hormon - Sveučilište u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet
BO4063 Animalna fiziologija
3. Komunikacija između stanica i tkiva
Prof.dr.sc. Dubravka Hranilović
Biološki odsjek
Zavod za animalnu fiziologiju
Rooseveltov trg 6
Zagreb
dubravka.hranilovic@biol.pmf.hr
III Komunikacija između stanica i tkiva
signalna molekula + specifični receptor  odgovor
sekrecija prema mjestu učinka
žljezdana stanica
HORMONI
imunosne stanice  citokini
živčana stanica
NEUROTRANSMITORI
Živčane stanice
ŽIVČANA STANICA:
• primanje
• procesiranje
• prenošenje
informacija
dendriti  primanje podražaja
integracija
primljenih
podražaja
akson
• tijelo (soma)
• dendriti
• akson
aksonski brežuljak
električni
prijenos
aksonski
završetci
kemijski
prijenos
difuzija iona niz konc. gradijent ⇒ razlika u električnom potencijalu
kemijski gradijent
ravnotežni
potencijal
električni gradijent
ELEKTROKEMIJSKA RAVNOTEŽA:
električni gradijent = kemijski gradijent
Svaka stanica:
• selektivna propusnost membrane → elektrokemijski gradijent
K+  pasivni ionski kanali
(trajno otvoreni)
mirujući potencijal
(-20 do -100 mV)
AKCIJSKI POTENCIJAL
granični potencijal (-45 mV)
+ ⇒ DEPOLARIZACIJA
- ⇒ HIPERPOLARIZACIJA
Aktivno električno svojstvo
- neuroni, mišićne stanice, neke receptorske stanice, praživotinje
- ionski kanali regulirani naponom (voltažni)
1
2
3
4
Depolarizacija
Spora uzlazna
faza
Depolarizacija
Brza uzlazna
faza
K+
K+
K+
K+
K+
Mirovanje
5
6
VRIJEME
Repolarizacija Repolarizacija
Rana
repolarizacija Hiperpolarizacija
K+
Mirovanje
K+
+
K
K+
+
K
K
K
Na+
Na+
+
+
Na+
Na+
Na+
Na+
Na+
Na+
Na+
Na+
Na+
Na+
• apsolutni refraktorni period
• relativni refraktorni period
Refraktorni period  jednosmjerno širenje akcijskog potencijala
aksonki
brežuljak
mijelinske
ovojnice
započinjanje
akcijskog pot.
Brzo širenje AP:
1) povećanje promjera aksona
2) mijelinizacija vlakana:
GLIJA stanica  mijelin
mijelinska
ovojnica
akson
Ranvierovi čvorovi → “skokovit prijenos”
nemijelinizirana vlakna → kontinuirano širenje AP
mijelinizacija ⇒ koordinacija mišića pri pokretanju
multipla skleroza
SINAPSA
presinaptički neuron + postsinaptička stanica + sinaptička pukotina
Neurotransmitori
• kemijske tvari koje na svojim okončinama izlučuju neuroni radi
prijenosa informacija sljedećem neuronu (mišićnoj ili žljezdanoj st.)
• KLASIČNI :
- acetilkolin
- katekolamini (dopamin, noradrenalin)
- primarni amini (serotonin)
- aminokiseline (GABA,glutamat)
• NEUROPEPTIDI (opioidi, tahikinini)
• NEKONVENCIONALNI (NO, endokanabinoidi, neurosteroidi)
razgradni
produkt
sinteza
degradacija
PREKURSOR
NEUROTRANSMITOR
NT
povratni
unos
pohrana
transporter
oslobađanje
vezanje na
receptor
razgradni
inaktivacija
produkt
IONOTROPNI
METABOTROPNI
- ionski kanal reguliran ligandom
- vezani preko G-proteina uz efektor
- brzo otvaranje / zatvaranje kanala
- nastanak drugih glasnika
- depolarizacija / hiperpolarizacija
- kaskada staničnih reakcija
- brzi učinak
- spori učinak
• receptori za acetilkolin
ionotropni
metabotropni
nikotinski
muskarinski
• receptori za amine – metabotropni:
- dopamin: D1 – D5
- noradrenalin: α1, α2, β1, β2, β3
- serotonin: 5-HT1 – 5-HT7 (5-HT3 kationski kanal)
• receptori za aminokiseline
ionotropni
- glutamat:
- GABA:
NMDA, AMPA, kainatni
kationski kanali
GABA-A
Cl- kanal
metabotropni
mGluR1-R6
GABA-B
POSTSINAPTIČKI POTENCIJAL
ekscitacijski
inhibicijski
(Na+ ↓)
(K+↑, Cl- ↓)
+/- PSP:
• vrsta ionskih kanala
• gradijent iona
Σ (epsp, ipsp)i
psp → pasivno do aksonskog
brežuljka
• amplituda rp, psp ≠
• amplituda AP =
gradacija: FREKVENCIJA
Neuropeptidi
RECEPTORI: metabotropni
INAKTIVACIJA: enzimska
(endopeptidaze, egzopeptidaze)
SINTEZA:
transkripcja i translacija u tijelu neurona 
vezikuli  aksonalni transport  aksonski
završetci
• kolokalizirani s klasičnim NT u pripadajućim neuronima
• moduliraju aktivnost pripadajuće sinapse  neuromodulacija
⇒ efikasnija sinapsa
Nekonvencionalni neurotransmitori
• ne zadovoljavaju mnoge od klasičnih uvjeta:
- spremanje u vezikule
- otpuštanje na podražaj presin. neurona
- posredovanje Ca++
- vezanje na receptore
- inaktivacija enzimom ili povratnim unosom
- retrogradni glasnici: postsinaptički neuron  presinaptički neuron
- modulacijski učinak  EFIKASNOST SINAPSE
Žlijezdane stanice
ŽLIJEZDE:
• egzokrine
↓
površina tijela
lumen organa
• endokrine  HORMONI
↓
krvotok: vezikuli (hidrofilne)
difuzija (lipofilne)
19.st. Berthold → pokus s pijetlom
• 20.st. Bayliss i Starling →
sekretin
HORMON:
• sinteza u posebnom tkivu/žlijezdi
• krvotok → mjesto djelovanja
• mijenja aktivnost ciljnog tkiva
ENDOKRINO TKIVO:
• otklanjanje ⇒ deficit
• reimplantacija ⇒ nadoknada
• injiciranje hormona ⇑
endokrina
stanica
krv
molekula
hormona
receptor
hormona
(c) 2003 Brooks/Cole - Thomson Learning
ciljna
stanica
PODJELA PREMA STRUKTURI:
1) amini
2) peptidi
3) steroidi
MEHANIZAM DJELOVANJA
1) Hormoni topivi u lipidima (sati/dani)
učinci na
permeabilnost i
transport
učinci na
proizvodnju
sekretornih
proteina
hormon
jezgra
prijenosni
protein
mRNA
protein
translacija
transkripcija
učinci na
metabolizam
DNA
receptor
ostali
učinci
(c) 2003 Brooks/Cole - Thomson Learning
1) Hormoni netopivi u lipidima (minute/sati)
izvanstanična
tekućina
citoplazma
hormon
višestruki
biološki
učinci
drugi glasnik
receptor
promijenjena
funkcija
stanice
(c) 2003 Brooks/Cole - Thomson Learning
DRUGI GLASNICI: cNMP (cAMP, cGMP), inozitol fosfolipidi (IP3, DAG), Ca++
cAMP
inhibirajući
hormon
+
ATP
Gi
_
protein
kinaza
A
adenilat
ciklaza
+
stimulirajući
hormon
(c) 2003 Brooks/Cole - Thomson Learning
Gs
+
cAMP
IP3, DAG
stanični
učinci
hormon
PIP2
receptor
Gp
IP3
fosfo lipaza
C
pohranjeni
Ca2+
DG
+
(c) 2003 Brooks/Cole - Thomson Learning
protein
kinaza
C
stanični
učinci
Ca++
hormon
receptor
G-protein
ionski kanal
stanični
učinci
F
(c) 2003 Brooks/Cole - Thomson Learning
Receptori s intrinzičkom
katalitičkom aktivnosti:
inzulin → tirozin kinaza
Neurosekretorne stanice
NEUROHORMONI
HIPOTALAMUS: neurosekretorne stanice → neurohormoni
neuroendokrina
stanica
hormon
krv
neurotransmitor
(c) 2003 Brooks/Cole - Thomson Learning
- završetci aksona na kapilarama: neurohemalni organ
- otpuštanje u intersticijski prostor  difuzija u kapilare
ciljna
stanica
Homeostaza
Homeostaza
• termometar → tjelesna temperatura
• Claude Bernard (1813-1878): "milieu interieur " – konstantno
unutrašnje stanje
Walter Cannon (1871-1945): HOMEOSTAZA – tendencija
organizma ka regulaciji i održavanju unutarnje stabilnosti
UNUTARNJI UVJETI:
• jednostanični organizmi: uvjeti unutar stanice
• višestanični organizmi: uvjeti u izvanstaničnoj tekućini
• 4 vrste: intersticijska (između tjelesnih stanica)
plazma (tekući dio krvi)
limfa (tekućina u limfnim žilama)
likvor (oplahuje mozak i leđnu moždinu)
• organski sustavi → uski raspon vrijednosti u izvanst. tekućini
(pH, temperatura, osmotski tlak, koncentracija metabolita)
konformacija proteina
transport
energija
• NESMETANO ODVIJANJE STANIČNOG METABOLIZMA
• promjena sastava/volumena ⇒ BOLEST
• konformeri: unutarnje promjene prate vanjske
• regulatori: reguliraju unutarnje uvjete
• KONTROLNI SUSTAVI = senzori + efektori + kontrolor
• MEHANIZAM POVRATNE SPREGE: kontinuirano
uzorkovanje kontrolirane varijable uz neposredno korektivno
djelovanje
regulatorni
sustav
(termostat)
pri porastu
temperature
termostat
uključuje
ventilator
pri padu
temperature
termostat
uključuje peć
ventilator
peć
KONTROLNI SUSTAVI U ORGANIZMU:
• živčani
• endokrini
-baro-, kemo- termoreceptori : SENZORI
- tkiva/organi: EFEKTORI
- hipotalamus: KONTROLOR
- hormoni, neurotransmitori: GLASNICI IZMEĐU SENZORA I EFEKTORA
negativna povratna sprega
temperatura
na površini tijela
senzori
kontrolor
temperatura u
unutrašnjosti tijela
TERMORECEPTORI
hipotalamus
KOŽNE ARTERIOLE
efektori
ZNOJNE ŽLIJEZDE
KOŽNE ARTERIOLE
MIŠIĆI
proizvodnja i gubitak topline
VRAĆANJE SUSTAVA U RAVNOTEŽU
pozitivna povratna sprega
- senzor  detekcija promjene
- efektor  djelovanje u smjeru promjene
⇒ “začarani” krug
NAGLO IZBACIVANJE SUSTAVA IZ RAVNOTEŽE