Primjer rekonstrukcije postrojenja za proizvodnju

UTJECAJ ŠIREG OKRUŽENJA NA ODLUKU O
INVESTICIJSKOM PROJEKTU
– Primjer rekonstrukcije postrojenja za proizvodnju amonijaka
Branko Grubić
Radionica ICV
Zagreb, 15. ožujka 2012.g.
Uvod
• Globalni trendovi kroz brzi razvoj tehnologije testiraju osim
troškovne konkurentnosti i održivost, te bolje iskorištenje
ograničenih resursa,
• Obično pretpostavljamo da se investicijom ostvaruje novi
proizvodni program,
• Neke investicije su uvjet opstanka postojeće proizvodnje s
aspekta:
– troškovne prilagodbe, mogućnosti održanja koraka s drugim
proizvoñačima istih ili sličnih proizvoda,
– ekoloških uvjeta u nacionalnoj ekonomiji i širem okruženju (EU) –
okolišne dozvole da biste mogli raditi,
• Današnji primjer bavi se jednim takvim ulaganjem,
• Glavni troškovni parametar je ušteda na energiji (plinu), a
ekološki ušteda na ekološkim naknadama (staklenički plinovi).
1
Energija pokreće svijet
• Povezanost cijena i svjetske bilanca proizvodnje i potrošnje energije s
našim projektom?
• Na prvi pogled – možda,
• Za izračun dugoročne isplativosti – ključno.
Izvor: http://inflationdata.com/inflation/inflation_rate/historical_oil_prices_table.asp , 13. 3. 2012
2
Nužnost investiranja u energetsku učinkovitost
•
•
•
Neke globalne procjene upućuju da nafte ima za još četiri desetljeća, plina šest,
ugljena i urana oko stoljeće i pol,
Zašto dobar dio Europe, u kojem je i Hrvatska, skupo plaća (70% domaći) plin?
Tzv. “ruska” formula vezana za cijenu lož ulja i tečaj USD.
Izvor: http://www.forecast-chart.com/chart-crude-oil.html , 12.3.2012.
3
Primjer meñuzavisnosti cijene sirove nafte i
indeksa DJIA
Izvor: http://www.forecast-chart.com/dow-jones-oil.html ,
Izvor: http://www.forecast-chart.com/dow-jones-gas.html ,
4
Cijena plina EU 27 i Hrvatska
• Odnosi cijena u hrvatskom
energetskom sektoru imaju neka
specifična obilježja,
• Cijena prirodnog plina za domaćinstva
i srednje poduzetnike, prema
službenoj EU statistici za 2011.g., ima
dijametralno suprotne vrijednosti od
prosjeka zemalja EU 27,
• Ovo nema direktnu vezu s konkretnom
investicijom, ali je indikativno,
• Što će se dogañati u slijedećem
razdoblju?
• Kod donošenja odluke o investiciji
potrebno je procjenjivati dugoročne
trendove, inače – sva silna i detaljna
računica pada u vodu.
Euro per Gigajoule 2011.g.
