Zavod za prostorno planiranje
d.d.
Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a
Predsjednik predstavničkog tijela
SREČKO LUKAČIĆ
M.P.
PROSTOR ZA OVJERU TIJELA NADLEŽNOG ZA DONOŠENJE PLANA
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE ĐURĐENOVAC
KNJIGA 1.
Osijek, prosinac 2006.
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
Nositelj izrade plana:
________
_____
_
Broj: 104/2001.
OSJEČKO BARANJSKA ŽUPANIJA
OPĆINA ĐURĐENOVAC
Plan izradio:
ZAVOD ZA PROSTORNO
PLANIRANJE d.d.
Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a
Naziv prostornog
plana:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE ĐURĐENOVAC
Knjiga:
I TEKSTUALNI DIO
Direktor:
___________________________
Krunoslav Lipić, dipl.ing.arh.
Koordinator plana:
0. Opći dio
Zvonimir Tucaković,dipl.ing.arh.
Stručni tim:
Zvonimir Tucaković,dipl.ing.arh.
Sandra Horvat,dipl.ing.arh.
Marta Paunović,dipl.ecc.
Vlado Sudar, dipl.ing. građ.
Stjepan Stakor, dipl.ing. kult. tehn.
Ivica Bugarić, dipl.ing. građ
Mirko Strahinić, dipl.ing. stroj.
Ljubica Majcan- Korkutović, dipl turizm.
Mr.sc. Rade Manojlović,dipl.ing.šum.
Tehnička obrada:
Tehničari:
Tomislav Fiala,građ.tehn.vis.
Aleksandra Knežević,građ.tehn.vis.
Asmir Bašić,građ.tehn.vis.
Datum izrade:
Prosinac, 2006. godine
Popis knjiga:
KNJIGA 1. I TEKSTUALNI DIO
KNJIGA 2. II GRAFIČKI DIO
Stranica 2
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
________
_____
_
Broj: 104/2001.
SURADNJA I KONZULTACIJE U IZRADI PLANA
Suradnja u izradi plana :
1. Zavod za prostorno uređenje Osječkobaranjske županije, Osijek
2. Ministarstvo kulture-Uprava za zaštitu
kulturne baštine, Osijek
3. HEP-HRVATSKA POŠTA,d.d., Područna
uprava Slavonija, Osijek
4. HT-HRVATSKE
TELEKOMUNIKACIJE,d.d.-Regija 4Istok, Osijek
5. T-MOBILE HRVATSKA,d.o.o.-Sektor za
planiranje i razvoj, Zagreb
6. VIPnet,d.o.o.-Odjel izgradnje, Osijek
7. Uprava za ceste Osječko-baranjske
županije, Osijek
8. Hrvatske ceste,d.o.o.-Odjel za studije i
projekte, Zagreb
9. Hrvatske željeznice-Razvoj i investicije,
Zagreb
10. HEP-DISTRIBUCIJA,d.o.o., Zagreb-DP
''Elektroslavonija'', Osijek
11. HEP-PRIJENOS,d.o.o.-Prijenosno
područje Osijek, Osijek
12. ''PLINACRO'',d.o.o., Zagreb
13. ''PLINODOM'', Đurđenovac
14. SD istraživanje i proizvodnja nafte i plina,
Zagreb
15. Hrvatske vode, Zagreb-VGO za vodno
područje sliva Drave i Dunava, Osijek
16. ''RAD'',d.o.o., Đurđenovac
17. ''ARBOR'',d.d., Osijek
Konzultacije u izradi
plana:
0. Opći dio
Stranica 3
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
________
_____
_
SADRŽAJ
0. Opći dio
Broj: 104/2001.
Stranica
2-20
1. Naslovna stranica
1
2. Potpisni list
2
3. Suradnja i konzultacije
3
4. Sadržaj
4.12
5. Izvadak iz sudskog registra
6. Suglasnost za upis u sudski registar nadležnog Ministarstva
7. Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata Hrvatske komore
arhitekata i inženjera u graditeljstvu
8. Suglasnost i mišljenja propisana zakonima i propisima
14-16
17
18-19
21-33
I OBRAZLOŽENJE
1. POLAZIŠTA
1
1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA
OPĆINE U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE
ŽUPANIJE I DRŽAVE
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1
1
1.1.1.1. Geografski i geoprometni položaj
1
1.1.1.2. Površina, naseljenost, stanovništvo
2
1.1.1.3. Naselja i građevinska područja
6
a) Naselja
6
b) Građevinska područja
7
1.1.1.4. Osnovne kategorije korištenja prostora
8
1.1.1.5. Prirodna obilježja
8
a) Reljef
8
b) Klima
9
c) Hidrološka i hidrogeološka obilježja
11
d) Pedološka i biovegetacijska obilježja
14
e) Geološka i tektonska obilježja
16
1.1.1.6. Zaštićena prirodna baština
17
1.1.1.7. Zaštićena graditeljska baština
18
1.1.1.8. Krajobrazne značajke prostora Općine
18
1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke
20
0. Opći dio
Stranica 4
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
________
_____
1.1.2.1. Prirodni potencijal i korištenje resursa
Broj: 104/2001.
20
a) Poljoprivredne površine
20
b) Šumske površine
22
c) Mineralne sirovine
26
1.1.2.2. Gospodarski potencijal
27
a) Gospodarska struktura
27
b) Prerađivačka industrija
28
c) Ostale djelatnosti
29
d) Turizam
29
e) Eksploatacija mineralnih sirovina
29
1.1.2.3. Društvene djelatnosti
30
a) Uprava
30
b) Obrazovanje
30
c) Zdravstvo
35
d) Kultura
35
e) Vjerske institucije
35
1.1.2.4. Šport i rekreacija
36
1.1.2.5. Komunalne djelatnosti
38
1.1.2.6. Prometni infrastrukturni sustav
39
a) Cestovni promet
39
b) Željeznički promet
40
c) Poštanski promet
40
d) Telekomunikacije
42
e) Radio i TV sustav veza
45
1.1.2.7. Energetski sustav
45
a) Cijevni transport nafte i plina
45
b) Elektroenergetika
46
1.1.2.8. Vodnogospodarski sustav
47
a) Vodoopskrba
47
b) Odvodnja otpadnih voda
49
c) Uređenje vodotoka i drugih voda i obrana od
poplava
50
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
52
1.1.2.9. Postupanje s otpadom
0. Opći dio
_
53
Stranica 5
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
________
_____
1.1.2.10. Stanje okoliša
Broj: 104/2001.
54
a) Onečišćenje voda
54
b) Onečišćenje zraka
54
c) Onečišćenje tla
55
d) Opterećenje bukom
55
1.1.2.11. Područja posebne namjene
1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata
prostornog uređenja šireg područja i ocjena
postojećih prostornih planova
1.1.3.1. Prostorni plan Osječko-baranjske županije
(PPO-BŽ)
a) Stanovništvo
55
55
55
55
b) Naselja
56
c) Građevinska područja
56
d) Gospodarstvo
59
e) Društvene djelatnosti
59
f) Promet
60
g) Energetika
61
h) Vodnogospodarstvo
62
i) Poljoprivredno i šumsko zemljište
62
1.1.3.2. Ocjena postojećih prostornih planova
1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja
razvoja u odnosu na demografske i
gospodarske podatke te prostorne
pokazatelje
64
64
1.1.4.1. Demografski potencijal
64
1.1.4.2. Naselja
64
1.1.4.3. Građevinska područja
65
1.1.4.4. Gospodarski potencijal
65
1.1.4.5. Promet
65
a) Cestovni i željeznički promet
65
b) Pošta, telekomunikacije i RTV sustav veza
66
1.1.4.6. Energetika
67
a) Plinoopskrba
67
b) Elektroenergetika
67
1.1.4.7. Vodnogospodarstvo
0. Opći dio
_
67
Stranica 6
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
________
_____
_
Broj: 104/2001.
a) Vodoopskrba
67
b) Odvodnja otpadnih voda
68
c) Uređenje vodotoka i voda
68
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
68
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA DRŽAVNOG I
ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA
2.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija i
infrastrukturnih sustava
69
69
69
2.1.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija
69
2.1.1.2. Razvoj infrastrukturnih sustava
69
2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora
2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih
dijelova okoliša
2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG
ZNAČAJA
2.2.1. Demografski razvoj
71
72
74
74
2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture
76
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i
komunalne infrastrukture
76
2.2.3.1. Naselja
76
2.2.3.2. Društvena infrastruktura
77
2.2.3.3. Prometna infrastruktura
79
a) Cestovni promet
79
b) Poštanski promet
79
c) Telekomunikacije
79
2.2.3.4. Energetska infrastruktura
a) Plinoopskrba
79
b) Elektroenergetika
79
2.2.3.5. Vodnogospodarstvo
80
a) Vodoopskrba
80
b) Odvodnja otpadnih voda
80
c) Uređenje vodotoka i voda
80
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
80
2.2.4. Zaštita prirodnih i krajobraznih vrijednosti
0. Opći dio
79
81
Stranica 7
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
________
_____
2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREÐENJA NASELJA NA
PODRUČJU OPĆINE
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora
_
Broj: 104/2001.
81
81
2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja
81
2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne
infrastrukture
82
3. PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU
OPĆINE U ODNOSU NA PROSTORNU I
GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE
3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA
NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA
3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu
površina
83
83
84
84
3.2.1.1. Struktura površina
86
3.2.1.2. Građevinska područja
86
a) Građevinska područja naselja
87
b) Građevinsko područje gospodarske zone
89
c) Građevinska područja groblja
89
3.2.1.3. Poljoprivredne površine
90
3.2.1.4. Šumske površine
91
3.3. NASELJA
3.4. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI
3.4.1. Gospodarske djelatnosti
92
93
93
3.4.1.1. Proizvodne i uslužne djelatnosti
93
3.4.1.2. Turizam
94
3.4.1.3. Eksploatacija mineralnih sirovina
95
3.4.2. Društvene djelatnosti
95
3.4.2.1. Uprava
95
3.4.2.2. Obrazovanje
96
3.4.2.3. Zdravstvo
96
3.4.2.4. Kultura
97
3.4.2.5. Vjerske institucije
97
3.5. ŠPORT I REKREACIJA
97
3.6. KOMUNALNE DJELATNOSTI
99
3.6.1. Groblja
0. Opći dio
99
Stranica 8
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
________
_____
3.7. UVJETI KORIŠTENJA, UREÐENJA I ZAŠTITE
PROSTORA
3.7.1. Zaštita prirodnih i krajobraznih vrijednosti
3.7.2. Iskaz površina za posebno vrijedna i
osjetljiva područja i prostorne cjeline
3.8. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
3.8.1. Prometni infrastrukturni sustav
_
Broj: 104/2001.
99
99
100
101
101
3.8.1.1. Cestovni promet
101
3.8.1.2. Željeznički promet
102
3.8.1.3. Zračni promet
102
3.8.1.4. Poštanski promet
103
3.8.1.5. Telekomunikacije
103
3.8.1.6. RTV sustav veza
104
3.8.2. Energetski sustav
104
3.8.2.1. Cijevni transport nafte i plina
104
3.8.2.2. Elektroenergetika
105
3.8.3. Vodnogospodarski sustav
106
3.8.3.1. Vodoopskrba
106
3.8.3.2. Odvodnja otpadnih voda
107
3.8.3.3. Uređenje vodotoka i voda
108
3.8.3.4. Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
109
3.9. POSTUPANJE S OTPADOM
3.10. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ
3.10.1. Mjere zaštite voda
110
111
111
3.10.2. Mjere zaštite tla
112
3.10.3. Mjere zaštite zraka
112
3.10.4. Mjere zaštite od buke
112
3.11. MJERE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA OD RATNIH
OPASNOSTI
3.11.1. Zone ugroženosti i sklanjanja stanovništva
0. Opći dio
113
113
Stranica 9
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
________
_____
_
Broj: 104/2001.
II ODREDBE ZA PROVOÐENJE
1. UVJETI ZA ODREÐIVANJE NAMJENA POVRŠINA
NA PODRUČJU OPĆINE
1.1. NAMJENA POVRŠINA
1.2. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U
KORIŠTENJU
1.3. UVJETI KORIŠTENJA NA PODRUČJIMA S
POSEBNIM OGRANIČENJIMA U KORIŠTENJU
PROSTORA
2. UVJETI ZA UREÐENJE PROSTORA
114
114
116
116
117
2.1. GRAÐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU
117
2.2. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA ŽUPANIJU
118
2.3. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
119
2.3.1. Namjena građevina u građevinskom području
naselja
2.3.2. Opći uvjeti gradnje i uređenja prostora
119
120
2.3.2.1. Građevne čestice
120
2.3.2.2. Način i uvjeti gradnje građevina
120
2.3.2.3. Uvjeti uređenja građevnih čestica
123
2.3.2.4. Način i uvjeti priključenja građevne čestice
odnosno građevine na javnu prometnu
površinu i komunalnu infrastrukturu
123
2.3.3. Uvjeti gradnje stambenih građevina
124
2.3.3.1. Obiteljske stambene građevine
124
2.3.3.2. Višestambene građevine
126
2.3.4. Uvjeti gradnje građevina javnih i društvenih
djelatnosti
2.3.5. Uvjeti gradnje građevina gospodarskih
djelatnosti
2.3.5.1. Građevine proizvodnih, poslovnih i
ugostiteljsko-turističkih djelatnosti (u
daljnjem tekstu : građevine PPUT djelatnosti)
2.3.5.2. Poljoprivredne građevine
2.3.6. Uvjeti gradnje športsko-rekreacijskih
građevina
2.3.7. Uvjeti gradnje pomoćnih građevina
2.3.8. Uvjeti gradnje komunalnih građevina
0. Opći dio
126
127
128
130
132
132
133
Stranica 10
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
________
_____
_
2.3.9. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na
javnim površinama
2.3.10. Uvjeti gradnje građevina mješovite namjene
Broj: 104/2001.
133
134
2.3.11. Uvjeti gradnje ostalih građevina
134
2.3.12. Uvjeti uređenja naselja
134
2.4. IZGRAÐENE STRUKTURE VAN NASELJA
2.4.1. Uvjeti gradnje u građevinskim područjima
van naselja
2.4.2. Uvjeti gradnje van građevinskog područja
2.4.2.1. Stambene građevine van građevinskog
područja
2.4.2.2. Gospodarske građevine van građevinskog
područja
2.4.2.3. Rekreacijske građevine van građevinskog
područja
2.4.2.4. Građevine za istraživanje i eksploataciju
mineralnih sirovina
2.4.2.5. Pomoćne građevine van građevinskog
područja
2.4.2.6. Komunalne građevine van građevinskog
područja
2.4.2.7. Prometne i ostale infrastrukturne građevine
van građevinskog područja
2.4.2.8. Ostale građevine van granica građevinskog
područja
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I
POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH
INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
5.1. PROMETNI SUSTAV
134
134
135
135
136
139
139
139
140
140
140
140
141
142
142
5.1.1. Cestovni promet
142
5.1.2. Željeznički promet
145
5.1.3. Zračni promet
145
5.1.4. Poštanski promet
146
5.1.5. Telekomunikacije
146
5.1.6. RTV sustav veza
146
5.2. ENERGETSKI SUSTAV
5.2.1. Naftovodi, produktovodi i plinovodi
0. Opći dio
146
146
Stranica 11
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
________
_____
_
5.2.2. Elektroenergetska mreža
5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
Broj: 104/2001.
147
149
5.3.1. Vodoopskrba
149
5.3.2. Odvodnja otpadnih voda
149
5.3.3. Vodotoci, vode i melioracijska odvodnja
150
6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KRAJOBRAZNIH
VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA
151
6.1. PRIRODNE VRIJEDNOSTI
151
6.2. KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI
151
6.3. KULTURNA DOBRA
151
7. POSTUPANJE S OTPADOM
8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA
NA OKOLIŠ
9. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI I
ELEMENTARNIH NEPOGODA
152
152
154
9.1. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI
154
9.2. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA
154
10. MJERE PROVEDBE PLANA
10.1. OBVEZE IZRADE PROSTORNIH PLANOVA
10.2. REKONSTRUKCIJA GRAÐEVINA ČIJA JE
NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI
10.3. POSTUPANJE S GRAÐEVINAMA IZGRAÐENIM
SUPROTNO UVJETIMA UTVRÐENIM U PPUOĐ
PRIKAZI:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Položaj Općine u prostoru Županije
Gustoće naseljenosti 2001. godine
Godišnja ruža vjetra
Prostorne cjelovitosti krajobraza
Gospodarska struktura prema zaposlenosti 2001. godine
Izvod iz PPO-BŽ 1. Korištenje i namjena prostora
Sustav središnjih naselja
0. Opći dio
155
155
155
156
Stranica
2
3
11
20
28
63
93
Stranica 12
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
•
•
•
0. Opći dio
________
_____
_
Broj: 104/2001.
Izvadak iz Sudskog registra
Suglasnost za upis u Sudski registar
Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata
Stranica 13
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
0. Opći dio
________
_____
_
Broj: 104/2001.
Stranica 14
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
0. Opći dio
________
_____
_
Broj: 104/2001.
Stranica 15
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
0. Opći dio
________
_____
_
Broj: 104/2001.
Stranica 16
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
0. Opći dio
_
Broj: 104/2001.
Stranica 17
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
0. Opći dio
_
Broj: 104/2001.
Stranica 18
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
0. Opći dio
_
Broj: 104/2001.
Stranica 19
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
SUGLASNOSTI, MIŠLJENJA I OČITOVANJA
PROPISANA ZAKONIMA I PROPISIMA
•
•
•
•
•
•
0. Opći dio
Mišljenje Županijskog zavoda za prostorno uređenje
Suglasnost Ureda državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji
Prethodna suglasnost Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu
kulturne baštine
Očitovanje Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode
Mišljenje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog
gospodarstva
Mišljenje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog
gospodarstva, Uprava šumarstva
Stranica 20
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
0. Opći dio
_
Broj: 104/2001.
Stranica 21
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
0. Opći dio
_
Broj: 104/2001.
Stranica 22
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
0. Opći dio
_
Broj: 104/2001.
Stranica 23
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
0. Opći dio
_
Broj: 104/2001.
Stranica 24
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
0. Opći dio
_
Broj: 104/2001.
Stranica 25
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
0. Opći dio
_
Broj: 104/2001.
Stranica 26
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
0. Opći dio
_
Broj: 104/2001.
Stranica 27
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
0. Opći dio
_
Broj: 104/2001.
Stranica 28
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
0. Opći dio
_
Broj: 104/2001.
Stranica 29
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
0. Opći dio
_
Broj: 104/2001.
Stranica 30
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
0. Opći dio
_
Broj: 104/2001.
Stranica 31
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
0. Opći dio
_
Broj: 104/2001.
Stranica 32
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
0. Opći dio
_
Broj: 104/2001.
Stranica 33
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
I OBRAZLOŽENJE
1. POLAZIŠTA
1.1.
POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE U ODNOSU
NA PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.1.1. Geografski i geoprometni položaj
Općina Đurđenovac dio je šireg prostora istočnog dijela Republike Hrvatske, odnosno
njegove prirodno geografske cjeline Istočne Hrvatske.
Općina Đurđenovac je i dio prostora Osječko-baranjske županije, koja zauzima
sjeveroistočni dio prostora Istočne Hrvatske.
U okviru prostora Osječko-baranjske županije, općina Đurđenovac je smještena na zapadu
Županije.
Općina Đurđenovac je na sjeveru u okruženju općine Magadenovac, na istoku i jugoistoku
Grada Našica, na jugu općine Donja Motičina, te na jugozapadu općine Feričanci. Zapadna
granica općine Đurđenovac je i granica prema prostoru Virovitičko-podravske županije,
odnosno prema općini Zdenci.
Prostorno-prometni položaj Općine definiraju dva prometna koridora:
-
transverzalni koridor u okviru kojeg je položena trasa postojeće državne ceste D53,
longitudinalni koridor (tzv. podravski prometni koridor) u okviru kojeg je položena trasa
postojeće željezničke pruge I reda.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 1
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
1.1.1.2. Površina, naseljenost, stanovništvo
Površina
Općina Đurđenovac, je prema podacima iz Prostornog plana Osječko-baranjske županije (u
daljnjem tekstu PPO-BŽ), površine 121,01 km², što iznosi 2,9% površine Osječko-baranjske
županije.
Naseljenost
Prema podacima o broju stanovnika po popisu stanovništva 2001. godine (7.946 stanovnika)
prosječna gustoća naseljenosti prostora Općine iznosila je 65,7 stanovnika po 1 km², što je
manje od prosjeka Osječko-baranjske županije (79,7 stan/km²).
Gustoća naseljenosti za četrnaest naselja Općine je izračunata na osnovu statističkih granica
naselja, tako da je iznosila za naselje: Beljevina 71 stan/km², Bokšić 47 stan/km², Bokšić Lug
36 stan/km², Đurđenovac 462 stan/km², Gabrilovac 146 stan/km², Klokočevci 14 stan/km²,
Krčevina 152 stan/km², Ličko Novo Selo 51 stan/km², Lipine 20 stan/km², Našičko Novo Selo
172 stan/km², Pribiševci 82 stan/km², Sušine 123 stan/km², Šaptinovci 25 stan/km² i
Teodorovac 27 stan/km².
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 2
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
Stanovništvo
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, na području općine Đurđenovac je
živjelo 7.946 stanovnika.
KRETANJE UKUPNOG STANOVNIŠTVA OPĆINE I ŽUPANIJE
Tablica br. 1.
Broj stanovnika po popisnim godinama
1981.
1991.
2001.
Osječko-baranjska županija
356.286
367.193
330.506
Općina Đurđenovac
8,653
9.097
7.946
Udio općine, %
2,4
2,4
2,4
IZVOR PODATAKA: Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. god.
Područje
Indeksi
1991/1981. 2001/1991.
103,0
90,0
105,1
87,3
-
Kretanje ukupnog stanovništva Županije i Općine u promatranom razdoblju 1981.-2001. god.
imao je ista obilježja: porasta do 1991. godine i smanjenja do 2001. godine. Udio
stanovništva Općine u stanovništvu Županije je 2,4% i u cijelom promatranom razdoblju se
nije mijenjao.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 3
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
SASTAVNICE KRETANJA STANOVNIŠTVA OPĆINE
U RAZDOBLJU 1991.-2001. GOD.
Tablica br. 2.
Broj
stanovnika
1991.
Prirodni
priraštaj 1991.2001. g.
9.097
- 229
Broj
stanovnika
1991.+ prirodni
priraštaj
8.868
Broj
stanovnika
2001. g.
Razlika po
popisima
1991.-2001. g.
Migracijski
saldo
Tip kretanja
7.946
- 1.151
- 930
E4 izumiranje
IZVOR PODATAKA: Državni ured za statistiku
Iz podataka je vidljivo da su demografska kretanja u razdoblju 1991-2001. godine bila
nepovoljna, budući se stanovništvo smanjilo prirodnim odumiranjem i mehaničkim
odseljavanjem. Zbog toga je kretanje imalo obilježja tipa E4 odumiranje.
Sva naselja kao i Općina u cjelini, u razdoblju 1991-2001. godine bilježila su smanjenje
stanovnika.
KRETANJE STANOVNIŠTVA PO NASELJIMA
Tablica br. 3.
Red.
br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
Naselje
Beljevina
Bokšić
Bokšić Lug
Đurđenovac
Gabrilovac
Klokočevci
Krčevina
Ličko N. Selo
Lipine
Našičko N. Selo
Pribiševci
Sušine
Šaptinovci
Teodorovac
Ukupno Općina:
Stanovništvo prema popisnim
godinama
1981.
1991.
2001.
1.136
871
810
623
607
539
336
319
307
3.236
3.923
3.472
128
109
95
592
527
469
220
135
161
133
118
120
138
94
381
449
376
587
573
446
416
372
374
821
758
623
116
98
88
8.653
9.097
7.946
Indeksi
1991/1981. 2001/1991.
76,6
93,0
97,4
88,8
95,0
96,2
121,2
88,5
85,1
87,1
89,0
89,0
56,8
82,6
88,7
115,0
68,1
117,8
83,7
97,6
77,8
89,4
100,5
92,3
82,2
84,4
89,8
105,1
87,3
IZVOR PODATAKA: Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. god.
1)
Naselje Krčevina se izdvojilo iz naselja Beljevina
Iz kretanja stanovništva po naseljima je vidljivo da se u razdoblju 1981-1991. god.
stanovništvo jedino i intenzivno povećalo u Đurđenovcu-općinskom središtu i naselju
Našičko Novo Selo, dok se u svim ostalim naseljima smanjilo. U razdoblju 1991-2001. god.
1)
Ovo naselje je izdvojeno iz naselja Beljevina i evidentirano u katastarskom, gruntovnom i statističkom operatu,
ali nije uvedeno u Zakonu o područjima županija, gradova i općina u RH, čiji postupak uvođenja je u tijeku
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 4
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
se stanovništvo u svim naseljima osim u Sušinama smanjilo, a i Đurđenovac se smanjio za
451 stanovnika što je utjecalo na ukupno smanjenje na razini Općine.
Ukupno stanovništvo Općine ima nepovoljnu dobnu strukturu, ono ima obilježje starosti. Po
naseljima situacija je različita, što pokazuje sljedeća tablica:
DOBNA OBILJEŽJA STANOVNIŠTVA 2001. GOD.
Tablica br. 4.
Red.
br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
Naselje
Beljevina
Bokšić
Bokšić Lug
Đurđenovac
Gabrilovac
Klokočevci
Krčevina
Ličko N. Selo
Lipine
Našičko N. Selo
Pribiševci
Sušine
Šaptinovci
Teodorovac
Ukupno Općina:
Udio mladih
(0-19)
%
25,3
31,1
26,7
26,1
18,9
24,3
18,5
24,6
29,8
25,5
22,6
25,7
21,3
22,7
25,4
Koeficijent
starenja
%
21,1
23,4
21,5
16,9
32,6
24,1
52,5
32,2
18,0
24,7
22,6
23,2
29,7
13,6
20,9
Indeks
starosti
83,4
75,2
80,5
64,7
172,5
99,1
283,8
130,9
60,4
96,8
100,0
90,3
139,4
59,9
82,3
Dobni tip
starost
starost
starost
starost
izrazito duboka starost
starost
izrazito duboka starost
izrazito duboka starost
starost
starost
duboka starost
starost
izrazito duboka starost
starost
starost
IZVOR PODATAKA: Popis stanovništva 200. god. – Stanovništvo prema spolu i starosti po naseljima
Najstarije stanovništvo je živjelo u naseljima Gabrilovac, Krčevina i Šaptinovci koja su ujedno
i demografski najproblematičnija.
Stanovništvo općinskog središta Đurđenovac ima odlike starosti unatoč relativno malom
udjelu starog stanovništva u odnosu na ostala naselja ali ima veliki udio sredovječnog
stanovništva.
Stanovništvo Općine je u 2001. godini živjelo u 2.702 kućanstava prosječne veličine 2,9
članova.
OBILJEŽJA KUĆANSTAVA PO NASELJIMA
Tablica br. 5.
Red.
br.
1.
2.
3.
4.
5.
Naselje
Beljevina
Bokšić
Bokšić Lug
Đurđenovac
Gabrilovac
Broj kućanstava po
popisnim godinama
1981.
1991.
2001.
324
344
265
215
197
169
92
96
90
1.081
1.331
1.186
36
40
34
Indeksi
1991/81.
106,1
91,6
104,3
123,1
111,1
2001/91.
77,0
85,8
93,7
89,1
85,0
Prosječne veličine
1981.
3,5
3,4
3,6
3,0
3,5
1991.
3,3
3,1
3,4
3,1
2,8
2001.
3,0
3,1
3,4
2,9
2,8
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 5
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
Klokočevci
199
182
164
91,4
Krčevina
54
Ličko N. Selo
54
48
43
88,8
Lipine
34
41
28
120,6
Našičko N. Selo
121
152
130
125,6
Pribiševci
170
187
163
110,0
Sušine
132
142
127
107,6
Šaptinovci
279
281
220
100,7
Teodorovac
34
33
29
97,0
Ukupno Općina:
2.771
3.074
2.702
110,9
IZVOR PODATAKA: Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. god.
90,1
89,6
68,3
85,5
87,1
89,4
78,3
87,8
87,9
Broj: 104/2001.
2,9
3,0
3,5
3,1
3,4
3,1
3,1
3,4
3,1
3,0
2,7
4,3
3,0
3,1
2,9
2,7
3,0
2,9
2,8
2,5
2,7
3,3
2,9
2,7
2,9
2,8
3,0
2,9
U razdoblju 1991-2001. godine se u svim naseljima smanjio broj kućanstava kao i
stanovništva. U većini naselja su se također smanjile prosječne veličine kućanstava.
Drastično smanjenje broja i prosječne veličine kućanstava bilo je u naselju Lipine sa 4,3 na
3,3 člana. Obilježja kućanstava samo dopunjuju nepovoljnu demografsku sliku Općine.
1.1.1.3. Naselja i građevinska područja
a) Naselja
Općina Đurđenovac sastoji se od 14 naselja s naseljem Đurđenovac kao općinskim
središtem.
S obzirom na ukupni broj od 7.946 stanovnika Općine 2001.godine, prosječna veličina
naselja Općine mjerena brojem stanovnika iznosi 568 stanovnika.
NASELJA PO VELIČINSKIM RAZREDIMA
Tablica br. 6.
277
Učešće u
ukupnom broju
naselja (%)
21,43
Učešće u
ukupnom broju
stanovnika (%)
3,49
2
5
253
1.972
14,29
35,71
3,18
24,82
501-1000
3
1.972
21,43
24,82
>1000
1
3.472
7,14
43,69
ukupno
14
7.946
100,00
100,00
Veličinski razred
(broj stanovnika)
Broj naselja
Broj stanovnika
2001.godine
0-100
3
101-200
201-500
IZVOR PODATAKA: Popis stanovništva 2001. god.
Najveći broj stanovnika Općine smješten je u naselju Đurđenovcu (44,22%), te u naseljima s
501-1000 stanovnika (24,83 %) i 201-500 stanovnika (24,43%).
Naselja Općine ruralnog su tipa, karakterizirana niskom stambenom-uglavnom prizemnom
gradnjom slobodnostojećih ili poluugrađenih objekata na građevnim česticama velike dubine
(u pravilu preko 100 metara), osim naselja Đurđenovac koje je tipološki prijelazno naselje
između ruralnog i gradskog.
Najveće naselje općine je općinsko središte Đurđenovac, koje zajedno s obodnim naseljima
Sušine, Pribiševci, Gabrilovac, Ličko i Našičko Novo selo čini veću izgrađenu aglomeraciju
na južnom području Općine.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 6
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
Navedena naselja se prostorno nastavljaju na izgrađeno područje naselja Đurđenovac duž
postojećih prometnica, te je vidljiva tendencija stvaranja izgrađene cjeline.
b) Građevinska područja
Građevinska područja za 14 naselja općine Đurđenovac definirana su PP(B)O Našice.
POSTOJEĆA GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
Tablica br. 7.
226,22
157,3
810
Gustoća
naseljenosti
2001.
godine
3,58
BOKŠIĆ
65,16
50,81
539
8,27
3
BOKŠIĆ LUG
88,48
57,63
307
3,47
4
ĐURĐENOVAC
383,67
213,39
3472
9,05
5
GABRILOVAC
16,69
10,65
95
5,69
6
KLOKOČEVCI
90,88
70,39
469
5,16
7
KRČEVINA
67,91
25,73
135
1,99
8
LIČKO N. SELO
29,24
13,01
118
4,04
9
LIPINE
40,25
20,65
94
2,34
10
NAŠIČKO N. SELO
79,57
80,13
376
4,73
11
PRIBIŠEVCI
48,61
41,44
446
9,18
12
SUŠINE
52,99
38,55
374
7,06
13
ŠAPTINOVCI
98,35
76,48
623
6,33
14
TEODOROVAC
14,15
17,69
88
6,22
1.302,17
872,5
7946
6,10
Redni
broj
Naselje
1
BELJEVINA
2
Ukupno
Površina
(ha)
Izgrađeni
dio (ha)
Broj
stanovnika
2001.
IZVOR PODATAKA: ZPO-OSIJEK
Izgrađeni dio građevinskih područja obuhvaća izgrađeni dio unutar građevinskog područja i
izgrađeno područje izvan građevinskog područja koje je moguće obuhvatiti planiranim
građevinskim područjem.
Izgrađenost je definirana na osnovu kriterija propisanih Prostornim planom Osječko –
baranjske županije:
Izgrađene površine utvrđuju se na temelju zatečenog stanja u prostoru, a čine ih svi izgrađeni i uređeni
dijelovi naselja, vodne i negradive površine.
Neizgrađenim površinama smatraju se neizgrađene gradive površine veće od 5.000 m2 .
Za obiteljsko stanovanje u ruralnim naseljima izgrađeni dio građevinskog područja se utvrđuje do max.
dubine od 100,0 m od regulacijske linije.
Iznimno, izgrađenom parcelom smatraju se i parcele veće dubine ako se nalaze u bloku u kojem, zbog
veličine i oblika bloka, nije moguće formiranje novih građevinskih parcela
U odnosu na ukupnu površinu Općine, postojeća građevinska područja naselja zauzimaju
10,77%.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 7
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
1.1.1.4. Osnovne kategorije korištenja prostora
U strukturi površina Općine najzastupljenije su poljoprivredne površine s udjelom od 58,6%.
Poljoprivredne površine Općine prostiru se na 6.207 ha i imaju sljedeću strukturu: oranice
96,0%, voćnjaci 1,9%, vinogradi 0,2% i livade 1,8%.
Udio poljoprivrednih površina Općine u poljoprivrednim površinama Županije iznosi 2,6%.
Šumske površine zauzimaju 1.268 ha i čine 10,5% prostora Općine.
Na 100 ha šumskih površina Općine dolazi 235 stanovnika što je ispod prosjeka
(kvalitativno) Županije (289 stan/100 ha).
Građevinska područja koja obuhvaćaju izgrađene, ali dijelom i poljoprivredne površine
zauzimaju 1.302,17 ha ili 10,77% ukupne površine Općine.
1.1.1.5. Prirodna obilježja
a) Reljef
Područje općine Đurđenovac je dio šireg prostora Slavonske Podravine, koje je s obzirom na
prirodno-geografska obilježja mnogo diferenciranije područje nego li ostali dijelovi Istočne
Hrvatske.
To se prvenstveno odnosi na složeniju reljefnu strukturu koja se od dravske nizine postepeno
izdiže preko ocjeditog podgorja i pobrđa, do gorskih masiva Papuka i Krndije. U tako
definiranom, širem prostoru, mogu se izdvojiti sljedeće reljefne cjeline (A. Bognar)2):
-
Naplavne ravni,
Supsidencijska udolina u području Vučice i Karašice,
Mlađa i starija virmska terasa Drave,
Slatinsko-voćinsko pobrđe,
Podgorje Papuka i Krndije,
Gorski masivi Papuka i Krndije.
Najvećim dijelom Slavonska Podravina pripada tvz. Dravskoj potolinskoj zoni, s izuzetkom
horstorskih masiva Papuka i Krndije.
Reljef ovog prostora karakterizira stepenast karakter, te izduženost u smjeru sjeverozapadjugoistok, a što je određeno tektonskim pokretima i morfologenezom u geološkoj prošlosti, na
koju su odlučujućeg utjecaja imali mlađi tektonski pokreti i klimatske promjene od mlađeg
pleistocena navamo.
Prostor općine Đurđenovac je na kontaktu nizinskog dijela Slavonske Podravine i podgorja
Papuka, što pripada reljefnim cjelinama virmskih terasa Drave, te papučkog pobrđa i
podgorja.
2)
Školska knjiga Zagreb: Geografija SR Hrvatske-Istočna Hrvatska, Zagreb, 1975.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 8
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
Na formiranje ovih reljefnih cjelina, odnosno velikih utjecaja na morfološki izgled prostora
imao je akumulacijski rad rijeke Drave, odnosno kombinacija klimatskih i tektonskih utjecaja
na erozivnu i akumulacijsku djelatnost rijeke Drave i njezinih pritoka.
Reljefne karakteristike održavanja i u nadmorskim visinama na području Općine, koje se
povećavaju od sjevera prema jugu. Prosječne nadmorske visine naselja kreću se u rasponu
od 97 m.n.v. (Lipine) do 110 m.n.v. (Gabrilovac).
PROSJEČNE NADMORSKE VISINE NASELJA U OPĆINI
Tablica br. 8.
PROSJEČNA NADMORSKA
VISINA
(m)
1.
Beljevina
105
2.
Bokšić
102
3.
Bokšić Lug
101
4.
Đurđenovac
103
5.
Gabrilovac
110
6.
Klokočevci
99
7.
Ličko N. Selo
108
8.
Lipine
97
9.
Našičko N. Selo
108
10.
Pribiševci
101
11.
Sušine
103
12.
Šaptinovci
99
13.
Teodorovac
103
IZVOR PODATAKA: M. Korenčić : Naselja i stanovništvo SRH 1857.-1971., Zagreb, 1979.
Red.
broj
NASELJE
b) Klima
Klimatske osobine prostora općine Đurđenovac dio su ukupnih klimatskih osobina šireg
prostora, koje imaju sve odlike umjereno kontinentalne klime.
Prema Köppenovoj klasifikaciji to je prostor umjereno tople kišne klime koja vlada u velikom
dijelu umjerenih širina, a označava se klimatskom formulom Cfwbx. Klimu ovog područja
odlikuje i homogenost klimatskih prilika, čemu najviše doprinose male reljefne razlike.
Za detaljniju analizu klimatskih osobina poslužila su mjerenja osnovnih klimatskih elemenata
na meteorološkoj postaji Našice, koja se nalazi južnije od prostora općine Đurđenovac, ali je
ipak najbliža, te se stoga i rezultati mjerenja pojedinih klimatskih elemenata mogu smatrati
mjerodavnima.
Srednja godišnja temperatura zraka u Našicama u razdoblju od 1956.-1963. godine iznosila
je 10,3°C, dok je u razdoblju od 1981.-1988. godine iznosila 10,7°C.
U godišnjem hodu temperature zraka javlja se jedan par ekstrema, ljetni maksimum (srpanj
19,5°C i 21,0°C), te zimski minimum (siječanj -1,1°C i 0°C), a što odgovara za tip
kontinentalne klime umjerenih širina.
Maksimalne temperature zraka u razdoblju od 1981.-1988. godine zabilježene su u srpnju
(38,8°C), dok su najniže temperatura izmjerene u siječnju (-22,0°C).
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 9
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
SREDNJE MJESEČNE I GODIŠNJE TEMPERATURE ZRAKA
U NAŠICAMA U RAZDOBLJU OD 1956.-1963. I OD 1981.-1988. GODINE
Tablica br. 9.
Srednja mjesečna temperatura zraka
1)
2)
1981.-1988.
1956.-1963.
I
-1,1
0,0
II
0,3
0,0
III
4,6
5,3
IV
11,0
11,0
V
14,7
16,3
VI
18,4
18,6
VII
19,5
21,0
VIII
18,8
20,1
IX
16,7
17,1
X
10,9
11,5
XI
76,6
4,6
XII
1,2
2,3
GOD.
10,3
10,7
Školska knjiga Zagreb-Geografija SR Hrvatske-knjiga 3, Zagreb 1975.
Zavod za prostorno planiranje Osijek-Prethodna SUO jalovišta tvornice
cementa Našice, 1991.
Mjeseci
IZVOR PODATAKA: 1)
2)
Ukupna godišnja količina oborina u razdoblju od 1959.-1963. godine iznosila je 722 mm, a u
razdoblju od 1981.-1988. godine iznosila je 747,6 mm. U godišnjem hodu oborina javljaju se
dva para ekstrema. Primarni maksimum javlja se krajem proljeća ili početkom ljeta (svibanj
87 mm i lipanj 92,9 mm), a sekundarni u kasnu jesen (studeni 66 mm i 61,8 mm). Glavni
minimum oborina je krajem zime (ožujak 34 mm i veljača 46,3 mm), dok je srednji minimum
u ranu jesen (listopad 36 mm, rujan 53,9 mm).
SREDNJE MJESEČNE I GODIŠNJE KOLIČINE
OBORINA U NAŠICAMA
Tablica br. 10.
Mjeseci
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
Srednja mjesečna količine oborina u mm
1956.-1963.1)
1981.-1988.2)
54
65,7
55
46,3
34
76,1
70
55,5
87
62,6
78
92,9
74
50,3
64
66,4
44
53,9
36
57,7
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 10
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
IZVOR PODATAKA: 1)
2)
_
Broj: 104/2001.
XI
66
61,8
XII
60
58,4
GOD.
70,8
62,3
Školska knjiga Zagreb-Geografija SR Hrvatske-knjiga 3, Zagreb 1975.
Zavod za prostorno planiranje Osijek-Prethodna SUO jalovišta tvornice
cementa Našice, 1991.
Analizom niza podataka o vjetru za razdoblje od osam godina, izrađena je ruža vjetra za
Našice u razdoblju od 1981.-1988. godine. Prema godišnjoj ruži vjetra za navedeno razdoblje
uočena je učestalost vjetrova iz jugozapadnog i sjeverozapadnog smjera, a zatim slijede
vjetrovi iz sjevernog i južnog smjera.
Prema jačini vjetra, prevladavaju uglavnom slabi vjetrovi jačine 2 Beauforta, dok su jaki
vjetrovi vrlo rijetki.
c) Hidrološka i hidrogeološka obilježja
Hidrološka obilježja
Prostor općine Đurđenovac dio je vodnog područja sliva Drave i Dunava, u okviru kojeg su
formirana manja slivna područja. Prema odluci Vlade Republike Hrvatske prostor koji se
proteže sjeverno od ceste Osijek-Našice te sjeverno od vododjelnice prema Požeškoj kotlini
pripada Slivnom području "Karašica-Vučica".
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 11
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
Općina Đurđenovac svojim položajem u prostoru, u cijelosti pripada slivnom području
"Karašica-Vučica".
Ukupna površina slivnog područja "Karašica-Vučica" iznosi 2.347,23 km² od čega je
1.738,69 km² melioracijsko područje (pripada mu općina Đurđenovac), a ostali dio je brdsko
područje.
Područje je izbrazdano brojnim potocima i kanalima, te bogato tekućim i stajaćim vodama.
Površinske vode s planine Krndija prikuplja vodotok Vučica s pritocima i kanalima, te ih
odvodi u rijeku Dravu kod Petrijevaca. Važniji pritoci Vučice su: desni pritoci Marjanac,
Iskrica, Bukvik, Našička rijeka i Breznica, te lijevi pritoci Pištanac, Stara Vučica i Strug. Od
Gata do Valpova teče Donja Karašica koja je prokopom Gatskog kanala postala također lijevi
pritok Vučice.
Površinske vode kojima je izvorište u planini Papuk prikupljaju brojni brdski potoci, te ih
skupa s površinskim nizinskim vodama prikupljenim putem kanala melioracijskog sustava
odvode Slatinskom Čađavicom i odteretnim kanalom Vojlovica-Voćinka-Drava direktno u
rijeku Dravu.
Potok Klokočevac također s pritocima prikuplja vode u nizini, odvodi ih u Karašicu, te putem
oteretnog kanala Karašica-Drava i Gatskog kanala u rijeku Dravu. Glavni vodotoci u slivu
Karašice su: Vojlovica, Voćinska, Pištanac i Seginac.
Kroz područje općine Đurđenovac protječu vodotoci: Vučica, Našička rijeka, Bukvik, Iskrica,
Marjanac, Crnac, Ražljevo, Crna voda, Pribiševačka rijeka, Lukavac, Jazvanac.
Drava, čijem vodnom području pripada Općina, ima pluvijalno-glacijalni (kišno-ledenjački)
režim kojeg karakterizira mala vodnost zimi, a velika u proljeće i početkom ljeta. Srednji
protok Drave kreće se oko 555 m³/s. Srednje brzine donjeg toka rijeke Drave kreću se oko
0,7 m/s, dok maksimalna brzina toka može dosegnuti i 1,5 m/s pri ekstremno velikim
protocima.
Obzirom na malu površinu i položaj, prostor Općine nema nikakav utjecaj na hidrološke
osobine i režimske karakteristike rijeke Drave.
Kretanja mjesečnih protoka kod vodotoka Općine tokom godine nose obilježja snježnokišnog režima s obiljem proticaja u hladnom periodu godine. Na hladnu sezonu otpada 57%
godišnjeg protjecanja što je za vodno gospodarsku djelatnost nepovoljna činjenica no
nepovoljnije je što su odstupanja od srednjih mjesečnih protoka velika. Općenito, hidrološki
režim se odlikuje izuzetno naglašenim odstupanjima od prosječnih veličina otjecanja tako da
se i u ravničarskom dijelu ( dio općine Đurđenovac) može govoriti o velikim specifičnim
dotocima za vrijeme jakih kiša ali i o gotovo intermitentnom otjecanju jer za vrijeme duljih
suša u vegetacijskom periodu manji vodotoci presušuju.
Hidrogeološka obilježja
U geografsko regionalnoj podjeli Hrvatske Osječko-baranjska županija smještena je u
Istočnoj Hrvatskoj, u subregiji poznatoj kao Istočnohrvatska ravnica čiju sjevernu granicu
definira kopnena granica prema Mađarskoj, južnu vododjelnice gorskih masiva Papuka i
Krndije te pribrežja Dilja i Đakovačko-vinkovačke grede, dok je na istoku omeđena tokom
Dunava.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 12
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
Glavninu prostora istočne Hrvatske čine mlađe naslage koje pokrivaju stare blokove u većim
dubinama. Spuštanje blokova podloge uvjetovalo je okupljanje mreže tekućica, a izdizanje
pojedinih dijelova prouzrokovalo je njihova skretanja.
Pridravska ravnica, dio koje je i prostor općine Đurđenovac formirana je krajem pliocena, a
zatim u srednjem i gornjem pleistocenu zapunjena nanosom Drave i njenih pritoka.
Debljina kvartarnih naslaga, koje predstavljaju "kvartarni vodonosni kompleks" dosiže preko
200 m, a povećava se od sjeverozapada prema jugoistoku. U istom smjeru mijenja se i
litološki sastav kompleksa, posebno veličina zrna šljunka i pijeska, te njihove zastupljenosti,
a u vezi s time i hidrogeološke karakteristike.
Dravski bazen istočno od Medinaca naglo se proširuje, a vodonosni kompleks se odlikuje
čestom izmjenom slojeva pijeska, praha i gline. U središnjem dijelu bazena na potezu
Klokočevci-Marijanci-Bobota javljaju se naslage pijeska debljine do 40 m (vezane uz više
dijelove kompleksa do 75 m). U nižim dijelovima, debljina pijeska je do 20 m i često se
izmjenjuje s prahom i glinom.
Površinski pokrivač kvartarnog vodonosnog kompleksa čine močvarni prapor, eolski pijesak i
podređeno glinovito-prašinasti nanos potoka. Naslage praha i gline nisu kontinuirane,
debljina im se mijenja od mjesta do mjesta kao posljedica erozije izazvane mlađim vodnim
valom.
Hidrogeološke osobine uvjetovane su litološkim članovima kompleksa stijena određene
stratigrafske pripadnosti, karakterom propusnosti, izdašnosti i provodnosti, s time u vezi i
vodnim pojavama i izgrađenim objektima određene izdašnosti.
Na Slivnom području "Karašica-Vučica" prostiru se dvije hidrogeološke jedinice: gorski i
prigorski vodonosnici pobrđa i gorskih masiva Papuka i Krndije i aluvijalni vodonosnici u
dravskoj ravnici.
Područje općine Đurđenovac pripada području aluvijalnih vodonosnika gdje se pojavljuju
značaje zalihe podzemnih voda. Podzemne vode se nalaze u kvartarnim naslagama kojima
se završava ciklus taloženja u dravskoj depresiji. Ovdje ravničarska površina terena prikriva
složenu geološku građu, za koju se općenito može reći da se u geotektonskom pogledu radi
o rubnoj depresiji Panonskog bazena u kojoj su istaložene nekoliko tisuća metara debele
naslage tercijara i kvartara. U tercijarnim naslagama nalaze se ležišta ugljikovodika i
termomineralnih voda, a kvartarne naslage nositelji su slatkih podzemnih voda.
Velike debljine propusnih naslaga kvartarnog vodonosnika, prirodno obnavljanje voda
infiltracijom oborina i mogućnost ostvarenja induciranog napajanja podzemnih voda iz korita
rijeke Drave, čini ovaj složeni vodonosnik osnovicom regionalne i lokalne vodoopskrbe.
Prema karti kategorizacije terena prema podobnostima za iskorištavanje podzemne vode
izrađenoj za potrebe Prostornog plana bivše ZO Osijek područje općine Đurđenovac nalazi
se u tri zone sa različitim podobnostima za korištenje podzemnih voda. Područje sjeverno od
linije naselja Našička Breznica-Lipine-Bokšić Lug nalazi se u zoni sa značajnim potencijalima
podzemnih vodonosnih slojeva za vodoopskrbu (vodonosna područja I kategorije). Prostor
južno od te linije do linije što tvore naselja Brezik-Beljevina pripada zoni sa sedimentima u
kojim a prevladava pijesak i prah (vodonosna područja II kategorije). Preostali mali dio
općine pripada III kategoriji vodonosnih područja.
Vodonosna područja I kategorije pogodna su za lociranje crpilišta grupnih vodovoda sa
izdašnošću, maksimalno do 1.000 l/s. Izdašnost pojedinih (tehnički ispravno izvedenih
bunara) je između 10 i 50 l/s. Vodonosna područja II kategorije omogućavaju izvođenje
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 13
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
crpilišta za lokalne potrebe, maksimalnog kapaciteta do 300 l/s. Izdašnost tehnički ispravno
izvedenih bunara ne smije biti manja od 5 l/s, a na posebno povoljnim lokalitetima može
doseći i da 50 l/s. Na područjima III kategorije nije moguće eksploatirati veće količine
podzemne vode niti kaptažom izvora niti eksploatacijom podzemne vode bušenjem.
d) Pedološka i biovegetacijska obilježja
Pedološka obilježja općine Đurđenovac dio su pedoloških osobina šireg prostora, kako
prostora Županije, tako i istočnog prostora Republike Hrvatske.
Različite pedološke jedinice nastale su pod utjecajem reljefa, te specifičnih vodnih prilika u
određenim klimatskim uvjetima koji su utjecali na postanak, zastupljenost i rasprostranjenost
pojedinih vrsta tala.
Pedološke jedinice rasprostranjene na području općine Đurđenovac izdvojene su na temelju
Pedološke karte Slavonije i Baranje 1:200.000 (A. Škorić i suradnici : Tla Slavonije i Baranje,
Zagreb, 1977. god.), te prema Namjenskoj pedološkoj karti Republike Hrvatske 1:300.000,
izrađene u Zagrebu za pedologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1996.
godine.
Od ukupno 58 pedoloških jedinica izdvojenih na području Slavonije i Baranje (prema A.
Škorić i suradnici), na području općine Đurđenovac zastupljeno je ukupno 6 različitih
pedoloških jedinica koje su navedene u sljedećoj tablici:
PEDOLOŠKE JEDINICE I NJIHOVE KARAKTERISTIKE ZA
PODRUČJE OPĆINE ĐURĐENOVAC
Tablica br. 11.
Red. broj
Naziv kartografske jedinice
32
PSEUDOGLEJ NA ZARAVNI-pretežno
antropogenizirana
PSEUDOGLEJ NA ZARAVNI, PSEUDOGLEJNO
SEMIGLEJNO I PSEUDOGLEJ-GLEJ-pretežno
antropogenizirana tla
PSEUDOGLEJ-GLEJ NA ZARAVNI I MOČVARNO
GLEJNO-pretežno nepotpuno hidromeliorirana tla
MOČVARNO GLEJNO (EUGLEJ) I KOLUVIJ
34
44
46
48
51
MOČVARNO HIPOGLEJNO, PSEUDOGLEJGLEJ-pretežno nepotpuno hidromeliorirana
MOČVARNO AMFIGLEJNO, MOČVARNO
HIPOGLEJNO-dijelom nepotpuno hidromeliorirano
Matični
supstrat
pleistocenske
ilovače, les
les
0-5
Nadmorska
visina
100-140
0-2
90-98
les
0-2
85-100
holocenski
glinasti i
ilovasti
sedimenti
les
0-2
80-120
0-2
90-100
0-2
85-90
holocenske
gline i
ilovače,
zamočvareni
les
Nagib
Način
upotrebe
oranice
šume
oranice
šume
pašnjaci
oranice
šume
travnjaci
šume
oranice
šume
oranice
šume
travnjaci
oranice
Rasprostranjenost
-
-
mali dio na NW
Općine
N i NE dio
Općine
W i SW dio
Općine
mali dio na S
Općine
dio Općine od
NW prema SE
mali dio na NE
Općine
IZVOR PODATAKA: A. Škorić i suradnici-Tla Slavonije i Baranje, Zagreb, 1977. god.
Među navedenim pedološkim jedinicama zastupljene su pojedine vrste iz grupe automorfnih i
hidromorfnih tala. Među automorfna tla ubraja se pseudoglej na zaravni, tlo koje prekriva
dijelove pribrežnih pleistocenskih terasa, te je na njemu prisutno duže zadržavanje vode
(kartografska jedinica br. 32). Uz pseudoglejna tla na zaravni u nizinama se javljaju s
procesima zaglejavanja suficitarnom dodatnom vodom (kartografska jedinica br. 34), nastala
na lesu, na visinama ispod 100,0 m. Ova tla su prijelaz u nizinska hidromorfna tla.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 14
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
Ovoj skupini tala pripadaju i tla kartografske jedinice br. 44, gdje se javljaju tla s procesima
zaglejavanja suficitnom dodatnom vodom.
Među hidromorfna tla ubraja se velika skupina od deset kartografskih jedinica (br. 46 do br.
55). To su močvarno-glejna tla (euglej) koja zauzimaju najveće površine. To su takva glejna
tla koja nemaju veliko osciliranje suficitne vode i koja su se razvila na holocenskoj naplavnoj
terasi. Ovoj skupini tala stoga pripadaju kartografske jedinice br. 46, 48 i 51 zastupljene na
području općine Đurđenovac.
Pedološke jedinice na prostoru općine Đurđenovac izdvojene su i prema Namjenskoj
pedološkoj karti RH 1:300.000 (Zavoda za pedologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu),
gdje od ukupno 65 pedoloških jedinica na ukupnom prostoru RH, te 26 pedoloških jedinica
zastupljenih na prostoru Osječko-baranjske županije, na području općine Đurđenovac
izdvojene su 4 pedološke jedinice.
POPIS SISTEMATSKIH JEDINICA TALA NAMJENSKE
PEDOLOŠKE KARTE 1:300.000 ZASTUPLJENIH NA
PODRUČJU OPĆINE ĐURĐENOVAC
Tablica br. 12.
Broj
kartirane
jedinice
26
Sistemska jedinica tala
Procjena
pogodnosti za
1)
obradu
P-3
oranice
šume
44
šume
N-1
oranice i
travnjaci
45
SMEĐE PODZOLASTO
travnjaci
N-1
šume i
oranice
47
RIGOLANO NA PRAPORU
šume
N-1
travnjaci i
oranice
IZVOR PODATAKA: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju-Namjenska
pedološka karta 1:300.000, Zagreb, 1996. god.
1)
EUTRIČNO SMEĐE NA JEZERSKIM
SEDIMENTIMA
LESIVIRANO NA VAPNENCU I DOLOMITU
Način
korištenja
P-3 ograničeno obradiva tla
N-1 privremeno nepogodna za obradu
Ovako definirane pedološke jedinice prikazane su u složenim pedološkim kombinacijama
(kartiranim jedinicama), sastavljene od više jedinica, dok je procjena pogodnosti za obradu
izvršena na temelju dominantne jedinice.
Biovegetacijske osobine prostora općine Đurđenovac kao dio šireg prostora, uvjetovane su
reljefnim, klimatskim i pedološkim osobinama prostora.
Prostor, koji je na kontaktu nizinskog i brežuljkastog područja je raznovrstan u pogledu
vegetacije.
U nizinskom području, biljni pokrov sačinjavaju oranične kulture, koje prevladavaju, a u
manjoj mjeri su zastupljene šume i travnjaci.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 15
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
Travnjaci se rasprostiru uz naselja i zauzimaju najniže i vodom najugroženije površine.
Ostale površine su pod šumskom vegetacijom, koja je zastupljena različitim vrstama, što je
vezano za nizinski ili brdski areal rasprostranjenosti.
U nizinskom dijelu od šumske vegetacije na najvlažnijem području razvila se šumska
zajednica hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom.
U okviru ovih šumskih površina, u depresijama, s jače izraženim zamočvarenjem tla, javlja se
šuma poljskog jasena. To je najizrazitija topogena šumska zajednica koja se javlja na
najvlažnijim mikro i makrodepresijama. Osim ove šumske zajednice, na ovim terenima javlja
se i zajednica crne johe.
Na nizinskim prostorima, ali na rijetko plavljenim i sušnijim terenima, javlja se zajednica
hrasta lužnjaka i običnog graba. Na vlažnijim zonama unutar ove zajednice javlja se poljski
jasen i joha.
Na brežuljkasto-brdovitim terenima, na njihovim najnižim terenima javlja se zajednica hrasta
kitnjaka i običnog graba. Na vlažnijim područjima unutar zajednice javlja se hrast lužnjak.
Unutar ove zajednice, u hladnijim uvalama javlja se varijanta ove šume s bukvom. Bukove
šume javljaju se na hladnijim i vlažnijim položajima sjevernih ekspozicija, dok se hrast kitnjak
javlja na toplijim sunčanim terenima južnim padina.
