ANDRAGOŠKI GLASNIK
GLASILO HRVATSKOG ANDRAGOŠKOG DRUŠTVA
ANDRAGOGY
JOURNAL OF THE CROATIAN ANDRAGOGY SOCIETY
27-2011
ANDRAGOŠKI GLASNIK
GLASILO HRVATSKOG ANDRAGOŠKOG DRUŠTVA
ANDRAGOGY
JOURNAL OF THE CROATIAN ANDRAGOGY SOCIETY
ISSN 1331-3134 UDK 374
Broj 2 (27), Vol 15, godina 2011.
Nakladnik
Hrvatsko andragoško društvo
http://www.andragosko.hr/
tajnik@andragosko.hr
Odgovorni urednik
Jakov Bevanda
Glavni urednik
dr. sc. Milan Matijević
Uredništvo
Dr. sc. Šefika Alibabić (Beogad, Srbija), dr. sc. Anita Klapan (Rijeka, Hrvatska),
dr. sc. Janko Muršak (Ljubljana, Slovenija), dr. sc. Mirjana Mavrak (Sarajevo, Bosna i
Hercegovina), dr. sc. Milan Matijević (Zagreb, Hrvatska), dr. sc. Nikola Pastuović (Zagreb,
Hrvatska), dr. sc. Wolfgang Müller Commichau (Wiesbaden, Deutschland) i dr. sc. Tihomir
Žiljak (Zagreb, Hrvatska)
Tisak: URIHO
Andragoški glasnik
Glasilo Hrvatskog
andragoškog društva
ANDRAGOGY
JOURNAL OF THE
CROATIAN ANDRAGOGY
SOCIETY
SADRŽAJ / CONTENTS
Uvodnik
115
5. Međunarodna konferencija o obrazovanju odraslih: Poziv
za sudjelovanje
119
5. Međunarodna konferencija o obrazovanju odraslih: Sažeci
123
Naputak suradnicima
163
113
Uvodnik
Hrvatsko andragoško društvo od 2002. godine svake druge godine
organizira međunarodnu konferenciju o obrazovanju odraslih. To je jedno od
rijetkih mjesta na kojem se hrvatski andragozi redovito susreću sa svojim
domaćim i stranim kolegama, afirmirajući ovo važno obrazovno područje. Na
tim se konferencijama predstavljaju nova znanstvena postignuća u području
obrazovanja odraslih, raspravlja se o aktualnim trendovima u obrazovanju
odraslih, a to je ujedno i mjesto poticajnih susreta domaćih znanstvenika s
kolegama iz susjednih i drugih europskih zemalja. Dosad su održane četiri
konferencije nakon kojih su tiskani zbornici s izlaganjima sudionika. Tema
prve konferencije 2002. godine bila je „Obrazovanje odraslih i cjeloživotno
učenje“. Druga konferencija održana je 2004. godine, i to o t emi
„Obrazovanje odraslih - ključ za XXI. stoljeće“. Treća konferencija održana
je 2007. godine o temi „Obrazovanje odraslih za ekonomiju znanja“. Četvrta
konferencija 2009. godine bila je posvećena problemu neformalnog
obrazovanja i informalnog učenja odraslih. Već na ovoj konferenciji započela
je suradnja Hrvatskog andragoškog društva i tadašnje Agencije za
obrazovanje odraslih. Afirmiranjem cjeloživotnog učenja kao dominantnog
obrazovnog diskursa neformalno i informalno učenje dobivaju na važnosti.
Konferencija je pružila mogućnost predstavljanja dosadašnjih istraživačkih
rezultata na ovom području, otvaranja novih teorijskih pitanja i ponude nove
mogućnosti andragoškog rada. U radu svake od navedenih konferencija
sudjelovalo je stotinjak sudionika iz desetak zemalja.
Ovakve konferencije imaju višestruku važnost – one su jedino mjesto
na kojem se u H rvatskoj kontinuirano znanstveno raspravlja o obr azovanju
odraslih. Na taj se način obnavlja nekadašnja tradicija andragoških skupova u
Poreču i Crikvenici, a istodobno nastoje se ponovno afirmirati napori
hrvatskih znanstvenika na ovom važnom društvenom području te ih se
vrednovati u raspravi s domaćim i stranim kolegama. Ove konferencije imaju
važnost za provjeru istraživačkih nalaza, ali su i mjesto susreta i p oticaja
istraživačke suradnje. Zbornici su, uz ovaj Glasnik, gotovo jedini
kontinuirani nakladnički dokaz da u proteklih 10-ak godina djeluje hrvatska
andragoška stručna i znanstvena zajednica.
Peta Međunarodna konferencija o obrazovanju odraslih posvećena je
andragoškoj profesiji i kompetencijama osoba koje se bave obrazovanjem
odraslih. Izbor teme određen je praktičnom potrebom da se odgovori na
pitanje o mjestu i načinu rada onih koji sudjeluju u provedbi obrazovanja
odraslih. Kakvi su to stručnjaci, kakve kompetencije imaju i čime se sve oni
bave? To, naravno, nije samo lokalno pitanje, ono se uklapa u Akcijski plan
za provedbu cjeloživotnog učenja u EU, a nadovezuje se na regionalna i
115
europska istraživanja, o čemu smo već pisali u Glasniku. Naša konferencija
nije tek prijenosnik istraživačkih nalaza iz Belgije, Srbije, Slovenije ili
Njemačke, nego nastoji otvoriti raspravu o osnovnim rezultatima tih
istraživanja, komparacijama domaćih i stranih istraživanja te specifičnostima
naše andragoške prakse. Različitost ekonomskih, socijalnih, političkih i
kulturnih aktivnosti upućuje na važnost pažljive komparativne analize
različite provedbe istih obrazovnih zadataka. Andragozi su za takav dijalog
uvijek bili otvoreni.
Organizatorska uloga Agencije za strukovno obrazovanje i
obrazovanje odraslih pokazuje da i u Hrvatskoj jača nastojanje da se
obrazovna politika temelji na stručnim i znanstvenim analizama, odnosno na
dokazima i provjerama stanja. Pritom je sigurno važna uloga onih koji se
najviše bave obrazovanjem odraslih - stručno ili znanstveno. Mislimo da je,
stoga, održavanje ovih konferencija potrebno andragoškoj zajednici i svim
ključnim dionicima obrazovne politike. Rasprava koja će uslijediti i tekstovi
u budućem zborniku sigurno će ostaviti trag u daljnjem razvoju obrazovanja
odraslih u Hrvatskoj.
Suradnja Hrvatskog andragoškog društva i Agencije za strukovno
obrazovanje i obrazovanje odraslih u ovim je aktivnostima logična i
primjerena. Agencija je javna ustanova osnovana 2010. godine, a d jelatnost
su joj poslovi planiranja, razvijanja, organiziranja, provedbe, praćenja i
unaprjeđivanja sustava strukovnog obrazovanja i obrazovanja odraslih.
Uporište za uključivanje Agencije u organizaciju znanstvene konferencije
vezane uz ovu t emu leži u Z akonu o A genciji o strukovnom obrazovanju i
obrazovanju odraslih koji navodi da Agencija, među ostalim, obavlja
analitičke, razvojne i istraživačke poslove za djelatnost sustava strukovnog
obrazovanja i obrazovanja odraslih te provodi osposobljavanje i stručno
usavršavanje zaposlenih u s ustavu strukovnog obrazovanja i obrazovanja
odraslih. No, nužnost poticanja rasprave o obilježjima suvremenog
andragoga, profesionalnom statusu osoba koje se bave obrazovanjem odraslih
i njihovim kompetencijama nije rezultat samo zakonski propisanih poslova
Agencije, nego proizlazi i iz niza dokumenata koji reguliraju i strateški
određuju ovaj važan segment obrazovnog sustava. Strategija obrazovanja
odraslih ističe važnost podizanja atraktivnosti zanimanja nastavnika u
obrazovanju odraslih te je mjera njihova trajnog usavršavanja. Zakon o
obrazovanju odraslih definira ulogu i status andragoških djelatnika te također
ističe njihovo pravo, ali i obvezu u pogledu stručnog i andragoškog
usavršavanja.
Organizaciji Međunarodne konferencije Agencija pristupa s
iskustvom kontinuirane stručne i savjetodavne djelatnosti usmjerene na
povećanje kvalitete rada nastavnika, ustanova i cjelokupnog sustava
116
obrazovanja odraslih. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje
odraslih (odnosno Agencija za obrazovanje odraslih u prethodnom razdoblju)
posljednjih godina organizirala je i provela niz aktivnosti stručnog
usavršavanja nastavnika u obrazovanju odraslih. U ovoj 2011. godini također
je planirano organiziranje niza edukacijskih radionica, u ne koliko gradova,
koje su koncipirane kroz dva osnovna modula - Andragoški modeli
poučavanja i Primjena andragoške didaktike. Za kvalitetan rad u obrazovanju
odraslih uz ključne kompetencije, kao što su komunikacijske vještine,
potreban je cijeli niz posebnih andragoških znanja, primjerice poznavanje
specifičnosti metoda rada s odraslim osobama, i vještina, kao što su one
vezane uz interaktivno poučavanje, motiviranje polaznika i slično. Svijest o
važnosti ovih elemenata rezultirala je, u prvom redu, provedbom ovih
sadržaja u pr ograme usavršavanja koje Agencija provodi, zatim
sudjelovanjem predstavnika Agencije u radu niza inicijativa, stručnih
skupova i radnih skupina usmjerenih na unaprjeđenje kompetencija i statusa
andragoških djelatnika, a u konačnici i organizacijom ove konferencije.
Vjerujemo da će odabir teme i suradnja Hrvatskog andragoškog
društva i Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih potaknuti
zanimljiva izlaganja te objavljivanje inovativnih radova. Sve to bi trebalo
pomoći unaprjeđivanju obrazovne politike i prakse obrazovanja odraslih na
temelju rezultata predstavljenih istraživanja. Hrvatska andragoška zajednica u
tome ima dugogodišnju tradiciju koja nas obavezuje, jednako kao aktualno
socijalno i gospodarsko okruženje u kojem djelujemo.
Organizacijski odbor
5. Međunarodne konferencije
o obrazovanju odraslih
117
AGENCIJA ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE I OBRAZOVANJE
ODRASLIH
I
HRVATSKO ANDRAGOŠKO DRUŠTVO
POZIVAJU ZA SUDJELOVANJE NA
MEĐUNARODNOJ KONFERENCIJI O OBRAZOVANJU ODRASLIH
ANDRAGOŠKA PROFESIJA I KOMPETENCIJE STRUČNJAKA U
OBRAZOVANJU ODRASLIH
Mjesto i vrijeme: Murter, 9. i 10. lipnja 2011.
Organizator Konferencije: Agencija za strukovno obrazovanje
obrazovanje odraslih
Suorganizator Konferencije: Hrvatsko andragoško društvo
i
TROŠKOVI KOTIZACIJE - Nema kotizacije za sudionike Konferencije
Programski odbor:
Alibabić, Šefika (Beograd)
Batarelo, Ivana (Split)
Klapan, Anita (Rijeka)
Matijević, Milan (Zagreb)
Mavrak, Mirjana (Sarajevo)
Muršak, Janko (Ljubljana)
Oljača, Milka (Novi Sad)
Pastuović, Nikola (Zagreb)
Petričević, Dušan (Zagreb)
Šutalo, Ivan (Zagreb)
Velkovski, Zoran (Skopje)
Žiljak, Tihomir (Zagreb)
Živčić, Mile (Zagreb)
Organizacijski odbor: Jakov Bevanda, Hrvoje Petrić, Milan Matijević,
Nives Pokrajčić, Mario Vučić, Tihomir Žiljak, Ognjen Žiljak, Mile Živčić
Radni jezici: hrvatski i engleski
119
CILJEVI KONFERENCIJE:
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Hrvatsko
andragoško društvo konferencijom žele još jednom naglasiti važnost
obrazovanja odraslih za cjelokupni obrazovni sustav RH, a posebice na
napredak i razvoj gospodarstva te položaj andragoške profesije.
Hrvatsko andragoško društvo je svake druge godine organiziralo
međunarodnu konferenciju o obrazovanju odraslih, tako da su dosad održane
četiri međunarodne konferencije. Posljednje su dvije održane uz pomoć
Agencije za obrazovanje odraslih. Na ovim se konferencijama predstavljaju
nova znanstvena postignuća u području obrazovanja odraslih, raspravlja se o
aktualnim trendovima u obrazovanju odraslih, a to je ujedno i mjesto
poticajnih susreta znanstvenika iz susjednih i drugih europskih zemalja.
Konferenciju 2011. godine zajednički organiziraju Agencija za
strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Hrvatsko andragoško društvo,
a posvećena je andragoškoj profesiji i kompetencijama osoba koje se bave
obrazovanjem odraslih. Konferencija će pokušati dati odgovore i na pitanja:
Koja su obilježja suvremenog andragoga? Kakav je profesionalni status
osoba koje se bave obrazovanjem odraslih i koje su njihove profesionalne
kompetencije? Gdje se one mogu steći?
Rasprava o obrazovanju odraslih, andragogiji, andragozima i svima
koji sudjeluju u različitim oblicima i fazama obrazovanja odraslih stalno je
prisutna u obr azovnim politikama, znanstvenoj zajednici te među
provoditeljima obrazovnih aktivnosti. U promijenjenim okolnostima - traže
se novi odgovori.
Poticaja za raspravu je nekoliko. To su, prvenstveno, svakodnevni
izazovi pred kojima se nalaze stručnjaci za obrazovanje odraslih od kojih se
očekuju specijalistička znanja i vještine za planiranje, pripremanje, vođenje i
ocjenjivanje procesa obrazovanja odraslih. Danas se očekuje i stručna pomoć
u svim oblicima informalnog učenja. Prisutne su dvojbe o ug radnji
andragogije u sustav redovitoga visokoškolskog obrazovanja, ali i u različite
oblike specijalizacije i dodatnog usavršavanja.
Drugi poticaj su aktualna istraživanja i analize profesionalizacije
obrazovanja odraslih u europskim obrazovnim sustavima. Nameće se potreba
intenzivnije znanstvene rasprave o rezultatima ovih istraživanja i njihove
primjene u nacionalnim sustavima obrazovanja odraslih.
Treći poticaj su promjene u nacionalnim obrazovnim politikama i
promjene na europskoj razini – potrebno ih je analizirati i razmotriti kako te
promjene utječu na sustave obrazovanja odraslih, profesionalni status
andragoga i određivanje kompetencija koji su im potrebne.
120
Za profesionalizaciju u području obrazovanja odraslih važno je
postojanje teorijske osnove te sistematiziranih znanja i vještina koje čine
zaokruženu cjelinu i osnovu za profesionalno djelovanje, a prenose se
organiziranim sustavom obrazovanja. Nadalje, potrebno je uvažavanje
stručnih ekspertiza andragoga - kao nezaobilaznih u području obrazovanja
odraslih. Važno je da je takvo djelovanje prepoznatljivo u j avnosti i
popraćeno odgovarajućim oblicima profesionalnog organiziranja koje se
brine o pr ofesionalnoj samokontroli. Kako zadovoljiti te kriterije nije samo
teorijsko pitanje, već ima izravne posljedice za svakoga potencijalnog
korisnika koji je danas bez posla, a trebao bi steći nove kompetencije i
ponovno se vratiti u svijet rada?
OSNOVNE TEME:
1. Obrazovanje odraslih: profesija andragog ili profesionalci u
obrazovanju odraslih
1.1. Razvoj obrazovanja odraslih i razvoj profesije andragog – različite
nacionalne tradicije
1.2. Odnos andragogije prema drugim odgojnim i obrazovnim granama i
znanstvenim područjima
1.3. Mogućnosti izgradnje visokoškolskog andragoškog obrazovanja unutar
Bolonjskog procesa
1.4. Istraživanja kompetencija i praktičnoga rada stručnjaka u području
obrazovanja odraslih - koje su metode primjerene?
2. Andragozi kao profesija, poluprofesija ili zanimanje
2.1. Određenja suvremene profesije
2.2. Teškoće određenja andragoške profesije, tipologija zanimanja u
obrazovanju odraslih
2.3. Prednosti i nedostatci određenja profesije u području obrazovanja
odraslih
3. Kompetencije andragoga i drugih provoditelja obrazovanja odraslih
3.1. Rezultati aktualnih istraživanja o kompetencijama andragoga u provedbi
obrazovanja odraslih
3.2. Korištenje istraživačkih rezultata u promjenama sustava obrazovanja
odraslih i obrazovnim politikama
121
3.3. Korištenje istraživačkih rezultata u provedbi programa obrazovanja
odraslih
3.4. Povezivanje znanstvenih istraživanja, stručnog usavršavanja i provedbe
obrazovnih programa - tko su ključni nositelji?