Medium size
households
EU (27 countries)
Medium size
industries
11,9511
8,8357
Belgium
Bulgaria
Czech Republic
Denmark
Germany
Estonia
Ireland
Spain
France
Italy
Latvia
Lithuania
Luxembourg
Hungary
Netherlands
Austria
Poland
Portugal
Romania
Slovenia
Slovakia
Finland
Sweden
United Kingdom
12,69
9,955
12,604
16,4669
12,08
9,07
11,69
12,62
13,43
12,25
9,5891
9,9774
12,72
12,4575
11,57
14,22
10,4635
15,75
4,1416
14,23
10,78
:
18,345
11,2404
8,58
7,9763
8,3566
9,4311
11,58
7,31
9,9
8,09
9,86
8,24
8,1182
9,7399
11,58
8,9494
7,49
:
9,11
9,38
4,2302
11,19
9,22
9,34
11,7453
6,4724
Croatia
8,4758
11,2376
Izvor: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&init=1&plugin=0&language=en&pcode=tsier050
5
Uvodne informacije o poduzeću
• Poduzeće ima dugu industrijsku tradiciju, 1926.g. započela
proizvodnja čañe u Brezinama kod Lipika, a od 1938. prva
tvornica čañe u Kutini, od polovice 2009.g. ova je proizvodnja u
zastoju,
• Od 1955. proizvode se glinarski proizvodi, a od 1968. mineralna
gnojiva (I faza- tada meñu 10 najmodernijih te vrste u svijetu), te
od 1984.g. - II faza proizvodnje mineralna gnojiva,
• Od polovice 2009.g. u zastoju proizvodnja sumporne i fosforne
kiseline te MAP-a, a jedan dio proizvodnje kompleksnih NPK
gnojiva radi smanjenim kapacitetom,
• Godišnji kapacitet:
– mineralna gnojiva 1.350.000 tona,
– čaña 32.000 tona,
– glinarski proizvodi 50.000 tona godišnje,
6
Povijesni horizont - prodaja gnojiva
• U razdoblju 1968 – 2011.g. prodano preko 43 milijuna tona
gnojiva:
Prodaja mineralnih gnojiva u razdoblju od 1968. do 2011. godine
1.600.000
1.400.000
tone
1.200.000
1.000.000
800.000
600.000
400.000
200.000
0
1968. 1971. 1974. 1977. 1980. 1983. 1986. 1989. 1992. 1995. 1998. 2001. 2004. 2007. 2010.
godine
7
Globalno tržište gnojiva će rasti? (prognoze 2 do
3% godišnje do 2014.g.)
Izvor: http://www.afa.com.eg/uploads/papers/2012/files/120218200847_3_1_ifa_presentation.pdf , 12. 3.2012.
• Postoji visoka razina korelacije izmeñu prodaje mineralnih gnojiva i
potražnje za hranom,
• Sada nas je oko 7 milijardi, a za manje od 20 godina broj stanovnika
prijeći će 8 milijardi.
8
Ključni parametri utjecaja projekta na rezultat
• Nužno je investiciju staviti u kontekst ukupnog poslovanja
poduzeća,
• U konkretnom primjeru poduzeće financira investiciju iz
vlastitih izvora,
• Ukupna godišnja razina investiranja u poduzeću je približno
na razini polovice obračunate amortizacije,
• Investicijski projekt ne uzrokuje značajnije promjene
kapaciteta niti asortimana proizvoda,
• Organizacijska struktura se ne mijenja,
• Broj radnika se ne mijenja,
• Povećava se amortizacija oko 8 mln kuna godišnje,
• Smanjuju se troškovi energije i izdvajanja za stakleničke
plinove.
9
RDG I – XII 2011.
POZICIJA
Petrokemija d.d.
I-XII 2011.
Petrokemija d.d.
I-XII 2010.
Ukupno poslovni prihodi
2.945.053
2.261.446
Ukupno poslovni rashodi
2.805.899
2.364.792
139.154
-103.346
Ukupno financijski prihodi
24.596
29.176
Ukupno financijski rashodi
55.925
61.936
-31.329
-32.760
2.969.649
2.861.824
2.290.622
2.426.728
107.825
-136.106
107.825
-136.106
DOBIT /GUBITAK IZ REDOVNIH AKTIVNOSTI
DOBIT /GUBITAK IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI
UKUPNI PRIHODI
UKUPNI RASHODI
Dobit /Gubitak prije oporezivanja
Porez na dobit
Dobit /Gubitak nakon oporezivanja
10
Bilanca 31.12.2011.
POZICIJA
Petrokemija d.d.
31.12. 2011.
Petrokemija d.d.
31. 12. 2010.
Ukupno dugotrajna imovina
767.561
823.440
Ukupno kratkotrajna imovina
876.527
708.857
2.734
1.763
1.646.822
1.534.060
765.110
657.284
94.197
76.754
784.052
796.588
3.463
3.434
1.646.822
1.534.060
Plaćeni troškovi i obračunati prihodi
UKUPNA AKTIVA
Ukupno kapital
Dugoročne obveze i rezerviranja
Ukupno kratkoročne obveze
Obračunati troškovi i odgoñeni prihodi
UKUPNA PASIVA
11
Ključni pokazatelji 2011.g.