Ostali dio prostora Općine čine poljoprivredne površine koje se obrađuju.
e) Geološka i tektonska obilježja
Područje općine Đurđenovac nalazi se unutar područja koje u tektonskom pogledu pripada
strukturno-facijalnoj tektonskoj jedinici Dravska depresija. Ova tektonska jedinica nastala je
stalnim stepeničastim spuštanjem duž sjeveroistočnog krila Glavnog uzdužnog potolinskog
rasjeda ili tzv. Glavnog rasjeda dravske depresije sa skokom od preko 2.000,0 m, uz
nekoliko paralelnih rasjeda s različitim amplitudama spuštanja. Izgrađena je od debele serije
naslaga tercijara i kvartara, koja mjestimice doseže i nekoliko tisuća metara debljine. Na
površini je izgrađena isključivo od kvartarnih sedimenata: aluvijalnih, eolskih i barskih
sedimenata. Strukture su najčešće dinarskog pravca pružanja (sjeverozapad-jugoistok).
Jedan od važnijih regionalnih rasjeda pruža se južno od područja Općine, a riječ je o
Uzdužnom rubnom rasjedu dravske depresije, čija je dužina veća od 100 km, a širina glavne
rasjedne zone 1 do 5 km. Pravac pružanja ovog rasjeda je sjeverozapad-jugoistok.
Istočno od područja Općine pruža se i dijagonalni rasjed (pravac pružanja sjeveroistokjugozapad) Beli Manastir-Našice-Banja Luka, čija je dužina preko 100 km, a širina glavne
rasjedne zone kod Našica oko 9 km.
Iako značajni, ovi rasjedi imaju relativno manje izraženu tektonsku aktivnost.
Prema lokaciji Općine unutar područja očekivanih maksimalnih intenziteta potresa, cijela
Općina se nalazi na području VI° prema MCS ljestvici (Mercalli-Cancani-Sieberg).
U geološkom pogledu Dravska potolina je produkt dubokih paralelnih rasjeda tzv.
''lineomenata'' i njima je uvjetovan današnji smjer toka rijeke Drave. Taložine u dravskoj
potolini su kvartarne starosti, sastoje se u najvećoj mjeri od prapora, eolskih pijesaka i
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 16
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
organogeno-barskih sedimenata (barske gline, pijesci, treset). Područje općine Đurđenovac
je gotovo u cijelosti izgrađeno od prapora.
Prapor je najrasprostranjeniji litološki član kvartara.
Diskordantan je preko mnogo starijih sedimenata. Uglavnom je riječ o kontinentalnom
praporu, nevezanom do slabo vezanom. Vjetrom je nanašan u više faza ovisno o klimatskim
uvjetima, a počeo se stvarati već u srednjem pleistocenu.
Ispod naslaga kvartarne starosti nalaze se naslage gornjeg ponta. U krovinskom dijelu
naslaga gornjeg ponta prevladava pješčana komponenta kao slabovezani sitnozrni
pješčenjak proslojen sivim pjeskovitim i glinovitim laporima.
U središnjem i padinskom dijelu to su sivi, mekani do srednjetvrdi lapori i sitnozrnati, tinjčasti
pješčenjaci, često proslojeni laporima.
U konkordantnom odnosu s naslagama gornjeg ponta razvijene su naslage donjeg ponta. U
njihovom krovinskom dijelu su sivi mekani lapori, a naliježu na čvrste, ali i slabo vezane
pješčenjake. Homogenost pješčenjaka narušavaju ulošci sivih do tamnoplavih lapora.
Naslage donjeg panona su u diskordantnom odnosu prema gornjem panonu.
Naslage gornjeg panona sastoje se od sivih lapora, u čiju su glinovito-vapnovitu osnovu
uklopljena zrna kvarca i tinjčastih siltita, uz postupno povećanje pjeskovite komponente
prema krovinskom dijelu.
U litološkom sastavu naslaga donjeg panona prevladavaju čvrsti homogeni kolcitni lapori koji
transgresivno naliježu na starije miocenske naslage.
Miocenske naslage su vrlo heterogenog sastava. To su masivni vapnenci, eruptivi,
konglomerati do brečokonglomerati, tufitični pješčenjaci, vapneno-dolomitne i tufitične breče.
Podlogu tercijara, temeljno gornje, čine sivozelenkasti kvarcni siltiti, kotaklazirani kristalini
mjestimice pretvoreni u tektonsku breču, kvarc tinjčasti škriljavci.
1.1.1.6. Zaštićena prirodna baština
Na području općine Đurđenovac ne nalaze se dijelovi prirode zaštićeni sukladno Zakonu o
zaštiti prirode, ali Prostorni plan Osječko-baranjske županije-kartografski prikaz ''Područja
posebnih uvjeta korištenja'', predlaže ribnjak ''Grudnjak'' za zaštitu u kategoriji:
-
posebni rezervat-ornitološki-po definiciji Zakona o zaštiti prirode-područje u kojem je
posebno izražen jedan ili više neizmijenjenih sastojaka prirode, a osobitog je
znanstvenog značenja i namjene, te u njemu nisu dopuštene radnje koje bi mogle
narušiti svojstva zbog kojih je proglašen rezervatom.
Ribnjak ''Grudnjak'' područje je u kojem se gnijezde, ili preko njega sele brojne
hrvatske i europske ptice močvarice.
Ribnjak se nalazi na sjeverozapadnoj granici Općine, te unutar Općine obuhvaća
površinu od 232,05 ha.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 17
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
1.1.1.7. Zaštićena graditeljska baština
Osnovne karakteristike prostora, obuhvaćenog PPUOĐ s gledišta zaštite kulturne baštine je
u zastupljenosti stambenih građevina vezanih za kompleks drvne industrije.
Osim pojedinačnih građevina industrijske arhitekture ambijentalnog značenja, nastale
najvećim dijelom u 19. stoljeću posebno se izdvaja dio naselja u Radničkoj ulici. Ova
ambijentalna cjelina nastala je kao planirano naselje, a sastoji se od prizemnih obostrano
ugrađenih stambenih građevina koje u matrici naselja sačinjavaju radničke kolone. Kao
integralni dio urbarhitektonskog sklopa izdvaja se zgrada Radničkog doma te zgrada Dječjeg
vrtića.
Ministarstvo kulture-Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku je
20.12.2002. godine dostavio sljedeći popis kulturnih dobara:
POPIS KULTURNIH DOBARA
Tablica br. 13.
Red.
broj
1.
2.
3.
Naselje
Lokacija i naziv kulturnog dobra
ĐURĐENOVAC
ĐURĐENOVAC
ĐURĐENOVAC
Radnička 11., stanovi za radnike
Radnička 14., stanovi za radnike
Trg N.Š. Zrinskog 14., stambena zgrada i
2 gospodarske zgrade
4.
ĐURĐENOVAC
Cvjetna ulica 9., stambena zgrada
5.
ĐURĐENOVAC
Ulica kralja Zvonimira 10., Činovnički dom
6.
ĐURĐENOVAC
Kardinala A. Stepinca 3., Dječji vrtić
7.
ĐURĐENOVAC
Kardinala A. Stepinca 10., Radnički dom
8.
ĐURĐENOVAC
Trg N.Š. Zrinskog 2., ''Vila Đurđenovac''
9.
ĐURĐENOVAC
Spomen grobnica na mjesnom groblju
IZVOR PODATAKA: Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Osijeku
Vrsta kulturnog dobra
profani
profani
profani
profani
profani
profani
profani
profani
NOB spomenik
1.1.1.8. Krajobrazne značajke prostora Općine
Krajolik, krajobraz, pejzaž (eng. landscape, franc. paysage, njem. landschaft), definira
prvenstveno prirodni ili od čovjekova djelovanja (ili potpuno) obrađenu i oblikovanu cjelinu
određenog predjela (ili prostora), koja se očituje svojstvenim fizionomsko oblikovanim
osobinama (lik određenog kraja).
U bio-ekološkom smislu (odnosi se uglavnom na prirodni krajolik), odražava uz oblikovnu
komponentu (vanjsko lice) i unutarnji dinamični sustav raznolikih ekoloških odnosa i
međuutjecaja.
Ovdje će biti izneseni ne samo krajobrazna slika već i osnovne značajke za pojedina
područja ili dijelove, koji ga izdvajaju u kategoriji posebnih uvjeta ili ograničenja u korištenju.
U prostoru područja općine Đurđenovac možemo uočiti dvije prostorne cjelovitosti
krajobraza:
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 18
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
1.
_
Broj: 104/2001.
Nizinski poljodjelski prostor s urbanom aglomeracijom Đurđenovca i naseljima
To je nizinski prostor plošne strukture geometriziranih poljodjelskih površina s mrežom
puteva i kanala, a ovoj plošnoj prirodi oblika suprotstavljaju se enklavirane grupe i fragmenti
visokog raslinstva, pojedinačnog drveća, te dijelom u zavojitom slijedu uz potoke Iskrica i
Bukovik. Cijeli prostor lagano pada sa 117 m.n.v. do oko 99 m.n.v. Plošnu strukturu
upotpunjuje vodena površina ribnjaka Grudnjak koji se dijelom nalazi u području Općine.
Unutar ove plošne strukture izdiže se urbana aglomeracija Đurđenovca (općinskog sjedišta),
na koje se nadovezuju Sušine, Pribiševci, Gabrilovac, Ličko Novo selo i Našičko Novo selo.
Naselje je nastalo uz drvnoprerađivačko industrijski kompleks, koje mu je odredilo izgled i
urbanu arhitekturu. U mjestu posebice treba istaknuti središnji park s ''vilom'' (zgradom u
parku), te dijelom izvornu dendrofloru (oformljeno kao parkovno zelenilo, dominiraju stabla
hrasta lužnjaka) i potok s kaskadama, ustavama (povijesno zanimljive konstruktivne izvedbe
s početka prošlog stoljeća) i mostićima unutar naselja, a koje još samo dijelom prati
autentična arhitektura s istaknutim konstruktivnim drvenim elementima.
Unutar ove cjelovitosti su naselja: Beljevina, Bokšić, Šaptinovci, Bokšić Lug, Klokočevci,
Lipine, Teodorovac.
Vizualno ovu cjelovitost obilježava otvorenost.
2.
Prostor nizinskih šuma u kontinuitetu
Ovu cjelovitost čine nizinske šume u kontinuitetu. To je nizinski prostor nadmorske visine
između 99 i 94,1 m.n.v., s jedva primjetnim mikro reljefom. Ovi prostori dio su šireg prostora
nizinskih šuma. Putevi i šumske prosjeke, koji dijele šumu, daju vizualnu orijentaciju u
odnosu na dugi zeleni volumen šume. Pogledu je otvoren uvijek bliski (ograničen) vidokrug
na pojedinačne detalje i oblike stabala dendroflore i faune koja se ovdje može sresti. Brojni
detalji i njihova izmjena daju obilježje raznolikosti.
Dio ovoga prostora šuma je enklaviran. To se odnosi na šumske predjele Žestilje i
Golubovac. Pozicijom predjel Golubovac tik uz urbanu aglomeraciju Đurđenovca, daje
osobitu krajobraznu vrijednost mjestu.
Značajke krajobrazne cjelovitosti šuma su prirodnost, spontanost oblika organske prirode.
Obilježava ga vizualna dinamika i mekoća valerskih vrijednosti zelene boje.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 19
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke
1.1.2.1. Prirodni potencijal i korištenje resursa
a) Poljoprivredne površine
Poljoprivredne površine predstavljaju vrijedan prirodni resurs te predstavljaju i prirodno
bogatstvo određenog prostora zbog čega su i od osobitog državnog interesa.
Poljoprivredne površine na području općine Đurđenovac zastupljene su s ukupno 6.838 ha,
što čini 58,6% ukupnog teritorija Općine, a što je nešto niži udio od županijskog prosjeka, koji
iznosi 64%.
Obradive površine na području Općine zauzimaju 6.207 ha, a što je 53,2% ukupnog teritorija
Općine, a što u odnosu na županijski prosjek, koji iznosi 58%, je nešto niži udjel. Obradive
površine čine čak 90,8% ukupnih poljoprivrednih površina na prostoru Općine.
U strukturi obradivih površina najveći udio pripada oranicama, čak 96%, 1,9% čine voćnjaci,
0,2% vinogradi, a 1,8% otpada na livade.
U okviru ostalih poljoprivrednih površina 631 ha zauzimaju pašnjaci, što čini 9,2% ukupnih
poljoprivrednih površina.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 20
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
Ukupne poljoprivredne površine općine Đurđenovac čine ukupno 2,6% ukupnih
poljoprivrednih površina Županije, dok udio obradivih površine iznosi, također, 2,6% ukupnih
obradivih površina Županije.
U okviru ostalih površina, na području Općine zastupljeno je ukupno 255 ha trstika i bara, te
3.514 ha šuma, a što je 32,2% ukupnog prostora Općine.
Sve prethodno navedene kategorije zemljišta pripadaju skupini plodnih tala, dok određeni
udio u površini Općine pripada u skupinu neplodnog tla, a što čini ukupno 1.060 ha, odnosno
9% ukupnog područja Općine.
U sljedećoj tablici je prikazana struktura zemljišta po kategorijama korištenja, a prema
podacima Ureda državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji-Službe za gospodarstvoOdsjeka za statistiku- sa stanjem 31.05.2001. godine, a prema podacima Državne geodetske
uprave, Područnog ureda Osijek, 2001. god.
STRUKTURA ZEMLJIŠTA PO KATEGORIJAMA
KORIŠTENJA NA PODRUČJU OPĆINE ĐURĐENOVAC
Tablica br. 14.
Struktura površina
Oranice i vrtovi
Voćnjaci
Vinogradi
Livade
UKUPNO OBRADIVE POVRŠINE
Pašnjaci
UKUPNO POLJOPRIVREDNE
POVRŠINE
Trstici i ribnjaci
Šume
Neplodno tlo
UKUPNA POVRŠINA OPĆINE
Ukupno
(ha)
5.966
119
14
108
6.207
631
6.838
255
3.514
1.060
11.667
Udio u površini
(%)
96,1
87,2
1,9
1,7
0,2
0,2
1,8
1,6
100,0
90,7
9,3
100,0
-
51,1
1,0
0,1
0,9
53,1
5,4
58,5
2,2
30,2
9,1
100,0
IZVOR PODATAKA: Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji-Služba za gospodarstvoOdsjek za statistiku-Podaci državne geodetske uprave Područnog ureda Osijek,
2001. god.
U strukturi zemljišta iskazanih u kategoriji trstici i ribnjaci, došlo je u međuvremenu do
promjene namjene zemljišta, na što su ukazali i novo pribavljeni podaci (Posjedovni listovi
Državne geodetske uprave-Područnog ureda za katastar Osijek-Ispostave Našice od 2006.
god.).
Promjene u strukturi zemljišta izvršene su na način da je dio ribnjaka prenamijenjen u
pašnjak, u površini od 89,00 ha (Posjedovni list 577), za koliko se povećala ukupna površina
pašnjaka.
U skladu s navedenom prenamjenom, ribnjak je ostao u površini od 148,59 ha (Posjedovni
list 576) odnosno 164,76 ha, s pripadajućim nasipima.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 21
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
b) Šumske površine
Šume i šumsko zemljište kao obnovljivi i zato trajni nacionalni resurs proglašeni su Ustavom
kao dobro od općeg interesa za Republiku Hrvatsku.
Pored ekonomskih koristi šume su značajne za zdravlje ljudi, a važan su čimbenik i regulator
hidroloških uvjeta. Šume su temelj razvitka turističkog i lovnog gospodarstva, a značajne su i
za razvoj drugih gospodarskih grana.
Šumske površine zauzimaju 27% površine županije Osječko-baranjske u kojoj je smještena
općina Đurđenovac odnosno zauzimaju 114.257 ha i imaju slijedeću strukturu: obrasla
površina zauzima 77%, neobrasla površina 10% i neplodno zemljište 13% ukupnih površina
šuma i šumskih zemljišta.
U ukupnoj količini šumskog zemljišta Republike Hrvatske, Osječko-baranjska županija
sudjeluje sa 4,6% što je ispod prosjeka županija Hrvatske. Udjel šumskih površina Hrvatske
u ukupnim površinama je 44%, što znači da je šumovitost Županije (27%) ispod državnog
prosjeka.
Gospodarenje šumama, kao dobru od nacionalnog interesa, povjereno je Poduzeću
"Hrvatske šume" p.o. Zagreb, koje u svom sastavu ima uprave šuma. Za zapadni dio
područja Osječko-baranjske županije šumama gospodari Uprava šuma Podružnica, Našice,
a koja je nadležna i za područje Općine.
Šumom na području općine Đurđenovac je pokriveno, odnosno šumsko zemljište zauzima,
prema podacima iz katastra3), oko 1.267,91 ha od kojih je 1.220,17 ha u društvenom
vlasništvu a 47,74 ha je u privatnom vlasništvu. Šume i šumsko zemljište, na prostoru koji ne
uključuje k.o. Klokočevci, imaju udjel od 16,71% u ukupnim površinama (bez k.o.
Klokočevci) Općine.
Prema podacima Hrvatskih šuma, Uprave šuma Našice, šumom je pokriveno, odnosno šume
i šumsko zemljište zauzima 3.606,58 ha. Od toga je 3.377,97 ha obrasla površina. Ukupno
obraslo i neobraslo proizvodno šumsko zemljište zauzima površinu od 3.413,59 ha sa
slijedećom strukturom:
-
Proizvodne gospodarske šume i šumske površine (obraslo
i neobraslo proizvodno šumsko zemljište za pošumljavanje)
Šume i šumske površine posebne namjene:
-
-
3.300,75 ha
rekreacijske
ostale šumske površine posebne namjene (sjemenske sastojine)
2,40 ha
52,32 ha
Ostale šumske površine:
-
Mozaik degradiranih šuma, livada i poljoprivrednog zemljišta (šikare,
neobraslo proizvodno zemljište za potrebe lovstva)
58,12 ha
Šume (šumsko zemljište) kojima upravljaju Hrvatske šume (podatak Hrvatskih šuma) su,
dakle, zastupljene na 3.606,58 ha i imaju udjel u ukupnim šumskim površinama Općine od
oko 98,7%, dok su privatne šume razvijene na 47,74 ha (podatak Državne geodetske
uprave, Područnog ureda za katastar Osijek, Ispostave Našice) odnosno imaju udjel u
ukupnim šumskim površinama Općine od 1,3%.
3)
Podaci „Katastra „ (DGU) su dani bez podataka za k.o. Klokočevci budući se dio ove k.o. nalazi u općini
Đurđenovac a dio u Gradu Našice
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 22
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
U odnosu na pokrivenost područja šumama na razini Županije gdje udjel šuma iznosi 27,5%,
šume Općine imaju nešto veću zastupljenost (oko 30%), odnosno udjel što dovoljno govori o
nešto većem prirodnom bogatstvu šuma ove Općine u odnosu na prosjek Županije, a nešto
manjem bogatstvu u odnosu na prosjek Hrvatske.
U odnosu na broj stanovnika Općine na 100 ha šumskih površina dolazi 235 stanovnika
(prema podacima Hrvatskih šuma, Uprave šuma Našice), što je brojčano ispod no
kvalitativno iznad prosjeka Županije (289 stanovnika/100 ha) i Države. Ovo pak ukazuje na
veće bogatstvo šuma i šumskih površina po stanovniku od prosjeka Županije i Države.
Promatrajući prostorni raspored, šume su, u većim površinama, zastupljene na sjevernom,
odnosno sjeveroistočnom dijelu Općine, zatim uz jugoistočnu granicu (šuma Žestilje) Općine
te oko naselja Đurđenovac gdje su veći šumski kompleksi zapadno u odnosu na naselje.
Ostali dio Općine, ima sporadično, na cijelom prostoru, u vidu manjih otoka utkanih u
poljoprivrede površine samo manje šumske površine po stanovniku koje su uglavnom u
privatnom vlasništvu.
U strukturi šuma koje su pod upravom Hrvatskih šuma, gospodarske šume, najznačajnija su
kategorija šuma koja se pojavljuje a njihov je udjel u ukupnim šumskim površinama
(“Hrvatskih šuma”) 98%. Zaštitne šume od erozije, vjetra, klizišta na prostoru Općine nisu
prisutne dok šume posebne namjene imaju udjel od 2% u ukupnim šumskim površinama. U
njihovoj strukturi sjemenske sastojine zauzimaju površinu od 52,32 ha a sastojine za odmor i
rekreaciju površinu od 2,40 ha.
Na području općine Đurđenovac nalazi se šumarija Đurđenovac koja gospodari šumama
podijeljenim u gospodarske jedinice. Sve šume općine Đurđenovac pripadaju gospodarskoj
jedinici ”Đurđenovačke nizinske šume”.
OSNOVNI PODACI O ŠUMSKOM FONDU OPĆINE KOJIM GOSPODARE "HRVATSKE
ŠUME"
Tablica br. 15.
PODACI O ŠUMSKOM FONDU OPĆINE - UKUPNO
Ukupna površina
šuma i šumskog
zemljišta
(ha)
3.606,58
Površina šuma
(obrasla površina)
(ha)
Postojeća drvna
zaliha
(mł)
Godišnji prirast
(mł)
Etat – drvna
zaliha za sječu
(mł/god.)
3.377,97
835.403
22.062
15.977
IZVOR PODATAKA: Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica Našice
ŠUME OPĆINE PREMA KATEGORIJAMA, VLASNIŠTVU I GOSPODARENJU
Tablica br. 16.
ŠUMSKE POVRŠINE OPĆINE PREMA KATEGORIJAMA I VLASNIŠTVU
UKUPNO
LISTAČE
ČETINJAČE
VLASNIŠTVO
ha
mł
ha
mł
ha
mł
PRIVATNO
290,28
274,33
Republika Hrvatska
47,71
46,25
Društveno vlasništvo
3.257,51
3.044,32
Ne postoje podaci
11,08
10,70
UKUPNO:
3.606,58
3.375,60
IZVOR PODATAKA: Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica Našice
J. P. “HRVATSKE ŠUME” p.o. Zagreb
2,37
-
-
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 23
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
PODACI O ŠUMSKOM FONDU PO EVIDENCIJI UPRAVE ŠUMA NAŠICE
Tablica br. 17.
R.
br.
Uprava šuma
Podružnica
2.
1.
Našice
UKUPNO
Šumarija
3.
Đurđenovac
Površina
šuma
(ha)
Drvna
zaliha
(mł)
4.
3.606,58
3.606,58
5.
835.403
835.403
Godišnji
tečajni
prirast
(mł)
6.
22.062
22.062
Godišnji
sječivi
etat
(m³)
7.
15.977
15.977
NAPOMENA
8.
IZVOR PODATAKA: Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica Našice
Prema vegetacijskoj karti šuma Slavonije i Baranje4) na prostoru Općine zastupljene su
sljedeće biljne zajednice:
-
šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-Quercetum roboris),
šume hrasta lužnjaka sa žutilovkom (Genisto elatae-Quercetum roboris).
šuma hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco petraeae-Carpinetum illiryricum),
šuma poljskog jasena s kasnim drijemovcem (Leucoio-Fraxinetum parvifoliae) ,
Prema podacima Hrvatskih šuma, Podružnica Našice na prostoru Općine zastupljene su
sljedeće biljne zajednice:
-
šuma hrasta lužnjaka i običnog graba,
šuma hrasta lužnjaka i običnog graba varijanta s p. jasenom,
šuma poljskog jasena s kasnim drijemovcem,
šuma crne johe sa trušljikom.
Lovišta i lovna divljač
Prostor općine Đurđenovac, po svojim prirodnim osobinama izuzetno je kvalitetan za lov i
lovno gospodarstvo. U njemu su dijelovi četiri zajednička otvorena lovišta te jednog državnog
lovišta. Državno lovište formirano na području općine Đurđenovac je:
-
državno, vlastito otvoreno lovište br. XIV/2- “Đurđenica,
dok su zajednička otvorena lovišta:
-
zajedničko otvoreno lovište br. 72,
zajedničko otvoreno lovište br. 73,
zajedničko otvoreno lovište br. 74,
zajedničko otvoreno lovište br. 76.
Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija,
kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu, opća prikladnost lovišta) otvorena
zajednička lovišta kao i Državno lovište br. XIV/2 -”Đurđenica" pripadaju Panonskom tipu
lovišta pa se provodi lovostaj i lovidba propisana za taj tip lovišta.
Državno, vlastito otvoreno lovište br. XIV/2 -” Đurđenica ”, ustanovljeno je Rješenjem
Ministarstva poljoprivrede i šumarstva kao vlastito otvoreno lovište na površinama u
vlasništvu države.
Odlukom Ministarstva, pravo lova na ovom lovištu dano je, Hrvatskim šumama,d.o.o., Upravi
šuma Našice. Ukupna površina lovišta je 22.350 ha. Od ukupne površine lovišta 21.943 ha
4)
Arso Škorić i suradnici: Tla Slavonije i Baranje; Zagreb, 1977. god.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 24
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
(98%) je državno vlasništvo a 407 ha je privatno vlasništvo. Šume i šumsko zemljište su na
17.763 ha (79%), poljoprivredno zemljište na 4.521 ha (20%) a ostale površine su na 63 ha.
Lovno gospodarskom osnovom ovog lovišta određene su smjernice gospodarenja glavnim
vrstama krupne i sitne divljači te propisan broj divljači prema mogućnostima staništa
(proljetni matični fond) koji se može uzgajati bez većih štetnih posljedica za šumsku i
poljoprivrednu vegetaciju. Glavne vrste divljači u lovištu njihov matični proljetni fond su:
Krupna divljač:
Sitna divljač:
- Jelen obični (Cervus elaphus)
148 grla
- Divlja svinja (Sus scrofa)
198 grla
- Srna obična (Capreolus capreolus)
198 grla
- Zec obični (Lepus europaeus)
560 kom
- Fazan (Phasianus sp.)
600 kljunova
Od ostalih vrsta u lovištu obitavaju slijedeće: divlja mačka, jazavac, kuna, lasica, puh, lisica,
tvor, vrana, svraka, šojka, šljuka bena, prepelica, golub, grlica, patka divlja. Lovište je I
bonitetnog razreda za krupnu divljač (jelen, srna, svinja divlja) i III bonitetnog razreda za
zeca i fazana pa ima visok prirodni potencijal.
Zajedničko-otvoreno lovište br. 72-''Šaptinovci'' ima oblik čizme čiji je prostorni položaj
takav da je vrh podnožja okrenut prema istoku i jugu. Lovište pripada panonskom tipu lovišta
s vrlo jednostavnom slikom reljefa (ravnica) bez značajnijih grebena i udolina. Lovištem teku
vodotoci Marjanac, Crnac, Iskrica i Bukovik a pripadaju mu i ribnjačarske površine pa ono
obiluje vodom.
Ukupna površina lovišta iznosi 2.563 ha od kojih je 1.193 ha (47%) društveno vlasništvo, a
1.370 ha (53%) su u privatnom vlasništvu. Šume i šumsko zemljište zastupljeni su samo na 8
ha (0,3%) dok su na 2.555 ha poljoprivredne površine.
U lovištu prirodno obitava ili se prvenstveno uzgaja: srna obična, zec obični, fazan i trčka,
ostale stalne vrste sitne divljači prisutne u lovištu su: lisica (20 grla); jazavac (10 grla); kuna
zlatica (10 grla); lasica mala (10 grla); tvor (20 grla); vrana siva (30 kljunova); vrana gačac
(30 kljunova); čavka (30 kljunova); svraka (45 kljunova); šojka (60 kljunova).
Matični proljetni fond je sljedeći: srna obična, 14 grla; zec, 420 kom; fazan, 210 kljunova;
trčka, 47 kljunova.
Prema rezultatima bonitiranja u lovištu, stanište za srnu običnu je srednje dobro stanište (III
bonitet).
Zajedničko-otvoreno lovište br. 73-''Feričanci“ ima oblik nepravilnog pravokutnika čiji je
prostorni položaj takav da su manje stranice na jugu i na sjeveru. Lovište pripada
panonskom tipu lovišta s vrlo jednostavnom slikom reljefa (ravnica) bez značajnijih grebena i
udolina. Lovištem teku vodotoci Marjanac, Crnac i Iskrica, a pripadaju mu i ribnjačarske
površine ribnjaka Osilovac (izvan granica Općine) pa ono ne oskudijeva vodom.
Ukupna površina lovišta iznosi 1.981 ha od kojih je 1.291 ha (65%) društveno vlasništvo, a
690 ha (35%) su u privatnom vlasništvu. Šume i šumsko zemljište zastupljeni su samo na 63
ha (3,2%) dok su na 1.918 ha poljoprivredne površine.
U lovištu prirodno obitava ili se prvenstveno uzgaja: srna obična, zec obični, fazan i trčka,
ostale stalne vrste sitne divljači prisutne u lovištu su: lisica (10 grla); jazavac (5 grla); kuna
zlatica (10 grla); lasica mala (5 grla); tvor (10 grla); vrana siva (15 kljunova); vrana gačac (15
kljunova); čavka (15 kljunova); svraka (30 kljunova); šojka (40 kljunova).
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 25
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
Lovnogospodarskom osnovom ovog lovišta određene su smjernice gospodarenja glavnim
vrstama krupne i sitne divljači te propisan broj divljači prema mogućnostima staništa
(proljetni matični fond) koji se može uzgajati bez većih štetnih posljedica za šumsku i
poljoprivrednu vegetaciju. Matični proljetni fond je sljedeći: srna obična, 12 grla; zec, 320
kom; fazan, 160 kljunova; trčka, 36 kljunova.
Zajedničko-otvoreno lovište br. 74-''Đurđenovac'' Lovište ukupno zauzima površinu od
2.597 ha od čega je državno vlasništvo na 2.002 ha (77%), a 595 ha (23%) je u privatnom
vlasništvu. Šume i šumsko zemljište zauzimaju 557 ha (21%) dok je poljoprivreda
zastupljena na 2.040 ha (71%). Kroz lovište prolaze vodotoci Iskrica i Bukovik, a prisutni su
ribnjak i melioracijski kanali. Šumske zajednice prisutne su u sjeveroistočnim i zapadnim
dijelovima lovišta.
Od divljači ovdje prirodno obitava ili se prvenstveno uzgaja: srna obična, zec obični, fazan i
trčka. Matični proljetni fond je sljedeći: srna obična, 16 grla; zec obični, 425 komada; fazan,
212 kljunova, trčka, 48 kljunova.
Zajedničko-otvoreno lovište br. 76-''Ribnjak'' ima oblik pravokutnog trokuta čiji je prostorni
položaj takav da je vrh najmanjeg kuta okrenut prema jugu. Lovište pripada panonskom tipu
lovišta s vrlo jednostavnom slikom reljefa (ravnica) bez značajnijih grebena i udolina.
Lovištem teku vodotoci Našička rijeka i Lapovac, a pripadaju mu i ribnjačarske površine pa
ono obiluje vodom.
Ukupna površina lovišta iznosi 3.152 ha od kojih je 2.813 ha (89%) društveno vlasništvo, a
339 ha (11%) su u privatnom vlasništvu. Šume i šumsko zemljište zastupljeni su na 338 ha
(11%) dok su na 2.814 ha poljoprivredne površine.
U lovištu prirodno obitava ili se prvenstveno uzgaja: srna obična, zec obični, fazan i trčka,
ostale stalne vrste sitne divljači prisutne u lovištu su: lisica (25 grla); jazavac (10 grla); kuna
zlatica (15 grla); lasica mala (10 grla); tvor (15 grla); vrana siva (40 kljunova); vrana gačac
(40 kljunova); čavka (40 kljunova); svraka (50 kljunova); šojka (70 kljunova).
Matični proljetni fond je sljedeći: srna obična, 20 grla; zec, 495 kom; fazan, 250 kljunova;
trčka, 58 kljunova.
Prema rezultatima bonitiranja u lovištu, stanište za srnu običnu je srednje dobro stanište (III
bonitet).
Šuma posebne namjene Golubovac odsjek 110 c
U šumskom predjelu Golubovac, Rješenjem (prijašnje) S.O. Našice br. 01-3160/1-1983., od
05.02.1983., izdvojen je odsjek 110c, kao šumska sastojina za odmor i rekreaciju (što je
registrirano i u šumsko gospodarskoj osnovi, te se izdvaja u šumu posebne namjene u okviru
Hrvatskih šuma).
To je šuma lužnjaka i graba s jasenom starosti VII dob.raz. (125 god.). Sklop je potpun.
Izgledom je karakteristična šuma ovoga kraja.
c) Mineralne sirovine
Prirodni potencijal područja Općine leži u površinskim naslagama prapora (lesa), te
podzemnim ležištima nafte, plina i geotermalne vode.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 26
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
1.1.2.2. Gospodarski potencijal
a) Gospodarska struktura
Na području općine Đurđenovac (prema podacima Ureda državne uprave u Osječkobaranjskoj županiji-Ured za statistiku) u 2001. godini je u gospodarstvu bilo registrirano 959
poslovnih subjekata.
POSLOVNI SUBJEKTI I ZAPOSLENOST (31.12.2001. god.)
Tablica br. 18.
DJELATNOST
Poslovni subjekti
Zaposleni
1)
(prema NKD-u)
A.
Poljoprivreda
2
5,4
77
8,0
D.
Prerađivačka industrija
10
27,1
582
60,8
E.
Opskrba el. energijom, plinom i vodom
2
5,4
53
5,5
F.
Građevinarstvo
2
5,4
14
1,4
G.
Trgovina, popravak mot. vozila i predmeta za
13
35,1
125
13,1
kućanstva
H.
Ugostiteljstvo
2
5,4
I.
Promet, skladištenje i veze
3
8,1
52
5,4
K.
Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i
3
8,1
56
5,8
poslovne usluge
UKUPNO:
37
100,0
959
100,0
IZVOR PODATAKA: Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji-Ured za statistiku
1)
NKD= Nacionalna klasifikacija djelatnosti
Po broju poslovnih subjekata, najviše je zastupljena trgovina, međutim po zaposlenosti je to
prerađivačka industrija.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 27
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
b) Prerađivačka industrija
Djelatnost prerađivačke industrije u svom sustavu na području Općine čini 6 grana, od čega
je prema broju zaposlenih najznačajnija proizvodnja namještaja.
POSLOVNI SUBJEKTI I ZAPOSLENOST U PRERAĐIVAČKOJ INDUSTRIJI
2001. GOD.
Tablica br. 19.
Subjekti
Zaposleni
struktura
struktura
broj
broj
%
%
- Proizvodnja hrane i pića
1
10,0
9
2,5
- Prerada i proizvodnja drva
4
40,0
99
17,0
- Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda
1
10,0
7
1,2
- Proizvodnja metala
1
10,0
14
2,4
- Proizvodnja strojeva i uređaja
1
10,0
62
10,6
- Proizvodnja namještaja
2
20,0
391
67,3
UKUPNO:
10
100,0
582
100,0
IZVOR PODATAKA: Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji-Ured za statistiku
Grana prerađivačke industrija
(prema NKD-u)
Nositelj aktivnosti u prerađivačkoj industriji je DIK ''Đurđenovac'', koji ima dugogodišnju
tradiciju i prepoznatljivost po izradi masivnog namještaja iz hrastovine.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 28
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
c)
_
Broj: 104/2001.
Ostale djelatnosti
Osim poslovnih subjekata registriranih kao trgovačka društva, na području Općine je 2000.
godine u Obrtnom registru (Osječko-baranjska županija, Ured za gospodarstvo, Ispostava
Našice) bilo registrirano 80 obrtnika različitih djelatnosti od proizvodnje do usluga. Više od tri
četvrtine (76%) obrtnih djelatnosti (obrtnika) je smješteno u općinskom središtu Đurđenovac.
d) Turizam
Područje općine Đurđenovac dio je turističkog prostora Osječko-baranjske županije, odnosno
dio kontinentalnog turističkog prostora Republike Hrvatske.
Dosadašnji razvoj turizma nije u značajnijoj mjeri zabilježio razvoj na području današnje
općine Đurđenovac, budući da je u neposrednoj blizini bilo turističkih područja značajnijih
potencijala i duge tradicije (Grad Našice), a u čijem sastavu je bilo i područje sadašnje
općine Đurđenovac (bivša općina Našice). Stoga je i područje današnje općine Đurđenovac
ostajalo u sjeni razvijenih turističkih područja u okolini (gradova Našica, Donjeg Miholjca,
jezera i Ružica grada nedaleko Orahovice). U međuvremenu, u vrijeme Domovinskog rata
došlo je do prekida svih aktivnosti, pa tako i u turizmu, da bi nakon rata započelo obnovom i
objekata i ponovnih turističkih aktivnosti, dok se u nekim područjima krenulo s početnih
pozicija.
U međuvremenu su se i u okviru turizma dogodile određene promjene turističke potražnje,
izbora i vrednovanja destinacija i turističkih tokova.
Također je došlo i do promjene teritorijalnog ustroja, te je sada Đurđenovac zasebna općina,
uglavnom ruralnih obilježja, ali u neposrednoj blizini grada Našica, značajnog i kompleksnog
turističkog područja, ali i na pravcu prema drugim turističkim područjima, izletničkim i
rekreacijskim (Orahovica, Feričanci-vinogorje).
Međutim, i u takvim uvjetima ipak su se na prostoru općine Đurđenovac razvili određeni
turistički i ugostiteljski kapaciteti, kao i određeni oblici kontinentalnog turizma, vezani za
valorizaciju prirodnih potencijala područja Općine (lovni, rekreacijski).
Od značajnijih ugostiteljskih kapaciteta na području Općine može se izdvojiti ugostiteljski
kapacitet tipa gostionice u naselju Đurđenovac, koji u okviru 300 m² izgrađene površine,
osim ugostiteljskog dijela sa 150 sjedećih mjesta, ima i smještajne kapacitete, od 12
ležajeva.
Ostali sadržaji koji mogu biti u funkciji turizma na području općine Đurđenovac, su vezani za
lovna područja u ukupnoj površini od 7.390 ha, a u okviru lovačkih društava iz naselja
Đurđenovac, Beljevina, Šaptinovci i Lipine. Od navedenih lovišta, u okviru lovačkog društva
iz Đurđenovca izgrađen je lovački dom, 130 m² izgrađene površine, u okviru kojega je i 70
sjedećih mjesta u ugostiteljskom dijelu, a koji osim toga egzistira i kao rekreacijski sadržaj i
okupljalište za lovce i potencijalne turiste.
e) Eksploatacija mineralnih sirovina
Gospodarski potencijal u eksploataciji mineralnih sirovina leži u utvrđenim ležištima nafte i
plina koja su u eksploataciji dugi niz godina. Na području općine Đurđenovac su naftna i
naftno-plinska polja Bokšić i Klokočevci (svojim većim dijelom) te Beničanci, Crnac i Obod
(svojim manjim ili tek neznatnim dijelom).
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 29
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
Sva nabrojana polja su u sustavu Naftaplinovog okruga Slavonija-proizvodnog pogona
Beničanci. Polje Beničanci pušteno je u rad 1972. godine i od tada je najizdašnije polje u
Hrvatskoj. Na području općine Đurđenovac je smještena i centralna plinska stanica ''Bokšić''
preko koje se u veledistribucijski sustav upušta zemni plin iz okolnih plinskih bušotina nakon
obrade.
1.1.2.3. Društvene djelatnosti
a) Uprava
Općina Đurđenovac kao upravna jedinica formirana je temeljem Zakona o područjima
županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Općina Đurđenovac sastavni je dio
Osječko-baranjske županije, a tijela lokalne samouprave Općinsko vijeće, Mjesni odbor
locirani su u naselju Đurđenovac kao općinskom središtu.
Sva ostala naselja imaju Mjesni odbor.
b) Obrazovanje
Sustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj sastoji se od:
-
predškolskog odgoja,
osnovnog obrazovanja,
srednjeg obrazovanja,
visoke naobrazbe.
Predškolski odgoj u Republici Hrvatskoj obuhvaća odgoj, naobrazbu i skrb o djeci
predškolske dobi, a ostvaruje se programima odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite,
prehrane i socijalne skrbi za djecu od šest mjeseci do polaska u školu.
Osmogodišnje osnovno školovanje u Republici Hrvatskoj obvezno je i besplatno za svu djecu
u dobi od šeste do petnaeste godine.
Srednjoškolskim obrazovanjem se svakome pod jednakim uvjetima i prema njegovim
sposobnostima, nakon završetka osnovnog školovanja, omogućava stjecanje znanja i
sposobnosti za rad i nastavak školovanja.
Kvalitetna visoka naobrazba preduvjet je uspješnog društva. Stoga je jedan od glavnih
zadataka Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa briga o stvaranju intelektualne jezgre
koja provodi tu važnu zadaću uz pomoć hrvatskih sveučilišta, veleučilišta i visokih škola.
Stanje obrazovanja, odnosno stanovništva Republike Hrvatske u pogledu obrazovanja,
prema podacima Državnog zavoda za statistiku je sljedeće:
-
završenu samo osnovnu školu ima 21,7% hrvatskog stanovništva starijeg od 15
godina,
nepotpunu osnovnu školu ima 15,7% stanovništva,
3,6% stanovništva nije školovano ili su podaci o školovanju nepoznati,
srednjoškolsko obrazovanje ima 47,1% stanovništva,
višu školu završilo je 4,1% stanovništva,
fakultet i umjetničku akademiju završilo je 7,8% stanovništva.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 30
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
Stanje obrazovanja na području općine Đurđenovac, prema podacima Državnog zavoda za
statistiku je sljedeće:
-
završenu samo osnovnu školu ima 25,8% stanovništva starijeg od 15 godina,
nepotpunu osnovnu školu ima 26,8% stanovništva,
4,0% stanovništva nije školovano ili su podaci o školovanju nepoznati,
srednjoškolsko obrazovanje ima 38,9% stanovništva,
višu školu završilo je 1,9% stanovništva,
fakultet i umjetničku akademiju završilo je 2,6% stanovništva
Na području općine Đurđenovac s područja obrazovanja analizira se predškolski odgoj,
osnovno i srednje obrazovanje.
Predškolski odgoj
Predškolska djelatnost je uređena kao podsustav odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske
od 1997. godine (Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi).
Programi predškolskog odgoja i naobrazbe te skrbi o djeci predškolske dobi ustrojavaju se u
jasličnim i vrtićnim odgojnim skupinama u dječjem vrtiću bez obzira na osnivača, a mogu biti:
1. REDOVITI, CJELOVITI PROGRAMI (4, 5, 6, 7, 8, 9, 10-satni)
programi za djecu s teškoćama u razvoju
programi za darovitu djecu
programi za djecu pripadnike nacionalnih zajednica ili manjina
posebni redoviti programi:
•
rano učenje stranih jezika (engleski, njemački, talijanski i francuski)
•
montessori programi
•
waldorfski programi
•
športski programi
•
dramsko - scenski programi
•
vjerski programi
•
likovni programi
•
glazbeni programi
•
eko - programi
•
zdravstveni programi
•
programi prometnog odgoja
•
programi s agazzi, regio, zimmerovim situacijskim pristupom u radu s djecom.
2. PROGRAM PREDŠKOLE (za djecu u šestoj godini života koja nisu polaznici redovitog
programa predškolskog odgoja).
3. KRAĆI POROGRAMI (u trajanju od jedan do tri sata dnevno ili tjedno) - ustrojeni su za sva
područja djelatnosti s djecom predškolske dobi (likovni, glazbeni, dramski, plesni, folklorni,
športski, vjerski, rano usvajanje stranih jezika i drugi kraći programi).
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 31
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
4. PROGRAMI (ne dječji vrtići) PREDŠKOLSKOG ODGOJA PRI DRUGIM PRAVNIM
OSOBAMA
-
pri osnovnim školama
-
pri zdravstvenim ustanovama za djecu s teškoćama u razvoju
-
pri socijalnim ustanovama za djecu s teškoćama u razvoju
-
kao igraonice u knjižnicama (najkvalitetniji rad po uzoru na rad u Knjižnici)
Medveščak 1 i 2 - igraonica-igroteka)
-
kraći programi pri športskim ustanovama
-
kraći programi pri kulturnim ustanovama
-
kraći programi pri udrugama.
Na području općine Đurđenovac redoviti programi predškolskog odgoja zastupljeni su u
Dječjem vrtiću «Jaglac» u naselju Đurđenovac.
Dječji vrtić je u državnom vlasništvu, izgrađen na građevnoj čestici površine 3360 m², sa 324
m² zatvorenog prostora.Optimalan kapacitet vrtića je 90 korisnika, ali ga trenutno pohađa
105 djece vrtićke dobi- 4 grupe + 2 grupe predškole.
U vrtiću je zaposleno 9 djelatnika.
Dječjem vrtiću “Jaglac” gravitiraju djeca svih naselja općine Đurđenovac.
Osnovni problemi vrtića su nedostaci sredstava za potrebno održavanje objekta,
poddimenzionirane sobe boravka djece, nedovoljan broj sanitarnih prostora, te problem
organizacije prijevoza djece iz okolnih naselja.
Programom predškole obuhvaćena su sva djeca općine u dobi od 6 godina.
Osnovno obrazovanje
Osnovno obrazovanje je obvezatno za svu djecu od 7 do 15 godina života. Traje osam
godina i podijeljeno je na dva dijela od po četiri godine. Prve četiri godine nastava je
razredna, tj. razred podučava razredni učitelj, a u druge četiri godine nastava je predmetna i
izvode je predmetni nastavnici. Jedinstveni program osnovnog obrazovanja odobrava
nadležno ministarstvo.
Za osobe starije od petnaest godina koje zbog raznih razloga nisu završile osnovnoškolsku
naobrazbu ustrojen je sustav osnovnog obrazovanja odraslih.
Svrha i ciljevi osnovnog školstva usmjereni su na kontinuirani razvoj učenika kao duhovnog,
tjelesnog, moralnog, intelektualnog i društvenog bića u skladu s njegovim sposobnostima i
sklonostima.
Postojeća mreža osnovnih škola omogućuje svoj djeci na području Republike Hrvatske
mogućnost redovitog osnovnog školovanja.
Na području općine Đurđenovac djeluje 1 matična osnovna škola u naselju Đurđenovac i 6
područnih osnovnih škola u naseljima: Bokšić, Šaptinovci, Klokočevci, Beljevina, Pribiševci I
Bokšić Lug. U područnim školama odvija se samo nastava od I-IV razreda, a učenici V-VIII.
razreda organizirano putuju u matičnu školu u naselju Đurđenovac.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 32
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
ŠKOLSKE USTANOVE NA PODRUČJU OPĆINE
ĐURĐENOVAC
PŠ Beljevina
PŠ Bokšić
PŠ Bokšić Lug
Oš
J.J.Strossmayera,
Đurđenovac
PŠ Klokočevci
PŠ Pribiševci
PŠ Šaptinovci
Područna
škola
Područna
škola
Područna
škola
Matična
Područna
škola
Područna
škola
Područna
škola
Beljevina
Bokšić
Bokšić Lug
Područje cijele
općine + naselje
Lila i dio naselja
Vučjak
Feričanački
Klokočevci, Lila,
Lipine
Pribiševci
Šaptinovci
UKUPNO
37
(2)
27
(2)
18
(2)
653
(31)
Otvoreni
tereni (m2)
Športski tereni
Zatvoreni
tereni (m2)
Površina otvorenih
prostora (m2)
Površina
zatvorenih
prostora (m2)
Broj djelatnika
Broj učionica
Broj učenika
(razrednih odjela)
Gravitacijsko
područje
Kategorija škole
Naziv i sjedište
škole
Tablica br. 20.
2
3
212
15 952
-
800
1
3
75
11 008
-
600
1
3
93
-
1000
26
58
3100
-
1088
18 491
(rukometno
igralište)
38
(3)
13
(1)
28
(2)
814
(43)
3
4
211
4 512
-
1000
1
2
70
11 006
-
800
1
3
75
7 136
-
600
35
76
3.836
68.105
-
5.888
IZVOR PODATAKA: Općina Đurđenovac
Srednjoškolsko obrazovanje
Srednje obrazovanje nastavlja se na osnovno i obično obuhvaća populaciju od 14 ili 15 do 18
ili 19 godina života. Namjena programa srednjeg obrazovanja može se općenito podijeliti u tri
grupe. Prva grupa uključuje programe kojima je glavna svrha osposobljavanje za daljnji
studij, odnosno za više i visoko obrazovanje. Druga grupa ima dvojnu namjenu, tj.
osposobljavanje za daljnji studij, obično na nekim određenim visokim učilištima, ali i
osposobljavanje za tržište rada. Trećoj grupi svrha je osposobljavanje za tržište rada i ne
omogućuje neposredni nastavak školovanja na višoj razini. Srednje obrazovanje traje od 1
(iznimno) do 5 godina i nije obvezatno.
Programe srednjeg obrazovanja odobravaju nadležna ministarstva. Djelatnost srednjeg
školstva obavljaju srednjoškolske ustanove i druge pravne osobe, a obuhvaća različite vrste i
oblike odgoja i obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja koji se ostvaruju u skladu s
odredbama Zakona o srednjem školstvu i zakona koji uređuju djelatnost pojedinih vrsta
srednjih škola.
Srednjoškolske ustanove su: srednje škole i učenički domovi.
Programi srednjeg školstva su:
-
programi za stjecanje srednje školske spreme
programi za stjecanje srednje stručne spreme
programi za stjecanje niže stručne spreme i
programi osposobljavanja i usavršavanja.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 33
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
Srednje škole, ovisno o vrsti nastavnog plana i programa su:
1. Gimnazije (opće ili specijalizirane) u kojima se izvodi nastavni plan i program u
najmanje četverogodišnjem trajanju, čijim završavanjem učenik stječe srednju školsku
spremu.
2. Strukovne škole (tehničke, industrijske, obrtničke i druge, što se određuje prema
vrsti nastavnog plana i programa) u kojima se izvodi nastavni plan i program u
trajanju od jedne do pet godina, čijim završavanjem učenik stječe srednju stručnu
spremu, odnosno završavanjem programa u trajanju od jedne do dvije godine učenik
stječe nižu stručnu spremu.
3. Umjetničke škole (glazbene, plesne, likovne i druge, što se određuje prema vrsti
nastavnog plana i programa) u kojima se izvodi nastavni plan i program u najmanje
četverogodišnjem trajanju čijim završavanjem učenik stječe srednju stručnu spremu.
Srednjoškolsko obrazovanje odraslih obuhvaća posebne programe za stjecanje srednje
školske ili stručne spreme, niže stručne spreme, programe prekvalifikacije i programe
osposobljavanja i usavršavanja.
Obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju organizira se uz primjenu individualiziranih
postupaka u srednjoj školi u redovitim ili posebnim razrednim odjelima i obrazovnim
grupama, a učenici s većim teškoćama u razvoju obrazuju se u posebnim ustanovama.
Za obavljanje poslova iz djelokruga srednjeg školstva u Ministarstvu je ustrojena Uprava za
srednje obrazovanje koja:
-
-
-
-
-
-
-
prati stanje u srednjem obrazovanju, pučkim i otvorenim učilištima, učeničkim
domovima i drugim ustanovama koje su dobile koncesiju ili odobrenje za redovno
srednjoškolsko obrazovanje i obrazovanje odraslih;
obavlja poslove vezane uz poslove školovanja mladeži s teškoćama u razvoju i
izobrazbi odraslih;
brine se o izvršavanju zakona i drugih propisa u sklopu svoga djelokruga, te predlaže
programe, standarde, propise i druge mjere za unapređivanje i razvoj školskog
sustava;
priprema i izrađuje izvješća o stanju u djelatnosti, o racionalnosti i ekonomičnosti
ustroja rada škola i domova te priprema stručne podloge za izradu nacrta prijedloga
zakona i drugih propisa;
obavlja stručne i upravne poslove za odobravanje rada i davanje koncesija za
izvođenje programa obrazovanja, predlaže metodologije, kriterije i postupke za
optimalizaciju mreže srednjih škola i učeničkih domova i za planiranje i usklađivanje
planova upisa učenika u srednje škole;
prati rad i djelovanje županijskih ureda i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave nadležnih za poslove školstva, rješava zahtjeve škola i drugih ustanova i
građana, priprema i daje mišljenja o upitima i podnescima, te rješava u neupravnom
postupku;
koordinira rad na izradi tehničkih, kadrovskih, organizacijskih i financijskih standarda u
srednjem školstvu, predlaže unapređivanje i donošenje novih programa
srednjoškolskog obrazovanja;
vodi osnovnu bazu podataka o školama, učenicima i nastavnicima, predlaže i surađuje
na izradi dokumentacijskih standarda, pedagoške dokumentacije, obrazaca svjedodžbi
i drugih javnih dokumenata u srednjem školstvu;
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 34
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
-
_
Broj: 104/2001.
surađuje s uredima državne uprave i upravnim odjelima ovlaštenim za školstvo u
županijama, komorama, drugim ministarstvima i uredima za zapošljavanje u sklopu
njihovih ovlasti na izvođenju pojedinih projekata u dijelu koje se odnosi na srednje
školstvo, radi na očitovanjima o projektima tih tijela i organizacija u dijelu koji se donosi
na srednje školstvo i vodi druge stručne i upravne poslove za srednje školstvo koje
odredi ministar.
U Upravi za srednje obrazovanje ustrojeni su:
-
Odjel za strukovno obrazovanje i
Odjel za opće programe, gimnazije, umjetničke škole, učeničke domove i obrazovanje
odraslih.
Na području općine Đurđenovac, od srednjoškolskih ustanova, djeluje srednja škola Josipa
Kozarca u naselju Đurđenovac.
Škola je izgrađena na katastarskoj čestici površine 2925 m², s 810 m² unutrašnjih školskih
prostora, a posjeduje 7 učionica.
Srednju školu pohađa 240 učenika podijeljenih u 13 razrednih odjela, sa 26 zaposlenih
djelatnika.
Osnovni prostorni problemi škole su:
-
nedostatak športskih terena,
nedostatak športske dvorane,
nedostatak vlastite školske radionice.
c) Zdravstvo
Zdravstvena djelatnost obavlja se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini.
Zdravstvena djelatnost na primarnoj razini obuhvaća: djelatnost opće medicine, školsku
medicinu, higijensko-epidemiološku zaštitu, zubozdravstvenu zaštitu, hitnu medicinsku
pomoć, medicinu rada, primarnu zaštitu žena i djece i ljekarničku djelatnost.
Zdravstvena djelatnost na sekundarnoj razini
zdravstvenu zaštitu i bolničku zdravstvenu zaštitu.
obuhvaća
specijalističko-konzilijarnu
Zdravstvena djelatnost na tercijarnoj razini obuhvaća obavljanje najsloženijih oblika
zdravstvene zaštite iz specijalističkih djelatnosti, znanstvenoistraživački rad i izvođenje
nastave na fakultetima zdravstvenog usmjerenja.
Znanstveno-istraživački rad te dijelovi izvođenja nastave mogu se obavljati i u zdravstvenim
ustanovama na primarnoj i sekundarnoj razini.
Na području općine Đurđenovac djeluje 1 zdravstvena stanica s 4 liječnička tima opće/
obiteljske medicine na razini primarne zdravstvene zaštite, stomatološka ambulanta s 2
liječnička tima polivalentne stomatološke zdravstvene zaštite na razini primarne zdravstvene
zaštite, te jedna ljekarna.
Svi objekti zdravstva smješteni su u naselju Đurđenovac i pokrivaju područje cijele općine.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 35
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
d) Kultura
Pojam kultura znači:
-
opći proces civilizacije u smislu samouzdizanja i obrazovanja;
-
vjerovanje, praksu i način života koji razlikuje neku etničku skupinu ili neko društvo od
drugih, kao i društvene slojeve, podskupine mladih, profesije itd.
djela i praksu intelektualne, osobito umjetničke aktivnosti (Williams, 1983).
-
Na području općine Đurđenovac djeluju 2 kulturne ustanove:
-
Dom kulture “Radnički Dom” u naselju Đurđenovac s polivalentnom dvoranom sa 287
sjedala i 2 zaposlena radnika. Domu kulture gravitira cijela općina Đurđenovac, te
ima oko 3 500 posjetitelja godišnje, odnosno 104 kulturne priredbe (kazališne
predstave, kino projekcije i sl.).
-
Knjižnica i čitaonica u naselju Đurđenovac sa 11 000 knjiga, te 350 registriranih
korisnika. Knjižnici I čitaonici također gravitira cijela Općina.
Osnovni problem knjižnice je nedostatak potrebnog prostora.
e) Vjerske institucije
Na području općine, prema podacima popisa stanovništva 2001. godine, najzastupljenija je
katolička vjerska zajednica (92,5 % stanovništva općine), slijedi staro-katolička vjerska
zajednica (3,0 % stanovništva općine), te pravoslavna vjerska zajednica (2,3 % stanovništva
Općine).
Na području općine Đurđenovac djeluje župa Đurđenovac pri Požeškoj biskupiji.
Župa djeluje u 4 vjerska objekta na području općine:
-
crkva i župni dvor u naselju Đurđenovac,
crkva u naselju Pribiševci,
crkva u naselju Našičko Novo Selo,
kapela u naselju Teodorovac.
1.1.2.4. Šport i rekreacija
5)
Objekti športa i rekreacije analizirani su prema kriterijima definiranim Pravilnikom o
prostornim standardima, normativima, te urbanističko-tehničkim uvjetima za planiranje mreže
športskih objekata.
Navedeni pravilnik građevine športa i rekreacije klasificira u jedinice koje su ovisne o vrsti
športskog terena, njegovoj veličini, te opremljenosti pratećim i pomoćnim sadržajima:
1.
DVORANSKOM JEDINICOM smatra se dvorana veličine 15x27 m koja raspolaže s
odgovarajućim prostorom za uskladištenjem opreme, dvije svlačionice kapaciteta 30 korisnika s WCom i praonicom koje se mogu koristiti iz obje svlačionice.
5)
Pravilnik o prostornim standardima, normativima …. koristi termin ''objekti'' dok Zakon o prostornom
uređenju koristi termin ''građevine'', tako da se u PPUOĐ koriste oba termina
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 36
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
Tjedni prosječni kapacitet dvoranske jedinice je 1500 sati-korisnika, računajući na dvoransku jedinicu
izgrađenu uz organizaciju odgoja i obrazovanja.
2.
BAZENSKOM JEDINICOM smatra se bazen veličine 16 2/3 x 25 m koji raspolaže s
odgovarajućim pratećim prostorom i s najmanje dvije garderobe koje mogu primiti ukupno 400 kupača.