3.5. Novi mediji i promjena uloga andragoga i nastavnika u c jeloživotnom
obrazovanju
PRIJAVLJIVANJE I IZBOR RADOVA
Naslov rada, uz sažetak na hrvatskome i engleskom jeziku, potrebno je
poslati najkasnije do 1. svibnja 2011.
Maksimalna dužina sažetka je 200 riječi i 5-7 ključnih riječi. Autore se moli
da pri pisanju koriste sljedeći stil: MS Word, Times New Roman 12,
jednostruki prored, margine 2,5 c m. Prijavu s naslovom teme i sažetkom
poslati na CD-u na adresu:
Hrvatsko andragoško društvo (za Konferenciju)
Ulica grada Vukovara 68, 10 000 Zagreb, Republika Hrvatska
ili e-poštom: skola@andragosko.hr
Postupak pregleda i izbora radova te objavljivanje u Zborniku radova
Konferencije:
Nakon postupka izbora i prihvaćanja tema, koje će na osnovi sažetaka izvršiti
Programski odbor, autori će biti obaviješteni o sudjelovanju na Konferenciji.
Prije Konferencije tiskat će se sažetak izlaganja, a nakon nje će se tiskati
Zbornik radova.
Radovi za tiskanje u Z borniku trebaju biti na hrvatskome ili engleskom
jeziku, do 30.000 znakova (autore se moli da pri pisanju koriste sljedeći stil:
MS Word, Times New Roman 12, jednostruki prored, margine 2,5 cm).
Radovi poslani do 15. rujna 2011. i koje pozitivno ocijeni dvoje neovisnih
recenzenata bit će objavljeni u konferencijskome zborniku u tiskanom obliku
te u elektroničkom obliku na stranici: www.andragosko.hr i www.asoo.hr.
PRIJAVA ZA SUDJELOVANJE NA KONFERENCIJI
Prijaviti se možete putem on-line obrasca
Rok prijave na Konferenciju je 1. lipnja 2011.
POKROVITELJI KONFERENCIJE
Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa
Šibensko – kninska županija
122
5. Međunarodna konferencija o obrazovanju odraslih
ANDRAGOŠKA PROFESIJA I
KOMPETENCIJE STRUČNJAKA U
OBRAZOVANJU ODRASLIH
Murter, 9. i 10. lipnja 2011.
SAŽECI IZLAGANJA
5th International Conference on Adult Education
ANDRAGOGICAL PROFESSION AND
COMPETENCES OF EXPERTS IN ADULT
EDUCATION
Murter, 9 - 10 June, 2011
CONFERENCE ABSTRACTS
123
Sažeci/Abstracts
EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE POTREBA I CJELOŽIVOTNOG
OBRAZOVANJA ZA PODUZETNIŠTVO HRVATSKIH PODUZETNIKAPOČETNIKA
Nikša Alfirević1, Mira Krneta2 i Marko Hell1
1
Ekonomski fakultet Split
Hrvatska banka za obnovu i razvoj
niksa.alfirevic@efst.hr; mkrneta@hbor.hr; marko.hell@efst.hr
2
U ovom se radu raspravlja o sustavu i praksi cjeloživotnog obrazovanja za poduzetništvo u
okviru sektora visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, pri čemu se posebna pozornost
obraća na teorijsku koncepciju "poduzetnog sveučilišta". Pritom se donosi preliminarna
empirijska procjena učinkovitosti navedenog oblika obrazovanja iz perspektive poduzetnikapočetnika, kao njegovih (potencijalnih) konzumenata. Polazeći od temeljnih demografskih i
poduzetničkih karakteristika ovih poduzetnika, razmatraju se njihova osobna učinkovitost i
obrazovne potrebe u različitim područjima samostalnog poslovanja te donose preporuke za
ustrojavanje i unaprjeđenje prakse obrazovanja za poduzetništvo u hrvatskim akademskim
institucijama.
Ključne riječi: obrazovanje za p oduzetništvo, potrebe za o brazovanjem, poduzetnicipočetnici, Hrvatska
EMPIRICAL RESEARCH OF EDUCATIONAL NEEDS AND LIFELONG
LEARNING OF CROATIAN START-UP ENTREPRENEURS
Nikša Alfirević, Mira Krneta and Marko Hell
In this paper, the system and practice of lifelong learning for entrepreneurship in the Croatian
academic sector are discussed, based on the theoretical conception of the “entrepreneurial
university”. The preliminary empirical assessment of such form of lifelong learning is
performed from the perspective of start-up entrepreneurs, as their (potential) users. By using
their fundamental demographic and entrepreneurial characteristics, the personal effectiveness
and educational needs of these entrepreneurs are considered. Recommendations for design
and improvement of education for entrepreneurship in Croatian academic institutions are also
provided.
Key words: education for entrepreneurship, educational needs, start-up entrepreneurs,
Croatia
125
ANDRAGOŠKI GLASNIK: Vol. 15, br. 2, 2011, str. 123-162
GDJE SI DANAS? LONGITUDINALNO ISTRAŽIVANJE OBRAZOVNIH I
RADNIH AKTIVNOSTI ZAVRŠENIH UČENIKA SREDNJIH ŠKOLA
ZADARSKE ŽUPANIJE – GENERACIJA 2007/2008
Dubravko Bacalja i Višnja Perin
Hrvatski zavod za zapošljavanje - Područna služba Zadar
dubravko.bacalja@hzz.hr; visnja.perin@hzz.hr
Prijelaz iz škole prema zaposlenju važna je stuba u životu svakog mladog čovjeka. Kakav će biti
obrazovni i radni put, uvelike ovisi o vrsti srednje škole koju je netko završio. Cilj je istraživanja bilo
započinjanje sustavnog uvida u tu važnu prijelaznu epizodu (što je slijedilo nakon završetka srednje
škole i u kasnijoj fazi razvoj karijere) te dobiti uvid u potencijal izlaznih rezultata srednjoškolskog
sustava obrazovanja na području Zadarske županije u odnosu na uključenje u svijet rada ili nastavak
školovanja. Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku prve skupine ispitanika koji su
srednjoškolsko obrazovanje završili školske godine 2007/2008. Korištena je metoda telefonskog
anketiranja, a uzorak je stratificiran po školi, obrazovnom programu i spolu, N=751.
Ispitanici u četverogodišnjim srednjim školama najčešće nastavljaju školovanje, a ispitanici u
trogodišnjim školama uglavnom izlaze na tržište rada. Ispitanici koji nastavljaju školovanje u većoj
mjeri ne školuju se o vlastitu trošku, nego uz potporu ministarstva. Ispitanici koji su se zaposlili do
posla su najčešće došli osobnim kontaktom i najčešće rade za plaću između 3000 i 4500 kuna.
Ispitanici koji su nezaposleni u velikoj mjeri ulaze u dugotrajnu nezaposlenost i ne iskazuju veliku
aktivnost u traženju posla.
Ključne riječi: srednje obrazovanje, tržište rada, zapošljivost, mladi, post-sekundarni obrazovni
obrasci, Zadarska županija
WHERE ARE YOU TODAY? LONGITUDINAL RESEARCH OF
EDUCATIONAL AND WORK ACTIVITIES OF PUPILS THAT FINISHED
SECONDARY SCHOOLS IN ZADAR COUNTY – CLASS 2007/2008
Dubravko Bacalja and Višnja Perin
Transition from school to employment is an important step in the life of every young person. What will
his/her educational and work path be like depends to a large degree on a type of secondary school one
has finished. The objective of the research was to begin with a systematic insight into this important
transitional stage in the life of young persons (what happened after finishing secondary school and
later, career development), and have insight into the potential of outputs of secondary education in the
Zadar county regarding inclusion into the world of work or continuation of education. Research has
been carried out on the representative sample of first cohort of respondents who finished their
secondary education in the school year 2007/2008. The telephone survey method has been used, and
the sample has been stratified according to school, educational programme and sex, N = 751.
Respondents from four-year secondary schools most often continue their education, while respondents
from three-year schools mostly enter the labour market. Regarding respondents who continue their
education it is more often that they finance their education themselves, then that their education is
subsidised by the Ministry. Respondents who are employed have usually found employment through
personal contacts and they most often work for the salary between 3000 and 4500 kunas. Respondents
who are unemployed, in large extent become long-term unemployed and are not very active in looking
for job.
Key words: secondary education, labour market, employability, youth, post-secondary educational
patterns, Zadar county
126
Sažeci/Abstracts
NOVI MEDIJI U CJELOŽIVOTNOM OBRAZOVANJU
1
Sanja Balaži1 i Sonja Vrban2
Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
2
Pučko otvoreno učilište Zagreb
sonja.vrban@gmail.com
U svakodnevnom životu koristimo nove tehnologije i susrećemo se s novim medijima. Novi
mediji imaju sve veću ulogu u procesu obrazovanja u cilju poboljšanja kvalitete
cjeloživotnog obrazovanja i boljih ishoda učenja. Sve veća popularnost elektroničkih medija
koji prenose digitalne informacije – radio, televizija, internetske stranice, interaktivne
računalne tehnologije - pred nas stavlja i zadatak osposobljavanja korisnika (nastavnika i
polaznika) za nove načine rada.
Budući da se većina polaznika cjeloživotnog obrazovanja zadnji put obrazovala prije 20
godina, kada je informatičko obrazovanje bilo minimalno, pred nas je stavljen izazov
uvođenja e-učenja. Učenje na daljinu integracija je informacijsko-komunikacijske
tehnologije s obrazovanjem i vodi nas prema samoučenju. Uvođenjem novih medija i
informacijske tehnologije u s trukovno obrazovanje polaznicima nudimo bolje
osposobljavanje za radne i poslovne procese. Ključno je pitanje koliko su naši nastavnici
osposobljeni za rad s novim medijima i na koji ih način osposobiti za to.
Ključne riječi: novi mediji, cjeloživotno obrazovanje, e-učenje
NEW MEDIA IN LIFELONG EDUCATION
Sanja Balaži and Sonja Vrban
In everyday life we use new technologies and meet up with new media. New media have an
increasing role in the education process in order to improve the quality of lifelong education
and better learning outcomes. The increasing popularity of electronic media that transmit
digital information - radio, television, Web sites, interactive computer technologies put
before us also the task of training the users (teachers and students) for new ways of
teaching/learning.
The fact that a majority of students participating in lifelong education had had their last
education more than 20 years ago when computer education was minimal, sets before us the
challenge of introducing e-learning. Distance learning represents the integration of
information and communication technology into education and leads us towards self-study.
By introducing new media and information technology in vocational education we offer
students better training for work and business processes. The key question is how well our
teachers are trained to work with new media and how to educate them for that.
Key words: new media, lifelong education, e-learning
127
ANDRAGOŠKI GLASNIK: Vol. 15, br. 2, 2011, str. 123-162
RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA I UČENJE ODRASLIH UZ POMOĆ
INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE
Ivana Batarelo Kokić
Filozofski fakultet, Sveučilište u Splitu
batarelo@ffst.hr
Teoretičari andragogije naglašavaju razliku u pogledima na učenje odraslih u područjima razvoja
ljudskih potencijala i obrazovanja odraslih. U području razvoja ljudskih potencijala ishodi učenja
odraslih vezuju se uz organizacijsko upravljanje, a u području obrazovanja odraslih ishodi se
vezuju uz pojedinca. Nadalje, teoretičari andragogije naglašavaju da je u praksi područje razvoja
ljudskih potencijala u skladu s andragoškom postavkom neovisnog samopoimanja (self-concept),
pri čemu se neovisno samopoimanje sagledava odvojeno od drugih ciljeva obrazovanja odraslih.
Provedba obrazovanja na radnom mjestu u sve većoj mjeri provodi se uz pomoć informacijskokomunikacijske tehnologije za učenje te je u ovom radu, uz pregled literature iz područja razvoja
ljudskih potencijala i obrazovanja odraslih, prikazana i literatura iz područja korištenja
informacijsko-komunikacijske tehnologije u učenju. Posebna je pozornost dana istraživanjima u
kojima je prikazan odnos korištenja tehnologije u učenju i pojedinčevo upravljanje učenjem.
Praksu razvoja ljudskih potencijala treba uskladiti s djelotvornim obrazovanjem odraslih zbog
dobrih ishoda izvedbe, čemu može pridonijeti korištenje tehnologije u učenju.
Ključne riječi: razvoj ljudskih potencijala, obrazovanje odraslih, informacijsko-komunikacijska
tehnologija, upravljanje od strane učenika
HUMAN RESOURCE DEVELOPMENT AND ADULT LEARNING WITH
HELP OF INFORMATION-COMMUNICATION TECHNOLOGY
Ivana Batarelo Kokić
Andragogy theoreticians emphasize the difference in views on adult learning among the areas of
Human resource development and Adult education. In the field of Human resource development
adult learning outcomes are linked to the organizational control, while in the field of adult
education, learning outcomes are located in the individual. Furthermore, Andragogy theoreticians
emphasize that Human resource development practice is in harmony with the andragogical notion
of independent self-concept, but should be perceived independently of other goals of Adult
education. Information-communication technology (ICT) for learning becomes ever more present
in the workplace. Hence, this paper presents review of literature in Human resource development,
Adult education and the uses of ICTs in education. Special attention is devoted to the research
studies that present the relationship between the use of technology in teaching and individual
learner control. In order to obtain good performance outcomes, it is necessary to align the practice
of Human resource development with effective Adult education. The use of technology in
learning can contribute to this goal.
Keywords: human resource
technology, learner control
128
development,
adult
education,
information-communication
Sažeci/Abstracts
RODITELJ KAO NASTAVNIK – OSPOSOBLJAVANJE RODITELJA ZA
PROCES ŠKOLOVANJA KOD KUĆE
Sandra Bjelan
Filozofski fakultet u Sarajevu, Univerzitet u Sarajevu, Bosna i Hercegovina
sandra.bjelan@gmail.com; sandra.bjelan@pedagogijaffsa.com
Poslovi budućnosti zahtijevat će kompetentne ljude, a život u XXI. stoljeću odgovornog i sposobnog
građanina svijeta. Kako bi svojoj djeci osigurali jednake šanse na tržištu rada i osposobili ih za aktivno
sudjelovanje u društvenom životu zajednice, roditelji sve češće odgovornost za školovanje i
obrazovanje svoje djece preuzimaju na sebe. To se ogleda u odlukama koje se odnose na škole u
kojima će se dijete školovati, ali i u ulogama koje preuzimaju kako bi maksimalno participirali u
školovanju svoje djece.
Kako se i potrebe na tržištu rada ubrzano mijenjaju, roditelji sve češće imaju više slobodnog vremena u
tijeku radnog dana, fleksibilno radno vrijeme ili svoje poslove i radne zadatke obavljaju od kuće. Tako
je školovanje kod kuće alternativna forma školovanja nastala iz različitih potreba i u nekim zemljama
uspješno provedena već niz godina, no u našoj zemlji takva mogućnost još ne postoji. To nikako ne
znači da o ovom fenomenu ne treba već sada govoriti i pripremati se.
Kako se roditelj već sutra može naći u ulozi nastavnika, cilj je ovog rada napraviti uvid u nastavničke
kompetencije nužne roditelju kako bi uspješno realizirao nastavni proces kod kuće. Nastavničke
kompetencije date su u obliku ISSA pedagoških standarda koji će biti prizma za promatranje i
opisivanje spomenutog fenomena te osnova za promišljanje o tome na koji način će se pripremati
roditelje, odrasle polaznike, za nove uloge.
Ključne riječi: roditelj, nastavnik, školovanje kod kuće, nastavničke kompetencije, ISSA pedagoški
standardi
PARENT AS A TEACHER - TRAINING OF PARENTS FOR
HOMESCHOOLING PROCESS
Sandra Bjelan
Future jobs will require competent people, and life in the XXI century responsible and capable citizens
of the world. In order to ensure their children an equal chance in the labor market and enable them to
actively participate in social life of the community, responsibility for schooling and education of their
children parents more often take on t hemselves. This is reflected in the decisions concerning the
schools that will educate the child, but also in the roles they assume in order to maximize participation
in the education of their children.
The needs of the labor market are rapidly changing, and even more parents have more free time during
the working day, flexible working hours or their duties and tasks are performed at home. Thus,
education at home – homeschooling- is alternative form of education that emerged from the various
needs and in some countries has been successfully implemented for a number of years, while in our
country such a possibility does not exist yet. That does not mean that we should not be talking about
this phenomenon now and prepare for it. On the contrary.
As the parent may have the role of teacher tomorrow, the aim of this paper is to make an insight into
teaching competences necessary in order for parent to successfully implement the education process at
home. Teaching competences are provided in the form of ISSA pedagogical standards that will be a
prism for observing and describing the aforementioned phenomena, and the basis for reflection on how
parents, adult learners, will be prepared for new roles.
