Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
Ekonomski fakultet u Osijeku
POSLOVNI PLAN
Studentska udruga Connexus
Figecki, Boris
Kopić, Danijel
Obšivač, Marina
Rimac, Ana
Osijek, ožujak 2011.
POSLOVNI PLAN
Sadržaj
I. PODACI O PODUZETNICIMA ............................................................................................ 1
II. POLAZIŠTE .......................................................................................................................... 2
2.1. Nastanak poduzetničke ideje ........................................................................................... 2
2.2. Vizija i zadaća poduzetničkog pothvata .......................................................................... 4
III. PREDMET POSLOVANJA ................................................................................................ 6
IV. LOKACIJA ........................................................................................................................ 10
V. TEHNOLOŠKO-TEHNIČKI ELEMENTI POTHVATA .................................................. 12
5.1. Tehnička potpora ........................................................................................................... 12
5.2. Uredska oprema ............................................................................................................. 13
VI. TRŽIŠNA OPRAVDANOST ............................................................................................ 14
6.1. Tržište nabave ................................................................................................................ 14
6.2. Tržište prodaje ............................................................................................................... 15
6.3. Procjena konkurencije ................................................................................................... 16
VII. FINANCIJSKI PLAN ....................................................................................................... 18
7.1. Ukupni planirani prihodi od poslovanja ........................................................................ 18
7.1.1. Planirani prihodi od članarina ................................................................................. 18
7.1.2. Planirani prihodi od donacija, dotacija i sponzorstava ........................................... 20
7.1.3. Planirani prihodi od pružanja usluga ...................................................................... 21
7.2. Investicije u osnovna sredstva (dugotrajnu imovinu) .................................................... 24
7.2.1. Popis opreme ........................................................................................................... 25
7.3. Ukupni planirani rashodi poslovanja ............................................................................. 27
7.3.1. Troškovi zakupa ...................................................................................................... 27
7.3.2. Režijski troškovi ..................................................................................................... 28
7.3.3. Troškovi radne snage .............................................................................................. 29
7.3.4. Amortizacija strojeva i uredske opreme ................................................................. 31
7.4. Ulaganja u obrtna sredstva ............................................................................................ 32
7.5. Izvori financiranja i financijska konstrukcija ................................................................ 34
7.6. Projekcija računa dobiti i gubitka .................................................................................. 35
7.7. Bilanca ........................................................................................................................... 37
8. ZAKLJUČNA OCJENA PROJEKTA ................................................................................. 39
Popis tablica
Tablica 1: Ukupni godišnji prihodi Udruge................................................................................ 18
Tablica 2: Projekcija kretanja broja članova i prihoda od članarina........................................... 19
Tablica 3: Projekcija rasta broja pravnih osoba: partnera, donatora i sponzora......................... 20
Tablica 4: Projekcija prihoda od donacija, dotacija i sponzorstava............................................ 21
Tablica 5: Planirane usluge (mjesečno)...................................................................................... 22
Tablica 6: Planirani prihodi od usluga mjesečno........................................................................ 23
Tablica 7: Ulaganja u osnovna sredstva .................................................................................... 24
Tablica 8: Popis opreme............................................................................................................. 25
Tablica 9: Ukupni troškovi poslovanja....................................................................................... 27
Tablica 10: Troškovi zakupa poslovnog prostora godišnje ....................................................... 28
Tablica 11: Režijski troškovi godišnje....................................................................................... 29
Tablica 12: Plan zapošljavanja djelatnika................................................................................... 30
Tablica 13: Troškovi radne snage............................................................................................... 31
Tablica 14: Obračun amortizacije............................................................................................... 32
Tablica 15: Ulaganja u obrtna sredstva...................................................................................... 32
Tablica 16: Projekcija materijalnih troškova............................................................................. 33
Tablica 17: Očekivani troškovi vanjskih usluga........................................................................ 33
Tablica 18: Očekivani troškovi radne snage.............................................................................. 34
Tablica 19: Financijska konstrukcija.......................................................................................... 34
Tablica 20: Projekcija računa dobiti i gubitka........................................................................... 36
Tablica 21: Projekcija bilance.................................................................................................... 37
I. PODACI O PODUZETNICIMA
Boris Figecki rođen je 13. travnja 1989. u Osijeku. Prvu Gimnaziju Osijek upisuje 2004.
godine, a završava 2008. Nakon završene srednje škole, 2008. godine upisuje Ekonomski
fakultet u Osijeku, gdje studira i danas. Trenutačno završava treću godinu preddiplomskog
studija smjera Menadžment. Zbog znanja stečenih tijekom školovanja, izražene kreativnosti te
želje za stjecanjem novih znanja aktivno je sudjelovao u razradi ideje i oblikovanju strukture
rada.
Marina Obšivač rođena je 31. prosinca 1986. godine. Po završetku Opće gimnazije, 2005.
godine, upisuje Ekonomski fakultet u Osijeku. Godine 2009. stječe kvalifikaciju sveučilišna
prvostupnica ekonomije iz područja marketinga te nastavlja studij na diplomskom studiju
Ekonomskog fakulteta, smjer Marketing. S ciljem daljnjeg usavršavanja i napredovanja 2010.
godine upisuje i drugi diplomski sveučilišni studij, smjer Poslovna informatika. Izabrana je
kao lider tima obzirom na dosadašnje članstvo u brojnim udrugama te s obzirom na iskustvo u
rješavanju poslovnih slučajeva na brojnim kolegijima, a u suradnji Ekonomskog fakulteta i
predstavnika gospodarskog sektora.
Danijel Kopić je rođen 18. veljače 1989. godine u Brčkom (Federacija BiH). Godine 2007.
nakon završene Opće gimnazije u Orašju upisuje Ekonomski fakultet u Osijeku. Godine
2010. završava preddiplomski smjer Financijski menadžment te iste godine upisuje diplomski
studij istog smjera na Ekonomskom fakultetu. Zbog izrazitog zanimanja za financijski aspekt
poslovanja i želje za stjecanjem dodatnih znanja, vještina i sposobnosti, odnosno
kompetencija u ovome području radio je na financijskom planu osmišljene studentske udruge.
Ana Rimac je rođena 23. lipnja 1985. godine u Našicama. Godine 2004. završava srednju
Upravnu i ekonomsku školu u Osijeku. Godine 2009. završava preddiplomski studij smjer
Menadžment na Ekonomskom fakultetu u Osijeku i stječe zvanje prvostupnice ekonomije.
Iste godine upisuje diplomski studij Menadžment pri istom fakultetu. Godine 2011. upisuje i
pedagoško-psihološku izobrazbu pri Filozofskom fakultetu u Osijeku. Sa znanjima stečenima
tijekom školovanja na smjeru Menadžment kompetentna je za izradu analiza tržišta i
istraživanja vezanih za izradu modela i utjecaja tržišnih snaga na samu Udrugu.
1
II. POLAZIŠTE
Realizacija poslovnog pothvata zahtjeva razvoj sveobuhvatnog, kompletnog i profesionalnog
poslovnog plana, a upravo razvoj plana kreće s idejom. Predmet koji se razrađuje u nastavku
tiče se nastanka ideje i vizije o istoj za budućnost.
2.1. Nastanak poduzetničke ideje
Ideja o osnivanju studentske udruge nastala je tijekom rada na Projektu 180 koji je
organizirao Studentski zbor Ekonomskog fakulteta u Osijeku 2011. godine. Ideja se pojavila
tijekom prvog zadatka koji je obuhvaćao izradu poslovnog plana i marketing plana poduzeća
od njegovog osnivanja, pa sve do realizacije poslovanja. Odluka smo pokretanju projekta bila
je određena težnjom za razradom projekta koji je realan, odnosno, po izradi poslovnog plana,
praktično izvediv. Prilikom istraživanja tržišta, potreba studenata te stanja na tržištu rada
zaključilo se kako postoji mogućnost rasterećivanja tržišta rada, poticanja studenata i
povezivanja istih s poduzećima u regiji i šire.
Osnovna motivacija za razvoj ideje potekla je kao reakcija na nezadovoljstvo trenutačnim
sustavom formalnog visokoškolskog obrazovanja. Uočen je veliki nedostatak ovakvog načina
obrazovanja, koji je predstavljen nedostatakom praktičnog rada, odnosno učenjem samo
teoretskog dijela koji se susreće u struci. Ovako organizirano sveučilišno obrazovanje
studentima nudi vrlo male, a većini studenata nimalo prilika za rad na konkretnim
problemima koji se susreću u praksi bilo kojeg područja. Sve navedeno se u konačnici
nepovoljno odražava na budući položaj studenata na tržištu rada. Budući da poslodavci u
gotovo svakom oglasu za posao traže da kandidati imaju nekoliko godina radnog iskustva na
prethodnim poslovima, pogotovo u djelatnostima koje se više fokusiraju na intelektualni rad,
to uvjetuje nemogućnost konkuriranja osoba koje su tek završile fakultet na tržištu rada.