Tjedni prosječni kapacitet bazenske jedinice kod zatvorenih bazena je 11800 sati-korisnika, a kod
otvorenih bazena 9800 sati-korisnika.
3.
IGRALIŠNOM JEDINICOM (nogomet, hokej na travi, ragbi i slično, mali nogomet, rukomet,
košarka, odbojka) smatra se igralište normalne veličine koje raspolaže s najmanje dvije svlačionice s
WC-om i praonicom.
Igrališta za mali nogomet, rukomet, košarku i odbojku imaju sljedeće kapacitete jedinica:
- mali nogomet
- rukomet
- košarka
- odbojka
2,0 jedinice
1,4 jedinice
1,0 jedinica
1,2 jedinice
Tjedni prosječni kapacitet igrališta za nogomet, hokej na travi, ragbi i sl. je 470 sati-korisnika, a
igrališne jedinice malog nogometa, rukometa, košarke i odbojke 450 sati-korisnika.
4.
IGRALIŠNOM JEDINICOM ZA TENIS smatra se normalno tenisko igralište koje raspolaže
svlačionicama s WC-om i praonicama za najmanje 5 korisnika, pri čemu uvijek moraju postojati
najmanje dvije svlačionice. Kod 4-8 igrališta kapacitet svlačionica može biti do 20% manji, a kod 9 i
više igrališta do 25% manji.
5.
BOĆALIŠNOM JEDINICOM smatra se normalna joga za boćanje koja raspolaže sa
svlačionicom za barem 10 korisnika.
Prosječni tjedni kapacitet iznosi 225 sati-korisnika.
6.
JEDINICOM KUGLANE smatra se jedna kuglačka staza koja raspolaže svlačionicama s WCom i praonicom za 8 korisnika, pri čemu uvijek moraju postojati dvije svlačionice. Kod 6 i više staznih
kuglana kapacitet može biti manji za 25%.
Prosječni tjedni kapacitet jedne staze iznosi 220 sati-korisnika.
7.
JEDINICOM STRELJANE smatra se jedno pucačko mjesto koje osim toga raspolaže s
najmanje dva WC-a i praonicom i dvije svlačionice za 3 korisnika po mjestu. Kod streljane s 10 i više
mjesta kapacitet svlačionica može biti manji za 25%.
Prosječni tjedni kapacitet pucačkog mjesta je kod zračne streljane 180 sati-korisnika, a kod ostalih
streljana 80 sati-korisnika.
8.
JEDINICOM KLIZALIŠTA smatra se klizište normalne veličine koje raspolaže s najmanje dvije
svlačionice s WC-om i praonicom za korisnike kapaciteta svaka po 25 korisnika, te garderobom za
rekreacijsko klizanje.
Prosječni tjedni kapacitet zatvorenog klizišta iznosi 1800 sati-korisnika, a otvorenog 15000 satikorisnika.
9.
JEDINICOM OSTALIH OTVORENIH I ZATVORENIH SADRŽAJA smatra se sadržaj normalnih
veličina kojeg mogu istodobno koristiti po 10 korisnika i koji ima svlačionice i odgovarajuće sanitarije
za najmanje 20 korisnika.
Prosječni tjedni kapacitet jedinica ostalih sadržaja kod otvorenih objekata je 350 sati-korisnika, a kod
zatvorenih 6540 sati-korisnika.
10. JEDINICA ZA ATLETIKU sadrži kružnu atletsku stazu dužine 400 m sa 6 staza, na ravnom
dijelu 7 staza, po jedno bacalište za koplje, kladivo, disk i kuglu, dva skakališta za skok u dalj i troskok,
te po jedno skakalište za skok uvis i skok s motkom.
Osim toga jedinica za atletiku treba sadržavati dvije svlačionice s WC-om i praonicom, ukupnog
kapaciteta 45 korisnika.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 37
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
Prosječni tjedni kapacitet je 2000 sati-korisnika.
Šport i rekreacija stanovnika općine Đurđenovac odvija se na nogometnim igralištima u
naseljima Đurđenovac, Našičko Novo Selo, Bokšić, Šaptinovci i Klokočevci, rukometnim
terenima naselja Đurđenovac i Klokočevci, te 2 boćarske staze u naselju Đurđenovac.
OBJEKTI ŠPORTA I REKREACIJE
Tablica br. 21.
Redni
broj
1
2
3
4
5
Naselje
Đurđenovac
Našičko Novo Selo
Bokšić
Šaptinovci
Klokočevci
ukupno
NOGOMETNO
IGRALIŠTE
(m²)
1
1
1
1
1
5
RUKOMETN
O IGRALIŠTE
BOĆARSKO
IGRALIŠTE
1
2
1
2
2
IZVOR PODATAKA: Općina Đurđenovac
Analizom prostora prema navedenom kriteriju utvrđeno je da su jedinice sportskih objekata
raspoređene na sljedeći način:
JEDINICE ŠPORTSKIH OBJEKATA
Tablica br. 22.
Redni
broj
1
2
3
4
5
Naselje
Đurđenovac
Našičko Novo Selo
Bokšić
Šaptinovci
Klokočevci
ukupno
NOGOMETNO
IGRALIŠTE
(broj jedinica)
1
1
1
1
1
5
RUKOMETNO
IGRALIŠTE
(broj jedinica)
1,4
BOĆARSKO
IGRALIŠTE
(broj jedinica)
2
1,4
2,8
2
IZVOR PODATAKA: ZPO-OSIJEK
1.1.2.5. Komunalne djelatnosti
Groblja
Na području općine Đurđenovac postoji 9 groblja, od čega su 2 groblja uz naselje
Klokočevci.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 38
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
GROBLJA U OPĆINI
Tablica br. 23.
Naselje
BELJEVINA
BOKŠIĆ
BOKŠIĆ LUG
ĐURĐENOVAC
KLOKOČEVCI
(2 groblja)
PRIBIŠEVCI
ŠAPTINOVCI
TEODOROVAC
Katastarska čestica
203
957
134, 135
423/2, 424
762,
790
411/3, 412
438
596
Površina groblja
(m²)
16083
27030
18740
26234
29757
Zauzetost groblja
(%)
60
40
40
60
50
20
45
50
30
7014
24982
6628
IZVOR PODATAKA: Općina Đurđenovac
U odnosu na površinu koje zauzima pojedino groblje, sva groblja na području općine
pripadaju malim grobljima -do 5 ha, sukladno Pravilniku o grobljima.
Prema vrsti ukapanja , sva groblja pripadaju grobljima s klasičnim ukopom.
1.1.2.6. Prometni infrastrukturni sustav
a) Cestovni promet
Prostorom Općine dominira cestovni promet. Najznačajnija cestovna prometnica koja prolazi
prostorom Općine je trasa državne ceste D53. Navedena cesta prolazi istočnim dijelom
Općine, a predstavlja značajnu transverzalnu prometnu vezu istočne Hrvatske jer povezuje
sjevernu granicu (Donji Miholjac) s južnom granicom Republike Hrvatske (Slavonski Brod).
Na trasu navedene državne ceste veže se mreža županijskih i lokalnih cesta koje
osiguravaju pristup do svih naselja Općine. Mreža razvrstanih cesta je položena na način da
osigura dobru prohodnost prostora. Glavni problemi prometnog sustava na području Općine
su loše stanje cestovne mreže, a rezultat su naslijeđenih rješenja te nedovoljnog održavanja,
što je još uvijek karakteristika cijelog prometnog sustava Republike Hrvatske. Kako je to
neposredno vezano za gospodarske prilike, njihovom stabilizacijom, kao i očekivanim
razvojem trebala bi se popravljati situacija i na području sredstava koja će se odvajati za
održavanje postojećeg prometnog sustava.
U narednoj tablici prikazane su razvrstane ceste na području općine Đurđenovac.
RAZVRSTANE CESTE
Tablica br. 24.
Red.
broj
1.
Oznaka
ceste
D53
Opis dionice
DRŽAVNE CESTE
državna granica-Donji Miholjac-Našice-Slav.
Brod (držav. granica)
Kolnik
Širina
kolnika
(m)
Duljina
(km)
Asfalt
Ostalo
6,0
10,5
10,5
-
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 39
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
1.
Ž 4058
2.
3.
4.
5.
6.
Ž 4064
Ž 4066
Ž 4073
Ž 4074
Ž 4075
7.
Ž 4076
1.
2.
3.
L 44039
L 44040
L 44041
4.
5.
L 44042
L 44043
ŽUPANIJSKE CESTE
D53 (Beničanci)-Bokšić Lug-Bokšić-BeljevinaFeričanic (D2)
Ž4030 (Zdenci)-Zokov Gaj-Ž4058 (Bokšić)
Bokšić (Ž4058)-Šaptinovci-Klokočevci (D53)
Beljevina (Ž4058)-Đurđenovac (Ž4075)
Šaptinovci (Ž4066)-Sušine-Đurđenovac (Ž4075)
D2-Vučjak Feričanački-Đurđenovac-PribiševciD53
Ž4075 (Vučjak Feričanački)-Našičko Novo Selo
LOKALNE CESTE
Sušine (Ž4074)-Teodorovac
Našičko Novo Selo (Ž4076)-Gabrilovac
Ličko Novo Selo (L44040)-Brezik Našički
(Ž4077)
D53 (Klokočevci)-Lupine
D53 (Klokočevci)-Lila-Ribnjak-Lađanska (Ž4078)
_
Broj: 104/2001.
5,0
13,3
13,3
-
5,0
4,0
5,0
4,0
5,5
0,2
6,1
3,4
4,6
6,4
0,2
6,1
3,4
4,6
6,4
-
5,0
0,7
0,7
-
3,0
4,5
5,0
2,1
2,4
2,3
0,5
2,4
1,0
1,6
1,3
4,0
2,3
0,1
0,1
2,3
-
IZVOR PODATAKA: ZPO-OSIJEK
Iz prethodne tablice vidljivo je da trase županijskih cesta imaju širinu kolnika oko 5,0 m, što
nije odgovarajuće za odvijanje dvosmjernog prometa. Kod lokalnih cesta osim širine kolnika
koja se kreće od 3,0-5,0 m, dio kolnika nije asfaltiran.
Sve to utječe na smanjenje nivoa prometne usluge cestovne mreže, kao i na smanjenje
sigurnosti prometnih tokova.
b) Željeznički promet
Uz južni rub Općine prolazi trasa postojeće željezničke pruge I reda (I 100 /Dalj-Varaždin).
Navedena pruga položena je u okviru podravskog prometnog koridora i predstavlja značajnu
prometnicu u povezivanju sjevernog, kontinentalnog dijela Republike Hrvatske. Tehnička
brzina na ovoj dionici pruge iznosi 100 km/h, uz pojedinačna ograničenja koja ovise o
ograničenjima na trasi (skretnička područja, putni prijelazi i sl.). Ukupna dužina željezničke
pruge na području Općine iznosi cca 4,5 km, a u zoni naselja Đurđenovac nalazi se
željeznički kolodvor.
c) Poštanski promet
HP-Hrvatska pošta d.d. (u daljnjem tekstu : Društvo) osnovano je radi funkcioniranja
poštanskog prometa i obavljanja djelatnosti pružanja poštanskih i drugih usluga utvrđenih
Statutom Društva, a u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o pošti.
Organizacijski dijelovi Društva su:
-
Uprava Društva
Područna uprava Društva
Poštanska središta Društva
Područna uprava
Na razini Slavonije i Baranje ustrojena je u Osijeku Područna uprava Slavonija kao jedna od
četiri područne uprave Društva.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 40
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
Zadatak područne uprave Društva je obavljanje utvrđenih programa, procesa i radnih
procesa za poštanska središta na svom području i to:
-
Organizacija i realizacija poštanske tehnologije
Organizacija i realizacija kadrovskih poslova
Organizacija i realizacija investicija i održavanja
Organizacija i realizacija gospodarskih poslova
Poštansko središte
Zadatak poštanskog središta je pružanje poštanskih i drugih usluga u ime Društva.
Područja uprava Slavonija u svom sastavu ima 4 Poštanska središta:
-
PS Osijek
PS Vukovar
PS Požega
PS Slavonski Brod
Izvršna jedinica
Zbog racionalizacije upravljanja procesa rada, nadzora i kontrole procesa rada, kadrovskih
rješenja i održavanja na području Poštanskog središta mogu se osnovati jedna ili više
izvršnih jedinica, koje obuhvaćaju određeni broj poštanskih ureda ili programa, proces ili
radnih procesa. Na području općine Đurđenovac nema izvršne jedinice.
Poštanski ured
Poštanski uredi obavljaju sve poštanske usluge, poslove gotovinskog platnog prometa,
usluge ostalog novčanog prometa (poslove štednje i isplata po tekućim računima Hrvatske
poštanske banke i gotovo svih poslovnih banaka u RH, usluge uplata i isplata po ugovorima),
mjenjačke poslove, brzojavne usluge, telefonske usluge iz javnih govornica u poštama,
prodaju maraka i vrijednosnica, te prodaju određenog asortimana trgovačke robe (poštanske
opreme i pribora, knjiga, novina, cigareta, kave i drugo), kao i prodaju srećaka Hrvatske
lutrije.
Na području obuhvata prostornog plana općine Đurđenovac postoji sljedeći PU s dostavnim
područjem:
-
31511 Đurđenovac
U sljedećoj tablici prikazani su pokazatelji o poštanskoj mreži na području Općine:
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 41
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
POŠTANSKA MREŽA OPĆINE
Tablica br. 25.
POŠTANSKI URED
PRIPADAJUĆE
NASELJE
1.
31511 ĐURĐENOVAC
2.
Đurđenovac
Beljevina
Bokšić
Bokšić Lug
Gabrilovac
Ličko Novo Selo
Našičko Novo Selo
Pribiševci
Sušine
Šaptinovci
Teodorovac
UKUPNO OPĆINA ĐURĐENOVAC:
BR. STANOV. OBUHVAĆENIH
DOSTAVOM TJEDNO
5x
3x
(2-3) x
3.
4.
5.
3.472
945
539
307
95
118
376
404
374
623
88
6.946
395
SVEGA
6.
7.341
IZVOR PODATAKA: - HP-Područna uprava Slavonija
- ZPO-OSIJEK
Napomena: - Podaci o broju stanovnika su na temelju popisa stanovništva iz 2001. godine.
- Naselje Klokočevci (469 stanov.), Lipine (94 stanov.) i Prisad (42 stanov.) teritorijalno
pripadaju općini Đurđenovac, a organizacijski PU Našice.
- Naselje Prisad nije upisano u Službenu evidenciju prema Zakonu o području županija,
gradova i općina u Republici Hrvatskoj, te je njegovo stanovništvo pri Popisu pripisano
naselju Pribiševci.
d) Telekomunikacije
Nepokretna mreža
Ustroj javnih telekomunikacija definiran je Zakonom o telekomunikacijama, Pravilnikom o
javnim telekomunikacijama u nepokretnoj mreži i Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u
pokretnoj mreži.
Dugoročne kontinuirane i redovite aktivnosti HT-a kojima se razvija i unapređuje javna
telekomunikacijska djelatnost sadržane su u Srednjoročnim i Dugoročnim Planovima razvoja.
Nepokretna mreža u Osječko-baranjskoj županiji organizirana je unutar područja Županije
kao četiri pristupna područja: PP Valpovo , PP Beli Manastir i PP Đakovo i PP Osijek. Općina
Đurđenovac pripada u PP Osijek.
Pristupno područje obuhvaća pristupnu centralu s njenom pristupnom mrežom i pripadne
udaljene pretplatničke stupnjeve s njihovim pristupnim mrežama.
U svakom pristupnom području smještena je pripadajuća pristupna centrala na koju su
korisnici priključeni izravno, posredovanjem UPS-a ili UPM-a, a na području općine
Đurđenovac preko komutacijskih čvorova (UPS). Na komutacijske čvorove pretplatnici se
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 42
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
priključuju korisničkim vodovima koji povezuju svakog pojedinog pretplatnika na najbliži
komutacijski čvor koji omogućuje pružanje traženih telekomunikacijskih usluga.
Pristupna mreža na području općine Đurđenovac obuhvaća područje mjesnog telefonskog
prometa i sastoji se od korisničkih uređaja i aparata, sustava prijenosa i jedne ili više
pristupnih centrala.
U pristupnoj mreži mogu postojati slijedeći vodovi:
-
korisnički – između pristupnih centrala i telefonskih aparata i uređaja,
spojni – između UPS i matičnih LC ( PC ).
Sve pristupne centrale vezane su spojnim vodovima na
decentraliziranoj pristupnoj mreži na tandem-tranzitne centrale.
tranzitne,
odnosno
u
Područje Osječko-baranjske županije telekomunikacijski je dobro razvijeno što se odnosi i na
područje općine Đurđenovac, te se razvoj približio ciljanoj razini razvijenosti Srednje Europe.
Proces izgradnje traje i dalje, osobito u području mjesnih pristupnih mreža.
-
Komutacija
Stanje komutacija na području općine Đurđenovac prikazano je u priloženoj tablici br. 26. U
većini slučajeva naziv mjesne mreže odgovara i nazivu samog naselja. Većina komutacija
pokriva jednu mjesnu mrežu, međutim ponegdje, a naročito u ruralnim područjima, jedna
komutacija pokriva dvije i više mjesnih mreža. Naziv prve mjesne mreže odgovara uvijek
nazivu komutacije.
Stanje izgrađenosti telekomunikacijske mreže prikazano je u sljedećoj tablici:
JAVNE TELEKOMUNIKACIJE
Tablica br. 26.
PODRUČJE
PREKRIVANJA
(MJESNA MREŽA)
Beljevina
UPS
Beljevina
Đurđenovac
UPS
Đurđenovac
Gabrilovac
Ličko Novo Selo
Našičko Novo Selo
Sušine
ĐURĐENOVAC
Teodorovac
Vučjak Feričanački
Klokočevci
UPS
Klokočevci
Lila
Lipina
Ribnjak
Šaptinovci
UPS
Šaptinovci
Bokšić
Bokšić Lug
IZVOR PODATAKA: - HT-Hrvatske telekomunikacije,d.d.; Regija 4-Istok
- ZPO-OSIJEK
OPĆINA
KOMUTACIJA
NAPOMENA
*
*
*
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 43
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
Napomena: - Naselja (*) teritorijalno pripadaju drugim općinama.
- Naselje Pribiševci pripada općini Đurđenovac, ali je u sastavu mjesne mreže naselja
Velimirovac koje je druga općina.
-
Prijenos
U mreži javnih telekomunikacija upotrebljavaju se u načelu samo digitalni sustavi prijenosa,
SDH (sinkrone digitalne hijerarhije) i PDH (pleziokrone digitalne hijerarhije ), s iznimkom
korisničkog pristupnog područja gdje će u dužem vremenskom razdoblju prevladavati
analogni sustavi s tendencijom da se točka digitalizacije što više približi onom korisniku gdje
je takav zahtjev ekonomski opravdan.
U javnoj telekomunikacijskoj mreži općine Đurđenovac upotrebljavaju se sljedeći prijenosni
mediji:
-
svjetlovodni kabeli,
bakreni kabeli.
Razvojni program HT-a predvidio je izgradnju uglavnom svjetlovodnih kabela i kao
prijenosnog medija. U razdoblje 1991-2005. godine TK centar Našice uspio je izgraditi gustu
mrežu svjetlovodnih spojnih putova povezujući pri tome sve magistralne i pristupne centrale
kao i udaljene pretplatničke stupnjeve i multipleksere.
-
Pristup
Pristupna mreža omogućava povezivanje korisničkih terminala uređaja na najbliže čvorove
javne telekomunikacijske mreže. Ukupan razvoj ovog segmenta HT-ove mreže temeljio se
do sada na korištenju simetrične bakrene parice kao prijenosnog medija. Izvjestan napredak
napravljen je prije dvadesetak godina zamjenom zračno-papirne izolacije žila parice
izolacijom od polietilena i PVC-a.
Pokretna mreža
Sustavi javnih telekomunikacija u pokretnoj mreži su:
-
Analogne pokretne mreže,
Digitalne pokretne mreže,
Sustav za povezivanje osoba ( paging )
Mobilne mreže koriste svesmjerne veze u NMT sustavu globalne pokretne mreže-GSM za
povezivanje pokretnih i baznih (osnovnih) postaja. To su veze u visokofrekventnom području.
Bazne (osnovne) postaje su povezane s nadređenom centralom kabelskim sustavom veza.
Trenutno je u upotrebi telekomunikacijska mreža u sustavu globalne pokretne mreže – GSM
i to digitalne mreže CRONET (098) i VIP (091). Na području Općine izgrađene su dvije
bazne (osnovne) postaje u Đurđenovcu i Klokočevcima, a dio pokrivenosti prostora signalom
postiže se preko izgrađenih osnovnih postaja u susjednim općinama.
Implementacija javnih pokretnih mreža započela je s razvojem analogne telefonske mreže
MOBITEL, a njezinoj ekspanziji je još više pridonijela izgradnja hrvatskog dijela globalne
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 44
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
digitalne (GSM) mreže CRONET i VIPNET. Ta mreža je danas zbog novije tehnologije
ukinuta, a nositelji sadašnjeg razvoja su ''T-Mobile Hrvatska'' d.o.o. i ''VIPnet'' d.o.o.
e) Radio i TV sustav veza
Na području općine Đurđenovac nema izgrađenih objekta (odašiljač) Radio i TV (u daljnjem
tekstu : RTV) sustava veza. Postoji jedan koridor RTV veze koji samo prolazi područjem
Općine od objekta ''Kapavac'' do objekta ''Belje''.
Pokrivenost TV signalima ostvaruje se preko objekta Odašiljača i veza d.o.o. ''Kapavac'' koji
je izvan granica Općine.
1.1.2.7. Energetski sustav
a) Cijevni transport nafte i plina
Područjem općine Đurđenovac pružaju se vodovi sustava transporta sirove nafte, magistralni
plinovodi kao i vodovi distribucijskog sustava plinoopskrbe naselja iz sastava Općine.
Područjem Općine se pružaju 2 magistralna naftovoda (nomenklatura iz PPŽ Osječkobaranjske). Jednim se doprema nafta iz pravca istoka i naftnih polja Bizovac i Števkovica do
otpremne stanice u Beničancima. Položaj ovog kolektorskog voda je sjeverno od ribnjaka
unutar šumskih područja ''Ražljevo'' i ''Topolovac''. Drugi naftovod je promjera 12 3/4'',
''Beničanci-Ruščica''. Transportira prikupljenu naftu s područja radilišta ''Beničanci'' do
prijemne stanice u Ruščici, istočno od Slavonskog Broda. Osnovni pravac pružanja ovog
voda kroz Općinu je sjever-jug, na potezu Beničanci-Lipine-Lila.
U sustavu transporta (veledistribucije) prirodnog plina s ovog područja su plinovodi:
-
Bokšić-Donji Miholjac (DN 350),
Beničanci-Našice (DN 300),
Beničanci-Našice (DN 150),
Velimirovac-Đurđenovac (DN 150),
Đurđenovac-Čačinci (DN 100),
priključni plinovod Obod (DN 100),
priključni plinovod Obradovci I (DN 80),
priključni plinovod Obradovci III (DN 80).
Na području Općine su u sklopu ovih plinovoda i dvije mjerno-redukcijske stanice MRS
Đurđenovac kapaciteta 4.000 m³/sat i MRS Bokšić kapaciteta 1.600 m³/sat (na dvije mjerne
linije).
Distribucijski plinoopskrbni sustav obuhvaća sva naselja s područja Općine. S mjerno
redukcijske stanice Đurđenovac opskrbljuju se naselja Đurđenovac, Pribiševci, Gabrilovac,
Ličko Novo Selo, Našičko Novo Selo, Sušine, Teodorovac i Krčevina.
Na MRS Bokšić priključene su mreže naselja Bokšić, Bokšić Lug, Beljevina, Šaprinovci,
Klokočevci i Lipine.
Distribucijska mreža nije zatvorena unutar općinskih granica tako da su ostvarene i veze koje
se šire na okolne općine na pravcima Klokočevci-Lila, Pribiševci-Velimirovac, Vučjak
Feričanački-Našičko Novo Selo, te dva voda na pravcu CPS Bokšić-Zokov Gaj.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 45
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
b) Elektroenergetika
Potrošnja električne energije
Opskrba električnom energijom potrošača na području općine Đurđenovac ostvaruje se
isključivo iz elektroenergetske mreže Republike Hrvatske, pošto na području ove Općine ne
postoje postrojenja za proizvodnju električne energije.
U sljedećoj tablici prikazana je potrošnja električne energije u 2003. godini po vrsti
potrošača:
POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE
Tablica br. 27.
Red.
POTROŠNJA
POTROŠAČ
broj
(kWh)
1.
Kućanstva
10.709.400
2.
Gospodarstvo i javni sadržaji
10.756.846
3.
Javna rasvjeta
230.917
UKUPNO:
21.697.163
IZVOR PODATAKA: - HEP-Distribucija, d.o.o.; DP ''Elektroslavonija'' Osijek; PP-Našice
- ZPO-OSIJEK
Vršno opterećenje potrošača na području Općine je 160A; 2,43 MW.
Prijenos električne energije
Prijenosna mreža na području Općine sadrži nadzemne dalekovode na naponskoj razini 110
kV. To su:
-
DV 110 kV Našice-Donji Miholjac,
DV 110 kV Našice-Slatina.
Ovi dalekovodi samo prolaze područjem općine Đurđenovac i nemaju izravnog utjecaja na
elektroopskrbu potrošača na području Općine.
Distribucija električne energije
Postojeća distribucijska mreža na području Općine sadrži građevine na svim distribucijskim
naponskim razinama, dakle 35 kV, 10(20) kV i 0,4 kV, te javnu rasvjetu.
Na 35 kV naponskoj razini postoji samo jedan nadzemni dalekovod koji prolazi sjevernim
dijelom područja Općine i nema izravni utjecaj na elektroopskrbu potrošača na području
općine Đurđenovac, i to je:
-
TS 35/x kV Bokšić (industrijska-INA),
DV 35 kV TS 110/35/10(20) kV Našice-TS 35/x kV Bokšić,
DV 35 kV TS 110/35/10(20) kV Našice-TS 35/10(20) kV Orahovica/Čačinci.
Na 10(20) kV naponskoj razini izgrađeni su nadzemni i kabelski dalekovodi do svih TS
10/0,4 kV na području Općine.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 46
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
Pokazatelji o izgrađenoj distribucijskoj elektroenergetskoj mreži prikazani su u sljedećoj
tablici:
DISTRIBUCIJSKI ELEKTROENERGETSKI SUSTAV
Tablica br. 28.
NAPONSKA
RAZINA
(kV)
VRSTA
OBJEKTA
JEDINICA MJERE
IZNOS
TS
kom
DV
km
35
KB
km
Energetski
MVA
trafo
kom
TS
kom
DV
km
10
KB
km
Energetski
MVA
trafo
kom
IZVOR PODATAKA: - HEP-Distribucija, d.o.o.; DP ''Elektroslavonija'' Osijek; PP-Našice
- ZPO-OSIJEK
1
13
5
2
46
40
3,8
13
48
Niskonaponska 0,4 kV mreža najvećim dijelom vođena je po krovovima s krovnim stalcima ili
na drvenim stupovima s golim vodičima. Tek je manji dio niskonaponske mreže izgrađen
podzemnim kabelskim vodovima.
Javna rasvjeta je uglavnom s rasvjetnim tijelima na građevinama. Tek je manji dio izgrađen
postavljanjem rasvjetnih tijela na betonske stupove.
1.1.2.8. Vodnogospodarski sustav
Područje općine Đurđenovac prema teritorijalnim osnovama za upravljanje vodamaustrojstvu vodnoga gospodarstva, pripada vodnom području sliva Drave i Dunava, a prema
Odluci Vlade Republike Hrvatske u cijelosti se nalazi na Slivnom području "Karašica-Vučica".
Kroz djelatnost vodnog gospodarstva zastupljeni su:
-
zaštita od štetnog djelovanja voda (uređenje vodotoka i drugih voda i zaštita od
štetnog djelovanja voda: obrana od poplava i leda, zaštita od erozija i bujica,
melioracijska odvodnja),
korištenje voda (vodoopskrba, korištenje voda za melioracijsko navodnjavanje,
korištenje vodnih snaga, korištenje voda za uzgoj riba, korištenje voda za plovidbu,
korištenje voda za šport, kupanje, rekreaciju i druge slične namjene),
zaštita voda od onečišćenja.
Budući da je Pravilnikom o izradi prostorno-planske dokumentacije područje vodnog
gospodarstva podijeljeno na drugačije cjeline to se u nastavku uvažava ta podjela.
a) Vodoopskrba
Vodoopskrba stanovnika i ostalih korisnika vode na prostoru općine Đurđenovac nije
riješena u potpunosti i na zadovoljavajući način, iako vodoopskrbni sustavi postoje.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 47
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
Iz javnog vodoopskrbnog sustava vodom se opskrbljuju naselja Đurđenovac, Gabrilovac,
Ličko Novo Selo, Našičko Novo Selo, Pribiševci, Sušine i Šaptinovci, a u tijeku su radovi na
formiranju vodoopskrbnih sustava sela Krčevina, Beljevina i Bokšić. Bez vodoopskrbe iz
javnog vodoopskrbnog sustava su sela: Bokšić Lug, Klokočevci, Lipine i Teodorovac.
Izvorište voda javnog (grupnog) vodoopskrbnog sustava je ''vodocrpilište Đurđenovac'' koje
je izgrađeno početkom 70-tih godina kao lokalni sustav za potrebe vodoopskrbe Kombinata
DIK ''Đurđenovac'' i naselja Đurđenovac.
Vlasnik crpilišta i proizvođač vode bio je DIK-Đurđenovac, a distribuciju vode je obavljala
komunalna tvrtka RAD d.o.o. Đurđenovac, registrirana za tu djelatnost. Stečajem kombinata
ostavljeni su problemi i to: problemi vezani uz vlasništvo, vodopravne dozvole, proširenja
vodo zaštitne zone do izgradnje i proširenja vodovodne mreže. Obzirom na vrlo kvalitetnu
vodu i izdašnost zdenaca postoji interes općine Đurđenovac, Hrvatskih voda Zagreb i
komunalne tvrtke ''RAD'' d.o.o. za hitno otklanjanje navedenih problema.
''Vodocrpilište Đurđenovac'' sastoji se od vodozahvata kojeg sačinjavaju četiri bušena
zdenca, dubine od 32-74 m, međusobno udaljena od 140 do 340 m. Zdenci B1 i B2 su izvan
funkcije, a koristi se zdenac B3 u kojem su dvije crpke (radna i pričuvna) kapaciteta 22 l/s.
Posljednji zdenac (B4) spreman je za eksploataciju uz ugradnju crpki i spojnog cjevovoda.
Način crpljenja je hidroforskog tipa, odnosno voda se iz zdenca crpi dubinskim uronjenim
pumpama (Pleuger 30 kW), i tlači u dva hidroforska kotla i mrežu. Svaki kotao (protočni
rezervoar), volumena je 30 m³, a upravlja crpkama u zdencu tako da se pri tlaku od 5 bara
crpke uključuju, a pri tlaku od 6 bara isključuju.
Kvaliteta zahvaćene vode (sirova voda) u prirodnom stanju uglavnom odgovara za
neposrednu uporabu, iako se ponekad javljaju povećane količine željeza i mangana. Stoga
se zahvaćena voda bez prerade i dezinfekcije koristi za piće.
Kapacitet izvorišta limitiran je kapacitetom hidroforskog postrojenja i načina rada, a iznosi
maksimalnih 20 l/s. Maksimalni kapacitet izvorišta se ne koristi jer je potrošnja manja
(prosječna dnevna potrošnja je 7,9 l/s).
Ukupna količina isporučene vode svim kategorijama potrošača u toku godine bila je 174.000
m³ od kojih je industrija potrošila 36.000 m³, a domaćinstva 138.000 m³.
Ukupna iscrpljena količina vode prosječno u mjesecu iznosi 22.000 m³, odnosno godišnje
264.000 m³, što je vidljivo iz sljedeće tablice:
KOLIČINE ISCRPLJENE I ISPORUČENE VODE
Tablica br. 29.
Isporučena voda
Domaćinstva
Industrija
U toku dana s normalnom potrošnjom
U toku mjeseca
a) s prosječnom potrošnjom
11.500
3.000
b) s maksimalnom potrošnjom
15.800
4.600
c) s minimalnom potrošnjom
7.400
2.200
U toku godine
(m³/god.)
138.000
36.000
IZVOR PODATAKA: RAD d.o.o., za komunalne djelatnosti Đurđenovac
Ukupno
(iscrpljena količina)
733
22.000
264.000
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 48
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
Ukupna duljina vodovodne mreže iznosi 21,1 km od kojih je 0,6 km (2,8%) u profilu Ø 250
mm, 3,5 km (16,6%) u profilu Ø 160 mm, 11 km (52,1%) u profilu Ø 110 mm, te 6,0 km (28%)
u profilu Ø 63 mm.
Organiziranom vodoopskrbom u naselju Đurđenovac je obuhvaćeno oko 3.950 stanovnika
(50% ukupnog broja stanovnika Općine) i 70 većih ili manjih poduzeća.
Ukupno je 1.110 priključaka na vodoopskrbni sustav i to sa sljedećom raspodjelom:
-
individualna domaćinstva
zajednička domaćinstva
industrija, pravne osobe
ostali
1.020 priključaka
20 priključaka
70 priključaka
0 priključaka
Osim naselja Đurđenovac još sedam od četrnaest naselja ima vodoopskrbu riješenu iz
javnog vodoopskrbnog sustava. Vodu još nemaju naselja: Lipine, Klokočevci, Teodorovac,
Bokšić Lug, Bokšić, Beljevina i Krčevina.
Sustav javne vodoopskrbe se širi (trenutno se izvode radovi na širenju mreže od Đurđenovca
prema Bokšiću u dužini 6.835 m, promjera Ø 225 mm, od Đurđenovca prema naselju
Krčevina u dužini 951 m, te od naselja Šaprinovci prema naselju Klokočevci), pa će uskoro i
ta naselja biti uključena na sustav grupnog vodovoda.
Radi osiguranja dobave vode iz više izvorišta, vodoopskrbni sustav grupnog vodovoda
Đurđenovac je na dva mjesta spojen na sustav vodoopskrbe Našičkog vodovoda.
Stanovnici koji nisu priključeni na postojeći vodoopskrbni sustav vodom se opskrbljuju
uglavnom iz vlastitih izvorišta što uz neriješeno odvođenje sanitarnih i otpadnih voda
predstavlja potencijalnu opasnost za zdravlje.
Konačna veličina zaštitne sanitarne zone crpilišta Đurđenovac
odgovarajućom odlukom a nije definirano niti vlasništvo nad crpilištem.
nije
definirana
b) Odvodnja otpadnih voda
Stanovnici naselja općine Đurđenovac odvodnju rješavaju na dva načina. Sva naselja izuzev
općinskog središta-naselja Đurđenovac otpadne i sanitarne vode rješavanju pomoću
septičkih, sabirnih ili crnih jama.
Sustav odvodnje u naselju Đurđenovac mješovitog je tipa, a njegova gradnja se odvijala
paralelno s razvojem vodoopskrbe.
On (sustav odvodnje naselja Đurđenovac) u normalnim, svakodnevnim uvjetima funkcionira
zadovoljavajuće uz interventna ispiranja. Međutim, kod oborina velikog intenziteta (vrlo jake
kiše), dugotrajnih oborina i naglog topljenja snijega dolazi do zagušenja sustava.
Sustav je na granici kapaciteta tako da nisu moguća priključivanja novih ulica (V. Nazora, dio
I. Gundulića, industrijska zona) u samom naselju kao ni priključivanja naselja koja okružuju
Đurđenovac.
Ukupna dužina odvodnog sustava je oko 13.000 m. Na njemu (sustavu) je izgrađeno oko
875 priključaka domaćinstava i industrije. Pojedinačno broj priključaka je sljedeći:
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 49
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
-
individualna domaćinstva
zajednička domaćinstva
industrija
_
Broj: 104/2001.
675 priključaka
170 priključaka
30 priključaka
Prema procjeni komunalne tvrtke koja brine o odvodnji izgrađenost sustava u naselju
Đurđenovac iznosi oko 85% konačnog sustava.
Glavni kanali kapacitetom, uglavnom zadovoljavaju, no postoje već navedeni problemi
odnosno nedostaci sustava koji se planiraju riješiti gradnjom novih kolektora (istočni i
zapadni), te gradnjom retencijskog bazena.
Otpadne se vode odvodnim sustavom odvode u potok Bukvik i ispuštaju bez pročišćavanja,
budući uređaj za pročišćavanje nije izgrađen. Međutim aktivnosti na gradnji stavljaju ovu
Općinu u red onih rjeđih općina Županije koje ovom problemu pridaju odgovarajuću pažnju.
Na jednom od dva postojeća ispusta postoji taložnica, locirana na ispustu u recipijent
kolektorskog voda zapadnog dijela naselja, no ovaj način zbrinjavanja ne daje željene efekte.
Godišnja količina ispuštene vode procijenjena je na oko 200.000 m³.
Industrijske otpadne vode se ispuštaju također u vodotok Bukvik uz kontrolu kvalitete
otpadnih voda sanitarne inspekcije i Zavoda za javno zdravstvo.
Oborinske vode se odvode dijelom (manjim) mješovitim sustavom odvodnje, a dijelom
(većim) sustavom otvorenih kanala uz prometnice.
Mogući zagađivači površinskih i podzemnih voda su Proizvodni pogon u bivšem DIK-u
Đurđenovac i Proizvodni pogon na Švajceriji (nije spojen na odvodni sustav).
Ostali stanovnici općine Đurđenovac otpadne i sanitarne vode rješavaju pomoću septičkih,
sabirnih ili crnih jama. Ovime oni za sada nažalost ne predstavljaju izuzetak u županijskim
razmjerima. Postojeći način zbrinjavanja pruža velike mogućnosti zagađenja podzemnih
vodonosnih horizonata i manjih tekućica. Zagađenje podzemnih vodonosnika u uvjetima
djelomično neriješene vodoopskrbe može utjecati na zdravlje korisnika vode koji se ne
opskrbljuju iz javnog vodoopskrbnog sustava.
Oborinske vode u tim naseljima prihvaćaju se otvorenim kanalima uz prometnice i odvode do
najbližeg vodotoka ili melioracijskog kanala.
c) Uređenje vodotoka i drugih voda i obrana od poplava
Stanje uređenosti vodotoka i izgrađenost sustava za obranu od poplava za vodno područje
Drave i Dunava u Republici Hrvatskoj razlikuje se za pojedina slivna područja i za pojedine
vodne tokove.
Uređenjem vodotoka i drugih voda, prema Zakonu o vodama smatra se građenje, tehničko i
gospodarsko održavanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i vodnih građevina za
melioracijsku odvodnju, tehničko i gospodarsko održavanje vodotoka i vodnog dobra i drugi
radovi kojima se omogućuje kontrolirani i neškodljivi protok voda i njihovo namjensko
korištenje.
Kroz područje općine Đurđenovac protječu vodotoci Vučica, Našička Rijeka, Bukvik, Iskrica i
Marjanac.
U tablici koja slijedi prikazani su vodotoci Općine s osnovnim podacima.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 50
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
VODOTOCI OPĆINE ĐURĐENOVAC
Tablica br. 30.
DUŽINA u km
Red.
broj
Ime rijeke,
vodotoka
1.
Vučica
77.980
56,150
Od toga u
granicama
Općine
13,150
2.
3.
4.
5.
6.
Našička rijeka
Bukvik
Iskrica
Marjanac
Crnac
18,500
16,180
20,216
15,145
10,566
18,500
16,180
20,216
15,145
10,566
2,320
14,540
14,155
11,700
10,566
7.
Ražljevo
1,000
1,000
1,000
8.
Crna rijeka
12,335
12,335
8,335
9.
Pribiševačka
r.
Lukavac
Jazvanac
13,111
13,111
11,600
6,320
4,750
6,320
4,750
6,320
4,750
10.
11.
Od toga u
Županiji
Ukupna
POVRŠINA PODRUČJA u km²
U
Ukupno
U Županiji
granicama
Općine
1.155,68
922,45
116,0485
podslivovi:
204,00
104,00
18,7994
103,90
103,90
33,6447
65,25
39,7060
20,9406
68,65
10,6249
3,1188
26,7883
26,7883
26,7883
Uža
12,7567
Vučica:
Utječe u
vodotok,
rijeku
Drava
Vučica
Vučica
Vučica
Vučica
Vučica
Našička
rijeka
Našička
rijeka
Bukvik
Crnac
Crnac
IZVOR PODATAKA: VGO za vodno područje sliva Drave i Dunava Osijek, VGI ''Karašica-Vučica'' D.
Miholjac
Iz razloga kvalitetne zaštite od štetnog djelovanja voda i boljeg korištenja voda na
predmetnim vodotocima izvedeni su radovi djelomične regulacije te objekti zaštite dna i
pokosa.
U narednoj tablici dani su vodotoci i stanje reguliranosti:
VODOTOCI OPĆINE ĐURĐENOVAC I STANJE REGULIRANOSTI
Tablica br. 31.
Red.
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
Naziv vodotoka
Vučica
Našička Rijeka
Bukvik
Iskrica
Marjanac
Crnac
Ražljevo
Crna voda
Pribiševačka rijeka
Lukavac
Jazvanac
Ukupna dužina
(km)
13,150
2,320
14,540
14,155
11,700
10,566
1,00
8,335
11,600
6,320
4,750
Dužina
reguliranog
dijela
(km)
13,150
Ø
12,540
10,155
7,700
10,566
1,000
8,335
11,600
6,320
4,750
Potrebno još
regulirati
(km)
Ø
2,320
2,000
4,000
4,000
Ø
Ø
Ø
Ø
Ø
Ø
Napomena
stac. 0+000-2+320
stac. 9+000-11+000
stac. 0+000-4+000
stac. 4+000-8+000
IZVOR PODATAKA: VGO za vodno područje sliva Drave i Dunava Osijek, VGI ''Karašica-Vučica'' D.
Miholjac
Poplavama je ugroženo oko 413 ha od čega je 358 ha uz vodotok Marjanac, a 55 ha uz
vodotok Iskrica.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 51
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
SUSTAV OBRANE I UGROŽENA PODRUČJA OD VODA
VODOTOKA MARJANAC
Tablica br. 32.
Red.
broj
1.
Naziv vodotoka
Veličina sliva
(ha)
Marjanac
6.865
Veličina
poplavnog
područja
(ha)
358
Veličina branjenog
područja
(ha)
1.062 na području
Županije ili 311,88 ha na
području općine
Đurđenovac
Naziv nasipa
za obranu
Obrambeni
nasip
Marjanac
Dužina
obrambenog
nasipa
(km)
5,40
IZVOR PODATAKA: VGO za vodno područje sliva Drave i Dunava Osijek, VGI ''Karašica-Vučica'' D.
Miholjac
Na području općine Đurđenovac za sada nisu utvrđeni inundacijski pojasevi na vodotocima i
drugim ležištima voda, no to je aktivnost koja predstoji.
Utvrđeno je da značajniji procesi erozije nisu prisutni na prostoru Općine budući je teren sa
malim poprečnim padom. Lokalno su vidljivi tragovi linearne erozije na mjestima utoka
detaljnih melioracijskih kanala u recipijente.
Općina nije ugrožena bujičnim aktivnostima budući nema područja koji su sa većim padom.
Bujične aktivnosti moguće su na utocima vodotoka ili kanala u svoje recipijente.
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
Melioracijska odvodnja
Odvodnja suvišnih voda je značajna i raširena tehnička mjera u nizinskom dijelu područja uz
Dravu i Dunav u Republici Hrvatskoj, čijem prostoru pripada i općina Đurđenovac. Sustav
melioracijske odvodnje omogućuje brže i pogodnije otjecanje površinskih i podzemnih voda i
osigurava povoljnije uvjete korištenja zemljišta te obavljanja gospodarskih i drugih djelatnosti.
Općina Đurđenovac prostire se na području katastarskih općina: k.o Beljevina, k.o. Bokšić,
k.o. Šaptinovci, k.o. Klokočevci, k.o. Pribiševci i k.o. Sušine.
Komasacija kao značajna tehnička mjera unapređenja stanja tala i uvjeta poljoprivredne
proizvodnje provedena je na prostoru prve četiri k.o. dok je na prostoru k.o. Pribiševci i k.o.
Sušine potrebno provesti komasaciju.
Na području općine Đurđenovac, sustav melioracijske odvodnje čine: melioracijski vodotoci
(melioracijski objekti I reda)-Vučica dužine 13,5 km, Našička rijeka dužine 2,32 km, Bukvik
dužine 14,54 km, Iskrica dužine 11,70 km i Marjanac dužine 11,70 km., glavni odvodni kanali
(melioracijski objekti II reda)-Ražljevo dužine 1,0 km, Crna Voda dužine 8,34 km,
Pribiševačka rijeka dužine 11,60 km, Crnac dužine 10,57 km, Lukavac dužine 6,32 km i
Jazvanac dužine 4,75 km te detaljni melioracijski objekti III i IV reda ukupne dužine 295,65
km.
U sklopu rješavanja odvodnje poljoprivrednih površina izvedena je detaljna odvodnja
podzemnom drenažom na ukupnoj površini 1.889,52 ha.
Današnje stanje sustava melioracijske odvodnje nije dobro budući se sustav zbog
nedostataka sredstava ne održava odgovarajuće već duži niz godina.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 52
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
Melioracijsko navodnjavanje
Nedostatak vode u kritičnom agro vegetacijskom razdoblju je uslijed klimatskih promjena u
posljednjih dvadesetak godina sve izraženiji, a naročito su ugrožene visoko akumulacijske
kulture (sjemenske).
Kako bi se štete svele na minimalnu moguću mjeru potrebna je primjena suvremenih
tehnologija obrade tla i izgradnja melioracijskog sustava za navodnjavanje.
Melioracijski sustavi za navodnjavanje na Slivnom području "Karašica-Vučica", koji
obuhvaćaju adekvatne crpne postaje i ustave kao trajne objekte, nisu izgrađeni
Izrađen je Plan navodnjavanja poljoprivrednih površina na području Osječko-baranjske
županije kojim su predložene osnove melioracijskog sustava za navodnjavanje te pristup
rješavanju navodnjavanja područja s obzirom na bonitetnu klasu zemljišta prema pogodnosti
za navodnjavanje.
1.1.2.9. Postupanje s otpadom
Na području Općine organiziran je sustav prikupljanja i održavanja komunalnog i krupnog
otpada koji obuhvaća sva naselja. Otpad se u Đurđenovcu odvozi tjedno, a u ostalim
naseljima dvotjedno. Jednom mjesečno organiziran je odvoz krupnog otpada.
Ukupna godišnja količina prikupljenog komunalnog i krupnog otpada iznosi oko 1.700 t.
Prikupljeni otpad se odlaže na neuređeno općinsko odlagalište koje je smješteno na kč.br. 90
(k.o. Đurđenovac) veličine približno 1,5 ha.
Ova lokacija je smještena unutar trokuta koji zatvaraju naselja Đurđenovac, Teodorovac i
Pribiševci.
Na području Općine nama razdvojenog prikupljanja sekundarnih sirovina (papir, staklo,
plastika, metali) ili opasnog otpada (baterije, akumulatori, stari lijekovi). Dio ovih tvari odlaže
se u kante pod komunalni otpad, a dio odlazi na još uvijek aktivne ''divlje deponije''. Sanacija
mjesta nekontroliranog odlaganja otpada vršena je više puta na području Općine, te su neka
mjesta i potpuno sanirana, ali sedam lokaliteta još uvijek postoji. Uz naselja Našičko Novo
Selo, Bokšić, Bokšić Lug i Klokočevci egzistiraju (još su aktivne) divlja odlagališta i pored
činjenice da su ova naselja obuhvaćena odvozom otpada. Tako je uz naselje Našičko Novo
Selo aktivno odlagalište na kč.b.r. 200 (k.o. Đurđenovac) uz ribnjak, veličine cca 100x40 m
na granici s općinom D. Motičina.
Naselje Bokšić ima divlje odlagalište na kč.br. 403 (k.o. Bokšić) uz nogometno igralište,
približne veličine 20x300 m. Naselje Bokšić Lug divlje odlagalište ima na kč.br. 231 (k.o.
Bokšić) sjeverno od naselja iza groblja veličine približno 200x30 m.
Sjeverno od Pribiševaca uz šumu Žestilje (k.č.br. 421/1, 421/2a, 421/2b, 421/2c, 421/3, 422
k.o. Pribiševci) još jedno je neuređeno odlagalište, kao i uz naselja Lipine (k.č.br. 10, k.o.
Klokočevci), te na pašnjaku uz naselje Klokočevci (k.č.br. 397, k.o. Klokočevci).
Naselje Klokočevci ima divlje odlagalište na kč.br. 520 (k.o. Klokočevci) veličine cca 0,5 ha
(100x50 m), tj. na dijelu čestice.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 53
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
1.1.2.10. Stanje okoliša
a) Onečišćenje voda
Na vodnim površinama područja općine Đurđenovac ne vrši se ispitivanje kakvoće voda, a
podataka o većim zagađivačima na području Općine nema.
Ipak, površinske vode u kanalima izložene su utjecajima kemijskih preparata koji se koriste u
poljoprivredi a činjenica da su stanovnici uključeni u javni vodoopskrbni sustav, a bez
izgrađenog sustava za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda ipak nešto govori o kvaliteti
najplićih vodonosnih slojeva u podzemlju. Naime, sada otpadne vode direktno i bez
pročišćavanja završavaju u kanalskoj mreži (njihovim prepumpavanjem ili gravitacijski) ili
podzemlju (procjeđivanjem).
b) Onečišćenje zraka
U Hrvatskoj su od 1990. godine smanjene emisije u zrak iz najvećih izvora zagađivanja zraka
(stacionarni i mobilni izvori), a posljedica je to opće gospodarske recesije i gospodarske
preobrazbe.
Između 1990. i 1995. godine, bruto potrošnja energije smanjila se za 22%, ali sada ponovno
raste. Slična su kretanja vidljiva i u emisijama glavnih zagađivanja: značajan je pad između
1990. i 1995. godine nakon čega slijedi polagani rast. Emisije u atmosferu su 1998. godini
bile znatno niže nego 1990. godine [43].
U usporedbi s drugim europskim zemljama Hrvatska je u 1996. godini imala relativno male
emisije po stanovniku [44]. Emisije SOx bile su 70% manje od prosjeka OECD-a, a
osamdesetak posto manje od prosjeka Slovenije, Poljske ili Mađarske. Emisije NOx i CO2 bile
su oko 70% niže od prosjeka OECD-a. Hrvatska je pretežni uvoznik SOx i NOx. Oko 90%
ukupnog taloženja sumpora i dušika dolazi iz inozemstva.
Najviše zagađenja izazivaju procesi izgaranja i promet. Iz procesa izgaranja (bez prometa)
dolazi 92% emisija SO2, 63% emisija CO2 i 35% emisija NOx, dok 63% emisija NOx, 25%
emisija CO2, 8% emisija SO2 i 97% olova dolazi iz prometa.
U ukupnoj emisiji SO2 u 1998. godini veliki su stacionarni izvori (pet termoenergetskih
postrojenja i tri rafinerije) činili 68%, a industrijski procesi 18%. Od ukupne emisije SO2, 67%
je posljedica izgaranja tekućeg naftnog goriva. Prosječni sadržaj sumpora u loživom ulju
proizvedenom u hrvatskim rafinerijama povećao se s 1,57% u 1997. godini, na 2,06% u
1998. godini, što utječe i na količinu emitiranog SO2 u atmosferu.
U razdoblju od 1990. do 1998. godine udio prometa u zagađenju zraka povećao se
prosječno za 20%, dok je udio zagađenja od procesa izgaranja smanjen prosječno za 11%.
Ovakav trend ukazuje na to da se i dalje najveći pritisak može očekivati iz sektora prijevoza.
Kakvoća se zraka prati u 41 gradu ili gradskom naselju, na ukupno 123 postaje. Na temelju
podataka o praćenju kakvoće zraka u razdoblju 1995.-1998. godine može se zaključiti
sljedeće:
A. Prekomjerno zagađen zrak (III. kategorije) ima 15% naselja (gradova/gradskih naselja ili
njihovih dijelova) [45],
B. Umjereno zagađen zrak (II. kategorije) ima 60% naselja (gradova/gradskih naselja ili
njihovih dijelova),
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 54
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
C. Čist ili neznatno zagađen zrak (I. kategorije) ima 25% naselja (gradova/gradskih naselja
ili njihovih dijelova),
D. Prekomjerno ili umjereno zagađen zrak najčešće je posljedica emisije krutih čestica (UTT
i teških metala u njima) i NO2, iz mobilnih i/ili stacionarnih izvora na užem području.
Na području općine Đurđenovac nisu vršena mjerenja kakvoće zraka, te ne postoje
mjerodavni podaci za analizu eventualnog onečišćenja ili graničnih vrijednosti.
c) Onečišćenje tla
Na onečišćenje tla najveći utjecaj imaju ljudske aktivnosti, a prvenstveno razni oblici
gospodarstva, poljoprivreda, zbrinjavanje i odlaganje otpada, neriješeno zbrinjavanje
otpadnih voda i slično.
Na području općine Đurđenovac prisutne su gotovo sve navedene aktivnosti koje dovode do
onečišćenja tla. Poljoprivreda je ipak djelatnost koja najviše utječe na onečišćenje tla, kroz
prekomjernu upotrebu gnojiva i drugih kemijskih sredstava za povećanje poljoprivrednih
prinosa. Budući da na području Općine prevladavaju ostala obradiva tla (P3), to je za
očekivati povećano korištenje gnojiva i drugih kemijskih preparata u poljoprivrednoj
proizvodnji.
Na prostoru Općine su prisutni i gospodarski kapaciteti, kao i divlja odlagališta otpada, koji
utječu na onečišćenje tla.
d) Opterećenje bukom
Zakon o zaštiti od buke definira potrebu izrade karte buke na nivou Općine–grafičkog
prikaza osnovnih razina buke na svim mjestima unutar promatranog područja sredine u kojoj
ljudi rade i borave, ali takova mjerenja do sada nisu vršena.
1.1.2.11. Područja posebne namjene
Prema dopisu Ministarstva obrane Uprave za gospodarenje Službe za graditeljstvo i zaštitu
okoliša od 27.01.2003. godine na području općine Đurđenovac nema posebnih zahtjeva
obrane.
1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog
uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova
1.1.3.1. Prostorni plan Osječko-baranjske županije (PPO-BŽ)
Prostorni plan Osječko-baranjske županije donesen je 2002. godine (''Županijski glasnik''
Osječko-baranjske županije br. 1/2002.).
a) Stanovništvo
Demografske analize i prognoze, te budući razmještaj stanovništva su rađeni prije posljednjeg popisa
stanovništva (2001. god.). Procjena broja stanovnika je rađena za Županiju u cjelini, te ukupno za
gradove i općine. Procijenjeno je da će se stanovništvo gradova povećati, a općina smanjiti zbog
velikog dijela i ranije problematičnih područja Županije.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 55
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
b) Naselja
PPO-BŽ preuzima sustav središnjih naselja utvrđen Programom prostornog uređenja Republike
Hrvatske ( kartografski prikaz 4.-SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA), koji klasificira naselja na:
-makroregionalno (veliko razvojno) središte
-regionalno (srednje razvojno) središte
-manje regionalno (manje razvojno) središte
-manje regionalno (manje razvojno) središte slabije razvijenosti
-područno (malo razvojno)središte
-područno (manje razvojno)središte umanjenog značaja
-lokalno (inicijalno razvojno) središte
te definira kategorije detaljnije kategorije razine Lokalno (inicijalno razvojno) središte:
-.veće lokalno(inicijalno razvojno) središte
-lokalno (inicijalno razvojno) središte
-manje lokalno (inicijalno razvojno) središte.
Prema navedenoj klasifikaciji naselja Općine Đurđenovac dijelimo na:
-veće lokalno(inicijalno razvojno) središte-naselje Đurđenovac
-lokalno (inicijalno razvojno) središte-naselje Beljevina
-manje lokalno (inicijalno razvojno) središte- naselje Klokočevci
-ostala naselja-naselja Bokšić, Bokšić Lug, Gabrilovac, Ličko Novo Selo, Lipine, Našičko Novo
Selo, Pribiševci, Sušine, Šaptinovci, Teodorovac.
PPO-BŽ propisuje osnovne ciljeve razvoja naselja:
-policentričan razvoj mreže naselja koji osim daljnjeg razvoja gradova podrazumijeva i razvoj
seoskih naselja, a osobito općinskih središta koja trebaju postati nositelji razvoja svojih općina, putem:
-osnaživanja mreže srednjih naselja
- osnaživanja naselja na nedovoljno razvijenim osovinama razvoja
-poticanja gospodarskog jačanja područnih i lokalnih središta
-očuvati naseljenost pograničnih I brdsko-planinskih područja, putem:
-racionaliziranja mreže naselja u brdsko-planinskim predjelima, te osnaživanja mreže
središnjih naselja u tim predjelima, kao i u pograničnom području
-ograničenja širenja naselja sekundarnog stanovanja, te usmjeravanja tog oblika
stanovanja u naselja stalnog stanovanja koja demografski odumiru
-revitalizirati ruralna naselja osobito na područjima demografske stagnacije i depopulacije
putem:
-poticanja usmjerenja u pravcu turističkog razvoja u ruralnim naseljima koja se nalaze
uz zaštićena i posebno vrijedna područja i značajne prometne koridore
-osnaživanja povezanosti poljoprivredne proizvodnje u ruralnim područjima s razvojem
gospodarstva u središnjim naseljima
c) Građevinska područja
PPO-BŽ propisuje uvjete određivanja građevinskih područja i korištenja izgrađena i neizgrađena dijela
područja:
Građevinska područja utvrđuju se PPUO. Postojeća građevinska područja moraju se u postupku
izrade uskladiti sa smjernicama i kriterijima u PPO-BŽ.
