatnosti, za koje se izražava
određen potencijal, kako bi se uočile slabe tačke, te planerima moglo naznačiti koja područja će biti
konfliktna i gdje treba obratiti posebnu pažnju u razrješenju takvih „sukoba“ i dodjele najpovoljnije
namjene.
16
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
1.
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
Generalna karakterizacija prostora Unsko – sanskog
kantona, sa opisom stanja u prostoru
1.1. Geografske karakteristike
1.1.1.
Geografski položaj i veličina
Unsko – sanski kanton predstavlja područje sjeverozapadne Bosne i Hercegovine, koje obuhvata
doline rijeka Une i Sane, te planina Grmeča i Srnetice, sa bogatim reljefnim i morfološkim
raznolikostima, gdje se prostor transformiše iz nizinskog u blago brdovit, te na obodima i planinski.
Zauzima površinu od 4239,25 km2 ili 15,8% od ukupne površine Federacije BiH, tj., 8,05% od ukupne
površine Bosne i Hercegovine. Unsko – sanski kanton je jedna od deset organizacionih jedinica,
kantona, koje tvore administrativno – politički sistem Federacije BiH, a sastoji se iz 8 općina.3
TABELA 1 – POVRŠINE OPĆINA UNSKO – SANSKOG KANTONA
Općina
Bihać
Bosanska Krupa
Bosanski Petrovac
Bužim
Cazin
Ključ
Sanski Most
Velika Kladuša
Unsko – sanski kanton
Površina (km2)
945,44
573,36
763,94
130,31
355,76
367,29
771,43
331,72
4239,25
%
22,30
13,52
18,03
3,07
8,39
8,67
18,19
7,83
100
Geografski položaj, kojeg obilježava okruženost Visokim Dinaridima, blago spuštanje terena ka
sjeveru, što stvara prirodnu vezu sa susjednom državom Republikom Hrvatskom, u mnogočemu
izoluje Unsko – sanski kanton od ostatka F BiH, te ga eksponira ka uticajima R Hrvatske.
Unsko – sanski kanton graniči na sjeverozapadu sa općinama Donji Lapac, Korenica i Slunj u RH, na
istočnoj granici naslanja se na područje Republike Srpske, a južnim dijelom na Kanton Livno.
TABELA 2 – KRAJNJE KOORDINATE
Krajnja tačka
Sjever
Jug
Zapad
Istok
3
X
6337074,1045
6357862,2926
6320414,5
6413082,25
Y
5011707,524
4901455,726
4967231,5
4934851,5
Površina Unsko – sanskog kantona je dobivena na osnovu podataka Federalne geodetske uprave, pri čemu su
definisane i granice Kantona sa susjednim općinama i Republikom Hrvatskom, te granice općina u sastavu
Unsko – sanskog kantona.
17
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
1.1.1.1.
Geoprometni položaj
Geoprometni položaj Unsko – sanskog kantona karakterizira prirodna odvojenost, nepostojanje
adekvatne putne mreže sa centralnom BiH, što u konačnici rezultira vidom izolacije i marginalizacijom
kantonalnih veza sa ostatkom F BIH.
S druge strane, geografski uslovi Kantona stvaraju eksponiranost ka sjeveru i istoku, tj., Republici
Hrvatskoj i RS –u. Posebno je bitna izloženost Unsko – sanski prema R Hrvatskoj, što prostor dovodi u
povoljnu konotaciju ka evropskim koridorima i zemljama okruženja, što je potvrđeno i kroz snažne
ekonomske i druge veze sa RH, a koje imaju historijski značaj.
Povezanost Unsko – sanskog kantona sa panevropskim koridorom X, autoputem Zagreb – Beograd,
ostvaruje se putem magistralnih i regionalnih pravaca, te je zadovoljavajuća, obzirom da se prvo
uključenje nalazi kod Okučana, RH, koji su udaljeni cca 90 km od Sanskog Mosta.
Unutrašnja prometna povezanost se odlikuje dobro razvijenom saobraćajnom infrastrukturom
magistralnih i regionalnih saobraćajnica, dok se željeznički saobraćaj oslanjao na prugu Bosanski Novi
- Bihać - Knin tzv. Unsku prugu, koja je povezivala Bihać sa Zagrebom i Splitom. Današnje stanje
Unske pruge je loše, djelomično u funkciji, sa ograničenjima koje će nametnuti i proglašenje dijela
područja NP Una.
1.1.1.2.
Geomorfologija područja
Reljef Unsko – sanskog kantona čine dvije cjeline: dolinsko – kotlinska i planinska, koje se međusobno
isprepliću, prožimaju i uklapaju jedna u drugu. Kotline su otvorene sa normalnom hidrografskom
mrežom, a izdignuti planinski masivi su remećeni i imaju strukturu antiforme, antiklinale, horstove i
navlake.4
Geomorfološke karakteristike terena uslovljavaju podjelu na nekoliko morfoloških cjelina: zapadno
od Bihaća je Unsko – Koranska zaravan. Istočno od rijeke Une je planinski sistem Grmeča, a na
sjeveroistoku je Majdanska planina i Sanski paleozoik. Zapadno od Bihaća je visoka karbonatna greda
planine Plješevice, koja dominira područjem Krajine, ali i susjednog područja Like, R Hrvatska.
Visinska razlika terena se kreće od 200 mnm do preko 1480 mnm. 5
U dijelu Unsko – Koranske zaravni, teren je relativno miran, a većina vrhova je blago zaravnjena.
Njihove visine se kreću 300 – 500 m. Izuzetak je greda koja se spušta od Ostrošca prema Otoci,
lijevom stranom kanjona rijeke Une. Pruža se pravcem SZ – JI, a najveći vrh je Gomila (797 m).
Takođe, veoma značajno za ovo područje je uzdignuće pravca zapad – istok, koje počinje kod Panjka,
pa preko Jezerskog, Koprivne i Gradine ide prema Gati. Sjeverozapadno od ove grede, visine se
postupno smanjuju, uz brojna lokalna odstupanja, koja su uzrokovana tektonikom i promjenama
litološkog sastava terena. Greda je značajna i kao vododjelnica, jer vodotoci sjeverozapadno od nje
pripadaju slivu Korane i Gline, a jugoistočno slivu rijeke Une.
4
5
Procjena ugroženosti Unsko – sanskog kantona od prirodnih i drugih nesreća, str.5
Geološke i karstološke karakteristike Bosanske Krajine, dr. Safet Čičić, dr. Mirza Bašagić
18
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
Reljef je raščlanjen brojnim vodotocima i riječnim dolinama, od kojih mnoga imaju izgled uravnjenih
polja: Bihaćko, Bjelajsko, Medeno, Petrovačko, Bravsko i Sansko polje.
Na jugozapadnoj strani, teren se spušta prema rijeci Uni i Bihaću (231 m), a sjeveroistočnoj strani
prema Bosanskoj Krupi (178 m) i Sanskom Mostu (182 m). Cjelokupan prostor je blago nagnut od juga
prema sjeveru i otvoren prema panonskim klimatskim utjecajima.
1.1.1.3.
Hipsometrijska struktura
Unsko – sanski kanton je hipsometrijski vrlo neujednačen, što se najbolje vidi po pojedinim općinama
u sastavu Kantona.
TABELA 3 – HIPSOMETRIJSKA STRUKTURA
Općina
Bihać
Bosanski
Petrovac
Bosanska
Krupa
Bužim
Cazin
Ključ
Sanski
Most
Velika
Kladuša
UKUPNO
2
Hipsometrijska struktura u km
< 300 m.n.v.
300 – 600
m.n.v.
104
423
50
600 –
m.n.v.
112
455
159
548
60
16
71
64
160
285
350
694
252
88
178
41
280
52
-
-
835
2392
967
643
900
> 900 m.n.v.
49
359
Iz priloženog se zaključuje da su pojedine općine reljefno veoma različite, ali i da se procentualno,
najveće površine nalaze i dijapazonu 300 – 600 m.n.v.
19
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
1.2. Demografija i naseljenost
1.2.1.
Administrativno ustrojstvo
Teritorijalna i administrativna podjela Unsko – sanskog kantona podrazumijeva organiziranje prostora
u osam samoupravnih jedinica – općina i to: općina Bihać, općina Bosanska Krupa, općina Bosanski
Petrovac, općina Bužim, općina Cazin, općina Ključ, općina Sanski Most, te općina Velika Kladuša, sa
gradom Bihaćem, kao kantonalnim, kulturnim, turistčkim i obrazovnim središtem.
1.2.2.
Demografski pokazatelji
U toku izrade Prostorne osnove Prostornog plana Unsko – sanskog kantona, izvršen je Popis
stanovništva u oktobru 2013. godine, čije preliminarne rezultate koristi i ovaj dokument, uz
napomenu da do manjih izmjena može doći po dobivanju konačnih rezultata, a što će biti ažurirano u
narednim fazama Plana.
TABELA 4 – PROCJENA BROJA STANOVNIKA
Općina
2009
Bihać
Bosanska Krupa
Bosanski Petrovac
Bužim
Cazin
Ključ
Sanski Most
Velika Kladuša
Unsko – sanski kanton
1.2.2.1.
Procjena broja stanovnika
2010
2011
20136
61191
28227
7730
17838
62252
19771
44699
46290
288114
61358
28062
7415
17911
62510
19535
44080
46759
287869
61494
28107
7273
17942
62632
19399
43969
47911
287835
61186
29659
7946
20298
69411
18714
47359
44770
299343
Starosna i spolna struktura stanovništva
TABELA 5 – STAROSNA I SPOLNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA
Općina
Broj stan.
2013
Bihać
Bosanska Krupa
Bosanski Petrovac
Bužim
Cazin
Ključ
Sanski Most
Velika Kladuša
Unsko – sanski
kanton
6
61186
29659
7946
20298
69411
18714
47359
44770
299343
7
Starosna struktura
0-14
15-64
65+
11687
6303
1293
5219
14222
2347
6607
9348
54800
7189
3568
2160
1628
5921
2584
6322
3702
31766
42310
19788
4493
13451
49268
13783
34430
31684
201319
Spolna struktura
M
Ž
31410
13845
3475
8660
30888
9366
21550
23351
142619
29776
15814
4471
11638
38523
9348
25809
21419
156724
Preliminarni rezultati Popisa stanovništva 2013.godine
Obzirom da FZS nije dao podatke o spolnoj strukturi, ona je izvedena na osnovu podataka dostavljenih od
Nosioca pripreme – B varijanta broja stanovnika – Praktikum, tako da je uzet procenat učešća spolnih skupina u
ukupnom stanovništvu, a za period 2011.godinu,te se ovi podaci mogu smatrati samo relativnom procjenom
7
20
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
TABELA 6 – UČEŠĆE STAROSNIH SKUPINA
Općina
0-14
Bihać
Bosanska Krupa
Bosanski Petrovac
Bužim
Cazin
Ključ
Sanski Most
Velika Kladuša
Unsko – sanski kanton
Učešće starosnih skupina u broju stanovnika (%)
15-64
65+
19,1
21,25
16,27
25,71
20,49
12,54
13,95
20,96
19,03
69,15
66,72
56,55
66,27
70,98
73,65
72,70
70,77
69,93
11,75
12,03
27,18
8,02
8,53
13,81
13,35
8,27
11,04
1.2.2.2.
Gustina naseljenosti
Unsko – sanski kanton, zauzimajući veliku površinu, ali i veoma morfološki raznolika područja, ima
izrazito heterogenu strukturu gustine naseljenosti. Dok su neka područja, poput općinskih centara
Bihaća, Cazina ili pak uski plodni pojasevi uz riječna korita prenapučeni, područja poput Bosanskog
Petrovca, koji pripada Visokom kršu, a za koji je karakterističan proces iseljavanja i rapidnog
smanjenja broja stanovnika, imaju veoma nisku gustinu naseljenosti.
TABELA 7 – GUSTINA NASELJENOSTI
Općina
Površina (km2)
Bihać
Bosanska Krupa
Bosanski Petrovac
Bužim
Cazin
Ključ
Sanski Most
Velika Kladuša
Unsko – sanski kanton
945,44
573,36
763,90
130,31
355,76
367,29
771,43
331,72
4239,25
Gustina naseljenosti
Broj stanovnika Gustina
(2013.godinego naseljenosti
dina)
(st/km2)
61186
64,72
29659
51,73
7946
10,40
20298
155,77
69411
195,11
18714
50,95
47359
61,39
44770
134,96
299343
70,61
Kao što je vidljivo iz prikazanih podataka, razlika gustine naseljenosti među općinama je iznimna.
Općina Bosanski Petrovac, sa 9,29 st/km2 jedna je od najnenaseljenijih u cijeloj BiH, te ima skoro 20
puta manju gustinu naseljenosti od općine Cazin, koja je najnaseljenija općina Unsko –sanskog
kantona.
Opća gustina naseljenosti Kantona je 70 st/km2.
1.2.2.3.
Migracije
U periodu 2009 – 2012.godine, Unsko – sanski kanton je ostao bez 6000 stanovnika, koji su emigrirali
u druga područja naše zemlje ili pak u inozemstvo.
21
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
Posljedica je to opće ekonomske situacije u zemlji, nedovoljnog jačanja policentričnog razvoja, te
stalnih migracija selo – grad.
TABELA 8 – MIGRACIJE
Općina
Bihać
Bosanska Krupa
Bosanski Petrovac
Bužim
Cazin
Ključ
Sanski Most
Velika Kladuša
UKUPNO
Migracije 2012.godine
Doseljeni
Odseljeni
422
409
214
237
115
204
114
167
300
279
82
178
354
454
166
235
1767
2163
Saldo
13
-23
-89
-53
21
-96
-100
-69
-396
Prema mjestu imigracija, najviše imigracija u općine Kantona je bilo iz F BiH.
22
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
1.3. Klima i klimatski uslovi
Područje Unsko – sanskog kantona pripada peripanonskoj regiji na koju utječe umjereno –
kontinentalna ili srednjeevropska klima iz Panonske nizije. Umjereno – kontinentalna klima, koja se u
BiH javlja od srednjih tokova rijeka Une, Vrbasa, Bosne i Drine, pa sve do rijeke Save, sa opadanjem
temperatura od sjevera prema jugu.
Osnovna su obilježja oštre i relativno snježne zime, te topla ljeta. Minimalne temperature spuštaju se
ponekad i ispod -20 °C, dok maksimalne dosežu do 40 °C. Godišnje padavine su u prosjeku između
700 i 1200 mm/m2, a srednja godišnja temperatura ima vrijednosti između 10 i 12 °C.
Naravno, klimatske karakteristike su u sprezi sa geomorfološkim faktorima, koji obrazuju ovo
područje, pa se klimatske prilike na taj način usložnjavaju i stvaraju se mikroklimati i prelazne
klimatske zone.
Prema tome, sjeverni dio Unsko – sanskog kantona pripada pojasu umjereno – kontinentalne klime,
dok južni dio područja, a posebice Martin Brod, Ključ i Bosanski Petrovac, pripadaju prelaznom pojasu
umjereno – kontinentalne klime pretplaninskog tipa, sa nešto izmijenjenim vrijednostima, gdje
srednja temperatura u januaru je u intervalu - 1,0 ° C do 7,0 °C, a srednja godišnja temperatura se
kreće od 9,0 ° C do 10,6 ° C, sa godišnjom sumom padavina od 991 l/m² do preko 1300 l/m². Područja
planina Grmeča, Osječenice i Plješevice imaju karakteristike planinske klime.
Ovo područje, usljed činjenice da su veoma blizu dva područja sa sasvim drugačijim tipovima klime
(mediteranske na zapadu i planinske na jugu), sa klimatološke tačke gledišta predstavlja dosta
složeno područje. Uticaj ova dva susjedna klimatska područja se ne odražava toliko na srednjim
vrijednostima klimatoloških parametara, koliko dolazi do izražaja u slučaju iznenadnih prodora toplih
i hladnih zračnih masa. Tada, u kratkom vremenskom intervalu, dolazi do brzih promjena
temperature, vlažnosti zraka i ostalih klimatoloških parametara, a sve praćeno veoma jakim
vjetrovima.8
Klimatološke karakteristike su dobivene mjerenjima i proučavanjima podataka za dvije meteorološke
stanice unutar kantona, Bihać i Sanski Most, a za višegodišnji niz 1951 – 1990.godine, što je i standard
Svjetske meteorološke organizacije.
TABELA 9 – METEOROLOŠKE STANICE
Meteorološka
stanica
Bihać
Sanski Most
ρ
χ
Hg
44°49'
44°46'
15°55'
16°42'
246
158
TABELA 10 – VAŽNIJE METEOROLOŠKE POJAVE
VAŽNIJE METEOROLOŠKE POJAVE ZABILJEŽENE U PERIODU 1951.-2012.godine
Srednje vrijednosti
Apsolutne vrijednosti
8
Procjena ugroženosti Unsko – sanskog kantona od prirodnih i drugih nesreća, str.7
23
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
Bihać
Sanski
Most
God.Temp.zraka
(°C)
Zimska
temper.
zraka
(°C)
Ljetna
temper.
zraka
(°C)
God.
sume
oborina
(I/m2)
Max.
Temp.
zraka
(°C)
Datum
10,9
1,8
19,8
1329
40,0
22.8.2012
Minimalna
temp.
zraka
(°C)
-29,2
10,5
0,9
19,6
1067
40,8
16.8.1952
-30,3
1.3.1.
Datum
17.2.1956
17.2.1956
Temperature
Na osnovu podataka ove dvije stanice, ali i pojedinačnih mjerenjima u općinskim centrima Kantona,
dobivene su vrijednosti srednjih mjesečnih, a posljedično i godišnjih temperaturnih vrijednosti.
Srednje mjesečne i godišnje temperature (°C )
TABELA 11 – SREDNJE MJESEČNE I GODIŠNJE TEMPERATURE
Period 1961 –
1990.godine
Bihać
Sanski Most
Bosanska
Krupa
Bosanski
Petrovac
Bužim
Cazin
Ključ
Velika
Kladuša
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
0,3
-0.8
-0.5
2.3
1.8
1.8
6.1
5.5
5.7
10.7
10.4
10.4
15.1
14.8
14.7
18.3
18.0
17.9
20.0
19.7
19.8
19.2
18.9
19.1
15.9
15.5
15.8
11.3
10.6
10.9
6.3
5.7
5.8
1.7
1.0
1.0
Srednje
godišnje
10.6
10.1
10.2
-0.4
0.7
4.3
8.6
12.6
16.1
19.1
18.5
14.5
9.3
3.8
0.8
9.0
-0.8
-1.0
0.0
-0.5
1.5
1.2
2.3
1.8
5.4
5.0
5.8
5.8
10.0
9.6
10.2
10.4
14.5
14.2
14.4
14.9
17.6
17.3
17.5
18.1
19.4
19.1
19.4
20.0
18.9
18.8
18.9
19.3
15.6
15.2
15.6
15.8
10.6
10.3
10.9
11.0
5.4
5.2
6.1
5.7
0.8
0.5
1.7
1.2
9.9
9.6
10.2
10.3
Takođe, u istom vremenskom periodu, zabilježene su apsolutne maksimalne i minimalne vrijednosti
temperature zraka.
Vidljivo je da je najhladniji mjesec januar, a najtopliji su juli i avgust, što potvrđuje klasifikaciju
područja u umjereno – kontinentalni pojas klime.
1.3.2.
Padavine
Količina padavina u umjereno – kontinentalnom pojasu klime kreće se, prosječno, u intervalu od 700
– 1100 mm/m2. Mjerenja na meteorološkim stanicama u Unsko – sanskom kantonu, ali i na nivou
općina, pokazuju slične vrijednosti, sa lokalnim odstupanjima.
TABELA 12 – PROSJEČNE MJESEČNE I GODIŠNJE PADAVINE MJERENO NA METEOROLOŠKIM STANICAMA
Period 1971
–
2000.godine
Bihać
Sanski Most
24
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
God.suma
(l/m2)
83
62
89
61
99
76
117
88
113
92
107
106
104
96
96
82
126
90
130
96
146
98
111
82
1322
1028
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
Maksimalne visine snježnog pokrivača se bilježe u januaru i februaru, zadržava se oko 40 dana, a
maksimalne vrijednosti mu mogu doseći i 1 m. Međutim, određena područja, a ovisno o orografiji,
mogu imati smetove mnogo veće visine.
TABELA 13 – MJESEČNE I GODIŠNJE MAKSIMALNE VISINE SNIJEGA (CM)
Period 1961 –
1990.godine
Bihać
Sanski Most
Bosanska
Krupa
Bosanski
Petrovac
Cazin
Ključ
Velika
Kladuša
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
Max.god.
89
95
90
105
71
48
62
35
45
50
16
30
0
0
3
-
-
-
-
12
8
10
68
47
60
76
68
80
105
95
90
40
64
84
51
17
-
-
-
-
13
38
34
84
83
51
83
85
82
43
44
21
45
20
17
15
0
0
0
-
-
-
-
22
10
0
39
33
37
65
60
67
85
82
83
1.3.3.
Vlažnost zraka
Srednja relativna vlažnost zraka se kreće oko 80%, a najmanja je u julu, kada iznosi oko 71%. Najveća
relativna vlažnost zraka je u novembru i tada iznosi oko 90%. Navedeno je u skladu sa
karakteristikama umjereno – kontinentalne klime područja.
TABELA 14 – SREDNJA MJESEČNA I GODIŠNJA RELATIVNA VLAŽNOST ZRAKA (%)
Period 1961 –
1990.godine
Bihać
Sanski Most
Bosanska
Krupa
Bosanski
Petrovac
Cazin
Ključ
Velika
Kladuša
1.3.4.
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
80
84
84
77
81
85
71
76
81
67
73
77
69
75
76
70
77
76
69
76
75
73
78
78
77
81
82
78
73
86
79
73
87
81
85
87
Srednja
godišnja
74
79
81
84
82
79
74
75
73
73
78
79
83
84
89
79
87
88
81
87
85
85
83
82
75
81
78
78
82
77
77
81
80
76
81
77
76
82
80
78
85
83
81
89
85
83
90
87
86
88
88
85
85
83
80
Vjetrovi
Ruža vjetrova ovisi o orografiji terena, planinskim grebenim i pravcu pružanja rijeka. Brzina vjetra
raste proporcionalno sa povećanjem nadmorske visine, pa je najveća na vrhovima planina.
Dominantni vjetrovi dolaze iz pravca sjevera i jugoistoka, ali prisustvo jugozapadnog vjetra je izuzetno
često. Ekstremni udari vjetra, u pojasu umjereno – kontinentalne klime, mogu dostizati i preko 40
m/s, što se javlja jednom, do dva puta u 10 godina. Brzine 25 – 40 m/s su zabilježene gotovo svake
godine, dok brzine do 17 m/s su česta pojava i javljaju se više puta godišnje.
25
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
1.4. Zrak
Kruženje materija u prirodi transportuje zagađujuće čestice. „Kretanje je okarakterisano stalnim
emitovanjem materija sa litosfere i hidrosfere u atmosferu“9, te natrag iz atmosfere u tlo i vodu,
putem atmosferilija.
Uzroci izmjene materija mogu biti prirodni i antropogeni, gdje antropogeni uzročnici dolaze od dvije
osnovne komponente: zagađivanje zraka kroz procese sagorijevanja fosilnih goriva, te emitovanje
plinova koji su nus proizvod tehnoloških procesa. Prirodni procesi tj., prirodne emisije dolaze od
strane živih bića, kroz disanje (CO2), truljenje, te kroz druge prirodne procese, kao što su eolske
erozije10, šumski požari itd.
Iako je industrijska proizvodnja u postratnom periodu izuzetno smanjena, te je emisija ovih čestica u
atmosferu sve manja, zrak je opterećen česticama koje nastaju sagorijevanjem fosilnih i drugih goriva
(loženje).
Obzirom na nepostojanje sistema daljinskog grijanja, te uzimajući u obzir činjenicu da većina
domaćinstava Unsko – sanskog kantona pitanje grijanja rješava individualnim ložištima, a samo dio
kolektivnih objekata stanovanjaima zajedničke kotlovnice koje često nisu propisno sanirane, jasna je
opterećenost zraka kroz emisije sagorijevanja krutog i tečnog goriva na prostoru Kantona.
Zrak je opterećen i emisijama koje nastaju u saobraćaju, posebice u gradskim centrima i naseljima
koja se nalaze uz značajne putne pravce (magistralne ceste). Ipak, zagađenje koje vrše ovi faktori nije
alarmantno, ako se uzme u obzir stepen motorizacije, primjena novih filtera na sredstvima prevoza,
gustina naseljenosti i gotovo nepostojanje sistema tranzitnog saobraćaja na nivou BiH.
EPA (Environmental Protection Agency) je kao glavne polutante zraka označila čvrste čestice:
sumpordioksid, ugljenmonoksid, azotne okside, ozon i teške metale, za koje je definisala i standarde,
kako bi se zaštitili ekosistemi i zdravlje ljudi. Najveće koncentracije ovih čestica su u jesenjem i
zimskom periodu, veoma su podložne uticajima meteoroloških prilika, a zabrinjavajuća je i činjenica
da njihovom interakcijom nastaju složena i veoma opasna jedinjenja, koja nisu dovoljno ispitana.
Rasprostiranje zagađujućih materija, tj., njihovo zadržavanje i time dulje djelovanje na okoliš, u uskoj
je vezi sa morfologijom područja, pa se u kotlinama, primjerice, zadržava „hladan i stabilan zrak, sa
slabim turbulentnim kretanjem i malim brzinama vjetra. Ako se u takvoj sredini nalazi izvor
zagađenja, te materije neće biti transportovane, već će se sporo, difuzno širiti.“11 Zapaženo je i da
pojava temperaturnih inverzija ima uticaj na rasprostranjenje zagađujućih materija, gdje dolazi do
postojanja toplijeg zraka u višim slojevima, u odnosu na hladni, prizemni zrak, što sprječava širenje
čestica u više slojeve.
Na području Unsko – sanskog kantona, ne provodi se monitoring kvaliteta zraka. Na nivou cijele FBiH
postoji tek pet mjernih stanica, te se sve nalaze u Centralnoj BiH. Zabrinjava i činjenica da stanice
koriste različite metode, instrumente i programe u obradi dobivenih podataka, te da se nerijetko ti
podaci i ne objavljuju.
9
Studija ranjivosti prostora FBiH, str.87
Sposobnost vjetra da oblikuje, erodira, transportuje i deponuje materijale, te mijenja morfologiju Zemljine
kore
11
Studija ranjivosti prostora FBiH, str.93
10
26
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
1.5. Osnovne geološke karakteristike
Vrlo složena geološka građa, koja je posljedica dugotrajnih procesa i transformacija zemljinog
pokrivača, odlikuje se izuzetnom raznolikošću geološkog supstrata i uslova koji vladaju na geomatrici
područja.
1.5.1.
Geološka građa terena
Geološka karta BiH je poslužila kao osnova za izradu ove tematske cjeline. Takođe, različite studije
koje su rađene za uže i šire područje Unsko – sanskog kantona, kao što su „Geološke i karstološke
karakteristike Bosanske Krajine“, „Geologija Sana – Una paleozoika“, „Strategija upravljanja vodama F
BiH 2012 – 2022. godine“ itd., pružile su dostatnu građu za formiranje adekvatnog prikaza geološke
građe terena.
Obzirom na različite podjele i načine prikazivanja građe, gdje se u pojedinim radovima podjela vrši
prema hronologiji, a u drugima prema zastupljenosti geološkog supstrata ili pak prema lokaciji, u
Prostornom planu Unsko – sanskog kantona prikazat će se podjela prema hronološkoj i sastavinskoj
osnovi.
Geološka građa terena je zastupljena raznovrsnim stijenskim kompleksima, pretežno sedimentnog
porijekla. Zastupljene su tvorevine mlađeg paleozoika, mezozoika i kenozoika. Mezozojske naslage
imaju najznačajniju ulogu u geološkom sklopu terena, zatim klastiti mlađeg paleozoika i slatkovodne
molase neogena.
1.5.2.
Geotektonski odnosi područja
Prostor Unsko – sanskog kantona izdvojen je, u širokom geotektonskom smislu, na:




POSTOROGENE NEOGENE I KVARTARNE SEDIMENTE,
ZONU BOSANSKOG FLIŠA (Navlaka Bosanskog fliša: gornjojkredni karbonatni fliš i
jurskokredne pjeskovito – glinovito i rjeđe karbonatne formacije - parafliš),
ALOHTONE PALEOZOJSKE I TRIJASKE FORMACIJE (Sansko – unska navlaka: devonski
karbonati, karbonski klastiti, permski evaporiti i klastititi i trijaski karbonati; Ključko – raduška
navlaka: gornjopermski klastiti i evaporiti, trijaski klastiti i karbonati),
KARBONATNA PLATFORMA DINARIDA (Navlaka Visokog Karsta – karbonatna platforma
Dinarida, mezozojski karbonati, paleogenski karbonati i klastiti).
Procentualno, najveće površine pripadaju Karbonatnoj platformi Dinarida, tj., području
sjeveroistočno od obale Jadranskog mora, koji je poznat i pod imenom Visoki krš ili Vanjski Dinaridi.
Prostor Vanjskih Dinarida je imao dugotrajnu karbonatnu sedimentaciju, koja je veoma
karakteristična, te je trajala od srednjeg trijasa do srednjeg eocena, a u nekim dijelovima i do gornjeg
perma, što je rezultiralo stvaranje veoma debelih naslaga sedimenata (4500-8000 m).12
Karakteristična je i česta izmjena bočnih i vertikalnih sedimenata, što je posljedica „značajne
paleografske dinamike područja Dinarida, a zbog blizine Jadranske mikroploče“.
Zona Bosanskog fliša, koja je do 3000 m debljine, javlja se u području općina Cazin i Velika Kladuša,
te je druga po zastupljenosti zona unutar obuhvata Unsko – sanskog kantona. Predstavlja, zapravo,
12
Prostorna osnova Prostornog plana FBiH, str.14
27
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
karbonatno-klastične formacije pasivnog kontinentalnog ruba Dinarida, a prema Aubouinu i dr.
(1970), i Dragičeviću (1987).
Alohtone paleozojske formacije i trijaske formacije, u geološkoj strukturi Dinarida, se javljaju na
području Sana – Una, kao i Ključ – Raduša planina regiji. To su paleozojski kompleksi, izgrađeni od
metasedimenata i metavulkanita, koji su dijelom pokriveni permskim sedimentima. Pored
paleozojskih formacija, pristutno je i obilje trijaskih krečnjaka i dolomita, uz podređenije sinkrone
magmatske i klastične stijene. Unsko – sanski paleozoik čine tereni kod Sanskog Mosta, Sanice i
Ključa, te pripadaju karbonu, gornjem permu i donjem trijasu. Karbonske naslage su predstavljene,
uglavnom, klastitima i to: kvarcnim pješčarima i alevrolitima
Postorogene neogene i kvartarne sedimente nalazimo u manjoj mjeri, na sjeveru Kantona i krajnjem
sjeverozapadu. Ove strukture imaju važnu ulogu u današnjoj strukturi Dinarida. Poslije finalne
eocenske deformacije Dinarida, kao rezultat podvlačenja Jadranske mikroploče pod Tisiju, u zoni
današnjeg Panonskog bazena, počinje za vrijeme oligocena proces transpresije.
1.5.3.
Seizmotektonske karakteristike
Prema rasporedu struktura, seizmogenih rasjeda i epicentara dogođenih zemljotresa na karti je
izvršena seizmotektonska rejonizacija na:


Seizmogene zone i
Seizmogene strukture
Učestalost zemljotresa i koncentracija njihovog fokusa omogućilo je određivanje pozicija
seizmogenih zona.
Seizmogene strukture su formirane kao posljedica pokreta segmenata Jadranske mikroploče, koji se
razlikuju po svojoj veličini i iznosu kretanja i otpora Dinarske mase i vezane su za važne rasjede na
površini.
Područje Unsko – sanskog kantona većinom se nalazi u zoni Karbonatne platforme, koju karakterišu
zemljotresi na dubini manjoj od 30 km.
Na osnovu seizmogenih struktura, tj., njihovoj dužini i poziciji u tektonskom tenzionom polju,
određena je magnituda makroseizmičnog polja.
TABELA 15 – SEIZMIKA
Naziv
seizmogene
strukture
Sanski Most
– Vrhpolje
Bosanski
Petrovac
Bosanska
Krupa
Cazin
Bihać
Klokot
Ključ
28
Dužina
(km)
Magnituda
(M)
Dubina hipocentra h
(km)
11
4.92
10
Intenzitet u
epicentru Io –
MCS°
6.55
9
4.5
10
8.3
8
4.5
10
6.25
8
12
13
15
4.5
5.0
5.0
5.3
10
10
10
10
6.25
6.25
7.15
7.45
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
Osječenica
19
4.8
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
15
6.75
Strukturno-tektonski se područje nalazi u okviru regionalne strukturne jedinice Dinarik.
Osnovna strukturna značajka područja je njezina izražena razlomljenost s pružanjem
rasjednih struktura i najznačajnijih rasjeda u smjeru sjeverozapad – jugoistok, te sekundarno
jugozapad – sjeveroistok. Zbog toga je ona raščlanjena na manje regionalne jedinice
subdinarskog nivoa ili tektonskih zona. 13
Prostor se nalazi unutar unskog dubinskog rasjeda i ispresjecan je brojnim desnim i
drugoredastim rasjedima, te navlakama prvoga i drugoga reda.
1.5.4. Rasjedi
U jasno izraženoj navlačnoj građi Dinarida, mogu se izdvojiti slijedeći rasjedi:



dubinski rasjedi,
postkolizioni horizontalni i normalni rasjedi - rasjedi prvog reda (neotektonski aktivni
rasjedi),
gravitacioni i reversni rasjedi drugog reda.
Dubinski rasjedi imaju približno vertikalni položaj, a njihovo pružanje je saglasno sa pružanjem
geotektonskih jedinica i neotektonskih zona. Površinska geologija i recentna seizmička aktivnost
ukazuje na njihovu izraženu neotektonsku aktivnost.
Od dubinskih rasjeda, posebno se ističe potez Banja Luka-Tuzla-Zvornik (kao dio velikog regionalnog
rasjeda od tektonske linije Zagreb-Zemplin do Skoplja), zatim Vrbaski i Banja Luka- Zenica koji se
spaja sa Busovačkim dubinskim rasjedom.
Generalni pravac pružanja ovih rasjeda je sjeverozapad-jugoistok. Međutim, analizom pružanja
rasjeda, uočena je odredjena konvergencija rasjeda na prostoru sjeverozapadne Bosne. Naime,
rasjedi sjeveroistočno od Vrbaskog dubinskog rasjeda imaju generalni pravac pružanja 310 o-130o.
Rajsedi, jugozapadno od Vrbaskog dubinskog rasjeda imaju generalni pravac pružanja 330 o-150o. 14
13
14
Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za F BiH „Sliv rijeke Une“, Prostorna osnova, str.20
Prostorni plan F BiH, Prostorna osnova, str.22
29
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
1.6. Hidrogeološke karakteristike
Složena geološka građa prostora koji Unsko – sanski kanton obuhvata, što je karakteristika i drugih
dijelova BiH, u direktnoj je korelaciji sa hidrogeološkim karakteristikama koje se ovdje susreću.
Detaljnije proučavanje hidrogeologije područja, izvršeno je za potrebe izrade Studije ranjivosti
prostora F BiH, gdje se pokazuje izrazita dinamičnost smjenjivanja hidrogeoloških kompleksa.
Većinski, područje karakterišu:

Hidrogeološki kompleksi pretežno bez akvifera (na sjeveru i djelomično u središnjem
dijelu Kantona),

Akviferi pukotinsko – kaverozne poroznosti (u središnjem dijelu, veliki dio masiva
Grmeča),

Akviferi intergranularne poroznosti (na sjeverozapadu i krajnjem istoku),

Akviferi pukotinske poroznosti (na istoku),

Nevodonosne stijene (sporadično u cijelom području, izraženije na istoku).
Sve navedeno je u skladu s osnovnim hidrogeološkim karakteristikama, te uslovima koji u zonama
vladaju.
Karbonatna platforma Dinarida, predstavljena je pješčenjacima, glincima, laporcima donjeg trijasa,
koji, u hidrogeološkom smislu, predstavljaju nevodonosne stijene (akvitarde); gromadastim i
debelouslojenim dolomitima gornjeg trijasa, takođe, vodonepropusnim. Donju juru predstavljaju
krečnjaci, dolomiti, lapori, rožnjaci i pješčenjaci, koji imaju hidrogeološku funkciju akvifera sa
pukotinsko – kaveroznom poroznosti, tj., ovo su dobrovodopropusne stijene. Gornja i srednja jura
predstavljeni su debelo uslojenim krečnjacima i dolomitima, te je ovo izrazito karstni akvifer, u
hidrogeološkom smislu, dobrovodopropusnih stijena. Donja kreda je karakterisana debelo uslojenim i
grebenskim krečnjacima i dolomitima, te je, hidrogeološki, okarakterisana dobrovodopropusnim
stijenama akvifera pukotinsko – kaverozne poroznosti. Gornja kreda je predstavljena uslojenim
krečnjacima i dolomitima, za koje je, hidrogeološki, vezana pojava akvifera pukotinsko – kaverozne
poroznosti i izrazito karstnih akvifera.
Zona bosanskog fliša je zastupljena na sjeverozapadnom dijelu područja. Naslage su starosti gornja
kreda – senon, tj., kredni fliš koji se taloži na padini i u podnožju karbonatne platforme Dinarida. Ovo
su, uglavnom, vodonepropusne stijene, tj., hidrogeološki kompleksi pretežno bez akvifera.
Alohtone paleozojske i trijaske formacije zahvataju djelomičnopodručje Sansko-unskog paleozoika,
u području Sanski most – Sanica – Ključ. Razvijeni su karbonski klastiti, pješčari i alevroliti, permskotrijaski liskunoviti pješčari, evaporiti i brečasti krečnjaci te trijaske vulkanogeno-sedimentne tvorevine
(rožnjaci, pješčenjaci, laporci, spiliti, tufovi). Ove naslage, dominantno silikatnog i klastičnog sastava,
su uglavnom slabovodopropusne i nepropusne stijene, te prvenstveno imaju funkciju hidrogeoloških
barijera. U području Sanski Most–Sanica–Ključ funkcija hidrogeološke barijere se izrazito manifestira
pojavom izvora Sanica, Korčanica, Ribnik, Dabar, Zdena i dr., u podnožju karstnog masiva Grmeča. 15
15
Prostorni plan F BiH, Prostorna osnova, str.31
30
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
Postorogeni neogeni i kvartarni sedimenti imaju značajnu ulogu u strukturi Dinarida. To su neogene
marinske ili slatkovodne naslage, koje su nastale nakon izdizanja Dinarida, a za vrijeme eocenske
deformacione faze. Na području Kantona, javljaju se neogeni bazeni karbonatne platforme.
Litofacijalne karakteristike ovih bazena su, zbog intenzivnih orogenih aktivnosti u tom peridu i
cikličnih izmjena uslova sedimentacije, veoma raznovrsne, ali generalno dominiraju klastiti svih tipova
(gline, lapori, pijesci, konglomerati i dr.) , sa karbonatnim sekvencama (krečnjaci) i izraženim fazama
formiranja ugljenih naslaga.16
Kamengradski basen, iako u zoni središnjih Dinarida ima genetske predispozicije i karakter podloge
blizak bazenima u okviru karbonatne platforme. Naslage starijeg miocenskog polifacialnog kompleksa
(konglomerati, pješčari, šljunci, a zatim gline i laporci u podini glavne ugljene zone) pokazuju u cjelini
vodonepropusne karakteristike (kao i slojevi uglja odnosno ugljena zona u cjelini). Mlađemiocenske
naslage neposredne povlate pokazuju dobrovodopropusne karakteristike. Prirodna vodopropusnost
ovih laporovitih krečnjaka dodatno je povećana u zoni iznad starih rudarskih radova; zarušavanjem i
deformacijom krovine. Na njima leži povlatna ugljena zona takođe vodonepropusnih karakteristika, a
zatim cca 550 m debela serija žućkastosivih, kongerijskih krečnjaka i laporaca, sa rijetkim slojevima
pješčara, konglomerata i tufova. Ove naslage pokazuju slabo do dobrovodopropusne karakteristike.
Završetkom sedimentacije ovih naslaga dolazi do faze tektonske mobilnosti, kada je došlo do
izdizanja centralnog dijela basena i njegovog razdvajanja u dvije odvojene cjeline i kada su znatno
poremećeni stariji članovi serije, uključujući i ugljene slojeve. Završna sedimentacija odvija se u
skučenom prostoru krajnjeg istočnog dijela basena, a dijelovi ove serije (pješčari, konglomerati,
pjeskovi, šljunkovi) koja završava poroznim, bjeličastosivim organogenim (kongerijskim) krečnjacima,
pokazuju, takođe, dobrovodopropusne karakteristike.
Pojedini dijelovi basena imaju različitu ulogu u režimu podzemnih (i površinskih) voda ovog dijela
terena. Povlatni krečnjaci (i glavna ugljena zona) na zapadnom i jugozapadnom dijelu ležišta leže
direktno preko karstifikovanih naslaga mezozoika, sa kojima čine jedinstvenu akumulaciju podzemnih
voda (akvifer) složenih hidrauličkih odnosa. Dokaz tome su izvori koji se, iz ovih krečnjaka, javljaju u
dolinama potoka Hatiraj („Ledenica“, Q = 3-20 l/s, „Ponorac“, Q = 10-20 l/s) i Modrašnice („Široko
vrelo“ Q = 2-22 l/s). Dokazana je veza između doticaja podzemnih voda u jamu Fajtovci i padavina,
čak i u dijelovima gdje se priliv vode vrši isključivo kroz neogenu krovinu. S druge strane na kontaktu
vodopropusnih i vodonosnih krečnjaka sa moćnim, vodonepropusnim naslagama neogena u
centralnim, najdubljim dijelovima basena, javljaju se karstni izvori kao što su „Banovci“ (Q = 10-20
l/s), „Grabor“ (Q = 50 l/s) i dr.
1.6.1.
Karstološke odlike Bosanske Krajine
Iz prikazane geološke građe terena, zaključuje se da veliki dio od ukupnog geološkog supstrata, čine
karbonatne facije, a koje su posebno dominantne u geološkoj građi Grmečke i Slunj – sanjani
strukturno – facijalne jedinice.
Ovdje je formiran dinaridski, krški reljef, stvaran u gornjem trijasu, juri, kredi i paleogenu, koji obiluje
fenomenima: kanjonom rijeke Une, Unca, Sane, koji su duboki i preko 1400 m, kraškim poljima, kao
što su Bihaćko, Bjelajsko, Medeno, Lušci Palanka – Jelašinovac, Skučani Vakuf – Kamengrad – Sanski
Most, te pećinama i vrelima po stranama dolina i kanjona. Ovdje se nailazi i na tzv. viseće pećine,
16
Ibidem
31
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
gdje je eroziona baza znatno dublja, zatim sukcesivno poredane površi, ponikve, višefazne vrtače,
ponori, te cijeli niz prelaznih oblika od površine prema podzemlju.
Neotektonika područja je učestvovala u oblikovanju morfostruktura, pa su vidljiva izdizanja terena, u
oblasti planina Plješevice i Grmeča, a s druge strane, vidljiva u spuštanja terena.
Cijela oblast je obilježena razvijenim karstom, tipa holokarsta i karstnom hidrografijom, gdje su vodna
tijela, najčešće, duboka, izvori su rjeđi, ali jaki i, često, povremenog karaktera. Površinski tokovi, osim
glavnih vodotoka, koji su zaslužni za vodno bogatsvo cijelog Kantona, su rijetki. 17
Međutim, naučnici se slažu da istraženost karsta Unsko – sanskog kantona je na nezavidnom nivou i
da je potrebno preduzeti opsežne radnje, koje će dovesti do razumijevanja tih prirodnih formacija i
njihovog korištenja i zaštite.
17
Naš krš, XX-XXI, 33-34, 2000-2001., str.20
32
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
1.7. Stabilnost terena
Projekat izrade osnovne inžinjersko – geološke karte BiH (1:100 000), pokrenut je 2005.godine od
strane Ministarstva civilnih poslova BiH, međutim, do konačne realizacije projekta nikada nije došlo.
Stoga se za potrebe izrade ovog, ali i planova višeg reda, koji su prethodili (PP F BiH, Prostorna
osnova), pristupilo analizi i valorizaciji osnovnih geoloških karata usprezi sa morfološkim,
hidrogeološkim, geotektonskim i dr. karakteristikama terena, a sve dovodeći u vezu sa postojećim
inžinjersko – geološkim kartama, „različitih razmjera i kvaliteta“18, kako bi se sagledao segment
stabilnosti terena.
S tim u vezi, došlo je do izdvajanja tri stepena (kategorije) stabilnosti terena:



Nestabilan teren,
Uslovno stabilan teren,
Stabilan teren.
Nestabilan teren predstavlja ona područja koja su zahvaćena procesima klizanja, puzanja i
odronjavanja tla. Vrlo je bitno sagledati ove površine, jer one predstavljaju barijeru u prostornom
planiranju, tj., namjeni površina za izgradnju u bilo kom pogledu. Međutim, ovaj teren svakako treba
planirati za sanaciju, kako bi se otklonile potencijalne opasnosti, a u krajnjem slučaju, teren priveo
budućoj namjeni kao uslovno stabilan ili stabilan teren.
Uslovno stabilan teren podrazumijeva one površine koje su u prirodnim uslovima stabilne, međutim,
zbog različitih složenih geoloških, geomorfoloških, strukturno – tektonskih i hidrogeoloških faktora,
mogu se očekivati problemi sa stabilnošću, ukoliko se teren tretira djelovanjem čovjeka (neadekvatni
građevinski zahvati). Svakako, ova kategorija terena ima predispoziciju da se kroz pravilan tretman
prevede u stabilan teren, što buduća planska i detaljno – provedbena dokumentacija treba tretirati, a
prije odobrenja za građenje.
Stabilan teren je površinski najzastupljeniji na području Unsko – sanskog kantona, te se na njemu ne
očekuju niti širenja, niti aktiviranja klizišta. Veoma je pogodan za planiranje i izgradnju budućih
infrastrukturnih sistema i ne predstavlja nikakvu prepreku za razvoj.
Međutim, lokalno posmatrajući, javljaju se određene anomalije u stabilnosti i inžinjersko – geološkim
karakteristikama tla u svim općinama Unsko – sanskog kantona, a bez obzira na predviđenu
kategoriju stabilnosti terena.
TABELA 16 – LOKACIJE KLIZIŠTA
Općina
Bosanska Krupa
18
PP F BiH, Prostorna osnova, str.38
33
Lokacija
Jezerski
Jezerski Begići
Ljusina
Vrletnica Otoka
Radnička Otoka
Crkvina
Hodžinac
Datum nastanka
2010.godina
2011.godina
2007. i 2011.godina
2005. i 2012.godina
2011.godina
2008-2011.godina
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
Općina
Ključ
Velika Kladuša
Cazin
Bužim
Bihać
Bosanski Petrovac
Sanski Most
34
Lokacija
Krupa II
Krupa Lipik
Vranjska
Halkići
Bašići
Osmanovići
Crljeni
Zborište
Cesta Vrnograč – Bužim
Šumatac
Kudići
Todorovo
Todorovo Čardak
Todorovo Ćerimovića križ
Nekoliko lokacija u Stabandži
Metla
Donja Gradina
Mekanovići
Mašinovići
Crvarevac
Marjanovac
Tržačka Raštela
Šturlić
Krivaja
Ćoralići
Cazin
Čizmići
Liskovac
Gnjilavac
Nisu registrovana klizišta
Založje
Vedro Polje
Muhina Vrba
Selimovići
Bašani
Ribić
Kamenica-Vrsta-Gata
Dubovsko-K.Vakuf
Nema registrovana klizišta
-
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
Datum nastanka
2008.godina
2011.godina
2011.godina
2005.godina
2013.godina
2013.godina
2013.godina
2009.godina
-
-
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
1.8. Mineralne sirovine
Na području Unsko – sanskog kantona, registrovano je, a prema dostupnoj literaturi, trinaest
različitih mineralnih sirovina, čija eksploatacija i stepen istraženosti varira.
Nemetali su zastupljeni kroz: dolomit, krečnjak, arhiktektonsko – građevinski kamen, gips, barit,
kvarcni pijesak, gline i tuf. Metalične sirovine se javljaju u vidu mangana i boksita, energetske kroz
mrke ugljeve, a prisutna je i pojava termalnih i termomineralnih voda.
1.8.1.
Sumarni prikaz mineralnih sirovina Unsko – sanskog kantona:
TABELA 17 – MINERALNE SIROVINE UNSKO – SANSKOG KANTONA
Boksit
Metalične sirovine
Mangan
Mineral
Barit
35
Gips
Nemetalične sirovine
Ciglarska glina
Tuf
Mineralne sirovine
Lokacija/Ležište
Bajraktarevića polje
(Bužim)
Vrnograč I i II
Radstovo
Metla
Bjelaj
Skočaj
Oštrelj
Majkići
Suvaja i Šolaja
Pritoka-TihotinaTrovrh (Grmeč)
Krnjeuša-BravskoMijačica (Grmeč)
Vršak-Risovac
Jelašinovac
Crkvine(Velika
Kladuša)
Bojančići
(Sanski
Most)
Kruhari (Sanski Most)
Čardačište
(Sanski
Most)
Demiševci
(Sanski
Most)
Čokunovo
brdo
(Ćoralići,Cazin)
Breščić (Kulen Vakuf)
Orašac (Kulen Vakuf)
Zaglavice
Lončari
Rajnovci
Lanište
Poljane
Martin Brod
Orašje
(Bosanska
Krupa)
Bilansne
rezerve
1 726 000 t
Aktivan
Da
1 060 595 t
2 400 000 t
172 557 t
80 000 t
-
-
-
-
34 000 t
Ne
2 100 000 t
-
1 587 000 t
7 424 516 t
-
179 000 t
-
4 519 984 t
-
7 045 000 t
26 749 202 t
-
-
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
Dolomit
Bihacit
36
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
Mineralne sirovine
Halilovci
Tabanovac
Vrebčevina
Čauševa šuma
Mahmići
Dijelovi
Krče (Sanski Most)
Suhača (Sanski Most)
Lušci Palanka (Sanski Most)
Biljani (Ključ)
Ukrasni kamen
3
Maskara (Bihać)
1,4 mil m
Ružica (Bihać)
Gata (Bihać)
516 000 m3
Dobrenica (Bihać)
2 682 000 m3
3
Palež (Bihać)
263 000 m
Lipa (Bihać)
Džehveruša (Cazin)
13 445 000
m3
Šišići (Cazin)
445 000 m3
Ostrožac (Cazin)
815 000 m3
3
Pjeskana
(Velika 875 000 m
Kladuša)
Sikirica
(Velika Geol.rez.
Kladuša)
1 450 000 m3
Gladno
brdo 504 000 m3
(Podzvizd-Velika
Kladuša)
Šiljkovača
(Velika Kladuša)
Lupine
(Bosanski Petrovac)
Glavica (Bužim)
398 000 m3
3
Zaradostovo (Bužim)
392 000 m
Topolski
brijeg 14 156 120
(Bužim)
Ilića-do
(Bosanska 1 379 000 m3
Krupa)
Zloimenjak (Bosanska Krupa)
Kosa (Ključ)
598 000 m3
Karagača
(Sanski Most)
Hajrat (Velika Kladuša) Potkraj
(Lušci Palanka;Sanski Most)
3
Poljane (Ključ)
1 462 000 m
Miljevci (Sanski Most) Kordići (Ključ)
1 952 000 m3
Kordići II (Ključ)
1 072 000 m3
3
Breščica (Ključ)
438 000 m
Brdo Litica (Sanski 255177
Most)
DA
DA
DA
NE
DA
DA
NE
NE
NE
NE
NE
-
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
Krečnjak
Kvarcni
pijesak
Termalne, mineralne, termomineralne
vode
37
Ugalj
Energets
ke
sirovine
Žični kvarc
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
Mineralne sirovine
Bukovača (Bosanski 352238
Petrovac)
Lipnik (Sanski Most)
1632491
Ljubijankića
brijeg 655977
(Bužim)
Mrcelji-Todorovo
269690
(Velika Kladuša)
Pantoši (Ključ)
1580000
Podići i Međudražje 1006743
(Bihać)
Perna
(Bosanska 1068381
Krupa)
Pokojska
Majna (Bihać)
Sklop (Cazin)
1166658
Strane, Sanica (Ključ)
Vejinac
(Velika Kladuša)
Vilenjača brig (Cazin)
Pandurica
(Velika 5 087 144 m3
Kladuša)
Donja Slapnica (Velika 4 609 769 m3
Kladuša)
Pritoka (Bihać)
Zgon (Ključ)
2 468 000 m3
Krkojevci
(Sanski Most)
Krkojevci II (Sanski Most)
3
Ivanjska
(Bosanska 912 000 m
Otoka)
Majkići (Kamengrad)
3 223 139 t
Klašnice (Kamengrad) 1 152 020 t
Šipulje (Kamengrad)
180 662 t
Hasići (Ključ)
Sansko-kamengradski 183 838 000 t
ugljeni bazen
Cazinsko-tržački
2 797 000 t
ugljeni bazen
Mineralne vode
Lokacija
Q (l/s)
Hašani (Sanski
Most)
Majkić
Japra
(Sanski Most)
Arapuša
0,1
Crveno vrelo i
Srabljivo vrelo
(Brda,Ključ)
Bile
vode
(Bihać)
2
T (°C)
-
1
-
1
-
1,4
2-3
7,5
658332
284991
57825
3277492
410643
370209
524755
DA
DA
-
Mineralizacija
(g/l)
28
-
1163513
1,7
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
Jezero (Bihać)
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
Mineralne sirovine
0,5
9
Perinovac
(Bihać)
Koprivna
(Sanski Most)
2
10
10
-
-
2,5
Termalne vode
Donji Šumatac
Š – 1 (Velika
Kladuša)
Donji Šumatac
MKH
–
1
(Velika Kladuša)
Donji Šumatac
B– 1 (Velika
Kladuša)
Tješnica-izvor iz
Pećine (Sanski
Most)
Tješnica-bočni
izvor
(Sanski
Most)
Kozica (Sanski
Most)
Tržačka Raštela
(Bihać)
Vedro
polje
(Bihać)
Panjak (Bihać)
20
220
20
25-28
0,45
12,5
22,5
0,45
60
11-21
0,45
0,1
19,5
0,45
4
21,7-25,3
3,5
5
20
2,5
19-20
4,38
-
-
4,02
Ilidža
(Bihać)
1,5
20
Prošići
0,35
-
5
Termomineralne vode
Lokalitet
Gata
(Bihać/Cazin)
Račić (Bihać)
Sanska
Ilidža
(Sanski Most)
1.8.2.
Eksploatacione
rezerve (l/s)
29,5
T (°C)
25 – 38
Mineralizacija
(g/l)
1,1 – 1,5
0,1 (Q)
16 - 19
1
43
30,4
32,1
–
2,5
Eksploatacione površine
Prema dostupnim podacima, na području Unsko – sanskog kantona postoji 66 lokaliteta na kojima se
vrši eksploatacija mineralnih sirovina, od čega:
TABELA 18 – EKSPLOATACIONE POVRŠINE
Metalične
1
38
Nemetalične
64
Energetske
1
Površina
1,88 km2
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
U 2012.godini, dobivena je saglasnost za eksploataciju mangana u Bužimu.
Energetske i metalične sirovine se gotovo i ne eksploatišu od završetka ratnih dejstava, a prema
podacima koji su predstavljeni, oni još uvijek jesu jak potencijal za razvoj ovog segmenta.
1.9. Eroziona i minirana područja
Usljed bespravne sječe šuma na kritičnim lokalitetima, sposobnost šuma da vrše regulaciju vodnog
režima je umanjena, čime se otvara prostor za pojavu erozije i klizišta. Poljoprivredno zemljište je
podložno negativnim uticajima stambene izgradnje, izgradnje lokalnih i regionalnih puteva i sl.
Posljedice ovih uticaja mogu biti raznovrsne, a svrstavaju se u dvije grupe: oštećenja kojima se
zemljište privremeno isključuje iz primarne proizvodnje i oštećenja pri kojima se zemljište trajno gubi,
a to su gradnja naselja, saobraćajnica, industrijskih objekata. Vrijeme trajanja klizanja i odronjavanja
zemljišta je dosta kratko, ali izaziva katastrofalne posljedice na građevinskim i infrastrukturnim
objektima, te predstavlja ogromnu opasnost po život i zdravlje ljudi, koji su pogođeni ovom
nepogodom.
Prema procjenama, sumnjive i minama kontaminirane površine Unsko – sanskog kantona, zauzimaju
cca 165 000 000 m2. Najveća koncentracija je u područjima u kojima su se vodile borbe u proteklom
ratu, tj., na području linija borbenih dejstava i uz granicu sa Republikom Srpskom.
TABELA 19 - PROCJENA KONTAMINIRANOSTI KANTONA MINAMA I DRUGIM NUS-A
Općina
Ukupna
površina
općine
(m2)
Ukupna
sumnjiva
površina
(m2)
Sumnjiva
površina
u odnosu
na
površinu
općine
(%)
19
SUMNJIVA
POVRŠINA
KATEGORIJAMA (m2)
I
II
III
I
II
III
kategorija kategorija kategorija kategorija kategorija kategorija
Bihać
945
000
440 48
372
840 5,16
4 834 498 22
440
Bosanska
Krupa
573
000
360 24
248
579 4,28
4 225 147 9 045 534 11
567
Bosanski
Petrovac
763
000
940 870 193
Bužim
130
000
Cazin
754 21
434
251 9,9
46,59
43,51
308 17,19
36,8
46,01
96,23
3,77
45,04
40,02
51,76
48,24
0
1 293 061 22,71
11,26
66,03
80,09
14,93
0
837 414
310 4 064 920 3,11
607 080
1 831 007 1 626 833 14,93
355
000
760 4 071 146 1,14
2 107 300 1 963 846 0
Ključ
367
000
290 1 958 441 0,53
444 835
Sanski
Most
771
000
430 41
443
1 742 295 33
711
19
0,12
PO PROCENAT SUMNJIVE POVRŠINE
PO KATEGORIJAMA (%)
822 5,4
220 545
32 799
0
834 6 245 437 4,17
Kantonalna uprava civilne zaštite Unsko – sanskog kantona: Procjena ugroženosti Unsko-sanskog kantona od
prirodnih i drugih nesreća, Bihać – januar 2005. godina
39
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
Općina
Ukupna
površina
općine
2
(m )
Velika
Kladuša
331
000
Ukupna
sumnjiva
površina
2
(m )
720 38
060
Sumnjiva
površina
u odnosu
na
površinu
općine
(%)
790 11,7
SUMNJIVA
POVRŠINA
KATEGORIJAMA (m2)
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
PO PROCENAT SUMNJIVE POVRŠINE
PO KATEGORIJAMA (%)
I
II
III
I
II
III
kategorija kategorija kategorija kategorija kategorija kategorija
7 658 988 25
319
655 5 475 753 19,74
66,14
14,12
Prema recentnijim podacima, kontaminirane površine su se smanjile za 4,98 km2 od 2005 –
2011.godine, a ukupna deminirana površina u petnaestgodišnjem periodu (1996-2011) bi bila P =
9,68 km2 ili samo 0,64 km2 godišnje.
1.10. Vode
1.10.1.
Vodna i slivna područja
Vode Unsko-sanskog kantona pripadaju vodnom području rijeke Save (vodno područje Crnog mora),
podslivu Une sa Glinom i Koranom sa površinom na prostoru F BiH od 5762 km2 (20), a ukupnom
površinom od 9368 km2).
Sliv rijeke Save karakterizira nivalno – fluvijalni režim prelaznog srednjeevropskog tipa, gdje su najviši
srednji mjesečni vodostaji prisutni u aprilu, maju i junu, a najniži u avgustu i septembru.
1.10.2.
Površinske vode
Površinske vode na području Unsko-sanskog kantona karaketeriše presjecanje granica sa Republikom
Hrvatskom, što zahtjeva usaglašavanje regulative korištenja vodnih resursa na međudržavnom nivou
prilikom planiranja.
Podsliv rijeke Une formiraju rijeke:

Una,

Unac,

Klokot,

Krušnica,
 Sana.
Rijeka Una drenira sjevernu stranu dinarskog karsta, sa površinom podsliva na području F BiH od
P=5761 km2, zajedno sa slivnim područjem rijeke Sane.
Izvor Une se formira od jakih, izdašnih kraških vrela, među kojima se ističu Suvaja, Velika Netka i Mala
Netka, te koja nizvodno kod mjesta Srb prima vode Srebrenice i manjih pritoka Ljaljnovac, Joševica i
Sredica, te teče prema sjeveru. Najvažnije desne pritoke rijeke Une su Unac (kod Martin Broda) čije
20
Konzorcij: Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo, Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar, Strategija upravljanja vodama
Federacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo, april 2010. str.33
40
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
su količine protoka približno jednake količinama rijeke Une na sastavku, Krušnica (kod Bosanske
Krupe) i Sana (kod Novog Grada) koja je ujedno i najveća pritoka Une 21, a zatim Mlječanica i
Moštanica, dok su najznačajnije lijeve pritoke Klokot (kod Bihaća) i Žiravac.22
Una je gotovo cijelim uzdužnim profilom kaskadna rijeka. Neposredno od vrela Une pojavljuje se prvi
slap visok 10 m. Kod Martin Broda se nalazi najveći unski slap i vodopad, gdje se preko bigrene
prečage visoke 54 m, na odsjeku od 100 m, prosječno prelijeva 63 m 3/s vode. Ovaj vodopad nosi
naziv „Veliki slap“, a narod ga zove „Bukovi na Uni“. Nizvodno od Martin Broda, nalazi se
najatraktivniji slap – „Štrbački buk“. Sastoji se iz tri bigrena odsjeka širine 40 m a visine 23,5 m. Do
Bihaća se nalazi još i „Troslap“, visine 2,5 m, „Dvoslap“ visine 1,5 m, a nizvodno od Bihaća „Kostelski
slapovi“, te „Slapovi“ kod Bosanske Krupe i Novog Grada. 23
Rijeka Unac izvire ispod planine Šator na 876 m nadmorske visine. Nakon toka od 62,35 km ulijeva se
u Unu nizvodno od sedrenih slapova kod Martin Broda, na 310 m.n.m. 466 m razlike u visini svrstava
je u rijeku sa planinsko - brdskim obilježjima. Vodom je puni na desetine pritoka i vrela, naročito u
gornjem toku.
Rijeka Klokot izvire u blizini grada Bihaća, u podnožju planinskog masiva Plješivice, oko 5 km od
samog grada, a predstavlja ujedno najveće vodocrpilište za snabdijevanje stanovništva Bihaća pitkom
vodom. Na samom izvoru se nalazi ribogojilište koje proizvodi konzumnu kalifornijsku pastrvu. Dužina
rijeke je 6 km, prosječna širina od 18 - 22 m, a dubina od 5 – 7 m. Teče u smjeru zapad – istok (Bećiraj
i sur., 2002).
Rijeka Krušnica izvire u pećini u kojoj se skupljaju vode planinskog masiva Grmeč, u blizini sela
Gudavac u općini Bosanska Krupa. Dužine je 6,8 km, prosječne širine 15 - 30 m, a dubine 5 – 7 m.
Izvire na 200 m nadmorske visine. Smjer njenog toka je jug – sjever, a ulijeva se u Unu u samom
centru Bosanske Krupe, na 140 m nadmorske visine. Jedna od najvažnijih hidrografskih karakteristika
je neprestano primanje voda i stabilnost protoka, bez velikih sezonskih kolebanja. (Ajanović, 1999).
Rijeka Sana izvire u podnožju planine Lisne (kota dna 420,34 m.n.m.), iz Čajdarevog, Palolića i Suvog
vrela, teče na sjever do ušća rijeke Gomjenice, a zatim skreće na zapad. Nakon 139 km toka ulijeva se
u Unu kod Novog Grada (kota dna 114,80 m n.m.). Iz navedenog proizlazi da je prosječan uzdužni pad
rijeke Sane 2.20%. Pored spomenute pritoke Gomjenice, značajne pritoke Sane su Ribnik, Kijevskom
rijeka, Kozica i Sanica (najveća pritoka rijeke Sane sa slivnom površinom od 407m2), Dabrom, Blihom,
Zdenom, Sasinom i Majdanušom koja se prostire u okviru centralnog i istočnog dijela općine Sanski
Most. Naročito značajna za sliv Sane je rijeka Bliha na kojoj se nalazi najveći vodopad Unskog sliva,
visok 72 m. (IBG, Programski ured). Prosječna temperatura rijeke Sane je 16,8°C, dok prosječni protok
Sane u Sanskom Mostu iznosi 68,7 m3/s .24
Podsliv rijeke Une je dobro hidrološki izučen, na njoj se nalazi veći broj hidroloških stanica, na kojima
su vršena dugogodišnja mjerenja i ispitivanja vodostaja i mjerenja protoka, što je prikazano u
poglavlju Bilans površinskih voda.
21
Studija o zaštiti obala rijeke Une, str.26
Akcijski plan zaštite gornjeg toka rijeke Une, str.10
23
Studija o zaštiti obala rijeke Une, str.30
24
Strateški plan za vode i okolišnu sanitaciju općine Sanski Most, 2010, Općina Sanski Most, str.13
22
41
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
Podsliv rijeka Gline i Korane
Vodotoci koji pripadaju ovom slivnom području, u konačnici završavaju u podslivu rijeke Kupe, koja se
nalazi u R Hrvatskoj. Vodotoci Toplica i Mutnica pripadaju podslivu rijeke Korane, a Kladušnica i
Glinica podslivu rijeke Gline. Veličina podslivne površine, koja se nalazi na području F BiH, iznosi P =
742 km2. Područje nije hidrološki dobro izučeno, pa se i rezultati mjerenja mogu smatrati okvirnima i
iznose Qsrgod=16 m3/s. 25
Podsliv Rijeka Gline i Korane formiraju sljedeće rijeke:

Korana,


Glina,
Mutnica,

Toplica,

Kladušnica,

Glinica.
Rijeka Glina bogata je vodom, ima mali pad, velik broj meandara, ima niske obale, što ima za
posljedicu da se pri velikim oborinama izliva se iz korita i plavi aluvijalne terase, dok je u ljetnim
mjesecima je pogodna za kupanje i ostale oblike rekreacije. Desne pritoke rijeke Gline su: Kladušnica,
Jukića Jarak, Podzvidska, Drenovački potok, Poljanski potok i Glinica. Rijeka Glina prihvata vode
Kladušnice i Glinice. Slivno područje rijeke Gline iznosi 291,17km2.
Rijeka Korana je pogranična, mirna rijeka, širokog i plitkog korita, čiji tok jako meandrira, te ima dosta
starača i mrtvaja. Njeno korito nije dovoljnog kapaciteta da prihvati velike vode koje se izlijevaju i
plave značajne površine poljoprivrednog zemljišta uz Koranu i dolinu rijeke Mutnice. Na području
općine Cazin Korana je druga po veličini rijeka, nakon Une.
Rijeka Mutnica nastaje od potoka i vrela kod sela Vrela i izvora Kamenica i Crnog vrela ispod sela
Osredka, te je najduža rijeka na području općine Cazin sa 19,5 km dugim tokom. Korito rijeke je
poput rijeke Korane nedovoljnog kapaciteta, što ima za posljedicu plavljenje priobalnog zemljišta pri
pojavi svakogodišnjih velikih voda.
Rijeka Kladušnica nastaje od potoka Šumatice i Šećine sa slivnim područjem od 158,2m2. Dužinom
cijelog toka menadrira, te je karakterišu niske obale, što za posljedicu ima izlijevanje i plavljenje
niskih područja aluvijalnih terasa pri većim oborinama. Lijeve pritoke Kladušnice su: Jankovac,
Šiljkovača i Grabarska, a adesne: Crni potok i Kvrkulja, te nekoliko bezimenih potoka i potočića.
Glinica nastaje od Čaglice i Bužnice. Meandrira, naročito u svom donjem toku, ima niske obale, pa se
pri velikim vodama izliva i plavi okolno područje. Bogata je ribom i pogodna za ribolov. Lijeve pritoke
su joj: Slapnica, Stevića potok i Pecka, a s desne: Stabandža, Prosinja, Bojna i Mađarac. 26
1.10.3.
Podzemne vode
Prema Strategiji upravljanja vodama FBiH teritorija Unsko-sanskog kantona pripada terenu sa
akviferima kavernoznopukotisnke poroznosti i terenu sa akviferima pukotinske poroznosti. Teren sa
akviferima kavernoznopukotinske poroznosti kada je u pitanju vodoobilnost karakteriše uglavnom
25
26
Strategija upravljanja vodama F BiH, Stanje voda, Površinske vode, str.47
Strategija razvoja općine Velika Kladuša za period 2007-2017, 2008, Općina Velika Kladuša, str.16
42
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
slobodan hidraulički menahizam, a prisustvo akvifera ispod lokalne erozione baze moguće je kod svih
hidrogeoloških jedinica ove grupe gdje je dubina karstifikacije spuštena ispod iste. Teren sa
akviferima pukotinske poroznosti karakterišu pretežno niske transmisibilnosti, većinom niske
produktivnosti i uglavnom malog lokalnog prostranstva, dok je hidraulički mehanizam akvifera
uglavnom slobodan i rjeđe pod pritiskom.
TABELA 20 – ZBIRNI BILANSI REZERVI PODZEMNIH VODA
3
2
Naziv
vodnog
tijela
Podsliv Une
Kategorija (m /s)
A
B
C1
m3/s
m3/s
m3/s
0.650 0,980 5,14
C2
m3/s
4,740
D1 + D2
m3/s
2,470
Bilansne
rezerve
m3/s
6,770
3
Podsliv Sane
0,140
1,250
1,550
2,438
R.b
r.
Ukupno:
0,318
1,980
Ukupne
rezerve
13,980
5,238
19,218
Zbirni bilansi rezervi podzemnih voda obuhvatajući slivno područje Unsko-sanskog kantona, odnosno
sliv Une i Sane, karstno-pukotinskog akvifera su prikazani u Tabeli br.20. Kategorizacija od A-D
predstavlja stepen istraženosti određenih područja , te potencijale rezervih količina podzemnih voda.
Posebno bogate općine na teritoriji Unsko-sanskog kantona podzemnim vodama su: Bihać, Cazin,
Velika Kladuša, Bosanska Krupa i Ključ.
Najznačajnija ponornica na području općine Cazin je Koprivska rijeka. Značaj podzemnih voda se
odlikuje prije svega sa aspekta vodosnabdijevanja obzirom da su podzemne vode čistije od
površinskih, te da općina raspolaže rezervama koje bi mogla obezbijediti vodosnabdijevanje od 700
l/s.
1.10.4.
Prirodni režim voda
Područje Unsko – sanskog kantona, pored morfološke raznolikosti, iskazuje diverzitet i u pogledu
klimatskih karakteristika.
Režim voda je veoma usko povezan sa geomorfološkim, geološkim i klimatskim karakteristikama.
Količine padavina su različite za pojedina područja i za 400 l/m2 na godišnjem nivou, ali je svuda
izražen proljetni i jesenji maksimum u aprilu i novembru. Može se reći, generalno, da se količine
padavina kreću od 700 – 1100 mm/m2.
Snježni pokrivač se zadržava u planinskim predjelima do proljeća, te nerijetko njegova visina prelazi i
1 m, sa mjestimičnim smetovima mnogo veće visine, što utiče i na režim voda, prilikom topljenja u
proljeće.
Na području Unsko-sanskog kantona podzemne vode kao i površinske imaju pluvijalno-nivalni
hidrološki režim, odnosno dobijaju vodu od kiše i snijega, te imaju dva maksimalna i dva minimalna
stanja vode tokom godine.
Osim klime, geologija područja igra veliku ulogu u prirodnom režimu voda, tj., „karakteristika
prirodnog režima voda jeste i geološka građa sliva, odnosno, hidrogeološke funkcije sedimenata koji
43
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
izgrađuju sliv“27. Hidrogeologija područja, kao i karstološke odlike, što ima velikog uticaja na
sveukupni hidrološki sistem, već su opisani u prethodnim poglavljima, te će se u narednim tabelama
prikazati samo njihov direktni uticaj na vodotoke Unsko – sanskog kantona, u pogledu prosječnih
višegodišnjih i manjih stogodišnjih proticaja, kao i stepen karstifikacije unskog sliva.28
TABELA 21 – SLIVNO PODRUČJE RIJEKE UNE
Osnovno
slivno
područje
Una
1.10.5.
Površina
sliva
9368
Prosječni
višegodišnji
3
proticaj Qsr (m /s)
243
Velika voda god.ranga
pojave Q100 (m3/s)
Odnos
Qsr/Q100
Procenat krša
u slivu (%)
2150
8,87
24,4
Karakteristični protoci
Tek na osnovu sistematskih i višegodišnjih mjerenja, mogu se odrediti karakteristični proticaji nekog
vodotoka i upotpuniti slika o prirodnom režimu voda posmatranog područja.
Na osnovu do sada raspoloživih podataka, za područje Unsko – sanskog kanotna, to je moguće
prikazati za vodotoke I kategorije, koji su od značaja za FBiH, te tek za nekolicinu vodotoka II
kategorije.
TABELA 22 – KARAKTERISTIČNE VRIJEDNOSTI PROTICAJA NA HIDROLOŠKIM STANICAMA
Stanica
Martin Brod uzv.
Drvar
Rmanj Manastir
Martin Brod niz.
Kulen Vakuf
Bihać
Klokot
Kralje
Bosanska Krupa
Ključ
Vrhpolje
Sanski Most
Hrustovo
Dabar
Sanski Most
Pobriježje
27
Vodotok
Una
Unac
Unac
Una
Una
Una
Klokot
Una
Una
Sana
Sana
Zdena
Sanica
Dabar
Sana
Bliha
Qsrgod
(m3/s)
23,5
7,7
29,5
53,5
53,6
90
14
104
104
35,5
42,8
1,08
14,9
5,5
68,9
2,92
srQ min
3
(m /s)
4,97
0,5
5,6
10,6
10,9
23,4
4,4
27,8
27,8
6,53
8,48
0,24
1
0,41
11
0,22
Q1/T (m3/s)g
20
50
100
max
213
492
534
588
780
875
933
290
341
429
Max registr. 7,83
262
560
675
386
771
Studija ranjivost prostora FBiH, str.159
Na vodonepropusnim materijalima, gustina riječne mreže je znatno veća od područja koje izgrađuju propusni
materijali i kraški tereni. Na nepropusnoj podlozi dominantno je površinsko otjecanje, sa pojavom čestih ali
slabih vrela, dok je na propusnim, kraškim terenima dominantno podzemno otjecanje, što za posljedicu ima
pojavu veoma jakih i izdašnih kraških vrela.
28
44
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
1.10.6.
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
Izvorišta
Najznačajnija izvorišta Unsko – sanskog kantona su kraška izvorišta, ali postoji i veliki broj manjih
izvora, različite izdašnosti, koja se mogu uključiti u sisteme vodosnabdjevanja.
Prostornim planom Federacije BiH, Prostorna osnova, prepoznata su sljedeća izvorišta, a u odnosu na
svoju izdašnost.
TABELA 23 – GLAVNA IZVORIŠTA UNSKO – SANSKOG KANTONA
Privilica
Klokot
Podzemno vodno
tijelo
Plješevica
Plješevica
Općina na kojoj se
nalazi izvorište
Bihać
Bihać
Ostrovica
Unac
Bihać
Crno vrelo
Unac
Grmeč-SrneticaVitorog
Grmeč-SrneticaVitorog
Grmeč-SrneticaVitorog
Grmeč-SrneticaVitorog
Grmeč-SrneticaVitorog
Grmeč-SrneticaVitorog
Grmeč-SrneticaVitorog
Grmeč-SrneticaVitorog
Velika Kladuša
Velika Kladuša
Bihać
Naziv izvorišta
Krušnica
Smoljana
Vrelo Sane
Sanica
Okašnica
Korčanica
Dabarsko vrelo
Zdena
Vignjevića vrelo
Vrelo
Pajića potok i
Voletnjak
Dabravine I Kurkulje
Dabravine II
Grupa izvorišta
Naselje koje
snabdjeva
Bihać
Bihać
Donji Rapac (RH),
Kulen Vakuf
Bosanska Krupa
Bosanski Petrovac
700,0
1200,0
Bosanski Petrovac
14,0
Ključ
Bosanski Petrovac
400,0
Ključ
Ključ
30,0
Ribnik (RS)
Ključ
360,0
Sanski Most
400,0
Sanski Most
Sanski Most
120,0
Cazin
Cazin
Cazin
Cazin
80,0
60,0
Velika Kladuša
Cazin
Cazin
50,0
Velika Kladuša
Velika Kladuša
Velika Kladuša
Velika Kladuša
Velika Kladuša
Velika Kladuša
Velika Kladuša
Velika Kladuša
Velika Kladuša
240,0
110,0
270,0
Manje izdašna, ali za Kanton značajna su sva ostala izvorišta, od kojih se izdvajaju:
TABELA 24 – MANJE IZDAŠNA KANTONALNA IZVORIŠTA
Naziv izvorišta
Qsr
Ada I i II
Ćoralića
Luke I i II
Mlakulja
Musići
Mutnik
Pivnice
250
25
250
50
45
Minimalna
izdašnost Qs20 (l/s)
56,0
1970,0
43
Općina na kojoj se
nalazi izvorište
Bosanska Krupa
Bosanska Krupa
Bihać
Velika Kladuša
Cazin
Cazin
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
Stovrela
Šumatac
Tahirovići
Zidine
13
90
24
25
Cazin
Velika Kladuša
Cazin
Bosanska Krupa
TABELA 25 – OSTALA IZVORIŠTA
Izvor – lokacija
Panjak – Bihać
Ilijića vrelo
Bistrica
Žegar
Dobrenica – Lohovo
Pećina 1 – Vedro
polje
Pećina – Vedro polje
Smiljanovac
Djakulin – Loskun
Crnoć-Nebljusi
Toplica – Klisa
Draga – Kulen Vakuf
Dobrenica
Qmin.,
l/s
5
100
15
6
230
Qmax.,
l/s
400
250
100
1.000
5.000
3
10
Ne
0
1
180
1200
60
30
30
1000
5
4,800
2,000
1,000
500
1,000
Ne
Da
Ne
Ne
Da
Ne
Da
Kaptiran
Ne
Da
Ne
Da
Ne
Korisnik
Bihać
Bihać
Bihać
Dobrenica – Cazin
TABELA 26 – TERMALNE, MINERALNE I TERMOMINERALNA IZVORIŠTA
Mineralne vode
Lokacija
Hašani
Majkić Japra
Arapuša
Crveno Vrelo
Srabljivo vrelo
Bile vode
Jezero
Perinovac
Koprivna
Termalne vode
Donji Šumatac Š-1
Donji ŠumatacMKH-1
Donji Šumatac B-1
Tješnica (Pećina)
Tješnica (bočno)
Kozica
Tržačka Raštela
Vedro polje
Panjak
Ilidža Prošići
Termomineralne vode
46
Q (l/s)
0,1
1
2
2
1
0,5
10
-
T (°C)
7,5
9
10
-
Mineralizacija (g/l)
28
1,4
2-3
2-3
1,7
2
2,5
-
20
20
12,5
60
0,1
4
5
2,5
1,5
220
25-28
22,5
11-21
19,5
21,7-25,3
20
19-20
20
0,35
0,45
0,45
0,45
0,45
3,5
4,38
4,02
5
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
Gata
Račić
Sanska Ilidža
29,5
0,1
43
25-38
16-19
30,4-32,1
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
1,1-1,5
1
2,5
1.10.6.1. Zaštita izvorišta
U posljednjem periodu urađeni su značajni pomaci na području zaštite voda na području Unskosanskog kantona, naročito kada je u pitanju zakonski okviri. Doneseno je nekoliko odluka o zaštiti
izvorišta u kojima se definišu zone zaštite, te detaljne instrukcije o načinu izgradnje u ovim
područjima.
Na području Kantona, definisane su zaštitne zone izvorišta:
TABELA 27 – IZVORIŠTA KOJA IMAJU DEFINISANE ZAŠTITNE ZONE
Naziv izvorišta
Dabravine
Zdena
Klokot/Privilica/Toplica/Ostrovica
Okašnica
Smoljana
Luke i Ada
Mutnik/Vignjevci
Sanica
Mlakulje
Musići
Stovrela
Pajića potok
Pivnice
Tahirovići
Kvrkulje/Dabravine I/Dabravine II
Slapnica
1.10.7.
Općina
Velika Kladuša
Sanski Most
Bihać
Ključ
Bosanski Petrovac
Bosanska Krupa
Cazin
Ključ
Bihać
Velika Kladuša
Cazin
Velika Kladuša
Cazin
Cazin
Velika Kladuša
Velika Kladuša
Korištenje voda
Kontekst korištenja voda, prvenstveno se odnosi na korištenje vodnih resursa u svrhu
vodosnabdijevanja stanovništva, poljoprivredne i industrije. Na području Unsko-sanskog kantona,
gotovo u svim dijelovima, vodosnabdijevanje stanovništva nije na zadovoljavajućem nivou, iako
postoje veoma izdašna izvorišta i preduslovi za kvalitetno vodnosnabdjevanje.
Na području Kantona egzistira ukupno 9 sistema za vodosnabdijevanje: Bužim, Ključ, Bosanski
Petrovac, Kulen Vakuf, Sanski Most, Bihać, Cazin, Bosanska Krupa, Otoka i Velika Kladuša. Ostali
sistemi vodosnabdijevanja predstavljaju manje seoske vodovode, dok su pojedini dijelovi perifernih
općina bez vodovodnog sistema, te koriste alternativne izvore poput: lokalnih izvora, cisterni, bunara
i sl.
Procenat stanovništva obuhvaćenog različitim sistemima vodosnabdjevanja.
TABELA 28 – PROCENAT STANOVNIŠTVA OBUHVAĆENOG SISTEMIMA VODOSNABDIJEVANJA
Općina
Bihać
Bosanska Krupa
47
Centralni
vodovodni sistem
(%)
93
60
Ostali vidovi
vodosnabdijevanja*(%
)
7
40
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
Bosanski Petrovac
Bužim
Cazin
Velika Kladuša
1.10.8.
90
25
95
90
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
10
65
5
10
Kvalitet voda
1.10.8.1. Površinske vode
Klasifikacija površinskih voda prema njihovom kvalitetu, vrši se na osnovu dvije grupe kriterija:
-
Opći kriteriji, koji definišu ekološki status vode,
Specifični kriteriji, koji se odnose na antropogene i industrijske aktivnosti, a čiji je
proizvod upuštanje opasnih i toksičnih materija u vodotoke.
Uredba o klasifikaciji vodotoka nije izrađena na federalnom nivou, na državnom takođe, a posljednji
krovni dokument za BiH koji tretira ovu tematiku, jeste Uredba o kategorizaciji vodotoka SR BiH
(„Službeni list SR BiH“, broj: 2/67).
Studija ranjivosti prostora FBiH koristila se Uredbom o klasifikaciji i kategorizaciji vodotoka RS –a
(Sl.glasnik broj 42/01), te će se zbog dosljednosti analiza i tretiranja podataka, i u ovom dokumentu
koristiti ista Uredba.
Taj dokument klasificira vode u 5 klasa, gdje svaka klasa odgovara korištenju za različite namjene.
Takođe, Uredba kategoriše vodotoke, po uzoru na Uredbu o kategorizaciji vodotoka Socijalističke
Republike Bosne i Hercegovine iz 1967.godine.
S tim u vezi, vodotoci Unsko – sanskog kantona su prema kvalitetu zastupljene s dvije klase: I i II, za
koje se kaže:
-
-
I klasa: su vode koje se u prirodnom stanju, uz eventualnu dezinfekciju, mogu
upotrebljavati za piće i u prehrambenoj industriji, površinske vode i za uzgoj
plemenitih vrsta ribe (salmonida),
II klasa: su vode koje se poslije određenog tretmana-prečišćavanja (koagulacija,
flokulacija, taloženje, filtracija i dezinfekcija) mogu koristiti za piće, a u prirodnom
stanju za kupanje, sportove na vodi, te za rast i razvoj cipridnih vrsta ribe.
Prema kategorizaciji, vodotoci I kategorije (od značaja za FBiH), a to su Una, Unac, Sana i Klokot, su
klasificirani u II klasu vode, prema njenoj kvaliteti, osim jednog segmenta rijeke Une, od granice sa R
Hrvatskom do Martin Broda, koja je klasificirana I klasom kvaliteta vode.
„U skladu sa smjernicama Evropske okvirne direktive o vodama, Udruženje ''Una-Sana'' organizira
hemijski monitoring površinskih vodotoka na deset profila u slivu rijeke Une i dva profila u slivu
Korane i Gline. Analize na devet profila su se uradile od 2003. godine, s uključivanjem analize na još
tri profila početkom 2005.godine. Monitoring se provodio do kraja 2005. godine. Klasifikacija je
urađena prema važećim zakonskim propisima u BiH.
48
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
Rezultati monitoringa u slivu rijeke Une upućuju na sljedeće zaključke:




Gornji tokovi rijeke Une i Klokota ulaze u I klasu boniteta, iako dolazi do
manjih zagađenja uslijed erozije tla, ispiranjem divljih odlagališta i prijemom
otpadnih voda manjeg broja stanovnika na potezu do Bihaća (cca. 15 – 20
000 stanovnika na Uni),
Tok Une koji prolazi kroz grad Bihać i iza grada prima u sebe Jarak i Drobnicu
sa komunalnim i industrijskom vodama grada, pa je primjetno zagađenje i
klasifikacija u II klasu boniteta,
Rijeka Klokot je nenaseljena, I je klase i prirodni je rezervat nekih endemskih
životnih oblika,
Primjetno je pogoršanje u kvaliteti vode u jesenjem periodu.29
Ispitivanja i, posljedično, klasifikacija, zasnovani su na uzorkovanju vode iz vodotoka i rezultatima
njihovih fizikalno – hemijskih karakteristika.
1.10.8.2.
Podzemne vode
„Kvalitet podzemnih voda se sistematski kontrolira samo na izvorištima na kojima se vrši
eksploatacija pitke vode za vodosnabdijevanje stanovništva. Kvalitet podzemnih voda, koje se koriste
za vodosnabdijevanje, uglavnom je na Zakonom propisanom nivou. Međutim, postoje određene
oscilacije u kvalitetu na onim izvorištima koja se prihranjuju iz vodotoka čiji je kvalitet na nivou III
klase i lošiji. Takođe, značajne oscilacije kvaliteta podzemnih voda registrirane su na kraškim
izvorištima, ukoliko se u neposrednom slivu nalaze veća naselja ili industrijski pogoni, kao i na onim
kraškim izvorištima u čijim slivovima se vrši eksploatacija šume. Česte su pojave zamućenja, te
prisustva organske materije i nutrijenata.
Sve navedeno ukazuje na permanentnu potrebu zaštite podzemnih voda koja mora biti sistematična i
uključivati širok spektar mjere na generalnoj zaštiti okoliša i površinskih vodotoka, kao osnovi za
postizanje dobrog statusa ukupnog životnog okruženja. Iako je novim Zakonom o vodama
zahtijevano, na teritoriji FBiH, još uvijek nije organiziran ni monitoring kvaliteta površinskih, niti
podzemnih voda. Za potrebu izvještavanja ICPDR komisiji, definirana su od značaja vodna tijela
podzemnih voda, a koincidiraju sa najznačajnijim izvorištima po izdašnosti u FBiH, sa kojih se vrši ili
planira da vrši vodosnabdijevanje stanovništva.“30
Prilikom izrade ovog dokumenta, raspolagalo se podacima za kvaliteta vode za izvorišta u općini
Bihać, kroz Studiju ranjivosti prostora općine Bihać:
„Sliv rijeke Une predstavlja veoma osjetljivo i ranjivo kraško područje. Kraški akviferi u ovom
području su hidrološki povezani sa vodama Like u Hrvatskoj: Korana, uključujući i Plitvička jezera, i
kraška polja: Koreničko, Lapačko i Krbavsko.
29
30
Studija ranjivosti prostora općine Bihać, str.71
Studija ranjivosti prostora FBiH, str.198
49
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
Kraški akviferi na granici Hrvatske i BiH su značajni izvori vode, a istovremeno, zbog veoma dobrih
hidrauličkih veza akvifera i površinskih voda, kraški izvori vode su veoma izloženi potencijalnom
zagađenju.
Poznavanje pojava u podzemlju, kao što su pravci tečenja, dužina zadržavanja u podzemlju, miješanje
voda različitih akvifera je od suštinske važnosti za zaštitu voda u obje države.
Bojenja koja su vršena u periodu 1973 – 1989.godine su pokazala da se voda infiltrirana sa
Koreničkog polja (u blizini Plitvičkog jezera), Prijeboja i Krbavskog polja, pojavljuje na Klokotu i
Privilici.
Veza izvorišta u području Bihaća i voda sa područja Like u Hrvatskoj je analizirana i kroz naučno
istraživački projekat EU pod nazivom: „Study of anthropogenic pollution after the war and
establishing the measures for protection of Plitvice national park and Bihać region at the border area
of Croatia and Bosnia –Herzegovina”(2003 – 2005.godine).
U okviru projekta definirani su i privilegovani i koncentrirani pravci podzemne vode: Gornji Lapac →
Ostrovica, Donji Lapac → Ostrovica, Brezovac → Ostrovica, Krbavsko Polje → Klokot, Koreničko Polje
→ Klokot, Rastovača → Klokot.
Manje brzine prema Ostrovici u odnosu na Klokot, indiciraju da pravci prema Klokotu imaju veći
stepen karstifikacije.
Analiziran je i kvalitet vode na izvorištima i to je jedini pokazatelj kvaliteta voda podzemnih vodnih
tijela.
Koncentracija nekih od polutanata na izvorištima Klokot, Privilica, Ostrovica i Toplica, izmjerena prije i
poslije rata (1992-1995) prikazana je u narednoj tabeli:
TABELA 29 – KONCENTRACIJE POLUTANATA NA IZVORIŠTIMA
Suspendovana
Mutnoća
materija
Komponenta
Fenoli
Prije rata
Preko MDK*
Preko MDK
Nakon rata
Ispod MDK
Ispod MDK
Ispod MDK
(u većini slučajeva)
Ispod MDK
Amonijak
Ulja, masti,
mineralna ulja,
KMnO4, Hg
Ispod MDK
Preko MDK
Preko MDK
Ispod MDK
*Maksimalna dopuštena vrijednosti
Usporedba rezultata indicira da je stanje kvaliteta zahvaćene vode sa kraških izvora, nakon rata bolje.
Iako se Klokot prihranjuje sa Koreničke rijeke (Hrvatska), na Klokotu je registrovano manje
bakteriološko zagađenje, nego u Koreničkoj rijeci, što može biti rezultat djelomičnog
samoprečišćavanja voda.
Bakteriološke analize na Klokotu pokazuju sličan kvalitet, prije i nakon rata. Privilica ima veće
oscilacije koncentracije bakterija u istom periodu. Zimi, slično kao i kod Klokota, na Privilici je bolji
kvalitet voda, dok se pogoršava u malovodnim periodima.
Registrovana prosječna koncentracija amonijaka u izvorištima je u rasponu 0.024 (Klokot) do
0.043 mg/L (Ostrovica). U Uni je koncentracija u rasponu od 0.019 (Bakšaiš) do 0.300 mg/L (Orljani).
50
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
Povećana koncentracija amonijaka indicira zagađenje od fekalnih voda, filtrata sa smetljišta i sl.
Prisustvo amonijaka u izvorišnim vodama indicira i moguće zagađenje od voda iz Hrvatske (Krbavsko
Polje i Koreničko Polje).
Analizirani akviferi imaju visoke filtracione karakteristike, oscilacije nivoa podzemnih voda su veoma
velike, odnos Qmax/Qmin u pravilu veći od 10. Sve ovo ukazuje da nema velike mogućnosti za
samoprečišćavanje voda i govori u prilog tvrdnji da je neophodno uspostaviti redovni monitoring
vodnih tijela podzemnih voda na ovom području.
U gore pomenutom projektu zaključuje se da najveće zagađenje u bihaćkoj regiji potiče od
stanovništva, industrije, poljoprivrede, a znatno manje od hotela, restorana i bolnica. Istovremeno
teret zagađenja od industrije je upola manji u odnosu na prije ratni period, što je jedini razlog
smanjenja zagađenja. Svi zagađivači na području općine u suštini opterećuju rijeku Unu.
Takođe se u izvještaju ovog projekta spominje i nepoznat uticaj toksičnih materija koje su bile
smještene u napuštenim vojnim objektima. Najznačajniji su bivši aerodrom Željeva i njegovi tuneli i
Udbina (Krbavsko polje u Hrvatskoj).
Zaključak je da se odgovarajuća zaštita kraških izvorišta, kao i same rijeke Une ne može postići bez
prečišćavanja otpadnih voda Bihaća, drugih naselja i industrije, prevencije nelegalnog odlaganja
otpada i uvođenja mjera prevencije u poljoprivrednom sektoru.“
1.10.9.
Zagađivači voda
Produkcija otpadnih voda na području Kantona je dosta mala u poređenju sa drugim područjima u
Bosni i Hercegovini. Prema podacima od prije 1990. godine sve otpadne vode sa područja Kantona
davale su ukupno 0,28% od ukupnog toksičkog zagađenja u BiH.
Današnja situacija je znatno izmijenjena usljed prestanka rada većeg broja tvornica, ali i pojedinih
postrojenja za prečišćavanje tvorničkih otpadnih voda, što može imati utjecaja na povećanje stepena
zagađenosti.
Stanovništvo ruralnih područja koje nije obuhvaćeno kanalizacionim sistemom, otpadne vode ispušta
najčešće u septičke jame koje nisu propisno izvedene. Mnogi industrijski pogoni na području Kantona
svoje otpadne vode bez tretmana ili sa nedovoljnim stupnjem prečišćavanja direktno ispuštaju u
vodotoke.
Kontaminiranost voda u pojedinim općinama je različita, a najveći problemi su: nedovoljno izgrađena
kanalizaciona mreža, nepostojanje postrojenja za prečišćavanje, zastarjela postojeća infrastruktura.
Na području Unsko – sanskog kantona ima 7 ispusta otpadnih voda, i to u svim općinama, osim
općine Bosanski Petrovac.
51
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
Na području Kantona nema izgrađeno niti jedno postrojenje za prečišćavanje otpadne vode.
Kanalizacionim sistemom su obuhvaćeni gradske cjeline, dok su pojedina naselja bez kanalizacionog
sistema, te se otpadna voda ispušta direktno u vodotoke ili u neadekvatno izgrađene septičke jame.
Dodatni problem predstavlja infiltracija otpadnih voda usljed visokog nivoa podzemnih voda na
području Kantona, lošeg materijala cijevi kao i zastarjelog načina izgradnje.
Međutim, u većini općina Unsko – sanskog kantona u toku su aktivnosti usmjerene prema obnovi i
proširenju kanalizacijske mreže te uvođenju pročistača otpadnih voda (Bihać, Bosanska Krupa, Cazin,
Sanski Most i Velika Kladuša). Na području općine Bihać započeo je projekt izgradnje pročistača
otpadnih voda. Većina ostalih općina ima izrađenu dokumentaciju za izgradnju postrojenja za
pročišćavanje otpadnih voda te zaključen ugovor s Europskom investicijskom bankom o financiranju
njihove izgradnje. Pored konvencionalnih pročistača otpadnih voda na području tri općine Unskosanskog kantona pokrenut je proces izgradnje decentralizovanih sistema upravljanja otpadnim
vodama pomoću biološke metode koja je ekološki prihvatljiva i ne uništava prirodni krajolik. Radi se o
pilot projektima u općinama Bihać, Bužim i Cazin.
1.10.10. Zaštita od voda
U okviru poplavnog područja sliva rijeke Une sa Glinom i Koranom, naselja koja su pod rizikom od
poplava su: Bihać, Bosanska Krupa, Bosanska Otoka, Ključ, Sanski Most i Cazin. Rijeke koje uzrokuju
poplave su: Una, Unac, Sana, Mutnica, Toplica, Kladušnica, Bojna i Glinica. Zahvati koji su izvedeni na
području ovih općina sa aspekta zaštite od voda su skidanje ili sniženje sedrenih pragova, djelomična
regulacija Unca, regulacija korita Une i Sane, Mutnice i Kladušnice, kao i akumulacija Župica na Uncu.
Velike vode 1/20, 1/100 i 1/500 plavnih područja su prikazane na sljedećoj tabeli:
TABELA 30 – VELIKE VODE PLAVNIH PODRUČJA
Plavno područje
Una - šire područje
Bihaća
Una – Bosanska Krupa
Una – Bosanska Otoka
Klokot – Klokot
Sana – šire područje
Sanskog Mosta
Sanica - Sanica
V.V. 1/20
V.V.1/100
V.V. 1/500
1.054
1.367
1.546
230
120,4
174,4
240,7
143,2
174,6
250,2
165,8
174,8
491
739
885
150,9
163
178,4
Sistem unutrašnje odvodnje je od izuzetnog značaja kada je u pitanju zaštita od poplava u kontekstu
odvođenja oborinskih voda. Na području Bihaća sistem unutrašnjeg odvođenja oborinskih voda je
djelomično izveden.
Karakteristika Une i mnogih rijeka na području Unsko-sanskog kantona jesu plitka korita, te pojava
valova velikih voda, što ima za posljedicu plavljenje okolnog zemljišta, čak i urbanih zona.
Izgrađeni objekti za zaštitu od poplava su u lošem stanju, te su pretrpljeli znatna oštećenja usljed
neodržavanja. Dodatni problem predstavlja da uz mnoga područja u okviru površinskih voda I
kategorije ne postoje objekti za zaštitu od voda, što posljedično ima reperkusiju i na zaštitu voda. Ta
područja su:
52
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA

Uz rijeku Unu: dionica od profila na rijeci Uni na uzvodnom kraju naselja: BužimkićiBosanska Krupa do profila sa nizvodne strane naselja Smrđani (nizvodno od ušća rijeke
Baštre); dionica od mosta na rijeci Uni u naselju Ripač do naselja Čavkuni u Pokoju:
dionica od profila na rijeci Uni sa uzvodne strane naselja Kulen Vakuf do kanjonskog dijela
nizvodno od naselja Kaluđerica,

Uz rijeku Klokot: dionica od izvora do ušća u rijeku Unu,

Uz rijeku Sanu: dionica od izlaza iz klanca u području Krkojevci do međuentitetske linije
na rijeci Sani,

Uz rijeku Sanicu: dionica od naselja Budelj Donji do naselja Kokanovići.
Pregled na prostoru općine Velika Kladuša plavi nekoliko rijeka u ukupnoj površini od 700 ha:


rijeka Glinica – 225ha poljoprivrednog zemljišta,
rijeka Kladušnica – 156ha poljoprivrednog zemljišta,


rijeka Bojna – 200 ha poljoprivrednog zemljišta,
te oko 88ha u slivnom području riječica Stabandža, Prosinja, Slapnica i Vidovska.
U svrhu zaštite od voda na području općine Bužim, izvedena je regulacija rijeke Bužimice.
Plavljenje zemljišta u neposrednoj okolini rijeka ima za posljedicu uništavanje poljoprivrednog
zemljišta, usjeva, zagađenje površinskih voda, ugrožavanje sigurnosti stanovništva, materijalne štete
na stambenim i poslovnim objektima u urbanim zonama, eroziju tla.
1.11. Šume
Šume i šumska zemljišta Unsko – sanskog kantona zauzimaju površinu od P =238 107 ha ili 56,16%
od ukupne površine Kantona.
1.11.1.
Teritorijalna podjela šuma
Prostorna organizacija šumskih područja podrazumijeva nekoliko jedinica, koje upravljaju određenim
prostorom, pa se u Unsko – sanskom kantonu nalaze:





Šumsko – gospodarsko područje Drvarsko (dio),
Šumsko – gospodarsko područje Ključko (dio),
Šumsko – gospodarsko područje Petrovačko,
Šumsko – gospodarsko područje Sansko,
Šumsko – gospodarsko područje Unsko.
1.11.2.
Funkcija i sastav šumskih područja
Višestruka je funkcija šuma u optimizaciji ekosistema u cjelosti. Šume se smatraju nezamjenjivim,
obnovljivim prirodnim resursom i njihovo očuvanje je preduslov za cjelokupan život na našoj planeti.
Šume imaju društvene i zaštitne funkcije: šumski proizvodi, kroz privredne djelatnosti, učestvuju u
razvoju društvenih zajednica, šume imaju ulogu u razvoju turizma, sporta, nauke itd.; s druge strane,
53
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
njihova zaštitna uloga prevazilazi društvene koristi, te su izuzetan faktor ublažavanja negativnih
efekata klimatskih promjena, erozije tla, učestvuju u pročišćavanju vazduha, imaju sposobnost
smanjenja buke, vibracija, dio su sistema koji gradi hidrološka tijela itd.
Šumsko tlo, koje je rastresito i porozno, ima sposobnost akumulacije oborinskih voda, koje učestvuju
u prihranjivanju izvora i šumskih vodotoka.
Svojim korijenjem, šumsko raslinje, prije svega, drveće, veže za sebe tlo i na taj način ga štiti od
odronjavanja i erozije.
Takođe, šuma ima i sposobnost purifikacije organskog i neorganskog otpada, koji bi inače dospijevao
u vodu i u njoj se taložio, što bi imalo nesagledive posljedice za živi svijet.
Prema prof.dr.Milutinu Krstiću i njegovom radu na temu klime i šumskih sistema, šume imaju
ogromnu ulogu u regulaciji uslova koji vladaju u životnoj sredini. U klimatskom pogledu, šume djeluju
na smanjenje i ublažavanje temperaturnih ekstrema, snižavaju temperaturu u odnosu na svoj okolni,
vanjski prostor i do nekoliko stepeni u toku ljetnih dana, povećavaju nivo vlage u zraku, utiču na
količinu, strukturu i raspodjelu padavina, na formiranje polja vjetra i vazdušna kretanja unutar same
šume i njene okoline, utiču na regulaciju otjecanja vode i njeno prečišćavanje itd.
Proizvodnja kisika je jedan od najvažnijih prirodnih procesa, ključan za opstanak većine života na
Zemlji. Proces fotosinteze u zelenim dijelovima biljaka, uz apsorpciju velikih količina ugljendioksida,
dovodi do proizvodnje kisika. Šume su značajan „rezervoar“ ugljendioksida, obzirom na njihovu
veličinu, imaju sposobnost njegovog vezivanja i akumuliranja, te zbog te osobine, ali i drugih
karakteristika koje imaju ovi izuzetno složeni ekosistemi, šume imaju veliki potencijal za ublažavanje
posljedica globalnog zagrijavanja.
Mnogi šumski predjeli, koji se odlikuju rijetkošću svojih biljnih i životinjskih vrsta, pejzažnim
kvalitetama ili nekom drugom karakteristikom koja im daje posebnost, smatraju se prirodnim
cjelinama koje zaslužuju određen stepen zaštite i imaju posebno mjesto u naslijeđu nekog područja.
Na osnovu šuma i njihovih posebnosti, cijeli predjeli se proglašavaju nacionalnim parkovima,
spomenicima prirode, zaštićenim pejzažima itd., za što u Unsko – sanskom kantonu postoji veliki
potencijal. Ipak, ova područja su i najranjivija na vanjske uticaje, te u planiranju i korištenju prostora,
uvijek se mora imati na umu da svaka intervencija unutar njih i u okolnom području ima visok stepen
reperkusija koje mogu nastati, što se mora izbjeći.
Proizvodna uloga šume se ne zasniva samo na proizvodnji drvne mase, što može biti pokretač
privrednog razvoja nekog područja, već se blagodetima šume smatraju svi proizvodi, biljni, životinjski,
skupljanje plodova (ljekovito bilje, gljive, lišaji), šumskog voća, meda itd.
1.11.3.
Rijetke i ugrožene šumske zajednice na području Unsko – sanskog
kantona
Određeno šumsko područje se definiše kao šuma visoke zaštitne vrijednosti, ako postoje globalni,
regionalni ili lokalni vrijednosni parametri, zbog kojih bi trebalo propisati na datom području posebne
54
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
uslove gospodarenja i zaštite, te korištenja šumskog dobra. Vrlo je bitno prepoznati ove površine,
kako bi se, ne samo mogle zaštititi, već i unaprijediti postojeće stanje.
U Unsko – sanskom kantonu, a na osnovu dostupnih ŠGO, definisane su slijedeće cjeline, kao
područja visoke zaštitne vrijednosti.
TABELA 31 – ŠUME VISOKE ZAŠTITNE VRIJEDNOSTI
Petrovačko
Ključko
ŠGP
Područje
Izvorište Okašnica – objekt od značaja za vodosnabdijevanje grada Ključa i lokalnog
stanovništva pitkom vodom, gdje šuma ima određene zaštitne vrijednosti. Prema
tome, označava se 4a HCVF kategorijom – šume važne za opskrbu vodom
Stari grad Ključ (Tomaševića grad) – objekt od kulturno – historijskog značaja. Ima
određene zaštitne vrijednosti, te se svrstava u 6 HVCF kategoriju – šumska područja
značajna za tradicionalni i kulturni identitet lokalnih zajednica
Kanjoj i ušće rijeke Banjice – objekt koji osigurava osnovne prirodne usluge u
kritičnim situacijama. Posjeduje određenu zaštitnu vrijednost, te se označava 4b
HVCF kategorijom – šume važne za kontrolu erozije
Izvorište Smoljana – objekt od značaja za vodosnabdjevanje grada Bosanskog
Petrovca i lokalnog stanovništva pitkom vodom. Okarakterisano je kao 4a HCVF
kategorija, tj., šume važne za opskrbu vodom.
Prašuma Crni Vrh – objekt od naučnog značaja, koji ima određene zaštitne
vrijednosti. Označeno je 1a HCVF kategorijom – zaštićena područja – prašume, te se
smatra šumskim područjem koje sadrži globalno, regionalno ili lokalno važne
koncentracije biodiverziteta
Kanjon Une sa pripadajućom termofilnom vegetacijom – objekat koji osigurava
osnovne prirodne usluge u kritičnim situacijama. Posjeduje određenu zaštitnu
vrijednosti i spada u 4b HCVF kategoriju – šume važne za kontrolu erozije
Vodozaštitna zona izvorišta „Sanica“ – objekat od značaja za snabdjevanje grada
Ključa i lokalnog stanovništva pitkom vodom
Unsko
Sansko
Izvorište i kanjon rijeke Dabar – objekt koji osigurava osnovne prirodne usluge u
kritičnim situacijama. Posjeduje određenu zaštitnu vrijednosti. HCVF 4a – Šume
važne za opskrbu vodom
Prašuma Bobija – rijetki ekosistemi koji su u nestajanju. HCVF kategorija 1 – šumska
područja koja sadrže globalno, regionalno ili lokalno važne koncentracije
biodiverziteta – 1a – Zaštićena područja
55
Vodopad i kanjon rijeke Blihe – objekt koji osigurava osnovne prirodne usluge u
kritičnim situacijama, ima određene zaštitne vrijednosti. HCVF 4b – Šume važne za
kontrolu erozije
Izvorište Zdena, sa tzv.Okom – objekt od značaja za vodosnabdjevanje grada Ključa i
lokalnog stanovništva pitkom vodom, ima određene zaštitne vrijednosti. HCVF 4a –
šume važne za opskrbu vodom
Sjemenske sastojine – rijetki ekosistemi koji su u nestajanju. HCVF kategorija 1a –
Zaštićena područja
Spomen park Korčanica – objekat koji je od značaja za kulturni identitet lokanih
zajednica. HCVF kategorija 6 – Šumska područja značajna za kulturni identititet
lokalnih zajednica
Izvorište Privilica i Klokot – objekt od značaja za snabdjevanje vodom grada Bihaća i
lokalnog stanovništva. Ima određene zaštitne vrijednosti i kategoriše se 4a HCVF
kategorijom – šume važne za opskrbu vodom
Izvorište i kanjoj rijeke Krušnice – objekt koji osigurava prirodne usluge u kritičnim
situacijama, sa određenom zaštitnom vrijednosti, a označava se 4a HCVF
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
ŠGP
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
Područje
kategorijom – šuma važnih za opskrbu vodom. – šume ključne za vodosnabdjevanje
naselja i zaštitu vodnih objekata
Kanjon rijeke Une – objekt koji osigurava osnovne prirodne usluge u kritičnim
situacijama, te posjeduje određene zaštitne vrijednosti, a označava se 4b HCVF
kategorijom – šume važne za kontrolu erozije
Čava – Svetinja – objekt od kulturno – historijskog značaja, koji ima prisutne zaštitne
vrijednosti, te spada u 6 HCVF kategoriju – šumska područja važna za tradicionalni i
kulturni identitet lokalnih zajednica
Sjemenske sastojine – objekti za proizvodnju i sakupljanje kontrolisanog sjemena,
koji spada u 1 HCVF kategoriju šumskih područja koja sadrže globalno, regionalno ili
lokalno važne koncentracije biodiverziteta, tj., subkategoriju 1a – zaštićena područja
UKUPNO
1.11.3.1. Požarna ugroženost šuma
Šumski požari su najčešća vrsta požara i nanose najveće materijalne štete. U šumama na području
Unsko-sanskog kantona nastaju svake godine velike štete od šumskih požara, koji pored materijalnih
gubitaka u privredi, ugrožavaju funkciju šuma u očuvanju čovjekove sredine.
Stepen ugroženosti šuma od požara u pojedinim šumarijama je različit, a dokument Procjena
ugroženosti šuma od požara, koji je izradila ŠPD Unsko – sanske šume, definiše područja prema tom
pokazatelju, gdje:




I stepen ugroženosti od požara zauzimaju površine P = 2 916 ha
II stepen ugroženosti od požara zauzimaju površine P = 10 142 ha
III stepen ugroženosti od požara zauzimaju površine P = 60 332 ha
IV stepen ugrožensoti od požara zauzimaju površine P = 75 131 ha,
Gdje I stepen označava najviši nivo rizika, II stepen veliki rizik, III stepen srednji ili umjereni, a IV
stepen mali rizik od nastajanja požara.
Najugroženije područje je u općini Ključ, a najmanje ugrožena je općina Bosanska Krupa.
1.11.4.
Šume i šumska zemljišta u Unsko – sanskom kantonu
U Unsko – sanskom kantonu, od ukupne površine koja pripada ovom prirodnom resursu, uzgojni
oblici šuma i šumskog zemljišta kreću se u omjeru:
TABELA 32 – PREGLED KATEGORIJA ŠUMA
Šumsko-gospodarsko
područje ŠGP
DRVARSKO
KLJUČKO
PETROVAČKO
SANSKO
UNSKO
Ukupno:
Privatne šume
UKUPNO:
56
(ha)
Šifra
Kategorija šume
1000
4845
4088
23808
21127
28550
82481
82481
3000
1059
2375
1118
2201
4080
10833
10833
4000
9586
5506
10784
9350
30906
66123
51309
117432
5000
1869
1803
3413
511
2207
9803
31,79
9834,79
6000
3128
495
475
1387
1154
6639
6,2
6645,2
Ukupno
7000
503
436
1211
936
3086
3086
8000
200
1319
1519
1519
(ha)
20581
14779
40034
35987
69152
180533
51347
231880
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
Visoke šume s prirodnom obnovom (1000) su definisane porijeklom i načinom obnavljanja. Nastaju
iz sjemena, bez obzira na vrste drveća koje ih čine, te su generativnog (samoobnavljajućeg) porijekla.
To su ekonomski najvrjednije šume, od kojih se izdvajaju mješovite šume bukve i jele sa smrčom,
zatim šume bukve i jele, šume bukve i smrče, šume bijelog i crnog bora, hrasta kitnjaka, plemenitih
lišćara itd., a iz ovih šuma se dobivaju najvrjedniji sortimenti. Ove šume su stabilne, prirodno se
obnavljaju i njihov razvoj je u zavisnosti od stanišnih faktora.
Šumske kulture (3000) su šume koje nastaju sadnjom sadnica ili sjetvom sjemena pojedinih vrsta
drveća, tj., nastaju pod uticajem čovjeka. Najzastupljenije kulture su bijeli i crni bor, te se generalno
posmatrano, šumske kulture sastoje od četinarskih vrsta, koje se sade u pojasu šuma montane bukve.
One u ekonomskom pogledu nemaju poseban značaj, osim za dobivanje celuloznog drveta. Njihova
uloga se ogleda u stabilizaciji tla i sprječavanju erozije zemljišta, poboljšanju vodnog režima i
produkcije kisika, ali obzirom da ove šume često nisu pravilno njegovane, mogu predstavljati
opasnost za okolne ekosisteme, jer se nerijetko u njima razvojaju insekti i fitopatogene gljive.
Izdanačke šume (4000) su nastale vegetativnim putem, iz panjeva, karakteristične su za lišćare, a
najzastupljenije su vrste bukva, grab, hrast kitnjak i termofilni lišćari. One nastaju nepravilnom
sječom visokih šuma, tj., nepodesnim izborom sistema gazdovanja šumama, ali i kroz nekontrolisanu
sječu šume od strane seoskog stanovništva. U ekonomskom pogledu, nemaju poseban značaj, ali
imaju značaj za stanovništvo, kojem je ovo važan izvor energenta.
Goleti i šibljaci (5000) su šumska zemljišta koja se nalaze unutar šumskih zajednica. Obzirom da su
stabla međusobno na većoj udaljenosti, prirodno podmlađivanje često nije moguće, već se vrši
sadnja sadnica dejstvom čovjeka, na onim područjima gdje je to moguće. Unutar ovih područja
postoje i cjeline kod kojih je došlo do trajnog gubljenja vegetacije, te koje tek nakon određenog
perioda mogu biti pripremljene za sadnju nekih predkultura, koje su osnova za sadnju sadnica drveća.
Stoga, te površine nisu podesne za pošumljavanje, te samim tim, nisu niti interesantne za
gazdovanje.
Minirane i neproduktivne šumske površine (6000) se nalaze unutar svih kategorija šume, a obzirom
da deminiranje šuma i šumskih površina nije prioritet, tako će one ostati još dugo vremena van
redovnog gospodarenja šumom.
Uzurpacije (7000) su površine koje su narušene djelovanjem čovjeka, kroz bespravnu izgradnju,
krčenje šume i uništavanje prirodnih staništa.
Izgrađene površine (8000) su površine dozvoljene za gradnju, tj., gdje je namjena zemljišta
građevinska, u odnosu na okolno šumsko ili poljoprivredno zemljište.
Na području općine Cazin nalazi se stanište pitomog kestena koje površinom od 2000 ha predstavlja
najveće stanište te šumske zajednice u Bosni i Hercegovini, a sa susjednim općinama Bosanska Krupa
i Bužim čine jedan od većih bazena pitomog kestena i van granica Bosne i Hercegovine.
57
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
1.12. Tlo i poljoprivreda
Tla Unsko – sanskog kantona su većinski automorfna: Litosol, Kalkomelanosol, Rendzina, Ranker,
Regosol, Koluvijum, Kalkokambisol, Distrični i Eutrični kambisol, a u hidromorfna tla: Fluvisol,
Humoglej, Histosol i Euglej. Ova tla nastaju u uslovima deficitarnog i normalnog vlaženja oborinskom
vodom, koja se slobodno procjeđuje unutar profila.
Manji postotak je hidromorfnih tala, koja nastaju usljed prekomjernog vlaženja oborinskom vodom ili
drugim vodama, kao što su kapilarne, poplavne, visoke podzemne vode, cijedne vode.
TABELA 33 – PEDOLOŠKA KLASIFIKACIJA
FAO klasifikacija
Nacionalna
klasifikacija
Calcic Gleysols
Humofluvisol
Chromic Cambisols
Terra Rossa
Chromic Luvisols
Chromic Luvisols
Luvisol
Luvisol
Kalkokambisol
Regosol
Chromic Luvisols
Luvisol + Regosol
Chromic Luvisols
Regosol + Luvisol
Terra
Rossa
Kalkokambisol
Regosol
+
+
+
Eutric Cambisols
Dystric Kambisol
Eutric Kambisol
Regosol
Eutric Fluvisols
Fluvisol
Eutric Leptosols
Kalkokambisol
Kalkokambisol
Regosol
+
Eutric Leptosols
Kalkokambisol
Terra Rossa
+
Eutric Leptosols
31
Chromic Luvisols
Dystric Cambisols
Eutric Leptosols
Eutric Leptosols
Kalkomelanosol
Kalkomelanosol
Kalkokambisol
Kalkomelanosol
Kalkokambisol
Regosol
Eutric Leptosols
Kalkomelanosol
Eutric Leptosols
31
Površina
2
(km )
Opis
+
+
+
+
+
+
Dolinske crvenice karbonatne
Posmeđena srednja duboka
crvenica
Posmeđena srednje
duboka
crvenica na dolomitima
Posmeđena
i
opodzoljena
crvenica, smeđe plitko tlo na
jedrim krečnjacima i del
Posmeđena crvenica na jedrim
krečnjacima i deluvijalno tlo
vrtača
Posmeđena crvenica na jedrim
krečnjacima i deluvijalna tla
vrtača
Opodzoljena
i
posmeđena
crvenica, smeđe tlo i deluvijalno
tlo vrtača
23,33
Smeđe tlo na pješčarima
Smeđe tlo na mekim krečnjacima
i deluvijalna tla vrtača
468,00
Aluvijalno-deluvijalno tlo
Smeđe vrlo plitko i plitko tlo na
jedrim krečnjacima
Smeđe vrlo plitko i plitko tlo na
jedrim krečnjacima i deluvijalno
tlo vrtača
Smeđe vrlo plitko i plitko tlo i
posmeđena crvenica i deluvijalna
tla vrtača
174,66
Rendzina na dolomitima
Rendzina i vrlo plitko i plitko
smeđe tlo na dolomitu
Rendzina, smeđe vrlo plitko i
plitko tlo na krečnjacima i
deluvijalno tlo
187,90
Posmeđena
18,86
rendzina
na
80,01
279,53
235,58
137,10
7,55
113,01
2,63
1021,30
462,25
10,73
72,86
52,54
FAO – Food and Agriculture Organization of UN – Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda
58
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
FAO klasifikacija31
Nacionalna
klasifikacija
Regosol
Opis
dolomitima i deluvijalno tlo
vrtača
Posmeđena plitka crvenica na
krečnjacima i deluvijalna tla
vrtača
Površina
(km2)
Eutric Leptosols
Terra
Rossa
Regosol
Eutric Regosols
Regosol
Deluvijalno tlo uvala
5,15
Eutric Vertisols
Vertisol
78,81
Ferric Podzols
Podzol + Regosol
Humic Cambisols
Kalkokambisol
Luvisol + Regosol
Smonica
Smeđe opodzoljeno tlo na
reliktnim crvenicama (bujadnice) i
deluvijalno tlo vrtača
Smeđe tlo, posmeđene crvenice
na
jedrim
krečnjacima
i
deluvijalno tlo vrtača
Sirozemi na krečnjacima i
dolomitima
Sirozem i rendzina na dolomitu
8,10
Lithic Leptosols
+
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
+
39,42
8,59
26,97
Lithic Leptosols
Litosol
Litosol
Kalkomelanosol
Mollic Gleysols
Eugley
Mineralno-močvarno oglejeno tlo
29,06
Rendzic Leptosols
Rendzina
17,34
Stagnic Luvisols
Pseudogley
Terric Histosols
Histosol (niski treset)
Rendzina na trošnim krečnjacima
Podzolno pseudoglejno terasno
tlo
Ravno,
nizinsko,
tresetno
beskarbonatno tlo na aluvijalnim
pjeskovitim ilovačama
Smeđe plitko i srednje duboko tlo
i smeđe degradirano tlo i
rendzina na krečnjacima
Smeđe plitko tlo, rendzina i
deluvijalno tlo vrtača na jedrim
krečnjacima i dolomitima
Smeđe plitko i srednje duboko tlo
i smeđe degradirano tlo na
krečnjacima
Posmeđena crvenica, smeđe tlo
na
jedrim
krečnjacima
i
deluvijalno tlo vrtača
Rendzina i smeđe plitko i srednje
duboko tlo i smeđe degradirano
tlo na krečnjacima
Umbric Leptosols
Umbric Leptosols
Kalkokambisol
Kalkomelanosol
Kalkokambisol
Kalkomelanosol
Regosol
Umbric Leptosols
Kalkokambisol
Luvisol
Kalkokambisol
Terra
Rossa
Regosol
Kalkomelanosol
Kalkokambisol
Luvisol
Terra
Rossa
Kalkomelanosol
Regosol
Vertic Cambisols
Eutric Kambisol
Umbric Leptosols
Umbric Leptosols
Umbric Leptosols
16,38
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
15,82
0,28
43,87
8,65
155,90
66,21
1,27
Crvenica na krečnjaku i rendzina i
deluvijalna tla vrtača
1,14
Smeđe tlo na glinama
292,07
Poljoprivredno zemljište Unsko – sanskog kantona, zastupljeno je u ukupnoj površini sa 175 857 ha.
Uzimajući u obzir površinu Unsko – sanskog kantona, koja iznosi 423 925 ha, poljoprivredno zemljište
zauzima gotovo 42% od ukupnog obuhvata Kantona, međutim, svo poljoprivredno zemljište nije i
kvalitetno zemljište.
59
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
Oranice i vrtovi zauzimaju procentualno najveće površine poljoprivrednog zemljišta Kantona, gdje
prednjači zemljište u privatnom vlasništvu.
Iako obradivo zemljište zauzima, u odnosu na površinu Kantona, gotovo trećinu od ukupne površine,
problem predstavlja usitnjena struktura i nepostojanje organizirane poljoprivredne proizvodnje, koja
bi imala značajniju ulogu u ukupnom razvoju Kantona. Takođe, veoma mali procenat ukupnog
obradivog zemljišta je u javnom vlasništvu.
Dodatni problem u korištenju zemljišta predstavlja činjenica da se najkvalitetnije poljoprivredne
površine, a koje se uglavnom nalaze u dolinama rijeka, prekomjerno naseljavaju i izgrađuju, a
zemljište se nepovratno gubi.
Poljoprivredno zemljište u Unsko – sanskom kantonu, a prema klasifikaciji u agrozone, ima slijedeće
omjere:
TABELA 34 – AGROZONE I POVRŠINE
I agrozona (ha)
65 260
II agrozona (ha)
92 553
III agrozona (ha)
18 042
Upotrebna vrijednost zemljišta po agrozonama je data kroz Studiju ranjivosti FBiH, te neposredno i
Studiju ranjivosti Unsko – sanskog kantona:
60
Propusnost
Plavljenje
Nagib (%)
Skeletnost %)
Kamenitost %)
Broj dana
vegetac.perioda
Struktura
III
Tekstura
II
Ilovača
Prelazne
klase
ilovače
Ilovaste
prelazne
klase
Dobra
Srednja
Nikad
Rijetko
0-2
3-5
5
5-10
0
5
240
200240
Slaba
Povrem
eno
6-8
10-25
15
160200
Vrlo
slaba
Nepropu
sno
-
Često
(IVa)
Redovn
o
-
10-12
25-50
30
17-20
50-75
50
<25
Pjeskuša
glinuša
Teška
glinuša
-
Zrnasta
Sitno
i
krupno
zrnasta
Orašasta
mrvičasta
krupno
poliedrična
Poliedrična
prizmatična
Prizmatična
stubasta
-
25-30
75-80
60
140160
100140
60-100
VII
<15
-
-
-
-
30-40
>80
80
<60
VIII
Bez tla i
urbane
površine
-
-
-
-
>40
-
>80
-
Dubina tla (m)
I
Bonitet
Agrozona
TABELA 35 – UPOTREBNE VRIJEDNOSTI ZEMLJIŠTA PO AGROZONAMA
I
II
> 120
90-120
III
60-90
IVa IV
IVb
V
40-60
VI
<40
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
Agrozona I: uz tehničko – tehnološko uređenje predstavlja potencijal za organizovanje intenzivne
poljoprivredne proizvodnje. Korištenje zemljišta u ovoj agrozoni bi se usmjerilo na intenzivno
ratarstvo, a to su, prije svega, proizvodnja krmnih kultura za proizvodnju mlijeka, intenzivna
proizvodnja povrća, te proizvodnja industrijskog bilja.
Agrozona II: S obzirom na prirodni brdsko brežuljkasti ambijent otežano je korištenje mehanizacije za
intenzivnu ratarsku proizvodnju, tako da je agrozona II namijenjena za poluintenzivnu poljoprivrednu
proizvodnju. Na ovim površinama zemljišta organizovala bi se proizvodnja intenzivnih zasada voća
visokostablašica i jagodastog voća, zatim uzgoj povrća i to pogotovu za industrijsku preradu. Takođe,
u ovoj agrozoni korištenje zemljišta bi bilo usmjereno i za proizvodnju krme i sijena, kako bi se
organizovala proizvodnja mlijeka i mesa.
Agrozona III: Struktura proizvodnje u ovoj agrozoni namijenjena je paši, te proizvodnji sijena i krme,
zatim ljekovitog bilja i jagodičastog voća.
Određena istraživanja su pokazala da tla Unsko – sanskog kantona, su, većinom, sa visokim
procentom pokretnog aluminujuma, koji je u višim koncentracijama toksičan za biljke.
Poljoprivredna zemljišta su, pod uticajem čovjeka koji je vršio različite zahvate i mjere na poboljšanju
njegovih sposobnosti davanja uroda, dosta oštećena, a dodatnu nepogodnost predstavljaju i
područja površinskih kopova, gdje se bespovratno gubi degradirano zemljište, na dosta velikim
površinama.
Općina
Površina poljoprivrednog zemljišta (ha)
Bihać
Bosanska Krupa
Bosanski Petrovac
Bužim
Cazin
Ključ
Sanski Most
Velika Kladuša
UKUPNO:
25 293
23 501
29 074
6615
22 641
12 092
34 349
20 930
174 533
Učešće u ukupnom poljoprivrednom
zemljištu (%)
14,50
13,47
16,65
3,80
12,97
6,93
19,68
11,99
100
TABELA 36 – POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE PO OPĆINAMA
Organska proizvodnja
Organska proizvodnja ili, kako se još naziva, biološki uzgoj, odnose se na načine poljoprivredne
djelatnosti koji eliminišu sve sastojke u procesu proizvodnje, a koji su štetni po čovjeka i prirodnu
okolinu.
To podrazumijeva zabranu korištenja pesticida, vještačkih đubriva, jonizirajuće radijacije, aditiva,
antibiotika, hormona rasta ili bilo kog drugog oblika genetske modifikacije proizvoda.
Ovakav način proizvodnje nema uticaj samo na kvalitet proizvoda, već i na očuvanje poljoprivrednog
zemljišta, koje se ne zagađuje i ne mijenjaju se njegove prirodne osobine.
Organska proizvodnja počinje zaživljavati u Unsko - sanskom kantonu, te sigurno da predstavlja
potencijal za razvoj. Promocija ovakvog načina uzgoja oslanja se i na nekoliko udruženja i sajmova,
61
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
između kojih se ističe Ekobis sajam, koji se održava u organizaciji Privredne komore Unsko – sanskog
kantona, što ukazuje na aktuelnosti ekološkog uzgoja u svijetu i kod nas.
1.13. Pejzaž
Brojnost biljnih i životinjskih zajednica je iznimna. Među njima postoji veći broj endemskih i reliktnih
biljaka, koje je potrebno i neizostavno posebno spomenuti.
Znajući da se cijelo jedno područje Unsko – sanskog kantona – kanjon rijeke Une, smatra pejzažem
reliktno – refugijalnih sistema u klisurama i kanjonima, gdje takva i druga reliktno – refugijalna
staništa predstavljaju najunikatnije dijelove bosanskohercegovačkog okoliša, diverzitet, pa i njegova
zaštita i očuvanje, moraju biti od najveće važnosti za planiranje i upravljanje prostorom.
Reliktno – refugijalni pejzaži su područja koja su prošla kroz najmanje stepene promjena od
preglacijalnog do postglacijalnog perioda i u kojima su se sačuvale izvorne ekološke vrijednosti.
Staništa tog tipa su zastupljena kroz mnoge terijerne vrste biljaka i životinja, koje su opstale unatoč
klimatskim promjenama u toku posljednjeg ledenog doba. Samo ime „refugijalna“ sugeriše da se radi
o cjelinama koje su bile utočištem velikom broju vrsta, a „reliktna“ nas usmjerava da se radi i o, u
evolucionalnom pogledu, veoma starim organizmima. Stoga, reliktno – refugijalni pejzaži nisu samo
bogatstvo Bosne i Hercegovine, već se njihova važnost ogleda i na globalnom nivou.
Specifične orografske, geomorfološke, hidrološke, odnosno ekološke prilike uvjetovale su pojavu
klisura i kanjona u slivnim područjima svih važnijih vodotoka Bosne i Hercegovine. Obale klisura i
kanjona su strme, kod nas izgrađene uglavnom od karbonatnih stijena (krečnjaka i dolomita). Duboki
su između nekoliko desetina i nekoliko stotina metara.32
Jedan od najpoznatijih kanjona jeste kanjon rijeke Une, u kojem je tokom duge prošlosti došlo do
razvoja specifične ekoklime kanjona i klisura.
Visoka dnevna i sezonska oscilacija klimatskih faktora, posebno temperature, gdje često dolazi i do
temperaturnih inverzija, pored toga što je sama po sebi vrlo specifična, dovela je do pojave
„unikatnog živog svijeta bogatog endemima i reliktima“. Zbog izražene dinamike u variranju osnovnih
ekoloških faktora na ovim staništima se i danas odvijaju intezivni procesi specijacije i endemogeneze,
odnosno, nastajanja novih vrsta.33
1.13.1. Reliktno – refugijalna staništa u slivnom području rijeke Une






32
33
Kanjoj Une nizvodno od „Sedre“, do Bosanske Krupe, sa brojnim slapovima,
Izvorišna čelenka rijeke Krušnice, desne pritoke Une, kod Bosanske Krupe,
Vodopad i klisura rijeke Blihe do Kamengrada,
Klisura/kanjon rijeke Kozice, desne pritoke Sane,
Izvorišna čelenka rijeke Sanice, uzvodno od mjesta Sanica,
Kanjon rijeke Sane, nizvodno od Ključa, prema Sokolovu,
Reliktno – refugijalni pejzaži BiH, str.96
Ibidem
62
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA








STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
Izvorišna čelenka rijeke Ribnik, desne pritoke Sane,
Kanjon rijeke Unac, desne pritoke Une kod Martin Broda,
Izvorišni dio Unca, sa brojnim vrelima u predjelu mjesta Preodac,
Izvorišna čelenka Bastašice, lijeve pritoke rijeke Unac, nizvodno od Drvara,
Klisura rijeke Une, nizvodno od Srpca, zajedno sa slapovima na Martin Brodu,
Štrbački buk, sa tijesnim kanjonom Une prema Lohovu,
Klisura Une sa Velikim i Malim slapom u predjelu Ripča i Starog grada Sokolac,
Izvorišna čelenka rijeke Klokot, lijeve pritoke Une kod Bihaća.
U kanjonu rijeke Une, nailazimo na mnoge endemoreliktne biljne vrste, kao što su: Campanula
pyramidalis, C. unensis, C. wetsteinii, Moehringia maly, Asplenium lepidum, Edraianthus croaticus,
Potentila clusiana, Corydalis leiosperma, Micromeria thymifolia, Cerastium dinaricum, Satureia
montana, Ruta divaricata, Satureia subspicata, Iris ilirica, Iris reichenbachii, Daphne cneorum,
Asparagus tenuifolius, Sesleria autumnalis, Ruscus aculeatus, Acer hircanum.
Posebne atribute refugijalnosti ovih staništa daju populacije reliktne vrste Platanus orientalis, koja u
priobalnom pojasu kanjonskog toka rijeke Une sa crnom johom obrazuje i reliktne vodoljubive
zajednice poznate jedino iz ovog kanjona.34
Kao i flora, fauna je veoma raznolika, pa se u kanjonu Une prepoznalo 11 vrsta suhozemnih
gastropoda, koji su ostaci glacijalnih i predglacijalnih razdoblja. Registrovane su i populacije
tercijernog relikta Scolopendrellopsis microcolpa, kao i reliktnih rodova oligocenske starosti
Cochlostoma i Vitrea.
Naročite vrijednosti i dinamiku pejzažima u slivu Une daju i ekosistemi sedrenih barijera i slapova,
kao prirodni fenomeni u ovom dijelu Dinarida i svijeta.
Reliktne vrste gastropoda u kanjonu rijeke Une su: Acanthinulla lamellata, Acanthinulla harpa,
Vallonia tenuilabris, Vitrea contortula, Vitrea subefusa, Vitrea pygmaea, Oxychilus alliarius, Oxychilus
diaphanelus, Phenacolimax annularis, Semilimax semilimax, Acicula polita.
Flora sedrenih cijanobakterija i algi: Chamaesiphon incrustans, Homeothrix crustacea, H. varians,
Hydrocoleum homeotrichum f. tenue, H. uncinatum, Microcoleus subtorulosus, Nostoc punctiforme,
N. sphaericum, Phormidium faveolarum, P. uncinatum, Rivularia haematites, R. haematites,
Schizotrix fasciculata, S. sp., Tolypotrix distorta, Bangia atropurpurea, Chantransia pygmea, Lemanea
fluviatilis, Hydrurus foetidus, Vaucheria sp., V. sessilis, Cladophora sp., Oedogonium sp., Spirogyra
sp., Zygnema sp.
Dinamičnost organogene sedrene stijene, visok biološki kvalitet voda, i funkcionalna veza sa
priobalnim ekosistemima, uslovile su razvoj endemoreliktnih zajednica mikro i makrofita sa velikim
bogatstvom vodenih insekata (iz grupa Plecoptera, Trichoptera, Psihodida, Simulida), medu kojima su
mnoge stenoendemicne vrste. Osim ovih skupina organizama, neprocjenjivu vrijednost ovim
ekosistemima daju populacije brojnih vrsta riba, od kojih su se neke salmonidne vrste još zadržale
jedino u ovim ekosistemima.35
34
35
Reliktno – refugijalni pejzaži BiH, str.98
Ibidem
63
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
1.13.2. Prašumski rezervati
Prašumski rezervat Lom, jedan od tek nekolicine koji su registrovani na području BiH, nalazi se na
planini Klekovači, na nadmorskoj visini od 1250 m.
Osnovnu životnu zajednicu ovog rezervata čine bukovo – jelove šume i očuvane populacije gorskog
javora, jarebike i brojnih drugih vrsta u višim spratovima. U spratu šiblja se najčešće javljaju
kozokrvine, likovac, divlja ruža, ribizla i borovnica. Na Klekovači se može pronaći i rijetka alpska biljka
runolist (Leontopodium alpinum).
Fauna ovog područja je takođe veoma bogata, a čine je medvjed, vuk, lisica, divlja svinja, zec, srna,
ris, hermelin i vjeverica, dok su od ptica nastanjene tetrijeb, mali tetrijeb, jastreb kokošar i sivi soko.
Temeljne biološke vrijednosti područja se ogledaju u prašumama bukve, jele i smrče, gdje se mogu
razlikovati zajednice:



Šume sa učešćem bukve i jele (Albieti – Fagetum dinaricum)
Šume jele i smrče (Albieti – Piceetum illyricum)
Miješane šume bukve i jele sa facijesima smrče (Albieti – Fagetum priceetosum abietis)
Od biljnih vrsta koje imaju visoke biološke vrijednosti ovih ekosistema, izdvajaju se: Lillium martagon,
Vicia oroboides, Dentaria enneaphyllos, Gentiana asclepiadea, Saxifraga rotundifolia, Listera cordata,
Goodyera repens, Platanthera bifolia. Galanthus nivalis, Polygonatum latifolium, i više od 50 vrsta
makromiceta. 36
Prašumski rezervat šuma bukve i jele sa smrčom Plješevica (G.J. „Plješevica)) nalazi se na kraškom
području Dinarida i u fitocenološkom smislu predstavljaju asocijaciju Abieti-Fagetum dinaricum Treg.,
što čini neprocjenljiv dio prirodne cjeline u planinskom sistemu Dinarida. Ovaj prašumski rezervat ima
izvanredan naučni, obrazovni i kulturni značaj, i predstavlja pravu riznicu biodiverziteta i genofonda.37
1.13.2.1. Uticaji na pejzaže i ekosisteme
Prisustvo čovjeka, njegovo djelovanje na prirodu kroz procese urbanizacije, ima višestruke posljedice
po živi svijet. Pritisci izazvani ljudskim djelovanjem utoliko su i veći, ako se radi o područjima sa
visokim stepenom diverziteta, kojih je u Unsko – sanskom kantonu mnogo ili ako se u njima
nastanjuju rijetke i zaštićene vrste.
Eksploatacija prirodnih resursa često ne poznaje granice, pa se i ona područja koja su pod određenim
stepenom zaštite, zbog neprovođenja zakonske regulative ili neadekvatno opremljenih institucija za
monitoring i zaštitu, iskorištavaju na nedopustiv način i idu u pravcu potpune degradacije i nestajanja
prirodnih cjelina.
Prema zaključcima Prostorne osnove PP F BiH, nekoliko je glavnih problema, koji dovode do
destrukcije:
36
37
Gorski pejzaži Bosne i Hercegovine, str.70
Prostorna osnova Prostornog plana općine Bihać, str.97
64
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
1.13.2.1.1. Konverzija staništa
Predstavlja proces u kojem staništa sa višim oblicima organizacije i integracije bivaju prevedena u
staništa sa karakteristikama nižeg oblika organizacije i integracije, što se dešava, uglavnom, zbog
uticaja čovjeka i promjena ekoloških uslova. Naravno, konverzija se može dogoditi i zbog prirodnih
pojava, kao što su šumski požari, poplave, erozija tla, ali i kao posljedica dugotrajnog procesa
regresivne sukcesije biocenoza.
1.13.2.1.2. Prekomjerna eksploatacija prirodnih resursa
Čovjek može i veoma često, nažalost, eksploatiše prirodne resurse do onog nivoa, kada više nije
moguća njihova prirodna obnova. Poseban problem predstavlja i antropogeno prisustvo u periodima
reprodukcije, što remeti prirodan poredak i često je onemogućava u potpunosti.
Prekomjerna eksploatacija se najviše odnosi na otvaranje kamenoloma, eksploataciju vodnih snaga za
dobivanje energije, navodnjavanja poljoprivrednih površina, ubiranje ljekovitih i vitaminskih biljaka,
nekontrolisan lov, ribolov i sakupljanje divljih životinja, kao i trgovina rijetkim biljnim i životinjskim
vrstama.
1.13.2.1.3. Zagađenje
Zrak, voda i tlo su neodvojivi mediji, čiji međusobni uticaj i nadopuna uslovljavaju kvalitet i
postojanost svakog od njih. Svaka deformacija tla, vode ili zraka, utiče i na biljke, životinje, pa i u
konačnici, na čovjeka, pa se može reći da je negativno djelovanje čovjeka na prirodu, kroz ove
faktore, odraženo u na njega samog. Zagađenje dovodi do smanjenja prinosa od 30 – 50%, a uzrok je
i mnogih bolesti biljaka i životinja.
1.13.2.1.4. Klimatske promjene
Globalni trend promjene klime zahvata i područje naše zemlje, te smo svjedoci netipičnih
temperatura, slabljenja razlika između godišnjih doba ili pak rijetkih vremenskih nepogoda. U eri smo
globalnog zatopljavanja, koje je potpomognuto čovjekovim pritiscima na atmosferu i biosferu, što se
posebno negativno odražava na stanje biodiverziteta. Planinski i šumski ekosistemi, od kojih zavisi
cijeli niz drugih prirodnih resursa, posebice vodeni tokovi, kvalitet zemljišta itd., u opasnosti su od
gubitka svojih značajki i biocenoza koje ih tvore.
1.13.2.1.5. Invazivne vrste
Invazivne vrste su još jedna od opasnosti koje prijete autohtonim zajednicama i uslovima koji vladaju
među njima. Naime, dolazi do širenja vrsta izvan svog prirodnog staništa, što je uzrokovano
klimatskim promjenama, kao nekontrolisanim unosom sjemena, biljnog i životinjskom materijala.
1.13.2.1.6. Razvoj ekološke svijesti
Međutim, možda najopasnije od svega navedenog, jeste nepostojanje razvijene svijesti o zaštiti
prirodne sredine i važnosti svog okruženja kod čovjeka, tog krajnjeg korisnika i najvećeg uzurpatora
cjelina i bogatstava Prirode.
Na osnovu navedenih uticajnih faktora na prirodnu sredinu, određenu su žarišne tačke antropološkog
uticaja čovjeka na svoje okruženje, a u specifičnim pejzažima:
65
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
TABELA 37 – SPECIFIČNI PEJZAŽI
Specifični pejzaži
Planinski pejzaži
Kanjoni i klisure
Kraška polja
Močvarna područja
Šumski ekosistemi
Žarišne tačke
Plješevica, Klekovača, Osječenica
Gornja Una
Bihaćko, Bjelajsko, Medeno, Lušci Palanka, kotlina Skučani
Vakuf – Kamengrad – Sanski Most
Planinska jezera
Plješevica
Ugrožene vrste na području Kantona
TABELA 38 – RIJETKE I UGROŽENE BILJNE I ŽIVOTINJSKE VRSTE
Rijetke i ugrožene biljne vrste
Risovac– Krupa,Grmeč- Jasenica
Taxus bacata L. (Tisa)
Daphne laureola L. (Lovorolisni liskovac)
Risovac- Krupa
Lamium orvala L. (Velika mrtva kopriva)
Grmeč-Jasenica
Gentiana lutea L. (Lincura – Srčanik)
Risovac– Krupa,Grmeč- Jasenica
Lilium matragon L. (Ljiljan)
Risovac– Krupa,Grmeč- Jasenica
Erythonium dens cans L. (Pasji zub)
Risovac– Krupa,Grmeč- Jasenica
Galantus nivalis L. (Visibaba)
Grmeč-Jasenica
Cardamine trifolia L. (Trolisna režuha)
Grmeč-Jasenica
Ilex aquifolium L. (Božikovina)
Risovac–
Jasenica,Vojskova
Cyclamen purpurascens (Ciklama)
Risovac–
Krupa,GrmečJasenica,Vojskova, Ćorkovača
Ruscus aculeatus (Veprovina)
Risovac–
Jasenica,Vojskova
Krupa,Grmeč-
Ruscus hypoglossum (Veprovina velelisna)
Risovac–
Jasenica,Vojskova,
Gomila
Krupa,GrmečBaštra-Ćorkovača,
Krupa,Grmeč-
Rijetke i ugrožene životinjske vrste
66
Sciurus Carolivensis (Vjeverica)
Grmeč - Jasenica
Martes foina ( Kuna bjelica)
Grmeč - Jasenica
Ursus actor (Mrki medvjed)
Risovac– Krupa,Grmeč- Jasenica
Rupicapra ruricapra (Divokoza)
Grmeč - Jasenica
Felis silvestris L. (Divlja mačka)
Grmeč - Jasenica
Aquila shrisaetos (Suri orao)
Grmeč - Jasenica
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
1.14. Okoliš
1.14.1. Priroda
Zaštićena područja ili zone postoje u svim evropskim država i predstavljaju „područja kopna i/ili
mora, koje je posebno posvećeno zaštiti i održavanju biološke raznolikosti, kao i prirodnih i s njima
povezanih kulturnih resursa, a kojima se upravlja na osnovu zakonskih ili drugih efektivnih mjera.“38
Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN) je na IV Svjetskom kongresu o zaštićenim područjima
(Karakas,1992.godine), donijela sistem kategorizacije zaštićenih područja ili IUCN kategorizaciju.
Naime, postojeća klasifikacija u različitim državama dovodila je do zabune; sinonimi za iste vrste
zaštićenih područja su bili previše brojni, a nerijetko su isti nazivi značili različite vrste zaštite u
različitim državama, pa čak i, apsurdno, unutar iste države.
Sistem IUCN kategorizacije podrazumijeva VI kategorija, te je zasnovan na pretpostavkama:



Osnova kategorizacije treba biti primarni cilj upravljanja,
Sve kategorije su podjednako važne, ali njihov interes je različit,
Kategorije podrazumijevaju gradaciju ljudskih intervencija.
TABELA 39 - IUCN KATEGORIJE ZAŠTIĆENIH PODRUČJA
Kategorija
Definicija
Ia: Strogi rezervat prirode: zaštićena zona Područje kopna i/ili mora koje posjeduje neke
namijenjena isključivo nauci.
izvanredne ili reprezentativne ekosisteme, geološke ili
fiziološke karakteristike i/ili vrste, dostupno
prvenstveno za naučna istraživanja i/ili ekološki
monitoring.
Ib: Zona divljine: zaštićene zona namijenjena Velika
zona
nepromijenjenog
ili
neznatno
uglavnom za zaštitu divljine.
promijenjenog kopna, i/ili mora, koja zadržava svoja
prirodna obilježja i uticaj, bez permanentne ili značajne
habitacije, kojom se upravlja na način koji omogućava
očuvanje njenih prirodnih uslova.
II: Nacionalni park: zaštićena zona namijenjena Prirodna površina kopna i/ili mora, namjenjena za (a)
zaštiti ekosistema i rekreaciji.
zaštitu ekološkog integriteta jednog ili više ekosistema
za sadašnje i buduće generacije, (b) isključenje
eksploatacije ili radnji koje nisu u skladu sa svrhom
namjene zone i (c) pružanje osnova za duhovne,
naučne, obrazovne, rekreacijske i posjetiteljske
mogućnosti, pri čemu one moraju biti ekološki i
kulturološki kompatibilne.
III: Spomenik prirode: zaštićena zona Površina koja sadrži jedan, ili više, specifičnih prirodnih
namijenjena
uglavnom
za
konzervaciju ili prirodno/kulturnih odlika koje su od izuzetne
specifičnih prirodnih obilježja.
vrijednosti
uslijed
naslijeđene
rijetkosti,
reprezentativnosti ili estetskih kvaliteta ili kulturnog
38
UICN
67
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
Kategorija
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
Definicija
značaja.
IV: Zona upravljanja staništima/vrstama: Površina kopna i/ili mora koja je predmet aktivne
zaštićena zona namijenjena uglavnom za intervencije u svrhu upravljanja kako bi se osiguralo
konzervaciju putem odgovarajućih intervencija.
održanje staništa i/ili kako bi se ispunili zahtjevi
određenih vrsta.
V: Zaštićeni pejsaž/morsko područje: zaštićena Površina kopna, sa obalom i morem gdje je to podesno,
zona namijenjena uglavnom za konzervaciju gdje su interakcije ljudi i prirode u toku vremena
pejsaža/morskog područja i rekreaciju.
stvorile zonu izraženog karaktera sa značajnim
estetskim, ekološkim i/ili kulturnim vrijednostima, i
često sa visokim biodiverzitetom. Očuvanje integriteta
ovih tradicionalnih interakcija je od vitalnog značaja za
očuvanje, održavanje i evoluciju jedne ovakve zone.
VI: Zaštićeno područje namijenjeno upravljanju
resursima: zaštićeno područje namijenjeno
uglavnom za održivo upravljanje prirodnim
ekosistemima.
Zona koja dominantno sadrži nemodificirane prirodne
sisteme, čijim se upravljanjem osigurava dugoročna
zaštita i održanje biodiverziteta, omogućavajući u isto
vrijeme održivi protok prirodnih proizvoda i usluga kako
bi se zadovoljile i potrebe lokalne zajednice.
Zaštićena područja u FBIH su još uvijek definisana klasifikacijom koju je koristio PPSR BiH (1981 –
2000.godine), a koja je zasnovana na Zakonu o zaštiti prirode („Službeni list SR BiH“, broj: 4/65), te je
tek nekolicina područja usklađena sa IUCN klasifikacijom (NP Una).
TABELA 40 – ZAŠTIĆENI OBJEKTI PRIRODE PREMA KLASIFIAKCIJI ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE IZ 1965.GODINE
OPĆINA BIHAĆ
Strogi prirodni
rezervat
Crni izvor na
rijeci
Unac,
Martin Brod
Prašuma
"Plješevica"
na planini
Plješevici
Izvor rijeke
Klokota
Nacionalni
parkovi
Nacionalni
park Una
Spomenici
prirode
(geološki)
Sedreno područje
Une u Martin
Brodu
Spomenici prirode
(geomorfološki)
Izvor rijeke
Ostrovice,
Kulen
Vakuf
Milančev buk
(Veliki slap)
na rijeci Uni,
Martin Brod
Štrbački buk na
rijeci
Uni,
Martin Brod
Srednji buk na
rijeci Uni, Martin
Brod
Pećina kod Martin
Broda
OPĆINA BOSANSKA KRUPA
Rezervati
prirodnih
predjela
Suvajsko
međugorje
OPĆINA BOSANSKI PETROVAC
Spomenici
prirode
(geomorfol
oški)
Izvor rijeke
Krušnice
Strogi prirodni
rezervat
Prašuma "Lom" na planini Klekovači
Spomenici
prirode
(geomorfol
oški)
Izvor rijeke
Dabar
Vodopad Bliha
Dabarska pećina, Dabar kod Sanskog
Mosta
OPĆINA SANSKI MOST
Specijalni
rezervati
(geološki)
68
Pećina
Hrustovača,
Vrhpolje kod
Sanskog
Mosta
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
Prirodno nasljeđe koje se nalazi na području Kantona veoma je značajno za nauku, a ima i obrazovnoodgojnu, kulturno-historijsku, pejsažnu, turističku, rekreativnu, razvojnu i drugu namjenu. Dio
prirodnih vrijednosti ima potencijale koji se mogli predložiti za upis u listu Svjetske baštine UNESCO.
1.14.2. Biodiverzitet
Visok specijski diverzitet biljnog svijeta bazira se na diverzitetu grupa cijanobakterija, algi i
vaskularnih biljaka (mahovina, papratnjača i sjemenjača), posebno u području planinskih niskih i
visokih tresetišta, planinskih i gorskih izvora, gornjih tokova kraških ponornica i vodotoka u
refugijumima tercijerne flore. Posebnu vrijednost u diverzitetu cijanobakterija i algi imaju oblici
karakteristični za termalne i mineralne izvore, sedrene alge, alge pećina i polupećina.39
Biodiverzitet ima značajnu ulogu u odvijanju ključnih ekoloških procesa na Zemlji – kruženju materije
i protoku enregije. Različiti oblici biodiverziteta, fotosintetički aktivni organizmi organizirani u različite
nivoe hranidbenih mreža u okviru producenata, obezbjeđuju organsku materiju bogatu energijom za
sve biološke i ekološke procese u ekosistemu i planeti Zemlji.40
Obzirom na geološku raznolikost i neponovljivost pojedinih predjela Unsko – sanskog kantona, za
očekivati je da biodiverzitet područja bude na vrlo visokom nivou. Sagledavajući F BiH, a na posljetku
i sam Unsko – sanski kanton, nevjerovatan je omjer prepoznatih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih su
mnoge endemi, i same površine područja, što je potvrđeno i kroz činjenicu da se ovi krajevi smatraju
među najraznovrsnijima u cijeloj Evropi.
Proglašenje sliva rijeke Une Nacionalnim parkom, još je jedna potvrda unikatnosti živoga svijeta i
ostavštine Zemljine geneze, što se mora prepoznati od svih sudionika i korisnika prostora, ali i BiH u
cjelosti.
1.14.2.1. Diverzitet flore
Raznolikost biljnog svijeta se ogleda u brojnosti grupa cijanobakterija, algi i vaskularnih biljaka.
Samo u području sliva rijeke Une, nalazi se preko 1900 biljnih vrsta, što čini preko 50% svih vrsta koje
obitavaju na području BiH.
Intenzivnim istraživanjima vršenim u ovim ekosistemima ustanovljeno je prisustvo 177 oficijelnih i
105 potencijalno ljekovitih, jestivih, vitaminskih i aromatičnih biljnih vrsta. 41
Cijanobakterije i alge
TABELA 41 – CIJANOBAKTERIJE I ALGE
Vrsta
Cijanobakterije
Alge
39
14 utvrđenih vrsta u području r.Une
Bacillariophyceae (Cocconeis pediculus, Cymbella ventricosa,
Diatoma vulgare,Gomphonema olivaceum, Meloisa varians,
Navicula gracilis, Nitzschia dissipata, Synedra ulna)
PP F BiH, Prostorna osnova, str.53
Biodiverzitet BiH – stanje i mogućnosti upotrebe, dr.Sulejman Redžić
41
PPPO Sliv rijeke Une, Prednacrt, str. 39
40
69
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
Vrsta
Chlorophyta (Cladophora crispata, Cladophora glomerat,
Scenedesmus quadricauda, Ulothrix zonata, Closterium
parvulum, C. obliquus, Closterium sp., C. ehrenbergii, C.
leibleinii, C. acuminatus, Spirogyra sp. Manje su prisutne:
Closterium acerosum, Cosmarium botrytis, C. reniforme, C.
vexatum, Pediastrum boryanum, P. duplex, P. simplex i
Stigeoclonium tenue)
Rhodophyta (Chantransia chalybea, Lemanea annulata,Bangia
atropurpurea, Lemanea fluviatilis, Chantransia chalybea, )
Xantophyceae (tri vrste)
Chrysophyceae (1 vrsta)
Cyanophyta(Phormidium inundatum,Phormidium uncinatum,
Stratonostoc linckia, Merismopedia punctata,Phormidium sp.,
Chamaesiphon
incrustans,
Gloeocapsa
sp.,Lyngbia
martensiana, Oscillatoria sp., Phormidium retzi,Phormidium
favosum, P. Inundatum, P. uncinatum)
Nevedene vrste, a koje su najučestalije na prostoru Unsko – sanskog kantona i posebno se vežu za
sedrene naslage, kojima područje rijeke Une obiluje, nisu njihov konačan broj, te je samo poznavanje
vrsta je veoma neujednačeno. Međutim, autori se u jednom slažu: neistraženost ovih vrsta može
dovesti do njihovog nestanka, te se veća pažnja mora posvetiti izučavanju i mapiranju, kao i mjerama
zaštite.
Složeni odnosi ekosistema, a prvenstveno vrijednih prirodnih područja, ovise o ravnoteži svakog
pojedinačnog člana, pa je i ranjivost na antropološke uticaje veoma visoka.
Vaskularne biljke (mahovine, paprati, sjemenjače)
Riječni tokovi igraju važnu ulogu u razvoju biljnih vrsta i zajednica, posebno uz tok rijeke Une i u
pojasu u kom se osjeća njena prisutnost. Isto se može aplicirati i na druga područja Unsko – sanskog
kantona u kojima je hidrografska mreža razvijena, a takvih je mnogo.
Mahovine koje nalazimo u području tokova rijeka Unsko – sanskog kantona su:
TABELA 42 – MAHOVINE
Mahovine
70
Cinclidotus aquatils
Cinclidotus riparis
Platyhypnidum rusciforme
Vaucheria
Fissidens crassipes
Cratoneum commutatum
Hymenostilium sp.
Didimodon sp.
Fontinalis
Lemaneae
Cladofora
Marshancia polymorpha
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
Paprati se javljaju na močvarnim staništima, na kojima dominiraju vrste iz roda preslice, vodenjare i
izuzetno rijetke paprati. Posebno vrijedni elementi naših šumskih ekosistema su crvotočine, koje
nastanjuju humozna zemljišta tamnih četinarskih šuma i pukotine ultrabazičnih stijena. 42
Vrste paprati kao indikatori tipova staništa43:
TABELA 43 – PAPRATI
Tip staništa
Hidrofilna staništa
Močvare i agroekosistemi
Zasjenjene vlažne šume
Hrastove šume
Bukove šume
Četinarske šume
Vegetacija pukotina stijena
Kamenjari
Vrsta
Salvinisa natans, Marsillea quadrifolia
Equisetum arvense, E.hyemale, E.sylvaticum,
E.Telmateia
Phylitis scolopendrium
Gymnocarpium dryopteris
Thelypteris phegopteris, Polystichum aculeatum,
Dryopteris filix mas, Athyrium filix femina
Hupersia selago, Lycopodium clavatum, Blechum
spicant
Ceterach officinarum
Asplenium trichomanes, A.Viride
Uz riječne tokove, tj., u zoni poplavne vegetacije, razvijaju se higrofilne i higromezofilne livade, sa
velikim brojem vrsta vaskularne flore.
Sjemenjače su najbrojnije u vaskularnoj flori. Ova skupina čini okosnicu živog svijeta Bosne i
Hercegovine. Djeluje kao osnovni faktor u oblikovanju pejzažne raznolikosti. Sjemenjače su
najznačajniji biološki resursi i pokretački faktor etnogeneze, naseljavanja i opstanka stanovništva. 44
TABELA 44 – STANIŠTA I ZAJEDNICE
Tip staništa
Močvarna i vlažna staništa
Mezofilne livade
42
PP F BiH, Prostorna osnova, str. 53
Diverzitet vrsta, str. 7
44
Ibidem
43
71
Vrste i zajednice
Carduo Cirseta sa endemima: Cicerbita
pancicii
Beauv.,
Angelica
illyrica,
Tanacetum
macrophyllum,
Telekia
speciosa, Campanula latifolia L. ssp.
dinarica, Carduus candicans, Carduus
cylindricus, Cirsium waldstenii
Arrhenatherion elatioris
Agropyro-Rumcion crispi (Agrostietalia
stoloniferae, Rorippo-Agrostetum Oberd,
Potentillo-Festucetum
arundinaceae,
Mentho longifoliae-Juncetum inflexi,
Trifolio-Agrostetum stoloniferae)
Bidention tripartiti
Menthion pulegii
Polygono-Chenopodion
Arction lappae R. Tx. emend. Siss.
Onopordion acanthii Br.-Bl.
Artemision absinthii
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
Tip staništa
Pukotine karbonatnih stijena
Mediteransko – submediteranski
kamenjarski pašnjaci
Lišćarsko – listopadne šume i šikare
Subalpinski pojas
Brdski i gorski pojas
72
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
Vrste i zajednice
Polygonion avicularis Br.-Bl.
Lolio-Plantaginetum majoris Breg.
Poaetum annuae
Polygonatum avicularis
Asplenietea rupestris
Moltkeetalia petraeae
Edraianthion
Hyssopi-Crepidetum chondrilloidis
Asplenio lepidi-Campanuletum unaensis –
endemična zajednica
Campanula unaensis – stenoendemična
zajednica
Centaureo
deustae-Campanuletum
pyramidalis
Dianthi-Moehringietum malyi
Thlaspeetea rotundifolii (Drypeetalia
spinosae Quezel)
Peltarion alliaceae
Micromerio
tymifolii-Corydaletum
leiospermae
Corydalis leiosperma – endem Dinarida
Asplenio-Ceterachetum officinalis
Physospermo-Satureietum montanae
Artemisio albae-Rutetum
Satureio
subspicatae-Festucetum
dalmaticae
Achilleo nobilis – Dorycnietum herbacei
Quercetalia pubescentis-petraeae
Asparago
tenuifolii-Quercetum
pubescentis
Carpinion orientalis
Quercion petraeae-cerris
Quercetum
cerris
mediterraneomontanum
Ostryo-Carpinetalia orientalis
Aceri-Carpinetum orientalis
Quercetalia pubescentis
Prunetalia spinosa
Seslerio
autumnalis-Ostryetum
carpinifoliae
Rusco aculeati-Ostryetum carpinifoliae –
reliktna zajednica
Aceri obtusati-Fagetum moesiacae
Roso pendulinae-Pinetea mugo Theurillat
Pinetum
mugi
dinaricum
(Roso
pendulinae-Pinetea mugo Theurillat),
Aceri-Fagetum subalpinum, Atropetum
belladonnae,
Telekietum
speciosae,
Campanuletum latifoliae
Fragaria vesca, Asarum europaeum,
Myosotis silvatica
Abiea alba, Picea abies, Fagus moesiaca
Fagus moesiaca, Ribes alpinum, Viola
silvestris, Fragaria vesca, Helleborus
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
Tip staništa
Aluvijalne zaravni
Strmine, klisure 750 – 1000 m.n.v.
Pojas bukve i jele 550 – 1600 m.n.v.
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
Vrste i zajednice
odorus, Festuca heterophylla, Anemone
nemorosa, Aposeris foetida, Crocus
neapolitanus, Geranium robertianum,
Cardamine bulbifera, Lactuca muralis, Poa
nemoralis, Carpinus betulus, Pyrus
communis, Acer campestre, Populus
tremula, Carpinus betulus, Pyrrus
communis, Quercus robur, Coryllus
avellana, Crataegus monogyna, Ligustrum
vulgare,
Rosa
canina,
Evonymus
europaeus, Cornus sanguinea, Juniperus
communis, Viburnum lantana, Prunus
spinosa, Rubus fruticosus, Rhamnus
frangula i Genista tinctoria
Querceto-Carpinetum, Salix alba, Populus
alba, Populus nigra, Alnus glutinosa, Salix
purpurea, Fraxinus excelsior
Quercus pubescens, Ostrya carpinifolia,
Ostryo-Quercetum pubescentis, Acer
obtusatum, Fraxinus ornus, Cornus mas,
Prunus spinosa, Clematis vitalba, Sesleria
autumnalis, Tamus communis, Asparagus
tenuifolius,
Carpinus
orientalis,
Cotoneaster tometosa, Pinus nigra,
Quercus cerris, Carpinus orientalis,
Crataegus monogyna, Acer campestre
Fagus sylvatica, Abies alba, Acer
pseudoplatanus, Ulmus glabra, Fagetum
montanum, Picea abies
1.14.2.2. Diverzitet faune
Raznolikost životinjskog carstva je, takođe, veoma izražena u ovom biološki izuzetno kompleksnom
području, gdje se smjenjivanje klimatskih i geomorfoloških karakteristika, odrazilo na cjelokupan živi
svijet i stvorio, nerijetko, endemske vrste i neponovljiva staništa.
Koegzistencija i postojanje različitih vrsta na relativno malom staništu, a kroz prizmu varijeteta
reljefa, daju posebnost Bosanskoj Krajini, koja je nadaleko poznata i može biti preduslov za
izvanredan naučni, ekološko – ekonomski i turistički razvoj, što će svakako biti jedna od tema ovog
dokumenta.
Zoobentos
Obzirom na bogatstvo hidrografske mreže u Unsko – sanskog kantona, proporcionalno se razvijala i
fauna vezana uz vodotoke. Jedna od najvažnijih skupina jeste zoobentos ili fauna riječnog dna.
Organizmi koji učestvuju u izgradnji ove zajednice su iznimno važni za cjelokupan živi svijet voda, a
njihovo prisustvo utiču na kvalitet vode.
Vrste na koje se nailazi u rijekama Unsko – sanskog kantona su:
73
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
TABELA 45 – ZOOBENTOS
ZOOBENTOS
Oligochaeta
Arachnida
Crustacea
Insecta
Gastropoda
Bivalvia
Triclada
Hirudinea
Taksoni
Lumbriculidae
Hydracarina
Amphipoda (Gammarus balcanicus), Isopoda (Asellus
aquaticus)
Ephemeroptera (Ephemera danica, Baetis sp Baeis
rhodani., Ecdyonurus sp.Caeniss sp.), Trichoptera
(Anabolia nervosa, Hallesus tesellatus, Mystacides
sp.Sericostoma sp.Adicella flavicornis, Limnephilus
sp., Limnephilus ignavus, Limnephilus centralis,
Hydroptila sp.), Coleoptera (Elminthidae), Diptera
(Chironomidae, Limoniidae, Simulidae), Odonata
Ancylus fluviatis, Lymnaea peregera, Valvata sp.
Pisidium sp., Sphaerium rivicola
Dugesia gonocephala
Espobdella octoculata, Glosiphonia complanata
Istraživanjima na sedrenim slapovima polovicom prošlog stoljeća utvrđeno je čak 68 taksona
makroskopskih beskičmenjaka. Najviše, 19 taksona pripada skupini Trichoptera, dok je skupina
Ephemeroptera zastupljena s nešto manje taksona – 14. Tako velika raznolikost faune, te čak 36
taksona koje pripadaju skupinama Ephemeroptera, Plecoptera i Trichoptera, indiciraju visok kvalitet
vode na ovom području. 45
Vodozemci
Uz gornji tok rijeke Une, zabilježeno je 10 vrsta vodozemaca, iz dva reda: Anura (bezrepci) i Caudata
(repaši), što predstavlja oko 20% od ukupnog broja vrsta vodozemaca na koje nailazimo u Evropi.
Postoje indicije da je moguće prisustvo i čovječje ribice (Proteus anguinus), endemske vrste koja
nastanjuje podzemne vode dubokih špilja Dinarskog krša, obzirom da postoje određena saznanja da
je ista pronađena na području vodotoka u općinama Bosanska Krupa i Sanski Most.
Ihtiofauna
Ihtiološka istraživanja su vršena na većini rijeka Unsko – sanskog kantona, te su dokazala prisustvo i
brojnost različitih vrsta ribljeg svijeta, pri čemu su regostrovane 23 vrste.
TABELA 46 – IHTIOFAUNA
Porodica
Salmonidae
Thymalliedae
Cyprinidae
45
PPPO Sliv rijeke Une, Prostorna osnova, str.83
74
Vrsta
Potočna pastrmka (Salmo trutta m.fario), Mladica
(Hucho hucho), kalifornijska pastrmka (Oncorhynchus
mykiss)
Lipljen (Thymallus thymallus)
Klen (Squalius cephalus), Škobalj (Chondrostoma
nasus), Bjelica (Leucaspius delineatus), Plotica (Rutilus
pigus virgo), Brkica (Barbatula barbatula), Sapača
(Barbus balcanicus), Gaga (Phoxinus phoxinus), Pliska
(Alburnodeis bipunctatus), Mrena (Barbus barbus),
Krkuša (Gobio obtusirostris), Linjak (Tinca tinca),
Crvenooka (Rutilus rutilus), Šljivar (Vimba vimba),
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
Esocidae
Cobitidae
Cottidae
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
Gavčica (Rhodeus sericeus), Šaran (Cyprinus carpio),
Babuška (Carassius gibelio)
Štuka (Esox lucius)
Vijun (Sabanejewia balcanica)
Peš (Cottus gobio)
Gmazovi
Na širem području gornjeg toka rijeke Une prisutno je 12 vrsta gmazova iz dvaju redova: kornjače
(Chelonia) i ljuskaši (Squamata), što čini oko 15% vrsta gmazova Evrope.
Na ovom području su prisutne i slijedeće vrste: Algyroides nigropunctatus (mrki ljuskavi gušter),
Lacerta horvathi (velebitska gušterica) i Vipera macrops (gorski žutokrug). Gmazovi koje nalazimo u
području Nacionalnog parka Una, uglavnom su uobičajene kontinentalne vrste, među kojima su
prisutne neke uže rasprostranjene svojte poput: istočne livadne gušterice (Lacerta agilis bosnica) –
endem balkanskog poluotoka i bosanske riđovke (Vipera berus bosniensis) - endem balkanskog
poluotoka. Još tri svojte se smatraju endemskim na području parka: velebitska gušterica
(Arheolacerta horvathi) – istočnoalpski endem, gorski žutokrug (Vipera (ursini) macrops) – endem
balkanskog poluotoka i mrki ljuskavi gušter (Algyroides nigropunctatus).
Fauna gmazova nije previše brojna i ne sadrži velik broj endemičnih i rijetkih vrsta. Međutim, među
njima se nalaze neke vrste koje su ugrožene, osjetljive, rijetke i zahtijevaju određene zaštitne mjere,
primjerice, mrki ljuskavi gušter (Algyroides nigropunctatus), Velebitska gušterica (Archeolacerta
horvathi), koja je i je endemska svojta istočnih Alpa i sjevernih Dinarida, a najveći problem u zaštiti
vrste predstavlja nedostatak podataka o populacijskoj strukturi i dinamici.46
Ptice
Na temelju podataka promatranja i proučavanja ptica na širem području Like i gornjeg Pounja na
ovom je širem prostoru zabilježeno više od 120 vrsta ptica. Od tog broja više od 80 vrsta su
gnjezdarice, dok nešto iznad 20 vrsta potpadaju pod selice. Usporedi li se ovaj broj s europskom
ornitofaunom on čini oko 25% europske faune ptica, koja broji više od 500 vrsta.
Temeljem literaturnih podataka i podataka o ornitofauni šireg područja Like i Pounja broj vrsta ptica
prelazi 160 vrsta. Ptice područja gornjeg toka Une mogu se sistematizirati u 17 redova i 45 porodica.
Značajne vrste su veliki tetrijeb (Tetrao urogallus L.) i lještarka (Tetrastes bonasia L.) ili šumska
jarebica koja je vrlo rijetka Bosni i Heregovini.47
Sisari
Bogatstvo rijeka, šuma, livada i pašnjaka, dom je brojnim vrstama sisara, kojih ima gotovo 60 vrsta, a
što predstavlja oko 25% vrsta na koje nailazimo u Evropi.
Najznačajnije vrste sisara su mrki medvjed (Ursus arctos L.), jelen (Cervus elaphus L.), koji vjerovatno
migrira iz lovišta iz susjedne Hrvatske, srna (Capreolus cepreolus L.), divlja svinja (Sus scrofa), zec
(Lepus europaeus) – penje se i do 1200 m nadmorske visine, ali je mnogo brojniji u nizinskim
46
47
http://nationalpark-una.ba/bs/historija.php?id=6/Gmazovi
PPPO Sliv rijeke Une, Prostorna osnova, str. 94
75
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
dijelovima. Ovdje obitavaju i vuk, lisica, jazavac, kuna bjelica i zlatica, tvor, ris, divlja mačka, lasica,
hermelin i vidra. Među parnoprstašima (Artiodactyla) pretpostavlja se da su prisutne još dvije vrste:
jelen lopatar (Dama dama) i divokoza (Rupicapra rupicapra), za čiju su prisutnost na području porječja
Une zaslužna lovačka društva ovog područja koja su ih pokušale unijeti (introducirati). Unutar skupine
glodavci (Rodentia) četiri su vrste koje bi takođe mogle obitavati na ovom području i to su alpski
voluharić (Microtus multiplex), vrtni puh (Eliomys quercinus) i nutrija (Myocastor coypus). Dakle, broj
očekivanih vrsta sisavaca gornjeg porječja rijeke Une i okolnih područja iznosi više od 70 vrsta. 48
TABELA 47 – SISARI
Sisari
Kukcojedi (Insectivora)
Šišmiši (Chiroptera)
Zvijeri (Carnivora),
Parnoprstaši (Arctiodactyla)
Glodavci (Rodentia)
Dvojezupci (Lagomorpha)
Vrste
9 vrsta
16 vrsta
13 vrsta
3 vrste
17 vrsta
1 vrsta
Velik broj vrsta sisara smatra se ugroženim prema nekoj od IUCN kategorija ugroženosti i većina je
pod nekim oblikom zaštite. Među tako ugrožene svojte mogu se ubrojiti mladica, vuk, ris, medvjed.49
1.15. Područja posebnih obilježja
1.15.1. Područja posebnih obilježja za Federaciju BiH – Nacionalni park Una
Nacionalni park Una je najmlađi nacionalni park u Bosni i Hercegovini. Nacionalni park (IUCN – II
kategorija) obuhvata područje kanjonskog dijela gornjeg toka rijeke Une uzvodno od Lohova, zatim
područje kanjonskog dijela donjeg toka rijeke Unac od njenog ušća u Unu uzvodno do Drvarskog
polja, kao i međuprostor između Une i Unca. Cijelo područje nacionalnog parka zauzima površinu od
19.800 hektara. Prostor je od višestrukog značaja i obiluje veoma bogatim naslijeđem arheoloških
nalazišta i kulturno-historijskih spomenika. Specifičnosti nacionalnog parka Una se ogledaju u
sljedećem:
• položajem na granici tri klimatska područja (kontinentalnog, planinskog i mediteranskog)
koja se međusobno miješaju, a rezultiraju raznovrsnim meteorološkim pojavama i znatnom
humidnosti prostora, krškim oblicima i hidrografijom, koja je zajedno sa slivom Korane i Krke
jedinstvena u evropskim razmjerima,
• reljefnim oblicima koji su s jedne strane stvorili jedan od rijetkih prirodno prohodnih puteva iz
kontinentalnog područja Srednje Europe prema Jadranskom moru, a s druge strane teško
pristupačna područja do danas očuvane divljine.
48
49
PP Općine Bihać, Prostorna osnova, str.22
Master plan razvoja turzima u NP Una, str.24
76
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
U skladu sa Zakonom o zaštiti prirode u granicama obuhvata Nacionalnog parka Una zaštićena su
slijedeća prirodna područja, prirodne vrijednosti i spomenici prirode:

Bastaška pećina,

Sedreno područje u Martin Brodu sa slapovima,


Pećina u Martin Brodu,
Crno vrelo na rijeci Uncu,

Vrelo Ostrovica u Kulen Vakufu,
 Štrbački Buk.
Zavisno od svojstava, značaja i funkcije dobra određena je njihova opća i posebna (prirodna)
vrijednost, način zaštite i uvjeti korištenja u skladu sa Pravilnikom o kategorizaciji.
U Prostornom planu Bosne i Hercegovine za period od 1981-2000. godine na prostoru obuhvata
Nacionalnog parka Una registrovani su slijedeći zaštićeni objekti prirodnog nasljeđa:
Regionalni parkovi prirode - "nulta“ vrijednost

Vodotok rijeke Une i Unca na potezu od izvorišta do Ripča, stepen zaštite I-IV.
Pojedine zone ove teritorije imaju najviši stepen zaštite kao izuzetno vrijedni objekti prirodne
baštine:




Kaskade i slapovi u Martin Brodu – Veliki Milančićev Buk, Jalak, srednji i Donji buk i
drugi. Površina ove zone iznosi oko 5 ha,
Dio vodotoka, slapovi u Ripču,
Crno vrelo na rijeci Uncu,
Štrbački Buk na Uni kod Kestenovca.
Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH ''Sliv rijeke Une'' 2008 - 2028.
utvrđuje zone posebno zaštićenih prostora.
Izuzetne prirodne ljepote područja koje danas obuhvata Nacionalni park Una, prepoznate su od
najviših nivoa vlasti. Pored Nacionalnog parka Sutjeska i Nacionalnog parka Kozara, NP Una je prostor
najvišeg stepena zaštite u našoj zemlji, te prvi takve vrste u Federaciji BiH. Napori na proglašenju
ovog područja nacionalnim parkom traju više od 25 godina, te je izvršen cijeli niz analiza, naučni
istraživanja, prikupljanja podataka na terenu, mjerenja i valorizacije prostora, studija i stručnih
radova, čime se opetovano pokazala i dokazala potreba za izuzimanjem područja i njegovog
proglašenja zaštićenim i to na najvišem nivou, a prema IUCN kategorizaciji prirodnih područja
posebnih vrijednosti.
Područje Nacionalnog parka Una se proteže na tri općine: Bihać, Bosanski Petrovac i Drvar, sa
najvećim udjelom upravo na teritoriji Bihaća. Bihać je itekako svjestan prednosti i vrijednosti koje sa
sobom nosi proglašenje Nacionalnog parka, ali i odgovornosti koje idu sa tom činjenicom, te
naporima koji će se morati preduzeti kako bi se pomirile oprečna htijenja: razvoj lokalnih zajednica i
zaštita prostora.
Proglašenjem područja od cca 390 km2 nacionalnim parkom, područje se tretira kao područje od
posebnog značaja za F BiH. U toku je izrada Prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja
77
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
za Federaciju BiH''Sliv rijeke Une'' 2007 – 2027.“, kojim se definišu uslovi zaštite, korištenja i
upravljanja ovom cjelinom. PPPPO „Sliv rijeke Une“ još uvijek nije usvojen, ali je u završnoj fazi, te je
za potrebe razumijevanja tematike u okviru ovog Plana konsultiran Nacrt PPPPO „Sliv rijeke Une“.
U skladu sa Studijom izvodljivosti za NP Una i Zakonom o NP Una, a koje će, nadati se, poštovati i
PPPPO „Sliv rijeke Une“, dat je prijedlog različitih zona u kojima se na različite načine, prije svega,
štiti, a potom i koristi prostor. Ovo se posebno odnosi na potencijal koji NP Una, kao i druga područja
prirodnih vrijednosti, mogu imati u pogledu razvoja turizma. Različiti vidovi turizma koji se ovdje
mogu upražnjavati zasigurno su tema prostornog plana posebnih obilježja, a pored čistih turističkih
djelatnosti, sigurno je da će se unutar područja naći prostor i za naučno – istraživačke djelatnosti, što
je možda i najvažniji segment korištenja prostora.
Turistički potencijal mora biti usklađen sa zaštitom prostora, a kapaciteti za prihvat posjetioca
strateški i odgovorno pozicionirani, kako bi nukleus i ono što ima najvišu prirodnu vrijednost unutar
NP Una, bili apsolutno zaštićeni od negativnih uticaja koji mogu nastati kroz neodgovorno djelovanje
čovjeka.
1.15.2. Područja posebnih obilježja za Unsko – sanski kanton
Osim NP Una, koji je već proglašen zaštićenim područjem najviše kategorije, na području Unsko –
sanskog kantona se nalaze područja iznimne ljepote i vrijednosti, koja su već i drugim planskim
dokumentima predložena za određen vid zaštite.
Prirodne predjele koji se u planskom periodu predviđaju za određen vid zaštite, a što je preuzeto iz
odrednica Prostornog plana R BiH, Nacrta Prostornog plana FBiH, općinskih prostornih planova i
druge relevantne dokumentacije, treba kroz instrumente nadležnih i stručnih institucija rangirati i
utvrditi njihovu kategorizaciju u IUCN kategorijama.
Već sada se može reći da područje Grmeča, Plješevice, te drugi predjeli manjeg obuhvata trebaju
imati neki od vidova zaštite, a njihov značaj za turizam baziran na prirodnim vrijednostima, bit će
krucijalan.
Na području Unsko – sankog kantona, kroz odluke koje su zasnovane na Zakonu o zaštiti prirode iz
1965.godine, zaštićene su slijedeće lokacije i područja:











78
Nacionalni park Una,
Prašuma Plješevica na planini Plješevici,
Sedreno područje Une u Martin Brodu,
Crni izvor na rijeci Unac, Martin Brod,
Izvor Klokota,
Izvor rijeke Ostrovice, Kulen Vakuf,
Milančev buk na rijeci Uni, Martin Brod,
Štrbački buk na rijeci Uni, Martin Brod,
Srednji buk na rijeci Uni, Martin Brod,
Pećina kod Martin Broda,
Suvajsko međugorje u Bosanskoj Krupi,
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA






STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
Izvor rijeke Krušnice u Bosanskoj Krupi,
Prašuma Lom na planini Klekovači,
Pećina Hrustovača u Vrhpolju,
Izvor rijeke Dabar,
Vodopad Bliha,
Dabarska pećina u Dabru kod Sanskog Mosta.
Takođe, kroz plan višeg reda, tj., Prijedlog Prostornog plana FBiH, zaštićena su područja:


Zaštićeno područje planine Grmeč,
Zaštićeno područje planine Plješevice.
Zakon o zaštiti prirode iz 1965.godine, nije usklađen sa današnjom kategorizacijom i terminologijom
IUCN klasifikacije područja prirodnih vrijednosti. U planskom periodu se treba izvršiti adekvatna
klasifikacija postojećih/prepoznatih/planiranih područja prirodnih vrijednosti, koje su već od značaja
za Kanton (u slučaju NP Una i za FBiH), kao i valorizacija i kategorizacija prepoznatog prirodnog
naslijeđa, koje još uvijek nije dobilo komponentu veću od one lokalne, a zbog nepostojanja
adekvatnog instrumentarija za njegovu analizu do danas.
U Prostornom planu Unsko – sanskog kantona trebaju biti prepoznata i druga vrijedna prirodna
područja, za koja će se daljnjom analizom utvrditi važnost i stepen zaštite.
1.16. Kulturno – historijsko naslijeđe
Unsko-sanski kanton obiluje značajnim kulturno-historijskim slojevima koji datiraju od prahistorijskoh
perioda. Zabilježeni spomenici kulturne baštine većinom se nalaze u lošem stanju očuvanosti izuzev
pojedinih zaštićenih nacionalnih spomenika. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je na
području Unsko-sanskog kantona proglasila 51 nacionalnih spomenika pokretne i nepokretne
baštine, 25 spomenika se nalazi na privremenoj listi dok je 34 spomenika predloženo za upis na listu
zaštićenih spomenika. Pored zaštićenih dobara kulturne baštine veliki broj spomenika još uvijek nema
adekvatnu valorizaciji niti definisan režim zaštite. Veliki problem predstavlja nedovoljna briga o
kulturnoj baštini koja dovodi do degradacije naslijeđa kao i sveprisutne nestručne intervencije na
spomenicima baštine koje su na pojedinim dobrima izazvale trajna oštećenja. Kulturna baština u
korelaciji sa očuvanim jedinstvenim prirodnim ambijentom u kojem se nalazi čine jedinstvnu cjelinu,
koja još uvijek nije degradirana usljed procesa stalne urbanizacije.
Posmatrajući zastupljenost i vrstu kulturnog naslijeđa mogu se izdvojiti odeđene kategorije koje
ujedno mogu tvoriti i jedinstvene kulturne rute koje bi bile značajan turistički doprinos.
Prahistorijski period karakterišu bogata arheološka nalazišta u vidu prahistorijskih gradina, nekropola
i slučajnih nalaza predmeta karakteristične japodske kulture sa sojeničkim naseljima (ustanovljeno je
prisustvo čovjeka u starijem kamenom, kasnom bronzanom te starijem i mlađem željeznom dobu).
Rimski period bilježi crkvine, gradine, centre, različite građevine zidane u ovom periodu kao i ostatke
djelimično sačuvanih miljokaza (obli kameni stubovi pored puta) koji su ostaci putne infrastrukutre
79
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
rimske glavne ceste koja je spajala Jadransko more sa Podunavljem, a prolazila je kroz Pounje.
Značajan ostatak kulturne baštine čine srednjovjekovni gradovi i utvrde koji su se razvijali u posebnim
formacijama budući da se radilo o pograničnom području koje je bilo izloženom čestim ratovima.
Ostavštinu ovog perioda predstavljaju i brojne nekropole sa stećcima.
Specifičnost većine nalaza i lokaliteta ovog područja jeste kulturalna višeslojevitost. Pojedini
prahistorijski lokaliteti (gradine, crkvine) su naseljavani i korištene i u rimskom periodu, u
srednjovjekovnom periodu postaju lokaliteti na kojim se podižu gradovi koji po dolasku osmanske
vlasti postaju utvrđenja sa unaprijeđenom infrastrukturom. Osmanski period je značajan i u razvoju
urbane strukture podgrađa sa naseljima istočnog tipa. Austro-ugraska uprava doprinosi razvoju
urbane strukture centra sa javnim i stambenim objektima zapadnoevropskog elekticizma,
komunalnih sistema i izgradnji privrednih objekata. Novi javni i stambeni objekti, izgrađeni po
evropskom uzoru, mijenjaju izgled i veličinu grada te se postepeno gube mahale i čaršija, a formiraju
gradske zone.
Značajan doprinos kulturno-historijskom naslijeđu čine spomenici i spomen obilježja iz NOB 19411945. godine, kao i spomen obilježja šehida i žrtava rata 1992-1995. godine.
Pokretnu baštinu Unsko-sanskog kantona čine zaštićene zavičajne zbirke i zbirke umjetničkih djela i
predmeta umjetnika koji su stvarali na ovom području (Jovan Bijelić, Boško Karanović, Dževad Hozo i
Enver Krupić), kao i arheološki nalazi japodske kulture (japodska kultura obilježila je izuzetnim
vrijednostima i zaostavštinama iz dalekih vremena od konstrukcionih rješenja sojenica, nakita,
predmeta od bronce, željeza i srebra, do " Japodskog konjanika ").
TABELA 48 - PREGLED STATUSA, VRSTE I BROJA DOBARA KULTURNOG NASLIJEĐA SA PODRUČJA UNSKO-SANSKOG KANTONA
ZAKLJUČNO SA 16. SEPTEMBAR 2013. GODINE.
Općina
Odluka
o Privremena
proglašenju dobara nacionalnih
nacionalnim
spomenika
spomenicima
N – nepokretno
P - pokretno
1. Bihać
N 14 + P4
N5
N4+P1
2. Bosanska Krupa
N4
N2
N4
3. Bosanski Petrovac N 2 + P2
lista Lista peticija za
proglašenje dobara
nacionalnim
spomenicima
N – nepokretno
P - pokretno
Ugroženi spomenici
u BiH sa prostora
Unsko – sanskog
kantona
N2
N3
4. Bužim
N3
N3
N1
5. Cazin
N6
N4
N3
6. Ključ
N2
N2
N5
7. Sanski Most
N5
N8
N9
N1
8. Velika Kladuša
N9
N1
N4
N2
UKUPNO
51
25
34
6
Nepokretno
45
25
33
6
Pokretno
6
80
1
N1
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
TABELA 49 – KULTURNO – HISTORIJSKI SPOMENICI UNSKO – SANSKOG KANTONA
OPĆINA BIHAĆ
Nacionalni
spomenici
Fethija džamija
sa haremom,
graditeljska
cjelina
Manastir
Rmanj
u
Martinbrodu,
historijska
građevina
Privremena
lista
nacionalnih
spomenika
Lista peticija
za prograšenje
dobara
nacionalnim
spomenicima
Tvrđava
Havala
–
utvrda,
osmanski grad
Mlin za žito na
otoci Lučica u
Hatincu
Ugroženi
spomenici
Arheološko
područje
Ripač, Bihać
Spomenici
lokalnog
značaja
Sve Ade na
rijeci Uni kao
evidentni
81
Mala
hidrocentr
ala
na
Jarku,
industrijsk
a
graditeljsk
a cjelina
Turbemauzolej u
Bihaću,
historijska
građevina
Jevrejsko
groblje,
historisko
područje
Kapetanova
kula,
historijska
građevina
Konak
–
mjesto i ostaci
historijske
građevine
Stari
grad
Ostrovica,
historijsko
područje
Stari
grad
Sokolac,
historijsko
područje
Arheološko
područje Ripač
u selu Ripač
kod Bihaća
Spomen-park
žrtava
fašističkog
terora
Garavice,
kulturni pejzaž
Zgrada Kloster
i
zgrada I
zasjedanja
AVNOJ-a,
historijska
cjelina
Zgrada
Krajinaputeva,
historijski
spomenik
Ulomak
Japodske urne
iz
Založja,
pokretno
dobro
Zbirka
umjetničkih
djela Dževada
Hoze,
pokretno
dobro
Zbirka
umjetničkih
djela Jovana
Bijelića,
pokretno
dobro
Ploča
desne
bočne strane
Japodske
kamene urne
iz
Golubića,
pokretno
dobro
Grobljansk
a kapela i
groblje Golubići
Matične
knjige
Župne
crkve sv.
Ante
Padovansk
og
Prahistorijs
ka gradina,
stari grad
Sokolac
Brdo
Debeljača
kao
Groblje
pod
Ostrovicom
Harmansko
groblje
Župna crkva
sv. Ante sa
grobnicom
bihaćkog
plemstva,
graditeljska
cjelina
Lohovska Brda
– grobljanska
kapela sv. Jurja
Arheološki
lokalitet
Crkvina
sv.
Lucije
Hram Svetih
apostola Petra
i
Pavla
u
Pritoci
Spomenik
oficirima
austrougarske
Objekat
za
prikupljanje
oborinskih
Džamija
Čavkićima,
Bihać
Turbe Hasanpaše Biševića
Partizansko
groblje
u
Borićima
Objekat
Univerzitetske
biblioteke
Objekti
kasarni
Bešić
u
u
Adil
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
(anketa)
arheološki
lokaliteti
vjerovatan
lokalitet
antičkog
naselja
Reatinium
vojske
Žegaru
I
gimnazija
Bihać
Šimića kuća –
mlin za barut
Područje
mlinova za žito
i barut
Austrougar
ski objekti
na
gradskom
trgu
Područje
drvenih
mostova
rijeci Uni
Otoke
(gradske
otoke, otoke
na području
Bihaća)
Stari nišani –
škola Bihaćkih
nišana
Austrougarski
vodovod
(Žegar)
Prekounjsk
a džamija
Prahistorijsko
nalazište
Baljevac,
Gornja Grmuša
– Bihać
Prahistorijsko
nalazište
Drenovača,
Lohovo
Prahistorijs
ko
nalazište
Brekovica,
Bihać
Prahistorijs
ko
nalazište
Dubrovnik,
na
Spomenici
lokalnog
značaja
Prahistorijsko
nalazište
Čardak, Doljani
82
u
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
voda
više
Martin Broda
(Biblijina kuća)
Žegarska aleja
Harmanska
džamija
Nekadašnja
glavna Bihaćka
ulica,
Konak
(potez
Kapetanova
kula - Fethija
džamija)
Mezarluci
u
sklopu naselja
kao
ambijentalne i
prostorne
vrijednosti
Mezarje
Hatnicu
u
Šarića greblje
(kod
željezničke
stanice)
Gradski park i
park
u
Borićima
Objekti
(drveno
postrojenje
bučica Dmitra
Reljia, Mlin za
žito
Jovana
Štikovca,
postrojenje za
pilanje drvene
građe
Steve
Majtorovića)
na rijeci Unac
u
Martin
Brodu
Stare
bosanske
kuće
Ostaci
bedema
Bihaćke
tvrđave
svih
Kuća Jurkovića
Kavazova kuća
Bivši
hotel
Bosna
Vile
austrougarskih
oficira
Kanal
oko
historijske
jezgre
Oficirske vile iz
perioda
austrougarske
uprave
u
Žegaru – aleja
Mezarje
prekounje I i II
Umjetnička
zbirka slika i
skluptura
Damirke
i
Envera
Mulabdića
Greblje u Vinici
Prahistorijsko
nalazište
Crkvina Pod
Prahistorijsko
nalazište
Crnkića
Gradina, Lipa
Prahistorijsko
nalazište
Gradina
Međugorje
Prahistorijsko
nalazište
Gradina Malo
Očijevo
Prahistorijsko
nalazište
Bukva, Lohovo
- Bihać
Prahistorijsko
nalazište
Crkvina
Golubić, Bihać
Prahistorijsko
nalazište
Crkvina, Hrgar
- Tihotina
Prahistorijsko
nalazište
Crkvina Velika
Gata
Austrougarski
vodovod pored
Drevnog
tjesnog
Prahistorijsko
nalazište
Crkvina Veliki
Stijenjani
Prahistorijsko
nalazište
Gradina
Boboljusci
Prahistorijsko
nalazište
Gradina Hrgar
Prahistorijsko
nalazište
Gradina Izačić
Prahistorijsko
nalazište
Gradina
Klišević
Prahistorijsko
nalazište
Gradina
Lohovo
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
Prahistorijsko
nalazište
Gradina
Orašac
Prahistorijsko
nalazište
Gradina Ripač
Prahistorijsko
nalazište Kralje
Prahistorijsko
nalazište
Kućerine
Prahistorijsko
nalazište Pod,
Čavkići
Prahistorijsko
nalazište
Podić,
Gorjevac
Antičko
nalazište
Bugar-Grad,
Gornja Gata
Grmmuša Srbljani
Prahistorijs
ko
nalazište
Gradina
Spahići
Prahistorijs
ko
nalazište
Kulen
Vakuf
Prahistorijs
ko
nalazište
Pritoka
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
Prahistorijsko
nalazište
Gradina
Teočak
Prahistorijsko
nalazište
Gradina Veliki
Stijenjani
Prahistorijsko
nalazište
Gradina Luke,
Kliševići
Prahistorijsko
nalazište
Gromile,
Čavkići
Prahistorijsko
nalazište
Jezerine,
Pritoka
Prahistorijsko
nalazište
Klokotska
Glavica
Prahistorijsko
nalazište
Kostel,
Brekovica
Prahistorijsko
nalazište
Ljutica
Gradina,
Ostrovica
Prahistorijsko
nalazište Ribići
Prahistorijsko
nalazište Mali
Ljutoć, Račić
Prahistorijsko
nalazište
Mrtvo jezero,
Pritoka
Prahistorijsko
nalazište
Obrovac
Prahistorijsko
nalazište
Ograde,
Čavkići
Prahistorijsko
nalazište
Otoke,
Golubići
Prahistorijsko
nalazište
Pecikovića
Glavica, Klokot
Prahistorijsko
nalazište
Spahića glavica
Prahistorijsko
nalazište
Srbljanska
glavica,
Srbaljani
Jezero
Antičko
nalazište
Crkvina Velika
Gata - Ilidža
Prahistorijsko
nalazište Žegar
Antičko
nalazište
Bašagića
Greda, Golubić
Antičko
nalazište
Brandža,
Pritoka
Antičko
nalazište
Brekovica
Antičko
nalazište
Ćehići - Založje
Antičko
nalazište
Dolovi, Golubić
Antičko
nalazište
Gromile,
Čavkić
Privremena
lista
nacionalnih
spomenika
Stari
Otoka
Mlinovi, Otoka
Lista peticija za
proglašenje
dobara
nacionalnim
spomenicima
Džamija
drvenom
munarom
naselju
Jezerski
Prahistorijsko
nalazište
Gradina
(lokalitet
Donja Suvaja)
Prahistorijsko
nalazište Kula,
Arapagina kula
(lokalitet
Arapuša)
Prahistorijsko
nalazište
Vrankamen 1
(lokalitet
Bosanska
Antičko
nalazište
Crkvina
Mejhana,
Brekovica
Općina Bosanska Krupa
Nacionalni
Filijalna crkva
spomenici
Blažene
djevice Marije,
historijska
građevina
Antičko
nalazište
Crkvina
Bunić
Antičko
nalazište
Crkvina Doljani
Antičko
nalazište
Crkvina
Golubić
Stari grad
Jezerski u
Jezerskom,
graditeljsk
a cjelina
Tvrđava
Bosanskoj
Krupi,
historijsko
područje
Zavičajna
zbirka Boška
Karanovića
Hram
sv.
arhanđela
Gavrila
u
Srpskoj
Jasenici
Prahistorijs
ko
nalazište
Bosanska
Krupa
Prahistorijsko
nalazište
Bubreg
(lokalitet
Arapuša)
83
Spomenici
lokalnog
značaja
u
Prahistorijsko
nalazište
Glavica
(lokalitet
Banjani)
Prahistorijsko
nalazište Grad
(lokalitet
Otoka)
grad
sa
u
Pravoslavna
crkva rođenja
presvete
Bogorodice
Hram
sv.
apostola Petra
u Gorinji
Prahistorijsko
nalazište Zaspa
(lokalitet
Benakovac)
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
(lokalitet
Bosanska
Krupa)
Srednjovjekov
ni
lokalitet
Bubreg
(lokalitet
Arapuša)
Srednjovjekov
ni
lokalitet
Crkvina
(lokalitet
D.
Suvaja)
Srednjovjekov
ni
lokalitet
Grad (lokalitet
Bosanska
Otoka)
Srednjovjekov
ni
lokalitet
Kloštar
(Ivanjska)
Općina Bosanski Petrovac
84
Krupa)
Rimsko
nalazište
Ivanjska 2
(lokalitet
Ivanjska)
Prahistorijsko
nalazište Crno
Polje (lokalitet
Ljusina)
Prahistorijsko
nalazište
Glavica
(Gradina,
Kosa) (lokalitet
V. Radić)
Prahistorijsko
nalazište Grad
(lokalitet
Gudavac
–
Podgradina)
Rimsko
nalazište
Kekića
Glavica
(lokalitet
Gornji
Petrovići)
Srednjovjekov
ni
lokalitet
Baštra
(lokalitet
Bosanska
Krupa)
Srednjovje
kovni
lokalitet
Crkvina
(lokalitet
Glavica)
Srednjovje
kovni
lokalitet
Srednji
Buševići utvrda
Srednjovjekov
ni
lokalitet
Crkvina
(lokalitet
Gorina)
Srednjovjekov
ni
lokalitet
Crkvina
(lokalitet
Ljusina)
Srednjovjekov
ni
lokalitet
Crkvina
(lokalitet
Mahmić Selo)
Kula - Arapuša
(Arapagina
kula),
Bosanska
Krupa
Vila vlasnika
Ciglane
(u
prostoru
tvornice Šipad)
Česma
Idrinovac
Gradina
(lokalitet
Gorina)
Prahistorijsko
nalazište
Gradina
Čardaćina
(lokalitet
D.
Suvaja)
Srednjovjekov
ni
lokalitet
Crkvina
–
Malića Otoka,
Ozidina
(lokalitet
Bosanska
Otoka)
Srednjovjekov
ni
lokalitet
Crkvina
(lokalitet
Menići)
Prahistorijsko
nalazište Oblja
(lokalitet M.ali
Radić)
Vidakovo brdo
(lokalitet
D.
Suvaja)
Srednjovjekov
ni
lokalitet
Crkvina
(lokalitet
Čaglica)
Srednjovjekov
ni
lokalitet
Crkvina
(lokalitet
V.
Badić)
Prahistorijsko
nalazište
Vrankamen 2
(lokalitet
Bosanska
Krupa)
Prahistorijsko
nalazište Vrščić
(lokalitet
Gorina)
Rimsko
nalazište
Gradina
(lokalitet
Jasenica
Zalin)
Rimsko
nalazište
Gromile
(lokalitet
Ljusina)
Srednjovjekov
ni
lokalitet
Crkvina
Sv.
Lucije (lokalitet
Bosanska
Otoka)
Srednjovjekov
ni
lokalitet
Franciska
(lokalitet
Jezerski)
V.
–
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
Nacionalni
spomenici
Spomen top
žrtvama
fašizma iz II
svjetskog rata
mjesto Vrtoče
(na putu B.
Petrovac
–
Bihać)
Arheološko
područje
sa
ostacima
srednjovjekov
ne crkve i
nekropolom sa
stećcima
na
lokalitetu
Crkvina
u
Koluniću
Historijska
cjelina –
Stari grad
Bjelaj
(Bilaj)
u
Bjelaju
Partizanski
– Titov voz
na Oštrelju
Zbirka
umjetničkih
djela i ličnih
predmeta
Jovana Bijelića
Trg šehida u
gradu
Spomenici
lokalnog
značaja
Rimsko
nalazište Bijela
Crkva
(crkvina),
Busije
Rimsko
nalazište
Bukovača
Bukovača
Rimsko
nalazište
Crkvina,
Krnjeuša
Rimsko
nalazište
Drenovac,
Vodenica
Rimsko
nalazište
Crkvina
Vočara, Janjila
Rimsko
nalazište Grad
Risovača,
Smoljana
Spomen muzej
Jovan Bijelić
Šehidsko
mezarje kod
biblioteke
Skender
Kulenović
85
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
Lista peticija za
proglašenje
dobara
nacionalnim
spomenicima
Crkva (hram)
Presvete
Bogorodice u
Bukovači
Pravoslavna
crkva – stari
kameni hram
na Prkosima sa
spomenicima
sveštenicima
Spomenici
lokalnog
značaja
(anketa)
Deli Muratovo
turbe
1,
Rimsko
nalazište
Ciglana (Brdo),
Bara-Gornja
Bara
Rimsko
nalazište
Gradina
Smoljana
Rimsko
nalazište
Gradina,
Bjelajski
Vaganac
Rimsko
nalazište
Gradina,
KolunićRevenik
Rimsko
nalazište
GradinaCrkvina,
Vrtoče
Rimsko
nalazište
Lišćjak Mala
Gradina,
Krnjeuša
2,
Rimsko
nalazište
Manastirište
(grčka crkvina),
Cimeše
Rimsko
nalazište
Smoljana
Smoljana
3,
Rimsko
nalazište Visoki
(Crkvina),
BravskoJasenovac
Spomen
biblioteka
Skender
Kulenović
Aerodrom
Medeno polje
(spomenik)
Hram sv. ap.
Pavla
katedralni
hram
crkva
sagrađena
1890. godine
sjedište
bihaćkopetrovačke
eparhije
Srednjovjekov
na nekropola
od 9 stećaka (8
ploča
1
sljemenjak
ukrašen
jedan),
S.Vrtoče
Srednjovjekov
na nekropola
od 50 stećaka
(ploča),
S.
Kolunić
Čovka
–
srednjovjekov
na utvrda
Spomenik „22
narodna
heroja“ ispred
općine
Partizansko
groblje iz II
svjetskog rata
Gradina
–
srednjovjekov
na
utvrda
Bravsko polje,
B. Petrovac
Krenjeuša
–
utvrda
i
naselje,
Bosanski
Petrovac
Latinski vrh utvrda,
Bravsko polje,
Bosanski
Petrovac
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
Lisičijak
–
srednjovjekov
na
utvrda,
Bosanski
Petrovac
Gradska
džamija
Srednja
džamija
Čaršijska
džamija
Nišan Bakir
bega
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
Komunalno
preduzeće,
austrougarski
period
Cisterne
za
sakupljanje
oborinskih
voda
Gorinčani
Crkva Sv.Petra
Apostola
Crkva
Uzenesenja
Blažene
Djevice Marije,
Krnjeuša
(Vrtoče)
Zgrada doma
kulture u kojoj
je održana I
konferencija
AFŽ-a ul.M.Tita
br.2
Spomen kuća
sjedište
Vrhovnog
štaba
(ul.Omladinska
br. 2)
Kuća
pisca
Ahmeda
Hromadžća
Kuća slikara i
grafičara
Mersada
Berbera
Stara
drvena
džamija u
Bužimu
Stara džamija
u
Bužimu
(Lubarda)
Privremena
lista
nacionalnih
spomenika
Grad Varoška
Rijeka
Stari
grad
Čavnik
Prahistorijska
gradina
na
Radostovu
Muzej
505
Viteške brdske
brigade
Ugroženi
spomenici
Stari
grad
Bužim
Srednjovjekov
no
nalazište
Klisa, Varoška
Rijeka
Srednjovjekov
no
nalazište
Klisa, Bužim
Srednjovjekov
no
nalazište
Medića Brdo,
Varoška Rijeka
Lista peticija za
proglašenje
dobara
nacionalnim
spomenicima
Srednjovjekov
no
nalazište
Crkvina, Dobro
Selo
Radostovo
–
prahistorijs
ka gradina,
Bužim
Turbe Izeta
Nanića,
Bužim
Srednjovjekov
no
nalazište
Bužim 2
Srednjovjekov
no
nalazište
Crkvina (kod
Zimonja)
Dobro Selo
Srednjovjekov
no
nalazište
Čavnik, Dobro
Selo
Kuća
Nurije
Pozderca
(kuća
porodice
Pozderac)
Stara
medresa
„Džemalud
in
Čaušević“
Stari
grad
Bijela Stijena,
Cazin
Stari
grad
Cazin,
sa
džamijom
Kula Radetina,
prirodno
graditeljska
cjelina
Kuća
Ibre
Alagića,
historijska
građevina,
Cazin
Privremena
lista
nacionalnih
spomenika
Džamija
Štrulići, Cazin
Gradski ured iz
austrougarsko
g
period
(zgrada
općinske
Općinska kuća
Cazin
Spomenici
lokalnog
značaja
Prahistorijsko
nalazište
Čungar,
Osredak
Džamija
u
tvrđavi
Pećigrad, Cazin
Ostaci starog
grada i utvrde
Ostrožac
Prahistorijsko
nalazište
Gradina (Đukin
bunar),
Miostrah
Titova kuća
Općina Bužim
Nacionalni
spomenici
Stari
Bužim
grad
Spomenici
lokalnog
značaja
Prahistorijsko
nalazište
Bužim 1
Srednjovjekov
no
nalazište
Crkvina,
Mrazovac
Šehidsko
turbe,
Vrhovska
Općina Cazin
Nacionalni
spomenici
Lista peticija za
proglašenje
dobara
nacionalnim
spomenicima
86
Kajtezovića
nišani,
grobljanska
cjelina, Donja
Lučka
Graditeljska
cjelina Donji
Grad
Cazin,
Cazin
Spomenici
lokalnog
značaja
(anketa)
Konak
iz
austrougarsko
g
perioda
(zgrada
općinske
Stari
grad
Pećigrad, Cazin
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
Zgrada
Gimnazije
Prahistorijsko
nalazište
Gradina
(Vilenjača),
Stijena
Prahistorijsko
nalazište
Konaci,
OstrožacKuduzovići
Prahistorijs
ko
nalazište
Osredak 1,
Osredak
Crkvina,
Krakača
Ostaci
kasnosrednjovj
ekovne crkve.
Crkvina,
Liskovac
Nalaz antičkog
doba
i
kasnosrednjovj
ekovne crkve
Crkvina,
Miostrah
Srednjovjekov
na crkva i
nekropola
stećaka
Antičko
nalazište
Crkvina,
Liskovac
Crkvina,
Majetići
Ostaci
kasnosrednjovj
ekovne crkve
Mutnik
–
srednjovjekov
na i osmanska
utvrda, Cazin
87
NOB
Ostrožac
(u
kompleksu
starog grada)
spomen ploča
Crkvina
(Voda
Jarnija
i
crkva
Marija),
Pištaline Srednjovje
kovna
crkva
i
nekropola
stećaka
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
uprave)
uprave)
Stara džamija
na Gnjilavcu
Prahistorijsko
nalazište
Crkvenica
(Hadžijino
Brdo),
OstrožacKuduzovići
Prahistorijsko
nalazište
Podić-Gradić
(Mala Gradina,
Pod), SlatinaSemanići
Šturlić
srednjovjekov
ni i osmanski
grad, Cazin
Prahistorijsko
nalazište Stara
Govedarica
Prahistorijsko
nalazište
Tržačka
Raštela,
Tržačka
Raštela
Klisa, StijenaPodgredina Kasnosrednjovj
ekovna crkva
Antičko
nalazište
Gradina,
StijenaPodgredina
Osredačka kula
(Sv. Juraj u
Ostrožačkom
polju), Osredak
Crkvina,
Čoralići
Kasnosrednjovj
ekovna crkva
Crkvina,
Kovačevići
Kasnosrednjovj
ekovna crkva s
nekropolom
Crkvina, Polje Kasnosrednjovj
ekovne crkve
Crkvina,
Rujnica
Kasnosrednjovj
ekovna crkva
Gračanica,
Barska
Kasnosrednjov
jekovni grad
Klisa
Kasnosrednjovj
ekovna crkva
Klisa, Mutnik Kasnosrednjovj
ekovna crkva
Pod
(Crkvenica,
Hadžijino
brdo),
Ostrožac
Ostaci
kasnosrednjovj
ekovne crkve
Tržac – utvrda,
srednjovjekov
ni i osmanski
grad
Crkva
cara
Konstatina
i
carice Jelene naselje Rujnica
Crkva Sv. Petra
i
Pavla
naselje Vrelo
Ostaci crkve
Sv.
Marije
građene 1561.
godine
u
podgrađu
starog grada
Ostaci crkve
Sv. Juraja u
Ostroškom
polju
NOB
Spomenik
palim borcima
u
Tržačkim
Raštelama.
Hojsićev
gradac - kula,
kasnosrednjovj
ekovni grad,
Cazin
NOB
Spomenik
žrtvama
fašističkog
terora
na
Mihaljevcu
Popov
Jelik,
Rujnica
Kasnosrednjovj
ekovna crkva
Crkvina, Kudići
Ostaci
kasnosrednjovj
ekovne crkve
Prahistorijsko
nalazište
Velika Gradina
Čunagar
Antičko
nalazište
Rajinovac,
Tržac
Crkvina,
Glogovac
Kasnosrednjovj
ekovna crkva
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
NOB - Macini
Dolovi spomen
grobnica
Kula
Gračanica,
Liskovac
Cazin
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
NOB
Pećigrad
spomen
kosturnica
NOB - Stijena
(dvorište
osnovne škole)
zajednička
grobnica
NOB - dvorište
škole “Nurija
Pozderac”
spomen bista
potpredsjednik
a AVNOJ-a.
NOB - Rujica
spomen
kosturnicazajednička
grobnica
NOB - Čoralići
(u
dvorištu
osnovne škole)
spomen
grobnica
NOB na
fasadi Zavoda
za
zapošljavanje
spomen ploča
NOB - preko
puta
zgrade
Skupštine
općine obelisk
NOB - Rodna
kuća
Nurije
Pozderca
sa
spomen
pločom
Stari
grad
Kamičak,
historijako
područje
Stari grad
Ključ,
graditeljsk
a cjelina
Privremena
lista
nacionalnih
spomenika
Gradska crkva
(pravoslavna)
Lista peticija za
proglašenje
dobara
nacionalnim
spomenicima
Džamija
na
starom Gradu
Kaburistan na
Sitnici
Turbe
Hairbašći
Spomenici
lokalnog
značaja
Prahistorijsko
nalazište
Bantagića
Gradina,
Krasulje
Prahistorijsko
nalazište
Crkvena
Glavica, Gornja
Sanica
Prahistorijs
ko
nalazište
Gradina,
Kamičak
Prahistorijsko
nalazište
Gradina, Zgon
Prahistorijsko
nalazište
Kopjenica
Prahistorijsko
nalazište
Jankovića
Gradina,
Krasulje
Rimsko
nalazište
Gradina,
Gornji Budelj
Rimsko
nalazište
Janekovića
Gradina,
Krasulje
Rimsko
nalazište Dubočani,
lokalitet
Gromile
Prahistorijsko
nalazište
Gradina 1, Peći
Prahistorijsko
nalazište
Gradinan2,
Peći
Rimsko
nalazište Ključ
Porušeno
turbe na izvoru
Sanice
Prahistorijsko
nalazište
Palančište
(Glavica)
Gornja Sanica
Turbe
Gradu
Gradu
Rimsko
nalazište
Močila, Donja
Sanica
Rimsko
nalazište
Velagići 1
Nekropola od
6 stećaka Peći
Nekropola od
6
stećaka,
Velagići
Nekropola od
50
stećaka,
Humići
Nekropola
od
5
stećaka,
Plamenica
Nekropola od
5
stećaka,
Sokolovo
Nekropola od
30
stećaka,
Sokolovo
Nekropola od
4 stećaka, D.
Sanica
Nekropola od
3
stećaka,
Gornja Sanica
Nekropola od
5
stećaka,
D.Ratkovo
Dva osamljena
stećka, Gornja
Sanica
Nekropola od
5
stećaka,
Kopjenica
Nekropola od
115 stećaka,
Gornje
Ratkovo
Nekropola od
25
stećaka,
Dubočani
Gradina kod
sela Jabukovac
i
lokalitet
Sokošnica utvrđeno
naselje,
Džamija
Kamičku
Kamičak
Atik džamija Ključ
Džamija
Kamičku
Kamičak
Nišan Duraka
Egrlića – Ključ
–
Općina Ključ
Nacionalni
spomenik
88
Rimsko
nalazište
Kopjenica 2
Nekropola od
10 stećaka D.
Sokolovo
Vršić - utvrda,
Plamenica
Ključ
Župna crkva
u
-
u
-
na
Prahistorijsko
nalazište
Plećina (nad
poljem
Plećina) Gornja
Sanica
i
na
u
Prahistorijsko
nalazište
Selište, Zgon
Prahistorijsko
nalazište Šulića
Glavica, Gornja
Sanica
Nekropola od
4
stećka,
Budelj
Nekropola od
6
stećaka,
G.Ramići
Nekropola od
13
stećaka,
Ključ
Nišan
Filipović
Ključ
Aiše
-
Rimsko
nalazište,
Donja Sanica
Rimsko
nalazište
Dvorišta,
Gornja Sanica
Nekropola od
12
stećaka,
Krasulje
Nekropola od
5
stećaka,
Hripavac
Nekropola
stećaka
Velečevo,
lokalitet
Lepirica
Nišan
Mehmed bega
- Ključ
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
Nišan
sa
motivom ibrika
- Ključ
Palančina
Samarđije
Ključ
Nišan
bez
natpisa - Ključ
Ženski nišan uz
turbe - Ključ
Nišan Ahmed
bega - Ključ
Nišan Pade
Ključ
-
Nišan Bekira
Filipovića
Ključ
Nišan Hasana
Kukvice - Ključ
Natpisi
na
lokalitetu
"Hajir Bašče" Ključ
Spomenici
i
spomen
obilježja
šehida i žrtava
rata lokalitet
Stara džamija
Husići
Nekropola uz
džamiju - Ključ
Spomenici
i
spomen
obilježja
šehida i žrtava
rata lokalitet
Kamen kosa
Sanica Donja
Spomenici
i
spomen
obilježja
šehida i žrtava
rata lokalitet
Crvena zemlja
Hripavci
Spomenici
i
spomen
obilježja
šehida i žrtava
rata lokalitet
Dolina
jama
Lanište
Spomenici
i
spomen
obilježja
šehida i žrtava
rata lokalitet
Punovac
Lanište
Spomenici
i
spomen
obilježja
šehida i žrtava
rata lokalitet
Kalabe
Spomenici
i
spomen
obilježja
šehida i žrtava
rata lokalitet
Ometaljka –
Bataljak
Spomenici
i
spomen
obilježja
šehida i žrtava
rata lokalitet
Mramorje
Kaburistan na
Sitnici
Spomenici
i
spomen
obilježja
šehida i žrtava
rata lokalitet
ŠIP-a Ključ
Spomenici
i spomen
obilježja
šehida
i
žrtava rata
lokalitet
Razbojna
Gornji
Budelj
Spomenici
i spomen
obilježja
šehida
i
žrtava rata
lokalitet
Strane
Kamičak
Spomenici
i
spomen
obilježja
šehida i žrtava
rata lokalitet
kod
džamije
Biljani
Spomenici
i
spomen
obilježja
šehida i žrtava
rata lokalitet
kod džamije
Velečevo
Spomenici
i
spomen
obilježja
šehida i žrtava
rata lokalitet
kod džamije
Šljivari
Spomenici
i
spomen
obilježja
šehida i žrtava
rata lokalitet
Koženjići
Šljivari
Spomenici
i
spomen
obilježja
šehida i žrtava
rata lokalitet
Botonjića bare
Botonjići
Spomenici
i
spomen
obilježja
šehida i žrtava
rata lokalitet
kod džamije
Crnalići
Spomenici
i
spomen
obilježja
šehida i žrtava
rata lokalitet
Raskršće
Velagići
Most
u
Starom
Majdanu
(Rimski
most)
Musala
sa
grebljem
u
Kamengradu
Stari
grad
Kamengrad
Privremena
lista
nacionalnih
spomenika
Briševo – Stara
Rijeka
–
Filijalna crkva
Tomašica
–
Sasina
–
Filijalna crkva
Hamza-begova
džamija
Župna crkva
uznesenja
BDM
Sasina – Zupna
crkva rođenja
BDM
Hram
i
tumulus u
Splonumu
Hrustovačka
pećina u Sanici
Nekropola
stećaka Humci
Rimski lokalitet
gradina
Sastavci
Zgrada Stare
željezničke
stanice
Rimsko naselje
na ušću Dabra
u Sanu
Stara Rijeka –
Župna crkva
sv.
Antuna
Pustinjaka
Ugroženi
spomenici
Općina Sanski Most
Nacionalni
spomenici
Lista peticija za
proglašenje
dobara
nacionalnim
spomenicima
89
Memorijalni
kompleks
Šušnjar
Dabarska
pećina
u
Donjem Dabru
Zgrada
II
zasjedanja
ZAVNOBIH-a
Kula u Tomini
Nekropola
stećcima
Suhaču
sa
u
Nekropola
stećaka Brdari
Lušci Palankacrkva
na
Gredaru
Stari
grad
Kamengrad
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
Spomenici
lokalnog
značaja
Prahistorijsko
nalazište
Dabar pećina,
Donji Dabar
Prahistorijs
ko
nalazište
Grad,
Budimlić
Prahistorijsko
nalazište
Gradina, Donja
Tramošnja
Prahistorijsko
nalazište
Gradina
Eminovci
Prahistorijsko
nalazište
Gradina Kozica
Prahistorijsko
nalazište
Gradina
karanovići
Prahistorijsko
nalazište
Velika Gradina,
Dabar
Antičko
nalazište
Glavica
Mahinja,
Budimlić Japra
Prahistorijsko
nalazište
Jelašinovci
Prahistorijsko
nalazište
Gradina Usorci
Antičko
nalazište Grad,
Sastavci
Srednjovje
kovno
nalazište
Crkvina
Šehovci
Džamija u
Podbiježju,
Sanski
Most
Gradska
džamija,
Stari
Majdan
Prahistorijsko
nalazište
Otoka
Antičko
nalazište
Crkvina
Šehovci
Srednjovjekov
no
nalazište
Crkvina Kijevo
Srednjovjekov
no
nalazište
Crkvina Martin
Nekropola
stećaka Kijevac
– Kenjari (39
stećaka)
Stara česma u
Podbriješću,
Sanski Most
Antičko
nalazište
Čaplje
Antičko
nalazište
Kalaura,
Jelašinovci
Srednjovjekov
no
nalazište
Crkvina
Podvidaća
Nekropola
stećaka
Kijevac
–
Sanjani
(6
stećaka)
Ilirska
nekropola,
Sanski Most
Općina Velika Kladuša
90
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
Antičko
nalazište
Glavica
Vrhpolje
Antičko
nalazište
Kopriva
Prahistorijsko
nalazište
Gradina
Tomina
Prahistorijsko
nalazište
Gradina
Trnovo
Prahistorijsko
nalazište
Hrustovača
Prahistorijsko
nalazište
Gradina
Sastavci
Karaula
Prahistorijsko
nalazište
Arifov grad
Prahistorijsko
nalazište
Humke
Antičko
nalazište
Crkivna Kijevci
Antičko
nalazište
Hrustovača
Antičko
nalazište Luka,
Stara Rijeka
Antičko
nalazište Oštra
Luka
Antičko
nalazište Stari
Majdan
Antičko
nalazište Ilidža,
Donja Kozica
Antičko
nalazište
Gradina, Stara
Rijeka
Antičko
nalazište
Janlija
Antičko
nalazište
Jelašinovci
Antičko
nalazište
Zdena
Srednjovjekov
no
nalazište
Čaplje
Srednjovjekov
no
nalazište
Glavica
Mahinja
Srednjovjekov
no
nalazište
Gradina,
Gornja Kozica
Srednjovjekov
no
nalazište
Gradina,
Sastavci
Antičko
nalazište
Troska, Stari
Majdan
Srednjovjekov
no
nalazište
Hrustovača
Srednjovjekov
no
nalazište
Crkvina, Donji
Dabar
Nekropola
stećaka Dabar
(6 stećaka)
Srednjovjekov
no
nalazište
Gornji Dabar
Nekropola
stećaka Kozica
(5 stećaka)
Sanski Most srednjovjekov
na utvrda
Gradina
Tomina, Sanski
Most
Srednjovjekov
no
nalazište
Tomina Kula
Veliki grad Kijevo, Sanski
Most
Nekropola
stećaka Kijevac
- Pilići (26
stećaka)
Rimsko naselje
na ušću Dabra,
Sanski Most
Turbe u Trnovi,
Sanski Most
Zgrada stanice
Narodne
milicije, Lušci
Palanka
Turbe
u
Kamengradu
Turbe u Trnovi
Crkva
uznesenja
blažena
Djevica Marija
Stara zgrada
SO-e
Sanski
Most
(ul.
Banjalučka 3)
Zgrada stare
banke (Ključka
20)
Zgrada Dom
Mladih
(Banjalučka
42)
Srednjovjekov
no
nalazište
Zidina,
Kamengrad
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA
Nacionalni
spomenici
Crkva svetog
Velikomučenik
a Gregorija
Džamija sa
haremom
u Šabićima
Džamija
Zagrad
haremom
sa
Privremena
lista
nacionalnih
spomenika
Tvrđava Velika
Kladuša
Lista
peticija za
proglašenj
e dobara
nacionalni
m
spomenici
ma
Džamija
Barake
Grahovu
u
Prahistorijsko
nalazište
Visoka Glavica,
Vejnac
Prahistorijsko
nalazište
Velika Kladuša
1
Srednjovjekov
no
nalazište
Crkvina,
Stabandža
Srednjovjekov
no
nalazište
Crkvina, Velika
Kladuša
NOB - spomen
obelisk
i
groblje:
B.
Bojna, Poljice
Vrnograč,
Podzvizd,
Mehino Stanje
i Kanal
Hresno
srednjovjekov
ni
utvrđeni
dvor,
Velika
Kladuša
91
Antičko
nalazište
Crkvina,
Velika
Kladuša
Srednjovje
kovno
nalazište
Klisa,
Vrnograč
Mala
Kladuša utvrđeno
feudalno
središte,
utvrda,
grad,
Velika
Kladuša
Staro
pravoslavno
groblje
u
kladuškogliničkoj
gradini
Srednjovjekov
no
nalazište
Gradina, Bojna
Džamija
u
Maloj Kladuši
Džamija
Mustafa-paše,
Podzvizd
Kula
Muje
Hrnjice
–
Velika Kladuša
Džamija
u
Gradini, Velika
Kladuša
STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA
UNSKO –SANSKOG KANTONA
Gradska
džamija
haremom
sa
Stara džamija
Barake
sa
haremom
u
Grahovcu
Stari
grad
Todorovo
(Novigrad)
i
džamija
u
Todorovu
Stari
grad
Todorovo
(Novigrad)
i
džamija
u
Todorovu
Tvrđava
Vrnograč
u
Vrnograču
Tvrđava
Vrnograč
Vrnograču
u
Hram (crkva)
Preobraženja
Gospodnjeg u
Bosanskoj
Bojni
Hram Svetog
Proroka Ilije u
Zborištu
Ugroženi
spomenici
Spomenici
lokalnog
značaja
Srednjovjekov
no
nalazište
Gradina, Mala
Kladuša
Srednjovjekov
no
nalazište
Gradina
Hresno
Srednjovjekov
no
nalazište
Strabažnica,
Podzvizd
Srednjovjekov
no
nalazište
Crkvina,
Glinica
Džamija
Vrnograč
(u
starom gradu)
NOB - Spomen
ploča,
Mala
Kladuša
Pravoslavna
crkva Svetog
preobraženja
gospodnjeg,
Vrnograč
Pravoslavna
crkva Svetog
Trojice, Glinica
NOB - Spomen
obelisk
u
gradskom
parku, Velika
Kladuša
Utvrđeni grad
Podzvizd
Džamija
u
Polju, Trnovi
Prahistorijsko
nalazište
Crkvina - Vrlet,
Vrnograč
Prahistorijsko
nalazište
Šumatac
1,
Donji Šumatac
Prahistorijsko
nalazište
Kladuša
Prahistorijsko
nalazište
Todorovo
Srednjovjekov
no
nalazište
Crkvina,
Kovačevići
Prahistorijsko
nalazište
Šumatica,
Šumatac
NOB - spomen
ploče:
Šumatac,
Bosanska
Bojna
i
Todorovo
Glinica
srednjovjekov
ni
lokalitet,
Velika Kladuša
Srednjovjekov
no
nalazište
Crkvina,
Podzvizd
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
1.17. Etnološko naslijeđe i baština
Definicija kulturne baštine uključuje nematerijalne aspekte pojedine kulture koja je očuvana
društvenim običajima tokom specifičnog historijskog perioda. Načini i sredstva ponašanja u društvu, a
često i formalna pravila djelovanja u specifičnoj kulturnoj klimi čine dio kulturne baštine.
Etnološko naslijeđe jednog naroda se ogleda kroz materijalnu, socijalnu i duhovnu kulturu. Primjeri
koji se mogu svrstati u tu kategoriju jesu društvene vrijednosti i tradicije, običaji i prakse, estetska i
duhovna vjerovanja, umjetničke ekspresije, jezik te ostali aspekti ljudske aktivnosti.
Najzastupljeniji oblici materijalne i duhovne kulture naroda na području Unsko-sanskog kantona:















Ćilimarstvo,
Narodna nošnja (dinarski tip),
Tradicionalni muzički instrumenti,
Predmeti od kože,
Grnčarski centri,
Kovački zanati,
Visoki nadgrobni spomenici od bihacita,
Lokalna predanja,
Društvne igre,
Čipka "kera",
Terezijski i abadžijski zanat,
Proizvodnja domaćeg platna,
Proizvodnja sukna,
Svečana procesija Sv.Ante Padovanskog,
Obilježavanje Sveti Ilija-Aliđun (2. august) – teferič.
Ćilimaski centri
Tkanine su bile najzastupljenjije od umjetnički obrađenih zanatskih proizvoda, koji su pored funkcije
ukrašavali prostore kuće. Ćilimi pokrivaju cijele podove soba, na njima se sjedi, razgovara, provodi
vrijeme. Na ćilimu se objeduje. U našim krajevima u pred-Osmanskom periodu bilo je poznato tkanje
ćilima. Za Osmanske vladavine ovaj zanat se znatno razvio. Unose se novi motivi doneseni sa istoka, iz
biljnog svijeta preuzeti iz Persije i drugih krajeva. Svaka radionica odlikovala se nečim specifičnim, što
je privlačilo ljude da različite prostore odnosno elemente prostora ukrase različitim ćilimima. Poznati
ćilimarski centri u BiH bili su Bosanski Petrovac, Prozor, Gornji Vakuf, Ključ, Livno, Foča, Čajniče,
Goražde, Višegrad, Stolac, Gacko.
U Bosanskom Petrovcu u sklopu stalne postavke Muzeja Jovana Bijelića izloženi su tradicionalni
petrovački ćilimi sa tkalačkom radionicm.
92
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
Tradicionalni muzički instrumenti
Prvi pouzdani tragovi o postojanju muzičkih instrumenata u Bosni i Hercegovini datiraju još iz
prethistorijskog perioda. Najstariji materijalni dokaz je koštana cjevčica za koju se može pretpostaviti
da predstavlja primitivni oblik zviždaljke. Pronađena je u nekropoli kod Sanskog Mosta. Na
arheološkom nalazištu Ripač kod Bihaća, koje potiče iz kasno-brončanog doba, pronađen je zanimljiv
glineni rubno puhani rog bez usnika, oblikovan poput konjske glave. Kao jedna vrsta aerofonog
instrumenta može se tretirati i glinena posudica za puhanje bez piska koja potiče iz brončanog doba.
Na arheološkom nalazištu Ripač kod Bihaća, koje potiče iz kasnobrončanog doba, pronađena su dva
predmeta koja se mogu tumačiti kao dio drvenog rezonatora kordofonog instrumenta i ključ pomoću
kojeg su se zatezale strune instrumenta.
U posljednjem desetljeću prvog stoljeća stare ere, uspostavljanjem rimske vlasti na prostoru Bosne i
Hercegovine, desile su se značajne promjene koje su se, između ostalog, odnosile i na muzičke
instrumente, ovdašnjim Ilirima dotada nepoznate. Značajan nalaz predstavljaju zvona koja potiču iz
perioda od II do IV stoljeća, a pronađena su na lokalitetu Golubić kod Bihaća, kao i malo piramidalno
zvono sa okruglom prstenastom drškom iz Japre kod Sanskog Mosta.
Motivi koji se javljaju na srednjovjekovnim stećcima svjedoče o upotrebi muzičkih instrumenata u
različitim obredima. Iz perioda od XII do XV stoljeća potiču i dva stočna zvona. Na stočnom zvonu,
pronađenom u Sasini kod Sanskog Mosta, pričvršćen je križ (navedena zvona se nalaze u Zemaljskom
muzeju u Sarajevu).
Za vrijeme osmasnkog perioda muzika i upotreba muzičkih instrumenata ima poseban značaj. Za
muziciranju u kućama, radnjama i khvama koriste se tambure, gusle, talambasi. U tradicionalnim
seoskim sredinama izrađuju se karakteristična različita svirala od drveta.
Narodna nošnja
Na teritoriji Bosne i Hercegovine nailazimo na veliki broj različitih nošnji. Sve ove nošnje formirale su
se kroz dugi niz godina i nose u sebi elemente ili pak samo tragove elemenata mnogih kulturnih
utjecaja, koji su uticali na razvoj ne samo nošnji nego i općenito na historijska i društvena zbivanja.
Zbog toga u našim nošnjama nalazimo tragove balkanske, mediteranske i orijentalne kulture. Ovi
kulturni utjecaji su ostavili svoj pečat na narodne nošnje i nesumnjivo doprinijeli njihovoj
diferencijaciji.
Na području Unsko-sanskog kantona najzastupljeniji je dnarski tip nošnje. Dinarske nošnje imaju
najveći obim prostiranja. U ovoj široko rasprostranjenoj oblasti nailazimo na veći broj varijanti u
nošnjama kod srpskih i hrvatskih etničkih grupa, dok su muslimanske bosnjačke nosnje veoma
ujednačene. Glavne karakteristike dinarskih nošnji su: lanena duga košulja, izjedna krojena, sa
umetnutim pravim klinima ispod ruke, vezena na skutima pozadi, na rukavima i prsima. Vez je
izveden uvijek vunom u četiri boje kod srpskih i mahom u dvije boje kod hrvatskih nosnji. Motivi su
geometrijski. Muslimanske košulje u dinarskoj oblasti nisu imale veza. Gaće su bile obavezni dio
ženske nošnje samo kod hrvatske i bošnjačke grupe. Nasuprot njima gaće su se u srpskim ženskim
nosnjama upotrebljavale samo prilikom vjenčanja, smrti i zborova. Nošnju na glavi čini crvena kapica,
plića ili dublja, pokićena novčićima kod djevojaka. Udate žene preko kape prebacuju četvrtastu bijelu
93
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
maramu, zvanu "krpa" na cijelom dinarskom području. Djevojačke kape, pokićene starim novčićima
ražličite su kod svake etničke grupe.
Mušku dinarsku nošnju karakterišu: košulja od lana, istoga kroja kao i ženska, samo duga do koljena i
vezena bijelim koncem. Kod muslimanskog stanovništva nisu vezene.
Sve gore navedene karakteristike u dinarskim nošnjama s kraja 19. stoljeća se u daljem razvoju na
početku 20 .stoljeća postepeno gube. Ovaj proces je uzrokovan prvenstveno upotrebom novih
fabričkih materijala i novih krojeva, sto je osnova u određivanju jedne nošnje. Tako npr. u periodu
između dva svjetska rata nestaje potpuno veza na ženskim i muškim košuljama, dužina im se
skraćuje, a rukavi skupljaju. Kod žena ulaze u upotrebu"carze", tj. gornje vunene haljine sa nabranom
suknjom, primljene od susjednog stanovništva Dalmacije i Like. Ove "carze" su se vremenom počinju
izrađivati od crnog satena- "glota", a zatim se skraćuju u običnu crnu nabranu suknju. Ovaj proces je
naročito ubrzava poslije drugog svjetskog rata i to kod hrvatskog i srpskog stanovnistva dinarske
oblasti. U bošnjačkim ženskim nošnjama je u tom periodu pojačan uticaj gradskih nošnji. Sve vise se
upotrebljavaju dimije, bluze od kupovne "basme", kao i jemenija sa štampanim ukrasnim motivima
na glavi. U mnoga sela bliže gradskim naseljima ulazi u upotrebu i zar.
Uz tradicionalnu nošnju vezuje se proizvodnja domaćeg platna i sukna, izrada predmeta od kože, kao
i izrada specifične čipke “kere”.
94
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
2.
Ocjena ranjivosti prostora
Model ranjivosti prirode, kao dijela okoliša, zasnovan je na načelima i ciljevima postavljenim u
Zakonu o zaštiti okoliša i Zakonu o zaštiti prirode. 50
Ranjivost određenog prostora ogleda se kroz detekciju, valorizaciju, rangiranje, te analizu resursa,
njihovih uticaja na prostor; ona tretira vanjska i unutrašnja ograničenja koja se u tom prostoru
javljaju, te ukazuje na njihovo stvarno djelovanje po korisnike prostora i materijalna dobra, što u
konačnici može dovesti i do trajne degradacije prostora.
Ranjivost se određuje ocjenama koje su u rasponu 0 – 4, gdje svaka ocjena ima slijedeću
karakteristiku:
TABELA 50 – KARAKTERISTIKE OCJENA RANJIVOSTI
Ocjena
4
3
2
1
0
Kategorije ranjivosti
veoma visoka
visoka
umjerena
niska
veoma niska
Na taj način, prepoznatljiv je i transparentan odnos:
a) Sredstava i mogućnosti sistema
b) Rangiranja i određivanja stvarne vrijednosti resursa u sistemu
c) Identifikacije „slabih tačaka“ potencijalnih opasnosti
a, kroz koji se dobiva adekvatna osnova za izradu plana i programa aktivnosti ublažavanja ili
anuliranja opasnosti i posljedica degradacije prostora, ako do toga dođe.
2.1.
Ranjivost okoliša
Ranjivost okoliša, po uzoru na Studiju ranjivosti FBiH, posmatramo kroz osnovne komponente: zrak,
geosferu, biosferu i hidrosferu, a čiji brojne podkomponente čine cjelovit program izrade ranjivosti
prostora.
2.1.1. Zrak
Sagorijevanje čvrstih i tečnih goriva, najznačajniji je faktor zagađenja zraka. Takav zrak, svojim
hemijskim i drugim materijama, utiče na degradaciju biljnog svijeta, posebno na području općina koje
su izložene takvom zraku duži vremenski period.
50
Studija ranjivosti FBiH, str. 353
95
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
Kvalitet zraka ovisi o artificijelnim, antropološki uzrokovanim faktorima, te o prirodnim
karakteristikama područja, tj., reljefa. Primjerice, u kotlinama, gdje je strujanje zračnih masa
usporeno i otežano, kontaminacija zraka će se sporije izmjenjivati i miješati sa čistim zračnim
masama.
Kvalitet zraka se definiše normativima o graničnim vrijednostima zagađenja zraka.
Ranjivost zraka je, zapravo, veličina (mjerljiva) promjene fizičkih i hemijskih osobina zraka, a uslijed
različitih zahvata u prostoru. Zavisit će uvijek od trenutne kvalitetet zraka nekog područja, te
očekivane količine i načina emisije zagađujućih čestica, kao i uslova njihove disperzije u prostoru, tj.,
reljefnih osobina područja.
Sa aspekta očuvanja prirode, najranjivije je ono područje koje ima najviši kvalitet zraka i u kojem je
prisutnost polutanata najmanja, što posebno važi za reljefno karakteristična područja – kotline. U
kotlinama ranjivost se povećava za 1, dok nepostojanje kotlina ostavlja ranjivost na ocjeni prema
veličini emisije zagađujućih čestica.
U Unsko – sanskom kantonu ne postoje stanice za mjerenje kvaliteta zraka, što otežava procjenu
ranjivosti. Stoga se, kao relevantne, uzimaju procjene ranjivost zraka, kao dijela prirode, a koje su
date u okviru Studije ranjivosti FBiH, te podataka koje daje EIONET (European Environment
Information and Observation Network), za područje Evrope.
Najopasniji polutanti su dušikovi oksidi (NOx) i sumporov oksid (SO2), te čvrste čestice. Za potrebe
izrade Studije ranjivosti FBiH, date su njihove mjerne vrijednosti na površini jednog kvadrata u mreži,
koji zauzima P = 25 km2. U svakom od kvadrata je procijenjen kvalitet zraka, na osnovu unesenih
podataka, koji je ocijenjen od 0 – 4, gdje je 0 najviši kvalitet zraka.
Mjerne vrijednosti su upoređivane sa graničnim vrijednostima, koje su definisane Pravilnikom o
graničnim vrijednostima kvaliteta zraka („Službene novine F BiH“, broj 12/05), te iznose:
TABELA 51 – GRANIČNE VRIJEDNOSTI KVALITETA ZRAKA
Zagađujuća materija
SO2
SO2
NO2
NO2
LČ 10
ULČ
Dim
51
Period
uzorkovanja
1h
24 h
1h
24 h
24 h
24 h
24 h
3
Visoka vrijednost (µg/m )
90
90
60
60
50
150
30
50051
24052
30053
54
140
10055
35056
6057
Ne smije biti prekoračena više od 24 puta u kalendarskoj godini
Ne smije biti prekoračena više od 7 puta u kalendarskoj godini
53
Ne smije biti prekoračena više od 18 puta u kalendarskoj godini
54
Ne smije biti prekoračena više od 7 puta u kalendarskoj godini
55
Ibidem
56
Ibidem
57
Ibidem
52
96
3
Prosječna godišnja vrijednost (µg/m )
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
CO
O3
8h
8h
10 000
58
150
2.1.2. Hidrosfera
Hidrosfera ili vodeni omotač našeg planeta, koji obuhvata svu vodu na površini, u podzemlju i vodu
iznad Zemljine površine, bez obzira u kojem se agregatnom stanju nalazi, podložna je različitim
negativnim uticajima.
Prilikom ocjenjivanja ranjivosti hidrosfere, u obzir se uzimaju sve ove vode, ali i živi svijet koji je vezan
za vodu, tj., akvatična flora i fauna. Analizira se prirodna očuvanost ovih staništa, ali i promjene
morfoloških karakteristika (regulacije vodotoka, pregrade, vještačke akumulacije itd.).
Hidrosfera je podložna različitim modelima ranjivosti, koji su posebno razmatrani u okviru:



Modela ranjivosti na koridoralne uticaje
Modela ranjivosti uslijed djelatnosti koje se u prostoru javljaju u obliku tačaka/poligona
Modela ranjivosti uslijed primarnih djelatnosti
te će kroz ova poglavlja biti i detaljno analizirani.
2.1.3. Geosfera
Geosfera je čvrsti dio našeg planeta, koji se sastoji od stijena i regolita. Za potrebe izučavanja
ranjivosti prostora, posmatrat će se sastavni dijelovi geosfere: reljef i tlo. I dalje će se oslanjati na
podatke koje koristi i Studija ranjivosti prostora F BiH , tj., prirodna očuvanost će se posmatrati kroz
promjene reljefa i tala, koji su određeni kroz dva dokumenta: pedološku kartu BiH (1:50 000), koja se
koristi i za potrebe izrade Prostornog plana Unsko – sanskog kantona, te CORINA LAND COVER
(2003.godine). 59
Preklapanjem podataka koje pružaju ova dva izvora, došlo se do sublimarnog stanja, gdje su
izdvojena poljoprivredna, šumska i neplodna zemljišta (izgrađena zemljišta). Govoreći o očuvanosti
ovih cjelina, izgrađena zemljišta su okarakterisana kao potpuno neočuvana; obradivo zemljište, u koje
spadaju njive, vrtovi, voćnjaci i vinogradi, smatra se srednje očuvanim, dok su jedino prirodne livade i
pašnjaci usvojeni kao očuvano zemljište.
Osim podataka koje pružaju navedeni kartografsko – informacioni sistemi, limitirajući faktor kod
očuvanosti zemljišta dolazi i od nadmorske visine, te nagiba terena, gdje je klasifikacija slijedeća:



58
Zemljište sa nadmorskom visinom 0 – 600 m – neočuvano,
Zemljište sa nadmoskom visinom 600 – 1000 m – srednje očuvano,
Zemljište sa nadmorskom visinom > 1000 m – očuvano.
Ne smije biti prekoračena više od 21 put u kalendarskoj godini
Corine Land Cover ili Coordination of Information on the Environment Land Cover je program Evropske
komisije, koji je uspostavljen u cilju prikupljanja i stvaranja baze podataka o zemljištu i zemljišnoj okupiranosti
unutar evropskih zemalja, a kroz četiri osnovna parametra: vještačke tvorevine, poljoprivredne površine, šume i
pošumljena zemljišta, te vlažna područja (močvare, tresetišta, riječni rukavci, močvarne šume i livade i sl.)
59
97
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
a sa stanovišta nagiba terena



Zemljište sa padom terena 0°- 5°- neočuvano,
Zemljište sa padom terena 5°- 17°- srednje očuvano,
Zemljište sa padom terena > 17°- očuvano.
2.1.4. Biosfera
Biosfera je sav živi biljni i životinjski svijet. Za potrebe ocjene ranjivosti, biosfera se posmatrala sa
aspekta očuvanosti cjelovitih ekosistema, biotopa i habitata. Najranjivija su područja koja imaju
izražene prirodne vrijednosti, tj., u kojima postoje karakteristike unikatnosti, ugroženosti vrsta i koje
imaju poseban značaj za prirodno naslijeđe, a kojih u Unsko – sanskom kantonu ima zaista mnogo.
2.1.4.1.
Šume kao segment biosfere
Šume visoke zaštitne vrijednosti i zaštićene šume, u Unsko – sanskom kantonu su definisane kroz
šumsko – gospodarske osnove za pojedina šumska područja. Identifikacija sjemenskih sastojina i
prašumskih rezervata je izvršena, takođe, na osnovu dostupnih šumsko – gospodarskih osnova, te je
upoređena sa rezultatima kojima raspolaže Studija ranjivosti FBiH, gdje je uočen visok stepen
poklapanja podataka.
Zaštitne i zaštićene šumske površine u Unsko – sanskom kantonu su:
TABELA 52 – ZAŠTITNE I ZAŠTIĆENE ŠUMSKE POVRŠINE UNSKO – SANSKOG KANTONA
Sansko
Petrovačko
Ključko
ŠGP
98
Područje
Izvorište Okašnica – objekt od značaja za vodosnabdijevanje grada Ključa i lokalnog
stanovništva pitkom vodom, gdje šuma ima određene zaštitne vrijednosti. Prema
tome, označava se 4a HCVF kategorijom – šume važne za opskrbu vodom
Stari grad Ključ (Tomaševića grad) – objekt od kulturno – historijskog značaja. Ima
određene zaštitne vrijednosti, te se svrstava u 6 HVCF kategoriju – šumska područja
značajna za tradicionalni i kulturni identitet lokalnih zajednica
Kanjon i ušće rijeke Banjice – objekt koji osigurava osnovne prirodne usluge u
kritičnim situacijama. Posjeduje određenu zaštitnu vrijednost, te se označava 4b
HVCF kategorijom – šume važne za kontrolu erozije
Izvorište Smoljana – objekt od značaja za vodosnabdjevanje grada Bosanskog
Petrovca i lokalnog stanovništva pitkom vodom. Okarakterisano je kao 4a HCVF
kategorija, tj., šume važne za opskrbu vodom.
Prašuma Crni Vrh – objekt od naučnog značaja, koji ima određene zaštitne
vrijednosti. Označeno je 1a HCVF kategorijom – zaštićena područja – prašume, te se
smatra šumskim područjem koje sadrži globalno, redionalno ili lokalno važne
koncentracije biodiverziteta
Kanjon Une sa pripadajućom termofilnom vegetacijom – objekat koji osigurava
osnovne prirodne usluge u kritičnim situacijama. Posjeduje određenu zaštitnu
vrijednosti i spada u 4b HCVF kategoriju – šume važne za kontrolu erozije
Vodozaštitna zona izvorišta „Sanica“ – objekat od značaja za snabdjevanje grada
Ključa i lokalnog stanovništva pitkom vodom
Izvorište i kanjon rijeke Dabar – objekt koji osigurava osnovne prirodne usluge u
kritičnim situacijama. Posjeduje određenu zaštitnu vrijednosti. HCVF 4a – Šume
važne za opskrbu vodom
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
Unsko
ŠGP
Područje
Prašuma Bobija – rijetki ekosistemi koji su u nestajanju. HCVF kategorija 1 – šumska
područja koja sadrže globalno, regionalno ili lokalno važne koncentracije
biodiverziteta – 1a – Zaštićena područja
Vodopad i kanjon rijeke Blihe – objekt koji osigurava osnovne prirodne usluge u
kritičnim situacijama, ima određene zaštitne vrijednosti. HCVF 4b – Šume važne za
kontrolu erozije
Izvorište Zdena, sa tzv.Okom – objekt od značaja za vodosnabdjevanje grada Ključa i
lokalnog stanovništva pitkom vodom, ima određene zaštitne vrijednosti. HCVF 4a –
šume važne za opskrbu vodom
Sjemenske sastojine – rijetki ekosistemi koji su u nestajanju. HCVF kategorija 1a –
Zaštićena područja
Spomen park Korčanica – objekat koji je od značaja za kulturni identitet lokanih
zajednica. HCVF kategorija 6 – Šumska područja značajna za kulturni identititet
lokalnih zajednica
Izvorište Privilica i Klokot – objekt od značaja za snabdjevanje vodom grada Bihaća i
lokalnog stanovništva. Ima određene zaštitne vrijednosti i kategoriše se 4a HCVF
kategorijom – šume važne za opskrbu vodom
Izvorište i kanjoj rijeke Krušnice – objekt koji osigurava prirodne usluge u kritičnim
situacijama, sa određenom zaštitnom vrijednosti, a označava se 4a HCVF
kategorijom – šuma važnih za opskrbu vodom. – šume ključne za vodosnabdjevanje
naselja i zaštitu vodnih objekata
Kanjon rijeke Une – objekt koji osigurava osnovne prirodne usluge u kritičnim
situacijama, te posjeduje određene zaštitne vrijednosti, a označava se 4b HCVF
kategorijom – šume važne za kontrolu erozije
Čava – Svetinja – objekt od kulturno – historijskog značaja, koji ima prisutne zaštitne
vrijednosti, te spada u 6 HCVF kategoriju – šumska područja važna za tradicionalni i
kulturni identitet lokalnih zajednica
Sjemenske sastojine – objekti za proizvodnju i sakupljanje kontrolisanog sjemena,
koji spada u 1 HCVF kategoriju šumskih područja koja sadrže globalno, regionalno ili
lokalno važne koncentracije biodiverziteta, tj., subkategoriju 1a – zaštićena područja
UKUPNO
Prašumski rezervati su izuzetno vrijedna šumska područja, koja nisu narušena antropogenim
uticajima, te samim tim su od velikog značaja za naučna istraživanja. U Unsko – sanskom kantonu, to
su prašume Bobija i Lom. Obzirom na visok stepen unikatnosti i prirodne očuvanosti, samim tim su i
ova područja izuzetno ranjiva, te imaju najvišu ocjenu ranjivosti prostora.
Šumske sastojine različitih vrsta drveća, koje su dominantne prema svojim morfološkim
karakteristikama, izuzimaju se iz redovnog gospodarenja šumama i označavaju kao sjemenske
sastojine. Sjemenske sastojine imaju važnu ulogu u regeneraciji, jačanju biodiverziteta i očuvanju
autohtonih vrsta, te se njima gospodari na poseban način, kako bi što duže obavljale datu funkciju.
Sjemenske sastojine su izuzetno ranjive na vanjske (antropogene) uticaje, pa se njima upravlja na
osnovu posebnog pravilnika o uređenju sjemenskih objekata. U Kantonu postoji 10 –ak šumskih
cjelina, koje su okarakterisane kao sjemenske sastojine. Ova područja imaju najvišu ocjenu ranjivosti
prostora.
99
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
Spomenici prirode i zaštićeni krajolici u Kantonu su, prije svega, predstavljeni kroz NP Una, gdje
ekosistemi niskih degradiranih šuma, koje se nalaze na strmim obalama rijeke Une, predstavljaju
dragocjenu vegetaciju, koja se mora očuvati. Planskim dokumentima višeg reda (Prostorni plan FBiH,
čiji je Prijedlog u fazi usvajanja), te planskim dokumentima nižeg reda (općinski prostorni planovi),
kao i šumsko – gospodarskim osnovama, utvrđene su cjeline koje imaju zaštitnu ulogu ili trebaju biti
(jesu) područja koja uživaju određen vid zaštite. Ove cjeline, pored planina Plješevice i Grmeča, koje
će svojim većim dijelom biti proglašeni posebnim zaštićenim područjima i u kojima šume i šumske
sastojine imaju višestruk značaj, su dijelovi šumskih ekosistema uz riječne tokove, izvorišta, vodopade
itd., što je dato u iznad prikazanoj preglednoj tabeli.
2.2.
Ranjivost prirodnih resursa kao dijela okoliša
Ranjivost prirodnih resursa se posmatra sa aspekta njihovih osnovnih karakteristika: količina,
kvaliteta i mogućnosti eksploatacije. Prirodni redursi koji su razmatrani su voda, mineralne sirovine,
poljoprivredno zemljište i šume, tj., tretirana je njihova upotrebna vrijednost i mogućnosti korištenja
za potrebe društva.
2.2.1. Voda
Unutar Studije ranjivosti razmatraju se sva izvorišta, kako ona koja se trenutno eksploatišu, tako i ona
za koji postoji opravdan i realan interes za korištenje u budućnosti.
Prema Pravilniku o uslovima određivanja zona sanitarne zaštite 60, određene su vrste izvorišta vode za
piće, i to:




izvorišta podzemnih voda u izdanima intergranularne poroznosti (1),
izvorišta mineralnih, termalnih i termo-mineralnih voda (2),
izvorišta podzemnih voda u kraškim izdanima (3),
izvorišta sa zahvatom površinskih voda (4).
Naime, izvorište se može ugroziti sa aspekta količine i kvaliteta vode, pa se stoga provode mjere
zaštite, tj., utvrđuju se zone zaštite izvorišta, u kojima se moraju provoditi važeći propisi i pravila.
Grubo posmatrajući, zona zaštite izvorišta se izračunava prema utvrđenoj formuli:
d = 24,06√Q
gdje je d – prečnik zaštite, a Q – minimalna izdašnost izvora.
Uslovi utvrđivanja zona zaštite i pravila koja vrijede unutar tih zona, određena su Pravilnikom o
uslovima određivanja zona sanitarne zaštite, od člana 5., do člana 43.
Izvorišta termalnih, mineralnih i termomineralnih voda koja se trenutno koriste, i koja se namjeravaju
koristiti za vodosnabdijevanje, flaširanje i sl., najstrožu zonu zaštite imaju u poluprečniku 50 m od
60
Službene novine FBiH, br.51, od 17.02.2002.godine
100
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
zahvata. Zaštita ovih izvorišta definirana je Zakonom o vodama FBiH i istim Pravilnikom kao i izvorišta
za vodosnabdijevanje.61
Na području Unsko – sanskog kantona, koje je izuzetno bogato vodom, nalazi se veliki broj izvorišta,
različitih po svojoj pojavnosti, izdašnosti i značaju koji imaju u hidrološkom i pogledu
vodosnabdjevanja, što je i predstavljeno u poglavlju Vode (1.10.).
Za određen broj izvorišta, definisane su i zone sanitarne zaštite.
Studija ranjivosti FBiH je prilikom ocjene ranjivosti podzemnih voda primjenjivala tzv. COP metodu,
koja je standardna metoda kartiranja ranjivosti podzemnih voda u karstnim vodonoscima, što je
primijenjeno i za vodna tijela karstno – pukotinske poroznosti na području Unsko – sanskog kantona.
2.2.2. Mineralne sirovine
Kao što je do sada poznato, na području Unsko – sanskog kantona, registrovano je, a prema
dostupnoj literaturi, trinaest različitih mineralnih sirovina, čija eksploatacija i stepen istraženosti
varira.
Nemetali su zastupljeni kroz: dolomit, krečnjak, arhitektonsko – građevinski kamen, gips, barit,
kvarcni pijesak, gline i tuf. Metalične sirovine se javljaju u vidu mangana i boksita, energetske kroz
mrke ugljeve, a prisutna je i pojava termalnih i termomineralnih voda. Postojeća matrica koja je
načinjena za potrebe Studije ranjivosti prostora FBiH je upotpunjena podlogama koje su sastavni dio
analitičko – dokumentacione osnove Prostorne osnove Prostornog plana FBiH, čiji je sastavni dio i
ovaj dokument, pa je ranjivost definisana i u odnosu na ove podatke.
2.2.3. Poljoprivredno zemljište
U skladu sa važećim zakonskim propisima, definisana je namjena zemljišta u planovima prostornog
uređenja, a koja se utvrđuje na osnovu karte upotrebne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta, i to:



zemljišta od I do IV bonitetne kategorije, utvrđuju se isključivo kao poljoprivredno
zemljište;
zemljište V i VI bonitetne kategorije utvrđuje se kao poljoprivredno, i izuzetno kao
zemljište za ostale namjene;
zemljište VII i VIII bonitetne kategorije utvrđuje se kao zemljište koje će se prema
potrebama koristiti i za druge namjene.
Ovu podjelu nazivamo još i agrozonama.
Zemljišta se razvrstavaju u 8 bonitetnih kategorija gdje je prva (I) kategorija predstavlja najbolje
zemljište, a osma (VIII) najlošije.
Za potrebe kategorizacije među važnija svojstva ubrajaju se:

61
Tip tla i njegova svojstva:
 Morfološka (dubina, zbijenost, skeletnost, plastičnost, i dr),
Studija ranjivosti FBiH, str. 357
101
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA


Fizička (tekstura, struktura, propusnost i dr),
Hemijska (pH, humoznost, sadržaj CaCO3 i dr).


Opća svojstva terena:
Izraženost reljefa, ekspozicija, inklinacija, položaj parcele, stjenovitost i dr.,
Hidrološke prilike (plavljenje, odvodnja, navodnjavanje i dr).

Kategorija I: Tla u kategoriji I imaju vrlo male nedostatke koji ograničavaju njihovu upotrebu.
Prikladna su za uzgoj širokog dijapazona biljaka, imaju gotovo ravnu površinu (0-2o), a erozija vodom i
vjetrom je vrlo mala ili je nema. Ova tla su duboka, općenito dobro drenirana i lako se obrađuju.
Dobro drže vodu i lako se opskrbljuju sa biljnim hranivima. Tla kategorije I ne podliježu poplavama.
Ona su produktivna i prikladna za intenzivan uzgoj poljoprivrednih kultura sa upotrebom svih
poljoprivrednih mašina. Lokalna klima je povoljna za uspijevanje većine kulturnih biljaka. U
irigacionom području tla mogu biti stavljena u kategoriju I ako je ograničenje aridne klime
promijenjeno relativno stalnim irigacionim radovima. Tako navodnjavana tla (ili tla potencijalno
upotrebljiva po uslovima irigacije) su gotovo ravna, imaju duboku zonu zakorijenjavanja, imaju
povoljnu propusnost, te povoljan kapacitet za vodu te lako se održavaju u rahlom stanju. Neka od
ovih tala mogu zahtijevati manje agrotehničke zahvate: ravnanje prema željenom stepenu nagiba,
ispiranje slabo nagomilanih rastvorljivih soli, ili spuštanje nivoa sezonske donje vode. Mala
ograničenja nakon primijenjenih mjera ne vraćaju se brzo u prvobitno stanje, a ukoliko se vraćaju
zbog stalnih prirodnih ograničenja ne uključuju se u prvu kategoriju zemljišta. Tla koja su vlažna i
imaju slabu propusnost podloge nisu uvrštena u kategoriju I. Neka tla iz kategorije I mogu biti
drenirana u cilju poboljšanja za povećanu produkciju i lakšu obradu. Tla u kategoriji I koja se
upotrebljavaju za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju zahtijevaju običnu obradu za održavanje
produktivnosti i plodnosti tla. Takvi postupci mogu uključiti upotrebu jedne ili više od sljedećih mjera:
đubrenje mineralnim đubrivima, zeleno đubrenje zaoravanjem biljnih ostataka, stajsko đubrivo i
plodored adaptiranih usjeva. Tla iz kategorije I trebala bi da budu sva pod oraničnim kulturama.
Kategorija II: Tla u kategoriji II imaju ograničenja koja malo reduciraju izbor usjeva i zahtijevaju
osrednje mjere za njihovu zaštitu. Ova tla zahtijevaju brižljivu obradu, uključujući konzervaciju i
sprječavanje pogoršanja, stanja zemljišta odnosno poboljšanje odnosa zraka i vode u tlu. Ograničenja
su mala i u praksi se lako otklanjaju. Ograničenja koja zemljišta svrstavaju u kategoriju II su: 1/ slab
nagib (do 5o), a/ malu podložnost eroziji vjetra ili vode ili nepovoljan učinak od erozije, 3/ manje od
idealne dubine tla, 4/donekle nepovoljnu strukturu i obradivost, 5/slabu do osrednju zaslanjenost
solima koje se lako ispiraju, 6/ vrlo rijetke poplave, 7/vlaženje donjom vodom koja se može popraviti
drenažom ili postoji stalno kao manji nedostatak, 8/manja klimatska ograničenja i 9/mogu sadržavati
manje od 10% skeleta. Zemljišta u ovoj kategoriji imaju smanjen dijapazon u izboru usjeva nego
zemljišta u kategoriji I. Ona mogu zahtijevati i specijalne mjere konzervacije, specijalne ,,croping“
sisteme i ,,tillage“ metode na kultiviranje usjeva. Na primjer: duboka tla ove kategorije sa slabim
nagibom koja su pod osrednjom erozijom kada se kultiviraju mogu se popraviti sljedećim
kombinacijama: obrada pojasevima konturnom obradom, plodored koji uključuje trave i leguminoze,
zelenu gnojidbu, malčovanje, gnojidba mineralnim i stočnim đubrivima i kalcizaciju. Stvarne
kombinacije variraju od mjesta što zavisi od svojstava lokalne klime i načina obrade tla.
102
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
Kategorija III: Zemljišta u kategoriji III imaju jače nedostatke koji ograničavaju upotrebu tla ili
zahtijevaju potrebne mjere zaštite, ili i jedno i drugo. Zemljišta kategorije III imaju veće nedostatke
nego zemljišta u kategoriji II. Kada se upotrebljavaju za kultiviranje usjeva mjere zaštite su teže za
primjenu i održavanje. Zemljišta mogu biti iskorištena za gajenje povrtlarskih i ratarskih usjeva kao i
za druge kulture (voćnjaci, vinogradi). Faktori koji svrstavaju neka tla u ovu kategoriju su: 1/ osrednja
dubina tla, 2/ osrednji stepen nagiba (do 8o), 3/osrednja erozija vodom ili vjetrom, 4/rijetko plavljenje
koje djelomično ugrožava neke od usjeva, 5/ slaba propusnost zdravice, 6/ osrednja dubina tla do
matične stijene ili blizina zbijenog sloja tla koji ograničava prodiranje korijena u dubinu i maksimalni
vodni kapacitet, 7/ nizak kapacitet za vodu, 8/ osrednja prirodna plodnost koju nije lako popraviti, 9/
osrednja zaslanjenost tla, 10/ osrednji klimatski nedostaci (visoka nadmorska visina, te loš raspored
oborina) i sl. Ona zahtijevaju sistem obrade tla koji održava ili poboljšava strukturu tla. U nekim
navodnjavanim područjima dio zemljišta kategorije ima ograničenja upotrebe zbog visoke razine
donje vode, slabe propusnosti i izrazitije zaslanjivanje.
Kategorija IV: Zemljišta kategorije IV imaju izražene nedostatke koji ograničavaju izbor kultura.
Zahtijevaju vrlo brižljivo gospodarenje ili ijedno i drugo. Ograničenja u upotrebi zemljišta kategorije IV
su veća od onih u kategoriji III. Kada se ova zemljišta obrađuju potrebno je brižljivije gospodarenje, a
praktična konzervacija je teža i za primjenu i za održavanje. Zemljišta kategorije IV upotrebljavaju se
najčešće za ratarske i voćarske usjeve a najčešće alterniraju oranice i livade. Zemljište kategorije IV
prikladna su najčešće samo za dva ili tri standardna usjeva, a dobivena žetva je niža u odnosu jednog
dugog vremenskog perioda. Kultiviranje usjeva je ograničeno djelovanjem 2 ili više standardnih
nedostataka kao što su: 1/stepen nagiba (do 12 o), 2/dubina tla, 3/izrazita osjetljivost na eroziju
vodom ili vjetrom 5/nizak kapacitet tla za vlagu, 6/češće plavljenje ravnih površina koje prati
propadanje usjeva, 7/prekomjerna vlažnost ravnih površina od visoke donje vode, 8/zaslanjenost ili
akumulacija natrija, 9/umjereno nepovoljna klima.
Neka slabo drenirana tla, gotovo ravna, smještena u kategoriji IV nisu podložna eroziji, ali su slabo
prikladna za među-obradu usjeva zbog vremena koje zahtijeva da se tlo osuši u proljeće. Neka
zemljišta sasvim su prikladna za jednu ili više specijalnih kultura, kao što je voće, ukrasno drveće i
grmlje, ali ova prikladnost sama po sebi nije dovoljna da neko zemljište bude svrstano u kategoriju IV.
U subhumidnim i semiaridnim predjelima zemljišta kategorije IV mogu davati dobre prinose sa
prilagođenim usjevima kod natprosječnih oborina; niže prinose kod prosječnih oborina i slabe
prinose kod oborina manjih od prosjeka. Ova zemljišta zahtijevaju poseban tretman i obradu za
očuvanje od isušivanja, konzervaciju vlage i čuvanje produktivnosti tla. Neki usjevi moraju biti posijani
i vanredno obrađeni da bi se sačuvala vlaga u vremenu sa niskim oborinama. Zemljišta kategorije IV
podijeljena su u dvije podkategorije:
IVa(ravna u dolinama vodotoka kojima su potrebne hidromelioracije) i
IVb(zemljišta kojima ne trebaju hidromelioracije, ali imaju nedostatke veće od kategorije III, a manje
od kategorije V).
Kategorija V: Zemljišta kategorije V mogu imati nedostatke koje čine ovo zemljište neprikladnim za
obradu tako da se mogu koristiti samo izuzetno kao oranična tla, a pretežno se koriste za livade,
103
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
pašnjaci i šume. Zemljišta kategorije V imaju nedostatke koji ograničavaju biljne vrste u porastu i
sprečavaju normalnu obradu kod kultiviranja usjeva.
Ona mogu biti gotovo ravna, ali stjenovita i sa vrtačama. Mogu biti sa jakim klimatskim ograničenjima
ili kombinacijama više nedostataka. Zemljišta kategorije V mogu imati sljedeća ograničenja: 1/veći
nagib od kategorije IV (od 20o), 2/tla sa periodom vegetacije koji sprečava normalnu produkciju i
kultiviranje usjeva, 3/ravna ili gotovo ravna stjenovita tla sa kraškim fenomenima, 4/podvodna
područja gdje odvodnja nije moguća, ali su tla prikladna za trave i drveće. Zbog ovih nedostataka
kultiviranje oraničnih usjeva nije moguće, ali se ova tla mogu iskoristiti kao pašnjaci i livade. Na
povoljnim ekspozicijama i povoljnim nadmorskim visinama mogu se koristiti i za voćnjake.
Kategorija VI: Zemljišta kategorije VI imaju izrazite nedostatke koji ih čine neprikladnim za
kultiviranje, ali je njihova upotreba široka za pašnjake i šume. Imaju stalne nedostatke, koji se ne
mogu ispraviti kao što su: 1/stepen nagiba (do 30o), 2/vrlo mala dubina tla (do 25 cm), 3/vrlo izražena
erozija, 4/kamenitost ili stjenovitost (do 60o), 5/plitka zona zakorjenjivanja, 6/nizak kapacitet tla za
vodu i uopće nepovoljna klima. Zbog jednog ili više ovih nedostataka ova zemljišta upotrebljavaju se
za pašnjake ili šume.
Kategorija VII: Zemljišta kategorije VII imaju vrlo izrazite nedostatke pa su neprikladne za kultiviranje,
a ograničavaju njihovu upotrebu za planske pašnjake i šume. Ograničenja ovih zemljišta su izraženija
od onih u kategoriji VI, to su: 1/vrlo veliki nagib (od 30-40o), 2/jaka erozija vjetrom i vodom,
3/vrlomala dubina tla, 4/stjenovitost površine (do 80%), 5/skeletnost tla (više od 80%), 6/neprikladna
klima ili drugi nedostaci. Mogu se upotrijebiti za slabe pašnjake, za osrednje šume ili neke
kombinacije po posebnim gazdovanjem. Po mogućnosti zemljišta ove kategorije trebalo bi pošumiti,
ne samo radi njihove zaštite nego i sprečavanja djelovanja erozije na susjednim područjima.
Kategorija VIII: Zemljišta ove kategorije imaju takve reljefne oblike gdje se ne može očekivati njihova
promjena u poboljšano stanje, ali se mogu koristiti za izgradnju građevinskih objekata, infrastrukture,
vodovodnih rezervoara i dr. U ovu kategoriju svrstana su i sva zemljišta pod građevinskim objektima,
asfaltom, vodenim akumulacijama, kao i područja koja su bez vegetacije. To su područja gdje matična
stijena izbija na površinu, zatim suha riječna korita, rudni iskopi i šljunkovite obale rijeka. Ova
zemljišta trajno su isključena iz poljoprivredne i šumske proizvodnje.
Na osnovu dostupnih podataka, podloge koje definišu poljoprivredno zemljište i njegovu upotrebnu
vrijednost su nastale na osnovu podataka koje daje PP FBiH i Studija ranjivosti prostora F BiH, uz
korekcije izvršene u odnosu na stvarno stanje na terenu i ažurirane i potvrđene podatke o namjenu
zemljišta (šume, vode).
Kriteriji za pojedina svojstva na bazi kojih se izdvajaju kategorije bonitetne vrijednosti zemljišta
prikazani su u slijedećoj tabeli:
104
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
Propusnost
Plavljenje
Nagib (%)
Skeletnost %)
Kamenitost
%)
Nikad
Rijetko
0-2
3-5
5
5-10
0
5
240
200240
Slaba
Povrem
eno
6-8
10-25
15
160200
Često
(IVa)
Redovn
o
-
10-12
25-50
30
17-20
50-75
50
<25
Vrlo
slaba
Nepropu
sno
-
25-30
75-80
60
140160
100140
60-100
<15
-
-
-
-
30-40
>80
80
<60
Bez tla i
urbane
površine
-
-
-
-
>40
-
>80
-
> 120
90-120
III
60-90
IVa IV
IVb
V
40-60
2*
VII
VIII
0*
<40
* oznake uticaja: 0(nema uticaja, tj., uticaj je zanemariv); 1(uticaj je značajan); 2(uticaj je velik);
3(uticaj je veoma velik); 4(uticaj je nedopustiv)
Uticaj poljoprivrede na okoliš je potenciran i samim korištenjem tog prirodnog resursa, što u sprezi sa
tehnologijama obrade i sadnje, može dovesti do veoma velikih fizičkih i fizioloških promjena resursa.
2.2.4. Šume
Šume kao prirodni resurs su na osnovu CORINE LAND COVER karte grupisane u kategorije kao što je
prikazano u slijedećoj tabeli62:
TABELA 54 – ŠUME I ŠUMSKA ZEMLJIŠTA PREMA CORINE LAND COVER –U
Br.
Kategorije šuma i šumskih zemljišta
CORINE
I
Visoke šume četinara i mješovite šume četinara i lišćara u
kojim preovlađuju bukva, jela i smrča
Četinarske šume
Mješovit šume
II
Visoke i izdanačke šume lišćara u kojim preovlađuju bukva i
hrast kitnjak
III
Sukcesija vegetacije
Lišarske šume
Područja koja su bila poljoprivredna
Niska vegetacija
Termofilna grmolika vegetacija
Grmolika ili vegetacija prizemne flore
Požarišta
62
Studija ranjivosti FBiH, str. 361
105
Broj dana
vegetac.perio
da
Struktura
Dobra
Srednja
Pjeskuša
glinuša
Teška
glinuša
-
zrnasta
Sitno
i
krupno
zrnasta
Orašasta
mrvičasta
krupno
poliedrična
Poliedrična
prizmatična
Prizmatična
stubasta
-
4*
VI
III
Tekstura
II
Ilovača
Prelazne
klase
ilovače
Ilovaste
prelazne
klase
Dubina tla
(m)
I
II
Ranjivost
I
Bonitet
Agrozona
TABELA 53 – BONITETNE VRIJEDNOSTI ZEMLJIŠTA
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
IV
Goleti sposobne za pošumljavanje
Travnjaci sa malom priduktivnošću
V
Goleti nesposobne za pošumljavanje
VI
Zaštićene šume i šume zaštitnog karaktera
Područje sa rijetkom vegetacijom
Stijene
Niska
vegetacija
sa
jakom
pokrovnošću
2.3.
Ranjivost čovjekove okoline
Ranjivost čovjekove okoline ovisi i pod uticajem je antropogenih faktora, kako direktnih, tako i
indirektnih, koji konstantno i, najčešće, nepovratno mijenjaju habitat i prirodne vrijednosti prostora.
Posmatra se sa aspekta kvaliteta zraka, vode, vidljivih kvaliteta prostora (a što podrazumijeva
kulturno – historijske spomenike, područja kulturne baštine, raznovrsnost reljefnih promjena,
naseljenost), te buke i prisutnosti ekološki značajnih područja. 63
Pri ocjeni ranjivosti zraka kao segmenta čovjekove okoline uzima se u obzir trenutno stanje kvaliteta
zraka i reljef, što je obrazloženo u prethodnim poglavljima. Nedostatak mjernih stanica kvaliteta
zraka, uslovio je oslanjanje na podatke kojima raspolažu planovi višeg reda.
Kvalitet voda razmatran je samo za površinske vode I kategorije (koje su od značaja za Federaciju
BiH), ali i za ostale vodotoke, koji su detektovani kroz Snimak postojećeg stanja u prostoru Unsko –
sanskog kantona, koji je sastavni dio Prostorne osnove Prostornog plana Unsko – sanskog kantona.
Usporediv je njihov trenutni status sa onim propisanim Uredbom o kategorizaciji vodotoka („Službeni
list SR BiH, broj 42/67), rizikom dostizanja „dobrog statusa“ i stanju u odnosu na cijeli sliv kojem
vodotok (posmatrana dionica) pripada. Na osnovu toga je ocjenjena ranjivost površinskih voda. Za
dionice vodotoka gdje ne postoje stanice za mjerenje kvaliteta, dodijeljena je ocjena „pod rizikom“,
što drugim riječima znači da bi se trebao uspostaviti redovan monitoring kvaliteta. Na taj način je
dionica vodotoka „dobila i ocjenu većeg stupnja ranjivosti, što osigurava sa aspekta mogućih budućih
uticaja i veću pažnju pri planiranju zahvata u prostor. Vodotocima visokog kvaliteta je dodijeljen visok
stepen ranjivosti, jer se kao takvi moraju i očuvati.
Promjena vidljivih kvaliteta sa aspekta naseljenosti analizirana je uz pretpostavku da se uticaj
smanjuje sa udaljenošću od naselja. U Unsko – sanskom kantonu, očekivano, najveći uticaj imaju
kantonalni centar i općinski centri, u kojima se naseljava i najveći broj ljudi.
Kulturno-historijsko naslijeđe je sa aspekta čovjekove okoline ocijenjeno najvećom ocjenom
ranjivosti, za sve vrste mogućih zahvata u prostor. Za lokacije čija površina ne prelazi 10 ha, radijus
uticaja je 100 m, a za veće površine u skladu sa stvarnom veličinom objekta/objekata. Već su
spomenuta i opisana kulturno – historijska blaga Kantona, posebno istaknuta ona koja imaju
nacionalni značaj, te se njihovo očuvanje mora shvatiti kao najveći imperativ.
63
Studija ranjivosti FBiH, str. 361
106
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
Raznovrsnost reljefnih pojava analizirana je na osnovu nagiba terena, apsolutnih visinskih razlika
unutar prostornog obuhvata i „topografskog pozicionog indeksa“. Reljefne promjene su grupirane u
klase: visoka, srednja i mala. Visoka raznovrsnost reljefnih promjena je ranjivija.
Buka kao segment čovjekove okoline ocjenjena je uz pretpostavku: veća udaljenost od naselja, manji
uticaj buke na kvalitet života. Buka je razmatrana samo u odnosu na tačkaste/poligone uticaje,
odnosno sa aspekta urbanizacije i izgradnje industrijskih pogona.
Za aspekt etnologije, obzirom da je prostorni obuhvat teško definirati, jer se ovdje radi i o duhovnoj
kulturi, stvaralaštvu, radijus uticaja je procijenjen na 500 m, a dodijeljena ocjena ranjivosti 3. Za
područja gdje se javlja 5 ili više „etno tačaka“ prostorni obuhvat je isti, ali je ocjena ranjivosti najviša
(4).
2.4.
Ranjivost pejzaža sa aspekta njegove prepoznatljivosti
Pejsaž čine prirodne, ekološke, kulturne, estetske, privredne i druge vrijednosti prostora. Na njegovo
stvaranje i preobrazbu utiču brojni i raznovrsni faktori koji se generalno mogu svrstati u:
• prirodne faktore (geološki sastav i građa, reljef, klima, voda, tlo, biljni i životinjski
svijet, koji su u pravilu nerazdruživo povezani u složene ekosisteme,
• antropogene faktore (kulturno-historijske i društveno-ekonomske) koji su nastali
korištenjem prostora tokom historije i danas, i
• faktore percepcije (estetski i asocijativni) koji su vezani sa jedne strane uz vizuelni
doživljaj prostora, odnosno simboličke vrijednosti, kulturna i tradicionalna duhovna
obilježja
Rezultanta prirodnih i antropogenih obilježja i procesa koji su se kroz historiju odvijali ili se odvijaju u
prostoru, pejsaž održava nekadašnji i sadašnji odnos ljudi prema njihovom okruženju.
Da bi se pejsaž mogao vrednovati sa stanovišta ravnoteže između prirodno-ekoloških, kulturnohistorijskih i društveno-ekonomskih karakteristika neophodno ga je opisati i razvrstati kao bi se
odredile adekvatne namjene, odnosno zaštite pojedinih prostornih cjelina.
Ni u Evropi ne postoji specifičan, sveobuhvatan i međunarodno priznat instrumentarij, kao ni opće
priznata metoda proučavanja, identificiranje i vrjednovanja pejsaža.
U okviru ocjene ranjivosti pejsaža sa aspekta njegove prepoznatljivosti kao segmenta prostora
razmatrane su aspekti smanjenja pejsažne raznovrsnosti, njegove prepoznatljivosti i kvaliteta
pejsažne slike. Koncept modela sličan je u segmentima prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti,
konceptu modela ranjivosti čovjekove okoline.64
2.5.
Preporuke za daljnji razvoj
Ranjivost Unsko – sanskog kantona je najveća u domenu prirodnih resursa, posebice vode,
netaknutih prirodnih predjela, prašumskih rezervata, te geološkomorfoloških fenomena, koji se u
narednom periodu trebaju zaštiti i posebno tretirati.
64
Studija ranjivosti prostora F BiH, str. 364
107
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
Već su planovima višeg reda, ali i Prostornom osnovom Prostornog plana Unsko – sanskog kantona
prepoznate takve cjeline, te predložene za zaštitu.
Ono što je teže štititi, a na što se vrše stalni pritisci od strane antropogenih, stvorenih struktura i
popratnih pojava, jeste poljoprivredno zemljište, šumsko zemljište namijenjeno redovnom
gospodarenju, vodotoci i izvorišta u naseljenim mjestima, tj., svi oni prirodni resursi čija upotrebna
vrijednost prevazilazi estetske, te se ne može štititi na način na koji se prirodni fenomeni štite.
Ova područja imaju i nižu ocjenu ranjivosti, ali to ni u kom slučaju ne smije biti prepreka za
uspostavljanje sistema korištenja, koji neće dodatno narušavati prirodne uslove i kvalitet resursa. U
tome najveću ulogu ima donošenje i provođenje zakonske regulative, koja se tiče određenog resursa,
dosljedno provođenje planskih dokumenata, koji su prošli kroz procese ocjene javnog mnijenja i
usvojeni su i izrađeni u skladu sa pravilima struke.
Zahvati, objekti, građevine, koje se u planskom periodu budu smještale u prostoru Unsko – sanskog
kantona, trebaju biti pažljivo locirane, kako se područja sa najvišom ocjenom ranjivosti ne bi narušila.
Planirani prostorni zahvati, infrastrukturni sistemi, koji se planiraju ovim dokumentom (Prostorni plan
Unsko – sanskog kantona), moraju biti provjereni u odnosu na nalaze Studije ranjivosti, što će biti
ulazni podatak za njihovo lociranje. Uticaj na okoliš koji ovi sistemi mogu imati, provjerit će se kroz
Procjene uticaja na okoliš.
3. Modeli ranjivosti
Ocjena ranjivosti prostora, koja je do sada predstavljena unutar cjelina – okoliša, prirodnih resursa,
čovjekove okoline i pejzaža, uvelike ovisi i o djelatnostima koje se javljaju unutar koridora, tj., o
infrastrukturnim sistemima koji se planiraju ili su već ugrađeni u prostor.
Model ranjivosti je baziran na principu združivanja djelatnosti (aktivnosti) koje u svojoj pojavnosti
imaju slične uticaje:
1. grupa: djelatnosti, koje se obavljaju u koridorima
• saobraćajna infrastruktura (ceste, željeznice, aerodromi),
• energetska infrastruktura (dalekovodi, naftovodi, plinovodi).
2. grupa: djelatnosti, koje se pojavljuju tačkasto i površinski:
• stanovanje i industrija,
• turizam i rekreacija (rekreacija bez objekata, rekreacija sa objektima),
• odlaganje materijala (deponije, spalionice),
• dobivanje mineralnih sirovina (geotermalne i mineralne vode, podzemni i
površinski kopovi),
• infrastrukturni objekti (hidroelektrane i akumulacije, termoelektrane i toplane,
108
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
pristaništa, aerodromi, radari, saobraćajni terminali).
3. grupa: primarne djelatnosti
• poljoprivreda (intenzivna, tradicionalna),
• šumarstvo,
• vodoprivreda (akumulacije, korištenje izvora, uređenje vodotoka).
3.1.
Modeli ranjivosti na koridoralne uticaje
Svaki od navedenih modela ranjivosti, opet se posmatra prema utvrđenoj shemi: ranjivost prirode
kao dijela okoliša, ranjivost prirodnih resursa kao dijela okoliša, ranjivost čovjekove okoline, te
ranjivost pejzaža sa aspekta njegove prepoznatljivosti.
Naime, koridoralni sistemi, saobraćajna i energetska infrastruktura, imaju snažne uticaje na okoliš, a
prema Studiji ranjivosti FBiH, ocijenjeno je da „obavljanje određenih zahvata na različitim cestama
dovodi do istih vrsta promjena: u vrijeme izgradnje značajne promjene geosfere, hidrosfere, biotopa i
karakteristika krajolika, te značajne promjene u vlasništvu i upotrebi prostora; za vrijeme
eksploatacije potencijalno velike promjene (zagađenja) u hidrosferi, lokalno i šire značajne uticaje na
atmosferu, te promjene kvaliteta prirodnih izvora (izvori vode, prostor)“.
109
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
nema uticaja, tj zanemariv je
uticaj je značajan
uticaj je velik
uticaj je veoma velik
uticaj je nedopustiv
110
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
ILUSTRACIJA 1 – MODEL RANJIVOSTI PROSTORA NA KORIDORALNE UTICAJE
3.1.1. Model ranjivosti prirode na koridoralne uticaje
Ranjivost prirode kao dijela okoliša ovisi o kvaliteti prirodnih elemenata, koji se mogu trajno
degradirati, pa što je prirodni korpus rjeđi, tipičniji i posebniji, to su i uticaji na njega izraženiji.
Najranjivija su ona područja koja obiluju diverzitetom vrsta, čije prirodno stanište biva promijenjeno.
Stepen ranjivosti raste takođe i u područjima koja su reljefno i geomorfološki jedinstvena, zbog
njihove unikatnosti, ali i zbog opasnosti od nastanka žarišta erozije, kao i drugih popratnih negativnih
efekata devastacije prirodnog poretka.
Osim reljefa i staništa, ranjive su i podzemne i površinske vode, jer uslijed infrastrukturnih zahvata,
može doći do zagađenja i promjene površinskog toka. Posebno su ugrožena područja u kojima je
naseljenosti i prisutnost čovjeka minimalna.
Prirodno očuvanje je određeno prvenstveno kroz odsutnost ljudskog djelovanja, te podatke o
aktivnosti čovjeka, iz nadmorske visine i nagiba. Veće prirodno očuvanje iskazuju i područja, koja su
pokrivena šumom i više prirodno očuvani vodotoci.
Model ranjivosti se formira na osnovu podataka:
TABELA 55 - IZBOR ODGOVARAJUĆIH BAZA PODATAKA ZA SASTAVLJANJE MODELA RANJIVOSTI PRIRODE KAO DIJELA OKOLIŠA USLIJED
DJELATNOSTI KOJE SE POJAVLJUJU U OBLIKU KORIDORA
Očekivani uticaji
Zagađenje zraka
Ugroženi sastojci iz matrice
Atmosfera
Hemijske i fizikalne osobine
Zagađenje tla
Izazivanje erozije
Promjena reljefa
Zagađenje voda
Tlo
Reljef
Geomorfologija
Vode
Prekidanje koridora
Uništenje biotopa
Biosfera
Kopnene životinje i rastinje
Vodene životinje i rastinje
Biotopi
–
kompleksne
karakteristike
Izbor odgovarajućih baza podataka
Srednja godišnja vrijednost koncentracije SO2
Reljef
Prirodna očuvanost (nadmorska visina, nagibi)
Pedološka karta
CORINA LAND
Prirodna očuvanost (kvalitet voda, izmjene
prirodnog režima voda)
Prirodne vrijednosti
Prirodna očuvanost
Prirodne vrijednosti (državnog, lokalnog
značaja; očekivane prirodne vrijednosti)
Ekološki značajna područja
Šume
TABELA 56 - VRIJEDNOSTI POKAZATELJA ZA MODEL RANJIVOSTI PRIRODE KAO DIJELA OKOLIŠA NA KORIDORALNE UTICAJE
Pokazatelj
Atmosfera
Godišnja emisija kiselih gasova
po jediničnoj površini
Reljef
Tlo
111
Kategorije
Ocjena
ranjivosti
0 – 1 (t/povr)
1 – 10
10 – 100
>100
Kotlina
Nema kotline
3
2
1
0
1
0
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
Najveća prirodna očuvanost
Srednja prirodna očuvanost
Manja i najmanja prirodna očuvanost
2
1
0
Zaštićena područja nulte kategorije
Zaštićena područja nacionalne kategorije
Zaštićena područja općinskog nivoa regionalne kategorije
Zaštićena područja općinskog nivoa lokalne kategorije
4
3
2
1
Nukleus
Buffer zona
Tranzicijska zona
4
3
2
Potpuno očuvani vodotoci
Djelomično očuvani vodotoci, sa minimalnim zahvatima
Regulirani, potpuno preoblikovani vodotoci
Visok trenutni status s aspekta kvaliteta
Ostali vodotoci s aspekta kvaliteta
3
2
0
4
2
Prašumski rezervati
Sastojine munike
Spomenici prirode i zaštićena područja
Sastojine bora krivulja
Sjemenske sastojine
Zaštitne šume
4
4
4
4
4
3
Stabilno
Nestabilno
Uslovno stabilno
0
3
1
Erozijska područja najvišeg intenziteta
Erozijska područja srednjeg intenziteta
Erozijska žarišta
3
2
2
Prirodne vrijednosti
Prirodne vrijednosti IUCN
Prirodna očuvanost vodotoka
Šume
Geologija
Erozijska područja
112
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
nema uticaja, tj zanemariv je
uticaj je značajan
uticaj je velik
uticaj je veoma velik
uticaj je nedopustiv
ILUSTRACIJA 2 – MODEL RANJIVOSTI PRIRODE NA KORIDORALNE UTICAJE
113
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
3.1.2. Model ranjivosti prirodnih resursa na koridoralne uticaje
Izgradnjom infrastrukturnih koridora, prirodni resursi, tj., poljoprivredno zemljište, šume i izvorišta
pitke vode, mogu biti nepovratno uništeni ili suštinski izmijenjeni u svojoj kvaliteti.
Sa povećanjem kvaliteta prirodnog resursa, raste i njegova ranjivost na uticaje koje „odašilju“
koridori, pa će tlo početi, u tim slučajevima, gubiti svoja kvalitativna svojstva, šume proizvodnu moć,
izvorišta izdašnost i kvalitet. Najmanje su u ovakvim slučajevima pogođeni resursi mineralnih
sirovina, kod kojih uz odgovarajuće mjere i rješenja, može doći i do poboljšanja uslova eksploatacije i
emisije na okoliš.
Izgradnja koridora infrastrukturnih sistema ne predstavlja prijetnju samo u svom nastajanju; koridori
vrše naknadno opterećenje na svoje okruženje, kroz eksploataciju i emisiju.
„Modeli su izgrađeni na pretpostavci, da će dovođenje infrastrukturnih koridora uticati na potencijale
za korištenje prostora. Okolišni sastojci su u modelima ranjivosti prirodnih resursa tretirani s aspekta
sigurnosti ograničenih i neobnovljivosti resursa, koje treba čuvati za buduće generacije. U tom okviru
su značajni fizički elementi okoliša, koji grade određeni neobnovljivi resurs.
U tom smislu, valorizacija je vršena:




potencijal za poljoprivredu je određen vrijednosnom ocjenom poljoprivrednog zemljišta,
potencijal za šumarstvo s funkcijama šuma,
potencijal za snabdijevanje pitkom vodom (izvorišta),
potencijal za eksploataciju mineralnih sirovina s lokacijama nalazišta.
Kao ranjivija su ocijenjena područja, koja iskazuju veću primjerenost za iskorištavanje određenog
resursa ili njegovu veću ranjivost.
Ranjivost podzemnih vodnih tijela ocijenjena je korištenjem COP metode.“65
Baze podataka su formirane na osnovu materijala koji je prikupljen za potrebe izrade Studije
ranjivosti F BiH, Prostornog plana F BiH, Prostorne osnove Prostornog plana Unsko – sanskog
kantona.
TABELA 57 - IZBOR ODGOVARAJUĆIH BAZA PODATAKA ZA SASTAVLJANJE MODELA RANJIVOSTI PRIRODNIH RESURSA KAO DIJELA
OKOLIŠA
Uticaji na okoliš
Ugroženi
kompleksne
okoliša
Smanjenje potencijala za
poljoprivredu
Poljoprivredno zemljište
Poljoprivredno zemljište I kategorije
Poljoprivredno zemljište II kategorije
Poljoprivredno zemljište II kategorije
Smanjenje potencijala za
šumarstvo
Privredno značajne šume
Visoke šume sa prirodnom obnovom
Šumske kulture
Izdanačke šume
65
Studija ranjivosti F BiH, str. 369
114
sastojci
ili
karakteristike
Izbor odgovarajućih baza podataka
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
Uticaji na okoliš
Smanjenje potencijala za
snabdijevanje pitkom
vodom
Ugroženi
kompleksne
okoliša
sastojci
ili
karakteristike
Izvorišta (u
potencijalna)
upotrebi
i
Izbor odgovarajućih baza podataka
Goleti ispod gornje granice privredne šume
Neproduktivne površine u šumarskom
pogledu
Uzurpirano šumsko zemljište
Zaštitne zone izvorišta
Izdašnost.
Termalne, mineralne i termomineralne vode
Vodotoci
Smanjenje potencijala za
korištenje voda
Javno vodno dobro
Smanjenje potencijala za
korištenje voda
Podzemna vodna tijela
Smanjenje potencijala za
dobivanje mineralnih
sirovina
Potencijal
za
dobivanje
mineralnih sirovina
Nalazišta mineralnih sirovina
Zahvati na površinskim vodotocima
Vodni objekti, obalni pojas vodotoka
Hidrogeološka karta
Padavine
Vodna tijela podzemnih voda
Potencijalna nalazišta mineralnih sirovina
Mineralne sirovine
TABELA 58 - VRIJEDNOSTI POKAZATELJA ZA MODEL RANJIVOSTI NEOBNOVLJIVIH RESURSA ZA POLJOPRIVREDU
Pokazatelj
Poljoprivredno zemljište
Kategorije
I agrozona
II agrozona
III agrozona
Ocjena
4
2
0
TABELA 59 - VRIJEDNOSTI POKAZATELJA ZA MODEL RANJIVOSTI NEOBNOVLJIVIH RESURSA ZA ŠUMARSTVO
Pokazatelj
Šume
Kategorije
Visoke šume sa prirodnom obnovom
Šumske kulture
Izdanačke šume
Goleti ispod granice privredne šume
Neproduktivne šume u šumarskom pogledu
Uzurpirano šumsko zemljište
Ocjena
3
2
2
0
0
0
TABELA 60 - VRIJEDNOSTI POKAZATELJA ZA MODEL RANJIVOSTI IZVORA ZA SNABDIJEVANJE PITKOM VODOM
Pokazatelj
Izvorišta u upotrebi i
potencijalni izvori vode
Zahvati na površinskim
vodama
115
Kategorije
I i II zaštitna zona
III zaštitna zona
I i II zaštitna zona
III zaštitna zona
Ocjena
4
2
4
2
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
Mineralni,
termalni
termomineralni izvori
i
I zaštitna zona
4
TABELA 61 - VRIJEDNOSTI POKAZATELJA ZA MODEL RANJIVOSTI ZA VODNA DOBRA
Pokazatelj
Vodno dobro
Kategorije
Javno vodno dobro
Ocjena
3
TABELA 62 - VRIJEDNOSTI POKAZATELJA ZA MODEL RANJIVOSTI ZA PODZEMNA VODNA TIJELA
Pokazatelj
Podzemna vodna tijela
Kategorije
Veoma visoka
Ocjena
4
Visoka
3
Umjerena
2
Niska
1
Veoma niska
0
TABELA 63 - VRIJEDNOSTI POKAZATELJA ZA MODEL RANJIVOSTI NEOBNOVLJIVIH RESURSA MINERALNIH SIROVINA
Pokazatelj
Potencijal za iskorištenje
mineralnih sirovina
116
Kategorije
Eksploataciona i istražna polja
Ocjena
2
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
nema uticaja, tj zanemariv je
uticaj je značajan
uticaj je velik
uticaj je veoma velik
uticaj je nedopustiv
117
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
ILUSTRACIJA 3 – MODEL RANJIVOSTI PRIRODNIH RESURSA NA KORIDORALNE UTICAJE
3.1.3. Model ranjivosti čovjekove okoline na koridoralne uticaje
Kao i u dosadašnjim modelima, ranjivost okoline je vezana za kvalitet ulaznih parametara, tj., kvalitet
sastojaka okoliša. Uz to, ranjivost se veže i za prisustvo naseljenih i turističkih mjesta, sa čijom
blizinom ovaj model ima uzlaznu putanju, tj., ranjivost čovjekove okoline će rasti sa povećanjem
kvaliteta sastojaka okoliša i blizinom naseljenih područja.
Model procjenjuje ranjivost zraka, vode, izostanak buke i kulturne i prirodne kvalitete, a bazira se na
naporima da se očuva okoliš u najvećoj mogućoj mjeri, te da se negativan antropološki uticaj smanji
na razuman nivo.
Model je izgrađen na pretpostavci da bi prolazak i eksploatacija koridora dovela do trajne promjene
prostorne slike. Veliku ulogu igra i vizuelni uticaj, tj., objekti koji su prateći na koridorima, u prostoru
koji iskazuje morfološki diverzitet, dovest će do trajne promjene slike prostora, koja je zbog linijskog
aspekta koridoralnih sistema, tim više naglašena i opterećena. Smatra se da bi najveću ranjivost
iskazivala naseljena i turistička područja, a ranjivost bi opadala sa udaljenošću od tih tačaka u
prostoru.
TABELA 64 - IZBOR ODGOVARAJUĆIH BAZA PODATAKA ZA SASTAVLJANJE MODELA RANJIVOSTI ČOVJEKOVE OKOLINE USLIJED
KORIDORA
Uticaji na okoliš
Ugroženi sastojci ili
kompleksne karakteristike
okoliša
Zagađenje atmosfere
Atmosfera
Kotline
Naseljena područja
Zagađenje voda
Kulturni spomenici
Voda
Kvalitet vodotoka
Izbor odgovarajućih baza podataka
Kotline
Godišnja emisija kiselih gasova po jediničnoj
površini
Prekomjerno opterećeni vodotoci
Kulturna baština
Nacionalni spomenici
Lokalni spomenici
Raznovrsnost reljefnih pojava
Topografska karta
DTM model
Promjena vidljivih kvaliteta
Značajnija područja kulturne baštine sa aspekta etnologije
Baština (materijalna,duhovna)
Značajnija područja kulturne baštine
Stanje kvaliteta voda
Analize kvaliteta na mjernim profilima
Kvalitet površinskih voda
TABELA 65 - VRIJEDNOSTI POKAZATELJA ZA MODEL RANJIVOSTI ČOVJEKOVE OKOLINE USLIJED UTICAJA KORIDORA
Pokazatelj
Kotline
118
Kategorije
Ocjena
Kotlina
Nije kotlina
1
0
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
Pokazatelj
Kategorije
Godišnja emisija kiselih gasova po jediničnoj površini
0 – 0,1 t/površ
0,1 – 1
1 – 10
10 – 100
>100
Raznovrsnost reljefnih pojava
Visoka
Srednja
Niska
Kulturni spomenici
Nacionalni spomenik
Lokalni spomenik
Značajnija područja kulturne baštine sa aspekta etnologije
Značajnija područja kulturne baštine
Velika raznovrsnost materijalne i duhovne baštine
Zaštićena područja
Zaštićena područja
Zaštićena šumska područja
Prašumski rezervati, spomenici prirode, zaštićeni krajolici,
sastojine munike, sastojine bora krivulja, sjemenske sastojine
Kvalitet površinskih voda
Nema rizika
Pod rizikom
Upitno
119
Ocjena
0
1
2
3
4
3
2
1
4
3
3
4
4
4
3
3
3
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
nema uticaja, tj zanemariv je
uticaj je značajan
uticaj je velik
uticaj je veoma velik
uticaj je nedopustiv
120
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
ILUSTRACIJA 4 – MODEL RANJIVOSTI ČOVJEKOVE OKOLINE NA KORIDORALEN UTICAJE
3.1.4. Model ranjivosti pejzaža sa aspekta njegove prepoznatljivosti na
koridoralne uticaje
Kvalitet gradivnih komponenti prostorne cjeline, te visok stepen zaštite (prirodno i kulturno –
historijsko naslijeđe), imaju glavnu riječ u procjeni ranjivost pejzaža sa aspekta njegove
prepoznatljivosti. Ranjivost proporcionalno raste s porastom kvaliteta sastojaka okoliša –
raznovrsnost prostora, vizualni sklad, prisutstvo otvorenih vodotoka, jezera, šuma itd.
Zbirna slika ranjivosti ovog tipa, bazirana je na pretpostavci da bi koridoralni uticaji imali presudan i
ireverzibilan uticaj na karakter prostora, te da je očuvanje pejzažne slike jedan od postulata pravilnog
stvaranja artificijelnog svijeta oko nas.
Model je izgrađen na pretpostavci, da bi prolazak koridora doveo do trajne promjene prostorne slike.
Jako izražen je i vizualni uticaj, što vrijedi većinom za dobro vidljive objekte, kojima tehnički uslovi
izgradnje i smještaja u prostor zahtijevaju velike zahvate posebno na terenima koje karakteriše visoka
raznovrsnost pejsažnih pojava, odnosno linijski aspekt koridora je u višestrukom kontrastu sa
geomorfološkim karakteristikama prostora okoliša. 66
TABELA 66 - IZBOR ODGOVARAJUĆIH BAZA PODATAKA ZA SASTAVLJANJE MODELA RANJIVOSTI PEJZAŽA SA ASPEKTA
PREPOZNATLJIVOSTI NA KORIDORALNE UTICAJE
Uticaji na okoliš
Ugroženi sastojci ili
kompleksne karakteristike
okoliša
Promjena vidljivih kvaliteta
Pejzažna slika
Izbor odgovarajućih baza podataka
DTM
Ceste, naselja, vrhovi
Kulturno – historijski
spomenici
Kulturna baština
Nacionalni spomenici
Lokalni spomenici
Značajnija područja kulturne baštine sa aspekta etnologije
Baština (materijalna,duhovna)
Značajnija područja kulturne baštine
Područja prirodnog naslijeđa
Zaštićena područja
Prisutnost površinskih voda
Površinske vode
Prisutnost neizgrađenih površina
Šumska područja
Poljoprivredna zemljišta
Rijeke, jezera, potoci
CORINE, šumsko – gospodarske osnove
TABELA 67 - VRIJEDNOSTI POKAZATELJA ZA MODEL RANJIVOSTI PEJZAŽA SA ASPEKTA PREPOZNATLJIVOSTI
66
Studija ranjivosti FBiH, str. 376
121
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
Pokazatelj
Vidljivost područja sa magistralnih
cesta
Kulturno – historijski spomenici
Značajnija područja kulturne baštine
sa aspekta etnologije
Zaštićena područja
Rijeke sa pojasevima udaljenosti
Jezera sa pojasevima udaljenosti
Površinski pokrov
122
Kategorija
Veoma dobro vidljiva područja
Dobro vidljiva područja
Malo vidljiva područja
Veoma malo vidljiva područja
Područja koja nisu vidljiva
Nacionalni spomenik
Značajnija područja kulturne baštine
Velika raznovrsnost materijalne i duhovne baštine
Zaštićena područja
Rijeke, udaljenost do 100 m
Udaljenost 100 – 200 m
Udaljenost 200 – 400 m
Udaljenost preko 400 m
Jezera, udaljenost do 100 m
Udaljenost 100 – 200 m
Udaljenost 200 – 400 m
Udaljenost preko 400 m
Izgrađene površine
Šume
Poljoprivredno zemljište
Površine pod vodom
Ocjena
4
3
2
1
0
4
3
4
4
3
2
1
0
3
2
1
0
0
2
1
2
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
nema uticaja, tj zanemariv je
uticaj je značajan
uticaj je velik
uticaj je veoma velik
uticaj je nedopustiv
ILUSTRACIJA 5 – MODEL RANJIVOSTI PEJZAŽA NA KORIDORALNE UTICAJE
123
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
3.2.
Modeli ranjivosti koji se u prostoru javljaju u obliku tačaka/poligona
Ranjivost na tačkaste i poligone uticaje nastaje uslijed djelovanja različitih djelatnosti i fizičkih
struktura unutar njih, a to su:





naseljenost (boravište, industrija),
turizam i rekreacija,
odlaganje materijala,
eksploatacija mineralnih sirovina i izolovanih vrsta energetke infrastrukture,
drugi infrastrukturni objekti.
U procesu obrade, tretiramo dvije grupe zahvata: industrijska područja i naseljena područja.
Iako obje vrste zahvata utiču na čovjekovu okolinu i prirodu, razlike se pojavljuju zbog većeg
intenziteta negativnih uticaja, a uslijed industrijskih djelatnosti, ali i zbog činjenice da industrijska
djelatnost se manifestuje na više sastojaka okoliša.
Ovo se ogleda u tome što industrija iziskuje veće, nedostupne površine, značajnije potrebe za
tehnološkom vodom, često i intenzivne zahvate na problematici stabilizacije terena, zaštiti od
poplava, a i u tome što industrijska područja stvaraju neuporedivo veću emisiju zagađujućih materija.
Industrijske djelatnosti, koje se u ovom slučaju posmatraju jedinstveno, ugrožene su:






poljoprivredne površine, vodni izvori, šume, mineralni resursi,
turistički potencijali i druga naselja,
geosfera (uslijed emisije gasova i materija, te zemljanih radova i zahvata),
hidrosfera (uslijed promjena vodnog režima, kvaliteta, zagađenja, isušivanja, zaštite od
poplava, promjena u oticanju površinskih voda, zahvata na podzemnim vodnim tijelima,
zahvatanja tehnološke vode),
atmosfera (zbog emisije zagađujućih materija iz saobraćaja, ložišta, industrijskih dimnjaka),
biosfera (zbog promjene površinskog pokrova, izmjene mikroklime, povećanja buke,
remećenja hidrološkog režima, svjetlosnog režima i svjetlosnog zagađenja).
Prirodni resursi ugroženi prvenstveno zbog onemogućavanja daljnje izgradnje, a uslijed zauzimanja
prostora (područja mineralnih sirovina), zbog emisije (tla, vode) ili neposrednog odstranjivanja
(šuma, poljoprivredno zemljište), te uslijed promjena kvaliteta pejsaža. U okviru utvrđivanja ranjivosti
uslijed naseljenost, jedan od značajnih aspekata je utvrđivanje ranjivosti već naseljenog prostora ili
samih naselja. Zbog širenja ili zgušnjavanja naselja povećava se zagađenje zraka, vode i tla, a
povećava se i stepen buke. Promjene utiču na psihosociološko shvaćanje okoliša.67
67
Studija ranjivosti FBiH, str. 379
124
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
Po uzoru na dosadašnje evaluacije i prikaze ranjivosti, i ovaj model se posmatra kroz ranjivost prirode
kao dijela okoliša, ranjivost prirodnih resursa, ranjivost čovjekove okoline, te ranjivost pejzaža sa
aspekta njegove prepoznatljivosti.
125
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
nema uticaja, tj zanemariv je
uticaj je značajan
uticaj je velik
uticaj je veoma velik
uticaj je nedopustiv
ILUSTRACIJA 6 – MODEL RANJIVOSTI PROSTORA USLIJED DJELATNOSTI KOJE SE JAVLJAJU U OBLIKU TAČAKA I POLIGONA
126
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
3.2.1. Model ranjivosti prirode kao dijela okoliša uslijed djelatnosti koje
se u prostoru javljaju u obliku tačaka/poligona
Kao i do sada, u okviru segmenta ranjivosti prirode kao dijela okoliša, najranjivijim su se pokazala
područja koja su, do tog trenutka, bila pod slabijim antropogenim uticajem.
Ovaj model, koji posmatra prirodu kroz izolovane djelatnosti, koje se manifestuju u prostoru u vidu
tačaka i poligona, uviđa da stepen ranjivosti u velikoj je zavisnosti od „prirodnih bogatstava, rijetkosti
i posebnosti sastava prirodnog sklopa, od osjetljivosti na zahvate sa aspekta regeneracijskih i
kapacitativnih sposobnosti sastojaka, te od veličine i značaja zahvata“.68
Svako dejstvo, koje svojim pozicioniranjem i djelatnošću, posredno ili neposredno, mijenja geosferu,
hidrosferu, atmosferu i biosferu, vrši negativan uticaj na prirodu, a očekivane negativnosti javljaju se
u vidu zagađenja zraka i tla, izazivanja erozije, promjene reljefa, zagađenja vode, te promjene
morfoloških karakteristika vode, prekidanju koridora biosfere i uništavanju biotopa.
„Negativni uticaji se javljaju uslijed izgradnje objekata i prateće infrastrukture, te uslijed emisija, koje
uzrokuju, utiču na zemljište i dovode do promjene prirodnog reljefa, uništenja reljefnih posebnosti,
posebnih biotopa i slično. Tlo je najranjivije tamo, gdje je prirodno najočuvanije. Vode su ranjivije,
gdje su površinski vodotoci prirodno očuvaniji, gdje bi zahvati doveli do obimnijih erozijskih procesa
te na područjima, gdje su uslijed zaštite objekata od djelovanja voda potrebni obimniji zahvati u
smislu promjena vodenog režima. Za izbor stepena ranjivosti značajan je i stepen zagađenosti voda.
Ranjivije su najčišće i najzagađenije vode. Najranjivija su područja sa očuvanim kvalitetom zraka,
odnosno područja sa najmanjim emisijama zagađujućih materija. Generalno su najranjivije one
posebnosti, koje su opredijeljene kao baština.
Ako se uzme u obzir, da su kod izgradnje objekata industrijskih kompleksa i većih infrastrukturnih
objekata ili otvaranja površinskih kopova biotopi potpuno odstranjeni, biosfera je najranjivija na
područjima, gdje je količinski i diverzitetno najbogatija, to jest na područjima obraslim šumom.
Ranjivost je velika i na područjima posebnih biotopa, to jest u vodenom prostoru i u prostoru uz
vodu, na područjima močvara te u pojasu iznad granice šuma. Ona su ranjivija uslijed svoje
kompleksnosti ili zato što su manje stabilna.“69
TABELA 68 - IZBOR ODGOVARAJUĆIH BAZA PODATAKA ZA MODEL RANJIVOSTI PRIRODE KAO DIJELA OKOLIŠA USLIJED DJELATNOSTI
KOJE SE POJAVLJUJU TAČKASTO I POLIGONALNO
Očekivani uticaji
Ugroženi sastojci iz matrice
Zagađenje zraka
Atmosfera
Hemijske i fizikalne osobine
Zagađenje tla
68
69
Tlo
Studija ranjivosti FBiH, str. 380
Studija ranjivosti prostora FBiH, str. 380
127
Izbor odgovarajućih baza podataka
Godišnja emisija kiselih gasova po jediničnoj
površini
Reljef
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
Očekivani uticaji
Ugroženi sastojci iz matrice
Izbor odgovarajućih baza podataka
Tlo
Reljef
Geomorfologija
Prirodna očuvanost (nadmorska visina,
nagibi)
Pedološka karta
CORINE LAND
Prirodna očuvanost (kvalitet voda, izmjene
prirodnog režima voda)
Prirodne vrijednosti
Morfološke promjene
Izazivanje erozije
Promjena reljefa
Zagađenje voda
Promjena morfoloških
karakteristika voda
Vode
Prekidanje koridora
Uništenje biotopa
Biosfera
Kopnene životinje i rastinje
Vodene životinje i rastinje
Biotopi – kompleksne
karakteristike
Prirodna očuvanost
Prirodne vrijednosti (državnog, lokalnog
značaja, očekivane prirodne vrijednosti)
Ekološko značajna područja
šume
TABELA 69 - VRIJEDNOSTI POKAZATELJA ZA MODEL RANJIVOSTI PRIRODE KAO DIJELA OKOLIŠA USLIJED DJELATNOSTI KOJE SE U
PROSTORU JAVLJAJU U OBLIKU TAČAK/POLIGONA
Pokazatelj
Atmosfera
Godišnja emisija kiselih gasova po
jediničnoj površini
Reljef
Tlo
Prirodne vrijednosti
Prirodne vrijednosti – kategorije
zaštite definirane prema IUCN
Zaštićena područja
Geologija
Erozijska područja
128
Kategorije
0 – 1 t/površini
1 – 10
10 – 100
>100
Kotlina
Nema kotline
Najveća prirodna očuvanost
Srednja prirodna očuvanost
Manja i najmanja prirodna očuvanost
Zaštićena područja nulte kategorije
Zaštićena područja nacionalne kategorije
Zaštićena područja općinskog nivoa regionalne kategorije
Zaštićena područja općinskog nivoa lokalne kategorije
Nukleus
Bafer zona
Tranzicijska zona
Sastojine munike
Sastojine bora krivulja
Sjemenske sastojine
Stabilno
Nestabilno
Uslovno stabilno
Erozijska područja najvišeg intenziteta
Erozijska područja srednjeg intenziteta
Erozijska žarišta
Ocjena
3
2
1
0
1
0
2
1
0
4
3
2
1
4
3
2
4
4
4
1
3
2
3
2
3
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
nema uticaja, tj zanemariv je
uticaj je značajan
uticaj je velik
uticaj je veoma velik
uticaj je nedopustiv
ILUSTRACIJA 7 – MODEL RANJIVOSTI PRIRODE USLIJED DJELATNOSTI KOJE SE JAVLJAJU U OBLIKU TAČAKA I POLIGONA
129
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
3.2.2. Model ranjivosti prirodnih resursa kao dijela okoliša uslijed
djelatnosti koje se pojaljuju tačkasto ili poligonalno
Ranjivost prirodnih resursa kao dijela okoliša u direktnoj je sprezi sa kvalitetom tih resursa, koji
izgradnjom objekata ili naselja, te vršenjem djelatnosti koje se u njima odvijaju, mogu trajno izgubiti
svoj kvalitet, a u nekim slučajevima, trajno nestati.
Putem fizičkih promjena, kao što su iskopi, nasipi, zauzimanje površina, te emisijama materija, trajno
se uništava ili mijenja poljoprivredno zemljište, šume, područja izvora vode, dok se
tačkasto/poligonalne djelatnosti aktivirane u prostoru, manje odražavaju na mineralne resurse, a uz
pravilno ophođenje, mogu čak i pozitivno uticati na njih.
Sastojci okoliša su u modelima ranjivosti prirodnih resursa tretirani sa aspekta zaštite ograničenih i
neobnovljivih resursa, koje treba čuvati za buduće generacije. U tom okviru su značajni fizički
elementi okoliša, koji grade određeni neobnovljivi resurs: na primjer potencijal za poljoprivredu je
određen ocjenom vrijednosti poljoprivrednog zemljišta, potencijal za šumarstvo funkcijama šuma,
potencijal za snabdijevanje pitkom vodom iz izvora vode i potencijal za eksploataciju mineralnih
sirovina lokacijama nalazišta. Kao ranjivija su ocijenjena područja, koja pokazuju veću primjerenost za
iskorištenje određenog resursa ili njegovu veću ranjivost. 70
Naravno, najranjivija područja će biti ona koja imaju najviši stepen kvaliteta resursa.
TABELA 70 - IZBOR ODGOVARAJUĆIH BAZA PODATAKA ZA SASTAVLJANJE MODELA RANJIVOSTI PRIRODNIH RESURSA KAO DIJELA
OKOLIŠA USLIJED DJELATNOSTI KOJE SE JAVLJAJU TAČKASTO ILI POLIGONALNO
Uticaji na okoliš
Ugroženi
kompleksne
okoliša
sastojci
ili
karakteristike
Smanjenje potencijala za
poljoprivredu
Poljoprivredno zemljište
Poljoprivredno zemljište I kategorije
Poljoprivredno zemljište II kategorije
Poljoprivredno zemljište II kategorije
Smanjenje potencijala za
šumarstvo
Privredno značajne šume
Smanjenje potencijala za
snabdijevanje pitkom
vodom
Izvorišta (u
potencijalna)
Visoke šume četinara i mješovite šume
četinara i lišćara, u kojima preovladavaju
bukva, jela i smrča
Visoke i izdanačke šume lišćara u kojima
preovladavaju bukva i hrast kitnjak
Sukcesija vegetacije
Goleti sposobne za pošumljavanje
Goleti nesposobne za pošumljavanje
Zaštićene šume i šume zaštitnog karaktera
Zaštitne zone izvorišta
Izdašnost.
Termalne, mineralne i termomineralne vode
upotrebi
i
Izbor odgovarajućih baza podataka
Vodotoci
Zahvati na površinskim vodotocima
70
Studija ranjivosti FBiH, str. 383
130
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
Uticaji na okoliš
Ugroženi
kompleksne
okoliša
sastojci
ili
karakteristike
Smanjenje potencijala za
korištenje voda
Javno vodno dobro
Vodni objekti, obalni pojas vodotoka
Smanjenje potencijala za
korištenje voda
Podzemna vodna tijela
Hidrogeološka karta
Padavine
Vodna tijela podzemnih voda
Smanjenje potencijala za
dobivanje mineralnih
sirovina
Potencijal za dobivanje
mineralnih sirovina
Nalazišta mineralnih sirovina
Izbor odgovarajućih baza podataka
Mineralne sirovine FBiH, lokalna nalazišta
TABELA 71 - VRIJEDNOSTI POKAZATELJA ZA MODEL RANJIVOSTI NEOBNOVLJIVIH RESURSA ZA POLJOPRIVREDU USLIJED TAČKASTIH
UTICAJA
Pokazatelj
Poljoprivredno zemljište
Kategorije
I agrozona
II agrozona
III agrozona
Ocjena
4
2
0
TABELA 72 - VRIJEDNOSTI POKAZATELJA ZA MODEL RANJIVOSTI NEOBNOVLJIVIH RESURSA ZA ŠUMARSTVO USLIJED TAČKASTIH UTICAJA
Pokazatelj
Šume
Kategorije
Visoke šume četinara i mješovite šume
četinara i lišćara, u kojima preovladavaju
bukva, jela i smrča
Visoke i izdanačke šume lišćara, u kojima
preovladavaju bukva i hrast kitnjak
Sukcesija vegetacije
Goleti sposobne za pošumljavanje
Goleti nesposobne za pošumljavanje
Zaštićene šume i šume zaštitnog karaktera
Ocjena
3
2
1
1
0
4
TABELA 73 - VRIJEDNOSTI POKAZATELJA ZA MODEL RANJIVOSTI IZVORA USLIJED TAČKASTIH UTICAJA
Pokazatelj
Izvorišta u upotrebi i
potencijalni izvori vode
Zahvati na površinskim
vodama
Mineralni,
termalni
i
termomineralni izvori
131
Kategorije
I i II zaštitna zona
III zaštitna zona
I i II zaštitna zona
III zaštitna zona
I zaštitna zona
Ocjena
4
2
4
2
4
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
TABELA 74 - VRIJEDNOSTI POKAZATELJA ZA MODEL RANJIVOSTI ZA VODNA DOBRA USLIJED TAČKASTIH UTICAJA
Pokazatelj
Vodno dobro
Kategorije
Javno vodno dobro
Ocjena
3
TABELA 75 - VRIJEDNOSTI POKAZATELJA ZA MODEL RANJIVOSTI ZA PODZEMNA VODNA TIJELA USLIJED TAČKASTIH UTICAJA
Pokazatelj
Podzemna vodna tijela
Kategorije
Veoma visoka
Ocjena
4
Visoka
3
Umjerena
2
Niska
1
Veoma niska
0
TABELA 76 - VRIJEDNOSTI POKAZATELJA ZA MODEL RANJIVOSTI NEOBNOVLJIVIH RESURSA MINERALNIH SIROVINA USLIJED TAČKASTIH
UTICAJA
Pokazatelj
Potencijal za iskorištenje
mineralnih sirovina
Kategorije
Eksploataciona i istražna polja
Ocjena
3
U Unsko – sanskom kantonu je u prijeratnom periodu bio aktivan veliki broj fabrika i pogona,
različitih industrijskih grana, koji su ratnim i postratnim dešavanjima prestala sa radom ili danas
djeluju u vrlo smanjenom kapacitetu. Takva područja, koja u literaturi nazivamo brownfields-ima,
postoje u svakoj općini Kantona, a njihov uticaj na okoliš još uvijek nije adekvatno procijenjen.
Još uvijek nije adekvatno analiziran i ocijenjen uticaj nekadašnjih industrijskih pogona na okoliš, a u
odnosu na proizvodne procese koji su se odvijali u tim pogonima. Naime, mogućnost kontaminacije
tla ostaje prisutna još dugi niz godina na područjima intenzivne industrijske proizvodnje, a kruženjem
materije u prirodi, čestice mogu vrlo lako dospjeti i u druge prirodne resurse.
Stoga se područja u kojima postoje ovakvi napušteni ili djelomično napušteni pogoni mogu smatrati
potencijalnim emitorima štetnih materija po okoliš, što se, naravno, može anulirati ispravnim
tretmanom i eliminacijom materija korištenih u proizvodnji. Kako bi se definirali potencijalni
zagađivači, krucijalno je uspostaviti katastar zagađivača, a na osnovu opsežnih ispitivanja.
132
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
nema uticaja, tj zanemariv je
uticaj je značajan
uticaj je velik
uticaj je veoma velik
uticaj je nedopustiv
ILUSTRACIJA 8 – MODEL RANJIVOSTI PRIRODNIH RESURSA USLIJED DJELATNOSTI KOJE SE JAVLJAJU U OBLIKU TAČAKA I POLIGONA
133
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
3.2.3. Model ranjivosti čovjekove okoline uslijed djelatnosti koje se
javljaju tačkasto ili poligonalno
Ranjivost čovjekove okoline u ovoj postavci je opredijeljena kvalitetom sastojaka okoliša, te
prisustvom urbaniziranih područja. Ranjivost je proporcionalna kvalitetu – što je veći kvalitet
sastojaka, to su i potencijalne opasnosti veće.
U ovom modelu posmatra se kvalitet zraka, voda, izostanak buke, te kulturne kvalitete, među koje se
ubrajaju i prirodne vrijednosti.
Kao i u dosadašnjim razmatranjima, „pretpostavka je da će izgradnja većih objekata i izgrađenih
kompleksa na određenim tačkama trajno mijenjati prostornu sliku“71, pa se budućim aktivnostima
treba posvetiti maksimalna pažnja, kako bi neobnovljivi izvori, ali i prostorna struktura, zadržali svoje
kvalitete za buduće generacije.
TABELA 77 - - IZBOR ODGOVARAJUĆIH BAZA PODATAKA ZA SASTAVLJANJE MODELA RANJIVOSTI ČOVJEKOVE OKOLINE USLIJED
DJELATNOSTI KOJE SE JAVLJAJU TAČKASTO ILI POLIGONALNO
Uticaji na okoliš
Ugroženi sastojci ili
kompleksne karakteristike
okoliša
Zagađenje atmosfere
Atmosfera
Kotline
Naseljena područja
Izbor odgovarajućih baza podataka
Kotline
Godišnja emisija kiselih gasova po jediničnoj
površini
Zagađenje voda
Voda
Kulturni spomenici
Kvalitet vodotoka
Kulturna baština
Prekomjerno opterećeni vodotoci
Nacionalni spomenici
Lokalni spomenici
Raznovrsnost reljefnih pojava
Topografska karta
DTM model
Promjena vidljivih kvaliteta
Značajnija područja kulturne baštine sa aspekta etnologije
Baština (materijalna,duhovna)
Kvalitet površinskih voda
Stanje kvaliteta voda
Značajnija područja kulturne baštine
Analize kvaliteta na mjernim profilima
TABELA 78 - VRIJEDNOSTI POKAZATELJA ZA MODEL RANJIVOSTI ČOVJEKOVE OKOLINE USLIJED DJELATNOSTI KOJE SE POJAVLJUJU
TAČKASTO I POLIGONALNO
Pokazatelj
Kotline
Kategorije
Kotlina
Nije kotlina
Godišnja emisija kiselih gasova po jediničnoj površini
0 – 0,1 t/površ
71
Studija ranjivosti FBiH, str. 387
134
Ocjena
1
0
0
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
Pokazatelj
Kategorije
0,1 – 1
1 – 10
10 – 100
>100
Ocjena
1
2
3
4
Naselje
Do 500 m
Preko 500 m
2
1
0
Visoka
Srednja
Niska
3
2
1
Udaljenost od naselja
Raznovrsnost reljefnih pojava
Kulturni spomenici
Nacionalni spomenik
Lokalni spomenik
Značajnija područja kulturne baštine sa aspekta etnologije
Značajnija područja kulturne baštine
Velika raznovrsnost materijalne i duhovne baštine
Zaštićena područja
Zaštićena područja
Zaštićena šumska područja
Prašumski rezervati, spomenici prirode, zaštićeni krajolici,
sastojine munike, sastojine bora krivulja, sjemenske sastojine
Kvalitet površinskih voda
Nema rizika
Pod rizikom
Upitno
135
4
3
3
4
4
4
3
3
2
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
nema uticaja, tj zanemariv je
uticaj je značajan
uticaj je velik
uticaj je veoma velik
uticaj je nedopustiv
ILUSTRACIJA 9 – MODEL RANJIVOSTI ČOVJEKOVE OKOLINE USLIJED DJELATNOSTI KOJE SE JAVLJAJU U OBLIKU TAČAKA I POLIGONA
136
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
3.2.4. Model ranjivosti pejzaža sa aspekta njegove prepoznatljivosti
uslijed djelatnosti koje se pojavljuju tačkasto ili poligonalno
Ranjivost pejzaža sa aspekta njegove prepoznatljivosti, a uslijed djelatnosti koje se pojavljuju tačkasto
ili pologonalno, proizilazi iz odnosa kvaliteta sastojaka okoliša i prisutnosti područja prirodnog i
kulturno – historijskog naslijeđa.
Ranjivost se povećava sa rastom kvaliteta sastojaka, tj., porastom diverziteta prostora, vizualnog
sklada, prisutnosti otvorenih vodotoka, jezera, šuma itd.
Model se oslanja na očuvanje upravo tih raznolikosti, tj., očuvanje pejzažne slike, a ocjenjuje
vidljivost područja, prisutnost prirodnog naslijeđa u području, otvorenih vodotoka, kultuno –
historijskih cjelinai objekata itd.
TABELA 79 – IZBOR ODGOVARAJUĆIH BAZA PODATAKA ZA SASTAVLJANJE MODELA RANJIVOSTI PEJZAŽA SA ASPEKTA NJEGOVE
PREPOZNATLJIVOSTI USLIJED DJELATNOSTI KOJE SE POJAVLJUJU TAČKASTO ILI POLIGONALNO
Uticaji na okoliš
Ugroženi sastojci ili
kompleksne karakteristike
okoliša
Promjena vidljivih kvaliteta
Pejzažna slika
Izbor odgovarajućih baza podataka
DTM; ceste, udaljenosti od cesta
Kulturno – historijski
spomenici
Kulturna baština
Nacionalni spomenici; lokalni spomenici
Značajnija područja kulturne baštine s aspekta etnologije
Baština (materijalna,duhovna)
Područja prirodnog naslijeđa
Značajnija područja kulturne baštine
Zaštićena područja
Prisustvo površinskih voda
Površinske vode
Prisutnost neizgrađenih površina
Šumska područja
Poljoprivredna zemljišta
Rijeke, jezera, potoci
CORINE LAND
Šumsko – gospodarske osnove
TABELA 80 - VRIJEDNOSTI POKAZATELJA ZA MODEL RANJIVOSTI PEJZAŽA SA ASPEKTA NJEGOVE PREPOZNATLJIVOSTI USLIJED TAČKASTIH
ILI POLIGONALNIH DJELATNOSTI
Pokazatelj
Vidljivost područja sa magistralnih
cesta
Kulturno – historijski spomenici
Značajnija
područja
kulturne
baštine sa aspekta etnologije
137
Kategorija
Veoma dobro vidljiva područja
Dobro vidljiva područja
Malo vidljiva područja
Veoma malo vidljiva područja
Područja koja nisu vidljiva
Nacionalni spomenik
Značajnija područja kulturne baštine
Velika raznovrsnost materijalne i duhovne baštine
Ocjena
4
3
2
1
0
4
3
4
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
Zaštićena područja
Rijeke sa pojasevima udaljenosti
Jezera sa pojasevima udaljenosti
Površinski pokrov
138
Zaštićena područja
Rijeke, udaljenost do 100 m
Udaljenost 100 – 200 m
Udaljenost 200 – 400 m
Udaljenost preko 400 m
Jezera, udaljenost do 100 m
Udaljenost 100 – 200 m
Udaljenost 200 – 400 m
Udaljenost preko 400 m
Izgrađene površine
Šume
Poljoprivredno zemljište
Površine pod vodom
4
3
2
1
0
3
2
1
0
0
2
1
2
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
nema uticaja, tj zanemariv je
uticaj je značajan
uticaj je velik
uticaj je veoma velik
uticaj je nedopustiv
ILUSTRACIJA 10 – MODEL RANJIVOSTI PEJZAŽA USLIJED DJELATNOSTI KOJE SE JAVLJAJU U OBLIKU TAČAKA I POLIGONA
139
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
3.3.
Modeli ranjivosti uslijed primarnih djelatnosti
Kao što je iz samog naslova vidljivo, ovaj model ranjivosti proizilazi iz primarnih djelatnosti, tj.,
njihovog uticaja na prostor, što se odnosi na poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu.
Poljoprivreda, čija je osnovna funkcija uzgoj i dobivanje hrane (a zbog iznimne važnosti svoje
djelatnosti, zemljišta namijenjena poljoprivredi bivaju zakonom zaštićena), paradoksalno je i jedan od
najvećih zagađivača. „Poljoprivreda je jedan od najvećih korisnika prostora i zbog toga jedan od
najvećih zagađivača, a istovremeno predstavlja i zaštitni faktor u prostoru, koji raste prvenstveno
kroz tradicionalne oblike poljoprivrede, koji se brinu za obnovljivost izvora vode i poljoprivrednog
tla“, kaže se u Studiji ranjivosti FBiH.
Zašto dolazi do takvih neslaganja i razlika unutar ove grane? Naime, poljoprivreda sama po sebi
predstavlja sastavni dio kulturnog prostora, čija je izgradnja odraz načina bavljenja poljoprivredom,
no, uticaji poljoprivrede na prostor postaju diskutabilni od onog trenutka kada se počne sa
tretmanima povećanja produktivnosti i prinosa poljoprivrednog zemljišta. Ovakvi zahvati vode
smanjenju biodiverziteta, zagađenju vode i tla, a uslijed primjene gnojiva, pesticida itd. Stoga je uticaj
poljoprivrede jednako snažan, kao i uticaj negativnih faktora na nju, koje smo vidjeli u drugim
modelima ranjivosti prostora.
Šumarstvo, kao djelatnost koja se bavi eksploatacijom i proizvodnjom drveta, može vrlo negativno
uticati na okoliš. Iskorištenje resursa šume nije jedini razlog razvijanja i postojanja ove djelatnosti, već
se šumarstvo bavi i očuvanjem šumskog blaga. Međutim, sve veći apetiti drvne industrije i drugih
proizvođačkih djelatnosti, a koje se dotiču ove grane, nameću potrebu za ekonomski upravljanim
uzgojem šuma, te se pošumljavanjem, uzgojem i otvaranjem šuma, te sječom, odlaganjem i
podizanjem objekata i postrojenja za eksploataciju i preradu drveta, što zahtijeva upotrebu
mehanizacije i unošenje monokultura u prostor, trajno mijenja okoliš i njegovi sastojci. Ove promjene
su u zavisnoti od veličine i intenziteta zahvata.
Upravljanje vodama se odnosi na cjelovito upravljanje vodom, kao prirodnim resursom, kroz zaštitu
izvora vode, njihovo racionalno korištenje, te očuvanje prirodnih procesa u prostoru, pri čemu se
mora štiti prirodni kvalitet voda. Korištenje voda ima brojne, negativne nuspojave, a sama
vodoprivredna djelatnosti, koja se razmatra kroz tri skupine:



uređenje vodotoka,
zahvatanje izvora,
akumulacije.
dolazi često u simbiozi sa drugim primarnim i sekundarnim djelatnostima – poljoprivredom
(melioracije, isušivanje, sprječavanja razlijevanja velikih voda, zadržavanje velikih voda, brža
odvodnja itd.), energetikom (hidroelektrane, akumulacije), ali i sa naseljenošću (zaštita od štetnog
djelovanja voda, zahvatanje voda iz izvora, snabdijevanje vodom), što amplificira negativnosti po
okolni prostor.
140
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
Kao i do sada, model ranjivosti posmatramo kroz različite sfere: prirodu, prirodne resurse, čovjekovu
okolinu i pejzaž, a u tom pogledu, Studija ranjivost FBiH, pravi kraći uvod, u kojem se navodi:
„U okviru uticaja na prirodu je najznačajnije udaljavanje od prirodnog stanja vodotoka uslijed
promjena morfologije i vodnog režima, te količine površinskih i podzemnih voda, što može dovesti do
promjena i potpunog uništenja prvenstveno vodenih biotopa i biotopa uz vodu. Sa aspekta uticaja na
prirodne resurse za različite upotrebe i djelatnosti, s jedne strane je značajno smanjenje izdašnosti
izvora vode, a s druge strane „ogoljenje prostora“ uslijed izgradnje akumulacija i odstranjivanja
vegetacije sa terena, te drugih strukturnih promjena pejsaža. Uticaji ove djelatnosti na kvalitet
čovjekove okoline su razmjerno manji i iskazuju se prvenstveno kao uništenje značajne prirodne
morfologije vodenih pojava i živog svijeta vezanog za vodu, te smanjenje prostorne raznolikosti.“72
72
Studija ranjivosti FBiH, str. 394
141
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
nema uticaja, tj zanemariv je
uticaj je značajan
uticaj je velik
uticaj je veoma velik
uticaj je nedopustiv
ILUSTRACIJA 11 – MODEL RANJIVOSTI PROSTORA USLIJED PRIMARNIH DJELATNOSTI
142
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
3.3.1. Model ranjivosti prirode kao dijela okoliša uslijed primarnih
djelatnosti
Ranjivost prirode kao dijela okoliša uslijed djelovanja primarnih djelatnosti, ovisi prvenstveno o
kvalitetu prirodnih elemenata, što se određuje kroz različita mjerila, koja su utvrđena na području
očuvanja prirode, a to su tipičnost, rijetkost, posebnost itd.
Naravno, kao što se i do sada pokazalo ispravnim zaključkom, naranjiviji su oni biotopi koji pokazuju
najveću raznolikost, koji bi pod djelovanjem primarnih djelatnosti mogli nestati ili biti maksimalno
ugroženi. U najranjivija područja ubrajaju se i prirodne vrijednosti, strme litice, visoki vrhovi,
zaštićene i zaštitne šume, jednom riječju – specifični reljefni oblici, jer njihovo remećenje može
dovesti do žarišta erozije, pored opasnosti od anihilacije.
Velika opasnost od strane primarnih djelatnosti prijeti podzemnim i površinskim vodama, a stepen
ranjivosti raste sa stepenom očuvanosti i kvalitetom vodotoka, što ne isključuje niti već ugrožene
vodotoke.
Što je čovjekovo prisustvo izraženije u nekom području, to su i područja ugroženija, te se pri ocjeni
ranjivosti vodilo pretpostavkom da primarne djelatnosti uzrokuju fizičke zahvate u geosferi, hidrosferi
i biosferi, koje su vrlo teško „probavljive“, najčešće, nepovratno aplicirane na prostornu cjelinu ili
njene dijelove, te je trajno uništavaju i mijenjaju.
TABELA 81 - IZBOR ODGOVARAJUĆIH BAZA PODATAKA ZA SASTAVLJANJE MODELA RANJIVOSTI PRIRODE KAO DIJELA OKOLIŠA USLIJED
PRIMARNIH DJELATNOSTI
Očekivani uticaji
Ugroženi sastojci iz matrice
Zagađenje tla
Izazivanje erozije
Promjena reljefa
Tlo
Tlo
Reljef
Morfologija
Zagađenje voda
Promjena
morfoloških
karakteristika voda
Vode
Prekidanje koridora
Uništenje biotopa
Biosfera
Kopnene životinje i rastinje
Vodene životinje i rastinje
Biotopi
–
kompleksne
karakteristike
143
Izbor odgovarajućih baza podataka
Prirodna očuvanost (nadmorska visina,
nagibi)
Pedološka karta
Karta zemljišnog pokrivača i korištenja
zemljišta
Prirodna očuvanost (kvalitet voda, izmjene
prirodnog režima voda)
Prirodne vrijednosti
Morfološke promjene
Prirodna očuvanost
Prirodne vrijednosti (državnog i lokalnog
značaja, očekivane prirodne vrijednosti)
Ekološki značajna područja
šume
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
TABELA 82 - VRIJEDNOSTI POKAZATELJA ZA MODEL RANJIVOSTI PRIRODE KAO DIJELA OKOLIŠA ZA PRIMARNE DJELATNOSTI
Pokazatelj
Tlo
Prirodne vrijednosti
Prirodne vrijednosti – po IUCN
Zaštićena šumska područja
Geologija
Erozijska područja, stabilnost
tla
144
Kategorije
Najveća prirodna očuvanost
Srednja prirodna očuvanost
Manja i najmanja prirodna očuvanost
Zaštićena područja nulte kategorije
Zaštićena područja nacionalne kategorije
Zaštićena područja općinskog nivoa regionalne kategorije
Zaštićena područja općinskog nivoa lokalne kategorije
Nukleus
Bafer zona
Tranzicijska zona
Prašumski rezervati
Sastojine munike
Sastojine bora krivulja
Sjemenske sastojine
Stabilno
Uslovno stabilno
Nestabilno
Erozijska područja najvišeg intenziteta
Erozijska područja srednjeg intenziteta
Erozijska žarišta
Ocjena
2
1
0
4
3
2
1
4
3
2
4
4
4
4
2
2
3
3
2
2
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
nema uticaja, tj zanemariv je
uticaj je značajan
uticaj je velik
uticaj je veoma velik
uticaj je nedopustiv
ILUSTRACIJA 12 – MODEL RANJIVOSTI PRIRODE USLIJED PRIMARNIH DJELATNOSTI
145
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
3.3.2. Model ranjivosti prirodnih resursa kao dijela okoliša uslijed
primarnih djelatnosti
Ranjivost prirodnih resursa ovisi o kvaliteti tih resursa, te izvora primarne djelatnosti, koja resurs i
ugrožava. Najranjiviiji su poljoprivredno zemljište, šume i područja vodnih izvora.
Međutim, postoji određena korelacija između prirodnih resursa i primarnih djelatnosti, gdje su
uočljiva međusobna (ne)slaganja, što je prikazano na slijedećoj matrici:
TABELA 83 – MATRICA MEĐUSOBNIH KONFLIKTA
Primarne djelatnosti
Potencijali
Potencijal za poljoprivredu
Potencijal za šumarstvo
Potencijal za vodoprivredu
Potencijal za ekploataciju mineralnih sirovina
Poljoprivreda
Šumarstvo
Upravljanje vodama
X
□
*
□
□
X
*
□
*
*
*
□
□- isključivanje upotrebe
X – skladna upotreba
* - kombinacija upotrebe ili djelatnosti
Sastojci okoliša su u modelima ranjivosti prirodnih resursa tretirani sa aspekta zaštite ograničenih i
neobnovljivih resursa, koje treba sačuvati za buduće generacije. U tom okviru su značajni fizički
elementi okoliša, koji izgrađuju određeni neobnovljivi izvor: na primjer potencijal za poljoprivredu je
određen vrijednosnom ocjenom poljoprivrednog zemljišta, potencijal za šumarstvo funkcijama šuma,
potencijal za snabdijevanje pitkom vodom i potencijal za eksploataciju mineralnih sirovina lokacijama
nalazišta. Kao ranjivija su ocijenjena područja, koja imaju veću pogodnost za iskorištenje određenog
resursa ili njegovu veću ranjivost.73
TABELA 84 - IZBOR ODGOVARAJUĆIH BAZA PODATAKA ZA SASTAVLJANJE MODELA RANJIVOSTI PRIRODNIH RESUR KAO DIJELA OKOLIŠA
USLIJED PRIMARNIH DJELATNOSTI
Uticaji na okoliš
Ugroženi
kompleksne
okoliša
Smanjenje potencijala za
poljoprivredu
Poljoprivredno zemljište
Smanjenje potencijala za
šumarstvo
Privredno značajne šume
73
Studija ranjivosti FBiH, str. 398
146
sastojci
ili
karakteristike
Izbor odgovarajućih baza podataka
Poljoprivredno zemljište I kategorije
Poljoprivredno zemljište II kategorije
Poljoprivredno zemljište II kategorije
Visoke šume četinara i mješovite šume
četinara i lišćara, u kojima preovladavaju
bukva, jela i smrča
Visoke i izdanačke šume lišćara u kojima
preovladavaju bukva i hrast kitnjak
Sukcesija vegetacije
Goleti sposobne za pošumljavanje
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
Uticaji na okoliš
Smanjenje potencijala za
snabdijevanje pitkom
vodom
Ugroženi
kompleksne
okoliša
Izvorišta (u
potencijalna)
sastojci
ili
karakteristike
upotrebi
i
Izbor odgovarajućih baza podataka
Goleti nesposobne za pošumljavanje
Zaštićene šume i šume zaštitnog karaktera
Zaštitne zone izvorišta
Izdašnost.
Termalne, mineralne i termomineralne vode
Vodotoci
Smanjenje potencijala za
korištenje voda
Javno vodno dobro
Smanjenje potencijala za
korištenje voda
Podzemna vodna tijela
Smanjenje potencijala za
dobivanje mineralnih
sirovina
Potencijal za dobivanje
mineralnih sirovina
Nalazišta mineralnih sirovina
Zahvati na površinskim vodotocima
Vodni objekti, obalni pojas vodotoka
Hidrogeološka karta
Padavine
Vodna tijela podzemnih voda
Mineralne sirovine FBiH, lokalna nalazišta
TABELA 85 - VRIJEDNOSTI POKAZATELJA ZA MODEL RANJIVOSTI PRIRODNIH RESURSA USLIJED PRIMARNIH DJELATNOSTI
Pokazatelj
Poljoprivredno zemljište
Šume
Izvorišta u upotrebi i potencijalni izvori
vode
Zahvati na površinskim vodama
Mineralni, termalni i termomineralni
izvori
Javno vodno dobro
Podzemna vodna tijela
147
Kategorije
Poljoprivredno zemljište I kategorije
Poljoprivredno zemljište II kategorije
Poljoprivredno zemljište III kategorije
Visoke šume četinara i mješovite šume četinara i
lišćara u kojim preovlađuju bukva, jela i smrča
Visoke i izdanačke šume liščćara u kojim preovlađuju
bukva i hrast kitnjak
Sukcesija vegetacije
Goleti sposobne za pošumljavanje
Goleti nesposobne za pošumljavanje
Zaštićene šume i šume zaštitnog karaktera
I i II zaštitna zona
III zaštitna zona
I i II zaštitna zona
III zaštitna zona
I zaštitna zona
Ocjena
4
2
0
3
Javno vodno dobro u vlasništvu FBiH
Veoma visoka
Visoka
Umjerena
Niska
Veoma niska
3
4
3
2
1
0
2
1
1
0
4
4
2
4
2
4
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
Potencijal za iskorištenje mineralnih
sirovina
Eksploataciona i istražna polja
3
Prirodni resursi posebno su ugroženi primarnim djelatnostima, poput poljoprivrede, što je
napomenuto u različitim studijama i strategijama nekoliko općina Kantona.
Primjerice, u općini Bosanska Krupa, napominje se da poljoprivredna otpadna voda, koja se
procjenjuje na cca 28000m3/god, sadrži kabasti materijal, biorazgradive organske supstance,
amonijak i nutrijente koji vrše pritisak na vodotoke. Opasnost predstavlja i količina pesticida i
herbicida, koja se unosi u poljoprivrednoj proizvodnji, koja se procjenjuje na 2,5 t/g. Prirodno
đubrivo, čije količine se kreću i do 30 000 t/g imaju veliki utjecaj na izvorišta za piće kojima se
snabdjevaju ruralna domaćinstva.
I u drugim općinama je situacija slična, te se napominje da je poljoprivreda, tj., nestručna i pretjerana
upotreba pesticida i herbicida, dovela do toga da ova primarna djelatnost vrši difuzno zagađivanje na
prirodne resurse.
Korištenje hemijskih sredstava, iako često neophodno, mora biti razumno i opravdano, a vremenski
dijapazon određen na osnovu stručnih uputa i ekspertiza.
Veliko zagađenje vodotoka i tla, kroz ciklično kruženje materije u prirodi, dolazi i od stočnih farmi i
klaoničke industrije, gdje se veoma često stajnjak odlaže u prirodne depresije koje nemaju zaštitni
sloj, te tvari veoma lako dospijevaju u podzemne vode.
Problemi su očiti i prisutni, ali u njihovom rješavanju je krucijalno pomoći poljoprivrednicima i
ponuditi im efikasna i ekonomična alternativna rješenja.
Šumarstvo takođe vrši pritisak na prirodne resurse, kroz sječu i upotrebu mehanizacije u šumskim
područjima. Šume, kao složeni ekosistemi, veoma su ranjivi i ugroženi segmenti prirode, jer se u
njima podjednako utiče i na drvnu masu, vodotoke, tlo.
Mehanizacija i invazivno prisustvo čovjeka kroz primarnu djelatnost šumarstva, može uticati na
stabilnost i održivost ekosistema u cjelosti. Stoga je bitno uskladiti tehnologiju iskorištavanja šumskog
dobra sa ekološkim principima, poput korištenja biorazgradivih goriva, sječe isključivo manualnim
putem u zonama sanitarne zaštite i u blizini vodotoka itd.
148
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
nema uticaja, tj zanemariv je
uticaj je značajan
uticaj je velik
uticaj je veoma velik
uticaj je nedopustiv
ILUSTRACIJA 13 - MODEL RANJIVOSTI PRIRODNIH RESURSA USLIJED PRIMARNIH DJELATNOSTI
149
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
3.3.3. Model ranjivosti čovjekove okoline uslijed primarnih djelatnosti
Ranjivost čovjekove okoline uslijed primarnih djelatnosti – poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede,
zavisi od kvaliteta sastojaka, te prisutnosti naseljenih i turističkih područja, a porast ranjivosti
sukladan je porastu kvaliteta, poput nezagađenosti, vizuelnog sklada izgradnje krajolika i sl.
Obzirom da se primarna upotreba prostora odvija na područjima koje kvalifikuju dobri prirodni
uslovi, to je promjena pejzaža sve izvjesnija i postaje, nažalost, praksa.
Poljoprivredne aktivnosti, zbog intenziviranja proizvodnje, dovode do zagađenja prostora, kao i
izuzimanja velikih površina; šumarstvo mijenja prostorne cjeline kroz izgradnju potrebne
infrastrukture, te eksploatacijom drvne mase, dok vodozahvati mijenjaju površinski pokrov i
mikroreljefne i ekosistemske karakteristike prostora. Svemu ovome valja pridodati i osjetljivost
kulturne i prirodne baštine.
Ranjivost je najizraženija u područjima visokokvalitetnih resursa, a obrnuto je proporcionalna blizini
naseljenih područja. Na osnovu baza podataka, koje tretiraju vode, naselja, kulturnu baštinu i
prirodne vrijednosti, a u kombinaciji sa vrijednosnim pokazateljima za izradu modela ranjivosti, bilo je
moguće načiniti grafičke prikaze ranjivosti čovjekove okoline uslijed primarnih djelatnosti.
Model ranjivosti čovjekove okoline prikazuje ranjivost sastojaka okoliša, koji određuju kvalitet života:
nezagađenost, kvalitet zraka, tlo i voda, te kvalitetno (lijep, skladan, privlačan vidljivi okoliš. Među
kulturne kvalitete spadaju objekti kulturne baštine, kao i prirodne vrijednosti. Najranjivija su područja
značajnijih izvora vode, te naseljena i turistička područja. Ranjivost čovjekove okoline opada s
udaljenošću od naselja.74
TABELA 86 - IZBOR ODGOVARAJUĆIH BAZA PODATAKA ZA SASTAVLJANJE MODELA RANJIVOSTI ČOVJEKOVE OKOLINE USLIJED
PRIMARNIH DJELATNOSTI
Uticaji na okoliš
Zagađenje voda
Ugroženi sastojci ili kompleksne
karakteristike okoliša
Voda
Kvalitet vodotoka
Izbor
odgovarajućih
podataka
baza
Prekomjerno opterećeni vodotoci
Udaljenost od naselja
Prisutnost naselja, udaljenosti
Kulturni spomenici
Kulturna baština
Nacionalni i lokalni spomenici
Raznovrsnosti reljefnih pojava
Topografske karte
DTM model
Promjena vidljivih kvaliteta
Značajnija područja kulturne baštine sa aspekta etnologije
Baština (materijalna,duhovna)
Značajnija
baštine
područja
Zaštićena područja
Zaštićena područja
74
Studija ranjivosti prostora FBiH, str.402
150
Zaštićena područja
Zaštićena šumska područja
kulturne
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
nema uticaja, tj zanemariv je
uticaj je značajan
uticaj je velik
uticaj je veoma velik
uticaj je nedopustiv
ILUSTRACIJA 14 – MODEL RANJIVOSTI ČOVJEKOVE OKOLINE USLIJED PRIMARNIH DJELATNOSTI
151
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
3.3.4. Model ranjivosti pejzaža s aspekta njegove prepoznatljivosti uslijed
primarnih djelatnosti
Ranjivost pejsaža sa aspekta njegove prepoznatljivosti uslijed primarnih djelatnosti je opredijeljena
prvenstveno kvalitetom sastojaka okoliša i prisutnošću područja prirodno i kulturno-historijskog
naslijeđa. Ranjivost pejsaža sa aspekta njegove prepoznatljivosti raste s kvalitetom njegovih
određenih sastojaka (raznovrsnost prostora, vizualni sklad, prisutnost otvorenih vodotoka, jezera,
šuma i dr.).75
Ranjivost pejzaža je bazirana na težnji ka očuvanju pejzažnog identiteta, te pretpostavci da svaka
promjena namjene prostora, samim tim i namjene zemljišta, dovodi do narušavanja i trajne
promjene prostorne slike.
TABELA 87 - IZBOR ODGOVARAJUĆIH BAZA PODATAKA ZA SASTAVLJANJE MODELA RANJIVOSTI PEJZAŽA S ASPEKTA NJEGOVE
PREPOZNATLJIVOSTI USLIJED PRIMARNIH DJELATNOSTI
Uticaji na okoliš
Ugroženi sastojci ili
kompleksne karakteristike
okoliša
Promjena vidljivih kvaliteta
Pejzažna slika
Izbor odgovarajućih baza podataka
DTM; ceste, udaljenosti od cesta
Kulturno – historijski
spomenici
Kulturna baština
Nacionalni spomenici; lokalni spomenici
Značajnija područja kulturne baštine s aspekta etnologije
Baština (materijalna,duhovna)
Značajnija područja kulturne baštine
Područja prirodnog naslijeđa
Zaštićena područja
Prisustvo površinskih voda
Površinske vode
Prisutnost neizgrađenih površina
Šumska područja
Poljoprivredna zemljišta
Rijeke, jezera, potoci
CORINE LAND
Šumsko – gospodarske osnove
TABELA 88 - VRIJEDNOSTI POKAZATELJA ZA MODEL RANJIVOSTI PEJZAŽA S ASPEKTA NJEGOVE PREPOZNATLJIVOSTI USLIJED PRIMARNIH
DJELATNOSTI
Pokazatelj
Vidljivost područja s magistralnih cesta
Kulturno – historijski spomenici
Značajnija područja kulturne baštine sa
75
Studija ranjivosti FBiH, str. 405
152
Kategorije
Veoma dobro vidljiva područja
Dobro vidljiva područja
Malo vidljiva područja
Veoma malo vidljiva područja
Područja koja nisu vidljiva
Nacionalni spomenik
Značajnija područja kulturne baštine
Ocjena
4
3
2
1
0
4
3
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
aspekta etnologije
Zaštićena područja
Rijeke sa pojasevima udaljenosti
Jezera sa pojasevima udaljenosti
Površinski pokrov
153
Velika raznovrsnost materijalne i duhovne baštine
Zaštićena područja
Udaljenost do 100 m
100 – 200 m
200 – 400 m
> 400 m
Udaljenost do 100 m
100 – 200 m
200 – 400 m
> 400 m
Izgrađene površine
Šume
Poljoprivredne površine
Površine pod vodom
4
4
3
2
1
0
3
2
1
0
0
2
1
2
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
nema uticaja, tj zanemariv je
uticaj je značajan
uticaj je velik
uticaj je veoma velik
uticaj je nedopustiv
ILUSTRACIJA 15 – MODEL RANJIVOSTI PEJZAŽA USLIJED PRIMARNIH DJELATNOSTI
154
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
3.4.
Zbirna ranjivost prostora
Po principu maksimiziranja ocjena ranjivosti, produkovane su zbirne karte ranjivosti:
1. Karta ranjivosti na koridoralne uticaje,
2. Karta ranjivosti uslijed djelatnosti koje se pojavljuju tačkasto i površinski i
3. Karta ranjivosti uslijed primarnih djelatnosti.
Ove tri karte su u konačnici, po istom principu maksimiziranja ocjena ranjivosti, združene u sinteznu
kartu ranjivosti prostora.
155
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
nema uticaja, tj zanemariv je
uticaj je značajan
uticaj je velik
uticaj je veoma velik
uticaj je nedopustiv
ILUSTRACIJA 16 – ZBIRNA RANJIVOST PROSTORA UNSKO – SANSKOG KANTONA
156
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
4. Potencijal prostora Unsko – sanskog kantona
4.1.
Regionalni i urbani razvoj sa aspekta upotrebe prostora i mogućnosti
za odvijanje posebnih djelatnosti
Planiranje u cjelosti treba biti usklađeno sa politikom prostornog razvoja EU (ESDP) koja promoviše
održivi razvoj putem ujednačene strukture naselja, tj., trebaju se zadovoljiti tri cilja politike, odnosno,
smjernica za prostorni razvoj:



razvoj ujednačenog i policentričnog sistema gradova i novi urbano-ruralni odnos,
osiguranje jednake dostupnosti infrastrukturi i znanju,
održivi razvoj, oprezno upravljanje i zaštita prirodne i kulturne baštine.
Pretpostavke za razborito i održivo upravljanje prostornim resursima su prikupljanje, organizacija,
upravljanje, procesiranje i disiminacija informacija prostornim planerima i donosiocima odluka.
Odluke u tom smislu trebaju biti bazirane na sveobuhvatnim i kvantificiranim procjenama potencijala
i razvojnih mogućnosti posmatranih prostornih resursa s obzirom na biofizičke, okolišne i socioekonomske faktore, kao i vremensku i prostornu komponentu održivog korištenja prostora.
Ocjena potencijala i razvojnih mogućnosti prostora utvrđuje polaznu osnovu za planiranje urbanog i
regionalnog razvoja, odnosno daje prikaz opterećenosti i dosadašnje ugroženosti prostora, stepen
prihvatnih (nosivih) kapaciteta prostora, osiguravajući potrebni stepen zaštite prirodnih i stvorenih
vrijednosti.
Regionalni i urbani razvoj sa aspekta upotrebe prostora i mogućnosti za odvijanje posebnih
djelatnosti u ovoj je studiji razmatran sa aspekta potencijala prostora za odvijanje posebnih
djelatnosti kao što su urbanizacija, i njeni izdvojeni sastavni dijelovi industrijalizacija i izgradnja
infrastrukturnih objekata.
Potencijal prostora za odvijanje posebnih djelatnosti može kao i bilo koji drugi problem
višekriterijumske analize biti modeliran eksplicitno oslanjajući se na skup kriterija/parametara koji
determinišu potencijal prostora i koji kvantificiraju stepen njegove pogodnosti.76
Studija ranjivosti prostora FBiH za potrebe određivanja potencijala prostora za odvijanje posebnih
djelatnosti koristi metodu poznatu kao AHP ili metodu Analitičkih hijerarhijskih procesa, kojima
pridružuje atribut „prostornih“ tj., Metodu Prostornih analitičkih hijerarhijskih procesa.
Metoda je multikriterijalna analiza, koja se bazira na tri povezana procesa: dekompoziciji podataka,
komparativnoj analizi i sintezi, a za prostorno planiranje je važna iz razloga što se integriše u GIS
76
Studija ranjivosti FBiH, str.414
157
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
sisteme, koji sam nije u mogućnosti da predstavi prosudbe, argumente i mišljenja donosioca odluka.
77
4.2.
Upotrebljivost prostora za regionalni i urbani razvoj
Upotrebljivost prostora za urbanizaciju ovisi o nizu kriterija koji se tiču povoljnosti za izgradnju,
opremljenosti društvenom i komunalnom infrastrukturom, gustine naseljenosti, te cijelog niza
različitih fizičkih i socio – ekonomskih faktora, na osnovu čega se dobiva cjelovita slika potencijala
posmatranog područja.
4.2.1. Potencijal prostora za urbanizaciju
Kako praksa nalaže, stepen potencijala za urbanizaciju raste sa blizinom većih urbanih naselja, koja su
opremljena navedenim parametrima. Na potencijal utiče i porast nadmorske visine, nagib terena, ali i
blizina aerodroma, miniranih područja, te područja koja su pod nekim vidom zaštite.
Preklapanjem i valorizacijom navedenog, moguće je dobiti sliku potencijala prostora za urbanizaciju.
TABELA 89 - POKAZATELJI KORIŠTENI ZA MODEL PRIVLAČNOSTI PROSTORA ZA URBANIZACIJU
Pokazatelj
Izbor odgovarajućih baza podataka
Blizina većih urbanih naselja (kantonalni, gradski i općinski centri), koji imaju veliku gustinu naseljenosti
Naselja, udaljenosti od naselja
Cestovna, željeznička i zračna infrastruktura
Magistralne ceste, regionalne ceste, lokalne ceste
Željeznice
Aerodromi
Komunalna infrastruktura
Izvorišta vode za piće
Klinički i bolnički centri
Univerzitetski centri
Reljef
DTM model, nagibi i nadmorske visine
Energetska infrastruktura
Dalekovodi
Plinovodi
Vodotoci
Hidrografska mreža
Poplavna područja
Industrija
Industrijski pogoni i postrojenja
Industrijske zone
Miniranost
Minirana područja
Zaštićena područja
Karta zaštićenih područja
77
Detaljno obrazloženje metode dato je u Studiji ranjivosti prostora F BiH; podaci dobiveni tim putem su ovdje
preuzeti i integrisani sa podacima kojima se raspolaže u sklopu Prostorne osnove Prostornog plana Unsko –
sanskog kantona
158
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
Energetske i mineralne sirovine
Karta energetskih i mineralnih sirovina
159
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
Visok : 4
Nizak: 1
ILUSTRACIJA 17 – POTENCIJAL PROSTORA ZA URBANIZACIJU
160
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
4.2.2. Potencijal prostora za industrijalizaciju
Da bi neki prostor bio privlačan za industrijalizaciju, tj., izgradnju novih i proširenje postojećih
industrijskih zona, neki primarni uslovi moraju biti zadovoljeni: prostor treba karakterisati dobra
infrastrukturna pokrivenost, te treba biti u blizini većih naselja.
Logičan slijed stvari je da se industrijske zone smještaju u blizini nalazišta sirovina – mineralnih i
energetskih resursa, a radi lakšeg transporta i manipulacije sirovinama. Pri tome treba voditi računa
da industrijske zone, uglavnom, imaju nizak prag tolerancije za porast nagiba terena i povećanje
nadmorske visine (potencijal opada sa njihovim porastom), što sužava izbor potencijalnih područja
pogodnih za industrijalizaciju.
TABELA 90 - POKAZATELJI KORIŠTENI ZA MODEL PRIVLAČNOSTI PROSTORA ZA INDUSTRIJALIZACIJU
Pokazatelj
Blizina većih urbanih naselja
Izbor odgovarajućih baza podataka
Naselja, udaljenosti od naselja
Cestovna i željeznička infrastruktura
Magistralne ceste, regionalne ceste, lokalne ceste
Željeznice
Reljef
DTM model, nagibi i nadmorske visine
Energetska infrastruktura
Dalekovodi
Plinovodi
Vodotoci
Hidrografska mreža
Poplavna područja
Industrija
Industrijski pogoni i postrojenja
Industrijske zone
Miniranost
Minirana područja
Zaštićena područja
Karta zaštićenih područja
Energetske i mineralne sirovine
Karta energetskih i mineralnih sirovina
161
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
Visok : 4
Nizak: 1
ILUSTRACIJA 18 – POTENCIJAL PROSTORA ZA INDUSTRIJALIZACIJU
162
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
4.2.3. Potencijal prostora za infrastrukturne objekte
Potencijal prostora za infrastrukturne objekte raste u područjima koja imaju bolje prirodne uslove, tj.,
u kojima reljef i geološka građa dopuštaju jednostavnije smještanje u prostor. Model počiva na
pretpostavci da privlačnost raste sa blizinom većih naselja. Kroz opsežne baze podataka, te
vrijednosne pokazatelje, bilo je moguće izraditi prikaz potencijala prostora.
TABELA 91 - POKAZATELJI KORIŠTENI ZA MODEL PRIVLAČNOSTI PROSTORA ZA SMJEŠTANJE INFRASTRUKTURNIH OBJEKATA
Pokazatelj
Blizina većih urbanih naselja
Izbor odgovarajućih baza podataka
Naselja, udaljenosti od naselja
Geološka građa
Stabilnost terena
Reljef
DTM model, nagibi i nadmorske visine
Infrastruktura
Postojeća infrastruktura
Zaštićena područja
Karta zaštićenih područja
163
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
Visok : 4
Nizak: 1
ILUSTRACIJA 19 – POTENCIJAL PROSTORA ZA INFRASTRUKTURNE OBJEKTE
164
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
4.3.
Potencijal prostora za primarne djelatnosti
4.3.1. Potencijal prostora za poljoprivredu
Najveći potencijal prostora za poljoprivredu iskazuju zemljišta koja imaju najvišu upotrebnu
vrijednosti, te koja su, kao što je prikazano u ocjeni ranjivosti prostora i modelima ranjivosti, zapravo,
najranjiviji prirodni resurs.
Stoga je korištenje poljoprivrednog zemljišta, prije svega, odgovornost, te se njegovoj upotrebi, a
naročito u visoko potencijalnim cjelinama, mora pristupati oprezno i održivo.
U Unsko – sanskom kantonu, kao i u drugim dijelovima naše zemlje, sve se više usitnjava
poljoprivredno zemljište, bespravno pretvara u građevinsko ili se, recimo, zemljišta visoke upotrebne
vrijednosti neobrađuju, što takođe nepovoljno utiče na ovaj resurs.
Stoga je vrlo važno detektovati prostore koji imaju potencijal za razvoj poljoprivrede, te u kasnijim
fazama izrade Plana, eventualno, ponuditi programe koji će dovesti do grupisanja tih cjelina, gdje je
to moguće, čime će se povećati njihova ekonomska, ali i upotrebna vrijednost, što može imati odraza
i na ekonomiju i privredni razvoj, posebno u ruralnim sredinama, gdje takav vid privrede može biti
pokretač i uslov za prosperitet.
165
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
Visok : 4
Nizak: 1
ILUSTRACIJA 20 – POTENCIJAL PROSTORA ZA POLJOPRIVREDU
166
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
4.3.2. Potencijal prostora za šumarstvo
Funkcija šume je višeznačna: ona proizvodi drvnu masu,te na taj način zadovoljava čovjekove potrebe
za proizvodnjom drvne građe i proizvoda koji od nje dolaze, potom, pruža hranu i stanište divljači, te
omogućuje lovnogospodarsku ulogu šume, a ne smije se zaboraviti niti njena sakupljačka vrijednost –
šuma pruža šumsko voće, gljive, med, ljekovito bilje, te ostale vrijednosti, kao što su mahovina, drvni
sokovi, ukrasno bilje itd.
U pogledu potencijala za razvoj šumarstva, tretirane su one šume i šumske kulture, koje imaju i
najveću ekonomsku vrijednosti, tj., koje su najkvalitetnije, a to su visoke šume četinara i mješovite
šume četinara i lišćara, u kojima preovladavaju bukva, jela, smrča i hrast kitnjak.
167
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
Visok : 4
Nizak: 1
ILUSTRACIJA 21 – POTENCIJAL PROSTORA ZA ŠUMARSTVO
168
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
5. Analiza mogućih konflikta u prostoru
Obzirom na potencijale, te njihove međusobna preklapanja, logično je da će doći do konfliktnih
situacija u prostoru. Primjerice, određena površina iskazuje potencijal za šumarske djelatnosti, ali i za
infrastukturni razvoj.
Međutim, svrha dobrog prostornog planiranja, jeste usklađivanje ovih pojava, kako bi iskorištenje
ukupnog prostora bilo optimalno.
Ako ne postoji kontinuirano usklađivanje interesa u prostoru, nastaje:
•
•
•
•
kaos u funkcioniranju cjeline,
kriva upotreba tla,
šteta za interese drugih i društvo u cjelini,
stalne izvore gubitaka zbog neracionalne upotrebe tla.
Društveni interes traži raspored i optimalno usklađivanje ponašanja u prostoru, a to su:
•
•
•
•
da svaki korisnik zemljišta i prostora ne smeta drugima,
da svaki korisnik prostora raspolaže za svoje potrebe, donekle prihvatljivim
lokacijama,
da su sačuvane kvalitete prirode i okoliša,
da financijska vrijednost zemljišta ostane stabilnom kroz duži vremenski period.78
Analiza konflikta u prostoru „sučeljava potencijal prostora za industrijalizaciju, urbanizaciju,
infrastrukturu sa jedne strane i potencijala za razvoj primarnih djelatnosti sa druge strane“, što treba
pomoći u procesu usklađivanja u budućem planiranju prostora.
Analiza je izrađena na način da su formirani parovi mapa potencijala, gdje su u jednom paru
industrijalizacija, urbanizacija i infrastruktura, a u drugom razvoj primarnih djelatnosti, te su se jedni i
drugi međusobno upoređivali po principu svaki sa svakim.
Usvojen je princip da svaki put kad se javi veliki potencijal prostora za jednu od sučeljenih aktivnosti,
znači da postoji konflikt između njih. Tamo gdje postoji potencijal manje ili više izražen za obje
uspoređivane aktivnosti, znači da je i konflikt manje ili više izražen.79
TABELA 92 – MOGUĆI KONFLIKTI U POSTORU
Potencijal prostora za
urbanizaciju, industrijalizaciju
i infrastrukturu
Karta potencijala za
urbanizaciju sa ograničenjima
Karta potencijala za industrij.
78
79
Potencijal prostora za šumarstvo i
poljoprivredu
Karta mogućeg konflikta
Karte potencijala za šumarstvo
Karta potencijala za poljoprivredu
Karte potencijala za šumarstvo
Mogući konflikti urbanizacija/šumarstvo
Mogući konflikti urbanizacija/poljoprivreda
Moguću konflikti industrij/šumarstvo
Studija ranjivosti FBiH, str. 431
Ibidem, str.432
169
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
sa ograničenjima
Karta potencijala za infrastr.
sa ograničenjima
170
Karta potencijala za poljoprivredu
Karte potencijala za šumarstvo
Mogući konflikti industrij/poljoprivreda
Moguću konflikti infastruktura/šumarstvo
Karta potencijala za poljoprivredu
Mogući konflikti infrastrukt/poljoprivreda
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
nema konflikta, tj. bez značaja je
konflikt je moguć
konflikt je izražen
konflikt je veoma izražen
ILUSTRACIJA 22 – KONFLIKT URBANIZACIJA/ŠUMARSTVO
171
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
nema konflikta, tj. bez značaja je
konflikt je moguć
konflikt je izražen
konflikt je veoma izražen
ILUSTRACIJA 23 – KONFLIKT INFRASTRUKTURA/ŠUMARSTVO
172
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
nema konflikta, tj. bez značaja je
konflikt je moguć
konflikt je izražen
konflikt je veoma izražen
ILUSTRACIJA 24 – KONFLIKT INDUSTRIJA/ŠUMARSTVO
173
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
nema konflikta, tj. bez značaja je
konflikt je moguć
konflikt je izražen
konflikt je veoma izražen
ILUSTRACIJA 25 – KONFLIKT URBANIZACIJA/POLJOPRIVREDA
174
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
nema konflikta, tj. bez značaja je
konflikt je moguć
konflikt je izražen
konflikt je veoma izražen
ILUSTRACIJA 26 – KONFLIKT INFRASTRUKTURA/POLJOPRIVREDA
175
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
nema konflikta, tj. bez značaja je
konflikt je moguć
konflikt je izražen
konflikt je veoma izražen
ILUSTRACIJA 27 – KONFLIKT INDUSTRIJA/POLJOPRIVREDA
176
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
6. Analiza opasnosti i rizika
Analiza opasnosti i rizika se posmatra kroz procjene rizika od prirodnih i vještačkih poplava, procjene
rizika od razornih zemljotresa, te opasnosti uslijed industrijskih zagađenja i havarija.
6.1.
Poplave
Poplave su plavljenja šireg područja riječnih dolina, a uslijed nadolaska vala velikih voda, te se tada
karakteriziraju kao prirodne poplave ili uslijed probijanja nasipa ili rušenja brana, kada se nazivaju
vještačkim poplavama.
Štetno djelovanje vode je pod uticajima klimatskih, geoloških, morfoloških i hidroloških uslova, kao i
ljudskih djelatnosti, koje mogu negativno utjecati na režim voda.
Prirodne poplave nastaju, uglavnom, kao posljedica hidroloških uslova sliva.
U okviru poplavnog područja sliva rijeke Une sa Glinom i Koranom, naselja kod kojih je prisutna
pojava poplava su: Bihać, Bosanska Krupa, Bosanska Otoka, Drvar, Ključ, Sanski Most i Cazin. Rijeke
koje uzrokuju poplave su: Una, Unac, Sana, Mutnica, Toplica, Kladušnica, Bojna i Glinica. Zahvati koji
su izvedeni na području ovih općina sa aspekta zaštite od voda su skidanje ili sniženje sedrenih
pragova, djelomična regulacija Unca, regulacija korita Une i Sane, Mutnice i Kladušnice, kao i
akumulacija Župica na Uncu.
Velike vode 1/20, 1/100 i 1/500 plavnih područja su prikazane na sljedećoj tabeli:
TABELA 93 - VELIKE VODE PLAVNIH PODRUČJA
Plavno područje
Una - šire područje
Bihaća
Una – Bosanska Krupa
Una – Bosanska Otoka
Klokot – Klokot
Sana – šire područje
Sanskog Mosta
Sanica - Sanica
V.V. 1/20
V.V.1/100
V.V. 1/500
1.054
1.367
1.546
230
120,4
174,4
240,7
143,2
174,6
250,2
165,8
174,8
491
739
885
150,9
163
178,4
Sistem unutrašnje odvodnje je od izuzetnog značaja kada je u pitanju zaštita od poplava u kontekstu
odvođenja oborinskih voda. Na području Bihaća sistem unutrašnjeg odvođenja oborinskih voda je
djelomično izveden.
Karakteristika Une i mnogih rijeka na području Unsko-sanskog kantona jesu plitka korita, te pojava
valova velikih voda, što ima za posljedicu plavljenje okolnog zemljišta, čak i urbanih zona.
Izgrađeni objekti za zaštitu od poplava su u lošem stanju, te su pretrpljeli znatna oštećenja usljed
neodržavanja. Dodatni problem predstavlja da uz mnoga područja u okviru površinskih voda
177
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
1.kategorije ne postoje objekti za zaštitu od voda, što posljedično ima reperkusiju i na zaštitu voda.
Ta područja su:


Uz rijeku Unu: dionica od profila na rijeci Uni na uzvodnom kraju naselja: BužimkićiBosanska Krupa do profila sa nizvodne strane naselja Smrđani (nizvodno od ušća rijeke
Baštre); dionica od mosta na rijeci Uni u naselju Ripač do naselja Čavkuni u Pokoju:
dionica od profila na rijeci Uni sa uzvodne strane naselja Kulen Vakuf do kanjonskog dijela
nizvodno od naselja Kaluđerica,
Uz rijeku Klokot: dionica od izvora do ušća u rijeku Unu,

Uz rijeku Sanu: dionica od izlaza iz klanca u području Krkojevci do međuentitetske linije
na rijeci Sani,

Uz rijeku Sanicu: dionica od naselja Budelj Donji do naselja Kokanovići.
Pregled na prostoru općine Velika Kladuša plavi nekoliko rijeka u ukupnoj površini od 700ha:

rijeka Glinica – 225 ha poljoprivrednog zemljišta,


rijeka Kladušnica – 156 ha poljoprivrednog zemljišta,
rijeka Bojna – 200 ha poljoprivrednog zemljišta,

te oko 88 ha u slivnom području riječica Stabandža, Prosinja, Slapnica i Vidovska.
Na području općine Bihać u svrhu zaštite od poplava izgrađena je mreža glavnih i sekundarnih
odvodnih kanala dužine 13,2 km, te odbrambeni nasip na području Velhovskog polja u dužini od 5,12
km.
U svrhu zaštite od voda na području općine Bužim, izvedena je regulacija rijeke Bužimice.
Plavljenje zemljišta u neposrednoj okolini rijeka ima za posljedicu uništavanje poljoprivrednog
zemljišta, usjeva, zagađenje površinskih voda, ugrožavanje sigurnosti stanovništva, materijalne štete
na stambenim i poslovnim objektima u urbanim zonama, eroziju tla, te je izuzetno značajano planski i
strateški definirati i aplicirati adekvatne mjere.
U tabeli 94. prikazani su vodostaju obavještavanja i maksimalni zabilježeni vodostaji uz rijeku Unu,
Sanu, Sanicu i Klokot, te popis naselja i dijelova naselja koja mogu biti poplavljena u tabeli 118:
TABELA 94 - VODOSTAJI OBAVJEŠTAVANJA I MAKSIMALNI ZABILJEŽENI VODOSTAJI
178
Poplavno
područje
Dionica
Uz rijeku
Unu
Od profila na r. Uni, na
uzvodnom kraju naselja
Bužimkići
Bosanska
Krupa do profila sa
nizvodne strane naselja
Smrđani (nizvodno od ušća
rijeke Baštre)
Od mosta na r. Uni u
naselju Ripač do naselja
Vodomjer
VS
Vodostaji
obavještavanja*
Maksimalni
zabilježeni
vodostaj
Bosanska
Krupa
H= +290 cm
H= +324cm
Bihać na
r.Uni
H= +100 cm
H= +174cm
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
Uz rijeku
Klokot
Uz rijeku
Sanu
Uz rijeku
Sanicu
Čavkuni u Pokoju
Od profila na r. Uni sa
uzvodne strane naselja
Kulen Vakuf do kanjonskog
dijela nizvodno od naselja
Kaluđerica
Od izvora Klokota do ušća
u r. Unu
Od izlaza iz klanca u
području Krkojevci do
menuentitetske linije na
rijeci Sani
od naselja Donji Budelj –
do naselja Kokanovići
(letva)
Kulen
Vakuf
H= +320 cm
H= +388cm
Kralje‫(٭‬na
r. Uni)
H= +460 cm
H= +655cm
Sanski
most
H= +250 cm
H= +530cm
*
*
*
TABELA 95 - POPIS NASELJA I DIJELOVA NASELJA KOJA MOGU BITI POPLAVLJENA
Poplavno
područje
Dionica
Naselja
Bužimkići, Bosanska Krupa,
Otoka,
Orašje,
Smrđani,
Drenova, Glavica,
Čavkuni, Vrkašić, Kralje, Bihać,
Orljani, Golubić, Otoka,
Bužimkići-Bosanska KrupaSmrđani
rijeke Une
rijeke
Klokot
most
Ripač-Čavkuni
(Pokoj)
Kulen
Vakuf-naselje
Kaluđerica
Kaluđerica, Klisa, Kulen Vakufa
od izvora do ušća u r. Unu
uz rijeku
Sanu
klanac
FBiH
Krkojevci-granica
uz rijeku
Sanicu
Budelj Donji-Kokanovići
Dijelovi naselja
Sanski
Most
Vedro
polje,
Ravničarsko
područje Garavice, Humačke
bare
Krkojevačko polje, Gradina,
Alagića polje, Prnjavor, Brlog,
Trnova
Budelj Donji, Biljani Donji,
Sanica Donja, Kokanovići
Zaštitom od voda obuhvaćene su sve mjere, aktivnosti i radnje koje se u širem prostoru planiraju,
poduzimaju i izvode, sa ciljem da se umanje (ili eliminiraju) posljedice koje nastaju štetnim dejstvom
neuređenog vodnog režima. Akcije na polju zaštite od poplava intenzivirani su od 1960-1980tih
godina, što je rezultiralo znatnim smanjenjem štete od poplava, počev od regulisanja vodotoka do
izgradnje objekata za zaštitu od poplava i akumulacija. Međutim, zahvati koji su izvedeni u potpunosti
ne zadovoljavaju potrebe zaštite zemljišta i stanovnika.
6.2.
Zemljotresi
Prostor zapadne Bosne ugrožavaju dva žarišta koja se najvećim dijelom prostiru duž Kninskog rasjeda,
duž koga se mogu izdvojiti dvije trusne zone.
179
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
Prva oblast zahvata prostor zapadno od Drvara i oivičena je na potezu Bastasi - Trubar, Osredci Martin Brod - Veliko Očijevo, a zatim produžava u R Hrvatsku.
Druga oblast nalazi se neposredno u okolini Bihaća na površini 116 km 2, a oivčena je naseljima
Golubić - Žegar - Klokot, sa maksimalnim intenzitetom od VII MCS.
Na osnovu seizmičkih podataka za stogodišnji period, na području Unsko-sanskog kantona pojavljuju
se zemljotresi maksimalne magnitude iznad 5,5 ° Rihtera (VII ° MCS skale), što je uvjetovano
položajem područja u blizini dva regiona tektonskih rasjeda. Budući da se radi o pograničnom
prostoru, na seizmičku aktivnost uticali su najjači zemljotresi drugih država. Prema raspoloživim
podacima na području Unsko-sanskog kantona u prošlosti se dogodilo više razornih zemljotresa iz
lokalnih žarišnih zona Magnitude M≥ 7° MCS skale. Zemljotresi koji su se dogodili i koji su na području
Unsko-sanskog kantona ostvarili značajnije seizmičke efekte, hronološki su prikazani u sljedećoj
tabeli:
TABELA 96 – NAJSNAŽNIJI ZEMLJOTRESI
Period
07.04.1905.
18.05.1910.
12.03.1916.
29.11.1961.
15.03.1997.
Lokacija
Bosanski Petrovac
Bosanska Krupa
Bihać
Bihać
Bihać
Magnituda (M)
M = 5,0
M = 4,8
M = 5,0
M = 4,7
M = 4,0
Intenzitet
epicentru
(°MCS)
Io = VII
Io = VII
Io = VII
Io = VI
Io = VI
-
u
Io
Upoređujući i analizirajući podatke prikupljenje u prošlom stoljeću, uočeno je da se u daljoj i bližoj
prošlosti Unsko – sanskog kantona, dogodilo više razornih zemljotresa, sa najjačim intenzitetima u
zonama Bihać, Bosanski Petrovac i Bosanska Krupa.
Općine Velika Kladuša, Bužim i Cazin, nalaze se pod uticajem zemljotresa čiji se epicentri nalaze na
području R Hrvatske, tj., u žarištima Petrinja (M = 6,0, Io = IX°) i Slavonski Brod (M = 5,7, Io = VII°) .
6.3.
Industrijski zagađivači
Svi industrijski kapaciteti predstavljaju opasnost po okoliš, u određenoj mjeri, te u zavisnosti od
djelatnosti koju obavljaju, kao i materijal koji koriste za svoje procese.
U Unsko – sanskom kantonu, postoji veliki broj industrijskih pogona, u funkciji ili izvan nje, a koji su
registrovani u slijedećoj tabeli, prema vrsti industrije, te stepena moguće opasnosti od havarijskog
zagađenja, gdje su kao referentni za ocjenu uzeti rezultati za svaku pojedinu industriju koju daje
Studija ranjivosti FBiH:
180
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
Općina
Privredni subjekt
Drvoprerađivačka industrija
Bosanska Krupa
PD „Unsko – sanske šume“ doo
Bosanska Krupa
SMRČA doo
Bosanska Krupa
LASER doo
Bosanska Krupa
JELA GRMEČ doo
Bosanska Krupa
Irfan Mulalić
Bosanska Krupa
Drvo Adria doo
Bosanska Krupa
HS-Invest doo
Bosanska Krupa
Kovačević Enver
Bosanska Krupa
Harbaš-comp
Bosanski Petrovac
RHM Comerc doo
Bosanski Petrovac
Interwork doo
Bosanski Petrovac
Eko systems
Bosanski Petrovac
Asisks doo
Bosanski Petrovac
BH Legno doo
Bosanski Petrovac
RHM doo
Bosanski Petrovac
OMDA doo
Bosanski Petrovac
Hujić - Ramić doo
Bosanski Petrovac
Husetić doo
Bosanski Petrovac
Anem - kompani doo
Bosanski Petrovac
Željeznik doo
Bosanski Petrovac
List doo
Bosanski Petrovac
Kartal doo
Bosanski Petrovac
Eko sistem doo
Bosanski Petrovac
N°9
Bosanski Petrovac
UNA-LES doo
Cazin
Vital jela
Cazin
Al - Dihani
Ključ
Džeri doo
Ključ
Semka komerc doo
Ključ
IBL doo
Sanski Most
Sconto-prom
181
Djelatnost
Opasnost
Proizvodnja namještaja, pilana
Proizvodnja namještaja
Pilana
Pilana
Pogon za primarnu preradu drveta
Proizvodnja drvenih briketa
Pilana za rezanje trupaca
Pilana
Prerada drveta
Proizvodnja peleta
Objekat za preradu drveta I drvenog otpada
Prerada drveta
Prerada drveta
Prerada drveta
Prerada drveta
Prerada drveta
Prerada drveta
Pilana
Pilana
Proizvodni objekat za preradu drveta
Pogon primarne prerade drveta
Objekat za preradu drveta i drvenog otpada
Pilana
Pogon obade drveta
Pilana
Pilana
Pilana
Mini pilana i drvena stolarija
Proizvodnja namješaja
Fabrika namještaja
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
TABELA 97 – PRIVREDNI KAPACITETI
Sanski Most
Sanski Most
Sanski Most
Sanski Most
Sanski Most
Sanski Most
Sanski Most
Sanski Most
Sanski Most
Bužim
Bužim
Bužim
Bihać
Bihać
Bihać
Bihać
Bihać
Bihać
Bihać
Bihać
Bihać
Bihać
Bihać
Bihać
Bihać
Bihać
Bihać
Bihać
Bihać
Velika Kladuša
Horozović doo
Adles
Files
Hor-Al
Montes - ŠEHA
EKO- CAT doo
Vrhpolje promet
Centar drvne industrije doo
Prodist doo
Abonos doo
Asim komerc doo
Fikro doo
Laser doo
Sani global
Bor doo
Brzi doo
Pogy doo
Del doo
A.S.B. EXPAN doo
Freeli gradnja
Tehnocen doo
Mahmutović Emir
Eragon doo
Desa Merc doo
Iver doo
Elektroprodaja BA
Vitales doo
M&H hrast doo
US Company doo
Drvopromet doo
Velika Kladuša
Stolar komerc doo
182
Pilana, proizvodnja drvene građe i ostalih proizvoda od drveta
Proizvodnja građevinske stolarije i elemenata
Proizvodnja rezane građe
Proizvodnja rezane građe
Proizvodnja građevinske stolarije i montažnih kuća
Obrada drvenog otpada i proizvodnja goriva za grijanje
Obrada drvenog otpada i proizvodnja goriva za grijanje
Primarna i polufinalna obrada drveta
Pilana, tvornica drvnih proizvoda
Proizvodnja stolica i dijelova za namještaj
Primarna i finalna prerada drveta
Pogon primarne prerade drveta
Pločast namještaj, kuhinje ormari komode
Bukovi elementi, univerzal stolovi, ljepljena bukva, ploče od masiva
Fasadna i unutrašnja građevinska stolarija
Rezana građa četinara i lišćara
Bukova i jelova građa, poluproizvodi za namještaj
Pločasti namještaj, dnevnih i dječijih soba
Sve vrste rezane građe, brodski pod, građ. stolarija, drveni objekti
Proizvodnja drvene i PVC stolarije i drvene montažne kuće
Primarna i polufinalna obrada drveta
Pilana
Proizvodnja peleta i briketa
Primarna prerada drveta i pilana
Pilana
Pogon za preradu drveta - proizvodnja briketa
Briketara
Prerada drveta
Pilana
Proizvodnja drvenih građevinskih elemenata - europrofila i pogon za
preradu drveta
Proizvodnja rezane građe i elemenata od drveta
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
Općina
Privredni subjekt
Metaloprerađivačka industrija
Bihać
C-I doo
BIRA dd
Elumatec maschinen doo
Bosanska Krupa
Krupa kabine doo
ZAH doo
Bosancar doo
Novi Most doo
ACMA – Group doo
T.T.Giorgija doo
Energo Mont doo
Una Metal doo
Cazin
Stampress doo
Civić doo
Limometal doo
Sanski Most
Remus Innovation doo
GAT doo
Metalix doo
Pipeline
SBC Inženjering
Velika Kladuša
ADSI montaža doo
Metalproizvod doo
Tekstilna industrija
Bihać
Studio moda doo
Bihać – triko doo
BBS doo
Tera Nova doo
Cazin
Eurotriko doo
Tex – LINE
Ključ
FI & Co doo
Sanski Most
TK Bosana doo
Butex doo
Fis – Trade doo
183
Djelatnost
Opasnost
Metalne konstrukcije
Rashladni aparati
Montažni stolovi alu stolarija
Karoserije za motorna vozila
Obrada metala
Kabine za radne mašine
Karoserije (mašine,autobusi)
Prerada metala
Obrada metala
Metalne cisterne,rezervoari
Sječiva,alati,okovi
Prerada metala
Građevinska limarija
Krovno-fasadni limovi
Sportski auspusi
Mehanički dijelovi
Aluminijski i inox proizvodi
Metalne konstrukcije
Projektovanje i proizvodnja čeličnih konstrukcija
Limarija, kape za dimnjake
Metalni ekseri
Niska
Umjerena
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Šivanje pletenih tekstilnih proizvoda
Proizvodnja HTZ opreme
Proizvodnja HTZ opreme
Tvornica trikotažnih i odjevnih predmeta
Tekstilna industrija
Prerada i otkup sirove kože
Proizvodnja sportske opreme
Proizvodnja sportske opreme
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
Velika Kladuša
Prehrambena industrija
Bosanska Krupa
Cazin
Sanski Most
Velika Kladuša
Bihać
184
Sanitex dd
Lenotex doo
Medicinski proizvodi od gaze
Niska
MS – ALEM doo
Jezerka Milex
Eko riba Krušnica doo
Kanturić Irfan
Irfet Kanurić
Žitoprerada AD doo
Hrbaš Rasim Fatima Keranović
Hrbaš Husnija
Salkić Hamdija
Huremagić Cazin doo
Milk – san doo
Čapljanka doo
Zadruga Apimed
Zlatna dolina doo
Agri San
Terra Sana
Euro Koka
Voćna Oaza
Peradarstvo Halilović
SZR Mesnica Alma Talić
ZR Mesnica Bego
Agrokomerc dd
Kolmix doo
SPZ Agromerkantilija
JKP vodovod i kanalizacija doo
Meso Kasumović
Meggle Mljekara doo
Bihaćka pivovara
Lejikomerc doo
Tim doo
Prerada mesa i mesnih prerađevina
Mljekara
Ribogojilište, bazen rastilišta i matičnjaka
Klaonica
Klaonica
Mlin
Klaonica
Klaonica
Ribnjak
Klaonica
Proizvodnja mlijeka i ostalih mliječnih proizvoda
Prerada mlijeka i proizvodnja mliječnih proizvoda
Proizvodnja meda
Proizvodnja pekarskih proizvoda i ugostiteljstvo
Uzgoj usjeva i stoke (mješovita proizvodnja)
Poljoprivredna zadruga
Uzgoj pilića
Uzgoj voća
Uzgoj koka nosilja i jaja
Klaonica
Klaonica
Prehrambena industrija
Proizvodnja začina i dodataka jelima
Otkup i izvoz kornišona, malina i jagoda
Proizvodnja i distribucija vode za piće
Klaonica
Proizvodnja mlijaka i mliječnih proizvoda
Svijetlo pivo, sokovi, mineralna voda, ledeni čajevi
Razne vrste kruha i peciva
Proizvodnja tjestenine, kruha, peciva i kolača
Umjerena
Umjerena
Niska
Umjerena
Umjerena
Niska
Umjerena
Umjerena
Niska
Umjerena
Umjerena
Umjerena
Vrlo niska
Niska
Niska
Vrlo niska
Niska
Vrlo niska
Niska
Umjerena
Umjerena
Niska
Niska
Vrlo niska
Niska
Umjerena
Umjerena
Umjerena
Niska
Niska
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
Ključ
Bosanski Petrovac
Hemijska industrija
Bihać
Bosanski Petrovac
Cazin
Sanski Most
Velika Kladuša
Elektroindustrija
Bihać
Cazin
Velika Kladuša
Građevinska industrija
Bosanski Petrovac
Cazin
185
Poljo – prom doo
Riz–Krajina doo
Čeliković doo
Riz Krajina doo
Obrt Korajac
Žitoprerada dd
Sanička pastrmka doo
TR Mesnica Eso
Draganović komerc doo
Agrošpar doo
Opća zadruga Vrtoče
Konzumni krompir, žitarice i sadnice
Uzgoj svježe pasrmke
Ljekovito bilje
Pogon za uzgoj ribe, ribogojilište i mrijestilište
Klaonica, prerada i konzumiranje mesa
Uzgoj ribe
Klaonica
Klaonica
Klaonica
Klaonica
Niska
Niska
Vrlo niska
Niska v
Umjerena
Niska
Niska
Umjerena
Umjerena
Umjerena
Umjerena
Di& de Delić doo
Polietilenka dd
Bosnaplast doo
DKS Loversan doo
Styritherm doo
Splonum dd
2 B doo
Andrieu vatrogasni aparati doo
Saniteks dd
IGMIT doo
Riplast doo
Ambalaža
Ambalaža
Prerada plastičnih masa
Medicinski materijal
Proizvodnja stiropora
Hemijsko-građevinski materijal
Priprema i izrada štamparske forme, proizvodnja ljepljivih traka
Proizvodnja vatrogasnih aparata
Medicinski proizvodi
Proizvodnja plastike, štampa
Proizvodnja i promet plastičnih masa
Umjerena
Umjerena
Umjerena
Umjerena
Umjerena
Umjerena
Niska
Umjerena
Umjerena
Umjerena
Umjerena
E – EKG dd Fabrika diskonektora i kablovskih
glava
Bira dd
Kenda - Commerc doo
Airvent doo
Visokonaponski vanjski montažni diskonektori i srednjenaponski
prekidači za unutrašnje instalacije
Vertikalni hladionici i zamrzivači
Proizvodnja grijnih uređaja
Proizvodnja rashladnih uređaja
Umjerena
Pirnar doo
Ciglana-I Crni
Ingplast doo
Proizvodnja vrata i prozora
Tvornica opekarskih proizvoda
Proizvodnja PVC stolarije
Niska
Niska
Niska
Umjerena
Umjerena
Umjerena
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
Ključ
Sanski Most
Velika Kladuša
Limometal doo
Styrotherm doo
Liđan
Đuzelić
Huremagić doo
Dola doo
Vaš dom doo
I Selimović doo
Elektrometal doo
ŠEHA – SAN doo
Kofix doo
Pobrić doo
Splonum dd
Horozović doo
Divel doo
Betongal doo
TIIM
Styromal doo
Grupex dd
Regeneracija doo
Bihać
Miral PVC doo
Kov Metal doo
Termoglas doo
A.D.S.I. Montaža doo
Velić beton doo
ROHR-Kamin doo
T.T.S. doo
Kamen doo
Mramor Zulić doo
Austrotherm BH doo
186
Proizvodnja i ugradnja limene galanterije
Proizvodnja siporeksa i stiropora
Betonara
Betonara
Betonara
Izvođenje radova u građevinarstvu
Izvođenje radova u građevinarstvu
Izvođenje radova u građevinarstvu
Izvođenje radova u građevinarstvu
Proizvodnja rezane građe i impregnacija drveta
PVC stolarija
PVC stolarija
Proizvodnja opekarskih proizvoda
Proizvodnja PVC stolarije
Asflatna baza
Proizvodnja betonske galanterije
Građevinsko preduzeće
Proizvodnja građevinskog maltera i ljepila
Proizvodnja betonske galanterije i astaltna baza, izvođenje
građevinskih radova
Proizvodnja uređaja za prečišćavanje oborinskih i otpadnih voda i
izrada vodovodnih sistema
Proizvodnja PVC stolarije
Proizvodnja građevinske stolarije od metala
Proizvodnja proizvoda od stakla, pvc stolarije
Proizvodnja građevinske limarije
Betonara
Proizvodnja betonskih dimnjaka i galanterije
Proizvodnja mramornih ploča
Eksploatacija ahitehtonskog kamena, prerada obrada i ugradnja
mramora i granita, granitni podovi
Obrada kamena izrada i postavljanje spomenika, stepenica, podova
Ekspandirani polistiren stiropor
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Umjerena
Niska
Niska
Niska
Umjerena
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Umjerena
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
Katrapilar doo
Krajina putevi
Bob doo
Stub doo
GTO doo
Daco - comerc doo
Grading doo
As - interijer doo
Kov grad doo
Bužim
Bosanska Krupa
BC gradnja
Klostermeier Majdan
Betonara
Građevinarstvo
Betonara
Prerada i ugradnja kamena
Izvođenje građevinskih radova
Građevsko-zanatski radovi
Građevinski radovi
Prodaja i servis
Građevinski radovi u niskogradnji, izgradnji i održavanju puteva;
asflatna baza
Građevinsko preduzeće i asfaltna baza
Betonara
Niska
Niska
Niska
Niska
Vidljivo je da je opasnost od havarijskih zagađenja u Kantonu uglavnom niska, te tek u nekoliko slučajeva umjerena. Stanje se može dodatno poboljšati
korištenjem naprednih tehnologija u proizvodnim procesima i ugradnjom odgovarajućih zaštitinih sistema na pogonima.
6.4.
Ostali zagađivači
Osim industrije, koja u protekla dva desetljeća djeluje u smanjenom kapacitetu, što povoljno utiče na zaštitu okoliša, zagađenje je prisutno, svakako, od
drugih antropoloških faktora: kroz nekontrolisano i neprikladno odlaganje otpada, distribuciju otpadnih voda, kao i kroz primarne djelatnosti - poljoprivredu
i šumarstvo, o čemu je već bilo govora u prethodnim poglavljima.
Sumarno, ilegalne deponije vrše ogroman pritisak i stvaraju opasnost po prirodu, ali i život i zdravlje ljudi, kroz nepravilno postupanje s otpadom, koji
nerijetko ima i toksična dejstva prilikom raspada materije.
Otpadne vode iz domaćinstava, posebno u ruralnim područjima, kroz neadekvatne sisteme odvođenja, septičke jame koje nisu projektovane u skladu sa
pravilima struke ili se nalaze na geološkom supstratu koji nije pogodan za takav vid distribucije fluida, mogu veoma štetno djelovati na tlo, vodu, pa i
posljedično zrak, što ima utjecaja na život i zdravlje ljudi.
187
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
Naposljetku, neadekvatno postupanje s otpadom koji se javlja u poljoprivredi, podjednako i u
stočarstvu i ratarstvu, ima takođe negativan učinak na prirodne resurse i čovjeka, o čemu se vodi,
možda, i najmanje računa, jer je nivo educiranosti ruralnog stanovništva, koji je i najveći vršilac
pritiska, na veoma niskom nivou.
188
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
Ilustracija 1 – model ranjivosti prostora na koridoralne uticaje ........................................................ 111
Ilustracija 2 – model ranjivosti prirode na koridoralne uticaje .......................................................... 113
Ilustracija 3 – model ranjivosti prirodnih resursa na koridoralne uticaje........................................... 118
Ilustracija 4 – model ranjivosti čovjekove okoline na koridoralen uticaje .......................................... 121
Ilustracija 5 – model ranjivosti pejzaža na koridoralne uticaje ......................................................... 123
Ilustracija 6 – model ranjivosti prostora uslijed djelatnosti koje se javljaju u obliku tačaka i poligona
....................................................................................................................................................... 126
Ilustracija 7 – model ranjivosti prirode uslijed djelatnosti koje se javljaju u obliku tačaka i poligona 129
Ilustracija 8 – model ranjivosti prirodnih resursa uslijed djelatnosti koje se javljaju u obliku tačaka i
poligona ......................................................................................................................................... 133
Ilustracija 9 – model ranjivosti čovjekove okoline uslijed djelatnosti koje se javljaju u obliku tačaka i
poligona ......................................................................................................................................... 136
Ilustracija 10 – model ranjivosti pejzaža uslijed djelatnosti koje se javljaju u obliku tačaka i poligona
....................................................................................................................................................... 139
Ilustracija 11 – model ranjivosti prostora uslijed primarnih djelatnosti ............................................ 142
Ilustracija 12 – model ranjivosti prirode uslijed primarnih djelatnosti .............................................. 145
Ilustracija 13 - model ranjivosti prirodnih resursa uslijed primarnih djelatnosti ................................ 149
Ilustracija 16 – model ranjivosti čovjekove okoline uslijed primarnih djelatnosti .............................. 151
Ilustracija 17 – model ranjivosti pejzaža uslijed primarnih djelatnosti .............................................. 154
Ilustracija 18 – zbirna ranjivost prostora unsko – sanskog kantona.................................................. 156
Ilustracija 19 – potencijal prostora za urbanizaciju .......................................................................... 160
Ilustracija 20 – potencijal prostora za industrijalizaciju .................................................................... 162
Ilustracija 21 – potencijal prostora za infrastrukturne objekte ......................................................... 164
Ilustracija 22 – potencijal prostora za poljoprivredu ........................................................................ 166
Ilustracija 23 – potencijal prostora za šumarstvo ............................................................................. 168
Ilustracija 24 – konflikt urbanizacija/šumarstvo .............................................................................. 171
Ilustracija 25 – konflikt infrastruktura/šumarstvo ............................................................................ 172
Ilustracija 26 – konflikt industrija/šumarstvo ................................................................................... 173
Ilustracija 27 – konflikt urbanizacija/poljoprivreda .......................................................................... 174
Ilustracija 28 – konflikt infrastruktura/poljoprivreda ....................................................................... 175
Ilustracija 29 – konflikt industrija/poljoprivreda .............................................................................. 176
189
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
Tabela 1 – površine općina unsko – sanskog kantona ........................................................................ 17
Tabela 2 – krajnje koordinate ............................................................................................................ 17
Tabela 3 – hipsometrijska struktura .................................................................................................. 19
Tabela 4 – procjena broja stanovnika ................................................................................................ 20
Tabela 5 – starosna i spolna struktura stanovništva .......................................................................... 20
Tabela 6 – učešće starosnih skupina .................................................................................................. 21
Tabela 7 – gustina naseljenosti ......................................................................................................... 21
Tabela 8 – migracije.......................................................................................................................... 22
Tabela 9 – meteorološke stanice ....................................................................................................... 23
Tabela 10 – važnije meteorološke pojave .......................................................................................... 23
Tabela 11 – srednje mjesečne i godišnje temperature........................................................................ 24
Tabela 12 – prosječne mjesečne i godišnje padavine mjereno na meteorološkim stanicama .............. 24
Tabela 13 – mjesečne i godišnje maksimalne visine snijega (cm) ....................................................... 25
Tabela 14 – srednja mjesečna i godišnja relativna vlažnost zraka (%) ................................................ 25
Tabela 15 – seizmika ......................................................................................................................... 28
Tabela 16 – lokacije klizišta ............................................................................................................... 33
Tabela 17 – mineralne sirovine Unsko – sanskog kantona ................................................................. 35
Tabela 18 – eksploatacione površine ................................................................................................. 38
Tabela 19 - Procjena kontaminiranosti kantona minama i drugim NUS-a .......................................... 39
Tabela 20 – zbirni bilansi rezervi podzemnih voda ............................................................................. 43
Tabela 21 – slivno područje rijeke une ............................................................................................... 44
Tabela 22 – karakteristične vrijednosti proticaja na hidrološkim stanicama ....................................... 44
Tabela 23 – glavna izvorišta Unsko – sanskog kantona...................................................................... 45
Tabela 24 – manje izdašna kantonalna izvorišta................................................................................ 45
Tabela 25 – ostala izvorišta ............................................................................................................... 46
Tabela 26 – termalne, mineralne i termomineralna izvorišta ............................................................. 46
Tabela 27 – izvorišta koja imaju definisane zaštitne zone .................................................................. 47
Tabela 28 – procenat stanovništva obuhvaćenog sistemima vodosnabdijevanja................................ 47
Tabela 29 – koncentracije polutanata na izvorištima ......................................................................... 50
Tabela 30 – velike vode plavnih područja .......................................................................................... 52
Tabela 31 – šume visoke zaštitne vrijednosti ..................................................................................... 55
Tabela 32 – pregled kategorija šuma ................................................................................................ 56
Tabela 33 – pedološka klasifikacija.................................................................................................... 58
Tabela 34 – agrozone i površine ........................................................................................................ 60
Tabela 35 – upotrebne vrijednosti zemljišta po agrozonama ............................................................. 60
tabela 36 – poljoprivredno zemljište po općinama ............................................................................. 61
Tabela 37 – specifični pejzaži............................................................................................................. 66
Tabela 38 – rijetke i ugrožene biljne i životinjske vrste ....................................................................... 66
Tabela 39 - IUCN kategorije zaštićenih područja ................................................................................ 67
Tabela 40 – zaštićeni objekti prirode prema klasifiakciji Zakona o zaštiti prirode iz 1965.godine ........ 68
Tabela 41 – cijanobakterije i alge ...................................................................................................... 69
190
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
Tabela 42 – mahovine ....................................................................................................................... 70
Tabela 43 – paprati ........................................................................................................................... 71
Tabela 44 – staništa i zajednice ......................................................................................................... 71
Tabela 45 – zoobentos ...................................................................................................................... 74
Tabela 46 – ihtiofauna ...................................................................................................................... 74
Tabela 47 – sisari .............................................................................................................................. 76
Tabela 48 - Pregled statusa, vrste i broja dobara kulturnog naslijeđa sa područja Unsko-sanskog
kantona zaključno sa 16. septembar 2013. godine. ........................................................................... 80
Tabela 49 – kulturno – historijski spomenici unsko – sanskog kantona .............................................. 81
Tabela 50 – karakteristike ocjena ranjivosti ....................................................................................... 95
Tabela 51 – granične vrijednosti kvaliteta zraka ................................................................................ 96
Tabela 52 – zaštitne i zaštićene šumske površine Unsko – sanskog kantona ...................................... 98
Tabela 53 – bonitetne vrijednosti zemljišta...................................................................................... 105
Tabela 54 – šume i šumska zemljišta prema CORINE LAND COVER –u.............................................. 105
Tabela 55 - Izbor odgovarajućih baza podataka za sastavljanje modela ranjivosti prirode kao dijela
okoliša uslijed djelatnosti koje se pojavljuju u obliku koridora .......................................................... 111
Tabela 56 - Vrijednosti pokazatelja za model ranjivosti prirode kao dijela okoliša na koridoralne
uticaje............................................................................................................................................. 111
Tabela 57 - Izbor odgovarajućih baza podataka za sastavljanje modela ranjivosti prirodnih resursa
kao dijela okoliša ............................................................................................................................ 114
Tabela 58 - Vrijednosti pokazatelja za model ranjivosti neobnovljivih resursa za poljoprivredu ........ 115
Tabela 59 - Vrijednosti pokazatelja za model ranjivosti neobnovljivih resursa za šumarstvo ............ 115
Tabela 60 - Vrijednosti pokazatelja za model ranjivosti izvora za snabdijevanje pitkom vodom........ 115
Tabela 61 - Vrijednosti pokazatelja za model ranjivosti za vodna dobra ........................................... 116
Tabela 62 - Vrijednosti pokazatelja za model ranjivosti za podzemna vodna tijela ........................... 116
Tabela 63 - Vrijednosti pokazatelja za model ranjivosti neobnovljivih resursa mineralnih sirovina ... 116
Tabela 64 - Izbor odgovarajućih baza podataka za sastavljanje modela ranjivosti čovjekove okoline
uslijed koridora ............................................................................................................................... 118
Tabela 65 - Vrijednosti pokazatelja za model ranjivosti čovjekove okoline uslijed uticaja koridora ... 118
Tabela 66 - Izbor odgovarajućih baza podataka za sastavljanje modela ranjivosti pejzaža sa aspekta
prepoznatljivosti na koridoralne uticaje........................................................................................... 121
Tabela 67 - Vrijednosti pokazatelja za model ranjivosti pejzaža sa aspekta prepoznatljivosti ........... 121
Tabela 68 - Izbor odgovarajućih baza podataka za model ranjivosti prirode kao dijela okoliša uslijed
djelatnosti koje se pojavljuju tačkasto i poligonalno ........................................................................ 127
Tabela 69 - Vrijednosti pokazatelja za model ranjivosti prirode kao dijela okoliša uslijed djelatnosti
koje se u prostoru javljaju u obliku tačak/poligona .......................................................................... 128
Tabela 70 - Izbor odgovarajućih baza podataka za sastavljanje modela ranjivosti prirodnih resursa
kao dijela okoliša uslijed djelatnosti koje se javljaju tačkasto ili poligonalno .................................... 130
Tabela 71 - Vrijednosti pokazatelja za model ranjivosti neobnovljivih resursa za poljoprivredu uslijed
tačkastih uticaja ............................................................................................................................. 131
Tabela 72 - Vrijednosti pokazatelja za model ranjivosti neobnovljivih resursa za šumarstvo uslijed
tačkastih uticaja ............................................................................................................................. 131
Tabela 73 - Vrijednosti pokazatelja za model ranjivosti izvora uslijed tačkastih uticaja .................... 131
191
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
Tabela 74 - Vrijednosti pokazatelja za model ranjivosti za vodna dobra uslijed tačkastih uticaja ..... 132
Tabela 75 - Vrijednosti pokazatelja za model ranjivosti za podzemna vodna tijela uslijed tačkastih
uticaja ............................................................................................................................................ 132
Tabela 76 - Vrijednosti pokazatelja za model ranjivosti neobnovljivih resursa mineralnih sirovina
uslijed tačkastih uticaja................................................................................................................... 132
Tabela 77 - - Izbor odgovarajućih baza podataka za sastavljanje modela ranjivosti čovjekove okoline
uslijed djelatnosti koje se javljaju tačkasto ili poligonalno ............................................................... 134
Tabela 78 - Vrijednosti pokazatelja za model ranjivosti čovjekove okoline uslijed djelatnosti koje se
pojavljuju tačkasto i poligonalno ..................................................................................................... 134
Tabela 79 – Izbor odgovarajućih baza podataka za sastavljanje modela ranjivosti pejzaža sa aspekta
njegove prepoznatljivosti uslijed djelatnosti koje se pojavljuju tačkasto ili poligonalno .................... 137
Tabela 80 - Vrijednosti pokazatelja za model ranjivosti pejzaža sa aspekta njegove prepoznatljivosti
uslijed tačkastih ili poligonalnih djelatnosti ..................................................................................... 137
Tabela 81 - Izbor odgovarajućih baza podataka za sastavljanje modela ranjivosti prirode kao dijela
okoliša uslijed primarnih djelatnosti ................................................................................................ 143
Tabela 82 - Vrijednosti pokazatelja za model ranjivosti prirode kao dijela okoliša za primarne
djelatnosti....................................................................................................................................... 144
Tabela 83 – matrica međusobnih konflikta ...................................................................................... 146
Tabela 84 - Izbor odgovarajućih baza podataka za sastavljanje modela ranjivosti prirodnih resur kao
dijela okoliša uslijed primarnih djelatnosti ....................................................................................... 146
Tabela 85 - Vrijednosti pokazatelja za model ranjivosti prirodnih resursa uslijed primarnih djelatnosti
....................................................................................................................................................... 147
Tabela 86 - Izbor odgovarajućih baza podataka za sastavljanje modela ranjivosti čovjekove okoline
uslijed primarnih djelatnosti ............................................................................................................ 150
Tabela 87 - Izbor odgovarajućih baza podataka za sastavljanje modela ranjivosti pejzaža s aspekta
njegove prepoznatljivosti uslijed primarnih djelatnosti .................................................................... 152
Tabela 88 - Vrijednosti pokazatelja za model ranjivosti pejzaža s aspekta njegove prepoznatljivosti
uslijed primarnih djelatnosti ............................................................................................................ 152
Tabela 89 - Pokazatelji korišteni za model privlačnosti prostora za urbanizaciju .............................. 158
Tabela 90 - Pokazatelji korišteni za model privlačnosti prostora za industrijalizaciju ........................ 161
Tabela 91 - Pokazatelji korišteni za model privlačnosti prostora za smještanje infrastrukturnih
objekata ......................................................................................................................................... 163
Tabela 92 – mogući konflikti u postoru ............................................................................................ 169
Tabela 93 - Velike vode plavnih područja......................................................................................... 177
Tabela 94 - vodostaji obavještavanja i maksimalni zabilježeni vodostaji .......................................... 178
Tabela 95 - Popis naselja i dijelova naselja koja mogu biti poplavljena ............................................ 179
Tabela 96 – najsnažniji zemljotresi .................................................................................................. 180
Tabela 97 – privredni kapaciteti ...................................................................................................... 182
192
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
LITERATURA:




























193
Crvene liste i Crvene knjige u sklopu zaštite prirode
Diverzitet vrsta
Elaborat o zaštiti zemljišta
Geologija Una – Sana paleozoika
Geološke i karstološke karakteristike Bosanske Krajine
Gorski pejzaži BiH
Kategorizacija zaštićenih područja u BiH
Mediteranski pejzaži BiH
Pejzaži kraških polja BiH
Plan zaštite i spašavanja Unsko – sanskog kantona
Podzemne pitke, mineralne, termalne i termomineralne vode Unsko – sanskog kantona
Pregled biodiverziteta, geodiverziteta i prirodnog naslijeđa u BiH
Procjena ugroženosti od požara
Procjena ugroženosti Unsko – sanskog kantona od prirodnih i drugih nesreća
Program razvoja KUCZ za period 2012 – 2020.godina
Program razvoja zaštite i spašavanja Unsko – sanskog kantona za period 2012 – 2020.godina
Prostorni plan Federacije BiH – Prijedlog plana
Prostorni plan NP Una – Nacrt
Prostorni plan Republike Bosne i Hercegovine
Prostorni plan područja posebnog obilježja od značaja za Federaciju BiH „Sliv rijeke Une“,
2007-2027.godina – Nacrt plana
Reliktno – refugijalni pejzaži BiH
Strategija upravljanja vodama FBiH 2010 – 2022.godina
Strategija zaštite okoliša FBiH 2008 – 2018.godina
Strateški razvojni plan za vode i okolišnu sanitaciju
Studija izvodljivosti NP Una
Studija ranjivosti prostora Federacije BiH
Studija ranjivosti prostora općine Bihać
Zaštita prirode –Stanje i međunarodni standardi u BiH
STUDIJA RANJIVOSTI
PROSTORNI PLAN UNSKO – SANSKOG KANTONA PROSTORA UNSKO –
SANSKOG KANTONA
194

linku - SPUS

JABLANICA Razvoj turističkog itinerera u prekograničnoj oblasti

Chess Federation of Šahovski savez Federacije Federation of

„Naša riječ“ d.o.o. iz Zenice za organizaciju manifestacije

N udruzivanje.pdf - Ministarstvo za boračka pitanja Kantona Sarajevo

JAVNI POZIV BR. 105 za prodaju metodom neposredne pogodbe u

Damir Muratović - Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta

Obrazac A2 - Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo

JAVNI KONKURS ZA IMENOVANJE ČLANOVA NEZAVISNOG

Udruzivanje sredstava 2014 N.pdf - Ministarstvo za boračka pitanja