Key words: parent, teacher, homeschooling, teacher competencies, ISSA pedagogical standards
129
ANDRAGOŠKI GLASNIK: Vol. 15, br. 2, 2011, str. 123-162
POTREBNE KOMPETENCIJE ANDRAGOŠKIH DJELATNIKA ZA
PRIMJENU EUROPSKE OBRAZOVNE POLITIKE
Marina Crnčić Sokol1, Mario Vučić2 i Nives Pokrajčić2
1
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih
marina.crncicsokol@mzos.hr; mario.vucic@asoo.hr; nives.pokrajcic@asoo.hr
2
U pokušaju da se oporavi od ekonomske krize, Europska unija nastoji reformirati ekonomije
zemalja članica na način da europsko društvo postane održivije, bez prepreka i s
kompetentnim stanovništvom. U postizanju ovog cilja nezamjenjiva je uloga obrazovnih
sustava zemalja članica, a naročito obrazovanja odraslih. Obrazovna politika EU nužno vodi
do promjena u f unkcioniranju sustava obrazovanja odraslih, što posljedično iziskuje i
prilagodbe/promjene u radu andragoških djelatnika. U tekstu se analizira uloga sustava
obrazovanja odraslih u provedbi Strategije Europa 2020, Kopenhaškog procesa i srodnih
inicijativa, na osnovi čega se donose zaključci o potrebnim kompetencijama andragoških
djelatnika kako bi se pridonijelo uspješnom provođenju europske obrazovne politike.
Ključne riječi: obrazovanje odraslih, kompetencije, andragoški djelatnici, obrazovna politika
REQUIRED COMPETENCES OF ADULT EDUCATION PROFESSIONALS
FOR THE ENFORCEMENT OF THE EUROPEAN EDUCATION POLICY
Marina Crnčić Sokol, Mario Vučić and Nives Pokrajčić
In the attempt to recover from the economic crisis the European Union is trying to reform the
member states economy in the way that the European society becomes more sustainable,
without barriers and with competent inhabitants. In order to reach this goal the role of
member states education systems is irreplaceable and in particular adult education systems.
European Union Education policy inevitably leads to changes in the functioning of the adult
education system which also results in changes in the work of adult education professionals.
This article analysis the role of adult education systems in the implementation of the Europe
2020 Strategy, the Copenhagen process and similar initiatives, on the base of which the
conclusions are made about the necessary competences of the adult education professionals
so that they could contribute to the successful European education policy implementation.
Key words: adult education, competences, adult education professionals, education policy
130
Sažeci/Abstracts
SITUACIJSKI PRISTUP UČENJU I OBRAZOVANJU POLICIJSKIH
SLUŽBENIKA
Zvonimir Dujmović i Hrvoje Filipović
Visoka policijska škola
dujmovic@fkz.hr; hrvoje.filipovic@yahoo.com
Situacijska nastava u policijskoj izobrazbi ima za cilj smanjivanje razlika između sadržaja koji se
daju u procesu učenja i poučavanja i profesionalnih situacija u r ealnom životu. Zbog toga je
značajno analizirati opise radnih mjesta i utvrditi poželjne kompetencije onih koji se zapošljavaju
na tim radnim mjestima. Situacijska nastava zasniva se na rješavanju problema čime se smanjuje
'fragmentarnost' u nastavi. Situacijska nastava je proces učenja koji se oblikuje kao rješavanje
problema, a problem je tipična profesionalna situacija u realnom životnom okruženju koju će
sutra imati polaznik na radnom mjestu. Složenost situacije je takva da je polaznik može savladati
sam ili uz potporu nastavnika. Iskustvo rješavanja konkretne profesionalne situacije je prinos,
postignuće u situacijskoj nastavi u kojoj se utvrđuje što je problem, čiji je to problem, koji 'alati'
se mogu koristiti i u kojoj proceduri, odnosno kako riješiti problem.
Situacijska nastava zahtijeva drugačije upravljanje obrazovanjem, a postiže se interdisciplinarnim
pristupom koje podrazumijeva involvaciju i asimiliranje sadržaja iz različitih znanstvenih
disciplina u policijskoj izobrazbi. Implementacija sadržaja omogućava integrativni razvoj svih
osobina i sposobnosti, te postizanje najadekvatnijih rezultata. Spoj između različitih znanstvenih
disciplina i realnih životnih situacija 'odvija' se upravo u situacijskoj nastavi.
Ključne riječi: policijsko obrazovanje, situacijsko učenje, policajac, situacijska nastava
SITUATED LEARNING APPROACH IN POLICE OFFICERS EDUCATION
Zvonimir Dujmović and Hrvoje Filipović
Situated teaching in the police education is aimed at bridging the gap between the contents which
are given in the process of learning and teaching and professional situations in real life. It is
therefore of vital importance to analyze the job descriptions and identify the desirable
competencies of those who are employed in these positions. Situated teaching is based on
problem solving thus reducing the „fragmentation“ during the teaching process. Situated teaching
is a learning process that is shaped as problem solving; a problem is a typical professional
situation in real life environment that a future police officer will be faced with in the workplace.
The complexity of the situation is such that a student can learn it alone or with a teacher's support.
The experience of solving a p articular professional issue is a contribution, an achievement in
situated teaching process where a problem is identified, determined who it is assigned to, which
„tools“ are to be used in each procedure, i.e. how to solve the problem.
Situated teaching requires a d ifferent kind of education management which is achieved through
interdisciplinary approach including the involvement and assimilation of contents from various
scientific disciplines within the police education. The contents implementation enables an
integrative development of all distinctive traits and abilities as well as the achievement of most
adequate results. The integration between different scientific disciplines and real life situations
can best be implemented in situated teaching process.
Key words: police education, situated learning, policeman, situated teaching
131
ANDRAGOŠKI GLASNIK: Vol. 15, br. 2, 2011, str. 123-162
ULOGA ANDRAGOGA U OBRAZOVANJU ZA RECEPTIVNI TURIZAM
Romana Franjić1 i Željko Trezner2
1
Veleučilište VERN
Udruga hrvatskih putničkih agencija
romana.franjic@zsm.hr; zeljko.trezner@uhpa.hr
2
Svrha rada je naglasiti i objasniti ulogu andragoga kao motivatora, interpretatora i mentora u
osmišljavanju turističke ponude u Hrvatskoj, odnosno koji su to oblici i načini edukacije za
receptivni turizam u koje se treba uključiti andragog.
U izradi formalnih i neformalnih programa u obrazovanju odraslih za turizam novog doba
trebaju se slijediti odrednice Svjetske turističke organizacije (WTO, 2001) koja smatra da je
za praksu održivog razvoja turizma bitno ispuniti kriterij da se poštuje lokalna kultura i
tradicija te da strani posjetitelji trebaju naučiti lokalni način ponašanja, jezik i kulturu, ali da i
lokalno stanovništvo može učiti o različitim očekivanjima stranih gostiju.
Budući da turističko gospodarstvo nije zatvorena teorija, treba obrazovati visokokvalitetni
ljudski kapital – djelatnike u t urizmu koji imaju sposobnost lakog povezivanja s drugim
ljudima, prilagodljivost, učinkovitost i kreativnost kako bi svojom energijom inspirirali
druge. Andragog stavlja naglasak na motivaciju i samomotivaciju, što donosi pozitivne
rezultate i jamči energiju bitnu za postizanje ciljeva. Etika obrazovanja u turizmu dolazi do
punog izražaja u turizmu i pomaže u razvoju vlastitog identiteta.
Ključne riječi: turistička ponuda, održivi razvoj turizma, samomotivacija, motivacija
ANDRAGOGUE’S ROLE IN EDUCATION FOR RECEPTIVE TOURISM
Romana Franjić and Željko Trezner
The main purpose of this paper is the emphasis and explanation of andragogue's role as a
motivator, interpreter and mentor in designing tourist supply in Croatia.
In creating formal and informal programs in adult education for tourism, the guidelines
determined by World Tourist Organization (WTO 2010) should be followed. WTO considers
that for practicing sustainable tourism development one should fulfil the criteria of
respecting local culture and tradition and that foreign visitors should learn the local manners,
language and culture; but also that local population could learn about various expectations
foreign guest might have.
Since tourist economy is not a closed theory one should create an education for the “high
quality human capital”- tourist workers who have the ability of connecting to others with
ease, being adjustable, efficient and creative. An andragogue should put an emphasis on selfmotivation and motivation because it gives positive results, and the motivation itself
guarantees energy needed for achieving goals.
Key words: tourist supply, sustainable tourism development, self-motivation, motivation
132
Sažeci/Abstracts
KLJUČNE KOMPETENCIJE KARIJERNOG SAVJETNIKA ZA ODRASLE
STUDENTE NA SVEUČILIŠTU U GLOBALNOJ KRIZI
Urška Gruden
Filozofska fakulteta v Ljubljani, Slovenija
urska.gruden@ff.uni-lj.si
U ovoj je akademskoj godini na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani počeo raditi
karijerni savjetnik. Stoga će ovaj rad opisati ključne kompetencije koje bi trebala posjedovati
osoba koja bi obavljala rad karijernog savjetnika za odrasle studente. U ovome radu karijerni
savjetnik definiran je kao stručnjak koji pomaže odrasloj osobi pri odluci o upisu na studij,
pomaže studentima i diplomiranim studentima u ostvarivanju njihovih karijernih ciljeva i
osobnom razvoju, daje pomoć i podršku u cjeloživotnom profesionalnom usmjeravanju te
povezuje interese studenata i poslodavaca u cilju promicanja većeg i bržeg zapošljavanja
diplomanata. Za obavljanje tih zadataka prijeko je potrebna služba karijernog savjetnika koji
posjeduje diplomu s relevantnog područja, da poznaje teorije razvoja karijere, zakonodavstvo
i tržište rada, studijske programe i mogućnosti zapošljavanja; ta osoba mora poznavati
specifičnosti ciljne grupe; individualno i grupno savjetovati; znati koje znanje odrasli trebaju
i znati; prenijeti znanje na način koji će odrasli sudionici razumjeti i moći koristiti u
različitim okolnostima i situacijama koje će se graditi na prošlim iskustvima sudionika. Uza
sve to, podrazumijeva se moralno odgovorna ličnost za tu dužnost.
Ključne riječi: kompetencija, karijerni savjetnik, cjeloživotno usmjeravanje karijere, odrasli
studenti
KEY COMPETENCIES OF CAREER ADVISOR FOR ADULT STUDENTS
AT THE UNIVERSITY IN GLOBAL CRISIS
Urška Gruden
This academic year represents also the very beginnings of the post of a career advisor at the
Faculty of Arts in Ljubljana. My aim is thus to present the key competencies of an advisor
for the adult students in the process of education. The tasks are defined mainly as helping
adult students to decide for their studies and realize their career objectives and personal
development as well as offering help and support with their lifelong learning and establishing
contacts between the students themselves and their potential employers. All this would
facilitate employment of graduates. To perform the tasks, a career advisor needs not only a
suitable formal education but must also be an expert on career theories and professional
legislation and labour market, study programmes and employment opportunities. A thorough
insight in the distinctive features o f focus groups, individual and group counselling,
specialised skills in adult education and capability of adapting the process of teaching to
adult students, their needs in different circumstances and under various influences are of
fundamental importance. A career advisor is above all a moral character.
Key words: competencies, career advisor, lifelong career guidance, adult students
133
ANDRAGOŠKI GLASNIK: Vol. 15, br. 2, 2011, str. 123-162
OSPOSOBLJAVANJE PRIPADNIKA ROMSKE POPULACIJE ZA
UKLJUČIVANJE NA TRŽIŠTU RADA
Lejla Hodžić i Emina Dedić Bukvić
Filozofski fakultet u Sarajevu, Bosna i Hercegovina
Odgojno-obrazovni rad s romskom populacijom složen je proces koji zahtijeva poznavanje
specifičnosti romske kulture, tradicije i običaja. Obrazovanost Roma ne odražava i ne
uvjetuje socijalni status unutar romske zajednice, niti je nužna za obavljanje tradicionalnih
romskih zanimanja. Ipak, Dekada inkluzije Roma 2005.-2015., kao jedan od uvjeta za
unaprjeđenje socio-ekonomskog statusa Roma, predviđa i njihovo zapošljavanje.
S obzirom na to da se Romi nalaze u začaranom krugu siromaštva, nezaposlenosti i
neobrazovanosti, mogućnost izlaska iz ovoga kruga ogleda se u osposobljavanju za
obavljanje određenih poslova na tržištu rada. U tom smislu možemo govoriti samo o
doškolovanju ili prekvalifikaciji Roma.
Ključne riječi: romska populacija, obrazovne potrebe, doškolovanje/prekvalifikacija
TRAINING OF ROMA FOR INCLUSION TO LABOR MARKET
Lejla Hodžić and Emina Dedić Bukvić
Education of Roma is a complex process which demands knowledge about Roma culture,
tradition and customs. Namely, educational level of Roma does not reflect and condition
social status, nor it is necessary for Roma traditional jobs. Nevertheless, Decade of Roma
inclusion 2005-2015 sees employment as one of the conditions for improving their social and
economic status.
Having in mind that Roma are trapped in vicious circle of poverty, unemployment and the
lack of education, the only possibility for getting out from this circle is training of Roma for
certain jobs at labor market. In that sense, we can only talk about retraining and occupational
retraining of Roma.
Key words: Roma, educational needs, retraining, occupational retraining
134
Sažeci/Abstracts
OSOBNI NARATIVI I IMPLICITNE TEORIJE U KVALITATIVNIM
ANDRAGOGIJSKIM ISTRAŽIVANJIMA
Amina Isanović
Filozofski fakultet, Univerzitet u Sarajevu, Bosna i Hercegovina
amina.isanovic@gmail.com
Rad se bavi metodološkim pitanjima suvremenih andragogijskih istraživanja. Izlaganje počinje
sagledavanjem epistemoloških pitanja kvalitativne metodologije, kao središnjeg mjesta suvremenih
rasprava vezanih za istraživačku praksu društvenih i humanističkih znanosti. U nastavku se argumentira
stav o usklađenosti kvalitativne metodologije s postmodernom idejom o fragmentiranosti stvarnosti.
Odatle proizlazi okrenutost znanstvene spoznaje traganju za partikularnim istinama, a njih je moguće
naći u autentičnim osobnim (pri)povijestima. Stoga ulogu istraživačkog materijala u kvalitativnim
istraživanjima dobivaju osobni narativi. Oslanjanjem na ovakovrstan materijal, istraživački proces vodi
nastanku narativnog znanja (nasuprot paradigmatskom, općem). Životno iskustvo dobiva status izvora
znanja ispunjenog specifičnom vrstom informacija – koje se u kvalitativnoj metodologiji tretiraju kao
konstituenti implicitne teorije. Na taj način stječu se pretpostavke za strukturiranje životnog iskustva u
znanstveni diskurs. Kvalitativna istraživanja, na temelju toga, daju doprinos utemeljenju novih
znanstvenih područja. Središnji dio rada posvećen je razmatranju upravo uloge osobnih narativa i
implicitnih teorija u profiliranju epistemologije menadžmenta u obrazovanju, područja koje još nastoji
odgovoriti na temeljna pitanja koja se tiču njegova znanstvenog identiteta. Ono se pritom oslanja na
nekoliko „čvršćih“ područja, među njima i andragogiju. Na primjerima provedenog kvalitativnog
istraživanja s ravnateljima odgojno-obrazovnih institucija analiziraju se i obrazlažu spoznajni
potencijali kvalitativnog andragogijskog istraživanja te priroda znanja nastalog u takvom procesu.
Ključne riječi: andragogijska istraživanja, kvalitativna metodologija, osobni narativi, implicitne teorije,
menadžment u obrazovanju
PERSONAL NARRATIVES AND IMPLICIT THEORIES IN QUALITATIVE
ANDRAGOGICAL RESEARCH
Amina Isanović
The paper treats methodological issues of contemporary andragogical research. At the beginning,
epistemological issues of qualitative methodology are elaborated. They are positioned at the very core
of the contemporary discussion on the research praxis in social and human sciences. Further on, the
attitude about compatibility of qualitative methodology with the postmodern idea of fragmented reality
is elaborated. That idea is related to the focus of scientific knowledge on the quest for individual truths,
which are found in an authentic personal history/story. By virtue of this, in qualitative research
projects, personal narratives are treated as research material. Reliance on this type of material leads to
emergence of narrative knowledge (as opposed to paradigmatic, general). Life experience obtains the
status of source of knowledge that abounds in specific kind of information – which is in qualitative
methodology called implicit theories. This provides requirement for structuring life experience in a
scientific discourse. On this basis, qualitative research contributes to grounding new fields of
scholarship. The central part of the paper offers analysis of the role of personal narratives and implicit
theories in framing the epistemology of Educational Management, an area which is yet to answer to the
fundamental questions related to its scientific identity. Therefore, it relies on several “stronger” fields,
including Andragogy. Using the results of qualitative research conducted with the principals of
educational institutions, potentials of qualitative andragogical research to generate knowledge are
analysed and elaborated.
Key words: andragogical research, qualitative methodology, personal narratives, implicit theories,
educational management
135
ANDRAGOŠKI GLASNIK: Vol. 15, br. 2, 2011, str. 123-162
OBRAZOVANJE ODRASLIH U 21. STOLJEĆU
Petja Janžekovič
Public University of Ptuj – Educational Centre for Adults, Ptuj, Slovenia
petja.janzekovic@luptuj.org
Budućnost obrazovanja nalazi se u modernim društvenim i obrazovnim mrežama, vrlo ovisnima o
upotrebi informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT-a). Promocijom korištenja IKT-a u
obrazovanju stvaramo osnovu za buduće naraštaje. Promotori obrazovanja putem učenja na daljinu i
svih njegovih prednosti (ali i prepreka) mogu biti samo oni koji ih stvarno trebaju: male zemlje s rijetko
naseljenim područjima i niskim prihodima, osobe koje su napustile školovanje i nezaposleni. Zašto?
Iako EU izražava svoju usmjerenost prema "virtualnom obrazovanju", u stvarnosti još nisu dostupni
korisnički orijentirani obrazovni sustavi koji će omogućiti mekani prijelaz s paleontoloških obrazovnih
metoda u 21. stoljeće: nužnost cjeloživotnog učenja kao prioritet za socijalnu koheziju te važnost EU
podrške za neformalno obrazovanje (koje bi, dakle, trebalo biti temeljeno na IKT-u, fleksibilno i, u
prvom redu - besplatno). Nalazimo se u situaciji non plus ultra – samo prilagodba postojećih metoda
učenja i standardizacija e-učenja kao ravnopravnog klasičnim metodama obrazovanja može nas odvesti
u budućnost, no realnost danas kao da se još snažno drži za čvrstu podlogu didaktičkih i metodoloških
struktura obrazovanja. Ciljevi u skoroj budućnosti: podrška za mreže za učenje na daljinu, motivirani
nastavnici sa stručno usavršenim sposobnostima za primjenu virtualnih učionica i metodologija za eučenje, unapređenje didaktičkih metoda iz ex-catedra u off-catedra metode te sofisticirane metode
komuniciranja sa sudionicima u cjeloživotnom učenju.
Ključne riječi: moderna didaktika s IKT podrškom, cjeloživotno učenje, open-source dostupnost
ADULT EDUCATION IN 21TH CENTURY
Petja Janžekovič
Future of education lies within modern social and educational networks highly dependent on ICT.
With promotion of ICT usage in education we provide basis for future generations. Promoters of distant
learning education and all of its benefits (and obstacles) could only be those that really need them:
small countries, areas with scarce population, low income areas, drop-outs, and unemployed. Why?
Although EU states it’s direction towards “virtual education”, in reality we still lack the availability of
user-oriented educational systems that would allow soft transit of paleontological educational methods
into 21th Century: necessity of lifelong learning as priority for social cohesion, importance of EU
support for non-formal education (therefore it should be ICT-based, flexible and, in the first place– free
for everybody). We are dealing with situation non plus ultra – only adaptation of used learning methods
and standardization of e-learning as equal to classical methods of education can bring us towards
future, but the today’ reality still seems to be holding a hard grasp on its very firm base of didactical
and methodological structures of education. Objectives in near future: support of networks for distant
learning, motivated teachers with in-service training abilities for application of virtual classrooms and
methodologies of e-learning, upgrade of didactical methods from ex-catedra towards off-catedra,
sophisticated methods of communication with participants in lifelong learning.
Key words: modern didactics with ICT support, lifelong learning, open-source availability
136
Sažeci/Abstracts
IZAZOVI NOVIH MEDIJA U CJELOŽIVOTNOM UČENJU
ZAPOSLENIKA
Olivera Jurković Majić1 i Snježana Zbukvić Ožbolt2
1
Zagrebačka škola ekonomije i managementa
2
Pučko otvoreno učilište Zagreb
ojurkovi@zsem.hr; snjezana.zbukvic_ozbolt@pou.hr
Radna snaga novoga gospodarstva sastoji se od milijuna obrazovanih djelatnika koji postižu
uspjeh samo onda kada informaciji dodaju vrijednost. Suvremeni dj elatnici prikupljaju
informacije, oblikuju ih, objašnjavaju i predstavljaju na način da odgovaraju potrebama
konkretnog radnog mjesta, ali i n jihovim interesima i ta lentima. Rad u informacijskom
gospodarstvu zahtijeva visoku razinu tehničkih vještina koje će, uz pomoć medija, rezultirati
višom razinom cjeloživotnog učenja.
U proteklih se nekoliko desetljeća izobrazba zaposlenika u razvijenim tržišnim
gospodarstvima proširila na četiri osnovna izvora: izobrazba koja se provodi unutar
poduzeća, izobrazba koju provode strukovne organizacije/udruženja, fakulteti te škole.
Mnogim je djelatnicima izobrazba dio svakodnevnice koliko i njihovo prijenosno računalo.
U radu ćemo analizirati programe izobrazbe zaposlenika koji se provode uz pomoć novih
medija, tzv. on-line izobrazbu, u poznatim i, globalno, uspješnim kompanijama.
Ključne riječi: informacijsko gospodarstvo, novi mediji, on-line izobrazba, cjeloživotno
učenje
CHALLENGES OF NEW MEDIA IN THE LIFELONG LEARNING OF
EMPLOYEES
Olivera Jurković Majić and Snježana Zbukvić Ožbolt
Workforce of the new economy comprises of millions of educated workers who are
successful only when they put value to the information. Modern workers collect, modify,
clarify and present information in a way that it corresponds to the needs of a s pecific
workplace, but also to their interests and talents. Working in information economy requires
high level of technical skills which, enhanced by the media, results in a higher level of
lifelong learning.
During the last several decades the education of workers in developed market economies
have spread onto four key sources: education that is provided within a co mpany, education
held by vocational organisations/associations, universities and schools. Many employees
consider education as a part of their daily routine as much as using a laptop.
This paper analyses educational programmes for employees, which are delivered with
assistance of new media – on-line education, in well-known and globally successful
companies.
Key words: information economy, new media, on-line education, lifelong learning
137
ANDRAGOŠKI GLASNIK: Vol. 15, br. 2, 2011, str. 123-162
OČEKIVANJA POLAZNIKA IZOBRAZBE ODRASLIH USMJERENA
KOMPETENCIJAMA ANDRAGOGA
Irena Kiss
Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu, Pula
irena.kiss@inet.hr
Rad se temelji na statističkoj obradi rezultata dobivenih anketnim prikupljanjem mišljenja,
procjena i stavova te demografskih i osobnih karakteristika korisnika andragoških programa
(faktorska analiza, hi-kvadrat test, analiza varijance). U obzir su se uzela očekivanja
reprezentativnih ispitanika, osoba koje su uključene u različite verificirane andragoške
programe. Rezultati provedenih istraživanja pokazali su da polaznici izobrazbe odraslih
imaju iznimno visoke zahtjeve u pogledu stručnih kvalifikacija andragoga, što se vidi iz
visoko rangiranih varijabli kojima se procjenjuje važnost njihova radnog iskustva,
pedagoško-psihološke naobrazbe i individualnog pristupa korisnicima.
Ključne riječi: andragoški programi, stručne kvalifikacije andragoga, individualni pristup
EXPECTATIONS OF ADULT EDUCATION PARTICIPANTS REGARDING
COMPETENCES OF ANDRAGOGUES
Irena Kiss
The paper "Expectations of adult education participants regarding competences of
andragogues" is based on statistical analysis of survey results obtained by collecting
opinions, estimates and attitudes and demographic and personal characteristics of adult
education participants (factor analysis, chi-square test, analysis of variance). Expectations of
representative respondents, persons involved in various verified adult education programs,
have been considered. The results of these studies have shown that adult education
participants have very high requirements in terms of professional qualifications of
andragogues as evidenced by the high-level variables that assess the importance of their
work experience, pedagogical and psychological education and individual approach to
participants.
Key words: adult education programs, professional qualifications of andragogues, individual
approach
138
Sažeci/Abstracts
ANDRAGOŠKI POKRETI
1
Anita Klapan1 i Mile Živčić2
Filozofski fakultet u Rijeci, Sveučilište u Rijeci
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Zagreb
anita.klapan@ri.t-com.hr; mile.zivcic@asoo.hr
2
Ako država, određena skupina ljudi ili institucija smatraju da u određenom trenutku za nešto
postoji potražnja (potreba), organizirat će što je potrebno kako bi se stvorila „ponuda“. Ako
je ta “ponuda“ u obliku andragoških pokreta, onda je to odgovor na “potražnju“ za što većim
brojem obrazovanih odraslih ljudi. Položaj i mjesto obrazovanja odraslih u nekoj zemlji
proizlazi iz politike koju ona vodi pod u tjecajem određenih potreba i promjena. Autori u
ovom članku daju kratki povijesni pregled andragoških pokreta: od Perzije, preko antičke
Grčke i staroga Rima pa sve do andragoških pokreta u Velikoj Britaniji, SAD-u,
skandinavskim zemljama, afričkim zemljama, Francuskoj, Njemačkoj i na kraju
andragoškim pokretima u Hrvatskoj. Poznavanje razvoja obrazovanja odraslih kroz povijest
potrebno je radi dubljeg razumijevanja i potpunijeg sagledavanja u sadašnjosti i što
uspješnijeg rješavanja suvremenih problema i pitanja unutar ovog područja. Da bi stariji
uopće mogli i o čemu poučavati mlade, oni sami moraju biti obrazovani. Iz te premise
proizlazi zaključak da je obrazovanje odraslih vrlo važan aspekt obrazovanja općenito!
Ključne riječi: obrazovanje odraslih, andragoški pokreti, narodne škole, opismenjavanje i
usavršavanje odraslih, cjeloživotno učenje
ANDRAGOGICAL MOVEMENTS
Anita Klapan and Mile Živčić
If a country, certain group of people, or an institution think that in a certain moment there
exists a demand for something (need), they will organize what is necessary in order to create
a “supply”. If that “supply” is in form of andragogical movements, then that is a response to
a “demand” for as high number of educated adults as possible. Status and position of adult
education in a country is a consequence of policy it is carrying out under the influence of
certain needs and changes. In this article authors have given a b rief historical review of
andragogical movements: from Persia, ancient Greece and Rome, to andragogical
movements in Great Britain, United States, Scandinavian countries, African countries,
France, Germany and, in the end, andragogical movements in Croatia. Knowledge regarding
development of adult education throughout history is necessary for its deeper understanding
and complete consideration today, and for the more successful solving of contemporary
problems and issues within this area. In order for the old to be able to teach the young about
anything, they themselves need to be educated. From that premise follows a conclusion that
adult education is a very important aspect of education in general!
Key words: adult education, andragogical movements, popular schools, literacy and further
training of adults, lifelong learning
139
ANDRAGOŠKI GLASNIK: Vol. 15, br. 2, 2011, str. 123-162
USPOREDNI PRIKAZ OBRAZOVANJA ODRASLIH U ZEMLJAMA NA
PODRUČJU BIVŠE JUGOSLAVIJE
Marija Klipa
Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici
referada@vsmti.hr
Promicanje cjeloživotnog učenja i obrazovanja odraslih kao jedne od komponenata
cjeloživotnog učenja važan je segment razvoja pojedinca, ali i razvoja cjelokupnog društva, o
kojima se intenzivnije govori od 70-ih godina prošloga stoljeća. Obrazovanju odraslih
zasigurno se pridavala određena pozornost i u bivšoj Jugoslaviji prije 90-ih godina, no nakon
raspada dogodila se stagnacija, ako ne i nazadovanje.
Ovaj rad pokušat će dati prikaz sustava obrazovanja odraslih u zemljama s područja bivše
Jugoslavije usporedbom zakonodavnih odredbi koje uređuju to područje. Slovenija, kao
članica Europske unije, najviše je postigla na tom području. Hrvatska, pred ulaskom u EU,
pokušava slijediti primjer Slovenije, iako prema nekim istraživanjima, samo 2,3% odraslog
stanovništva tijekom 2009. godine bilo je uključeno u neki od projekata cjeloživotnog
učenja, što je dosta ispod prosjeka zemalja EU. Makedonija, Crna Gora i Kosovo uredile su
to područje posebnim zakonima o obrazovanju odraslih, a Bosna i Hercegovina i Srbija još
rade na institucionalizaciji tog područja.
Ključne riječi: zakon o obrazovanju odraslih, institucionalizacija, zemlje na području bivše
Jugoslavije, ustanove za obrazovanje odraslih, financiranje obrazovanja odraslih
COMPARATIVE OVERVIEW OF ADULT EDUCATION IN COUNTRIES
OF THE FORMER YUGOSLAVIA
Marija Klipa
The promotion of lifelong learning, and adult education as one of the components of lifelong
learning which represents important part of development of individual, but also development
of society in general, has been more intensively talked about since the 70s of the last century.
Even before the 90s, in former Yugoslavia certain attention was given to adult education, but
since its dissolution, there has been stagnation, even retrogression.
This paper will try to give an overview of adult education system in countries of the former
Yugoslavia through the comparison of their legislation. Slovenia, as the member of the
European Union, has achieved the most in this area. Croatia, just before joining the European
Union, is trying to follow the example of Slovenia, but according to some researches, only
2,3% of adult population in 2009 was involved in some lifelong learning project. That is
quite below the EU average. Macedonia, Montenegro and Kosovo regulated this field by
specific Adult education acts, while Bosnia and Herzegovina and Serbia are still working on
institutionalisation of this field.
Key-words: adult education act, institutionalisation, countries of the former Yugoslavia, the
adult education institutions, funding of adult education
140
Sažeci/Abstracts
VAŽNOST POZITIVNIH EMOCIJA U OBRAZOVANJU ODRASLIH I
PRILAGODBI SUVREMENOM TRŽIŠTU RADA
Marijana Kozarić Ciković1, Ivana Delač1 i Željka Duk2
1
Osnovna škola Josipa Zorića, Dugo Selo, Hrvatska
2
Srednja škola Dugo Selo, Dugo Selo, Hrvatska
marijana.kc@gmail.com
Iako je hrvatska nacionalna tradicija u o brazovanju od raslih d uga, koncept i pojam
cjeloživotnog obrazovanja postaje u našoj populaciji prihvaćeniji s promjenama u
društvenom sistemu i prihvaćanjem odrednica suvremenog tržišta rada. Velik broj
istraživanja pokazuje da pozitivne emocije imaju veliku važnost u našem funkcioniranju i
prilagođavanju novim društvenim okolnostima. U vrijeme kada prestaje potreba za n ekim
zanimanjima za koja su se ljudi školovali, a strelovito raste broj novih potrebnih zanimanja i
kompetencija, raste i potreba za doškolovanjem i/ili ponovnim obrazovanjem odraslih ljudi.
Zbog zakona tržišta mnogi ljudi čak i u naponu radne snage postaju suvišni i ostaju bez
posla, što je jedan od najvećih stresova i aktivatora negativnih emocija u odrasloj populaciji.
Induciranje pozitivnih emocija potiče njihovu spremnost da se prilagode novim situacijama,
upuste u proces učenja i uspješnije ga svladaju. Tako će se kao educirani i produktivni vratiti
u svijet rada i pridonijeti napretku društva.
Ključne riječi: obrazovanje odraslih, pozitivne emocije, proces učenja, doškolovanje,
nezaposlenost, zapošljavanje
THE IMPORTANCE OF POSITIVE EMOTIONS IN ADULT LEARNING
AND ADAPTING THE MODERN LABOR MARKET
Marijana Kozarić Ciković, Ivana Delač and Željka Duk
Although the Croatian national tradition in adult education is long, the concept and the term
of lifelong learning is becoming more accepted in our population with changes in the social
system and the adoption of aspects of modern labor market. Many researches show that
positive emotions have a significant role in our functioning and adjustment to new social
situations. At a time when some occupations, for which people have been educated, are no
longer required, a nd number of new jobs and required competencies is growing rapidly,
need for training programs and / or re-education of adults is growing too. Due to the laws of
the market many people even in their career peak become superfluous and redundant and it is
one of the greatest stresses and activators of negative emotions in the adult population.
Inducement of positive emotions stimulates their willingness to adapt to new situations,
engage in the learning process and successfully complete it. So they will, as educated and
productive, return to the world of work and contribute to the progress of a society.
Key words: adult education, positive emotions, learning process, training programs,
unemployment, employment
141
ANDRAGOŠKI GLASNIK: Vol. 15, br. 2, 2011, str. 123-162
ODRŽAVANJE TRENINGA U VIŠEJEZIČNOM OKRUŽENJU: ISKUSTVA
IZ PILOT PROJEKTA INFORMATIZACIJE ŠKOLSKOG SUSTAVA NA
KOSOVU
Dragana Kupres i Daliborka Pašić
Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet
dkupres@gmail.com
U radu su opisana iskustva stečena tijekom održavanja niza radionica o e-učenju namijenjena
ravnateljima osnovnih i srednjih škola, zaposlenicima općinskih ureda za obrazovanje, djelatnicima
ministarstva obrazovanja te nastavnicima u s klopu pilot-projekta informatizacije školskog sustava na
Kosovu. Okruženje u kojemu su se odvijale radionice specifično je po mnogočemu. S jedne strane,
riječ je o bremenitom edukacijskom sustavu s nedovoljno razvijenom infrastrukturom i velikim brojem
učenika te multikulturalnim okruženjem, uključujući etnički kombinirane, ali i izolirane škole. No s
druge strane, tu je i desetogodišnja prisutnost donatorskih organizacija i fondova za unaprjeđenje
obrazovanja. Dodatnu kompleksnost održavanju radionica postavile su same propozicije projekta, koje
su pretpostavljale uključivanje različitih etničkih zajednica: većinskog albanskog naroda te srpskog,
turskog i bošnjačkog naroda. Budući da su polaznici radionica bili pripadnici svih navedenih naroda,
bilo je potrebno osigurati prijevod na različite jezike. U radu su opisane metode koje su korištene za
organizaciju grupnog rada, razvoj vrlo dinamičnih diskusija, razmjenu povratnih informacija između
trenera i polaznika te držanje pozornosti velikog broja sudionika usmjeravanjem prema pozitivnom
načinu razmišljanja. Primjena ovih metoda pokazala je potrebu za velikom fleksibilnošću, strpljivošću i
znanjem trenera, stoga je posebna pozornost u radu posvećena kompetencijama trenera potrebnih za
održavanje treninga u višejezičnom okruženju.
Ključne riječi: višejezičnost, multikuturalnost, kompetencije trenera, komunikacija, grupni rad,
prevođenje
TRAINING IN MULTILINGUAL ENVIRONMENT: EXPERIENCE OF THE
PILOT PROJECT OF INFORMATIZATION OF THE EDUCATION
SYSTEM IN KOSOVO
Dragana Kupres i Daliborka Pašić
The aim of the paper is to describe the experience with delivering workshops to primary and secondary
school headmasters, municipality education department officers and Ministry of education officials as a
part of the pilot project in the field of education in Kosovo. The environment in which the workshops
were delivered is specific for its underdeveloped educational infrastructure, large number of pupils,
multicultural setting which includes ethnically combined but also isolated schools. On the other hand,
there are a lot of investments in various educational projects by donors and funds for educational
development. Additional complexity for the workshop delivery was set by the project itself, as it
prescribed the inclusion of participants from different national and language groups: Albanians,
Serbians, Turks and Bosniacs. Therefore it was necessary to organize translation for different languages
during the workshops. We will describe methods for organizing group work, developing very dynamic
discussions, exchanging of feedback between trainers and participants, holding participants' attention
by directing them towards positive thinking. To apply these methods, trainers had to use great
flexibility, patience and skills, so in this paper we will focus on trainers' competences needed for
delivering training in multilingual settings in the described environment.
Key words: multilingual setting, multicultural setting, trainer competences, communication, group
work, translation
142
Sažeci/Abstracts
SAMOPROCJENA KOMPETENCIJA I POTREBA ZA USAVRŠAVANJEM
TRENERA ODRASLIH KOJI POUČAVAJU NA DALJINU
Dragana Kupres i Branka Vuk
Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet
branka.vuk@CARNet.hr
U radu su analizirane kompetencije i potrebe za usavršavanjem trenera odraslih koji poučavaju na
daljinu, a dolaze iz različitih profesija i statusa zaposlenja. Bilo je zanimljivo u kojoj su mjeri njihove
kompetencije usmjerene prema nastavi i poučavanju, koliko su povezane s upravljačkim i
organizacijskim znanjima i vještinama te u kojoj su mjeri vođene stručnim znanjima. Istraživanjem se
htjelo otkriti koliko vremena treneri posvećuju poučavanju, a koliko drugim poslovima te koji su to
poslovi. Također, zanimljivo je i kako njihov status zaposlenja utječe na obavljanje posla. Model je
temeljen na okviru kompetencija nastavnika, savjetnika i upravljačkog osoblja u obrazovanju odraslih
koje je predložio Research voor Beleid (2009). Prilagođen je poučavateljima koji poučavaju na daljinu
korištenjem informacijskih i komunikacijskih tehnologija te potrebi da se istraži status zaposlenja
takvih nastavnika. Korištena je metoda samoprocjene kompetencija i potreba ispitanika. Putem upitnika
i pojedinačnih intervjua prikupljeni su podaci o slici vlastitih kompetencija, a kako bi bila osigurana
uravnotežena slika vlastitih kompetencija, u istim smo kategorijama zamolili ispitanike da procijene i
svoje potrebe prema stručnom usavršavanju, dodatnoj naobrazbi te iskustvu i praksi koju žele steći.
Istraživanjem se želi upozoriti na smjer i potrebu za praćenjem kompetencija, dodatnim usavršavanjem,
rješavanjem statusa zaposlenosti te na ulogu tehnologije u obrazovanju odraslih.
Ključne riječi: samoprocjena, kompetencije, stručno usavršavanje, treneri odraslih, obrazovanje na
daljinu
SELF-EVALUATION OF COMPETENCES AND NEEDS FOR
PROFESSIONAL DEVELOPMENT OF ADULT TRAINERS WHO TEACH
AT A DISTANCE
Dragana Kupres and Branka Vuk
The authors analysed competences and needs for professional development of adult trainers who teach
at a d istance, come from different professions and have different employment statuses. We were
interested in the degree in which their competences were directed at teaching and instruction, to what
degree those were related to management and organisational knowledge and skills, and to what degree
they were directed by expert knowledge. We examined how much time they devote to teaching
compared to other tasks (and which), and finally what influence their employment status had on their
performance as adult trainers. The model was based on competence framework for teachers,
counsellors and management in adult education proposed by Research voor Beleid (2009). It was
adapted for distance education trainers who use ICT, and to the need to research their employment
status. We used competence and needs self-evaluation. The data on the trainers’ self-image of their
competences was gathered through a questionnaire and interviews. In order to ensure a balanced image
of their own competences, they were asked to evaluate their need for professional development,
additional education, experience and practice. The research aims to show need to keep track of
competences, as well as the need for professional development, dealing with the employment status,
and the use of ICT in adult education.
Key words: self-evaluation, competences, professional development, adult trainers, distance education
143
ANDRAGOŠKI GLASNIK: Vol. 15, br. 2, 2011, str. 123-162
ANDRAGOGIJA VS. PEDAGOGIJA
Đurđa Leš i Nevenka Fabijanić
nena5@vip.hr
Podučavanje je staro koliko i ljudski rod. No načini podučavanja razvijaju se i na neki način
poboljšavaju i usklađuju s novim spoznajama i tehnologijama. Za razliku od pedagogije o
kojoj se uvijek govori kad se odgaja, obrazuje, uči i podučava, andragogija je za većinu i
dalje nepoznanica, iako se njome znanstvenici ozbiljnije bave još od sredine 19. stoljeća. U
osnovnoj podjeli, kad se govori o pedagogiji, govori se o klasičnom principu nastave, tzv. ex
cathedra, a k ad se govori o andragogiji, misli se na pristup učenju radioničkog tipa uz
aktivno sudjelovanje polaznika (Rachal, 1994.). Uče li djeca i odrasli različito, ili ne? To je
jedno od osnovnih pitanja na koje želimo ponuditi odgovore. Želimo analizirati sličnosti i
razlike između pedagogije i andragogije s ciljem kreiranja modela strategija podučavanja za
predavače koji rade s odraslim polaznicima (uključujući i predavače na fakultetima) kako bi
podučavali učinkovitije i stvorili sredinu koja je dovoljno poticajna i motivirajuća za
polaznike.
Ključne riječi: pedagogija, andragogija, cjeloživotno učenje, djeca, odrasli
ANDRAGOGY VS. PEDAGOGY
Đurđa Leš and Nevenka Fabijanić
Teaching is as old as human species. However, teaching methods have been developing and
improving, as well as coordinating with new knowledge and technologies. Contrary to
pedagogy which is always mentioned when we talk about education, teaching, learning,
training, andragogy is a blank sheet for the majority, although scientists have been studying
it since the 19th century. When addressing methods of teaching, pedagogy is typically
thought of as more of a lecture-based approach while andragogy is more of a participativetraining approach (Rachal, 1994). Children and adults learn differently, or do they? This is
one of basic questions we would like to offer our answers to. We would like to analyze
similarities and differences between andragogy and pedagogy with the aim to create models
for teaching strategies for teachers who work with adults (including lecturers at universities)
in order to make their teachings more efficient and create challenging and motivational
environment for the students.
Key words: pedagogy, andragogy, life-long learning, children, adults
144
Sažeci/Abstracts
KOMPETENTNOST NASTAVNIKA U OBRAZOVANJU ODRASLIH
1
Jasna Martinko1 i Antonio Svedružić
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Zagreb, Hrvatska
jasna.martinko@asoo.hr; antonio.svedruzic@skole.hr
Pojam kompetentnosti odnosi se na sposobnost primjene znanja i vještina nastavnika andragoga
prilikom obavljanja radnih aktivnosti prema postojećim radnim standardima. Samoprocjena
kompetentnosti omogućuje andragozima da osvijeste, otkriju poslove i ponašanje u određenim
područjima/standardima andragoškog modela kompetencija. Provedeno je istraživanje s ciljem
utvrđivanja kako nastavnici u obrazovanju odraslih procjenjuju kompetentnost unutar modela
kompetencija koji obuhvaća šest standarda: (a) realiziranje programskih ciljeva i odgovornosti,
(b) osiguranje pozitivnog okruženja za učenje i promicanje cjeloživotnog učenja, (c) planiranje i
programiranje nastavnih sadržaja usmjerenih na potrebe polaznika, (d) procjena učenja i praćenje
napretka, (e) korištenje i primjena novih tehnologija i (f) održavanje znanja i profesionalnog
razvoja. U r adu se komentiraju rezultati dobiveni na ljestvici samoprocjene andragoških
kompetentnosti za 250 nastavnika koji rade u ustanovama za obrazovanje odraslih s obzirom na:
spol, godine radnog iskustva, vrstu ustanove u kojoj nastavnik radi, formalne oblike obrazovanja i
sudjelovanje na stručnim usavršavanjima. Dobiveni rezultati omogućuju izradu programa
stručnog usavršavanja kako bi se nastavnicima u obrazovanju odraslih pomoglo u podizanju
razine andragoške kompetentnosti.
Ključne riječi: andragoški model kompetencija, samoprocjena kompetentnosti
COMPETENCE OF THE TEACHERS IN ADULT EDUCATION
Jasna Martinko and Antonio Svedružić
The term competence refers to the ability of applying knowledge and skills of the teachers
working under existing labor standards. Self–assessment of competence helps adult educators to
become aware and discover challenges in certain areas/standards of the andragogical model of
competence. The goal of the research was to determine how teachers in adult education asses
competence within the model of competence which includes six standards: (a) support program
goals and responsibilities, (b) provide a positive adult education–learning environment and
promote lifelong learning, (c) plan, design, and deliver learner–centered instruction, (d) assess
learning and monitor progress, (e) the use and application of new technologies and (f) maintain
knowledge base and pursue professional development. In this paper we comment the results
obtained on the self-assessment scale of andragogical competences for 250 teachers working in
adult education institutions regarding the: gender, years of working experience, type of institution
in which teacher works, formal education and participation in professional development. Results
obtained by this research will be used in development of professional training of the teachers
involved in adult education in order to help them to raise their level of andragogical competence.
Key words: andragogical model of competence, self–perceived competence
145
ANDRAGOŠKI GLASNIK: Vol. 15, br. 2, 2011, str. 123-162
SVEUČILIŠNO OBRAZOVANJE NA MIKRORAZINI: VREDNOVANJE I
SAMOVREDNOVANJE ISHODA UČENJA I RAZVOJ EMPATIJSKE
KOMUNIKACIJE U ODNOSU NASTAVNIK – STUDENT
Mirjana Mavrak
Odsjek za pedagogiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Sarajevu
mmavrak@yahoo.com
Sveučilište je institucija iznimno važna za razvoj globalnog znanja, što je definirano kroz dvije dimenzije:
istraživanje i proces podučavanja. Izvrsnost je postala termin koji se danas nužno veže uz dimenziju istraživačkog i
uz dimenziju obrazovnog sveučilišnog rada. Tradicionalna slika sveučilišne izobrazbe podrazumijeva nastavnika
kao glavni resurs kvalitete u podučavanju. Uloga sveučilišnog nastavnika, međutim, uvelike se promijenila tijekom
posljednja dva desetljeća. Ova je promjena podržana i promjenom konceptualnog razumijevanja sveučilišnog
kurikuluma koji valja shvatiti kao kurikulum obrazovanja odraslih. Suprotno zahtjevu za suradničkim odnosom
polaznika i nastavnika kao voditelja u sveučilišnoj nastavi, proces vrednovanja kao dio procesa učenja-poduka i
dalje se shvaća kao isključiva odgovornost nastavnika. Ovakvo nas razumijevanje vodi do pitanja studentske
odgovornosti za akademska postignuća: sve dok sveučilišni nastavnik bude shvaćen kao šef, a ne kao voditelj i
supervizor u razvoju kurikuluma, sveučilišna izobrazba egzistirat će kao andragoški proces u kojemu se studentima
kao odraslim polaznicima pristupa potpuno pedagoški. Posljedica ovakvog pristupa mnogobrojna su
nerazumijevanja i konflikti u komunikaciji nastavnik-student, ili rast međusobnog optuživanja za lošu prolaznost na
ispitima, a istodobno opadanje kvalitete dobrih međuljudskih odnosa. Kako nas uči teorija komunikacije i moderna
teorija kurikuluma, konflikt se u obrazovnom procesu može spriječiti ako se radi na razvoju empatije. Rad raspravlja
o mogućnosti razvoja empatijskog komuniciranja u posljednjoj fazi razvoja sveučilišnog kurikuluma – vrednovanju
– putem proaktivnog studentskog angažmana u ocjenjivanju ishoda učenja. Opisan je proces izgrađivanja
partnerstva u sveučilišnom obrazovanju kao obrazovanju odraslih, koji nam daje suvremenu sliku učenja odraslih u
visokom obrazovanju.
Ključne riječi: visoko obrazovanje, kurikulum u obrazovanju odraslih, vrednovanje ishoda učenja, student kao
odrasli polaznik, voditelj u obrazovanju odraslih, empatija u procesu učenje-poduka
MICROLEVEL OF UNIVERSITY EDUCATION: EVALUATION OF
LEARNING EFFECTS AND DEVELOPMENT OF EMPATHY IN
TEACHER-STUDENT COMMUNICATION
Mirjana Mavrak
University is an institution of extreme importance concerning global knowledge development. It has been defined
through two main issues: research and teaching process. Excellency is nowadays a term which has been used as
necessity in research as well as in university teaching. Traditionally established university teaching process forces
the picture of teacher as the main resource in quality of teaching. The role of university teacher however has been
changing during the last two decades. This change has been supported by the change of university curriculum
concept. In spite of modern request for partnership in student-teacher relation, evaluation of university teaching and
learning effects still has been treated as teacher’s responsibility. This understanding brings us to an issue of student
responsibility for academic achievements: as long as university teacher has been treated as chief rather than guide
and supervisor in curriculum development university education will exist as adult education process with
pedagogical approach to adult students. Consequently this has been followed by many misunderstandings and
conflicts in teacher-student communication. Mutual accusing in both ways for bad academic achievements increase
while good relationships decrease. Due to communication theory as well as modern curriculum theory, conflict
prevention in teaching and learning process is possible if we work on empathy. This paper discusses the possibility
of empathy development in teacher-student communication based on the last phase of curriculum development –
evaluation – by proactive students’ engagement in grading of learning effects. It describes a process of partnership
building in university education as adult education process, bringing us to a modern picture of adult learning in
higher education.
Key words: higher education, adult education curriculum, evaluation of learning effects, university students as
adults, guide in adult education, empathy in teaching-and-learning process
146
Sažeci/Abstracts
ANDRAGOGIJA I ANDRAGOZI U HRVATSKOJ 2011. GODINE
Milan Matijević
Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
milan.matijevic@ufzg.hr
Prvi je put pojam andragogija spomenut 1833. godine i veže se uz ime Nijemca Alexandera Kappa. Do danas se taj
termin zadržao na području Srednje Europe i njemačkoga govornog područja. Pod utjecajem njemačke literature i
njemačkih stručnjaka vodeći stručnjaci za područje obrazovanja prihvatili su taj naziv za znanost koja proučava
zakonitosti obrazovanja odraslih. Bilo je pokušaja da se ta znanost označi sintagmom adultna pedagogija, što bi
mogao biti doslovni prijevod izraza koji se nalazi u literaturi na anglosaksonskom jezičnom području (engl. Adult
Education), ali se u novijoj hrvatskoj literaturi ta sintagma ne javlja u uporabi. Izraz andragogija (engl. Andragogy)
nalazimo i u literaturi s američkoga govornog područja, a najčešće se vezuje uz ime Malcolma S. Knowlesa.
Uobičajeno je da se stručnjaci koji se bave istraživanjem obrazovanja odraslih nazivaju andragozi. Međutim, taj se
izraz u novije vrijeme na području Hrvatske i nekih susjednih zemalja koristi i za imenovanje svake osobe koja se
bavi organiziranjem formalnog i neformalnog obrazovanja odraslih osoba, a ne samo za osobe koje su (možda)
negdje studirale andragogiju kao znanstvenu disciplinu (npr. u Beogradu u Srbiji ili u Bambergu u Njemačkoj). U
Hrvatskoj trenutačno nitko ne organizira dodiplomsko, diplomsko ili poslijediplomsko sustavno osposobljavanje
stručnjaka za istraživanje i unaprjeđivanje obrazovanja odraslih. Također, još nije zaživjela svijest i potreba da svi
koji se pripremaju za rad u području obrazovanja i školstva trebaju upoznati najnovije znanstvene teorije i spoznaje
o toj djelatnosti. Iako su svi službeni dokumenti o obrazovanju i školstvu prepuni izraza «cjeloživotno obrazovanje»,
nastavnički fakulteti im nude samo pedagoško-psihološke i metodičke kompetencije, tako da mnogi odlaze u radni
proces bez ikakvih andragoških kompetencija i informacija o toj djelatnosti i znanosti. Stručnjaci iz raznih
znanstvenih područja prepušteni su sami sebi ili nekim institucionalnim pokušajima da im se omogući sustavno
upoznavanje te znanosti i djelatnosti. Andragogija je kao znanstvena disciplina u Hrvatskoj službeno smještena na
listu znanstvenih disciplina u znanstvenom polju pedagogije, iako se neki andragozi s tim ne slažu. To su neka od
pitanja o kojima je potrebno povremeno raspravljati u znanstvenim krugovima kako bismo bolje razumjeli
znanstvenu literaturu i službene dokumente koji reguliraju ovu djelatnost.
Ključne riječi: andragogija, andragog, adultna pedagogija, andragoške kompetencije
ANDRAGOGY AND ADULT EDUCATION SPECIALISTS IN CROATIA IN
THE YEAR 2011
Milan Matijević
The term ANDRAGOGY has been first mentioned by the German Alexander Kapp in 1833. Until today the term
has been used in Central Europe and in the German speaking area. Under the influence of German literature and
German experts, leading experts for the field of education have accepted this term for a science that studies
regularities in adult education. There were attempts to label this science with a syntagm adult pedagogy, which
could be a literal translation of the expression used in the literature from the English speaking area (eng. Adult
education), but in recent Croatian literature this syntagm has not been used. Expression andragogy can also be found
in the American literature, and is usually linked to Malcolm S. Knowles. It is common for experts who study adult
education to be called andragogues. However, in recent times in Croatia and in some neighbouring countries this
term has been used to label every person who deals with organizing formal and non-formal adult education, and not
only for persons who have (maybe) somewhere studied andragogy as an academic discipline (for example, in
Belgrade in Serbia or in Bamberg in Germany). At the moment no one in Croatia has been organizing
undergraduate, graduate or postgraduate systematic training of experts for the research and advancement of adult
education. Also, awareness and need to inform everyone who is preparing for work in the field of education and
schooling about newest scientific theories and conceptions regarding this activity have not yet become reality.
Although all official documents regarding education and schooling are packed with term “lifelong education”,
teaching schools have offered them only pedagogic-psychological and methodological competences, so that many
have entered working process without any andragogical competences and information about this activity and
science. Andragogy as an academic discipline in Croatia has been officially placed on the list of academic
disciplines in science field of PEDAGOGY, although some andragogues disagree with that. These are some of the
questions which from time to time need to be discussed in science circles in order to better understand scientific
literature and official documents that regulate this activity.
Key words: andragogy, andragogue, adult pedagogy, andragogical competences
147
ANDRAGOŠKI GLASNIK: Vol. 15, br. 2, 2011, str. 123-162
MOGUĆNOSTI OBRAZOVANJA ODRASLIH U PENOLOŠKIM
USTANOVAMA
Bruno Moslavac
Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici, Virovitica
tajnik@vsmti.hr
Provođenje obrazovanja odraslih u okviru penoloških ustanova predstavlja relativno
neiskorišteno i relativno nedorečeno andragoško područje, no iako je propisima zakonske
snage odgovarajuće pokriveno i razrađeno, ipak ima prostora za iskorak i napredak svih
sudionika procesa učenja.
U radu su prikazane temeljne odrednice andragoškog obrazovanja osuđenika na kaznu
oduzimanja slobode kao najtežu kazneno-pravnu sankciju, uz analizu zakonskih uvjeta koji
moraju biti zadovoljeni od strane sudionika obrazovanja odraslih u penološkim ustanovama i
motiva osuđenika za obrazovanjem za vrijeme lišenja slobode.
Zaključno, daju se prijedlozi povećanja kvalitete obrazovanja odraslih tijekom izdržavanja
kazne oduzimanja slobode i u okviru postpenalne pomoći, de lege ferenda.
Ključne riječi: obrazovanje odraslih, penološke ustanove, svrha kažnjavanja, uključivost,
načela izvršavanja kazne, pravo na izobrazbu, prava zatvorenika
OPPORTUNITIES FOR ADULT EDUCATION IN IMPRISONMENT
INSTITUTIONS
Bruno Moslavac
Implementation of adult education in the imprisonment institutions represents a relatively
untapped and relatively incomplete area of adult education, although adequately covered and
elaborated by legal regulations, where certainly there is space for breakthrough and progress
of all participants in the learning process.
In this paper author gives an overview of the fundamental determinants of education of
adults sentenced to a term of detention as the most severe sentence, with analysis of legal
requirements that must be met by the participants in adult education institutions and
imprisonment institutions, and motives of convicts for education during imprisonment.
Finally, the proposals were given to increase the quality of adult education, while serving a
sentence of deprivation of liberty in the post penal assistance, de lege ferenda.
Key words: adult education, imprisonment institutions, purpose of penalization, inclusion,
principles of sentence serving, right to training, prisoners’ rights
148
Sažeci/Abstracts
ZNAČENJE KLJUČNIH KOMPETENCIJA ZA ANDRAGOŠKOG
DJELATNIKA
Igor Njegovan
Pučko otvoreno učilište Zagreb
igor.njegovan@gmail.com
Pritisnuti racionalizacijama na svim poljima, obrazovne programe svi žele svesti samo na «što kraće i što
brže» ističući samo strukovne kompetencije te zaboravljajući (ili podrazumijevajući) ključne kompetencije.
Glavni se procijep upravo stvara zbog nedostatnih ključnih kompetencija. Dok kao andragozi prepoznajemo
potrebe poslodavaca istaknute u raznim studijama tržišta rada koje se svode na četiri skupine; informatika,
strani jezici, poduzetništvo i meke vještine, iste te kompetencije ne stječu sami andragoški djelatnici. Budući
da je velika većina programa obrazovanja odraslih iz područja strukovnog obrazovanja, u prvi se red stavlja
struka. Postavljaju se pitanja - jesu li ti predavači «pismeni» na materinskom i stranom jeziku te informatički,
imaju li oni sami poduzetnički i inovativni način razmišljanja te potiču li ga, znaju li uspostaviti atmosferu
timskog rada, uspostavljaju li kvalitetnu komunikaciju u skupini i slično. Odgovori daju jasan pokazatelj
kako u obrazovanju andragoških djelatnika nije potrebno pozornost usmjeriti samo na stručne kompetencije
rada s odraslim polaznicima, nego je potrebno podići razinu ključnih kompetencija. Naravno, uzimajući u
obzir logiku prihvaćanja, provjere i certifikacije postojećih znanja i vještina, potrebno je sastavit jasan
katalog potrebnih ključnih kompetencija, njihovu razinu i način provjere, koji bi trebao biti što više
međunarodno usporediv. Obrazovanje treba provesti, za ono što andragozima nedostaje, u obliku
modulariziranih radionica ili uključivanja u redovite obrazovne skupine (tečajevi stranih jezika), a na temelju
objektivne evaluacije dosadašnjih znanja i vještina. Predlaže se u okviru projekta financiranog iz EU izvora,
namijenjena jačanju kapaciteta sustava obrazovanja odraslih, obrazovanje andragoga u području ključnih
kompetencija postaviti kao jedan od prioriteta.
Ključne riječi: andragoški djelatnici, ključne kompetencije
SIGNIFICANCE OF KEY COMPETENCES FOR ADULT EDUCATION
PROFESSIONALS
Igor Njegovan
Pressed by rationalization of all areas, educational programs are also reduced to be «as short as possible and
as quick as possible» in order to promote only professional competences, while the key competencies are
forgotten or taken for granted. The main gap is being created because of the lack of the key competencies.
Adult education professionals recognize the needs of employers featured in various studies of the labour
market, which can be summarized to four groups - computer skills, foreign languages, business and soft
skills, but these competences are not acquired by adult education staff. Because the majority of adult
education is VET, the emphasis is placed on the profession. The question is whether teachers are literate in
their mother tongue as well as in foreign language and in computer skills. Do they possess and also encourage
entrepreneurial and innovative ways of thinking? Do they know how to establish a teamwork atmosphere and
quality group communication? Therefore, education of adult education professionals does not need to focus
only on the professional competence of working with adult learners but it is also necessary to raise the level
of key competencies. Of course, by taking into account the acceptance, verification and certification of the
existing knowledge and skills it is necessary to draw a transparent catalogue of required core competencies,
their levels, and methods of assessment which should be more internationally comparable. Education in the
areas that are missing needs to be carried out in the form of modularized workshops or to be included in the
regular educational groups (e.g. language courses) and based on objective evaluation of existing knowledge
and skills. Within the project financed by the EU funds, whose aim is to strengthen the system of adult
education, it is proposed to put the andragogical education of key competences as a priority.
Key words: adult education professionals, key competencies
149
ANDRAGOŠKI GLASNIK: Vol. 15, br. 2, 2011, str. 123-162
OBRAZOVANJE ODRASLIH: KLJUČNI ČIMBENICI I NOVI IZAZOVI U
PROCESU PROFESIONALIZACIJE
Kristinka Ovesni i Šefika Alibabić
Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Odeljenje za pedagogiju i andragogiju, Beograd, Srbija
kovesni@gmail.com
Primjereno sveučilišno profesionalno pripremanje zajedno s kontinuiranim profesionalnim
obrazovanjem ključni je uvjet transformacije zanimanja u profesiju zaposlenih na području obrazovanja
odraslih. Istraživanje procesa profesionalizacije zaposlenih na području obrazovanja odraslih
provedeno je kompleksnim instrumentom za prikupljanje podataka, koji se sastojao od u pitnika,
petostupanjskih ljestvica Likertova tipa i lje stvica Mokenova tipa. Podaci prikupljeni na uzorku od
preko 680 zaposlenih na području obrazovanja odraslih u Srbiji podvrgnuti su jednostavnijim
(frekvencije, Kolmogorov-Smirnov Z test, itd) i kompleksnijim statističkim postupcima (kanonička
korelacijska i faktorska analiza). Dobiveni nalazi upozoravaju na važnost prethodne profesionalne
pripreme i kontinuiranog profesionalnog usavršavanja, koji predstavljaju ključne čimbenike procesa
profesionalizacije te utječu na ekspresiju elemenata profesije: autonomije, socijalne kontrole,
socijalnog statusa, etike, standarda, asocijacija i supkulture. Nalazi također upozoravaju na to da
profesionalno znanje utječe na performanse, odgovornost i posvećenost, ali i na izbor profesionalnih
uloga, dominantnih zadataka i obaveza zaposlenih na području obrazovanja odraslih.
Ključne riječi: obrazovanje odraslih, andragogija, profesionalno pripremanje, profesionalizacija,
profesionalizacija na području obrazovanja odraslih
ADULT EDUCATION: KEY FACTORS AND NEW CHALLENGES IN THE
PROCESS OF PROFESSIONALIZATION
Kristinka Ovesni and Šefika Alibabić
This paper examines adequate, university based professional preparation of employees in the field of
adult education, intertwined with continuing professional learning, based on i ncreasing professional
and academic knowledge in the field of andragogy as the key condition for the transformation of
occupation to the profession of adult educator. Researching of the process of the professionalization of
adult educators was based on complex instrument for gathering data (questionnaires, five-point Likerttype scales, and of Mokken type scales). The collected data from the sample of more than 680 adult
educators in Serbia were subjected to few common (frequencies, Kolmogorov-Smirnov Z test, etc.),
and more complex proceedings (canonical correlation analysis and Maximum Likelihood Factor
Analysis). Research findings suggest importance of previous professional preparation and continuing
professional learning which represents the key factors in the process of professionalization and
influence expression of elements of the profession: autonomy, social control, personal social status,
ethics, standards, associations, and subculture. Findings also suggest that professional knowledge
influence performance, responsibility, commitment, and selection of professional roles and dominant
tasks and duties of employees in the field of adult education.
Key words: adult education, andragogy,
professionalization in the field of adult education
150
professional
preparation,
professionalization,
Sažeci/Abstracts
UTJECAJ GLOBALIZACIJE NA OBRAZOVANJE ODRASLIH
Višnja Rajić1 i Tomislav Rajić2
1
Učiteljski fakultet u Zagrebu
2
Alter tehnologije
visnja.rajic@ufzg.hr; tomislav.rajic@alter-tehnologije.hr
Proces globalizacije, bez obzira na to kako ga definirali, rezultirao je važnim društvenim i
ekonomskim promjenama i utjecajem na svakidašnji život. Obrazovanje, koje je i samo
uvelike postalo dio procesa, nalazi se pred velikim izazovima, a promatra se kao ključan
element razvoja. Sposobnost proizvodnje i korištenja znanja imperativ je konkurentnog
društva današnjice. S obzirom na to da osiguravaju usvajanje znanja i vještina nužnih za
prilagođavanje svijetu koji se stalno mijenja, cjeloživotno obrazovanje i obrazovanje odraslih
nalaze se u fokusu nacionalnih i međunarodnih obrazovnih politika.
Ključne riječi: globalizacija, obrazovanje odraslih, cjeloživotno obrazovanje
IMPACT OF GLOBALIZATION ON ADULT EDUCATION
Višnja Rajić i Tomislav Rajić
Globalization process, regardless of its definition, resulted in important social and
economical changes as well as influence on everyday life. Education, that became a great
part of the process itself, is facing major challenges and is seen as a k ey element of
development. The ability of knowledge production and implementation is an imperative for a
contemporary competitive society. Since lifelong learning and adult education provide
knowledge and skills necessary for adjustment to the ever changing world, they have found
themselves to be in the focus of national and international educational policies.
Key words: globalization, adult education, lifelong education
151
ANDRAGOŠKI GLASNIK: Vol. 15, br. 2, 2011, str. 123-162
STRUČNO OBRAZOVANJE U FUNKCIJI ZAPOŠLJAVANJA NA
TRŽIŠTU RADA GRADA SPLITA
1
Renata Relja1 i Martina Bešker
Odsjek za sociologiju, Filozofski fakultet, Split
rrelja@ffst.hr; pookie@net.hr
Prikazan je dio rezultata empirijskog istraživanja o ulozi stručnog obrazovanja u funkciji
zapošljavanja. Istraživanje je provedeno tijekom srpnja 2010. godine na području grada
Splita na uzorku od 299 i spitanika/ca, i to 123 z aposlene osobe te 126 n ezaposlenih i 50
poslodavaca. Uz analizu stavova o stručnom obrazovanju, iznose se i rezultati o „skrivenom
kurikulumu“ u kontekstu "obrazovanja za stjecanje znanja" i neki aspekti
doškolovanja/prekvalifikacije ispitanika/ca. Autorice upozoravaju na relaciju između znanja i
mogućnosti zarađivanja, koja posebno dolazi do izražaja unutar suvremenog tržišta rada.
Unatoč razumijevanju važnosti kontinuiranog unaprjeđenja stručnog znanja unutar
obrazovanja odraslih, većina pojedinaca u njemu još ne sudjeluje, što upozorava na potrebu
većeg isticanja važnosti „obrazovanja za stjecanje znanja“. Cjeloživotno obrazovanje, a
posebno cjeloživotno učenje, tako se javlja kao odgovor na promjenjivu konfiguraciju znanja
koja se podrazumijeva na tržištu rada u suvremenom, visoko diferenciranom društvu.
Ključne riječi: stručno obrazovanje, rad, tržište rada, cjeloživotno učenje, „skriveni
kurikulum“, grad Split
VOCATIONAL EDUCATION IN FUNCTION OF EMPLOYMENT IN THE
LABOR MARKET OF SPLIT
Renata Relja and Martina Bešker
This paper presents the results of empirical research on the role of vocational education as a
function of employment. The survey was conducted during July 2010 in the city of Split on
the sample of 299 respondents and has included 123 employed and 126 unemployed persons
and 50 employers. This paper presents the analysis of attitudes towards vocational education,
results of “hidden curriculum” in the context of education for the acquisition of knowledge
and some aspects of upgrading / retraining of respondents. The authors point to the relation
between knowledge and business opportunities, which is especially manifested within the
modern labor market. Despite understanding importance of continuous improvement of
professional knowledge within adult educational, most of the individuals have not yet
participated in it, indicating the need for greater emphasizing of the importance of “education
for the acquisition of knowledge”. Lifelong education, especially lifelong learning therefore
occurs in response to the variable configuration of knowledge, implied on the labor market in
a modern, highly differentiated society.
Key words: vocational education, work, labor market, lifelong learning, “hidden curriculum”,
Split
152
Sažeci/Abstracts
KOMPETENCIJE NASTAVNIKA U OBRAZOVANJU ODRASLIH U
ODNOSU NA EUROPSKI KVALIFIKACIJSKI OKVIR
Paul Roeders
Project Regional Network of Local Learning Institutions
paul.roeders@asoo.hr
Opisan je okvir kompetencija za n astavnike u obrazovanju odraslih na temelju sinteze
međunarodnih nastojanja, prvi korak u njegovoj prilagodbi na hrvatsku situaciju korištenjem
participatorne metodologije te primjer njegove primjene. Predloženi okvir sadrži 50 kompetencija,
organiziranih u šest temeljnih kompetencija: (1) olakšavanje inovativnog učenja i poučavanja s
polaznikom u središtu; (2) procjenjivanje i praćenje procesa učenja i njegovih ishoda; (3)
osmišljavanje i provođenje programa, rasporeda, materijala za osposobljavanje i didaktičkih
metoda; (4) osiguravanje usmjeravanja i savjetovanja polaznicima; (5) formiranje partnerstva
unutar i van vlastite ustanove i (6) rad na vlastitom profesionalnom razvoju i kreativnosti. Od 50
opisanih kompetencija njih 23 odgovara šestom stupnju kompetencija, kako su definirane u
Europskom kvalifikacijskom okviru, a ostalih 27 odgovara sedmom stupnju u ovom okviru.
Objašnjena je primjena okvira kompetencija za kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika u
obrazovanju odraslih te njegova funkcija osnove kvalifikacijskog okvira za ovu profesiju.
Naznačeni su daljnji koraci u procesu vrednovanja/prilagodbe okvira kompetencija.
Ključne riječi: kompetencije nastavnika u obr azovanju odraslih, kontinuirani profesionalni
razvoj, obrazovanje nastavnika temeljeno na kompetencijama, okvir kompetencija, temeljne
kompetencije, participatorni pristup, kvalifikacijski okvir
ADULT EDUCATORS' COMPETENCES RELATED TO THE EUROPEAN
QUALIFICATIONS FRAMEWORK.
Paul Roeders
This presentation describes a competence framework for teachers in adult education based on a
synthesis of international attempts, the first step in its adaptation to the Croatian reality using a
participatory methodology, and an example of its application. The suggested framework contains
50 competences, organised into six core-competences: (1) facilitating learner-centred innovative
learning & teaching; (2) assessing and monitoring learning processes and outcomes; (3) designing
& implementing programmes, schedules, training materials and didactic methods; (4) providing
learner guidance and counseling; (5) forming partnerships within & outside own institution; and
(6) pursuing own professional development and creativity. From the 50 described competences 23
correspond to the level 6 competences as defined in the European Qualifications Framework and
the other 27 to level 7 i n this framework. The application of the competency framework in
continuing professional development of teachers in adult education is illustrated, as well as its
function as basis for a qualifications framework for this profession. Further steps in the
validation/adaptation process of the competency framework are outlined.
Key words: adult education teachers’ competences, continuing professional development,
competence based teacher education, competence framework, core competences, participatory
approach, qualifications framework.
153
ANDRAGOŠKI GLASNIK: Vol. 15, br. 2, 2011, str. 123-162
VOĐENJE U ODGOJNO-OBRAZOVNIM PROCESIMA
Esmeralda Sunko
Liga za prevenciju ovisnosti, Split
esmeralda@liga.hr
U okviru menadžmenta odgoja i obrazovanja kao stručnog područja, uz odgojno-obrazovne
organizacije vezana su brojna pitanja koja se odnose na kvalitetu funkcioniranja i njezinu
učinkovitost. Uloga vođenja odgojno-obrazovnih organizacija otvara mnoga pitanja vezana uz
zakonodavnu regulaciju djelatnosti, pitanja institucijskog položaja, partnerstva i odgojnoobrazovnih procesa. Ispitivanje prikazano u radu bavi se procesima unutar dviju akcijskih skupina
zasebno, koje se mogu povezati s boljim komunikacijskim i socijalnim ishodima. Kvantitativnim
ispitivanjem obuhvaćeno je 108 ispitanika, vodeći pri tom računa da su ispitanici djelatnici škola
u kojima je prethodno provedeno akcijsko istraživanje. Ispitivani odnosi među pojavama imaju
atributivna obilježja. Hi-kvadrat (Χ2) testom ispitala su se odstupanja opažanih frekvencija
prema: školi u kojoj je bilo ispitivanje, kronološkoj dobi ispitanika, njihovoj stručnoj spremi,
području njihova djelovanja (razredna, predmetna nastava ili srednja škola), radnom stažu i
komunikacijskoj edukaciji temeljenoj na NLP-tehnikama.
Ispitanicima je važan činitelj u objašnjenju povjerenja prema institucijama vođa te organizacije
(ravnatelj), a ne kako se u problemima očekivalo, stručnost i kompetencija djelatnika organizacije
i njihov rad. Drugim riječima, što je manje povjerenja u vođu škole, to je manje povjerenja u
cjelokupan školski sustav i njezino djelovanje.
Ključne riječi: menadžment, vođenje, odgojno-obrazovni proces, školski sustav
LEADERSHIP IN EDUCATIONAL PROCESS
Esmeralda Sunko
In the management of education as a professional field, there are many questions concerning the
quality of functioning and its effectiveness regarding educational organizations. The role of
educational leadership in educational organization opens many questions relating to legislative
regulation of activities, issues of institutional status, educational partnerships and learning
processes. Research presented in the paper deals with the processes within the two action groups
separately, which may be associated with better communication and social outcomes. Quantitative
survey included 108 participants, taking into account that respondents are employees of schools in
which action research has been previously conducted. Examined relationships between
phenomena have attribute characteristics. Chi - square (Χ2) test examined the frequency of the
perceived discrepancies: the school where research has been conducted, chronological age of
respondents, their qualifications, their area of activity (class, subject teaching, or high school),
work experience and communication training based on NLP techniques.
Respondents were an important factor in explaining trust in leaders (director), and not, as was
expected in problems, expertise and competencies of employees of the organization and their
work. In other words, less confidence in the leader of the school means less confidence in the
entire school system and its functioning.
Key words: management, leadership, educational process, the school system
154
Sažeci/Abstracts
CJELOŽIVOTNO UČENJE: OBUKA SOS-MAMA
Snježana Šušnjara i Lejla Kafedžić
Filozofski fakultet u Sarajevu, Bosna i Hercegovina
ssusnjara@yahoo.com
Roditeljstvo je uvijek izazov, a posebno kada se ono odvija u specifičnim okolnostima.
Mnogo je načina na koje roditelji odgajaju svoju djecu, a to zavisi o njihovom karakteru,
mogućnosti, iskustvu i pomoći koja im se pruža. Roditelji su tzv. funkcionalni odgajatelji i
odgojno najviše djeluju neverbalnom komunikacijom. Dijete uči u obitelji pretežno
spontanim, a ne osviještenim postupcima. Demonstracija-imitacija jedan je od osnovnih
načina kako roditelji djeluju na svoju djecu. Roditeljstvo je iznimno složen, zahtjevan i težak
„posao“, koji traje 24 sata na dan, 7 dana u tjednu i cijelu godinu. Za taj „posao“ svi roditelji
trebali bi proći određene škole roditeljstva, kako bi ono bilo što uspješnije.
Roditeljstvo se dodatno komplicira kada govorimo o SOS-mamama u dječjim selima. Zbog
toga je provedena dodatna edukacija iz pedagogije (s posebnim osvrtom na roditeljstvo), koja
je pokazala svoju opravdanost i dala pozitivne rezultate.
Ključne riječi: cjeloživotno učenje, program obuke, obrazovne potrebe, roditeljstvo, SOSmame.
LIFELONG LEARNING: SOS MOTHERS' EDUCATION
Snježana Šušnjara i Lejla Kafedžić
Parenthood is always a challenge, especially when it is developing in special circumstances.
There are many different ways of raising children. Which way to choose depends on parents'
experience, their character, material situation and social support. Parents are so called
functional educators who mostly express themselves through non-verbal communication in
their relation to children. A child gets its firs lessons from family. It learns spontaneously
rather than consciously. Demonstration-imitation is one of the basic ways how parents
influence their children. Parenthood is extremely complex, demanding and difficult 'job'
which last 24 hours per day, 7 days per week and a w hole year. To deal with these
obligations, every parent should spend some time in specific schools for parenthood in order
to gain a success in this mission.
Parenthood is much more complex issue when talking about SOS mothers in children
villages. Therefore, additional pedagogical education is needed (especially the one which
deals with parenthood). This education showed its necessity and gave positive results.
Key words: lifelong learning, training programs, educational needs, parenthood, SOS
mothers
155
ANDRAGOŠKI GLASNIK: Vol. 15, br. 2, 2011, str. 123-162
PERCEPCIJA UMJETNIČKOG OBRAZOVANJA I NJEGOVA ULOGA U
OBRAZOVNOM PROCESU TRAJNOG PROFESIONALNOG RAZVOJA
ODRASLIH POLAZNIKA ZA VISOKA POSTIGNUĆA KREATIVNOSTI:
NOVI SU IMPULSI I IZVORI ZADOVOLJSTVA U RADU I NASTAVNIKA
I POLAZNIKA
Vera Šutalo
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH
Vera.Sutalo@mzos.hr
Primarni cilj odgoja i obrazovanja više nije prenošenje znanja, nego je to razvoj kompetencija. Stoga je i u
umjetničkom obrazovanju važno svima, koji to žele, omogućiti uspješno uvođenje u sve aktivnosti
umjetnosti, posebice glazbe. Kada je u pitanju glazba, o njoj se više govori nego što se ona sluša ili izvodi.
Polaznike je moguće kvalitetno uvesti u različite aktivnosti jedino ako su i nastavnici sami stekli određene
umjetničke kompetencije. Mnogi istraživački projekti pokazali su kako je glazba učinkovito sredstvo za
postizanje lakog i djelotvornog učenja. Nastavnicima koji su vrlo vješti u korištenju „umjetnosti“, posebno
glazbene i likovne te dramske umjetnosti, omogućeno im je da svoje talente stave na raspolaganje cijelom
sustavu. Umjetničko obrazovanje ima više ciljeve; jačanje estetske i kreativne sposobnosti te razvijanje
višestruke inteligencije. Stoga Hrvatska može konkurirati na globalnom tržištu i uz razvoj umjetničkog
obrazovanja i znanja koje je utemeljeno na ulaganju u l jude. Nisu sve kompetencije jednako važne za
funkcioniranje i razvoj pojedinca i društva. Umjetničke kompetencije nedopustivo su zanemarene u našem
obrazovnom sustavu, pa ih je potrebno kroz obrazovni sustav dodatno razvijati i poticati da b i se kroz
umjetnost omogućio nastavak jedinstvenih uvida koji se teško mogu ostvariti drugim odgojno-obrazovnim
sredstvima.
Ključne riječi: umjetničko obrazovanje, kreativnost, metode poučavanja, kompetencije nastavnika
PERCEPTION OF ART EDUCATION AND ITS ROLE IN THE
EDUCATIONAL PROCESS OF PERMANENT PROFESSIONAL
DEVELOPMENT OF ADULT LEARNERS FOR THE HIGH
ACHIEVEMENTS OF CREATIVITY: NEW IMPULSES AND SOURCES OF
SATISFACTION IN THE WORK OF TEACHERS AND LEARNERS
Vera Šutalo
Primary objective of education is no longer a transfer of knowledge, it is the development of competences.
Therefore in art education it is also important that access to successful introduction to all art activities,
especially music, is provided to everyone. Regarding music, it more often talked about, than listen to or
performed. Learners can be successfully introduced to various activities only if teachers themselves have
acquired certain artistic competences. Many research projects have shown that music is efficient resource for
easy and effective learning. Teachers who are very skilled in using “arts”, especially music and visual arts,
and dramatic arts have had an opportunity to make their talents available to the whole system. Art education
has higher goals: strengthening of aesthetic and creative abilities and development of multiple intelligences,
and Croatia can be competitive on the global market also by developing art education and knowledge which
is based on the investment in people. Not all competences are equally important for the functioning and
development of individuals and societies, artistic competences have been intolerably neglected in our
education system, so it is necessary to develop and encourage them additionally through the education
system, in order to enable a continuation of unique insights through arts, which would be difficult to achieve
using other educational resources.
Key words: art education, creativity, teaching methods, teachers’ competences
156
Sažeci/Abstracts
AKTUALNI TRENDOVI U RAZVOJU KLJUČNIH KOMPETENCIJA U
ANDRAGOŠKOJ PROFESIJI U SLOVAČKOJ
Viola Tamášová, Silvia Barnová i Slávka Hlásna
Dubnický technologický inštitút v Dubnici nad Váhom, Dubnica nad Váhom, Slovakia
silvia.barnova@yahoo.com
U radu je prikazan koncept obrazovanja s fokusom na cjeloživotni razvoj ključnih
kompetencija u a ndragoškoj profesiji. Temelji se na tezi da pojedinac stječe nove
kompetencije tijekom cijelog života. Sposobnost i spremnost andragoga na cjeloživotno
učenje ključni su za stjecanje novih kompetencija te za njihov razvoj, modificiranje i
izmjenu. Sposobnosti se sastoje od vještina i znanja te oblikuju sljedeće kompetencije:
komuniciranje, suradnju, rješavanje problema, samostalnost, obavljanje aktivnosti,
odgovornost, razmišljanja, učenje, obrazlaganje i evaluacija. Ove međusobno povezane
kompetencije, koje se stječu u procesu cjeloživotnog učenja, predstavljaju podršku osobnom
i profesionalnom rastu andragoga, nužnom za visoku kvalitetu rada.
Ključne riječi: andragog, ključne kompetencije, cjeloživotno učenje, profesionalni rast,
obavljanje aktivnosti
CURRRENT TRENDS IN KEY COMPETENCE DEVELOPMENT IN
ANDRAGOGICAL PROFESSION IN SLOVAKIA
Viola Tamášová, Silvia Barnová and Slávka Hlásna
The study deals with the concept of education focused on lifelong development of key
competences in andragogical profession. It is based on the thesis that one acquires new
competences throughout one’s whole life. An andragogue’s ability and preparedness for
lifelong learning are crucial for acquiring new competences as well as for developing,
modifying and changing them. Abilities are made up by skills and knowledge and they form
the following competences: communication and cooperation; problem solving; independence
and performance; responsibility; thinking and learning; argumentation and evaluation. These
interrelated competences acquired in the process of lifelong learning support andragogues’
personal and professional growth necessary for high quality performance.
Key words: andragogue, key competences, lifelong learning, professional growth,
performance
157
ANDRAGOŠKI GLASNIK: Vol. 15, br. 2, 2011, str. 123-162
KOMPETENTNOST ANDRAGOGA ZA POUČAVANJE PODUZETNIŠTVA
Zdravko Tkalec
Pučko otvoreno učilište Petar Zrinski, Zagreb
ravnatelj@petarzrinski.hr
Poduzetništvo je jedna od ključnih kompetencija cjeloživotnog obrazovanja i ima veliki društvenu
i gospodarsku važnost. Učenje i stjecanje poduzetničkih znanja i vještina nužno je i u obrazovanju
odraslih. U planiranju i provedbi takve vrste obrazovnih programa u procesu cjeloživotnog učenja
nameće se pitanje educiranosti andragoga o relevantnim sadržajima, ali i metodama transfera
znanja prema potencijalnim poduzetnim osobama ili poduzetnicima u užem smislu te riječi. U
tom kontekstu nužno je sagledati i prijenos znanja usmjerenog poticaju poduzetnosti svakog
polaznika.
U području provedbe učenja za poduzetništvo, nastavnici trebaju posjedovati kontekstualna i
metodičko-didaktička znanja i vještine. Suvremeni andragog koji poučava način stjecanja
poduzetničke kompetencije mora znati osnovne karakteristike poduzetništva na temelju kojih će
pripremiti i realizirati svrsishodan, obrazovnim ishodima orijentiran nastavni plan i program.
Stoga je bitno razumijevanje da su kreativnost, inovativnost, razvoj, upornost i drugo nužni za
razvoj poduzetništva, a poslovno-ekonomska znanja potrebna za provedbu poduzetničkog
pothvata u už em smislu te riječi. U prijenosu znanja polaznicima obrazovanja andragog mora
koristiti princip metodičkog pluralizma. Veći dio obrazovnog procesa moraju obuhvaćati aktivne
metode učenja i poučavanja.
Ključne riječi:
aktivne metode učenja, andragog, cjeloživotno obrazovanje, ključna
kompetencija, poduzetništvo, poduzetnost
THE COMPETENCE OF ANDRAGOGUES IN TEACHING
ENTREPRENEURSHIP
Zdravko Tkalec
Entrepreneurship is one of the key competences in lifelong education which has enormous social
and economic importance. Learning and acquisition of entrepreneurial knowledge and skills is
also important in education of adults. In planning and executing such educational programs in
lifelong learning, the education of andragogues on relevant contents and methods of knowledge
transfer to potential enterprising individuals and entrepreneurs in the narrow sense is being
highlighted. In this context, it is necessary to consider the transfer of knowledge oriented towards
entrepreneurial encouragement of each student.
In the implementation of entrepreneurial learning, teachers should have the contextual and
methodological-didactic knowledge and skills. A modern andragogue who teaches the acquisition
of entrepreneurial competence must know the basic characteristics of entrepreneurship upon
which to prepare and implement meaningful, educational outcomes-oriented curriculum. It is
important to understand that the creativity, innovation, development, persistence, etc. are
necessary for the development of entrepreneurial as well as business and economic knowledge
required for the execution of an entrepreneurial venture in the narrow sense of a word. In
transferring knowledge to their learners, andragogues must use the principle of methodological
pluralism. The education process should mostly involve active methods of teaching and learning.
Key words: active learning methods, andragogue, lifelong education, key competence,
entrepreneurship, enterprise
158
Sažeci/Abstracts
CJELOŽIVOTNO UČENJE
Sonja Vrban1 i Sanja Balaži2
1
Pučko otvoreno učilište Zagreb
Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
sonja.vrban@gmail.com
2
Sve brže zastarijevanje znanja, vještina i stavova do kojeg dolazi zbog novih znanstvenih
otkrića, tehnoloških i drugih promjena, dovelo je do promjena u obrazovanju odraslih u
kojem obrazovanje postaje „najbrže rastuća industrija“ u svjetskim razmjerima.
Odrasli su primorani kroz različite načine (formalno, neformalno i informalno) suočiti se s
procesima sustavnog i trajnog cjeloživotnog učenja.
Na uzorku od 321 polaznika, primjenjujući tehniku kombiniranog iskustvenog učenja i
učenja uz korištenje mentalnih mapa, primjereno starijoj populaciji polaznika sa slabom ili
nikakvom mentalnom kondicijom, primijećen je znatan napredak u postizanju rezultata u
kraćem vremenskom razdoblju, ali i podizanja samopouzdanja i samopoštovanja.
Edukacija odraslih afirmira i afektivnu komponentu cjeloživotnog učenja
Ključne riječi: formalno, neformalno, informalno učenje, cjeloživotno učenje, iskustveno
učenje, mentalna kondicija
LIFELONG LEARNING
Sonja Vrban and Sanja Balaži
Ever faster obsoleteness of knowledge, skills and attitudes caused by new scientific
discoveries, technological and other changes, led to changes in adult education in which
education is becoming "the fastest growing industry" in the world.
Adults are forced to cope with the processes of systematic and continuous lifelong learning
through a variety of ways (formal, non-formal and informal).
In a sample of 321 participants, using the combined technique of experiential learning and
learning with use of mental maps, appropriate for the older population of students with poor
or no mental condition, considerable progress was observed in achieving results in a shorter
period of time but also in their higher self-esteem and self-respect.
Adult education therefore also recognizes the affective component of lifelong learning
Key words: formal, non-formal, informal learning, lifelong learning, experiential learning,
mental fitness
159
ANDRAGOŠKI GLASNIK: Vol. 15, br. 2, 2011, str. 123-162
ANDRAGOŠKA PROFESIJA I OBRAZOVANJE ODRASLIH S
INTELEKTUALNIM POTEŠKOĆAMA
Ognjen Žiljak
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih
ognjen.ziljak@asoo.hr
Obrazovanje odraslih s intelektualnim poteškoćama prostor je preklapanja triju područja teorije i
prakse, koje obuhvaća obrazovanje odraslih, problematiku osoba s invaliditetom te edukacijsko
uključivanje. No u svakom od njih navedeno zauzima marginalnu poziciju. U radu će se razmotriti
kako se tri osnovna pristupa osobama s intelektualnim poteškoćama, koja su se pojavila od druge
polovice 20. stoljeća, ekspertni (medicinski) pristup, normalizacija i in kluzija mogu povezati s tri
pristupa obrazovanju odraslih s intelektualnim poteškoćama - obrazovanje kao terapija, obrazovanje
kao preduvjet uključivanja u društvo i inkluzivno obrazovanje odraslih s intelektualnim poteškoćama.
Iako se može pratiti njihov kronološki razvoj, sva tri pristupa često egzistiraju paralelno, vremenski i
prostorno.
Predstavit će se glavne značajke provođenja obrazovanja odraslih osoba s intelektualnim poteškoćama
u Republici Hrvatskoj: dominantni pristupi, ciljevi, tipični provoditelji, programi i polaznici. Unatoč
jačanju inkluzivnog pristupa, ovo se područje uglavnom vezuje uz edukacijsko-rehabilitacijsku
djelatnost i edukacijsko-rehabilitacijske stručnjake te je rjeđe prisutno unutar andragoškoga konteksta.
S jačanjem zahtjeva za uključivanjem osoba s intelektualnim poteškoćama u postojeće oblike
provođenja obrazovanja odraslih postavit će se pitanje mjere u kojoj će andragošku djelatnost i
andragoške kompetencije trebati redefinirati kako bi se uključivale aktivnosti, znanja i vještine
prethodno isključivo vezane uz specijalizirane stručnjake za osobe s intelektualnim poteškoćama.
Ključne riječi: obrazovanje odraslih, osobe s intelektualnim poteškoćama, edukacijsko uključivanje,
andragoška profesija
ANDRAGOGICAL PROFESSION AND EDUCATION OF ADULTS WITH
INTELLECTUAL DIFFICULTIES
Ognjen Žiljak
Education of adults with intellectual difficulties is an area where three fields of theory and practice
overlap – adult education, disability issues, and inclusive education – but, has a marginal status within
each of them. In the paper it will be discussed how three main approaches towards people with
intellectual difficulties which emerged in the second half of 20th century – expert (medical) approach,
normalization, inclusion – can be related to three approaches towards education of adults with
intellectual difficulties – education as a therapy, education as a prerequisite for the inclusion in society,
and inclusive education of adults with intellectual difficulties. Although it is possible to trace their
chronological development, all three approaches often exist side by side, in time and space.
Main features of implementation of education of adults with intellectual difficulties in Croatia will be
presented: dominant approaches, objectives, typical providers, programmes and learners. In spite of
strengthening of inclusive approach, this area has mostly been linked to education and rehabilitation
activities and education and rehabilitation experts, and has been rarely present within the andragogical
context. With strengthening of demands for the inclusion of persons with intellectual difficulties in
existing forms of implementation of adult education a question will arise about the extent in which
andragogical activities and andragogical competences will have to be redefined in order to include
activities, knowledge and skills that were previously linked exclusively to specialized experts for
persons with intellectual difficulties.
Key words: adult education, persons with intellectual difficulties, inclusive education, andragogical
profession
160
Sažeci/Abstracts
KONCEPT CJELOŽIVOTNOG UČENJA KAO IZAZOV ZA PROFESIJU
ANDRAGOGA
Tihomir Žiljak
Pučko otvoreno učilište Zagreb
tziljak@gmail.com
U radu se postavlja pitanje o teškoćama konstituiranja andragoške profesije u uvjetima
provođenja koncepta cjeloživotnog učenja. Samo razvijanje kompetencija stručnjaka koji se
bave obrazovanjem odraslih još nije dovoljno za konstituiranje andragoga kao profesije. Ako
se težište prebacuje s obrazovanja na učenje i ishode učenja u različitim okruženjima
(formalno i neformalno obrazovanje te informalno učenje), onda je ključno provjeravati i
strukturirati ishode učenja. Težište se s moralnih i samoregulirajućih obilježja profesije
prebacuje na kontrolu kvalitete, koju provode organizacije za k ontrolu kvalitete (agencije,
centri i sl.). Ključan je ishod obrazovnog procesa koji mora biti provjerljiv na tržištu rada i
mora imati krajnji rezultat u povećanoj kompetentnosti nacionalnoga gospodarstva. U radu
se postavlja pitanje o tome kakve su mogućnosti razvoja andragogije kao profesije ako su
ključni regulatori rada ovih stručnjaka izvana njihove strukovne zajednice te prebačeni na
tržište i organizacije za kontrolu i evaluaciju?
Ključne riječi: andragog, profesija, cjeloživotno učenje, kontrola kvalitete, tržište
LIFELONG LEARNING CONCEPT AS A CHALLENGE FOR A
PROFESSION ANDRAGOGUE
Tihomir Žiljak
In the paper a q uestion has been raised about the difficulties regarding constitution of
andragogical profession in the context of implementation of the lifelong learning concept.
Development of competences of experts working in adult education alone is not sufficient for
constitution of an andragogue as a p rofession. If the emphasis has been shifted from
education to learning and learning outcomes in various environments (formal, non-formal
education and informal learning), then testing and structuring of learning outcomes is of key
importance. The emphasis has been shifted from moral and self-regulating characteristics of
a profession to the quality assurance implemented by quality assurance organizations
(agencies, centres, etc.). Outcome of a learning process, that has to be testable on the labour
market and has to have increased competitiveness of a national economy as its final impact is
of a key importance. In the paper a question has been raised about the opportunities for the
development of andragogy as a profession if key regulators of work of these experts are
outside of their professional community and have been transferred to the market and
organizations for control and evaluation.
Key words: andragogue, profession, lifelong learning, quality assurance, market
161
ANDRAGOŠKI GLASNIK: Vol. 15, br. 2, 2011, str. 123-162
ISTRAŽIVANJE INTERESA I STAVOVA O CJELOŽIVOTNOM
OBRAZOVANJU U HRVATSKOJ S POSEBNIM OSVRTOM NA
INFORMATIČKO OBRAZOVANJE
Krešimir Žnidar1, Hrvoje Balen2 i Ana Marija Pilić
1
Prizma centar za poslovnu inteligenciju, Zagreb
2
Učilište „Algebra“, Zagreb
kresimir.znidar@prizmacpi.hr; hrvoje.balen@algebra.hr; anamarija.pilic@yahoo.com
Autori na reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske analiziraju interese i stavove
relevantne za cjeloživotno obrazovanje, pri čemu posebnu pozornost posvećuju korištenju
informatičke opreme i informatičkom obrazovanju te njihovim percipiranim ishodima.
Pritom se upozorava na promjene koje su se dogodile u odgovarajućim stavovima i
interesima hrvatskih građana u razdoblju od 2009. do 2010. godine, na odgovarajuće
regionalne razlike te na razlike između različitih dobnih skupina. Na temelju dobivenih
rezultata definiraju se zaključci, koji bi mogli biti od koristi u donošenju javnih politika
cjeloživotnog obrazovanja.
Ključne riječi: interesi, stavovi, cjeloživotno obrazovanje, informatičko obrazovanje,
Hrvatska
RESEARCH OF INTERESTS AND ATTITUDES ON LIFELONG
LEARNING IN CROATIA WITH SPECIAL REGARD TO INFORMATION
TECHNOLOGY (IT) EDUCATION
Krešimir Žnidar, Hrvoje Balen and Ana Marija Pilić
On the representative empirical sample of Croatian citizens, authors analyze interests and
attitudes relevant for life-long learning, with the special attention to the use of IT equipment
and IT education, as well as to their perceived outcomes. Changes in interests and attitudes
of Croatian citizens are highlighted, as related to the differences in 2009 and 2010 surveys,
as well as to differences among Croatian regions and the respondents' age groups. Based on
empirical results, conclusions are defined, which might be relevant for formulation of public
policies in the field of lifelong learning.
Key words: interests, attitudes, lifelong learning, IT education, Croatia
162
NAPUTAK SURADNICIMA
ANDRAGOŠKI GLASNIK objavljuje izvorne znanstvene, pregledne i stručne
radove koji neposredno ili posredno reflektiraju tematiku obrazovanja odraslih
u Republici Hrvatskoj i svijetu. Objavljuju se samo prethodno neobjavljeni
radovi. Časopis izlazi dva puta godišnje (siječanj i lipanj).
Radove treba uredništvu dostaviti u digitalnom obliku, Word format. Svaki tekst
treba biti opremljen sljedećim podacima i prilozima: ime i prezime autora,
sažetak na hrvatskom jeziku (najviše do 1000 znakova) s popisom ključnih
riječi, naziv ustanove ili organizacije u kojoj autor ili autori rade te elektroničku
adresu autora. Sažetak treba biti preveden na engleski jezik.
Opseg radova, uključujući i sažetak, bibliografiju, bilješke i mjesto za grafičke
priloge može iznositi najviše 10 stranica, odnosno oko 20.000 znakova (slova).
Grafički prilozi moraju biti izraženi crno-bijelo, na zasebnim listovima, ne
većim od A4 formata. U tekstu treba označiti mjesto gdje dolaze grafički prilozi.
Svaki put kada se u tekstu navode tuđe riječi, rečenice, sintagme, podaci i sl.,
izvor se daje u tekstu, a ne u bilješkama ispod teksta. Referencija se stavlja u
zagrade te sadrži prezime autora, godinu izdanja i, u slučaju doslovnog navoda,
stranicu, npr. (Holmberg, 1977, str. 23).
U popisu literature na kraju rada treba navesti pune podatke o svim djelima koja se
spominju u referencama. U popisu treba navesti samo radove koji se referiraju ili
navode u tekstu, i to abecednim redom po prezimenima autora i kronološkim
redom za radove istog autora, primjerice:
Holmberg, B. (1977), Distance Education. London: Nichols Publishing.
Hupert, N. und Schinzler, E. (1991), Grundfragen der Pädagogik. Köln: Stam
Verlag.
Matijević, M. (2000), Učiti po dogovoru. Zagreb: CDO “Birotehnika”.
Pask, G. (1976), “Styles and strategies of learning”, British Journal of Educational
Psychology, Vol. 46, n3, pp 128-138.
www izvori ili tekst na web stranici
Ime(na) autora (ako je/su poznata), naslov dokumenta, datum nastanka (ako se
razlikuje od datuma pristupa izvoru), naslov potpunog djela (italic), potpuna http
adresa, i datum pristupa dokumentu.
163
Bruckman, Amy. Approaches to managing deviant behavior in virtual communities. Apr. 1994. ftp://ftp.media.mit.edu/pub/asb/paper/deviance-chi94.txt.
(04.12.1994.)
Burka,LaurenP.Ahypertexthistoryofmulti-serdimensions.TheMUDdex.1993.
URL: http://www.apocalypse.org/pub/u/lpb/muddex/essay/. (05.12.1994.).
Sažetak rada treba ukazati na svrhu rada, najvažnije rezultate i zaključak.
Sažetak se prilaže na posebnom papiru, s navedenim imenom i prezimenom
autora, naslovom rada i oznakom “sažetak”.
Na kraju sažetka, pod oznakom “ključne riječi” treba abecednim redom navesti
najvažnije pojmove koji se obrađuju u tekstu (do pet pojmova). Uz rad treba
dostaviti podatke o autoru (ili autorima), akademske titule, radno mjesto. Ti se
podaci objavljuju uz članak.
Radovi u ANDRAGOŠKOM GLASNIKU objavljuju se na hrvatskom jeziku, a
za svaki rad objavljuje se sažetak na engleskom jeziku.
Uredništvo pridržava pravo odlučivanja o izboru tekstova i redoslijedu
objavljivanja.
Najmanje dva neovisna recenzenta recenzirat će sve prispjele radove.
Radovi objavljeni u ANDRAGOŠKOM GLASNIKU se ne honoriraju.
164

Schedule / Raspored izlaganja

U pravcu inkluzivne škole

pismo podrške

OGLAS ZA POSAO Organizacija: Udruženje BOSPO Tuzla Pozicija

Globalizacija i promjene u sistemu obrazovanja1

namjere i metode istrazivanja matematickok obrazovanja

Izvješće o radu Agencije za 2012. godinu

Europski socijalni fond - Medijska pismenost za 21. stoljeće

u dijelu su karijere prosvjetnoga radnika koji se, prema