Građevinska područja naselja uz državne i županijske ceste ne mogu se planirati na međusobnoj
udaljenosti manjoj od 500 m.
Ako se novo građevinsko područje (ne naselja) nalazi uz državnu i županijsku cestu i između 2
građevinska područja stalnih naselja, mora se između tog građevinskog područja i jednog od
građevinskih područja stalnih naselja osigurati koridor širine minimum 500,0 m.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 56
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
Građevinsko područje naselja čine izgrađene površine i površine planirane za daljnji razvoj naselja.
Izgrađene površine utvrđuju se na temelju zatečenog stanja u prostoru, a čine ih svi izgrađeni i
uređeni dijelovi naselja, vodne i negradive površine.
2
Neizgrađenim površinama smatraju se neizgrađene gradive površine veće od 5.000 m .
Za obiteljsko stanovanje u ruralnim naseljima izgrađeni dio građevinskog područja se utvrđuje do max.
dubine od 100,0 m od regulacijske linije.
Iznimno od stavka 1. ove točke, izgrađenom parcelom smatraju se i parcele veće dubine ako se
nalaze u bloku u kojem, zbog veličine i oblika bloka, nije moguće formiranje novih građevinskih
parcela.
U svim građevinskim područjima potrebno je odrediti:
-zabranu prenamjene šumskog zemljišta, osim za gradnju infrastrukturnih, športskorekreacijskih i sl. građevina,
-zabranu gradnje na poplavnim područjima osim za gradnju športsko-rekreacijskih,
ugostiteljsko-turističkih i infrastrukturnih građevina,
-zabranu gradnje na tektonskim rasjedima osim infrastrukturnih građevina,
zabranu gradnje na klizištima.
Potrebe za razvoj naselja utvrđuju se na temelju projekcije demografskog razvitka naselja u planskom
razdoblju PPUO, planiranog razvoja društvenih i gospodarskih djelatnosti, prometa i infrastrukturnih
sustava, te osobitosti urbane strukture, funkcionalne organizacije naselja i prirodnih uvjeta okruženja.
Pri utvrđivanju prostornih potreba za planirano povećanje stanovništva, odnos planirane površine i
2
planiranog povećanja stanovništva (m /st.) ne može biti veći od odnosa izgrađene površine i
postojećeg broja stanovnika.
Ukupna površina građevinskog područja pojedinačnog naselja može biti veća za najviše 25% od
zbroja površine izgrađenog područja i površine određene za planirano povećanje stanovništva.
Ako je površina postojećeg građevinskog područja naselja veća od površine utvrđene na način
određen u stavku 3. ove točke, u PPUO će se takve cjelovite površine izuzeti iz građevinskog područja
i mogu se odrediti kao rezervne površine za budući razvoj naselja.
U PPUO obvezno je dokazati da je građevinsko područje utvrđeno sukladno utvrđenim smjernicama i
kriterijima iz PPO-BŽ.
Građevinska područja se moraju racionalno koristiti.
Potrebno je težiti da se gustoća stanovništva u gradu Osijeku ne smanjuje, a gustoću stanovništva u
ostalim naseljima potrebno je povećavati i težiti da ona bude veća od 30 st/ha za gradska naselja i 15
st/ha za ostala naselja.
Neizgrađene dijelove građevinskog područja potrebno je opremiti komunalnom infrastrukturom, a za
novu gradnju prioritetno koristiti uređene dijelove građevinskog područja.
Na neizgrađenom građevinskom zemljištu se ne može graditi ako do građevne čestice nije riješen
javni pristup u koridorima odgovarajućeg profila i minimalna razina komunalne opremljenosti.
Izgradnja na neizgrađenom dijelu građevinskog područja u pravilu se provodi na temelju UPU-a i
DPU-a.
Prostornim planovima kojima se planira izgradnja i uređenje građevinskih područja i na drugi način
potrebno je planirati i osigurati prostorne uvjete za razvoj mreže društvenih djelatnosti, prometa,
infrastrukture te športske aktivnosti i rekreaciju stanovništva.
Posebnu pozornost treba posvetiti uređenju javnih površina, osobito pješačkih, biciklističkih, zelenih,
rekreacijskih površina, te sprječavanju barijera za invalidne osobe.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 57
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
Potrebno je zaštititi, očuvati i revitalizirati osobite arhitektonske, ambijentalne i druge vrijednosti
urbane strukture naselja, te mjerama prostorne politike omogućiti stvaranje novih vrijednosti.
Izvan građevinskih područja naselja moguće je utvrđivati građevinska područja za:
-
turističko-rekreacijske građevine i zone,
športsko-rekreacijske građevine i zone,
gospodarske zone,
pojedinačne gospodarske komplekse,
groblja, sajmišta i deponije otpada i slične komunalne građevine i komplekse,
zdravstvene građevine i komplekse,
vojne građevine i komplekse.
Građevinska područja iz prethodnog stavka utvrđuju se sukladno smjernicama i uvjetima PPO-BŽ.
2
Gospodarskom zonom smatra se područje veće od 5.000 m na kojem se planira formiranje više
građevinskih parcela za gospodarsku namjenu.
Pojedinačnim gospodarskim kompleksom smatra se parcela na kojoj su izgrađeni ili se planira
izgradnja međusobno funkcionalno povezanih gospodarskih sadržaja.
Građevinsko područje za turističko-rekreacijske i športsko-rekreacijske zone izvan naselja može se
utvrditi samo na područjima za koja je u PPUO utvrđeno da postoje prirodni uvjeti za planiranu
namjenu.
U cilju vrednovanja turističkog prostora procjenjuje se potreba izrade programa razvoja turizma za
područje općina.
Građevinska područja za nove gospodarske zone izvan naselja mogu se utvrđivati uz područna
središta (Bizovac, Dalj, Semeljci, Tenja i Višnjevac) i lokalna središta u pravilu na zemljištu nižih
razreda, a izuzetno III i IV razreda, ako u blizini naselja nema drugog zemljišta, te ako u naselju nema
mogućnosti za utvrđivanje takve zone.
Iznimno, formiranje građevinskih područja za nove gospodarske zone uz ostala (ruralna) naselja
moguće je samo na temelju programa razvoja općine.
2
Građevinsko područje za gospodarske zone izvan naselja dimenzioniraju se sa max. 35,0 m /st.
Pod brojem stanovnika podrazumijeva se broj stanovnika gravitacijskog područja, koje se utvrđuje u
PPUO, a utvrđena površina gospodarske zone umanjuje se za površine postojećih gospodarskih zona
u gravitacijskom području.
Iznimno, moguće je planirati i veće površine na temelju programa razvoja Općine što je potrebno
posebno obrazložit i argumentirati.
Građevinsko područje za pojedinačne gospodarske komplekse izvan naselja moguće je utvrđivati u
sljedećim slučajevima:
- ako je kompleks izgrađen prije stupanja na snagu PPO-BŽ,
- ako je izgradnja kompleksa vezana za eksploataciju mineralnih sirovina.
Iznimno, moguće je utvrditi građevinsko područje za gospodarski kompleks temeljen na
poljoprivrednoj proizvodnji, ako se gradi uz građevine iz točke (37.) Odredbi.
Građevinska područja za nova groblja i deponije utvrđuju se na temelju provedenih prethodnih
istraživanja pogodnosti lokacije, a do tada se prostor rezervira u PPUO kroz namjenu površina s
mogućim alternativnim lokacijama.
Građevinska područja za građevine i komplekse zdravstva izvan naselja moguće je utvrditi na
područjima za koja je PPUO utvrđeno da postoje specifični prirodni uvjeti (termalne vode, specifični
klimatski uvjeti ili druge osobitosti).
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 58
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
U PPUO obvezno je utvrditi način sanacije zatečene bespravne gradnje na području općine.
d) Gospodarstvo
Budući gospodarski razvoj Županije prvenstveno će počivati na korištenju prirodnih resursa, ljudskom
potencijalu te ulaganu kapitala.
Poljoprivreda je istaknuta kao najvažnija komparativna prednost te se u skladu s tim prioritet daje
razvoju prehrambene industrije, ali će se poticati razvoj i onih djelatnosti koje imaju tradiciju, tržište i
odgovarajući kadrovski potencijal.
PPO-BŽ utvrđeni su uvjeti i mjere za smještaj gospodarskih djelatnosti u prostoru.
Izgradnja gospodarskih građevina u funkciji poljoprivrede usmjerava se u komplekse postojećih
ratarskih pogona i farmi u građevinska područja naselja, izdvojenih gospodarskih zona i pojedinačnih
gospodarskih kompleksa, a omogućava se i izgradnja izvan granica građevinskog područja. Pri tome
se ograničava kapacitet građevina za uzgoj stoke do max. 50 uvjetnih grla u naseljima, a zabranjuje
se izgradnja građevina za uzgoj stoke u gradovima. Prostorni položaj građevina za uzgoj stoke u
izdvojenim gospodarskim zonama, pojedinačnim gospodarskim kompleksima i izvan građevinskog
područja utvrđuje se u odnosu na blizinu naselja i blizinu kategoriziranih cesta.
Za izgradnju gospodarskih građevina u funkciji ratarstva, koje se grade izvan građevinskog područja
utvrđuju se smjernice vezane za kulturu i veličinu posjeda. Cilj ovih smjernica i uvjeta je s jedne strane
poticati okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda i omogućiti korištenje poljoprivrednog zemljišta za
intenzivnu proizvodnju, a s druga spriječiti neopravdanu izgradnju izvan granica građevinskog
područja, te zaštititi vrijedno poljoprivredno zemljište i krajobrazne osobitosti područja Županije.
Izgradnja građevina industrije, malog gospodarstva i poduzetništva usmjerava se prioritetno u
građevinska područja naselja u cilju veće iskorištenosti postojećih gospodarskih zona i postojeće
komunalne infrastrukture.
Prostornim planom omogućava se osnivanje novih gospodarskih zona, izdvojenih od građevinskog
područja naselja, koje je potrebno komunalno opremiti. Također se omogućava
izgradnja
pojedinačnih gospodarskih kompleksa izvan naselja, ali isključivo vezanih uz poljoprivrednu
proizvodnju i eksploataciju mineralnih sirovina, te u slučaju postojećih građevina za koje se u PPUOĐ
ocijeni mogućnosti legalizacije.
Izgradnja turističkih, športskih i rekreacijskih sadržaja usmjerava se u naselja i lokalitete koji su
Prostornim planom određeni za ovu namjenu, a za koje je obvezno utvrđivanje građevinskih područja.
Izvan građevinskih područja omogućava se izgradnja građevina seoskog turizma. Njihova veličina kao
i izgradnja stambenih zgrada izvan građevinskog područja uvjetuje se izgradnjom gospodarskih
sadržaja u funkciji poljoprivredne proizvodnje.
Uz javne kategorizirane ceste dozvoljava se izgradnja benzinskih postaja i uz njih sadržaja tranzitnog
turizma, trgovačkih, servisnih i drugih uslužnih sadržaja.
e) Društvene djelatnosti
PPO-BŽ definira potrebu oblikovanja mreže I prostora za razvitak društvenih djelatnosti u sklopu
planova užeg područja (PPUO, UPU, DPU), ali propisuje obvezni minimum sadržaja društvenih
djelatnosti u naselju, ovisno o sustavu naselja.
-
Za naselje Đurđenovac, kao općinsko središte, obveza je smjestiti:
•
•
•
općinska izvršna tijela
osnovnu školu
dom kulture
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 59
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
•
•
•
•
•
•
•
•
-
zdravstvenu stanicu
ljekarnu
veterinarsku ambulantu
dječji vrtić
trgovački centar
sajmište
financijsko posredovanje
poštu.
mjesni odbor
osnovna škola
dom kulture
zdravstvenu stanicu
ljekarnu
veterinarsku ambulantu
trgovinu mješovite robe.
Za naselje Klokočevci, kao manje lokalno središte, obveza je smjestiti:
•
•
•
•
•
•
•
f)
Broj: 104/2001.
Za naselje Beljevina, kao lokalno središte, obveza je smjestiti:
•
•
•
•
•
•
•
-
_
mjesni odbor
područne razrede osnovne škole
dom kulture
zdravstvenu stanicu
ljekarnu
veterinarsku ambulantu
trgovinu mješovite robe.
Promet
U okviru PPO-BŽ ugrađene su osnovne postavke iz Strategije prostornog uređenja Republike
Hrvatske koja naglašava značaj prometnog sustava u uređenju i razvoju cjelokupnog prostora države.
Iako je cestovni promet zbog specifičnog prostornog oblika države naveden kao dominantna grana
prometa, naglašava se potrebe razvijanja kombiniranog transporta u cilju što bržeg i uspješnijeg
razvoja gospodarstva uz istovremeno maksimalnu zaštitu čovjekovog okoliša.
PPO-BŽ na prostoru općine Đurđenovac planirani su sljedeći zahvati u prometnom sustavu:
Cestovni promet
-
planirana nova trasa poluautoceste/brze ceste Varaždin-Ilok (nova ''Podravska magistrala''),
rekonstruirati elemente postojeće trase državne ceste D53 (držav. granica D. Miholjac-NašiceSlav. Brod držav. granica),
izgradnja suvremenog kolnika na razvrstanim cestama koje imaju tucanički ili zemljani kolnik,
rekonstrukcija i održavanje državnih i županijskih cesta radi povećanja nosivosti i proširenja
kolnika,
izgradnja nedostajućih autobusnih stajališta.
Željeznički promet
-
ugradnja suvremenih signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja, osiguranja ili
denivelacije željezničko-cestovnih prijelaza.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 60
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
Poštanski promet
Razvojnim planovima u poštanskoj djelatnosti na području Osječko-baranjske županije ne planira se
takva izgradnja koja bi posebno obvezivala u planovima razvoja na području općine Đurđenovac.
PPO-BŽ definirana je buduća Poštanska mreža, ali je u međuvremenu došlo do organizacijskog
preustroja poštanske djelatnosti.
Telekomunikacije
Program razvoja telekomunikacijske mreže temelji se na unapređenju već postignutog, relativno
visokog stupnja razvijenosti i pratit će dostignuća razvijenih država Zapada.
Treba osigurati kontinuitet dosadašnjih programa i mjera te i dalje primjenjivati i pratiti nove tehnologije
telekomunikacija uz slijedeće smjernice:
-
izgraditi preostalu mrežu baznih postaja kako bi se pokrivenost što više približila 100% pokrivanju,
a kod izgradnje primijeniti tehnologiju baznih postaja bez posada kako bi zahtijevani prostor za
instalaciju bio što manji (minimalno zahtjevan),
kod izvođenja rekonstrukcija ili zamjena postrojenja, zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim,
ekonomskim i ekološkim kriterijima te koristiti postojeće koridore, a stare mreže zamjenjivati
minikanalizacijom.
Prioriteti se odnose na obnovu ratom uništene mreže i integriranje u sustav Republike Hrvatske, zatim
na priključenje još nepriključenih mjesta odnosno povećanje i modernizaciju postojećih kapaciteta.
Treba dovršiti magistralnu mrežu svjetlovodnih komunikacija te istražiti i izgraditi mrežu RTV
odašiljača za pokrivanje cijelog područja svim programima.
U PPO-BŽ prikazan je plan razvoja telekomunikacijske mreže.
g) Energetika
Plinoopskrba
PPO-BŽ za područje općine Đurđenovac planirana je izgradnja magistralnog plinovoda Donji MiholjacSlavonski Brod profila 700 mm i nazivnog pritiska od 75 bar. Ukupna duljina cjevovoda je 71,3 km od
kojih je na prostoru Općine cca 6,2 km. Planirana trasa ovog voda u cijelosti slijedi postojeći koridor
plinovoda Beničanci-Sl. Brod i Beničanci-Našice te naftovoda Beničanci-Ruščica.
PPO-BŽ je utvrđena i mogućnost korištenja prostora plinskog polja Bokšić kao budućeg podzemnog
spremišta plina kapaciteta 500.000.000 m³.
Elektroenergetika
Plan razvoja elektroenergetske mreže temelji se na unapređenju već postignutog razvoja
elektroenergetske mreže na području Općine.
PPO-BŽ definirana je koncepcija razvoja elektroenergetske mreže cijele Županije, dakle, za općinu
Đurđenovac.
PPO-BŽ nalaže osiguranje koridora za DV 2x400 kV, te dogradnju postojeće distribucijske mreže u
skladu s porastom elektroenergetskih potreba.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 61
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
h) Vodnogospodarstvo
Vodoopskrba
Prema prikazanom u PPO-BŽ naselja Općine dvojako rješavaju pitanje vodoopskrbe. Dio naselja ima
javni vodoopskrbni sustav a dio ne.
PPO-BŽ je definirao razvoj vodoopskrbnih sustava kroz nekoliko faza i etapa. Prvenstveno, što je već
prisutno, trebaju se razvijati lokalni i grupni sustavi vodoopskrbe. Spajanjem ovih sustava i izgradnjom
magistralnih vodova od novih izvorišta vode stvorit će se jedinstveni sustav vodoopskrbe. Planom je
definiran orijentacijski položaj vodova te načini spajanja naselja na sustav.
PPO-BŽ je utvrđena i obveza formiranja zaštitnih sanitarnih zona oko izvorišta vode za piće.
Odvodnja
Na ovom području nema izgrađenog sustava odvodnje osim u naselju Đurđenovac. PPO-BŽ
definirana je potreba izgradnje odvodnih sustava u svim naseljima, a radi zaštite podzemnih i
nadzemnih voda i izgradnja uređaja za čišćenje zagađenih voda.
Planom su utvrđeni principi odvodnje za pojedinačna naselja kao i sustavi i principi odvodnje više
naselja sa zajedničkim uređajima za čišćenje.
Uređenje vodotoka, te melioracijska odvodnja i navodnjavanje
PPO-BŽ utvrđeni su principi zaštite od poplavnih voda, a predviđena je i mogućnost gradnje brdskih
akumulacija i retencija.
Prema Planu nema planskih obveza spram ostalih sustava za uređenje vodotoka i voda na području
općine Đurđenovac.
Planom je predviđeno održavanje kanalske mreže u funkcionalnom stanju kroz redovno tehničko
čišćenje te eventualne rekonstrukcije dionica pojedinih kanala.
Izgradnja novih objekata u sustavu navodnjavanja nije predviđena, tek je ukazano na potrebu daljnje
razrade mogućeg navodnjavanja svih poljoprivrednih površina s područja Općine.
i)
Poljoprivredno i šumsko zemljište
Poljoprivredno zemljište
PPO-BŽ utvrđeno je poljoprivredno zemljište isključivo osnovne namjene, a u okviru kojega je
izdvojeno vrijedno obradivo tlo, te ostala obradiva tla, te istaknuta potreba racionalnog gospodarenja
poljoprivrednim zemljištem, a što uključuje i njegovu zaštitu od nepotrebne i nekontrolirane
prenamjene.
U cilju sustavne zaštite vrijednog poljoprivrednog zemljišta ističe se potreba uspostavljanja sustava
trajnog motrenja, kako bi se prikupila saznanja o stanju tala i o procesima oštećenja i onečišćenja.
Šumsko zemljište
PPO-BŽ utvrđene su šume i šumsko zemljište te potreba njihove zaštite od prenamjene.
Također su Planom šumske površine izdvojene kao značajni prirodni resurs, čije dosadašnje
korištenje je bilo izloženo određenim ograničenjima (prirodno-fizičke osobine prostora, društvenogospodarski i prostorni potencijal).
Cilj gospodarenja šumama i šumskim zemljištem je očuvanje ekosustava, izraženo kroz općekorisne
funkcije šuma, te osiguravanje potrajnosti prihoda kao i uzgoj što kvalitetnijih sastojina koje će dati
furnirske trupce i druge vrijedne drvne sortimente za potrebe drvne i kemijske industrije.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 62
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 63
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
1.1.3.2. Ocjena postojećih prostornih planova
Prostorni plan Osječko-baranjske županije
Ovaj Plan donesen je 2002. godine, tako da je aktualan sa svih prostorno planskih aspekata.
Prostorni plan (bivše) općine Našice
Područje općine Đurđenovac je u prethodnom teritorijalnom ustrojstvu bilo dio (bivše) općine
Našice, a za bivšu općinu Našice je izrađen PP(B) općine Našice koji je donesen 1977.
godine, te je po potrebama mijenjan i dopunjavan. U nekim dijelovima ovaj Plan je još uvijek
važeći za područje općine Đurđenovac.
Planske postavke ovog Plana rađene su na osnovi tadašnjeg prostorno-teritorijalnog i
administrativnog ustroja, kao što su i gospodarske i društvene projekcije rađene na temelju
tadašnjeg društveno-ekonomskog sustava.
Političke i gospodarske promjene nastale osamostaljivanjem Republike Hrvatske, promjena
zakonske regulative u području prostornog uređenja kao i novi zakoni koji su doneseni u vezi
s vlasničkim odnosima nad zemljištem, komunalnom djelatnosti, poljoprivrednim zemljištem,
zaštitom prirode i čovjekova okoliša, vodama i dr., utjecali su na potrebu izrade novog
prostornog plana za područje općine Đurđenovac.
Donošenjem PPUOĐ ovaj Plan prestaje važiti.
1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na
demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
1.1.4.1. Demografski potencijal
Demografska slika općine Đurđenovac je nepovoljna. Takva ocjena proizlazi iz sljedećih
činjenica:
-
prirodnog odumiranja i mehaničkog smanjenja stanovništva,
relativno malog udjela mladog i velikog udjela starog stanovništva,
gospodarske nerazvijenosti većine naselja i
slabljenja Đurđenovca kao privlačnog radnog središta i nositelja razvoja Općine.
Gospodarski potencijal promatrano kroz prirodne resurse i izgrađene strukture predstavlja
dobru osnovicu razvoja, dok demografski potencijal dugoročno, ako se nastave sadašnje
tendencije, može predstavljati ograničenje razvoju.
1.1.4.2. Naselja
Razvoj naselja općine Đurđenovac prvenstveno je uvjetovan demografskom slikomprojekcijom, razvojem gospodarstva, te opremljenošću, odnosno razvojem društvene
infrastrukture.
Najpovoljnijim uvjetima razvoja naselja ističe se općinsko središte-naselje Đurđenovac
zajedno s obodnim naseljima Sušine, Pribiševci, Gabrilovac, Ličko i Našičko Novo Selo, koji
zajedno tvore jedinstvenu urbanu aglomeraciju na južnom području Općine.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 64
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
Postojeća mreža društvenih djelatnosti naselja Đurđenovac, kao i značajna drvoprerađivačka
industrija i obrtništvo nositelji su razvojna svih 6 kontaktnih naselja. Ostala naselja Općine
puno su nepovoljnijeg položaja (lošija demografska slika, manje razvijeno gospodarstvo,
slabija opremljenost društvenom infrastrukturom), te je potrebno razvijati manja lokalna
središta, kao nositelje razvoja kontaktnih područja.
1.1.4.3. Građevinska područja
Postojeća građevinska područja naselja Općine, utvrđena Prostornim planom (bivše) općine
Našice definirana su u odnosu na zatečene potrebe naselja.
S obzirom da su potrebe stanovanja, te pratećih sadržaja stanovanja izmijenjene, potrebno
je revidirati postojeće granice građevinskih područja naselja u skladu s planiranim brojem
stanovnika za plansko razdoblje Plana, te osigurati prostor za povećani razvoj gospodarskih
djelatnosti, te za sadržaje sporta i rekreacije.
1.1.4.4. Gospodarski potencijal
Općina Đurđenovac, točnije općinsko središte tradicionalno je povezano sa
drvnoprerađivačkom industrijom DIK ''Đurđenovac'' bio je simbol i nositelj razvoja. Još i
danas on je nositelj zaposlenosti i prerađivačke industrije. Struktura gospodarstva je
heterogena te je i dalje treba podržavati razvojem onih djelatnosti koje su tržišno opravdane.
Obrtništvo je zadovoljavajuće razvijeno. U narednom razdoblju je potrebno intenzivnije
razvijati obiteljsko poljoprivredna gospodarstva na bazi proizvodnje zdrave hrane.
1.1.4.5. Promet
a) Cestovni i željeznički promet
Prostorom Općine prolaze ili su u njenoj neposrednoj blizini značajni prometni koridori:
-
državna cesta D53 i D2,
željeznička pruga prvoj reda I. 100 Dalj-Varaždin,
koji osiguravaju dobru prometnu povezanost Općine s užim i širim okruženjem.
Postojeće stanje navedenih prometnica nije odgovarajuće njihovoj kategoriji i značaju u
prometnom sustavu, te su oni dijelom ograničenje koje se planira prevladati njihovim
uređenjem ili izgradnjom novih trasa.
Planirana nova trasa državne ceste D2 (poluautocesta/brza cesta) prolazi sjevernim dijelom
Općine u zoni gdje je planirano i čvorište za pristup na nju. To će dodatno vrednovati
prostorno-prometni položaj Općine, što će uz uređenje postojeće željezničke pruge stvoriti
optimalne prometne uvjete za gospodarski razvoj Općine.
Paralelno s uređenjem krupne infrastrukture potrebno je urediti i cestovni sustav županijskih i
lokalnih cesta kako bi se podigao komunalni standard prostora.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 65
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
b) Pošta, telekomunikacije i RTV sustav veza
Poštanski promet
Kvaliteta ukupnih poštanskih usluga iskazuje se kroz pokazatelje kvalitete prijama poštanskih
pošiljaka, brzine i sigurnosti prijenosa pošiljaka, te kvalitete dostave i isporuke pošiljaka.
Kvalitetna organizacija prijama poštanskih pošiljaka treba omogućiti korisnicima što veću
pristupačnost u korištenju poštom, smanjiti vrijeme čekanja korisnika pred šalterima te
ubrzati i pojednostaviti manipulaciju prijama pošiljaka.
Prema podacima o prosječnom broju km2 koji otpada na jedan poštanski ured i prosječnom
broju stanovnika koji dolazi na jedan poštanski ured područje Poštanskog središta Osijek po
gustoći poštanskih ureda u prosjeku je Republike Hrvatske, a za općinu Đurđenovac taj je
odnos nešto nepovoljniji zbog broja naselja na jedan PU i njihove udaljenosti.
S obzirom na instaliranu terminalnu opremu na šalterima, kvaliteta prijama poštanskih
pošiljaka je znatno poboljšana u odnosu na ranije godine što omogućuje ugrađena
suvremena oprema i priključenje na informatički sustav.
Prijevoz poštanskih pošiljaka obavlja se vlastitim prijevoznim sredstvima HP, a samo u
iznimnim slučajevima koriste se vozila drugih prijevoznika. U voznom parku HP još ima
starijih vozila koja treba zamijeniti novim kako bi se omogućio brži i sigurniji prijevoz.
Telekomunikacije
Ocjena stanja telekomunikacija na području Općine pokazuje visoku razvijenost. Kapaciteti
spojnih svjetlovoda komutacijskih čvorova s nadređenim TKC, kapaciteti izgrađenih
komutacija i njihova mogućnost dogradnje daje velike mogućnosti za razvoj.
Izgrađena kabelska mjesna telekomunikacijska mreža također omogućava dogradnju i
priključenje novih korisnika.
Analiza mogućnosti razvoja telekomunikacija prikazuju da planiranom ugradnjom suvremene
tehnologije postoje velike mogućnosti u opsegu, kvaliteti, asortimanu i brzini usluga.
Na području Općine izgrađena je jedna bazna (osnovna) postaja pokretnih telekomunikacija,
ali pokrivenost područja cijele Općine ne zadovoljava u potpunosti.
RTV sustav veza
Izgrađeni objekti RTV sustava veza izvan granica Općine pokriva i prostor općine
Đurđenovac (i šire) programima HRT i drugih postaja.
Mogućnost montaže satelitskih antena na svaku zgradu omogućava znatno veći izbor TV
programa.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 66
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
1.1.4.6. Energetika
a) Plinoopskrba
Sva naselja s područja Općine su plinoficirana. Postojeći distribucijski sustav funkcionira na
zadovoljavajući način, a može i popratiti razvoj naselja (urbanizacija) i njihove buduće
potrebe za plinom kao osnovnim energentom.
b) Elektroenergetika
Ocjena stanja postojeće distribucijske elektroenergetske mreže na području Općine
procjenjuje se da u cjelini zadovoljava sadašnje potrebe. Međutim, zbog procesa
urbanizacije, razvoja i osuvremenjavanja neophodna je dogradnja na svim distribucijskim
razinama. Dinamiku razvoja uvjetovati će dinamika općeg razvoja, dakle potrebe za
električnom energijom, te financijske mogućnosti.
Zbog omogućavanja razvoja u kojem elektroopskrba neće biti ograničavajući čimbenik u
narednom planskom razdoblju, biti će potrebna nova TS 35/10(20) kV za koju je već
osigurana lokacija, te 35 kV dalekovodi kojima će se ova trafostanica priključiti na 35 kV
elektroenergetski sustav.
Na 10(20) kV naponskoj razini stanje nije ujednačeno. U transformaciji postojeći
transformatori svojom instaliranom snagom zadovoljavaju sadašnje potrebe, međutim već se
pokazuju potrebe za povećanjem kapaciteta u transformaciji. Mogućnosti razvoja u
transformaciji su dobre, jer se ugrađeni transformatori po potrebi mogu zamijeniti jačim ili
izgraditi nove trafostanice. Ako se uzme u obzir planirani prelazak s 10 kV na 20 kV
naponsku razinu transformacija neće predstavljati ograničavajući čimbenik razvoja. Međutim
postojeće stanje 10 kV dalekovoda uvjetuje prioritetnu rekonstrukciju i izgradnju, jer je dio
nadzemnih 10 kV dalekovoda izgrađen preko građevinskog područja i njih treba zamijeniti
kabelskim kako ne bi bili ograničavajući čimbenik izgradnje.
Niskonaponska 0,4 kV mreža s golim vodičem vođena po krovovima s krovnim stalcima, ili
na drvenim stupovima, na granici je mogućnosti podmirenja sadašnjih potreba. Stoga je
potrebna izgradnja nove mreže u skladu s prioritetima koji ovise o veličini padova napona i
financijskim mogućnostima distributera. Tek je manji dio niskonaponske (NN) mreže
izgrađen podzemnim kabelskim vodovima koji će zadovoljavati potrebama za dulje vrijeme.
Javna rasvjeta izgrađena je samo u nekim ulicama pojedinih naselja, te je u narednom
planskom razdoblju potrebno izgraditi kvalitetnu i suvremenu rasvjetu svih ulica naselja
Općine.
1.1.4.7. Vodnogospodarstvo
a) Vodoopskrba
Đurđenovac, općinski centar ima formiran vodoopskrbni sustav zajedno sa nekoliko bližih
naselja. Ostala naselja Općine nemaju izgrađenu vodoopskrbnu mrežu koja je dio javnog
vodoopskrbnog sustava. Stanovnici u tim naseljima se vodom opskrbljuju uglavnom iz
vlastitih izvorišta (bušenih ili kopanih bunara sa hidroforskim uređajem ili bez uređaja) što uz
neriješeno odvođenje sanitarnih i otpadnih voda predstavlja potencijalnu opasnost za
zdravlje. Voda koja se zahvaća često je onečišćena budući se u blizini bunara nalaze staje, a
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 67
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
u poljoprivrednoj proizvodnji se koriste značajne količine umjetnih gnojiva i drugih kemijskih
preparata što se kišom ispiru i posredno dolaze do zahvatnih građevina.
Budući razvoj vodoopskrbe moguć je jer je na području ove a i susjednih općina pronađena
voda odgovarajuće kakvoće i dovoljne izdašnosti što omogućava rješavanje ovog pitanja
izgradnjom grupnih i regionalnih sustava vodoopskrbe.
Razvojem grupnog vodoopskrbnog sustava Đurđenovca a zatim i razvojem sustava grada
Našica, Podravske Slatine i D. Miholjca odnosno regionalnih sustava prema naseljima ove
Općine biti će moguće riješiti ovaj vitalan infrastrukturni problem.
b) Odvodnja otpadnih voda
Općina Đurđenovac nema riješeno pitanje odvodnje otpadnih sanitarnih i oborinskih voda za
sva naselja. Naselje Đurđenovac ima djelomično izgrađen sustav odvodnje mješovitog tipa
dok ostala naselja nemaju sustav za odvodnju pa se otpadne vode prikupljaju putem
septičkih, sabirnih ili tzv. crnih jama. Za Općinu je izrađeno Idejno rješenje odvodnje naselja
a za pojedina naselja i ostala dokumentacija.
c) Uređenje vodotoka i voda
Prostor općine Đurđenovac nije značajnije ugrožen od poplavnih voda. Izuzetak su površne
uz vodotok Marjanac. Procesi erozije su slabog intenziteta. Na nekim dionicama kanala i
vodotoka ima tragova linearne erozije. Prostor nije ugrožen bujičnom aktivnošću a vodotoci
su djelomično regulirani.
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
Izgrađeni sustav melioracijske odvodnje funkcionira na zadovoljavajući način, osim na dijelu
koji se tiče detaljne kanalske mreže (kanali III i IV reda). Redovnim održavanjem detaljnih
melioracijskih objekata moguće je zadovoljavajuće funkcioniranje sustava melioracijske
odvodnje.
Također, izgrađena mreža kanala te sustav odvodnje dobra su osnova za daljnje poboljšanje
produktivnosti tala Općine. Međutim nedostatak vode u ljetnim danima i na ovim prostorima
ograničava proizvodnju. Poljoprivredna tla imaju potrebu za hidrotehničkim uređivanjem
nakon čega bi bila pogodnija za poljoprivrednu proizvodnju.
Izrađen je Plan navodnjavanja poljoprivrednih površina na području Osječko-baranjske
županije kojim su predložene osnove melioracijskog sustava za navodnjavanje.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 68
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA DRŽAVNOG I ŽUPANIJSKOG
ZNAČAJA
2.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava
2.1.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija
U osnovnim ciljevima PPO-BŽ razvoj naselja se usmjerava na sljedeći način:
-
-
-
Uspostaviti realan policentričan model prostornog razvitka sa snažnijom afirmacijom
srednjih i malih gradova, te poticati razvoj središnjih naselja s funkcijama prema stupnju
centraliteta, osobito u područjima rijetke naseljenosti, velikih udaljenosti između naselja i
na područjima izvan glavnih prometno-razvojnih koridora,
Unaprijediti uvjete života kvalitetnom unutarnjom organizacijom naselja, osobito s
gledišta razmještaja funkcija i pokrivenosti prostora potrebnom infrastrukturom,
Provoditi mjere za usporavanje rasta velikih gradova uz osnaživanje mreže srednjih i
manjih gradova kao i lokalnih središta radi stvaranja uvjeta za kvalitetan razvoj na svim
područjima,
Usmjeriti prostorno-razvojne prioritete prvenstveno na poboljšanje učinkovitosti u
okvirima već izgrađenog i korištenog prostora, te na stvaranje uvjeta za nove programe
radi pokretanja gospodarskih aktivnosti i poboljšanja kvalitete života na svim, osobito
depopulacijskim područjima,
Iskoristiti raspoložive i nedovoljno učinkovite potencijale prvenstveno na lokacijama i
kapacitetima koji mogu bez većih ulaganja dati brze, kvalitetne i višeznačne učinke
(postojeće radne zone, središnja naselja, turistički kompleksi i drugo),
Revitalizaciju ruralnih krajeva provoditi aktivnom i pasivnom sanacijom te povezivanjem
ruralnih i urbanih gospodarstava te tako osnažiti pojedina područja i ublažiti
depopulaciju,
Preobrazba ruralnih područja treba se temeljiti na revitalizaciji.
2.1.1.2. Razvoj infrastrukturnih sustava
Cestovni i željeznički promet
Prometne građevine od važnosti za Državu i Županiju na području Općine su sljedeće:
-
izgradnja planirane nove trase državne ceste D2 (Varaždin-Ilok),
rekonstrukcija postojeće trase državne ceste D53 (dionica D. Miholjac-Našice),
uređenje i rekonstrukcija mreže državnih i županijskih cesta,
uređenje potrebnih autobusnih stajališta,
rekonstrukcija i moderniziranje trase željezničke pruge I. 100 (Dalj-Varaždin),
rekonstrukcija željezničkog kolodvora Đurđenovac.
Poštanski promet
Na području općine Đurđenovac u poštanskoj djelatnosti postoji jedna građevina od
županijskog značaja to je PU, ali planovima razvoja treba predvidjeti još jedan PU, bez
obzira na organizacijsku razinu.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 69
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
Telekomunikacije
Razvoj telekomunikacija, kako na području cijele Županije, tako i na području općine
Đurđenovac određen je razvojnim planovima telekomunikacija kojima će se zadovoljiti sve
potrebe i za početak 21. stoljeća.
U mobilnoj mreži cilj je izgradnja dovoljno baznih postaja (GSM) za pokrivenost cijelog
područja Općine, uključujući sustave novih generacija.
Plinoopskrba
Osnovni ciljevi ustroja plinoopskrbnog sustava postavljeni su PPO-BŽ i obuhvaćaju širenje
postojećeg sustava kako bi se ravnomjerno obuhvatilo cjelokupno područje Županije, te
osigurala doprema dostatnih količina plina za potrebe svih potrošača.
Elektroenergetika
Elektroenergetski sustav Županije se sastoji od proizvodnje, prijenosa i distribucije električne
energije. U skladu sa ciljevima, smjernicama i pravcima razvoja energetskog sustava
Republike Hrvatske utvrđenim u Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike
Hrvatske, ciljevi razvoja elektroenergetskog sustava u Županiji su sljedeći:
-
realizirati proizvodnju električne energije,
osigurati potrebne količine električne energije,
dograditi prijenosnu mrežu,
razvijati distribucijsku mrežu i omogućiti kvalitetnu opskrbu krajnjih potrošača,
uskladiti razvoj elektroenergetskog sustava s razvojem naselja i gospodarstva.
Zadovoljavanje potrebe za energijom u buduće treba dopunjavati i korištenjem alternativnih
izvora energije na temelju prirodnih resursa. Pošto korištenje alternativnih izvora energije
može doprinijeti značajnim uštedama cilj razvoja je:
-
podsticanje na korištenje alternativnih energetskih izvora gdje god za to postoji
ekonomski interes.
Vodnogospodarstvo
Ciljevi razvoja u oblasti vodnogospodarstva su identični ciljevima regionalnog, državnog i
međunarodnog značenja.
Posebnosti se izdvajaju u segmentu vodoopskrbe i odvodnje otpadnih, sanitarnih i oborinskih
voda.
Ciljevi razvoja županijskog značenja u oblasti vodoopskrbe su:
-
ravnomjerni razvoj sustava i kvalitetna opskrba svih stanovnika Županije i
-
dugoročno osiguranje dovoljnih količina kvalitetne vode za stanovništvo, gospodarstvo i
ostale korisnike vode
-
javnom vodoopskrbom obuhvatiti 90% kućanstava i podmiriti potrebe gospodarstva,
-
podići standard opskrbljenosti vodom na razinu koja odgovara normama, a koja u okviru
Županije zahtijeva prosječno 200 l/stan/dan.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 70
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
Strateški je interes Županije zaštita rezervi podzemne vode. Radi toga je nužno i potrebno
zaštititi prostor gdje su utvrđene i dokazane količine vode podobne za vodoopskrbu, a ostali
prostor istražiti do tog stupnja da se mogu nedvojbeno utvrditi, a zatim i zaštititi resursi vode
dovoljnih količina i podobne kvalitete.
Radi sigurnosti u opskrbi, a i radi dovođenja mogućih nedostajućih količina vode, nužno je
spajanje vodoopskrbnih sustava sa susjednim općinama i županijama.
Za kvalitetno postavljanje i rješavanje odvodnje prioritetni cilj je izrada nedostajuće projektne
dokumentacije kojim bi bila obuhvaćena naselja Županije.
Sustav odvodnje prioritetno treba razvijati u naseljima koja mogu ugroziti resurse vode, a
nakon toga u općinskim središtima i ostalim većim naseljima te naseljima s važnim izvorima
zagađenja i svim ostalim naseljima.
Formiranjem sustava odvodnje nužno se nameće i izgradnja odgovarajućih uređaja za
čišćenje vode
U uređenju vodotoka i voda na području Županije osnovni cilj je:
-
zaštititi područje Županije od poplava
U tom cilju potrebno je:
•
•
•
provesti radove na regulacijama vodotokova i gradnji akumulacija u brdskom dijelu
sliva,
vodograđevne objekte održavati u tehnički ispravnom stanju,
zapuštene odvodne melioracijske kanale tehnički čišćenjem i rekonstrukcijom uvesti
u funkciju.
U melioracijskom uređenju poljoprivrednog zemljišta ciljevi su sljedeći:
-
osigurati funkcioniranje melioracijskih sustava,
razvijati sustav navodnjavanja.
U tom cilju potrebno je:
•
•
detaljnu melioracijsku mrežu prilagoditi i rekonstruirati u skladu s razvojem glavne
kanalske mreže i uređenjem recipijenata,
tehničkim održavanjem uspostaviti funkciju melioracijske mreže,
2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora
U okviru strateških ciljeva Države koji se odnose na zaštitu resursa na prostoru Osječkobaranjske županije i općine Đurđenovac mogu se izdvojiti sljedeći ciljevi:
-
očuvanje cjelovitosti kompleksa poljoprivrednog zemljišta i šuma,
sprječavanje (ograničavanje) pretvaranja poljoprivrednog tla u građevinsko zemljište,
osiguranje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda mjerama zaštite od onečišćenja,
identifikacija i očuvanje krajobraznih značajki s posebnom pažnjom na oblikovanje
mješovitih struktura,
zaštita i očuvanje prirodne strukture i vrijednosti prostora uz vodene površine.
U tom smislu potrebno je naglasiti nužnost veće zaštite šuma, poljoprivrednog zemljišta te
očuvanje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda.
Gospodarenje šumama na načelu potrajnosti, osiguranje postojanosti ekosustava, te
poboljšanje općekorisnih funkcija šume, osnovni su ciljevi gospodarenja ovim šumama.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 71
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
Također treba jačati ekološku komponentu održivog gospodarenja šumama i pošumljavati
nove šumske površine.
Pri tome je potrebno:
-
svaku uništenu šumsku površinu obnoviti pošumljavanjem, te utvrditi područja za
pošumljavanje na temelju odnosa: poljoprivreda-šumarstvo-izgrađeni prostor, radi zaštite
funkcije šuma,
kontinuirano pratiti stanje šuma,
šumama gospodariti na načelu potrajnosti u obnovljivom resursu, a preradu drva razvijati
kao čistu industriju,
poticati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja naselja, te radi uljepšavanja
krajolika i rekreacije.
Površine šuma je potrebno povećati na mogućem šumskom zemljištu i degradiranim
šumama. Treba jačati ekološku komponentu održivog gospodarenja šumama i pošumljavati
nove površine.
Poljodjelstvo je jedan od rijetkih sektora gospodarstva koji ima najvećim dijelom
obnovljive resurse. Osnovni cilj u budućnosti bi trebao biti očuvanje i korištenje zemljišta
za poljoprivrednu svrhu usklađivanjem interesa svih korisnika u prostoru.
Treba poduzeti sljedeće:
-
smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe,
povećati kontrolu uporabe agrotehničkih sredstava,
pojačati druge mjere u području gospodarstva, energetike i dr., koje posredno utječu
na oštećenje zemljišta,
usmjeravati i poticati proizvodnju zdrave hrane.
Vode su jedan od najznačajnijih prirodnih izvora, a u ostvarivanju strategije "održivog
razvitka" u gospodarenju vodama jedno od najvažnijih je načelo racionalnog korištenja
voda.
U planiranju vodnogospodarskih objekata davati prednost onima, koji imaju
višenamjensko korištenje, pa uz osnovnu funkciju, osiguravaju zahvate za industriju, za
sustave za navodnjavanje, za opskrbu vodom te pružaju mogućnosti za turističko-športskorekreacijske aktivnosti.
2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša
Glavni ciljevi zaštite okoliša su:
-
učinkovito očuvanje prostora i postizanje više i ujednačenije razine kakvoće života,
razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom kako bi se trajno
optimirali učinci njegovog korištenja,
usuglašavanje novih aktivnosti u prostoru s naprednim europskim i svjetskim ekološkim
kriterijima uz saniranje postojećeg stanja tamo gdje je potrebno,
sveobuhvatno i trajno uključivanje troškova zaštite okoliša u troškove proizvodnje.
Za pojedine kategorije prostora nužno je postupno i kontrolirano ublažavati sukobe
različitih interesa, vodeći računa o vrijednosnim prioritetima.
Suvremeno planiranje prostora podrazumijeva aktivno uključivanje svih slobodnih
površina u postupku planiranja što znači da je status planiranja krajolika izjednačen s
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 72
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
planiranjem izgrađenih površina (npr. obveza izrade prostornih planova područja
posebnih obilježja).
Procjenjuje se da će daljnjim razvitkom sustava lokalne samouprave sve više jačati
svijest o vrijednostima prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja, te se može iz te razine
očekivati postavljanje strožih kriterija, a time i obveza zaštite vrijednosti prostora u cilju
njegovog očuvanja za budućnost.
Prirodne krajolike treba očuvati u što većoj mjeri, a tamo gdje su narušene prirodne i
estetske vrijednosti sanirati odgovarajućim mjerama osmišljenim na temelju preporuka
iz krajobraznih osnova pojedinih županija (pažljivi i vrijednostima krajolika ograničeni
agromelioracijski zahvati, usmjeravanje korisnika trasa infrastrukturnih sustava u
zajedničke koridore, sprječavanje bespravne izgradnje i nekontroliranog odlaganja
otpada, sanacija površinskih rudokopa biološkom rekultivacijom usporedno s
iskorištavanjem i drugo). Dakle, prirodne krajolike treba sačuvati, osigurati prirodnu
raznolikost i zaštititi biološki potencijal, naročito onaj koji je osobenost područja. Ni
jedna djelatnost ne smije trajno poremetiti režime krajolika, a tamo gdje je oštećen treba
izvršiti sanaciju. Treba podizati razinu svijesti o vrednovanju prirodnog prostora kao
izuzetno vrijednom bogatstvu, ali i ograničenom resursu.
Nadalje, treba provjeriti koncept daljnjega krajobraznog, rurističkog i arhitektonskog
oblikovanja, ponovo otkriti i primjereno vrednovati zanemarenu graditeljsku baštinu i u
najvećoj mogućoj mjeri poštivati povijesnost prostora, lokalne osobitosti, mjerilo,
tradiciju i vrijedna iskustva u korištenju, organizaciji i oblikovanju prostora.
Prilikom usklađenja interesa korištenja prostora treba uzeti u obzir pojačan interes za
ulaganja u određenim prostorima (prostor uz prometne koridore) te utvrditi stvarnu vrijednost
i visoke standarde uređenja zemljišta koji će osigurati svrhovito korištenje i kvalitetno
uređenje prostora.
Prema Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske koji navodi Zajedničke smjernice
prostornog uređenja Radne zajednice Alpe-Jadran (1997. god.) ciljevi i opredjeljenja su
osigurati vitalni, kvalitetni krajolik sa što većom uravnoteženošću, s gospodarskoga,
socijalnoga, prostornoga, ekološkog i kulturnog gledišta, uz istodobno čuvanje i naglašavanje
identiteta pojedinih područja, odnosno osigurati:
-
krajobraz s visokim stupnjem prirodnosti,
krajobraz s visokim stupnjem gospodarske učinkovitosti (proizvodnosti, funkcionalnosti
i racionalnosti u korištenju prostora),
krajobraz s visokim stupnjem identiteta (njegovanjem raznolikosti i složenosti,
očuvanjem osnovnih uzoraka i posebnosti pojedinih uzoraka krajolika),
nove kvalitete krajobraza, osobito vezano uz naselja,
sanaciju postojećih i sprječavanje novih oštećenja,
inventarizaciju i vrednovanje nacionalno, regionalno i lokalno karakterističnih ili rijetkih
uzoraka i zaštitu najkvalitetnijih krajobraza kao dijela prirodne i kulturne baštine.
Selektivnim usmjeravanjem razvitka u prostoru, treba osigurati uvjete za kvalitetan život u
naseljima i izvan njih uvažavanjem zahtjeva zaštite okoliša, zaštite prirodne i kulturne
baštine, te kroz zaštitu postojećih raznolikosti i složenosti mikrostruktura prirodnih i
antropogenih sastavnica krajobraza, zatim kroz oblikovanje zelenih sustava namijenjenih
odmoru i rekreaciji, kao i racionalnom uporabom prirodnih resursa i svih elemenata
krajobraza sukladno njihovim značajkama.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 73
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
U okviru planiranja treba prvenstveno osigurati zaštitu i primjerno uređenje:
-
područja s karakterističnim uzorcima naselja,
područja uz naselja,
područja s naglašenim značenjem kulturnih krajobraza
poljodjelstva,, voćnjaci itd.),
područja prirodnih biotopa (posebna staništa, močvare itd.).
(tradicionalni
oblici
Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske polazeći od utvrđena stanja i
opredjeljenja međunarodnih konvencija, preporuka i drugih dokumenata u zaštiti kulturne
baštine, a osobito onih iz Rezolucije o obnovi hrvatske kulturne baštine Nacionalnim
programom zaštite, očuvanja i obnove kulturnih dobara utvrđuju osnovne strateške ciljeve:
-
-
uspostavljanje koherentnog pravnog sustava zaštite kulturne i prirodne baštine,
kompatabilnog sa sukladnim propisima u srodnim i drugim djelatnostima, koje s raznih
gledišta (prostorno uređenje, graditeljstvo, turizam, financiranje, porezi, obrazovanje i
dr.) utječu ili mogu utjecati na ispravan odnos države, društva i pojedinih korisnika
prema kulturnoj i prirodnoj baštini,
operacionalizacija stručnih opredjeljenja zaštite graditeljske baštine i načina rješavanja
problematike integracije zaštite graditeljske baštine u planove društvenog razvoja i
prostorne planove,
stalna suradnja stručnih organizacija za zaštitu kulturne baštine s nositeljima izrade
društvenih i prostornih planova,
povezanost i komplementarnost istraživanja pojedinih znanstveno istraživačkih i
obrazovnih institucija u projektima, koji obrađuju problematiku zaštite kulturne baštine,
izgradnja informatičke osnove, koju treba povezati s informacijskim sustavom
prostornog i društvenog planiranja.
2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG ZNAČAJA
2.2.1. Demografski razvoj
Stanovništvo je jedan od najznačajnijih čimbenika društveno-gospodarskog razvoja i
korištenja prostora.
Ocjena demografskih prilika na području Općine ukazuje na demografske poremećaje koji su
još više bili u negativnom smislu potencirani u razdoblju 1991-2001. godine. Ovi poremećaji
su dijelom bili posljedica indirektnih utjecaja rata te gospodarske pretvorbe i tranzicije.
Cilj budućeg demografskog razvoja je demografska obnova i revitalizacija dijelom iz
postojećeg potencijala, a dijelom privlačenjem mladog, radno sposobnog stanovništva. Da bi
se ovaj cilj ostvario prije svega je potrebno jačati gospodarstvo te podizati komunalni i
društveni standard u naseljima.
Za razliku od negativnih poremećaja, demografski oporavak je dugotrajan proces, te stoga
nije za očekivati da će do 2015. godine doći do značajnijih pomaka u pozitivnom razvojnom
smislu.
Nekolicina naselja već danas teži demografskom odumiranju zbog izrazito duboke starosti
stanovništva. Demografska slika većine naselja iako nije povoljna, još uvijek pokazuje
određeni stupanj vitalnosti stanovništva koji treba određenim populacijskim mjerama
potaknuti na pozitivan u prvom redu na zaustavljanje depopulacijskih procesa.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 74
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
Stoga se procjenjuje da će se u većini naselja zaustavljati depopulacijski procesi, što znači
da bi 2015. godine na području Općine moglo živjeti 7.680 stanovnika, što će još uvijek biti
za oko 3% manje u odnosu na 2001. godinu.
PROCJENA BROJA STANOVNIKA 2015. GOD. PO NASELJIMA
Tablica br. 33.
Red.
br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
Naselje
Beljevina
Bokšić
Bokšić Lug
Đurđenovac
Gabrilovac
Klokočevci
Krčevina
Ličko N. Selo
Lipine
Našičko N. Selo
Pribiševci
Sušine
Šaptinovci
Teodorovac
Ukupno Općina:
Procjena broja stanovnika
2015. god.
700
480
290
3.750
80
400
80
100
70
350
360
320
560
80
7.680
IZVOR PODATAKA: ZPO-OSIJEK
Na osnovi procijenjene dobne strukture izračunati su specifični kontingenti stanovništva za
planiranje mreže društvenih djelatnosti i športskih objekata.
A.
DRUŠTVENE DJELATNOSTI
1. Socijalna skrb
- dječji vrtić
269 djece
2. Osnovno obrazovanje
- I-IV razred
- V-VIII razred
3. Srednje obrazovanje
B.
370 djece
395 djece
548 polaznika
MREŽA ŠPORTSKIH OBJEKATA
7-10 god.
11-14 god.
15-18 god.
19-24 god.
25-34 god.
35-44 god.
45-59 god.
60 i više god.
377 korisnika
395 korisnika
450 korisnika
651 korisnik
940 korisnika
1.148 korisnika
1.480 korisnika
1.614 korisnika
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 75
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture
Gospodarski aspekt
Razvoj gospodarstva primarno će biti vezan uz resursne osnove općine, geoprometni
položaj, izgradnju novih proizvodnih kapaciteta te tradicionalna iskustva i znanja
stanovništva.
Opći cilj prostorno-gospodarskog razvoja Općine u planskom razdoblju je optimalno i
racionalno koristiti prostor u proizvodne i lokacijske svrhe na principima održivog razvoja.
Konkretni ciljevi na toj osnovi su:
-
Razvijati gospodarstvo na prirodnim resursima
Cilj je nadogradnja sadašnje poljoprivredne proizvodnje kroz finalnu proizvodnju hrane.
S tim u svezi potrebno je razvijati djelatnosti prerađivačke industrije koja je slabo
zastupljena u strukturi gospodarstva. Također treba težiti obnovi i formiranju obiteljskih
gospodarstava koja bi u svom sastavu razvijala i male kapacitete prerade.
-
Razvijati malo i srednje poduzetništvo
Za razvoj poduzetništva prioritetno je potrebno aktivirati (urediti i komunalno opremiti)
prostor rezerviran za gospodarsku zonu u kojoj je cilj formirati prostorne uvjete za
lociranje malih i srednjih proizvodnih i uslužnih kapacitete.
-
Prostor Općine treba uključiti u turističku ponudu Županije putem razvoja ruralnog
turizma, a na bazi proizvodnje zdrave hrane.
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne
infrastrukture
2.2.3.1. Naselja
Osnovni ciljevi razvoja naselja na području općine Đurđenovac propisani i PPO-BŽ svedeni
su na 2 osnovne postavke:
-policentričan razvoj mreže naselja koji podrazumijeva razvoj seoskih naselja,
a osobito općinskih središta (Đurđenovac) koja trebaju postati nositelji razvoja svojih općina,
putem:
• osnaživanja mreže srednjih naselja
• osnaživanja naselja na nedovoljno razvijenim osovinama razvoja
• poticanja gospodarskog jačanja područnih i lokalnih središta
-revitalizirati ruralna naselja osobito na područjima demografske stagnacije i
depopulacije putem:
• poticanja usmjerenja u pravcu turističkog razvoja u ruralnim
naseljima koja se nalaze uz zaštićena i posebno vrijedna područja i značajne prometne
koridore
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 76
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
• osnaživanja povezanosti poljoprivredne proizvodnje u ruralnim
područjima s razvojem gospodarstva u središnjim naseljima.
2.2.3.2. Društvena infrastruktura
Razvoj društvene infrastrukture ovisan je o postojećem političko-teritorijalnom ustroju koji
definira razmještaj upravnih I sl. funkcija naselja, utvrđenoj mreži društvene infrastrukture na
nivou županije/države (Odluka o mreži osnovnih škola na području Osječko-baranjske
županije, Mreža zdravstvene djelatnosti), propisanim minimumima putem prostornih planova
(PPO-BŽ), te konkretnim potrebama proizašlim iz razvojnog usmjerenja naselja.
S obzirom na postojeće stanje u pogledu društvenih djelatnosti, potrebno je planski
predvidjeti osnovne ciljeve razvoja:
-
-
razvoj društvene infrastrukture uskladiti sa sustavom središnjih naselja, te razvojem i
razmještajem stanovništva,
osigurati minimalne uvjeta polivalentne stomatološke zdravstvene zaštite, a sukladno
Mreži zdravstvenih djelatnosti
u oblasti osnovnog obrazovanja izgradnja športskih dvorana i vanjskih športskih
terena,
u oblasti predškolskog odgoja težiti većoj obuhvaćenosti djece predškolskim
odgojem(ciljevi na nivou države su 60%)
u djelatnosti kulture:
• razvijanje mreže domova kulture
• kulturne ustanove i pripremiti i prilagoditi strukturalnim promjenama
uzrokovanim novim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama
• osigurati kontinuitet predstavljanja predajne baštine
• valorizirati i uključiti predajom usvojeno blago u jedinstven turistički
proizvod
• prihvatiti i dalje razvijati multikulturalizam i interkulturnu komunikaciju
• poticanje individualnog stvaralaštva.
PPO-BŽ, prema sustavu središnjih naselja, za naselje Đurđenovac, kao središte
općine propisuje obvezni minimum prostornog smještaja sljedećih djelatnosti:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
općinska izvršna tijela
osnovnu školu
dom kulture
zdravstvenu stanicu
ljekarnu
veterinarsku ambulantu
dječji vrtić
trgovački centar
sajmište
financijsko posredovanje
poštu.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 77
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
-
mjesni odbor
osnovna škola
dom kulture
zdravstvenu stanicu
ljekarnu
veterinarsku ambulantu
trgovinu mješovite robe.
Za naselje Klokočevci, kao manje lokalno središte, obveza je smjestiti:
•
•
•
•
•
•
•
-
Broj: 104/2001.
Za naselje Beljevina, kao lokalno središte, obveza je prostorno smjestiti:
•
•
•
•
•
•
•
-
_
mjesni odbor
područne razrede osnovne škole
dom kulture
zdravstvenu stanicu
ljekarnu
veterinarsku ambulantu
trgovinu mješovite robe.
Mreža zdravstvene djelatnosti primarne i bolničke zdravstvene zaštite na području
Republike Hrvatske definirana je Mrežom zdravstvene zaštite donešenoj od strane
Ministarstva zdravstva.
Mreža zdravstvene zaštite za područje općine Đurđenovac definira potreban i najveći
mogući broj timova opće/obiteljske medicine, zdravstvene djelatnosti predškolske
djece i polivalentne stomatološke zdravstvene zaštite na razini primarne zdravstvene
zaštite, s kojima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje sklapa ugovor o
provođenju zdravstvene zaštite.
TIMOVI U ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI
Tablica br. 34.
Djelatnost
Potreban broj
timova
opća/obiteljska medicina na razini primarne zdravstvene zaštite
4
Najveći
mogući
broj
timova
4
zdravstvena djelatnost predškolske djece na razini primarne
zdravstvene zaštite
polivalentna stomatološka zdravstvena zaštita na razini
primarne zdravstvene zaštite
IZVOR PODATAKA: Ministarstvo zdravstva RH
1
1
3
4
Na području općine Đurđenovac djeluje 1 zdravstvena stanica s 4 liječnička tima
opće prakse, stomatološka ambulanta s 2 liječnička tima, te jedna ljekarna.
S obzirom da jedan liječnički tim opće prakse pokriva maksimalno 1700 + 20%
osiguranika, a jedan stomatološki tim 2500 + 20% osiguranika, u općini Đurđenovac ,
s brojem od 7.946 stanovnika (2001.godine), broj liječničkih timova opće prakse
kvantitativno zadovoljava trenutne potrebe stanovništva, ali prostorni razmještaj
djelatnosti ne zadovoljava obveze PPO-BŽ.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 78
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
-
_
Broj: 104/2001.
Na području Općine nedostaje jedan tim polivalentne stomatološke zdravstvene
zaštite na razini primarne zdravstvene zaštite za područje Općine, te jedan tim
zdravstvene djelatnosti predškolske djece na razini primarne zdravstvene zaštite.
Isto tako, sukladno preporukama PPO-BŽ, nedostaju ljekarne u naseljima Beljevina i
Klokočevci te veterinarske ambulante u naseljima Đurđenovac, Beljevina i
Klokočevci.
Mrežom osnovnih škola na području Osječko-baranjske županije definiran je
razmještaj matičnih i područnih osnovnih škola općine Đurđenovac, te osnovno
obrazovanje na prostoru Općine koje trenutno i funkcionira u navedenim okvirima.
2.2.3.3. Prometna infrastruktura
a) Cestovni promet
Ciljevi prostornog uređenja od općinskog značaja u cestovnom prometu su sljedeći:
-
urediti i rekonstruirati lokalnu mrežu kako bi sva naselja Općine dobila kvalitetnu vezu s
okruženjem,
izgraditi i modernizirati sve ceste na području naselja koje su u funkciji pristupa
izgrađenim zonama u cilju podizanja komunalnog standarda,
uređenje uličnih profila u naseljima izgradnjom pješačkih staza, parkirališta, zelenih
površina i sl.,
izgraditi letjelište za potrebe poljoprivrede i šumarstva.
b) Poštanski promet
Ciljevi prostornog uređenja od općinskog značaja u poštanskoj djelatnosti obuhvaćaju
sljedeće:
-
definirati lokaciju novog PU,
uvrštavanje u plan razvoja HP investicijsko održavanje poslovnih prostora PU u skladu s
budućim potrebama.
c) Telekomunikacije
Županijski plan razvoja telekomunikacija posredno, ali i izravno utječe na ciljeve od
općinskog značaja.
Osnovni cilj je dogradnja mjesnih telefonskih mreža kako bi se svim stanovnicima pružale
sve raspoložive telekomunikacijske usluge uključujući i kabelsku televiziju.
2.2.3.4. Energetska infrastruktura
a) Plinoopskrba
Osnovni cilj je omogućiti korištenje plina kao energenta svim domaćinstvima i industriji s
područja Općine.
b) Elektroenergetika
Ciljevi razvoja elektroenergetske mreže općinskog značaja identične su ciljevima Državnog i
Županijskog značaja, osobito u dijelu koji se odnosi na razvoj distribucijske mreže i
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 79
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
zadovoljavanje potreba potrošača. Sukladno utvrđenim ciljevima potrebno je dograditi
postojeći distribucijski elektroenergetski sustav.
2.2.3.5. Vodnogospodarstvo
a) Vodoopskrba
Osnovni cilj razvoja vodoopskrbe je opskrba svakog stanovnika, kao i svih drugih korisnika
dovoljnim količinama kvalitetne vode. Na razini Županije cilj je izgradnja Jedinstvenog
regionalnog sustava vodoopskrbe.
Na razini Općine ciljevi su izgradnja i dogradnja lokalnih vodoopskrbnih kapaciteta do pune
izgrađenosti, funkcionalne zaokruženosti i ukupnog opsega korištenja. Prvenstveno se to
odnosi na rješavanje izvorišta vode te izgradnju vodovodne mreže do naselja i priključaka.
Nakon izgradnje ove prve faze razvoja treba težiti trajnom i konstantnom priključenju na
sustav grupnog vodovoda Našice zatim i izgradnji jedinstvenog vodoopskrbnog sustava
širenjem mreže prema naseljima susjednih općina.
b) Odvodnja otpadnih voda
Istovremeno s razvojem vodoopskrbe poželjno je razvijati sustave za odvođenje sanitarnih,
otpadnih i oborinskih voda.
Među ciljevima zaštite voda od zagađivanja u planovima višeg reda su očuvanje kvalitete
voda koje su još čiste i zaustavljanje trenda pogoršanja kvalitete podzemnih i površinskih
voda.
Stoga je u ostvarivanju toga, na razini Općine, cilj izgradnja Javnog odvodnog sustava kao i
rješavanje pročišćavanja prikupljenih voda prije upuštanja u recipijent.
Cilj izgradnje odvodnog sustava na području Općine je zaštita podzemnih i površinskih voda
od otpadnih komunalnih voda. Također je cilj na razini Općine izgradnja javnog sustava za
odvodnju na koji bi se priključila sva domaćinstva i industrija, te kontrolirana odvodnja
prikupljenih otpadnih voda na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda prije upuštanja u
konačni recipijent
c) Uređenje vodotoka i voda
Cilj aktivnosti iz ove oblasti je uređenje svih voda do stupnja pogodnog za kvalitetno
korištenje vodnih površina i održavanje funkcionalnosti postojećeg sustava kako bi se
omogućio kontrolirani i neškodljiv protok voda i njihovo namjensko korištenje.
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
Ciljevi u ovoj oblasti su uređivanje mreže detaljne odvodnje do stupnja koji će omogućiti
pravodobnu odvodnju suvišnih voda s melioracijskih površina, te zatim održavanje
postignutog stupnja uređenosti kako bi se kulturama osigurao povoljan odnos vode i zraka.
Budući da je stabilna proizvodnja jedino moguća ukoliko se kulturama osigura dovoljna
količina vode u periodu kada je nema, a potrebna je, cilj je uspostava sustava za
navodnjavanje uz uključivanje što većeg broja poljoprivrednih površina u buduća
navodnjavana područja.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 80
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
Obzirom na to da su nepoznati osnovni parametri šireg sustava (županijskog ili regionalnog)
općinski cilj je sudjelovati u definiranju tih parametara nastojeći uključiti poljoprivredne
površine sa svog područja u buduća navodnjavana područja.
2.2.4. Zaštita prirodnih i krajobraznih vrijednosti
Ribnjak ''Grudnjak'' treba zaštititi u smislu Zakona o zaštiti prirode u kategoriji Posebni
rezervat-ornitološki.
Vrijedne dijelove prirode izvan zaštićenih područja naznačene na kartografskom prikazu 3.A,
treba štititi Odredbama za provođenje PPUOĐ.
Za šumu posebne namjene Golubovac, odsjek 110 c bi trebalo izraditi analizu postojećeg
stanja i projekt krajobraznog uređenja.
2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU
OPĆINE
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora
Racionalno korištenje i zaštita prostora vezano je uz učinkovitu funkcionalnu organizaciju
naselja i veličinu prostora koji je obuhvaćen granicama građevinskih područja. Na temelju
sagledanog stanja u prostoru postojećih naselja, utvrđuju se sljedeći ciljevi:
-
Optimalno korištenje građevinskog područja
U tom cilju potrebno je:
•
•
•
-
Očuvanje kulturnih dobara i vrijednih dijelova naselja
•
•
-
postizanje većeg stupnja iskorištenosti građevinskog zemljišta unutar postojećih
građevinskih područja i sprječavanje svakog daljnjeg neopravdanog širenja,
svođenje dimenzija građevinskih područja na veličinu primjerenu potrebama,
usmjeravanje izgradnje unutar postojećih građevinskih područja u dijelove koji su
već opremljeni komunalnom infrastrukturom.
očuvanje i revitalizacija pojedinih građevina graditeljskog nasljeđa,
zaštita postojećih i stvaranje novih ambijentalnih vrijednosti.
Osiguranje zdravog okoliša
U tom cilju potrebno je:
•
•
•
utvrditi stanje okoliša u naseljima,
poduzeti mjere sanacije u ugroženim dijelovima naselja,
planirati i provoditi mjere zaštite u procesu izgradnje i uređenja naselja.
2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja
Postojeće granice građevinskog područja naselja općine Đurđenovac definirane Prostornim
planom (bivše) općine Našice, potrebno je preispitati i korigirati ovisno o predviđenim
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 81
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
potrebama za širenje naselja, te potrebama Općine za smještajem dodatnih gospodarskih i
športsko – rekreacijskih sadržaja u sjedištu Općine – naselju Đurđenovac.
Kod definiranja planiranih granica građevinskog područja za naselja općine Đurđenovac,
potrebno je uzeti u obzir osnovne smjernice propisane PPO-BŽ, Strategijom prostornog
uređenja Republike Hrvatske, te Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske.
-
Ispitati mogućnost gradnje (prostorne rezerve) unutar postojećeg građevinskog
područja, a posebno nedovršenih dijelova, te u odnosu na kapacitete postojeće
infrastrukture.
Oblikovati građevinska područja primjereno geomorfološkim značajkama kao naseljsku
cjelinu, odvojeno od druge takve cjeline.
Odrediti građevinska područja izvan koridora državne i regionalne infrastrukture, te
zaštitnih i sigurnosnih zona voda.
2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture
U cilju unapređenja uređenja naselja i komunalne infrastrukture potrebno je učiniti sljedeće:
-
-
u prometu rekonstruirati i modernizirati cestovnu mrežu lokalnih i nerazvrstanih cesta,
u poštanskom prometu unapređenje poštanskog prometa obuhvaća pronalaženje
poslovnog prostora za novi PU i definiranje uvjeta korištenja, te uređenje eksterijera,
u telekomunikacijama unapređenje naselja i komunalne infrastrukture obuhvaća
dogradnju telekomunikacijske mreže unutar građevinskog područja naselja Općine u
skladu s porastom potreba, što obuhvaća i građevine pokretne telekomunikacije (bazne
postaje),
u elektroopskrbi naselja i kućanstava ciljevi su: rekonstrukcije i dogradnje distribucijske
elektroenergetske mreže na 10(20) kV i 0,4 kV naponskoj razini u skladu s potrebama,
kod javne rasvjete ulica cilj je dovršetak izgradnje javne rasvjete u svim ulicama naselja
Općine,
u vodoopskrbi izgraditi javni vodoopskrbni sustav te odvodni sustav koji bi pokrio
cjelokupno stanovništvo Općine i buduće gospodarske zone.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 82
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE U
ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE
Osnova za planiranje i usklađivanje prostornog razvoja općine Đurđenovac utvrđena je PPOBŽ.
Prostorno-razvojna struktura Županije definirana je razvojem mreže naselja, infrastrukturnim
sustavima, poljoprivrednim površinama, šumskim područjima te vodnim površinama i
resursima.
Dominantnu ulogu u organizaciji prostornog razvoja Općine čini Županijska osovina
urbanizacije Našice-Osijek koja je druga po značaju u Županiji. Na ovu razvojnu osovinu
Općina je vezana sustavom državne ceste i željezničke pruge.
Položaj općine Đurđenovac u krajnjem zapadnom dijelu Županije je veoma povoljan budući
da se nalazi u neposrednom utjecajnom području Našica kao manjeg regionalnom (manje
razvojnog) središta jače razvijenosti.
U Županijskom sustavu naselja, naselja Općine svrstana su: Đurđenovac u veće lokalno
(inicijalno razvojno) središte, Beljevina u lokalno (inicijalno razvojno) središte, Klokočevci u
manje lokalno (inicijalno razvojno) središte, te Bokšić, Bokšić Lug, Gabrilovac, Krčevina,
Ličko Novo Selo, Lipine, Našičko Novo Selo, Pribiševci, Sušine, Šaptinovci i Teodorovac u
ostala naselja koja nisu svrstana u PPO-BŽ. Prostor Općine je nizinsko područje kojim
dominira poljoprivredno zemljište, a znatno manje područje zauzimaju šumske površine, te
oboje čine dio resursne osnove područja Županije.
Gospodarska struktura Županije određena je korištenjem prirodnih resursa, korištenjem
postojećih kapaciteta, te izgradnjom odgovarajućih novih za koje postoji opravdanje po
ekonomskim i tržišnim kriterijima.
Gospodarski razvitak predstavlja integralni dio ukupnih razvojnih procesa koji će se odvijati
na županijskom prostoru. Činjenica da gospodarski razvitak utječe na demografska kretanja,
trebalo bi se kroz razmještaj gospodarskih kapaciteta iskoristiti za stabilizaciju demografskih
tijekova.
Temelj prostornog razvoja Općine čini valorizacija prirodnih resursa: poljoprivrednih i
šumskih površina te izgrađenih struktura: naselja i infrastrukture.
Okosnicu gospodarskog razvoja će činiti malo i srednje poduzetništvo na korištenju resursa u
obliku proizvodnje te usluga.
Na temelju razvojnih opredjeljenja te ciljeva prostornog razvoja i uređenja prostora
županijskog značaja planiran je razvoj prostornih struktura Općine.
U izradi Plana polazi se od utvrđenih prostornih osobitosti, problema, ograničenja i
mogućnosti prostornog razvoja.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
83
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE
PROSTORA
Organizacija, namjena i korištenje prostora Općine temelje se na prirodnim obilježjima
prostora, mreži naselja i infrastrukturnih sustava, utvrđenim mogućnostima, ograničenjima i
ciljevima budućeg razvoja, očekivanom demografskom razvoju i utvrđenim osnovnim
pravcima gospodarskog razvoja.
Dominantnu ulogu u organizaciji prostora čine naselja, infrastruktura te poljoprivredno i
šumsko zemljište.
Osovina razvoja Općine čini prostor županijskih cesta Ž4075 i Ž4073 na kojima su Pribiševci,
Đurđenovac, Beljevina, Sušine i Krčevina. Županijska cesta Ž4075 se s istočne strane veže
na državnu cestu D53, a Ž4073 zapadno na županijsku cestu Ž4058.
Županijska cesta Ž4074 će se sjeverno preko deniveliranog čvorišta vezati na planiranu brzu
cestu Ormož-Varaždin-Osijek-Ilok.
Veći dio Općine je namijenjen poljoprivrednoj proizvodnji i šumarstvu.
U PPUOĐ se definirane površine osnovne namjene: poljoprivredno zemljište i šume, koje su
strukturirane u odnosu na vrste, vrijednosti i način korištenja.
PPUOĐ dio površina namjenjuje za izgradnju naselja, gospodarske zone, te groblja, koje su
definirane kao građevinska područja.
Prostor namijenjen za razvoj infrastrukture prikazan je linijski, a objekti simbolima.
Na kartografskom prikazu br. 1. u mj. 1:25.000 prikazano je korištenje i namjena prostora
Općine.
U okviru utvrđenih građevinskih područja na kartografskim prikazima u mj. 1:5.000 prikazane
su izgrađene površine i neizgrađene površine za novu buduću izgradnju.
3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina
Prema službenim podacima Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar
Našice, Ispostava Našice, površina općine Đurđenovac iznosi 12.101,00 ha. PPUOĐ je
izrađen na topografskoj podlozi mjerila 1:25.000 dobivenoj od Državne geodetske uprave i
računalnim očitanjem površine Općine sa spomenute podloge je ustanovljeno da površina
općine Đurđenovac iznosi 11.674,91 ha, dakle ona je manja za 426,09 ha u odnosu na
podatak Državne geodetske uprave. Iskazi prostornih pokazatelja za namjenu površine u
Planu se baziraju na ukupnoj površini Općine od 11.674,91 ha.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
84
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA
Tablica br. 35.
Red.
broj
OZNAKA
na kartograf.
prikazu
NAMJENA POVRŠINA
UKUPNO
(ha)
Ukupno
1.
1.1.
1.240,27
Izgrađeni dio GP
Građevinska područja
naselja
1.2.
Građevinsko područje
gospodarske zone
1.3.
Građevinsko područje
groblja
Ukupno
GP
872,50
I1
5,84
Izgrađeni dio GP
Ukupno
+
12,11
Ukupno
Klaster (grupa farmi)
Ukupno
Ukupno
3.1.
POLJOPRIVREDNO TLO
ISKLJUČIVO OSNOVNE
NAMJENE-OBRADIVO
Osobito vrijedno obradivo tlo
3.2.
3.3.
3.
4.
K
(6.245,69)
-
Ostala obradiva tla
P3
6.124,31
4.3.
Šume posebne
namjene
OSTALO ŠUMSKO
ZEMLJIŠTE ISKLJUČIVO
OSNOVNE NAMJENE
OSTALO POLJOPRIVREDNO
TLO, ŠUME I ŠUMSKO
ZEMLJIŠTE
VODNE POVRŠINE
7.1.
7.2.
7.3.
7.4.
8.
Vodotoci
Jezera
Akumulacije
Ribnjaci
OSTALE POVRŠINE
8.1.
Promet
8.2.
Odlagalište komunalnog
otpada
OPĆINA UKUPNO
269,38
1)
28,51
P2
Zaštitne šume
9.
E1
Vrijedno obradivo tlo
4.2.
7.
28,51
-
4.1.
6.
5,43
P1
ŠUME ISKLJUČIVO
OSNOVNE NAMJENE
Gospodarske šume
5.
1.222,32
Ukupno
IZGRAĐENE STRUKTURE
VAN GRAĐEVINSKOG
PODRUČJA
Površine za iskorištavanje
energetskih sirovina
2.2.
6,19
877,93
Izgrađeni dio GP
2.1.
ha/stan
GRAĐEVINSKA PODRUČJA
Izgrađeni dio GP
2.
stan/ha
Ukupno
6.124,31
0,80
3.111,97
0,40
559,56
0,07
Š1
3.058,25
Š2
-
Š3
ŠZ
53,72
Ukupno
Ukupno
PŠ
-
-
Ukupno
____
280,96
0,04
329,33
0,04
11.674,91
1,52
____
A
Ukupno
48,91
232,05
____
____
329,33
OK
-
IZVOR PODATAKA: ZPO-OSIJEK
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
85
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
Napomena: Površine navedene u tablici br. 35. utvrđene su mjerenjem na kartografskom prikazu br. 1.
"KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA" u Mj. 1:25.000 i
br. 4.A-4.K "GRAĐEVINSKA
PODRUČJA" u Mj. 1:5.000.
1)
Ove površine su uračunate u:
- ostala obradiva tla, gospodarske šume, šume posebne namjene, ostalo šumsko zemljište
osnovne namjene, vodotoke, ribnjak, građevinska područja i promet.
3.2.1.1. Struktura površina
Ukupna površina Općine strukturirana po namjeni i prikazana na kartografskom prikazi br. 1.
''KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA'', načinjena je u skladu s ''Pravilnikom o sadržaju,
mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata
prostornih planova''.
Kvantificirani pokazatelji za kategorije osnovne namjene sa spomenutog kartografskog
prikaza se ne mogu uspoređivati s podacima Katastra.
Struktura površine Općine je sljedeća:
1.
2.
Građevinska područja ukupno 1.240,27 ha (10,62% površine Općine)
Površine isključivo osnovne namjene:
-
3.
4.
Poljoprivredne površine 6.124,31 ha (52,46% površine Općine)
Šume 3.111,97 ha (26,55% površine Općine)
Ostalo šumsko zemljište 559,56 ha (4,79% površine Općine)
Vodne površine 280,96 ha (2,40% površine Općine)
Ostale površine 329,33 ha (2,82% površine Općine)
3.2.1.2. Građevinska područja
Postojeća građevinska područja naselja općine Đurđenovac preispitana su, te utvrđena nova
u skladu s osnovnim smjernicama propisanim PPO-BŽ, Strategijom prostornog uređenja
Republike Hrvatske, te Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske.
Granice građevinskih područja preispitane su u ovisnosti o specifičnostima naselja, te po
kriterijima Odredaba za provođenje PPO-BŽ koji definira maksimalnu površinu građevinskih
područja.
Maksimalna površina građevinskih područja ovisna je o postojećem broju stanovnika i
postojećoj površini izgrađenog područja naselja, te planiranom broju stanovnika za plansko
razdoblje, pri čemu odnos planirane površine i planiranog povećanja stanovništva (m²/st.) ne
može biti veći od odnosa izgrađene površine i postojećeg broja stanovnika, te ukupna
površina građevinskog područja pojedinačnog naselja može biti veća za najviše 25% od
zbroja površine izgrađenog područja i površine određene za planirano povećanje
stanovništva.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
86
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
Na osnovu navedenih kriterija, te razvojnih specifičnosti svakog pojedinog naselja, utvrđene
su nove granice građevinskih područja naselja, građevinsko područje gospodarske zone, te
građevinska područja za 4 groblja.
a) Građevinska područja naselja
PPUOĐ utvrđuje se 14 građevinskih područja naselja.
PLANIRANA GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
Tablica br. 36.
IZGRAĐENI DIO
NASELJE
POVRŠINA
(ha)
ha
%
PROGNOZIRANA
GUSTOĆA
NASELJENOSTI
2015. G.
(st/ha).
1.
BELJEVINA
202,43
162,54
80,29
3,46-4,00
2.
BOKŠIĆ
66,08
52,73
79,80
7,26-8,16
3.
BOKŠIĆ LUG
69,14
56,28
81,40
4,19-4,44
4.
ĐURĐENOVAC
388,09
213,39
54,98
9,66
5.
GABRILOVAC
13,97
11,4
81,60
5,73-6,80
6.
KLOKOČEVCI
91,64
73,56
80,27
4,36-5,11
7.
KRČEVINA
33,77
27,89
82,56
2,37-3,99
8.
LIČKO N. SELO
16,56
13,33
80,50
6,04-7,13
9.
LIPINE
25,67
20,65
80,44
2,73-3,66
10.
NAŠIČKO N.
SELO
92,94
80,13
86,22
3,77-4,05
11.
PRIBIŠEVCI
52,74
42,20
80,01
6,83-8,45
12.
SUŠINE
48,80
38,55
79,00
7,79
13.
ŠAPTINOVCI
98,39
78,73
80,01
5,69-6,33
14.
TEODOROVAC
22,10
17,69
80,05
3,62-3,98
1.222,32
889,07
71,38
6,28-6,50
UKUPNO:
IZVOR PODATAKA ZPO-OSIJEK
-
Građevinsko područje naselja BELJEVINA drugo je po veličini građevinsko područje
Općine, a obuhvaća ukupnu površinu od oko 202 ha, od čega je oko 162 ha
izgrađeno područje.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
87
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
-
-
-
-
_
Broj: 104/2001.
Građevinsko područje utvrđeno je oko pravilno, gotovo geometrijski, položene
izgradnje sa središnjim područjem površine 55,7 ha poljoprivrednog zemljišta na
kojem se zabranjuje gradnja građevina koje je, sukladno Odredbama za provođenje,
moguće graditi izvan građevinskog područja.
Uz naselje Beljevina, smješteno je građevinsko područje naselja KRČEVINA koje
obuhvaća oko 34 ha linearnog , uglavnom izgrađenog područja.
Građevinsko područje naselja BOKŠIĆ obuhvaća oko 53 ha linearnog izgrađenog
područja uz dvije prometnice, te neizgrađene površine za planirano povećanje
stanovništva obodno od postojeće izgradnje. Ukupna površina građevinskog područja
naselja Bokšić iznosi oko 66 ha.
Građevinsko područje naselja BOKŠIĆ LUG obuhvaća oko 56 ha zrakastog
izgrađenog područja, s izdvojenim izgrađenim područjem južno od cjelovitog naselja,
te površine za planirano povećanje stanovništva obodno od postojeće izgradnje.
Ukupna površina građevinskog područja naselja Bokšić Lug iznosi oko 69 ha.
Građevinsko područje naselja ĐURĐENOVAC najveće je građevinsko područje u
Općini i obuhvaća oko 213 ha izgrađenog područja, te površine za planirano
povećanje stanovništva, kao i površine za razvoj dodatnih gospodarskih i javnih i
društvenih djelatnosti. Ukupna površina građevinskog područja naselja Đurđenovac
iznosi oko 388 ha. Građevisko područje naselja Đurđenovac obodno je okruženo
građevinskim područjima naselja SUŠINE, PRIBIŠEVCI, GABRILOVAC, LIČKO i
NAŠIČKO NOVO SELO. Navedena naselja se prostorno nastavljaju na izgrađeno
područje naselja Đurđenovac duž postojećih prometnica, te čine jedinstvenu
prostorno cjelinu s gravitacijskim središtem Đurđenovac.
Građevinsko područje naselja KLOKOČEVCI obuhvaća izgrađenu strukturu naselja
te južno i zapadno 2 izdvojena građevinska područja. Ukupna površina građevinskog
područja iznosi oko 92 ha.
Građevinsko područje naselja LIPINE površine oko 26 ha smješteno je na istočnom
dijelu Općine, a obuhvaća građevinsko područje naselja i izdvojenu izgrađenu
strukturu stambene izgradnje uz postojeću farmu.
Građevinsko područje naselja ŠAPTINOVCI treće je po veličini (oko 98 ha)
građevinsko područje Općine, a obuhvaća oko 79 ha izgrađenog područja, te
neizgrađene površine za planirano povećanje stanovništva.
Građevinsko područje naselja TEODOROVAC površine je oko 22 ha, od čega je oko
17 ha izgrađeno područje.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
88
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
DOKAZNICA DIMENZIONIRANJA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA
BOKŠIĆ
BOKŠIĆ LUG
ĐURĐENOVAC
veće lokalno
(inicijalno
razvojno)
središte
GABRILOVAC
KLOKOČEVCI
manje
(inicijalno
razvojno)
središte
POVRŠINA PL. GRAĐ.PODRUČJA /
MAX. DOPUŠTENA POVRŠINA
GRAĐ.PODR.
PLANIRANE POVRŠINE ZA RAZVOJ
ŠPORTA, REKREACIJE, TURIZMA,
GOSPODARSTVA (ha)
POVRŠINA ZA PLANIRANO
POVEĆANJE BROJA STANOVNIKA
(ha)
ODSTUPANJE OD POST. MAX. BROJA
STAN.
POVRŠINA IZGRAĐ. PODRUČJA /
BROJ STANOVNIKA 2001.(ha/st)
POVRŠINA IZGRAĐ. PODRUČJA (ha)
810-700
-110
0,00
162,54
203,18
203,18
202,43
1,00
0,09
539-480
-59
0,00
52,73
65,91
65,91
66,08
1,00
307
56,28
0,18
307-290
-17
0,00
56,28
70,35
70,35
69,14
0,98
3472
213,39
0,06
3750
278
17,09
230,48
288,09
409,75
388,09
0,95
95
11,40
0,12
95-80
-15
0,00
11,40
14,25
14,25
13,97
0,98
UKUPNO + 25%
0,20
52,73
UKUPNO - POVRŠINA IZGRAĐ.
PODRUČJA + POVRŠINA ZA
PLANIRANO POVEĆANJE BROJA
STAN. (ha)
162,54
539
PLANIRANI BROJ STAN.
810
BROJ STAN. 2001.
POVRŠINA PLANIRANOG GRAĐ.
PODRUČJA (ha)
lokalno
(inicijalno
razvojno)
središte
MAKSIMALNA DOPUŠTENA POV.
GRAĐ. PODR.
BELJEVINA
CENTRALITET NASELJA
NASELJE
Tablica br. 37.
121,66
469
73,56
0,16
469-400
-69
0,00
73,56
91,95
91,95
91,64
1,00
KRČEVINA
135
27,89
0,21
135-80
-55
0,00
27,89
34,86
34,86
33,77
0,97
LIČKO N. SELO
118
13,33
0,11
118-100
-18
0,00
13,33
16,66
16,66
16,56
0,99
LIPINE
NAŠIČKO N.
SELO
94
20,65
0,22
94-70
-24
0,00
20,65
25,81
25,81
25,67
0,99
376
80,13
0,21
376-350
-26
0,00
80,13
100,16
100,16
92,94
0,93
PRIBIŠEVCI
446
42,20
0,09
446-360
-86
0,00
42,20
52,75
52,75
52,74
1,00
SUŠINE
374
38,55
0,10
380
6
0,62
39,17
46,04
48,96
45,8
1,00
ŠAPTINOVCI
623
78,73
0,13
623-560
-63
0,00
78,73
98,41
98,41
98,39
1,00
88
17,69
0,20
88-80
-8
0,00
17,69
22,11
22,11
22,10
1,00
7946
889,07
0,11
7946-7680
-266
17,70
906,77
1133,47
1241,66
1222,32
0,98
TEODOROVAC
ukupno
121,66
IZVOR PODATAKA: ZPO-OSIJEK
Građevinska područja općine Đurđenovac, izuzev naselja Đurđenovac utvrđena su na način
da se izgrađena područja obuhvate u jedinstvenu prostornu cjelinu (neizgrađena područja
obuhvaćena su ukoliko se nalaze unutar izgrađenog područja, ili su u kontaktnoj zoni duž
postojećih prometnica, odnosno komunalne infrastrukture).
b) Građevinsko područje gospodarske zone
Građevinsko područje gospodarske zone utvrđeno je sjeverno od naselja Pribiševci,
odnosno istočno od naselja Đurđenovac.
Građevinsko područje obuhvaća neizgrađeno područje površine 5,84 ha, smješteno između
koridora 400 kV dalekovoda, magistralnog plinovoda i državne ceste.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
89
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
c) Građevinska područja groblja
PPUOĐ utvrđena su građevinska područja za 6 postojećih groblja smještenih izvan utvrđenih
građevinskih područja naselja:
GRAĐEVINSKA PODRUČJA GROBLJA IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA
Tablica br. 38.
BELJEVINA
1,66
Izgrađeni dio
(ha)
1,00
BOKŠIĆ
2,7
1,08
BOKŠIĆ LUG
1,97
0,79
KLOKOČEVCI – 2 GROBLJA
3,24
2,29
ŠAPTINOVCI
2,54
1,27
12,11
5,43
Groblje uz naselje
Ukupno
IZVOR PODATAKA: ZPO-OSIJEK
Površina (ha)
Sva navedena groblja pripadaju kategoriji manjih groblja – površine manje od 5 ha.
3.2.1.3. Poljoprivredne površine
Poljoprivredne površine su vrijedan prirodni resurs, koji na području općine Đurđenovac
zauzima najveći dio općinskog teritorija (preko polovine, odnosno, 58,6%), te je stoga i
opravdana potreba za racionalnim i ekonomičnim korištenjem tog prirodnog resursa.
U okviru ukupnih poljoprivrednih površina izdvajaju se zemljišta različite pogodnosti za
obradu, a što je u vezi s pedološkim osobinama tala, ali i drugim elementima valorizacije
zemljišta (stjenovitost, nagib, dreniranost, skeletnost itd.), na temelju kojih se vrši
vrednovanje poljoprivrednog zemljišta za određenu namjenu, a što je bila osnova za
valorizaciju poljoprivrednog zemljišta kod izrade Namjenske pedološke karte RH 1:300.0006).
Na osnovu navedene Namjenske pedološke karte Republike Hrvatske, te PPO-BŽ i
Pravilnika o sadržaju prostornih planova7), izvršena je procjena pogodnosti tala za potrebe
PPUOĐ, te se može konstatirati da se na području općine Đurđenovac prostiru tla pogodna
za poljoprivredno korištenje sljedeće kategorije:
-
ostala obradiva tla.
Navedena kategorija zemljišta i granice prostiranja navedene kategorije poljoprivrednog
zemljišta prikazana je na kartografskom prikazu br. 1. ''Korištenje i namjena površina''.
6)
Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju-Namjenska pedološka karta 1:300.000,
Zagreb, 1996.
7)
Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim pokazateljima i standardu elaborata prostornih
planova (NN, 106/98.)
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
90
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
Ucrtavanjem navedene kategorije tla, te mjerenjem ucrtanih površina pomoću računara,
utvrđeno je da na području općine Đurđenovac ostala obradiva tla zauzimaju površinu od cca
6.124 ha. Njihova rasprostranjenost je zastupljena na cijelom području Općine.
U okviru navedene kategorije poljoprivrednog zemljišta obuhvaćena su tla različitih
pogodnosti za obradu, ali s obzirom na nivo obrade (na temelju pedološke karte i PPO-BŽ),
nije bilo moguće detaljnije valorizirati poljoprivredno zemljište, a što ne znači da na prostoru
Općine nema površina kvalitetnijeg poljoprivrednog zemljišta, a koje je moguće identificirati
tek na temelju podataka iz Katastra.
Budući da na području općine Đurđenovac, od poljoprivrednog zemljišta, je zastupljena
kategorija ostalog obradivog tla, to je tim više naglašena potreba da se, u cilju zaštite
poljoprivrednog zemljišta, ono tim više namjeni za osnovnu namjenu, poljoprivredu, gdje god
za to postoje uvjeti.
U cilju zaštite poljoprivrednog zemljišta, potrebno je na najmanju mjeru smanjiti njegovo
korištenje u nepoljoprivredne svrhe (širenje naselja, gospodarstvo, infrastruktura), a kroz
usklađivanje interesa svih korisnika prostora.
U cilju korištenja poljoprivrednog zemljišta za obradu, u što većoj mjeri, potrebno je provoditi
mjere uređenja zemljišta, od vodnogospodarskog uređenja, pa do različitih agrotehničkih
mjera, a u cilju povećanja njegove kvalitete za obradu.
U cilju zaštite tla potrebno je djelovati u pravcu proizvodnje hrane i drugih poljoprivrednih
kultura kroz racionalizaciju korištenja kemijskih sredstava u cilju povećanja prinosa. U tom
smislu je potrebno djelovati i kroz poticanje i razvoj ekološke poljoprivrede i proizvodnje
zdrave hrane, na poljoprivrednom zemljištu gdje za to ima uvjeta.
3.2.1.4. Šumske površine
Šume kao specifično prirodno bogatstvo zahtijevaju posebne uvjete gospodarenja, što znači
racionalno korištenje proizvodnih mogućnosti šume, ali istovremeno i njenu obnovu.
Međutim, šume zahtijevaju i posebne uvjete očuvanja i zaštite, kako bi se očuvala njihova
ekološka i socijalna vrijednost, što obvezuje društvo u cjelini na gospodarenje šumama i
šumskim zemljištem, kao djelatnostima od posebnog interesa.
Na području općine Đurđenovac nalazi se šumarija Đurđenovac koja gospodari šumama
podijeljenim u gospodarske jedinice. Sve šume općine Đurđenovac pripadaju gospodarskoj
jedinici ”Đurđenovačke nizinske šume”.
Za gospodarsku jedinicu je izrađena osnova gospodarenja s trajanjem od 10 godina, a nakon
tog perioda se izrađuje nova.
Osnovom gospodarenja određuje se količina drvne zalihe (etat) koja se treba posjeći u toku
trajanja šumskogospodarske osnove, zatim se propisuju šumsko uzgojni radovi jednostavne i
proširene biološke reprodukcije šuma. Stoga se šume i šumsko zemljište općine Đurđenovac
moraju koristiti prema (izrađenim) šumskim osnovama te osobito Zakonom o šumama. Svim
radovima moraju se osigurati i omogućiti: postojanost ekosustava, održavanje i poboljšanje
općekorisnih funkcija šuma te napredno i potrajno gospodarenje te korištenje šuma i
šumskog zemljišta na način i u takovoj mjeri da se održava njihova biološka raznolikost,
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
91
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
produktivnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal. Obnova šuma vršiti će se
oplodnim sječama uz uzgoj stabilnih mješovitih šuma.
U gospodarenju šumama nužno je u ovisnosti o obujmu sječe, obavljati obnovu šuma
pošumljavanjem, osobito kod onih sjeća kod kojih nije osigurana prirodna obnova šuma, te
provesti mjere uzgoja i zaštite (čišćenje i prorjeđivanje). Dugoročni plan unapređenja stanja
šuma u sebi uključuje uzgoj mješovitih sastojina koje su otpornije na kalamite izazvane
abiotskim ili biotskim faktorima. Uz ove mjere nužna je izgradnja šumskih prometnica kako bi
svaki dio šume u svim uvjetima bio dostupan, odnosno treba povećati otvorenost šuma.
Racionalnim gospodarenjem prostora mora se ograničiti smanjenje šumskih površina kao i
zahvati kojima se narušavaju prirodni uvjeti u staništima. Ne smije se dozvoliti širenje
poljoprivrednih površina na račun šumskih, dapače nužno je pošumljavanje svog zemljišta
koje nije pogodno za druge namjene.
U svim studijama i elaboratima o utjecaju građevina na okoliš posebnu pozornost treba
posvetiti mogućem negativnom utjecaju na šume i šumsko zemljište te u istima predvidjeti
potrebne mjere za smanjenje ili eliminiranje tih utjecaja.
Kod hidromelioracijskih zahvata kojima se korigira vodozračni režim obvezno treba šumama i
šumskom zemljištu osigurati bolje ili barem nepromijenjene uvjete.
Zaštita šuma treba obuhvatiti praćenje zdravstvenog stanja, kretanje nivoa podzemnih voda,
preventivne mjere zaštite od požara te represivne mjere.
3.3. NASELJA
Postojeću mrežu naselja općine Đurđenovac čine 14 naselja: Đurđenovac kao veće
lokalno(inicijalno razvojno) središte, Beljevina kao lokalno (inicijalno razvojno) središte,
naselje Klokočevci kao manje lokalno (inicijalno razvojno) središte, te 11 ostalih naselja.
Planom se ne mijenja postojeća mreža naselja te je uspostavljen sustav središnjih naselja u
skladu sa smjernicama Prostornog plana Osječko-baranjske županije.
Planirani sustav središnjih naselja trebao bi pokrenuti procese usmjerene ka:
-
uravnoteženoj prostornoj raspodjeli stanovništva, radnih sadržaja i drugih funkcija na
području Općine,
uravnoteženom razvoju središnjih funkcija, i
povećanju stupnja urbane opremljenosti i razvijenosti.
Osnovnu funkciju naselja čini stanovanje, koje je ujedno najveći korisnik prostora. Prateće
funkcije stanovanja su: radne djelatnosti, usluge, opskrba, obrazovanje, zdravstvene i
socijalne djelatnosti, te rekreacijski sadržaji. Za sve ove funkcije je ostavljena sloboda izbora
lokacije unutar građevinskog područja naselja, uz poštovanje međusobnih veza,
gravitacijskih odnosa i kompatibilnosti pojedinih funkcija.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
92
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
3.4. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
3.4.1. Gospodarske djelatnosti
3.4.1.1. Proizvodne i uslužne djelatnosti
Gospodarstvo Općine će se razvijati u sljedećim pravcima:
-
primarna poljoprivredna proizvodnja (ratarstvo, stočarstvo i drugi tržišno opravdani
oblici),
obiteljska poljoprivredna gospodarstva s preradom i seoskim turizmom,
metalska i drvnoprerađivačka industrija,
nove proizvodne i uslužne djelatnosti kroz oblik malog i srednjeg poduzetništva.
Prostorni uvjeti za smještaj novih kapaciteta proizvodnih i uslužnih djelatnosti su stvoreni
ovim Planom u gospodarskoj zoni sjeverno od Pribiševaca.
Obim Planom se omogućuje pod određenim uvjetima (Odredbe za provođenje PPUOĐ)
lociranje gospodarskih djelatnosti u područja stanovanja u naseljima.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
93
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
Izvan građevinskih područja se omogućuje lociranje farmi kapaciteta preko 50 uvjetnih grla i
kompleksa ratarske proizvodnje s pratećim sadržajima, stanovanjem za vlastite potrebe i
seoskim turizmom.
Općina ima poseban interes organizirano razvijati stočarsku proizvodnju putem klastera
(grupi farmi) na lokacijama u k.o. Beljevina, k.o. Bokšić i k.o. Šaptinovci.
Formiranjem klastera, Općina će investitorima izgradnje farmi omogućiti povoljnije uvjete u
smislu organiziranog zajedničkog rješavanja infrastrukturnog i komunalnog opremanja kroz
mjere u nadležnosti Općine.
3.4.1.2. Turizam
Općina Đurđenovac kao dio kontinentalnog turističkog prostora Osječko-baranjske županije i
Republike Hrvatske, posjeduje određene preduvjete da u budućem gospodarskom, a time i
turističkom razvoju ostvari određeni turistički razvoj, kroz adekvatnu valorizaciju svojih
potencijala.
Budućem razvoju turizma na području Općine ali i na ukupnom prostoru Županije,
pogodovali su i određeni uvjeti stvoreni na razini Države u okviru strateških dokumenata
prostornog8) i turističkog9) razvoja, a koji se odnose na kontinentalni turistički prostor i razvoj
turizma u njemu. Kroz navedene dokumente ističe se očuvan i visokovrijedan prostor kao
strateški resurs hrvatskog turizma, čija vrijednost će dugoročno rasti. Također se zalaže i za
ravnomjerniji turistički razvoj svih potencijala, kao i njihovo racionalno korištenje.
U tako definiranim uvjetima, budući turistički razvoj će se bazirati na temelju ponude i
atraktivnosti resursa, bilo prirodnih ili kulturno-povijesnih, ali u okviru ukupnog gospodarskog
razvoja Općine i Županije.
Raspoloživi prirodni uvjeti prostora, pretežno nizinski prostor, te šumska i lovna područja,
kao i položaj u okruženju i na putu prema turističkim područjima u okolini, kao i ruralna
obilježja prostora i naselja, utjecat će na budući razvoj turizma na području Općine.
U okviru PPO-BŽ izdvojena su područja turističke namjene od važnosti za Županiju, s
aspekta korištenja i namjene prostora. Međutim, na području općine Đurđenovac nema
turističkih područja županijskog značenja, ali se time ne isključuju turistički potencijali
lokalnog značenja.
U navedenim okolnostima i uvjetima, u narednom planskom razdoblju u okviru ukupnog
gospodarskog razvitka može se očekivati i razvoj određenih oblika kontinentalnog turizma. U
skladu s prirodnim i prostornim potencijalima prostora Općine za očekivati je razvoj turističkougostiteljskih sadržaja namijenjenih rekreaciji, kako domaćeg stanovništva, tako i
potencijalnih turista.
S obzirom na prirodne potencijale lovišta na području općine Đurđenovac, kao i objekata
namijenjenih lovcima, to je za očekivati intenziviranje razvoja lovnog turizma, ali s
8)
Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja-Strategija prostornog uređenja Republike
Hrvatske, 1997.
9)
Razvojna strategija hrvatskog turizma, NN 113/93.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
94
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
mogućnošću razvijanja i drugih aktivnosti vezanih za očuvanje prirodnih potencijala lovišta,
ali i divljači u njemu.
Općina Đurđenovac kao ruralni prostor ima potencijala za razvoj ruralnog turizma, a kroz
poticanje seljačkog obiteljskog gospodarstva da se kao dopunskom djelatnošću, uz svoju
osnovnu djelatnost-poljoprivredu, uključi u turizam kroz pružanje usluga smještaja, ishrane
(poticanje ekološki proizvedene hrane), organiziranja odmora, rekreacije, sudjelovanja u
poljoprivrednim radovima na seljačkom gospodarstvu (berba, žetva itd.), ali i prezentirajući
svoje običaje tradicijsku i kulturnu baštinu. Razvijanje takvih aktivnosti pozitivno bi se
odrazilo na očuvanje i razvoj seljačkog gospodarstva, ali i ukupnog ruralnog prostora, a što bi
trebalo dovesti do poticanja turističkog i ukupnog gospodarskog razvoja.
3.4.1.3. Eksploatacija mineralnih sirovina
Na području Općine nalaze se eksploatacijska polja nafte i plina. Drugih vrsta eksploatacije ili
istraživanja mineralnih sirovina nema. Otvaranje novih istražnih i eksploatacijskih polja na
području Općine moguće je u skladu s Odredbama PPO-BŽ.
3.4.2. Društvene djelatnosti
U planu razvoja objekata i funkcija društvenih djelatnosti pošlo se od stanja, obveza koje
proizlaze iz PPO-BŽ, potreba, mogućnosti i ograničenja Općine u svezi planiranja pojedinih
funkcija koje proizlaze iz njene nadležnosti.
PPO-BŽ propisuje određene obveze kod smještaja društvenih djelatnosti, a ovisno o sustavu
središnjih naselja:
LOCIRANJE DRUŠTVENIH DJELATNOSTI I FUNKCIJA
Tablica br. 39.
DRUŠTVENE
DJELATNOSTI
Uprava, sudstvo
Obrazovanje
Kultura
Zdravstvo
Ostalo
Lokalno i manje lokalno
središte
Beljevina i Klokočevci
Općinsko središte
Đurđenovac
-
općinska izvršna tijela
osnovna škola
dječji vrtić
dom kulture
zdravstvena stanica
ljekarna
veterinarska ambulanta
-
financijsko posredovanje
pošta
-
mjesni odbor
osnovna škola
-
dom kulture
zdravstvena stanica
ljekarna
veterinarska ambulanta
financijsko posredovanje
pošta
IZVOR PODATAKA: PPO-BŽ
3.4.2.1. Uprava
Postojeći razmještaj upravnih funkcija na području općine Đurđenovac u potpunosti se
zadržava, što znači da naselje Đurđenovac zadržava općinske upravne funkcije, a ostala
naselja zadržavaju sjedišta mjesnih odbora.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
95
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
3.4.2.2. Obrazovanje
Predškolski odgoj
Predškolska djelatnost je uređena kao podsustav odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske
od 1997. godine (Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi). Ukupna obuhvatnost djece
predškolske dobi u redovitim programima (petosatnim i desetosatnim programima) iznosi oko
35% djece predškolske dobi, što ne zadovoljava potrebe roditelja za smještajem djece u
dječje vrtiće. Obuhvatnost djece kraćim programima je oko 25%, što također ne zadovoljava.
Ali treba istaknuti da su sva djeca u Republici Hrvatskoj u godini dana prije polaska u školu
(školska godina 2003./04.) obuhvaćena programima predškolskog odgoja (100%) u redovitim
vrtićnim programima i u programima predškole.
Novim podzakonskim aktima planira se povećati obuhvat djece predškolske dobi u različitim
programima predškolskog odgoja na 60 posto, što za planirani broj djece općine Đurđenovac
predmetne dobi (269 djece) iznosi 161 dijete.
Na području općine djeluje vrtić u naselju Đurđenovac optimalnog kapaciteta 90 djece, kojeg
trenutno pohađa 105 djece s područja cijele Općine.
S obzirom na navedene tendencije povećanja obuhvaćenosti djece predškolskim odgojem,
potrebno je u naselju Đurđenovac, kao općinskom središtu predvidjeti prostorno smještaj još
jednog vrtića sa 4 grupe, ili predvidjeti nadogradnju postojećeg vrtića.
Osnovno obrazovanje
Postojeća mreža osnovnih škola utvrđena je Odlukom o mreži osnovnih škola na području
Osječko-baranjske županije, te prema navedenoj odluci i funkcionira školstvo na području
Općine, s jednom matičnom školom u naselju Đurđenovac, te 6 područnih odjela u naseljima
Bokšić, Šaptinovci, Klokočevci, Pribiševci, Beljevina i Bokšić Lug.
S obzirom da su naselja Beljevina i Klokočevci lokalno i manje lokalno središte Općine,
potrebno je područne škole u tim naseljima oformiti kao matične škole.
Srednjoškolsko obrazovanje
Na području općine Đurđenovac, od srednjoškolskih ustanova, djeluje srednja škola Josipa
Kozarca u naselju Đurđenovac, koja se i planski zadržava u postojećim kapacitetima.
3.4.2.3. Zdravstvo
Na području općine Đurđenovac djeluje 1 zdravstvena stanica s 4 liječnička tima opće
prakse, stomatološka ambulanta s 2 liječnička tima, te jedna ljekarna, sve u naselju
Đurđenovac.
MREŽA ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI definira obvezu smještaja:
- 3 ili maksimalno 4 liječnička tima opće/obiteljske medicine na razini primarne
zdravstvene zaštite,
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
96
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_
Broj: 104/2001.
- 3 ili maksimalno 4 liječnička tima polivalentne stomatološke zdravstvene zaštite na
razini primarne zdravstvene zaštite,
- 1 liječničkog tima zdravstvene djelatnosti predškolske djece na razini primarne
zdravstvene zaštite,
-2 medicinske sestre na razini zdravstvene njege u kući.
Postojeći broj liječničkih timova opće/obiteljske zdravstvene zaštite na razini primarne
zdravstvene zaštite trenutno funkcionira u propisanom opsegu, ali je potrebno predvidjeti 1
liječnički tim zdravstvene djelatnosti predškolske djece na razini primarne zdravstvene zaštite
i još 1-2 liječnička tima polivalentne stomatološke zdravstvene zaštite na razini primarne
zdravstvene zaštite, te organizirati zdravstvenu njegu u kući s dvije medicinske sestre.
Problem je prostorna raspoređenost liječničkih timova, odnosno potrebno je decentralizirati
naselje Đurđenovac kao isključivo jedino naselje u kojem su smještene djelatnosti
zdravstvene zaštite i organizirati zdravstvene stanice u naselju Beljevina kao lokalnom
središtu i naselju Klokočevci kao manjem lokalnom središtu.
Isto tako u naseljima Beljevina i Klokočevci, a sukladno sustavu središnjih naselja i funkcija
koje bi trebala sadržavati, potrebno je organizirati ljekarnu i veterinarsku ambulantu.
3.4.2.4. Kultura
Naselja općine Đurđenovac (s izuzetkom naselja Đurđenovac) ne zadovoljavaju minimume
opremljenosti građevinama kulture, te je potrebno u svakom naselju Općine prostorno
smjestiti barem jednu građevinu ili prostornu cjelinu kulturne namjene, a isto tako aktivirati
stanovništvo uvođenjem različitih kulturno-umjetničkih programa u postojeće prostore.
Svaka dodatna aktivnost Općine u pogledu kulture, bilo u vidu manifestacije ili stalne
djelatnosti povećava psihološki standard stanovništva Općine, te je i vid promocije naselja i
prirodne baštine.
3.4.2.5. Vjerske institucije
Postojeće vjerske zajednice, pokrivenost područja župama, te postojeće građevine vjerskih
institucija povijesno su nastale kao odraz potreba stanovništva Općine, te nema opravdanih
razloga za utvrđivanjem drugačijeg sustava ili razmještaja.
Ukoliko se budu gradile nove vjerske građevine na području Općine, potrebno je držati se
uvjeta gradnje koje se propisuju Odredbama za provođenje Plana, a posebnu pažnju
potrebno je posvetiti otvorenim prostorima, odnosno mjestima zadržavanja stanovništva kod
svakodnevnih ceremonija.
3.5. ŠPORT I REKREACIJA
Planirana mreža športskih objekata i objekata fizičke kulture nastala je na temelju izračunatih
potreba za takvim vrstama objekata, a u skladu s očekivanim brojem stanovništva do kraja
planskog razdoblja, za koje se Plan izrađuje (demografska prognoza), odnosno određenih
dobnih skupina stanovništva, te na temelju zadanih koeficijenata iz Pravilnika o prostornim
standardima, normativima, te urbanističko-tehničkim uvjetima za planiranje mreže športskih
objekata.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
97
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_____
_______________
Broj: 104/2001.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
98
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_____
_______________
Broj: 104/2001.
Iz tablice br. 40. je vidljivo da su na području općine Đurđenovac neki športovi kao na primjer
nogomet prekapacitirani s obzirom na broj stanovnika, boćališna igrališta su zastupljena u
dovoljnoj mjeri, a mali športovi su zastupljeni, ali u manjoj mjeri nego je to potrebno.
Ostali športovi nisu uopće zastupljeni, te je potrebno mrežu športskih objekata nadopuniti
sukladno tablici.
Osim navedenih planiranih sadržaja za stanovništvo starije od 7 godina, potrebno je osigurati
u svim naseljima igrališta za djecu mlađu od 7 godina minimalne površine 40 m² u svim
naseljima s obzirom na broj stanovnika u svakom pojedinom naselju.
3.6. KOMUNALNE DJELATNOSTI
3.6.1. Groblja
Dimenzioniranje groblja vrši se za stogodišnje plansko razdoblje, ovisno o stopi mortaliteta,
planiranom broju stanovnika, te rotacijskom turnusu grobnog mjesta (20 godina-metoda
Hansa Schwenkela).
S obzirom na relativno malu zauzetost-popunjenost groblja na području Općine, te relativno
veliku preostalu slobodnu površinu groblja, postojeća groblja zadovoljavaju buduće potrebe
stanovništva Općine.
3.7. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA
3.7.1. Zaštita prirodnih i krajobraznih vrijednosti
Terenskom analizom i ocjenom krajobraznih osobitosti utvrđena je potreba izdvajanje
pojedinih prostora ili dijelova u područja posebnih uvjeta i ograničenja u korištenju:
Osobito vrijedni prirodni krajolik nizinskih šuma u kontinuitetu
Ovo je nizinski prostor prirodnih šuma, dio šireg kontinuiranog prostora šuma izvan granica
Općine, kroz koji prolaze vodotoci gorja Papuk. Zavisno od izmjene jedva primjetnih viših
dijelova (mikrouzvisina, greda) i nižih dijelova terena (mikrodepresija, niza), povezano s
hidrografskim i drugim čimbenicima stanišnih uvjeta, razvile su se šumske biljne zajednice.
Ovdje su zastupljene sljedeće biljne zajednice: šuma hrasta lužnjaka i običnog graba, tipična
šuma (Carpino betuli-Quercetum roboris typicum Rauš 69), šuma hrasta lužnjaka i običnog
graba varijanta s poljskim jasenom (Carpino betuli-Quercetum roboris var. Fraxinus
parvifolia), koje zauzimaju pretežite površine, dok su mozaično, u depresijama zastupljene
zajednice poljskog jasena s kasnim drijemovcem (Leucoio-Fraxinetum angustifoliae Glav.
59), a u starim koritima vodotoka zajednice crne johe s trušeljkom (Frangulo-Alnetum
glutinosae Rauš 68).
Unutar šuma obitava srednjoeuropska fauna. Uz ribnjak su rezidenti barske ptice. Posebice
treba istaknuti zaštićenu vrstu orla štekavca koji se ovdje gnijezdi. Od divljači treba istaknuti
divlju svinju, jelena (ima ih manji broj) i srnu.
Urabnoteženi i dinamični sustav uzajamno povezanih dijelova prirode koji pripadaju
životinjskoj zajednici biocenozi te ekotopa, ukazuju na vrijednost ovih šuma. Ona nije samo u
stabilizirajućoj ulozi na stanišne uvjete u kojima raste, već je njena uloga potencirana
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
99
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_____
_______________
Broj: 104/2001.
rasprostranjenjem (činjenicom da je dio šireg kontinuiranog prostora šuma izvan granice
Općine) u smislu opće korisnih funkcija šuma.
Cilj zaštite je očuvanje kompleksa šume, potrajnost i zaštita evolucijskog nasljeđa vrsta i
šumskih ekosustava.
Osobito vrijedno područje vodotoka Iskrica i Bukovik
Potoci Iskrica i Bukovik, od osobitog su značaja kako u ekološkom smislu glede voda, tako i
u krajobraznom smislu identiteta prostora.
Oni su sastavnicom krajobraza.
Cilj je očuvanje vodnih resursa i prirodnog ekološkog krajobraznog sklopa, a u dijelu kroz
naselje planiraju se rješenja parkovnom arhitekturom.
U smislu očuvanja vodnih resursa uz potoke Iskrica i Bukvik predviđa se oplemenjivanje
(dopuna) dendroflorom obalnog dijela (autohtonim vrstama) na način prirodnog ekološkog
krajobraznog sklopa, a u dijelu kroz naselje parkovnom arhitekturom (uz stilski definirana
premošćenja).
Osobito vrijedno područje gradske cjeline park u središtu Đurđenovca
U središtu Đurđenovca nalazi se parkovna površina u kojoj je povijesni objekt ''Vila'' (pod
preventivnom zaštitom Konzervatorskog odjela u Osijeku, pod br. 14/98.). Ovdje su vrijedni
primjerci dendroflore: Quercus robur, Tilia sp., Aesculus hippocastanum, Acer campestre,
Carpinus betulus, Acer platanoides, Picea abies, Platanus acerifolia, Prunus avium, Catalpa
bignonioides, Magnolia sp., Morus alba var. pendula, Betula verrucosa, Pinus strobus,
Chamaecyparis lawsaniana, i dr.
Park je oblikovan u rasporedu slobodnih formi, s posebno geometriziranim detaljima živica i
cvjetnica te pendula formi neposredno uz ''Vilu'' (danas u tragovima, ali vidljivih iz
fotodokumentacije), dok je rubno uz glavnu ulicu aleja. Osobitu prostornu kvalitetu čini potok
Bukovik, koji rubno tangira parkovnu površinu.
