Nositelj izrade:
GRAD ROVINJ - CITTA ROVINJ - DI ROVIGNO
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN
GRADA ROVINJA - ROVIGNO
IZMJENE I DOPUNE
Prijedlog plana
ODREDBE ZA PROVOðENJE
Izvršitelj:
URBING d.o.o. za poslove prostornog ureñenja i zaštite okoliša, Zagreb
Rovinj-Rovigno - Zagreb, listopad 2012.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ROVINJA – ROVIGNO - IZMJENE I DOPUNE
Broj plana (ugovora o izradi):
Etapa:
Odluka predstavničkog tijela o izradi plana:
Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana:
Službeni glasnik grada Rovinja-Rovigno,
br. 10/10
Službeni glasnik grada Rovinja-Rovigno,
br. __/12
Objava javne rasprave:
Javni uvid održan:
Glas Istre, La voce del popolo, 28.09.2012.
od 09.10.2012. do 23.10.2012.
A – 487/10
Prijedlog plana
www.rovinj.hr; www.mgipu.hr
Pečat tijela odgovornog za provoñenje javne rasprave:
Odgovorna osoba:
Ivan Begić, dipl.iur.
M.P.
vlastoručni potpis
Suglasnost na konačni prijedlog Izmjena i dopuna plana prema članku 98. Zakona o prostornom ureñenju i
gradnji (“Narodne novine”, br. 76/07, 38/09, ):
Broj suglasnosti; Klasa:
___________, Urbroj: __________, Datum: __.__.2012.
Pravna osoba koja je izradila plan:
URBING, d.o.o.za poslove prostornog ureñenja i zaštite okoliša, Av.V.Holjevca 20, Zagreb
Odgovorni voditelj izrade nacrta prijedloga plana:
Odgovorna osoba u pravnoj osobi:
Darko Martinec, dipl.ing.arh.
Darko Martinec, dipl.ing.arh.
vlastoručni potpis
vlastoručni potpis
Pečat pravne osobe koja je izradila plan:
M.P.
Stručni tim u izradi plana:
Darko Martinec, dipl.ing.arh.
Filip Šrajer, dipl.ing.arh.
Ivan Jovanovac, dipl.ing.arh.
Maja Martinec, dipl.ing.arh.
Pečat predstavničkog tijela:
Stručni tim u izradi osnovnog plana:
URBING d.o.o. za poslove prostornog ureñenja i zaštite okoliša, Zagreb
Tihomir Knezić, dipl.ing.arh.
Zvonimir Kufrin, dipl.ing.arh.
Darko Martinec, dipl.ing.arh.
Ljiljana Doležal, dipl.ing.arh.
Vitomir Štokić, dipl.ing.arh.
Jakov Ahel, dipl.ing.arh.
autori suradnici:
Maja Furlan-Zimmermann, dipl.ing.arh.
Nataša Furlan-Zimmermann, dipl.ing.arh.
mr.sc. Tonko Radica, prof.geograf.
mr.sc. Neda Telišman-Košuta, dipl.turizmolog
Dubravko Tumpić, dipl.ing.arh.
u suradnji s:
BURIĆ d.o.o Pula - Vinko Burić
ICON d.o.o. Rovinj - Vladimir Delfar, dipl.ing.arh.
MICROSTAR ENGINEERING d.o.o Rovinj - Slobodan Bajagić, dipl.ing.pejz.arh.
Milan Damianić, dipl.ing.el.
Tanja Uzelac, dipl.ing.grañ.
Gianklaudio Pelicer, dipl.ing.el.
Darko Malčić Pirin, dipl.ing.grañ.
Silvano Cukon, dipl.ing.grañ.
Damir Matošević, dipl.arheolog
Predsjednica predstavničkog tijela:
Davorin Flego
M.P.
vlastoručni potpis
Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:
Pečat nadležnog tijela:
M.P.
vlastoručni potpis
Nositelj izrade:
GRAD ROVINJ - CITTA ROVINJ - DI ROVIGNO
Gradonačelnik:
Giovanni Sponza
Koordinacija nositelja izrade:
Upravni odjel za prostorno planiranje, zaštitu okoliša i izdavanje akata
Pročelnik Upravnog odjela:
Ivan Begić, dipl.iur.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA
ROVINJA - ROVIGNO
IZMJENE I DOPUNE
Prijedlog plana
ODREDBE ZA PROVOðENJE
Izvršitelj:
URBING d.o.o. za poslove prostornog ureñenja i zaštite okoliša, Zagreb
Direktor:
Darko Martinec, dipl.ing.arh.
Plan broj:
A-487/2010
Datoteka:
ROVINJ/GUP_ROVINJ_IZMJENE_I_DOPUNE/NACRT_PRIJEDLOGA/NACRT_PRIJEDLOGA_1.doc
Rovinj-Rovigno - Zagreb, listopad 2012.
Nositelj izrade:
GRAD ROVINJ - CITTA ROVINJ - DI ROVIGNO
Upravni odjel za prostorno planiranje, zaštitu okoliša i izdavanje akata
Odsjek za prostorno planiranje i zaštitu okoliša
Koordinacija:
Galena Grohovac, dipl.ing.arh.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA
ROVINJA - ROVIGNO
IZMJENE I DOPUNE
Prijedlog plana
ODREDBE ZA PROVOðENJE
Izvršitelj:
URBING d.o.o. za poslove prostornog ureñenja i zaštite okoliša, Zagreb
Odgovorni voditelj:
Darko Martinec, dipl.ing.arh.
Stručna skupina:
Filip Šrajer, dipl.ing.arh.
Ivan Jovanovac, dipl.ing.arh.
Maja Martinec, dipl.ing.arh.
Konzultacije:
Upravni odjel za prostorno planiranje, zaštitu okoliša i izdavanje akata
Odsjek za prostorno planiranje i zaštitu okoliša
Upravni odjel za izgradnju i održavanje objekata
Stručna skupina na izradi osnovnog plana:
URBING d.o.o. za poslove prostornog ureñenja i zaštite okoliša, Zagreb
Tihomir Knezić, dipl.ing.arh. – koordinator izrade
Zvonimir Kufrin, dipl.ing.arh.
Darko Martinec, dipl.ing.arh.
Ljiljana Doležal, dipl.ing.arh.
Vitomir Štokić, dipl.ing.arh.
Jakov Ahel, dipl.ing.arh.
autori suradnici:
Maja Furlan-Zimmermann, dipl.ing.arh.
Nataša Furlan-Zimmermann, dipl.ing.arh.
mr.sc. Tonko Radica, prof.geograf.
mr.sc. Neda Telišman-Košuta, dipl.turizmolog
Dubravko Tumpić, dipl.ing.arh.
u suradnji s:
BURIĆ d.o.o Pula - Vinko Burić
ICON d.o.o. Rovinj - Vladimir Delfar, dipl.ing.arh.
MICROSTAR ENGINEERING d.o.o Rovinj - Slobodan Bajagić, dipl.ing.pejz.arh.
Milan Damianić, dipl.ing.el.
Tanja Uzelac, dipl.ing.grañ.
Gianklaudio Pelicer, dipl.ing.el.
Darko Malčić Pirin, dipl.ing.grañ.
Silvano Cukon, dipl.ing.grañ.
Damir Matošević, dipl.arheolog
Rovinj-Rovigno - Zagreb, listopad 2012.
Sadržaj
ODREDBE ZA PROVOðENJE
stranica
UVOD
1
I
OBRAZLOŽENJE
5
II
ODREDBE ZA PROVOðENJE
21
Temeljne odredbe
21
Ciljevi i koncepcija prostornog ureñenja grada
22
Odredbe za provoñenje
31
1.
Uvjeti odreñivanja razgraničavanja površina javnih i drugih namjena
31
2.
Uvjeti ureñivanja prostora za grañevine od važnosti za županiju i državu
41
3.
Uvjeti smještaja grañevina gospodarskih djelatnosti
43
4.
Uvjeti smještaja grañevina društvenih djelatnosti
48
5.
Uvjeti i način grañenja stambenih grañevina
52
6.
70
7.
Uvjeti utvrñivanja trasa i površina prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne
mreže
Uvjeti ureñivanja posebno vrijednih i/ili osjetljivih područja i cjelina
8.
Pravila grañenja i ureñivanja prostora
9.
Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara
116
10.
Postupanje s otpadom (obrada, skladištenje i odlaganje)
126
11.
Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
126
12.
Mjere provedbe plana
130
13.
Mjere za zaštitu od prirodnih I drugih nesreća
136
14.
Prijelazne odredbe
140
Pojmovnik korištenih izraza – termina iz prostornog i urbanističkog planiranja
141
88
92
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
UVOD
Programom rada Gradonačelnika i Gradske uprave predviñena je izrada Izmjene i dopune Generalnog
urbanističkog plana Rovinja-Rovigno (Službeni glasnik Grada Rovinja-Rovigno br. 7a/06) (kasnije GUP).
Gradsko vijeće grada Rovinja-Rovigno donijelo je GUP na sjednici održanoj 30. studenog 2006. godine. U
meñuvremenu donijet je novi Zakon o prostornom ureñenju i gradnji (NN 76/07), koji je donio odreñene
promjene u provedbi ovog dokumenta. Provedenom analizom stanja u prostoru pokazala se potreba za
izmjenama i dopunama ovog dokumenta.
Postupak izrade i donošenja Izmjena i dopuna GUP-a započeo je donošenjem Odluke o izradi Plana na
sjednici Gradskog vijeća grada Rovinja-Rovigno, održanoj 09. prosinca 2010. godine, koja je objavljena u
Službenom glasniku grada Rovinja-Rovigno, broj 10/10.
Upravni odjel za prostorno planiranje, zaštitu okoliša i izdavanje akata, nositelj je cjelokupnih aktivnosti
vezanih uz izradu i donošenje Plana, te sukladno članku 61. Zakona o prostornom ureñenju i gradnji (Narodne
novine, br. 76/07,38/09, 55/11 i 90/11) vodi evidenciju o postupku izrade i donošenja Plana.
Nositelj izrade Izmjena i dopuna GUP-a temeljem javnog natječaja povjerio je izradu tvrtki Urbing d.o.o. iz
Zagreba, te je o tome zaključen Ugovor broj A-487/2010 (Klasa: 350-05/09-01/128, Urbroj: 2171-05-01-10-9
od 17. prosinca 2010. godine).
Osnovni razlog za Izmjenu i dopunu GUP-a je prije svega usklañenje istog s Zakonom o prostornom ureñenju
i gradnji (Narodne novine br. 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11) sukladno uputama i tumačenjima Ministarstva
zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva.
Ostali razlozi su promjene različitih zakonskih akata koji utječu na provoñenje GUP-a, i to:
- izmjena Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine br. 33/01, 60/01vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08 i 36/09),
- izmjena Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09 i 88/10)
- Rješenje o novim prostornim meñama Kulturno-povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno,
- prijedlog izmjena granica Značajnog krajobraza ˝Rovinjski otoci i priobalno područje˝, (Rješenje za zaštitu
prirode, broj Up/I 32-1968)
- Izmjene i dopune Prostornog plana Istarske županije («Službene novine Istarske županije» br. 2/02, 1/05,
4/05 i 14/05–pročišćeni tekst, 10/08, 7/10).
Ocjenom stanja u prostoru utvrñeno je da je potrebno:
- izvršiti analizu izgrañenog (ureñenog) i neizgrañenog dijela grañevinskog područja, sukladno članku 75.
ZOPUG, te shodno tome izmijeniti obveze izrade planova nižeg reda (za koje je potrebno propisati
detaljnije uvjete),
- provesti nove prostorne meñe Kulturno-povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno,
- uskladiti Plan s prijedlogom izmjena granica Značajnog krajobraza i novim Zakonom o zaštiti prirode (NN
70/05, 139/08),
- uskladiti definicije iz članka 2. ZOPUG (prometne površine, dijelovi grañevina, i dr.),
- uskladiti GUP s planom plinofikacije,
- uskladiti GUP s Izmjenama i dopunama PPUIŽ,
- te preispitati mogućnost korekcija prostornih pokazatelja za zone izgrañene temeljem bivših planova
_____________________________________________________ 1 _____________________________
listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
PROCEDURA IZRADE
Donošenjem Odluke o izradi Izmjena i dopuna GUP-a na Gradskom Vijeću grada Rovinja-Rovigno, na sjednici
koja je održana 09. prosinca 2010. godine i službeno je započeta izrada Izmjena i dopuna PPUG-a.
Upravni odjel objavio je Obavijest o izradi prostornog plana na web stranicama Grada Rovinja-Rovigno, te u
Glasu Istre i La voce del popolo dana 20. prosinca 2010. godine.
Sukladno stavku 5. članka 79. ZOPUIG Odluka o izradi dostavljena je urbanističkoj inspekciji 15.prosinca
2010. godine.
Sukladno stavku 1. članka 79. ZOPUIG Upravni odjel pozvao je tijela i osobe odreñeni posebnim propisom da
dostave zahtjeve (podatke, planske smjernice i propisani dokumenti). Na predmetni poziv odazvala su se
sljedeća tijela i osobe:
• HAKOM, Hrvatska agencija za telekomunikacije, Jurišićeva 13. P.P. 162, 10 000 Zagreb, klasa: 350-05/1001/7211, urbroj: 376-10/ŽO-10-2 od 16.12.2010. god.
• Komunalni servis d.o.o. Rovinj, Trg na lokvi 1, 52 210 Rovinj, broj: 2540/2010 od 20.12.2010., broj:
2607/2010 i 2610/2010 od 27.12.2010., broj: 166/2011 od 27.01.2011.god., broj: 1223/2011 od 26.05.2011
i 2561/2011 od 01.12.2011. god.
• Lučka uprava Rovinj, Obala Aldo Rismondo 18, 52210 Rovinj, klasa: 342-01/11-01/2, urbroj: 2163/1-15-111 od 10.01.2011.god.
• Istarska županija, Zavod za prostorno ureñenje, 52100 Pula, Sv. Teodora 2, klasa: 350-02/10-04/19, urbroj:
2163/1-20-01/7-11-02 od 24.01.2011.god.
• Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode, Vukovarska 78/III, Zagreb, klasa: 612-07/10-49/1009,
urbroj: 532-08-03-02/3-11-02 od 01.02.2011.god.
• Područni ured za zaštitu i spašavanje Pazin/Pula, M.B. Rašana 7, Pazin, klasa: 350-02/11-01/01, urbroj:
543-10-01-11-12 od 07.02.2011.god.
• Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Puli, Ul.grada Graza 2,
Pula, klasa: 612-08/10-10/0590, urbroj: 532-04-13/1-11-02 od 11.02.2011.god.
• Hrvatske ceste, d.o.o., Sektor za studije i projektiranje, Vončinina 3, Zagreb, broj: 300/2011-175/1-TZ od
16.02.2011.god.
• Županijska uprava za ceste, B. Rašana 2/IV, Pazin, klasa: 340-01/07-12/126, urbroj: 2163/1-12/03-11-1127 od 11.02.2011.god.
• Istarski vodovod d.o.o. Stjepana Radića 7, Buzet, P.J. Rovinj, Rovinj, broj: 05-31/301-1-2011 od
04.03.2011.god.
• Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za vodno područje primorsko-goranskih slivova, ðure Šporera 3,
51 000 Rijeka, klasa: 350-02/10-01/0001330, urbroj: 374-23-2-11-04 od 10.03.2011.god.
Sukladno Odluci o izradi Izmjena i dopuna GUP-a, te dostavljenim smjernicama nadležnih tijela i osoba,
izrañen je Nacrt prijedloga Izmjena i dopuna GUP-a za postupak Prethodne rasprave, o kojem je s tijelima
državne uprave i pravnim osobama s javnim ovlastima održana prethodna rasprava 07. svibnja 2012.
godine.
Nakon provedene predhodne rasprave pismeno su se očitovali slijedeća tijela i osobe s javnim ovlastima:
• Hrvatske ceste, d.o.o., Sektor za studije i projektiranje, Vončinina 3, Zagreb, od 07.05.2012.god.
• Istarski vodovod d.o.o. Stjepana Radića 7, Buzet, P.J. Rovinj, Rovinj, od 16.05.2012.god.
• Područni ured za zaštitu i spašavanje Pazin/Pula, M.B. Rašana 7, Pazin, od 15.05.2012. god.
• Lučka uprava Rovinj, Obala Aldo Rismondo 18, 52210 Rovinj, od 21.05.2012.god.
• Upravni odjel za izgradnju i održavanje objekata grada Rovinja-Rovigno, od 22.05.2012.god.
• Komunalni servis d.o.o. Rovinj-Rovigno, Trga n lokvi 1, Rovinj-Rovigno od 22.05.2012. god.
• Županijska uprava za ceste Istarske županije, Pazin, B. Rašana 2/IV od 22.05.2012. god.
_____________________________________________________ 2 _____________________________
listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
•
Upravni odjel za prostorno planiranje, zaštitu okoliša i izdavanje akata grada Rovinja-Rovigno od
22.05.2012. god.
Temeljem provedene prethodne rasprave, izrañen je elaborat Nacrt prijedloga za utvrñivanje Prijedloga
Izmjena i dopuna GUP-a na temelju kojeg je Gradonačelnik temeljem članka 84. Zakona o prostornom
ureñenju i gradnji dana 25. rujna 2012 godine donio Zaključak o upućivanju Prijedloga Izmjena i dopuna
GUP-a u proceduru Javne rasprave.
Javna rasprava je objavljena na stranicama Glasa Istre i La voce del popolo, kao i na web stranicama
Ministarstva graditeljstva i prostornog ureñenja i Grada Rovinja-Rovigno dana 28. rujna 2012. godine.
Javni uvid i javna rasprava provest će se u razdoblju od 09. listopada do 23. listopada 2012. godine, a
Javno izlaganja će se održati 18. listopada 2012. godine.
Radi lakšeg praćenja izrade i donošenja Plana u nastavku je tabelarno predočen cjelokupni postupak izrade i
donošenja Plana po etapama, te je označeno mjesto u proceduri na kojem se sada nalazimo.
REDNI
BROJ
ETAPE
NAZIV ETAPE
TIJELO/
OSOBA
1.
PODNOŠENJE PRIJEDLOGA O IZRADI PLANA
2.
OBRAZLOŽENJE I DOKUMENTIRANI PRIJEDLOG ZA
IZRADU PLANA
3.
USVAJANJE PRIJEDLOGA ZA IZRADU PLANA
vijeće
4.
5.
DONOŠENJE ODLUKE O IZRADI PLANA
OBAVJEŠTAVANJE JAVNOSTI O IZRADI PLANA
DOSTAVA ODLUKE O IZRADI URABNISTIČKOJ
INSPEKCIJI, TE TIJELIMA I OSOBAMA
vijeće
NIP
6.
Bilo tko
Predlaže
Gradonačelnik,
odlučuje vijeće
NIP
Tijela i osobe
iz čl. 79.
7.
DOSTAVA ZAHTJEVA
8.
PRIKUPLJANJE STRUČNIH I KARTOGRAFSKIH
PODLOGA
NIP
9.
PRIBAVLJANJE STRUČNIH RJEŠENJA
NIP
10.
UGOVARANJE IZRADE STRUČNOG RJEŠENJA
11.
IZRADA I ELABORACIJA KONCEPCIJE PLANA
SIP
12.
UTVRðIVANJE KONCEPCIJE PLANA
IZRADA I ELABORACIJA NACRTA PRIJEDLOGA PLANA
ZA PRETHODNU RASPRAVU
PROVEDBA PRETHODNE RASPRAVE I IZRADA
IZVJEŠĆA O PRETHODNOJ RASPRAVI
IZRADA I ELABORACIJA NACRTA PRIJEDLOGA PLANA
ZA UTVRðIVANJE PRIJEDLOGA PLANA
UTVRðIVANJE PRIJEDLOGA PLANA
NIP
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
OBJAVA JAVNE RASPRAVE I DOSTAVA OBAVJESTI O
JAVNOJ RASPRAVI TIJELIMA I OSOBAMA
PROVOðENJE JAVNE RASPRAVE:
Javni uvid
Javno izlaganje
Voñenje zapisnika
PRIKUPLJANJE I PRIPREMA PRIMJEDBI SA JAVNE
RASPRAVE ZA OBRADU, TE DOSTAVA SIP-u
OBRADA PRIMJEDBI SA JAVNE RASPRAVE
IZRADA IZVJEŠĆA O JAVNOJ RASPRAVI
IZRADA I ELABORACIJA NACRTA KONAČNOG
PRIJEDLOGA PLANA
DAVANJE MIŠLJENJA I SUGLASNOSTI NA NACRT
KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA O POŠTIVANJU
ZAHTJEVA, ODNOSNO OČITOVANJA
NIP/SIP
SIP
NIP
SIP
Gradonačelnik
NIP
NIP/SIP
NIP
SIP/NIP
NIP
NIP
SIP
NIP
ROK
PRAVNI
TEMELJ
-
Čl. 81.
Min. 1 x
godišnje
Čl. 81.
Min. 1 x
godišnje
Utvrñen
Odlukom
Max. 60
dana
Utvrñen
Odlukom
Utvrñen
Odlukom
Utvrñen
Ugovorom
Utvrñen
Ugovorom
Utvrñen
Ugovorom
Min. 8
dana prije
javne rasp.
15 dana
Max. 15
dana
Čl. 81.
Čl. 78.
Čl. 82.
Čl. 79.
Čl. 79.
Čl. 80.
Čl. 83.
Čl. 84.
Čl. 87.
Čl. 88.
Čl. 91.
Čl. 91.
SIP
Utvrñen
Ugovorom
Čl. 94.
Tijela i osobe
iz čl. 79.
Max. 30
dana
Čl.95.
_____________________________________________________ 3 _____________________________
listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
24.
25.
26.
33.
ELABORACIJA KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
UTVRðIVANJE KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA I
PRIJEDLOGA ODLUKE O DONOŠENJU PLANA
DAVANJE SUGLASNOSTI NA KONAČNI PRIJEDLOG
PLANA I NACRT ODLUKE O DONOŠENJU PLANA
DOSTAVA OBAVIJESTI SUDIONICIMA JAVNE RASPRAVE
SIP
Utvrñen
Ugovorom
-
Gradonačelnik
-
Čl. 95.
ŽUPAN
-
Čl. 98.
NIP
Max. 6
mjeseci od
završetka
javne
rasprave
Utvrñen
Ugovorom
Max. 15
dana po
objavi u
službenom
glasilu
Čl. 96.
27.
USVAJANJE ODLUKE O DONOŠENJU PLANA
(DONOŠENJE PLANA)
28.
ELABORACIJA PLANA
SIP
29.
OBJAVA ODLUKE O DONOŠENJU PLANA
NIP
30.
DOSTAVA PLANA I ODLUKE O DONOŠENJU PLANA
MZOPUG-u I ŽUPANIJSKOM ZAVODU ZA PROSTORNO
UREðENJE
NIP
PROVOðENJE PLANA
vijeće
Nadležno
upravno tijelo
-
Čl. 100.
Čl. 101.
Čl. 63.
-
NIP – nositelj izrade plana
SIP – stručni izrañivač plana
Čl. – članak Zakona o prostornom ureñenju i gradnji
MGIPU – Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureñenja
_____________________________________________________ 4 _____________________________
listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
I. OBRAZLOŽENJE
Postupak izrade i donošenja Izmjena i dopuna GUP-a (u nastavku: Plan) započeo je donošenjem Odluke o
izradi Plana na sjednici Gradskog vijeća grada Rovinja-Rovigno, održanoj 09. prosinca 2010. godine, koja je
objavljena u Službenom glasniku grada Rovinja-Rovigno, broj 10/10.
Odlukom o izradi definiran je obuhvat ovih Izmjena i dopuna i to u članku 7. u poglavlju CILJEVI I
PROGRAMSKA POLAZIŠTA PLANA.
Može se rezimirati da su ove Izmjene i dopune pokrenute kako bi se riješili problemi koji nastaju zbog toga što
je u vremenu od stupanja na snagu GUP-a do danas, promijenjen čitav niz zakonskih i pod zakonskih akata. U
meñuvremenu je donesen i čitav niz tumačenja Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva
o postupanju u svezi odredaba Zakona o prostornom ureñenju i gradnji (NNRH br 76/07 i 38/09). Takoñer su
stupile na snagu dvije Izmjene i dopune Prostornog plana Istarske županije (Službene novine Istarske
županije, br. 10/08 i 07/10).
Uz navedena nužna usklañenja, bilo je potrebno analizirati i revidirati odreñene odredbe o provoñenju GUP-a,
kako bi se uočeni problemi prilikom realizacije plana smanjili na prihvatljivu razinu.
U nastavku se prikazuje Odluka o izradi Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada RovinjaRovigno –Rovigno u integralnom obliku:
_____________________________________________________ 5 _____________________________
listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
_____________________________________________________ 6 _____________________________
listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
_____________________________________________________ 7 _____________________________
listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
_____________________________________________________ 8 _____________________________
listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
PLAN PROSTORNOG UREðENJA
Temeljem u Odluci o izradi odreñenih Ciljeva i programskih polazišta plana, ovim Izmjenama i dopunama
GUP-a Rovinj-Rovigno izrañene su slijedeće izmjene i dopune:
1.
IZMJENE IZGRAðENOG I NEIZGRAðENOG DIJELA GRAðEVINSKOG PODRUČJA
Temeljem posebnih tumačenja Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva izvršile su se
analize u meñuvremenu (2005-2011. godina) izgrañenog grañevinskog područja naselja. Takoñer se pristupilo
i analizi neizgrañenog dijela grañevinskog područja koje bi se temeljem tumačenja Ministarstva moglo smatrati
ureñenim. Temeljem tih analiza revidiran je kartografski prikaz:
4.3.1. „Uvjeti za korištenje, ureñenje i zaštitu prostora – Oblici korištenja i način gradnje - PROSTORI ZA
RAZVOJ I UREðENJE“
Takoñer je revidirano poglavlje 12. „Mjere provedbe plana“ Odredbi za provoñenje te usklañeno s
postupanjem Ministarstva kao i Izmjenama i dopunama Zakona o prostornom ureñenju i gradnji.
2.
IZMJENE OBVEZA IZRADE PLANOVA NIŽEG REDA
Kroz analizu izgrañenog i neizgrañenog dijela, veličine zahvata, mogućnosti gradnje infrastrukture te vlasničkih
odnosa provjerila se obveza izrade planova nižeg reda koji su propisani GUP-om. Temeljem tih analiza
izvršene su slijedeće izmjene:
2.1./ UKIDANJE OBVEZE IZRADE DPU-a i UPU-a:
Temeljem ove planerske odluke izvršeno je brisanje obuhvata na kartografskom prikazu broj 4.2. „Uvjeti za
korištenje, ureñenje i zaštitu prostora – Oblici korištenja i način gradnje - PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH
MJERA UREðENJA I ZAŠTITE“ te korekcije na kartografskom prikazu broj 4.3.2. „Uvjeti za korištenje,
ureñenje i zaštitu prostora – PRAVILA GRAðENJA I UREðENJA PROSTORA“.
Takoñer su izvršene korekcije Odredbi za provoñenje i to u poglavlju 8.2.2.„Nedovršeni dijelovi grada“
1.
DPU STANCIJA LASTE
2.
DPU STANCIJA CUVI
3.
DPU STANCIJA SINČIĆ
Navedene stancije označavaju se novom oznakom 2.12 u kartografskom prikazu broj 4.3.2. „Uvjeti za
korištenje, ureñenje i zaštitu prostora – PRAVILA GRAðENJA I UREðENJA PROSTORA“.
Izvršena je korekcija Odredbi za provoñenje i to pod poglavlja 8.2.2.1. „Sanacija, ureñivanje i urbana obnova
prostora niske izgradnje – (2.1.)“, odnosno brisanje iz odredbe 124. te pisanje nove odredbe 124_1. u
Odredbama za provoñenje.
Takoñer je izvršena korekcija Odredbe broj 58., odnosno izvršeno je usklañene s Odredbama za provoñenje
IDPPUG-a Rovinj-Rovigno koje se odnose na prostor stancija tako da su dodane nove odredbe: 58_a i 58_b.
4.
DPU NASELJA KARMELO
Navedena zona označava se novom oznakom 2.13 u kartografskom prikazu broj 4.3.2. „Uvjeti za korištenje,
ureñenje i zaštitu prostora – PRAVILA GRAðENJA I UREðENJA PROSTORA“.
_____________________________________________________ 9 _____________________________
listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Izvršena je korekcija Odredbi za provoñenje i to pod poglavlja 8.2.2.1. „Sanacija, ureñivanje i urbana obnova
prostora niske izgradnje – (2.1.)“, odnosno brisanje iz odredbe 124. te pisanje nove odredbe 124_b. u
Odredbama za provoñenje.
5.
DPU GOSPODARSKE ZONE M2 LAMANOVA
Navedena zona označava se novom oznakom 1.3 u kartografskom prikazu broj 4.3.2. „Uvjeti za korištenje,
ureñenje i zaštitu prostora – PRAVILA GRAðENJA I UREðENJA PROSTORA“.
Brisanje iz pod poglavlja 8.2.3.1. „Nova regulacija gradskog područja djelomično izgrañenog – (3.1.)“, odnosno
Odredbe 132. u Odredbama za provoñenje.
Izvršena je korekcija poglavlja poglavlja 8.1.1. „Dovršeni predjeli grada“ u smislu dopune pod poglavlja 8.1.1.3.
„Ureñivanje zone niske izgradnje - (1.3.)“, odnosno Odredbe 116.
6.
DPU SJEVERNI DIO ULICE JOSIPA VOLTIĆA
Navedena zona označava se novom oznakom 2.13 u kartografskom prikazu broj 4.3.2. „Uvjeti za korištenje,
ureñenje i zaštitu prostora – PRAVILA GRAðENJA I UREðENJA PROSTORA“.
Izvršena je korekcija Odredbi za provoñenje i to pod poglavlja 8.2.2.1. „Sanacija, ureñivanje i urbana obnova
prostora niske izgradnje – (2.1.)“, odnosno brisanje iz odredbe 124. te pisanje nove odredbe 124_b. u
Odredbama za provoñenje.
7.
DPU ZONE KOJU OMEðUJU ULICE A. RISMONDO - S. RADIĆA - F.ISKRE
Korigira se pod poglavlje 8.2.2.2. „Sanacija, ureñivanje i urbana obnova prostora visoke izgradnje – (2.2.)“,
odnosno Odredba 125. u dijelu koji se odnosi na izradu detaljnog plana ureñenja.
8.
UKIDANJE OBVEZE IZRADE UPU-a UNUTAR KULTURNO-POVIJESNE CJELINE GRADA
Zone kulturno povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno označavaju se novim oznakama: zona A - 1.11, zona B
– 1.12 i zona C – 1.13 u kartografskom prikazu broj 4.3.2. „Uvjeti za korištenje, ureñenje i zaštitu prostora –
PRAVILA GRAðENJA I UREðENJA PROSTORA“.
Izvršena je korekcija Odredbe broj 114. te pisanje novih odredbi: 114_a i 114_b – sve usklañeno s Rješenjem
o novim prostornim meñama Povijesne jezgre grada Rovinja-Rovigno.
2.2./ KOREKCIJE OBUHVATA DPU-a:
Temeljem ove planerske odluke izvršene su korekcije obuhvata DPU-ova na kartografskom prikazu broj 4.2.
„Uvjeti za korištenje, ureñenje i zaštitu prostora – Oblici korištenja i način gradnje - PODRUČJA PRIMJENE
POSEBNIH MJERA UREðENJA I ZAŠTITE“ te u skladu s tim promjenama i korekcije na kartografskom
prikazu broj 4.3.2. „Uvjeti za korištenje, ureñenje i zaštitu prostora – PRAVILA GRAðENJA I UREðENJA
PROSTORA“.
Takoñer su izvršene korekcije Odredbi za provoñenje i to u poglavlju 8.2.2.„Nedovršeni dijelovi grada“
1.
DPU STAMBENOG NASELJA ŠTANGA
Korigirano je pod poglavlje 8.2.3.1. „Nova regulacija gradskog područja djelomično izgrañenog“ – (3.1.)
odnosno Odredba 132. u dijelu koji se odnosi na izradu detaljnog plana ureñenja.
2.
DPU GOSPODARSKE ZONE MONTE POZZO
Zona postojećeg izgrañenog dijela naselja Montepozzo označava se novom oznakom 2.13 na kartografskom
prikazu broj 4.2. „Uvjeti za korištenje, ureñenje i zaštitu prostora – Oblici korištenja i način gradnje _____________________________________________________ 10 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREðENJA I ZAŠTITE“, te za taj dio vrijede posebni uvjeti
definirani u novoj odredbi 124_b.
Korigirano je pod poglavlje 8.2.3.1. „Nova regulacija gradskog područja djelomično izgrañenog – (3.1.)“,
odnosno Odredba 132. u Odredbama za provoñenje kao i pod poglavlje 8.2.3.2. „Nova regulacija na
neizgrañenom prostoru – (3.2.), odnosno Odredba 133. u dijelu koji se odnosi na izradu detaljnog plana
ureñenja.
3.
DPU MONTE MULINI
Korigira se granica obuhvata DPU-a na način da se površina ACI Marine Rovinj pripaja Detaljnom planu
ureñenja Monte Mulini te se dodaje i pojas mora u širini od cca 70 metara od obalne crte u uvali Lone.
2.3./ IZMJENA OBVEZE IZRADE DPU U UPU
Korigira se kartografski prikaz broj 4.2. „Uvjeti za korištenje, ureñenje i zaštitu prostora – Oblici korištenja i
način gradnje - PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREðENJA I ZAŠTITE“ na način da se oznake
za DPU mijenjaju u oznake izrade UPU-a.
To se odnosi na slijedeće planove:
Područje Montepozzo (dio stambenog naselja i gospodarske zone – kamenolom)
stambenih naselja - zona:
Valbruna – II (spajanje DPU-a Valbruna II – sjever i DPU-a Valbruna II – jug)
Dio Montepozzo, Laste, Concetta – istok, Lacosercio –istok i Lacosercio – jug (izvršena korekcija
obuhvata – samo za namjenu M1);
područja - zona: Turnina i turističke zone Porton Biondi;
lučka područja: Sjeverna luka – Valdibora
2.4./ EVIDENCIJA USVOJENIH PLANOVA
Obzirom na nužnost evidentiranja provedbenih dokumenta prostornog ureñenja, potrebno je ažuriranje popisa
tih dokumenata koji su na snazi u trenutku izrade i donošenja ovih Izmjena i dopuna plana. To je realizirano
kroz tablicu u nastavku koja prikazuje usvojene dokumente od dana stupanja na snagu GUP-a.
1.
2.
3.
4.
5.
DPU turističke zone ˝Monte Mulini˝ u
Rovinj-Rovigno
DPU
sportsko-rekreativne
zone
˝Valbruna˝ u Rovinj-Rovigno
DPU gospodarske zone ˝Štange˝
U Rovinj-Rovigno
DPU zone hotela Rovinj
U Rovinj-Rovigno
DPU sportsko-rekreativne zone MonviCuvi u Rovinj-Rovigno
6.
UPU gospodarske zone „Gripole- Spine“
7.
DPU ureñenja naselja „Salterija“
3LHD d.o.o.
Zagreb
URBING d.o.o.
Zagreb
URBING d.o.o.
Zagreb
RANDIĆ-TURATO
Arhitektonski biro
Rijeka
RANDIĆ-TURATO
Arhitektonski biro
Rijeka
URBING d.o.o.
Zagreb
URBING d.o.o.
Zagreb
d.o.o
Službeni glasnik Grada Rovinj-Rovigno
br. 4/07
Službeni glasnik Grada Rovinj-Rovigno
br. 4/07
Službeni glasnik Grada Rovinj-Rovigno
Br. 1/08
Službeni glasnik Grada Rovinj-Rovigno
br. 4/08
d.o.o
Službeni glasnik Grada Rovinj-Rovigno
Br. 1/09
Službeni glasnik Grada Rovinj-Rovigno
Br.8/10
Službeni glasnik Grada Rovinj-Rovigno
Br.7/12
Navedeno se očituje u izmijenjenom kartografskom prikazu 4.2. „Uvjeti za korištenje, ureñenje i zaštitu
prostora - PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH UVJETA UREðENJA I ZAŠTITE“.
_____________________________________________________ 11 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
3. USKLAðENJE S REVIZIJOM ZAŠTITE POVIJESNE JEZGRE
Ministarstvo kulture – Uprava za zaštitu kulturne baštine, donijelo je 21. ožujka 2011. godine, Rješenje o
novim prostornim meñama Povijesne jezgre grada Rovinja-Rovigno. U skladu s tim Rješenjem ovim
Izmjenama i dopunama GUP-a mijenjaju se slijedeći kartografski prikazi:
1.
Korištenje i namjene prostora (umjesto posebne oznake - Povijesna jezgra i kontaktna zona uvodi se
nova oznaka - Mješovita - pretežito stambena namjena unutar Kulturno-povijesne cjelina grada RovinjaRovigno M1-Z)
4.1. Uvjeti korištenja i područja primjene posebnih mjera zaštite - novi oblik povijesne jezgre
- novi oblici zone A, zone B1, B2, B3 te zone C s pripadajućim akvatorijem
4.2. Uvjeti za korištenje, ureñenje i zaštitu prostora područja primjene posebnih mjera ureñenja i zaštite
- Sukladno Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03,
157/03 i 87/09) utvrñeni su novi obuhvati planova.
4.3.2. Uvjeti korištenje, ureñenje i zaštitu prostora oblici korištenja i način gradnje – Pravila grañenja i ureñenja
prostora – izvršene su korekcije dosadašnjih zona 1.1., 1.2. i 3.3. u zone: 1.11, 1.12 i 1.13.
4.3.3. Uvjeti korištenje, ureñenje i zaštitu prostora oblici korištenja i način gradnje – Način gradnje
- dosadašnje zone zaštićene povijesne jezgre i kontaktne zone objedinjuju se u jedinstvenu zonu
Kulturno-povijesne cjelina grada Rovinja-Rovigno.
U skladu s navedenom promjenom namjene izvršene su korekcije i dopune Odredbi 7. i 8.
Takoñer se mijenja Odredba 114. te se uvode nove Odredbe 114_a i 114_b., korigira se Odredba 115. te
Odredbe 139. i 140.
_____________________________________________________ 12 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
_____________________________________________________ 13 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
_____________________________________________________ 14 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
_____________________________________________________ 15 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
_____________________________________________________ 16 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
4. USKLAðENJE S PRIJEDLOGOM IZMJENA GRANICA ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA I
NOVIM ZAKONOM O ZAŠTITI PRIRODE (NN 70/05, 139/08)
Sukladno Zahtjevu za usklañenje granica značajnog krajobraza U Odluci o proglašenju rovinjskih otoka i
priobalnog područja rezervatom prirodnih predjela koji je Grad Rovinj-Rovigno podnio 09. lipnja 2010. godine,
odnosno prijedlogu izmjena granica Značajnog krajobraza ˝Rovinjski otoci i priobalno područje˝ (Rješenje za
zaštitu prirode, broj Up/I 32-1968) u dijelu koji se odnosi na izuzimanje iz zaštite svih dijelova koji su obrañeni
GUP-om grada Rovinja-Rovigno, ovim Izmjenama i dopunama je izvršena izmjena stavki iz legende u
kartografskom prikazu 4.1.:
1. UVJETI KORIŠTENJA
1.1. PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA
- osobito značajni krajobraz u osobito vrijedan krajobraz.
Izmijenjeno je i dopunjeno poglavlje Odredbi za provoñenje - 9.1. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i
prirodnih vrijednosti u skladu s posebnim elaboratom koji se pribavlja od Ministarstva kulture – Uprave za
zaštitu prirode, odnosno izmijenjene su Odredbe 137. i 138., sukladno tekstualnom dijelu iz Posebnog
elaborata.
5. USKLAðENJE DEFINICIJA PROPISANIH ZOPUG
Sukladno Članku 2. Zakona o prostornom ureñenju i gradnji (Narodne novine broj 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11)
izmijenjen je niz definicija iz GUP-a, naročito u Odredbi 66., kao i nekih drugih Odredbi gdje se pojavljuju
navedene definicije. Izvršena su sva usklañenja koja na bilo koji način utječu na ostale elemente u GUP-u.
Takoñer je izvršeno usklañivanje Pojmovnika korištenih izraza – termina iz prostornog i urbanističkog
planiranja koji se nalazi na kraju Odredbi za provoñenje.
U skladu s navedenim mijenjaju se:
Odredba 27. - U stavku 2., alineja 3.
Odredba 28. - U stavku 2., alineje 3., 4. i 5.
Odredba 30. - U stavku 8., alineje 4., 5., 6. i 7.
Odredba 45. - U stavku 1., alineje 3. i 4.
Odredba 47. - U stavku 1., alineja 5.
Odredba 49. - U stavku 2., alineje 1. i 2.
Odredba 56. - U stavku 1., alineje 6., 7. i 8.
Odredba 57. - U stavku 5., alineje 6., 7., 8. i 9.
Odredba 66. - Cjelokupna odredba usklañena s odredbama Zakona (podrum, suteren, potkrovlje).
Odredba 106. - Usklañeno s odredbama iz Zakona koje su direktno proizašle iu Uredbe o zaštiti zaštićenog
obalnog područja mora.
Odredba 112. - U stavku 1. opis koje sve mogu biti korisničke etaže.
6. USKLAðENJE DEFINICIJA PROPISANIH ZOPUG U VEZI PROMETNIH POVRŠINA,
PRIKLJUČENJA GRAðEVNIH ČESTICA I PROFILA ULICA
Sukladno točki 20. članka 2. ZOPUG (izmijenjen je dosadašnji pojam prometne površine – koja temeljem
odredbi Zakona sada može biti površina javne namjene, ali i površina u vlasništvu grañana, kao i površina na
kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza) i dopisu Ministarstva od dana 22.rujna 2008. godine, izvršene su
izmijene u slijedećim Odredbama:
Odredba 52., 69., 70., 77., 79. i 80.
_____________________________________________________ 17 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
7. KOREKCIJA PROMETA
Izvršena je korekcija poprečnih profila temeljem analiza i zahtijeva Upravnog odjela za prostorno planiranje,
zaštitu okoliša i izdavanje akata i Upravnog odjela za izgradnju i održavanje objekata Grada Rovinja-Rovigno.
Temeljem istih analiza i zahtjeva izvršena je izmjena trasa ulica i cesta:
1. OBILAZNICA – ulaz u gospodarsku zonu Gripole
- Cuvi
- raskršće kod hotela Eden
2. CONCETTA - spoj na sjeverni ogranak tangente
3. PRISTUPNA CESTA ZA PROČIŠĆIVAČ
Uslijed ograničenja koja su nastala izgradnjom rasvjete na području športskog centra Valbruna, briše se
oznaka obveze izgradnje pravog helidroma. Interventna slijetanja moći će se i dalje odvijati. U skladu s tim
opredjeljenjem korigirana je i Odredba 90.
8. IZMJENE NAMJENA POVRŠINA
Izvršena je korekcija pojedinih namjena na kartografskom prikazu 1. „Korištenje i namjena prostora“ temeljem
analiza i zahtijeva Upravnog odjela za prostorno planiranje, zaštitu okoliša i izdavanje akata i Upravnog odjela
za izgradnju i održavanje objekata Grada Rovinja-Rovigno prije svega tehničko usklañenje koje je nastalo
uvoñenjem novih ili korekcijom starih trasa.
Korekcija pojedinih namjnea je izvršena i na prostoru Sjeverne luke – Valdibora sve u skladu sa usvojenom
Studijom prostornih mogućnosti.
9. IZMJENE U ODREDBAMA ZA PROVOðENJE
REVIZIJA ODREDBI KOJE SE ODNOSE NA SMJEŠTAJ GRAðEVINE NA GRAðEVNOJ
ČESTICI
Uslijed u praksi utvrñenih problema prilikom provoñenja dokumenata prostornog ureñenja, u Izmjenama i
dopunama PPUG-a, revidirane su odreñene odredbe o provoñenju kako bi se uočeni problemi prilikom
realizacije plana smanjili na prihvatljivu razinu. To se odnosi na novi članak Članak 69-a. U skladu s tim u GUP
su ugrañene Odredba 56-a i 56-b.
1.
2.
HOTELI U M1
Izvršena je korekcija Odredbe 10., stavak 4. (sa 30% BRP-a na 49%) te ugrañena i nova Odredba 32-a. u
kojoj se detaljnije propisuje mjesto unutar stambenog naselja (neposredno uz glavne gradske prometnice kako
se nepotrebno ne bi opterećivao prometni sustav susjedstva) na kojem je moguća izgradnja hotela, kao i
obaveza osiguranja potrebnog broja parkirališnih mjesta prema normativima iz GUP-a na samoj parceli Hotela.
3.
UVJETI ZA M2 - ŠKVER
U Odredbi 12. u stavku 1. na kraju se dodaje „Škver“ koji se označava na kartografskom prikazu kao M2.
4.
GRADNJA BEZ DPU
Odredba 152., stavak 3. u kojem se poziva na „Program za unapreñenje stanja u prostoru“, koji više nije
zakonska obveza mijenja se te se uvodi termin „Godišnji Program realizacije projekata Gradonačelnika“ kao i
Odluka o izradi. Stavak 5. se mijenja jer se ograničenje izdavanja lokacijskih i drugih dozvola za grañenje
može propisati jedino donošenjem Odluke o izradi plana nižeg reda. U stavku 6. u zagradi se uz detaljne
planove ureñenja dodaju i urbanistički planovi ureñenja.
_____________________________________________________ 18 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
5.
ZONA POTEZA URBANITETA
Izvršena je intervencija u Odredbu 136.
10.
PLINOOPSRBA
Izvršeno je usklañenje GUP-a s Planom plinofikacije, te su sve izmjene unesene u Odredbu 101. te u
kartografski prikaz - 3.2.
11.
ODVODNJA OTPADNIH I OBORINSKIH VODA
Odvodnja otpadnih i oborinskih voda – izvršeno je usklañenje temeljem podataka koje je dostavio Komunalni
servis d.o.o. za komunalnu djelatnost, Rovinj-Rovigno kao i usklañenje s odredbama za provoñenje IDPPUG-a
Rovinj-Rovigno.
Sve je ugrañeno u Odredbe za provoñenje (Odredbu broj 97.) i u kartografski prikaz -3.4.
12.
IZMJENE U SKLADU S IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ
SAMOUPRAVI
U Odredbama: 11., 12., 23., 87., 115., 127., 131., 132., 133., 136., 157., 159., 171. i 173. mijenja se izraz
˝gradsko poglavarstvo˝ u ,,gradonačelnik˝.
13.
SKLAðENJE S PPIŽ-om
Odredbe za provoñenje GUP-a usklañene su s Izmjenama i dopunama Prostornog plana Istarske županije
(«Službene novine Istarske županije» br. 2/02, 1/05, 4/05 i 14/05 –pročišćeni tekst, 10/08, 7/10 i 16/11–
pročišćeni tekst):
Odredba 24. - grañevine od interesa za državu i županiju.
Odredba 91 – stavak 5 . - sustav pokretnih komunikacija potrebno ugraditi iz PPŽ-a
Odredba 155. - Popis grañevina za SUO.
14. Izmjene i dopune
KOJE PROIZLAZE IZ ZAHTJEVA I SMJERNICA NADLEŽNIH TIJELA, INSTITUCIJA I
PRAVNIH OSOBA S POSEBNIM OVLASTIMA
1.
HAKOM
Izvršena je korekcija Odredbe 91 – stavak 5 . - u skladu s dostavljenim smjernicama za Izmjene i dopune
PPUG-a
2.
KOMUNALNI SERVIS
Izvršeno je brisanje odlagališa grañevinskog otpada – Turnina te je u dijelu koji se odnosi na Promet u
mirovanju – u detaljnim uvjetima otvorena mogućnost postavljanja fotonaponskih panela.
3.
MINISTARSTVO KULTURE – UPRAVA ZA ZAŠTITU KULTURNE BAŠTINE –
KONZERVATORSKI ODJEL U PULI
Izričito zahtijeva zadržavanje DPU-a:
Tvornica duhana, Tvornica Mirna, Autobusni kolodvor Valdibora, Sjeverne luke Valdibora i Južne luke Sv.
Katarine, a do donošenja navedenih DPU-ova moguća je samo rekonstrukcija i to u postojećim gabaritima,
bez mogućnosti dogradnje, nadogradnje ili gradnje zamjenskih grañevina.
_____________________________________________________ 19 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Zahtijeva jasnu odredbu da do usvajanja konzervatorske podloge u zonama A i B povijesne jezgre moguća je
samo rekonstrukcija i to u postojećim gabaritima, bez mogućnosti dogradnje, nadogradnje ili gradnje
zamjenskih grañevina
4.
DRŽAVNA UPRAVA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE – PODRUČNI URED PAZIN
Utvrñuje se obveza odreñivanja lokacija, te instaliranja sirena za javno uzbunjivanje i obavješćivanje za
vanjske prostore kao i obveza instaliranja sirena unutar većih okupljališta u zatvorenim prostorima.
Razdjeljuje se područje GUP-a u jednu ili više zona u kojima se grade skloništa dopunske zaštite i skloništa od
radijacije, te jednu ili više zona u kojima se osigurava zaštita stanovništva u zaklonima.
Navedeno je ucrtano na poseban kartografski prikaz 4.1. „Mjere posebne zaštite“ kao i sve obveze koje su
odreñene u „Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara grada Rovinja-Rovigno, a
navedene obveze ugrañene su u Odredbe u poglavlju 13. koje se preimenuje iz „Mjere zaštite i spašavanja“ u
„Mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća“
_____________________________________________________ 20 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
II. ODREDBE ZA PROVOðENJE
U nastavku su prikazane Odredbe za provoñenje Generalnog urbanističkog plana Rovinja-Rovigno Rovigno (Službeni glasnik Grada Rovinja-Rovigno, br. 07a/06) kao pročišćeni tekst, koje se ovim Planom
mijenjaju na slijedeći način:
Tekst - predstavlja tekst koji se briše,
Tekst - predstavlja tekst i članke koji se mijenjaju i/ili dopunjuju.
Članak 1.
Temeljne odredbe
Odredba 1.
Generalnim urbanističkim planom (u daljnjem tekstu GUP) se, u skladu sa Prostornim planom Istarske
Županije («Službene novine Istarske županije» br. 2/02, 1/05, 4/05 i 14/05–pročišćeni tekst, 10/08, 7/10 I
16/11). i Prostornim planom ureñenja Grada Rovinja-Rovigno (Službeni glasnik Grada Rovinja-Rovigno Rovigno, br. 9a/05 i 06/12) utvrñuju način i oblici zaštite i korištenja, uvjeti i smjernice za ureñivanje i zaštitu
prostora, mjere za unapreñivanje i zaštitu okoliša, područja s posebnim i drugim obilježjima, te drugi elementi
važni za grad Rovinj- Rovigno.
Odredba 2.
GUP se izrañuje za grañevinsko područje grada Rovinja-Rovigno- Rovigno koje je utvrñeno u PPUG RovinjaRovigno.
GUP-om je obuhvaćena površina kopnenog dijela 903 ha, pripadajući otoci 55 ha i pripadajući akvatorij od
1515 ha.
Odredba 3.
Generalni urbanistički plan grada Rovinja-Rovigno sastoji se od:
A) Tekstualnog dijela
B) Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu
1:5 000 i 1:10 000
1. Korištenje i namjena prostora mjerilo 1:5.000
2. Mreža gospodarskih i društvenih djelatnosti
mjerilo 1:10.000
3. Prometna i komunalna infrastrukturna mreža
3.1. Prometni sustav - mjerilo 1:5.000
3.2. Elektro-energetika i plinoopskrba 1:10.000
3.3. Vodoopskrbni sustav 1:10.000
3.4. Odvodnja otpadnih voda 1:10.000
3.5. Pošta i telekomunikacije 1:10.000
4. Uvjeti za korištenje, ureñenje i zaštitu prostora
mjerilo 1:10.000
4.1. Uvjeti korištenja i područja primjene posebnih mjera zaštite
4.2. Područja primjene posebnih mjera ureñenja i zaštite
4.3. Oblici korištenja i način gradnje
4.3.1. Prostori za razvoj i ureñenje
4.3.2. Pravila grañenja i ureñenja prostora
4.3.3. Način gradnje
_____________________________________________________ 21 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Ciljevi i koncepcija prostornog ureñenja grada
Odredba 4.
1. Osnovna polazišta:
1.1. Postojeće granice GUP-a ostaju nepromijenjene (osim u dijelovima kada postojeća granica presijeca
rubne grañevinske parcele)
1.2. Utvrñuje se kontinuitet temeljnih planskih postavki iz važećih dokumenata prostornog ureñenja kojima je
utvrñena strategija ureñenja prostora.
1.3, Plansko razdoblje GUP-a je do 2015.2017.god.
1.4. U obuhvatu GUP-a prostor se generalno dijeli na:
A - Gradivi dio grañevinskog područja
- izgrañeni i pretežito izgrañeni ili ureñeni dio grañevinskog područja
- grañevinsko područje planirano za izgradnju i ureñenje (neizgrañeni dio grañevinskog područja)
- akvatorij lučkog područja i kontaktno područje
B - Negradivi dio grañevinskog područja
- zaštitne zelene površine, gradski parkovi, park šume, tematski park i kultivirani mediteranski
krajobraz
- obalno područje u funkciji turizma i rekreacije
- akvatorij izvan lučkog područja
2. Stanovništvo i stanovanje
2.1. Stanje u obuhvatu GUP-a prema popisu iz 2001.god.:
- broj stanovnika
13.467
- broj kućanstava
5.062
- broj stambenih jedinica
6.737
od toga za stalno stanovanje
5.290
za povremeno stanovanje
1.478
2.2. Za razdoblje do 2015.g. osigurane su planske pretpostavke za:
- broj stanovnika
do 15.000
- broj kućanstava
do 5.650
- broj stambenih jedinica
do 9.000
od toga za stalno stanovanje
do 7.200
za povremeno stanovanje
do 1.800
GUP-om se odreñuje:
- primarno interpolacije i rekonstrukcija grañevina u djelomično izgrañenim dijelovima grañevinskog
područja
- sekundarno "otvaranje" novih zona za grañenje
- intervencije u povijesnoj jezgri i kontaktnoj zoni povijesne jezgre podliježu posebnim propisima
2.3. U granicama GUP-a nije planirana zona isključivo stambene namjene. Stanovanje je u zonama mješovite
namjene. Stanovanje u povijesnoj jezgri kulturnoj-povijesnoj cjelini i stancijama (u obuhvatu GUP-a)
posebno je izdvojeno.
2.4. GUP-om su definirana pravila za zaštitu ureñenje i regulaciju prostora. Sukladno navedenim pravilima
prostor u obuhvatu GUP-a dijeli se na:
- urbanistički dovršeni predjeli grada
- urbanistički nedovršeni predjeli grada
- urbanistički neregulirani (neurbanizirani) prostori
- prostori iznimaka od pravila (zone i potezi od posebnog gradskog interesa)
2.5. GUP-om je definiran način gradnje i korištenja grañevina:
_____________________________________________________ 22 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
- Zaštićena povijesna jezgra i kontaktna zona
A - Kulturno-povijesna cjelina grada Rovinja-Rovigno, podliježe posebnom režimu grañenja (GUP-om su
obuhvaćena samo nepokretna kulturna dobra)
B - Stambeni objekti planirani su u zonama:
- niske izgradnje (jednoobiteljski i višeobiteljski objekti mogu biti samostojeći, poluugrañeni (dvojni) i
skupni) Emax=P+2 ili P+1+POT (max 3 korisničke etaže)
• maksimalna katnost i visina grañevine na ravnom terenu iznosi četiri nadzemne etaže:
Po/S+P+2K+Pk (podrum ili suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine od
10,5m i maksimalne ukupne visine od 14,0m,
• maksimalna katnost grañevine na kosom terenu iznosi pet nadzemnih etaža:: Po+S+P+2K+Pk
(potpuno ukopan podrum, suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine od
12,5m i maksimalne ukupne visine do 16,0m,
- visoke izgradnje (višestambene grañevine koje mogu biti samostojeće i skupne)
Emax=P+3 ili P+2+POT (max 4 korisničke etaže)
• maksimalna katnost grañevine na ravnom terenu iznosi pet nadzemnih etaža: Po/S+P+3K+Pk
(podrum ili suteren, prizemlje, tri kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine od 13,5m i
maksimalne ukupne visine od 17,0m,
• maksimalna katnost grañevine na kosom terenu iznosi šest nadzemnih etaža: Po+S+P+3K
+Pk (podrum, prizemlje, tri kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine grañevine od 15,5m i
maksimalne ukupne visine od 19,0m.
osim u zonama koje spadaju u iznimke od pravila gdje je postojeći Emax veći (od P+4 do P+8+POT).
- mješovite gradnje i mogu biti samostojeći, poluugrañeni (dvojni) i skupni
•
Emax=P+2+POT (max 4 korisničke etaže)
-
mješovite izgradnje (jednoobiteljski i višeobiteljski objekti, odnosno višestambeni mogu biti
samostojeći, poluugrañeni (dvojni) i skupni)
• maksimalna katnost i visina grañevine na ravnom terenu iznosi četiri nadzemne etaže:
Po/S+P+2K+Pk (podrum ili suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine od
10,5m i maksimalne ukupne visine od 14,0m,
• maksimalna katnost grañevine na kosom terenu iznos pet nadzemnih etaža: Po+S+P+2K+Pk
(potpuno ukopan podrum, suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine od
12,5m i maksimalne ukupne visine do 16,0m,
• odnosno mogu biti i visoke izgradnje ukoliko odgovaraju uvjetima iz odredbe 57.
C - Gospodarski, sportski i objekti infrastrukture podliježu posebnim uvjetima, odnosno odredbama
ovoga plana
3. Turizam
Gospodarska namjena izdvojena zbog svojih posebnosti.
3.1. Postojeći smještajni kapaciteti u obuhvatu GUP-a
a) hotelski kapaciteti
- gradsko područje
198 postelja
- Monte Mulini
994 s/j 3 203 postelja
- otok Sv. Andrija
411 s/j 800 postelja
- otok Sv. Katarina
210 s/j 400 postelja
b) autocamp Porton Biondi
1 200 korisnika
c) nautički komercijalni vezovi (marina ACY) 380 vezova
3.2. Planirani smještajni kapaciteti
_____________________________________________________ 23 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
GUP-om se odreñuje da smještajni kapaciteti u gradu Rovinju-Rovigno mogu biti samo iz skupine hoteli.
Smještajni objekti mogu biti u turističkim zonama isključive namjene i zonama mješovite namjene i to:
a) u zonama mješovite namjene (3* ; 4* i 5*)
b) u zonama isključivo turističke namjene (4* i 5*)
Osim na Sv. Katarini i na Sv. Andriji na drugim rovinjskim otocima nije planirana izgradnja smještajnih
kapaciteta.
Za plansko razdoblje do 2015.2017...god. odreñuju se maksimalni smještajni kapaciteti i kategorija:
a) Smještajni kapaciteti u zonama mješovite namjene
- povijesna jezgra i kontaktno područje kulturno-povijesna cjelina do 1.000 postelja
(3*; 4* i 5*)
- ostalo gradsko područje do 1.000 postelja (3*; 4* i 5*)
a1) U privatnom smještaju (domaćinstva) do 8500 postelja
b) Smještajni kapaciteti u zonama isključivo turističke namjene
- zona Monte Mulini
do 2.400 2.000 postelja (4* i 5*)
- površine 16,7 ha
- otok Sv. Andrija
do 800 postelja (4* i 5*)
- površine 3,5 ha
- otok Sv. Katarina
do 400 postelja (4*)
- površine 1,7 ha
- zona Porton Biondi
do 200 postelja (4*)
- površine 4,6 ha
- Zona bolnice Martin Horvat
do 200 postelja (4*)
- površine 10,0 ha
- Ostali mali hoteli
do 400 postelja (4*)
c) Nautičari
Južna luka
Sjeverna luka
do
do
200 vezova
400 vezova
4. Gospodarstvo
GUP-om su diferencirane dvije osnovne podjele gospodarskih zona:
1. Gospodarske zone isključive namjene
2. Mješovita namjena - pretežito poslovna
1. Gospodarske zone isključive namjene
GUP-om su planirane gospodarske zone isključive namjene:
a) Postojeće gospodarske zone na kojima je započeo proces realizacija gospodarskih zona
- Gripole - Spinè
- Štanga
b) Prenamjena postojeće zone
- Turnina
- Montepozzo
c) Planirana gospodarska zona isključive namjene
Calchiera
2. Mješovita namjena - pretežito poslovna
GUP-om je planirano preseljenje i promjena namjene pojedinih postojećih gospodarskih zona. Planirana
namjena tih zona je pretežito poslovna.