Kako na tržištu rada ionako postoji velika konkurencija, ono što bitno ističe neku osobu su
razlike u njihovom iskustvu i sposobnostima. Na navedeno se, u trenutačnoj formi visokog
školstva, ne obraća pozornost, a osobito na dio stjecanja radnog iskustva.
Također, ideja je svojevrstan odgovor na nedovoljnu suradnju Sveučilišta Josipa Jurja
Strossmayera s poslodavcima i gospodarstvom. Nakon završetka studija, svaki se student
suočava sa realnom slikom gospodarstva i krize u kojoj se država nalazi. Trenutno stanje koje
vlada na tržištu rada u gradu Osijeku i Osječko – baranjskoj županiji, kao i sve veći udio
2
mladih, visokoobrazovanih ljudi među nezaposlenim dijelom stanovništva, ne djeluje
ohrabrujuće za budućnost sadašnjih studenata, a budućih stručnjaka u svom području.
Situacija u kojoj fakultetski obrazovan čovjek strahuje za svoje zaposlenje, a time i za svoju
egzistenciju, smatra se nedopustivom u zemlji koja se deklarira kao „zemlja znanja“.
No, nisu studenti jedini koji bi imali koristi od rada Udruge. Koristi također imaju i
predstavnici gospodarskog sektora - poduzeća. Poduzećima ovakav koncept suradnje olakšava
izbor i pruža jasan uvid u kompetencije kojima raspolaže student, čime se istodobno znatno
smanjuju troškovi prilikom odabira novih zaposlenika, a što je jedan od temelja na kojem
počiva
ideja.
Riječ je o pružanju novih pogleda na stare probleme koji se javljaju u
poslovanju raznih organizacija, koje bi osigurali studenti, čije bi ideje i sposobnost
sagledavanja problema s drugačijih točaka motrišta trebale biti osovina pokretanja
cjelokupnog hrvatskog gospodarstva. Poslodavci se, naime, već za vrijeme studiranja mladih
ljudi moraju upoznati s njihovim osobinama, navikama, željama, potrebama, ciljevima i
životnim stilom kako bi ih nakon studija mogli postaviti na, za njima, adekvatna radna mjesta.
Dosadašnji je sustav dovodio do problema i u tom smislu što poslodavci nakon završenog
studija uopće ne prepoznaju studenta kao osobu koja može pridonijeti stvaranju novih
dodanih vrijednosti poduzeću, što dovodi do problema u pogledu (ne)prikladnosti određenog
radnog mjesta za spektar osobina kojima student raspolaže. Niti jedno poduzeće ne može biti
konkurentno ukoliko njime upravljaju kadrovi koji ne vole radno mjesto na kojemu su
zaposleni ili za njega nemaju potrebna znanja i vještine. Premošćivanjem ove prepreke stvorili
bi se uvjeti za stvaranje kvalitetnije radne sredine, a time i društva u cjelini, što je bilo
temeljno polazište i svakog studenta prilikom upisa na fakultet, što dodatno potkrepljuje ideju.
Obzirom da su autori ovog poslovnog plana studenti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera,
dobro su im poznati navedeni problemi i nedostaci, na osnovu čega isti grade prednost
prilikom pokretanja navedenog poduzetničkog pothvata. Članovi tima uglavnom su i sami u
prilici po prvi puta sudjelovati u sličnom projektu, što je dodatna motivacija za razvoj ovakve
ideje.
Udruga predstavlja najprikladniji pravni oblik za obavljanje djelatnosti koja se temelji na
prehodno opisanoj ideji. Prednosti osnivanja udruge nasuprot ostalih pravnih oblika su
relativno niski troškovi osnivanja, u usporedbi s ostalim pravnim oblicima, kao što su obrti ili
trgovačka društva, manje administrativnih prepreka u osnivanju, niži porezi koje plaćaju
udruge i slično. Bitan razlog odabira udruge kao pravnog oblika je i neprofitan karakter
3
poslovanja, za što je ovaj oblik najprikladniji i najčešći. Također, udruge imaju olakšan
pristup financijskim sredstvima putem donacija i potpora, što bitno olakšava poslovanje.
Ime Udruge, Connexus, dolazi od latinske riječi connexus (connexis) i znači povezati,
vezivanje. Simbolika imena proizlazi iz činjenice da Udruga želi povezati studente,
zainteresirane za razvoj profesionalnih odnosa, s poduzećima zainteresiranim za ulaganje u
razvoj i obrazovanje mladih. Studentska udruga Connexus (u daljnjem tekstu Udruga), dakle,
predstavlja poveznicu između studenata i poduzeća, odnosno između dvije skupine ljudi koji
jedni druge trebaju, ali zbog problema u komunikaciji ne mogu lako doći jedni do drugih.
2.2. Vizija i zadaća poduzetničkog pothvata
Vizija Studentske udruge Connexus polazi od samog izvorišta ideje i situacije u kojoj se
nalaze kako studenti, tako i poduzeća i razne organizacije na području Slavonije i Baranje, ali
i šire. Takva situacija je na duži rok neodrživa te će Udruga u svom djelovanju pokušati
ispraviti takvo stanje, a u budućnosti stvoriti poveznicu između znanja mladih ljudi i
stvarnosti s kojom se suočavaju poduzeća, s prepoznatljivom kvalitetom i brigom, kako za
studente, tako i za poduzeća. Udruga predstavlja „odskočnu dasku“ studentima u pripremi za
tržište rada, ali je i sigurna pomoć poduzećima na tržištu proizvoda i usluga. Iz navedenog
proizlazi vizija Studentske udruge Connexus:
Vizija Studentske udruge Connexus je postati sinonim za suradnju studenata i
poduzeća, s novim pogledima koje nude studenti u rješavanju problema s kojima se susreću
poduzeća i omogućiti priliku studentima članovima Udruge upotpunjavanje znanja usvojenih
u programu obrazovanja.
Za razliku od vizije, misija, koja predstavlja osnovnu funkciju ili zadatak Udruge, definirana
je na sljedeći način:
Misija Studentske udruge Connexus je na jednom mjestu okupiti i povezati studente
diplomskih studija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, pružiti im dodatnu edukaciju putem
predavanja i seminara te ih povezati s poslodavcima na području Slavonije i Baranje kako bi
stekli radno iskustvo suradnjom s poduzećima i drugim organizacijama, na obostranu korist.
4
Iz prethodno definirane misije proizlaze sljedeći ciljevi Udruge :
x
Proaktivnom suradnjom poduzeća i studenata smanjiti problem nezaposlenosti i
nerazvijenosti Slavonije i Baranje;
x
Mobilizirati studente i poduzeća, zainteresirati ih za međusobnu suradnju, te naglasiti
važnost primjene ofanzivne strategije za oporavak i promicanje konkurentnosti
hrvatskog gospodarstva na dobrobit svih građana;
x
Stvoriti fleksibilnije odnose i poboljšati komunikaciju između studenata i poduzeća u
svrhu isticanja važnosti njihove suradnje za boljitak gospodarstva;
x
Potpomagati suradnju studenata i poduzeća na dobrobit cjelokupnog gospodarstva
Slavonije i Baranje, i šire;
x
Studente potaknuti da umjesto pukog stjecanja znanja, učenja i zaboravljanja nauče
stečeno znanje primjenjivati u praksi, uz pružanje prilika za rad na konkretnim
poslovnim prilikama i problemima s kojima se susreću organizacije sa svih područja
djelovanja;
x
Omogućiti postavljanje studenata na njima prikladna radna mjesta kada završe s
obrazovanjem;
x
Upoznati poslodavce sa novim znanjima i vještinama koje donosi visokoškolsko
obrazovanje.
5
III. PREDMET POSLOVANJA
Sve aktivnosti koje će Udruga provoditi u svrhu prikupljanja materijalnih i nematerijlnih
sredstava biti će samo sporedne aktivnosti podređene ostvarenju glavnog cilja Udruge.
Glavni cilj Udruge je promicanje i jačanje suradnje između poduzeća i studenata. Slijedom
toga, dva su krajnja korisnika usluga kojima će se baviti Udruga:
x
studenti,
x
predstavnici gospodarskog sektora – poduzeća.
Usluge koje će se nuditi studentima biti će primarno obrazovne, odnosno svojim članovima
pružati će dodatno obrazovanje koje ne mogu dobiti u sklopu redovnog pohađanja nastave na
fakultetu ili visokom učilištu. Usluge će biti podijeljene na:
x
neprofitne – predavanja, seminari i radionice, rad na konkretnim poslovnim
problemima, tzv. case study,
x
profitne – usluge instrukcija i prijevoda.
Neprofitne usluge Udruge će imati dva aspekta obrazovanja:
x
teorijski aspekt obrazovanja,
x
praktični aspekt obrazovanja.
Teorijski aspekt obrazovanja sastoji se od sljedećih dijelova:
x
predavanja,
x
seminari i radionice.
Predavanja će biti organizirana u prostoriji Udruge, koja može primiti do trideset ljudi.