OPIS
%
promjene
I-XII 2011.
I-XII 2010.
Poslovni prihodi
2.945.053
2.261.446
683.607
30,23%
Poslovni rashodi
2.805.899
2.364.792
441.107
18,65%
233.216
-4.021
237.237
0,00%
94.062
99.325
-5.263
-5,30%
Neto financijski prihodi/(rashodi)
-31.328
-32.760
1.432
-4,37%
Neto izvanredni prihodi/(rashodi)
0
0
0
Dobit/gubitak prije oporezivanja
107.825
-136.106
243.931
0,00%
Dugotrajna imovina
767.561
823.440
-55.879
-6,79%
Kratkotrajna imovina
879.261
710.620
168.641
23,73%
Kapital i rezerve
765.109
657.284
107.825
16,40%
Dugoročne obveze + rezerviranja
94.197
76.754
17.443
22,73%
Kratkoročne obveze + rezerviranja
787.516
800.022
-12.506
-1,56%
EBITDA *
Amortizacija
Razlika
12
Račun dobiti i gubitka, prodaja ↔ investicije
Ostvarena dobit / gubitak
za razdoblje I-XII (2009-2011)
150.000
Ostvareni ukupni prihodi i rashodi
za razdoblje I-XII (2009-2011)
107.825
3.500.000
Ukupni rashodi
100.000
3.000.000
0
I-XII 2009
I-XII 2010
I-XII 2011
-100.000
-150.000
(000 HRK)
(000 HRK)
50.000
-50.000
2.500.000
2.000.000
1.500.000
1.000.000
-136.106
-200.000
500.000
-250.000
0
-300.000
I-XII 2009
-267.634
55.178
1.400
43.969
1.200
44.148
(000 TONA)
(000 HRK)
50.000
I-XII 2010
I-XII 2011
Ostvarena prodaja mineralnih gnojiva
za razdoblje I-XII (2009-2011)
Ostvarene investicije
za razdoblje I-XII (2009-2011)
60.000
Ukupni prihodi
40.000
30.000
20.000
10.000
1.202
1.195
I-XII 2010
I-XII 2011
1.048
1.000
800
600
400
200
0
0
I-XII 2009
I-XII 2010
I-XII 2011
I-XII 2009
13
Osnovna tehnološka shema poduzeća:
Prirodni plin, zrak, vodena para
Urea
Urea 450.000 t
Amonijak
CO2
Dušična kiselina
KAN
KAN 400.000 t
Dolomit
Elementarni sumpor
Sumporna kiselina
Fosforna kiselina
Sirovi fosfat
NPK
KCl
MAP
NPK 500.000 –
700.000 t
14
Energetska učinkovitost
• Procjenjuje se da se 1,2% svjetskog utroška energije koristi u
proizvodnji mineralnih gnojiva, a od toga 87% troši se na
proizvodnju amonijaka (IFA),
• Potrošnja energije u proizvodnji amonijaka jedan je od
pokazatelja tehnološke učinkovitosti,
• Prema istraživanu IFA-e iz 2008.g. prosječna potrošnja
energije u 93 postrojenja za proizvodnju amonijaka je 36,6 GJ
po toni amonijaka, (raspon je bio od 27,0 do 58,2 GJ/t NH3),
• Postrojenje u Kutini je na razini tog prosjeka - što pokazuje
dobru kondiciju postrojenja, iako je startano prije gotovo 30
godina.
15
Energetska učinkovitost
Postrojenja koja se sada grade troše 30% manje energije po toni
amonijaka od postrojenja amonijaka konstruiranih prije 40 godina, što
ukazuje na nužnost stalnog ulaganja u modernizaciju, a takoñer se kao
imperativ nameće i smanjenje emisije CO2.
* Izvor: IFA - ENERGY
EFFICIENCY AND CO2
EMISSIONS
IN AMMONIA PRODUCTION,
16
Postrojenje Amonijak 2
• Postrojenje za proizvodnju amonijaka u Petrokemiji d.d.
projektirala je američka tvrtka Pullman Kellog Ltd.,
• Pušteno je u rad 1983. godine,
• Proces je zasnovan na metodi visokotlačnog katalitičkog
reforminga prirodnog plina,
• Projektirani dnevni kapacitet je 1360 tona/dan, predviñeni broj
dana rada 330 dana godišnje,
• Razvojem novih tehnologija tvrtka Amonia Casale ponudila je
rekonstrukciju sintezne sekcije koja omogućuje upotrebu
manjeg katalizatora te duljeg vijeka trajanja.
17
Blok dijagram procesa
proizvodnje amonijaka
Izvor: Avirović, G. Prezentacija: RAZINE
DUŠIKOVOG DIOKSIDA U ZRAKU
NASELJA POD UTJECAJEM EMISIJA IZ
PROIZVODNJE GNOJIVA
Ciljevi projekta
• Osnovni ciljevi rekonstrukcije – smanjenje potrošnje energije
po količini proizvedenog amonijaka te smanjenje emisije
štetnih otpadnih plinova.
• Prve tri faze provedene su prema licenci kompanije Ammonia
Casale S.A. (Lugano, Švicarska) uz vrijednost ulaganja od 40
mln. kuna,
• Projekt četvrte faze izradila je tvrtka Air-Product, Norveška.
Vrijednost ulaganja u 4.fazu iznosila je 18 mln. kuna.
• Što je kriterij isplativosti?
• Vrijednost energetske uštede u očekivanom vijeku korištenja,
ali i stabilnost i sigurnost u radu. Kako ih mjeriti i vrednovati?
19
Rezultati rekonstrukcije – energetska ušteda
• Prvom fazom rekonstrukcije ostvarena je energetska
ušteda od 1,146 GJ/t NH3,
• Druga faza rekonstrukcije donosi uštedu energije od
dodatnih 0,021 GJ/t NH3.
• Trećom fazom rekonstrukcije ostvaruje se dodatna
ušteda energije od 0,290 GJ/t NH3.
• Četvrtom fazom rekonstrukcije ostvaruje se dodatna
ušteda energije od 0,8 GJ/t NH3 i smanjenje emisijske
koncentracije NOx s prosječnih 1.062 mg/m3 na
prosječnih 443 mg/m3 .
• Ukupni energetski učinak približno 2,3 GJ/t NH3.
Izvor: Avirović, G. Prezentacija: RAZINE DUŠIKOVOG DIOKSIDA U ZRAKU NASELJA POD UTJECAJEM EMISIJA IZ PROIZVODNJE GNOJIVA
20
4. faza – Ugradnja jedinice za izdvajanje
amonijaka i vodika
• Prema izvornom projektu, radi održanja tlaka u sinteznom
reaktoru bilo je potrebno kontinuirano otpuštati odreñenu
količinu sinteznog plina i otpremati ga na spaljivanje,
• Ugradnjom postrojenja za izdvajanje amonijaka i vodika ove
vrijedne komponente više ne idu na spaljivanje nego se
vraćaju u proces proizvodnje,
• Time se smanjila emisija dušikovih oksida za oko 50% te
povećala dnevna proizvodnja amonijaka za oko 37 tona
(2,6%),
• Iskorištenjem ovih komponenti povećala se i energetska
učinkovitost postrojenja za 1,6%,
• Realizacijom projekta smanjena je emisija NOx ispod GVE
(granična vrijednost emisije).
21
Emisijske koncentracije NOx (kao NO2) iz proizvodnje
amonijaka – prije i nakon rekonstrukcije
S r e d n je d n e v n e k o n c e n t r a c ije e m is ija N O x ( k a o N O 2 ) p r ije i n a k o n p u š t a n ja u
r a d je d in ic e z a iz d v a ja n je a m o n ija k a i v o d ik a u 2 0 0 9 .g .
1600
3
NO2 (mg/Nm )
1400
Prije instalacije
Nakon instalacije
1200
1000
800
600
400
200
S r e d n je d n e v n e
k o n c .N O 2 ( m g /N m 3 )
G V E 2 o d 3 1 .1 2 .2 0 0 9 .- 3 1 .1 2 .2 0 1 5 .
15.5.2009
8.5.2009
1.5.2009
24.4.2009
17.4.2009
10.4.2009
3.4.2009
27.3.2009
20.3.2009
13.3.2009
6.3.2009
27.2.2009
20.2.2009
13.2.2009
0
G V E 1 d o 1 3 .1 2 .2 0 0 9 .
G V E 3 o d 3 1 .1 2 .2 0 1 5 .
NRT
• Udovoljeno nacionalnim GVE (Uredba... NN 21/07 i 150/08), ali ne i
kriterijima NRT.
• Planirane daljnje mjere smanjenja NOx emisija, što je uvjet u ishoñenju
“okolišne” dozvole.
Izvor: Avirović, G. Prezentacija: RAZINE DUŠIKOVOG DIOKSIDA U ZRAKU NASELJA POD UTJECAJEM EMISIJA IZ PROIZVODNJE GNOJIVA
22
Trend emisijskog faktora NOx (kao NO2)
u proizvodnji amonijaka (2002.-2010.g.)
5,0
4,5
4,0
kg/t NH3
3,5
3,0
2,5
2,0
1,5
1,0
0,5
0,0
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
Izvor: Avirović, G. Prezentacija: RAZINE DUŠIKOVOG DIOKSIDA U ZRAKU NASELJA POD UTJECAJEM EMISIJA IZ PROIZVODNJE GNOJIVA
23
EU Paket klime i energije 20/20/20 do 2020.g.
• Europa jedina poduzima ozbiljne mjere na
smanjivanju emisije stakleničkih plinova,
• Smanjenje emisije stakleničkih plinova u EU od
najmanje 20% ispod razine iz 1990,
• 20% potrošnje energije u EU dolazi iz obnovljivih
izvora,
• 20% smanjenje upotrebe osnovne energije zbog
poboljšanja energetske učinkovitosti.
24
EU Emission Allowances - cijena
• Trgovanje EU emisijskim naknadama odvija se na spot tržištu ili
ročnicama na burzi,
• Burze - ICE ECX, London, BlueNext, Pariz, GreenX, London, EEX,
Leipzig, Nordpool, Oslo, Climex, Amsterdam,
• Do 2020. godine značajan element troškova zaštite okoliša u industrijama
poput proizvodnje mineralnih gnojiva ili u proizvodnji električne struje.
Izvor:
http://www.eex.com/en/Market%20Data/Trading%20Data/Emission%20Rights/EU%20Emission%20Allowances%20%7C%20Spot/EU%20Emission%20Allowances%20C
hart%20%7C%20Spot/spot-eua-chart/2012-03-02/0/0/1y 05.03.2012
25
Zaključak
• Odluka o svakoj investiciji je specifičan i vrlo kompleksan
poslovni dogañaj,
• Ekonomska isplativost ulaganja je primarni kriterij, ali ne mora
uvijek biti i ključni činitelj pri donošenju odluke,
• Rastući zahtjevi za zadovoljavanjem ekoloških standarda,
posebno s ulaskom u EU), mogu biti ključni činitelj održanja
proizvodnje (zakonska ograničenja i rokovi),
• Neka poduzeća će (možda) biti prisiljena izložiti se
investicijskom izdatku koji će imati za posljedicu više troškove
(amortizacija i kamata), a učinci smanjivanja troškova (ušteda
na troškovima energije i/ili ekoloških naknada) mogu biti i niži,
• Promatrana investicija je u relativno kratkom roku povećala
našu rentabilnost, a osigurala je i kontinuitet poslovanja u
procijenjenom vijeku tehnologije, što ima višestruke
multiplikativne učinke.
26
Što slijedi
nakon
Kyota?
Interesantno
pitanje, no o
tom - nekom
drugom
zgodom.
☺
branko.grubic@petrokemija.hr
27

Download Report