Postojeće gospodarske zone koje mijenjaju sadašnju namjenu ili se izmještaju na novu lokaciju (sukladno
uvjetima i okruženju u kojem se nalaze):
- TDR Rovinj i Mirna izmieštaju se na novu lokaciju, postojeće lokacije mijenja namjenu u višenamjenski
gradski centar
_____________________________________________________ 24 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
- kamenolom Montepozzo ukida se nakon isteka koncesije i dobiva novu namjenu: usluga, održavanje i
čuvanje plovila
- lokacija ex "Istarski boksiti" mijenja namjenu: mješovita - pretežito poslovna namjena, autobusni
kolodvor i garažni objekt
- Lamanova mijenja namjenu u višenamjenski gradski centar i tržnicu
5. More
Akvatorij u obuhvatu GUP-a podijeljen je u četiri osnovne cjeline:
a) akvatorij južne luke Sveta Katarina
b) akvatorij sjeverne luke Valdibora
c) akvatorij kupališta i rekreacije (širina obalnog pojasa min 300 100 m)
d) ostali akvatorij
U akvatorijima su lokacije i obuhvat cjelina utvrñeni načelno. Detaljni razmještaj utvrditi će se kroz studije,
odnosno detaljnom dokumentacijom prostornog ureñenja.
a) planirane funkcije u akvatoriju južne luke su: luka za javni promet županijskog značaja, luka za javni promet
lokalnog značaja, luke posebne namjene (tijela unutarnjih poslova, brodogradilište, sport, marina,
komunalni vezovi), granični pomorski prijelaz do preseljenja na novu lokaciju.
morska luka otvorena za javni promet županijskog značaja, morska luka posebne namjene županijskog
značaja, u kojoj će se obavljati djelatnosti nautičkog turizma -marina, morska luka posebne namjene
županijskog značaja, za privez sportskih i rekreativnih plovila grañana te granični prijelaz do preseljenja na
novu lokaciju
b) planirane funkcije u akvatoriju sjeverne luke su: luka za javni promet županijskog značaja, luka za javni
promet lokalnog značaja, luke posebne namjene (ribarska luka, brodogradilište, sport, marina, sidrište) i
granični pomorski prijelaz.
morska luka otvorena za javni promet osobitog meñunarodnog gospodarskog značaja, morska luka
otvorena za javni promet županijskog značaja, morska luka otvorena za javni promet lokalnog značaja
(Valdibora-bolnica), morska luka posebne namjene županijskog značaja, u kojoj će se obavljati djelatnosti
nautičkog turizma -marina, morska luka posebne namjene županijskog značaja, za privez sportskih i
rekreativnih plovila grañana c) akvatorij kupališta i rekreacije podijeljen je u dvije osnovne cjeline:
- ureñena kupališta uz hotelske objekte (Monte Mulini), bolnicu Dr. Martin Horvat i gradska kupališta
sportsko-rekreacijski centar sjeverni dio Valdibore, uvala Lone)
- prirodna obala ostalog dijela
6. Sport i rekreacija
Gradski sportski centar primarno za sportove na moru (veslanje, ronjenje, jedrenje i sl.) planiran je u
središnjem dijelu Valdibore.
Sportsko rekreacijska zona Cuvi, višefunkcionalna je sportska zona za potrebe turista i grañana RovinjaRovigno u kojoj je meñu ostalim moguće smjestiti gradski bazen, višefunkcionalnu dvoranu i objekte vodenih
atrakcija.
Sportska zona Valbruna definirana važećim GUP-om zadržava se i ovim planom.
Utvrñuje se potreba rekonstrukcije sportskog centra Delfin i jedriličarskog kluba.
7. Javna i društvena namjena
GUP-om su osigurane prostorne potrebe za rekonstrukciju i izgradnju objekata javne i društvene namjene.
Ovim planom utvrñuje se mogućnost:
- izgradnje novog pastoralnog centra u zoni Valbruna
- rekonstrukcije i dogradnje Provincijalata sestara Uršulinki.
_____________________________________________________ 25 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
-
izgradnje nove škole i vrtića u predjelu Lacosercio
dogradnja i rekonstrukcije gimnazije i gradnja dvorane
izgradnje, rekonstrukcije i dogradnje predškolske i školske ustanove u predjelu Bolničko naselje,
izgradnja, rekonstrukcija i dogradnja predškolskih ustanove na svim postojećim lokacijama
izgradnje centra u predjelu Gripole za više sadržaja javne i društvene namjene
izgradnja novog prostora u gospodarskoj zoni Gripole za potrebe JVP Rovinj
izgradnja i rekonstrukcija Doma za starije i nemoćne osobe «Domenico Pergolis», depandanse u
Zagrebačkoj ulici te izgradnja novog doma za starije i nemoćne osobe u predjelu Karmelo u sjevernom dijelu
Parka hrvatskih branitelja domovinskog rata
rekonstrukcija Doma kulture
rekonstrukcija kazališta Gandusio
izgradnja i rekonstrukcija gradske knjižnice
izgradnja zgrade lučke uprave i turističke zajednice
Ovim planom omogućena je rekonstrukcija i nadogradnja ostalih objekata isključivo javne i društvene namjene.
8. Promet
Cestovni promet
Uglavnom se zadržava organizacija cestovnog prometa iz važećeg GUP-a. Uvjet za prihvatljivo funkcioniranje
cestovnog prometa u vršnim oterećenjima je realizacija cjelovitog modela cestovnog prometa.
Križanja glavnih prometnica u nivou definirano je rotondama ili semaforizacijom.
Lokacija novog autobusnog kolodvora za meñugradski i meñunarodni promet utvrñuje se na lokaciji ex Istarski
boksiti.
Promet u mirovanju
Utvrñene su potencijalne lokacije za garažne kuće:
- u sastavu novog autobusnog kolodvora - lokacija ex "Istarski boksiti",
- u sastavu budućih višenamjenskih grañevina na lokacijama tvornica Mirna i TDR, te na Lamanovi i Turnini.
- Concetta - parkiralište
Javne parkirališne površine, u pravilu treba izvoditi kao dvonamjenske prostore (igrališta, parkovne površine,
zeleni potezi i sl.)
Pješački promet
Planom je odreñeno da se uzduž cijele obale obuhvaćene GUP-om mora osigurati prostor za šetnice uz more,
a koje u nekim dijelovima služe i za bicikliste i invalidska kolica (posebno od bolnice "Dr. Martin Horvat" do
Starog grada i od TN "Villas Rubin" do južne luke).
Pomorski promet
Odreñen je akvatorij lučkog područja sjeverne i južne luke. Unutar akvatorija načelno su definirane lokacije za
buduće namjene u akvatoriju. Intervencije na obalnoj crti i u moru, a u cilju utvrñivanja pripadajućih kopnenih
sadržaja i zaštite akvatorija, definirati će se kroz studije i detaljnu dokumentaciju prostornog ureñenja.
Željeznički promet
Sukladno PPŽ Istarske planira se rekonstrukcija dijela željezničke pruge Kanfanar-Rovinj sa ciljem
revitalizacije, primarno u svrhu turističke ponude, a sekundarno za promet putnika i roba. Do vremena
aktiviranja željezničkih postrojenja treba čuvati koridor željezničke pruge i prostor za stanične objekte.
Planirana je izgradnja stajališta željeznice na lokaciji Mondelaco .
_____________________________________________________ 26 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Zračni promet
Lokacija helidroma definirana je na nogometnom igralištu se ukida, jer je u proceduri izrade detaljnog plana
utvrñeno da pozicija nije prihvatljiva, dok se pozicija za prihvat hidroaviona u uvali Valdibora takoñe pokazala
neprikladana kroz izrañenu Studiju. a pontona za prihvat hidroaviona u zoni ispred današnje tvornice «Mirna».
Telekomunikacije
Iz osnovnih smjernica razvoja definiranih na nivou Države i Županije vidljiva je transformacija telekomunikacija.
Raspored baznih stanica u gradu Rovinju-Rovigno utvrditi će se na lokacijama koje će zajednički koristiti tvrtke
koje pružaju ovu vrstu usluga..
9. Infrastruktura
Odvodnja
Sustav odvodnje u obuhvatu GUP-a planira se na slijedeći način:
•
•
•
•
središnji sustav kolektora s ureñajem za pročišćavanje otpadnih voda Cuvi na lokaciji sadašnjeg ureñaja i
podmorskim ispustom u more, pokriva prostor unutar granica obuhvata Generalnog urbanističkog plana
izuzev sjevernog dijela;
sjeverni sustav kolektora s ureñajem za pročišćavanje otpadnih voda u području Monsene i podmorskim
ispustom u more pokriva unutar granica GUP-a naselja Borik, Valsavie, Bolničko naselje i Montepozzo;
sustav za otok Sv. Andrija s ureñajem za pročišćavanje-pred tretman i podmorskim ispustom u more
pokriva prostor otoka Sv. Andrije.
sustav otočića Sv.Andrija s ureñajem za pročišćavanje otpadnih voda kao zasebnim ureñajem III stupnja i
podmorskim ispustom u more za rješavanje otpadnih voda na otocima Sv.Andrije i Maškin.
Za sve sustave predviñeno je prikupljanje fekalnih otpadnih voda na ureñajima za pročišćavanje i to za
središnji gradski sustav kolektora predviñen je biološki ureñaj za pročišćavanje-ureñaj Cuvi, a za sjeverni
sustav i otok Sv. Andrija predviñen je ureñaj za koji je minimalni uvjet mehaničko pročišćavanje. Tako
obrañene otpadne vode ispuštaju se u more. Ispuštanje u more vrši se tlačnim podmorskim ispustom s
difuzorom na kraju radi što efikasnijeg samo prečišćavanja u morskoj sredini. Dubina difuzora ne bi smjela biti
manja od 30 m.
Oborinske vode prikupljati će se razdjelnim sustavom grañenja kanalizacije na način da se cijelo područje u
obuhvatu GUP-a podijeli na manje slivne površine sa kojih se oborinske vode odvode kanalima u najbliže
zone gdje ih je moguće ispustiti u tlo putem upojnih bunara unutar utvrñenih mikro lokacija, a sa područja
staroga grada, Monte Mulini, te svih ostalih gradskih površina koje gravitiraju moru, oborinske vode se
ispuštaju u lučko more putem oborinskih kanala i ispusta.
Oborinske vode prikupljati će se razdjelnim sustavom grañenja kanalizacije na način da se cijelo područje
Grada podijeli na manje slivne površine sa kojih će se oborinske vode za svako pojedino slivno područje
prihvatiti i odovoditi razdjelnim sustavom kanalizacije do konačnog recipijenta, a koji može biti glavni kolektor,
more (ispust), upojna grañevina (upuštanjem u tlo) ili vodotok.
Način prihvata i odvodnje oborinskih voda treba rješavati primjenjujući princip integriranog rješenja odvodnje u
prostoru što znači da će se u ovisnosti o postojećoj izgrañenosti promatranog područja odnosno u odnosu na
planske dokumente i utvrñene namjene površina, u odnoso na upojnu moć tla na mjestu ispuštanja kao i
provjerom utjecaja razine mora na ispustima u isti primjeniti pozitivna i racionalna tehnička rješanja.
Prije ispuštanja oborinskih voda u glavne oborinske kolektore, more, vodotoke ili podzemlje oborinske vode
moraju se što je moguće duže zadržati unutar pojedinog sliva usporavanjem tečenja i retencioniranjem te
pročišćavanjem od ulja i masnoća sa zauljenih javnih površina. Vrijeme zadržavanja odreñuje se uvjetima in
_____________________________________________________ 27 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
situ i stanju glavnih kolektora, visini visoke vode mora i mogučnošću upoja tla na mjestu ispuštanja u
podzemlje.
Oborinske vode prikupljanju se u javne objekte za odvodnju samo sa javnih površina dok se oborinske vode
sa grañevinskih čestica trebaju rješavati unutar istih.
Iznimno u nepovoljnim uvjetima izgradnje zgrada u odnosu na uvjete odvodnje (zgrade u kulturno-povijesnoj
cjelini bez vrtova odnonso nedostatne površine za izgradnju upojnih grañevine, zbog same konfiguracije
terena – depresije odnosno zemljište nedovoljne upojne moći) moguće je uz dokaze o istom i uz suglasnost
nadležne gradske službe, premao uvjetima vlasnika javne grañevine za odvodnju oborinskih voda priključiti i
otpadne vode tih zgrada.
Povratni periodi za dimenzioniranje javnih objekata za prihvat i odvodnju oborinskih voda utvrditi će se za
svaki pojedini sliv u odnosu na ugroženost i racionalnost izgradnje. Za stambena naselja povratni period je 2
godine, za društvenu izgradnju i područja veće ugroženosti P=5 godina. Za sabirne otvorene kanale -vodotoke
povratni period je 20godina.
U ovom planskom razdoblju potrebno je prioritetno završiti planirani gradski sustav i izgraditi kanalizacijsku
mrežu za sjeverni dio grada.
Vodoopskrba
Postojeća koncepcija vodoopskrbe za grad Rovinj-Rovigno prihvatljiva je za plansko razdoblje do 2015. 2017.
god. Utvrñuje se potreba rekonstrukcije i poboljšanja postoje mreže i povećanje kapaciteta vodosprema(Monvi
2000m3, Rovinj I. i II.2600 m3).
Uvjeti za izgradnju i rekonstrukciju vodosprema pored ostalih moraju se temeljiti na konzervatorskim
smjernicama (utvrditi eventualne arheološke lokalitete) i smjernicama krajobraznog ureñenja (s obzirom na
veličinu volumena i vizualnu izloženost). GUP-om je omogućena rekonstrukcija postojeće i izgradnja nove
mreže.
GUP-om se omogućuje istraživanje isplativosti modernih tehnologija u cilju racionalizacije korištenja pitke vode
(npr. izgradnja ureñaja za desalinizaciju).
Elektroenergetska mreža
Postojeća koncepcija elektroenergetske mreže za grad Rovinj-Rovigno prihvatljiva je za plansko razdoblje do
2015. 2017..god. Do kraja planskog perioda (2015. 2017..god.) računa se s vršnim opterećenjem distribucije
52,2 Mw.
Prijenosna mreža 110 kv, 20 kv, 10 kv i ostali objekti u funkciji distribucije električne energije (rasklopišta i
trafostanice) mora biti u skladu sa smjernicama iz GUP-a.
Opskrba plinom
U Prostornom planu Istarske županije izvršena je prognoza potrošnje plina meñu ostalim i za grad Rovinj:
- prognoza potrošnje prirodnog plina (34,5 MJ/m3 x 1000 m3) u prvoj godini iznosila bi 3 900 u petoj godini do
kada se očekuje značajniji trend porasta iznosilo bi 9 735, a nakon tog perioda trend porasta bi prema
predviñanjima bio 3,5 % godišnje.
- prognoza potrošnje UNP predviña da će trend rasta biti najveći u proizvodnji isparenog UNP za
snabdijevanje lokalne plinovodne mreže.
Planirana MRS Rovinj županijskog je značaja a planirana lokacija je izvan obuhvata GUP-a u zoni Turnina.
_____________________________________________________ 28 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Ukupna instalirana snaga na cjelokupnom području Grada Rovinja-Rovigno koja bi se sastojala od mnogo
manjih jedinica ne bi smjela prelaziti 20 MW. Za tu primjenu predviñen je dodatni kapacitet u MRS Rovinj na
srednjem tlaku od 3250 Sm3/h.
Mjerno redukcijska stanica (MRS) je niski objekt površine 15 m2, a služi za preuzimanje plina iz visokotlačnog
transportnog plinovoda, reduciranje tlaka na niži distributivni tlak, te mjerenje predane količine plina
distributivnoj plinovodnoj mreži radi obračuna. Lokacija MRS Rovinj-Rovigno je na prostoru Turnina –
Campolongo u koridoru visokotlačnog plinovoda Pula – Umag.
Vršni kapacitet MRS Rovinj za potrebe gradske distributivne mreže je 4000 Sm3/h tlaka 4 bara 6750 Sm3/h.
10. Zaštita prirodne i graditeljske baštine
U okviru cjelokupnog područja obuhvata Plana, koje već kao jadransko priobalno područje predstavlja prostor
posebne vrijednosti i osjetljivosti, identificirana su značajnija kulturna dobra i dijelovi prirode. Mjere očuvanja i
zaštite kulturnih dobara i dijelova prirode uvrštenih u popis temeljem važećih zakonskih odredbi i evidentiranih
PPIŽ, PPUG Rovinja-Rovigno utvrñene su točkom 9. ovih Odredbi.
Svi zahvati u prostoru za područja i lokalitete evidentirane na kartografskom prikazu 4.1. Uvjeti korištenja i
područja primjene posebnih mjera zaštite, moraju se provoditi uz suglasnost tijela državne uprave nadležnih
za prirodna i kulturna dobra.
Planom se razlikuju dvije osnovne kategorije krajobraznih, prirodnih i kulturno povijesnih cjelina:
• zaštita utvrñena na temelju zakona i drugih propisa
• zaštita zasnovana na temelju važećih odluka, te odredbi važećih prostornih planova i ovoga plana
Zaštita prirodne baštine
Svi obuhvaćeni dijelovi prirode, kako zaštićeni tako i evidentirani, ovim se Planom izjednačavaju u smislu
njihovog očuvanja i zaštite. Mjere očuvanja i zaštite svih zaštićenih dijelova prirode odreñuju se istovjetno u
skladu sa zakonom, odredbama prostornih planova šireg područja i ovim odredbama.
Zaštita graditeljske baštine
GUP-om su obuhvaćena samo nepokretna kulturna dobra. Nepokretna kulturna dobra su zaštićena
urbanistička cjelina grada Rovinja-Rovigno kulturno-povijesna cjelina grada Rovinja-Rovigno, pojedine
grañevine ili njezini dijelovi, grañevine s okolišem, arheološko nalazište i arheološke zone, uključujući i
podvodna nalazišta i zone, rubovi grada – mediteranski krajolik koji svjedoči o čovjekovoj nazočnosti u
prostoru, vrtovi, perivoji, parkovi, tehnički objekti s ureñajima i drugi slični objekti.
GUP-om su utvrñene mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Sustav mjera zaštite jest ukupnost svih
zaštitnih mjera utvrñenih radi potpune zaštite i očuvanja pojedinog kulturnog dobra. Kulturna dobra bez obzira
na vlasništvo, preventivnu zaštitu ili registraciju uživaju zaštitu prema odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju
kulturnih dobara.
Kulturno – povijesna cjelina grada Rovinja-Rovigno od posebnog je značaja za grad i za širu zajednicu. Ovim
planom utvrñen je cilj za pokretanje postupka uvrštenja kulturno – povijesne cjeline Rovinja-Rovigno u Listu
svjetske baštine. Ostvarenje tog cilja uvjetuje odgovoran odnos prema graditeljskom nasljeñu.
U postupku revizije registracije povijesne urbanističke cjeline Rovinja-Rovigno Konzervatorski odjel u Puli
pokrenuti će postupak uvrštenja tog kulturnog dobra na listu kulturnih dobara od nacionalnog značaja.
GUP-om je utvrñen sustav zoniranja (zona A, B, C, D). Predložene zone A i B obuhvaćaju područje
dosadašnje registracije kulturnog dobra (br. RRI- 53 rješenje broj 01-192/1 od 15.09.1963. god.), dok se zone
_____________________________________________________ 29 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
C i D nalaze izvan prostornih meña zaštite. Nakon provedbe revizije registracije kulturnog dobra, što je
zakonska obveza propisana Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99), djelomično će se
izmijeniti prostorne meñe kulturnog dobra, tako da će i u budućnosti obuhvaćati dijelove predloženih zona C i
D. Po donošenju novog rješenja o utvrñivanju svojstva kulturnog dobra od strane Ministarstva kulture, sve
nadležne državne i lokalne službe morati će se u propisanim zakonskim postupcima pridržavati novih
prostornih meña kulturnog dobra i mjera zaštite utvrñenih rješenjem.
GUP-om se utvrñuje obveza valorizacije dosadašnjih intervencija na grañevinama u povijesnoj jezgri i
mogućnost sanacije u odnosu na smjernice GUP-a, odnosno konzervatorskih uvjeta i urbanističkog plana.
Kulturno-povijesna cjelina grada Rovinja-Rovigno - Rovigno, upisana je u Registar kulturnih dobara
Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara, pod rednim brojem Z-4811; rješenjem Ministarstva
kulture Republike Hrvatske - KLASA: UP I -612-08/10-06/0135; UR:BROJ: 532-04-01-1/3-11-2 od 21.ožujka
2011. godine, (koje je defakto revizija rješenja Konzervatorskog zavoda u Rijeci broj 01-192/I od
15.12.1963.god. kojim je Kulturno - povijesna cjelina grada Rovinja-Rovigno zaštićena kao spomenik kulture i
upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Rijeci
pod registarskim brojem RRI-53).
Sukladno zakonskim propisima, na području Kulturno-povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno utvrñene su zone
„A“ (potpuna zaštita povijesnih struktura), „B“ (djelomična zaštita povijesnih struktura) i „C“ (ambijentalna zaštita) u
kojima se primjenjuju posebni sustavi mjera zaštite.
Sustav mjera zaštite svake od pojedinih zona detaljno je opisan u Rješenju (Klasa: UP-I-612-08/10-06/0135;
Urbroj:532-04-01-1/3-11-2 od 21. ožujka 2011.godine) Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Uprave za zaštitu
kulturne baštine, koje je osnova za izdavanje svih posebnih uvjeta za bilo koju intervenciju u prostoru.
11. Ostale zaštićene površine
Nepokretnim kulturnim dobrom smatra se i krajolik koji sadrži povijesno karakteristične strukture koje svjedoče
o čovjekovoj nazočnosti u prostoru. U tom smislu GUP je odredio potrebu zaštite i ureñenja rubova grada –
kultivirani mediteranski krajobraz.
Sve aktivnosti koje koriste prostor mediteranskog kultiviranog poljoprivrednog krajolika trebaju biti planski
kontrolirane i usmjeravane na način da se potencijal prostora koristi uz zaštitu prirodnih resursa, posebno
neobnovljivih, kao vrijednosnih prostornih struktura za razvoj drugih djelatnosti u budućnosti, gdje upravo
poljoprivredna djelatnost, proizvodnja zdrave hrane ima posebno značajno mjesto.
12. Izrada studija utjecaja na okoliš i detaljne dokumentacije prostornog ureñenja
Studije utjecaja na okoliš izrañivati će se za prostore utvrñene posebnim propisima i PP Istarske županije.
Detaljniji dokumenti prostornog ureñenja
Generalnim urbanističkim planom odreñen je obuhvat obveznih urbanističkih i detaljnih planova.
Za prometne i infrastrukturne objekte omogućeno je grañenje temeljem GUP-a.
Odredba 5.
Sastavni dio ovih odredbi je i Pojmovnik korištenih izraza – termina iz prostornog i urbanističkog planiranja koji
je izrañen kao privitak nakon Odredbe 173.
_____________________________________________________ 30 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Odredbe za provoñenje
1. Uvjeti odreñivanja razgraničavanja površina javnih i drugih namjena
1.1. Uvjeti za odreñivanje korištenja površina za javne i druge namjene
Odredba 6.
Uvjeti za odreñivanje korištenja površina za javne i druge namjene u Generalnome urbanističkom planu su:
• postojeći i planirani broj stanovnika;
• postojeći i planirani broj turista i drugih povremenih stanovnika;
• temeljna obilježja prostora Rovinja-Rovigno i ciljevi razvitka urbane strukture i razvitka grada;
• valorizacija postojeće prirodne i izgrañene sredine;
• održivo korištenje i kvaliteta prostora i okoliša i unapreñivanje kvalitete života;
• poticanje razvoja pojedinih gradskih prostornih cjelina;
• racionalno korištenje infrastrukturnih sustava.
1.2. Korištenje i namjena prostora
Odredba 7.
Površine javnih i drugih namjena razgraničene su i označene bojom i planskim znakom na kartografskom
prikazu broj 1:
KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA u mjerilu 1:5000 i to:
1. Povijesna jezgra i kontaktna zona
1. Kulturno-povijesne cjelina grada
M1-Z
2.
•
•
•
•
Mješovita namjena
mješovita- pretežito stambena
mješovita (poseban program)
mješovita - pretežito poslovna
«stancija»
3.
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Javna i društvena namjena (crvena)
D
upravna
D1
socijalna
D2
zdravstvena
D3
predškolska
D4
školska
D5
kulturna
D6
znanost, tehnološki parkovi
D7
vjerska
D8
površine na kojima su moguće sve javne i društvene namjene označene su kao D (sve navedene i druge
javne i društvene namjene)
Gospodarska namjena
proizvodna namjena
poslovna namjena - pretežito uslužna
poslovna namjena - pretežito
trgovačko ugostiteljska
• komunalno - uslužna
4.
•
•
•
M
M1
M1-1
M2
ST
G
I
K1
K2
K3
_____________________________________________________ 31 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
površine na kojima su moguće sve gospodarske namjene označene su kao K (sve navedene i druge
gospodarske namjene)
• ugostiteljsko – turistička namjena (skupina hoteli)
T1
• ugostiteljsko - turističku namjenu
- informacijski punktovi T4
• ugostiteljsko-turističku namjenu – marina (kopneni dio)
LN
•
5.
•
•
•
•
•
Sportsko - rekreacijska namjena
sport
rekreacija
ureñena kupališta
prirodne plaže i lungomare
plažni objekti
6.
•
•
•
Javne zelene površine
javni park
Z1
gradske park – šume (zaštićene park-šume)Z2
tematski park
Z3
R1
R2
R3
R4
R5
7. Zaštitne zelene površine
i kultivirani mediteranski krajobraz
• zaštitne zelene površine
• kultivirani mediteranski krajobraz
Z
MK
8. Komunalne grañevine
• groblje
• tržnica
G
T
9.
•
•
•
•
•
•
Površine infrastrukturnih sustava
površine infrastrukturnih sustava
autobusni kolodvor
stajalište željeznice
javna parkirališta
javna garaža
benzinska postaja
IS
IS
AK
SŽ
P
GP
BP
10. Lučko područje
A - JUŽNA LUKA - SVETA KATARINA
• luka za javni promet - županijskog značaja
• luka za javni promet - lokalnog značaja
• luka posebne namjene (tijela unutarnjih poslova, komunalni vezovi, marina, sportska luka, brodogradilištemuzej)
• granični pomorski prijelaz (do preseljenja na novu lokaciju)
B - SJEVERNA LUKA - VALDIBORA
• luka za javni promet - županijskog značaja
• luka za javni promet - lokalnog značaja
• luka posebne namjene (komunalni vezovi, marina, sidrište, sportska luka)
• granični pomorski prijelaz
• benzinska postaja
• hidroavion (platforma)
_____________________________________________________ 32 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
GUP-om je planirana mogućnost daljnjeg razgraničavanja unutar namjena iz ove odredbe izradom detaljnijih
planova.
1.2.1. Povijesna jezgra i kontaktna zona Mješovita - pretežito stambena namjena unutar
Kulturno-povijesne cjelina grada Rovinja-Rovigno - M1-Z
Odredba 8.
GUP-om je utvrñen sustav zoniranja (A, B i C i D) kulturno – povijesne cjeline grada Rovinja-RovignoRovigno:
Zona A - poluotok i dio obale (oko 12,3 ha)
Zona B - kopneni dio stare gradske jezgre (oko 6,7 ha)
Zona C - kopneni dio (oko 2,1 ha)
Zona D- kontaktna zona (oko 34,1 ha) neposredna okolina zaštićene povijesne jezgre
Predložene zone A i B pokrivaju područje današnjeg registriranog kulturnog dobra (RRI – 53 broj 01-192/1 od
15.09.1963. god.), dok su zone C i D nalaze izvan prostornih meña zaštite. Nakon provedbe revizije
registracije kulturnog dobra, što je zakonska obveza propisana Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara
(NN 69/99), djelomično će se izmijeniti meñe kulturnog dobra, tako da će u budućnosti obuhvaćati i dijelove
zona C i D. Po donošenju novog rješenja o utvrñivanju svojstva kulturnog dobra od strane Ministarstva kulture,
sve nadležne državne i lokalne službe morati će se u propisanim zakonskim postupcima pridržavati novih
prostornih meña kulturnog dobra i mjera zaštite utvrñenih rješenjem.
Kulturno-povijesna cjelina grada Rovinja-Rovigno - Rovigno je spomenik kulture i upisana u Registar
nepokretnih spomenika kulture. Sukladno zakonskim propisima, na području Kulturno-povijesne cjeline grada
Rovinja-Rovigno utvrñene su zone:
- „A“ (potpuna zaštita povijesnih struktura),
- „B“ (djelomična zaštita povijesnih struktura) i
- „C“ (ambijentalna zaštita) u kojima se primjenjuju posebni sustavi mjera zaštite.
Sustav mjera zaštite svake od pojedinih zona detaljno je opisan u Rješenju (Klasa: UP-I-612-08/10-06/0135;
Urbroj:532-04-01-1/3-11-2 od 21. ožujka 2011.godine) Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Uprave za
zaštitu kulturne baštine, koje je osnova za izdavanje svih posebnih uvjeta za bilo koju intervenciju u prostoru.
Na površinama ove namjene moguće je graditi i ureñivati prostore jedino uz poštivanje posebnih mjera zaštite
koje moraju biti sukladene Rješenju iz prethodnog stavka ovog članka.
Postojeće i planirane grañevine uglavnom su pretežito stambene namjene. Na površinama ove namjene
dozvoljena je i izgradnja (rekonstrukcija i prenamjena) grañevina gospodarskih (uslužnih, ugostiteljskoturističkih), javnih i društvenih sadržaja (predškolskih i školskih, socijalnih i vjerskih) koji ne ometaju
stanovanje i funkcioniranje pješačke zone unutar Kulturno-povijesne cjeline.
Na površinama navedene namjene, mogu se graditi i ureñivati slijedeći sadržaji:
• prodavaonice robe dnevne potrošnje;
• vrste obrta sukladne stanovanju i usluge domaćinstvima;
• druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali ga ne ometaju (osobne usluge, poslovni prostori – uredi i
sl.);
• sadržaje kulture, društvene i političke ustanove,
• turističke agencije, pošte, banke i sl.;
• ugostiteljstvo i smještajni objekti iz skupine hoteli;
• dječja igrališta, predškolske i školske ustanove
• javne parkove i zaštitno zelenilo
_____________________________________________________ 33 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
1.2.2. Mješovita namjena - M
Odredba 9.
Na površinama mješovite namjene moguće je graditi i ureñivati prostore iz skupine:
- mješovite - pretežito stambene namjene (M1 i M1-1-posebni programi),
- mješovite - pretežito poslovne namjene (M2),
- «stancija» (ST).
Mješovita - pretežito stambena namjena - M1
Odredba 10.
Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene postojeće i planirane grañevine pretežito su
stambene, a mogući su i poslovni sadržaji koji ne ometaju stanovanje.
Na tim se prostorima mogu graditi i isključivo stambene grañevine.
Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene, mogu se graditi i ureñivati prostori za slijedeće
prateće sadržaje slijedeći sadržaji:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
prodavaonice robe dnevne potrošnje;
vrste obrta sukladne stanovanju i usluge domaćinstvima;
druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali ga ne ometaju (osobne usluge, poslovni prostori – uredi i
sl.);
sadržaje kulturne, javne, društvene i političke organizacije ustanove,
turističke agencije, pošte, banke i sl.;
sportsko - rekreacijska igrališta;
ugostiteljstvo i smještajni objekti iz skupine hoteli;
dječja igrališta i predškolske i školske ustanove
javne parkove i zaštitno zelenilo
Prateći Sadržaji iz prethodnog stavka mogu biti u sklopu stambene grañevine, a u zonama niskih grañevina (s
maksimalno 3 korisničke etaže 4 nadzemne etaže) i u zasebnoj pomoćnoj grañevini na grañevnoj čestici.
Površina prostora za prateće sadržaje može biti do najviše 30% 49% BRP-a na grañevnoj čestici.
Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene dozvoljena je izgradnja grañevina gospodarskih
(trgovačkih, uslužnih, ugostiteljsko-turističkih), javnih i društvenih sadržaja (predškolskih i školskih, socijalnih i
vjerskih) s mogućnošću gradnje stambenog prostora za vlastite potrebe do 5% ukupne grañevinske (bruto)
površine na čestici.
Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene ne mogu se graditi trgovački centri, proizvodni obrti,
skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način (bukom, zagañenjem zraka i
slično) ometaju stanovanje.
Postojeće sadržaje iz prethodnog stavka treba dislocirati u utvrñene zone za te namjene, a te prostore
prenamijeniti u namjenu primjerenu stanovanju.
Mješovita - posebni programi - M1-1
Odredba 11.
Programom kojeg potvrñuje gradsko poglavarstvo Gradonačelnik i detaljnim detaljnijim planom odrediti će se
pretežitost namjene, način grañenja i korištenja te i ureñivanja ovih prostora. Ovo su prostori od posebnog
interesa za grad i mogu se planirati samo kao cjelovite zone. Program za predmetne zone osim prostornih
_____________________________________________________ 34 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
pokazatelja mora sadržavati idejno urbanističko – arhitektonsko rješenje. Za ove prostore nije predviñena
mogućnost etapnog rješavanja infrastrukture (posebno se to odnosi na odvodnju otpadnih i oborinskih voda).
Mješovita - pretežito poslovna namjena - M2
Odredba 12.
Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene prevladava poslovna namjena (sadržaji koji ne ometaju
stanovanje kao osnovnu namjenu grada). To su prostori promjene namjene današnjih tvornica, skladišta i
sličnih namjena u središtu grada i to: bivšeg TDR, tvornica Mirna, Lamanova, Ex Istarski boksiti i Škver.
Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene, mogu se graditi i ureñivati prostori za:
• ugostiteljstvo i smještajni objekti iz skupine hoteli;
• tržnice;
• trgovine
• kulturna namjena;
• javne garaže;
• javnu i društvenu namjenu;
• stanovanje (do 5 % ukupnog BRP);
• uslužne sadržaje;
• sport i rekreaciju;
• parkove i dječja igrališta;
Ovo su prostori od posebnog interesa za grad i mogu se planirati i graditi samo cjelovito. Ovim planom se
zabranjuju pojedinačni zahvati u predmetnim zonama. Obveza je izrada programa za predmetne zone kojeg
usvaja Gradsko poglavarstvo Gradonačelnik,. Program za predmetne zone osim prostornih pokazatelja mora
sadržavati idejno urbanističko – arhitektonsko rješenje.
Za područje bivše TDR, tvornice Mirne i bivši Istarski boksiti utvrñuje se obveza donošenja detaljnijih planova
ureñenja. Na osnovu programa Gradonačelnik za predmetne zone može raspisati urbanističko-arhitektonski
natječaj.
Mješovita – «stancija» - ST
Odredba 13.
Na površinama mješovite - stambeno poslovne namjene («stancije» unutar područja GUP-a) postojeće i
planirane grañevine su stambene i/ili ugostiteljske, s tim da ugostiteljska namjena ne ometa stanovanje u
susjednim prostorima i ne prelazi 30% 49% BRP «stancije». Na prostorima «stancija» u obuhvatu GUP-a nije
moguće graditi gospodarske objekte, odnosno prenamijeniti postojeće grañevine u gospodarske.
1.2.3. Javna i društvena namjena - D
Odredba 14.
Na površinama javne i društvene namjene mogu se graditi grañevine za javnu i društvenu namjenu i prateće
sadržaje s pratećim sadržajima.
Grañevine za javnu i društvenu namjenu su:
•
•
•
•
upravne
socijalne
zdravstvene
predškolske
D1
D2
D3
D4
_____________________________________________________ 35 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
• školske
D5
• za kulturu
D6
• za znanost
D7
• vjerske (crkve i samostani) D8
U svim grañevinama javne i društvene namjene mogu se ureñivati prostori koji upotpunjuju i služe osnovnoj
djelatnosti koja se obavlja u tim grañevinama.
Na površinama i grañevnim česticama za javnu i društvenu namjenu ne mogu se graditi stambene i poslovne
grañevine. Iznimno, u zoni bolnice Dr. Martin Horvat dio grañevina može se prenamijeniti u hotel kao dio
sustava zdravstvenog turizma.
1.2.4. Gospodarska namjena (proizvodna, poslovna i ugostiteljsko - turistička)
Odredba 15.
Površine isključivo gospodarske namjene odreñene su za:
• proizvodnu namjenu
• za sve uslužne namjene
• poslovnu namjenu -pretežito uslužna
• poslovnu namjenu -pretežito trgovačka
• poslovnu namjenu -pretežito komunalno-servisna
• ugostiteljsko-turističku namjenu – hoteli
• ugostiteljsko-turističku namjenu - informacijski punktovi
• ugostiteljsko-turističku namjenu – marina (kopneni dio)
-I
-K
- K1
- K2
- K3
- T1
- T4
- LN
Na površinama proizvodne, poslovne i ugostiteljsko-turističke namjene, smještavaju se gospodarski sadržaji
koji ne smetaju gradskom okolišu, odnosno susjednim namjenama.
Grañevine gospodarskih (trgovačkih, uslužnih, ugostiteljsko-turističkih), javnih i društvenih sadržaja mogu se
graditi unutar proizvodnih i poslovnih zona.
Proizvodna namjena – I su industrijski, obrtnički, zanatski, gospodarski pogoni svih vrsta, novi tehnološki
park, za završnu obradu zdrave hrane, skladišni prostori, poslovne, upravne, uredske i trgovačke grañevine.
Poslovna namjena K - sve uslužne namjene (K1;K2;K3)
je zona u kojoj je omogućen smještaj svih grañevina poslovne namjene (uslužne, trgovačke, komunalnoservisne i druge). Osim navedenog u ovu zonu moguća je lokacija svih sadržaja za potrebe JVP RovinjRovigno.
Poslovna namjena - pretežito uslužna K1 su poslovni, upravni, uredski, trgovački i uslužni sadržaji, gradske
robne kuće, proizvodnja bez negativnog utjecaja na okoliš, benzinske stanice, skladišni prostori, usluga
održavanja i čuvanja plovila i sl.
Poslovna namjena - pretežito trgovačka K2 su trgovački centri koji bitno utječu na urbanističku organizaciju
grada, oblikovanje prostora te prometnu i komunalnu infrastrukturu. U trgovačkim centrima ne mogu se graditi
prostori za stanovanje. Na površinama trgovačkih kompleksa (K2) mogu se graditi i grañevine poslovne
namjene (K1) osim proizvodnih i komunalno-servisnih grañevina.
Poslovna namjena - pretežito komunalno-servisna K3 su komunalni sadržaji koji su u funkciji poboljšanja
komunalne infrastrukture grada. Na tim površinama mogu se graditi grañevine za komunalne i slične
djelatnosti (spremišta i radionice za komunalna vozila i sl.), grañevine za prikupljanje posebnog otpada (staklo,
papir, ambalaža, metal, drvo, krupni kućni otpad i sl.), grañevine za zbrinjavanje životinja i drugi komunalni
sadržaji.
_____________________________________________________ 36 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Na površinama proizvodne namjene ( I ) i poslovne namjene (K1; K2 i K3) mogu se graditi i:
• grañevine za malo poduzetništvo;
• prodavaonice, izložbeno - prodajni saloni, informacijski punktovi i slični prostori i grañevine;
• grañevine za zabavu u funkciji turizma;
• prometne grañevine, javne garaže, sportske površine i rasadnici;
• uredski prostori, istraživački centri i drugi sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu;
Ugostiteljsko-turistička namjena – T1 su površine predviñene isključivo za ugostiteljsko-turističku namjenu a
podrazumijevaju smještajne objekte iz skupine hoteli (hotel, apartmanski hotel, pansioni) visoke kategorije
(najmanje sa 4 zvjezdice). Unutar površina osnovne namjene uz osnovnu grañevinu moguća je izgradnja
grañevina sportsko-rekreacijske namjene (bazeni, sportska igrališta, grañevina za zabavu u funkciji turizma i
drugo u funkciji kvalitetne turističke ponude).
Ugostiteljsko-turistička namjena – T4 su površine predviñene za glavni informacijski centar i ugostiteljske
djelatnosti. Ovi sadržaji mogu se graditi kao grañevine isključive namijene ili kao dio više funkcionalnih
grañevina.
Ugostiteljsko-turistička namjena – LN (kopneni dio marine) su površine predviñene isključivo za izgradnju
potrebnih sadržaja visoke kategorije (najmanje sa 4 sidra) kao pratećih sadržaja luke posebne namjene, a sve
u skladu s posebnim propisom.
Turistička - luke posebne namjene - LN
Odredba 16.
Planom se propisuju najveći dozvoljeni kapaciteti morskih luka posebne namjene - luka nautičkog turizma
(LN): Sjeverna gradska luka Rovinj Valdibora – 400 vezova u moru te Južna gradska luka Rovinj Sveta
Katarina– 200 vezova u moru što ukupno iznosi 600 vezova u moru.
U akvatoriju luka posebne namjene mogu se graditi potporni i obalni zidovi, obale, molovi i lukobrani,
postavljati naprave i ureñaji za privez plovila i signalizaciju, te obavljati i drugi slični radovi. Sve aktivnosti
moraju se uskladiti s odgovarajućim propisom o kategorizaciji luka, te s propisima o sigurnosti plovidbe.
Ove zone namijenjene su i prometu plovila prema posebnim važećim propisima koji reguliraju problematiku
pomorskog prometa.
1.2.5. Sportsko-rekreacijska namjena - R
Odredba 17.
Sportsko - rekreacijska namjena sadrži površine za sport i rekreaciju, a na moru površine za ureñena
kupališta, prirodne plaže i lungomare (mora biti u kontinuitetu).
Zona sporta i rekreacije u moru proteže se u pojasu od 300 m uz morsku obalu s izdvojenom zonom od 100 m
uz obalu. Širina morskog pojasa maritimne rekreacije odreñuje se temeljem posebnog propisa i postupka.
Shodno tome u pojasu od 100 m uz obalu isključuje se mogućnost prometa odreñenih kategorija plovila.
Pod ureñivanjem površina smatra se grañenje, ureñivanje i postavljanje pješačkih putova i trim staza, mjesta
za sjedenje i boravak, nadstrešnica, kupališta i kabina, manjih igrališta, informativnih ploča i putokaza, te i
drugih sličnih zahvata u prostoru, kao i grañevina, ureñaja i instalacija potrebnih za odvijanje sigurne plovidbe
na moru.
Svi navedeni zahvati ne smiju bitno mijenjati značajke krajolika u kojem se grade, a posebno se isključuje
mogućnost krčenja autohtonih i homogenih šumskih površina s ciljem njihove izgradnje.
_____________________________________________________ 37 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Sportska namjena - R1
Na tim se površinama mogu graditi sportske dvorane, bazeni i stadioni i druge zatvorene i otvorene sportske
grañevine, sa ili bez gledališta, te drugi prostori što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja na
tim površinama i u grañevinama.
Rekreacijska namjena - R2
Planirana zona nalazi se u kontaktnoj zoni povijesne jezgre unutar kulturno-povijesne cjeline grada RovinjaRovigno i podliježe posebnom režimu ureñivanja. Prostor Valdibora, dio kojeg je i zona R2 od posebnog je
interesa za grad i može se planirati samo kao cjelovita zona. U zoni R2 mogu se ureñivati samo otvorena
igrališta te manji prateći prostori, parkiralište i javni park. Planom je odreñena površina javnog parka u odnosu
50% ukupne površine.
GUP-om se zabranjuju pojedinačni zahvati u predmetnoj zoni bez definiranja cjelovitog programa za zonu.
Ureñena kupališta - R3
Morske zone maritimne rekreacije namijenjene su ureñenju plaža, prema važećim propisima o vrstama
morskih plaža i uvjetima koje moraju zadovoljavati. U morskim zonama maritimne rekreacije, zavisno o vrsti
plaže, mogu se graditi potporni zidovi, obale, obalni zidovi i sunčališta, postavljati naprave za rekreaciju,
zabavu i privez rekreacijskih plovila, te obavljati i drugi slični radovi, ukoliko se to omogući prostornim
planovima užih područja, odnosno ocjeni prihvatljivim utjecajem na okoliš.
Na posebno istraženim i opravdanim lokacijama, a temeljem idejnog projekta i studije utjecaja na okoliš mogu
se u podmorju unutarnjeg morskog pojasa i rekreacijske zone priobalnog mora planirati novi umjetni brakovi
radi proširenja potencijalnih staništa posebno vrijednih bentoskih zajednica, kao i radi umanjivanja razornog
utjecaja mora na ureñene plaže.
Prirodna kupališta i lungomare - R4
Područja užeg obalnog pojasa koji je namijenjen za rekreaciju prostire se uz morsku obalu izmeñu obalne crte
i šetnice uz more (lungomare). Unutar tih područja postoji mogućnost ureñivanja površina u funkciji rekreacije.
Pod ureñivanjem površina smatra se grañenje, ureñivanje i postavljanje pješačkih putova i trim staza, mjesta
za sjedenje i boravak, tuševa, kabina, rampe i stepenice za ulaz u more, manjih igrališta, informativnih ploča i
putokaza, te drugih sličnih zahvata u prostoru, kao i grañevina, ureñaja i instalacija potrebnih za odvijanje
sigurne plovidbe na moru.
Svi navedeni zahvati ne smiju bitno mijenjati značajke krajolika u kojem se grade, a posebno se isključuje
mogućnost krčenja autohtonih i homogeni šumskih površina.
Plažni objekti – R5
Ovim planom omogućuje se rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih plažnih objekata. Lokacija plažnih
objekata moguća je iza (od mora) obalne šetnice (lungomare). Sadržaj plažnog objekta može biti samo u
funkciji kupališta i to ugostiteljskih i drugih pratećih sadržaja (javne sanitarije, tuševi, garderobe, spremište
plažnih rekvizita i slično)
1.2.6. Javne zelene površine
Odredba 18.
Javni park - Z1 je javni neizgrañeni prostor oblikovan planski rasporeñenom vegetacijom i sadržajima
temeljno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru grañana i gostiju.
Funkcionalno oblikovanje parka odreñuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za
formiranjem ekološko, edukativno estetskih i rekreativnih površina, pa se parkovi tipološki dijele na gradske
_____________________________________________________ 38 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
parkove, parkove turističkih zona, četvrti ili susjedstva, trgova i skverova, edukativne i znanstvene parkove,
povijesne parkove i sl.
Tipološki oblik parka odreñuje način i razinu opremljenosti sadržajima, grañevinama i drugom opremom, što se
odreñuje programom, odnosno projektom za lokacijsku dozvolu.
Gradnja grañevina, sadržaja i opreme parka uvjetovana je realizacijom planirane parkovne površine u cjelini, a
odreñena je pravilima iz točke 8. ovih odredbi.
Gradske park - šume - Z2 su šume posebne namjene čije su funkcionalno oblikovne karakteristike odreñene
njihovim prirodnim obilježjima. Gradske park - šume mogu se oblikovati kao parkovne površine, a
gospodarenjem se zadržava njihova izvorna struktura šume, uz mogućnost opremanja samo onim sadržajima
koji će od opće korisnih funkcija šume imati naglašeniju rekreativnu funkciju.
Moguće intervencije na prostoru gradskih park - šuma odreñene su pravilima iz točke 8. ovih odredbi.
Tematski park - Z3 je prostor čije su oblikovne karakteristike zadane sadržajem (temom) te nema nužno
naglašenu vegetacijsku (hortikulturnu) komponentu. Sadržajna struktura tematskog parka, opremljenost
grañevinama i opremom te drugi uvjeti realizacije parka odrediti će se programom.
1.2.7. Zaštitne zelene površine i kultivirani mediteranski krajolik
Odredba 19.
Zaštitne zelene površine - Z su površine oblikovane radi potrebe zaštite okoliša (erozija, tradicionalni
krajolici, zaštita od buke, zaštita zraka i druge zaštitne zone).
Mediteranski kultivirani krajolik - MK su površine uglavnom na rubovima grada kultivirane tradicionalnom
poljoprivrednom djelatnosti (vinogradi, maslinici, voćnjaci, povrtnjaci).
Mjere očuvanja i zaštite, te funkcionalno-oblikovne karakteristike krajobraznih površina, i moguće intervencije
odreñene su pravilima iz točke 8. ovih odredbi.
1.2.8. Komunalne grañevine
Odredba 20.
Groblje je površina na kojoj se, osim ureñivanja ukopnih mjesta, mogu graditi prateći sadržaji koji služe
osnovnoj funkciji groblja. Pratećim sadržajima prema ovim odredbama smatraju se mrtvačnica, cvjećarnica,
parking, te pomoćni objekti u funkciji održavanja groblja i sl. Lokacija pratećih sadržaja planirana je južno od
glavnog ulaza u groblje. Planirano je izmještanje klesarstva na pripadajuću površinu istočno od proširenog
dijela groblja. Ovim planom osiguran je prostor za proširenje groblja zapadno od postojećeg groblja.
Tržnica (na malo) (T) je površina na kojoj se obavlja promet namirnicama.
1.2.9. Površine infrastrukturnih sustava - IS
Odredba 21.
Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu graditi komunalne grañevine i ureñaji i
grañevine infrastrukture na posebnim prostorima i grañevnim česticama, te linijske i površinske grañevine za
promet.
Na površinama predviñenima za gradnju komunalnih grañevina i ureñaja i grañevina infrastrukture na
posebnim prostorima grade se:
_____________________________________________________ 39 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
•
•
•
•
•
•
•
•
ureñaji za pročišćavanje otpadnih voda;
spremnici za vodu;
ureñaji za kanalizaciju;
trafostanice 110/x kV;
mjerno-primopredajne plinske redukcijske stanice ;
komutacijske grañevine;
crpilišta vode;
grañevine za druge komunalne i slične djelatnosti.
Na površinama predviñenima za linijske, površinske i druge infrastrukturne grañevine prometa grade se i
ureñuju:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
ulična mreža i trgovi;
javna parkirališta i garaže;
željeznička pruga, grañevine i prateći sadržaji,
mreža biciklističkih staza i traka;
pješačke zone, putovi i sl.;
benzinske postaje s pratećim sadržajima;
autobusni kolodvor s pratećim sadržajima;
javne gradske površine
marina sa pratećim sadržajima.
Iznimno, i na zasebnim grañevnim česticama, mogu se graditi i poslovne grañevine (uredske i prateće) u vezi
s obavljanjem osnovne djelatnosti.
Na površinama iz ove odredbe ne mogu se graditi stambene grañevine.
1.2.10. Lučko područje
Odredba 22.
U skladu s važećim propisima o morskim lukama u morskoj zoni lučkog područja Rovinj akvatorij se može
namijeniti:
•
•
•
•
•
•
morskoj luci otvorenoj za javni promet osobitog meñunarodnog gospodarskog značaja sa stalnim
graničnim pomorski prijelaz – Rovinj te rezerviacijom područja planiranog sidrišta,
morskoj luci otvorenoj za javni promet županijskog značaja,
morskoj luci posebne namjene županijskog značaja, u kojoj će se obavljati djelatnosti nautičkog turizma marina (vidi odredbu 16),
morskoj luci posebne namjene županijskog značaja, za privez sportskih i rekreativnih plovila grañana sportska luka.
luke posebne namjene – luke nautičkog turizma s minimalnim uvjetima: Sv. Katarina (postojeća), Sv.
Andrija (Crveni otok) (postojeća).
luke otvorene za javni promet lokalnog značaja – lokacije u istraživanju: Valdibora – bolnica, Sv. Katarina,
Sv. Andrija (Crveni otok), Sveti Ivan na Pučini
U lučkom području Rovinj mogu se graditi potrebne grañevine niskogradnje (obalni zidovi, obale, molovi, lukobrani
i slični grañevni elementi), postavljati naprave i ureñaji za privez plovila i signalizaciju, te obavljati i drugi slični
radovi potrebni za nesmetano funkcioniranje luke, prema posebnim propisima i standardima za tu vrstu grañevina.
U njemu se može organizirati pomorski granični prijelaz sa svim potrebnim grañevinama i opremom, u skladu s
posebnim propisima koji reguliraju tu problematiku.
_____________________________________________________ 40 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Ovo područje namijenjeno je i prometu plovila prema posebnim važećim propisima koji reguliraju problematiku
pomorskog prometa.
Dijelovi luka koji se, prema ovim odredbama, smatraju grañevinama infrastrukture (lukobrani, molovi, pristaništa i
slično), a koji se grade unutar pomorskog dobra, mogu se graditi i u prostoru postojećeg akvatorija. Gore
navedeno može se izvoditi nasipavanjem ili optimalnom kombinacijom nasipavanja i dubljenja dna. Lokacijska
dozvola Akti kojima se odreñuju uvjeti gradnje prema postupku predviñenom zakonom i ostalim propisima za
zahvate u prostoru kojima se mijenja obalna crta može se izdati tek po izrañenom elaboratu kojim će se,
primjenom geoloških, maritimnih i drugih potrebnih ispitivanja, potvrditi racionalnost izgradnje i utjecaj
namjeravanog zahvata na okoliš.
1.3. Razgraničavanje namjena površina
Odredba 23.
Ako se katastarska čestica svojim većim dijelom (80%) nalazi na površini na kojoj je gradnja dopuštena, te ima
neposredan pristup s javne prometne površine, može se osnovati grañevna čestica iz dijela katastarske
čestice koji se nalazi na površini na kojoj je gradnja dopuštena i dijela katastarske čestice koji se nalazi na
površini na kojoj gradnja nije dopuštena, do veličine najmanje grañevne čestice propisane pravilima iz
poglavlja 3., 4. i 5. ovih odredbi. U tom se slučaju propozicije za gradnju odreñuju u skladu s navedenim
pravilima i odnose se na cijelu grañevnu česticu.
Isto pravilo vrijedi kad se grañevna čestica osniva od više katastarskih čestica ili njihovih dijelova.
Grañevina na tako osnovanoj grañevnoj čestici smjestit će se na dijelu grañevne čestice koji se nalazi na
površini na kojoj je gradnja dopuštena.
Detaljno razgraničavanje izmeñu pojedinih namjena površina, granice kojih se grafičkim prikazom ne mogu
utvrditi nedvojbeno, odredit će se detaljnijim planovima ili lokacijskom dozvolom. U razgraničavanju prostora
granice se odreñuju u korist zaštite prostora te ne smiju ići na štetu javnog prostora. Detaljnim
razgraničavanjem pojedinih namjena površina ne može se osnovati grañevna čestica iza grañevne čestice uz
ulicu (drugi red gradnje). Detaljno razgraničenje izmeñu površina različitih namjena obavlja se uz suglasnost
Gradskog poglavarstva. Gradonačelnika grada Rovinja-Rovigno.
2. Uvjeti ureñivanja prostora za grañevine od važnosti za županiju i državu
Odredba 24.
Temeljem važeće Uredbe o odreñivanju grañevina od važnosti za Republiku Hrvatsku (NN 6/00) na području
grada Rovinja-Rovigno mogu se identificirati postojeći i budući zahvati u prostoru od važnosti za Državu, za
koje lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureñenja, odnosno zahvati u prostoru za
koje je u postupku izdavanja lokacijske dozvole potrebno pribaviti suglasnost istog Ministarstva. Plan
omogućava realizaciju prometnih, energetskih, vodnih i vodoopskrbnih grañevina, kao i sportskih,
ugostiteljskih i turističkih grañevina.
a) Zahvati u prostoru od značaja za Državu
Ovim Planom daju se kriteriji za zahvate od značaja za Državu, te navode omogućeni zahvati:
Prometne grañevine
Cestovne grañevine s pripadajućim objektima i ureñajima - državna cesta Rovinj-Kanfanar (postojeća)
Pomorske grañevine
- luke nautičkog turizma (marina Rovinj II-sjever)
- stalni granični pomorski prijelaz - Rovinj
• Pomorske grañevine- morska luka osobitog (meñunarodnog) gospodarskog interesa (lučko područje
_____________________________________________________ 41 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Rovinj)
- morska luka županijskog značaja (lučko područje Rovinj)
- luke nautičkog turizma (Rovinj II-sjever)
- stalni granični pomorski prijelaz - Rovinj
Poštanske i telekomunikacijske grañevine (meñunarodni i magistralni TK kabeli) - TK kabel Pula - Rovinj Poreč - Umag
Energetske grañevine
Grañevine za transport plina s pripadajućim objektima, odnosno ureñajima i postrojenjima - magistralni
plinovod 24-50 bara (Umag - Pula)
Vodne grañevine
Grañevine sustava odvodnje otpadnih voda s više od 25000 ES - sustav Rovinj
Osim Uredbom iz stavka 1. ove odredbe, ovim se Planom ne planiraju drugi zahvati u prostoru koji bi bili
državnog značaja.
b) Zahvati u prostoru od važnosti za Istarsku županiju.
Temeljem Prostornog plana Istarske županije (SN Istarske županije 2/02, 1/05, 4/05,14/05 – pročišćeni tekst,
10/08 i 7/10 i 16/11– pročišćeni tekst) na području Grada Rovinja-Rovigno- Rovigno mogu se identificirati
postojeći i budući zahvati u prostoru od važnosti za Istarsku županiju.
Ovim Planom daju se kriteriji za zahvate od značaja za Istarsku županiju, te navode omogućeni zahvati:
Grañevine društvenih djelatnosti
Srednje škole - Gimnazija, Strukovna, Talijanska
Grañevine znanosti i kulture
- Centar za povijesna istraživanja u Rovinju-Rovigno
- Centar za istraživanje mora (Institut Ruñer Bošković) u Rovinju-Rovigno
Grañevine sekundarne zdravstvene zaštite
- Rovinj - Ortopedska bolnica Dr. Martin Horvat Bolnica za ortopediju i rehabilitaciju dr. Martin Horvat
Rovinj-Rovigno
Grañevine primarne zdravstvene zaštite - Dom zdravlja Rovinj-Rovigno
Grañevine javno zdravstvenih djelatnosti - Zavod za javno zdravstvo Pula, Ispostava Rovinj-Rovigno
Grañevine socijalne skrbi - Dom za starije i nemoćne osobe « Domenico Pergolis» Rovinj-Rovigno
Prometne grañevine
Cestovne grañevine s pripadajućim objektima i ureñajima - županijske ceste:
- obilaznica Rovinj - Bale (postojeća i djelomično nova)
- Valalta - Monsena - Rovinj (postojeća)
- Rovinj - Villas Rubin - Veštar – Cocaletto (postojeća)
Pomorske grañevine s pripadajućim objektima, ureñajima i instalacijama
- luka otvorena za javni promet Rovinj-Rovigno
- luka posebne namjene – marine Rovinj I - jug
- luke posebne namjene – luke nautičkog turizma s minimalnim uvjetima - Sv. Katarina (postojeća), Sv.
Andrija (Crveni otok) (postojeća).
Energetske grañevine
Elektroenergetske grañevine
- transformacijske stanice 110/20kV Rovinj
- distribucijski dalekovod 110kV
- Rovinj - Poreč – Buje
- Šijana - Guran - Rovinj
_____________________________________________________ 42 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Grañevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, ureñajima i instalacijama
- Plinovod radnog tlaka 6 bara Rovinj - Žminj - Pazin (novi)
- MRS-Rovinj (novi)
Grañevine sustava odvodnje
Svi sustavi odvodnje s pripadajućim mrežama, objektima, ureñajima i instalacijama koji osiguravaju odvodnju i
pročišćavanje otpadnih voda za više od 2000ES
Grañevine za vodoopskrbu
Vodoopskrbni sustav Butoniga i Gradole
Veletržnica poljoprivrednih proizvoda
Lamanova
Odredba 25.
Uvjeti gradnje za navedene grañevine odreñuju se na temelju odredbi ovog Plana odnosno prostornog plana
užeg područja, uvažavajući tehničko tehnološke zahtjeve te posebne standarde i propise odgovarajuće za
pojedini zahvat u prostoru.
Grañevine od važnosti za Državu i Istarsku županiju moguće je smjestiti na površinama mješovite, javne i
društvene, gospodarske i sportsko-rekreacijske namjene, na površinama infrastrukturnih sustava, na javnim
gradskim površinama, unutar vodnog dobra, na površinama za budući razvoj i, iznimno, na javnim i zaštitnim
zelenim površinama.
3. Uvjeti smještaja grañevina gospodarskih djelatnosti
Odredba 26.
Pod gospodarskim djelatnostima podrazumijevaju se djelatnosti definirane odredbom 15.
U grañevinskim područjima gospodarske namjene, grañevine mogu biti namijenjene samo obavljanju
gospodarskih djelatnosti planiranih za te zone, te za djelatnosti koje su u funkciji te zone. Osim u zonama
mješovite namjene u kojima je osnovna stambena namjena, a u odredbama 10. – 13. definirano je koje su
gospodarske djelatnost kompatibilne stanovanju te se sukladno tome mogu graditi u zonama mješovite
namjene.
Izgradnja u zonama isključive namjene moguća je samo na temelju detaljnijih planova ureñenja za cjelinu
zone.
Grañevine gospodarskih djelatnosti mogu se smjestiti u zonama:
- proizvodne namjene - I,
- poslovne namjene (K) - pretežito uslužna (K1), pretežito trgovačko ugostiteljska (K2), komunalno servisna
(K3),
- ugostiteljsko turistička namjena (T) - grañevine iz skupine hoteli (T1), informacijsko zabavni centar (T4)
- turistička luka posebne namjene (LN) - marina L4,
- mješovite namjene (M) - pretežito poslovne namjene - M2 i mješovite - pretežito stambene namjene - M1,
mješovita – pretežito stambene namjene unutar kulturno-povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno M1-Z
mješovita M1-1, i «stancije» ST.
Smještaj grañevina, odabir djelatnosti i tehnologija uskladit će se s mjerama zaštite okoliša, s tim da su
dopuštene samo djelatnosti obzirne prema okolišu koje nisu energetski zahtjevne i prometno su primjerene,
zasnovane na modernim i novim tehnologijama, ili imaju obilježja tradicionalne Rovinjske proizvodnje i usluga.
Uvjeti smještaja grañevina gospodarskih djelatnosti odreñeni su u ovim odredbama i kartografskim prikazima:
_____________________________________________________ 43 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA,
2. MREŽA GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREðIVANJE I ZAŠTITU PROSTORA - 4.3.2. Pravila grañenja i ureñenja
prostora.
Proizvodna namjena - ( I )
Odredba 27.
Ovim odredbama odreñuju se slijedeće granične vrijednosti za grañevinske čestice unutar planirane
proizvodne zone CALCHIERA:
Slobodno stojeće grañevine
• površina čestice iznosi minimalno 2000 m2 a maksimalna površina se ne odreñuje,
najmanja dozvoljena izgrañenost iznosi 10% površine grañevne čestice a maksimalna:
- za grañevne čestice površine od 2000 - 5000m2 - 30% površine grañevne čestice
- za grañevne čestice površine od 5001 - 10000m2 zbir 1500m2 i 25% površine grañevne čestice iznad
5000m2
- za grañevne čestice površine od 10001 - 15000m2 – zbir 2750 m2 i 20% površine grañevne čestice
iznad 10000m2
- za grañevne čestice površine iznad -15000m2 – zbir 3750m2 i 15% površine grañevne čestice iznad
15000m2
Za sve tipove grañevina iz prethodnog stavka odreñuju se slijedeće granične vrijednosti:
širina grañevne čestice, u svim njezinim presjecima, mora biti minimalno 25 m
• grañevinski pravac grañevine nalazi se minimalno 15 m od regulacijskog pravca,
• maksimalna visina grañevine je 12,0 m mjereno od težišta tlocrta grañevine, konačno poravnatog terena
do gornjeg ruba krovnog vijenca
• maksimalna ukupna visina grañevine ovisi o vrsti pokrova
• unutar grañevine moguće je imati više korisničkih etaža
• unutar grañevne čestice osigurati potreban broj parkirališnih mjesta sukladno odredbi 81. ovog Plana
• unutar grañevne čestice osigurati minimalno 20% zelenila
Poslovne namjene (K)
Odredba 28.
Ovim odredbama odreñuju se slijedeće granične vrijednosti za grañevinske čestice unutar zone poslovne
namjene GRIPOLE - SPINÉ, TURNINA, ŠTANGA, MONTEPOZZO - ukoliko detaljnijim planovima ureñenja
nije strože regulirano.
•
•
Slobodno stojeće i poluugrañene grañevine
najmanja dozvoljena izgrañenost iznosi 10% površine grañevne čestice a maksimalna:
o za grañevne čestice površine od 600-900m2 - 65% površine grañevne čestice
o za grañevne čestice površine od 901-1200m2 - zbir 585m2 i 50% površine grañevne čestice iznad
900m2
o za grañevne čestice površine od 1201-2000m2 - zbir 735m2 i 40% površine grañevne čestice iznad
1200m2
o za grañevne čestice površine iznad 2001m2 - zbir 1055m2 i 35% površine grañevne čestice iznad
2000m2
Za sve grañevine iz prethodnog stavka odreñuju se slijedeće granične vrijednosti:
• širina grañevne čestice, u svim njezinim presjecima, mora biti minimalno 20 m
• grañevinski pravac grañevine nalazi se minimalno 7 m od regulacijskog pravca i 4 m odnosno h/2 od
granice susjednih čestica,
_____________________________________________________ 44 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
•
•
•
•
•
•
Maksimalna visina vijenca grañevine mjeri se
na ravnom terenu: od konačno ureñenog terena do gornjeg ruba posljednje stropne ploče ili horizontalnog
serklaža
na kosom terenu: od konačno ureñenog terena u osi tlocrtnog težišta grañevine do gornjeg ruba
posljednje stropne ploče ili horizontalnog serklaža
maksimalna visina grañevine je 12,00 m mjereno od težišta tlocrta grañevine/ konačno poravnatog terena
do gornjeg ruba krovnog vijenca.
maksimalna ukupna visina grañevine ovisi o vrsti pokrova
unutar grañevine moguće je projektirati više korisničkih etaža
Granične vrijednosti iz predmetne odredbe ne odnose se na dio lokacije Montepozzo u zoni današnjeg
kamenoloma u kojem je planirana usluga čuvanja i održavanja plovila.
Zone prenamjene postojećih gospodarskih zona
Odredba 29.
Ovim odredbama odreñuju se slijedeće granične vrijednosti za grañevinske čestice unutar zone bivše
tvornica TDR, sadašnje tvornice MIRNE i, zone LAMANOVA i ŠKVER:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
za komplekse navedene zone nisu odreñene veličine grañevnih čestica,
maksimalna izgrañenost kompleksa unutar navedenih zona je 60%
grañevinski pravac grañevine može se poklapati sa regulacijskim pravcem
maksimalna visina grañevina usklañuje se sa visinama postojećih grañevina u zoni
parkirališta je moguće smjestiti i u podzemne etaže
Sve zone potrebno je planirati cjelovito, a naročita pažnja treba se posvetiti osiguranju potrebnog broja
parkirališnih mjesta unutar svake zone. Ukoliko se zone realiziraju u fazama, za svaku fazu potrebno je
osigurati potreban broj parkirališnih mjesta.
Iznimno stambeni sadržaji u navedenim kompleksima ne mogu biti veći od 5 % BRP-a, ako se analizom u
okviru Programa za izradu plana dokaže opravdanost povećanja stambenog sadržaja,
Program iz prethodne alineje uz prostorne pokazatelje, idejno urbanističko –arhitektonsko rješenje
svakako sadrži i prometno rješenje zone i šire zone utjecaja,
Za zone Lamanova i Škver propisuje se mogućnost gradnje novih grañevina, rekonstrukcija postojećih
(dogradnja, nadogradnja i prenamjena),
Kako se zone bivše TDR i tvornice MIRNE unutar prostornih meña Kulturno-povijesne cjeline grada
Rovinja-Rovigno za koje je utvrñena obveza izrade Konzervatorske podloge i detaljnog plana za sve vrste
intervencije u prostoru potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležne uprave za
zaštitu kulturne baštine,
Ugostiteljsko - turistička namjena (T)
Odredba 30.
Postojeća turistička zona Monte Mulini sastavni je dio izgrañenog dijela grañevinskog područja RovinjaRovigno, a Porton Biondi većim dijelom neizgrañenog dijela grañevinskog područja. Na otocima Sv. Katarina i
Sv. Andrija (Crveni otok) utvrñena su grañevinska područja ugostiteljsko – turističke namjene.
U obuhvatu GUP-a u zonama turističke izgradnje sve su grañevine iz skupine hoteli (T1).
Turistička izgradnja treba štititi nepovredivost prostora na strmim terenima. Turističku izgradnju u pravilu treba
nadvisivati prirodna formacija zelenila i to minimalno 1/3 visine brijega.
_____________________________________________________ 45 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Sve zone potrebno je planirati cjelovito, a naročita pažnja treba se posvetiti osiguranju potrebnog broja
parkirališnih mjesta unutar svake zone. Ukoliko se zone realiziraju u fazama, za svaku fazu potrebno je
osigurati potreban broj parkirališnih mjesta.
U turističkoj zoni Monte Mulini moguće je interpolirati novu izgradnju, izgraditi zamjenske grañevine ili
rekonstruirati postojeće sa ciljem podizanja kategorije grañevine/zone. Nova izgradnja i zamjenska izgradnja
ne smije se odvijati u negradivom zaštićenom obalnom području širine min. 25 m, mjereno od obalne crte.
Samo u slučajevima rekonstrukcije postojećih grañevina, što uključuje i dograñivanje, nadograñivanje,
uklanjanje vanjskog dijela grañevine, izvoñenje radova radi promjene namjene i podizanja kategorije grañevine
dozvoljava se gradnja i bliže pomorskom dobru, ali ne bliže od postojeće.
U negradivom dijelu zaštićenog obalnog područja treba osigurati prohodni koridor cijelom dužinom obale, što
znači da je zabranjeno postavljanje trajnih prepreka koje bi priječile prolaz uz obalu.
U turističkoj zoni Porton Biondi nova izgradnja ne smije se odvijati u obalnom području širine min. 100 m,
mjereno od obalne crte.
Izgradnja ugostiteljsko-turističkih grañevina iz skupine hoteli u turističkim zonama Monte Mulini i Porton
Biondi treba biti tako koncipirana da:
• veličina funkcionalne cjeline bude takva da gustoća kapaciteta ne prelazi 100 ležaja/ha, osim u
slučajevima postojećih funkcionalnih cjelina u zoni Monte Mulini kada može biti i veća
• najmanje 40% od ukupne površine zone mora biti ozelenjeno,
• prostor za potrebna parkirališta osigurava se na čestici ili na zajedničkom parkiralištu unutar zone.
Parkirališne i garažne potrebe rješavati prema podzakonskim aktima o kategorizaciji turističkih i
ugostiteljskih objekata
Ovim odredbama odreñuju se slijedeće granične vrijednosti za grañevinske čestice (funkcionalne cjeline)
unutar turističkih zona isključive namjene:
• za slobodno stojeće i poluugrañene grañevine površina čestice iznosi minimalno 1200 m2, a maksimalna
površina se ne odreñuje,
• najmanja dozvoljena izgrañenost iznosi 10% površine grañevne čestice a maksimalna:
- za grañevne čestice površine od 1201-2000m2 25% površine grañevne čestice
- za grañevne čestice površine od 2001-10000m2 - zbir 500m2 i 30% površine grañevne čestice iznad
2000m2
- za grañevne čestice površine iznad 10000m2 - zbir 2900m2 i 35% površine grañevne čestice iznad
10000m2
• širina grañevne čestice, u svim njezinim presjecima, mora biti minimalno 25 m,
• grañevinski pravac grañevine nalazi se minimalno 7 m od regulacijskog pravca i 4 m od granice susjedne
čestice za grañevine visine do P+2, za grañevine visine do P+4 udaljenost od susjedne čestice je h/2,
• maksimalna katnost grañevina u zoni Monte Mulini je prizemlje i 4 kata (P+4) ili prizemlje, 3 kata i
potkrovlje (P+3+POT) - pet korisničkih nadzemnih etaža, odnosno katnost/visina će se odreñivati
visinom/katnosti postojećih susjednih grañevina.
• maksimalna katnost grañevina u zoni Porton Biondi je prizemlje i 2 kata (P+2) ili prizemlje, i 1 kat i
potkrovlje (P+1+POT) - tri korisničkih nadzemnih etaža
• maksimalna visina grañevine u zoni Monte Mulini iznosi 18,50 m od konačno poravnatog terena u osi
tlocrtnog težišta grañevine do gornjeg ruba krovnog vijenca, a u zoni Porton Biondi 11,0 m.
• krovne plohe mogu biti horizontalne (ravni krov) i kose s nagibom od 170 do 220 (ukoliko se pokrivaju
crijepom). U pravilu kose krovne plohe pokrivaju se mediteran crijepom ili kupom kanalicom.
• do donošenja detaljnog plana ovim je planom omogućena rekonstrukcija grañevina u postojećim
gabaritima.
• Iznimno GUP-om se odreñuje da je postojeća zona ugostiteljsko – turističke namjene Monte Mulini zona
rekonstrukcije i interpolacije. Sukladno navedenom za vrijednosti iz ove odredbe koje se odnose na
_____________________________________________________ 46 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
veličine grañevne čestice i odnose izmeñu grañevina, mogu biti i drugačije uz uvjet usklañenosti s
posebnim propisima koji reguliraju promet u mirovanju.
Sv. Katarina i Sv. Andrija (Crveni otok)
Ovim planom odreñuje se mogućnost rekonstrukcije postojećih grañevina.
Za postojeće objekte (do donošenja detaljnog plana) ovim je planom omogućena rekonstrukcija u postojećim
gabaritima, a u cilju podizanja kategorije grañevine/zone.
Ovim planom odreñuje se prioritetnim zahvatom u prostoru rekonstrukcija park šume otoka Sv. Katarina.
Odredba 31.
Marina L4 - ovim planom lokacija marine u sjevernoj luci odreñuje se načelno. Točan položaj, obuhvat i način
zaštite odrediti će se nakon izrade studije utjecaja na okoliš za cjelinu prostora Valdibora i detaljnog plana
ureñenja.
U južnoj luci na lokaciji postojeće marine ne planiraju se novi grañevinski radovi u akvatoriju. Način zaštite
južnog akvatorija definirati će se temelje rezultata studije utjecaja na okoliš za cjelinu prostora i detaljnog plana
ureñenja.
Mješovite namjene (M)
Odredba 32.
Na površinama mješovite namjene ne mogu se smjestiti grañevine i ureñivati prostori koji zbog buke, prašine,
mirisa, neprimjerenoga radnog vremena, intenzivnog prometa roba i vozila ometaju stanovanje.
Grañevina poslovne namjene, prema ovim odredbama, smatra se grañevinom koja je u cjelini ili većim dijelom
namijenjena obavljanju gospodarske djelatnosti te pod uvjetom da na svojoj vlastitoj grañevnoj čestici
ostvaruje mogućnost potrebnog parkiranja zaposlenih i klijenata. Iznimku čine grañevine poslovne namjene
unutar zona (kulturno – povijesna cjelina i širi centar) čija grañevna čestica ne može zadovoljiti navedeni uvijet
pa se parkiranje mora osigurati na drugi način odnosno izvan zone.
Grañevinama poslovne namjene smatraju se:
- za tihe i čiste djelatnosti:
prostori u kojima se obavljaju intelektualne usluge, uslužne i trgovačke djelatnosti, (različite kancelarije, uredi,
biroi), medicinske i zubarske ordinacije te ugostiteljsko-turistički sadržaji bez glazbe i s ograničenim radnim
vremenom.
- za bučne i potencijalno opasne djelatnosti:
automehaničarske i proizvodne radionice, limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije, te ugostiteljsko-turistički
sadržaji s glazbom i slično.
Tihe i čiste djelatnosti mogu se obavljati i u sklopu stambene grañevine, ukoliko za to postoje tehnički uvjeti.
Bučne i potencijalno opasne djelatnosti u pravilu se lociraju na propisanoj udaljenosti od stambenih grañevina
odnosno tako da budu zadovoljeni kriteriji iz Zakona o zaštiti od buke, te drugi propisi koji se odnose na zaštitu
zraka, vode i tla.
Poslovni prostori s bučnim i potencijalno opasnim djelatnostima mogu se graditi samo ukoliko tehnološko rješenje,
veličina čestice i njen položaj u naselju omogućavaju izgradnju bez utjecaja na susjedne grañevine.
_____________________________________________________ 47 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Odredba 32-a.
Ovim odredbama omogućuje se unutar zona mješovite - pretežito stambene namjene izgradnja samostalnih
grañevina ugostiteljsko-turističke namjene iz skupine hoteli do najviše 80 ležajeva ukoliko su zadovoljeni
slijedeći nužni uvjeti:
- grañevna čestica mora biti veća od 1.200 m2 ,
- grañevna čestica mora imati neposredan pristup na glavnu mjesnu ili sabirnu prometnicu,
- na grañevnoj čestici mora se osigurati potreban broj parkirališnih mjesta za zaposlene i goste u skladu
s odredbama ovog plana.
- na grañevnoj čestici mora se osigurati 30% zelenila.
Ovim odredbama odreñuju se slijedeće granične vrijednosti grañevne čestice grañevina iz stavka 1 ovog
članka:
• najmanja dozvoljena izgrañenost iznosi 10% površine grañevne čestice a maksimalna:
• za grañevne čestice površine od 1200-2000m2 - 25% površine grañevne čestice
• za grañevne čestice površine od 2001-10000m2 - zbir 500m2 i 30% površine grañevne čestice iznad
2000m2
• za grañevne čestice površine iznad 10000m2 - zbir 2900m2 i 35% površine grañevne čestice iznad
10000m2
• širina grañevne čestice, u svim njezinim presjecima, mora biti minimalno 25 m,
• grañevinski pravac grañevine nalazi se minimalno 7 m od regulacijskog pravca i h/2 od granice susjednih
čestica
Ovim odredbama odreñuju se slijedeće granične vrijednosti grañevina iz stavka 1 ovog članka:
grañevina može biti slobodno stojeće i polu ugrañena
maksimalna katnost i visina grañevine na ravnom terenu iznos četiri nadzemne etaže: i: Po/S+P+2K+Pk
(podrum ili suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine od 10,5m i maksimalne
ukupne visine od 14,0m,
• maksimalna katnost grañevine na kosom terenu iznosi pet nadzemnih etaža:: Po+S+P+2K+Pk (potpuno
ukopan podrum, suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine od 12,5m i maksimalne
ukupne visine do 16,0m,
•
•
•
4. Uvjeti smještaja grañevina društvenih djelatnosti
Odredba 33.
U Generalnom urbanističkom planu su osigurani prostorni uvjeti smještaja i razvitka sustava društvenih
djelatnosti: predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola, znanstvenih institucija, grañevina kulture i
društvenih organizacija, zdravstvenih i socijalnih ustanova, sporta i rekreacije, vjerskih grañevina i drugih
grañevina javnog interesa.
Vrsta i broj grañevina društvenih djelatnosti odreñuju se mrežom grañevina za svaku djelatnost na osnovi
posebnih zakona i standarda.
Grañevine društvenih djelatnosti mogu se smjestiti na površinama isključivo za javne i društvene namjene, te
mješovite namjene (M1, M1-Z, M1-1 i M2).
Uvjeti smještaja grañevina društvenih djelatnosti odreñeni su ovim odredbama i na kartografskim prikazima:
1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA,
2. MREŽA GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREðIVANJE I ZAŠTITU PROSTORA
4.3.2. Pravila grañenja i ureñenja prostora.
_____________________________________________________ 48 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
4.1. Predškolske ustanove, osnovne i srednje škole
Odredba 34.
Predškolske ustanove (dječje jaslice i vrtići), osnovne i srednje škole planiraju se tako da pokriju potrebe
odreñenog područja i da se stvore najprimjerenija gravitacijska područja za svaku grañevinu, a prema mreži,
za svaku djelatnost na osnovi posebnih zakona i standarda.
Potrebe za predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama odreñuju se na temelju pretpostavljenog
udjela djece u odnosu na broj stanovnika.
Predškolske ustanove
Odredba 35.
Prigodom gradnje predškolskih ustanova primjenjuju se sljedeći normativi:
• broj djece predškolske dobi odreñuje se sa 9% broja stanovnika, s tim da je obuhvat predškolskim
ustanovama 60 % od broja djece;
• veličina grañevne čestice odreñuje se tako da se osigura, u pravilu, 35 m2 grañevinskog zemljišta po
djetetu, ako je grañevina jednoetažna, odnosno 25 m2, ako je grañevina dvoetažna, uzimajući u obzir
lokalne uvjete.
Na 1500 stanova obvezno je osigurati min 250 mjesta u dječjim ustanovama.
Osnovne škole
Odredba 36.
Prigodom gradnje osnovnih škola primjenjuju se sljedeći normativi:
• broj djece školske dobi odreñuje se s 10% broja stanovnika;
• broj učionica odreñuje se tako da jedna učionica dolazi na 30 učenika;
• veličina grañevne čestice odreñuje se tako da se osigura 30-50 m2 po učeniku, uzimajući u obzir lokalne
uvjete.
Normativi za gradnju osnovnih škola primjenjuju se imajući u vidu da se nastava organizira u najviše dvije
smjene.
Srednje škole
Odredba 37.
Prigodom gradnje srednjih škola primjenjuju se sljedeći normativi:
• prostorni kapacitet srednjoškolske grañevine odreñuje se najviše za 1200 učenika;
• broj učionica odreñuje se tako da jedna učionica dolazi na 30 učenika;
• veličina grañevne čestice odreñuje se tako da se osigura 20 – 40 m2 po učeniku, uzimajući u obzir lokalne
uvjete.
Odredba 38.
Prigodom odreñivanja lokacija za predškolske ustanove, osnovne i srednje škole mora se osigurati dostupnost
prilaza i prijevoza i njihova sigurnost. Pješački put djeteta/ñaka od stanovanja do predškolske ustanove/škole
ne smije biti prekidan jakim prometnicama. Grañevina mora biti planirana na kvalitetnom terenu.
Dječja igrališta
Odredba 39.
Gradnja dječjih igrališta omogućuje se tako da se osigura:
- po djetetu starosti do 6 god - 4 m2
- po djetetu starosti od 7 do 14 god - 1 m2
_____________________________________________________ 49 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
4.2. Znanstvene institucije, grañevine za kulturu
Odredba 40.
Ovim planom omogućava se razvoj i širenje grañevina za znanost i kulturu na postojećim lokacijama i na
lokacijama usklañenima s planom korištenja i namjene prostora, a temeljit će se na postojećoj situaciji i
dugoročno utvrñenim potrebama pojedinih institucija ili ustanova u skladu s njihovim razvojem i potrebama
stanovništva.
4.3. Zdravstvena i socijalna skrb
Odredba 41.
Postojeće grañevine za zdravstvo i socijalnu skrb moguće je rekonstruirati (dogradnja i nadogradnja) u skladu
s prostornim mogućnostima lokacije, a gradnja novog doma za starije i nemoćne osobe odreñena je u skladu s
posebnim standardima na lokaciji Karmelo.
Ovim odredbama omogućuje se unutar zona mješovite - pretežito stambene namjene izgradnja samostalnih
grañevina za starije i nemoćne osobe ukoliko su zadovoljeni svi uvjeti koji su propisani u odredbi 47. ovih
Odredbi za provoñenje te ukoliko se na grañevnoj čestici može osigurati potreban broj parkirališnih mjesta za
zaposlene i goste u skladu s odredbama ovog plana.
4.4. Vjerske grañevine
Odredba 42.
Postojeće vjerske grañevine proširivat će se i adaptirati u skladu s prostornim mogućnostima, a nove se grade
prema potrebama i na lokacijama u skladu s kartografskim prikazom:
1.
KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA.
4.5. Sport i rekreacija
Odredba 43.
Smještaj grañevina sportsko-rekreacijske namjene moguć je unutar grañevinskog područja naselja i unutar
grañevinskih područja ugostiteljsko-turističkih i sportsko-rekreacijskih zona.
Pod grañevinama sportsko-rekreacijske namjene podrazumijevaju se:
• unutar grañevinskog područja naselja u zoni mješovite namjene, na jednoj grañevnoj čestici; sportski teren
do 200 m2 površine, tenis teren, badminton, bazen za plivanje vodene površine do 320 m2,
• unutar površina ugostiteljsko turističke namjene; sportski tereni i bazeni za plivanje koji zauzimaju najviše
20% površine grañevne čestice odnosno kompleksa,
• unutar sportsko-rekreacijskih zona: sve vrste i kategorije sportskih i rekreacijskih grañevina.
Odredba 44.
U sklopu sportsko – rekreacijskih zona mogu se izgraditi sportske dvorane i bazeni (zatvoreni i otvoreni) kao
slobodno stojeće grañevine, izgradnja grañevina sportsko-rekreacijske namjene treba biti tako koncipirana da:
• svaka funkcionalna cjelina u zoni bude na zasebnoj grañevinskoj čestici koja ima neposredni prilaz s javno
prometne površine
• najmanja površina grañevne čestice iznosi 1200 m2 za osnovnu grañevinu
• najveći koeficijent izgrañenosti (kig) funkcionalne cjeline zone iznosi 0,3, s time da se uračunavaju
površine osnovnih grañevina (dvorane, zatvoreni bazeni i drugo) i pratećih grañevina uz osnovni sportski
teren ili bazen, a to su: garderobe, sanitarije, uredi, priručno skladište, trgovina sportskim artiklima,
ugostiteljski sadržaji, pogonske prostorije bazena i sl.,
• svjetla visina osnovne grañevine od 7 do 15 m (ovisno o vrsti sportske grañevine)
• planerska površina za jedno gledališno mjesto je:
_____________________________________________________ 50 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
•
•
•
- sjedeće mjesto 1,5 – 2 m2
- stajaće mjesto 0,75 – 1,0 m2
za gledalište izgrañeno na nasipima ove se površine povećavaju za 50 – 75 %
najmanje 20% površine zone mora biti ureñeno kao javni park uz sadnju autohtonog zelenila,
smještaj vozila korisnika bude riješen na parceli po ključu min 20% - max 25% gledalaca i to za:
- bicikl 3% gledalaca (1m2 po biciklu)
- motocikl 1-2% gledalaca (3 m2 po motociklu)
- osobni auto 9 – 15 % gledalaca (25 – 30 m2 po automobilu)
- autobusi za 5 – 6% gledalaca (60 – 80 m2 po
- autobusu)
Jedan automobil koristi 3 gledalaca, a jedan autobus prosječno 40 gledalaca
krovne plohe mogu biti horizontalne, lučne ili kose
Odredba 45.
U sklopu osnovnih sportsko-rekreacijskih grañevina omogućena je izgradnja pratećih grañevina koje treba
koncipirati tako da:
• prateći sadržaji mogu biti u sklopu osnovne grañevine ili kao zasebna grañevina
• prateće grañevine čine najviše 30% brutto površine osnovne grañevine, osim za stadione, gdje udio može
biti i veći,
• najviša maksimalna visina (V) pratećih grañevina iznosi 3,5 m mjerena od visinske kote konačno
poravnatog terena u osi težišta grañevine do gornjeg ruba krovnog vijenca,
• etažna visina maksimalna katnost pratećih grañevina je Po+P+Pk treba biti prizemlje (Pr) uz mogućnost
izvedbe podrumske etaže,
• maksimalna ukupna visina grañevine ovisi o vrsti pokrova
• najmanja udaljenost pratećih grañevina od susjednih grañevnih čestica je 3m,
Odredba 46.
Drugi sadržaji društvenog interesa
Drugi sadržaji društvenog interesa (uprava, pravosuñe, udruge grañana, političke stranke), planiraju se prema
potrebama i u skladu s posebnim standardima i na lokacijama usklañenima s planom korištenja i namjene
prostora.
Spomenici, spomen - obilježja i sl. mogu se graditi i na zelenim površinama.
Odredba 47.
Ovim odredbama odreñuju se slijedeće granične vrijednosti za grañevinske čestice na kojima se planiraju
nove GRAðEVINE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE - upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske,
školske, visokoškolske, kulturne, vjerske i slične grañevine, ukoliko detaljnim planovima nije strože regulirano:
• za slobodno stojeće i poluugrañene grañevine površina čestice iznosi minimalno 600 m2 a maksimalna
površina se ne odreñuje,
najmanja dozvoljena izgrañenost iznosi 10% površine grañevne čestice a maksimalna:
- za grañevne čestice površine od 600-1000m2 - 30% površine grañevne čestice
- za grañevne čestice površine od 1000-2000m2 - zbir 300m2 i 40% površine grañevne čestice iznad
1000m2
- za grañevne čestice površine iznad 2000m2 - zbir 700m2 i 50% površine grañevne čestice iznad 2000m2
širina grañevne čestice, u svim njezinim presjecima, mora biti minimalno 20 m,
• grañevinski pravac grañevine nalazi se minimalno 7 m od regulacijskog pravca i 4 m, odnosno h/2 od
granice susjednih čestica,
• maksimalna katnost grañevine je prizemlje i 2 kata (P+2) - tri korisničke etaže što vrijedi za neizgrañeno
područje, a u postojećim graditeljskim cjelinama visina interpoliranih objekata će se odreñivati uvjetovano
visinom postojećih i susjednih objekata.
_____________________________________________________ 51 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
•
•
•
•
5.
maksimalna katnost i visina grañevine na ravnom terenu iznosi četiri nadzemne etaže: Po/S+P+2K+Pk
(podrum ili suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje), tj. do maksimalne visine od 13,0m i maksimalne
ukupne visine od 17,0m,
maksimalna katnost grañevine na kosom terenu iznosi pet nadzemnih etaža: Po+S+P+2K+Pk (podrum,
suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine grañevine od 15,0m i maksimalne
ukupne visine od 19,0m.
maksimalna visina grañevina u postojećim graditeljskim cjelinama uvjetovana je visinom postojećih
susjednih objekata.
na grañevnoj čestici mora se osigurati 30% zelenila i adekvatan broj parkirališnih mjesta.
Uvjeti i način gradnje stambenih grañevina
Odredba 48.
Pod grañevinama i prostorijama stambene namjene, prema ovim odredbama, smatraju se stambene
grañevine i prostorije koje su namijenjene stanovanju, te sadrže prostorne elemente stana ili apartmana,
definirane posebnim propisima, čija se namjena ovim Planom, u smislu stanovanja, u potpunosti izjednačava.
Grañevine stambene namjene većim su dijelom svoje površine i većim dijelom funkcionalnih jedinica
namijenjene stanovanju.
5.1. Tipovi zona za stambene grañevine
Odredba 49.
Stanovanje, kao osnovna gradska namjena, planira se:
- u povijesnoj jezgri i kontaktnoj zoni u kulturno-povijesnoj cjelini grada Rovinja-Rovigno (M1-Z),
- u zonama mješovite - pretežito stambene (M1),
- mješovite - posebni programi (M 1-1),
- mješovite - pretežito poslovne namjene (M2),
- mješovite – «stancije» (ST)
Stambene grañevine planiraju se kao:
- niska stambena grañevina (obiteljske i višeobiteljske grañevine koje mogu biti samostojeće, dvojne i
skupne) Emax=P+2 ili P+1+POT (max 3 korisničke etaže)
• maksimalna katnost i visina grañevine na ravnom terenu iznosi četiri nadzemne etaže: Po/S+P+2K+Pk
(podrum ili suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine od 10,5m i maksimalne
ukupne visine od 14,0m,
• maksimalna katnost grañevine na kosom terenu iznosi pet nadzemnih etaža: Po+S+P+2K+Pk
(podrum, suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine od 12,5m i maksimalne
ukupne visine do 16,0m,
- visoka stambena grañevina (višestambene grañevine koje mogu biti samostojeće i skupne) Emax=P+3 ili
P+2+POT (max 4 korisničke etaže),
• maksimalna katnost grañevine na ravnom terenu iznosi pet nadzemnih etaža: Po/S+P+3K+Pk (podrum
ili suteren, prizemlje, tri kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine od 13,5m i maksimalne ukupne visine
od 17,0m,
• maksimalna katnost grañevine na kosom terenu iznosi šest nadzemnih etaža Po+S+P+3K+Pk
(podrum, suteren, prizemlje, tri kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine grañevine od 15,5m i
maksimalne ukupne visine od 19,0m.
• osim u zonama koje spadaju u iznimke od pravila gdje je maksimalna postojeća katnost Emax veća od
P+4 do P+8+POT).
_____________________________________________________ 52 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
5.2. Način gradnje i korištenje stambenih grañevina
Način gradnje
Odredba 50.
Ovisno o lokalnim uvjetima i stupnju dovršenosti prostora definirani su uvjeti i način gradnje stambenih
grañevina.
Stambene grañevine mogu se graditi kao:
• Slobodno stojeće grañevine;
• poluugrañene (dvojne) grañevine;
• skupne grañevine (ugrañene, u nizu, atrijski tip)
Način korištenja
Odredba 51.
Prema načinu korištenja; grañevine stambene namjene mogu biti obiteljske grañevine, višeobiteljske, te
višestambene.
Pod obiteljskom grañevinom, prema ovim odredbama, smatra se grañevina do 3 stambene jedinice, pri
čemu se i apartman i poslovni prostor smatra stambenom jedinicom.
Pod višeobiteljskom grañevinom, prema ovim odredbama, smatra se grañevina s najmanje 3 4, a najviše 5
6 funkcionalnih jedinica, pri čemu se i apartman i poslovni prostor smatra stambenom jedinicom.
Pod višestambenom grañevinom, prema ovim odredbama, smatra se grañevina s najmanje 6 7, a najviše 16
funkcionalnih jedinica, pri čemu se i apartman i poslovni prostor smatra stambenom jedinicom.
U grañevinama stambene namjene mogu se graditi i prostorije poslovne namjene, u manjem dijelu
(maksimalno 49%) ukupne površine grañevine, te u manjem broju ukupnih funkcionalnih (stambenih i
poslovnih) jedinica. Iznimno se u obiteljskim grañevinama s 2 funkcionalne jedinice može graditi poslovna
prostorija samo u manjem dijelu ukupne površine grañevine.
U grañevinama stambene namjene mogu se graditi i prostorije javne i društvene namjene u manjem dijelu
(maksimalno 49%) ukupne površine grañevine (upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske, kulturne, vjerske
i slične namjene),
Odredba 52.
Grañevinska čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu širine min 3 m (na koju može
biti spojena jedna grañevna čestica), na način da udaljenost grañevne čestice od javne prometnice na koju se
spaja javna uslužna prometna površina, mjereno po prilaznoj prometnoj površini, nije veća od 30m i ukoliko se
odredi prostornim planom užeg područja. Uzdužni nagib prilazne prometne površine ne smije biti veći od 12%.
Na izgrañenim i pretežito izgrañenim dijelovima naselja na kojima se mogu graditi grañevine, mora postojati
slijedeća minimalna komunalna opremljenost zemljišta:
- pristupna ulica ili pristupni put,
- priključci na mrežu za opskrbu električnom energijom
- priključci na mrežu za opskrbu vodom
- priključak na mrežu odvodnje otpadnih voda ili u sabirnu jamu (kao etapno rješenje).
Na neizgrañenim dijelovima naselja koji su ovim planom odreñeni za izgradnju utvrñuje se obveza potpune
komunalne opremljenosti zemljišta (pristupna ulica, priključci na mrežu za opskrbu električnom energijom i
vodom i priključak na mrežu odvodnje otpadnih voda) i to bez etapnih rješenja.
_____________________________________________________ 53 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Način gradnje nove grañevine i gradnja zamjenske grañevine odreñuje se prema veličini i obliku grañevne
čestice, (odredba od 54. do 57.) odnosno prema pravilima grañenja ovih odredbi (poglavlje 8.).
Ako grañevina ima otvore prema susjednoj grañevnoj čestici, od te čestice mora biti udaljena najmanje 3,0 m,
ako pravilima grañenja (poglavlje 8.) nije drugačije odreñeno.
Grañevina može biti udaljena manje od 3,0 m, ali ne manje od 1,0 m od meñe susjedne grañevne čestice (ne
odnosi se na meñu prema javnoj površini). U tom se slučaju na grañevini ne smiju graditi otvori prema
susjednoj grañevnoj čestici.
Otvorima se ne smatraju dijelovi zida sagrañeni od staklene opeke i otvori s neprozirnim staklom veličine do
60 x 60 cm.
Terase, otvorena stubišta, balkoni, loñe, istaci i sl. ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od
susjedne grañevne čestice.
Odredba 53.
Granične vrijednosti grañevnih čestica
Oblik i veličina grañevne čestice odreñuju se imajući u vidu namjenu i vrstu grañevina čija se gradnja na toj
čestici planira, javnu prometnu površinu s koje se osigurava neposredan pristup na grañevnu česticu,
susjedne grañevne čestice, konfiguraciju i druge karakteristike zemljišta, katastarsko i zemljišno knjižno stanje
zemljišta, posebne uvjete grañenja i druge elemente od značaja za odreñivanje oblika grañevne čestice.
Oblik i veličina grañevne čestice odreñuju se sukladno svim odgovarajućim važećim propisima, tradicijskom i
morfološkom oblikovanju unutar naselja i drugim pravilima struke.
Oblik i veličina grañevne čestice ne može se odrediti na način da se susjednim grañevnim česticama na
kojima su izgrañene postojeće grañevine pogoršaju uvjeti gradnje, odnosno da postojeće grañevine ne
zadovolje uvjete gradnje odreñene odredbama ovog Plana.
U slučajevima kada je sukladno zakonu potrebno utvrditi zemljište nužno za redovnu upotrebu grañevine, ovim
planom se definiraju slijedeći kriteriji :
- grañevna čestica nije isto što i zemljište nužno za redovnu upotrebu grañevine
- kriteriji za utvrñivanje oblika i veličine grañevne čestice temeljem ovog plana nisu kriteriji i za utvrñivanje
zemljišta nužno za redovnu upotrebu grañevine
- isključivo zemljište ispod grañevine predstavlja zemljište nužno za redovnu upotrebu grañevine.
Odredba 54.
Ovim odredbama odreñuju se slijedeće granične vrijednosti za grañevne čestice na kojima se izgrañuju
OBITELJSKE GRAðEVINE, ukoliko detaljnim planovima nije strože regulirano:
a) slobodno stojeće grañevine:
• površina čestice iznosi minimalno 420 m2, a maksimalno 2000 m2,
najmanja dozvoljena izgrañenost iznosi 80 m2 a maksimalna:
- za grañevne čestice površine od 420-800m2 - 30% površine grañevne čestice
- za grañevne čestice površine od 801-1200m2 - zbir 240m2 i 25% površine grañevne čestice iznad
800m2
- za grañevne čestice površine od 1201-1500m2 - zbir 340m2 i 15% površine grañevne čestice iznad
1200m2
- za grañevne čestice površine iznad 1500m2 - 385m2
• minimalna širina grañevne čestice iznosi 14 m
_____________________________________________________ 54 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
b) poluugrañene grañevine:
• površina čestice za jednu grañevinu iznosi minimalno 350 m2, a maksimalno 1200 m2,
najmanja dozvoljena izgrañenost iznosi 60 m2 a maksimalna:
- za grañevne čestice površine od 350-500m2 - 30% površine grañevne čestice
- za grañevne čestice površine od 501-1000m2 - zbir 150m2 i 20% površine grañevne čestice iznad
500m2
- za grañevne čestice površine iznad 1000m2 - 250m2
• minimalna širina grañevne čestice iznosi 12 m
c) skupne grañevine (ugrañene, u nizu, atrijski tip )
ugrañene i grañevine u nizu:
• površina čestice za jednu jedinicu iznosi minimalno 150 m2, a maksimalno 500 m2,
najmanja dozvoljena izgrañenost iznosi 50 m2 a maksimalna:
- za grañevne čestice površine od 150-300m2 - 30% površine grañevne čestice
- za grañevne čestice površine od 301-500m2 - zbir 90m2 i 20% površine grañevne čestice iznad 300m2
• razmak izmeñu nizova grañevina iznosi minimalno 20 m, ili dvostruku visinu grañevine računato od vijenca
do najniže točke terena.
• minimalna širina grañevne čestice iznosi 8 m.
Nizovi se mogu formirati u obliku slova "L" i "U" ili slično.
U postojećim naseljima gdje je bivšim planovima bilo planirano grañenje u nizu, a koja nisu u cijelosti
realizirana, ( i koja se zbog smanjenja postotka izgrañenosti za 20%, više ne mogu realizirati), radi postizanja
jedinstvenosti niza kao cjeline, iznimno će se moći dozvoliti grañenje objekata u nizu pod uvjetima po kojim a
je realiziran postojeći dio niza.
atrijski tip: (grañevine s unutarnjim dvorištem):
•
•
•
•
•
primjenjuje se u pravilu u postojećim stambenim naseljima
ne mora u svakom slučaju biti zatvoren sa svih strana, već na jednoj strani može biti otvoren (poluatrijski),
površina čestice iznosi minimalno 200 m2, a maksimalno 500 m2,
izgrañenost čestice iznosi minimalno 30% odnosno maksimalno 50% od ukupne površine grañevne
čestice,
minimalna širina grañevne čestice iznosi 8 m.
Odredba 55.
Ovim odredbama odreñuju se slijedeće granične vrijednosti za grañevne čestice na kojima se izgrañuju
VIŠEOBITELJSKE GRAðEVINE ukoliko detaljnim planovima nije strože regulirano:
a) slobodno stojeće grañevine:
• površina čestice iznosi minimalno 700 m2, a maksimalno 2000 m2,
najmanja dozvoljena izgrañenost iznosi 80 m2 a maksimalna:
- za grañevne čestice površine od 700-1000m2 - 30% površine grañevne čestice
- za grañevne čestice površine od 1001-1500m2 - zbir 300m2 i 20% površine grañevne čestice iznad
1000m2
- za grañevne čestice površine iznad 1500m2 - 400m2
• minimalna širina grañevne čestice iznosi 14 m
b) poluugrañene grañevine:
• površina čestice za jednu grañevinu iznosi minimalno 500 m2, a maksimalno 1200 m2,
_____________________________________________________ 55 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
izgrañenost čestice iznosi minimalno 60 m2, a maksimalna:
- za grañevne čestice površine od 500-700m2 - 30% površine grañevne čestice
- za grañevne čestice površine od 701-1000m2 - zbir 210m2 i 25% površine grañevne čestice iznad
700m2
- za grañevne čestice površine iznad 1000m2 - 285m2
• minimalna širina grañevne čestice iznosi 12 m
c) skupne grañevine (ugrañene, u nizu, atrijski tip )
ugrañene (najviše 5 grañevina u nizu):
• primjenjuje se u pravilu u novoplaniranim naseljima
• površina čestice za jednu jedinicu iznosi minimalno 250 m2, a maksimalno 700 m2,
najmanja dozvoljena izgrañenost iznosi 50 m2 a maksimalna:
- za grañevne čestice površine od 250-500m2 - 30% površine grañevne čestice
- za grañevne čestice površine od 501-700m2 - zbir 150m2 i 20% površine grañevne čestice iznad
500m2
• razmak izmeñu nizova grañevina iznosi minimalno 20 m, ili dvostruku visinu grañevine računato od vijenca
do najniže točke terena.
• nizovi se mogu formirati u obliku slova "L" i "U" ili slično.
• minimalna širina grañevne čestice iznosi 8 m
atrijske (grañevine s unutarnjim dvorištem):
• primjenjuje se u pravilu u postojećim stambenim naseljima
• ne mora u svakom slučaju biti zatvoren sa svih strana, već na jednoj strani može biti otvoren (poluatrijski),
• površina čestice iznosi minimalno 350 m2, a maksimalno 700 m2,
• izgrañenost čestice iznosi minimalno 30% od ukupne površine, odnosno maksimalno 50% od ukupne
površine grañevne čestice,
• minimalna širina grañevne čestice iznosi 10 m
Odredba 56.
Za sve tipove grañevina iz odredbe 54. i 55., odreñuju se slijedeće granične vrijednosti:
Širina grañevne čestice, u svim njezinim presjecima, mora zadovoljavati slijedeće uvjete :
• Slobodno stojeće grañevine - minimalno 14 m
• poluugrañene (dvojne) grañevine - minimalno 12 m
• ugrañene (nizovi) - minimalno 8 m.
• atrijski tip minimalno 8 m za obiteljske, odnosno 10 m za višeobiteljske
• grañevinski pravac grañevine nalazi se minimalno 5 m od regulacijskog pravca i 3 m od granice
susjednih čestica ako je objekt visine P+1 katnost grañevine iznosi tri nadzemne etaže (P+1+Pk),
odnosno 4 m od granice susjedne čestice ako je objekt visine P+2, katnost grañevine iznosi više od tri
nadzemne etaže,
• maksimalna katnost grañevine je prizemlje i 2 kata (P+2) ili prizemlje, 1 kat i stambeno potkrovlje
(P+1+POT) - tri korisničke etaže.
• maksimalna visina vijenca iznosi 8,50 –10,50 m (P+1+POT= 8,5 m; P+2= 10,5 m), mjereno od težišta
tlocrta grañevine/ konačno poravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.
• maksimalna katnost i visina grañevine na ravnom terenu iznos četiri nadzemne etaže:
Po/S+P+2K+Pk (podrum ili suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine od 10,5m
i maksimalne ukupne visine od 14,0m,
• maksimalna katnost grañevine na kosom terenu iznosi pet nadzemnih etaža: Po+S+P+2K+Pk
(potpuno ukopan podrum, suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine od 12,5m i
maksimalne ukupne visine do 16,0m,
• maksimalna visina sljemena krova grañevine (ili vrha kod višestrešnih krovova) je 3,50 m mjereno od
gornjeg ruba vijenca do sljemena krova.
_____________________________________________________ 56 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Iznimno kod zamjene postojeće grañevine novom, odnosno u slučaju interpolacije u već izgrañenim dijelovima
naselja, nova se grañevina može graditi i na postojećoj grañevinskoj čestici manje veličine od propisane u
članku 54. i 55., pod uvjetom da je veličina te grañevine i njena lokacija u skladu s odredbama koje se odnose
na koeficijent izgrañenosti, te sa svim odrednicama koje se odnose na minimalne udaljenosti od javne
prometne površine, susjedne meñe i drugih grañevina.
Odredba 56-a.
U dijelovima zona/naselja koja su dovršena i izgrañena temeljem ranije važećih planova utvrñuju se slijedeće
granične vrijednosti za grañevne čestice, ukoliko detaljnijim planovima nije drugačije regulirano:
a) za slobodno stojeće grañevine
• najmanja dozvoljena izgrañenost iznosi 80m2, a maksimalna izgrañenost čestice iznosi 40% površine
parcele
b) za polu ugrañene grañevine
• najmanja dozvoljena izgrañenost iznosi 60m2, a maksimalna izgrañenost čestice iznosi 40% površine
parcele
c) za ugrañene grañevine
• najmanja dozvoljena izgrañenost iznosi 50m2, a maksimalna izgrañenost čestice iznosi 50% površine
parcele
d) za atrijski tip grañevine s unutarnjim dvorištem
• najmanja dozvoljena izgrañenost iznosi 30%, a maksimalna izgrañenost čestice iznosi 50% površine
parcele
Iznimno kod nepravilnih grañevinskih čestica gdje zbog njihovog oblika i veličine nije moguće izgradnju
prilagoditi uvjetima iz provedbenih odredbi, udaljenosti i položaj dijela navedenih objekata mogu biti i manji,
odnosno drugačiji od propisanih, a što se utvrñuje u postupku izdavanja akata kojima se odreñuju uvjeti
gradnje prema postupku predviñenom zakonom i ostalim propisima
Odredba 56-b.
Za područje Kulturno povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno u zoni potpune zaštite povijesnih
struktura utvrñuju se slijedeće granične vrijednosti za grañevne čestice:
a) slobodno stojeća grañevina:
• površina grañevne čestice iznosi minimalno 200 m2, a maksimalno 500 m2,
• izgrañenost čestice iznosi minimalno 50 m2 , a maksimalno 40-100% površine čestice.
b) ugrañena grañevina (podrazumijeva se grañevina koja je dvjema stranama vezana uz susjedne):
• površina grañevne čestice iznosi minimalno 50 m2, a maksimalno 420 m2 ,
• izgrañenost čestice iznosi minimalno 35 m2, a maksimalno 50-100% površine čestice,
c) polu ugrañena grañevina (podrazumijeva se grañevina koja je samo jednom stranom prislonjena uz
susjednu postojeću grañevinu):
• površina grañevne čestice iznosi minimalno 150 m2 (odnosno postojeća površina), a maksimalno 400 m2,
• izgrañenost čestice iznosi minimalno 35 m2 (odnosno postojeća površina), a maksimalno 50-100%
površine čestice.
Ukoliko su površine postojeće čestice manje od navedenih mogu se takve i zadržati.
Odredba 57.
Ovim odredbama odreñuju se slijedeće granične vrijednosti za grañevinske čestice na kojima se izgrañuju
VIŠESTAMBENE GRAðEVINE, ukoliko detaljnim planovima nije strože regulirano:
_____________________________________________________ 57 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
a) Slobodno stojeće grañevine
• površina čestice iznosi minimalno 900 m2, a maksimalno 2000 m2,
najmanja dozvoljena izgrañenost iznosi 10% površine grañevne čestice a maksimalna:
- za grañevne čestice površine od 900-1200m2 - 40% površine grañevne čestice
- za grañevne čestice površine od 1201-1500m2 - zbir 480m2 i 30% površine grañevne čestice iznad
1200m2
- za grañevne čestice površine iznad 1500m2 - zbir 570m2 i 20% površine grañevne čestice iznad 1500m2
b) poluugrañene grañevine
• površina čestice iznosi minimalno 600 m2, a maksimalno 1200 m2,
najmanja dozvoljena izgrañenost iznosi 10% površine grañevne čestice a maksimalna:
- za grañevne čestice površine od 600-800m2 - 40% površine grañevne čestice
- za grañevne čestice površine od 801-1000m2 - zbir 320m2 i 30% površine grañevne čestice iznad 800
m2
- za grañevne čestice površine iznad 1000 m2 - zbir 380m2 i 20% površine grañevne čestice iznad
1000m2
c) ugrañene grañevine (najviše 3 grañevine u nizu)
• površina čestice za jednu jedinicu iznosi minimalno 600 m2, a maksimalno 1200 m2,
najmanja dozvoljena izgrañenost iznosi 10% površine grañevne čestice a maksimalna:
- za grañevne čestice površine od 600-800m2 - 35% površine grañevne čestice
- za grañevne čestice površine od 801-1000m2 - zbir 280m2 i 20% površine grañevne čestice iznad
800m2
- za grañevne čestice površine iznad 1000m2 - zbir 320m2 i 10% površine grañevne čestice iznad
1000m2
• razmak izmeñu grañevina u nizu iznosi min 20 m
Za višestambene grañevine odreñuju se slijedeće granične vrijednosti:
širina grañevne čestice, u svim njezinim presjecima, mora zadovoljavati slijedeće uvjete :
slobodno stojeće grañevine - minimalno 30 m
poluugrañene (dvojne) grañevine - minimalno 20 m
ugrañene (nizovi) - minimalno 20 m.
uglovnice maksimalno 30 m
• grañevinski pravac grañevine nalazi se minimalno 5 m od regulacijskog pravca i 4 m, odnosno h/2 od
granice susjednih čestica ako je grañevina visine P+2 katnost grañevine iznosi tri nadzemne etaže, a 6 m
odnosno h/2 od granice susjednih čestica ako je grañevina visine P+3. katnost grañevine iznosi više od tri
nadzemne etaže,
• maksimalna katnost grañevine je, prizemlje i 3 kata (P+3) ili prizemlje, 2 kata i stambeno potkrovlje
(P+2+POT) - četiri korisničke etaže što vrijedi za neizgrañeno područje, a u postojećim graditeljskim
cjelinama visina interpoliranih grañevina će se odreñivati uvjetovano visinom susjednih grañevina, osim u
zoni iznimke pravila grañenja (od P+4 do P+8+POT).
• maksimalna visina grañevine je 11,50 – 13,50 m (P+2+POT= 11,5 m; P+3= 13,5 m), mjereno od težišta
tlocrta grañevine/ konačno poravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.
• maksimalna katnost grañevine na ravnom terenu iznosi pet nadzemnih etaža: Po/S+P+3K+Pk (podrum ili
suteren, prizemlje, tri kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine od 13,5m i maksimalne ukupne visine od
17,0m,
• maksimalna katnost grañevine na kosom terenu iznosi šest nadzemnih etaža: Po+S+P+3K +Pk (podrum,
prizemlje, tri kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine grañevine od 15,5m i maksimalne ukupne visine od
19,0m.
• Maksimalna visina sljemena krova grañevine (ili vrha kod višestrešnih krovova) je 3,50 m mjereno od
gornjeg ruba vijenca do sljemena krova.
_____________________________________________________ 58 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Odredba 58.
Stancije (ST)
U izdvojenim dijelovima naselja "stancije" mogu se izvršavati rekonstrukcije postojećih stambenih objekata kao i
interpolacija u već izgrañenu strukturu "stancije". Pod rekonstrukcijom postojećih grañevina unutar «stancija»
smatra se i dogradnja i nadogradnja grañevina do maksimalno 10% ukupnog BRP svih grañevina na čestici. Osim
navedenog moguća je promjena postojeće namjene dijelova «stancije» uz uvjet da zadržava namjenu propisanu
odredbom 13.
Ovim planom odreñuje se obveza izrade detaljnog plana za «stanciju» u cjelini, do donošenja DPU-a nije
moguća izgradnja novih objekata. moguća je izvedba slijedećih zahvata:
• Rekonstrukcija postojećih grañevina i
• Interpolacija stambeno-poslovnih i poslovnih grañevina unutar postojeće grañevne strukture stancije
Pod postojećim grañevinama smatraju se postojeće grañevine stambene namjene kao i postojeće grañevine i
sklopovi gospodarske namjene unutar postojeće grañevne strukture stancije izgrañene na temelju grañevinske
dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga grañevina koja je prema zakonu s njom izjrañena.
Svi zahvati unutar grañevinskih područja stancija izvode se temeljem izdavanja akata kojima se odreñuju uvjeti
gradnje. Temeljem tih akata odreñivat će se grañevne čestice za svaki pojedini zahvat.
Grañevne čestice se formiraju na način da minimalna površina grañevne čestice iznosi 1000 m2 te da se na
toj grañevnoj čestici nalazi postojeća stambena grañevina i ostale grañevine u funkciji stancije, odnosno one
koje formiraju postojeću grañevnu strukturu stancije..
Odredba 58-a.
Pod rekonstrukcijom postojećih grañevina unutar „stancija“ se podrazumijeva:
• dogradnja i nadogradnja stambenog prostora na postojećim grañevinama stambene namjene,
• dogradnja i nadogradnja prostora gospodarske namjene na postojećim grañevinama i sklopovima
gospodarske namjene,
• dogradnja i nadogradnja manjih postojećih pomoćnih grañevina (spremište, sanitarije, garaža, drvarnica,
kotlovnica, sabirna jama i cisterna),
• promjena namjene postojećeg gospodarskog, stambenog i pomoćnog prostora ili grañevine (ili dijela
grañevine) u gospodarski, stambeni i pomoćni prostor, u okviru postojećih gabarita,
• modernizacija i proširenje mreže postojećih grañevina, ureñaja i vodova infrastrukture.
Pod interpolacijom unutar postojeće grañevne strukture stancije se podrazumijeva izgradnja:
• grañevine koja je dvjema ili trima stranama vezana uz susjedne postojeće grañevine - ugrañena
grañevina,
• grañevine koja je samo jednom stranom vezana uz susjedne postojeće grañevine– polu ugrañena
grañevina.
Tipologija izgradnje unutar područja/zona „stancija“ mora biti sukladna graditeljskoj tradiciji ovoga kraja,
odnosno kod arhitektonskog oblikovanja potrebno je primjenjivati elemente autohtone arhitekture
karakteristične za grañevine tradicionalnih stancija, i to naročito tlocrt grañevine izdužen, s preporučenim
omjerom stranica od 1:1,5, a sljeme krova mora pratiti smjer dužeg dijela grañevine. Postojeće povijesne
elemente kao što su baladuri, krušne peći, lišjere, šterne, kamene erte, kanalica i slično moraju se zadržati u
izvornom obliku, a svaka obnova mora se vršiti uz nadzor nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine,
Konzervatorski odjel u Puli.
_____________________________________________________ 59 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Odredba 58-b.
Stambene grañevine unutar „stancija“ mogu se rekonstruirati i/ili graditi/interpolirati uz sljedeće uvjete
gradnje:
• maksimalna tlocrtna bruto površina rekonstruirane i/ili interpolirane grañevine uključujući i površinu
postojeće stambene grañevine može iznositi 200m2. U navedenu površinu ulazi i površina pomoćne
gospodarske grañevine koju je moguće graditi na jednoj grañevnoj čestici.
• maksimalni broj nadzemnih etaža - može se povećati na najviše 2 (P+1), odnosno 3 (P+1+Pk) nadzemne
etaže,
• maksimalna katnost osnovne grañevine iznosi Po+P+1+Pk (podrum, prizemlje, kat i potkrovlje),
• maksimalna visine grañevine iznosi 8,5 m, max ukupne visine 11,0m.
• maksimalna katnost pomoćne grañevine iznosi Po+P+Pk (podrum, prizemlje i potkrovlje)
• maksimalna ukupna visine grañevine iznosi 5,5 m, max ukupne visine 8,0m
• grañevina može imati podrum,
• rekonstruirane grañevine po gabaritu i izgledu moraju se uskladiti s oblicima i veličinom postojećih
susjednih grañevina. Udaljenost grañevine prema susjednoj grañevini koja na toj strani ima otvore mora
biti najmanje 3 metra. Grañevine se može graditi ili rekonstruirati na granici grañevne čestice ako s te
strane ta i susjedna grañevina nemaju otvore.
Stambeno poslovne i poslovne grañevine mogu se graditi/interpolirati uz slijedeće uvjete gradnje:
• maksimalna tlocrtna bruto površina interpolirane grañevine može iznositi 200m2.
• maksimalna katnost grañevine iznosi Po+P+1+Pk (podrum, prizemlje, kat i potkrovlje),
• maksimalna visine grañevine iznosi 8,5 m, max ukupne visine 11,0m.
• grañevine se po gabaritu i izgledu moraju uskladiti s oblicima i veličinom postojećih susjednih grañevina.
Udaljenost grañevine prema susjednoj grañevini koja na toj strani ima otvore mora biti najmanje 3 metra.
Grañevina se može graditi na granici grañevne čestice ako s te strane ta i susjedna grañevina nemaju
otvore.
Odredba 59.
Posebni programi (M1-1)
U zoni sjevernog dijela Valdibore, sjevernom dijelu Laconovo i istočno od Concette i Lacosercio mogućnost
grañenja utvrñuje se posebnim programom. Program mora obuhvatiti cjelinu zone. Ovim planom za predmetne
zone ne utvrñuju se elementi za grañenje u smislu veličine parcele, gustoće i koeficijenta izgrañenosti te oblika i
načina grañenja, ali oni moraju biti usklañeni s ostalim postavkama Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog
plana Rovinja-Rovigno_Rovigno i Izmjenama i dopunama Prostornog plana ureñenja Grada Rovinja-Rovigno.
Predmetne zone od posebnog su interesa za Grad i za njih se uvjetuje izrada programa i detaljnog detaljnijeg
plana ureñenja za cjelinu zone.
5.3.
Način gradnje pomoćnih grañevina
Odredba 60.
Uz stambene grañevine, na čestici se mogu graditi pomoćne grañevine s prostorima za rad, za garaže, za
spremište ogrjeva i druge svrhe što služe redovnoj upotrebi stambene grañevine i to na način da budu::
• prislonjeni uz stambene grañevine na istoj grañevinskoj čestici na poluugrañeni način,
• odvojeno od stambene grañevine na istoj grañevinskoj čestici,
• na meñi, uz uvjet da je zid prema susjednoj čestici izveden od vatrootpornog materijala.
Površina pomoćne grañevine uračunava se u ukupnu površinu izgrañenosti čestice.
Pomoćne grañevine mogu imati podrum i prizemlje s ravnim ili kosim krovom, maksimalne ukupne visine 4,0m
(kosi krov) odnosno 3,0m (ravni krov).
_____________________________________________________ 60 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Nije dopuštena prenamjena postojećih garaža, osim ako je na grañevnoj čestici zadovoljena potreba za
parkiranjem sukladno odredbama iz ovog plana.
Udaljenost pomoćne grañevine od stambene zgrade na istoj grañevinskoj čestici ne može biti manja od 2,0 m
kada se gradi kao posebna dvorišna grañevina.
Pomoćne grañevine bez izvora zagañenja mogu se izgraditi jednim svojim dijelom i na granici sa susjednom
česticom, uz uvjet:
• da se prema susjednoj čestici izgradi vatrootporni zid,
• da se u zidu prema susjedu ne grade otvori,
• da se odvod krovne vode s pomoćne grañevine riješi na pripadajuću česticu.
Udaljenost bučnih poslovnih prostora i grañevina od stambenih zgrada ne može biti manja od 40,0 20,0 m, a
od stana vlasnika ne manja od 20,0 10,0 m.
Grañevnim česticama namijenjenim gradnji stambenih grañevina mora se osigurati neposredni kolni prilaz s
javne prometne površine. Smještaj vozila odreñuje se unutar grañevne čestice u pomoćnim grañevinama za
smještaj vozila ( garažama) ili na otvorenom parkiralištu i to za svaku stambenu jedinicu minimum 1,5 PM.
Garaže se mogu graditi samo u okviru najveće dozvoljene izgrañenosti grañevne čestice.
Odredba 61.
Pomoćne grañevine za smještaj vozila (garaže ili nadstrešnice) unutar grañevne čestice namijenjene
izgradnji stambenih grañevina (obiteljskih grañevina i višeobiteljskih grañevina) mogu se graditi unutar
gradivog dijela grañevne čestice odreñenog za gradnju osnovne grañevine, kao sastavni dio osnovne
grañevine ili kao zasebna grañevina,
• iznimno unutar pojasa uz regulacijski pravac i meñi sa susjednim grañevnim česticama, dubine najviše 7m
računajući od regulacijskog pravca, izvan širine gradivog dijela grañevne čestice, tako da otvaranjem
ulaznih vrata ne ulaze u slobodni profil javne prometne površine uz regulacijski pravac, ukoliko je to
odreñeno prostornim planom užeg područja,
• unutar pojasa uz granicu susjednih grañevnih čestica dužine uz granicu najviše 7m.
Na grañevnoj čestici namijenjenoj gradnji stambenih grañevina iz stavka 1. ove odredbe mogu se graditi
najviše 2 garaže (ako se grade kao zasebna grañevina), odnosno nadstrešnice, pri čemu njihova zbirna
ukupna bruto razvijena površina ne smije premašiti 50 75 m2.
Smještaj vozila kod grañevnih čestica namijenjenih izgradnji višestambenih grañevina može se odrediti u
okviru grañevne čestice u skupnim garažama koje mogu biti višeetažne ili na parkirališnim prostorima na
grañevnoj čestici, u skladu s posebnim propisom Grada Rovinja-Rovigno o prometu u mirovanju, kao i
uobičajenim pravilima struke. Broj parkirališnih mjesta kod ovih grañevina odreñuje se po kriteriju 1 stan/
minimum 1,5 PM.
Kod grañevina ostalih namjena način smještaja vozila odreñuje se uz uvažavanje specifičnosti grañevine i
primjenu posebnog propisa Grada Rovinja-Rovigno o prometu u mirovanju, kao i uobičajenih pravila struke.
Cisterne i spremnici za vodu mogu se graditi na grañevnoj čestici uz uvjet da njihova udaljenost od granica
grañevne čestice ne bude manja od 4m, osim kod rekonstrukcije i interpolacije u kulturno povijesnoj cjelini
grada Rovinja-Rovigno gdje se njihova gradnja može vršiti bilo gdje u okviru grañevne čestice. Cisterne i
spremnici za vodu moraju biti glatkih površina, nepropusni za vodu, zatvoreni i opremljeni tako da se može
održavati higijenska ispravnost vode za piće, te udovoljavati i drugim posebnim propisima, kao i sanitarno
tehničkim i higijenskim uvjetima.
_____________________________________________________ 61 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Sabirne jame do 10 ES mogu se graditi na grañevnoj čestici za obiteljske kuće temeljem odredbe 97, uz uvjet
da njihova udaljenost od granica grañevne čestice ne bude manja od 1 m., osim kod rekonstrukcija i
interpolacija gdje se njihova gradnja može vršiti bilo gdje u okviru grañevne čestice, ali moraju biti potpuno
ukopane u teren. Sabirne jame mogu se graditi pod uvjetom da se pražnjenje vozilima za odvoz otpadnih voda
može obavljati bez teškoća. Septičke Sabirne jame moraju biti vodonepropusne, zatvorene i odgovarajućeg
kapaciteta, te udovoljavati i drugim posebnim propisima, kao i sanitarno tehničkim i higijenskim uvjetima, s
odzračnikom iznad vijenca susjedne grañevine.
Za ostale grañevine obavezna je izgradnja bio diska.
Grañevine za prihvat oborinskih voda unutar grañevinske čestice mogu se graditi kao drenažni kanali, upojni
bunari ili na neki drugi način zatvorenog tipa ili otvorenog uz obvezu aeriranja (zbog pojave smrada vode
stajaćice). Dimenzioniranje takvih grañevina treba biti s minimalnim povratnim peridodom koji se primjenjuje za
projektiranje javne oborinske kanalizacije u tom slivu. Položaj i dubina grañevine za prihvat oborinskih voda ne
smije ugrožavati stabilnost susjednih grañevina, odnosno njihov smještaj na grañevniskoj čestici mora biti
odreñen na način da ne remeti kvalitetu stanovanja susjeda.
Spremnici UNP i lož ulja mogu se ugrañivati kao nadzemni
poluukopani i ukopani. Kod ugradnje spremnika treba poštovati sve važeće propise za takve vrste objekata
(gromobranska i protupožarna zaštita, osiguranje od podzemnih voda, zaštitni bazen, osvjetljenje,
provjetravanje, postavljanje na betonske temelje. Preporuča se da lokacija spremnika ne bude u dijelu dvorišta
ulaznog dijela grañevine. Ukoliko se spremnik smjesti prema ulici obveza je izrade vizualne barijere (kameni
zid, visoka vegetacija i sl.)
5.4. Ureñivanje grañevne čestice
Odredba 62.
Grañevna čestica namijenjena pretežito stanovanju ureñivat će se na tradicionalan način, poštujući
funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonog biljnog materijala.
Terase i potporni zidovi grade se u skladu s reljefom i oblikovnim obilježjima naselja.
Predvrtovi se hortikulturno ureñuju visokim i niskim zelenilom.
Na grañevnoj se čestici mogu graditi: otvoreni bazen, tenisko igralište i sl., a koji se ne uračunavaju u
izgrañenost grañevne čestice, osim ukoliko lice vodene površine bazena nije više od 120 cm od konačno
zaravnanog terena mjereno na svakoj točki bazena ako zakonom nije drugačije odreñeno.
Odredba 63.
Gradnja ograda i potpornih zidova
Grañevna čestica za obiteljske i više obiteljske grañevine mora biti ograñena, osim ako se, zbog specifičnosti
lokacije odnosno namjeravanog zahvata u prostoru, lokacijskom dozvolom ili prostornim planom užeg područja ne
odredi drugačije.
Oko grañevne čestice, namijenjene izgradnji obiteljskih i više obiteljskih grañevina ograde se mogu graditi kao
kamene, betonske, žbukane, zelene živice ili uz kombinaciju niskog punog zida i zelene živice odnosno
transparentne metalne ograde.
Kod ostalih grañevina ograde se odreñuju uz uvažavanje specifičnosti grañevine i okolne izgradnje, kao i
uobičajenih pravila struke.
_____________________________________________________ 62 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Ulična ograda podiže se iza regulacijske linije u odnosu na javnu prometnu površinu.
Ograda se može podizati prema ulici 1,50 m a na meñi prema susjednim česticama najveće visine do 2,0 m
mjereno od konačno zaravnatog terena.
Iznimno, ograde i mogu biti više od 1,50 m, kada je to nužno radi zaštite grañevine ili načina njezina korištenja
ili stvaranja urbane slike ulice i trga.
Kameno ili betonsko podnožje ograde ne može biti više od 80 cm.
Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti prozračno, izvedeno od metalne ograde ili drugog materijala
sličnih karakteristika ili izvedeno kao zeleni nasad (živica).
Visina ograda izmeñu grañevinskih čestica ne može biti veća od 2,0 m, mjerena od kote konačno poravnatog
terena. U smislu ovih odredbi, visina nužnog potpornog zida ne smatra se visinom ogradnog zida.
Kod interpolacija u povijesnoj jezgri i u kontaktnoj zoni kulturno-povijesnoj cjelini ili uz pojedinačna kulturna
dobra prostornim planom užeg područja može se odrediti točna visina, kao i vrsta i oblik ograde.
Ograda svojim položajem, visinom i oblikovanjem ne smije ugroziti prometnu preglednost kolne površine, te
time utjecati na sigurnost prometa.
Teren oko grañevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te
da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih grañevina.
Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 1,5 m. U slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid veće
visine, tada je isti potrebno izvesti u terasama, s horizontalnom udaljenošću zidova od min 1,5 m, a teren svake
terase ozeleniti.
Prilazne stepenice, terase u razini terena ili do max 60 cm iznad razine terena, potporni zidovi i sl. mogu se
graditi i izvan površine za razvoj tlocrta grañevine, ali na način da se na jednoj strani grañevinske čestice
osigura nesmetan prilaz na stražnji dio grañevinske čestice minimalne širine 3,0 m.
5.5. Oblikovanje grañevina
Odredba 64.
Oblikovanje grañevine odreñuje se sljedećim elementima:
• uvjeti za arhitektonsko oblikovanje,
• visina i broj etaža,
• vrsta krova, nagib i vrsta pokrova.
Odredba 65.
Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje
Svaka intervencija u prostoru mora biti izvedena uz uvjet poštivanja postojeće strukture u arhitektonskom i
urbanističkom smislu, odnosno mora biti usklañena s tom strukturom, onako kako je utvrñeno odredbama
ovog plana.
Kod oblikovanja grañevina i primjene materijala i detalja mora se uvažavati tradicija gradnje za ovo područje
uz mogućnost primjene suvremenog arhitektonskog izraza. Gabariti novih grañevina moraju se oblikovati u
odnosu prema pripadajućoj grañevnoj čestici, te prema planski dovršenim susjednim postojećim grañevinama i
prevladavajućom kvalitetnom organizacijom vanjskih površina.
_____________________________________________________ 63 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Horizontalni i vertikalni gabarit grañevine, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrijebljeni grañevinski materijali
moraju biti usklañeni s okolnim planski dovršenim grañevinama i tipologijom krajolika.
Grañevina koja se izgrañuje na poluotvoreni način ili u nizu mora s grañevinom uz koju se prislanja činiti
arhitektonsku cjelinu. Pročelja koja se prislanjaju moraju biti spojena min. 1/3 dužine pročelja.
Sve otvore zatvoriti griljama ili škurama. U novim dijelovima naselja, a izvan registrirane povijesne jezgre i
kontaktne zone iznimno je moguće ugrañivanje roleta,
Pristup potkrovlju nije dozvoljen vanjskim stubištem.
Na dijelu grañevine koja je izgrañena na udaljenosti manjoj od 3 m od susjedne meñe, ne mogu se projektirati
niti izvoditi otvori.
Postojeće grañevine koje su legalno izgrañene na udaljenosti manjoj od 3,00 m prema susjednoj grañevnoj
čestici mogu se rekonstruirati, odnosno nadograditi na način kaskadnog uvlačenja dijela etaže grañevine koja
se nadograñuje, do zadanog grañevnog pravca.
Otvorima se u smislu ovog članka ne smatraju fiksna ostakljenja neprozirnim staklom maksimalne veličine 60 x 60
cm, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori maksimalnog promjera, odnosno stranice 15 cm, a kroz
koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.
Grañevine koje se grade kao dvojne ili u nizu moraju uz susjedni zid imati izveden protupožarni zid minimalne
otpornosti dva sata.
Kao dvojne ili u nizu mogu se na zajedničkom dvorišnom pravcu graditi i gospodarske grañevine pod uvjetom
da su izgrañene od vatrootpornog materijala i da su izvedeni vatrootporni zidovi.
Postojeće grañevine u nizu koje su grañene kao jedinstvena arhitektonska cjelina mogu se rekonstruirati,
dograñivati i nadograñivati kao cjelina ili ukoliko je realizacija etapna obvezno je ishoditi lokacijsku dozvolu za
cjelinu niza.
Garaže za osobna vozila mogu se graditi unutar grañevine ili uz grañevinu osim ako je to detaljnim planovima
ureñenja drugačije riješeno. Krovište na tim objektima rješavati kao prohodnu terasu ili kao kosi krov s
pokrovom od kanalica ili mediterana.
Odredba 66.
Visina i broj etaža
Najviša dozvoljena visina grañevine i najveći broj nadzemnih etaža odreñuju se u odnosu na namjenu i druge
specifičnosti grañevine, imajući u vidu postojeću i planiranu okolnu izgradnju.
Najviša dozvoljena visina grañevine, odnosno maksimalna visina vijenca prema ovim odredbama, mjeri se:
- na ravnom terenu i kosom terenu: od konačno zaravnanog i ureñenog terena uz pročelje grañevine na
njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba posljednje stropne ploče ili horizontalnog serklaža stropne
konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m.
- na kosom terenu: od konačno ureñenog terena u osi tlocrtnog težišta grañevine do gornjeg ruba
posljednje stropne ploče ili horizontalnog serklaža
Pod konačno poravnatim terenom u smislu ovih odredbi smatra se srasli teren prije gradnje uz mogućnost
korekcija do 10 % nagiba terena u svrhu oblikovanja terena.
_____________________________________________________ 64 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Pod konačno poravnatim terenom, u smislu ovih odredbi, ne smatra se ulazna rampa maksimalne širine 5
metara za podzemnu garažu, locirana izmeñu grañevinske i regulacijske crte, te vanjske stepenice
maksimalne širine 1,5 metara uz grañevinu za silazak u podzemnu etažu.
Ukupna visina grañevine mjeri se od konačno zaravnanog i ureñenog terena na njegovom najnižem dijelu uz
pročelje grañevine do najviše točke krova (sljemena).
Prilikom odreñivanja visine i ukupne visine grañevina, ovim Odredbama razlikujemo ravni i kosi teren na
grañevnoj čestici. Pod kosim terenom grañevne čestice podrazumijeva se nagib veći od 12%.
Kako bi se nedvojbeno mogli dokazati status konačno poravnatog terena, potrebno je prilikom ishoñenja
lokacijske odnosno grañevne dozvole akata kojima se odreñuju uvjeti gradnje prema postupku predviñenom
zakonom i ostalim propisima, priložiti geodetski snimak terena prije grañenja.
Nadzemna Eetaža je oznaka bilo kojega kata grañevine, uključujući suteren i prizemlje (ali ne i podrum i
tavan); maksimalna visina etaže za obračun visine grañevine, mjerena svijetla visina, iznosi:
- za stambene etaže od 2,5 m ukoliko se ne radi o potkrovnoj etaži
- za poslovne etaže (uredi) do 4,0 m,
- iznimno, za osiguravanje kolnog pristupa za interventna vozila, maksimalna visina etaže prizemlja iznosi do
4,5 m.
Etaže grañevine mogu biti i više od navedenih, ali visina grañevina ne može prijeći maksimum odreñen
pravilima grañenja ovih odredbi (poglavlju 8).
Ispod grañevine po potrebi može se graditi podrum ili suteren. Podrum i suteren djelomično su ukopani u
ureñeni teren. Grañevine mogu imati samo jedan podrum, osim grañevina javne namjene i višestambenih
grañevina. Podrum i suteren ne mogu biti viši od 3,0 m ali niti niži od 2,5 m.
Podrum se ne smatra korisničkom etažom ako:
• na ravnom terenu kota gornjeg ruba konstrukcije poda prizemlja nije viša od 120 cm od kote konačno
poravnatog terena.
• na kosom terenu kota gornjeg ruba konstrukcije poda prizemlja nije viša od 40 cm od konačno poravnatog
terena na višem dijelu i ako kota konačno poravnatog terena nije niža od 20 cm od kote gornjeg ruba
konstrukcije podruma na najnižem dijelu.
Podrum (Po) je dio grañevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50 % svoga volumena u konačno
ureñeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.
Podrum se ne smatra nadzemnom etažom.
Podrum može imati veću površinu od površine nadzemnog dijela grañevine i može zauzeti do 70% grañevne
čestice samo ako se izvodi kao potpuno ukopani dio grañevine i ako na čestici nema vrijednijeg postojećeg
zelenila.
Podrum (potpuno ukopani) može biti smješten na manjoj udaljenosti ali ne manje od 2,0 m od granice
susjedne grañevne čestice, odnosno na način da ne ugrozi stabilnost susjedne grañevine.
Podrumske etaže se mogu namijeniti stambenim ili poslovnim prostorima za boravak ljudi uz uvjet da su svi
bitni zahtjevi za grañevinu ispunjeni .
Pristup rampom (maksimalne širine 5 m) i stepenicama u podrumsku etažu ne obračunava se kao najniža kota
ureñenog i zaravnanog terena uz pročelje grañevine.
_____________________________________________________ 65 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Pri gradnji polu ugrañenih ili ugrañenih grañevina moguće je spajati podrumske etaže ukoliko se one koriste
kao garažni prostor.
Suterenom se smatra korisnička etaža koja je djelomično ukopana u teren ali manje od podruma i ne manje
od 1/3 volumena etaže suterena.
Suteren (S) je dio grañevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u
konačno ureñeni i zaravnani teren uz pročelje grañevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem
izvan terena.
Suteren se prema odredbama ovog Plana smatra nadzemnom etažom.
Prizemlje (P) je dio grañevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad
konačno ureñenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje grañevine ili čiji se prostor nalazi
iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova),
Kat (K) je dio grañevine čiji se prostor nalazi izmeñu dva stropa iznad prizemlja,
Potkrovljem se smatra dio grañevine ispod kose krovne konstrukcije, a iznad gornjeg ruba konstrukcije
posljednje etaže grañevine, čiji nadozid nije veći od 1,6 m.
Potkrovlje (Pk) je dio grañevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili
zaobljenog krova i čija visina nadozida ne može biti viša od 1,2m.
Prozori potkrovlja, mogu biti izvedeni u kosini krova ili na zabatnom zidu ili kao vertikalni otvori na kosini krova
sa svojom krovnom konstrukcijom koja može zauzimati najviše 30% tlocrtne površine krovne plohe.
Krovne terase mogu zauzeti maksimalno 30% od tlocrtne površine grañevine.
Potkrovlje ili mansarda ureñeni za stanovanje i poslovnu namjenu smatraju se korisničkom nadzemnom
etažom.
Postojeći tavanski prostori mogu se prenamijeniti u stambene ili druge i u slučajevima kada ukupna izgrañena
površina prelazi maksimalnu bruto razvijenu površinu grañevine, ukoliko se prenamjena može izvršiti u postojećim
gabaritima.
Izvedeni ravni krovovi koji zbog loše izvedbe ne odgovaraju svrsi, mogu se preurediti u kosi. Rekonstrukcija će
se izvršiti u skladu s uvjetima ureñenja propisanim ovim Planom.
Rekonstrukcijom dobivena potkrovlja iz prethodnog stavka ove odredbe mogu se privoditi stambenoj ili
poslovnoj namjeni.
Krovna konstrukcija može biti ravna ili kosa. Kosa krovna konstrukcija izvodi se nagibom 17o-22o. Dozvoljavaju
se i manji nagibi na manjim dijelovima krovišta.
Visina vijenca poslovnih grañevina koje se grade na istoj čestici sa stambenom grañevinom ne smije biti viša od
visine stambene grañevine.
_____________________________________________________ 66 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Odredba 67.
Vrsta krova, nagib i vrsta pokrova
Stambene i pomoćne grañevine mogu imati kose, ravne ili kombinirane krovne plohe.
Vrsta krova odreñuje se uz uvažavanje posebnosti grañevine. Ako se krovovi izvode kao kosi u pravilu imaju
pokrov od kanalica, mediteran crijepa ili sličnih materijala uz nagib 17o-22o.. U krovnim plohama mogu se
otvarati prostori za solarije (otvorena krovišta).
Osvjetljavanje potkrovnih prostorija moguće je ugradnjom krovnih ili mansardnih prozora u krovnoj ili zidnoj
ravnini. Sljemena mansardnih prozora u zidnoj ravnini ne smiju biti viša od sljemena krova na kojemu se
prozori nalaze.
Na krovu je moguća izvedba ureñaja za iskorištavanje sunca i sličnih alternativnih izvora energije (osim u
zaštićenoj urbanoj cjelini kulturno-povijesnoj cjelini), sve u okviru gradivog dijela grañevne čestice, koji mora
pratiti nagib krova,
5.6. Način i uvjeti priključenja grañevne čestice, odnosno grañevine na javnu prometnu
površinu i infrastrukturu
Odredba 68.
Mjesto i način priključivanja grañevine na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu odredit će nadležno tijelo
uz primjenu odgovarajućih propisa, kao i uobičajenih pravila graditeljske struke, u postupku izrade detaljnog
detaljnijeg plana ureñenja užeg područja, odnosno izdavanja lokacijske dozvole akata kojima se odreñuju
uvjeti gradnje
Odredba 69.
Javna pPrometna površina
Unutar granica grañevinskog područja (osim u povijesnoj jezgri i kontaktnoj zoni kulturno povijesnoj cjelini
grada Rovinja-Rovigno) uvjetuje se neposredan pristup na grañevnu česticu sa javne prometne površine, koja
se mora projektirati, izgraditi i urediti kao trg ili ulica, tako da omogućava voñenje ostale infrastrukture i mora
biti vezana na sustav javnih cesta.
Ulicom se smatra cesta ili put na grañevinskom području uz koju su izgrañeni ili se izgrañuju stambene
grañevine i na koje te grañevine imaju izravni pristup. Novoformirana ulica mora imati, u pravilu, kolnik širok
najmanje 6,00 metara za dvije vozne trake, u koliko to propisima nije drugačije regulirano i pješačke trake
širine minimalno 1,50 m s obje strane, odnosno 1,80 m ukoliko se nogostup izgrañuje s jedne strane.
Iznimno, najmanja širina kolnika može biti i manja u slučaju već izgrañenih postojećih grañevina, ali ne manja
od 3,5 m.
U izgrañenim dijelovima grada iznimno se može izgraditi ulica sa samo jednim voznim trakom širine 3,5 m uz
uvjet preglednosti u cijelosti odnosno uz izgradnju ugibališta, ako to prilike na terenu dopuštaju, na
meñusobnom razmaku 100 m u pravcu i 50 m u nepreglednim dijelovima ulice.
Na planiranim i postojećim prometnicama u naselju mora se osigurati razdvajanje pješaka od prometa vozila
gradnjom nogostupa ili trajnim oznakama i zaštitnim ogradama na kolovozu.
Najmanja širina obostranog nogostupa uz postojeće prometnice je 1,2 m, a za jednostrani nogostup 1,5 m.
Uz prometnice mogu se graditi biciklističke staze prema lokalnim prilikama i potrebama.
_____________________________________________________ 67 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Ulica u već izgrañenim dijelovima grañevinskog područja treba udovoljavati propisima (minimalnim) za
osiguravanje sigurnog stalnog i interventnog prometa (vatrogasci, komunalni servisi, zdravstvena i policijska
vozila i dr.). Izuzetno, uz kolnik "slijepe ulice" može se osigurati mogućnost izgradnje nogostupa samo na
jednoj njenoj strani, ili u nedostatku širine prometnice i bez nogostupa. Udaljenost regulacijskog pravca od
ruba kolnika mora biti takva da osigurava mogućnost izgradnje svih potrebnih elemenata tijela ceste ili ulice u
danim uvjetima. Nije dozvoljena izgradnja grañevina i ograda te podizanje nasada koji bi sprečavali proširenje
suviše uskih ulica i uklanjanje oštrih zavoja ili bi zatvarali vidno polje i time ugrožavali promet.
Ulična ograda se podiže iza regulacijskog pravca, u pravilu od čvrstog materijala (kamena) visine do
maksimalne visine 80 cm. Iza ulične ograde ili zidića kao i na križanjima ne može se saditi ograda od zelenila.
Iznimno iza ulične ograde ili zidića na udaljenosti 20 m od kolnog prilaza može se saditi ograda od zelenila,
vodeći računa o preglednosti kolnog pristupa na ulicu odnosno prometa na križanjima ulica za koje je dužine
30 m od kolnog prilaza obostrano sukladno Zakonu o cestama.
Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste iznosi najmanje:
• kod državne ceste 10 m,
• kod županijske ceste 8 m,
• kod lokalne ceste 5 m,
Ako kartografskim prikazom 3.1. PROMETNI SUSTAV nije strože odreñeno, te ukoliko nadležna Uprava za
ceste ne utvrdi drugačije u postupku utvrñivanja posebnih mjera gradnje.
Ako je postojeća udaljenost manja, treba stanje sanirati ukoliko je to tehnički izvedivo, odnosno drugim
zakonski raspoloživim mjerama osigurati sigurnost u prometu.
Udaljenost grañevnog pravca grañevine od vanjskog ruba zemljišnog pojasa javne ceste iznosi najmanje:
• državne ceste, 25 m,
• županijske ceste, 15 m,
• lokalne ceste, 10 m.
Ukoliko nadležna Uprava za ceste ne utvrdi drugačije u postupku utvrñivanja posebnih uvjeta gradnje.
Zabranjeno je poduzimati bilo kakve radove ili radnje u zaštitnom pojasu javne ceste bez suglasnosti pravne
osobe koja upravlja javnom cestom ako bi ti radovi ili radnje mogli nanijeti štetu javnoj cesti, kao i ugrožavati ili
ometati promet na njoj te povećati troškove održavanja javne ceste. U suglasnosti se odreñuju uvjeti za
obavljanje tih radova ili radnji.
Osoba koja namjerava izgraditi ili je izgradila grañevinu u zaštitnom pojasu javne ceste ili izvan zaštitnog
pojasa javne ceste nema pravo zahtijevati izgradnju zaštite od utjecaja ceste i prometa sukladno posebnim
propisima.
Najmanja udaljenost grañevnog pravca od vanjskog ruba ulične ograde - regulacijskog pravca odreñuje se 5 m
odnosno 0 - 3 m ako se radi o rekonstrukciji grañevina u dovršenom dijelu grada.
Izuzetno, izgradnja garaže može se dozvoliti na regulacijskom pravcu, ako je grañevna čestica strma, a ne
postoji mogućnost njene izgradnje u dubini da se izgradi na razini prometne površine, ali pod uvjetom da je
prometnica na dijelu gdje se garaža gradi pregledna i da korištenjem garaže neće biti ugrožen javni promet.
Kad se grañevna čestica nalazi uz križanje sporedne ulice i ulice koja ima značaj državne ili županijske ceste,
prilaz s te parcele na javnu prometnu površinu sukladno Zakonu o cestama mora se izvesti preko sporedne ulice.
_____________________________________________________ 68 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Za neizgrañeni dio grañevinskog područja koji se širi uzduž državne ili županijske ceste, mora biti osnovana
(sabirna) ulica preko koje će biti omogućen izravni pristup na javnu prometnu površinu radi daljnje izgradnje
uzduž ceste.
Iznimno u slijepim i sporednim ulicama moguće je dozvoliti pristup na javnu prometnu površinu u cijeloj širini
grañevne čestice radi osiguranja parkinga na istoj uz suglasnost Savjeta za promet Gradskog vijeća.
Odredba 70.
Mjesto i način priključivanja grañevine na mrežu javnih prometnica
Kolni prilaz grañevnoj čestici mora biti prostorno potpuno definiran:
• elementima postojeće izgrañene prilazne javne prometne površine, (snimak izvedenog stanja)
• lokacijskom dozvolom za prilaznu javnu prometnu površinu, ili
• prostornim planom užeg područja.
• geodetskim snimkom izgrañene prometne površine na koju se grañevina priključuje i to u dužini propisanoj
za projekt priključka ili
• projektom priključka sukladno članku 51. Zakona o cestama
Kolni prilaz mora zadovoljavati uvjete preglednosti i sigurnosti prometa,( u skladu s važećim propisima).
Kolni prilaz grañevnoj čestici ne može se odrediti na način da se susjednim grañevnim česticama na kojima su
izgrañene postojeće grañevine pogoršaju uvjeti gradnje, odnosno da ne zadovolje uvjete gradnje odreñene
odredbama ovog Plana.
Kolni pristup na grañevinsku česticu definiran je u odredbi 52.
U slučaju prilaza na državnu, županijsku ili lokalnu cestu u postupku izdavanja lokacijske dozvole akata kojima
se odreñuju uvjeti gradnje prema postupku predviñenom zakonom i ostalim propisima potrebno je ishoditi
posebne uvjete priključenja od strane organizacije koja tim cestama upravlja.
U slučaju kada se grañevinska čestica nalazi uz križanja ulica različitog značaja, prilaz s te čestice na javnu
prometnu površinu obavezno se ostvaruje preko ulice nižeg značaja.
U slučaju kada se prilaz grañevinske čestice na javnu prometnu površinu ostvaruje preko privatnog puta,
lokacijskom dozvolom se mora odrediti da je taj put sastavni dio jedinstvene grañevinske čestice uz uvjet da
površina puta ne ulazi u obračun izgrañenosti grañevinske čestice.
Služnost za prilaz na izgrañenu grañevinsku česticu može se utvrñivati. samo izuzetno, i to do osnivanja javne
prometne površine.
Pristup vozila grañevinskoj čestici s mreže javnih prometnica može se osigurati i javnim pješačkim prolazom
odnosno rampom kao javnom prometnom površinom, minimalne širine slobodnog profila 2,5 m i visine 3 m,
ako se radi o gradnji interpolirane grañevine, ili ako se radi o rekonstrukciji postojećih grañevina, te ukoliko se
to odredi prostornim planom užeg područja.
Odredba 71.
Komunalno opremanje grañevina
Stambene i ostale grañevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti važeće standarde vezano na
površinu, vrste i veličine prostorija, a naročito uvjete u pogledu sanitarnog čvora.
Grañevine se obvezatno priključuju na vodovodnu mrežu.
_____________________________________________________ 69 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Otpadne vode moraju se upuštati u kanalizacijski sustav ili u propisane sabirne jame (za obiteljske kuće) ili
ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda uz prethodni ugovor s organizacijom za održavanje ureñaja za
pročišćavanje.
Ukoliko se grañevine interpoliraju u dovršene ili djelomično dovršene predjele grada moguće je upuštati
otpadne vode u propisane sabirne jame kako je utvrñeno odredbom 61. i 97. U nereguliranim prostorima nije
moguće prijelazno rješenje, obavezna je izgradnja kanalizacijske mreže.
Otpadne oborinske vode s grañevinskih čestica trebaju se sakupljati i ispuštati unutar istih i nije dozvoljeno
priključivanje u javni sustav odvodnje oborinskih voda. Iznimno moguće je, uz suglasnost nadležne gradske
službe, priključiti otpadne oborinske vode grañevine i čestice na javne grañevine za odvodnju oborinskih voda
u nepovoljnim uvjetima izgradnje grañevina u odnosu na uvjete odvodnje (grañevine u starogradskoj jezgri bez
vrtova odnosno nedostatne površine za izgradnju upojnih grañevina) odnosno u uvjetima nedovoljne upojne
moćitla, a što je potrebno dokazati. Povratni period za dimenzioniranje grañevina za prihvat i odvodnju
oborinskih voda treba predvidjeti u odnosu na planiranu zaštitu grañevine, odnosno grañevne čestice, a
najmanje 2 godine.
6.
Uvjeti utvrñivanja trasa i površina prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže
Odredba 72.
Generalnim urbanističkim planom osigurane su površine i koridori infrastrukturnih sustava i to za:
• prometni sustav;
• telekomunikacije i pošte;
• vodnogospodarski sustav;
• energetski sustav.
Infrastrukturni sustavi grade se prema posebnim propisima i pravilima struke, te ovim odredbama. Komunalnu
infrastrukturu u pravilu je potrebno planirati u zaštitnom pojasu županijskih cesta.
6.1.
Prometni infrastrukturni sustavi
Odredba 73.
Na površinama infrastrukturnih sustava namijenjenih prometu mogu se graditi i ureñivati:
Cestovni promet
• ulična mreža i trgovi;
• parkirališta i garaže;
• mreža biciklističkih staza i traka;
• pješačke zone, putovi i sl.;
• benzinske postaje s pratećim sadržajima;
• autobusni kolodvor s pratećim sadržajima;
• spremišta autobusa;
• javne gradske površine – tematske zone.
Željeznički promet
• željeznička pruga, grañevine i prateći sadržaji
Pomorski promet
• luke posebne namjene
• obale za luke za javni promet
• granični pomorski prijelaz
_____________________________________________________ 70 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Zračni promet
helidrom
plato za hidroavion
U kartografskom prikazu broj 3.
PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA
– 3.1. Prometni sustav odreñeni su koridori za cestovna i željezničko-cestovna čvorišta, odreñeno je lučko
područje, načelno i razmještaj funkcija u lučkom području, lokacija helidroma i platforme hidroaviona. Detaljni
prostorni odnosi odreñivat će se detaljnijim planovima ili detaljnijim rješenjima prometnica.
Ovim Planom utvrñuje se obveza rekonstrukcija svih javnih pješačkih površina, prometnica, stajališta javnog
prijevoza, pristupi do javnih objekata i javnih površina, do objekata kolektivnog stanovanja i do objekata koji
mogu zapošljavati invalidne osobe, horizontalne i vertikalne komunikacije do javnih i zajedničkih prostorija u
javnim objektima. Rekonstrukcija podrazumijeva primjenu svih prostornih standarda sukladnih Pravilniku o
prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje stvaranja
arhitektonsko-urbanističkih barijera.
6.1.a. Ulična mreža i trgovi
Odredba 74.
Generalnim urbanističkim planom predviña se rekonstrukcija, gradnja i ureñivanje osnovne ulične mreže,
trgova i drugih nekategoriziranih ulica, tako da se osigura usklañen razvoj motornog, pješačkog i biciklističkog
prometa, te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojeće i formiranje nove mreže javnih urbanih prostora.
U planiranju, projektiranju, rekonstrukciji, gradnji i ureñivanju trgova i ulične mreže osigurat će se propisane
mjere zaštite okoliša.
Generalnim urbanističkim planom predviña se ureñivanje ili gradnja trgova kao važnih žarišta otvorenoga
javnog urbanog prostora. Za planiranje, projektiranje, te gradnju i ureñivanje trgova mjerama provedbe
osigurat će se prostorno-oblikovni kriteriji najvišega urbanog standarda.
Osnovna ulična mreža sastoji se od glavnih gradskih ulica, (primarnih i sekundarnih cesta), sabirnih,
stambenih i ostalih prometnih površina.
Odredba 75.
Glavna gradska ulična mreža
Osnovnu karakteristiku nove prometne mreže čine četiri primarna prometna pravca i dvije tangencijalne veze
sjever-jug
1. D 303 - Glavna cestovna veza Rovinja-Rovigno prema brzoj cesti (državnoj cesti D21, Trst-Pula), Pazinu,
Rijeci i Zagrebu Glavni cestovni prilaz u sjevernu luku grada.
2. ŽC 5096 - Županijska cesta Rovinj-Bale-Pula
Glavni cestovni prilaz u južnu luku grada
3. Cesta Južni dio grada Rovinja-Rovigno – Ž 5105
Trg na križu/ Villas Rubin / Polari
4. Cesta Sjeverni dio grada Rovinja-Rovigno – Ž 5095
Monsena/ Borik/ groblje/ D303
5. Priobalna tangenta – Bolnica/ Braće Brajković/ Vijenac Braće Lorenzetto/ Istarska/ Omladinska/
Zagrebačka/ Luje Adamovića/ Škaraba
6. Glavna tangenta – Valalta/ Montepozzo/ Campolongo/ Gripole/ Štanga /Valbruna/ Centener/ Hotel Eden.
U cilju zaštite državne ceste D 303 potrebno je poštivati zaštitni pojas uz cestu u skladu s člankom 55. Zakona
o cestama.
_____________________________________________________ 71 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Spojeve na županijske ceste potrebno je planirati u skladu s Pravilnikom o uvjetima za projektiranje i izgradnju
priključaka i prilaza na javnu cestu (NN 119/07), važećom normom za projketiranje i grañenje čvorova u istoj
razini U.C4.050, Pravilnikom o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju
udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN 110/01), ostalim zakonima, propisima i normativima vezanim
za preemetno područje planiranja i projektiranja.
Autobusna stajališta na županijskim cestama potrebno je planirati u skladu s Pravilnikom o autobusnim
stajalištima (NN 119/07).
Biciklističke staze i nogostupe uz županijske ceste potrebno je planirati u skladu s P Pravilnikom o osnovnim
uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa
(NN 110/01), ostalim zakonima, propisima i normativima vezanim za preemetno područje planiranja i
projektiranja.
Odredba 76.
Planom su istaknute dvije dionice zaobilaznice za koje je nužno, prije njihove gradnje, izvršiti dodatna
istraživanja (procjenu sveukupnih kratkoročnih i dugoročnih koristi i troškova za stanovnike grada) u cilju
utvrñivanja njihovih optimalnih prostornih trasa. To su:
1. dionica od «upadnice» Aleje R. Boškovića na sjever do ceste za Valaltu, istočno od postojećeg
kamenoloma i uz planiranu gospodarsku zonu Kalkera Calchera (preko te dionice će biti moguć optimalan
pristup tim gospodarskim zonama, a položaj i gradnja ove dionice u najvećoj mjeri će zavisiti od realizacije
gospodarske zone Kalkera Calchera i korištenja prostora kamenoloma)
2. dionica je dio obilaznice istočno od Štange i Valbrune (ulica Braće Božić) do ceste za Villas Rubin (u ovom
prostoru već danas postoji kvalitetna prometnica (Štanga i aleja 30.svibnja).
Primarno se utvrñuje potreba da se hitno izgradi središnji nužni dio zaobilaznice u području Lamanove-Gripola
(od područja Štange do ulazne ceste Aleje Ruñera Boškovića).
Poprečni profili planiranih županijskih cesta definirat će se posebnim projektima u skladu sa zakonima,
propisima i normativima vezanim za predmetno područje projektiranja.
Odredba 77.
Sabirne prometnice
Služe skupljanju i raspodjeli prometa iz stambenih i turističkih zona i njihovom povezivanju na ostalu cestovnu
mrežu. Ujedno na sebe preuzima dio meñuzonskih putovanja, ali im nije namjena isključivo tranzitnog
prometa.
Gradske sabirnice prometnice služe za miješani promet (motorni, biciklistički i pješački).
Stambene prometnice
Služe skupljanju i raspodjeli prometa u stambenim zonama i njihovom povezivanju na uličnu mrežu, a nije
dozvoljen tranzitni promet. Služe za miješani promet i razlikuju se po namjeni kao sabirne unutar naselja te
interne po stambenim blokovima.
Ostale prometnice
U ostale prometnice spadaju tzv. poslovne-industrijske ceste, parkirne površine, biciklističke staze. Ostale
prometnice služe za kvalitetno odvijanje prometa unutar poslovnih zona, parkirnih površina i njihovo
povezivanje na glavne i sabirne gradske prometnice.
_____________________________________________________ 72 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Odredba 78.
Etapna izgradnja cestovne prometne mreže
Jedan od važnih elemenata Generalnog urbanističkog plana jest etapna realizacija cestovnog prometnog
sustava. Kao prva etapa poboljšanja postojeće prometne mreže predložene su takve smjernice i mjere
regulacije koje vremenski ili sadržajno ograničavaju kretanja automobila na nekim uličnim pravcima. Kako
mjere regulacije imaju u pogledu kapaciteta svoje granice, biti će neophodno odmah prići i grañevnim
zahvatima u mreži.
Kao krajnji cilj prometnog rješenja u centru je pretvaranje centra u jedinstvenu pješačku zonu gdje bi od
motornih vozila bila prisutna samo komunalna vozila, mini bus, taxi, te vremenski ograničena opskrba
stanovnika i trgovina.
Od grañevnih manjih mjera treba odmah pristupiti rekonstrukciji križanja u smislu proširenja s trakama za
razvrstavanje ili kružnih raskrižja, osiguranja preglednosti križanja ili ugradnje semafora. Izgradnja novih
dijelova ulične mreže treba prioritetno obuhvatiti izgradnju dijela glavne središnje tangente grada od Štange,
Gripole do nove glavne ulazne ceste u Rovinj-Rovigno iz pravca Rovinjskog Sela-D303.
Odredba 79.
Najmanja širina kolnika prometnica u naselju (glavnih mjesnih i sabirnih prometnica) je 6,0 metara (sa dvije
vozne trake), odnosno 3,5 m (jedan vozni trak) u internim stambenim ulicama. Iznimno, najmanja širina može
biti i manja u slučaju već izgrañenih postojećih grañevina poštujući propise o minimalnim širinama pristupa za
interventna vozila uz obveznu primjenu preregulacije prometa kako bi se zadovoljili uvjeti prometa svih
kategorija korisnika.
Samo jednim vozna traka Prometnica sa samo jednim kolnikom može se izgrañivati samo iznimno ureñivati
samo kod postojećih prometnih površina na način da se na svakih 100m uredi ugibalište na preglednom dijelu
ulice, pod uvjetom da se na svakih 100 m uredi ugibalište, odnosno u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi
100 m na preglednom dijelu ili 50m na nepreglednom.
Na planiranim i postojećim prometnicama u naselju mora se osigurati razdvajanje pješaka od prometa vozila
gradnjom nogostupa ili trajnim oznakama i zaštitnim ogradama uz kolnik.
Najmanja širina nogostupa, odreñuje se sukladno važećim pravilnicima za projektiranje prometnih površina i
ostalim propisima kojima se regulira izgradnja pješačkih površina.
Ovisno o kategoriji ulice, može se graditi obostrani ili jednostarni nogostup. Kod izgradnje jednostranog
nogostupa treba uz kolnik do ogradnih zidova osigurati slobodni profil odnosno zaštitnu širinu min 0,75m.
Izuzetno uz kolnik slijepe ulice može se osigurati izgradnja nogostupa samo uz jednu njenu stranu ili u
nedostatku širine prometnice i bez nogostupa..
Uz prometnice mogu se graditi biciklističke staze prema lokalnim prilikama i potrebama.
Minimalna udaljenost regulacijske linije od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje svih elemenata
prometne površine kao što su: odvodni jarak, usjek, nasip, bankine i nogostup, a ne može biti manja od širine
cestovnog zemljišta odreñenog zakonskim propisima.
Ne dozvoljava se izgradnja grañevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji sprečavaju proširivanje
previše uskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozača i time ometaju promet.
_____________________________________________________ 73 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Minimalna udaljenost regulacijske linije od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje svih elemenata
prometne površine kao što su: odvodni jarak, usjek, nasip, bankine i nogostup, a ne može biti manja od širine
cestovnog zemljišta odreñenog zakonskim propisima.
Ne dozvoljava se izgradnja grañevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji sprečavaju proširivanje
previše uskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozača i time ometaju promet.
Kod postojećih nekategoriziranih ulica najmanja udaljenost regulacijske linije ulice ne može biti manja od 4,5 m
od osi kolnika, osim u već sagrañenim dijelovima grada s formiranim ulicama, gdje, iznimno, može biti i manja,
ali ne manja od 2,75 m.
Pristupni put do grañevne čestice je najmanje širine 3,0 m ako se koristi za kolni i pješački promet i najmanje
širine 1,5 m ako se koristi za pješački promet, s time da je njegova najveća dužina 50 m i na njega se vežu
najviše dvije grañevne čestice.
Iznimno, pristupnim se putem mogu smatrati postojeće pješačke stube.
Slijepa ulica može biti najviše dužine do 100 m, uz uvjet da na kraju ima obvezno okretište za komunalna i
druga vozila.
Iznimno, kod postojećih slijepih ulica može se zadržati postojeća dužina, te postojeća širina ako nije manja od
5,5 m.
Prigodom gradnje glavnih gradskih prometnica mogu se planirati drvoredi.
Postojeći objekti u koridoru ceste i zoni raskrižja ne mogu se rekonstruirati do ishoñenja lokacijskih uvjeta
akata kojima se odreñuju uvjeti gradnje prema postupku predviñenom zakonom i ostalim propisima za
predmetnu prometnicu ili raskrižje.
U zoni raskrižja nije moguća izgradnja novih grañevina do ishoñenja lokacijskih uvjeta akata kojima se
odreñuju uvjeti gradnje prema postupku predviñenom zakonom i ostalim propisima za predmetno raskrižje.
Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za
kretanje niti jedne kategorije stanovništva.
Odredba 80.
Osnovna ulična mreža ucrtana je na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA – 3.1. Prometni sustav.
Grañevna čestica ulice može biti i šira od površine planirane za gradnju ulice, zbog prometno - tehničkih uvjeta
kao što su: formiranje raskrižja, prilaza raskrižju, autobusnih ugibališta, posebnih traka za javni prijevoz,
podzida, nasipa, parkirališta i sl.
Raspored površina unutar profila ulice odreñivat će se na temelju potreba i mogućnosti, te prema ovim
odredbama.
Osim trgova, ulične mreže, prometnih grañevina i površina ucrtanih na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I
KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – 3.1. Prometni sustav omogućuje se gradnja i ureñivanje i
drugih trgova, ulične mreže te prometnih grañevina i površina neophodnih za ostvarivanje drugih mjera
prostornog ureñivanja.
_____________________________________________________ 74 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
6.1.b. Parkirališta i garaže
Odredba 81.
Parkirališne potrebe na širem području grada zadovoljit će se prema kriterijima za pojedine namjene i sadržaje
za planirani stupanj motorizacije 2015.g. koji bi iznosio 1:3,0 - 1:3,3. Lokacije mogućih parkirališnih
koncentracija na širem području grada prikazane su na kartografskom prikazu br. 3. INFRASTRUKTURNI
SUSTAVI I MREŽE – 3.1. Prometna mreža
Grad Rovinj-Rovigno bi prema ovom planu raspolagao sa 5.100 do 7.600 parkirališnih mjesta (od toga 4.300 6.600 PM na parkiralištima i 800 - 1.000 PM u garažno-parkirnim objektima). Time bi se osigurao pristup
središtu grada na direktan ili posredan način za oko 8.000 do 15.000 vozila tijekom cijelog dana. Parkirališni
objekti moraju djelovati povezano sa sustavom javnog prijevoza jer se samo tako mogu postići optimalni
korisni učinci.
Za nedovršene predjele grada potreban broj PGM-a za stambenu namjenu odredit će se detaljnijim planom, ali
ne može biti manji od 1,5 PGM-a za jedan stan.
Parkirališna mjesta na javnim površinama su minimalnih dimenzija 5,0x2,5m za okomito parkiranje, odnosno
prema važećim normama Republike Hrvatske. Maksimalni uzdužni i poprečni nagib iznosi 5,0%
Iznimno, potreban broj parkirališnih mjesta prilikom zahvata unutar utvrñenih zona zaštite povijesne jezgre
Kulturno povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno može se osigurati i na javnim parkirališnim površinama.
Najmanji broj parkirališnih mjesta po odreñenoj namjeni -djelatnostima Planom se načelno utvrñuje prema
tablici:
namjena-djelatnost
1.
2.
Proizvodna
Poslovna-uredi, banka,
pošta i sl.
3.
Poslovna-trgovina
4.
Poslovna-usluge
5.
Turistička-hotel, motel,
pansion i sl.
6.
Turistička-marina
7.
Ugostiteljska
8.
Sportska
Javna-višenamjenska
dvorana
Javna-predškolska i
školska
9.
10.
11.
Javna-zdravstvena, socijalna
12.
Javna-vjerska
Stambena
13.
13.a
Iznimno za grañevine st.
namjene unutar izgrañenih
dijelova naselja po prije
važećim planovima
potreban broj parkirališnih/garažnih
mjesta
0,45
na 1 zaposlenika
na 1000 m2 bruto površine
20
prostora/grañevine
do 50 m2 bruto površine
3
prostora/grañevine
do 50-100 m2 bruto površine
7
prostora/grañevine.
na 1000 m2 bruto površine
40
prostora/grañevine
na 1000 m2 bruto površine
40
grañevine
(prema posebnim propisima ovisno o
kategoriji)
(prema posebnim propisima ovisno o
kategoriji)
do 30 m2 bruto površine
3
grañevine
od 30 do 50 m2 bruto površine
7
grañevine
na 1000 m2 bruto površine
40
grañevine
0,20
na 1 posjetitelja, korisnika
na 1 posjetitelja (1 bus
0,15
parking / 100 posjetitelja)
2 0,5
20
0,10
1,5
1,0
na 1 zaposlenika
na 1000 m2 bruto površine
grañevine
na 1 korisnika
na1 stambenu jedinicu (stan,
apartman, studio...)
na1 stambenu jedinicu (stan,
apartman, studio...)
_____________________________________________________ 75 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Parkirališne i garažne potrebe za grañevine ugostiteljsko turističke namjene rješavati će se prema pod
zakonskim aktima o kategorizaciji turističkih i ugostiteljskih objekata
Parkiranje je moguće riješiti javnim parkiralištima i na ulicama, ovisno o lokalnim uvjetima (o potrebi za
parkiranjem, raspoloživom prostoru, horizontalnoj i vertikalnoj preglednosti, prolazima za pješake i bicikliste,
pristupu vatrogasnih vozila, hitne pomoći i sl.). Ako se parkirališta grade uz (glavne) sabirne gradske ulice tada
moraju biti uzdužna (ili kosa), a uz servisne-poslovne kolnike i stambene ulice mogu biti i okomita.
Javne garaže gradit će se na lokacijama:
- u sastavu novog autobusnog kolodvora - lokacija ex "Istarski boksiti",
- u sastavu budućih višenamjenskih grañevina na lokacijama tvornica Mirna i TDR, te na Lamanovi i Turnini.
- Concetta - parkiralište
Javne će se garaže graditi i na drugim lokacijama, ako to nije u suprotnosti s odredbama.
Od ukupnog broja parkirališnih mjesta, na javnim parkiralištima, na površinama sa min 20 parkirališnih mjesta,
najmanje 5% mora biti osigurano za vozila invalida sukladno posebnim propisima. Na parkiralištima s manje
od 20 mjesta koja se nalaze uz ambulantu, ljekarnu, trgovinu dnevne opskrbe, poštu, restoran i predškolsku
ustanovu mora biti osigurano najmanje jedno parkirališno mjesto za vozilo invalida.
Površina za gradnju novih spremišta autobusa javnog prijevoza planirana je u zoni Gripole.
Postojeća i planirana javna parkirališta koja su izvan obuhvata detaljnijih dokumenata prostornog ureñenja
mogu se ureñivati i graditi temeljem lokacijske dozvole koja će se ishoditi temeljem GUP-a. Oblikovanje
parkirališta ovisno je o lokalnim uvjetima.
6.1.c. Javni gradski promet
Odredba 82.
U okviru ovog plana planira se uvañanje novih autobusnih linija, koje trebaju povezati nove stambene,
turističke i rekreacijske zone sa središtem grada i meñusobno (cjelogodišnje i sezonske linije). Ove veze
trebaju bit organizirane po načelu prolaznih linija sa sjecištem na području centra grada i terminalima na
periferiji grada. Na ulicama po kojima će se odvijati gradski autobusni promet treba izgraditi autobusna
stajališta u formi ugibališta za autobuse i zaštićeni prostor za putnike ili ovisno o regulaciji prometa po
ulicama, unutar vozne ili parkirališne trake.
Standardni autobusi nisu primjereni za organiziranje javnog cestovnog prometa u gradu Rovinju-Rovigno.
Prijevoz treba temeljiti na malim autobusima i malim (auto ili elektro) vlakovima. Male autobuse (sa 15-25
putničkih mjesta) treba koristiti za povezivanje perifernih zona stanovanja i turističkih zona sa središtem grada.
Minibus linije treba organizirati s malim intervalima slijeda vozila (češće tijekom 1 sata), posebno u ljetnoj
sezoni, jer se samo tako može postići njihova atraktivnost i konkurentnost u odnosu na prijevoz osobnim
vozilima. Jedna linija minibusa mogla bi prevesti od 150-400 putnika na sat (realno 100-250). Ove linije ne
zahtijevaju posebne investicije na rekonstrukciji cestovne mreže. Stajališta treba organizirati fleksibilno
(cjelogodišnje i sezonski – sukladno broju putnika). Ovim planom utvrñuje se potreba uvoñenja 4 osnovne
linije javnog prijevoza:
(1) Monsena – središte grada – Veštar oko 17,0 km,
(2) Bolnica (Sv. Pelagij) -Štanga oko 6,5 km,
(3) Gripole-Centener – V. Rubin – Polari oko 7,0 km i
(4) Cuvi-Monvi-središte grada oko 3,5 km.
Izvan turističke sezone se neke od navedenih linija mogu optimalno skratiti i prilagoditi trase prometovanja.
Ovim linijama javnog prometa osiguralo bi se:
(1) prolaz linija kroz središnje i najatraktivnije (zbog javnih institucija i ostalih djelatnosti) područje grada,
(2) povezivanje sjevernih i južnih dijelova grada (i turističkih zona) meñusobno,
_____________________________________________________ 76 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
(3) povezivanje gradskih stambenih zona sa školama, vrtićima, zdravstvenim i socijalnim ustanovama,
meñugradskim autobusnim kolodvorom, gospodarskim zonama i pješačkom zonom povijesnog dijela grada i
(4) ureñenjem većeg broja stajališta na optimalnim (manjim) udaljenostima, javni promet bi postao privlačan i
konkurentan prometu osobnim vozilima.
Odredba 83.
Pored autobusnog prometa planira se razvijanje linija "turističkog vlaka" koje će imati važnu ulogu u
povezivanju sadržaja uzduž obale i to na relaciji centar grada - turističko-rekreacijske zone. Mali (auto-elektro)
vlak trebao bi osigurati prometno povezivanje na prvoj priobalnoj crti povezujući meñusobno najatraktivnije
sadržaje (posebno za turiste): nautičke objekte, hotele, povijesnu jezgru kulturno-povijesnu cjelinu i tržnicu,
kupališne zone, hotele, autobusni kolodvor i drugo).
Poželjna linija malog vlaka povezivala bi zonu Bolnice i kupališta oko nje, sjevernu marinu, priobalna šetališta i
druge sadržaje u sjevernoj luci, staru gradsku jezgru kulturno-povijesnu cjelinu i luku, prostore ispred današnje
TDR, plivalište, južnu marinu, turističku zonu Monte Mulini i rekreacijsku zonu Punta Corente-Škaraba. Dužina
linije bi iznosila oko 8.500 m. Na liniji bi prometovala 3-4 mala vlaka, kapaciteta 24-60 mjesta, u intervalima od
10-15 minuta. Linijom bi se moglo prevoziti 400 do 1.400 putnika na sat (realno 260-900).
Za kretanje "turističkog vlaka" potrebno je osigurati koridore izvan gradskih ulica, a trase moraju biti dovoljne
širine, u pravilu, ne uže od 2,5 m.
6.1.d. Autobusni kolodvor
Odredba 84.
U cilju osiguravanja boljih uvjeta za odvijanje prigradskog i meñugradskog autobusnog prometa potrebno je:
(1) modernizirati i rekonstruirati mrežu prometnica po kojima se odvija autobusni promet,
(2) izgraditi novi autobusni kolodvor na lokaciji ex Istarski boksiti. Postojeći autobusni kolodvor ostaje na
postojećoj lokaciji do privoñenja nove lokacije planiranoj namjeni.
(3) osigurati 8-10 perona za potrebe meñugradskog i 4-6 polaznih perona za potrebe prigradskog autobusnog
prometa
(4) osigurati terminal za turističke autobuse na području sjeverne luke uz uvjet ureñenja prostora.
Izvanredni autobusi turističkih agencija (i tvrtki koje dovoze goste ili čine jednodnevne posjete RovinjuRovigno) bit će smješteni u sklopu parkirališta na Concetti. Za duže zadržavanje autobusa turističkih agencija
planiran je prostor u sklopu gospodarsko-komunalne zone Gripole.
6.1.e. Pješački i biciklistički promet
Odredba 85.
Pješačke zone, putovi i drugo
Za kretanje pješaka mogu se graditi i ureñivati, osim pločnika, trgova i ulica, pješački putovi, stube i prečaci, te
prolazi i šetališta. Osim pješačke zone u gradskom središtu ureñivat će se i manje pješačke zone u drugim
gradskim dijelovima.
Uže područje grada Rovinja-Rovigno obuhvaća povijesnu jezgru i noviji dio omeñen ulicama Omladinska, M.
Benussi i Vijenac braće Lorenzetto.
_____________________________________________________ 77 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Pješačka zona, unutar koje se utvrñuje zabrana prometa za sva vozila na motorni pogon (osim odreñenih
vozila uz posebne uvjete), obuhvaća područje cijele povijesne jezgre, počev od stare hladnjače na sjeveru do
Trga brodogradilišta na jugu, uključujući starija, gušće izgrañena područja uz ulice A. Ferri, E. De Amicis, V.
Gortana, Fontera, Carera, J. Rakovca, R. Daveggia i druge. Pješačke su zone i područja od parkirališta na
početku «Šetališta Vijeća Europe» prema kompleksa ACI lučice prema parku “Zlatni rt – Punta Corrente”,
zatim od parkirališta depandanse Monte Mulini prema parku “Zlatni rt – Punta Corrente”, te park-šuma “Zlatni
rt – Punta Corrente” i Cuvi.
Ulaz u pješačku zonu, odnosno izlaz iz te zone, nadzire se na odreñenim lokacijama, gdje su postavljene
prometne barijere.
Od zabrane prometa unutar pješačke zone izuzimaju se vozila odreñenih službi (zdravstva, vatrogasna vozila,
policije, HEP-a, Komunalnog servisa i redarstva i sl.), vozila svih razina upravnog protokola, prigodne povorke
i sl., vozila opskrbe, obrtnika i stanara unutar pješačke zone - uz odreñena vremenska ograničenja. Uz
odobrenje, dozvoljava se promet vozilima u slučajevima izvoñenja grañevinskih radova, smještaja gostiju u
hotelima, invalidnim osobama itd.
Za parkiranje vozila osoba s prebivalištem unutar pješačke zone osigurava se zaseban prostor.
Promet unutar pješačke zone može se obavljati sukladno Odluci o ureñenju prometa na užem području grada
Rovinja-Rovigno .
Odreñeni su i glavni pješački pravci u koridorima važnijih ulica-cesta. Odreñena je i najmanja širina pješačkog
nogostupa sa širinom 1,5 m (za 2 reda pješaka). Planirano je da se na izlaznim-prilaznim cestovnim pravcima,
kao i na drugim važnijim perifernim cestama-ulicama pretežito uspostavlja pješački promet (sa strane
prometnice uz koju su stanovanje i drugi objekti), a da se na drugoj strani prometnice uredi biciklistička staza.
Planom su odreñeni i glavni biciklistički putovi, uz uvažavanje reljefnih obilježja prostora grada.
Pješački promet izmeñu većih stambenih zona i centra grada, kao i veze izmeñu škole, rekreacije i
stanovanja, odvijat će se preko primarnih pješačkih veza koje se pretežno vode odvojeno od cestovnog
prometa. Ove primarne pješačke prometnice ulaze u centar grada u pješačke ulice i tu zajedno s trgovima i
obalnim potezom formiraju centralnu pješačku zonu. U mreži pješačkih komunikacija važno mjesto pripada i
šetnim površinama uz obalu koje se vode na relaciji turističko-rekreacijska zona - centar grada, kao i
biciklističkim stazama na pravcima gdje reljefni uvjeti omogućavaju vožnju.
Površine za kretanje pješaka moraju biti dovoljne širine, u pravilu, ne uže od 1,5 1,8 m. Iznimno, a ovisno o
prostornim ograničenjima, odnosno u postojećim izgrañenim ulicama unutar naselja mogu biti i uže, ali ne
manje od 1,2 m.
Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviñen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s
teškoćama u kretanju, moraju se ugraditi objekti-elementi za uklanjanje arhitektonskih barijera.
Pješačka zona regulira se posebnom odlukom Gradskog vijeća.
Odredba 86.
Mreža biciklističkih staza i traka
Biciklističke staze i trake mogu se graditi i ureñivati odvojeno od ulica kao zasebna površina unutar profila ulice
te kao dio kolnika ili pješačke staze obilježen prometnom signalizacijom.
Biciklističke staze i trake obvezno se grade i ureñuju na potezima označenima na kartografskom prikazu, a
mogu se graditi i ureñivati i na drugim površinama uz uvažavanje reljefnih obilježja prostora grada.
_____________________________________________________ 78 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Najmanja širina biciklističke staze ili trake za jedan smjer vožnje je 1,0 odnosno 1,5 m, a za dvosmjerni promet
1,60 2,0 odnosno 2,5 m. Ako je biciklistička staza ili traka neposredno uz kolnik, dodaje se zaštitna širina od
0,75 m.
Iznimno, zaštitna širina nije obvezna ako je u ulici trajno ograničena brzina kretanja motornih vozila na 40
km/h.
Biciklističke staze su najčešće širine 2 m (na dionicama manjeg intenziteta prometa 1 m, a tamo gdje će to biti
moguće izgraditi i gdje se očekuje velik promet i 3 m).
Uzdužni nagib biciklističke staze ili trake, u pravilu, ne može biti veći od 8%.
U internim stambenim ulicama za biciklistički promet nije potrebno osigurati zasebnu traku već se promet
odvija po jedinstvenom kolniku ulice.
6.1.f. Benzinske postaje
Odredba 87.
Na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – 3.1. Prometni
sustav prikazane su postojeće i planirane benzinske postaje.
Postojeće i planirane benzinske postaje mogu se rekonstruirati, odnosno graditi tako da se osigura:
• sigurnost svih sudionika u prometu;
• zaštita okoliša ureñivanjem najmanje 20 % grañevne čestice kao cjelovite hortikulturne površine, uz idejno
rješenje oblikovanja pojasa zaštitnog zelenila;
• izmeñu prometnice i benzinske postaje obavezno je osigurati zeleni pojas minimalne širine cca 2,0 m
• u zoni benzinske postaje obavezno je osigurati kontinuitet pješačkog i biciklističkog prometa
• izgrañenost grañevne čestice najviše je 20 %.
Benzinske postaje mogu imati prateće sadržaje u funkciji cestovnog i morskog prometa, praonice, ugostiteljske
sadržaje, trgovačke sadržaje i turističko informativne punktove.
U postupku utvrñivanja uvjeta ureñivanja prostora za gradnju i rekonstrukciju benzinske postaje obvezno je
pribaviti mišljenje gradskog Poglavarstva.
Odredbe ove odluke koje se odnose na gradnju benzinskih postaja primjenjuju se i za gradnju plinskih postaja
za opskrbu motornih vozila.
6.1.2. Željeznički promet
Odredba 88.
Prema postavkama prometnog sustava Prostornog plana Grada Rovinja-Rovigno treba sačuvati rezervat
postojeće željezničke infrastrukture i osigurati priključak grada Rovinja-Rovigno na mrežu Hrvatskih
željeznica.
Obnovljena željeznička pruga Rovinj-Kanfanar bila bi i u funkciji prigradskog prometa na razvojnoj osnovi
grada, Rovinj - Rovinjsko Selo - Kanfanar .
Željezničko stajalište grada Rovinja-Rovigno ovim planom je odreñeno u zoni Montepozzo.
Industrijski izvlačnjak sa željezničke stanice Rovinj izgradio bi se do nove gospodarske zone Calchiera.
_____________________________________________________ 79 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Ukoliko se pokaže potrebnim drugi izvlačnjak bi se produžio u gospodarski dio luke ili i nautički centar Rovinj,
za izravni iskrcaj nautičkih plovila s vlaka u more.
6.1.3. Pomorski promet
Odredba 89.
Planom je utvrñeno da je u južnom akvatoriju grada morska luka otvorena za javni promet osobitog
meñunarodnog gospodarskog značaja, morska luka otvorena za javni promet županijskog značaja, morska
luka otvorena za javni promet lokalnog značaja te morska luka posebne namjene županijskog značaja, u kojoj
će se obavljati djelatnosti nautičkog turizma – marina opća srednja luka, a posebne luke u sjevernom lučkom
kompleksu akvatorija Valdibore planirana je industrijska opća luka (s povremenim korištenjem), ribarska baza i
"marina Rovinj", moguće pristanište za hidroavione morska luka otvorena za javni promet osobitog
meñunarodnog gospodarskog značaja, luka posebne namjene – luka nautičkog turizma s minimalnim uvjetima
(Valdibora-bolnica / luka otvorena za javni promet lokalnog značaja – lokacija u istraživanju), morska luka
posebne namjene županijskog značaja, u kojoj će se obavljati djelatnosti nautičkog turizma – marina kao i
morska luka otvorena za javni promet lokalnog značaja (privez plovila grañana), i pristanište za velike
izletničke brodove tzv. "cruisera", alternativna lokacija za granični pomorski prijelaz i nova benzinska postaja
za opskrbu plovila.
Javni pomorski promet treba organizirati na dvije razine:
(1) linije zapadnoistarske dužobalne plovidbe (linije županijskog značaja) i
(2) lokalne turističke linije Grada Rovinja-Rovigno (linije lokalnog značaja).
Gradove zapadne Istre treba povezati dužobalnom brodskom linijom od Umaga do Pule. Povezivanje treba
zasnivati na brzim brodovima (katamaran s oko 400 mjesta ili do vremena njegove nabave manjim brodovima
sa 150-300 mjesta). Linija bi doticala sva značajnija mjesta (Umag, Novigrad, Poreč, Zelena Laguna, Vrsar,
Rovinj, Fažana, Brijuni, Pula) zapadne Istre 2-4 puta dnevno u ljetnoj sezoni.
Lokalni javni pomorski promet namijenjen je prvenstveno turističkom povezivanju priobalnih lokaliteta
(turističke zone oko grada s gradom) Rovinja-Rovigno. Slijed brodica na tim linijama trebao bi biti svakih 20-45
minuta, a kapacitet brodica 50-60 putnika. Ove linije bi doticale slijedeća pristaništa: Valalta, Monsena, Sv.
Pelagij-Bolnica, luka Valdibora, luka Rovinj, otok Sv. Katarina, marina Rovinj, Sv. Andrija (Crveni otok), otok
Sv. Ivan, Škaraba, Villas Rubin, Polari i Veštar. Ove javne pomorske linije omogućile bi privlačan prijevoz
putnika morem i dolazak u samo središte starog grada (najatraktivnijeg turističkog prostora) i smanjile
korištenje osobnih automobila.
6.1.4. Zračni promet
Odredba 90.
Ovim planom je predviñeno ureñenje helidroma na lokaciji sportsko-rekreacijskog centra Valbruna. Površina
helidroma ima dvojaku funkciju (helidrom – višefunkcionalno igralište). Helidrom (sletište - uzletište
helikoptera) planiran je kao poravnata, drenirana i zatravljena površine, površine sukladne tipu letjelice, s time
da u neposrednoj okolini helidroma nema postojećih ili planiranih grañevina i nadzemne infrastrukture visine
koje bi mogla ugrožavati sigurnost manevra uzlijetanja ili slijetanja. Helidrom se locira i oprema u skladu s
posebnim propisima o zračnim lukama.
Plato za hidroavion planiran je u zoni Valdibore.
6.2. Telekomunikacije i pošte
Odredba 91.
Generalnim urbanističkim planom odreñene su površine i koridori za rekonstrukciju i gradnju:
• distributivne kanalizacije;
_____________________________________________________ 80 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
•
•
•
•
•
telefonskih centrala;
grañevine UPS-a;
radio-odašiljačkih postaja i koridora;
mikrovalnih veza HRT-a, TV pretvarača, odašiljača i veza HRT-a;
poštanskih ureda.
Postojeće i planirane grañevine i mreže telekomunikacije prikazane su na kartografskom prikazu 3.
PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3.5. Pošta i telekomunikacije.
Po svojoj naravi većina elemenata telekomunikacijske mreže prilagodljiva je prostoru i svim grañevinama u
prostoru, te ne zahtijeva neku posebnu rezervaciju prostora za njihovu izgradnju. GUP Rovinja-Rovigno
prikazuje postojeće glavne trase kabelske telekomunikacijske infrastrukture i lokacije zgrada za smještaj
telekomunikacijske opreme, te za nove zone gradnje osnovne pravce nove kabelske kanalizacije.
Prikazani smještaji planirane elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezana oprema koji su prikazani
na kartografskom prikazu usmjeravajućeg su značenja i dozvoljene su odgovarajuće prostorne prilagodbe koje
bitno ne odstupaju od koncepcije prikazanih rješenja.
Planovi posebnih cjelina trebaju evidentirati postojeće elemente telekomunikacijske mreže i osigurati njihovu
zaštitu. U slučaju potrebe moguće je planirati i izmještanje postojećih kabela i cijevi telekomunikacijske
infrastrukture, odnosno njihovo prilagoñavanje planiranim gradnjama. Trase postojećih kabela trebaju se
koristiti za gradnju buduće kabelske kanalizacije. Na područjima predviñenih novih lokacija komutacijskih
čvorova (izdvojenih pretplatničkih stupnjeva) potrebno je planirati grañevinski prostor za smještaj
telekomunikacijske opreme: zemljište za zasebnu zgradu veličine 100-150 m2 ili prostor u sklopu većih
stambenih ili poslovnih zgrada za UPS-ove većih kapaciteta gdje ne postoji vanjska izvedba(outdoor), za one
Ups-ove manjih kapaciteta u outdoor verziji ili slični RSM-ovi nije potrebno rezervacija prostora jer su oni
elementi tk mreže za koje nije potrebna zasebna grañevna dozvola.
Daljnjim razvojem elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme broj pristupnih čvorova koji
sadrže aktivnu opremu može se povećati. Smještaj aktivne opreme može se predvidjeti u zatvorenom prostoru
poslovnih grañevina površine 15 m2, ili u tipskim kabinetima (ormarima) koji se montiraju na zemljišta
predviñena za tu namjenu odgovarajuće površine. Konačni smještaj i broj površinskih infrastrukturnih
grañevina elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme utvrdit će se sukladno tehničkim i
sigurnosnim zahtjevima za pojedinu grañevinu, te potrebama korisnika, tako da broj i smještaj tih grañevina
prikazan na grafičkom dijelu plana nije obvezan.
Za sve nove poslovne, stambeno-poslovne i stambene grañevine potrebno je predvidjeti izgradnju kabelske
kanalizacije do najbliže točke konekcije s postojećom, a sve prema Zakonu o elektroničkim komunikacijama i
odgovarajućim Pravilnicima. Isto vrijedi i za sve poslovne, rekreacijske i urbane zone.
Lokacije baznih postaja mobilne telekomunikacijske mreže, načelno su definirane u kartografskom prikazu 3.5.
Zbog karaktera fleksibilnosti i malih gabarita, te smještaja uglavnom na postojeće zgrade, točne lokacije
definirati će se u detaljnijim dokumentima prostornog ureñenja u kojima će se utvrditi uvjeti gradnje. Ukoliko
se grade stupovi poželjno je da se na istom stupu postave antene različitih operatera a sve radi zaštite okoliša.
Preporučaju se lokacije postojećih vodosprema.
Sukladno članku 19., stavak 13. Odluke o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana Istarske županije
(Službene novine Istarske županije broj 7/2010.) lokacijske dozvole za samostojeće antenske stupove izdavat
će se na temelju Prostornog plana Istarske županije kao prostornog plana šireg područja, bez obzira na
odredbe prostornih planova ureñenja gradova i općina, odnosno prostornim planovima užeg područja, na
temelju važeće zakonske regulatiive i posebnih uvjeta nadležnih tijela i/iIi osoba ogreñenih posebnim
propisima.
_____________________________________________________ 81 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Cjelokupni članak 19. Odluke o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana Istarske županije (Službene
novine Istarske županije broj 7/2010.) detaljno razrañuje uvjete za lociranje antenskih stupova.
Planiranje razvoja telekomunikacijske mreže, u skladu s prirodom njezinog razvoja, treba biti fleksibilno.
Prostorno definiranje pojedinih elemenata u planovima posebnih cjelina potrebno je kada je to nužno obzirom
na karakter plana i elemenata telekomunikacijske mreže ili drugih grañevina (kabelske kanalizacije, lokacije
zgrada telekomunikacija i sl.).
Daljnjim razvojem elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme broj pristupnih čvorova koji
sadrže aktivnu opremu može se povećati. Smještaj aktivne opreme može se predvidjeti u zatvorenom prostoru
poslovnih grañevina površine 15 m2, ili u tipskim kabinetima (ormarima) koji se montiraju na zemljišta
predviñena za tu namjenu odgovarajuće površine. Konačni smještaj i broj površinskih infrastrukturnih
grañevina elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme utvrdit će se sukladno tehničkim i
sigurnosnim zahtjevima za pojedinu grañevinu, te potrebama korisnika, tako da broj i smještaj tih grañevina
prikazan na grafičkom dijelu plana nije obvezan.
Za sve nove poslovne, stambeno-poslovne i stambene grañevine potrebno je predvidjeti izgradnju kabelske
kanalizacije do najbliže točke konekcije s postojećom, a sve prema Zakonu o elektroničkim komunikacijama i
odgovarajućim Pravilnicima. Isto vrijedi i za sve poslovne, rekreacijske i urbane zone.
Sve vrste nadzemnih grañevina namjenjenih elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi moraju se postavljati
na način da ne ugrožavaju postojeće javne pješečke i cestovne koridore, zaštićene dijelove prirode i zaštićenu
kulturnu baštinu. Sve grañevine moraju biti uklopljene u postojeći krajobraz odnosno grañevnu strukturu.
6.3. Vodnogospodarski sustav
Odredba 92.
Generalnim urbanističkim planom odreñene su površine i koridori za:
• vodoopskrbni sustav;
• sustav odvodnje voda;
• postupanje s otpadom;
• opskrbu energijom.
Vodno gospodarski sustav prikazan je na kartografskom prikazu:
3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – 3. 3. Vodnogospodarski sustav.
6.3.1. Grañevine i ureñaji za opskrbu vodom
Odredba 93.
Generalnim urbanističkim planom odreñene su površine za ureñivanje i zaštitu vodosprema i glavnih
vodoopskrbnih cjevovoda. Omogućuje se opskrba grada vodom iz regionalnih vodovoda.
Za opskrbu tehnološkom vodom omogućuje se gradnja i ureñenje industrijskih crpilišta. Prostori u okolici
crpilišta zaštićuju se odreñivanjem posebnog područja zaštite crpilišta (uže i šire vodozaštitno područje), s time
da se istovremeno odreñuju i režimi zaštite što se moraju provoditi na tim područjima u pogledu gradnje,
ureñenja i korištenja objekata, obrade tla i posebnih mjera opreme (posebnim odlukama o vodozaštitnim
područjima).
Puštanje u rad vodoopskrbnog sustava Butoniga, došlo je do znatnog poboljšanja vodoopskrbe na području
Grada Rovinja-Rovigno, a daljnjim povezivanjem sistema preko PK Rovinjsko Selo-zone Gripole-Špinè i visoke
zone Rovinja-Rovigno konačno bi se riješio problem niskog pritiska u visokoj zoni sa rasterećenjem
vodospreme Valtida.
_____________________________________________________ 82 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Ovim se Planom planira rekonstrukcija postojeće mreže i izgradnja novih mreža. Potrebno je osigurati zaštitni
koridior za magistralne cjevovode sustava Gradole i Butoniga u širini od 6 metara.
Planom se omogućava izgradnja ureñaja za desalinizaciju.
Odredba 94.
Rekonstrukcije postojećih mreža
Planom je omogućena rekonstrukcija postojećih cjevovoda većim profilom čime bi se uklonila postojeća uska
grla u distribucijskom sustavu grada. Izgradnja-rekonstrukcija postojećih cjevovoda naročito se odnosi na dio
stare jezgre grada i dovoda do nje, a čiji vodoopskrbni sistem je najstariji u gradu i sa malim profilima.
Rekonstrukcije postojeće mreže u starogradskoj jezgri, vezane su uz izgradnju ostale infrastrukture (naročito
kanalizacije) pa će se izvoditi etapno prema gradskom planu izgradnje infrastrukture. Ostale rekonstrukcije
koje nisu vezane za ostale infrastrukture izvoditi će se prema planu nadležne službe.
Odredba 95.
Izgradnje mreža
1. Izgradnja vodoopskrbe zone “Gripole - Spine” i visoke zone grada (područje oko HEP-a) čime bi se
rasteretila dosadašnja potrošnja iz vodosprema Rovinj, Valtida i Monvi i povećao pritisak u mreži.
2. Izgradnja tranzitnih vodovoda potrebnih za kvalitetnom opskrbom pojedinih zona.
3. Izgradnja vodovodne mreže naselja Štanga, bolničkog naselja.
4. Izgradnja vodovodne mreže naselja Valsavie.
5. Dovršetak izgradnje vodovodne mreže naselja Valbruna II sjever.
6. Izgradnja-rekonstrukcija postojećeg tranzitnog voda vodosprema Rovinj-grad.
7. Popraviti u dogovoru sa vatrogasnom postajom u Rovinju-Rovigno postojeću požarnu zaštitu grada, a
prema važećim propisima i požarnoj ugroženosti pojedinih dijelova grada.
Izgradnje su locirane uz glavne prometnice, a detaljna mreža razvoda unutar zone kao i potrebni profili biti će
riješeni detaljnim dokumentima prostornog ureñenja dijelova naselja.
Odredba 96.
Izgradnje vodosprema
Novi rezervoarski prostori kao i proširenje postojećih nalaze se djelomično van granica GUP-a, a služe za
opskrbu grada. U području GUP-a nalaze se vodospreme Rovinj i Monvi.
Postojeća vodosprema "Rovinj I i II" ima zapreminu od 1.800 m3 planirana je 2.600 m3. Vodosprema "Monvi"
ima zapreminu od 1.000 m3, planirana je 2.000 m3.
U sustav opskrbe grada uključiti će se i PK Rovinjsko Selo zapremine 600 m³ koja se nalazi u sustavu
Butoniga koja će služiti i kao vodosprema.
S obzirom da je poboljšana vodoopskrba grada, može se prihvatiti etapnost izgradnje potrebnih vodosprema
prema potrebama i planovima „Istarskog vodovoda“. Uvjeti za izgradnju i rekonstrukciju vodosprema pored
ostalih moraju se temeljiti na konzervatorskim smjernicama (utvrditi eventualne arheološke lokalitete) i
smjernicama krajobraznog ureñenja (s obzirom na veličinu volumena i vizuelnoj izloženosti).
6.3.2. Grañevine i ureñaji za odvodnju voda
Odredba 97.
Generalnim urbanističkim planom odreñene su površine i koridori za gradnju grañevina i ureñaja za odvodnju
otpadnih, oborinskih i drugih voda, na slijedeći način:
_____________________________________________________ 83 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
u područje obuhvata GUP-a izuzev sjevernog dijela odvodnja sanitarno otpadnih voda usmjerena je na
ureñaj na lokaciji Cuvi
• unutar granica GUP-a naselja Borik, Valsavie, Bolničko naselje i Montepozzo usmjereni su na sjeverni
sustav kolektora s ureñajem za pročišćavanje otpadnih voda u području Monsene i podmorskim ispustom
u more
• sustav kolektora s ureñajem za pročišćavanje otpadnih voda Cuvi i podmorskim ispustom u more, pokriva
prostor unutar granica obuhvata Generalnog urbanističkog plana
• sustav za otok Sv.Andrija s ureñajem za pročišćavanje-pred tretman i podmorskim ispustom u more pokriva
prostor otoka Sv.Andrije.sustav otočića Sv.Andrija s ureñajem za pročišćavanje otpadnih voda kao
zasebnim ureñajem III stupnja i podmorskim ispustom u more za rješavanje otpadnih voda na otocima
Sv.Andrije i Maškin.
•
Za sve sustave predviñeno je prikupljanje fekalnih otpadnih voda na ureñajima za pročišćavanje i to za
središnji sustav kolektora predviñen je biološki ureñaj za pročišćavanje-ureñaj Cuvi, a za sjeverni sustav i otok
Sv. Andrija predviñen je ureñaj za koji je minimalni uvjet mehaničko pročišćavanje. Tako obrañene otpadne
vode ispuštaju se u more. Ispuštanje u more vrši se tlačnim podmorskim ispustom s difuzorom na kraju radi
što efikasnijeg samo prečišćavanja u morskoj sredini. Dubina difuzora ne bi smjela biti manja od 30 m.
Oborinske vode prikupljati će se razdjelnim sustavom grañenja kanalizacije na način da se cijelo područje
Grada podijeli na manje slivne površine sa kojih se oborinske vode odvode kanalima u najbliže zone gdje ih je
moguće ispustiti u tlo putem upojnih bunara unutar utvrñenih mikro lokacija, a sa područja staroga grada,
Monte Mulini, te svih ostalih gradskih površina koje gravitiraju moru, oborinske vode se ispuštaju u lučko more
putem oborinskih kanala i ispusta.
Oborinske vode prikupljati će razdjelnim sustavom grañenja kanalizacije na način da se cijelo područje Grada
podijeli na manje slivne površine sa kojih će se oborinske vode za svako pojedino slivno područje prihvatiti i
odovoditi razdjelnim sustavom kanalizacije do konačnog recipijenta, a koji može biti glavni kolektor, more
(ispust), upojna grañevina (upuštanjem u tlo) ili vodotok.
Način prihvata i odvodnje oborinskih voda treba rješavati primjenjujući princip integriranog rješenja odvodnje u
prostoru što znači da će se u ovisnosti o postojećoj izgrañenosti promatranog područja odnosno u odnosu na
planske dokumente i utvrñene namjene površina, u odnoso na upojnu moć tla na mjestu ispuštanja kao i
provjerom utjecaja razine mora na ispustima u isti primjeniti pozitivna i racionalna tehnička rješanja.
Prije ispuštanja oborinskih voda u glavne oborinske kolektore, more, vodotoke ili podzemlje oborinske vode
moraju se što je moguće duže zadržati unutar pojedinog sliva usporavanjem tečenja i retencioniranjem te
pročišćavanjem od ulja i masnoća sa zauljenih javnih površina. Vrijeme zadržavanja odreñuje se uvjetima in
situ i stanju glavnih kolektora, visini visoke vode mora i mogučnošću upoja tla na mjestu ispuštanja u
podzemlje.
Oborinske vode prikupljanju se u javne objekte za odvodnju samo sa javnih površina dok se oborinske vode
sa grañevinskih čestica trebaju rješavati unutar istih.
Iznimno u nepovoljnim uvjetima izgradnje zgrada u odnosu na uvjete odvodnje (zgrade u starogradskoj jezgri
bez vrtova odnonso nedostatne površine za izgradnju upojnih grañevine, zbog same konfiguracije terena –
depresije odnosno zemljište nedovoljne upojne moći) moguće je uz dokaze o istom i uz suglasnost nadležne
gradske službe, premao uvjetima vlasnika javne grañevine za odvodnju oborinskih voda priključiti i otpadne
vode tih zgrada.
Povratni periodi za dimenzioniranje javnih objekata za prihvat i odvodnju oborinskih voda utvrditi će se za
svaki pojedini sliv u odnosu na ugroženost i racionalnost izgradnje. Za stambena naselja povratni period je 2
_____________________________________________________ 84 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
godine, za društvenu izgradnju i područja veće ugroženosti P=5 godina. Za sabirne otvorene kanale -vodotoke
povratni period je 20godina.
U ovom planskom razdoblju potrebno je prioritetno završiti planirani gradski sustav i izgraditi kanalizacijsku
mrežu za sjeverni dio grada.
Rješavanje odvodnje otpadnih voda tamo gdje nije sagrañen javni sustav odvodnje zbog lokalnih uvjeta i
specifičnosti sustava odvodnje (reljef, mala gustoća naseljenosti, veliki investicijski troškovi i dr.) biti će u
skladu s GUP-om, Odlukom o odvodnji voda na području Grada Rovinja-Rovigno i Vodnogospodarskom
osnovom;
U nereguliranim prostorima grada nisu moguća prijelazna rješenja (izgradnja septičkih jama), obvezatno je
komunalno opremiti zonu u cijelosti i nije moguća etapna realizacija
Grañevine smještene na grañevnim česticama koje se sukladno posebnom propisu nalaze unutar zaštićenog
obalnog područja mora, obvezatno se priključuju na javne kanalizacijske sustave utvrñene ovom odredbom.
Izuzetno od prethodnog stavka, do izgradnje kanalizacijskih sustava, unutar izgrañenih dijelova grañevinskih
područja moguće je grañevine kapaciteta do najviše 10 E.S. priključiti na sabirnu jamu uz uvjet da se po
izgradnji javne kanalizacijske mreže obvezatno priključe na istu. Grañevine većeg kapaciteta moguće je
takoñer priključiti na sabirnu jamu uz obvezu izgradnje zasebnog ureñaja za biološko pročišćavanje, uz uvjet
da se po izgradnji javne kanalizacijske mreže obvezatno priključe na istu.
Sve vrste nadzemnih grañevina namjenjenih za odvodnju voda moraju se postavljati na način da ne
ugrožavaju postojeće javne pješečke i cestovne koridore, zaštićene dijelove prirode i zaštićenu kulturnu
baštinu. Sve grañevine moraju biti uklopljene u postojeći krajobraz odnosno grañevnu strukturu.
6.3.3. Grañevine i ureñaji za ureñivanje vodotoka i voda
Odredba 98.
Generalnim urbanističkim planom odreñene su površine i koridori za ureñivanje postojećih sezonskihpovremenih evidentiranih vodotoka (Campolongo i Sjenokoša 2) Mondelako (Calchera – Mondelaco) i Kanal
Dugo polje (Campolongo) s pritokom potoka Martin prema Zakonu o vodama, odnosno odreñeni su pojasevi
posebnog režima korištenja zbog održavanja vodnog režima; Sustav ureñenja vodotoka i zaštite od štetnog
djelovanja voda sastavni je dio cjelovitog sustava ureñenja vodotoka i obrane od poplava na vodama područja
malog sliva „Raša – Boljunčica“.
Na površinama za gradnju što graniče s vodotokom, planiranom ili postojećom regulacijskom i zaštitnom
vodnom grañevinom, te drugim vodnim dobrom, u svrhu sprječavanja pogoršavanja vodnog režima, ne mogu
se graditi grañevine niti podizati ograde na udaljenosti manjoj od 5,0 m od postojećeg, odnosno planiranog
korita vodotoka.
Do utvrñivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina koridora vodotoka obuhvaća
prirodno ili ureñeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10 metara, mjereno od gornjeg ruba korita,
vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba grañevine toka.
Unutar navedenog koridora planira se dogradnja sustava ureñenja vodotoka i zaštite od poplava, njegova
mjestimična rekonstrukcija, sanacija i redovno održavanje korita i vodnih grañevina.
Do utvrñivanja vodnog dobra i javnog vodnog dobra, kao mjerodavni kartografski podaci uzimaju se oni iz
kartografskih priloga ovog Plana.
_____________________________________________________ 85 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka nije dozvoljena gradnja, osim gradnje javnih površina: prometnica,
parkova i trgova.
Ureñenje vodotoka provodi se na temelju planova Hrvatskih voda, usklañenih sa Strategijom upravljanja vodama.
Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o
vodama.
Obrana od poplava provodi se temeljem „Operativnog plana obrane od poplava na vodama II. reda Županije
istarske: Sektor E – branjeno područje 22: područje malih slivova Mirna – Dragonja i Raša – Boljunčica“.
6.4. Energetski sustav
Odredba 99.
Generalnim urbanističkim planom odreñene su površine i koridori za razvoj energetskog sustava:
• električne energije;
• plina
Postojeće i planirane grañevine i mreže energetskog sustava prikazane su na kartografskom prikazu 3.
PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3.2. Elektroenergetika i plinoopskrba.
6.4.1. Grañevine za opskrbu električnom energijom
Odredba 100.
Opskrba grada električnom energijom i njeno korištenje osigurat će se odgovarajućim korištenjem prostora i
odreñivanjem koridora za gradnju:
• trafostanice 110/x kV, 10(20)/0,4 kV i mreže koja se napaja iz elektroenergetskog sustava Republike
Hrvatske;
Prilikom projektiranja i izgradnje elektroenergetskih grañevina kao i planiranja ostalih zahvata u prostoru
predviñenih ovim planom potrebno je pridržavati se slijedećeg:
• sva planirana srednjenaponska mreža treba biti predviñena za 20 kV napon
• sve nove transformatorske stanice srednji/niski napon do uvoñenja 20 kV napona treba planirati sa
transformacijom 10(20)/0,4 kV, a nakon uvoñenja 20 kV napona sa transformacijom 20/0,4 kV.
• kod svih postojećih transformatorskih stanica s 10 kV opremom, trebati će kod prijelaza na pogon s 20 kV
naponom, zamijeniti 10 kV opremu s odgovarajućom 20 kV opremom.
• odreñene dionice postojeće 10 kV kabelske mreže koje neće moći zadovoljiti minimalne uvjete za prelazak
na pogon s 20 kV naponom trebati će se zamijeniti novim 20 kV kabelima.
• kako su ovim planom lokacije novih transformatorskih stanica kao i trase 10(20) kV mreže odreñene tek
približno, kod izrade detaljnih planova ureñenja odreñenih zona obuhvaćenih ovim planom, moguća su
odreñena odstupanja u pogledu odreñivanja konkretne trase 10(20) kV mreže te lokacije i potrebnog broja
TS 10(20)/0,4 kV.
• Nove transformatorske stanice TS 10(20) kV postavljaju se na način da im je omogućen kolni pristup. Pri
planiranju potrebno je transformatorske stanice uklopiti u postojeći krajolik odnosno grañevnu strukturu.
Grañevnu česticu odreñenu za TS potrebno je hortikulturno urediti.
• u prijelaznom razdoblju do donošenja novih detaljnih detaljnijih planova moguće je utvrditi uvjete za
izgradnju transformatorskih stanica i mreže temeljem GUP-a
• prilikom planiranja odreñenih zahvata u prostoru oko elektroenergetske mreže a naročito nadzemnih
mreža svih naponskih razina ( 110 kV, 35 kV i 10(20) kV ) obavezno je pridržavati se važeće zakonske
regulative (zaštitni koridori i sl. ).
Za nadzemne elektroenergetske vodove, ovisno o lokalnim uvjetima, osiguravaju se koridori posebnog režima
korištenja:
_____________________________________________________ 86 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
•
DV 110 kV, širine koridora najmanje 20 m;
Unutar koridora posebnog režima nadzemnih elektroenergetskih vodova gradnja nije moguća.
Koridori dalekovoda kroz šumska područja formiraju se prema najvećoj visini drveća tako da, u slučaju pada
drveta, drvo ne dosegne vodiče.
Lokacije trafostanica utvrñene detaljnijim planovima koji nisu usklañeni s GUP-om definirati će se temeljem
GUP-a.
Osim nadzemnih trafostanica GUP-om se utvrñuje mogućnost izvedbe ukopanih i poluukopanih trafostanica u
za to opravdanim uvjetima.
6.4.1.a. Solarni kolektori i fotonaponske ćelije
Odredba 100-a.
Gradnja solarnih kolektora i fotonaponskih ćelija omogućena je:
- na krovovima grañevina svih namjena za vlastite potrebe,
- na krovovima i pročeljima grañevina gospodarske namjene, za vlastite i komercijalne potrebe,
- na terenu grañevinskih čestica komunalno-servisne i gospodarske (proizvodne, poslovne,
ugostiteljsko-turističke i dr.) namjene, za vlastite i komercijalne potrebe,
- na terenu grañevinskih čestica stambene i mješovite namjene, za vlastite potrebe,
- na nadstrešnicama javnih parkirališnih površina za vlastite i komercijalne potrebe, te za potrebe
napajanja javne rasvjete
- na stupovima (solarne elektrane) unutar čestica komunalno-servisne i proizvodne namjene izdvojenog
grañevinskog područja izvan naselja, za komercijalne potrebe.
Nije dozvoljena gradnja solarnih kolektora i fotonaponskih ćelija na područjima i grañevinama zaštićenim
temeljem Zakona o zaštiti prirode i Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i ovog Plana.
Ukoliko je površina solarnih kolektora i/ili fotonaponskih ćelija koje se postavljaju na teren grañevinskih čestica
manja od 15 m2, ne uračunava se u izgrañenost čestice.
Solarne kolektore i fotonaponske ćelije u grañevinskim područjima naselja nije moguće smještati na teren
izmeñu osnovne grañevine i regulacijskog pravca.
Kad se solarni kolektori i fotonaponske ćelije smještaju na kosi krov, njihova ploha ne smije biti udaljena više
od 200 mm od plohe krova, a kad se postavljaju na ravni krov, njihov najviši dio ne smije biti viši od 2 m od
plohe krova.
6.4.2. Grañevine za opskrbu plinom
Odredba 101.
Generalnim urbanističkim planom odreñene su površine i koridori za gradnju:
• lokalne distributivne mreže ;
• grañevina mjerno redukcijskih stanica (MRS) što se grade nadzemno;
• do MRS-a treba osigurati kolni pristup i dva parkirališna mjesta.
Pri izgradnji lokalnih distributivnih mreža (plinovoda) te priključaka za potrošače, koriste se u nedostatku
domaćih normi i standarda uglavnom njemačke odnosno meñunarodne DIN, ISO i DVGW norme.
_____________________________________________________ 87 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Ugradnja spremnika kod obiteljskih kuća i poslovnih objekata moguća je na osnovi zakonskih odredbi.
Kod izgradnje magistralnog plinovoda za meñunarodni transport platforma Ivana A – Karlovac koristi se
odredba iz SL br.26/85 Pravilnika o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih
ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima. U skladu s odredbama iz tog Pravilnika potrebno je
osigurati koridor od 60 m (30 m sa svake strane). Unutar tog koridora zabranjeno je graditi zgrade namijenjene
stanovanju ili boravku ljudi. Iznimno je moguća izgradnja u pojasu užem od 30 m sa svake strane ako je
gradnja bila predviñena planom prije projektiranja plinovoda i to: za promjer plinovoda do 125 mm – koridor od
10 m sa svake strane, a za promjer plinovoda od 125 mm do 300 mm – koridor od 15 m sa svake strane.
Kada trasa plinovoda prati prometnice, minimalne udaljenosti su:
za magistralne ceste – 15 m od ruba cestovnog pojasa,
za regionalne i lokalne ceste – 5 m od vanjskog ruba cestovnog pojasa,
za željezničke pruge – 20 m od granice pružnog pojasa.
Pri izgradnji lokalnih distributivnih mreža (plinovoda) te priključaka za potrošače, koriste se u nedostatku
domaćih normi i standarda uglavnom njemačke odnosno meñunarodne DIN, ISO i DVGW norme.
Kod izgradnje magistralnog plinovoda Pula - Umag koristila se odredba iz SL br.26/85 Pravilnika o tehničkim
uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i
plinovodima. U skladu s odredbama iz tog Pravilnika potrebno je osigurati koridor od 60 m (30 m sa svake
strane). Unutar tog koridora zabranjeno je graditi grañevine namijenjene stanovanju ili boravku ljudi. Iznimno je
moguća izgradnja u pojasu užem od 30 m sa svake strane ako je gradnja bila predviñena planom prije
projektiranja plinovoda i to: za promjer plinovoda do 125 mm – koridor od 10 m sa svake strane, a za promjer
plinovoda od 125 mm do 300 mm – koridor od 15 m sa svake strane.
Predviña se U ovom planu se predviña slobodan koridor od 18 m (6 m sa jedne strane plinovoda i 12 m sa
druge strane plinovoda) iz razloga da se mogu raditi potrebni popravci i rekonstrukcije na samom plinovodu.
Kod izgradnje MRS-a dovoljno je predvidjeti površinu od 150 m2 za MRS-e većih kapaciteta, odnosno 100 m2
za MRS-e manjih kapaciteta, a minimalne udaljenosti MRS-a kapaciteta do 30.000 m3/h je 20 m. su:
• za državne i županijske ceste do 20 m,
• za glavne gradske prometnice do 10 m.
• za ostale gradske prometnice do 6 m,
• za šetališta i parkirališta do 10 m.
7. Uvjeti ureñivanja posebno vrijednih i/ili osjetljivih područja i cjelina
7.1.
Posebno vrijedna područja i cjeline
Odredba 102.
Generalnim urbanističkim planom, radi zaštite i očuvanja okoliša, utvrñena su posebno vrijedna i osjetljiva
područja i cjeline i to: dijelovi prirode, šume, more i njegove obale, posebno vrijedna izgrañena područja te su
odreñeni uvjeti i mjere njihove zaštite
Područja posebnih ograničenja u korištenju su:
• zaštitne zone vodocrpilišta
• zaštita vodotoka
• zaštita prirodnih resursa - more, vode (zaštita kakvoće voda)
• zaštita prirodnih predjela, obalno područje i zaštićeni obalni pojas
• osobito vrijedan krajobraz (prirodni i kultivirani)
_____________________________________________________ 88 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Zone zaštite vodocrpilišta
Odredba 103.
Prema Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji (Službene novine Istarske
županije broj 12/2005, 2/2011) na području Grada Rovinja-Rovigno nema utvrñenih zona sanitarne zaštite.
Ovim planom samo su naznačene su zaštitne zone vodocrpilišta "Campolongo" u Rovinju-Rovigno kao
pričuvnog izvorišta za javnu vodoopskrbu, odnosno za zahvaćanje vode radi korištenja u proizvodnom
postupku (tehnološke i slične potrebe) u prehrambenoj industriji. Za detaljno utvrñivanje navedenih zona
zaštite potrebno je započeti postupak utvrñivanja zona zaštite izvorišta putem izrada potrebnih studija, koje bi
bile podloga za donošenje odluke o zonama zaštite na Gradskom vijeću.
Sukladno odredbama posebnog propisa (Pravilnik o utvrñivanju zona sanitarne zaštite izvorišta, NN 55/02 NN
66/2011 ovim Planom se odreñuje potrebno je ograničenje korištenja užeg i šireg područja vodocrpilišta, te se
za zahvate u prostoru u II. i III. vodo zaštitnoj zoni sanitarne zone izvorišta propisuju slijedeća ograničenja u
korištenju prostora:
• II vodozaštitna zona izvorišta podzemnih voda - područja obuhvaćena postojećim II vodozaštitnim zonama
izvorišta utvrñuju se kao područja posebne osjetljivosti vodonosnika te se unutar istih zabranjuje bilo kakvo
širenje naselja ili izgrañenih gospodarskih struktura, a za izgradnju infrastrukturnih objekata van naselja
uvjetuje se procjena utjecaja na okoliš u skladu s posebnim propisima
• III vodozaštitna zona izvorišta podzemnih voda - područja obuhvaćena postojećim III vodozaštitnim
zonama izvorišta utvrñuju se kao područja srednje osjetljivosti vodonosnika, te se unutar njih širenje
naselja ili izgrañenih gospodarskih struktura uvjetuje posebnim mjerama zaštite koje moraju biti propisane
u planovima nižeg reda, dok se za izgradnju gospodarskih ili stambeno gospodarskih objekata van
grañevinskih područja naselja uvjetuje procjena utjecaja na okoliš u skladu s posebnim propisima.
U III. zoni sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s meñuzrnskom poroznosti
zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– svako privremeno i trajno odlaganje otpada,
– grañenje grañevina za oporabu, obradu i odlaganje opasnog otpada,
– grañenje kemijskih industrijskih postrojenja opasnih i onečišćujućih tvari za vode i vodni okoliš,
– izgradnja benzinskih postaja bez spremnika s dvostrukom stjenkom, ureñajem za automatsko
detektiranje i dojavu propuštanja te zaštitnom grañevinom (tankvanom),
– podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina osim geotermalnih i mineralnih voda,
– grañenje prometnica, aerodroma, parkirališta i drugih prometnih i manipulativnih površina bez
kontrolirane odvodnje i odgovarajućeg pročišćavanja oborinskih onečišćenih voda prije ispuštanja u
prirodni prijamnik i
– izvoñenje istražnih i eksploatacijskih bušotina, osim onih vezanih uz vodoistražne radove za javnu
vodoopskrbu i obnovljive izvore energije.
U II. zoni sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s meñuzrnskom poroznosti
primjenjuju se zabrane kao u III. zoni sanitarne zaštite, a dodatno se zabranjuje i:
– poljoprivredna proizvodnja, osim ekološke proizvodnje bez primjene stajskog gnoja, gnojovke i gnojnice,
– stočarska proizvodnja, osim za potrebe poljoprivrednog gospodarstva odnosno farmi do 20 uvjetnih grla
uz primjenu mjera zaštite voda sukladno posebnom propisu o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju
gnojiva,
– ispuštanje pročišćenih i nepročišćenih otpadnih voda s prometnica,
– formiranje novih groblja i proširenje postojećih i
– reciklažna dvorišta i pretovarne stanice za otpad.
_____________________________________________________ 89 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Zaštita vodotoka
Odredba 103-a.
Unutar obuhvata GUP-a Rovinj- Rovigno evidentirani su slijedeći vodotoci:
1. Mondelaco (CalchIera – Mondelaco),
2. Campolongo s pritokom Martin,
Sustav ureñenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda sastavni je dio cjelovitog sustava ureñenja vodotoka
i obrane od poplava na vodama područja malog sliva „Raša – Boljunčica“.
Radi preciznijeg utvrñivanja koridora sustava ureñenja vodotoka i zaštite od bujičnih voda, planira se za sve
vodotoke utvrditi inundacijsko područje, te javno vodno dobro i vodno dobro.
Do utvrñivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina koridora vodotoka obuhvaća
prirodno ili ureñeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10 metara, mjereno od gornjeg ruba korita,
vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba grañevine toka.
Unutar navedenog koridora planira se dogradnja sustava ureñenja vodotoka i zaštite od poplava, njegova
mjestimična rekonstrukcija, sanacija i redovno održavanje korita i vodnih grañevina.
Do utvrñivanja vodnog dobra i javnog vodnog dobra, kao mjerodavni kartografski podaci uzimaju se oni iz
kartografskih priloga ovog Plana.
Na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka nije dozvoljena gradnja, osim gradnje javnih površina: prometnica,
parkova i trgova.
Ureñenje vodotoka provodi se na temelju planova Hrvatskih voda, usklañenih sa Strategijom upravljanja vodama.
Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o
vodama.
Obrana od poplava provodi se temeljem „Operativnog plana obrane od poplava na vodama II. reda Županije
istarske: Sektor E – branjeno područje 22: područje malih slivova Mirna – Dragonja i Raša – Boljunčica“.
Kakvoća mora
Odredba 104.
Ovim se Planom takoñer utvrñuje područje priobalnog mora za koje je obvezno poduzimanje mjera zaštite i
sanacije u cilju dosizanja kakvoće mora I i II vrste sukladno propisima te odredbama ovog Plana u dijelu
zaštite mora.
More II vrste koje se utvrñuje ovim Planom je postojeće priobalno more na udaljenosti manjoj od 1000 m od
postojećih naselja ili izgrañenih gospodarskih struktura u priobalju, izuzev prostora lučkih područja utvrñenih
ovim Planom.
Unutar prostora lučkih područja Rovinj, Rovinja-Rovigno - Valdibora kakvoća mora III vrste može se održati do
2005. god, a do 2010. god. se moraju stvoriti infrastrukturni uvjeti za zadovoljenje kriterija kakvoće mora II
vrste.
_____________________________________________________ 90 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Obalno područje
Odredba 105.
Obalno područje je dio kopna koji je posebno izloženo prema moru i koje predstavlja zasebnu krajobraznu
cjelinu - Istarsko priobalje sa statusom područja s posebnim ograničenjima u korištenju, a koje je utvrñeno
kombinacijom kriterija nadmorske visine (50 m.n.v.) i udaljenosti od obalne linije (2000 m). Obalno područje
utvrñeno kao krajobrazna cjelina (prirodni krajobraz/ kultivirani krajobraz) zahvaća cijelu površinu teritorija
Grada Rovinja-Rovigno.
Kriterije zaštite treba osnivati na principima aktivne zaštite prema konceptu održivog razvitka. Potrebno je prije
svega gospodarskim mjerama (stimulacijama) barem dijelu krajolika vratiti identitet (posebno kultiviranom krajoliku
priobalnog dijela, koji zapuštanjem poljoprivrednih kultura i intenzivnom izgradnjom gubi identitet). To je posebno
važno provesti na onim dijelovima obale koji nisu obuhvaćeni zaštitom na temelju Zakona o zaštiti prirodne i
spomeničke baštine.
Zaštićeno obalno područje mora
Odredba 106.
Sukladno Zakonu o prostornom ureñenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) donesena je Uredba o
ureñenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04) koja je stupila na snagu 13. rujna 2004.
godine. Sukladno odredbama Zakona o prostornom ureñenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12)
u člancima 49. – 53. odreñeno je Zaštićeno obalno područje mora (ZOP) kao područje od posebnog interesa
za Državu. Temeljem tih odredaba Zakona te Uredbe na području Grada Rovinja-Rovigno odreñeno je
zaštićeno obalno područje mora. Zaštićeno obalno područje mora je područje koje obuhvaća sve otoke,
pojas kopna u širini od 1.000 metara od obalne crte i pojas mora u širini od 300 metara od obalne crte.
Utvrñuje se da trajno (do vremena buduće valorizacije prostora, novih razvojnih prostornih planova i
usklañenja s budućim potrebama) negradivi dio zaštićenog obalnog područja bude:
• u grañevinskom području grada Rovinja-Rovigno kod novo planiranih grañevina do 25 m, osim u staroj
povijesnoj jezgri Rovinja-Rovigno- kulturno - povijesnoj graditeljskoj cjelini grada Rovinja-Rovigno gdje je
moguća izgradnja prema uvjetima skladne gradnje-interpolacije može i uz obalu,
• u grañevinskim područjima turističkih zona unutar GUP-a moguća je rekonstrukcija postojećih zona u cilju
podizanja kategorije smještajnih kapaciteta, a u zoni Porton Biondi s obzirom na promjenu vrste
smještajnih kapaciteta ne dozvoljava se gradnja bliže od 100 m, a u slučajevima rekonstrukcije postojećih
grañevina isključivo unutar postojećih gabarita dozvoljava se gradnja i bliže od 100 m.
U negradivom dijelu zaštićenog obalnog područja treba osigurati prohodni koridor cijelom dužinom obale, što
znači da je zabranjeno postavljanje trajnih prepreka koje bi priječile prolaz uz obalu.
Zaštićeno obalno područje označeno je na kartografskom prikazu 4.1. Uvjeti korištenja i područja primjene
posebnih mjera zaštite.
Posebno vrijedna područja prirode
Odredba 107.
Park šume, zaštićeni krajolici, spomenici prirode i spomenici parkovne arhitekture ureñuju se:
• u skladu s karakterom zaštićenog prirodnog dobra;
• očuvanjem osobitosti krajolika;
• uz saniranje ugroženih i uništenih dijelova okoliša;
• drugi prostori, oblikovanjem parkova i drvoreda, raslinjem što odgovara podneblju i okolnom prostoru.
Površine pod šumom mogu se ureñivati samo u funkciji šumarstva.
_____________________________________________________ 91 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Posebno vrijedna izgrañena područja
Odredba 108.
U posebno vrijednim izgrañenim područjima prigodom gradnje mora se voditi računa o povijesnim,
umjetničkim i ambijentalnim vrijednostima značajnih grañevina i prostora, važnima za prepoznavanje pojedinih
predjela grada.
Način zaštite, ureñivanja i korištenja park-šuma, zaštićenih krajolika, spomenika prirode i spomenika parkovne
arhitekture odreñen je odredbama točke 9. Mjera očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i
nepokretnih kulturnih dobara ovih odredbi.
Način zaštite, ureñivanja i korištenja nepokretnih kulturnih dobara – povijesnih graditeljskih cjelina, povijesnih
sklopova i cjelina, etnološkoga, memorijalnog i arheološkog nasljeña odreñen je odredbama točke 9. Mjera
očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara ove odluke.
Zaštita, ureñivanje i korištenje zaštićenih dijelova prirode i nepokretnih kulturnih dobara provodi se prema
propozicijama nadležnog tijela zaštite.
7.2.
Posebno osjetljiva područja i cjeline
Odredba 109.
Posebno osjetljiva područja i cjeline na kojima je ugrožen okoliš su:
• prostori u kojima je zagañen zrak (okoliš tvornice Mirna)
• prostori u kojima je povećana buka (središnji gradski prostor, potezi uz značajnije prometnice i uz
djelatnosti koje su izvor buke);
• prostori u kojima je ugroženo tlo (zbog zagañivanja tla i voda iz nepropisno izvedenih septičkih i sabirnih
jama, nepostojanja grañevina i ureñaja za odvodnju otpadnih voda, deponiranja otpada i sl.);
• podzemne i prilijevne vode crpilišta;
• prostori kultiviranog mediteranskog krajobraza
• prostori i grañevine u kojima se obavljaju djelatnosti što povećavaju opasnost od eksplozije, požara i
zagañivanja tla i zraka;
Na posebno osjetljivim područjima i cjelinama treba osigurati propisane mjere zaštite okoliša.
8. Pravila grañenja i ureñivanja prostora
Opće odredbe
Odredba 110.
Pravila grañenja i ureñivanja prostora odreñena su u skladu s prirodnim i urbanističko-arhitektonskim
nasljeñem, lokalnim uvjetima, stupnjem dovršenosti područja te s korištenjem i namjenom prostora.
Prema kriterijima prostornog ureñivanja i dovršenosti urbane matrice razlikuju se tri područja dovršenosti:
• dovršeni predjeli grada (1.);
• nedovršeni predjeli grada (2.);
• neregulirani prostori (3).
Ovim pravilima se odreñuju propozicije za ureñivanje prostora i urbanističko tehnički uvjeti za gradnju.
Osim navedenog GUP-om su utvrñeni prostori iznimke od pravila. Iznimke od pravila su zone od posebnog
gradskog interesa. To su:
_____________________________________________________ 92 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
a) neregulirani prostori kojima će se odrediti strategija budućeg razvoja grada Rovinja-Rovigno
b) potezi urbaniteta prema središtu grada
Odredba 111.
Pravila grañenja i ureñenja prostora prikazana su na grafičkom prikazu:
4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREðIVANJE I ZAŠTITU PROSTORA
4.3. Oblici korištenja i načina gradnje
4.3.2. Pravila grañenja i ureñivanja prostora.
Detaljno razgraničavanje izmeñu navedenih pravila i razgraničavanje iznimki unutar pojedinoga pravila, tj.
granice koje se ovim grafičkim prikazom ne mogu utvrditi nedvojbeno, odredit će se detaljnijim planovima ili
urbanističko – tehničkim uvjetima aktima kojima se odreñuju uvjeti gradnje prema postupku predviñenom
zakonom i ostalim propisima odreñenim za zahvat u prostoru. Pri razgraničavanju prostora granice se
odreñuju u korist zaštite prostora.
Prigodom osnivanja grañevne čestice gradnja je moguća i na grañevnoj čestici površine do 5% manje od
površine propisane ovim odredbama, ako se dio katastarske čestice priključuje javnoj površini.
Grañevine se mogu graditi samo na zemljištu komunalno opremljenom pristupnim cestama putem (postojeće
ceste ili prometne površine za koje je izdana grañevna dozvola), priključcima na mrežu za opskrbu električnom
energijom i vodom, te za odvodnju otpadnih voda.
Iznimno, obiteljske grañevine mogu se graditi i uz nižu komunalnu opremljenost zemljišta, kao etapno rješenje,
ali najmanje s javnom pristupnom ulicom ili pristupnim putem, priključkom na mrežu za opskrbu električnom
energijom, odvodnjom otpadnih voda u nepropusnu sabirnu jamu, te opskrbom vodom. Ova iznimka ne vrijedi
za neregulirane prostore.
Odredba 112.
Najveća visina grañevine (prevladavajuće u gradu) niske izgradnje (obiteljske i višeobiteljske grañevine) je: tri
korisničke etaže koje ovisno o lokaciji može biti od/do P+2 ili P+1+POT.
• maksimalna katnost i visina grañevine na ravnom terenu iznos četiri nadzemne etaže: Po/S+P+2K+Pk
(podrum ili suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine od 10,5m i maksimalne
ukupne visine od 14,0m,
• maksimalna katnost grañevine na kosom terenu iznosi pet nadzemnih etaža: Po+S+P+2K+Pk (potpuno
ukopan podrum, suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine od 12,5m i maksimalne
ukupne visine do 16,0m.
Iznimno, za djelatnosti koje su specifične (odašiljači, prijemnici, vjerske grañevine i drugo) grañevine mogu biti
i više od propisanih.
U postojećim zonama visoke izgradnje moguća je rekonstrukcija postojećih grañevina, ali ne i dok je
nadogradnja moguća na postejećim niskim grañevinama sukladno uvjetima ovog Plana.
Na regulacijskoj liniji nije moguće graditi (balkone, loñe, istaci i sl.) iznad javnoprometne površine. Iznimka od
pravila je povijesna jezgra i kontaktna zona kulturno-povijesna cjelina u kojima je moguća rekonstrukcija
postojećih istaka ali ne i gradnja novih.
Rekonstrukcija i gradnja ulica, trgova, te komunalne infrastrukture omogućuje se na čitavom području
obuhvata GUP-a, osim za povijesnu jezgru i kontaktnu zonu unutar utvrñenih zona zaštite Kulturno povijesne
cjeline grada Rovinja-Rovigno za koje vrijede posebna pravila sukladno odredbama 114., 114.-a-, 114.-b i
115.
_____________________________________________________ 93 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Gradnja manjih komunalnih grañevina odredit će se tehničkim uvjetima za tu vrstu grañevina, bez obzira na
propozicije iz ovih pravila grañenja.
U zoni poteza urbaniteta GUP-om je omogućena rekonstrukcija, nadogradnja, prigradnja i interpolacija u cilju
formiranja, odnosno dovršavanja urbanih uličnih poteza. U dijelu poteza urbaniteta gdje postoji važeći plan
DPU Sveti Vid-San Vein i Valbruna moguća je gradnja prema tom Planu.
8.1.
Uvjeti za korištenje, ureñivanje i zaštitu prostora
Odredba 113.
Gradska se područja koriste, ureñuju i štite u skladu s posebnostima prostora.
1. dovršeni predjeli grada
(1.1.1) (1.11.) Zaštita i očuvanje povijesne jezgre Kulturno povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno (zone
potpune zaštite povijesnih struktura – zona A i B)
(1.12.)Zaštita i očuvanje Kulturno povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno (zone djelomične zaštite povijesnih
struktura – zona B)
(1.13.) Zaštita i očuvanje Kulturno povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno (zone ambijentalne zaštite – zona
C)
(1.2.) Zaštita, ureñivanje i dogradnja osobito vrijednoga središnjeg dijela grada (kontaktna zona povijesne
jezgre) (zone C i D)
(1.3.) Ureñivanje zona niske gradnje
(1.4.) Ureñivanje zona visoke gradnje
(1.5.) Zaštita i ureñivanje turističkih zona isključive namjene
(1.6.) Zaštita i ureñivanje lječilišne zone
(1.7.) Zaštita, održavanje i njegovanje javnih parkova i zaštićenih park-šuma
(1.8.) Zaštita, održavanje i njegovanje kultiviranog mediteranskog krajobraza i zaštitnih zelenih površina
(1.9.) Zaštita i ureñivanje obalnih grañevina stare gradske luke
(1.10.) Zaštita i ureñivanje obalnih grañevina Valdibore
2. nedovršeni predjeli grada
(2.11.) Sanacija, ureñivanje i urbana obnova prostora niske gradnje – važeći detaljniji planovi
(2.12.) Sanacija, ureñivanje i urbana obnova prostora niske gradnje - stancije
(2.13.) Sanacija, ureñivanje i urbana obnova prostora niske gradnje - ostalo
(2.2) Sanacija, ureñivanje i urbana obnova prostora visoke gradnje
(2.3) Ureñivanje i urbana obnova kompleksa isključive namjene
(2.4.) Ureñivanje javnih zelenih površina
(2.5.) Ureñivanje kultiviranog mediteranskog krajobraza i zaštitnih zelenih površina
(2.6.) Ureñivanje marine u južnoj luci
(2.7.) Ureñivanje pristaništa na rovinjskim otocima (Sv. Katarina, Sv. Andrija)
(2.8.) Ureñivanje gradskih kupališta
3. neregulirani prostori
(3.1.) Nova regulacija na djelomično izgrañenom prostoru
(3.2.) Nova regulacija na neizgrañenom prostoru
(3.2.) Nova regulacija akvatorija sjeverne luke sa pratećim kopnenim sadržajima
(3.3.) Nova regulacija akvatorija južne luke sa pratećim kopnenim sadržajima
4. iznimke od pravila
- neregulirani prostori od posebnog gradskog značaja
- potezi urbaniteta
_____________________________________________________ 94 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
8.1.1. Dovršeni predjeli grada
8.1.1.1. Zaštita i očuvanje povijesne jezgre Kulturno povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno - (1.1.)
Odredba 114.
Zone A i B Zona potpune zaštite povijesnih struktura (zona A - 1.11.)
• obveza donošenja detaljnijih planova prema karti 4.2.
a) općenito:
• Za sve zahvate obnove, rekonstrukcije, dogradnje, sanacije, prenamjene i ostalo, na grañevinama i u
zonama i područjima unutar ove zone potrebno je od nadležnih državnih institucija ishoditi zakonom
propisane suglasnosti: posebne uvjete grañenja za izdavanje akata za gradnju i prethodno odobrenje za
izdavanje potvrde glavnog projekta, dok je za zahvate na evidentiranim kulturnim dobrima potrebno
ishoditi mišljenje tijela državne uprave nadležnog za zaštitu kulturnih dobara - Konzervatorskog odjela u
Puli.
b) uvjeti zaštite:
• zaštita, održavanje i ureñivanje povijesne cjeline;
• zadržavanje postojeće urbane matrice;
• onemogućavanje izmjene strukture i tipologije postojećih objekata radi funkcionalne fuzije u veće
prostorne sklopove koji mogu dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih grañevina
• onemogućavanje gradnje novih grañevina, osim, iznimno zamjenskih (u postojećim gabaritima), prema
detaljno utvrñenim konzervatorskim uvjetima, isključujući gradnju grañevina i ureñivanja prostora koji nisu
u skladu s mogućnostima i vrijednostima povijesne graditeljske cjeline, posebno onih koji traže promet
vozila;
• zadržavanje raznolikosti namjena i postojećeg omjera grañevina namijenjenih za stanovanje, javne i
društvene i druge namjene;
• čuvanje postojećih slobodnih površina i obvezna zaštita kvalitetnih pojedinačnih stabala;
• onemogućavanje gradnje u javnim parkovima i na drugim zelenim površinama i ispod njih;
• zabrana provoza vozila kroz povijesni prostor, osim komunalnih službi i interventnih vozila;
• rekonstrukcije grañevina u svrhu promjene postojeće namjene (npr. u hotel) moguća je samo u postojećim
gabaritima
• pri rekonstrukciji objekta, odnosno prenamjeni, voditi računa da se ne povećava prometno opterećenje
zone (zona A zastite u potpunosti je u pješačkoj zoni centra grada).
• do donošenja UPU-a i DPU-a moguća je samo rekonstrukcija i to u postojećim gabaritima u svrhu
očuvanja grañevinskog fonda bez mogućnosti dogradnje, nadogradnje ili gradnje zamjenskih grañevina
• u ovim ovoj zonama zoni nisu moguće interpolacije grañevina, osim ukoliko se konzervatorskom analizom
i arheološkim istraživanjem dokaže postojanje autentične grañevine na predmetnoj parceli
• sačuvati kontrast izmeñu gusto izgrañenog gradskog tkiva i mediteranske vegetacije
• postojeće gabarite nije moguće mijenjati, osim ako konzervatorske smjernice ne utvrde drugačije uvjete
• utvrñuje se obveza očuvanja urbane strukture bez mogućnosti promjene strukture blokova, ulica, trgova,
sotoportica, fortifikacija, gradskih vrata i drugo
• utvrñuje se obveza očuvanja autentičnih arhitektonskih elemenata (fasadna platna, dimnjaci, škure,
vijenci, prozori, balkoni, kupe i drugo)
Za područje povijesne jezgre grada Rovinja-Rovigno utvrñuju se slijedeće granične vrijednosti za
grañevne čestice:
a) - ugrañena grañevina (podrazumijeva se grañevina koja je dvjema stranama vezana uz susjedne):
• površina grañevne čestice iznosi minimalno 50 m2 a maksimalno 420 m2 ,
• izgrañenost čestice iznosi minimalno 35 m2 , a maksimalno 50-100% površine čestice,
b) - polu ugrañena grañevina (podrazumijeva se grañevina koja je samo jednom stranom prislonjena uz
susjednu postojeću grañevinu):
_____________________________________________________ 95 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
• površina grañevne čestice iznosi minimalno 150 m2, a maksimalno 400 m2,
• izgrañenost čestice iznosi minimalno 35 m2, a maksimalno 50-100% površine čestice,
c) - slobodno stojeća grañevina:
• površina grañevne čestice iznosi minimalno 200 m2 , a maksimalno 500 m2,
• izgrañenost čestice iznosi minimalno 50 m2 , a maksimalno 40-100% površine čestice.
c) Granične vrijednosti za grañevne čestica unutar zone odreñene su odredbom 56-a.
Za objekte iz točke a) i b) ugrañene i polu ugrañene grañevine grañevinski se pravac može poklapati s
regulacijskim pravcem. Objekti iz točke c) Slobodno stojeće grañevine mogu se graditi na udaljenosti od 3 m
od ruba čestice, a iznimno i na samom rubu čestice.
Potreban broj parkirališnih mjesta prilikom zahvata unutar utvrñenih zona zaštite Kulturno povijesne cjeline
grada Rovinja-Rovigno može se osigurati i na javnim parkirališnim površinama izvan zone A zaštite.
Površina grañevnih čestica može biti i manja od navedenih površina ukoliko je to zatečeno stanje.
Iznimno za grañevinu hotela «Rovinj» moguća su pravila grañenja izdvojena od propisanih za ovu zonu, uz
uvjet provedbe javnog urbanističko-arhitektonskog natječaja za predmetnu grañevinu i kontaktnu zonu.
Iznimno za grañevine koje su registrirane, preventivno zaštićene ili evidentirane, a nalaze se unutar ove zone
primjenjuju se pravila utvrñena u članku 8. ovih odredbi.
Za grañevinu hotela ˝Rovinj˝ uvjetuje se provedba javnog urbanističkog-arhitektonskog natječaja, koji će
biti podloga za izradu planiranog detaljnog plana ureñenja.
Iznimno zelena tržnica na malo zadržava se na postojećoj lokaciji u postojećoj površini, bez mogućnosti
grañenja grañevine. Oprema na postojećoj tržnici mora biti montažno/demontažna. Grañevinski zahvati mogu
biti samo na parternim površinama,
Odredba 114-a.
Zona djelomične zaštite povijesnih struktura (zone B - 1.12.)
a) općenito:
• Za sve zahvate u zonama i područjima unutar ove zone potrebno je od nadležnih državnih institucija
ishoditi zakonom propisane suglasnosti: posebne uvjete grañenja za izdavanje akata za gradnju i
prethodno odobrenje za izdavanje potvrde glavnog projekta, dok je za zahvate na evidentiranim kulturnim
dobrima potrebno ishoditi mišljenje tijela državne uprave nadležnog za zaštitu kulturnih dobara Konzervatorskog odjela u Puli.
• Sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN br. 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11 i
25/12) i kartografskom prikazu 4.2 UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREðENJE I ZAŠTITU PROSTORAPodručja primjene posebnih mjera zaštite obveza je izrada konzervatorskih podloga od za to ovlaštenih
tijela i osoba,
• Prihvatljivost konezrvatorske podloge utvrñuje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu kulturnih dobara Konzervatorski odjel u Puli,
• Za dijelove zona zaštite utvrñena je obveza donošenje i detaljnijih planova prema karti 4.2., a do njihovog
donošenja moguća je samo rekonstrukcija i to u postojećim gabaritima u svrhu očuvanja grañevinskog
fonda bez mogućnosti dogradnje, nadogradnje ili gradnje zamjenskih grañevina.
b) uvjeti zaštite:
• zaštita osnovnih elemenata povijesne planske matrice i karakterističnih skupina grañevina, pojedinih
grañevina i drugih, za ukupnost odreñene kulturno-povijesne cjeline važnih vrijednosti;
_____________________________________________________ 96 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
•
•
•
•
•
•
•
•
•
zadržavanje oblika grañevina i sklopova, gabarita i povijesnih sadržaja;
onemogućavanje gradnje novih grañevina, osim, iznimno zamjenskih (u postojećim gabaritima), prema
detaljno utvrñenim konzervatorskim uvjetima, isključujući gradnju grañevina i ureñivanja prostora koji nisu
u skladu s mogućnostima i vrijednostima povijesne graditeljske cjeline, posebno onih koji traže dodatni
promet vozila;
zadržavanje raznolikosti namjena i postojećeg omjera grañevina namijenjenih za stanovanje, javne i
društvene i druge namjene;
čuvanje postojećih slobodnih površina i obvezna zaštita kvalitetnih pojedinačnih stabala;
onemogućavanje gradnje u javnim parkovima i na drugim zelenim površinama i ispod njih;
rekonstrukcije grañevina u svrhu promjene postojeće namjene (npr. u hotel) moguća je samo u postojećim
gabaritima
omogućuje se rekonstrukcija postojećih gospodarskih grañevina (štalice) u stambene grañevine
sačuvati kontrast izmeñu gusto izgrañenog gradskog tkiva i mediteranske vegetacije
postojeće gabarite nije moguće mijenjati, osim ako konzervatorske smjernice ne utvrde drugačije uvjete
c) Granične vrijednosti za grañevne čestica unutar zone odreñene su odredbom 56-b.
grañevine mješovite namjene:
• gradnja ugrañenih, polu ugrañenih i samostojećih grañevina;
• površina ulične grañevne čestice je uglavnom postojeća,
• ne mogu se spajati grañevne čestice uz ulicu; u dvorištima moguća promjena oblika i veličine grañevne
čestice;
• najveći BRP ulične gradnje uskladiti s pretežitim BRP uličnog poteza;
• dubinu ulične grañevine ili dvorišnih krila uskladiti s pretežitom dubinom gradnje poteza;
• najveću visinu ulične grañevine uskladiti s pretežitom visinom u ulici;
• najveća visina dvorišne grañevine nije viša od grañevine na kontaktnoj uličnoj grañevnoj čestici;
• grañevni pravac ulične grañevine je postojeći;
• ulične grañevine su ugrañene, osim, iznimno, ako je razmak potreban prema lokalnim uvjetima; razmak
izmeñu ulične i nove dvorišne grañevine ne može biti manji od zbroja polovica njihovih visina do vijenca;
• prigodom rekonstrukcije i gradnje zamjenske grañevine postojeći parametri veći od propisanog mogu se
zadržati, ali bez povećavanja.
grañevine javne i društvene namjene i infrastrukturnih sustava:
• prema programu i normativima osnovne namjene;
• urbanistički parametri (izgrañenost grañevne čestice, BRP, ki, visina grañevine i prirodni teren) nisu
propisani;
• gradnja novih grañevina prema detaljnijem planu odnosno konzervatorskoj podlozi.
Potreban broj parkirališnih mjesta prilikom zahvata unutar utvrñenih zona zaštite Kulturno povijesne cjeline
grada Rovinja-Rovigno može se osigurati i na javnim parkirališnim površinama.
Iznimno za grañevine u zoni današnje TDR i planiranog autobusnog kolodvora obveza je izrade programa za
cjelinu svake zone. Sastavni dio svakog programa je idejno rješenje koje treba biti prihvaćeno od
Gradonačelnika te biti sastavni dio Odluke o izradi detaljnijeg plana ureñenja koju usvaja Gradsko vijeće.
Iznimno za planiranu grañevinu autobusnog kolodvora na lokaciji «ex Istarski boksiti» uvjeti i pravila grañenja
izdvojeni su od propisanih za ovu zonu, a odreñeni su vrstom grañevine i posebnim propisima za takove
grañevine.
_____________________________________________________ 97 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Odredba 114_b.
Zona ambijentalne zaštite (zona C - 1.13.)
a) općenito:
• Za sve zahvate u zonama i područjima unutar ove zone potrebno je od nadležnih državnih institucija
ishoditi zakonom propisane suglasnosti: posebne uvjete grañenja za izdavanje akata za gradnju i
prethodno odobrenje za izdavanje potvrde glavnog projekta, dok je za zahvate na evidentiranim kulturnim
dobrima potrebno ishoditi mišljenje tijela državne uprave nadležnog za zaštitu kulturnih dobara Konzervatorskog odjela u Puli.
• Sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN br. 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11 i
25/12) i kartografskom prikazu 4.2 UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREðENJE I ZAŠTITU PROSTORAPodručja primjene posebnih mjera zaštite obveza je izrada konzervatorskih podloga od za to ovlaštenih
tijela i osoba,
• Prihvatljivost konezrvatorske podloge utvrñuje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu kulturnih dobara Konzervatorski odjel u Puli,
• Za dijelove zona zaštite utvrñena je obveza donošenje i detaljnijih planova prema karti 4.2., a do njihovog
donošenja moguća je samo rekonstrukcija i to u postojećim gabaritima u svrhu očuvanja grañevinskog
fonda bez mogućnosti dogradnje, nadogradnje ili gradnje zamjenskih grañevina.
b) uvjeti zaštite:
• prihvatljive su potrebne intervencije uz pridržavanje osnovnih načela zaštite kulturno-povijesne cjeline,
• prihvatljive su metode obnove postojećih struktura i izgradnja novih uz uvjet očuvanja ambijentalnih
karakteristika, napose tradicijskih oblika, krajobraznog karaktera i harmoničkog sklada cjeline
• zadržavanje postojeće urbane matrice i tipologije gradnje zadržavanje postojeće raznolikosti visina uličnih
grañevina, posebno imajući u vidu vrijednost i oblikovnu dovršenost grañevina;
• omogućuje se rekonstrukcija postojećih gospodarskih grañevina (štalice) u stambene grañevine
• nije moguća interpolacija više stambenih grañevina;
• onemogućavanje gradnje u parkovima i na drugim zelenim površinama i ispod njih;
• čuvanje i obnova postojećih parkova i drvoreda i mogućnost sadnje novih;
• neureñene kvalitetne zelene površine i kvalitetna pojedinačna stabla obvezno sačuvati;
c) Granične vrijednosti za grañevne čestica unutar zone odreñene su odredbom 56-b.
Potreban broj parkirališnih mjesta prilikom zahvata unutar utvrñenih zona zaštite Kulturno povijesne cjeline
grada Rovinja-Rovigno može se osigurati i na javnim parkirališnim površinama.
Iznimno za grañevine u zoni današnje Mirne obveza je izrade obveza je izrade programa za cjelinu zone.
Sastavni dio programa je idejno rješenje koje treba biti prihvaćeno od Gradonačelnika te biti sastavni dio
Odluke o izradi detaljnijeg plana ureñenja koju usvaja Gradsko vijeće.
Iznimno za grañevinu «stare hladnjače» moguća su pravila grañenja izdvojena od propisanih za ovu zonu, uz
uvjet provedbe javnog urbanističko-arhitektonskog natječaja za predmetnu grañevinu i kontaktnu zonu.
8.1.1.2. Zaštita, ureñivanje i dogradnja osobito vrijednoga središnjeg dijela grada - (1.2.)
Odredba 115.
Prostori omeñeni granicom zaštićene kulturno povijesne cjeline, ulicom Vijenac Braće Lorenzetto, Istarskom,
Omladinskom te područje izmeñu kompleksa tvornice Mirne i naselja Karmelo prema grafičkom prikazu.
Zone C i D
obveza donošenja detaljnijih planova prema karti 4.2.
• za postojeće važeće dokumente prostornog ureñenja koji djelomično obuhvaćaju ove zone moguće je
izvršiti izmjene i dopune koje nisu u suprotnosti sa GUP-om, a u dijelu koji će se odrediti programom mjera
za unapreñenje stanja u prostoru.
_____________________________________________________ 98 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
a) općenito
• za zonu C zadržavanje postojeće urbane matrice i tipologije gradnje zadržavanje postojeće raznolikosti
visina uličnih grañevina, posebno imajući u vidu vrijednost i oblikovnu dovršenost grañevina;
• za zonu C primjenjuju se granične vrijednosti za grañevne čestice iz odredbe 114;
• nije moguća interpolacija višestambenih grañevina za zonu C, a za zonu D samo ukoliko se
konzervatorskom analizom i arheološkim istraživanjem dokaže mogućnost gradnje;
• intervencije u kontaktnoj zoni Valdibora nisu moguće do donošenja detaljnog plana, osim u cilju osiguranja
neophodnih uvjeta života i rada;
• predmetni prostori grañeni su i ureñivani temeljem ranije važećih urbanističkih planova;
• GUP-om se za predmetne prostore ne planira donošenje detaljnije dokumentacije prostornog ureñenja,
osim za zonu obuhvata DPU-a šireg područja Gimnazije;
• onemogućavanje gradnje u parkovima i na drugim zelenim površinama i ispod njih;
• čuvanje i obnova postojećih parkova i drvoreda i mogućnost sadnje novih;
• neureñene kvalitetne zelene površine i kvalitetna pojedinačna stabla obvezno sačuvati;
• omogućuje se rekonstrukcija postojećih gospodarskih grañevina (štalice) u stambene grañevine
• za ureñivanje javnih prostora (trgova, parkova i pješačke zone) obvezan je urbanističko-arhitektonski
natječaj;
• uvjeti gradnje za svaku novu gradnju odredit će se detaljnijim planom do donošenja detaljnijeg plana
moguća je samo rekonstrukcija prema odredbama iz točke 12.3. ovih odredbi
b)
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
grañevine mješovite i stambene namjene:
gradnja ugrañenih, polu ugrañenih i samostojećih grañevina;
primjenjuju se granične vrijednosti za grañevne čestice iz odredbe 56-b;
za maksimalnu katnost i visinu grañevina primjenjuju se vrijednosti niske izgradnje sukladno odredbi 49.
ovog Plana;
iznimno za interpolirane grañevine moguća je i veća katnost ukoliko postojeće susjedne grañevine imaju
veću visinu;
nije moguća interpolacija višestambenih grañevina
površina ulične grañevne čestice je uglavnom postojeća,
u granicama kontaktne zone ne mogu se spajati grañevne čestice uz ulicu; u dvorištima moguća promjena
oblika i veličine grañevne čestice;
najveći BRP ulične gradnje uskladiti s pretežitim BRP uličnog poteza;
dubinu ulične grañevine ili dvorišnih krila uskladiti s pretežitom dubinom gradnje poteza;
najveću visinu ulične grañevine uskladiti s pretežitom visinom u ulici;
najveća visina dvorišne grañevine nije viša od grañevine na kontaktnoj uličnoj grañevnoj čestici;
grañevni pravac ulične grañevine je postojeći;
ulične grañevine su ugrañene, osim, iznimno, ako je razmak potreban prema lokalnim uvjetima; razmak
izmeñu ulične i nove dvorišne grañevine ne može biti manji od zbroja polovica njihovih visina do vijenca;
rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih grañevina izvode se prema pravilima za novu
gradnju;
prigodom rekonstrukcije i gradnje zamjenske grañevine postojeći parametri veći od propisanog mogu se
zadržati, ali bez povećavanja.
u unutrašnjosti blokova predmetnih zona po mogućnosti osigurati parking i dječija igrališta.
c) grañevine javne i društvene namjene i infrastrukturnih sustava:
• prema programu i normativima osnovne namjene;
• urbanistički parametri (izgrañenost grañevne čestice, BRP, ki, visina grañevine i prirodni teren) nisu
propisani;
• gradnja novih grañevina prema detaljnijem planu.
_____________________________________________________ 99 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Iznimno, potreban broj parkirališnih mjesta prilikom zahvata unutar ove zone može se osigurati i na javnim
parkirališnim površinama.
Iznimno za grañevine u zoni današnje TDR, Mirne i planiranog autobusnog kolodvora obveza je izrade
programa za cjelinu zone sastavni dio kojeg je idejno rješenje što će nakon prihvaćanja od strane Gradskog
poglavarstva ili komisije koju imenuje Gradsko poglavarstvo biti obvezna podloga za izradu detaljnog plana
ureñenja.
Iznimno za planiranu grañevinu autobusnog kolodvora na lokaciji «ex Istarski boksiti» uvjeti i pravila grañenja
izdvojeni su od propisanih za ovu zonu, a odreñeni su vrstom grañevine i posebnim propisima za takove
grañevine.
Iznimno za grañevinu «stare hladnjače» moguća su pravila grañenja izdvojena od propisanih za ovu zonu, uz
uvjet provedbe javnog urbanističko-arhitektonskog natječaja za predmetnu grañevinu i kontaktnu zonu.
Iznimno rekonstrukcija Gimnazije i dogradnja dvorane realizirat će se realizirana je temeljem DPU Gimnazije i
idejnog arhitektonsko – urbanističkog rješenja dobivenog na osnovi provedenog urbanističko -arhitektonskog
javnog natječaja.
Iznimno za grañevine koje su registrirane, preventivno zaštićene ili evidentirane, a nalaze se unutar ove zone
primjenjuju se pravila utvrñena u članku 8. ovih odredbi.
8.1.1.3. Ureñivanje zone niske izgradnje - (1.3.)
Odredba 116.
Prostori: Borik, Bolničko naselje, Vrtovi, Concetta-zapad, Lacosercio-zapad, dio Lamanova, Centener,
Valbruna II (sjever i jug), Stara Valbruna, Monfiorenzo, dio Ex željeznička stanica- stambeno naselje i drugi
prema grafičkom prikazu.
• predmetni prostori grañeni su i ureñivani temeljem ranije važećih urbanističkih planova
• GUP-om se za predmetne prostore ne planira donošenje detaljnije dokumentacije prostornog ureñenja,
• Utvrñuje se obveza ishoñenja lokacijske dozvole akata kojima se odreñuju uvjeti gradnje prema postupku
predviñenom zakonom i ostalim propisima za namjeravane zahvate u prostoru temeljem GUP-a, Odredbi
ovog Plana
• zaštita vrijednosti predjela kao cjeline, osobito urbane matrice;
• poboljšavanje kvalitete stanovanja dovršetkom postojećih i uvoñenjem novih sadržaja prema planu po
kojem je naselje grañeno;
• gradnja parkirališta i garaža uz obvezno očuvanje ureñenih parkovnih površina;
• očuvanje izvorne tipologije i oblikovanja grañevina, elemenata identiteta i slike naselja;
• čuvanje, održavanje i ureñivanje parkova, drvoreda, ulica, trgova;
• gradnja grañevina na postojećim grañevnim česticama, interpolacijama i zamjenama trošnih grañevina, te
rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja grañevina, uz uvjet usklañenosti s okolnom gradnjom;
• štiti postojeće zelene površine formirane planovima po kojima je nastalo naselje, kao javne površine
• intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema
odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih
dobara, ovih odredbi;
a) grañevine stambene i mješovite namjene:
• omogućava se gradnja (interpolacija), rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih
grañevina;
• uvjeti i način gradnje stambenih grañevina definiran je u točki Poglavlju 5. ovih odredbi s time da se
izgrañenost grañevne čestice definira temeljem Odredbe 56-a.
• za maksimalnu katnost i visinu grañevina primjenjuju se vrijednosti niske izgradnje sukladno odredbi 49.
ovog Plana;
_____________________________________________________ 100 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
•
•
•
•
•
•
•
•
•
nije moguća interpolacija višestambenih grañevina
na grañevnoj čestici osigurati potreban broj parkirališnih mjesta sukladno odredbi 81. ovoga Plana
na grañevnoj čestici osigurati 20% zelenila
u pravilu se zadržavaju postojeće grañevne čestice; ne mogu se spajati dvije grañevne čestice uz ulicu
ako svaka od njih može biti samostalna grañevna čestica; ne mogu se dijeliti postojeće grañevne čestice
radi oblikovanja dviju ili više grañevnih čestica;
postojeća izgrañenost grañevne čestice, kis i visina, veći od propisanih, mogu se zadržati;
najmanji prirodni teren je 30% površine grañevne čestice;
obvezno zadržavanje postojećeg predvrta;
zadržava se kontinuirani grañevni pravac postojećih grañevina;
rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih grañevina i interpolacija moguća je i na
grañevnim česticama manjim od propisanih za novu gradnju, uz uvjet da je kis ≤1,0, najveća visina
podrum, dvije etaže i potkrovlje, udaljenost grañevina od meñe susjedne grañevne čestice postojeća;
potreban broj PGM osigurati na grañevnoj čestici; u rekonstrukciji i gradnji zamjenske grañevine postojeći
kis i visina, veći od propisanih, mogu se zadržati, ali bez povećavanja;
Pravila grañenja primjenjuju se i za gradnju grañevina svih namjena koje se mogu graditi u zoni stambene i
mješovite namjene.
b) grañevine javne i društvene namjene:
• gradnja novih grañevina, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih grañevina prema
programu i normativima osnovne namjene i u skladu s lokalnim uvjetima i vrijednostima prostora;
• način grañenja za ove grañevine utvrñen je u odredbi 47.;
• najmanji prirodni teren 40 20% površine grañevne čestice mora biti parkovno ureñeno;
• u rekonstrukciji i gradnji zamjenske grañevine postojeća izgrañenost grañevne čestice i visina, veći od
propisanih, mogu se zadržati, ali bez povećavanja; najmanji prirodni teren može biti postojeći.
Iznimno na potezu uz Aleju Ruñera Boškovića obavezan je zeleni pojas u širini od 30 m sa svake strane ceste
mjereno od regulacijske linije.
8.1.1.4. Ureñivanje zona visoke izgradnje – (1.4.)
Odredba 117.
Prostori: (Centener)
• predmetni prostor grañen je i ureñivan temeljem urbanističkog plana
• GUP-om se za predmetne prostore ne planira donošenje detaljnije dokumentacije prostornog ureñenja,
utvrñuje se obveza ishoñenja lokacijske dozvole akata kojima se odreñuju uvjeti gradnje prema postupku
predviñenom zakonom i ostalim propisima za namjeravane zahvate u prostoru temeljem GUP-a
• postojeće grañevine niske izgradnje ne mogu povećati visinu grañevine do visine utvrñene za visoku
izgradnju
• postojeće visoke grañevine mogu se rekonstruirati ali ne mijenjati gabarite grañevine
• grañevna čestica visoke grañevine je njen horizontalni gabarit
• način grañenja definiran je odredbom 57.
• rekonstrukcija postojećih grañevina moguća je, uz uvjet očuvanja osnovnoga arhitektonskog oblikovanja
grañevine;
• na postojećim grañevinama se ne smiju zatvarati loñe, terase i drugo
• u prizemlju grañevina nije moguća prigradnja zatvorenih terasa, zimskih vrtova i drugo
• postojeće parkiranje se zadržava i ne može se prenamjeniti,
• unutar zone osigurati min 20% zelenila te objekte dječijih igrališta
_____________________________________________________ 101 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
8.1.1.5. Zaštita i ureñivanje turističkih zona isključive namjene – (1.5.)
Odredba 118.
Prostori: Monte Mulini, Porton Biondi, Otok Sv. Katarina, otok Sv. Andrija (Crveni otok) prema grafičkom
prikazu.
• obvezno je donošenje detaljnijeg plana ureñenja za turističke zone.
• Obuhvat detaljnijeg plana ureñenja turističke zone Monte Mulini korigira se na način da se u njegov
obuhvat uključuje prostor ACI Marine Rovinj-Rovigno
• osigurati javni koridor za pješački i biciklistički promet u nastavku Šetališta Vijeća Europe do park šume
Zlatni rt ,
• zaštita, čuvanje i ureñivanje vrijednosti kompleksa kao cjeline;
• očuvanje karakterističnih vizura, kvalitetnih i ureñenih zelenih površina (parkova i park - šuma);
• intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema
odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih
dobara, ovih odredbi;
• izvršiti valorizaciju postojećih grañevina i utvrditi potrebu njihove zaštite. Prije provedenog postupka zaštite
(ukoliko se utvrdi opravdanost) nisu moguće nikakve intervencije na postojećim grañevinama.
• način gradnje definiran je odredbom 30.
• gradnja (interpolacija) novih grañevina u funkciji osnovne namjene, uz zadržavanje ureñenih zelenih
površina i prema programu i normativima osnovne namjene;
• nadsvoñeni ulazi u hotele ne ulaze u izgrañenost i nisu ograničeni veličinom
• vanjski bazeni mogu biti u sklopu gabarita grañevine, odnosno grañevne čestice ili kao zasebna čestica
koja je formirana za bazenske funkcionalne cjeline
• otvoreni bazeni se ne uračunavaju u izgrañenost grañevne čestice ukoliko lice vodene površine nije više od
120 cm od konačno zaravnanog terena mjereno na svakoj točki bazena ako zakonom nije drugačije
odreñeno
• parkirališne i garažne potrebe rješavati prema podzakonskim aktima o kategorizaciji turističkih i
ugostiteljskih objekata
• parkiralište u turističkoj zoni (Monte Mulini i Porton Biondi) za korisnike smještajnih kapaciteta treba
osigurati na grañevnoj čestici ili kao zajedničko parkiralište ili garažne kuće
• ukoliko se gradi garažna kuća u turističkoj zoni kao zasebna grañevina mora zadovoljiti slijedeće uvjete:
- nadzemne etaže maksimalno P; podzemne etaže nisu ograničene
- u garažu se ne može ulaziti direktno sa gradske prometnice, obavezno osigurati internu prometnicu u
zoni
- grañevina mora biti udaljena minimalno 10 m od regulacijske linije, ovaj prostor mora biti parkovno
ureñen
8.1.1.6. Zaštita i ureñivanje lječilišne zone – (1.6)
Odredba 119.
Prostor: bolnica «Dr Martin Horvat»
• obvezno je donošenje detaljnijeg plana za lječilišnu zonu, idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje
sastavni je dio plana;
• rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih grañevina moguća u medicinskoj funkciji i
funkciji zdravstvenog turizma (do 200 postelja) i uz zadržavanje i ureñenje zelenih površina;
• gradnja (interpolacija) novih grañevina samo iznimno, u funkciji osnovne namjene, uz zadržavanje
ureñenih zelenih površina i prema programu i normativima osnovne namjene;
• organizacija kompleksa je kao jedna funkcionalna cjelina
• kompleks ima dvojaku funkciju - lječilišnu i zdravstveni turizam
• zaštita, čuvanje i ureñivanje vrijednosti kompleksa kao cjeline uz mogućnost gradnje novih smještajnih
grañevina i zamjenskih grañevina;
• očuvanje izvornog oblikovanja grañevina, karakterističnih vizura, elemenata identiteta i slike kompleksa,
kvalitetnih i ureñenih zelenih površina (parkova i zaštićenih park - šuma);
_____________________________________________________ 102 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
•
•
•
•
•
•
•
•
•
intervencije na grañevine temeljem konzervatorskih smjernica
rekonstrukcija grañevina uglavnom u postojećim gabaritima
intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema
odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih
dobara, ovih odredbi;
ureñenje postojećih kupališta temeljem konzervatorskih smjernica
izgradnja novog kupališta za potrebe zdravstvenog turizma
omogućiti neprekinutu javnu pješačku komunikaciju do park šume Rt Muccia (Punta Muccia)
izraditi projekte hortikulturnog ureñenja za lječilišni kompleks i park - šumu Rt Muccia (Punta Muccia)
parkirališne potrebe rješavati prema normativima ovih odredbi; parkirališta smjestiti u kompleksu, ali ne na
štetu ureñenih zelenih površina;
zadržati uglavnom postojeću visinu grañevina (od P do P+3);
8.1.1.7. Zaštita, održavanje i njegovanje javnih parkova i park-šuma – (1.7.)
Odredba 120.
Prostori: postojeće park šume i postojeći ureñeni parkovi Zlatni rt (Punta Corrente) - Škaraba, Sv. Katarina, Rt
Muccia (Punta Muccia), Porton Biondi, parkovi naselja i drugi prema grafičkom prikazu.
Parkovi:
• ovim planom se onemogućuje prenamjena javnih parkovnih površina ili dijelova javnih parkova u drugu
namjenu
• održavanje, njegovanje i zaštita parkova, uvažavajući njihova oblikovna, ekološka, edukativna i rekreativna
obilježja;
• obnova i ureñenje parkova temeljem hortikulturnog projekta za cjelinu zone
• održavanje staza i putova te ureñivanje novih, ako nisu u koliziji s postojećom vegetacijom ili bitno ne
mijenjaju postojeću matricu parternog ureñivanja parka;
• zamjena i dopuna postojeće parkovne opreme te postava skulptura i rasvjete;
• rekonstrukcija i prenamjena postojećih grañevina u skladu s funkcionalno-oblikovnim karakteristikama
parka;
• gradnja grañevina koje dopunjuju komunalni standard parka (nadstrešnice za sklanjanje od nevremena,
javni zahodi, paviljoni, manje komunalne grañevine i TS, manje grañevine što su u funkciji parka);
• onemogućavanje gradnje ispod parkovnih površina
• obnova i ureñenje zaštitnog zelenila u zoni pročistača kao mjera vizualne zaštite
Park-šume:
• njegovanje, održavanje i zaštita park-šuma za koje je izrañen Program njege, ureñivanja, održavanja i
zaštite provodi se na temelju Programa, a za druge park-šume na temelju Osnova gospodarenja šumama;
• održavanje i rekonstrukcija postojećih putova, staza, grañevina (R5) i rekreativnih sadržaja u parkšumama te oblikovanje odmorišta i postava higijensko-sanitarnih grañevina moguća je samo bez sječe
šume;
• Iznimno, u park-šumama i parkovima mogu se zadržati postojeće stambene i gospodarske, te druge
grañevine, kad su zaštićene kao spomenici kulture ili su ovim planom utvrñene kao osobito vrijedne; u
postojećim park-šumama i parkovima mogu se zadržati postojeće ureñene površine i grañevine s pravnim
statusom.
• Intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema
odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih
dobara, ove odluke.
8.1.1.8. Obnova, održavanje i njegovanje zaštitnih zelenih površina na rovinjskim otocima – (1.8.)
Odredba 121.
Prostori: rovinjski otoci (Figarola, Sv. Andrija i Maškin, Šturago, Sv. Ivan, Sv. Ivan na pučini i drugi), i drugi
prema grafičkom prikazu
_____________________________________________________ 103 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
• intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom su prostoru moguće prema
odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih
dobara.
• obnova oštećene vegetacije na otocima nastale uslijed nevremena i drugog temeljem hortikulturnog
projekta za cjelinu zone
• ovim planom utvrñuje se mogućnost izgradnje /rekonstrukcije pristana za eko-brod (sakupljanje otpadaka
sa otoka) i interventna plovila, a temeljem dokumentacije utvrñene posebnim propisima
8.1.1.9. Zaštita i ureñivanje obalnih grañevina stare gradske luke – (1.9.)
Odredba 122.
• u okvire starogradske jezgre kulturno-povijesne cjeline spada i povijesna luka od velikog mola do Trga
Brodogradilišta
• veliki mol je od pravilno klesanih kamenih blokova dužine 177 m, širine 10 m (dubine mora 3-8 m); mali
molo je grañen od klesana kamena dužine cca 65 m, širine 13 m (dubine mora 2,5 - 5 m): kamena riva je
sveukupne dužine 900 m, od toga operativno 500 m,
• sanacija oštećenih dijelova obale uz obvezne konzervatorske smjernice
• za sanaciju obavezna upotreba klesanog kamena i bitvi prema postojećem predlošku
8.1.1.10. Zaštita i ureñivanje obalnih grañevina Valdibore – (1.10.)
Odredba 123.
• u okvire starogradske jezgre kulturno-povijesne cjeline spada operativna obala luke Valdibora izrañena
od klesanog kamena sa kamenim poklopnicama u dužini od cca 575 m, širine od 5 - 6 m
• sanacija oštećenih dijelova obale uz obvezne konzervatorske smjernice
• za sanaciju obavezna upotreba klesanog kamena i bitvi prema postojećem predlošku
• izmjestiti postojeću benzinsku postaju za plovila prema kartografskom prikazu 3.1.
8.2.2. Nedovršeni dijelovi grada
8.2.2.1. Sanacija, ureñivanje i urbana obnova prostora niske izgradnje – važeći detaljniji planovi (2.11.)
Odredba 124.
Prostori: Karmelo, stancija Laste, stancija Sinčić, stancija Cuvi, Mondelaco, Valsavie, dio Bolničkog naselja
Salteria, dio Sv. Vid-San Vein, Montepozzo-stambeno naselje, Gripole-stambeno naselje i drugi prema
grafičkom prikazu.
• obveza postupanja u skladu s donošenja detaljnijih planova odredbama važećih detaljnijih planova
ureñenja koji su na snazi, a koji su prikazani na kartografskom prikazu prema karti 4.2.
• obnova i dovršetak naselja gradnjom niskih, pretežito stambenih grañevina manjih gabarita i pratećih
javnih i društvenih sadržaja;
• način grañenja i ureñivanja nedovršenih dijelova naselja uskladiti sa graditeljskim nasljeñem
• gradnja i rekonstrukcija prometne i komunalne infrastrukture;
• intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema
odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih
dobara;
• očuvanje elemenata identiteta naselja;
• podizanje standarda naselja rekonstrukcijom postojeće i gradnjom nove ulične mreže i komunalne
infrastrukture, planiranjem dječjih igrališta i zelenih poteza, te osiguravanjem prostora za prateće sadržaje;
• način gradnje i ureñivanja dijela naselja Sv. Vid -San Vein i naselja Valsavie izvodi se prema važećim
DPU-ovima, uz obvezu osiguranja broja parking mjesta prema ovom planu.
za grañevine stambene i mješovite namjene:
• način gradnje i ureñivanje grañevinskih parcela definiran je u poglavlju 5. ovih odredbi
• najmanji prirodni teren je 20% površine grañevne čestice;
_____________________________________________________ 104 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
•
rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih grañevina i interpolacija moguća je i na
grañevnim česticama manjim od propisanih za novu gradnju, uz uvjet da je kis 1,0, najveća visina podrum,
dvije etaže i potkrovlje, udaljenost grañevina od meñe susjedne grañevne čestice postojeća, ali ne manje
od 1,0 m; potreban broj PGM osigurati na grañevnoj čestici; u rekonstrukciji i gradnji zamjenske grañevine
postojeći ki i visina, veći od propisanih, mogu se zadržati, ali bez povećavanja;
Sanacija, ureñivanje i urbana obnova prostora niske izgradnje – stancije (2.12.)
Odredba 124-a.
Prostori: stancija Laste, stancija Sinčić, stancija Cuvi,
• obnova i dovršetak gradnjom niskih, pretežito stambenih grañevina manjih gabarita i pratećih sadržaja;
• način grañenja i ureñivanja uskladiti s graditeljskim nasljeñem, odnosno izgrañenom strukturom;
• način gradnje i ureñenja propisan u Odredbama 58, 58-a i 58-b ovih Odredbi za provoñenje GUP-a.
• na grañevnoj čestici osigurati potreban broj parkirališnih mjesta sukladno odredbi 81. ovoga Plana,
• na grañevnoj čestici osigurati 20% zelenila.
Sanacija, ureñivanje i urbana obnova prostora niske izgradnje – ostalo (2.13.)
Odredba 124_b.
Prostori: Karmelo, Mondelaco, ulica Josipa Voltića, Montepozzo-stambeno naselje i drugi prema grafičkom
prikazu.
• obnova i dovršetak naselja gradnjom niskih, pretežito stambenih grañevina manjih gabarita i pratećih
javnih i društvenih sadržaja;
• način grañenja i ureñivanja nedovršenih dijelova naselja uskladiti sa graditeljskim nasljeñem, odnosno
okolnom izgradnjom
• gradnja i rekonstrukcija prometne i komunalne infrastrukture;
• intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema
odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih
dobara;
• očuvanje elemenata identiteta naselja;
• podizanje standarda naselja rekonstrukcijom postojeće i gradnjom nove ulične mreže i komunalne
infrastrukture, planiranjem dječjih igrališta i zelenih poteza, te osiguravanjem prostora za prateće sadržaje;
za grañevine stambene i mješovite namjene:
• uvjeti i način gradnje stambenih grañevina definiran je u točki 5. ovih odredbi s time da se izgrañenost
grañevne čestice definira temeljem Odredbe 56-a.
• najmanji prirodni teren je 20% površine grañevne čestice;
• rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih grañevina i interpolacija moguća je i na
grañevnim česticama manjim od propisanih za novu gradnju, uz uvjet da je kis 1,0, udaljenost grañevina od
meñe susjedne grañevne čestice postojeća, ali ne manje od 1,0 m; potreban broj PGM osigurati na
grañevnoj čestici; u rekonstrukciji i gradnji zamjenske grañevine postojeći ki i visina, veći od propisanih,
mogu se zadržati, ali bez povećavanja;
• na grañevnoj čestici osigurati potreban broj parkirališnih mjesta sukladno odredbi 81. ovoga Plana,
• na grañevnoj čestici osigurati 20% zelenila.
8.2.2.2. Sanacija, ureñivanje i urbana obnova prostora visoke izgradnje – (2.2.)
Odredba 125.
Zona omeñena ulicama Luja Adamovića-Zagrebačka-Stjepana Radića i Franje Iskre, uključujući i istočnu
stranu Franje Iskre prema grafičkom prikazu.
• obveza donošenja detaljnog plana;
• ne planira se donošenje detaljnije dokumentacije prostornog ureñenja, utvrñuje se obveza ishoñenja akata
kojima se odreñuju uvjeti gradnje prema postupku predviñenom zakonom i ostalim propisima za
namjeravane zahvate u prostoru temeljem odredbi ovog plana
_____________________________________________________ 105 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
•
•
•
•
•
•
obnova i dovršetak urbane matrice gradnjom novih grañevina, interpolacijom, rekonstrukcijom i zamjenom
trošnih grañevina;
podizanje standarda naselja rekonstrukcijom postojeće i gradnjom nove ulične mreže i komunalne
infrastrukture (parkovi, dječja igrališta i potezi zelenila), te osiguravanjem prostora za prateće sadržaje;
u prostorima visoke gradnje, kao nastavak postojeće tipologije – osobito visine, primjenjuju se pravila
grañenja utvrñena odredbom 57.
postojeću visoku izgradnju moguće je rekonstruirati ali ne i nadograñivati, naročito u vertikalnim smislu.
na grañevnoj čestici osigurati potreban broj parkirališnih mjesta sukladno odredbi 81. ovoga Plana,
na grañevnoj čestici osigurati 20% zelenila.
8.2.2.3. Ureñivanje i urbana obnova kompleksa isključive namjene – (2.3.)
Odredba 126.
Prostori predškolske i školske namjene, infrastrukturni sustavi, groblje, tržnice i drugi prema grafičkom prikazu.
• obveza donošenja detaljnijih planova prema karti 4.2.
• za dio prostora predškolske i školske namjene (vrtić i škola Mondelaco, OŠ Jurja dobrile, Gripole-Spine)
doneseni su detaljniji planovi sukladno karti 4.2.te su uvjeti izgradnje utvrñeni tim planovima,
• za dio prostora ne planira se donošenje detaljnije dokumentacije prostornog ureñenja, utvrñuje se obveza
ishoñenja akata kojima se odreñuju uvjeti gradnje prema postupku predviñenom zakonom i ostalim
propisima za namjeravane zahvate u prostoru temeljem odredbi ovog plana
• ureñivanje cjelina, vrijednih grañevina i zelenih površina, te komunalne opreme;
• dovršetak prostora novom gradnjom i ureñivanje otvorenih površina u funkciji osnovne namjene;
• na površinama javne i društvene, na površinama infrastrukturnih sustava i groblja ograde se mogu graditi i
više od 1,50 m radi zaštite grañevine ili načina njezina korištenja;
• intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema
odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih
dobara, ove odluke;
a) predškolska i školska namjena:
• gradnja novih grañevina prema odredbi 47. i važećim detaljnijim planovima;
• grañevna čestica oblikuje se prema normativima za odreñenu namjenu (škole, dječje ustanove i sl.);
• novu gradnju nije moguće planirati na postojećim hortikulturno-ureñenim površinama;
• obvezan je smještaj vozila na grañevnoj čestici prema normativima ove odluke;
• rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih grañevina i interpolacija je moguća prema
normativima za takovu namjenu
b) infrastrukturni sustavi
• omogućuje se gradnja novih i rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih grañevina;
• veličina grañevne čestice, grañevine i pratećih sadržaja odreñeni su tehnološkim zahtjevima;
• poštovati mjere zaštite okoliša; što je moguće više sadržaja smjestiti podzemno; najmanje 30% površine
grañevne čestice hortikulturno urediti,
• rubove grañevnih čestica prema drugim namjenama treba urediti kao zaštitni vegetacijski pojas;
c) komunalne grañevine
Groblje
• planom je omogućeno proširenje groblja u smjeru zapada,
• nedavno proširenje groblja osiguralo je prostor za oko 1200 grobova i 500 urni, a planirano proširenje na
zapad osigurava još oko 1200 grobova i 500 urni,
• ispred glavnog ulaza u groblje je višefunkcionalni plato sa sadržajima u funkciji groblja,
• višefunkcionalni plato ispred groblja hortikulturno urediti i opremiti odgovarajućom urbanom opremom,
• prateći objekti su cvjećarnice, spremišta, javni WC i drugo,
• prostore groblja oblikovati kao zelene parkovne površine kvalitetnim parkovno-pejsažnim rješenjima i
osiguravanjem, u pravilu, standarda od najmanje 7 m2/grobnom mjestu
• na prostorima groblja mogu se graditi prateće grañevine, tj. grañevine koje služe osnovnoj funkciji groblja
(crkve, kapele, obredne dvorane, mrtvačnice i sl.), te komunalna infrastruktura;
_____________________________________________________ 106 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
•
•
•
•
•
•
ureñivanje groblja, gradnja pratećih grañevina, te oblikovanje opreme što se na groblju postavlja, mora biti
primjereno oblikovanju, ureñenosti i tradiciji takvih prostora;
uz granicu groblja, a unutar površine groblja, treba osigurati zaštitni vegetacijski pojas najmanje širine 10
m;
izmeñu groblja i turističke zone Porton Biondi je zaštitni zeleni pojas odnosno dio park – šume Porton
Biondi,
preporuča se klesarstvo smjestiti istočno od groblja,
južno od platoa je parkiralište za potrebu groblja,
ureñivanje groblja uskladiti sa Zakonom o grobljima i drugim posebnim propisima;
8.2.2.4. Ureñivanje javnih zelenih površina (oznaka 2.4.)
Odredba 127.
Prostori: park na Boriku, park Hrvatskih branitelja, park Laste, park Centener, Cuvi i drugi prema grafičkom
prikazu.
parkovi:
• formiranje parkova tako da oblikovnim karakteristikama, sadržajima i opremom zadovolje potrebe
korištenja kao rekreacijski, edukativni, ekološki i estetski gradski prostori;
• ureñivanje sukladno postojećim obilježjima, planiranom načinu korištenja, zaštitnoj funkciji i očuvanju
postojećeg zelenila;
• ureñivanje parkovnih površina prvenstveno održavanjem i sadnjom visokog zelenila;
• ureñivanje putova, biciklističkih staza, rekreacijskih površina, oblikovanje i rekonstrukcija ili dopuna
parkovne opreme:
• iznimno, mogu se graditi grañevine koje su u funkciji korištenja parka kao što su paviljoni i odmorišta,
komunalne grañevine, grañevine sanitarno-higijenskog standarda i trafostanice,
• gradnja grañevina iz prethodne alineje moguća je samo u sklopu ureñivanja cjelovite parkovne površine
veličine najmanje 2,0 ha i ne može se graditi na već vegetacijom oblikovanim prostorima; postojeće
grañevine i ureñene površine mogu se zadržati te se omogućuje njihova rekonstrukcija u skladu s
odredbom 163;
• ureñivanje i mogući sadržaji javnih parkova odredit će se temeljem programa sa urbanističko –
krajobrazno - arhitektonskim idejnim rješenjem kojeg potvrñuje Gradsko poglavarstvo Gradonačelnik,
tematski park:
• formiranje parka u cilju prezentacije mediteranskih vrsta
• oblikovne karakteristike i sadržaji u svrhu rekreacije i edukacije;
• ureñivanje sukladno obilježjima istarskog pejzaža;
• ureñivanje putova, biciklističkih staza, rekreacijskih površina, oblikovanje parkovne opreme i dr.:
• iznimno, mogu se graditi grañevine koje su u funkciji korištenja parka kao što su paviljoni i odmorišta,
manje javne ili ugostiteljske grañevine, komunalne grañevine, grañevine sanitarno-higijenskog standarda i
trafostanice ;
• ureñivanje i mogući sadržaji tematskog parka odredit će se temeljem cjelovitog programa za tematski park
sa urbanističko – krajobrazno - arhitektonskim idejnim rješenjem kojeg potvrñuje Gradsko poglavarstvo
Gradonačelnik,;
• preporuča se ureñivanje tematskog parka u jednoj etapi realizacije.
8.2.2.5. Ureñivanje kultiviranog mediteranskog krajobraza i zaštitnih zelenih površina – (2.5.)
Odredba 128.
Prostori: rubnih dijelova grada (Valsavie, Salteria, Mondelaco, Campolongo, Gripole, Lamanova, Monfiorenzo,
Carpane i drugi prema grafičkom prikazu.
• onemogućavanje gradnje na površinama zaštitnog zelenila, strminama, osim grañevina koje služe zaštiti
kao što su potporni zidovi, nasipi, retencije, ograde i slično;
• na postojećim zaštitnim zelenim površinama mogu se zadržati postojeće grañevine i ureñene površine te
se omogućuje njihova rekonstrukcija u skladu s odredbom 162;
_____________________________________________________ 107 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
ureñivanje, sukladno postojećim obilježjima, planiranom načinu korištenja, funkciji zaštite i održavanja
slike karakterističnih poljodjelskih krajobraza;
• ureñivanje površina za rekreaciju na otvorenom, putova, staza, paviljona i nadstrešnica, tako da njihova
ukupna površina ne prelazi 5% površine zahvata;
• intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema
odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih
dobara, ovih odredbi
• na prostorima kultiviranih i prirodnih krajolika koji su u funkciji zaštite tradicionalnog korištenja prostora, te
održavaju prihvatljiv odnos izgrañeno - neizgrañeno u gradu, omogućuje se, osim ureñivanja sadnjom
vegetacije, sukladno postojećem krajobrazu, oblikovanje putova i staza, gradnja infrastrukture
•
8.2.2.6. Ureñivanje marine u južnoj luci – (2.6.)
Odredba 129.
• obveza donošenja detaljnijih planova prema karti 4.2.: uključivanjem predmetne zone u obuhvata DPU-a
Monte Mulini
• do donošenja izmjena i dopuna DPU Monte Mulini moguće je infrastrukturno opremanje i rekonstrukcija
obalnih grañevina na način propisan Zakonom,
• osigurati komunikaciju za pješake, bicikliste i turistički vlak
• izmjestiti postojeći suhi vez iz marine (za potrebe održavanja i čuvanja plovila osiguran planiran je na
lokaciji današnjeg kamenoloma Montepozzo)
• izmjestiti parkiralište za nautičare
• nasipati lukobran s južne strane za potrebe kupališta
• restrukturacija vezova u marini u cilju ostvarenja kvalitete južne luke kao integralne cjeline
8.2.2.7. Ureñivanje pristaništa na rovinjskim otocima Sv. Katarina, Sv. Andrija – (2.7.)
Odredba 130.
Sv. Katarina
Na otoku se nalaze tri pristaništa jedan glavni i dva pomoćna, preko kojih dolaze gosti posjetioci i opskrba.
Pristaništa treba rekonstruirati. Mandrač na istočnom dijelu Sv. Katarine ostaje u izvornom obliku. Mogu se
raditi samo konzervatorski i sanacijski radovi.
Pristaništa na južnoj i sjevernoj strani otoka moguće je rekonstruirati. Rekonstrukcija pristaništa uz obvezne
konzervatorske smjernice. Prije rekonstrukcije istražiti maritimne uvjete za položaj, oblik, strukturu i visinu
valobrana zbog eksponiranosti jakim olujnim vjetrovima iz sjeverozapadnog kvadranta.
Na otoku nisu planirani vezovi za nautičare. Za goste hotela treba osigurati 10 priveza za plovila, a
maksimalno do 5% ukupnih smještajnih kapaciteta.
Rješenja pristaništa na otoku Sv Katarina, kao i zaštita Južne luke biti će riješen kroz Studiju utjecaja na okoliš
i detaljni plan ureñenja, u skladu s potrebama južne luke.
Sv. Andrija
Na otoku se nalaze dva pristaništa (sjeverno i južno). Moguća je njihova rekonstrukcija. Planira se
rekonstrukcija pristaništa uz obvezne konzervatorske smjernice. Prije rekonstrukcije istražiti maritimne uvjete
za položaj, oblik, strukturu i visinu valobrana zbog eksponiranosti jakim olujnim vjetrovima.
Na otoku nisu planirani vezovi za nautičare. Za goste hotela treba osigurati 20 priveza za plovila, a
maksimalno do 5% ukupnih smještajnih kapaciteta.
Sa stajališta sigurnosti luke, pristaništa i vezova, kod južnog pristaništa utvrñuje se lučko područje luke
otvorene za javni promet – županijskog značaja. Nautički vezovi namijenjeni za privez nautičkih plovila i plovila
za goste hotela smiješteni su u sklopu luke otvorene za javni promet. U sklopu luke otvorene za javni promet
potrebno je osigurati sigurno pristanište za trajekt u slučaju nevremena.
_____________________________________________________ 108 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
8.2.2.8. Ureñivanje kupališta – (2.8.)
Odredba 131.
Prostori: Prirodne plaže uz park-šume i parkove (Borik, Punta Muccia, Zlatni rt (Punta Corrente) i Cuvi),
ureñene gradske plaže (sjeverni dio Valdibore, Monte Mulini), ureñeno kupalište u funkciji zdravstvenog
turizma
• obveza donošenja detaljnijih planova prema karti 4.2.,
• u zonama za koje prema karti 4.2. nije potrebno donijeti detaljni plan sve intervencije se mogu planirati na
osnovu programa i/ili projektne dokumentacije koje verificira Gradsko poglavarstvo Gradonačelnik,
Prirodne plaže uz park-šume i parkove (Borik, Punta Muccia, Punta Corrente i Cuvi)
• kupališta u ovim zonama su javnog karaktera i namijenjena su grañanima i posjetiocima,
• ova kupališta su dijelovi zaštićene prirode,
• ureñenje i intervencije u skladu sa zakonskom regulativom za zaštićene dijelove prirode,
• intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom su prostoru moguće prema
odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih
dobara.
• u ovim zonama mogu se ureñivati pješačke staze, postavljati objekti kao što su kabine za presvlačenje,
tuševi, ulazi u more te higijensko-sanitarni objekti i urbana oprema
• u ovim zonama se mogu graditi plažni objekti na lokacijama označeni kao R5 na kartografskom prikazu 1.
Korištenje i namjena prostora (čija namjena je opisana u odredbi 17. )
• postojeći objekti (označeni kao R5) se mogu rekonstruirati poštujući ambijentalne karakteristike
oblikovanja grañevina i iznimno dograñivati ako se njihova dogradnja odnosi na poboljšanje higijensko
sanitarnih uvjeta
• za ove zone moguće su intervencije temeljem Programa i projektne dokumentacije koju potvrñuje
Gradsko poglavarstvo Gradonačelnik
Iznimno na području Cuvi (na lokaciji R5) postojećim grañevinama ugostiteljsko-stambene namjene
omogućava se rekonstrukcija sukladno gabaritima susjednih grañevina. u skladu s odredbama 12.3
Ureñene gradske plaže (sjeverni dio Valdibore, Monte Mulini)
• gradska kupališta su javnog karaktera i namijenjena su grañanima i posjetiocima,
• u ovim zonama mogu se graditi potporni zidovi, obale, obalni zidovi i sunčališta, stepeništa i rampe za
ulazak u more
• mogu se postavljati montažno demontažne prenosivi objekti kao što su kabine za presvlačenje, tuševi, te
higijensko-sanitarni objekti, naprave za rekreaciju i zabavu, privez rekreacijskih plovila
• u ovim zonama se mogu graditi plažni objekti na lokacijama označeni kao R5 na kartografskom prikazu 1.
Korištenje i namjena prostora (čija namjena je opisana u odredbi 17. )
• postojeći objekti (označeni kao R5) se mogu rekonstruirati i iznimno dograñivati ako se njihova dogradnja
odnosi na poboljšanje higijensko sanitarnih uvjeta
• putove (lungomare) uz ove plaže dimenzionirati i na biciklističke staze
• kontinuitet lungomara mora se poštivati
• ukoliko se planira promjena obalne linije ili slični zahvati za to se moraju provesti svi potrebni zakonski
propisi (DPU, Studija utjecaja na okoliš)
• sva ureñena kupališta moraju imati riješen pristup moru za invalide i slabo pokretljive osobe.
Ureñeno kupalište u funkciji zdravstvenog turizma (kupalište bolnice Martin Horvat)
• u ovoj zoni kupalište je namijenjeno je korisnicima usluga i posjetiocima bolnice Martin Horvat,
• u ovoj zoni mogu se graditi potporni zidovi, obale, obalni zidovi i sunčališta, stepeništa i rampe za ulazak u
more
_____________________________________________________ 109 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
•
•
ukoliko se planira promjena obalne linije za to se moraju provesti svi potrebni zakonski propisi (DPU,
Studija utjecaja na okoliš)
kontinuitet obalne šetnice (lungomare) mora se poštivati
8.2.3. Neregulirani (neurbanizirani) prostori
8.2.3.1. Nova regulacija gradskog područja djelomično izgrañenog – (3.1.)
Odredba 132.
Prostori: Monvi-Cuvi, dvorište ex GP Aldo Rismondo, Carpane, Santa Brigita, Dom za starije i nemoćne osobe
Karmelo, Salteria, sportski centar Valbruna, dio Lamanove, Štanga, Turnina, Montepozzo, Lacosercio i drugi
prema grafičkom prikazu.
• obveza postupanja u skladu s odredbama detaljnijih planova ureñenja koji su na snazi te donošenja
detaljnijih planova prema karti 4.2.
• do donošenja detaljnijeg plana moguća je rekonstrukcija grañevina u skladu s odredbama iz točke 12.3.;
• intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema
odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih
dobara, ovih odredbi.
• namjene u predmetnim zonama su površine mješovite - pretežito stambene namjene (M1), mješovite pretežito poslovne namjene (M2), sportsko-rekreacijske namjene (R2), gospodarske namjene - poslovna
namjena (K1-K2-K3) a sadržaji unutar navedenih namjena su definirani u točki 1. ovih odredbi;
Monvi – Cuvi – sportsko rekreacijska zona:
• obveza postupanja u skladu s donošenja detaljnijih planova odredbama detaljnog plana ureñenja koji je na
snazi
• do donošenja DPU-a omogućava se rekonstrukcija postojećeg zabavnog centra i ostalih grañevina u zoni
u smislu osnovne funkcije sportsko-rekreacijskih sadržaja i sadržaja u funkciji zabave
• kao podloga za izradu detaljnog plana je program za cjelinu prostora kojeg potvrñuje Gradsko
poglavarstvo
• parkiralište treba planirati u zoni
• planirana višefunkcionalna dvorana osim za sportska dogañanja treba se dimenzionirati za zabavne,
kulturne, poslovne i druge sadržaje
• planira se izgradnja bazenskog kompleksa (zatvoren/otvoren) u funkciji grañana, sportaša i turista
• ostale postojeće grañevine moguće je rekonstruirati i privesti novoj namjeni sukladno ukupnoj funkciji zone
• ureñivanje prema odredbama 43.-45.
• transformacija u prostor visokoga urbanog standarda.
Carpane, Santa Brigita, Salteria, Lacosercio-stambeno naselje, Štanga-stambeno naselje - mješovita
namjena :
• obveza donošenja detaljnog detaljnijeg plana ureñenja
• do donošenja detaljnog plana moguće intervencije u skladu s odredbama iz poglavlja 12.3
• površina mješovite - pretežito stambene namjene (M1);
• ureñivanje i način grañenja za stambene grañevine prema uvjetima grañenja definiranim u točki 5. ovih
odredbi
Valbruna - sportski centar:
• obveza postupanja u skladu s donošenja detaljnijih planova odredbama detaljnog plana ureñenja koji je na
snazi
• planira se gradnja gradskog sportsko-rekreacijskog centra
• do donošenja detaljnog plana nisu moguće nikakve intervencije u planiranoj zoni
• kao podloga za izradu detaljnog plana je program za cjelinu prostora kojeg potvrñuje način grañenja
definiran je u poglavlju 4.5.
_____________________________________________________ 110 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
•
Iznimno za Pastoralni centar moguće je ishoditi lokacijsku dozvolu akte kojima se odreñuju uvjeti gradnje
prema postupku predviñenom zakonom i ostalim propisima za namjeravane zahvate u prostoru temeljem
odredbi ovog plana i temeljem idejnog urbanističko – arhitektonskog rješenje dobivenog na osnovu
provedenog javnog natječaja.
Turnina:
• obveza donošenja detaljnog urbanističkog plana ureñenja
• do donošenja detaljnogurbanističkog plana ureñenja moguće intervencije u skladu s odredbama iz
poglavlja 12.3
• površina mješovite namjene K i T4;
• ureñivanje za K prema odredbi 28., a T4 može se graditi kao grañevine isključive namijene visine P ili
kao dio više funkcionalnih grañevina.
• transformacija u prostor visokoga urbanog standarda.
• do donošenja detaljnog plana nisu moguće nikakve intervencije na postojećim grañevinama
Štanga:
• obveza postupanja u skladu s donošenja detaljnijih planova odredbama detaljnog plana ureñenja koji je na
snazi
• do donošenja detaljnog plana moguće intervencije u skladu s odredbama iz poglavlja 12.3
• površina poslovne namjene: pretežito uslužne, odnosno trgovačke namjene (K1-K2) s postojećim
stambenim objektima
• ureñivanje i grañenje prema odredbi 28. za poslovnu namjenu
• transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, važna za identitet grada
• do donošenja detaljnog plana moguće su intervencije na grañevinama sukladno odredbama 162.-164.
• unutar zone (K1 i K2) nije moguće grañenje novih stambenih objekata
Lamanova:
• obveza donošenja detaljnog plana
• do donošenja detaljnog plana moguće intervencije u skladu s odredbama iz poglavlja 12.3
• za zonu mješovite pretežito poslovne namjene ne planira se donošenje detaljnije dokumentacije
prostornog ureñenja, utvrñuje se obveza ishoñenja akata kojima se odreñuju uvjeti gradnje prema
postupku predviñenom zakonom i ostalim propisima za namjeravane zahvate u prostoru temeljem odredbi
ovog plana
• površina mješovite – pretežito poslovne namjene (M2)
• mogući sadržaji na lokaciji definirani su odredbom 12.
• ureñivanje i grañenje prema odredbi 29. za zone prenamjene postojećih gospodarskih zona
• transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, važna za identitet grada
• do donošenja detaljnog plana moguće su intervencije na grañevinama sukladno odredbama iz točke12.3.
Škola i vrtić Lacosercio:
• obveza donošenja detaljnog urbanističkog plana ureñenja za cjelinu zone
• do donošenja detaljnog urbanističkog plana ureñenja nisu moguće nikakve intervencije u planiranoj zoni
• način grañenja definiran je u točki 4.1. ovih odredbi za školu i vrtić, a u točki 5. ovih odredbi za stambene i
mješovite grañevine
• predvidjeti javni park i ureñivanje otvorenih sportskih i dječjih igrališta;
Dom za starije i nemoćne osobe Karmelo:
• planira se gradnja doma umirovljenika u sklopu naselja Karmelo za koje je obveza izrade DPU-a
• do donošenja detaljnog plana nisu moguće nikakve intervencije u planiranoj zoni za dom umirovljenika, ali
su moguće intervencije na postojećim grañevinama u naselju sukladno odredbama iz poglavlja 12.3.
_____________________________________________________ 111 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
•
•
ne planira se donošenje detaljnije dokumentacije prostornog ureñenja, utvrñuje se obveza ishoñenja akata
kojima se odreñuju uvjeti gradnje prema postupku predviñenom zakonom i ostalim propisima za
namjeravane zahvate u prostoru temeljem odredbi ovog plana.
način grañenja definiran je posebnim propisom
Dvorište ex GP Aldo Rismondo:
• obveza donošenja detaljnog plana
• do donošenja detaljnog plana moguće intervencije u skladu s odredbama iz poglavlja 12.3
• ne planira se donošenje detaljnije dokumentacije prostornog ureñenja, utvrñuje se obveza ishoñenja akata
kojima se odreñuju uvjeti gradnje prema postupku predviñenom zakonom i ostalim propisima za
namjeravane zahvate u prostoru temeljem odredbi ovog plana.
• površina mješovite namjene (M1);
• ureñivanje prema odredbi 57.
− utvrñuje se obveza izrade DPU-a, do donošenja detaljnog plana nisu moguće nikakve intervencije na
postojećim grañevinama
• uklanjanje i zamjena postojećeg gradskog tkiva stanje i namjena kojega nisu primjereni položaju u gradu;
Tržnice
• tržnice nisu posebno označene na kartografskim prikazima jer su sastavni dijelovi većih funkcionalnih
cjelina iako izdvojen sadržaj
• planom je omogućeno formiranje novih tržnica na malo u sklopu planiranih više funkcionalnih zona na
Turnini i Lamanovi
• nove tržnice na Turnini i Lamanovi mogu biti u sklopu zatvorenih grañevina što će se utvrditi detaljnim
planom ureñenja.
8.2.3.2. Nova regulacija na neizgrañenom prostoru – (3.2.)
Odredba 133.
Prostori: Calchiera, gospodarska zona Gripole, kamenolom Montepozzo, BS Gripole i Monfiorenzo i drugo
prema grafičkom prikazu.
Calchiera
• obveza izrade urbanističkog plana ureñenja
• planirana gospodarska zona za tehnološke parkove - visoko sofisticirane tehnologije, završna obrada
zdrave hrane i drugo
• realizacija zone usko je vezana na realizaciju glavne gradske prometnice (obodna cesta sjever – jug)
• mogućnost priključka željeznice (ukoliko se revitalizira)
• programski elementi za urbanistički plan utvrñuju se načelno u smislu podloge za komunalno opremanje
zone i načina izgradnje
• način gradnje i ureñenje zone prema odredbi broj 27.;
Gripole
• obveza izrade izmjene i dopune (postojećeg) urbanističkog plana ureñenja
• obveza postupanja u skladu s donošenja detaljnijih planova odredbama urbanističkog plana ureñenja koji
je na snazi
• planirana gospodarska zona za smještaj svih grañevina poslovne namjene (uslužne, trgovačke,
komunalno-servisne i druge). Osim navedenog u ovu zonu moguća je lokacija veletržnice i svih sadržaja
za potrebe JVP Rovinj.
• programski elementi za urbanistički plan utvrñuju se načelno u smislu podloge za komunalno opremanje
zone i načina izgradnje
• način gradnje i ureñenje zone prema odredbi broj 28.;
_____________________________________________________ 112 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
• Iznimno za JVP i komunalni servis uvjeti i pravila grañenja uvjetovani su posebnim propisima i zahtjevima
koje potvrñuje Gradsko poglavarstvo Gradonačelnik, temeljem programa za predmetne namjene.
Kamenolom Montepozzo (čuvanje i održavanje plovila)
• obveza izrade detaljnog urbanističkog plana ureñenja
• transformacija postojećeg kamenoloma u novu namjenu (održavanje i čuvanje plovila) nakon isteka
važeće koncesije (2010. god.)
• do isteka koncesije preporuča se eksploatacija kamena u smjeru planirane obilaznice u obuhvatu
postojećeg eksploatacijskog polja
• u obuhvatu GUP-a nisu planirane druge lokacije za organizirano održavanje i čuvanje plovila, u tom smislu
nužno je postojeću marinu transformirati jer se i za njene potrebe osigurava održavanje i čuvanje plovila
na novoj lokaciji
• rubove kamenoloma stabilizirati primjerenim tehničkim mjerama
• treba osigurati min 60 m2/plovilu
• prostor treba ograditi sigurnosnom ogradom
• osigurati odgovarajući kolni pristup
Zbrinjavanje životinja
• lokacija za izgradnju centra za zbrinjavanje životinja utvrñena je na kartografskom prikazu br. 1.
• uvjeti za izgradnju objekata za planiranu namjenu podliježu posebnom programu kojeg utvrñuje Gradsko
poglavarstvo Gradonačelnik,
BP Monfiorenzo i Gripole
• realizacija ovih infrastrukturnih objekata temeljem idejnog rješenja koje mora verificirati Gradsko
poglavarstvo Gradonačelnik,
• planirane benzinske postaje više funkcionalne su namjene za pružanje usluga vozačima i putnicima
• osim osnovne namjene (opskrba gorivom) na benzinskim postajama mogu biti trgovine, ugostiteljski
sadržaji, servisi, informacioni punktovi i drugo
• izgradnjom planirane sjeverne postaje Monfiorenzo rekonstruirati će se južni ulaz u naselje Monfiorenzo.
Ulaz/uzlaz u/iz naselja ne smije se organizirati kroz benzinsku postaju.
• visina grañevine benzinske postaje i pratećih sadržaja je maksimalno P
• izgrañenost grañevne čestice maksimalno 20%. U izgrañenost ne ulaze cisterne za gorivo, platoi pod
nadstrešnicama
• izmeñu javne cestovne površine i benzinske postaje treba osigurati pješačku i biciklističku stazu, onako
kako je utvrñeno u grafičkom prikazu br.3.1. (prometni sustav)
• izmeñu pješačke i biciklističke staze treba osigurati zeleni pojas minimalne širine 3 m
• minimalno 30% grañevne čestice mora biti hortikulturno ureñeno
8.2.3.3. Nova regulacija akvatorija sjeverne luke s pratećim kopnenim sadržajima – (3.3.)
Odredba 134
• obveza donošenja detaljnog urbanističkog plana ureñenja
Potrebe u akvatoriju
- komunalni vezovi
- nautički turizam
- turistički pomorski promet
- priobalni pomorski promet
- komercijalna ribarska flota
- sportovi na moru
- ureñeno kupalište
- prihvat cruisera
_____________________________________________________ 113 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
- prihvat za hidroavione (ukoliko se realizira program)
- granični prijelaz
Potrebe na kopnu
- komunalni vezovi
- nautički turizam
- turistički pomorski promet
- priobalni pomorski promet
- komercijalna ribarska flota
- sportovi na moru
- ureñeno kupalište
- prihvat cruisera
- prihvat hidroavioan
- benzinska postaja
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
komunalni vezovi (osigurati prostor za stanovnike cca 2000 vezova, za turiste cca 1000 vezova): po vezu
osigurati minimalno cca 45 m2; od toga 10 m2 za manipulativni prostor, privezišta 35 m2;(treba osigurati
cca 70.000 m2 akvatorija i cca 20 000 m2 kopnene površine)
za minimum 10% stanovništva osigurati komunalni vez
nautički turizam (osigurati prostor za 400 vezova),
½ nautičkih vezova mora imati osigurano parkirališno mjesto
potrebno je osigurati minimalon 130 m2/plovilu vodene površine i 3,5 m fronte obalne linije
turistički pomorski promet (manipulativne kopnene površine cca 1000 m2)
priobalni pomorski promet (treba osigurati dva veza, manipulativne površine cca 2000 m2)
komercijalna ribarska flota (osigurati površinu od cca 30.000 m2 akvatorija i 5.000 m2 kopnene površine)
sportovi na moru – zona R1 (jedrenje, motonautica, veslanje, podmorske aktivnosti i slično) treba osigurati
10.000 m2 akvatorija i 5.000 m2 kopnene površine
u zoni R2 mogu se ureñivati samo otvorena igrališta te manji prateći prostori u funkciji osnovne namjene,
parkiralište i javni park u odnosu 50% ukupne površine.
prihvat cruisera - osigurati prostor za 50.000 m2 u što je uključen prostor za manipulativne površine i
privezište, treba osigurati cca 100 m operativne, način priveza prova na bovu (plutaču) krma na operativnu
obalu.
prihvat hidroaviona (osigurati prostor za plutajuću platformu za prihvat putnika)
na plutajućoj platformi za pristajanje hidroaviona ne preporuča se izgradnja ugostiteljskih i sličnih sadržaja
benzinska postaja (planira se izgradnja nove benzinske postaje za plovila – postojeća se ukida)
zadane veličine su orijentacijske, a studijom i DPU-om će se utvrditi stvarne
Rekreacijska namjena - R2
Planirana zona nalazi se u kontaktnoj zoni povijesne jezgre i podliježe posebnom režimu ureñivanja. Prostor
Valdibora, dio kojeg je i zona R2 od posebnog je interesa za grad i može se planirati samo kao cjelovita zona.
GUP-om se zabranjuju pojedinačni zahvati u predmetnoj zoni bez definiranja cjelovitog programa za zonu.
8.2.3.4. Nova regulacija akvatorija južne luke s pratećim kopnenim sadržajima – (3.4.)
Odredba 135.
• obveza donošenja detaljnog detaljnog plana ureñenja
• zaštita akvatorija prema modelskom ispitivanju
• lukobran se svojim dimenzijama i oblikom ne smije bitno razlikovati od postojećih obalnih grañevina
(vizurni bazen u odnosu na starogradsku jezgru i otok Sv. Katarina)
• moguće dvije varijante zaštite akvatorija
a) cjelovita zaštita izgradnjom dva lukobrana na otoku Sv. Katarina
_____________________________________________________ 114 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
b) zaštita istočnog dijela akvatorija - mogućnost formiranja tri funkcionalne cjeline i središnjeg
manipulativnog prostora
• korekcija obalne crte južnog dijela akvatorija u uvali Val de Laco – Sabionera u cilju poboljšanja prihvatnog
kapaciteta komunalnih i komercijalnih vezova,
• omogućava se rekonstrukcija grañevina za postojeće sportske sadržaje (plivanje, jedrenje i dr.),
• izabrati zaštitu i tipove gradnje lukobrana koji omogućavaju cirkulaciju mora u akvatoriju
• izabrati lukobran koji će onemogućiti refleksije energije vala
• maksimalna projektirana očekivana visina vala unutar zaštićenog akvatorija treba biti 30 cm
• obrada površine lukobrana u kamenim blokovima, a podne konstrukcije u kamenim pločama
• kota podne konstrukcije lukobrana je cca 1,50 m.n.m.
• komunalni vezovi (osigurati površinu akvatorija za cca 600 komunalnih vezova)
• komercijalnih vezova (200 vezova, površine cca 45 000 m2)
• u južnoj luci nema suhog veza
• površina akvatorija cca 30 ha
zadane veličine su orijentacijske, a studijom i DPU-om će se utvrditi stvarne
8.3. Iznimka od pravila i ureñivanja prostora
Odredba 136.
Iznimke od pravila grañenja i ureñivanja prostora su zone i potezi od posebnog gradskog interesa prikazani u
kartografskom prikazu broj 4.3.2. Pravila grañenja i ureñivanja prostora. To su:
a) neregulirani prostori od posebnog gradskog interesa
(dio Conceta, Lacosercio, i dio Montepozzo i Laste)
b) potezi urbaniteta
(uz ulicu Omladinsku, Istarsku, Štanga i Braće Božić)
a) neregulirani prostori od posebnog gradskog interesa (dio Conceta, Lacosercio i dio Montepozzo i
Laste
• GUP-om se za predmetne zone ne odreñuje pretežitost namjene, način grañenja i korištenja te ureñivanja
prostora kao ni elementi za grañenje u smislu veličine parcele, gustoća i koeficijenta izgrañenosti, već će
se sve navedeno odrediti u detaljnijim dokumentima prostornog ureñenja
• Prije donošenja Odluke o izradi za detaljnije dokumente GUP-om se utvrñuje obveza izrade programa
kojeg potvrñuje Gradsko poglavarstvo Gradonačelnik,
• program za predmetne zone osim prostornih pokazatelja mora sadržavati idejno urbanističko rješenje za
sve grañevine u zoni
• programom i detaljnim planom odrediti će se pretežitost namjene, način grañenja i ureñivanja ovih
prostora
• planiranje i realizacija infrastrukturne opremljenosti predmetnih zona moguća je isključivo cjelovito bez
mogućnosti etapnih rješenja
b) potezi urbaniteta
(uz ulicu Omladinsku, Istarsku, Štanga i Braće Božić)
- u obuhvatu postojećeg DPU-San Vein–Sv.Vid i Valbruna realizacija prema Planu
- obveza donošenja detaljnog plana za zonu Štanga
• U obuhvatu postojećih detaljnih planova ureñenja koji su na snazi prema karti 4.2. obvezno je postupati po
odredbama tih planova
• iznimke se odnose na rekonstrukcije i zamjene postojećih grañevina, kao i na novu izgradnju, planom je
se omogućeno preporuča formiranje uličnih poteza mješovite strukture grañenja, utvrñuje se obveza
_____________________________________________________ 115 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
•
•
•
•
•
•
prilikom rekonstrukcije koridora ulice braće Božić, a u skladu s ovim odredbama prizemlja grañevina mogu
biti pretežito poslovne namjene, a u zoni izmeñu grañevinske i regulacijske linije nije moguća izgradnja
pomoćnih grañevina, u ovim zonama namjena je pretežito stambena osim za područje Štange,
za nove i zamjenske grañevine obvezno je osigurati potreban broj parkirališnih mjesta po kriteriju
utvrñenom u točki 6.1.b. ovih odredbi - Odredba 81,
ureñivanje predmetnih površina moguće je na osnovu slijedećih odredbi:
a) za ul. Štanga i Braće Božić odredba broj 28
b) za ul. Omladinsku i sjevernu stranu Istarske ulice, odredba broj 10.-11 i odredbe iz poglavlja 5.
iznimno, za potez uz Omladinsku ulicu moguće su 4 korisničke etaže kod rekonstrukcije ili gradnje
zamjenske grañevine postojećom
iznimno, unutar ovog poteza spadaju i zone gdje je Emax veći od 4 korisničke etaže (dio obuhvata
važećeg DPU-San Vein– Sv.Vid i Valbruna te zona omeñena ulicama Omladinska, S. Radića i S.
Pauletića).
Iznimno za «Samostan sestara Uršulinki» omogućava se rekonstrukcija i dogradnja temeljem posebnog
programa kojeg potvrñuje Gradsko poglavarstvo Gradonačelnik,.
9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih
kulturnih dobara
9.1. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti
Odredba 137.
U Generalnome urbanističkom planu odreñen je način zaštite, ureñivanja i korištenja, park-šuma, zaštićenih
krajobraza, spomenika prirode i spomenika parkovne arhitekture odreñen na temelju Zakona o zaštiti prirode i
drugih pod zakonskih akata i dokumenata zaštite prirode.
Zaštita prirodne baštine provodi se putem mjera zaštite slijedećih objekata prirode:
A) Zaštićene prirodne vrijednosti (županijskog značaja): Zaštićeni dijelovi prirode:
1. park šume (Zlatni rt – Punta Corrente (81/5-1961) i Škaraba (Službene novine br. 6/95), Sv. Katarina)
2. značajni krajobraz (Rovinjski otoci i priobalno područje izvan obuhvata GUP-a)
3. spomenik prirode - geološki (kamenolom "Fantazija" kod Monfiorenzo)
4. spomenik parkovne arhitekture (drvoredi čempresa na rovinjskom groblju i park unutar bolnice Dr.
Martin Horvat)
B) Vrijedni dijelovi prirode predloženi za zaštitu:
1. park šume (na otoku Sv. Katarina, Porton Biondi i Rt Muccia)
2. spomenik parkovne arhitekture (park unutar bolnice Dr. Martin Horvat)
C) Zaštićeni dijelovi prirode predloženi za prekategorizaciju:
1. spomenik parkovne arhitekture (Park Gimnazije i Doma za starije i nemoćne osobe „Domenico
Pergolis“)
B) D)Prirodne vrijednosti koje treba štititi mjerama Generalnoga urbanističkog plana grada RovinjaRovigno:
1. osobito vrijedan krajobraz - kultivirani mediteranski krajobraz («rubovi grada»)
2. osobito vrijedan krajobraz - prirodni krajobraz («rubovi grada»)
Odredba 138.
Krajobrazne cjeline i prirodne vrijednosti čuvat će se i štititi osobito:
_____________________________________________________ 116 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
njegovanjem specifičnosti prostornih cjelina - krajobraznih mikro prostora i karakterističnih slika prostora
uvjetovanih prirodnim obilježjima i kulturno - povijesnim nasljeñem;
• očuvanjem i obnovom kulturnih i estetskih vrijednosti krajobraza;
• zaštitom područja prirodnih biotopa;
• osiguranjem ravnoteže i sklada izmeñu urbaniziranih dijelova grada i njihova prirodnog okruženja (šume,
kultivirani krajolik).
•
Za sva područja prirodne baštine utvrñena ovim Planom, bilo da su ona zaštićena posebnim aktima sukladno
Zakonu o zaštiti prirode ili je pokrenut postupak preventivne zaštite, potrebno je izraditi stručne podloge s
minimalnim slijedećim sadržajem:
utvrñivanje postojećeg stanja korištenja prostora
utvrñivanje postojećeg stanja temeljnog fenomena
valorizacija temeljnog fenomena obzirom na značaj (meñunarodni, nacionalni, regionalni, lokalni)
valorizacija temeljnog fenomena obzirom na planirane djelatnosti koje ga mogu ugroziti
valorizacija temeljnog fenomena obzirom na moguće gospodarsko ili negospodarsko korištenje
prijedlog mjera zaštite temeljnog fenomena
Do donošenja planova područja posebnih obilježja, odnosno općih i pojedinačnih upravnih akata sukladno
Zakonu o zaštiti prirode, unutar prostora područja prirodne baštine utvrñenih ovim Planom ograničiti će se
izgradnja novih objekata izvan područja namijenjenih izgradnji naselja i drugim zonama izgradnje objekata
(turističke, prometne, energetske i dr.)
Ukoliko naknadna istraživanja ili nove spoznaje ukažu na nužnost promjene kategorije zaštite, ona se može
provesti u postupku proglašenja zaštite.
Granice područja zaštićenog dijela prirode odreñuju se aktom o proglašenju zaštićenim dijelom prirode, a na
osnovi obuhvata predloženim ovim Planom.
Svi obuhvaćeni dijelovi prirode, kako zaštićeni tako i evidentirani, ovim se Planom izjednačavaju u smislu
njihovog očuvanja i zaštite. Mjere očuvanja i zaštite svih zaštićenih dijelova prirode odreñuju se istovjetno, u
skladu sa Zakonom o zaštiti prirode (NN 165/03), (NN 70/05, 139/08 i 57/11),odredbama ovog Plana, te
ostalim odgovarajućim propisima. Za njih se utvrñuje sustav mjera zaštite.
Svi obuhvaćeni dijelovi prirode, kako zaštićeni tako i evidentirani, ovim se Planom izjednačavaju u smislu
njihovog očuvanja i zaštite. Mjere očuvanja i zaštite svih zaštićenih dijelova prirode odreñuju se istovjetno, u
skladu sa Zakonom o zaštiti prirode odredbama ovog Plana, te ostalim odgovarajućim propisima. Za njih se
utvrñuje sustav mjera zaštite.
Značajke spomenika prirode (geološki) treba očuvati izuzimanjem nepovoljnih aktivnosti (eksploatacija
mineralnih sirovina, hidrotehnički zahvati, izgradnja i dr.) iz zone u kojoj bi mogli negativno utjecati na
zaštićenu geobaštinu.
Zaštićene park-šume treba redovito održavati i po potrebi obnavljati sukladno smjernicama usklañenosti
očuvanja bioloških komponenti i namjene prostora. Uzgojno-sanitarnim zahvatima dendrofloru treba održavati
u povoljnom stanju vitaliteta.
Zaštićeni park treba redovito održavati i po potrebi obnavljati sukladno povijesnoj matrici odnosno
smjernicama usklañenosti očuvanja bioloških komponenti i prostornog rasporeda elemenata parkovne
arhitekture. Uzgojno-sanitarnim zahvatima dendrofloru treba održavati u povoljnom stanju vitaliteta. Za
pojedina stabla ovisno o njihovom stanju preporučljivo je izraditi studije vitaliteta kojima će se utvrditi detaljnije
smjernice njihova očuvanja.
_____________________________________________________ 117 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Parkove treba redovito održavati i po potrebi obnavljati sukladno povijesnim matricama (ukoliko postoje)
odnosno smjernicama usklañenosti očuvanja bioloških komponenti i prostornog rasporeda elemenata
parkovne arhitekture (skulpture, fontane, klupe, staze, igrališta i dr.).
Elemente krajobraza u zaštićenim područjima ali i ostalim krajobrazno vrijednim područjima treba štititi
u cijelosti, pri čemu posebno mjesto zauzimaju raznovrsni ekološki sustavi i stanišni tipovi, u kombinaciji s
elementima ruralnog krajobraza, formiranima u uvjetima lokalnih tradicija korištenja prostora u različitim
gospodarskim i povijesnim okolnostima (kao posljedica uravnoteženog korištenja poljoprivrednog zemljišta za
biljnu proizvodnju i stočarstvo). U planiranju je potrebno provoditi interdisciplinarna istraživanja temeljena na
vrednovanju svih krajobraznih sastavnica, naročito prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti unutar granica
obuhvata plana.
U prostornom planiranju i ureñenju na svim razinama voditi računa da se zadrži krajobrazna raznolikost i
prirodna kvaliteta prostora uz uvažavanje i poticanje lokalnih metoda gradnje i graditeljske tradicije. Treba
poticati uporabu autohtonih materijala (npr. drvo, kamen) i poštivanja tradicionalnih arhitektonskih smjernica
prilikom gradnje objekata specifične namjene.
U krajobrazno vrijednim područjima potrebno je očuvati karakteristične prirodne značajke te je u tom cilju
potrebno:
• sačuvati ih od prenamjene te unaprjeñivati njihove prirodne vrijednosti i posebnosti u skladu s okolnim
prirodnim uvjetima i osobitostima da se ne bi narušila prirodna krajobrazna slika,
• odgovarajućim mjerama sprječavati šumske požare,
• uskladiti i prostorno organizirati različite interese,
• štititi značajnije vizure od zaklanjanja većom izgradnjom,
U postupku izrade prostornih planova užeg područja nadležno tijelo državne uprave utvrdit će sustav mjera
zaštite obuhvaćenih dijelova prirode.
U postupku izdavanja lokacijskih (grañevnih) dozvola za zahvate u prostoru u zaštićenim dijelovima prirode
obuhvaćenim Planom, kao i lokacijskih (grañevnih) dozvola za susjedne grañevine, ishodit će se posebni uvjeti
grañenja od nadležnog tijela državne uprave. Ne može se izdati grañevna dozvola bez prethodno pribavljene
suglasnosti nadležnog tijela državne uprave na glavni projekt namjeravanog zahvata u prostoru.
9.2. Mjere zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara
Odredba 139.
U ovom Planu su prikazana nepokretna kulturna dobra koja su obzirom na stupanj zaštite podijeljena na:
registrirana (R), preventivno zaštićena (PZ) i evidentirana (E).
• Nepokretna kulturna dobra unesena u registar kulturnih dobara:
• Evidentirana kulturna dobra
• Kulturna dobra evidentirana Generalnim urbanističkim planom
Registrirano kulturno dobro (R) predstavlja najviši oblik zaštite kulturnog dobra. Na registrirano kulturno dobro
se primjenjuju odredbe Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Rješenjem o zaštiti definirana je granica
zaštite i eventualni posebni uvjeti zaštite.
Na preventivno zaštićeno kulturno dobro (PZ) primjenjuju se isti režimi kao i za registrirano kulturno dobro.
Za evidentirano područje za zaštitu (E) vlasnik je dužan izraditi konzervatorsku podlogu koju potvrñuje
nadležno tijelo.
_____________________________________________________ 118 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
U Generalnom urbanističkom planu odreñen je način zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara
provedbom mjera zaštite prema utvrñenom sustavu zaštite za odreñenu vrstu kulturnog dobra:
• povijesna graditeljska cjelina Kulturno-povijesna cjelina grada Rovinja-Rovigno,
• povijesni graditeljski sklop,
• povijesne civilne i sakralne grañevine.
• arheološke i hidro arheološke zone i lokaliteti
• Arheološki lokaliteti,
• Pojedinačno zaštićena kulturna dobra i Sakralnio objekti zaštićeni u sklopu Kulturno-povijesna cjelina
grada Rovinja-Rovigno
• Sakralni i civilni objekti te popis srušenih sakralnih objekata
Opći uvjeti zaštite
Za obuhvat GUP-a utvrñuju se jedinstveni opći uvjeti zaštite.
GUP-om su obuhvaćena samo nepokretna kulturna dobra. Nepokretna kulturna dobra su zaštićena
urbanistička kulturno povijesna cjelina cjelina grada Rovinja-Rovigno, pojedine grañevine ili njezini dijelovi,
grañevine s okolišem, arheološko nalazište i arheološke zone, uključujući i podvodna nalazišta i zone, rubovi
grada – mediteranski krajolik koji svjedoči o čovjekovoj nazočnosti u prostoru, vrtovi, perivoji, parkovi, tehnički
objekti s ureñajima i drugi slični objekti.
Kulturno – povijesna cjelina grada Rovinja-Rovigno od posebnog je značaja za grad i za širu zajednicu. Ovim
planom utvrñen je cilj za pokretanje postupka uvrštenja kulturno – povijesne cjeline Rovinja-Rovigno u Listu
svjetske baštine. Ostvarenje tog cilja uvjetuje zahtjevan odnos prema graditeljskom nasljeñu. GUP-om se
utvrñuje obveza valorizacije dosadašnjih intervencija na grañevinama u povijesnoj jezgri i mogućnost sanacije
u odnosu na smjernice GUP-a, odnosno konzervatorskih uvjeta konzervatorske podloge i urbanističkog plana.
obuhvate detaljnijih planova.
Prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara podaci iz konzervatorske podloge sa sustavom mjera
zaštite nepokretnih kulturnih dobara koja se nalaze na području obuhvata plana obvezni su sadržaj plana.
Konzervatorsku podlogu utvrñuje nadležno tijelo, a ona sadrži opće i posebne uvjete zaštite i očuvanja
kulturnih dobara u području obuhvata GUP-a.
Kada nadležno tijelo nije utvrdilo konzervatorsku podlogu, sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih
dobara dužno je na zahtjev donositelja dokumenta prostornog ureñenja utvrditi sustav mjera zaštite
nepokretnih kulturnih dobara koja se nalaze na području obuhvata plana.
Radi zaštite i očuvanja zaštićene urbane kulturno povijesna cjeline grada Rovinja-Rovigno utvrñuje se obveza
izrade urbanističkog plana Ureñenja. utvrñuju se obveze izrade konzervatorskih podloga i detaljnijih planova.
Do utvrñivanja donošenja UPU-a i DPU-a konzervatorskih podloga i propisanih detaljnijih planova moguća je
samo rekonstrukcija (i prenamjena) i to u postojećim gabaritima u svrhu očuvanja grañevinskog fonda bez
mogućnosti dogradnje, nadogradnje ili gradnje zamjenskih grañevina.
Uvjeti gradnje na području obuhvata GUP-a utvrñuju se sukladno kartografskom prikazu 4.2. 1, a omogućuju
vizure iz glavnih točaka i poteza u gradu na starogradsku jezgru kulturno povijesnu cjelinu.
Za poduzimanje radnji na kulturnom dobru za koje je prema posebnom propisu obvezatno lokacijska dozvola,
potrebno je u postupku izdavanja lokacijske dozvole pribaviti posebne uvjete zaštite kulturnog dobra koje
izdaje nadležno tijelo.
_____________________________________________________ 119 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Radnje (rekonstrukcija, sanacija, adaptacija) koje bi mogle prouzročiti promjene na kulturnom dobru, kao i
njegovoj neposrednoj blizini, odnosno koje bi mogle narušiti cjelovitost kulturnog dobra, mogu se poduzimati
uz prethodno odobrenje nadležnog tijela.
Pravne i fizičke osobe ne smiju započeti obavljanje gospodarske djelatnosti, niti promijeniti namjenu, odnosno
promijeniti djelatnost u prostoru koji se nalazi unutar nepokretnog kulturnog dobra ili zaštićene kulturno
povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela (Konzervatorski odjel
Ministarstva kulture u Puli).
Na kulturnom dobru radovi se mogu izvoditi tek uz posebne uvjete i prethodno odobrenje Konzervatorskog
odjela u Puli, kao nadležnog tijela. Odobrenje je potrebno i za radnje u neposrednoj blizini kulturnih dobara
koje je ovim planom definirano kao kontaktna zona kulturnog dobra.
Ukoliko se pri izvoñenju graditeljskih zahvata naiñe na predmete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja,
potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti najbližu Upravu za zaštitu kulturne baštine (Pula).
Na sva zaštićena kulturna dobra, kao i na kulturna dobra evidentirana ovim Planom odgovarajuće se
primjenjuju mjere zaštite propisane Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN, br. 69/99, 151/03,
157/03, 87/09, 88/10, 61/11i 25/12), drugim propisima i ovim Odredbama za provoñenje.
Za sve zahvate obnove, rekonstrukcije, dogradnje, sanacije, prenamjene i ostalo, na grañevinama i u zonama i
područjima lokaliteta iz stavka 5 ove odredbe potrebno je od nadležnih državnih institucija ishoditi zakonom
propisane suglasnosti: posebne uvjete grañenja za izdavanje lokacijske dozvole i prethodno odobrenje za
izdavanje grañevne dozvole , dok je za zahvate na evidentiranim kulturnim dobrima potrebno ishoditi mišljenje
tijela državne uprave nadležnog za zaštitu kulturnih dobara - Konzervatorskog odjela u Puli.
U područjima u kojima se ovim Planom, predviña izgradnja grañevina, a nalaze se na području evidentiranih
arheoloških lokaliteta, investitor izgradnje na takovom prostoru ima obavezu osigurati arheološki nadzor nad
svim zemljanim radovima (uključujući i radove izgradnje i ureñenja komunalne infrastrukture). Ovisno o vrsti i
količini arheoloških nalaza, arheološki nadzor može prerasti u arheološko sondiranje, odnosno arheološko
istraživanje do kraja kulturnog sloja, a značaj arheoloških nalaza in situ može uvjetovati djelomičnu izmjenu
projekta.
Za sve nove grañevinske zone potrebno je prije ili tijekom izrade detaljnijih dokumenta prostornog ureñenja
planova ureñenja izvršiti arheološku reambulaciju terena.
Arheološku reambulaciju terena potrebno je izvršiti i za sva nove grañevinske zone za koje nije propisana
obveza izrade detaljnijih dokumenata prostornog ureñenja, te prije trasiranja i gradnje infrastrukturnih objekata
i ureñaja. Ovisno o rezultatima reambulacije nadležni Konzervatorski odjel propisati će daljnje uvjete zaštite
arheološke baštine.
Sva područja za koje iz literature i povijesnih arhiva znamo ili pretpostavljamo da se na njima nalazio nekakav
srušeni sakralni objekt potencijalni je arheološki lokalitet, te se na predmetna područja primjenjuju odredbe iz
prethodnog stavka, kao i odredbe Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
Ukoliko se pri izvoñenju grañevinskih zahvata (uključujući i radove izgradnje i ureñenja komunalne
infrastrukture) naiñe na arheološke nalaze, izvoñač radova i investitor dužni su postupiti sukladno čl. 45.
Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara RH (NN 69/99, 151/03,157/03, 87/09, 88/10 i 61/11), a koji glasi:
„Ako se pri izvoñenju grañevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla,
na kopnu ili moru naiñe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i
o nalazu bez odgañanja obavijestiti nadležno tijelo“.
_____________________________________________________ 120 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Odredba 140.
Urbana cjelina grada Rovinja-Rovigno
U postupku revizije registracije povijesne urbanističke cjeline Rovinja-Rovigno Konzervatorski odjel u Puli
pokrenuti će postupak uvrštenja tog kulturnog dobra na listu kulturnih dobara od nacionalnog značaja.
Ovim planom kulturno – povijesna cjelina grada Rovinja-Rovigno zonirana je prema stupnju vrijednosti i
očuvanosti urbane strukture, te je sukladno tome odreñen sustav zaštite, a u točki 8. ovih odredbi utvrñena su
pravila grañenja i ureñivanja prostora. GUP-om se utvrñuju slijedeće zone i stupnjevi zaštite urbane cjeline:
Zona A - poluotok i dio obale (oko 12,3 ha)
Zona B - kopneni dio stare gradske jezgre (oko 6,7 ha)
Zona C - kopneni dio (oko 2,1 ha)
Zona D - kontaktna zona (oko 34,1 ha) neposredna okolina zaštićene povijesne jezgre
Sukladno stupnju zaštite utvrñeni su mogući zahvati u prostoru.
Zone A i B obuhvaćaju zaštićenu urbanističku cjelinu grada Rovinja-Rovigno (RRI – 53 od 15.09.1963.) i
podliježu nadležnosti Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Puli. Za sve intervencije u prostoru
obvezuje se ishoñenje konzervatorskih uvjeta i prethodno odobrenje.
Zone C i D utvrñene su ovim Planom i obuhvaćaju područje neposrednog kontakta sa zaštićenom
urbanističkom cjelinom. Za sve intervencije u prostoru u ovim zonama utvrñuje se obveza izrade
konzervatorske podloge koje potvrñuje Konzervatorski odjel u Puli, a sastavni su dio lokacijske, odnosno
grañevinske dozvole.
Kulturno-povijesna cjelina grada Rovinja-Rovigno - Rovigno, upisana je u Registar kulturnih dobara
Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara, pod rednim brojem Z-4811; rješenjem Ministarstva
kulture Republike Hrvatske - KLASA: UP I -612-08/10-06/0135; UR:BROJ: 532-04-01-1/3-11-2 od 21.ožujka
2011. godine, (koje je defakto revizija rješenja Konzervatorskog zavoda u Rijeci broj 01-192/I od
15.12.1963.god. kojim je Kulturno - povijesna cjelina grada Rovinja-Rovigno zaštićena kao spomenik kulture i
upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Rijeci
pod registarskim brojem RRI-53).
Sukladno zakonskim propisima, na području Kulturno-povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno utvrñene su zone:
„A“ (potpuna zaštita povijesnih struktura),
„B“ (djelomična zaštita povijesnih struktura) i
„C“ (ambijentalna zaštita)
u kojima se primjenjuju posebni sustavi mjera zaštite. Navedene zone prikazane su na kartografskom prikazu broj
4.1.1. „Uvjeti korištenja i područja primjene posebnih mjera zaštite - Zaštićeni dijelovi prirode i graditeljska baština“.
Sustav mjera zaštite svake od pojedinih zona detaljno je opisan u Rješenju iz stavka 1. ove odredbe, koje je
osnova za izdavanje svih posebnih uvjeta za bilo koju intervenciju u prostoru.
Sve intervencije u prostoru kulturno-povijesne cjeline, unutar utvrñenih zona zaštite iz stavka 2. ove odredbe,
uvjetovane su prethodnim arheološkim i konzervatorskim istraživanjima, a svaka je podreñena rezultatima
provedenih istraživanja.
Do usvajanja konzervatorskih podloga kao rezultata istraživanja iz stavka 4. ovog članka unutar Kulturnopovijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno, u zonama „A“ i „B“ i „C“ moguća je samo rekonstrukcija u postojećim
gabaritima, bez mogućnosti dogradnje, nadogradnje ili gradnje zamjenske grañevine.
_____________________________________________________ 121 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Do donošenja detaljnijih dokumenta prostornog ureñenja za područja Tvornice duhana, Tvornice Mirna,
Autobusnog kolodvora Valdibora, Sjeverne luke Valdibora i Južne luke Sv. Katarina moguća je samo
rekonstrukcija i to u postojećim gabaritima, bez mogućnosti dogradnje, nadogradnje ili gradnje zamjenske
grañevine.
Na području kulturno povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno potrebno je provoditi cjelovitu zaštitu
arhitektonskih, urbanističkih i kulturno povijesnih vrijednosti uz poštivanje tradicije i funkcije prostora, te je
potrebno strogo kontrolirati unošenje novih struktura. Ne preporučuje se izmjena strukture i tipologije
postojećih objekata radi funkcionalne fuzije u veće prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka
prostornog identiteta pojedinih grañevina. Za sve zahvate koji se planiraju izvoditi unutar zaštićene kulturno
povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno, kao i na ostalim kulturnim dobrima evidentiranim ovim Planom
odgovarajuće se primjenjuju mjere zaštite propisane Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN, br.
69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10 i 61/11), drugim propisima i ovim Odredbama za provoñenje.
Za svaki zahvat sanacije, obnove, rekonstrukcije, gradnje, nadogradnje, prenamjene, obilježavanje objekata, kao
i intervencije u prostoru u zaštićenoj zoni potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležne
Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Puli.
Zona A – zona potpune zaštite urbanih struktura – uvjetovane su mjere cjelovite zaštite i očuvanja svih
kulturno – povijesnih vrijednosti uz najveće moguće poštivanje tradicije i funkcije prostora i sadržaja. Na
području ove zone nadležno tijelo strogo kontrolira unošenje novih struktura i sadržaja stranih ili neprikladnih
sačuvanim kulturno povijesnim vrijednostima. Prilagoñavanje postojećih povijesnih funkcija i sadržaja
suvremenim potrebama moguće je uz minimalne fizičke intervencije u povijesne strukture ali bez promjene
vanjskih gabarita grañevina. Moguće su metode sanacije, konzervacije, restauracije, konzervatorske
rekonstrukcije i prezentacije. U ovoj zoni obavezna je zaštita arheološke baštine. Sve intervencije u prostoru
uvjetovane su prethodnim arheološkim istraživanjima, a svaka je podreñena rezultatima provedenih
istraživanja.
Zona B – zona djelomične zaštite povijesnih struktura – uvjetovane su intervencije u smislu prilagoñavanja
funkcija i sadržaja suvremenim potrebama, ali bez bitnih izmjena sačuvanih elemenata povijesnih struktura.
Prihvatljive su metode konzervacije, rekonstrukcije, interpolacije, rekompozicije i integracije u cilju povezivanja
povijesnih s novim strukturama i sadržajima koji proizlaze iz suvremenih potreba. U ovoj zoni obavezna je
zaštita arheološke baštine. Sve intervencije u prostoru uvjetovane su prethodnim arheološkim istraživanjima, a
svaka je podreñena rezultatima provedenih istraživanja.
Zone C i D – zona ambijentalne zaštite – moguće su sve intervencije uz pridržavanje osnovnih načela
zaštite kulturno - povijesne cjeline. U ovoj zoni moguće su metode obnove postojećih struktura i izgradnje
novih uz uvjet očuvanja ambijentalnih karakteristika kulturno-povijesne cjeline, napose tradicijskih oblika,
krajobraznog karaktera i harmoničnog sklada cjeline. U ovoj zoni obavezna je zaštita arheološke baštine. Sve
intervencije u prostoru uvjetovane su prethodnim arheološkim istraživanjima, a svaka je podreñena rezultatima
provedenih istraživanja.
Odredba 141.
Povijesnim graditeljskim sklopom smatra se gradski fortifikacijski sustav Rovinja-Rovigno s pripadajućim
gradskim vratima, bedemima i kulama.
Dijelovi fortifikacija ili fortifikacijskih objekata (kule, galerije, cisterne, skladišta) mogu se privesti namjeni
(metoda revitalizacije) temeljem metoda rekonstrukcije propisanih za fortifikacijske cjeline, ali na način da se
novom namjenom ne utječe na svojstvo kulturnog dobra, odnosno da se ne oštećuju izvorni dijelovi
konstrukcije fortifikacija.
_____________________________________________________ 122 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Odredba 142.
Arheološki lokaliteti, hidro-arheološke zone i lokaliteti, povijesne civilne i sakralne grañevine prikazane su
na kartografskom prikazu 4.1. Uvjeti korištenja i primjene posebnih mjera zaštite. 4.1.1. „Uvjeti korištenja i područja
primjene posebnih mjera zaštite - Zaštićeni dijelovi prirode i graditeljska baština“.
Rješenjima Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine registrirana su kulturna dobra ili je
odreñena preventivna zaštita za:
Registrirano:
Naziv
Karakteristika
Registracija
0.
Urbanistička cjelina
stari grad Rovinj
R
RRI-53 od
15.09.1963.
1.
Crkva Sv. Trojstva
Crkva
R
Z-361 od
4.7.2002.
2.
Zgrada starog
Tribunala
civilni kompleks
R
RRI-18 od
17.7.1961.
3.
Sv. Ivan na Pučini
otok i svjetionik
R
Z-611 od
31.1.2003.
4.
Sv. Franjo Asiški
crkva i samostan
R
Z-2481 od
20.12.2005.
5.
Poreč-Barbariga
hidro-arheološka zona
R
RRI-110 od
23.12.1966.
Preventivno zaštićeno:
Naziv
Karakteristika
Stupanj
Registracija
1.
Sv. Andrija
PZ
P-912 od 2004.
2.
Sv. Pelagije (San Pelagio)
samostanski sklop
arheološko nalazište
– antika
PZ
od 27.05.2006.
Sakralni i civilni kompleksi mogu mijenjati namjenu (metoda revitalizacije) tek temeljem izvršene konzervacije
koja može uključivati metodu anastiloze, te izuzetno restauracije i tipološke rekonstrukcije ukoliko se takve
metode potvrde kao poželjne u postizanju integriteta kulturnog dobra.
Temeljem ovoga plana preporuča se da nadležni konzervatorski odjel utvrdi područje evidentiranih arheoloških
lokaliteta s granicom obuhvata i kontaktnim zonama.
Zone obuhvata i utjecaja su:
a - područja arheoloških lokaliteta
b - područje neposredne kontaktne zone «a»
c - područje vizualnog kontakta i ekspozicije kako bi se sačuvao pogled i s odreñene udaljenosti na
arheološki lokalitet
Za arheološke lokalitete koji nisu registrirani ili preventivno registrirani kao kulturno dobro investitor je dužan
prijaviti nadležnom konzervatorskom odjelu ukoliko na njih naiñe tokom radova na zahvatu u prostoru. Nalaz
arheoloških ostataka prilikom radova obavezuje investitora na zaštitno arheološko istraživanje ili sondiranje
nakon čega može uslijediti izmjena grañevne dozvole. Preporuča se reambulacija terena i arheološko
istraživanje na svim arheološkim lokalitetima, i to prije planiranja grañevinske aktivnosti, naročito kod izgradnje
infrastrukture i većih grañevina i sklopova.
Nepokretna kulturna dobra unesena u registar kulturnih dobara RH
Arheološki lokaliteti:
1.
2.
Naziv
Karakteristika
Otok Sv. Katarina - prapovijest
Gradinsko naselje Monvi
arheološko nalazište - prapovijest
gradinsko naselje
Stupanj
E
E
_____________________________________________________ 123 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23. 8.
24.
25.
26.
27. 9.
28. 10.
29. 11.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
Gradinsko naselje Sveti Andrija
Gradinsko naselje Laste
Salteria
Mondelaco
Cuvi
Sv. Katarina
Sv. Juraj i Sv. Eufemija
Sv. Križ
Sv. Ivan
Sv. Marija od Milosti
Oratorij
Sv. Toma
Sv. Josip
Gospa od Zdravlja
Sv. Nikola
Sv. Benedikt
Sv. Martin
Sv. Karlo
Majka Božja Bezgrešnog začeća
Sv. Ivan Bosco
Sv. Pelagije
Sv. Pelagije
Majka Božja od Karmela
Sv. Gotard
Otok Sv. Ivan na Pučini
Otok Maškin
Otok Sv. Andrija
Monte Mulini
Željeznički kolodvor
Bolnica M. Horvat
Rovinjsko groblje
Zgrada Gimnazije
Zgrada tvornice "Mirna"
Zgrada tvornice duhana i "Istragrafika"
Staro kino
Arheološko nalazište na otoku
38. 12. Sv. Ivan - antika
gradinsko naselje
gradinsko naselje
gradinsko naselje
gradinsko naselje
arheološko nalazište – antika
ostaci arhitekture
dvorac
crkva srednji i novi vijek
crkva – srednji vijek
crkva – srednji vijek
crkva – srednji vijek
crkva – srednji vijek
crkva – srednji vijek
crkva – novi vijek
crkva – novi vijek
crkva – srednji vijek
crkva – srednji vijek
crkva – srednji vijek
crkva – novi vijek
crkva – srednji vijek
crkva – novi vijek
crkva – srednji vijek Ostaci arhitekture
crkva – novi vijek
crkva – novi vijek
crkva – srednji vijek
arheološko nalazište - prapovijest
gradinsko naselje
arheološko nalazište - antika
vjetrenjače 1710. g.
javna grañevina 1876. g
javna grañevina 1888. g.
groblje, 1900.
javna grañevina, 1913.
industrijska grañevina - 1882.g.
industrijska grañevina - 1872.g.
javna grañevina
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E PZ, P- 1740
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
arheološko nalazište - antika
E
Pojedinačno zaštićena kulturna dobra
1. Zgrada starog tribunala (Palača Costantini) , (broj registracije RRI-18-1961, Klasa: 03-287/1-1961)
2. Crkva sv. Trojstva, (broj registracije Z-361, Klasa: UP/I-612-08/02-01/222, Ur.broj: 532-10-1/8(JB)-02-02)
3. Crkva i samostan sv. Franje Asiškoga, (broj registracije Z-2481, Klasa: UP/I-612-08/05-06/1333, Ur.broj:
532-04-01-1/4-05-02)
4. Crkva Blažene Djevice Marije od Milosti, (broj registracije Z-4012, Klasa: UP/I-612-08/08-06/0562,
Ur.broj: 532-04-01-01/4-08-02)
5. Svjetionik sv. Ivan na pučini, (broj registracije Z-611, Klasa: UP/I-612-08/02-01/1086, Ur.broj: 532-101/8(JB)-03-02)
Sakralni objekti zaštićeni u sklopu Kulturno-povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno- Rovigno
1. Župna crkva sv. Jurja m. i sv. Eufemije
_____________________________________________________ 124 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Crkva sv. Josipa
Crkva Gospe od Zdravlja
Crkva sv. Tome Apostola
Gospa od sedam žalosti (Oratorij)
Crkva sv. Križa
Crkva sv. Benedikta Opata
Crkva sv. Martina
Crkva sv. Karla Boromejskog
Crkva sv. Nikole
Evidentirani sakralni objekti:
1. Crkva Bezgrešnog začeća BDM (Concetta)
2. Crkva sv. Ivan Bosca
3. Crkva sv. Tome
4. Crkva sv. Pelagija (stara)
5. Crkva sv. Pelagija (nova)
6. Crkva sv. Andrije na istoimenom otoku (Crveni otok)
7. Crkva sv. Ivana na otoku Sveti Ivan na Pučini
Evidentirani civilni objekti:
1. Kompleks bolnice za ortopediju i rehabilitaciju »Primarius dr. Martin Horvat«
Popis srušenih sakralnih objekata (cjelokupni teritorij jedinice lokalne samouprave):
1. Crkva sv. Jurja
2. Crkva sv. Uršule
3. Crkva sv. Roka
4. Crkva sv. Mihovila
5. Crkva sv. Križa
6. Crkva sv. Kuzme i Damjana
7. Crkva sv. Barnabe
8. Crkva sv. Ivana od Turnine
9. Crkva sv. Barbare
10. Crkva sv. Vincencije
11. Crkva sv. Duha
12. Crkv sv. Jakova
13. Crkva sv. Antuna Opata
14. Crkva sv. Antuna Padovanskog
15. Crkva sv. Lovre
16. Crkva sv. Petra
17. Crkva sv. Ivana Krstitelja
18. Crkva sv. Spasitelja
19. Crkva Majke Božje od Utjehe
20. Crkva Majke Božje Snježne
21. Crkva sv. Vida i Modesta
22. Crkva sv. Gotarda
23. Crkva sv. Feliksa
24. Crkva sv. Katarine (na istoimenom otoku)
Nepokretna kulturna dobra - civilni objekti evidentirani Generalnim urbansitičkim planom:
1. Monte Mulini - vjetrenjače početak 18. stoljeća .
2. Željeznički kolodvor - javna grañevina 1876. g
3. Rovinjsko groblje - groblje, 1900.
_____________________________________________________ 125 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
4. Zgrada Gimnazije - javna grañevina, 1913.
5. Zgrade tvornice "Mirna" - industrijske grañevine – kraj 19. stoljeća – 1. polovina 20. stoljeća
6. Zgrade tvornice duhana i "Istragrafika" - industrijske grañevine - 1872.g. – kraj 19. stoljeća – početak 20.
stoljeća
7. Staro kino - javna grañevina – 1929. godina
8. Stara hladnjača –(Zatvor: 1821. – do II svjetskog rata, Hladnjača: od 1965.
9. Dvorac Sveta Katarina
10. Postupanje s otpadom (obrada, skladištenje i odlaganje)
Odredba 143.
Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom za grad Rovinj predviñen je kao sustav podložan promjenama i
unapreñivanjima, te se njegov prostorni aspekt Generalnim urbanističkim planom odreñuje načelno. Lokacije
grañevina i opreme utvrñuju se detaljnijim planovima ureñenja, urbanističko – tehničkim uvjetima odreñenima
za zahvat u prostoru, Programom mjera za unapreñivanje stanja u prostoru i programom zaštite okoliša.
Radi unapreñivanja sustava gospodarenja otpadom, Generalnim urbanističkim planom je utvrñena lokacija
reciklažnog dvorišta u zoni Gripole na parceli komunalnog servisa.
U okviru cjelovitog sustava gospodarenja otpadom utvrñenog PPUG-om smeće i ostali kruti otpad zbrinjavat
će se na odlagalištu otpada "Lokva Vidotto" koje je izvan obuhvata GUP-a.
Izdvojeno prikupljanje otpada u omogućuje se i pomoću posuda (spremnika) razmještenih na javnim
površinama.
Komunalni otpad u naselju potrebno je prikupljati u tipizirane posude za otpad ili veće metalne kontejnere s
poklopcem. Za postavljanje kontejnera potrebno je osigurati odgovarajući prostor kojime se neće ometati kolni
i pješački promet, te koji će biti ograñen tamponom zelenila, ogradom ili sl.
Korisni dio komunalnog otpada treba sakupljati u posebne kontejnere (stari papir, staklo, istrošene baterije i
sl.).
Smještaj grañevina za biološku obradu otpada (kompostane) omogućuje se u sklopu rasadnika na zaštitnim
zelenim površinama.
Za postavljanje kontejnera potrebno je osigurati odgovarajući prostor kojime se neće ometati kolni i pješački
promet, te koji će biti ograñen tamponom zelenila, ogradom ili sl.
Kruti otpad može se odlagati samo na za to odreñena mjesta.
Na grañevinskom području može se spaljivati samo drvo i lignocelulozni otpad.
Svi zahvati u prostoru moraju uvažavati važeće propise iz oblasti postupanja s otpadom, a naročito: Zakon o
otpadu (NN br. 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09) i Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 70/97,
128/99,57/00, 129/00,59/01,26/03-pročišćeni tekst, 82/04,110/04 – Uredba, 178/04, 38/09, 79/09 i 153/09). U
slučaju promjene navedenih propisa, kod provedbe Plana primjenjivat će se važeći propis.
11. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
Odredba 144.
Na području grada Rovinja-Rovigno ne predviña se razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno
djeluju na okoliš.
_____________________________________________________ 126 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Odredba 145.
Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda:
• zaštita mora na području Rovinja-Rovigno sa ciljem očuvanja, odnosno dovoñenja u planiranu II.
kategoriju ;
• planiranje i gradnja grañevina za odvodnju otpadnih voda i ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda;
• zabrana, odnosno ograničenje ispuštanja opasnih tvari propisanih uredbom o opasnim tvarima u vodama;
• sanacija zatečenog stanja u industriji i odvodnji te sanacija ili uklanjanje izvora onečišćavanja;
• otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni odvodni
sustav moraju se pročistiti pred tretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i
recipijente u koje se upuštaju.
• otpadne vode iz domaćinstva moraju se prije upuštanja u okoliš pročistiti u ureñajima za pročišćavanje
otpadnih voda ili upuštati u nepropusne septičke jame koje se kontrolirano prazne
• kontrolirano odlaganje otpada;
• uspostavljanje monitoringa s proširivanjem i ureñivanjem mjernih postaja, te osiguravanjem stalnog
praćenja morskih i podzemnih voda;
• voñenje jedinstvenoga informatičkog sustava o kakvoći voda;
Odredba 146.
Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka:
• štednjom i racionalizacijom energije, uvoñenjem plina, proširivanjem CTS-a, te razvojem dopunskih
alternativnih energija;
• prostornim razmještajem, kvalitetnim tehnologijama i kontinuiranom kontrolom gospodarskih djelatnosti.
• potrebno je sustavno kontrolirati sve poslovne i gospodarske pogone kao i manje zanatske radionice
(prvenstveno kemijske čistionice i sl.) u pogledu onečišćenja zraka, vode i produkcije otpada u skladu s
minimalnim dozvoljenim standardima.
Odredba 147.
Smanjenje prekomjerne buke:
• promišljenim uzajamnim lociranjem izvora buke ili grañevina u kojima su izvori buke (emitenata) i područja
ili grañevina sa sadržajima koje treba štititi od buke (imitenata), u cilju sprječavanja nastajanja buke;
• izradom karte imisija buke grada Rovinja-Rovigno koja je prikaz postojećih i/ili predviñenih razina buke na
svim mjestima unutar promatranog područja;
• utvrñivanjem uvjeta pod kojima se, sa stajališta zaštite od buke, može locirati neka grañevina;
• planiranjem namjena tako da se dopuštene razine buke susjednih površina ne razlikuju meñusobno za
više od 5 dB, kako bi se mjere zaštite na granici meñu njima mogle provoditi uz gospodarski prihvatljivu
cijenu;
• izradom akcijskih planova za površine na kojima razina imisije buke prelazi dopuštene granice;
• primjenom akustičkih zaštitnih mjera na mjestima emisije i imisije te na putovima njena širenja;
• upotrebom transportnih sredstava, postrojenja, ureñaja i strojeva koji nisu bučni;
• stalnim nadzorom;
• do izrade karte buke uvjeti se utvrñuju na temelju mjerenja imisija buke unutar izgrañenih područja ili
proračuna predviñenih imisija buke na temelju podataka o zvučnoj snazi izvora, akustičkim
karakteristikama grañevine u kojoj se izvor nalazi, utjecajima na putu širenja od mjesta emisije do mjesta
imisije i akustičkim karakteristikama grañevine u kojoj je namjena koju treba štititi od buke.
Odredba 148.
Sprječavanje daljnjeg širenja proizvodnih gospodarstvenih djelatnosti koje predstavljaju rizik, odnosno
opasnost po okoliš (onečišćavanjem zraka, vode, tla te bukom, opasnošću od akcidenata, eksplozija, požara i
sl.), obvezom saniranja njihova štetnog utjecaja na okoliš ili dislociranjem.
_____________________________________________________ 127 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Odredba 149.
Primjena mjera zaštite šuma i šumskog zemljišta i kultiviranog mediteranskog krajobraza Šume i šumsko zemljište ne mogu mijenjati svoju namjenu u odnosu na stanje zatečeno stupanjem na snagu
ovog Plana.
Izuzetno, šuma se može krčiti samo za potrebe infrastrukture predviñene ovim planom i planovima višeg reda.
Nekvalitetno poljoprivredno zemljište koje ekonomski nije opravdano koristiti u poljoprivredne svrhe može se
pošumiti.
Sve površine koje se koriste za poljoprivrednu proizvodnju spadaju u visoko kvalitetna tla, i treba ih trajno štititi
od prenamjene.
Odredba 150.
Sanacija okoliša i privoñenje planskoj namjeni za prostore na kojima su eksploatirane mineralne sirovine.
Programom mjera za unapreñivanje stanja u gradskom prostoru i programom zaštite okoliša utvrdit će se
posebne mjere zaštite i sanacije i razvitka pojedinih gradskih predjela oštećenih dosadašnjom eksploatacijom
mineralnih sirovina.
Odredba 151.
Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti
Sukladno posebnom zakonskom propisu (Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih
opasnosti u prostornom planiranju i ureñivanju prostora, NN 29/83, 36/85, 42/86) elaborat "Zaštite od
elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti" je posebni dio Plana koji se ne upućuje na javnu raspravu.
Mjere zaštite odreñene su Generalnim urbanističkim planom, a temelje se na polazištima i ciljevima Plana, pri
čemu je organizacija i namjena prostora planirana integralno s planiranjem zaštite, a što se posebno ističe u
sljedećim elementima:
• načinom gradnje, gustoćom izgrañenosti i gustoćom stanovanja prema stupnju dovršenosti prostora za
urbano područje grada;
• razmještajem grañevina javne i društvene namjene na gradskom području;
• mjerama sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš;
• očuvanjem postojećih šumskih kompleksa unutar grada;
• osiguravanjem ravnoteže izmeñu urbaniziranih dijelova grada i njihova prirodnog okruženja očuvanjem
kultiviranog krajolika i drugih negradivih površina
• omogućavanjem alternativnog korištenja vodoopskrbnog sustava i cisterni;
• korištenjem alternativnih izvora energije;
• planiranom visinom grañevina;
• odreñivanjem površina za gradnju prema stupnju ugroženosti od potresa;
• mjerama za zaštitu i sklanjanje stanovništva, uz obveznu gradnju skloništa prema posebnim propisima i
normativima koji ureñuju ovo područje;
• mjerama za zaštitu kulturnih dobara;
• mjerama za zaštitu od požara, uz obvezno osiguranje i gradnju svih elemenata koji su nužni za učinkovitu
zaštitu od požara prema posebnim propisima i normativima koji ureñuju ovo područje.
Izgradnja skloništa i drugih zahvata za zaštitu stanovništva, materijalnih i drugih dobara predviña se u skladu
sa zonama ugroženosti Grada Rovinja-Rovigno, koje se odreñuju sukladno odredbama Pravilnika o kriterijima
za odreñivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN
2/91).
Zaštita stanovništva od ratnih opasnosti i elementarnih nepogoda provodit će se gradnjom odnosno
ureñivanjem zahvata za zaštitu, čija će se vrsta, otpornost i kapacitet odreñivati temeljem odgovarajućeg
propisa Grada Rovinja-Rovigno.
_____________________________________________________ 128 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Do donošenja Zakona o civilnoj zaštiti kojim će se detaljnije riješiti problematika zaštite i sklanjanja ljudi i
materijalnih dobara, potrebno je primijeniti slijedeće mjere:
Za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara potrebno je osigurati skloništa po opsegu zaštite; dopunske zaštite
otpornosti 50-100 kPa,
osnovne zaštite otpornosti 100-300 kPa.
Sva skloništa moraju biti projektirana i izvedena u skladu s propisom o tehničkim normativima za skloništa;
skloništa planirati ispod grañevina kao najniže etaže (podrumske etaže),
osigurati potreban opseg zaštite (50 – 300 kPa),
osigurati pričuvne izlaze iz skloništa,
osigurati planovima užih područja lokacije za javna skloništa,
odrediti seizmičnost.
Skloništa osnovne zaštite mogu biti dvonamjenska i mogu se u suglasnosti s Ministarstvom unutarnjih poslova
koristiti u mirnodopske svrhe, a u slučaju ratnih opasnosti i opasnosti od elementarnih nepogoda trebaju se u
najbržem roku osposobiti za osnovnu namjenu.
Broj sklonišnih mjesta u skloništima:
za obiteljska skloništa za najmanje 3 osobe, iza kućna skloništa i skloništa za stambeni blok prema veličini
stambene grañevine, odnosno skupini stambenih grañevina, računajući da se na 50 m2 bruto razvijene
površine stambene grañevine osigura sklonišni prostor najmanje za jednog stanovnika,
za skloništa pravnih osoba za 2/3 ukupnog broja djelatnika, a pri radu s više smjena za 2/3 broja djelatnika u
najvećoj smjeni u vrijeme rada,
za javna skloništa prema procijenjenom broju stanovnika koji se mogu zateći na javnom mjestu i broju
stanovnika za koje nije osigurano kućno sklonište za stambeni blok u gravitacijskom području (radijus 250
m) tog skloništa.
Lokacijskim dozvolama za zahvate u prostoru propisat će se obaveza pridržavanja posebnih propisa iz
područja zaštite okoliša, a naročito:
• Zakon o zaštiti od požara (92/10)); Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94 i
142/03),); Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (Narodne novine, br. 8/06),; Pravilnik o
grañevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete grañenja glede zaštite od požara (nn 35/94);
Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (NN 100/99), Pravilnik o temeljnim zahtjevima za
zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i ureñaja (Narodne novine, br. 146/05), Pravilnik o zaštiti
od požara u skladištima (Narodne novine, br. 93/08), Pravilnik o zaštiti šuma od požara (Narodne novine,
br. 26/03),
• Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95); Pravilnik o zapaljivim tekućinama (NN 54/99);
Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (NN 93/98) 116/07 i 141/08; Pravilnik o
ukapljenom naftnom plinu (Narodne novine, br. 117/07),
• Zakon o eksplozivnim tvarima (Narodne novine, br. 178/04, 109/07 i 67/08), Pravilnik o uvjetima i načinu
provedbe sigurnosnih mjera kod skladištenja eksplozivnih tvari (Narodne novine, br. 26/09),
• Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07)
• Zakon o sanitarnoj inspekciji (NN113/08 i 88/10);
• Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09);
• Zakon o vodama (NN 153/09 i 130/11); Pravilnik o izdavanju vodoprivrednih akata (NN 28/96),
• Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07); Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/88 i 67/09
• Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11),
• Zakon o otpadu (NN 178/04 111/06, 60/08 i 87/09)),
• Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95.,70/97.,128/99.,57/00.,129/00.,59/01.,26/03.–pročišćeni
tekst, 82/04. 110/04 – Uredba 178/04; 38/09, 79/09 i 153/09)
U slučaju promjene pojedinog navedenog propisa, kod provedbe Plana primjenjivat će se važeći propis.
_____________________________________________________ 129 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
12. Mjere provedbe plana
Odredba 152.
Ureñivanje prostora, bilo izgradnjom grañevina ili ureñenjem zemljišta, te obavljanje drugih radova na površini,
odnosno iznad ili ispod površine zemlje, kojim se mijenja stanje u prostoru, mora se obavljati temeljem ukupnih
odredbi ovog Plana, prostornog plana šireg područja i prostornih planova užeg područja, te ostalih
odgovarajućih propisa Grada Rovinja-Rovigno.
Način i dinamiku provedbe ovog Plana utvrdit će tijela Grada Rovinja-Rovigno, a zavisit će o prioritetima koji
će se utvrditi, obavezama preuzetim temeljem njegovih odredbi, te vrstama i karakteristikama zahvata u
prostoru.
Prioritet izrade studija utjecaja na okoliš i detaljnih dokumenata prostornog ureñenja, te komunalnog
opremanja i ureñivanja prostora na području obuhvata GUP-a odreñuje se “Programom mjera za unapreñenje
stanja u prostoru”.
Na cjelokupnom području obuhvata Plana (osim područja za koja je uvjetovana izrada detaljnijih planova
dokumenata prostornog ureñenja), Plan će se provoditi izdavanjem lokacijskih (grañevnih dozvola) akata kojima
se odreñuju uvjeti gradnje prema postupku predviñenom zakonom i ostalim propisima.
Za zahvate u prostoru u područjima za koja je, prema odredbama ovog Plana i odredbama važećeg Programa
mjera za unapreñenje stanja u prostoru (ili drugog odgovarajućeg propisa) Grada Rovinja-Rovigno, obavezno
donošenje detaljnih detaljnijih planova dokumenata prostornog ureñenja, ne mogu se izdavati lokacijske
(grañevne) dozvole akti kojima se odreñuju uvjeti gradnje prema postupku predviñenom zakonom i ostalim
propisima do donošenja tih prostornih planova, osim za rekonstrukciju postojećih grañevina (kada se ne mijenjaju
gabariti grañevine), te za rekonstrukciju postojećih i prometnih površina i infrastrukturnih vodova i objekata.
Zemljište se ureñuje i štiti putem odredbi ovog Plana, kao i odredbi važećih prostornih planova užeg područja. Svi
elementi navedeni u ovom Planu predstavljaju okvir za izradu prostornih planova užeg područja (detaljnih
detaljnijih planova dokumenata prostornog ureñenja), čija se izrada uvjetuje ovim Planom. odnosno Programom
mjera za unapreñenje stanja u prostoru Grada Rovinja-Rovigno.
12.1. Obveza izrade posebne i detaljne dokumentacije prostornog ureñenja
Odredba 153.
Ovim Planom odreñuju se prostori, grañevine i zahvati u prostoru za koje je potrebno izraditi posebnu i
detaljnu dokumentaciju i to:
• Urbanistički plan ureñenja
• Detaljni plan ureñenja
Odredba 154.
Obuhvat UPU-a i DPU-a detaljno je definiran grafičkim dijelom plana na kartografskom prikazu 4.2.
Sadržaj, mjerila kartografskih prikaza, obvezni pokazatelji i standard elaborata prostornih planova užeg
područja odreñeni su posebnim propisom.
Grad Rovinj-Rovigno utvrñuje programe razvoja za područja (turističkih i drugih zona od posebne važnosti za
Grad) obuhvaćenih prostornim planovima užih područja čija se izrada uvjetuje ovim Planom.
_____________________________________________________ 130 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Odredba 155.
Studije o utjecaju na okoliš
Zakonom o zaštiti okoliša i Pravilnikom o izradi procjene utjecaja na okoliš, PPIŽ-om Istarske županije i PPUG
Rovinj (čl. 247) odreñuju se prostori, grañevine i zahvati u prostoru za koje je potrebno izraditi procjenu
utjecaja na okoliš putem izrade Studije o utjecaju na okoliš. To su slijedeći zahvati:
Energetske grañevine:
•
regionalni (županijski) plinovodi s pripadajućim grañevinama - mjerno redukcijskim stanicama, odnosno
skladištima UNP-a
•
kotlovnice snage veće od 10 MJ/s a manje od 50 MJ/s.
Vodne grañevine:
•
sustavi javne odvodnje izlaznog kapaciteta većeg od 2000 ES (ekvivalentnih stanovnika), a manjeg od
10000 ES.
Grañevine u zaštićenom području:
•
grañevine i zahvati u prostoru na području zaštićenog krajolika ili botaničkog rezervata namijenjeni
turizmu
•
grañevine i zahvati na području zaštićenog krajolika ili botaničkog rezervata namijenjene sportu i
rekreaciji
•
sustavi za pročišćavanje oborinskih i otpadnih voda izlaznog kapaciteta većeg od 100 ES,
•
izgradnja gospodarskih kompleksa na osobito vrijednim obradivim tlima odreñenim ovim Planom
•
akvatorij sjeverne luke (Valdibora) i kontaktnog područja
•
akvatorij južne luke i kontaktnog područja
Posebni slučajevi:
U slučaju da se unutar područja iste namjene odreñene ovim Planom predviña više istovrsnih zahvata čije su
pojedinačne veličine tj. kapaciteti ispod, no ukupni iznad granice propisanih posebnim propisom, za iste je
obvezna provedba postupka procjene o utjecaju na okoliš, a prema zakonskim odredbama.
Lokacijskim dozvolama, odnosno mjerama zaštite okoliša u prostornim planovima užeg područja, za ostale
zahvate u prostoru za koje se može iskazati interes, a za koje je temeljem posebnih propisa obavezna
procjena utjecaja na okoliš, propisat će se obaveza izrade studija o utjecaju na okoliš i pribavljanja odobrenja
nadležnog tijela o prihvatljivosti utjecaja tih zahvata na okoliš.
Postojeće grañevine u zoni obuhvata mogu se rekonstruirati u postojećim gabaritima sukladno namjeni koja je
odreñena ovim Planom, odnosno namjeni koja je u funkciji ili je kompatibilna osnovnoj namjeni.
Zakonom o zaštiti okoliša te Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš odreñuju se zahvati za koje je
obvezna procjena utjecaja zahvata na okoliš i zahvati za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja
zahvata na okoliš.
Prostornim planom Istarske županije Planom odreñuju se grañevine i zahvate u prostoru za koje je potrebno
pored propisom odreñenih grañevina i zahvata, izraditi procjenu utjecaja na okoliš:
1.
Grañevine za postupanje s otpadom:
- grañevine za obradu komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada, te biološkog otpada kapaciteta
većeg od 1000 t/godišnje a manje od 10.000 t/godišnje
- odlagališta inertnog otpada
2.
Energetske grañevine:
- regionalni (županijski) plinovodi s pripadajućim grañevinama - mjerno redukcijskim stanicama,
odnosno skladištima UNP-a
_____________________________________________________ 131 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
- skladišta i prodajna mjesta nafte i/ili njezinih tekućih derivata kao samostalne grañevine,
- kotlovnice snage veće od 10 MJ/s a manje od 50 MJ/s.
3.
Vodne grañevine:
- sustavi javne odvodnje izlaznog kapaciteta većeg od 2000 ES (ekvivalentnih stanovnika), a manjeg
od 10000 ES.
4.
Površinska eksploatacija gline, šljunka, pijeska i grañevno-tehničkog kamena s kapacitetom
eksploatacije većim od 10.000 m3/godišnje, a na eksploatacijskim poljima većim od 5 ha van obalnog
područja, odnosno 2 ha unutar obalnog područja.
5. Grañevine u zaštićenom području
- grañevine i zahvati u prostoru na području zaštićenog krajolika ili botaničkog rezervata namijenjeni
turizmu,
- grañevine i zahvati na području zaštićenog krajolika ili botaničkog rezervata namijenjene sportu i
rekreaciji
- grañevine i zahvati izvan grañevinskog područja smještene dijelom ili cjelovito u II. vodozaštitnoj zoni
odreñenoj ovim Planom i posebnim propisima
- objekti u III zoni vodozaštite i to slijedeći: nove županijske prometnice, nove željezničke pruge,
sustavi za pročišćavanje oborinskih i otpadnih voda izlaznog kapaciteta većeg od 100 ES, stočarski i
peradarski kompleksi kapaciteta većeg od 100 stočnih jedinica
- izgradnja gospodarskih kompleksa na osobito vrijednim obradivim tlima odreñenim ovim Planom
U slučaju da se unutar područja iste namjene odreñene ovim Planom predviña više istovrsnih zahvata čije su
pojedinačne veličine tj. kapaciteti ispod, no ukupni iznad granice propisanih posebnim propisom, za iste je
obvezna provedba postupka procjene o utjecaju na okoliš, a prema zakonskim odredbama.
Kod rekonstrukcija postojećih grañevina i zahvata iz stavka 1. ovog članka izrada procjene utjecaja na okoliš
uvjetuje se kod cjelovite (potpune) zamjene tehnologije ili prenamjene grañevine ili povećanja obima zahvata
zbog kojeg je u smislu stavka 1. ovog članka potrebno izraditi procjenu utjecaja na okoliš.
Odredba 156.
Urbanistički planovi ureñenja
Generalnim urbanističkim planom odreñeno je da je za područje povijesne jezgre Rovinj, Calchiera, GripoleSpine obavezno donošenje urbanističkog plana ureñenja za slijedeće prostore/ zone:
• Područje Montepozzo (dio stambenog naselja i gospodarske zone – kamenolom),
• Valbruna – II (spajanje DPU-a Valbruna II – sjever i DPU-a Valbruna II – jug),
• Laste,
• Concetta – istok,
• Lacosercio –istok,
• Lacosercio - jug
• Turnina,
• turističke zone Porton Biondi,
• Sjeverna luka Valdibora
Obveza donošenja urbanističkih planova ureñenja odreñena je prema grafičkom prikazu 4. UVJETI ZA
KORIŠTENJE, UREðIVANJE I ZAŠTITU PROSTORA, 4.2. Područja primjene posebnih mjera ureñenja i
zaštite na kojem su označene površine za koje je obvezno donošenje Urbanističkih planova ureñenja.
Program izrade urbanističkog plana ureñenja koji je sastavni dio Odluke o izradi plana verificira Gradonačelnik.
_____________________________________________________ 132 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Odredba 157.
Detaljni planovi ureñenja
Generalnim urbanističkim planom odreñene su površine za koje je obvezno donošenje detaljnog plana, a
površine za koje nije obvezno donošenje detaljnog plana ureñuju se na temelju ovih odredbi.
Obveza donošenja detaljnih planova odreñena je prema grafičkom prikazu 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE,
UREðIVANJE I ZAŠTITU PROSTORA, 4.2. Područja primjene posebnih mjera ureñenja i zaštite na kojem su
označene površine za koje je obvezno donošenje detaljnog plana.
Program izrade detaljnog plana ureñenja koji je sastavni dio Odluke o izradi plana verificira Gradsko
poglavarstvo Gradonačelnik.
Radi dobivanja što kvalitetnijih rješenja za ureñivanje pojedinih gradskih površina, njihovo oblikovanje i
oblikovanje pojedinih grañevina Gradsko poglavarstvo Gradonačelnik, može raspisati urbanističkoarhitektonski natječaji.
12.2. Mjere ureñenja i zaštite zemljišta
Odredba 158.
Mjere ureñivanja i zaštite zemljišta sadržane su u organizaciji, korištenju, namjeni, ureñivanju, zaštiti prostora i
u obvezi donošenja detaljnijih prostornih planova kojima se utvrñuje način ureñivanja i korištenja grañevinskog
zemljišta (osnivanje grañevnih čestica, komunalno opremanje i sl.).
Ureñivanje i zaštita zemljišta u gradu osigurava se gradskim sustavom gospodarenja i upravljanja zemljištem.
Važan element zaštite i ureñivanja zemljišta je zaštita prirodnih dobara valorizacijom i upisom u Upisnik
zaštićenih dijelova prirode, a zaštita kulturnih dobara upisom u Registar zaštićenih kulturnih dobara Republike
Hrvatske, te zaštita kroz odredbe Plana.
Odredba 159.
Gradski projekti
Generalnim urbanističkim planom omogućuje se izrada gradskih projekata. Gradski se projekti izrañuju za
zahvate u prostoru gdje je Grad partner u realizaciji, bilo da je vlasnik zemljišta ili je već uložio ili će tek
ulagati kako bi stvorio novu gradsku kvalitetu (grañevine javne i društvene namjene, parkovi, infrastruktura i
sl.), odnosno kako bi sačuvao stečene gradske vrijednosti.
Obuhvat gradskog projekta donosi Gradsko poglavarstvo Gradonačelnik, u suradnji s drugim gradskim
institucijama, a definiran je zonom utjecaja gradske investicije.
Područja i teme gradskih projekata su:
• sustav odvodnje
• stanovanje
• lučko područje
• afirmacija postojećih gradskih poteza,
• postojeće glavne gradske ulice i sl.,
• gradnja uz planirane glavne gradske ulice i trase;
• prenamjena stare industrije;
• javni sadržaji;
• površine za rekreaciju,
• novi gradski parkovi i zelene površine,
• grañevine javne i društvene namjene gradskog značenja.
_____________________________________________________ 133 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Programske studije su stručne podloge za odlučivanje o ulaganju u području gradskih projekata. Programske
studije usvaja Poglavarstvo Gradonačelnik. Programska studija, osim programa za gradski projekt, naročito
odreñuje:
• procedure koje prethode realizaciji (javni natječaj, pozivni natječaj);
• obveze za detaljniji plan dokument prostornog ureñenja.
12.3. Rekonstrukcija grañevina
Odredba 160.
Grañevine čija je namjena protivna planiranoj namjeni
Grañevine koje su grañene u skladu s propisima, a namjena kojih je protivna namjeni ili pravilima grañenja i
ureñenja utvrñenim Generalnim urbanističkim planom, mogu se, do privoñenja konačnoj namjeni,
rekonstruirati, dograditi i nadograditi, uz sljedeće uvjete:
1. stambene, odnosno stambeno poslovne grañevine:
• obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova grañevina i krovišta u
postojećim gabaritima;
• priključak na grañevine i ureñaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija;
• dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) uz postojeće stambene grañevine koje nemaju iste
izgrañene u svom sastavu ili na postojećoj grañevinskoj čestici, i to u najvećoj površini od 12 m2;
• dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih ili pomoćnih prostora, tako da s postojećim ne prelazi ukupno
75 m2 bruto razvijene grañevinske površine svih etaža, s time da se ne poveća broj stanova;
• adaptacija tavanskog ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor;
• postava novog krovišta, bez nadozida kod objekata s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom ako se radi
o povećanju stambenog prostora iz točke 1. broj 4. ovoga stavka;
• sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena (klizišta).
2. grañevine druge namjene (grañevine za rad, javne, komunalne, prometne grañevine):
• obnova i sanacija oštećenih i dotrajalih konstruktivnih dijelova grañevina i krovišta;
• dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl. do najviše 16 m2 izgrañenosti za grañevine do 100
m2 bruto izgrañene površine, odnosno do 5% ukupne bruto izgrañene površine za veće grañevine;
• prenamjena i funkcionalna preinaka grañevina vezano uz prenamjenu prostora, ali pod uvjetom da
planirana namjena ne pogoršava stanje čovjekove okoline i svojim korištenjem ne utječe na zdravlje ljudi u
okolnim stambenim prostorima;
• dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija;
• priključak na grañevine i ureñaje komunalne infrastrukture;
• dogradnja i zamjena grañevina i ureñaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javno prometnih
površina;
• sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena (klizišta).
Odredba 161.
Rekonstrukcija postojećih grañevina
Pod rekonstrukcijom postojećih grañevina (koja je u skladu s namjenom utvrñenom GUP-om, a nalazi se na
području za koje je obavezno donošenje DPU-a) radi osiguranja neophodnih uvjeta života i rada, u smislu ovih
odredaba podrazumijeva se:
•
•
•
izvoñenje radova kojima se na grañevini otklanjaju opasnosti za okolinu u smislu stabilnosti, sigurnosti u
pogledu života i zdravlja ljudi, sigurnosti od požara, sigurnosti prometa i susjednih grañevina,
rekonstrukcija kojom se zadovoljavaju ili poboljšavaju osnovni uvjeti stanovanja i rada, uz uvjet da se
uglavnom zadržavaju postojeći gabariti grañevine (moguće povećanje do 10% volumena grañevine)
radovi kojima se sprečava propadanje grañevina.
_____________________________________________________ 134 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Odredba 162.
Osiguranje neophodnih (nužnih) uvjeta života
Pod osiguranjem neophodnih uvjeta života podrazumijeva se:
a) rješavanje sanitarnih prostorija veličine do 12 m2 (nadogradnjom ili dogradnjom, ovisno o arhitektonskim
karakteristikama objekta) i sistema zbrinjavanja sanitarno-otpadnih voda,
b) rekonstrukcija i popravak krovišta i to:
• stabilizacija krovnog vijenca (horizontalno ukrućenje) s izvoñenjem do maksimalno 50 cm nadozida,
• zamjena krovnih greda,
• zamjena neadekvatnog pokrova (od salonita, plastičnog evala i sl., kanalicama ili mediteran crijepom),
• rekonstrukcija ili prigradnja kuhinje i sličnih utilitarnih sadržaja, ukoliko ih nema u postojećem
stambenom objektu,
c) rekonstrukcija ili prigradnja streha, loña, vanjskog dimnjaka, stubišta koja su nužna za pristup na etažu, a
čime se ne narušava arhitektonski sklad objekta,
d) rekonstrukcija stambenih objekata čiji stambeni prostor ne zadovoljava Gradskom odlukom utvrñeni
minimalni standard stanovanja,
e) rekonstrukcija u svrhu ugradnje dizala za invalidne osobe u postojećoj grañevini.
Odredba 163.
Pod osiguranjem neophodnih uvjeta rada podrazumijeva se:
•
•
•
•
dopuna, proširenje, izmjena, usavršavanje i zaokruživanje tehnološkog procesa rada i organizacije
poslovanja unutar postojećih gabarita grañevina,
održavanje i proširenje objekata do 10% gabarita grañevina radi poboljšanja uvjeta rada gospodarskih
subjekata,
rekonstrukcija u svrhu ugradnje dizala za invalidne osobe u postojećoj grañevini,
ureñenje prostorija za rad, s tim da se tu može obavljati djelatnost koja je u skladu s važećim zakonima.
Odredba 164.
Kod rekonstrukcije vrijednih i zaštićenih grañevina potrebno je ishoñenje posebnih uvjeta od nadležnog
Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture.
Odredba 165.
Kod rekonstrukcije ili prenamjene postojećih grañevina potrebno je urediti fasadu sa svim njenim elementima,
krovište u cijelosti, a prema urbanističko-konzervatorskim uvjetima.
Sve postojeće grañevine koje podliježu rekonstrukciji ili prenamjeni moraju imati projekt obnove fasade i
krovišta sa troškovnicima.
Odredba 166.
Svaka intervencija na pročelju (fasadi) unutar povijesne jezgre i kontaktne zone kulturno povijesne cjeline
grada Rovinja-Rovigno mora se izvesti sukladno posebnom propisu (Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih
dobara). Pod intervencijama na fasadi smatra se i dotrajala stolarija (prozori, izlozi, ulazna vrata) kao i boja
iste, popravak i obnova štukature i profilacija, bojanje fasade, postavljanje reklama i svjetlosnih natpisa,
rasvjetnih tijela, klima ureñaja i drugo.
Odredba 167.
Postojeće grañevine koje nisu u skladu s namjenom utvrñenom prostornim planom, a nalaze se u prvoj etapi
realizacije planova, mogu se samo nužno održavati u okviru horizontalnih i vertikalnih gabarita i to: zamjena
dotrajale stolarije, horizontalne hidro-izolacije podova, zamjena dijela krovne konstrukcije i pokrova, opšavi limom,
horizontalni i vertikalni oluci.
_____________________________________________________ 135 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
13. Mjere zaštite od ratnih razaranja
13. Mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća
Odredba 168.
Sukladno posebnom zakonskom propisu (Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih
opasnosti u prostornom planiranju i ureñivanju prostora, NN 29/83, 36/85, 42/86) elaborat "Zaštite od
elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti" je posebni dio Plana koji se ne upućuje na javnu raspravu.
Sukladno posebnim zakonskim propisima:
1. Zakon o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07 i 38/09),
2. Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i
ureñivanju prostora (NN 29/83, 36/85, 42/86),
3. Pravilnik o tehničkim normativima za skloništa (Sl 55/83) preuzet Zakonom o standarizaciji (NN 53/91),
te
4. Pravilnik o uzbunjivanju stanovništva (NN 47/06).
U nastavku se propisuju slijedeće mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća koje su satavni dijelovi
Procjene ugroženosti stanovništva, amterijalnih i kulturnih dobara i okoliša od kataftrofa i velikuh nesreća za
Grad Rovinj (Procjena je donesena 24.11.2011. godine).
13.1. Zaštita i spašavanje od poplave
Odredba 168.a.
U svrhu efikasne zaštite od poplava potrebno je zabraniti gradnju bilo kakvih objekata u koritima i odvodnim
kanalima kako bi se omogućio neprekidan tok vode prema moru, a u područjima gradnje potrebno je riješiti
sustav odvodnje oborinskih i fekalnih voda u potrebitoj protočnosti.
13.2. Zaštita i spašavanje od potresa
Odredba 168.b.
U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih grañevina planiranih za izgradnju i
rekonstrukciju na području obuhvata Plana uskladiti sa posebnim propisima za jačine potresa od 7° MCS
(MSK 64) skale. S tim u svezi, kod gradnje grañevina potrebno je posebno voditi računa o izboru materijala.
Za višestambene grañevine, grañevine javne i društvene, ugostiteljsko-turističke namjene, energetske
grañevine i sl., protupotresno projektiranje treba provesti i prema geomehaničkim i geofizičkim istraživanjima.
Potrebno je osigurati dostatnu širinu putova (evakuacijskih – protupožarnih) radi nesmetanog pristupa svih
ekipa žurne pomoći te eventualne evakuacije stanovništva.
13.3. Zaštita i spašavanje od ostalih prirodnih uzroka
Odredba 168.c.
U svrhu zaštite prilikom pojave olujnog ili orkanskog nevremena potrebno je posebnu pažnju obratiti na
izbor grañevnog materijala, a posebno za izgradnju krovišta i nadstrešnica koje treba prilagoditi jačini vjetra.
U svrhu zaštite prilikom pojave tuče, snježnih oborina i poledice potrebno je kod gradnje nezaštićenih
vanjskih grañevina, te naročito šetnica i trgova trebalo voditi računa o korištenju protu kliznih materijala te
nagiba prometnica i prilaznih putova.
_____________________________________________________ 136 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
13.4. Zaštita od pojave tehničko – tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u
gospodarskim (i drugim) objektima
Odredba 168.d.
Potrebno je voditi računa da se načinom gradnje i izborom grañevnog materijala, mogućnost nesreće sa
opasnim tvarima i njihove posljedice svedu na minimum. Kod svih rezervoara ili mjesta za manipulaciju
opasnim tvarima treba osigurati prihvatilišta za slučaj ispuštanja (tankvane). Sve grañevine moraju biti spojene
na gradski pročistač fekalne i oborinske kanalizacije.
Gradnju grañevina i postrojenja u kojima se na bilo koji način koriste ili skladište opasne tvari planirati izvan
grañevinskih područja namijenjenih stanovanju, društvenim djelatnostima (škole, vrtići, dom zdravlja, dom
umirovljenika) kao i područja u kojima se okuplja veći broj ljudi (trgovački centri, stadioni i sl.). Gradnju takvih
zgrada planirati na rubovima poduzetničkih zona kako se u slučaju nesreće ne bi ugrozilo stanovništvo.
Potrebno je regulirati širinu putova (evakuacijske - protupožarne) radi nesmetanog pristupa svih ekipa žurne
pomoći ( naročito vatrogasci i HMP) te eventualne evakuacije stanovništva.
Projektnom dokumentacijom potrebno je osigurati propisani razmak izmeñu zgrada kako bi se posljedice
eventualne nesreće sve na najmanju moguću mjeru i izbjegao „domino efekt“
13.5. Uzbunjivanje i obavješćivanje stanovništva
Odredba 168.e.
U društvenim i gospodarskim zgradama (školama, vrtiću, trgovačkim centrima, prometni terminali, sportske
dvorane i stadioni, proizvodni pogoni) gdje boravi ili se okuplja veći broj osoba potrebno je uspostaviti i
održavati sustave unutarnjeg uzbunjivanja (interni razglas, display, zvono, ručna sirena) koji će imati
osigurani prijem priopćenja Županijskog centra 112 Pazin o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno
poduzeti.
Unutar obuhvata GUP-a grada Rovinja-Rovigno potrebno je uspostaviti sustav za javno uzbunjivanje (sirene
za javno uzbunjivane) i njihovo uvezivanje u jedinstveni sustav putem ŽC 112. Sustav javnog uzbunjivanja
sastoji se od sirena u naselju Borik, na zgradi Mirne (Giordano Paliaga 8), na zgradi Doma kulture (Trg
maršala Tita 3), na zgradi Ureda državne uprave (Istarska 13a), na lokaciji u ulici Franje Iskre 4 te u
industrijskoj zoni Gripole-Spine.
13.6. Evakuacija stanovništva
Odredba 168.f.
Putevi evakuacije kao i prostori pogodni za prikupljanje evakuiranih ljudi i zone za njihovo zbrinjavanje
prikazani su na kartografskom prikazu, br. 4.3.4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREðIVANJE I ZAŠTITU
PROSTORA – „Mjere posebne zaštite“ koji nije dostupan javnosti na javnom uvidu.
Problem bi mogli nastati u urbanoj gradskoj jezgri, dok prometna razvedenost prema ruralnim sredinama
omogućuje više alternativnih pravaca evakuacije ili dopreme pomoći.
13.7. Sklanjanje stanovništva
Odredba 169.
Izgradnja skloništa i drugih zahvata za zaštitu stanovništva, materijalnih i drugih dobara predviña se u skladu
sa zonama ugroženosti Grada Rovinja-Rovigno, koje su odreñene sukladno odredbama Pravilnika o kriterijima
za odreñivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN
2/91).
_____________________________________________________ 137 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Zaštita stanovništva od ratnih opasnosti i elementarnih nepogoda provodit će se gradnjom odnosno
ureñivanjem zahvata za zaštitu, čija će se vrsta, otpornost i kapacitet odreñivati temeljem posebnog
odgovarajućeg propisa Grada Rovinja-Rovigno.
Temeljem Pravilnika o kriterijima za gradove i naseljena mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi
zaštitni objekti (NN broj 2/91), Grad Rovinj-Rovigno spada u 2. stupanj ugroženosti te su stoga u ovom planu
utvrñene dvije zone, od kojih je u zoni veće koncentracije (zona 1), koja obuhvaća uže središte RovinjaRovigno obveza izgradnje skloništa dopunske zaštite otpornosti 50 kPa i skloništa za zaštitu od radijacije te
porodična skloništa.
Navedene zone prikazane su na kartografskom prikazu br. 4.1.1. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREðIVANJE I
ZAŠTITU PROSTORA – „Mjere posebne zaštite“ koji nije dostupan javnosti na javnom uvidu.
Obzirom na Procijenjene opasnosti grad Rovinj-Rovigno trenutno raspolaže dostatnim kapacitetom skloništa.
U zoni veće koncentracije potrebno je osigurati prostore za gradnju javnih skloništa. U pravilu za ovu namjenu
se koriste javne zelene površine definirane GUP-om, kao i površine koje su namijenjene za izgradnju
podzemnih grañevina (javnih, komunalnih i sl.) tako da dio prostora bude dvonamjenski za potrebe sklanjanja
ljudi, ako u krugu od 250 m od takvih grañevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način,
Skloništa se trebaju projektirati i graditi u skladu s Pravilnikom o tehničkim normativima za skloništa (Službeni
list, br. 55/83), preuzetim Zakonom o normizaciji (Narodne Novine, br. 55/96), koji propisuje sve uvjete
izgradnje skloništa za zaštitu stanovništva od ratnih djelovanja.
Sva skloništa moraju biti dvonamjenska i trebaju se koristiti u mirnodopske svrhe u suglasnosti s Ministarstvom
unutarnjih poslova, a u slučaju ratnih opasnosti trebaju biti u najkraćem vremenu (24 sata) sposobna za
potrebe sklanjanja. Skloništa se mogu planirati ispod grañevina kao najniže etaže, dopunske zaštitne
otpornosti 50 kPa i sa osiguranim pričuvnim izlazom.
U zoni veće koncentracije potrebno je prilikom izgradnje novih stambenih grañevina planirati prostorije
pogodne za sklanjanje s otpornosti od 30 kPa. Obiteljska skloništa trebaju biti kapaciteta za najmanje 3 osobe.
Zaštita stanovništva u zaklonima utvrñuje se unutar javnih garaža, kao i unutar najnižih etaža ostalih
grañevina.
13.8. Epidemiološke i sanitarne opasnosti
Odredba 170.
Do donošenja Zakona o civilnoj zaštiti kojim će se detaljnije riješiti problematika zaštite i sklanjanja ljudi i
tvarnih dobara, potrebno je primijeniti slijedeće mjere:
• Za sklanjanje ljudi i tvarnih dobara potrebno je osigurati skloništa po opsegu zaštite;
dopunske zaštite otpornosti 50-100 kPa,
osnovne zaštite otpornosti 100-300 kPa.
• Sva skloništa moraju biti projektirana i izvedena u skladu s propisom o tehničkim normativima za
skloništa;
skloništa planirati ispod grañevina kao najniže etaže (podrumske etaže),
osigurati potreban opseg zaštite (50 – 300 kPa),
osigurati pričuvne izlaze iz skloništa,
osigurati planovima užih područja lokacije za javna skloništa,
odrediti seizmičnost.
_____________________________________________________ 138 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Skloništa osnovne zaštite mogu biti dvonamjenska i mogu se u suglasnosti s Ministarstvom unutarnjih poslova
koristiti u mirnodopske svrhe, a u slučaju ratnih opasnosti i opasnosti od elementarnih nepogoda trebaju se u
najbržem roku osposobiti za osnovnu namjenu.
Broj sklonišnih mjesta u skloništima potrebno je odrediti prema:
• za obiteljska skloništa za najmanje 3 osobe,
• za kućna skloništa i skloništa za stambeni blok prema veličini stambene grañevine, odnosno skupini
stambenih grañevina, računajući da se na 50 m2 bruto razvijene površine stambene grañevine osigura
sklonišni prostor najmanje za jednog stanovnika,
• za skloništa pravnih osoba za 2/3 ukupnog broja djelatnika, a pri radu s više smjena za 2/3 broja djelatnika
u najvećoj smjeni u vrijeme rada,
• za javna skloništa prema procijenjenom broju stanovnika koji se mogu zateći na javnom mjestu i broju
stanovnika za koje nije osigurano kućno sklonište za stambeni blok u gravitacijskom području (radijus 250
m) tog skloništa.
Generalnim urbanističkim planom su kartogramom prikazane zone unutar kojih se grade skloništa i njihov
stupanj otpornosti, a detaljnim planovima ureñenja odrediti njihovu točnu lokaciju.
U svrhu zaštite od pojave epidemioloških i sanitarnih opasnosti većih razmjera potrebno je osigurati potpunu
odvojenost fekalne od oborinske kanalizacije, te onemogućiti miješanje vode za piće s oborinskom ili fekalnom
kanalizacijom.
13.9. Mjere zaštite od požara
Odredba 170.a.
U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne grañevine, grañevina mora biti udaljena od susjednih
grañevina najmanje 4,0 m. Grañevina može biti smještena i na udaljenosti manjoj od 4,0 m od susjedne
grañevine, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike
materijala grañevina, veličine otvora na vanjskim zidovima grañevine i drugo, da se požar neće prenijeti na
susjedne grañevine. U protivnom, grañevina mora biti odvojena od susjednih grañevina požarnim zidom
vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da grañevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni
krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta), nadvisuje krov grañevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom
konzolom iste vatrootpornosti, dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog
materijala najmanje u dužini konzole. Iznimno, grañevine u kojima se obavlja skladištenje ili promet zapaljivim
tekućinama i plinovima, eksplozivima, pirotehničkim sredstvima i streljivom moraju se graditi na sigurnosnoj
udaljenosti od ostalih grañevina i komunalnih ureñaja sukladno posebnom propisu.
Kod projektiranja grañevina za koje ne postoje hrvatski propisi prema kojima projektant može odrediti potrebnu
klasu otpornosti na požar nosive konstrukcije (a takoñer ni druge zahtjeve u svezi grañevinske zaštite od
požara), projektant može primijeniti odgovarajuće inozemne propise kao priznata pravila tehničke prakse.
Radi omogućavanja spašavanja osoba i tvarnih dobara iz grañevine i gašenja požara na grañevini i otvorenom
prostoru, grañevina do koje je omogućen kolni pristup mora imati vatrogasni prilaz i površinu za operativni rad
vatrogasaca odreñenu prema posebnom propisu o uvjetima za vatrogasne pristupe, a prilikom gradnje ili
rekonstrukcije vodoopskrbne mreže mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjska hidrantska mreža s
osiguranim potrebnim pritiskom vode i profilom cjevovoda sukladno posebnom propisu o hidrantskoj mreži za
gašenje požara.
Za grañenje grañevine i prostorija u kojima se obavlja držanje, skladištenje ili promet zapaljivih tekućina i/ili
plinova potrebno je graditi u skladu s odredbama posebnog propisa o zapaljivim tekućinama i plinovima.
Sukladno posebnom propisu, potrebno je ishoditi suglasnost mjerodavne Policijske uprave o usklañenosti
glavnog projekta za grañenje pojedinih grañevina sa propisanim i ovim Planom traženim mjerama zaštite od
požara, prikazanim u elaboratu zaštite od požara.
_____________________________________________________ 139 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Mjere zaštite od požara tijekom zahvata u prostoru obvezatno se provode u skladu s odredbama slijedećih
posebnih propisa:
• Zakon o zaštiti od požara (Narodne novine, br. 58/93, 33/05, 107/07 i 38/09),
• Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (Narodne novine, br. 108/95),
• Zaon o eksplozivnim tvarima (Narodne novine, br. 178/04, 109/07 i 67/08),
• Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (Narodne novine, br. 35/94, 55/94 i 142/03),
• Pravilnik o zapaljivim tekućinama (Narodne novine, br. 54/99),
• Pravilnik o ukapljenom naftnom plinu (Narodne novine, br. 117/07),
• Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (Narodne novine, br. 8/06),
• Pravilnik o grañevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete grañenja glede zaštite od požara
(Narodne novine, br. 35/94),
• Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (Narodne novine, br. 93/98, 116/07 i
141/08),
• Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (Narodne novine, br. 100/99),
• Pravilnik o zaštiti od požara u skladištima (Narodne novine, br. 93/08),
• Pravilnik o uvjetima i načinu provedbe sigurnosnih mjera kod skladištenja eksplozivnih tvari (Narodne
novine, br. 26/09),
• Pravilnik o zaštiti šuma od požara (Narodne novine, br. 26/03),
• Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i ureñaja (Narodne
novine, br. 146/05),
• Ostali pravilnici i usvojena pravila tehničke prakse kojima su propisane mjere zaštite od požara.
14. Prijelazne odredbe
Odredba 171.
Druge mjere
Na područjima za koja je propisana obveza donošenja detaljnijih planova, a grañevine su, prema namjeni, u
skladu s namjenom utvrñenom Generalnim urbanističkim planom može se odobriti prenamjena i funkcionalna
preinaka postojećih grañevina u postojećem gabaritu.
Iznimno, do donošenja detaljnijeg plana, omogućuje se rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja
zamjenskih grañevina i pojedinačna interpolacija na područjima na kojima je to omogućeno pravilima grañenja
definiranim u poglavlju 8. GUP-a.
U postojećim grañevinama s legalnim statusom, stečenim do dana stupanja na snagu Plana, moguće je
proširivati stambeni prostor na prostor tavana, podruma i sl., u postojećim gabaritima
Sve Programe za urbanističko-arhitektonske natječaje i izradu UPU-a i DPU-a razmatra i utvrñuje Gradsko
poglavarstvo Gradonačelnik Grada Rovinja-Rovigno.
Odredba 172.
Sudjelovanje javnosti
Sudjelovanje javnosti osigurava se propisanom procedurom donošenja planova i studija, te o rezultatima
urbanističko - arhitektonskih natječaja.
Odredba 173.
Tumačenja plana
U slučaju potrebe detaljnijeg razgraničenja izmeñu pravila i razgraničavanja zona iznimki unutar pojedinog
pravila, kao i tumačenja pojedinih odredbi ovog Plana nadležno je Gradsko poglavarstvo Gradonačelnik, u
suradnji sa stručnim izrañivačem.
_____________________________________________________ 140 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
Pojmovnik korištenih izraza – termina iz prostornog i
urbanističkog planiranja
U tekstu Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Rovinja-Rovigno korišteni su stručni i
zakonima i drugim propisima odreñeni ili uvjetovani izrazi (termini) koji imaju precizno utvrñeno praktično i
pravno značenje. U cilju boljeg razumijevanja svih sastavnica ovog urbanističkog dokumenta, prigodom
stručnih i javnih rasprava od strane svih mjerodavnih subjekata odlučivanja, priložen je i ovaj izbor najvažnijih
ili najčešćih stručnih izraza korištenih u Planu.
← grad Rovinj - označava naselje Rovinj sa statusom grada;
← Grad Rovinj - označava Rovinj, teritorijalnu-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave
(JLS);
← grañevinska područja su područja naselja i područja predviñena za njihovo širenje, koja su odreñena
prostornim planom ureñenja grada;
← Grañevinsko područje naselja utvrñeno prostornim planom ureñenja velikog grada, grada i općine je
izgrañeni i ureñeni dio naselja i neizgrañeni dio područja tog naselja planiran za njegov razvoj i proširenje,
← namjena prostora je prostornim dokumentima odreñeno korištenje zemljišta i objekata;
← Namjena prostora/površina je planirani sustav korištenja prostora, odnosno uporabe grañevina, površina
i zemljišta odreñena odgovarajućim dokumentom prostornog ureñenja,
← Osnovna namjena prostora/površina je planirano korištenje prostora/površina podreñeno jednoj funkciji
(naselje, poljoprivreda, šume, promet, gospodarstvo, sport, rekreacija i dr.) unutar koje se mogu planirati i
druge namjene ili sadržaji, koji isključivo proizlaze iz potrebe osnovne namjene,
← Pretežita namjena je planirano korištenje prostora/površina za više različitih funkcija, od kojih je jedna
prevladavajuća,
← Prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost je institucionalni i tehnički oblik za upravljanje
prostornom dimenzijom održivosti, kojom se na temelju procjene razvojnih mogućnosti u okviru zadržavanja
osobnosti prostora, zahtjeva zaštite prostora i očuvanja kakvoće okoliša, odreñuju namjena prostora/površina,
uvjeti za razvoj djelatnosti i njihov razmještaj u prostoru, uvjeti za poboljšanje i urbanu obnovu izgrañenih
područja te uvjeti za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru,
← prostorno ureñenje je planirani razmještaj djelatnosti i objekata na odreñenom području (područje
obuhvata plana ureñenja);
← područje obuhvata plana ureñenja je prostorno i funkcionalno zaokruženo područje
← opremanje zemljišta je osiguravanje uvjeta za gradnju javne infrastrukture i priključivanja na nju, čime se
omogućava uporabljivost zemljišta za namjene, odreñene prostornim dokumentom;
← komunalna infrastruktura su objekti odnosno mreže lokalne gospodarske javne infrastrukture te grañeno
javno dobro lokalnoga značenja;
← gospodarska javna infrastruktura su mreže, neposredno namijenjene izvoñenju gospodarskih javnih
službi s područja prometa, energetike, komunalnoga gospodarstva, upravljanja vodama i gospodarenja drugim
_____________________________________________________ 141 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
vrstama prirodnog bogatstva ili zaštite okoliša, kao i druge mreže i objekti u javnom korištenju. Gospodarska
javna infrastruktura je državnoga i lokalnog značenja;
← Površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima
(javne ceste, ulice, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u naselju,
rekreacijske površine i sl.),
← izvorni urbanistički planovi – planovi prema kojima se gradilo naselje;
← urbana matrica - mreža javnih površina, ulica, trgova i drugih površina neophodnih za ostvarivanje drugih
namjena u prostoru;
← dovršeni predjeli grada - stabilno područje s obzirom na fizičku strukturu i aktivnosti; morfološke i
programske promjene su najstrože kontrolirane (povijesno nasljeñe) ili nisu niti moguće, i bitno bi smanjile
vrijednost gradske izgrañene i neizgrañene strukture; to su gradska područja koja imaju status povijesnog
nasljeña, gradska područja koncipirana po principima moderne, dovršena nova naselja, cjeloviti kompleksi
jedne namjene;
← nedovršeni predjeli grada - područje s dovoljno razvijenom mrežom ulica, mrežom drugih javnih
površina i prepoznatljivom fizičkom strukturom; prostor se ureñuje sa ciljem dopune i unapreñivanja stanja,
nova gradnja i ureñivanje (izgrañenog i neizgrañenog) se interpolira;
← neregulirani predjeli - područje na kojem ne postoji ni ulična mreža niti mreža drugih javnih površina ili je
postojeća mreža toliko deficitarna da nije moguća gradnja bez planiranja novih ulica i drugih pratećih javnih
površina; urbana područja u koja se unosi promjena koja bitno mijenja karakter područja (morfologiju,
aktivnost-namjenu, intenzitete - urbanitet);
← lokalni uvjeti - su temeljna polazišta za izradu detaljnijih prostornih planova i urbanističko – tehničkih
uvjeta za zahvat u prostoru, a sadrže elemente stanja i prostornih mogućnosti, npr:
- reljef, voda, zelenilo;
- posebno vrijedni dijelovi prirodnog nasljeña i kulturno-povijesnih grañevina i cjelina;
- karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta;
- ambijenti, mjesta okupljanja i sastajanja ljudi te pojedine grañevine;
- trgovi, ulice i druge javne površine;
- veličina i izgrañenost grañevnih čestica, način gradnje te visina i površina postojećih grañevina;
- opremljenost komunalnom i prometnom infrastrukturom;
- komunalna oprema;
- druge posebnosti i vrijednosti.
Najmanji prostorni obuhvat za koji se utvrñuju lokalni uvjeti je ulični potez ili dio uličnog poteza koji čini
prostornu cjelinu ili urbani blok - zonu omeñenu javnom površinom.
← lokacijski uvjeti – su uvjeti odreñeni lokacijskom dozvolom (oblik i veličina grañevne čestice, odnosno
obuhvat zahvata u prostoru, namjena grañevine, veličina i površina grañevine, smještaj jedne ili više grañevina
na grañevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru, oblikovanje grañevine, ureñenje grañevne čestice,
način i uvjeti priključenja grañevne čestice, odnosno grañevine na javno-prometnu površinu i komunalnu
infrastrukturu, način sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš i drugi elementi važni za zahvat u prostoru,
prema posebnim propisima), izvodom iz prostornog plana ili na drugi način u skladu s kojima se prema
posebnom zakonu provode zahvati u prostoru
← Lokacijski uvjeti su kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru utvrñeni
lokacijskom dozvolom ili rješenjem o uvjetima grañenja na temelju dokumenta prostornog ureñenja, ovoga
Zakona i posebnih propisa,
_____________________________________________________ 142 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
← program osnovne namjene - odnosi se na sve gradnje osim stanovanja koje su regulirane posebnim
propisima kao što su: škole, vrtići, vjerske grañevine, zdravstvene ustanove, grañevine s posebnim
tehnološkim zahtjevima i sl.;
← prirodni teren - neizgrañena površina zemljišta (grañevne čestice), ureñena kao zelena površina bez
podzemne ili nadzemne gradnje i natkrivanja, parkiranja, bazena, teniskih igrališta i sl.;
← postojeća katastarska čestica - čestica evidentirana katastarskim planom;
← grañevna čestica - čestica oformljena za gradnju grañevina;
← Grañevna čestica je čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je izgrañena ili koju je u
skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili
njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti,
← koridor ulice - površina izmeñu regulacijskih linija ulice - "grañevna čestica ulice";
← grañevina jest sve što je nastalo grañenjem i povezano je s tlom, a sastoji se od grañevnog sklopa ili
grañevnog sklopa i ugrañenog postrojenja odnosno opreme koji zajedno čine tehničko-tehnološku cjelinu, kao
i samostalna postrojenja povezana sa tlom, te objekti povezani s tlom koji nisu nastali grañenjem, ako se njime
mijenja način korištenja prostorom;
← grañevina je grañenjem nastao i s tlom povezan sklop, svrhovito izveden od grañevnih proizvoda sa
zajedničkim instalacijama i opremom, ili sklop s ugrañenim postrojenjem, odnosno opremom kao tehničko –
tehnološka cjelina ili samostalna postrojenja povezana s tlom, te s tlom povezan sklop koji nije nastao
grañenjem, ako se njime mijenja način korištenja prostora,
← Složena grañevina je sklop više meñusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih grañevina,
← Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena grañevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja,
biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna grañevina unutar sustava infrastrukturne grañevine
(trafostanice, pothodnici, mostovi i sl. grañevine),
← uporabljiva grañevina jest ona grañevina za koju je izdana uporabna dozvola, grañevina za koju se ne
izdaje uporabna dozvola ako je izgrañena na temelju i u skladu s potvrñenim glavnim projektom ili drugim
odgovarajućim aktom tijela državne vlasti i svaka druga grañevina koja je prema ZOG-u s njom izjednačena.
Uporabna dozvola je upravni akt na temelju kojeg se izgrañena grañevina smije početi koristiti.
← grañenje jest izvoñenje radova ( pripremnih radova, zemljanih radova, radova na izradi grañevinskih
konstrukcija, grañevinsko-instalaterskih radova, grañevinsko-završnih radova, radova na ugradnji grañevnih
proizvoda, ugradnji postrojenja ili opreme, te drugih radova) radi podizanja nove grañevine, rekonstrukcije,
adaptacije i održavanja uporabljive grañevine ili radi promjene stanja u prostoru,
← grañenje je izvedba grañevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukterski, instalaterski,
završni, te ugradnja grañevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) kojima se gradi nova grañevina, rekonstruira,
uklanja i održava postojeća grañevina,
← mješovita gradnja - gradnja visokih, niskih i individualnih grañevina;
← samostojeća grañevina - grañevina koja sa svih strana ima neizgrañeni prostor (vlastitu grañevnu
česticu ili javnu površinu); uz grañevinu može biti prislonjena pomoćna grañevina;
_____________________________________________________ 143 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
← ugrañena grañevina - grañevina koje se dvije strane nalaze na meñama grañevne čestice, a s drugih
strana ima neizgrañeni prostor (vlastitu grañevnu česticu ili javnu površinu); uz grañevinu može biti prislonjena
pomoćna grañevina;
← poluugrañena grañevina - grañevina koje se jedna strana nalazi na meñi grañevne čestice, a s drugih
strana ima neizgrañeni prostor (vlastitu grañevnu česticu ili javnu površinu); uz grañevinu može biti prislonjena
pomoćna grañevina;
← niz (skupna grañevina) - grañevna cjelina od najmanje tri meñusobno prislonjene grañevine približno
jednakih gabarita i oblikovanja, gradnja, rekonstrukcija, dogradnja ili nadogradnja koje uvjetuje cjelovito
rješenje grañevne cjeline;
← blok – dio gradskog prostora definiran sa svih strana uličnom mrežom ili drugom javnom gradskom
površinom (trg, park, javno zelenilo i sl.);
← grañevinom se smatra i više grañevina na istoj grañevnoj čestici, ukoliko važećim propisima nije drugačije
odreñeno.
← stambene zgrade su grañevine u kojima je 50% ili više ukupne korisne podne površine zgrade
namijenjeno u stambene svrhe.
Pritom se u ukupnu korisnu podnu površinu zgrade namijenjene u stambene svrhe uračunava korisna podna
površina stanova kao i zajedničkih prostorija koje koriste vlasnici stanova (hodnika, drvarnica, prostorija za
odlaganje otpada, spremišta za bicikle, garaža i sl.)
← grañevine i prostorije stambene namjene su stambene grañevine i prostorije koje su namijenjene
stanovanju, te sadrže prostorne elemente stana ili apartmana, definirane posebnim propisima, čija se namjena
ovim Planom, u smislu stanovanja, u potpunosti izjednačava. Grañevine stambene namjene većim su dijelom
svoje površine i većim brojem funkcionalnih (stambenih ili poslovnih) jedinica namijenjene stanovanju.
Prema načinu gradnje grañevine stambene namjene mogu biti obiteljske, više obiteljske, te više stambene
grañevine.
Pod obiteljskom grañevinom, prema ovim odredbama, smatra se grañevina s 3 stambene jedinice, pri čemu
se i apartman smatra stambenom jedinicom.
Pod više obiteljskom grañevinom prema ovim odredbama, smatra se grañevina s najmanje 4, a najviše 6
funkcionalnih jedinica, pri čemu se i apartman smatra stambenom jedinicom.
Pod više stambenom grañevinom,prema ovim odredbama, smatra se grañevina s najmanje 7, a najviše 16
funkcionalnih jedinica, pri čemu se i apartman smatra stambenom jedinicom.
U grañevinama stambene namjene mogu se graditi i prostorije poslovne namjene, u manjem dijelu ukupne
površine grañevine, te u manjem broju ukupnih funkcionalnih (stambenih i poslovnih) jedinica. Iznimno se u
više obiteljskim grañevinama s 2 funkcionalne jedinice može graditi poslovna prostorija samo u manjem dijelu
ukupne površine grañevine.
U grañevinama stambene namjene mogu se graditi i prostorije javne i društvene namjene u manjem dijelu
(maksimalno 49%) ukupne površine grañevine (upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske, kulturne, vjerske
i slične namjene),
← pomoćna grañevina - grañevina koja namjenom upotpunjuje nisku i individualnu grañevinu (prostori za
rad, garaže, spremišta ogrjeva i druge pomoćne prostorije što služe za redovnu uporabu grañevine); visina
_____________________________________________________ 144 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
najviše jedna etaža (do 3,0 m, osim ako urbanim pravilima nije drugačije odreñeno), uz mogućnost gradnje
podruma i krovišta bez nadozida;
← Pomoćnom grañevinom prema ovim odredbama, smatra se grañevina za smještaj vozila - garaža,
spremište, drvarnica i slična grañevina koja ne predstavlja ureñenje okućnice, a koja se gradi na grañevnoj
čestici namijenjenoj gradnji osnovne grañevine neke druge namjene.
Pomoćnom grañevinom smatra se i cisterna, spremnik UNP kapaciteta do 5m3, sabirna jama i slična
grañevina, ukoliko je njena visina na najnižoj točki konačno poravnatog terena uz grañevinu viša od 1m.
← novogradnja je izgradnja nove grañevine na mjestu gdje prije nije bilo nikakve grañevine ili je postojala,
ali je uklonjena.
Novogradnjom se smatra i ponovna izgradnja, od temelja onih zgrada koje su potpuno srušene zbog ratnih
razaranja ili su bile toliko oštećene da su se morale potpuno srušiti.
Novom izgradnjom ceste ili željezničke pruge smatra se potpuno izgrañen donji ili gornji stroj s potpunim
prosijecanjem nove trase, ili s djelomičnim korištenjem stare trase, pri čemu se potpuno mijenja donji stroj.
← postojećom grañevinom smatra se grañevina koja postoji u prostoru, izgrañena na temelju i u skladu s
grañevnom dozvolom te za koju je izdana uporabna dozvola. Postojećom grañevinom smatra se i grañevina
koja je legalizirana po osnovi zakona o postupanju s objektima grañenim protivno prostornim planovima i bez
odobrenja za grañenje.
← Postojeća grañevina je grañevina izgrañena na temelju grañevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg
akta i svaka druga grañevina koja je prema Zakonu o prostornom ureñenju i gradnji s njom izjednačena.
← adaptacija jest sanacija i svako drugo izvoñenje radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva
za uporabljivu grañevinu, ali kojim se radovima ne mijenja usklañenost grañevine s lokacijskim uvjetima u
skladu s kojima je izgrañena,
← održavanje jest izvoñenje radova radi očuvanja bitnih zahtjeva za grañevinu tijekom njezina trajanja,
kojima se ne mijenja usklañenost grañevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je grañevina izgrañena,
← Održavanje grañevine je izvedba grañevinskih i drugih radova radi očuvanja bitnih zahtjeva za grañevinu
tijekom njezinog trajanja, kojima se ne mijenja usklañenost grañevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima
je izgrañena,
← rekonstrukcija jest izvoñenje radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za uporabljivu
grañevinu i kojima se mijenja usklañenost grañevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrañena
(dograñivanje, nadograñivanje, uklanjanje vanjskog dijela grañevine, izvoñenje radova radi promjene namjene
grañevine ili tehnološkog procesa i sl.), Rekonstrukcijom se smatra:
• dogradnja i nadogradnja stambenog prostora na postojećim grañevinama stambene namjene,
• dogradnja i nadogradnja prostora gospodarske namjene na postojećim grañevinama i sklopovima
gospodarske namjene
• dogradnja i nadogradnja manjih postojećih pomoćnih grañevina (spremište, sanitarije, garaža, drvarnica,
kotlovnica, septička jama I cisterna),
• promjena namjene postojećeg gospodarskog, stambenog i pomoćnog prostora ili grañevine (ili dijela
grañevine) u gospodarski, stambeni i pomoćni prostor ili grañevinu (ili dio grañevine), u okviru postojećih
gabarita modernizacija i proširenje mreže postojećih grañevina, ureñaja i vodova infrastrukture.
← Rekonstrukcija grañevine je izvedba grañevinskih i drugih radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih
zahtjeva za postojeću grañevinu i/ili kojima se mijenja usklañenost postojeće grañevine s lokacijskim uvjetima
u skladu s kojima je izgrañena (dograñivanje, nadograñivanje, uklanjanje vanjskog dijela grañevine, izvoñenje
radova radi promjene namjene grañevine ili tehnološkog procesa i sl.),
_____________________________________________________ 145 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
← interpolacijom se smatra gradnja na grañevnoj čestici koja se nalazi u kontinuirano izgrañenom uličnom
potezu, odnosno pretežito dovršenom predjelu;
• grañevine visokogradnje koja je dvjema i/ili trima stranama vezana uz susjedne postojeće i/ili planirane
grañevine visokogradnje - ugrañena grañevina (grañevina u nizu),
• grañevine visokogradnje koja je samo jednom stranom vezana uz susjedne postojeće i/ili planirane
grañevine visokogradnje – polu ugrañena grañevina.
← ugrañena/polu ugrañena grañevina jest ona grañevina koja je najmanje 1/3 svojih stranica vezana uz
susjedne grañevine.
← zamjenska grañevina - grañevina gradnji koje prethodi uklanjanje postojeće grañevine na grañevnoj
čestici, a gradi se prema urbanim pravilima za gradnju novih grañevina, osim ako urbanim pravilima nije
odreñeno drugačije;
← Zamjenska grañevina je nova grañevina izgrañena na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno
uklonjene postojeće grañevine unutar iste grañevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled,
veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje grañevine,
← površina zgrade je zbroj površina svih etaža u zgradi koje su obuhvaćene vanjskim zidovima.
← korisna površina stana je podna površina stana mjerena unutar zidova stana.
← tlocrtna površina (TP) - površina dobivena vertikalnom projekcijom svih zatvorenih, otvorenih i
natkrivenih nadzemnih dijelova grañevine osim balkona, na grañevnu česticu, uključujući nadzemni dio
podruma i nadstrešnicu;
← visina grañevine (h) - visina grañevine od konačno poravnatog terena do vijenca, mjereno u metrima;
← Visina grañevine mjeri se od konačno zaravnanog i ureñenog terena uz pročelje grañevine na njegovom
najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija
visina ne može biti viša od 1,2 m,
Ukupna visina grañevine mjeri se od konačno zaravnanog i ureñenog terena na njegovom najnižem
dijelu uz pročelje grañevine do najviše točke krova (sljemena),
←
← bruto razvijena površina (BRP) - ukupna površina zatvorenih prostora svih etaža svih grañevina na
grañevnoj čestici, uključujući i podrum (i u slučaju kada nije potpuno zatvoren) i potkrovlje; u BRP se uključuje
površina potkrovlja visine više od 2,0 m od podne konstrukcije potkrovlja;
← Grañevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade
(Po, S, Pr, K, Pk) uključivo površine loñe, vanjskih stubišta, balkone i terase, odreñenih prema vanjskim
mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde,
← koeficijent iskoristivosti grañevne čestice (kis) - odnos grañevinske (bruto) površine grañevina i
površine grañevne čestice, osim kad je urbanim pravilima odreñeno da se ki izračunava s omjerom BRP-a
samo nadzemnih etaža;
← koeficijent izgrañenosti grañevne čestice (kig) - odnos izgrañene površine zemljišta pod grañevinom i
ukupne površine grañevne čestice (zemljište pod grañevinom je vertikalna projekcija svih balkona, na
grañevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju grañevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže);
← tavan – dio grañevine isključivo ispod kosog krovišta bez nadozida, bez namjene, s minimalnim otvorima
za svjetlo i prozračivanje;
_____________________________________________________ 146 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
← krovna kućica – dio krovne konstrukcije u potkrovlju iznad ravnine krovne plohe; ukupna dužina krovnih
kućica može biti do trećine dužine pripadajućeg pročelja grañevine;
← balkoni, loñe, istaci i sl. – dijelovi grañevine, u višim etažama, konzolno izbačeni izvan grañevnog
pravca prizemlja najviše 1,5m;
- balkoni su otvoreni dijelovi grañevine;
- loñe su otvoreni natkriveni dijelovi grañevine;
- istaci su zatvoreni dijelovi grañevine izvan grañevnog pravca;
← vijenac grañevine – gornja kota stropne konstrukcije najviše etaže grañevine.
← Park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora s ekološkim obilježjima
meñunarodne i nacionalne važnosti, s naglašenim krajobraznim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i
turističko-rekreacijskim vrijednostima. U parku prirode dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti i radnje
kojima se ne ugrožavaju njegove bitne značajke i uloga. Način obavljanja gospodarskih djelatnosti i korištenje
prirodnih dobara u parku prirode utvrñuje se uvjetima zaštite prirode.
← Spomenik prirode je pojedinačni neizmijenjeni dio ili skupina dijelova žive ili nežive prirode, koji ima
ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost. Spomenik prirode može biti geološki
(paleontološki, mineraloški, hidrogeološki, strukturno-geološki, naftno-geološki, sedimentološki i dr.);
geomorfološki (špilja, jama, soliterna stijena i dr.), hidrološki (vodotok, slap, jezero i dr.), botanički (rijetki ili
lokacijom značajni primjerak biljnog svijeta i dr.), prostorno mali botanički i zoološki lokalitet i drugo. Na
spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini koja čini sastavni dio zaštićenog područja nisu dopuštene
radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti.
← Značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti ili
kulturno-povijesne vrijednosti, ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje,
namijenjen odmoru i rekreaciji ili osobito vrijedni krajobraz utvrñen sukladno ovome Zakonu. U značajnom
krajobrazu nisu dopušteni zahvati i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen.
← Park-šuma je prirodna ili sañena šuma, veće krajobrazne vrijednosti, namijenjena odmoru i rekreaciji. U
park-šumi su dopušteni samo oni zahvati i radnje čija je svrha njezino održavanje ili ureñenje.
← Spomenik parkovne arhitekture je umjetno oblikovani prostor (perivoj, botanički vrt, arboretum, gradski
park, drvored, kao i drugi oblici vrtnog i parkovnog oblikovanja), odnosno pojedinačno stablo ili skupina
stabala, koji ima estetsku, stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu, ekološku ili znanstvenu vrijednost. Na
spomeniku parkovne arhitekture i prostoru u njegovoj neposrednoj blizini koji čini sastavni dio zaštićenog
područja nisu dopušteni zahvati ni radnje kojima bi se mogle promijeniti ili narušiti vrijednosti zbog kojih je
zaštićen.
← poljoprivrednim zemljištem u smislu ovoga Zakona smatraju se poljoprivredne površine: oranice, vrtovi,
livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište koje se može
privesti poljoprivrednoj proizvodnji.
Zemljište u grañevinskom području i zemljište izvan tog područja predviñeno dokumentima prostornog
ureñenja za izgradnju koristi se, do privoñenja nepoljoprivrednoj namjeni kao poljoprivredno zemljište i mora
se održavati sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju.
← obradivim poljoprivrednim zemljištem smatraju se oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi i livade.
← kultura poljoprivrednog zemljišta utvrñuje se prema podacima iz katastra zemljište, dok se ne dokaže
suprotno.
← za poljoprivredno zemljište upisano u katastru kao grañevinsko, a koje još nije izgrañeno, uzima se
kao katastarska kultura ona koja je u katastru bita upisana prije promjene u grañevinsko zemljište.
← okoliš je prirodno okružje: zrak, tlo, voda i more, klima, biljni i životinjski svijet u ukupnosti uzajamnog
djelovanja i kulturna baština kao dio okružja kojeg je stvorio čovjek,
← kakvoća okoliša je stanje okoliša izraženo fizikalnim, kemijskim, estetskim i drugim pokazateljima,
← zahvat u okoliš je svako trajno ili privremeno djelovanje čovjeka koje može narušiti ekološku stabilnost ili
biološku raznolikost okoliša ili na drugi način može nepovoljno utjecati na okoliš,
_____________________________________________________ 147 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
← emisija je ispuštanje ili istjecanje tvari u tekućem, plinovitom ili krutom stanju, ili ispuštanje energije (buka,
vibracija, radijacija, toplina) te mikrobiološkog onečišćavanja iz odreñenog izvora u okoliš,
← imisija je koncentracija tvari na odreñenom mjestu i u odreñenom vremenu u okolišu,
← onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša koja je posljedica štetnog djelovanja ili izostanaka
potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja štetnih tvari, ispuštanja energije i utjecaja drugih
zahvata i pojava nepovoljnih po okoliš,
← onečišćivač je svaka pravna ili fizička osoba čije djelovanje posredno ili neposredno uzrokuje
onečišćavanje okoliša,
← praćenje stanja okoliša (monitoring) je sustavno mjerenje emisija, imisija, praćenje prirodnih i drugih
pojava, praćenje kakvoće okoliša i promjena stanja u okolišu,
← katastar onečišćavanja okoliša jest skup podataka o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestu unošenja,
ispuštanja ili odlaganja štetnih tvari u okoliš.
Ceste
Prometna površina je površina javne namjene, nerazvrstana cesta, površina u vlasništvu vlasnika
grañevne čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza u svrhu pristupa do grañevne
čestice,
←
← javne ceste su opće dobro i na njima se ne može stjecati pravo vlasništva niti druga stvarna prava po bilo
kojoj osnovi.
← cesta je svaka javna cesta, ulice u naselju i nerazvrstane ceste na kojima se obavlja promet,
← javna cesta je površina od općeg značenja za promet kojom se svatko može slobodno koristiti uz uvjete
odreñene Zakonom i koju je nadležno tijelo proglasilo javnom cestom,
← kolnik je dio cestovne površine namijenjen u prvom redu za promet vozila, s jednom prometnom trakom ili
više prometnih traka,
← prometna traka je obilježeni ili neobilježeni uzdužni dio kolnika čija je širina dovoljna za nesmetan promet
jednog reda motornih vozila u jednom smjeru
← nogostup je posebno ureñena prometna površina namijenjena za kretanje pješaka, koja nije u razini s
kolnikom ceste ili je od kolnika odvojena na drugi način,
← bankina je učvršćeni ili neučvršćeni bočni dio krune ceste izmeñu kolnika i ruba krune na obje strane
kolnika. Osigurava bočnu stabilnost kolničkoj konstrukciji. Bankina ne služi za promet ali se koristi za smještaj
prometne signalizacije i sigurnosne opreme.
← priključak i prilaz na javnu cestu smatra se spoj javne ceste i svih površina s kojih se vozila izravno
uključuju u promet na javnu cestu.
_____________________________________________________ 148 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
_____________________________________________________ 149 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
PRILOG VIII - Dokumentacija o ovlaštenju stručnog izrañivača Plana:
_____________________________________________________ 150 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
_____________________________________________________ 151 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
_____________________________________________________ 152 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
_____________________________________________________ 153 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN Grada Rovinja-Rovigno – Rovigno
IZMJENA I DOPUNA –Prijedlog plana – ODREDBE ZA PROVOðENJE
_____________________________________________________ 154 _____________________________ listopad 2012.__URBING d.o.o.-Zagreb

Sažetak za javnost

Javna rasprava

JAVNA RASPRAVA o Prijedlogu Izmjena i dopuna

FIZIKA

Servisno skladišna zona uz željezničku prugu

ODLUKU - Podgorica

ODLUKU - Podgorica

Fizikalna svojstva tla - Mediteranska poljoprivreda

Sažetak za javnost

Zemljište u poslovnoj zoni – Sv Helena