Ukoliko broj zainteresiranih bude veći od trideset, predavanje će se održati na nekom od
fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, uz suglasnost fakulteta, odnosno na osnovu
suradnje koju Udruga nastoji ostvariti s fakultetima. Ukoliko ne bude slobodnih prostora u
predviđeno vrijeme predavanja, predavanje će se odgoditi dok ne bude osiguran prostor, uz
suglasnost predavača. Predavanju će moći pristupiti svi zainteresirani članovi Udruge, uz
prethodnu internetsku prijavu od najmanje tri dana unaprijed.
Izbor predavača biti će fokusiran prvenstveno na same poslodavce i ljude iz struke, koji će
studentima najbolje moći objasniti probleme i situacije s kojima se suočavaju u
6
svakodnevnom djelovanju. Ovaj dio predavanja će biti usmjeren na goste predavače i s
područja izvan Osijeka i Osječko-baranjske županije. Dio predavanja održavati će i sami
profesori koji budu zainteresirani za ovakav oblik suradnje. Predviđeno je održavanje
predavanja jedanput tjedno, uz mogućnost promjene u ovisnosti o raspoloživosti predavača.
Jedan dio predavanja biti će usmjeren na pojedinu struku, dok će neka predavanja biti
interdisciplinarnog karaktera, što bi moglo privući mnogo zainteresiranih jer to nije bila česta
pojava do sada.
Seminari i radionice predstavljat će usluge obrazovnog karaktera na kojima se studente uči
raznim vještinama koje će im biti potrebne u daljnjoj karijeri, na fakultetu, prilikom
zapošljavanja, ali i nakon što se zaposle. Radionice će voditi sami studenti, članovi Udruge, u
suradnji da stručnim osobama s područja s kojega se seminari i radionice izvode.
Predviđene su sljedeće radionice:
x
Izrada seminarskih radova
x
Pisanje životopisa
x
Komunikacijske vještine
x
Kontakt s poslodavcem
x
Emocionalna inteligencija u poslovanju
Dok je ovakav, teorijski aspekt obrazovanja već viđen, ono što nije dovoljno zastupljeno u
visokoškolskom obrazovanju je praktično obrazovanje. Upravo taj praktični dio obrazovanja
je jedna od usluga Studentske udruge Connexus. S jedne strane će se pružati usluge
studentima pronalaženjem poduzeća s kojima bi mogli surađivati, a s druge strane će usluga
biti pružena i poduzećima u vidu pruženog znanja i novih ideja.
Instrukcije će se održavati u prostorijama Udruge te će biti omogućene svim zainteresiranim
studentima koji su se na vrijeme prijavili i uplatili odgovarajući iznos. Iako će, za razliku od
ostalih usluga, instrukcije biti omogućene svim studentima Sveučilišta Josipa Jurja
Strossmayera, članovi Studentske udruge Connexus imati će određeni popust pri plaćanju
ovih usluga.
7
Predviđeno je održavanje instrukcija iz slijedećih kolegija:
x
Računovodstvo,
x
Statistika,
x
Matematika,
x
Makroekonomija,
x
Kvantitativne metode u poslovnom odlučivanju.
Usluge prevođenja s engleskog i njemačkog jezika na hrvatski jezik, ali i s hrvatskoga na
engleski i njemački jezik bit će za studente dostupne pod istim uvjetima kao i instrukcije.
Usluge prijevoda obavljat će volonteri Udruge, studenti anglistike i germanistike.
Korist koju će Udruga donijeti studentima je ona koja se odnosi na prevladavanje rutinskog
stjecanja znanja, odnosno mogućnost prenošenja tog znanja u praksu. Osim toga, zasigurno bi
nove izazovne situacije navodile studente na traženje dodatnih izvora i stjecanje znanja
nevezanih za fakultet što bi im omogućilo ono što se danas postavlja kao prioritet –
cjeloživotno učenje. Također, Udruga bi pomogla studentima u stjecanju radnog iskustva,
razvijanju poduzetničkog duha kao i lakšeg pronalaženja posla nakon studija.
Usluge usmjerene na poduzeća također će biti podijeljene na:
x
neprofitne – korištenje znanja studenata u rješavanja problema u praksi i izradi
projekata i
x
profitne – izrada web stranica poduzeća, usluge oglašavanja.
Korištenje znanja studenata u rješavanja problema u praksi i izradi projekata
predstavljat će glavnu djelatnost Udruge usmjerenu na poduzeća. Korist za poduzeće proizlazi
iz mogućnosti rješavanja problema i situacija za koje ono nije imalo vremena, kadrova, znanja
ili kreativnosti. To mogu biti manji projekti i problemi s kojima se poduzeće nema vremena
baviti, ali bi ih bilo korisno istražiti, kao i veći problemi koji mogu značiti sam opstanak
poduzeća na tržištu (primjerice, ideje za iznalaženje načina financiranja poduzeća,
udruživanjem i suradnjom sa stranim poduzećima, pozicioniranje poduzeća na međunarodno
tržište, ali i iznalaženje ideja za rješavanje aktualnih gospodarskih problema).
Poduzeća koja nisu uključena u poduzetnički inkubator u Osijeku ili sličnu udrugu
poduzetnika, kao i ona koja jesu, moći će potpuno besplatno koristiti znanje studenata na
jednome mjestu kroz web stranicu na kojoj bi imali uvid u bazu životopisa studenata, odnosno
8
u osnovne informacije o studentima, njihovim vještinama, postignućima, dodatnim
aktivnostima, ali i pregled ocjena, seminarskih/pristupnih radova ili dosadašnjih projekata
svakog pojedinog studenta uključenog u Udrugu.
Web stranica bi sadržavala pregled kroz fakultete, smjerove te studente uključene u Udrugu i
jasan uvid u njihove dosadašnje radove i kompetencije koje će poduzećima biti na
raspolaganju. Svako poduzeće koje je u suradnji s Udrugom imati će i mogućnost da na
temelju različitih kompetencija studenata izabere tim studenata za koji želi da sudjeluje u
riješavanju njihovog projekta.
Djelatnost Udruge će najvećim dijelom biti vezana za promicanje suradnje između poduzeća i
studenata zainteresiranih za ovakav način rada i rješavanja međusobnih problema. Ovisno o
željama i potrebama poduzeća, usluge će moći biti pružane na različite načine. Ukoliko npr.
poduzeću nije potreban timski rad studenata nego rad pojedinaca, ta mogućnost će im biti
odobrena kao i onim poduzećima koja će zahtjevati rješavanje zahtjevnijih problema opstanka
na tržištu, pa samim time i rad većeg ili manjeg broja timova s većim ili manjim brojem
studenata koji bi zaduženi za kreiranje i provjeru novih ideja.
Izradu i održavanje web stranica za poduzeća radit će školovani programer kojega će
Udruga zaposliti u trećoj godini rada. Ukoliko bude potrebe, pomoć će mu pružati i članovi
Udruge te će tako skupljati dodatno iskustvo i stjecati potrebna znanja koja će im biti potrebna
u budućnosti.
Usluge oglašavanja na internetskoj stranici Udruge poduzećima koja surađuju s Udrugom
nuditi će se besplatno, dok će drugim poduzećima i organizacijama biti dostupne uz određenu
naknadu.
Iako je Studentska udruga Connexus neprofitna udruga i neprofitne djelatnosti predstavljaju
primarne djelatnosti Udruge i razlog osnivanja, obavljanje profitnih djelatnosti nužno je zbog
financiranja redovitog poslovanja i aktivnosti Udruge, kao i ulaganja u daljni razvoj i
unaprjeđenje poslovanja.
9
IV. LOKACIJA
Udruga poslovanje započinje na adresi Josipa Jurja Strossmayera 341 Osijek, u okviru
poduzetničkog inkubatora BIOS, a prvenstveno zbog mnogobrojnih pogodnosti koje bi ova
lokacija pružila pri osnivanju i ostvarenju početnog zamaha Udruge ovakvog tipa.
Najveća pogodnost ove lokacije je neposredna blizina upravo za njezin rad ključnih subjekata
– poduzeća. Pri tome se radi uglavnom o malim, novoosnovanim poduzećima, tzv. miševima,
s kojima bi Udruga rado surađivala i pružala im pomoć pri njihovom poslovanju. Upravo
ovim malim poduzećima je svaka pomoć i savjet dobrodošla jer im svaka nova i drugačija
ideja može osigurati povećanje tržišnog udjela i rast konkurentnosti. Ti početni koraci su
ključni za uspjeh svakog malog poduzeća, a budući da su znanje, ideje i kreativnost kojima
raspolažu studenti temelj uspjeha poslovnog pothvata, mjesto Udruzi Conexuss i jest upravo
tu, u neposrednoj blizini poduzeća.
Udruga će imati sjedište na navedenoj lokaciji pet godina (koliko se maksimalno i smije
zadržati u BIOS-u). Prvenstveno, potrebno je podnijeti zahtjev za iznajmljivanje prostora, a
po odobravanju istog Udruga ima pravo na subvencionirani zakup poslovnog prostora. U
zakup će biti uzet prostor površine oko 40 četvornih metara, u objektu C, namijenjenom
upravo pružanju usluga. Prostor čini jedna velika prostorija, koja će po potrebi biti djelomično
pregrađena na dvije manje. Također, u cijenu zakupa prostora uračunat je i osnovni uredski
namještaj potreban za rad na samom početku rada Udruge (stol, stolice i ormar s policama).
Prostorija ima i sve potrebne instalacije, uključujući i priključak za Internet. Ukoliko bude
potrebno iznajmit će se i jedno ili dva parkirna mjesta potrebna za članove, zaposlenike ili
partnere Udruge.
Najveća prednost ove lokacije je, kao što je i napomenuto, neposredna blizina većeg broja
potencijalnih suradnika udruge – poduzeća, ali i studenata koji često posjećuju poduzetnički
inkubator s obzirom na njegovu važnost za razvoj i promicanje poduzetništa cjelokupne
Slavonije i Baranje. Prednost je i to što se BIOS nalazi u jednoj od najprometnijih ulica u
Osijeku, odnosno nalazi se na atraktivnoj lokaciji, obzirom da je ulica J. J. Strossmayera
glavni put prema daljnjem zapadu i sjeverozapadu Slavonije (Valpovo, Belišće, Našice,
Virovitica, Donji Miholjac) te prema jugozapadu (Slavonski Brod i Đakovo).
10
Osim navedenog, prednosti smještaja Udruge u okviru BIOS-a proizlaze i iz sljedećih usluga
koje BIOS nudi:1
-
pružanje savjetodavne i organizacijske pomoći,
-
prijenos znanja i tehnologije,
-
usluge poslovnog planiranja i razvoja,
-
istraživanje tržišta i promocija,
-
računovodstvene i pravne usluge,
-
administrativne usluge,
-
korištenje telefaksa i uređaja za kopiranje.
Nedostatak navedene lokacije predstavlja veća udaljenost od svih fakulteta, što bi možda
nekim studentima moglo predstavljati problem ukoliko bi često morali dolaziti i raditi na
projektima poduzeća koja se nalaze u BIOS-u. No, budući da bi se studenti izmijenjivali i ne
bi nesprestano radili s istim poduzećima, ni ovo ne bi trebao biti preveliki problem studentima
koji uistinu žele raditi i steći dodatno iskustvo. Također, Udruga ima pravo korištenja prostora
na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, koji je predviđen za studentske udruge i organizacije, a
trenutno korišten od strane Studentskog zbora i udruge AIESEC.
1
Poduzetnički inkubator, http://www.inkubator.hr/usluge.html (pristup: 17.02.2011.)
11
V. TEHNOLOŠKO-TEHNIČKI ELEMENTI POTHVATA
U sljedećim odlomcima će biti detaljnije razrađeni pojedini elementi tehničke opreme kojom
će udruga raspolagati, kao i uredske opreme potrebne za rad sa studentima.
5.1. Tehnička potpora
Za kontinuirano obavljanje djelatnosti Udruga u radu ima potrebu za osobnim računalom i
pripadajućom perifernom opremom. Osobno računalo omogućava pripremu sadržaja u
elektronskom obliku, ali i izradu jednostavnih i edukativnih materijala koji bi bili korišteni i u
promotivne svrhe. Također, na računalu je pohranjena baza životopisa članova Udruge. Osim
računala, Udruzi je za rad potreban pristup Internetu i telefonski uređaj. Priključak je osiguran
u prostoru BIOS-a, a nabavu potrebne opreme Udruga financira iz vlastitih sredstava.
Tehnička potpora u obliku hardware-a predstavljena je sljedećim:
x
Računalo2
x
Periferna oprema
o Multifunkcionalni uređaj printer + skener CANON PIXMA MP250
o Monitor LG W1943TS-PF 19" wide screen, LCD
o Tipkovnica + miš Genius C110, USB
x
Mrežna oprema
o ADSL2+ Router3
x
Najam web prostora4
o Business
paket,
s
uključenom
.org
domenom
gratis
(www.nazivudruge.org), zatim 6 GB diskovnog prostora na kojem će biti
pohranjen cjelokupni sadržaj web stranice, uključujući bazu životopisa i
neograničeni broj e-mail adresa5, uz flat promet6 i Secure Shell pristup7
2
Pregled konfiguracije dan je u poglavlju 7.2.1. Popis opreme
Links,
http://www.links.hr/index.php?naziv=ADSL+router+%2B+modem+D-LINK+DSL2543B%2C+Annex+B%2C+4-port+switch&option=artikl&id_kategorija=053524&id_artikl=052.909.024
(pristup: 22.02.2011.)
4
Najam web prostora je usluga koja omogućava Udruzi postavljanje Internet stranica na diskovnom prostoru
Dell PowerEdge servera. Udruga zakupljuje potrebni paket diskovnog prostora na koje smješta svoje stranice;
Avalon premium hosting, http://www.avalon.hr/web-hosting/ (pristup: 22.02.2011.)
5
Na taj način svaki član Udruge može imati svoju e-mail adresu oblika ime@nazivudruge.org
6
Promet, odnosno količina podataka koja se preko internet veze prenosi (uploadom i downloadom) za uslugu
najam web prostora nije ograničena, te se ne naplaćuje, što je za Udrugu bitno obzirom na promet koji će
3
12
x
Telefonski uređaj
o PANASONIC KX-TS500FXB, stolni telefon, crne boje
Tehnička potpora u obliku software-a8 predstavljena je sljedećim:
x
Operativni sustav
o Microsoft Windows Home Premium 7, 32bit
x
Poslovni programski paket
o OpenOffice.org - skup uredskih aplikacija otvorenog koda, a sadrži alate za
obradu teksta, tablične kalkulacije, izradu prezentacija, grafike, baze podataka i
sl., dostupan je besplatno
x
Privatnost i zaštita podataka (antivirusni program)
o avast! Home Edition v. 5.0., dostupan je besplatno
5.2. Uredska oprema
U opremanju prostora Udruga polazi od pretpostavke kvalitetnog opremanja radnog prostora,
sve s ciljem fleksibilnosti i učinkovitosti radnog mjesta, a u skladu sa zahtjevima dizajna i
funkcionalnosti. Opremanje prostora podrazumijeva nabavu sljedećeg:9
x
Školska klupa
o Dvosjed, 140×65 cm, visina stola 82 cm,
x
Školska stolica
o visina sjedišta 50 cm
x
Školska ploča i prateći pribor
o Bijela (sjajna), magnetna za pisanje flomasterom, dimenzija 200 × 100 cm
o Flomasteri - komplet 4 boje (plava, crna, crvena, zelena)
o Magnetni brisač za flomastere i ulošci za magnetni brisač (10 kom)
o Tekućina za čišćenje bijelih ploča
ostvarivati preuzimanjem životopisa iz baze te posjetima i pregledima same stranice; http://www.avalon.hr/webhosting/ (pristup: 22.02.2011.)
7
Secure Shell pristup (SSH) je protokol za siguran pristup udaljenim računalima. Omogućuje pristup i rad na
zakupljenom web prostoru sa udaljenog računala, odnosno s računala ovlaštenih korisnika; Wikipedia.org,
http://en.wikipedia.org/wiki/Secure_Shell (pristup: 22.02.2011.)
8
Udruga će koristiti sve software-ske proizvode sukladno uvjetima licenciranja software-a.
9
GD dizajn, http://www.gddizajn.hr/index.html (pristup: 22.02.2011.)
13
VI. TRŽIŠNA OPRAVDANOST
U nastavku se razrađuju tržište nabave, tržište prodaje te konkurenti s kojima bi se Udruga
mogla susretati. Treba napomenuti da se tržište dobavljača i kupaca u ovom slučaju ne može
promatrati na klasičan način, što je vidljivo u sljedećim odlomcima.
6.1. Tržište nabave
Iako Statutom svoje djelovanje definira kao djelovanje s neprofitnim karakterom, Udruga u
poslovanje uključuje i profitne djelatnosti, a radi financiranja rada i ostvarivanja financijske
stabilnosti kako bi se osigurao kontinuirani rad.
Na osnovu navedenog razlikuje se tržište dobavljača za neprofitne djelatnosti i tržište
dobavljača proizvoda nužnih za obavljanje profitnih djelatnosti.
Tržište dobavljača za neprofitne djelatnosti ne promatra se u klasičnom smislu, obzirom da je
u navedenom slučaju predmet razmjene znanje, odnosno vrijednost znanja i sposobnosti
studenata koje nude upravo studenti. Stečena znanja u okviru svog formalnog obrazovanja
studenti tako stavljaju na raspolaganje zainteresiranim poduzećima za suradnju, a kako bi se,
između ostalog, lakše uključili na tržište rada po završetku obrazovanja. U tom smislu može
ih se definirati kao dobavljače.
U slučaju profitnih djelatnosti radi se o konkretnim dobavljačima tehničke i uredske opreme,
a koji su sljedeći:
-
ADM - Computer shop sa velikim izborom komponenti i gotovih računala, konkretno
za nabavu računala i periferne opreme;
Links - maloprodajni lanac informatičke tehnologije i potrošačke elektronike, za
nabavu mrežne opreme;
Avalon premium hosting - jedan od dva najveća hrvatska web hosting providera, za
uslugu najma web prostora;
GD dizajn - veleprodavač školskih ploča, školskog namještaja i pomagala, za
opremanje radnog prostora;
Školska knjiga – za nabavu uredskog potrošnog materijala.
14
6.2. Tržište prodaje
Tržište prodaje predstavlja bitan segment poslovanja svake organizacije. O dobroj procjeni
kupaca, odnosno potrošača proizvoda i usluga, određene organizacije uvelike ovisi uspješnost
iste organizacije. Kako Studentska udruga Connexus, kao i ostale udruge, ne posluje na
klasični način, tako se i prodaja usluga Udruge ne može promatrati na takav način.
Tržište prodaje, odnosno kupaca, podijeljeno je na dva segmenta:
1. neprofitno,
2. profitno.
Neprofitan segment tržišta prodaje također će biti usmjeren na dvije ciljne skupine – na
studente i na poduzeća. Kao što je i ranije objašnjeno, kupci naših usluga, ne mogu se
promatrati u klasičnom obliku, kao u drugima, profitnim djelatnostima. Usluga, odnosno
vrijednost koju Udruga nudi je znanje. Kako je ovo neprofitan segment tržišta prodaje, kupci,
odnosno korisnici usluge, neće plaćati za korištenje usluge, već će im ona biti nuđena
besplatno.
Studenti diplomskih studija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera predstavljaju ciljnu skupinu
kupaca, odnosno potrošača usluga Udruge. Njima će u okviru neprofitnih djelatnosti biti
nuđeno sudjelovanje u različitim radionicama, seminarima i projektima suradnje s
poduzećima. Jedina cijena koju će oni snositi je učlanjenje u Udrugu, odnosno dvadeset kuna
godišnje, što je vrlo malo s obzirom na koristi koje će imati od učlanjenja i sudjelovanja u
radu Udruge. Stoga se smatra da će studenti biti vrlo zainteresirani za usluge Udruge.
Poduzeća predstavljaju drugu ciljnu skupinu kupaca, odnosno potrošača usluga Studentske
udruge Connexus. Poduzećima će se nuditi besplatno korištenje znanja studenata diplomskih
studija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, odnosno poduzeća će besplatno koristiti znanje
koje su studenti stekli tijekom obrazovanja na fakultetu. Kako Udruga djeluje na području
Osijeka, ciljna skupina poduzeća, koja bi surađivala s Udrugom, dolazi s područja Slavonije i
Baranje. Kako je znanje roba za kojom potražnje nikada neće nedostajati smatra se da će ova
ciljna skupina potrošača, odnosno poduzeća, također biti zainteresirana za suradnju s
Udrugom, odnosno kupnju usluga koje Udruga nudi.
15
Do ovog zaključka također se došlo neformalnim preliminarnim istraživanjem stajališta
poduzeća, a zainteresiranost za suradnju su pokazala sljedeća poduzeća:
x
Coca-Cola HBC Hrvatska,
x
Inchoo d.o.o.,
x
Nexe grupa d.d.,
x
Pik Vinkovci d.d.,
x
Zagrebačka banka,
x
Žito d.o.o.
Profitan segment tržišta prodaje također je usmjeren i na studente i na poduzeća.
Studentima će se nuditi usluge instrukcija i prijevoda tekstova. Instrukcije će za početak biti
usmjerene na kolegije koji se izvode na Ekonomskom fakultetu, a u daljnjem radu Udruge će
se broj kolegija iz kojih se nude instrukcije povećavati. Kako Udruga instrukcijama i
uslugama prijevoda misli obuhvatiti i studente preddiplomskih studija i studente diplomskih
studija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera ciljna skupina kupaca je bitno veća za profitne
djelatnosti Udruge.
Poduzeća također predstavljaju ciljnu skupinu potrošača profitnih usluga Udruge, a to su
izrada i održavanje web stranice i usluge oglašavanja na internetskoj stranici Udruge. Mnoga
mala poduzeća nemaju ni financijskih resursa, a ni vremena i znanja za izradu i održavanje
web stranice i za oglašavanje na internetu. Stoga će takva poduzeća predstavljati ciljnu
skupinu potrošača ovih usluga Udruge.
Temeljni razlog koji će kupce, odnosno potrošače usluga privlačiti Udruzi je niža cijena
usluga (instrukcije, prijevodi, održavanje i izrada web stranica i usluge oglašavanja) nego kod
konkurenata. Niže cijene Udruga može postići zato što joj profitne djelatnosti služe samo za
prikupljanje sredstava za ostvarenje postavljenih ciljeva, a ne kao sredstvo za ostvarivanje
profita.
6.3. Procjena konkurencije
Najbliži konkurenti koji promiču suradnju između poduzeća i studenata dva su studenska
poduzetnička inkubatora od kojih je jedan na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a drugi pri
visokoj školi za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje “Nikola Šubić Zrinski” u Zagrebu.
16
Navedeni se orjentiraju na edukaciju studenata i poduzetnika. Također, razne neprofitne
udruge studenata pri fakultetima imaju slične ciljeve za ostvarivanje suradnje između
poduzeća i studenata, no način na koji to obavljaju bitno se razlikuje od ciljeva Udruge
Connexus. Većinom su to individualni slučajevi kroz case study-je ili projekte do kojih se
dolazi suradnjom između poduzeća i fakulteta, a suradnja takvoga tipa je iznimno rijetka.
No, na navedene udruge i organizacije Udruga Connexus gleda prvenstveno kao priliku za
povezivanje i ostvarivanje suradnje.
Što se tiče profitnih djelatnosti koje bi se obavljale u sklopu Udruge, kao najjači konkurenti
na području grada Osijeka izdvajaju se:
Instrukcije:
x
Anura obrt za poduke, oslikavanje i izradu suvenira, orjentiran isključivo na
poduku iz područja ekonomije;
x
Pi-centar, centar za edukaciju, pruža usluge instrukcija isključivo iz matematike za
sve fakultete, dok za ekonomiju uključuje i računovodstvo, makroekonomiju i
kvantitativne metode;
x
Ostali samostalni instruktori.
Prijevodi:
x
Centri, obrti i samostalni tumači i prevoditelji specijalizirani za prijevode u
najvećoj mjeri stručne literature.
Web dizajn:
x
Agencije, studija i tvrtke specijalizirane izričito za izradu Web dizajna u gradu
Osijeku i šire.
Udruga konkurira cijenom i dostupnošću usluge. Usluge prijevoda Udruga pruža studentima i
učenicima isključivo za prijevode članaka, seminarskih radova ili strane literature, knjiga i sl.,
a koje koriste u obrazovanju.
Što se tiče usluge pružanja instrukcija, kao studenti diplomskih studija i članovi Udruge, osim
cijenom, konkurentsku prednost čini direktna povezanost sa fakultetom kojeg polaznici
studiraju, veća razina informacija kojom se raspolaže i slično.
17
VII. FINANCIJSKI PLAN
U okviru financijskog plana će biti detaljno razrađeni svi mogući izvori prihoda kojima će se
Udruga financirati kao i značajnija područja odljeva sredstva. Na kraju će se na osnovu tako
formiranih prihoda i rashoda utvrditi potencijalni financijski rezultat Udruge, kao i način na
koji će eventualni dobitak biti raspoređen.
7.1. Ukupni planirani prihodi od poslovanja
Temeljne izvore prihoda će činiti primici od sponzorstava, donacija i dotacija, primici od
članarina, te primici od pružanja usluga. Navedeno je prikazano tablicom 1.
Tablica 1: Ukupni godišnji prihodi Udruge
Opis prihoda
Članarine
Sponzorstva
Donacije i
dotacije
Pružene usluge
UKUPNO
2011.
800,00
4.255,00
2012.
4.040,00
5.000,00
2013.
5.620,00
7.500,00
2014.
6.180,00
13.000,00
10.500,00
13.500,00
27.000,00
40.000,00
34.617,92
111.780,49
172.012,69
228.780,49
50.172,92
134.320,49
212.132,69
287.960,49
Osnovni izvori prihoda udruge će biti prihodi od pružanja usluga, donacija, dotacija i
sponzorstava te prihodi od članarina. Važno je naglasiti da će se iznimna pozornost davati
idejama članova, odnosno projektima koji će oni osmisliti u skladu s potrebama pojedinih
poduzeća, a koji će biti temelj funkcioniranja Udruge. Slijedom toga, sva sredstva ostvarena
od pružanja usluga, odnosno sva dobit usmjerava se upravo na realizaciju tih projekata.
7.1.1. Planirani prihodi od članarina
Očekuje se da će iz godine u godinu Udruga brojiti sve veći broj članova za čiju će promociju
u cilju povećanja interesa kod studenata biti zaduženi postojeći članovi i osnivači Udruge. Pri
tome se računa i na određeni broj članova koji će iz godine u godinu napuštati Udrugu zbog
određenih razloga što je vidljivo iz sljedeća tablice.
18
Tablica 2: Projekcija kretanja broja članova i prihoda od članarina
Članovi koji napuštaju udrugu
(ukupno)
- završen studij (40%)
- svojevoljni odlazak (20%)
- prinudno iščlanjenje (5%)
Preostali članovi iz prethodne godine
(30%)
Novopridošli članovi
UKUPNO ČLANOVA
Iznos članarine u kn (godišnje)
PRIHODI OD ČLANARINA
2011.
2012.
2013.
2014.
-
28
141
197
-
16
8
2
81
40
10
113
56
14
-
14
71
98
40
40
20,00
800,00
188
202
20,00
4.040,00
210
281
20,00
5.620,00
211
309
20,00
6.180,00
Budući da će u 2011. godini Udruga djelovati samo 6 mjeseci (osnovat će se 1.7.2011.) za
očekivati je da će uspjeti prikupiti relativno mali broj članova, a zašto će biti potrebno i
intenzivno promoviranje i privlačenje članova. Prve godine se zato očekuje maksimalno 40
studenata članova Udruge koji će se na početku upoznavati s radom Udruge i načinom
njezina funkcioniranja prije nego li krenu na realizaciju projekata. Članarina će iznosti 20
kuna godišnje te će se moći plaćati u jednom obroku (na početku godine), ili u dva obroka (po
10 kuna svakih 6 mjeseci).
Nakon svake godine će se vršiti selekcija postojećih članova i privlačenje novih. Tako se
očekuje da će otprilike 40% studenata Udruge činiti studenti druge godine diplomskog studija
koji će samim završetkom fakulteta biti iz Udruge iščlanjeni kako bi se mogućnost za
suradnju mogla pružiti novim studentima. Pretpostavlja se da će oko 20% studenata sami
napustiti Udrugu zbog ostalih razloga (nedostatak vremena, pronalazak drugog posla....), te da
će oko 5% studenata biti prinudno iščlanjeno iz Udruge zbog nepoštivanja i neispunjenja
propisa danih u Statutu ili pak zbog pada studijske godine. Tako će iz godine u godinu
određeni broj članova napuštati Udrugu (oko 65%) dok će ostalih 35% nastaviti djelovati u
Udruzi. Progresivan rast broja članova Udruge se može očekivati do 2013. godine pa bi se u
2014. godini njihov broj mogao doseći 300. U razdoblju nakon toga se ne očekuje broj
članova veći od 320.
19
7.1.2. Planirani prihodi od donacija, dotacija i sponzorstava
Da bi Udruga mogla primiti što veći broj studenata zainteresiranih za suradnju, ključni će biti
napori poduzeti u svrhu privlačenja što većeg broja poduzeća na koja će se studenti moći
rasporediti kako bi radili na projektima. Stoga će se najviše vremena od strane članova
Uprave usmjeriti na stupanje u kontakt i suradnju s poduzećima iz cijele Slavonije i Baranje, a
zatim i šire. Važna će pri tome biti i raznolikost poduzeća s kojima će se surađivati kako bi se
pronašlo mjesto za studente svih kadrova, interesa i zanimanja. Tablicom 3. je prikazana
moguća dinamika broja potencijalnih suradnika Udruge (partnera, donatora i sponzora).
Tablica 3: Projekcija rasta broja pravnih osoba: partnera, donatora i sponzora
Partneri
Donatori
Sponzori
Ukupan broj
pravnih osoba
2011.
9
3
1
2012.
18
4
3
2013.
22
6
4
2014.
24
6
5
13
25
32
35
Očekuje se da će Udruga prve godine privući 10-13 pravnih osoba zainteresiranih za suradnju.
Od toga će biti 9-10 partnera (poduzeća koja će osmišljavati ili prihvaćati osmišljene projekte
studenata, ali neće zauzvrat davati nikakva značajna sredstva za rad Udruge osim
pojedinačnih nagrada studentima). Partneri će uglavnom biti mala poduzeća, koja posluju na
rubu ekonomičnosti tako da se od njih nikakva pomoć neće očekivati, ali će im se rado
pomoći. Osim njih se očekuju barem 3 donatara (materijalne i nematerijalne imovine) koja su
uvijek zainteresirana za ovakvu suradnju. Tako se, primjerice, stupilo u kontakt s T-Comom
koji bi rado donirao računalo i svu opremu koja uz njega ide.
Sponzori će biti veća poduzeća koja će osiguravati redovna sredstva za poslovanje Udruge, a
za protuuslugu bi im se pružalo intenzivno web oglašavanje, besplatan web dizajn, održavanje
internet stranica i slično. Iz godine u godinu se očekuje rast poduzeća koja će surađivati s
Udrugom, najprije progresivan, a zatim degresivan, pa njihov broj neće prelaziti 40 vjerojatno
i u razdoblju poslije 2014. godine. Isto je prikazano tablicom 4.
20
Tablica 4: Projekcija prihoda od donacija, dotacija i sponzorstava
DONACIJE I DOTACIJE
1. Osnivači
2. Grad i županija
3. Ministarstva
4. Fakulteti
5. Poduzeća
SPONZORSTVA
UKUPNO PRIHODI OD
DONATORA I SPONZORA
2011.
17,400,00
6.000,00
2.000,00
2.500,00
2012.
13.500,00
5.000,00
3.500,00
5.000,00
2013.
27.000,00
8.000,00
5.000,00
5.500,00
8.500,00
2014.
40.000,00
10.000,00
7.500,00
10.000,00
12.500,00
4.255,00
5.000,00
7.500,00
13.000,00
14.755,00
18.500,00
34.500,00
53.000,00
Donacije se u prvoj godini očekuju od osnivača, fakulteta i poduzeća. Za početak su stavljeni
minimalni iznosi, što je i realno obzirom da će se raditi o tek osnovanoj Udruzi. Upravo iz
toga razloga se ne očekuju donacije i dotacije iz lokalnog, županijskog i državnog proračuna u
prvoj godini poslovanja, a iz državnog proračuna čak niti u drugoj godini.
Od donacija, dotacija i sponzorstava se u prvoj godini očekuju priljevi od oko 20.000 kuna. U
2012. godini se priljevi od ovih sredstava očekuju u iznosu od oko 18.500,00, 2013. godine u
iznosu od 34.500 i 2014. godine u iznosu od 53.000 kn. Nakon toga se ne očekuje ovako
progresivan priljev novca od donacija, dotacija i sponzorstava.
7.1.3. Planirani prihodi od pružanja usluga
Udruga će pružati i određene usluge u svrhu ostvarivanja dobiti koja će biti usmjerena na
ostvarenje strateškog cilja – obuhvat što većeg broja studenata i poduzeća. Da bi udruga
mogla ostvariti svoj cilj i održati temelje na kojima počiva, osim donacija, dotacija i
sponzorstava biti će nužno i ostvarenje određenih aktivnosti radi stjecanja prihoda. Svi
prihodi, odnosno dobit, ostvarena na ovakav način će biti usmjereni na daljnje razvijanje i
proboj Udruge prema ostalim poduzećima iz cjelokupne RH. Prihodi će se ostvarivati od
održavanja instrukcija i prevođenja s engleskog i njemačkog na hrvatski i obrnuto (već od
rujna 2011. godine), te od web dizajna, internet oglašavanja i izrade web stranica od 2013.
godine.
21
Tablica 5: Planirane usluge (mjesečno)
INSTRUKCIJE (ukupan broj
zainteresiranih studenata mjesečno)
Makroekonomija
Matematika
Kvante
Statistika
Računovodstvo
Prevođenje (broj stranica)
Izrada i održavanje web stranica
Internet oglašavanje i slične usluge
2011. 2012.
15
20
2013.
22
2014.
23
5
4
5
5
4
50
1 (web model B)
2 (web model A)
4
3
3
2
3
4
20
-
5
4
3
4
3
40
-
5
5
3
4
5
55
1 (Web model A)
-
2
4
Instrukcije će se za početak održavati iz kolegija makroekonomija, matematika, kvantitativne
metode za poslovno odlučivanje, statistike i računovodstva. Pritom se u prve četiri godine ne
očekuje više od pet studenata mjesečno zainteresiranih za pojedini kolegij.
Prevođenje će biti dodatna aktivnost koja će povećati budžet Udruge, iako je mjesečno u obzir
uzet minimalan broj stranica kako bi studenti prevoditelji stigli obaviti i druge aktivnosti.
S izradom i održavanjem web stranica će se započeti 2013. godine za što će biti zadužen
jedini stalni zaposlenik udruge, stručnjak za programiranje. Od njega se tijekom 2013.
očekuje izrada jedne jednostavnije web stranice mjesečno. Za njezino održavanje će biti
zaduženi asistenti - članovi Udruge zainteresirani za ovo područje. U 2014. godine se od
programera očekuje da će uz pomoć asistenata izrađivati i održavati 3 web stranice mjesečno
(dvije jednostavnijeg tipa i jednu složenijeg tipa). Iako je ovo opsežan opseg aktivnosti za
programera i njegov tim, važno ja naglasiti da se pojedine aktivnosti Udruge mogu provoditi i
izvan mjesta u kojemu je registririana, pa programer neće biti limitiran vremenski niti
prostorno za svoje aktivnosti, odnosno, velik dio posla će moći obavljati i od kuće. Uz to će se
programer s asistentima baviti i internet oglašavanjem sponzora i donatora koje neće biti
naplaćeno. Poduzeća koja neće biti donatori ili sponzori, ali će biti zainteresirana za ovakav
tip usluge, će plaćati određena (u odnosu na konkurenciju značajno manja) sredstva za ovakvu
uslugu (mala, novoosnovana poduzeća koja većinom nemaju web stranicu što im otežava
promoviranje proizvoda i djelatnosti).
22
Tablica 6: Planirani prihodi od usluga mjesečno
INSTRUKCIJE
Makroekonomija
Matematika
Kvante
Statistika
Računovodstvo
Prevođenje
(prosječno 35 kn
po stranici)
Izrada i održavanje
web stranica s
popustom
UKUPNO
IZRADA I
ODRŽAVANJE
MJESEČNO (20%
POPUST)
Internet
oglašavanje i
slično
KUPNO
OGLAŠAVANJE
BRUTO PRIHODI
OD USLUGA
MJESEČNO (S
PDV-OM)
-PDV 23%
NETO PRIHODI
OD USLUGA
MJESEČNO
NETO PRIHODI10
OD USLUGA
GODIŠNJE
2011.
9.945,00
2012.
13.410,00
2013.
15.390,00
2014.
15.840,00
3x(1000 kn -15%)=2.550
3x(600 kn -15%)=1.530
2x(500 kn -15%)=850
3x(900 kn -15%)=2.295
4x(800 kn -15%)=2.720
5x(1000-10%)=4.500
4x(600-10%)=2.160
3x(500-10%)=1.350
4x(900-10%)=3.240
3X(800-10%)=2.160
5x(1000-10%)=4.500
5x(600-10%)=2.700
3x(500-10%)=1.350
4x(900-10%)=3.240
5x(800-10%)=3.600
5x(1000-10%)=4.500
4x(600-10%)=2.160
5x(500-10%)=2.250
5x(900-10%)=4.050
4x(800-10%)=2.880
700,00
1.400,00
1.925,00
1.750,00
-
-
a) (1X2.090) =
2.090
a) (1X3.640)=
3.640,00
b) (2x2.090)=
4.180,00
-
-
2.090,00
7.820,00
4x500,00
4x500,00
-
-
2.000,00
2.000,00
10.645,00
14.810,00
21.405,00
27.410,00
1.990,53
2.769,34
4.002,56
5.125,45
8.654,47
12.040,66
17.402,44
22.284,55
34.617,92
111.780,49
172.012,69
228.780,49
Prihodi od održavanja instrukcija će rasti povećanjem broja studenata s 9.945,00 kuna
mjesečno u 2011. godini na oko 15.840,00 kuna mjesčno u 2014. godini. Pri tome se ne
očekuje više od pet novih zainteresiranih studenata za pojedini kolegij (ne uključujući one
koji će zbog eventualnog pada ispita imati omogućene dodatne besplatne sate instrukcija).
Mjesečno će iz svakog kolegija biti održano 25 sati instrukcija što je za većinu navedenih
kolegija dovoljno za pripremu ispita. S instrukcijama će se početi u kolovozu 2011. godine, a
one se neće održavati tijekom ožujka, srpnja i prosinca (kada je najmanji interes studenata).
Osim za pripremu ispita instrukcije će se održavati i za pripremu kolokvija što u tablici nije
prikazano jer se očekuju podjednaki prihodi kao i od priprema za cjelokupni ispit.
10
Budući da se instrukcije održavaju 9 mjeseci godišnje, ukupni prihod od instrukcija se dobije umnoškom
mjesečnog prihoda od održavanja instrukcija i devet mjeseci tijekom kojih se instrukcije održavaju
23
Osim od instrukcija prihodi će se ostvarivati i prevođenjem (s engleskog i njemačkog na
hrvatski i obrnuto). S prevođenjem će se početi u rujnu 2011. godine pri čemu se očekuju
mjesečni prihodi od 700 kuna. Do 2014. godine će mjesečni prihodi od ove djelatnosti narasti
na oko 1.750,00 kuna.
Od 2013. godine sa zapošljavanjem programera će Udruga početi obavljati dodatne usluge u
svrhu ostvarenja dobitka namjenjenog rastu i razvoju Udruge.11 To je djelatnost izrade i
održavanja web stranica te internet oglašavanje. Prihodi od ovih dviju djelatnosti bi trebale
iznositi oko 4.090,00 kuna mjesčno u 2013. godini te 9.820,00 kuna mjesečno u 2014. godini.
Neto prihod od svih spomenutih usluga bi godišnje nakon odbitka poreza na dodanu
vrijednost (23%) trebao iznositi oko 35.000,00 kn u 2011., 112.000,00 kn u 2012., 172.000,00
kn u 2013. i 229.000,00 kn u 2014. godini.
7.2. Investicije u osnovna sredstva (dugotrajnu imovinu)
Osnovna sredstva Udruge obuhvaćaju materijalnu i nematerijalnu imovinu s vijekom trajanja
dužim od jedne godine (oprema, osnivačka ulaganja, istraživanje i razvoj itd.), a koja su
predstavljena Tablicom 7 .
Tablica 7: Ulaganja u osnovna sredstva
R.br.
1.
2.
3.
4.
OPIS
2011.
2012.
2013.
2014.
OSNIVAČKA
ULAGANJA
325,00
-
-
-
Takse
Pečat
Uplata pristojbe
70,00
200,00
55,00
-
-
-
-
10.445,00
8.719,00
5.799,00
799,00
2.000,00
3.000,00
3.500,00
3.500,00
12.770,00
11.719,00
9.299,00
4.299,00
Zemljišta i građevinski
objekti
OPREMA12
ISTRAŽIVANJE I
RAZVOJ
OSNOVNA
SREDSTVA
11
Svrha ovolikog broja djelatnosti kojima se Udruga planira baviti je osiguranje barem minimalnog dobitka
potrebnog za njezino kvalitetnije funkcioniranje i rad na kompliciranijim projektima. Ukoliko neki od
predviđenih prihoda od pružanja usluga ne budu pristizali planiranim tijekom, postojat će dodatne aktivnosti koje
bi trebale nadoknaditi slabije rezultate iz određenih aktivnosti.
12
U cijenu opreme su uračunati troškovi nabavke samo jednog računala budući da je, ukoliko bude potrebno,
moguće u Udrugu unijeti i osobna računala
24
Iz tablice je vidljivo da bi početna ulaganja u osnovna sredstva Udruge trebala iznositi oko
12.770,00 kuna. Pri tome nema izdataka za zemljišta i građevinske objekte budući da će
Udruga svoje sjedište imati u BIOS-u i imati samo izdatke za najam.
U ova sredstva će se najviše uložiti upravo u 2011. godini kada je potrebno pribaviti
odgovarajuću opremu za poslovanje Udruge. Nakon toge se, iz godine u godinu, investicije u
osnovna sredstva smanjuju.
7.2.1. Popis opreme
U opremu potrebnu za obavljanje usluga predviđenih statutom Udruge ulaze: računala i
računalna oprema, mrežna oprema, školske klupe i stolice, školska ploča te telefonski uređaj.
Iz Tablice je vidljivo da će se u 2011. godini kupiti jedno računalo (sa svom pripadajućom
opremom i web hostingom), router, 10 školskih stolica, 5 klupa, školska ploča i telefon što
daje ukupne troškove od oko 10.445,00 kuna. U 2012. godine će izdatke za opremu osim web
hostinga činiti i nabavka dodatnih 20 školskih stolica i 10 klupa što daje ukupne troškove od
8.719,00 kuna.
Tablica 8: Popis opreme
NAZIV OPREME
r.b.
1.
RAČUNALA I RAČUNALNA
OPREMA (IZNOS U KN)
KOLIČINA
Matična ploča - Asrock 880GM-LE AMD 880G, AMD SB710, M-ATX,
FSB2600, 2xDDR3
Procesor - Procesor AMD Athlon II X2
250, socket AM3, BOX , 2MB cache,
65W
Radna memorija - DDR3 2048Mb ( 2Gb
) Corsair, 1333MHz, CL9, CORVS2GB1333D3
Hard disk - HDD WD 640Gb,
WD6400AAKS, SATA II, Buffer 16Mb,
3Gb/s, 7.200 rpm
Kućište - Thermaltake V3 Black Edition,
VL80001W2Z, Middle Tower, 4,6 kg
2011.
2012.
2013.
2014.
4.434,00
-
5.000,0013
-
1
-
1
-
442,99
429.99
170,00
380,00
349,99
13
Budući da točne cijene pojedinih komponenti za 2013. godinu nisu, i ne mogu biti poznate, iznos od 5.000,00
kuna predstavlja okvirnu projekciju ukupnih troškova kupnje dodatnog računala i računalne opreme potrebne za
rad programera.
25
2.
3.
4.
5.
6.
Napajanje - Coolermaster 500W, Elite
power, ATX 12V V2.3
DVD upisivač LG GH22NS, DVD±RW,
22x DVD±R ,8x DL , 40x CD-R
Operativni sustav - Microsoft Windows
Home Premium 7, 32bit, Croatian 1pk,
DSP, DVD
Monitor - LG W1943TS-PF 19" wide
screen, LCD, DFC 30000:1, 300 cd/m2
Tipkovnica + miš - Tipkovnica + miš
Genius C110, USB, CRO layout
Printer + skener - CANON PIXMA
MP250 , Multifunkcionalni uređaj,inkjet
MREŽNA OPREMA (IZNOS U KN)
ADSL router + modem D-LINK DSL2543B, Annex B, 4-port switch
Web hosting14
ŠKOLSKA STOLICE (EURO) – cijena
po komadu15
KOLIČINA
UKUPNO
ŠKOLSKA KLUPA DVOSJED
(QUADRO)-cijena po komadu
KOLIČINA
UKUPNO
ŠKOLSKA PLOČA
BIJELA(200X100)
TELEFON (PANASONIC KXTS500FXB)
UKUPNO OPREMA
300,00
139,00
945,03
850,00
68,99
358,01
861,69
799,00
799,00
799,00
449,00
-
-
-
412,69
799,00
799,00
799,00
184,50
184,50
-
-
10
1.845,00
20
3.690,00
-
-
369,00
369,00
-
-
5
1.845,00
10
3.690,00
-
-
1377,62
-
-
-
81,69
-
-
-
10.445,00
8.719,00
5.799,00
799,00
U 2013. godini se planira nabaviti još jedno računalo, što uz godišnje troškove web hostinga
čini izdatke od oko 5.800,00 kuna, dok se u 2014. godini ne planira nabavljati ništa od opreme
pa će izdatake za opremu činiti samo web hosting u iznosu od oko 800,00 kuna.
14
15
Najam web prostora se može i fizički izraziti, stoga se navodi u popisu opreme.
GD dizajn, http://www.gddizajn.hr/skolske_klupe_i_stolice.html (pristup: 22.02.2010.)
26
7.3. Ukupni planirani rashodi poslovanja
Najveći dio raspoloživih sredstava će biti utrošen na troškove zakupa poslovnog prostora,
režijske troškove, troškove radne snage te na ulaganja u dugotrajnu i kratkotrajnu materijalnu
imovinu potrebnu za obavljanje djelatnosti i pružanje usluga predviđenih Statutom Udruge.
Tablica 9: Ukupni troškovi poslovanja
R.br.
1.
2.
3.
4.
5.
Opis troška
Materijalni troškovi
Naknade troškova
zaposlenima
Naknade troškova
članovima u
predstavničkim i
izvršnim tijelima
Naknade troškova
volonterima16
Rashodi za materijal i
energiju
Troškovi usluga
Troškovi zaposlenih
Amortizacija
Ostali troškovi
poslovanja
UKUPNO TROŠKOVI
2011.
16.819,31
2012.
34.768,00
2013.
32.052,50
2014.
52.216,50
5.850,00
18.775,00
18.162,50
23.162,50
-
-
-
10.000,00
-
5.000,00
5.000,00
15.000,00
10.969,31
10.993,00
8.890,00
4.054,00
8.357,53
17.550,00
1.895,04
22.300,42
35.100,00
2.817,54
27.405,38
124.650,00
4.026,70
31.351,34
128.250,00
4.026,70
6.325,00
6.000,00
6.500,00
7.000,00
50.946,88
100.985,96
194.634,58 222.844,54
Iz tablice je vidljivo da najveći dio troškova čine troškovi radne snage. Iz godine u godinu
ukupni troškovi rastu, najprije progresivnom, a zatim na prijelazu iz 2013. u 2014. godinu
degresivnijom stopom. Međutim, rast troškova prati još veći rast prihoda tako da je
poslovanje svake godine na kraju rezultiralo većim ili manjim dobitkom.
7.3.1. Troškovi zakupa
Prvih pet godina svoga djelovanja Udruga će imati sjedište u sklopu poduzetničkog
inkubatora BIOS. Ova lokacija je odabrana zbog pogodnosti u pogledu subvencioniranog
zakupa poslovnog prostora i povećanja cijene zakupa koje je proporcionalno postupnom
etabliranju i povećanju prihoda Udruge što je vidljivo iz Tablice 10.
16
Troškovi prijevoza, naknade osobnih izdataka povezanih s volontiranjem, nagrade volonterima.
27
Tablica 10: Troškovi zakupa poslovnog prostora godišnje (u kunama)
2011.
2012.
2013.
Siječanj
300,00
600,00
Veljača
300,00
600,00
Ožujak
300,00
600,00
Travanj
300,00
600,00
Svibanj
300,00
600,00
Lipanj
300,00
600,00
Srpanj
0,00
600,00
900,00
Kolovoz
0,00
600,00
900,00
Rujan
0,00
600,00
900,00
Listopad
0,00
600,00
900,00
Studeni
0,00
600,00
900,00
Prosinac
0,00
600,00
900,00
UKUPNO
0,00
5.400,00
9.000,00
NAJAMNINA
2014.
900,00
900,00
900,00
900,00
900,00
900,00
1.200,00
1.200,00
1.200,00
1.200,00
1.200,00
1.200,00
12.600,00
Prilikom izračunavanja cijene zakupa uzimao se u obzir prostor površine 40 m2 u BIOS-u
namijenjen uslužnim djelatnostima. Plaćanje najamnine se odvija sljedećom dinamikom:17
-
prvih 6 mjeseci najam je besplatan,
-
sljedećih 6 mjeseci se plaća 25% tržišne cijene po m2 (tržišna cijena iznosi 30 kn),
slijedom čega je trošak najamnine mjesečno: (0,25x30)x40 = 300 kuna
-
tijekom druge godine se plaća 50% tržišne cijene najma po m2, pa je trošak najamnine:
(0,5x30) x 40 = 600,00 kuna mjesečno
-
tijekom treće godine se plaća 75% tržišne cijene najma po m2, pa je trošak najamnine:
(0,75x30)x40= 900,00 kuna mjesčno
-
od treće do pete godine se plaća 100% tržišne cijene najma po m2, pa je cijena najma u
punom iznosu (1x30)x40 = 1.200,00 kuna mjesečno.
7.3.2. Režijski troškovi
U režijske troškove su uključeni troškovi električne energije, vode, komunalnih usluga,
grijanja, telefonskih i internetskih usluga.
17
Poduzetnički inkubator BIOS Osijek, http://www.inkubator.hr/usluge.html (pristup: 22.02.2011.)
28
Tablica 11: Režijski troškovi godišnje (kn)
Električna energija
Voda
Odvoz smeća
Grijanje
Telefon i internet
UKUPNO
2011.
786,00
1.050,00
174,00
910,00
600,00
3.520,00
2012.
1.584,00
2.100,00
348,00
2.408,00
1.200,00
7.640,00
2013.
1.740,00
2.316,00
348,00
2.646,00
1.320,00
8.370,00
2014.
1.824,00
2.436,00
348,00
2.778,00
1.320,00
8.706,00
Iznos režija ljeti po m2 kreće se oko 12 kn, a zimi oko 20 kn18. Kada se taj iznos pomnoži s
kvadraturom prostora u kojemu će biti sjedište Udruge (oko 40 m2 ), dolazi se do brojke od
oko 480 kn u ljetnim mjesecima i 800 kn u zimskim mjesecima (siječanj 800,00, veljača
800,00, ožujak 760,00, travanj 700,00, svibanj 560, lipanj 500, srpanj 480, kolovoz 480, rujan
500, listopad 560,00, studeni 700, prosinac 800,00).
7.3.3. Troškovi radne snage
Kako bi se došlo do ukupnih godišnjih troškova radne snage potrebno je najprije napravit plan
predviđene dinamike zapošljavanja u skladu s potrebnom radnom snagom za održavanje
instrukcija, usluge prevođenja i izradu i održavanje web stranica. Plan je dan Tablicom 12.
Iz tablice je vidljivo da će Udruga u prve tri godine djelovanja imati 4 djelatnika. Od toga će
biti zaposlena 3 studenta koja će davati instrukcije iz pojedinih kolegija te jedan stalni
zaposlenik (programer). Prva dva zaposlenika – studenta će biti zaposlena u 2011. godini
preko studentskog servisa.19 Oni će održavati instrukcije za studente s određenim popustima u
odnosu na konkurente. Zatim će u 2013. biti zaposlena još dva djelatnika, jedan student preko
studentskog servisa te jedan stalni djelatnik na određeno vrijeme.
18
Treba napomenuti da izražene cijene pojedinih režijskih stavki predstavljaju samo projekciju dobivenu na
osnovu informacija o cijeni cjelokupnih režija za 100 četvornih metara uredskih prostora unutar BIOS-a. Tako
ljeti cjelokupne režije mjesečno iznose oko 1.200,00 kuna za 100 m2, a zimi oko 2.000,00 kuna za 100 m2. