! ! I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Povijest drame i kazališta Studij Gluma i mediji Semestar drugi Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 30P 15S Vrijeme i mjesto održavanja nastave ponedjeljkom i utorkom od 11 do 13:30, svaki drugi tjedan Nositelj kolegija izbor nositelja u tijeku Suradnik dr. sc. Andrej Mirčev Vrijeme za konzultacije ponedjeljkom i utorkom od 11 do 13:30, svaki drugi tjedan Kabinet 41 Telefon 098/689-239 E-mail andrejmircev@yahoo.com II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Kolegij je osmišljen kao niz interdisciplinarno ustrojenih predavanja i seminara, kojima se mapiraju, analiziraju i podučavaju osnovni problemi iz povijesti drame i kazališta. Na temelju uvida u različite konvencije i poetike tj. njihove žanrovske i medijalne transformacije kroz povijest kod razvija se svijest o nužnom povezivanju teorije i prakse. Na različitim primjerima iz povijesti kazališta, studenti će naučiti kako se kazalište razvijalo kroz povijest te koje su društveno-ekonomske odnosno religijsko-ideološke silnice presudno djelovale na njegovo oblikovanje i opstanak. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Kod Studenta se potiče i razvija argumentirano kritičko mišljenje, koje im može koristiti u praktičnom glumačkom radu na oblikovanju uloge, ali i u kontekstu formiranja teorijskih stavova. Naglaskom na argumentiranom i faktografski utemeljenom dijaloga, afirmira se diskurzivno mišljenje, koje će studentima omogućiti ne samo precizan rad u glumačkokazališnoj praksi, već će intenzivirati i njihove analitičke sposobnosti. Istodobno, temeljno poznavanje sitlskih i žanrovskih konvencija pojedine epohe, uvjet je za cjelovito razumijevanje stvaralačkog procesa. Po odlušanom kolgeiju studenti će biti u stanju razumijeti dijakronijsku, ali i sinkronijsku strukturu različitih poetika kazališne umjetnosti, odnosno moći će pojmiti razvitak suvremenih kazališnih tendencija. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja X Seminari Konzultacije X Samostalni rad Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE POHAĐANJE NASTAVE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA 10 bodova: aktivnost i participacija na satu KONTINUIRANA PROVJERA ZNANJA 25 bodova kolokvij 1 (tema: Povijest kazališta od antike do Shakespearea) 25 bodova kolokvij 2 (tema: Kazališne poetike od baroka do 20. stoljeća) ZAVRŠNI ISPIT 40 bodova završni, usmeni ispit UKUPNO 100 bodova ! ! Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) ! ! ! ! Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: ! ! Preddiplomski studij: ! ! 80 do 100 ocjenskih bodova 70 do 79,9 ocjenskih bodova 60 do 69,9 ocjenskih bodova 50 do 59,9 ocjenskih bodova 40 do 49,9 ocjenskih bodova 30 do 39,9 ocjenskih bodova 0 do 29,9 ocjenskih bodova 5 4 3 2 2 1 1 A B C D E FX F 90 do 100 ocjenskih bodova 80 do 89,9 ocjenskih bodova 70 do 79,9 ocjenskih bodova 60 do 69,9 ocjenskih bodova 50 do 59,9 ocjenskih bodova 40 do 49,9 ocjenskih bodova 0 do 39,9 ocjenskih bodova 5 4 3 2 2 1 1 A B C D E FX F Diplomski studij: !! ! ! IV. LITERATURA ! Obvezna literatura: Čezare Molinari, Istorija pozorišta, Vuk Karadžić, Beograd, 1982. Silvo D´Amico, Povijest dramskog teatra, Matica Hrvatska, Zagreb, 1971. Erika Fischer-Lichte, Povijest drame: razdoblje identiteta od antike do danas, svezak I. i II., Disput, Zagreb, 2010. Dragan Klaić, Pozorište i drama srednjega veka, Književna zajednica Novoga Sada, Novi Sad, 1988. Jan Kot, Šekspir naš savremenik, Svjetlost, Sarajevo, 1990. Albin Leski, Grčka tragedija, Svetovi, Novi Sad, 1993. Rose Lee Goldberg, Performans od futurizma do danas, Test!/Urk, Zagreb, 2003. Slobodan Selinić, Dramski pravci XX veka, Umetnička akdemija u Beogradu, Beograd, 2001. !! Izborna literatura: Hans Thies-Lehmann, Postdramsko kazalište, CDU/TkH, Zagreb/Beograd, 2005. Jan Kot, Jedenje bogova, Nolit, Beograd, 1974. Zoran Stojanović (Ured.), Teorija tragedije, Nolit, Beograd, 1984. Mirjana Miočinović (Ured.), Drama, Nolit, Beograd, 1974. Boris Senker, Redateljsko kazalište, Cekade, Zagreb, 1984. Mario Apollonio, Povijest Komedije Dell Arte, Cekade, Zagreb, 1985. David Wiles, A Short History of Western Performance Space, Cambridge University Press, London, 2003. Dragan Klaić, Pozorište: 4000 Godina Hronologija, Nezavisno izdanje, Beograd, 1989. George Steiner, Smrt tragedije, Cekade, Zagreb, 1979. Michael Huxley/Noel Wits, The Twentieth Century Performance Reader, Routledge, New York/London, 2002. Frensis Ferguson, Suština pozorišta, Nolit, Beograd, 1970. Ronald Harvud, Istorija pozorišta, Clio, Beograd, 1998. V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU ! POHAĐANJE NASTAVE ! NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA ! ! KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! !! ! ! VI. POPIS TEMA Tjed an Tema 1. Uvodno predavanje: upoznavanje s literaturom i ciljem kolegija 2. Rađanje antičkog kazališta: mit i tragedija 3. Dramski teksti na antičkoj sceni: Eshil, Sofokle i Euripid Prethodna priprema studenata 4. Kazališne svečanosti u Rimu: Između Plauta i Seneke 5. Srednji vijek: Glumac kao Krist 6. Liturgijska drama 7. Shakespeare i njegov scenski svijet 8. Kazalište i perspektiva: renesansno prevrednovanje antike 9. Barokna poetika između sna i života 10. Španjolski zlatni vijek 11. Neoklasicizam u Francuskoj: Corneille, Racine i Moliere 12. Sturm und Drang poetika romantizma: 19. stoljeće 13. Realizma i naturalizam 14. Prema kazališnim poetikama postmoderne 15. Obrisi postdramskih konvencija ! ! !! ! !! ! !
© Copyright 2024 Paperzz