Vrijednost parkovne površine je u razvijenosti i izgledu dendroflore, a posebice sklopu
objekta ''Vile'' i parka, kulturno-povijesnog značaja (identitet prostora).
Za ovu površinu se preporuča izraditi posebnu studiju zaštite i projekt obnove.
3.7.2. Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i
prostorne cjeline
Na sljedećoj tablici su prikazane prirodne i krajobrazne vrijednosti:
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
100
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_____
_______________
Broj: 104/2001.
PRIRODNE I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI
Tablica br. 41.
Red.
broj
1.0.
1.1.
Lokalitet
PRIRODNA VRIJEDNOST
- Posebni
rezervat-ornitološki
(prijedlog za zaštitu)
KRAJOBRAZNA VRIJEDNOST
- Područje
vrijednih
dijelova
prirode
izvan
zaštićenih
područja (zaštita PPUOĐ)
OZNAKA
UKUPNO
ha
% od površine
Općine
ha/stan.
P
234,69
2,00
0,03
5.827,79
49,92
0,76
IZVOR PODATAKA: ZPO-OSIJEK
3.8. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
3.8.1. Prometni infrastrukturni sustav
3.8.1.1. Cestovni promet
Najznačajniji prometni koridor planiran na području Općine je nova trasa poluautoceste/brze
ceste s četiri traka Ormož-Varaždin-Osijek-Ilok.
Prostornim planom Osječko-baranjske županije planirano je da trasa ide sjeverno od naselja
Beljevina, Đurđenovac i Teodorovac, te da se uz sjeverni rub vodocrpilišta Velimirovac
spušta do trase državne ceste D2.
Kako je u međuvremenu izrađena Građevinsko-tehnička studija podravske brze ceste (IGHPC Osijek, 2003. god.) u njoj je predložena varijanta trase podravske poluautoceste/brze
ceste koja se spušta između Đurđenovca i Pribiševaca i zonu vodocrpilišta Velimivorac
obilazi s južne strane.
Temeljem toga u planu su naznačene obje varijante i to varijanta iz PPOBŽ kao glavna, a
varijanta iz navedene studije kao moguća ili alternativna.
Na trasi županijske ceste između Šaptinovaca i Sušina planirano je denivelirano čvorište za
pristup na trasu buduće poluautoceste/brze ceste.
Planiranu cestu moguće je raditi u fazama, tako da se u prvoj fazi radi dvotračan kolnik, te
svi objekti i čvorišta pripremljeni za četverotračni kolnik.
Uz trasu planirane brze ceste ne smiju biti parcele s direktnim izlaskom na trasu ceste, te se
svi ulazi/izlazi trebaju planirati preko uređenih čvorišta i prijelaza, a pristup parcelama uz
trasu ceste osigurati paralelnim putevima.
Osim planirane izgradnje nove trase brze ceste na području Općine planira se i uređenje
postojeće trase državne ceste D53. U okviru navedene rekonstrukcije najznačajniji zahvat je
obilazak naselja Klokočevci u cilju izbjegavanja oštre krivine u naselju, kao i izbjegavanje
građevinskog područja naselja. U nastavku trase D53 od planiranog čvorišta na novoj trasi
državne ceste D2 do Našica i dalje prema Požegi i N. Gradiški planirana je u konačnom
rješenju kao trasa brze ceste.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
101
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_____
_______________
Broj: 104/2001.
Na trasama županijskih i lokalnih cesta potrebno je osigurati puni standard održavanja uz
poboljšanje postojećeg kolnika rekonstrukcijom na širinu od min. 5,50 m za županijske ceste,
te asfaltiranje svih kolnika razvrstanih cesta na području Općine.
Za nerazvrstanu mrežu javnih cesta unutar naselja (ulice) potrebno je prvenstveno izvesti
rekonstrukciju postojećih kolnika, te asfaltiranje svih cesta u izgrađenim dijelovima naselja.
Prilikom uređenja cestovne mreže posebnu pozornost treba obratiti na kvalitetno rješavanje
oborinske odvodnje. Širinu novoplaniranih ulica treba prilagoditi izgradnji planirane
infrastrukture u profilu te sustava oborinske odvodnje.
I u budućnosti stanovnici Općine će se većinom orijentirati na javni autobusni promet, te je u
naseljima Općine u skladu s potrebama lokalne zajednice, potrebno urediti autobusna
stajališta.
Uz sve javne, te gospodarske sadržaje koji se grade ili izvode prenamjenom postojećeg
prostora, potrebno je izgraditi minimalan broj parkirališnih mjesta prema normativima
navedenim u Odredbama za provođenje.
3.8.1.2. Željeznički promet
Na području željezničkog prometa predviđa se obnavljanje signalno-sigurnosnih i
telekomunikacijskih uređaja na trasi željezničke pruge prvog reda I. 100 (Dalj-Varaždin), u
skladu s najnovijom tehničko-tehnološkim rješenjima. Planirana je rekonstrukcija željezničke
pruge u cilju osiguravanja tehničkih elemenata za brzine do 120 km/h. Pri tome je sva
križanja s postojećim razvrstanim i nerazvrstanim putevima potrebno osigurati u skladu s
posebnim propisima.
Radi povećanja brzine u planu HŽ-a je rekonstrukcija ulazne krivine kolodvora u
Đurđenovcu, radi koje će se most na potoku Bukvik pomicati za cca 10,0 m prema sjeveru.
Istovremeno s uređenjem trase potrebno je urediti i željeznička postrojenja za prihvat i
otpremu putnika (kolodvor) u cilju podizanja nivoa prometne usluge. U okviru rekonstrukcije
trase željezničke pruge planirana je i rekonstrukcija i uređenje željezničkog kolodvora
Đurđenovac.
Time će se osigurati da i ova grana prometa postane atraktivna za korištenje od strane
stanovnika koji žive na tom prostoru.
3.8.1.3. Zračni promet
U zoni zapadno od naselja Klokočevci planirana je izgradnja letjelišta za potrebe intenzivne
poljoprivredne proizvodnje i šumarstva. Planirana dužina travnate uzletno-sletne staze je
800,0 m, a širina 60,0 m.
U zoni planirane uzletno-sletne staze planirana je i izgradnja spremišta (hangar) za potrebe
letjelišta.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
102
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_____
_______________
Broj: 104/2001.
3.8.1.4. Poštanski promet
Planirani razvoj poštanske mreže i na području općine Đurđenovac bitno ovisi o cjelokupnom
društvenom razvoju i demografskim kretanjima.
Analiza sadašnjeg stanja tj. čimbenika koji utječu na razvoj poštanske mreže, a to su broj
naselja i stanovnika u njima te prostorni razmještaj naselja, ukazuju na potrebu još jednog
poštanskog ureda (PU).
Sukladno Pravilniku o poštanskom sustavu, javnog operatera, koji je u fazi donošenja,
predviđeno je da će prije kraja planskog razdoblja doći do otvaranja PU u naselju Klokočevci,
čija vrsta će ovisiti o mogućnostima pronalaženja ekonomičnog rješenja.
Stoga će planirani razvoj poštanske mreže i prometa na području općine Đurđenovac
obuhvaćati sljedeće:
-
otvaranje novog PU-Klokočevci,
adaptacija, uređenje i opremanje postojećih poštanskih ureda sukladno Pravilniku o
pošti.
dovršiti informatizaciju procesa rada u prijamu poštanskih pošiljaka, te informatičko
povezivanje sa Poštanskim središtem Osijek i sa svim Sektorima u Direkciji pošta i
Hrvatskom poštanskom bankom.
razvijati tržni pristup i odnose s korisnicima, uvođenje novih usluga i prilagođavanje
postojećih specifičnim potrebama korisnika,
uređenje eksterijera (pristup, pločnik, parkirališna mjesta i sl.).
Obzirom da se cjelokupna izgradnja, adaptacija, proširenje i opremanje poštanskih ureda
planira i financira na razini HP d.d. Zagreb dinamika daljnjeg razvoja i unapređenje
poštanske mreže na području Poštanskog središta Osijek, a time i području općine
Đurđenovac, realizacija postavljenih ciljeva ovisiti će o stanju i financijskim mogućnostima
Hrvatske pošte.
3.8.1.5. Telekomunikacije
Nepokretna mreža
Plan razvoja telekomunikacijske mreže na području općine Đurđenovac obuhvaća nastavak
već započetog razvoja, koji obuhvaća sljedeće:
-
dogradnja već izgrađenih mjesnih mreža u naselja općine Đurđenovac u skladu s
povećanjem broja korisnika i suvremenom tehnologijom u telekomunikacijama,
U narednom periodu razvoj telekomunikacija na području Općine bit će usklađen sa
zahtjevima tržišta. Uz osnovne usluge HT nudi i razvoj niz dodatnih usluga u nepokretnoj
telefonskoj mreži te pruža IQ usluge-usluge inteligentne mreže koja je nadogradnja osnovne
telefonske mreže. Intenzivan je i razvoj ISDN i ADSL pristupa koji korisnicima omogućuje
brže uspostavljanje veze, veću pouzdanost te veće brzine prijenosa. Novi koncesionari
graditi će svoje mreže i pružati asortiman usluga u skladu s interesom korisnika.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
103
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_____
_______________
Broj: 104/2001.
Pokretna mreža
T-Mobile Hrvatska d.o.o. i VIPnet d.o.o. izgrađuju i upravljaju telekomunikacijskom mrežom u
sustavu globalne pokretne mreže-GSM. U razvoju postojećih javnih sustava pokretnih
komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanja kapaciteta mreža prema
planiranom povećanju broja korisnika i uvođenju novih usluga i tehnologija (UMTS). Novi
koncesionari graditi će mreže i pružati asortiman usluga u skladu s interesom korisnika i
Odredbama za provođenje ovog Plana.
Kako bi se omogućilo kvalitetno pokrivanje signalom područja obuhvata Plana uređenja, uz
osiguranje dovoljnog kapaciteta i raspoloživosti usluga koje će se temeljiti na postojećim i
novim mrežama i sustavima pokretnih komunikacija, potrebno je u budućnosti omogućiti
izgradnju i postavljanje dodatnih baznih (osnovnih) postaja smještanjem antena na stupove i
na krovne prihvate na postojećim građevinama. Tehnički nije moguće razviti kvalitetnu mrežu
za pokretnu komunikaciju bez ulaska u građevinska područja, poglavito u većim naseljima i
posebno za nove tehnologije koje koriste sve manje izračene snage za komunikaciju.
Planira se uvođenje novih mreža i sustava pokretnih komunikacija sljedeće generacije
(UMTS i sustavi sljedećih generacija).
Pri izgradnji novih baznih (osnovnih) postaja koje nisu prikazane na kartografskom prikazu
vlasnici pojedinih mreža moraju uskladiti izgradnju radi zajedničkog korištenja samostojećih
antenskih stupova baznih (osnovnih) postaja zbog racionalnog korištenja prostora ili graditi
bez samostojećih antenskih stupova, te voditi računa o zaštiti okoliša prvenstveno zbog
sigurnosti i zdravlja okolnog stanovništva. U jednom naselju se dozvoljava izgradnja više
baznih (osnovnih) postaja, ali samo jedan samostojeći antenski stup po naselju.
3.8.1.6. RTV sustav veza
Zbog ranije izgrađenog objekta RTV sustava veza ''Kapavac'' lociran izvan granice Općine,
koji pokriva cijeli prostor općine Đurđenovac (i šire) u sljedećem planskom razdoblju ne
planiraju se graditi novi na području Općine.
3.8.2. Energetski sustav
3.8.2.1. Cijevni transport nafte i plina
Postojeći sustav za transport nafte i plina nadopunit će se u planskom dijelu izgradnjom
međunarodnog plinovoda Slobodnica-Slavonski Brod-Donji Miholjac profila 600 mm, te
nazivnog pritiska od 75 bar. Od ukupnih 71,3 km, na području općine Đurđenovac nalazi se
cca 6,2 km trase ovog voda. Trasa planiranog plinovoda područjem Općine prolazi smjerom
sjever-jug (pravac Beničanci-Lipina-Lila) i maksimalno slijedi trase postojećih vodova u ovom
koridoru (plinovodi Beničanci-Našice Ø 300 mm, Beničanci-Našice Ø 150 mm te naftovod
Beničanci-Ruščica Ø 300 mm).
Na prostoru plinskog polja Bokšić postoji mogućnost aktiviranja ovog polja kao budućeg
podzemnog spremišta plina kapaciteta 500.000.000 m³.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
104
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_____
_______________
Broj: 104/2001.
3.8.2.2. Elektroenergetika
Planirana elektroenergetska mreža obuhvaćat će građevine prijenosa i distribucije električne
energije, dok proizvodnja na području Općine nije predviđena Strategijom i Programom
prostornog uređenja Republike Hrvatske, a time niti PPO-BŽ.
Prijenos električne energije
Planom razvoja elektroenergetske mreže predviđa se dogradnja postojeće prijenosne mreže
na području Općine na 400 kV naponskoj razini izgradnjom novog nadzemnog dalekovoda
koji će samo prolaziti područjem Općine. Stoga treba osigurati koridor za sljedeći dalekovod:
-
DV 2x400 kV Žerjavinec-Ernestinovo, dionica Koprivnica-Krndija-Razbojište.
Distribucija električne energije
Plan razvoja distribucijske mreže obuhvaća izgradnju, dogradnju i rekonstrukcije na svim
distribucijskim naponskim razinama, te će pratiti proces urbanizacije i potrebe gospodarstva.
Na 35 kV naponskoj razini planira se:
-
TS 35/10(20) kV Đurđenovac,
KB 2x35 kV priključak TS 35/10(20) kV Đurđenovac na DV 35 kV Našice-Bokšić.
Alternativa ovom kabelskom priključku je DV 2x35 kV priključak TS 35/10(20) kV
Đurđenovac na DV 35 kV Našice-Orahovica/Čačinci.
Planom se određuje da se 10(20) kV dalekovodi unutar građevinskog područja i u
kontaktnim zonama s građevinskim područjem, izgrađuju podzemnim dalekovodima u
koridorima prometnica. Izgradnjom podzemnih dalekovoda u infrastrukturnim koridorima
omogućava se racionalnije i efikasnije korištenje građevinskog zemljišta, što je prioritetna
smjernica Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske. Osim toga, time će
se dobiti na sigurnosti i kvaliteti opskrbe električnom energijom i smanjiti troškovi održavanja.
Na 10(20) kV naponskoj razini plan razvoja obuhvaća rekonstrukcije kojima bi se drveni
stupovi zamjenjivali novim betonskim, te izgradnja novih 10(20) kV dalekovoda za koje je
potrebno osigurati nove koridore, a to su:
-
izgradnja novih planovima razvoja predviđenih TS 10(20)/0,4 kV,
izgradnja KB 10(20) kV dalekovoda kojima će se unutar građevinskih područja pojedinih
naselja međusobno povezati postojeće i planirane trafostanice i njihovi priključci na
nadzemne 10(20) kV dalekovode,
demontiranje nadzemnih 10(20) kV dalekovoda koji prelaze preko građevinskih područja
naselja,
izgradnja ostalih TS 10(20)/0,4 kV i novih 10(20) kV dalekovoda ovisit će o procesu
urbanizacije i razvoja gospodarstva, te će o njima ovisiti lokacije TS i trasa dalekovoda.
Niskonaponska 0,4 kV mreža planira se graditi unutar građevinskih područja, a novu mrežu
u pravilu graditi podzemnim kabelskim vodovima položenim u zeleni pojas ulica, po
mogućnosti u zajednički koridor s ostalim elektroenergetskim vodovima.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
105
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_____
_______________
Broj: 104/2001.
Niskonaponsku mrežu naselja Đurđenovac u pravilu graditi kabelskim vodovima sustavom
ulaz-izlaz, ili do samostojećih kabelskih ormara u pravilu lociranih uz unutarnji rub
regulacijskog pravca (dakle unutar građevinske čestice). Ako nije moguća lokacija na
građevinskoj čestici dozvoljeno ih je locirati na javnoj površini tako da ne ograničavaju kolni
pristup građevinskim česticama, te da što manje ograničavaju izgradnju ostale podzemne
infrastrukture. Od kabelskih ormara polagati kabelske kućne priključke do okolnih potrošača.
U sporednim ulicama niskonaponsku mrežu se može graditi samonosivim kabelskim
snopom (SKS) vođenim po krovovima s krovnim stalcima ili na stupovima. U ostalim
naseljima Općine niskonaponska mreža (NN) može se graditi sa SKS vođenim po krovovima
s krovnim stalcima ili na stupovima, ali se svugdje ostavlja i mogućnost izgradnje NN mreže
s podzemnim kabelskim vodovima u cijelom naselju ili na pojedinim dijelovima.
Do izgradnje planirane elektroenergetske mreže može se koristiti postojeća uz manje
rekonstrukcije i priključenje ponekog novog korisnika. Moguće je prijelazno rješenje za
povezivanje nove s postojećom niskonaponskom mrežom (nove kabelske sa starom
zračnom) ili za interpolaciju nove TS 10(20)/0,4 kV u postojeću 0,4 kV mrežu postavljanjem
jednog ili nekoliko niskonaponskih stupova. Ovo se smatra privremenim rješenjem koje će
potrajati dok za to postoji tehnička potreba. Kod potreba za veće rekonstrukcije pridržavati
se planom predviđene izgradnje.
Javnu rasvjetu u naselju Đurđenovac i ulicama naselja kroz koje vode glavni prometni pravci
i ulicama gdje će NN mreža biti na krovnim stalcima, planira se graditi podzemnim kabelskim
vodovima i čeličnim cijevnim stupovima javne rasvjete postavljenim u zeleni pojas ulica uz
prometnice na propisanoj udaljenosti od prometnice. U ulicama naselja Općine u kojima će
se niskonaponska mreža graditi na stupovima treba na iste stupove postavljati i rasvjetna
tijela.
3.8.3. Vodnogospodarski sustav
U svakodnevnoj praksi obavljanja poslova kojima se ostvaruje upravljanje vodama djelatnost
vodnoga gospodarstva , pored ostalog rješava:
-
zaštitu od štetnog djelovanja voda (uređenje vodotoka i drugih voda uz zaštitu od štetnog
djelovanja voda što podrazumijeva: obranu od poplava i leda, zaštitu od erozija i bujica,
melioracijsku odvodnju),
-
korištenje voda (vodoopskrba, korištenje voda za melioracijsko navodnjavanje, korištenje
voda za plovidbu, korištenje voda za uzgoj riba, korištenje voda za šport, kupanje,
rekreaciju i druge slične namjene),
-
zaštitu voda od onečišćenja.
3.8.3.1. Vodoopskrba
Voda već sada ima, a u budućnosti će imati još više, primaran značaj za opstanak
čovječanstva. Pri tome opskrba korisnika vode dovoljnim količinama kvalitetne vode ima
prioritetno mjesto.
Vodoopskrba općine (razvoj i izgradnja sustava) Đurđenovac odvijat će se u nekoliko faza i
etapa.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
106
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_____
_______________
Broj: 104/2001.
U prvoj fazi razvijat će se lokalni i grupni sustavi što se u stvari već i događa. Trenutno se
izvode radovi na dionici Đurđenovac-Bokšić u dužini 6.835 m, Krčevina u dužini 951 m, te
Šaptinovci-Klokočevci u dužini 3.000 m.
U naseljima kroz koje je izgrađen vodoopskrbni vod treba nastaviti s izgradnjom mreže do
pune pokrivenosti svih potrošača. Paralelno treba raditi na izgradnji kućnih priključaka.
Također su značajni radovi na osiguravanju dostatnih količina vode svim potrošačima. Na
crpilištu Đurđenovac treba se stoga izvršiti proširenje i osuvremenjivanje postrojenja
uključujući uvođenje prerade vode i automatizaciju postrojenja. Po potrebi treba aktivirati novi
bunar.
Potrebno je i pojačati mogućnosti transportiranja vode iz sustava Našičkog vodovoda
gradnjom potrebnih uređaja i cjevovoda.
Druga faza razvoja vodoopskrbe nastavlja na prvu a uključuje formiranje većih grupnih
sustava, dok je krajnji cilj formiranje Jedinstvenog vodoopskrbnog sustava na razini županija
i regija. Ovo bi se postiglo uključivanjem novih izvorišta veće izdašnosti, izgradnjom
magistralnih cjevovoda te ugradnjom kontrolno regulacijskih građevina i opreme.
Druga faza podrazumijeva izgradnju magistralnog voda na pravcu: Našice-D.Miholjac i
Našice-Slatina, odnosno, formiranje sustava Slavonska Podravina. Treća faza
podrazumijeva i spajanje ovih sustava na Vodoopskrbni sustav Istočne Slavonije.
Radi racionalnosti izgradnje nužno je odmah i u svim fazama razvoja lokalnih sustava voditi
računa o potrebama Jedinstvenog sustava vodoopskrbe, te male sustave treba formirati i
graditi tako da se mogu bez većih preinaka spojiti u Jedinstveni sustav.
Nužno je nastaviti s utvrđivanjem vodnih resursa Općine. Također je nužno oko svih
utvrđenih izvorišta formirati zone sanitarne zaštite kako bi se vode zaštitile od slučajnih ili
namjernih zagađivača. Stoga je nužno izraditi odgovarajuću dokumentaciju kao podlogu za
donošenje odluke o zonama zaštite crpilišta Đurđenovac i Velimirovac. Do tada ovim planom
je utvrđena zona preventivne zaštite.
3.8.3.2. Odvodnja otpadnih voda
Zaštita voda od zagađivanja zahtijeva optimalan način eliminacije ili smanjivanja izvora
zagađenja na dozvoljene razine (količine).
Kako su, uobičajeno, naselja kao i industrija vezana uz njih, značajan izvor zagađivanja to je
opći interes organizirano prikupljanje i kontrolirano odvođenje, te prerada otpadnih voda prije
upuštanja u recipijent.
Odvodni sustav osim funkcije zaštite voda u velikoj mjeri poboljšava uvjete življenja
stanovništva i ostalih korisnika vode.
Budući da niti jedno naselje općine Đurđenovac, izuzev općinskog centra koje ima
djelomično riješenu odvodnju, do sada nema izgrađen sustav za odvođenje otpadnih voda
potrebno je uložiti veće napore, u odnosu na sredine gdje je sustav izgrađen ili u izradi, kako
bi se ovo važno pitanje riješilo.
Prema postavkama PPO-BŽ i Plana razvitka odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na
području Osječko-baranjske županije, naselje Đurđenovac je naselje sa riješenom
odvodnjom. Na njegov uređaj planirano je priključenje naselja: Našičko Novo Selo, Ličko
Novo Selo, Sušine, Gabrilovac, Pribiševci, dok je za naselja Krčevine i Beljevina predviđeno
spajanje na postojeće sustave i njihov uređaj za pročišćavanje iako nije naznačen način
spajanja. Kod ostalih naselja općine Đurđenovac, prema postavkama Plana razvitka
odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Osječko-baranjske županije, planiran je
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
107
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_____
_______________
Broj: 104/2001.
razvoj individualnih ili grupnih rješenja sa septičkim jamama ili sličnim jednostavnim
uređajima., odnosno, prema postavkama Županijskog Prostornog plana u tim naseljima
trebala bi se razvijati rješenja sa malim uređajima s aeracijom (prokapnici uz rotirajuće
diskove, ozračene aerobne zemljane lagune i biljni uređaji).
Također prema postavkama Županijskog plana sustave treba graditi tako da izgradnja
uređaja za čišćenje i njegova eksploatacija budu ekonomski prihvatljivi.
Kako su uređaji većeg kapaciteta na koje je priključeno više naselja ekonomski prihvatljiviji
od pojedinačnih to se izgradnja zajedničkih sustava i uređaja potiče i ovim planom.
Također se ovim planom predlaže razmatranje alternativnih rješenja odvodnje za naselja:
-
Beljevina, koje ima mogućnost gravitacijskog spajanja na sustav naselja Bokšić,
-
Krčevine, koje se mogu gravitacijski spojiti na sustav naselja Šaptinovci,
-
Bokšić, koje bi mogle riješiti odvodnju usmjeravanjem sustava umjesto na Šaptinovce
prema vodotoku Marjanac ili Jazvanac gdje bi trebalo locirati uređaj za pročišćavanje,
-
Pribiševci, koje bi se moglo spojiti na sustav odvodnje naselja Velimirovac i na
zajednički uređaj Našica. Za ovo rješenje nužan je dogovor s Gradom Našice, a zatim
rješenje treba ugraditi u Prostorno-plansku dokumentaciju svih razina.
Na tragu napisanog, za Općinu je potrebno izraditi dokumentaciju kojom će se detaljnije
definirati način odvođenja te program etapnog rješavanja odvodnje uvažavajući pored ostalih
i ekonomske parametre te moguću dinamiku realizacije.
Industrija te ostali manji zagađivači s otpadnim vodama kvalitete industrijskih dužna je prema
Zakonu pročistiti svoje otpadne vode do nivoa kada se mogu upustiti u zajednički odvodni
sustav naselja bez opasnosti za sam sustav.
Čišćenje pred tretmanom moguće je za industriju lociranu u mjestima koja imaju ili će u
skoroj budućnosti dobiti centralni uređaj za čišćenje otpadnih voda. Ostala industrijska
postrojenja koja nemaju mogućnosti čišćenja na zajedničkom uređaju trebaju izgraditi
uređaje za potpuno čišćenje.
Sustav odvodnje u naselju Đurđenovac treba biti djelomično mješovitog i mješovitog tipa dok
u ostalim naseljima sustavi trebaju biti izgrađeni u razdjelnom tipu odvodnje za periferne
dijelove, a u mješovitom tipu odvodnje za centar naselja.
Oborinske vode trebaju se rješavati, u zonama odvojene odvodnje, otvorenim kanalima uz
prometnice.
U kasnijoj fazi razvoja odvodnih sustava moguće je zatvaranje otvorenih oborinskih kanala
odnosno zamjena njihove uloge zatvorenim kanalskim vodovima za oborinske vode.
Lokacija svih uređaja za pročišćavanje detaljnije će se utvrditi projektnom dokumentacijom.
3.8.3.3. Uređenje vodotoka i voda
Stanje uređenosti vodotoka i voda na području općine Đurđenovac i šire je takvo da sustav, s
većim ili manjim problemima (problemi se javljaju kod održavanja), funkcionira, no ne u
optimalnim uvjetima. Iako su na gotovo svim vodotocima vršeni regulacijski zahvati pa su
oni, uglavnom, regulirani potrebno je još regulirati slijedeće vodotoke: Vučicu, u dužini 2,32
km (od stacionaže 0+000 do stacionaže 2+320)., Našičku rijeku, u dužini 2,0 km (od
stacionaže 9+000 do stacionaže 11+000).,Bukvik, u dužini 4,0 km (od stacionaže 0+000 do
stacionaže 4+000)., Iskricu , u dužini 4,0 km (od stacionaže 4+000 do stacionaže 8+000).
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
108
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_____
_______________
Broj: 104/2001.
Planom se ne predviđa nikakva bitnija korekcija trase kanala, već samo zahvati na njihovom
optimalnom održavanju (tehničko i gospodarsko) kao i provođenje mjera obrane od poplava.
Vodotoci na području općine Đurđenovac nemaju energetski potencijal dovoljan za
proizvodnju električne energije pa se niti ne planiraju građevine za njezino pridobivanje.
Plovidba vodotocima Općine nije moguća.
Erozija je hidrogeološki proces koji prvenstveno ovisi o morfologiji terena: nagnutosti terena,
erodibilnosti geološke podloge te intenzitetu oborina. Erozija zemljišta i pojava bujičnih
tokova međusobno su povezane pojave. Erozija stalno djeluje na cijeloj površini sliva s
različitim intenzitetom, a pojava bujica direktna je posljedica erozije, jer su erozijom ugrožena
područja glavni izvor nanosa koji daje razornost bujicama. Erozijski procesi podložni su
promjenama ovisno o stanju tla i vegetacije te načinu iskorištavanja zemljišta na slivu.
Bujične poplave javljaju se povremeno, a glavni pokretač su oborine natprosječne visine i
intenziteta.
Niti jedan od ovih procesa nije prisutan u značajnijem obliku i veličini pa se niti ne predviđaju
mjere za njihovo sprječavanje.
Zakonom o vodama definiran je inundacijski pojas na vodotocima i drugim ležištima voda u
svrhu tehničkog i gospodarskog održavanja vodotoka i drugih voda, djelotvornog provođenja
obrane od poplava i drugih oblika zaštite od štetnog djelovanja voda. Razlikuje se uređeni i
neuređeni inundacijski pojas s obzirom na postojanje regulacijskih i zaštitnih vodnih
građevina.
U predmetnom pojasu po odredbama Zakona o vodama, zabranjeno je obavljati radnje
kojima se može pogoršati vodni režim i povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja
voda. Sve zemljišne čestice u utvrđenom uređenom i neuređenom inundacijskom pojasu, od
vanjske granice pojasa do korita vodotoka imaju svojstvo vodnog dobra.
Vodno dobro je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, koje ima njezinu osobitu zaštitu i
koristi se na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o vodama.
Na području Općine tek predstoji određivanje inundacijskog pojasa uz vodotoke i druga
ležišta voda. Planira se pojas širine 10 m za vodotoke i kanale I reda, računajući od gornjeg
ruba korita kanala.
3.8.3.4. Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
Melioracijska odvodnja
Melioracijski sustav u pravilu je dio ili podsustav većih vodno gospodarskih sustava. Pri
rješavanju melioracijske problematike potrebno je sagledati sve utjecaje koji su u svom
djelovanju ovisni jedan o drugom, a krajnji im je cilj povećanje produktivnosti tla. Dakle, teži
se sveobuhvatnom rješavanju pri čemu je osnovno uređenje glavnih odvodnih recipijenata.
Obzirom da stanje sustava melioracijske odvodnje radi nedovoljnog održavanja nije dovoljno
dobro, potrebno je kroz određeno razdoblje pojačanog održavanja dovesti sustav u normalno
stanje nakon čega je potrebno njegovo redovno održavanje. Također treba nastaviti s
rekonstrukcijom kanala koji su dijelom rekonstruirani i nastaviti s iskopom melioracijskih
kanala kojima će se omogućiti odvodnja te kvalitetnije korištenje površina za poljodjelsku
proizvodnju.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
109
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_____
_______________
Broj: 104/2001.
Planom se predviđa sanacija, zahvati na optimalnom održavanju (tehničko i gospodarsko
održavanje) i za funkcioniranje sustava nužna dogradnja vodnih građevina za melioracijsku
odvodnju.
Navodnjavanje
Iako su poljodjelske površine još uvijek povremeno ugrožene od suvišnih voda za stabilnu
poljodjelsku proizvodnju rješavanje problema viška vode nije dostatno već je potrebno i
nadoknaditi deficit vode u ljetnim mjesecima.
Problem navodnjavanja posebno je izražen u sušnim godinama kada su zbog nedostatka
vode u tlu, unatoč ulaganja urodi slabi. Naime, iako je raspored oborina u toku godine dobar,
odstupanja od prosječnih veličina su velika tako da sušnom mjesecu prethode i ostali sušni.
Veliki dio godišnjih oborina oteče, a mogao bi se vodno gospodarski iskoristiti izgradnjom
kompleksnih sustava kojima bi se korigirao i hod protoka koji nije povoljan. Stoga je
planirana izgradnja akumulacija (izvan područja Općine) značajna i kao izvorište voda za
natapanje.
Kako bi se utvrdili ostali načini i mogućnosti natapanja (izvorišta vode) i površine koje mogu
biti podvrgnute ovom vidu poboljšanja uvjeta rasta kultura izrađen je plan navodnjavanja
Osječko-baranjske županije. Temeljem izrađenog plana nužno je izraditi ostalu potrebnu
dokumentaciju kako bi se ova značajna mjera što je moguće prije počela provoditi.
3.9. POSTUPANJE S OTPADOM
Postupanje s otpadom razumijeva skupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje, oporabu,
zbrinjavanje otpada, uvoz, izvoz i provoz otpada, zatvaranje i saniranje građevina
namijenjenih odlaganju otpada i drugih otpadom onečišćenih površina te nadzor.
Prema odredbama Zakona o otpadu otpad se po mjestu nastanka dijeli na: komunalni,
industrijski, ambalažni, građevni, električni i elektronički te otpadna vozila i otpadne gume.
Prema svojstvima otpad se dijeli na opasni, neopasni i inertni.
Država osigurava provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom.
Županija osigurava provođenje mjera postupanja s industrijskim, ambalažnim, građevnim,
električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama.
Općina osigurava provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom. Komunalni otpad
je otpad iz kućanstava, otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpad koji je po
svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, a koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama
i uslužnim djelatnostima.
Prilikom postupanja s komunalnim otpadom mora se iz njega izdvojiti opasni otpad.
PPO-BŽ planirano je formiranje sustava zbrinjavanja otpada kroz tri faze:
1. faza
-
2. faza
-
Na teritoriji svake općine odrediti lokaciju komunalnog kontroliranog odlagališta,
uz trenutno zatvaranje ostalih nekontroliranih odlagališta, te njihovu sanaciju,
Napustiti i sanirati sva općinska odlagališta, te uspostaviti sustav koji je
temeljen na 6 velikih odlagališta (Osijek, Đakovo, Našice, Belišće, Donji
Miholjac i Beli Manastir),
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
110
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
3. faza
-
_____
_______________
Broj: 104/2001.
Uspostava sustava regionalnog odlaganja otpada, te izgradnja regionalnog
odlagališta za cijelu Županiju (ili više županija).
Slijedom navedenog nužno je na području općine Đurđenovac zatvoriti i sanirati sva divlja
odlagališta te odrediti lokaciju komunalnog kontroliranog odlagališta na području Općine.
Prostornim planom Općine predlaže se lokacija općinskog odlagališta komunalnog otpada na
kč.br. 90 (k.o. Đurđenovac) veličine cca 1,5 ha. Ova lokacija predstavlja postojeće
neuređeno odlagalište koje je nužno sanirati i na koje se (kroz postupak sanacije) može
odvoziti komunalni otpad do trenutka aktiviranja regionalnog odlagališta u Antunovcu.
Unutar građevinskih područja naselja planira se formiranje po jednog reciklažnog dvorišta
približne veličine 350-500 m².
Reciklažno dvorište omogućava prihvat sekundarnih sirovina (metal, papir, plastika, staklo) i
krupnog otpada. Biorazgradivi otpad treba, što je više moguće, izdvojiti iz komunalnog i
rješavati ga lokalno po domaćinstvima.
3.10. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
3.10.1. Mjere zaštite voda
Kvaliteta vode vodotoka i kanala je pod utjecajem voda koje se nakon oborina slijevaju s
oraničnih površina na kojima se primjenjuju pesticidi, mineralna i organska gnojiva, kao i
ostale agrotehničke mjere, te otpadnih voda naselja, koja svoje otpadne vode, najčešće, bez
prethodne obrade upuštaju u vodotoke otpadnih i ostalih voda značajnijih pojedinačnih
zagađivača koji nemaju uređaje za prethodno čišćenje svojih zagađenih voda.
Generalno zaštita voda treba se provoditi uz uvažavanje principa:
-
treba sačuvati vode koje su još čiste;
-
upotrebu pesticida, organskih i mineralnih gnojiva na svim poljoprivrednim površinama
treba racionalizirati na način da se uz najmanju upotrebu postignu traženi učinci,
-
treba sanirati ili ukloniti zagađenja uslijed kojih dolazi do ugrožavanja ili zagađivanja vode
za piće na postojećim izvorištima voda za opskrbu vodom;
-
poljoprivrednu proizvodnju u zaštitnim sanitarnim zonama izvorišta vode za piće treba
prilagoditi uvjetima zaštite radi smanjenja prevelike količine nitrata u pitkoj vodi i to na
način da se uvede kontrola upotrebe količine i vrsta zaštitnih sredstava, što je ujedno
jedan od preduvjeta za orijentaciju na proizvodnju zdrave hrane (prioritetno unutar
zaštitnih zona vodocrpilišta);
-
započeti s izgradnjom sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda u naseljima Općine.
-
treba uklanjati izvore zagađivanja voda, sprječavati i smanjivati zagađivanje na mjestu
njegova nastajanja,
-
treba spriječiti nastajanje zagađenja na malim vodotocima, gdje uslijed moguće
koncentracije zagađenja i ograničenog kapaciteta prijemnika, potrebne mjere zaštite
prelaze tehničke ili ekonomske mogućnosti.
-
hitno (što je moguće prije) treba riješiti odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda
gospodarskih subjekata (identifikacija zagađivača, njihovo uklanjanje ili provođenje
zaštitnih mjera s naglaskom na dugoročno rješavanje problema izgradnjom uređaja za
čišćenje otpadnih voda i/ili uvođenjem "čiste" tehnologije u proizvodne procese);
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
111
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_____
_______________
Broj: 104/2001.
-
gospodarski subjekti priključeni na sustav javne odvodnje obvezatno moraju, primjereno
tehnološkim procesima proizvodnje, kvalitetu otpadnih voda dovesti na razinu podobnu
za upuštanje u odvodni sustav. Ovo pak podrazumijeva izradu uređaja za prethodno
čišćenje otpadnih voda svugdje gdje izlazne otpadne vode ne odgovaraju traženoj
kvaliteti,
-
kvalitetu površinskih i podzemnih voda treba stalno kontrolirati kao i kvalitetu efluenta
kojima se u vode unose zagađenja,
-
treba kontinuirano raditi na sprečavanju nastajanja nekontroliranih (divljih) odlagališta
otpada,
3.10.2. Mjere zaštite tla
Mjere zaštite tla potrebno je provoditi u funkciji zaštite poljoprivrednog zemljišta i proizvodnje
zdrave hrane, te zaštite zdravlja ljudi, biljnog i životinjskog svijeta.
Kroz izradu PPUOĐ, vodilo se računa o racionalnom korištenju poljoprivrednog zemljišta,
kao i smanjenju njegove prenamjene u nepoljoprivredne svrhe. Također se, s obzirom na
konstatirano poljoprivredno zemljište (ostalo obradivo tlo) ističe potreba provođenja mjera za
uređenje zemljišta (vodnogospodarsko uređenje, razne agrotehničke mjere), u cilju
povećanja kvalitete zemljišta (boniteta) i njegovo korištenje za poljoprivrednu obradu.
Zapuštene poljoprivredne površine potrebno je privesti poljoprivrednoj namjeni, dok je
šumsko zemljište potrebno pošumiti.
3.10.3. Mjere zaštite zraka
Donošenjem Zakona o zaštiti zraka 1995. godine, Republika Hrvatska se opredijelila za
sustavni pristup rješavanju problema zaštite zraka. Općina u okviru samoupravnog
djelokruga uspostavlja područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka na svom području.
Predstavničko tijelo Općine određuje lokacije postaja u područnoj mreži i donosi program
mjerenja kakvoće zraka i osigurava uvjete njegove provedbe. Podaci kakvoće zraka iz
područne mreže su javni i objavljuju se jednom godišnje u službenom glasniku.
Utvrđuju se sljedeće prioritetne mjere za sprječavanje onečišćenja zraka:
-
moguće izvore onečišćavanja zraka treba ispravno locirati u prostoru u odnosu na
stambene i sl. zone uzimajući osobito u obzir smjer i intenzitet dominantnih vjetrova, te
udaljenost od naseljenih područja,
-
oko postojećih i planiranih izvora onečišćavanja zraka (farme, gospodarski kompleksi,
frekventni prometni pravci) potrebno je podizati zaštitno zelenilo
-
sanirati postojeća neuređena odlagališta otpada.
3.10.4. Mjere zaštite od buke
Područje općine Đurđenovac trenutno nije ugroženo bukom, ali se gospodarskim razvitkom i
razvitkom planiranih prometnih koridora stanje može narušiti.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
112
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_____
_______________
Broj: 104/2001.
Sukladno Zakonu o zaštiti od buke, Općina osigurava izradu karte buke – grafičkog prikaza
osnovnih razina buke na svim mjestima unutar promatranog područja sredine u kojoj ljudi
rade i borave, ali do sada nisu vršena mjerenja buke na prostoru općine.
Pri izradi planova užeg područja (UPU, DPU) potrebno je odrediti predviđene razine buke,
koje ne smiju prijeći najviše zakonom predviđene razine.
3.11. MJERE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA OD RATNIH OPASNOSTI
3.11.1. Zone ugroženosti i sklanjanja stanovništva
Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi
skloništa i drugi objekti za zaštitu razvrstava naselja prema stupnju ugroženosti u 4 stupnja
ugroženosti, ovisno o broju stanovnika naselja, određenim funkcijama, te geopolitičkom
položaju.
S obzirom da općina Đurđenovac nije izradila kartu ugroženosti naselja, PPUOĐ se naselja
klasificiraju prema stupnju ugroženosti.
Prema navedenom pravilniku, naselje Đurđenovac pripada 4. kategoriji ugroženosti, te se
zaštita stanovništva naselja Đurđenovac vrši gradnjom zaklona.
Ostala naselja Općine ne pripadaju niti jednoj kategoriji ugroženost (naselja Općine ne
prelaze minimalni broj od 2000 stanovnika), te nije obvezna izvedba skloništa ili zaklona za
sklanjanje stanovništva.
Kod građevina u kojima se okuplja veći broj korisnika (javne, društvene i sl.), u smislu
sklanjanja stanovništva, potrebno je pridržavati se posebnih propisa
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
113
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_____
_______________
Broj: 104/2001.
II ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU
OPĆINE
(1.)
1.1. NAMJENA POVRŠINA
U Prostornom planu uređenja općine Đurđenovac (u daljnjem tekstu : PPUOĐ) površine za
razvoj i uređenje prikazane su u kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina"
i određuju se za sljedeće namjene:
1.
Površine za razvoj i uređenje naselja:
-
2.
građevinska područja naselja: Beljevina, Bokšić, Bokšić Lug, Đurđenovac,
Gabrilovac, Klokočevci, Krčevina, Ličko Novo Selo, Lipine, Našičko Novo Selo,
Pribiševci, Sušine, Šaptinovci i Teodorovac.
Površine za razvoj i uređenje van naselja:
a) Građevinska područja
-
građevinska područja gospodarske zone,
-
građevinska područja groblja.
b) Klaster (grupa farmi)
c)
Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina
-
eksploatacijska polja nafte i plina Bokšić, Klokočevci, Beničanci, Crnac i Obod.
d) Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene
-
ostala obradiva tla.
e) Šuma isključivo osnovne namjene
-
gospodarska šuma,
-
šuma posebne namjene - rekreacijska,
- sjemenske sastojine.
f)
Ostalo šumsko zemljište isključivo osnovne namjene
g) Vodne površine
-
vodotoci,
-
ribnjaci.
h) Prometne površine
i)
(2.)
Općinsko odlagalište komunalnog otpada ''Đurđenovac''.
Površine određene u kartografskom prikazu 1. "Korištenje i namjena površina" detaljnije se
razgraničavaju na sljedeći način:
-
sva građevinska područja (izgrađeni i neizgrađeni dio) prikazana su u kartografskim
prikazima br. 4.A do 4.K, na katastarskim kartama u mjerilu 1:5.000.
Detaljna namjena građevinskih područja utvrđuje se prostornim planovima užih
područja ili na temelju Odredbi za provođenje PPUOĐ (u daljnjem tekstu : Odredbe),
-
područje za iskorištavanje mineralnih sirovina (eksploatacijska polja) utvrđuju se na
temelju odobrenja nadležnog tijela državne uprave,
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 114
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
(3.)
_____
_______________
Broj: 104/2001.
-
ostalo obradivo poljoprivredno tlo detaljnije se određuje na temelju podataka o
bonitetnoj klasi poljoprivrednog zemljišta ili specijaliziranom studijom ili elaboratom
kojim se detaljnije definira bonitetna vrijednost tala,
-
šume gospodarske namjene i ostalo šumsko zemljište isključivo osnovne namjene
utvrđuju se na temelju podataka o šumskom zemljištu tijela Državne uprave
nadležnog za katastarske poslove i podataka Hrvatskih šuma,
-
šuma posebne namjene utvrđuje se na temelju akta o proglašenju gospodarske šume
šumom posebne namjene na način utvrđen posebnim propisom,
-
prirodni vodni tokovi, ribnjaci i ostale vodne površine određeni su obalnom crtom koju
utvrđuje ustanova s javnim ovlastima nadležna za vodnogospodarstvo, ili crtom
vodnog dobra kojeg utvrđuje nadležna ustanova prema posebnom propisu,
-
prometne površine određuju se sukladno točki (3.) i (4.) ovih Odredbi,
-
odlagalište komunalnog otpada se nalazi na k.č.br. 90 k.o. Đurđenovac.
Prometne, energetske i vodnogospodarske građevine određene su funkcijom i kategorijom i
prikazane na kartografskim prikazima br. 1., 1.A, 2.A i 2.B.
Prostor za prometne i infrastrukturne građevine utvrđuje se na sljedeći način:
-
za postojeće građevine prostor je utvrđen stvarnom parcelom i pojasom primjene
posebnih uvjeta prema posebnim propisima. Sve postojeće građevine, bilo da se
zadržavaju ili uklanjaju, mogu se rekonstruirati pri čemu su moguće izmjene trase u
cilju poboljšanja funkcioniranja građevine,
-
trase novih infrastrukturnih građevina su orijentacijske i moguće ih je mijenjati unutar
koridora čija ukupna širina iznosi:
• za planiranu i moguću ili alternativnu trasu poluautoceste/brze
ceste Ormož-Varaždin-Osijek-Ilok (izrađeno idejno rješenje u
Građevinsko-tehničkoj studiji podravske brze ceste)
• za planiranu i moguću ili alternativnu varijantu državne ceste
• za međunarodni plinovod
• za lokalne plinovode
• za nadzemni dalekovod (u daljnjem tekstu : DV) prijenosa
električne energije DV 2x400 kV Žerjavinec-Ernestinovo,
dionica Koprivnica-Krndija-Razbojište pošto je izrađeno SUO
• za alternativni distribucijski DV 2x35 kV priključak
TS 35/10(20) kV Đurđenovac na DV 35 kV Našice-Orahovica/
Čačinci
• za magistralni vodoopskrbni cjevovod
• za glavni kolektor odvodnog sustava
1.500,0 m,
100,0 m,
1.000,0 m,
10,0 m,
1.000,0 m,
100,0 m,
300,0 m,
300,0 m.
Širina koridora iz stavka 2. ove točke utvrđuje se simetrično u odnosu na os infrastrukturne
građevine, prikazane u kartografskom prikazu.
Iznimno, širine novih infrastrukturnih koridora prometa iz stavka 2. ove točke ne primjenjuju
se u građevinskim područjima unutar kojih su koridori utvrđeni u kartografskim prikazima
građevinskih područja br. 4.A Beljevina i Krčevina, 4.D Đurđenovac, 4.F Klokočevci, 4.H
Pribiševci, te 4.K Teodorovac.
Iznimno, širine novih infrastrukturnih koridora vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda iz
stavke 2. ove točke ne primjenjuju se u građevinskim područjima.
(4.)
Lokacija novih građevina prometa i infrastrukture koje su u PPUOĐ prikazane simbolom su
orijentacijske, a detaljnije se utvrđuju na temelju projekta, unutar neizgrađenog građevinskog
područja.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 115
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_____
_______________
Broj: 104/2001.
1.2. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU
(5.)
U PPUOĐ utvrđuju se sljedeća područja posebnih ograničenja u korištenju:
-
područje prirode koje se predlaže za zaštitu sukladno posebnom propisu (posebni
rezervat-ornitološki),
-
vrijedni dijelovi prirode izvan zaštićenih područja,
-
zaštićena graditeljska baština,
-
prostor rezerviran za zone sanitarne zaštite izvorišta/crpilišta Đurđenovac,
-
poplavno područje,
-
koridori za planirane infrastrukturne građevine,
-
šume i šumsko zemljište u građevinskom području.
Područja posebnih ograničenja iz stavka 1. svih alineja, izuzev 8. prikazana su na
kartografskim prikazima br. 3.A, 3.B, i 4.A-4.K.
(6.)
Područja posebnih ograničenja u korištenju detaljnije se utvrđuju na sljedeći način:
-
granica područja prirode predloženog za zaštitu prema PPO-BŽ može se izmijeniti
nakon proglašenja zaštićenog područja, po posebnom propisu, sukladno aktu o
zaštiti.
-
područje vrijednih dijelova prirode izvan zaštićenih područja na temelju kartografskog
prikaza br. 3.A,
-
zaštićena kulturna dobra na temelju akata o zaštiti,
-
vodozaštitno područje izvorišta/crpilišta na temelju
izvorišta/crpilišta donesene sukladno posebnom propisu,
-
prostor rezerviran za zonu sanitarne zaštite izvorišta/crpilišta Đurđenovac na temelju
granice prikazane na kartografskom prikazu 3.A.
-
granicu poplavnog područja utvrđuje ustanova s javnim ovlastima nadležna za
vodnogospodarstvo i/ili Županijska skupština za lokalne vode, na prijedlog Hrvatskih
voda,
-
šume i šumsko zemljište u građevinskom području na temelju podataka o kulturi tijela
Državne uprave nadležnog za katastarske poslove.
Odluke
o
zonama
1.3. UVJETI KORIŠTENJA NA PODRUČJIMA S POSEBNIM
OGRANIČENJIMA U KORIŠTENJU PROSTORA
(7.)
Uvjeti korištenja zaštićenih područja prirode, kulturnih dobara, vodozaštitnog područja
crpilišta i poplavnog područja, te uvjeti gradnje u odnosu na intenzitet potresa utvrđuju se na
temelju posebnih propisa.
(8.)
Na području prirode koje se predlaže za zaštitu prema posebnom zakonu primjenjuju se
uvjeti utvrđeni u točki (236.), a na vrijednim dijelovima prirode izvan zaštićenih područja
primjenjuju se uvjeti utvrđeni u točki (239.) ovih Odredbi.
(9.)
Na prostoru rezerviranom za zone sanitarne zaštite izvorišta/crpilišta, do donošenja Odluke
o zonama izvorišta, uvjeti korištenja i gradnje utvrđuju se sukladno uvjetima utvrđenim
posebnim propisom za III zonu sanitarne zaštite.
Nakon donošenja Odluke o zonama izvorišta u zonama sanitarne zaštite izvorišta uvjeti
korištenja i gradnje utvrđuju se sukladno Odluci o zonama izvorišta, a na područjima iz
stavka 1. koja se nalaze van zona sanitarne zaštite primjenjivat će se Odredbe PPUOĐ,
sukladno postojećem načinu korištenja.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 116
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_____
_______________
Broj: 104/2001.
U poplavnom području zabranjena je gradnja osim gradnje športsko-rekreacijskih,
ugostiteljsko-turističkih i infrastrukturnih građevina, prema uvjetima Hrvatskih voda.
Izuzetno, u poplavnom području izvan građevinskog područja naselja, a na površinama
PPUOĐ utvrđenim za grupu farmi (klaster) dozvoljava se gradnja ostalih građevina, a pod
uvjetima koje će utvrditi ustanova s javnim ovlastima nadležna za vodnogospodarstvo.
Izuzetno, u građevinskom području naselja Bokšić Lug, u poplavnom području budući
poplavna linija ne prelazi kotu 97,00 m.n.m., dozvoljava se gradnja ostalih građevina prema
uvjetima utvrđenim u PPUOĐ, ako je najniža kota konačno zaravnatog terena uz građevinu
iznad apsolutne kote 97,20 m.
(10.)
U koridorima planiranih prometnica i infrastrukture, čije širine su utvrđene u točki (3.) ovih
Odredbi ne mogu se do utvrđivanja točne trase i lokacije planirati i graditi stambene i
gospodarske građevine koje se sukladno Odredbama PPUOĐ mogu graditi van
građevinskih područja.
Na prostoru određenom za koridore i lokacije prometnih i drugih infrastrukturnih građevina, a
koji preostane nakon izgradnje građevine, prestaje ograničenje iz stavka 1. ove točke.
(11.)
Zabranjuje se promjena namjene šuma i šumskog zemljišta u građevinskim područjima osim
za gradnju športsko-rekreacijskih i infrastrukturnih građevina.
2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA
2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU
(12.)
Na području općine Đurđenovac izgrađene su ili se planira gradnja sljedećih građevina od
važnosti za Državu:
a)
Prometne građevine
-
Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima
• brza cesta s četiri trake Ormož-Otok-Virje-Varaždin-Osijek-Ilok,
• brza cesta s dvije trake na trasi ceste D53 (granični prijelaz D. MiholjacBeničanci-čvor Velimirovac),
• brza cesta s četiri točke na pravcu D53 prema Požegi i Novoj Gradiški (dionica:
čvor Velimirovac-Našice).
b)
Energetske građevine
-
Građevine za transport nafte i plina s pripadajućim objektima, postrojenjima i
uređajima
• Naftovodi:
1. Bizovac-Beničanci,
2. Beničanci-Ruščica.
• Plinovodi:
1. Bokšić-Donji Miholjac
2. Beničanci-Našicex2
3. Velimirovac-Đurđenovac
4. Đurđenovac-Čačinci
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 117
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_____
_______________
Broj: 104/2001.
5. Planirani međunarodni plinovod Slobodnica-Slavonski Brod-D. Miholjac Ø
600 mm.
Planirana građevina prijenosa električne energije je:
• DV 400 kV Žerjavinec-Ernestinovo, dionica Koprivnica-Krndija-Razbojište.
c)
Vodne građevine
-
Građevine za melioracijsku odvodnju
• sustavi melioracijske odvodnje za površine veće od 10.000 ha.
2.2. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA ŽUPANIJU
(13.)
Na području Općine izgrađene su ili se planira gradnja sljedećih građevina od važnosti za
Županiju:
a)
Prometne građevine
-
Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima
• mreža županijskih cesta.
-
Željezničke građevine s pripadajućim objektima, postrojenjima i uređajima, osim
industrijskih kolosijeka
• željeznička pruga I reda (I. 100 Dalj-Osijek-Varaždin).
-
Poštanski promet
Postojeća građevina poštanskog prometa je poštanski ured (u daljnjem tekstu :
PU)
• PU Đurđenovac.
Planirana građevina poštanskog prometa je:
• PU Klokočevci.
-
Telekomunikacije
Postojeće građevine telekomunikacija su:
• UPS Beljevina,
• UPS Đurđenovac,
• UPS Klokočevci,
• UPS Šaptinovci,
• bazne postaje (GSM) Đurđenovac i Klokočevci.
b)
Energetske građevine
-
Elektroenergetske građevine
Postojeće građevine prijenosa električne energije su:
• DV 110 kV Našice-Donji Miholjac,
• DV 110 kV Našice-Slatina.
Postojeće građevine distribucije električne energije su:
• TS 35/x kV Bokšić (industrijska-INA),
• DV 35 kV TS 110/35/10(20) kV Našice-TS 35/x kV Bokšić,
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 118
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_____
_______________
Broj: 104/2001.
• DV 35 kV TS 110/35/10(20) kV Našice-TS 35/10(20) kV Orahovica/Čačinci.
Planirane građevine distribucije električne energije su:
• TS 35/10(20) kV Đurđenovac,
• KB 2x35 kV priključak TS 35/10(20) kV Đurđenovac na DV 35 kV NašiceBokšić. Alternativa ovom kabelskom priključku je DV 2x35 kV priključak TS
35/10(20) kV Đurđenovac na DV 35 kV Našice-Orahovica/Čačinci.
c)
Vodne građevine
-
Regulacijske i zaštitne vodne građevine
• svi nasipi Općine.
-
Građevine za korištenje voda
• vodoopskbni sustav Našice sa crpilištem ''Velimirovac'',
• postojeći i planirani magistralni, transportni i spojni cjevovodi:
- Našice-Đurđenovac-Feričanci,
- Velimirovac-Klokočevci-Malinovac,
- Đurđenovac-Šaptinovci-Beljevina-Bokšić-Bokšić Lug.
-
Građevine za zaštitu voda
• sustav za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda ''Đurđenovac''.
(14.)
Prostor za građevine od važnosti za Državu i Županiju osigurava se na sljedeći način:
-
(15.)
za prometne i infrastrukturne građevine sukladno točki (3.) i (4.) ovih Odredbi.
Na kartografskim prikazima 1, 1.A, 2.A i 2.B, sve građevine iz točke (12.) i (13.) ovih Odredbi
označene su kao postojeće građevine i građevine koje su PPUOĐ planirane za gradnju.
Sukladno tome, prostor za gradnju građevina od važnosti za Državu i Županiju osigurava se
prema točki (3.) i (4.) ovih Odredbi.
Iznimno, osim baznih postaja prikazanih na kartografskom prikazu br. 1.A, mogu se graditi i
druge, sukladno Odredbama PPUOĐ.
2.3. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
2.3.1. Namjena građevina u građevinskom području naselja
(16.)
U građevinskom području naselja ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem i
uporabom neposredno ili posredno ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi u naselju, odnosno
vrijednosti okoliša, niti se smije zemljište uređivati ili koristiti na način koji bi izazvao takve
posljedice.
(17.)
U građevinskom području naselja stalnog stanovanja mogu se graditi stambene građevine,
građevine javnih i društvenih djelatnosti, građevine gospodarskih djelatnosti, športskorekreacijske građevine, građevine za komunalne djelatnosti, pomoćne i prometne građevine
i građevine infrastrukture, građevine mješovite namjene te ostale građevine u funkciji razvoja
i uređenja naselja, a prema uvjetima utvrđenim u PPUOĐ.
Građevine mješovite namjene su građevine sa više funkcija odnosno za više djelatnosti.
(18.)
Detaljna namjena površina i građevina utvrđuje se u dokumentima uređenja užih područja, u
kojima se mogu utvrditi i drugačiji uvjeti gradnje od uvjeta utvrđenih u ovome PPUOĐ, ako je
to njegovim odredbama dozvoljeno.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 119
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_____
_______________
Broj: 104/2001.
2.3.2. Opći uvjeti gradnje i uređenja prostora
(19.)
(20.)
Opći uvjeti gradnje primjenjuju se na sve građevne čestice i građevine u građevinskim
područjima i van njih.
2.3.2.1. Građevne čestice
Građevna čestica je zemljište koje omogućuje gradnju i korištenje čestice sukladno
Odredbama PPUOĐ, koja ima direktan pristup s javno-prometne površine.
Građevna čestica ima direktan pristup ako je širina regulacijske linije min. 6.0 m ili na način
utvrđen planom užeg područja.
Javnom površinom iz stavka 1. ove točke smatra se ulični koridor širine utvrđene u točkama
(174.) - (177.) ovih Odredbi, koji je kao javna površina spojen na sustav uličnih koridora u
naselju i za koji su riješeni imovinsko–pravni odnosi.
Iznimno, čestica na kojoj su postojeće legalno izgrađene građevine može imati osiguran
pristup na drugi način (služnost prolaza preko druge čestice i sl.).
(21.)
Za građevine koje se postavljaju na javne površine (kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u
javnom prometu, tende, ljetni vrtovi, spomenici i drugi elementi urbane opreme i slično) ne
formiraju se građevne čestice nego se postavljaju na građevnu česticu javne površine.
(22.)
Za linearne infrastrukturne građevine (osim cesta) ne formiraju se građevne čestice nego se
iste vode po postojećim česticama osim za pojedinačne građevine na trasi, kada je zbog
funkcioniranja građevine potrebno formirati građevnu česticu.
(23.)
Cesta i druga javno-prometna površina može se izuzetno graditi i na više građevnih čestica.
(24.)
Građevna čestica infrastrukturne građevine koja je u funkciji prometa, veza, energetike,
vodoopskrbe, odvodnje, vodoprivrede može imati minimalnu površinu jednaku tlocrtnoj
veličini građevine, odnosno površine određene strukovnim propisima i ne mora imati
regulacijsku liniju, a pristup se može rješavati služnošću prolaza. Ukoliko se ta vrsta
građevina postavlja na javnu površinu ili građevnu česticu neke druge građevine ne mora se
formirati posebna građevna čestica. Mjerno redukcijska stanica (MRS) mora imati svoju
građevnu česticu, čija širina regulacijske linije može biti i manja od one utvrđene točkom
(20.).
(25.)
Zajednička međa građevne čestice i javno-prometne površine je regulacijska linija, a
dvorišne međe su međe građevne čestice sa susjednim katastarskim česticama, koje nisu
javne.
(26.)
Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je odnos površine zemljišta pod svim
građevinama na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice.
Zemljište pod građevinom utvrđuje se sukladno posebnom propisu.
(27.)
(28.)
Koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kig) je odnos građevinske (bruto) površine svih
građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
2.3.2.2. Način i uvjeti gradnje građevina
Način gradnje građevine određen je položajem građevine u odnosu na dvorišne međe
građevne čestice.
S obzirom na način gradnje sve građevine mogu biti: samostojeće, poluprislonjene i
prislonjene u odnosu na dvorišne međe građevne čestice.
(29.)
Samostojeće građevine su one koje se grade na udaljenosti min. 3,0 m od svih dvorišnih
međa.
Iznimno od stavka 1., samostojeće građevine mogu se jednom svojom stranom približiti
dvorišnoj međi i na manju udaljenost, ali ne manju od 1,0 m.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 120
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_____
_______________
Broj: 104/2001.
Poluprislonjene građevine se jednim pročeljem nalaze na dvorišnoj međi, a udaljenost drugih
pročelja građevine od ostalih dvorišnih međa je min. 3,0 m.
Prislonjene građevine se s dva pročelja nalaze na dvorišnoj međi, a udaljenost drugih
pročelja od dvorišne međe je min.3,0 m.
Smatra se da se pročelje nalazi na međi ako se više od 50% površine pročelja nalazi na
međi. Dio tog pročelja koji se ne nalazi na međi mora od nje biti udaljen min.1,0 m.
(30.)
Otvor na pročelju građevine koji se približava dvorišnoj međi pod kutem 45º ili manjim, mora
biti udaljen min. 3,0 m od dvorišne međe.
Otvorima iz prethodnog stavka ne smatraju se fiksna ustakljenja neprozirnim staklom,
veličine do 60x60 cm, dijelovi zida od neprozirnog materijala, te ventilacijski otvori promjera
do 15 cm, odnosno 15x20 cm ako su pravokutnog oblika. Takvi otvori moraju biti na
udaljenosti min. 1,0 m od međe.
(31.)
Udaljenost građevine od međe je udaljenost vertikalne projekcije svih nadzemnih dijelova
građevine na građevnu česticu, u točki koja je najbliža taj međi, pri čemu se ne uzimaju u
obzir dijelovi nadstrešnice, terase u prizemlju, strehe, krovišta i pristupne stepenice.
Udaljenost se uvijek mjeri okomito na među i to od vanjske završno obrađene plohe koja
zatvara građevinu.
(32.)
Udaljenost ležećih krovnih otvora od međe mjeri se od najbliže točke plohe krova, uz sam
rub otvora, a kod stojećih krovnih otvora od najbliže točke okvira ili drugog elementa koji
zatvara taj otvor.
Zadane udaljenosti ne odnose se na ležeće krovne prozore koji se izvode na krovnoj plohi
manjeg nagiba od 45°.
(33.)
Građevine mogu imati istake do 30,0 cm izvan građevne čestice na javnu površinu i to:
a)
u nadzemnim etažama: profilacije u žbuci i druge ukrasne elemente na pročelju te
jednu stubu na ulazu u građevinu, uz uvjet da ostane min.1,5 m slobodna širina
pješačke staze;
b)
u podzemnim etažama: temelje i zaštitu hidroizolacije.
(34.)
Streha građevine može biti konzolno istaknuta do 1,0 m od regulacijske linije na javnu
površinu, njena vertikalna projekcija mora biti udaljena min. 0,5 m od kolnika, a njena visina
na najnižem dijelu mora biti min. 3,0 m od javne površine.
(35.)
Građevine mogu imati pojedine istaknute dijelove izvan građevne čestice na javnu pješačku,
kolno-pješačku ili zelenu površinu i to:
a)
konzolno izvedene balkone, loggie, erkere i pojedinačne zatvorene dijelove građevine
pod uvjetom da svijetla visina između uređene javne površine i donjeg ruba istaka ne
bude manja od 3,0 m, da istak ne bude više od 1,5 m u javnu površinu. Maksimalna
bruto izgrađena površina istaknutih dijelova pojedine etaže ne smije biti veća od 5%
bruto izgrađene površine etaže. Vertikalna projekcija istaka mora biti udaljena min. 0,5
m od ruba kolnika;
b)
konzolno izvedene nadstrešnice i sl., i to u dijelu pročelja između gornjeg ruba otvora
prizemlja i donjeg ruba otvora etaže iznad prizemlja građevine pod uvjetom da svijetla
visina između uređene javne površine i donjeg ruba istaka ne bude manja od 3,0 m i da
vertikalna projekcija istaka bude udaljena minimalno 0,5 m od ruba kolnika;
c)
pristupne stube do ulaza u prizemlje građevine, rampe i uređaji za pristup osobama s
invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti, pod uvjetom da se ne mogu
riješiti na vlastitoj građevnoj čestici, da preostala slobodna širina pješačke komunikacije
bude minimalno 2,25 m i da se oko njih izvede ograda visine 1,0 m;
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 121
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_____
_______________
Broj: 104/2001.
d)
svjetlarnike za podrumske prozore maksimalno istaknute 1,0 m, pod uvjetom da budu
odozgo pokriveni staklenom opekom, drugim prozirnim materijalom ili metalnom
rešetkom u ravnini pješačke komunikacije;
e)
priključke na komunalnu infrastrukturu.
(36.)
Ako je postojeća građevina izgrađena na više katastarskih čestica ista se može
rekonstruirati u postojećim vanjskim gabaritima građevine.
(37.)
Elementi kojima se određuje veličina građevine u ovome PPUOĐ su: građevinska (bruto)
površina (m²), visina građevine (m) i etažna visina građevine (oznaka i broj etaža).
Visina građevine je ukupna visina građevine od najniže kote konačno zaravnatog terena na
pročelju s ulične strane do najviše točke građevine. Dimnjaci, antene, ventilacijski elementi i
drugi slični istaci unutar kojih se ne nalaze zatvorene prostorije ne uračunavaju se u visinu
građevine.
Etažna visina građevine je visina građevine izražena u broju etaža.
Etaže građevine su: podrum (Po), suteren (S), prizemlje (P), katovi i potkrovlje (Pk).
Galerije se smatraju etažom ako je njihova površina veća od 1/3 površine etaže.
Galerije se mogu izvesti u prizemlju i potkrovlju građevine.
(38.)
Podrumom se smatra etaža čija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,0 m od
najniže kote konačno zaravnatog terena, na pročelju s ulične strane, i koja je s najmanje
jednom polovicom volumena ukopana u teren.
(39.)
Suterenom se smatra etaža čija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,6 m od
najniže kote konačno zaravnatog terena, na pročelju s ulične strane, i koja je najmanje
jednom polovicom volumena ukopana u teren.
(40.)
Potkrovljem se smatra tavanski prostor sa stambenom, mješovitom ili gospodarskom
namjenom i svaki tavanski prostor s visinom nadozida većom od 50,0 cm.
Potkrovlje mora zadovoljiti sve sljedeće uvjete:
-
nadozid iznad stropne konstrukcije donje etaže može biti max. 1,5 m, mjereno na
presjeku pročelja i donje linije krovne plohe. U slučaju razvedenog tlocrta nadozid u
pojedinim dijelovima može biti i veći, ali pod uvjetom da se zadrži ista ravnina krovne
plohe, a veća visina nadozida je na max. 30% širine pročelja,
-
prozori se mogu izvesti na zabatnom zidu, u kosini krova ili kao stojeći krovni prozori.
Vanjski rub bočnog zida (ili pregrade) stojećeg krovnog prozora mora biti na udaljenosti
min. 1,00 m od dvorišnih međa, a ukupna širina svih fasadnih ploha stojećih krovnih
prozora na pojedinom pročelju može biti max. 50% širine pročelja.
Stojećim prozorom ne smatra se prozor na uličnom pročelju.
Potkrovlje može biti samo jednoetažno, a moguće ga je izvesti s galerijom iz točke (35) ovih
Odredbi.
(41.)
Tavanom se smatra prostor ispod krovne konstrukcije, a iznad zadnje stropne konstrukcije
koji nema namjenu, ako je visina nadozida iznad stropne konstrukcije donje etaže max. 0,5
m.
U slučaju razvedenog tlocrta nadozid u pojedinim dijelovima može biti i veći, ali pod uvjetom
da se zadrži ista ravnina krovne plohe, a veća visina nadozida je na max. 30% širine
pročelja.
Tavan može imati otvore na zabatnom zidu ili u kosini krova, ali samo u svrhu ventiliranja i
minimalnog osvjetljenja.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 122
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_____
_______________
Broj: 104/2001.
Površina pojedinačnih otvora ne smije biti veća od 1 m², s tim da površina svih otvora ne
smije biti veća od 3 m²/100 m² površine tavana.
Na tavanu se ne smiju izvoditi balkoni i lođe. Pristup do tavana može biti ljestvama,
penjalicama, stubištem i sl.
Ovako izveden tavan ne smatra se etažom.
(42.)
Balkoni koji su dužom stranom paralelni s dvorišnom međom ili koji su položeni pod kutem
manjim od 45º u odnosu na dvorišnu među moraju od nje biti udaljeni min. 3,0 m.
(43.)
Bočna strana balkona, lođe, terase i otvorenih pristupnih stuba koja se nalazi na udaljenosti
manjoj od 1,0 m od dvorišne međe mora se zatvoriti neprozirnim materijalom u visini min.
1,80 m od gornje plohe poda.
(44.)
Ukoliko na zidu postojeće građevine izgrađene uz dvorišnu među ili na udaljenosti manjoj od
1,0 m, postoje legalno izgrađeni otvori, isti se moraju u slučaju izgradnje na susjednoj
građevnoj čestici zaštititi na način da se oko otvora izvede svjetlarnik. Svjetlarnik mora biti
širi od otvora za 0,10 m sa svake strane, ali ne uži od 1,0 m. Udaljenost nasuprotnog zida
svjetlarnika od prozora iznosi min. 2,0 m.
Ukoliko se radi o ventilacijskim otvorima isti se moraju zaštititi samo ako se nalaze na samoj
međi i to svjetlarnikom dimenzije 1,0x1,0 ili ventilacijskim kanalom spojenim na ventilacijski
otvor. Ventilacijski kanal mora izlaziti u vanjski prostor.
(45.)
Građevine treba oblikovati sukladno osobitostima lokacije, okolnog područja i krajolika u
kojem se građevina nalazi.
(46.)
Oborinska voda ne smije se odvoditi na susjednu građevnu česticu ili građevinu.
(47.)
Maksimalne visine i etažne visine građevina kao i koeficijenti izgrađenosti (kig) utvrđene ovim
Odredbama mogu se mijenjati samo prostornim planovima užih područja.
(48.)
Sve građevine se moraju planirati, projektirati i graditi sukladno posebnom propisu o
sprječavanju arhitektonsko-urbanističkih barijera.
(49.)
2.3.2.3. Uvjeti uređenja građevnih čestica
Na međama građevne čestice za gradnju građevina mogu se podizati ograde, ako
planovima užih područja nije drugačije određeno.
Uz regulacijsku liniju se izvode ulične ograde, a uz dvorišne međe dvorišne ograde.
Ulična ograda može biti visine max. 1,80 m, a dvorišne max. 2,0 m, ako planovima užih
područja nije drugačije određeno.
(50.)
(51.)
Oborinska voda s građevne čestice ne smije se odvoditi na susjednu građevnu česticu ili
građevinu.
2.3.2.4. Način i uvjeti priključenja građevne čestice odnosno građevine
na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu
Ako se gradi kolni pristup od ceste do građevne čestice, on mora biti širine min. 3,0 m, ako
planovima užih područja nije drugačije riješeno.
Prilikom izgradnje kolnih pristupa preko javne površine ne smiju se ugrožavati postojeće
građevine na javnoj površini ili onemogućavati njihovo korištenje.
(52.)
Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i
otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom
propisu.
Vatrogasni prilaz mora se osigurati s javne površine, preko vlastite građevne čestice ili preko
susjedne građevne čestice, ako je uknjiženo pravo prolaza.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 123
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_____
_______________
Broj: 104/2001.
(53.)
Ako na dijelu građevinskog područja postoji vodoopskrbna i kanalizacijska mreža, građevine
se obvezno moraju priključiti na mrežu.
(54.)
Na neizgrađenom dijelu građevinskog područja, koje je prikazano na kartografskim
prikazima građevinskog područja, ne može se graditi ako zemljište nije komunalno
opremljeno na minimalnoj razini.
Minimalna razina komunalne opremljenosti u građevinskim područjima naselja je sljedeća:
-
kolnik izveden u kamenom materijalu (makadam) min. širine 3,5 m, ili potvrda da je
Općina preuzela obvezu izgradnje kolnika,
-
mogućnost priključka na elektroenergetsku mrežu,
-
mogućnost priključka na javni vodovod ili na vlastiti bunar.
Osiguranje minimalne razine komunalne opremljenosti prema prethodnom stavku nije
obvezno za građevine koje za svoju funkciju ne trebaju elektroenergetski i vodovodni
priključak.
2.3.3. Uvjeti gradnje stambenih građevina
(55.)
2.3.3.1. Obiteljske stambene građevine
Obiteljska stambena građevina je građevina stalnog stanovanja s najviše 3 stana.
Obiteljskom stambenom građevinom iz prethodnog stavka smatra se i građevina mješovite
namjene s najviše 3 stana, čija je osnovna namjena stanovanje. Osnovna namjena
građevine utvrđuje se sukladno točki (120.) ovih Odredbi.
(56.)
Na jednoj građevnoj čestici obiteljskog stanovanja može se graditi samo jedna obiteljska
stambena građevina, te uz nju građevine gospodarskih, javnih i društvenih djelatnosti te
pomoćne građevine, sukladno ovim Odredbama.
Iznimno, ako na građevnoj čestici ima više postojećih obiteljskih stambenih građevina,
moguća je njihova rekonstrukcija ili zamjenska gradnja pod uvjetom da se ne povećava
postojeći koeficijent izgrađenosti (kig), ako je veći od dozvoljenog, a zamjenske građevine se
moraju graditi sukladno ostalim uvjetima Odredbi PPUOĐ. Etažna visina dvorišnih
zamjenskih građevina može se povećavati samo za podrum i potkrovlje s tim da ukupni broj
etaža nakon nadogradnje može biti najviše podrum, prizemlje, kat i potkrovlje.
Iznimno od stavka 1. ove točke u slučaju da je postojeća stambena građevina zaštićena
sukladno posebnom zakonu, na jednoj građevnoj čestici može se dozvoliti gradnja dvije
stambene obiteljske građevine, pod uvjetom da se zaštićena građevina zadrži u izvornom
obliku.
Gospodarske građevine koje se mogu graditi na građevnoj čestici obiteljskog stanovanja
utvrđene su u točki (85.) ovih Odredbi.
Veličina i način korištenja građevne čestice
(57.)
Veličina, površina i oblik građevne čestice moraju biti takvi da omogućuju njeno korištenje i
gradnju u skladu s odredbama za provođenje.
Minimalne veličine građevnih čestica za izgradnju obiteljskih i stambeno-poslovnih građevina
unutar građevnih područja naselja određuju se, ovisno o načinu gradnje, prema sljedećoj
tablici:
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 124
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_____
_______________
Broj: 104/2001.
MINIMALNE VELIČINE I MAKSIMALNI KOEFICIJENTI
IZGRAĐENOSTI GRAĐEVNIH ČESTICA
Tablica br. 42.
Način gradnje
a) samostojeći
b) poluprislonjeni
c) prislonjeni
širina
(m)
dubina
(m)
površina
(m²)
14
12
8
25
25
25
350
300
200
maksimalni
koeficijent
izgrađenosti
(kig)
0,4
0,5
0,6
Najveća dubina građevnih čestica može iznositi do 70,0 m, a samo iznimno dubina
građevnih čestica može iznositi i više od 70,0 m, ali ne i više od 100,0 m, i to u slučaju:
(58.)
(59.)
-
kada se na građevnoj čestici, uz stambenu građevinu, planira izgradnja i građevina
poslovne ili gospodarske namjene,
-
kada je dubina građevinskog područja takva da se na preostalom dijelu parcele ne
može formirati građevna čestica minimalnih dimenzija iz stavka 2. ovog članka.
Iznimno od točke (57.) ovih Odredbi, veličina građevne čestice i koeficijent izgrađenosti
mogu se utvrditi i drugačije u sljedećim slučajevima:
-
kod zamjene postojeće obiteljske građevine novom, (u slučaju da nisu ispunjeni uvjeti
za veličinu građevne čestice iz točke (57.) ovih Odredbi), nova se građevina može
graditi na postojećoj građevnoj čestici manje veličine, a koeficijent izgrađenosti može
biti veći, ali ne veći od postojećeg, ili
-
za uglovne građevne čestice čija površina je manja od 260,0 m², na kojima se gradi
građevina na prislonjeni način gradnje, koeficijent izgrađenosti (kig) može biti i veći, ali
ne veći od 0,75, ili
-
kada je to uvjetovano uvjetima zaštite kulturnih dobara.
Obiteljske stambene građevine mogu se graditi do najviše 30,0 m dubine građevne čestice,
mjereno od regulacijske linije.
Iznimno, građevine se mogu graditi i na većoj dubini, ako je tako riješeno planovima užih
područja.
Uvjeti gradnje građevina
(60.)
Etažna visina obiteljske stambene građevine ne može biti veća od podruma ili suterena,
prizemlja, kata i potkrovlja.
Iznimno, prostornim planovima užih područja mogu se utvrditi i veće etažne visine, ali ne
veće od podruma ili suterena, prizemlja, 2 kata i potkrovlja.
(61.)
Na dubini većoj od 20,0 m od regulacijskog pravca visina građevine na dvorišnoj međi može
iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine
odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina
građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.
(62.)
Ulični građevinski pravac stambene građevine od uličnog regulacijskog pravca treba u
pravilu biti na udaljenosti 5,0 ili 8,0 m.
U izgrađenim dijelovima naselja prilikom interpolacije nove izgradnje udaljenosti građevina
od regulacijskog pravca usklađivati sa susjednim izgrađenim građevinama, a u ostalim
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 125
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_____
_______________
Broj: 104/2001.
slučajevima građevinski pravac se usklađuje s prevladavajućim građevinskim pravcem u tom
dijelu ulice koji je određen s potezom 100,0 m prije i poslije zahvata.
Iznimno, udaljenost građevinskog od regulacijskog pravca određena u st. 1. ove točke može
biti i veća ako to zahtijevaju nepovoljni geomehanički i topografski uvjeti terena i uvjeti koji
proizlaze iz važećih zakona i propisa.
(63.)
2.3.3.2. Višestambene građevine
Višestambena građevina je građevina s najmanje 4 stana.
Višestambenom građevinom smatra se i građevina mješovite namjene s min. 4 stana, čija je
osnovna namjena stanovanje. Osnovna namjena građevine utvrđuje se sukladno točki (120.)
ovih Odredbi.
Veličina i način korištenja građevne čestice
(64.)
Na jednoj građevnoj čestici može se graditi samo jedna višestambena građevina i pomoćne
građevine u funkciji višestambene građevine.
(65.)
Minimalna površina građevne čestice za višestambenu gradnju je sljedeća:
(66.)
-
180,0 m² za građevne čestice na kojima je dozvoljen maksimalni koeficijent izgrađenosti
1,0,
-
450,0 m² u ostalim slučajevima.
Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) za višestambenu izgradnju iznosi najviše:
-
1,0 ako su pomoćni sadržaji u sklopu građevine i ako su najmanje dvije granice
građevne čestice istovremeno i regulacijske linije,
-
0,40 u ostalim slučajevima.
Uvjeti gradnje građevina
(67.)
Najveća etažna visina višestambene građevine je podrum/suteren i 5 nadzemnih etaža,
izuzev u slučaju iz točke (69.) ovih Odredbi.
(68.)
Na dijelu građevne čestice za višestambenu građevinu, u pojasu širine min. 15,0 m uz
dvorišne međe koje graniče s građevnom česticom na kojoj je izgrađena obiteljska
stambena građevina ,utvrđuju se sljedeći uvjeti gradnje:
(69.)
-
max. etažna visina je podrum i 3 nadzemne etaže (uključujući i potkrovlje),
-
izgradnja višestambene građevine je dozvoljena do dubine od max. 30,0 m od
regulacijske linije,
-
na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije zid građevine na dvorišnoj međi može
iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine
odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max.
visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od
dvorišne međe.
Iznimno od točke (65.), (66.), (67.) i (68.) ovih Odredbi u planovima užih područja moguće je
utvrditi i drugačije.
2.3.4. Uvjeti gradnje građevina javnih i društvenih djelatnosti
(70.)
Građevine javnih i društvenih djelatnosti su građevine upravne, socijalne, zdravstvene,
predškolske, obrazovne, kulturne i vjerske i sl. građevine.
(71.)
Građevine javnih i društvenih djelatnosti mogu se graditi u svim građevinskim područjima
izuzev građevinskog područja naselja povremenog stanovanja, na zasebnim građevnim
česticama i kao zasebne građevine na građevnim česticama druge namjene, osim građevnih
četica prometa i infrastrukture.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 126
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
(72.)
_____
_______________
Broj: 104/2001.
U sklopu građevnih čestica za gradnju proizvodnih građevina mogu se graditi građevine
javnih i društvenih djelatnosti isključivo za potrebe radnika koji rade na toj građevnoj čestici.
Veličina i način korištenja građevne čestice
(73.)
Veličina građevne čestice građevina javnih i društvenih djelatnosti utvrđuje se sukladno
detaljnoj namjeni građevine, na način da se omogući njezino normalno korištenje i sukladno
posebnim propisima.
(74.)
Veličina građevne čestice za školu iznosi min. 30 m²/učeniku.
Iznimno, u izgrađenim područjima kada postoje prostorna ograničenja ili kada postoji
mogućnost korištenja slobodnih površina u blizini i sl., veličina građevne čestice može biti i
manja, ali ne manja od 20,0 m²/učeniku.
Ako se škola nalazi na građevnoj čestici druge namjene (kao zasebna građevina ili u sklopu
građevine mješovite namjene), površina građevne čestice mora biti min. 20,0 m²/učeniku.
(75.)
Veličina građevne čestice za dječji vrtić iznosi min. 25,0 m²/djetetu.
Iznimno, u izgrađenim područjima kada postoje prostorna ograničenja veličina građevne
čestice može biti i manja, ali neizgrađena površina građevne čestice mora biti min. 10,0
m²/djetetu.
Ako se vrtić nalazi na građevnoj čestici druge namjene (kao zasebna građevina ili u sklopu
građevine mješovite namjene), neizgrađena površina parcele mora biti min. 10,0 m²/djetetu.
(76.)
Najveći koeficijent izgrađenosti za zasebne građevne čestice javne i društvene namjene
utvrđuje se sukladno točki (66.) ovih Odredbi.
Iznimno, od stavka 1., ove točke koeficijent izgrađenosti građevne čestice javne i društvene
namjene može biti i veći ako se tako odredi prostornim planom užih područja.
(77.)
Kod gradnje dječjeg vrtića, jaslica ili osnovne škole preporuča se osigurati nesmetana
insolacija učionica i prostorija za boravak djece na način da se građevina gradi na dovoljnoj
udaljenosti od postojećih građevina.
Uvjeti gradnje građevina
(78.)
Maksimalna etažna visina građevine javnih i društvenih djelatnosti utvrđuje se sukladno točki
(67), (68.) i (69.) ovih Odredbi.
(79.)
Na građevnim česticama javne i društvene namjene, sukladno detaljnoj namjeni građevine,
potrebno je osigurati športske i rekreacijske površine i igrališta za korisnike prema
potrebama i posebnim propisima.
2.3.5. Uvjeti gradnje građevina gospodarskih djelatnosti
(80.)
Građevine gospodarskih djelatnosti su proizvodne, poslovne, ugostiteljsko-turističke i
poljoprivredne građevine.
Građevine za proizvodne djelatnost su građevine za industrijske, zanatske i slične djelatnosti
u kojima se odvija proces proizvodnje.
Poslovne građevine su građevine za uslužne, trgovačke i komunalno servisne djelatnosti.
Ugostiteljsko-turističke građevine su građevine u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost,
sukladno posebnom propisu.
Poljoprivredne građevine su građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije,
te uzgoj poljoprivrednih kultura i životinja.
Vrsta gospodarske djelatnosti utvrđuje se sukladno Odluci o nacionalnoj klasifikaciji
djelatnosti. Komunalno servisnim djelatnostima smatraju se:
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 127
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_____
_______________
Broj: 104/2001.
- skupljanje i odvoz smeća,
- skupljanje i pročišćavanje otpadnih voda,
- priprema i distribucija pitke vode,
- sanitarne i sl. djelatnosti,
- pogrebne usluge,
- ostale komunalno servisne djelatnosti.
(81.)
2.3.5.1. Građevine proizvodnih, poslovnih i ugostiteljsko-turističkih
djelatnosti (u daljnjem tekstu : građevine PPUT djelatnosti)
U građevinskim područjima mogu se graditi sljedeće građevine PPUT djelatnosti:
DETALJNA NAMJENA GRAĐEVINA PPUT DJELATNOSTI U
GRAĐEVINSKOM PODRUČJU
Tablica br. 43.
KAO PRATEĆA GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI GRAĐEVINE
DRUGE NAMJENE
NA ZASEBNOJ GRAĐEVNOJ
ČESTICI
GRAĐEVINSKO
PODRUČJE
NAMJENA OSNOVNE GRAĐEVINE NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
-
NASELJA
-
GOSPODARSKA
ZONA (I1)
-
sve PPUT djelatnosti
sve PPUT djelatnosti
OBITELJSKO
STANOVANJE
tihe i čiste djelatnosti,
-
sve vrste radionica za popravak
i servisiranje vozila ,
-
sve vrste radionica za obradu
metala i drveta,
-
praonice vozila,
-
sve ugostiteljsko-turističke
djelatnosti
-
sve PPUT djelatnosti
ŠPORT I REKREACIJA
-
ugostiteljsko-turističke,
-
poslovne
-
ugostiteljsko-turističke,
-
poslovne
Na građevnim česticama za gradnju višestambene građevine, građevine javnih i društvenih
djelatnosti i građevine povremenog stanovanja ne mogu se graditi zasebne građevine PPUT
djelatnosti.
(82.)
S obzirom na mogući utjecaj na okoliš, PPUT djelatnosti su:
-
tihe i čiste djelatnosti;
djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš.
(83.)
Tihe i čiste PPUT djelatnosti su sve poslovne, proizvodne i ugostiteljsko turističke djelatnosti,
osim djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš.
(84.)
PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš su:
-
sve vrste radionica za popravak i servisiranje vozila,
sve vrste radionica za obradu drveta i metala,
praonice vozila,
ugostiteljski objekti tipa noćni bar, noćni klub, disko bar i disko klub i sala za svatove,
ostale poslovne i proizvodne djelatnosti koje u vanjskom prostoru stvaraju buku veću od
55 dBA,
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 128
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
(85.)
_____
_______________
Broj: 104/2001.
trgovine na veliko, osim onih u kojima se obavlja trgovina na veliko na osnovi uzoraka ili
na drugi sličan način,
djelatnosti koje su, sukladno posebnom propisu, razvrstane u I, II i III kategoriju
ugroženosti od požara,
djelatnosti koje zahtijevaju dnevni transport roba i sirovina veći od 1,5 t. Potrebe za
dnevnim transportom moraju se obrazložiti u dokumentaciji koja se prilaže uz zahtjev za
ishođenje potrebnih odobrenja za realizaciju zahvata,
klaonice,
mlinovi,
pilane,
komunalno servisne djelatnosti sukladno točki (80.), izuzev administracije u radu s
korisnicima,
skladišta preko 50 m² bruto površine, koja se grade kao samostalne građevine ili u
sklopu građevine druge namjene,
građevine za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš.
Za gradnju građevina PPUT djelatnosti utvrđuju se sljedeći uvjeti:
LOKACIJA
NA GRAĐEVNOJ ČESTICI OBITELJSKE
STAMBENE GRAĐEVINE
DOZVOLJENA DJELATNOST
-
tihe i čiste djelatnosti,
sljedeće djelatnosti s
potencijalno nepovoljnim
utjecajem na okoliš:
•
sve vrste radionica za
popravak i servisiranje
vozila
•
sve vrste radionica za
obradu metala i drveta
•
praonice vozila
•
ugostiteljski objekti tipa
noćni bar, noćni klub,
disko bar i disko klub
-
-
-
NA DIJELU ZASEBNE GRAĐEVNE
ČESTICE U POJASU ŠIRINE MIN. 20,0
m OD DVORIŠNE MEĐE KOJA GRANIČI
S IZGRAĐENOM GRAĐEVNOM
ČESTICOM STAMBENE, TE JAVNE I
DRUŠTVENE GRAĐEVINE
-
tihe i čiste djelatnosti,
sljedeće djelatnosti s
potencijalno nepovoljnim
utjecajem na okoliš:
•
sve vrste radionica za
popravak i servisiranje
vozila,
•
sve vrste radionica za
obradu metala i drveta,
•
praonice vozila,
•
ugostiteljski objekti tipa
noćni bar, noćni klub,
disko bar i disko klub.
-
-
UVJETI KORIŠTENJA GRAĐEVNE
ČESTICE I UVJETI GRADNJE
GRAĐEVINA
max. bruto izgrađena površina
zasebne građevine PPUT djelatnosti
je 100,0 m²,
bruto izgrađena površina za sve
PPUT djelatnosti na građevnoj čestici
obiteljskog stanovanja ne može biti
veća od bruto izgrađene površine za
stanovanje.
max. etažna visina građevine je
podrum, prizemlje i potkrovlje,
max. visina građevine je 7,0 m,
na dubini većoj od 25,0 m od
regulacijske linije visina građevine na
dvorišnoj međi može iznositi na toj
međi max. 4,5 m od kote terena,
neposredno
uz
među.
Visina
građevine odnosno dijela građevine
može se povećavati udaljavanjem od
međe s tim da max. visina građevine
odnosno dijela građevine može
iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od
dvorišne međe.
građevine za PPUT djelatnosti s
potencijalno nepovoljnim utjecajem
na okoliš moraju biti udaljene min.
50,0 m od regulacijske linije, i min.
5,0 m od svih dvorišnih međa.
najveći
koeficijent
izgrađenosti
građevne čestice je 0,4,
max. visina građevine je 10,0 m,
na dubini većoj od 25,0 m od
regulacijske linije visina građevine na
dvorišnoj međi može iznositi na toj
međi max. 4,5 m od kote terena,
neposredno
uz
među.
Visina
građevine odnosno dijela građevine
može se povećavati udaljavanjem od
međe s tim da max. visina građevine
odnosno dijela građevine može
iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od
dvorišne međe.
građevine za PPUT djelatnosti s
potencijalno nepovoljnim utjecajem
na okoliš moraju biti udaljene min.
50,0 m od regulacijske linije i min.
5,0 m od svih dvorišnih međa,
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 129
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_____
_______________
-
U OSTALIM SLUČAJEVIMA
građevine za sve PPUT
djelatnosti
-
Broj: 104/2001.
sve
građevine
za
proizvodne
djelatnosti moraju biti udaljene min.
5,0 m od dvorišnih međa.
Iznimno, građevine koje se grade u
rubnim dijelovima naselja, mogu se
graditi na dvorišnoj međi, ako je ona
istovremeno i granica građevinskog
područja.
najveći koeficijent izgrađenosti 0,6,
max. etažna visina: podrum i 3
nadzemne etaže,
max. visina građevine je 13,5 m.
(86.)
Za gradnju građevina PPUT djelatnosti mogu se planom uređenja užih područja utvrditi i
drugačiji uvjeti od uvjeta utvrđenih u točki (85.) ovih Odredbi.
(87.)
Na građevnoj čestici građevina PPUT djelatnosti mogu se graditi sljedeće građevine:
-
proizvodne, poslovne i turističko-ugostiteljske građevine,
-
prometne i infrastrukturne građevine,
-
športske i rekreacijske građevine za potrebe radnika,
-
jedna obiteljska stambena građevina.
Iznimno, ako za to postoji potreba i prostorne mogućnosti, osim građevina iz prethodnog
stavka mogu se graditi i građevine javnih i društvenih djelatnosti za potrebe radnika.
Bruto izgrađena površina za PPUT djelatnosti mora iznositi min. 50% ukupne bruto
izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici.
(88.)
(89.)
2.3.5.2. Poljoprivredne građevine
U građevinskom području naselja u kojima je dozvoljen uzgoj životinja, poljoprivredne
građevine mogu se graditi u sljedećim područjima naselja:
-
na građevnoj čestici obiteljske stambene gradnje - sve poljoprivredne građevine,
-
na zasebnoj građevnoj čestici - građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i
mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura.
Na neizgrađenoj građevnoj čestici ne mogu se graditi poljoprivredne građevine za uzgoj
životinja ako se istovremeno (ili prije) ne gradi stambena građevina.
Uvjeti i način korištenja građevne čestice
(90.)
Površina zasebne građevne čestice za gradnju poljoprivredne građevine ne može biti veća
od 0,5 ha, ako planom užeg područja nije drugačije određeno.
Iznimno, postojeće građevine čestice na kojima su postojeće poljoprivredne građevine mogu
biti i veće od utvrđenih u prethodnom stavku.
(91.)
Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za gradnju građevina za smještaj
poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije je max. 0,6.
Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za gradnju građevina za uzgoj poljoprivrednih
kultura je max. 0,3.
(92.)
Najmanja udaljenost poljoprivredne građevine za smještaj životinja od regulacijske linije na
građevnoj čestici obiteljskog stanovanja jednaka je:
-
za svinje:
za ostale životinje i perad:
četverostrukom broju uvjetnih grla (izraženo u m) + 30,0m,
broju uvjetnih grla (izraženo u m) + 30 m.
Zadane udaljenosti ne primjenjuju se na udaljenosti većoj od 80.0 m od regulacijske linije.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 130
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_____
_______________
Broj: 104/2001.
Najmanja udaljenost ostalih poljoprivrednih građevina od regulacijske linije je:
-
20,0 m za građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije, te uzgoj
poljoprivrednih kultura,
-
45,0 m za gnojišta, kompostišta, građevine za silažu, gnojišne jame te vodonepropusne
sabirne jame za potrebe poljoprivrednih građevina,
-
40,0 m za pčelinjake.
Kod uglovnih građevnih čestica udaljenost od regulacijske linije građevina iz stavka 1. i 2.
ove točke odnosi se na kraće regulacijske linije, a od duže regulacijske linije građevine
moraju biti udaljene min. 5,0 m.
(93.)
Najmanja udaljenost građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije koji se
grade na zasebnoj građevnoj čestici je min. 20,0 m od regulacijske linije.
(94.)
Najmanja udaljenost poljoprivrednih građevina od dvorišne međe je:
(95.)
-
5,0 m za gnojišta, kompostišta i građevine u kojima se sprema sijeno ili slama ili su
izgrađene od drveta,
-
5,0 m za pčelinjake, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,0 m ako su okrenuta u
suprotnom pravcu,
-
1,0 m za ostale poljoprivredne građevine.
Najmanja udaljenost pčelinjaka od postojećih građevina za uzgoj stoke je 10,0 m.
Najmanja udaljenost gnojišta, gnojišnih jama, te vodonepropusnih sabirnih jama od
postojećih građevina za snabdijevanje vodom (bunari, cisterne i sl.) je 20,0 m.
Uvjeti gradnje građevina
(96.)
U građevinskim područjima naselja Đurđenovac, Sušine, Gabrilovac, Našičko Novo Selo,
Ličko Novo Selo, Pribiševci i Teodorovac, maksimalni kapacitet građevina za uzgoj životinja
može biti 8 uvjetnih grla.
U ostalim naseljima Općine maksimalni kapacitet građevina za uzgoj životinja može biti 50
uvjetna grla.
Ako Općina svojom Odlukom prema posebnom propisu utvrdi manji broj uvjetnih grla od
dozvoljenih u prethodna dva stavka, primjenjivat će se Odluka.
Uvjetna grla se utvrđuju sukladno točki (144.) ovih Odredbi.
U zoni koja je naznačena na kartografskom prikazu 3.A., zabranjuje se gradnja farmi izvan
građevinskog područja.
(97.)
Maksimalna tlorisna površina građevine za uzgoj životinja može biti veća od potrebne za
iskazani kapacitet, što je potrebno obrazložiti u projektu.
(98.)
Maksimalna etažna visina poljoprivredne građevine može biti podrum, prizemlje i potkrovlje,
pod uvjetom da se potkrovlje koristi za skladištenje poljoprivrednih proizvoda i hrane za
životinje.
Maksimalna visina poljoprivredne građevine iznosi 6,0 m.
(99.)
Visina poljoprivredne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od
kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se
povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine
može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.
(100.)
Građevine za smještaj životinja ne mogu imati ventilacijske otvore okrenute prema dvorišnoj
međi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 131
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_____
_______________
Broj: 104/2001.
2.3.6. Uvjeti gradnje športsko-rekreacijskih građevina
(101.)
Športsko-rekreacijske građevine su različite vrste građevina namijenjenih športu i rekreaciji
kao što su športske dvorane, tereni, kupališta i sl.
(102.)
U PPUOĐ utvrđuje se mreža športskih građevina na području Općine, sukladno posebnom
propisu. Mrežu športskih građevina čine sljedeće postojeće i planirane športske građevine:
MREŽA ŠPORTSKIH GRAĐEVINA
Tablica br. 44.
GRAĐEVINE
Dvorane
Zatvoreni bazeni
Otvoreni bazeni
Zračne streljane
Streljane ostale
Kuglane
Klizališta
Ostale zatvorene građevine
Atletika
Nogomet
Mali nogomet, rukomet, odbojka,
košarka
Tenis
Boćanje
Ostali otvoreni tereni
BROJ POSTOJEĆIH
JEDINICA
5
2,8
10,6
UKUPNI BROJ
JEDINICA
3,6
0,2
3,5
1,3
4,2
0,1
0,1
0,1
5
13,4
2
-
4
0,4
2
4
2,4
2
-
BROJ PLANIRANIH
JEDINICA
3,6
0,2
3,5
1,3
4,2
0,1
0,1
0,1
Broj jedinica u tablici iz prethodnog stavka predstavlja minimalni ukupni broj jedinica
(postojećih i planiranih).
Jedinice iz tablice mogu se grupirati, a njihov konačni razmještaj utvrdit će se sukladno
prostornim mogućnostima i specifičnim potrebama stanovništva u pojedinom naselju.
Broj i vrsta građevina i otvorenih igrališta koje čine jedinicu utvrđeni su posebnim propisom.
Postojeće športske građevine potrebno je dopuniti sadržajima koji čine jedinicu športskih
građevina, sukladno posebnom propisu.
(103.)
Planiranu mrežu športskih građevina moguće je proširivati bez ograničenja.
(104.)
Športske građevine se grade u građevinskim područjima naselja.
(105.)
Za gradnju športsko-rekreacijskih građevina primjenjuju se odredbe za gradnju javnih i
društvenih građevina i posebni propisi.
(106.)
Otvorene športske terene potrebno je orijentirati u pravcu sjever-jug gdje god je to moguće.
Ako su od kolnika udaljeni manje od 10,0 m potrebno ih je ograditi ogradom visine min. 2,0
m.
(107.)
U svim naseljima je potrebno graditi dječja igrališta, sukladno potrebama stanovništva.
Razmještaj dječjih igrališta je potrebno uskladiti s prostornom organizacijom naselja i
osigurati odgovarajuću dostupnost u zavisnosti o dobnoj skupini djece za koju se igralište
gradi.
2.3.7. Uvjeti gradnje pomoćnih građevina
(108.)
Pomoćnim građevinama smatraju se garaže, drvarnice, spremnici i ljetne kuhinje, bazeni za
vlastite potrebe i sl. građevine koje su u funkciji stambene građevine na čijoj se čestici
nalaze, i ne mogu se graditi ako se istovremeno (ili prije) ne gradi stambena građevina.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 132
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_____
_______________
Broj: 104/2001.
Veličina i način korištenja građevne čestice
(109.)
Pomoćna građevina može se graditi samo u dvorišnom dijelu građevne čestice, iza osnovne
građevine, gledano u odnosu na regulacijsku liniju.
Ukoliko građevna čestica ima regulacijske linije s više strana, pomoćna građevina se mora
graditi uz dvorišnu među, a od regulacijskih linija mora biti udaljena min. 3,0 m.
Iznimno, odredbe stavka 1. i 2. ne odnose se na gradnju garaža.
Uvjeti gradnje građevina
(110.)
Zbrojena bruto izgrađena površina prizemlja svih pomoćnih građevina može biti max. 50%
ukupne bruto izgrađene površine prizemlja osnovne građevine na čijoj se čestici nalazi.
(111.)
Najveća etažna visina pomoćne građevine može biti podrum i prizemlje.
(112.)
Visina pomoćne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote
terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se
povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine
može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.
2.3.8. Uvjeti gradnje komunalnih građevina
(113.)
Komunalne građevine su groblja, tržnice na malo i reciklažna dvorišta.
(114.)
U PPUOĐ tri postojeća groblja u građevinskom području naselja se zadržavaju na
postojećim katastarskim česticama.
Namjena građevina koje se mogu graditi na groblju te uvjeti gradnje i uređenja groblja
utvrđuju se posebnim propisom.
(115.)
Tržnice na malo grade se na zasebnim građevnim česticama uz koje je u neposrednoj blizini
obvezno izgraditi parkirališta za opskrbu i korisnike, sukladno uvjetima iz točke (179.) ovih
Odredbi.
Tržnice na malo mogu imati max. etažnu visinu Po+p+1+Pk,max. koeficijent izgrađenosti
može biti 1,0 ,a ostali uvjeti gradnje tržnica na malo utvrđuju se sukladno posebnom propisu.
(116.)
U građevinskom području naselja potrebno je izgraditi najmanje jedno reciklažno dvorište.
Reciklažno dvorište se gradi na zasebnoj građevnoj čestici, veličine min. 350-500,0 m².
Reciklažno dvorište se mora ograditi te koristiti na način da se njegovim korištenjem ne
ugrožava ili onemogućava korištenje susjednih građevnih čestica.
2.3.9. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na javnim površinama
(117.)
Građevine koje se grade na javnim površinama su kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u
javnom prometu, tende, ljetne terase, oglasni panoi, kontejneri za otpad (eko-otoci),
telefonske govornice, spomenici, fontane, ostala urbana oprema i sl.
Kiosci su građevine u kojima se prodaja robe na malo i ugostiteljske usluge obavljaju kroz
odgovarajući otvor na samom kiosku bez ulaza kupca u prodajni prostor.
Površina na koju se postavlja kiosk i pristup do pješačke površine moraju se izvesti od
tvrdog materijala.
(118.)
Građevine koje se grade na javnim površinama ne smiju ometati ili ugrožavati odvijanje
prometa, održavanje infrastrukture, površinsku odvodnju i dr.
Ako se građevine postavljaju uz ili na pješačku površinu, mora se osigurati kontinuirani
pješački prolaz širine min. 2,25 m.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 133
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_____
_______________
Broj: 104/2001.
2.3.10. Uvjeti gradnje građevina mješovite namjene
(119.)
Građevine mješovite namjene su građevine s više funkcija odnosno za više djelatnosti, pri
čemu niti jedna ne smije ograničavati ili onemogućavati korištenje građevine za potrebe
njezinih drugih funkcija ili djelatnosti.
(120.)
Građevine mješovite namjene grade se sukladno uvjetima utvrđenim u PPUOĐ za osnovnu
namjenu građevine.
Osnovna namjena građevine mješovite namjene određuje se prema funkciji ili djelatnosti
koja ima najveći udio u bruto izgrađenoj površini građevine. Ako je udio različitih funkcija i
djelatnosti jednak, prioritet imaju stanovanje odnosno javne i društvene djelatnosti .
(121.)
U višestambenim građevinama komunikacijski prostori za pristup stanovima moraju biti
potpuno odvojeni od prostora za pristup ostalim namjenama.
Iznimno od prethodnog stavka, prostori onih namjena koje se prema posebnim propisima
mogu obavljati u stambenim prostorima mogu imati pristup iz komunikacijskih prostora za
pristup stanovima.
(122.)
(123.)
Gospodarske djelatnosti u građevini mješovite namjene, u kojoj je jedna od namjena
stanovanje i/ili javna i društvena namjena, može biti samo za tihe i čiste djelatnosti.
2.3.11. Uvjeti gradnje ostalih građevina
Zasebna građevna čestica na kojoj se gradi garaža mora imati minimalnu površinu 3,0x5,0
m i minimalno 3,0 m dugu regulacijsku liniju, a najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice je 1,0.
2.3.12. Uvjeti uređenja naselja
(124.)
U javnom prostoru naselja moraju se zadržati sve građevine male sakralne arhitekture
(kapelice, poklonci, raspela) u izvornom obliku.
Iznimno, ako to zahtijeva rekonstrukcija prometnica, mogu se izmjestiti u neposrednu blizinu
postojeće lokacije.
(125.)
Postojeće površine parkova ne smiju se smanjivati, a u njima se dozvoljava gradnja
isključivo građevina prometa i infrastrukture te spomen obilježja, fontana i druge urbane
opreme.
2.4. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA
(126.)
Van naselja PPUOĐ dozvoljava se gradnja na sljedećim područjima:
-
građevinska područja van naselja,
-
područje Općine van građevinskog područja.
2.4.1. Uvjeti gradnje u građevinskim područjima van naselja
Gospodarska zona
(127.)
U gospodarskoj zoni dozvoljena je gradnja proizvodnih (i/ili poslovnih građevina), građevina
športsko-rekreacijske, javnih i društvenih djelatnosti samo za potrebe radnika te zone, te
infrastrukturnih građevina.
U gospodarskoj zoni također je dozvoljena gradnja građevina mješovite namjene , sukladno
funkcijama i djelatnostima iz prethodnog stavka.
(128.)
Za gradnju građevina u gospodarskoj zoni primjenjuju se Opći uvjeti gradnje i uređenja
prostora iz poglavlja 2.3.2. ovih Odredbi.
Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) za gradnju proizvodnih građevina u
gospodarskoj zoni je 0,6, a za gradnju na građevnim česticama ostale namjene 0,4.
Najveća etažna visina građevina je Po+P+1+Pk.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 134
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_____
_______________
Broj: 104/2001.
Groblja
(129.) U PPUOĐ utvrđena su građevinska područja za šest postojećih groblja koja se nalaze van
građevinskog područja naselja: Beljevina, Bokšić, Bokšić Lug, Klokočevci i Šaptinovci.
Namjena građevina koje se mogu graditi na groblju te uvjeti gradnje i uređenja groblja
utvrđuju se sukladno posebnom propisu.
2.4.2. Uvjeti gradnje van građevinskog područja
(130.)
Van građevinskih područja mogu se graditi sljedeće građevine:
a) Na poljoprivrednom zemljištu
-
građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.),
-
rekreacijske građevine,
-
građevine za istraživanje mineralnih sirovina,
-
stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma,
a sve u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.
b) U šumama i na ostalom šumskom zemljištu isključivo osnovne namjene
-
građevine infrastrukture, sukladno kartografskim prikazima br. 1, 1.A, 2.A i 2.B,
-
građevine za gospodarenje šumom.
c) Na vodama i unutar vodnog dobra
(131.)
-
vodne građevine,
-
građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.).
Katastarska čestica na kojoj se grade građevine van građevinskog područja mora imati
pristup s javne površine.
Pod javnom površinom iz stavka 1. ove točke podrazumijevaju se postojeće ceste i poljski
putovi širine min 3,0 m, ako zadovoljavaju potrebe vatrogasnog pristupa i prometne uvjete
utvrđene sukladno posebnom propisu i to u cijeloj dužini do priključka na javnu cestu.
(132.)
Oko gospodarskih i stambenih građevina koje se grade van građevinskog područja obvezna
je sadnja niskog i visokog zelenila, a ograđivanje građevne čestice je dozvoljeno isključivo
ogradom od pletiva s parapetom visine max. 30,0 cm ili živicom. Max. visina ograde je 1.8
m.
Ograditi se može i poljoprivredno zemljište sukladno uvjetima iz prethodnog stavka.
(133.)
2.4.2.1. Stambene građevine van građevinskog područja
Van građevinskog područja mogu se graditi samo stambene građevine obiteljskog načina
gradnje za vlastite potrebe, na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.
Pod obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvom podrazumijeva se poljoprivredni posjed min.
veličine utvrđene u točki (139.) ovih Odredbi, u sklopu kojeg se nalaze gospodarske
građevine za potrebe poljoprivredne djelatnosti, zajedno sa stambenom građevinom.
Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu dozvoljena je gradnja samo jedne obiteljske
stambene građevine.
Stambena građevina ne može se graditi van građevinskog područja ako prije toga (ili
istovremeno) nisu izgrađene građevine namijenjene za poljoprivrednu djelatnost.
(134.)
Udaljenost stambene građevine od građevinskog područja naselja stalnog stanovanja mora
biti min. 500,0 m, od razvrstane ceste min. 50,0 m, a od poluautoceste/brze ceste min. 100,0
m ili prema Studiji utjecaja na okoliš.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 135
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_____
_______________
Broj: 104/2001.
(135.)
Bruto izgrađena površina stambene građevine koja se gradi van građevinskog područja
može biti max. 20% od površine izgrađenih zatvorenih gospodarskih građevina. Iznimno, na
posjedima manjim od 5,0 ha bruto izgrađena površina stambene građevine ne može biti
veća od 200 m².
(136.)
Etažna visina stambene građevine koja se gradi van građevinskog područja može bit max.
podrum ili suteren, prizemlje, kat i potkrovlje.
(137.)
2.4.2.2. Gospodarske građevine van građevinskog područja
Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti i seoskog turizma su:
-
poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj
poljoprivrednih kultura i životinja (stoke, peradi i krznaša),
-
ribnjaci,
-
gospodarske građevine za primarnu doradu i preradu u sklopu kompleksa za intenzivni
uzgoj životinja i poljoprivrednu proizvodnju,
-
ugostiteljsko-turističke građevine za smještaj i prehranu u seoskom turizmu u sklopu
obiteljskog poljoprivrednog posjeda.
(138.)
Poljoprivredne građevine van građevinskog područja mogu se graditi na poljoprivrednom tlu
isključivo osnovne namjene (P3), sukladno posebnom propisu i ako su zadovoljeni uvjeti
utvrđeni ovim Odredbama u pogledu minimalne veličine posjeda, udaljenosti od
građevinskog područja i javnih prometnica i minimalnog broja uvjetnih grla koja se mogu
uzgajati van građevinskog područja.
(139.)
Minimalna veličina posjeda na kojem se mogu graditi poljoprivredne građevine van
građevinskog područja je sljedeća:
-
15,0 ha za građevine u funkciji intenzivne ratarske proizvodnje, ili
-
5,0 ha za građevine u funkciji uzgoja voća, ili
-
3,0 ha za građevine u funkciji uzgoja povrća, ili
-
1,0 ha za građevine u funkciji uzgoja vinove loze, ili
-
0,5 ha za građevine u funkciji uzgoja cvijeća i sadnica.
Posjedom iz stavka 1. ove točke smatra se zemljište koje je u površini od min. 60% u
vlasništvu investitora, a preostali dio može biti državno zemljište u zakupu. Ako posjed čini
više katastarskih čestica, na min. 80% površine posjeda katastarske čestice moraju biti
fizički povezane. Čestice se smatraju fizički povezane i ako ih dijele melioracijski kanali i
poljski putovi. Najmanje 50% posjeda treba biti na području općine Đurđenovac.
(140.)
Poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj
poljoprivrednih kultura su: skladišta, hladnjače, spremišta strojeva i alata, nadstrešnice,
staklenici, plastenici, kompostišta, sušionice, pakirnice svježih i sušenih proizvoda,
parkirališta, manipulacijske površine i sl.
Udaljenost poljoprivrednih građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije ne
može biti manja od 500,0 m od građevinskog područja, što se ne odnosi se na
poljoprivredne građevine za uzgoj poljoprivrednih kultura ( staklenici i plastenici).
Udaljenost građevina iz stavka 1.ove točke je min. 3.0 m od svih granica parcele na kojoj se
građevine grade i min. 10,0 m od osi pristupne ceste ili puta.
Etažna visina poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije
te uzgoj poljoprivrednih kultura može biti max. P+1, a iznimno i veća, kada to zahtijeva
tehnološki proces.
(141.)
Broj uvjetnih grla koja se mogu uzgajati van građevinskog područja mora biti veći od 50.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 136
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
(142.)
_____
_______________
Broj: 104/2001.
Minimalna udaljenost građevine za smještaj životinja od ruba zemljišnog posjeda razvrstane
ceste:
MINIMALNA UDALJENOST GRAĐEVINE ZA SMJEŠTAJ ŽIVOTINJA
OD RAZVRSTANE CESTE
Tablica br. 45.
Minimalna udaljenost od osi razvrstane ceste (u m)
Državne ceste
Županijske i lokalne ceste
100
100
150
100
200
150
Broj uvjetnih grla
> 50-100
> 100 do 400
> 400
Zadane udaljenosti iz prethodne tablice ne odnose se na prateće sadržaje.
Udaljenost pratećih sadržaja, izuzev infrastrukture, od ruba zemljišnog posjeda razvrstane
ceste mora biti min. 50 m.
(143.)
Građevine za smještaj životinja van građevinskog područja ne mogu se graditi u
vodozaštitnim zonama, u kojima je zabrana gradnje takvih građevina utvrđena posebnim
propisom i odlukama o zaštiti sanitarnih zona crpilišta, donesenim na temelju tog propisa.
(144.)
Građevine za smještaj životinja moraju se udaljiti od građevinskog područja na minimalnu
udaljenost, zavisno o kapacitetu građevine:
Kapacitet građevine iskazuje se u uvjetnim grlima (Ug), a izračunava se na način da se broj
životinja u jednom turnusu pomnoži s koeficijentom k iz sljedeće tablice:
KOEFICIJENTI ZA IZRAČUN UVJETNIH GRLA
Tablica br. 46.
VRSTA STOKE
krave, steone junice
bikovi
volovi
junad 1-2 godine
junad 6-12 mjeseci
telad
krmače+prasad
tovne svinje preko 6 mjeseci
mlade svinje 2 do 6 mjeseci
prasad do 2 mjeseca
teški konji
srednje teški konji
laki konji
ždrebad
ovce, ovnovi, koze i jarci
janjad i jarad
konzumna perad
rasplodne nesilice
nojevi
kunići
k
1,00
1,50
1,20
0,7
0,5
0,25
0,30
0,25
0,13
0,02
1,20
1,00
0,80
0,75
0,10
0,05
0,002
0,0033
0,25
0,007
Za sve ostale životinje koje nisu navedene u tablici broj uvjetnih grla utvrđuje se na način da
se broj grla u jednom turnusu pomnoži s prosječnom težinom životinje na kraju turnusa i
podijeli s 500.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 137
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
(145.)
_____
_______________
Broj: 104/2001.
Minimalna udaljenost građevina za smještaj životinja od granica građevinskog područja
iznosi:
MINIMALNA UDALJENOST GRAĐEVINA ZA SMJEŠTAJ ŽIVOTINJA OD
GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA
Tablica br. 47.
Kapacitet građevine izražen u uvjetnim
grlima (Ug)
Udaljenost od granice građevinskog
područja naselja (m)
> 50-100
> 100-300
> 300-400
> 400-500
> 500
Ug x 2
0,5 (Ug –100)+200
0,5 (Ug –100)+250
0,5 (Ug –100)+300
min. 500,0
Udaljenost iz prethodnog stavka odnosi se i na gnojišta i lagune, a ne odnosi se na prateće
sadržaje.
(146.)
Na građevnoj čestici na kojoj se grade građevine za smještaj životinja mogu se graditi
prateći sadržaji (klaonica, hladnjača, skladišta, mješaonica stočne hrane, kompostište,
spremišta strojeva i alata, prostorije za boravak radnika, uredi, infrastruktura, garaže,
parkirališta, manipulativne površine, nadstrešnice i sl.), te jedna jednoobiteljska stambena
građevina.
Prateći sadržaji mogu biti samo u funkciji djelatnosti uzgoja životinja.
Prostori za boravak djelatnika mogu biti samo garderobno-sanitarni prostori, te prostorije za
dnevni odmor.
Uredske prostorije mogu biti samo 5% bruto građevinske površine dijela građevine za
smještaj životinja.
Prateći sadržaji iz stavka 1. ove točke mogu se graditi samo nakon izgradnje ili istovremeno
s izgradnjom osnovnih građevina.
Građevine za smještaj životinja moraju biti udaljene min. 5,0 m od svih međa građevne
čestice i najmanje 10,0 m od osi pristupne ceste ili puta, a od građevinskog područja naselja
sukladno točki (145.) ovih Odredbi.
Najveća etažna visina građevina iz stavka 1.ove točke može biti P+1, a iznimno i veća kada
to zahtijeva tehnološki proces.
Na lokaciji koja obuhvaća k.č.br. 23 i 29 u k.o. Šaptinovci, definiran je prostor za klaster
(grupa farmi). Za klaster vrijede odredbe iz točaka (141.) do (146.), a lokacija je naznačena
na kartografskom prikazu 1.
(147.)
Ribnjakom se smatraju bazeni i ostale vodne površine za uzgoj akvakulture.
Izgradnja novih ribnjaka izvan građevinskog područja moguća je samo na zemljištu
katastarskih kultura: močvara, trstik i neplodno tlo, u napuštenim koritima i rukavcima rijeka i
vodotoka, te ostalom obradivom tlu (P3).
Minimalna površina ribnjaka za uzgoj mlađi, koji se gradi izvan građevinskog područja, je 3
ha, a za uzgoj konzumne ribe je 5 ha. Iznimno, ribnjaci koji se grade u sklopu
poljoprivrednog gospodarstva može biti manje površine.
Udaljenost ribnjaka od susjednih katastarskih čestica mora biti min 5,0 m.
Izgradnja ribnjaka ne smije štetno utjecati na vodni režim susjednog obradivog zemljišta.
Uz ribnjake je moguće graditi građevine za potrebe uzgoja ribe, bruto površine max. 12m² na
1 ha vodne površine ribnjaka i max. etažne visine P.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 138
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_____
_______________
Broj: 104/2001.
Građevinama za potrebe uzgoja ribe smatraju se: spremišta hrane, alata i opreme,
prostorije za boravak radnika, garaže i sl. Ove građevine moraju biti udaljene min 3 m od
svih međa katastarske čestice i 5 m od ruba ribnjaka i za njihovu gradnju ne primjenjuju se
odredbe o minimalnoj komunalnoj opremljenosti.
(148.)
Prateći sadržaji za primarnu doradu i preradu (klaonica, hladnjača, mješaonice stočne hrane
i sl.) mogu biti isključivo u funkciji osnovne proizvodnje i mogu se graditi pod uvjetom da
kapacitet građevine za uzgoj životinja iznosi min. 100 uvjetnih grla.
Maksimalni kapacitet prateće građevine za primarnu doradu i preradu mora odgovarati
maksimalnom kapacitetu osnovne proizvodnje, te se u projektu mora dokazati da su količine
sirovina za doradu i preradu sukladne kapacitetu farme.
(149.)
Gospodarske građevine u funkciji seoskog turizma su građevine za pružanje ugostiteljskih
usluga u seljačkom domaćinstvu, utvrđene posebnim propisom, a mogu se graditi isključivo
ako je izgrađena ili se istovremeno gradi stambena građevina.
(150.)
Etažna visina gospodarske građevine u funkciji seoskog turizma može biti max.
podrum/suteren, prizemlje, kat i potkrovlje, a njezina bruto izgrađena površina može iznositi
max. 20% bruto izgrađene površine zatvorenih gospodarskih građevina.
(151.)
2.4.2.3. Rekreacijske građevine van građevinskog područja
Rekreacijske građevine koje se grade van građevinskog područja su: trim staza, konjička
staza, kupalište, i sl., građevine u funkciji rekreacije.
Van građevinskog područja ne mogu se graditi zatvorene rekreacijske građevine.
(152.)
2.4.2.4. Građevine za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina
Na području Općine utvrđena su sljedeća eksploatacijska i istražna polja mineralnih sirovina:
a) Eksploatacijska polja nafte i plina
Bokšić-Klokočevci (većim dijelom na području Općine),
Beničanci, Crnac i Obod (samo manjim dijelom na području Općine).
Nova istražna polja koja nisu navedena u stavku 1. ove točke, mogu se formirati na ostalom
obradivom tlu (P3), gospodarskim šumama (Š1) i ostalom šumskom zemljištu isključivo
osnovne namjene (ŠZ).
Istražna polja ne mogu se osnivati na području prirode koje se predlaže za zaštitu i području
prirode zaštićenim PPUOĐ, koja su prikazana na kartografskom prikazu br. 3.A.
(153.)
U sklopu eksploatacijskog polja dozvoljena je gradnja građevina u funkciji eksploatacije.
U sklopu istražnog polja dozvoljena je gradnja građevina u funkciji istraživanja mineralnih
sirovina.
(154.)
(155.)
Eksploatacijsko polje se tijekom eksploatacije i nakon zatvaranja mora sanirati sukladno
postupku sanacije utvrđenom u Studiji o utjecaju na okoliš ili na temelju rudarsko-geološke
osnove.
2.4.2.5. Pomoćne građevine van građevinskog područja
Pomoćne građevine van građevinskog područja mogu se graditi na građevnoj čestici na
kojoj je izgrađena stambena građevina koja se prema ovim Odredbama može graditi van
građevinskog područja.
Najveća etažna visina pomoćne građevine iz prethodnog stavka može biti podrum i
prizemlje.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 139
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_____
_______________
Broj: 104/2001.
2.4.2.6. Komunalne građevine van građevinskog područja
Odlagalište komunalnog otpada
(156.)
Lokacija odlagališta komunalnog otpada prikazana je na kartografskom prikazu br. 1.
"Korištenje i namjena površina".
Za predloženu lokaciju potrebno je provesti istraživanja u cilju utvrđivanja podobnosti
lokacije za planiranu namjenu.
Odlagalište komunalnog otpada mora se ograditi ogradom visine
min. 1,80 m.
Odlagalište se mora izgraditi i urediti sukladno posebnim propisima, primjenjujući mjere
zaštite voda, tla i zraka od onečišćenja, te mjere zaštite od požara.
Do odlagališta je potrebno osigurati pristupnu cestu koja mora biti izvedena minimalno s
nosivim slojem od kamenog materijala.
Nakon sanacije prostor odlagališta koristit će se za pošumljavanje.
(157.)
(158.)
2.4.2.7. Prometne i ostale infrastrukturne građevine van građevinskog
područja
Prometne i ostale infrastrukturne građevine van građevinskog područja grade se van
građevinskog područja sukladno ovim Odredbama, izuzev onih odredbi koje se odnose
isključivo na gradnju u građevinskom području.
Van granica građevinskog područja mogu se graditi stajališta, benzinske postaje i druge
građevine u funkciji prometa.
Benzinske postaje mogu se graditi u pojasu dubine max. 150,0 m od osi postojeće javne
ceste, sukladno posebnom propisu.
Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice benzinske postaje može biti 0,5.
Na građevnoj čestici benzinske postaje mogu se graditi prateći sadržaji (prostorije za
boravak djelatnika, uredi, infrastruktura, parkirališta, manipulativne površine i sl.).
Kod postojećih cesta dodatni sadržaji koji se mogu graditi na građevnoj čestici benzinske
postaje su ugostiteljski, trgovački i servisni, a koeficijent izgrađenosti građevne čestice tim
sadržajima ne može biti veći od 0,25, tako da maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne
čestice benzinske postaje svih sadržaja može biti 0,5.
(159.)
Uz nove ceste mogu se graditi svi sadržaji predviđeni projektom ceste.
(160.)
2.4.2.8. Ostale građevine van granica građevinskog područja
Van granica građevinskog područja, na prostorima primjerenim za tu namjenu, mogu se
graditi manje vjerske građevine kao križevi, poklonci, kapelice i sl. te spomen obilježja,
najveće bruto razvijene površine do 30,0 m².
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
(161.)
Gospodarske djelatnosti su sljedeće:
-
poljoprivreda, šumarstvo, lovstvo i ribarstvo,
-
eksploatacija mineralnih sirovina,
-
prerađivačka industrija,
-
graditeljstvo,
-
trgovina,
-
ugostiteljstvo i turizam,
-
promet, telekomunikacije i skladištenje,
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 140
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
(162.)
_____
-
opskrba strujom, plinom i vodom,
-
ostale usluge.
_______________
Broj: 104/2001.
U naseljima stalnog stanovanja građevine gospodarskih djelatnosti mogu se graditi na
građevnoj čestici građevina drugih namjena i na zasebnoj građevnoj čestici.
Građevine gospodarskih djelatnosti unutar građevinskog područja grade se sukladno
uvjetima gradnje u građevinskim područjima, utvrđenim ovim Odredbama.
Gospodarska namjena unutar građevinskog područja naselja Đurđenovac označena na
kartografskom prikazu 4.D, je obvezna.
(163.)
Površine van granica građevinskih područja naselja i građevinskog područja gospodarske
zone namjenjuju se djelatnostima poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva, seoskog
turizma, prometu, telekomunikacijama i opskrbi strujom, plinom i vodom, te odvodnji voda,
sukladno ovim Odredbama i posebnim propisima.
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
(164.)
(165.)
U PPUOĐ društvenim djelatnostima se smatraju sljedeće djelatnosti:
-
uprava,
-
zdravstvo,
-
predškolski odgoj,
-
obrazovanje,
-
kultura,
-
vjerske institucije.
Planirana mreža javnih i društvenih djelatnosti sadrži osnovne sadržaje koji moraju biti
zastupljeni u središnjim naseljima, a moguće ju je proširivati bez ograničenja.
U naseljima na području Općine moraju se za potrebe javnih i društvenih djelatnosti,
osigurati prostori za sljedeće sadržaje:
JAVNE I DRUŠTVENE DJELATNOSTI
Tablica br. 48.
DRUŠTVENE
DJELATNOSTI
Uprava, sudstvo
Obrazovanje
Kultura
Zdravstvo
Ostalo
Općinsko središte
Đurđenovac
-
općinska izvršna tijela
osnovna škola
dječji vrtić
dom kulture
zdravstvena stanica
ljekarna
veterinarska ambulanta
- financijsko posredovanje
- pošta
Lokalno i manje lokalno
središte
Beljevina i Klokočevci
- mjesni odbor
- osnovna škola
-
dom kulture
zdravstvena stanica
ljekarna
veterinarska
ambulanta
- financijsko
posredovanje
- pošta
Za vjerske građevine, udruge i sl. prostor će se osigurati sukladno potrebama.
(166.)
Za potrebe društvenih djelatnosti koristit će se postojeće građevine ili graditi nove u
građevinskim područjima naselja, sukladno uvjetima utvrđenim u ovim Odredbama.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 141
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_____
_______________
Broj: 104/2001.
5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA
PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
(167.)
Trase novih prometnih i infrastrukturnih građevina prikazane su u kartografskim prikazima
br. 1., 1.A, 2.A, 2.B, 4.A, 4.B, 4.D, 4.E, 4.F, 4.G, 4.H i 4.K, a osnovni uvjeti utvrđivanja
koridora i površina definirani su u točki (3.) i (4.) ovih Odredbi.
(168.)
Prilikom gradnje novih infrastrukturnih vodova nižih razina, koji nisu prikazani na
kartografskim prikazima PPUOĐ, potrebno je težiti njihovom objedinjavanju u infrastrukturne
koridore.
(169.)
Vodovi infrastrukture u pravilu se polažu u javne površine. Iznimno, mogu se polagati i na
ostalim površinama uz osigurani pristup.
Ostale površine iz prethodnog stavka su:
(170.)
-
u građevinskim područjima – neizgrađene površine između regulacijske linije i
građevnog pravca,
-
van građevinskog područja – neizgrađeni površine.
Postojeće prometne i infrastrukturne građevine, koje se u ovome PPUOĐ uklanjaju ili
zamjenjuju novima, mogu se održavati i rekonstruirati na postojećoj trasi do izgradnje nove
mreže.
5.1. PROMETNI SUSTAV
5.1.1. Cestovni promet
(171.)
Mreža postojećih razvrstanih javnih cesta utvrđena je u ovome PPUOĐ, a kategorija
prometnica utvrđena je na temelju Odluke nadležnog Ministarstva.
Kategorija svih prometnica na području Općine može se mijenjati sukladno izmjenama
Odluke iz stavka 1. ove točke bez promjene ovoga PPUOĐ. Od dana stupanja na snagu
Odluke, na tu prometnicu i okolni prostor primjenjuju se uvjeti gradnje utvrđeni ovim
Odredbama, sukladno novoj kategoriji prometnice.
(172.)
Ulični koridor u naselju je prostor između regulacijskih linija, koji je namijenjen gradnji
kolnika, parkirališta, kolno-pješačkih prilaza građevinskoj parceli, prometnih površina
pješačkog, biciklističkog i javnog prometa, te vođenja svih vrsta infrastrukturnih vodova,
uključujući i odvodni sustav oborinske odvodnje, uređenju zelenih površina, postavljanju
urbane opreme i sl.
(173.)
Svi ulični koridori u građevinskom području na koje postoji neposredan pristup s građevnih
čestica, ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju biti povezani u jedinstveni
prometni sustav.
(174.)
Za nove ulične koridore u građevinskim područjima naselja potrebno je osigurati širinu:
(175.)
-
25,0 m za ulični koridor kojim prolazi državna cesta,
-
20,0 m za ulični koridor kojim prolazi županijska cesta,
-
18,0 m za ulični koridor kojim prolazi lokalna cesta,
-
18,0 m za ulične koridore kojima prolaze ostale ceste čija je dužina preko 150,0 m.
U slučaju da se zbog postojećih građevina, prirodnih ili drugih specifičnih prostornih
ograničenja ne može osigurati preporučena širina uličnog koridora, za nove ulične koridore
čija je dužina preko 150,0 m mogu se utvrditi i manje širine, ali ne manje od sljedećih:
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 142
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_____
_______________
Broj: 104/2001.
MINIMALNA ŠIRINA ULIČNIH KORIDORAZA KOLNI PROMET, DUŽINE PREKO
150,0 m
Tablica br. 49.
KATEGORIJA CESTE
U ULIČNOM KORIDORU
Državna
Županijska
Lokalna cesta
Ostale ceste
(176.)
Minimalna širina uličnog koridora (m)
Otvoreni sustav oborinske
Zatvoreni sustav oborinske
odvodnje
odvodnje
20,0
18,0
18,0
14,0
18,0
14,0
16,0
12,0
Za nove ulične koridore čija dužina je manja od 150,0 m, širina uličnog koridora ne može biti
manja od:
MINIMALNA ŠIRINA ULIČNIH KORIDORA
ZA KOLNI PROMET, DUŽINE MANJE OD 150,0 m
Tablica br. 50.
SMJER KOLNOG PROMETA
Dvosmjerni promet
Jednosmjerni promet
Minimalna širina uličnog koridora (m)
Otvoreni sustav oborinske
Zatvoreni sustav oborinske
odvodnje
odvodnje
12,0
10,0
10,0
8,0
Ulice dužine manje od 150,0 m mogu biti i slijepe.
(177.)
Širine koridora iz točke (174.), (175.) i (176.) ovih Odredbi ne odnose se na postojeće ulične
koridore, koji se nalaze u izgrađenom području.
Izgrađeno područje iz prethodnog stavka je izgrađeno građevinsko područje označeno na
kartografskim prikazima građevinskih područja.
(178.)
Sve ceste namijenjene javnom prometu na području Općine moraju biti opremljene
horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, prema Hrvatskim normama.
Sve prometne površine trebaju biti izvedene sukladno posebnom propisu o sprječavanju
stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera, tako da na njima nema zapreke za kretanje niti
jedne kategorije stanovništva.
Nije dozvoljena gradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koje zatvaraju vidno
polje vozača i time ugrožavaju promet. Određivanje polja preglednosti utvrđuje se na temelju
posebnog propisa za javne ceste.
(179.)
U svim naseljima Općine mora se uz sve stambene građevine, građevine javne i društvene
te gospodarske namjene, izgraditi minimalni broj parkirališnih mjesta prema sljedećim
normativima:
MINIMALNI BROJ PARKIRALIŠNIH MJESTA
Tablica br. 51.
Namjena građevina
Obiteljske stambene građevine
Višestambene građevine
Trgovački (maloprodaja)
Robne kuće, trgovački centri
Tržnice na malo
Jedinica
1 stan
1 stan
25 m² bruto izgrađene površine
60 m² bruto izgrađene površine
25 m² površine građevne čestice
Broj parkirališnih
mjesta
1,00
1,20
1,00
1,00
1,00
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 143
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
Poslovne zgrade, uredi, agencije
Industrija i skladišta
Servisi i obrt
Ugostiteljstvo
Osnovne škole i vrtići
Zdravstvene građevine
Vjerske građevine
Građevine mješovite namjene
_____
_______________
100 m² bruto izgrađene površine
< 50 m² bruto izgrađene površine
100 m² bruto izgrađene površine
100 m² bruto izgrađene površine
15 m² bruto izgrađene površine
1 učionica/grupa
40 m² bruto izgrađene površine
40 m2 bruto izgrađene površine
-
Broj: 104/2001.
2,00
1,00
1,00
2,00
1,00
2,00
2,00
1,00
∑ parkirališnih
mjesta za sve
namjene u sklopu
građevine
Broj parkirališta za športsko-rekreacijske građevine utvrđuje se prema posebnom propisu.
(180.)
Na javnim parkiralištima i u javnim garažama potrebno je osigurati parkirališna mjesta za
invalide prema posebnom propisu.
(181.)
Sukladno namjeni građevine izgradnja parkirališta se mora riješiti na sljedeći način:
- obiteljske stambene građevine
• na vlastitoj građevnoj čestici,
• u uličnom koridoru, u širini regulacijske linije
građevne čestice,
- višestambene građevine
• na vlastitoj građevnoj čestici,
• u uličnom koridoru, u širini regulacijske linije
građevne čestice,
• na parkiralištu udaljenom max. 100,0 m od
građevine,
- poslovne građevine (trgovačke i
ugostiteljske i poslovne zgrade, uredi,
agencije, servisi i obrt)
• na vlastitoj građevnoj čestici,
• u uličnom koridoru u širini regulacijske linije
građevne čestice,
• na parkiralištu udaljenom do max. 100,0 m od
građevine,
- robne kuće i trgovački centri
• na vlastitoj građevnoj čestici,
- proizvodne građevine i skladišta
• na vlastitoj građevnoj čestici
• u uličnom koridoru u širini regulacijske linije
građevne čestice,
- javne i društvene , športskorekreacijske i vjerske građevine
• na vlastitoj građevnoj čestici,
• u uličnom koridoru u širini regulacijske linije
građevne čestice,
• na parkiralištu udaljenom max. 200,0 m od
građevine,
- građevine mješovite namjene
• sukladno
načinu
rješavanja
parkirališta za osnovnu namjenu.
izgradnje
Pod parkiralištem podrazumijeva se i prostor u garaži.
(182.)
Pod pojmom "vlastita građevna čestica" iz točke (181.) ovih Odredbi podrazumijeva se
građevna čestica na kojoj je izgrađena osnovna građevina.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 144
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_____
_______________
Broj: 104/2001.
Pod pojmom "ulični koridor u širini regulacijske linije" podrazumijeva se neizgrađeni prostor
između regulacijske linije i kolnika na onoj strani ulice na kojoj se nalazi građevna čestica,
pod uvjetom da se u tom prostoru osigura pješački prolaz širine kao u ostalom dijelu ulice, a
najmanje 1,20 m.
Pod pojmom "parkiralište" podrazumijeva se parkiralište ili garaža koji su planirani ili su
izgrađeni za potrebe nove građevine ili prenamjenu postojeće.
Potvrdu da se javno parkiralište ili garaža može koristiti za potrebe građevine izdaje Općina.
(183.)
Način rješavanja izgradnje parkirališta utvrđen u točki (181.) ovih Odredbi obvezno se
primjenjuje i u slučaju prenamjene postojećih građevina, za dio građevine koji se
prenamjenjuje, te kod rekonstrukcije za dio građevine koji se rekonstruira, ako je zbog
prenamjene odnosno rekonstrukcije potreban veći broj parkirališnih mjesta od broja
potrebnog za postojeću namjenu.
(184.)
Širina pješačkih prometnica utvrđuje se sukladno broju korisnika, prostornim uvjetima i
ambijentalnim obilježjima, ali ne može biti manja od 1,20 m.
Pješačke prometnice se grade odvojeno od kolnika i po mogućnosti od kolnika odvojene
zelenim zaštitnim pojasom.
(185.)
Svi prijelazi razvrstanih cesta preko trase planirane poluautoceste/brze ceste na pravcu D2
moraju biti denivelirani.
(186.)
Poljoprivredni prijelazi preko trase planirane poluautoceste/brze ceste na pravcu D2 moraju
biti denivelirani, a njihov broj i položaj definirat će se u okviru projektne dokumentacije.
(187.)
Prilaz na trasu planirane poluautoceste/brze ceste na pravcu D2 može biti samo na
čvorištima koja se moraju planirati kao denivelirana.
(188.)
Trasa državne ceste na pravcu D53 planira se rekonstruirati.
(189.)
U konačnom rješenju na dionici D53 od južne granice Općine do križanja na novoj trasi D2
planira se izgraditi trasa brze četverotračne ceste. U I fazi moguće je izgraditi dvotračnu brzu
cestu.
(190.)
Do realizacije trase brze ceste na D53 od južne granice Općine do planiranog čvorišta na D2
moguće je postojeću trasu D53 rekonstruirati kao trasu državne ceste.
(191.)
Dionica D53 od čvorišta na novoj trasi D2 do sjeverne granice Općine planira se
rekonstruirati u skladu s njenom kategorijom u mreži državnih cesta, uz planiranu izgradnju
zaobilaznice naselja Klokočevci.
5.1.2. Željeznički promet
(192.)
U PPUOĐ planira se rekonstrukcija i modernizacija županijske pruge I reda (I. 100) DaljOsijek-Varaždin za brzine do 120 km/h. Planirano je uređenje i rekonstrukcija željezničkog
kolodvora Đurđenovac.
Zbog rekonstrukcije ulazne krivine kolodvora u Đurđenovcu planirano je pomicanje
postojećeg mosta na potoku Bukvik cca 10,0 m prema sjeveru.
(193.)
Na križanju željezničke pruge i ceste ili puta obvezno je osigurati kolni prijelaz, sukladno
posebnom propisu, a do tada moguća su i prijelazna rješenja.
5.1.3. Zračni promet
(194.)
U zoni naselja Klokočevci na k.č. 476 k.o. Klokočevci planirana je izgradnja letjelišta za
potrebe poslova u poljoprivredi i šumarstvu.
U zoni prilaznih letjelišta gradnja građevina koje se mogu graditi izvan građevinskog
područja dozvoljena je uz primjenu posebnih uvjeta gradnje.
Nagib prilazne ravnine je 5%.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 145
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_____
_______________
Broj: 104/2001.
U zoni planiranog letjelišta na k.č. 476 moguće je graditi hangar (spremište) za avione, kao i
sredstva koja koriste zrakoplovi za potrebe poslova u poljoprivredi i šumarstvu. Površina
hangara (spremišta) može biti max. do 1.000,0 m².
5.1.4. Poštanski promet
(195.)
Razvoj poštanske djelatnosti koji se odnosi na otvaranje novog PU i na modernizaciju
poslovnog prostora postojećeg PU usmjeren je na građevinsko područje naselja, te se
PPUOĐ i detaljnim planovima uređenja moraju osigurati prostorne pretpostavke za
nesmetani razvoj.
Razvoj poštanske djelatnosti odnositi će se na pronalaženje poslovnog prostora za novi PU
u Klokočevcima, adaptacije i održavanje poslovnih prostora postojeće PU u Đurđenovcu, te
eventualno uređenje eksterijera (pristup, pločnik, parkirališna mjesta i sl.).
(196.)
5.1.5. Telekomunikacije
Razvoj nepokretne telekomunikacijske mreže u PPUOĐ obuhvaća gradnju mjesnih mreža u
skladu s porastom potreba..
Pristupni/spojni vodovi i komutacijski čvorovi u nepokretnoj mreži, bazne postaje u pokretnoj
mreži, te koridor RTV sustav veza označeni su na kartografskom prikazu br. 2.A "Pošta i
telekomunikacije".
Mjesne mreže razvijat će se sukladno dinamici gospodarskog, društvenog i prostornog
razvitka Općine.
(197.)
Mjesna telekomunikacijska mreža u građevinskim područjima u pravilu se gradi u zelenom
pojasu ulica, a u ulicama s užim profilom polaže se ispod nogostupa sustavom distribucijske
telekomunikacijske kanalizacije (minikanalizacije). Po potrebi telekomunikacijske vodove
graditi s obje strane ulice.
(198.)
Za razvoj pokretne telekomunikacijske mreže dozvoljena je izgradnja baznih (osnovnih)
postaja s neophodnim kabelskim vodovima. U naseljima Đurđenovac i Klokočevci
dozvoljena je izgradnja više baznih postaja, ali u tom slučaju, ostale ne mogu imati
samostojeći antenski stup.
Bazne (osnovne) postaje se moraju graditi sukladno posebnim propisima o sigurnosti te
zaštiti od neionizirajućih zračenja.
Ne dozvoljava se izgradnja baznih postaja:
-
na školama i dječjim vrtićima,
-
na građevinama i područjima koja su zaštićena na temelju propisa o zaštiti kulturnih
dobara.
Do lokacije baznih postaja obvezno je osigurati kolni pristup.
(199.)
Mrežu baznih postaja potrebno je uskladiti s istim ili srodnim djelatnostima radi zajedničkog
korištenja prostora i dijela građevina.
5.1.6. RTV sustav veza
(200.)
Na trasi koridora RTV sustava veza nije dozvoljena izgradnja građevina koje bi prekinule
ovaj koridor.
5.2. ENERGETSKI SUSTAV
5.2.1. Naftovodi, produktovodi i plinovodi
(201.)
Razvoj cijevnog transportnog sustava na području Općine planira se gradnjom sljedećih
građevina:
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 146
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_____
_______________
Broj: 104/2001.
- građevine od važnosti za Državu iz točke (12.) ovih Odredbi,
- građevine od važnosti za Županiju iz točke (13.) ovih Odredbi,
- lokalnih plinovoda.
U PPUOĐ planira se plinoopskrba svih naselja na području Općine.
(202.)
Trase naftovoda i plinovoda s pripadajućim MRS prikazane su na Kartografskom prikazu br.
2.A. Osim glavnih lokalnih plinovoda prikazanih na kartografskom prikazu br. 2.A, moguća je
izgradnja i drugih lokalnih plinovoda, sukladno potrebama korisnika.
Planirane građevine iz stavka 1., i koridor u kojem je moguće mijenjati trasu, a koje prolaze
građevinskim područjem, označene su u kartografskim prikazima br. 4.C-4.H.
(203.)
Međunarodni naftovodi i plinovodi grade se sukladno posebnom propisu.
(204.)
Za mjerno redukcijske stanice (MRS) mora se formirati građevne čestice koje moraju imati
pristup s javne površine. Za redukcijsku stanicu (RS) pri određivanju građevne čestice
primijeniti točku (24.) ovih Odredbi.
Lokalne plinovode koji se grade izvan građevinskog područja treba u pravilu graditi uz
koridor prometnica.
Distribucijske redukcijske stanice i kućne redukcijske stanice u građevinskim područjima ne
mogu se graditi u uličnom profilu.
(205.)
Razvoj distribucijske plinoopskrbne mreže u građevinskim područjima potrebno je usklađivati
s razvojem područja na način da se zadovolje sve planirane potrebe za plinom svih
korisnika.
(206.)
Distribucijski plinovodi se u građevinskim područjima polažu u pravilu u javnim površinama,
po potrebi s obje strane ulica.
(207.)
5.2.2. Elektroenergetska mreža
Razvoj elektroenergetskog sustava na području Općine planira se gradnjom sljedećih
građevina:
a)
Prijenos
- građevine od važnosti za Državu iz točke (12.) ovih Odredbi,
b)
Distribucija
- građevine od važnosti za Županiju iz točke (13.) ovih Odredbi,
• izgradnja novih planovima razvoja predviđenih TS 10(20)/0,4 kV,
• izgradnja KB 10(20) kV dalekovoda kojima će se unutar građevinskih područja
pojedinih naselja međusobno povezati postojeće i planirane trafostanice i njihovi
priključci na nadzemne 10(20) kV dalekovode,
• demontiranje nadzemnih 10(20) kV dalekovoda koji prelaze preko građevinskih
područja naselja,
• rekonstrukcija i dogradnja niskonaponske 0,4 kV mreže.
Trase i lokacije planiranih elektroenergetskih građevina označene su na kartografskom
prikazu br. 2.A ''Energetski sustav''.
Ostale trafostanice i vodovi rekonstruirat će se i graditi sukladno gospodarskom razvoju i
procesu urbanizacije naselja na područje Općine.
(208.)
Prilikom određivanja trase nadzemnih dalekovoda koji nisu naznačeni u kartografskom
prikazu moraju se poštivati sljedeći uvjeti:
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 147
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
(209.)
_____
_______________
Broj: 104/2001.
-
potrebno je voditi računa o bonitetu poljoprivrednog zemljišta te po mogućnosti koristiti
područja slabijih bonitetnih klasa,
-
prilikom prijelaza preko poljoprivrednog zemljišta trasu treba voditi na način da utjecaj na
poljoprivrednu proizvodnju bude što manji,
-
položaj stupova ne smije ograničavati funkcioniranje postojećih i potencijalnih sustava
za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta,
-
izbjegavati prolaz dalekovoda kroz šume i preko šumskog zemljišta,
-
trasu dalekovoda položiti na način da se na najmanju moguću mjeru smanji mortalitet
ptica.
Postojeći nadzemni DV 10(20) kV koji se nalaze u građevinskom području naselja moraju se
postupno zamijeniti kabelskim.
Pri utvrđivanju trase kabelskog dalekovoda, novu trasu je obvezno uskladiti s urbanom
matricom naselja na način da u najmanjoj mogućoj mjeri ograničava korištenje zemljišta i
gradnju u naselju.
(210.)
Ne dozvoljava se otvaranje novih prosjeka kroz šume za gradnju 10(20) kV
elektroenergetske mreže.
(211.)
Prostor unutar koridora i ispod nadzemnih dalekovoda može se koristiti za osnovnu namjenu
prikazanu na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina".
Korištenje zemljišta i gradnja u koridorima elektroenergetskih građevina vrši se sukladno
posebnim propisima, uz suglasnost ustanove s javnim ovlastima nadležne za
elektroenergetiku.
(212.)
Distribucijski dalekovodi u građevinskom području moraju se izvoditi podzemnim kabelskim
vodovima.
U PPUOĐ se predviđa sukcesivna zamjena postojećih nadzemnih distribucijskih vodova
kabelskim vodovima.
(213.)
U građevinskim područjima naselja planira se razvoj niskonaponske 0,4 kV mreže.
Niskonaponska 0,4 kV mreža planira se graditi unutar građevinskih područja, a novu mrežu
u pravilu graditi podzemnim kabelskim vodovima položenim u zeleni pojas ulica, po
mogućnosti u zajednički koridor s ostalim elektroenergetskim vodovima.
Niskonaponsku mrežu naselja Đurđenovac u pravilu graditi kabelskim vodovima sustavom
ulaz-izlaz, ili do samostojećih kabelskih ormara u pravilu lociranih uz unutarnji rub
regulacijskog pravca (dakle unutar građevinske čestice). Ako nije moguća lokacija na
građevinskoj čestici dozvoljeno ih je locirati na javnoj površini tako da ne ograničavaju kolni
pristup građevinskim česticama, te da što manje ograničavaju izgradnju ostale podzemne
infrastrukture. Od kabelskih ormara polagati kabelske kućne priključke do okolnih potrošača.
U sporednim ulicama niskonaponsku mrežu se može graditi samonosivim kabelskim
snopom (SKS) vođenim po krovovima s krovnim stalcima ili na stupovima. U ostalim
naseljima Općine niskonaponska mreža (NN) može se graditi sa SKS vođenim po krovovima
s krovnim stalcima ili na stupovima, ali se svugdje ostavlja i mogućnost izgradnje NN mreže
s podzemnim kabelskim vodovima u cijelom naselju ili na pojedinim dijelovima.
Do izgradnje planirane elektroenergetske mreže može se koristiti postojeća uz manje
rekonstrukcije i priključenje ponekog novog korisnika. Moguće je prijelazno rješenje za
povezivanje nove s postojećom niskonaponskom mrežom (nove kabelske sa starom
zračnom) ili za interpolaciju nove TS 10(20)/0,4 kV u postojeću 0,4 kV mrežu postavljanjem
jednog ili nekoliko niskonaponskih stupova. Ovo se smatra privremenim rješenjem koje će
potrajati dok za to postoji tehnička potreba. Kod potreba za veće rekonstrukcije pridržavati
se planom predviđene izgradnje.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 148
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
(214.)
_____
_______________
Broj: 104/2001.
Na područjima naselja, u kojima je obvezna gradnja podzemne niskonaponske mreže i gdje
će se voditi po krovnim stalcima, javna rasvjeta se mora graditi podzemnim kabelskim
vodovima i čeličnim cijevnim stupovima postavljenim uz prometnice.
Na ostalim područjima, u slučaju da se niskonaponska mreža gradi sa SKS na betonskim
stupovima, rasvjetna tijela se mogu postaviti na iste stupove.
(215.)
Niskonaponska elektroenergetska mreža i javna rasvjeta grade se u pravilu u uličnim
koridorima, u zelenom pojasu, a stupovi se moraju graditi na dovoljnoj sigurnosnoj
udaljenosti od kolnika, utvrđenoj posebnim propisom.
(216.)
Sve trafostanice moraju imati kolni pristup s javne površine. Ne dozvoljava se gradnja
trafostanica u uličnom profilu, osim u izuzetnim slučajevima za stupne trafostanice, uz uvjet
da se ne smanjuje preglednost u prometu (ceste i prilazi građevnim česticama sa
prometnica).
5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
5.3.1. Vodoopskrba
(217.)
Rješenje vodoopskrbe Općine planira se uspostavom cjelovitog sustava s napajanjem iz
izvorišta grupnog vodovoda Đurđenovac i Našice te regionalnog sustava Slavonska
podravina.
(218.)
Izvorišta vode moraju se zaštititi od mogućih zagađenja, sukladno mjerama zaštite
utvrđenim na temelju posebnog propisa.
(219.)
Vodoopskrbni vodovi se polažu u javnim površinama.
(220.)
Ako se vodoopskrbni sustav rješava etapno, mora se dimenzionirati i izvoditi kao dio
cjelovitog rješenja.
(221.)
U svakoj točki vodoopskrbnog sustava moraju biti zadovoljeni protupožarni zahtjevi u
pogledu količine vode i raspoloživog tlaka, sukladno posebnom propisu.
5.3.2. Odvodnja otpadnih voda
(222.)
U PPUOĐ odvodnja otpadnih voda riješena je na sljedeći način:
Prema PPO-BŽ:
-
za naselja Našičko Novo Selo, Ličko novo Selo, Sušine, Gabrilovac, Našice, Krčevine i
Beljevina izgradnjom zajedničkog sustava odvodnje s naseljem Đurđenovac,
-
Pribiševci spajanjem na sustav naselja Velimirovac,
-
za sva ostala naselja izgradnjom autonomnih sustava odvodnje (za svako naselje
posebni sustav).
PPUOĐ dopuštena je primjena alternativnih rješenja za sljedeća naselja:
(223.)
-
Beljevina, koje ima mogućnost gravitacijskog spajanja na sustav naselja Bokšić,
-
Krčevina, koje se može gravitacijski spojiti na sustav naselja Šaptinovci,
-
Šaptinovci, koje bi se moglo spojiti na sustav naselja Bokšić,
-
Beljevina, Bokšić, Krčevina koja mogu formirati zajednički sustav s naseljem Šaptinovci
i usmjeravanjem vode na sustav Šaptinovaca gdje bi se izgradio zajednički uređaj za
pročišćavanje.
Trase vodova i položaj uređaja za pročišćavanje iz kartografskog prikaza br. 2.B
"Vodnogospodarski sustav" su usmjeravajućeg značenja i moguće ih je mijenjati u tijeku
detaljne razrade, pod sljedećim uvjetima:
-
mora se zadržati osnovni princip rješavanja odvodnje (smjer odvodnje i vrsta sustava),
-
vode se moraju upustiti u prijemnike (recipijente) utvrđene u točki (224.) ovih Odredbi,
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 149
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
(224.)
(225.)
_____
_______________
Broj: 104/2001.
lokacija uređaja za pročišćavanje i ispusta Đurđenovac mora biti usklađena s
konačnom trasom brze ceste Ormož-Otok-Virje-Varaždin-Osijek-Ilok.
Prijemnici (recipijenti) za prihvat otpadnih voda sa područja Općine su:
-
vodotoci: Bukvik, Marjanac, Iskrica, Našička rijeka, Jazvanac, Blatna voda,
-
melioracijski kanali do recipijenata iz alineje 1. ove točke.
U naselju Đurđenovac odvodnju otpadnih voda obvezno je riješiti mješovitim sustavom
odvodnje, osim za periferne dijelove gdje je moguće primijeniti odvojeni sustav odvodnje.
U ostalim naseljima moguće je oborinsku vodu odvoditi otvorenim kanalima budući je
planirana gradnja razdjelnog sustava.
Sanitarne i tehnološke otpadne vode odvodit će se ukopanim vodonepropusnim cijevnim
sustavom, a oborinske vode otvorenim cestovnim i melioracijskim kanalima. Postoji i
mogućnost kombinacije razdjelnog i mješovitog sustava odnosno gradnje zatvorenog
sustava oborinske odvodnje, ako se za to ukaže potreba.
(226.)
Sustavi odvodnje mogu se graditi etapno, a etape realizacije moraju biti usklađene s krajnjim
rješenjem.
(227.)
Sve otpadne vode koje ne odgovaraju uvjetima za upuštanje u odvodni sustav, moraju se
prije upuštanja pročistiti uređajem za prethodno čišćenje otpadnih voda.
(228.)
Sve otpadne vode koje svojim svojstvima ne odgovaraju uvjetima za upuštanje u prijemnike
ili tlo moraju se prije ispuštanja pročistiti uređajem za pročišćavanje otpadnih voda.
(229.)
Do izgradnje javnog odvodnog sustava zbrinjavanje otpadnih voda može se vršiti putem
vodonepropusnih sabirnih jama, uz obvezno pražnjenje jama i konačno zbrinjavanje
otpadnih voda, sukladno posebnom propisu, odnosno vlastitim uređajem za pročišćavanje,
sukladno uvjetima nadležne ustanove.
Iznimno, za građevine s količinom sanitarne i ostale otpadne vode iznad 2,0 m³/dnevno ne
mogu se graditi vodonepropusne sabirne jame.
(230.)
Nakon izgradnje javnog odvodnog sustava u ulici, postojeće građevine u toj ulici moraju se
prilikom prvog sljedećeg zahvata na građevini priključiti na novi odvodni sustav, ako nemaju
vlastiti uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.
(231.)
Za rješenje odvodnje otpadnih voda potrebno je izraditi potrebnu dokumentaciju odvodnje
otpadnih voda s područja Općine, vodeći računa o širem području.
Općina je dužna donijeti Odluku o odvodnji otpadnih voda, sukladno posebnom propisu.
5.3.3. Vodotoci, vode i melioracijska odvodnja
(232.)
U PPUOĐ planiraju se sljedeći vodnogospodarski zahvati:
-
regulacija vodotoka Vučica, Našička rijeka, Bukvik, Iskrica.
Na postojećem vodnogospodarskom sustavu dopušteni su radovi na uređenju i održavanju u
funkcionalnom stanju pri čemu Općina mora posebnu pažnju posvetiti dijelu melioracijskog
sustava iz svoje nadležnosti.
Osim radova iz prethodnih stavaka dozvoljeni su i drugi vodnogospodarski zahvati s ciljem
unapređenja i poboljšanja vodnogospodarskog sustava.
(233.)
Radi očuvanja i održavanja zaštitnih hidro-melioracijskih i drugih građevina i održavanja
vodnog režima, područja uz nasipe i inundacijski pojas, moraju se koristiti sukladno
posebnom propisu.
Nasipi su označeni na kartografskom prikazu br. 2.B, a inundacijska područja su područja uz
vodotok koja se detaljno utvrđuju sukladno posebnom propisu.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 150
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
(234.)
_____
_______________
Broj: 104/2001.
Značajniji razvoj sustava za natapanje poljoprivrednih površina na području Općine bit će
moguć vodom iz akumulacija, koje se nalaze izvan Općine, nakon njihove izgradnje, te
zahvatom podzemnih vodonosnih horizonata.
U PPUOĐ površinama za navodnjavanje smatraju se sve poljoprivredne površine.
Navodnjavanje poljoprivrednih površina moguće je pod uvjetom da se prethodno utvrdi
odgovarajuća kvaliteta vode za navodnjavanje, a provoditi će se u suglasju sa ''Planom
navodnjavanja Osječko-baranjske županije''.
6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI I
KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA
6.1. PRIRODNE VRIJEDNOSTI
(235.)
Na području općine Đurđenovac, sukladno PPO-BŽ predlaže se za zaštitu ribnjak
''Grudnjak'' u smislu Zakona o zaštiti prirode u kategoriji:
-
Posebni rezervat-ornitološki
Ovaj ribnjak je naznačen na kartografskom prikazu br. 3.A.
(236.)
Do proglašenja zaštićenog područja prirode iz točke (235.) ovih Odredbi na ovom području
zabranjuje se uklanjanje prirodne vegetacije na obalama ribnjaka u pojasu širine 30,0 m,
osim za redovito održavanje vodne površine.
(237.)
Za općinu Đurđenovac vrijede i sljedeće postavke:
-
mora se osigurati racionalno korištenje prirodnih dobara bez oštećivanja ili ugrožavanja
njenih dijelova,
-
mora se u što većoj mjeri zadržati kvalitete prirodnog prostora, čuvati prirodni
krajobraz, a posebno područje s autohtonom vegetacijom,
-
svaki zahvat u prostoru na području koje je predloženo za zaštitu prema točki (235.)
moguće je realizirati nakon izvršenja potpune inventarizacije i valorizacije staništa u
cilju njihovog očuvanja, te ih uskladiti s odgovarajućim aktima.
6.2. KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI
(238.)
U PPUOĐ utvrđeni su vrijedni dijelovi prirode, koji su prikazani na kartografskom prikazu br.
10)
3.A .
Vrijedni dijelovi prirode iz prethodnog stavka ne predlažu se za zaštitu po posebnom
propisu nego se štite Odredbama ovog PPUOĐ.
(239.)
Na području vrijednih dijelova prirode nije dozvoljeno sljedeće:
-
uklanjanje živica i šumaraka,
značajne promjene prirodnog korita vodotoka (korita vodotoka treba uređivati na način
koji je izgledom blizak prirodnom obliku),
uklanjanje prirodne vegetacije na obalama vodotoka, izvan koridora od 3,0 m od ruba
vodotoka, osim za redovito održavanje vodne površine.
gradnja nadzemnih dalekovoda, osim planiranih PPUOĐ.
Na šumom obraslim područjima vrijednih dijelova prirode predlaže se uravnotežiti površinu
sječa s ukupnom šumskom površinom, a sječu obavljati postupno.
6.3. KULTURNA DOBRA
(240.)
Na području općine Đurđenovac su, sukladno posebnom zakonu, zaštićena sljedeća
kulturna dobra:
10)
Površine vrijednih dijelova prirode su prenešene iz PPO-BŽ (na kartografskom prikazu br. 3.2.1. površine su
prikazane kao: ''Zaštita vrijednih dijelova prirode izvan zaštićenih područja'')
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 151
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_____
_______________
-
Radnička 11, stanovi za radnike
-
Radnička 14, stanovi za radnike
-
Trg N.Š. Zrinskog 14, stambena zgrada i dvije gospodarske zgrade
-
Cvjetna ulica 9, stambena zgrada
-
Ulica kralja Zvonimira 10, Činovnički dom
-
Ulica kardinala A. Stepinca 3, Dječji vrtić
-
Ulica kardinala A. Stepinca 10, Radnički dom
-
Trg N.Š. Zrinskog 2, ''Vila Đurđenovac''
-
Spomen grobnica na mjesnom groblju
Broj: 104/2001.
Zaštićena kulturna dobra orijentacijski su naznačena na Kartografskom prikazu br. 3.A, a
detaljno se utvrđuju na temelju akata o zaštiti.
Zaštićenim kulturnim dobrom se smatraju i sva kulturna dobra koja će se, nakon donošenja
PPUOĐ, zaštititi sukladno posebnom zakonu.
(241.)
Namjena i način uporabe kulturnog dobra te svi zahvati na kulturnom dobru, utvrđuju se i
provode sukladno posebnom propisu.
(242.)
Ukoliko se na području Općine prilikom izvođenja zemljanih radova utvrdi arheološko
nalazište ili nalaz, osoba koja izvodi radove dužna je radove prekinuti bez odlaganja i o tome
obavijestiti nadležnu konzervatorsku službu.
7. POSTUPANJE S OTPADOM
(243.)
Na cijelom području Općine planira se organizirano prikupljanje i odvoženje komunalnog
otpada.
(244.)
Za odlaganje komunalnog otpada na području Općine u PPUOĐ utvrđena je kao
potencijalna lokacija postojeća lokacija na kč.br. 90 u k.o. Đurđenovac.
Ostala odlagališta moraju se zatvoriti i sanirati.
Prostor odlagališta se nakon njihovog zatvaranja može koristiti sukladno odredbama koje se
odnose na korištenje prostora i gradnju van građevinskih područja.
(245.)
Lokacija odlagališta komunalnog otpada prikazana na Kartografskom prikazu br. 1.
"Korištenje i namjena prostora" smatra se orijentacijskom, a definitivno će se utvrditi nakon
provedenih istraživanja pogodnosti lokacije za odlaganje komunalnog otpada.
Nakon utvrđivanja konačne lokacije preostali prostor namijenjen za odlagalište može se
koristiti sukladno odredbama koje se odnose na korištenje prostora i gradnju van
građevinskih područja.
(246.)
Opasni otpad prikuplja se na mjestu nastanka, a zbrinjava sukladno posebnom propisu.
(247.)
Odlagalište komunalnog otpada gradit će se i održavati sukladno posebnom propisu.
8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
(248.)
Na području Općine utvrđene su sljedeća oštećena ili ugrožena područja:
-
vodotoci III, IV kategorije,
-
eksploatacijska polja nafte i plina na mjestima bušotina i centralne plinske stanice
Bokšić,
-
divlja odlagališta otpada uz naselja Našičko Novo Selo, Bokšić, Bokšić Lug i
Klokočevci.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 152
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
(249.)
(250.)
_____
_______________
Broj: 104/2001.
Za sanaciju oštećenih ili ugroženih područja potrebno je provesti sljedeće mjere:
-
primijeniti odredbe poglavlja 5.3.2. Odredbi za provođenje,
-
eksploatacijska polja se u tijeku i nakon završetka eksploatacije moraju sanirati
sukladno načinu sanacije utvrđenom u rudarskom projektu,
-
na označenim lokacijama napuštenih (divljih) odlagališta otpada nisu dozvoljene
nikakve druge aktivnosti osim onih koje kroz projektirane postupke sanacije vode k
obnavljanju prvobitnog stanja na lokaciji. Svako daljnje odlaganje otpada na tim
lokacijama je zabranjeno.
Obvezna je izrada studije o utjecaju na okoliš po posebnom propisu i PPO-BŽ.
Građevine i područja za koja je obvezna izrada studije o utjecaju na okoliš prikazani su
informativno na kartografskom prikazu br. 3.B, prema raspoloživim podacima.
Prema raspoloživim podacima, popis građevina i područja za koja je obvezna izrada Studije
o utjecaju na okoliš je sljedeći:
-
-
Po posebnom propisu:
•
planirana poluautocesta/brza cesta (nova trasa D2),
•
planirana brza cesta ili korekcija državne ceste D53 (ovisno o položaju trase
planirane nove trase državne ceste D2),
•
planirano letjelište Klokočevci,
•
planirani međunarodni magistralni plinovod ''Slobodnica-Slavonski Brod-Donji
Miholjac'',
•
planirano podzemno skladište prirodnog plina na CPS ''Bokšić'',
•
planirano odlagalište komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada na lokaciji
postojećeg neuređenog odlagališta ''Đurđenovac'',
•
DV 2x400 kV Žerjavinec-Ernestinovo; dionica Koprivnica-Krndija-Razbojište
(izrađena i usvojena).
Po PPO-BŽ:
•
klaster
Popis zahvata je sastavljen prema raspoloživim podacima i informativnog je karaktera, a u
svakom pojedinom slučaju primjenjuje se poseban propis.
(251.)
Ostale mjere zaštite okoliša provodit će se sukladno posebnim propisima te uvjetima i
mjerama utvrđenim u PPUOĐ i to:
a)
Zaštita tla
-
provođenjem PPUOĐ sukladno kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjene
površina", odnosno gradnjom unutar utvrđenih građevinskih područja,
-
gradnjom van građevinskih područja i načinom vođenja infrastrukture, sukladno
ovim Odredbama,
-
zbrinjavanjem otpada na način utvrđen u poglavlju 7. "Postupanje s otpadom",
-
smanjivanjem uporabe pesticida, umjetnog gnojiva te ostalih preparata na
primjerenu razinu.
b)
Zaštita voda
-
mjerama zaštite izvorišta i uvjetima odvodnje otpadnih voda, utvrđenim ovim
Odredbama,
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 153
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
-
c)
_____
_______________
Broj: 104/2001.
smanjivanjem uporabe pesticida, umjetnog gnojiva i ostalih preparata, a u zonama
sanitarne zaštite i njihovim potpunim ukidanjem, ako je to utvrđeno Odlukom o
zaštiti izvorišta.
Zaštita zraka i zaštita od buke
-
d)
uvjetima gradnje u građevinskom području naselja, uvjetima utvrđenim za gradnju
građevina gospodarske namjene (PPUT), te uvjetima gradnje poljoprivrednih
građevina za uzgoj životinja, sukladno ovim Odredbama.
Zaštita šuma
-
provođenjem PPUOĐ sukladno kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena
površina",
-
gradnjom elektroenergetskih građevina sukladno ovim Odredbama.
e)
Zaštita životinja
-
planiranjem i provođenjem mjera zaštite životinja prilikom gradnje novih
prometnica (ograde, prolazi za životinje) i dalekovoda (zaštita ptica) na dionicama
na kojima se takva potreba utvrdi u Studiji o utjecaju na okoliš.
9. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI I ELEMENTARNIH
NEPOGODA
9.1. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI
(252.)
Za naselja utvrđuje se sljedeći stupanj ugroženosti, sukladno posebnom propisu:
-
(253.)
naselje Đurđenovac – 4. stupanj ugroženosti.
Zaštita stanovništva u naseljima stalnog stanovanja na području Općine rješava se na
sljedeći način:
-
(254.)
u naselju Đurđenovac-gradnjom zaklona.
Zaklonom iz točke (253.) ovih Odredbi smatra se djelomično zatvoren prostor koji je
izgrađen ili prilagođen tako da svojim funkcionalnim rješenjem, konstrukcijom i oblikom daje
ograničenu zaštitu od ratnih djelovanja.
Zaklon se može graditi kao samostalni zaklon izvan građevina (rovovi i jame) i u
građevinama, u prikladnim prostorijama.
Zakloni izvan građevina moraju se izgraditi izvan dometa ruševina susjednih građevina.
Položaj zaklona izvan građevina treba odrediti na slobodnim površinama, izvan trasa
podzemnih instalacija.
9.2. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA
(255.)
Na području Općine utvrđeno je poplavno područje prikazano na kartografskom prikazu 2.B.
Do izgradnje zaštitnih sustava kojima će se ovo područje zaštititi od poplave, primjenjuju se
uvjeti utvrđeni u točki (9.) ovih Odredbi.
(256.)
Položaj, projektiranje i gradnja svih građevina moraju se uskladiti s posebnim propisima o
zaštiti od požara i eksplozije.
(257.)
Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina, kao i gašenja požara na građevinama,
građevine moraju imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu. Vatrogasni
pristup mora se osigurati s javne površine ili preko vlastite građevne čestice.
Iznimno, vatrogasni pristup se može osigurati i preko susjednih parcela uz uknjižbu prava
služnosti prolaza.
Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbne mreže mora se predvidjeti hidrantska mreža.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 154
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
_____
_______________
Broj: 104/2001.
10. MJERE PROVEDBE PLANA
10.1. OBVEZE IZRADE PROSTORNIH PLANOVA
(258.)
Sukladno Zakonu i PPO-BŽ te potrebama prostornog uređenja općine Đurđenovac PPUOĐ
utvrđuje se obveza izrade sljedećih prostornih planova:
a)
Urbanistički plan uređenja:
-
b)
(259.)
naselja Đurđenovac
Detaljni plan uređenja
-
stambeno-poslovne zone ''Pašnjak'' u Đurđenovcu,
-
gospodarske zone sjeverno od Pribiševca.
Područja za koja se utvrđuje obveza izrade prostornih planova označena su na
kartografskom prikazu br. 3.B.
Granice obuhvata Urbanističkog plana uređenja naselja Đurđenovac i Detaljnog plana
uređenja gospodarske zone utvrđena je granicama građevinskih područja.
Granica obuhvata DPU stambeno-poslovne zone ''Pašnjak'' naznačena je na kartografskom
prikazu br. 3.B.
(260.)
Do donošenja UPU-a iz točke (258.) a), način korištenja zemljišta i uvjeti gradnje utvrđivat će
se samo za izgrađeno područje i gradnju infrastrukture, sukladno ovim Odredbama.
Do donošenja DPU-a iz točke (258.) b), nije dozvoljena izgradnja u tim zonama.
10.2. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA
PLANIRANOJ NAMJENI
(261.)
Postojeće legalno izgrađene građevine, koje su izgrađene protivno namjeni planiranoj u
PPUOĐ, mogu se rekonstruirati u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada.
(262.)
Pod rekonstrukcijom u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada podrazumijevaju
se:
-
sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine, u
postojećim gabaritima,
-
dogradnja sanitarnih prostorija (WC i kupaonica s predprostorom) uz postojeću
stambenu građevinu koja nema sanitarne prostorije, max. bruto izgrađene površine
10,0 m²,
-
dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica i garderoba s pretprostorom) uz
postojeću građevinu druge namjene (koja služi za rad i boravak ljudi i koja nema
sanitarne prostorije ), do max.10,0 m² bruto izgrađene površine za građevine do 100,m²
i do 5% ukupne bruto izgrađene površine za veće građevine ,
-
preinake unutrašnjeg prostora, bez povećanja gabarita građevine,
-
izmjene ravnih krovova u kose bez mogućnosti nadogradnje nadozida, isključivo radi
sanacije ravnog krova, uz mogućnost korištenja potkrovlja sukladno osnovnoj namjeni
građevine odnosno namjeni utvrđenoj PPUOĐ,
-
adaptacija postojećeg tavanskog prostora u korisni prostor, u postojećim gabaritima, za
namjene sukladne osnovnoj namjeni građevine odnosno namjeni utvrđenoj ovim
PPUOĐ,
-
ugradnja ili rekonstrukcija instalacija,
-
gradnja ili rekonstrukcija komunalnih priključaka,
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 155
Prostorni plan uređenja općine Đurđenovac
-
_____
_______________
Broj: 104/2001.
uređenje građevne čestice postojeće građevine (sanacija i izgradnja ograda i potpornih
zidova i prometnih površina).
Planom užeg područja mogu se ove smjernice propisati i drugačije.
(263.)
Građevinama ili dijelu građevina iz točke (261.) ovih Odredbi može se mijenjati namjena,
sukladno namjeni površina utvrđenoj PPUOĐ.
10.3. POSTUPANJE S GRAĐEVINAMA IZGRAĐENIM SUPROTNO
UVJETIMA UTVRĐENIM U PPUOĐ
(264.)
Postojeće legalno izgrađene građevine, koje su izgrađene protivno uvjetima gradnje
utvrđenim u PPUOĐ mogu se rekonstruirati sukladno točki (262.) ovih Odredbi, te
dograđivati i nadograđivati sukladno ovim Odredbama.
Prilikom rekonstrukcije, radovi na građevini iz prethodnog stavka moraju biti usklađeni s
uvjetima gradnje utvrđenim u ovom PPUOĐ, ako je to moguće s obzirom na položaj
građevine.
Ako je postojeći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) veći od dozvoljenog, isti se
prilikom gradnje novih građevina na toj čestici može zadržati.
(265.)
Građevinama iz točke (264.) ovih Odredbi može se mijenjati namjena sukladno Odredbama
PPUOĐ.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 156

“Božić vrijeme mira i obiteljskoga zajedništva

Izvješće za odigrano 13. kolo, I. ŽNL Osječko-baranjska

REPUBLIKA HRVATSKA ZADARSKA ŽUPANIJA OPĆINA

prijava početka radova na uklanjanju građevine

odluka o raspisivanju natječaja - Općina Tar

Zapisnik, upravni odbor 05.02.2015.

Nova Ploščica - Općina Velika Trnovitica

marinko žic, načelnik prijatelj

80. obljetnica Sibinjskih žrtava i Dan općine Sibinj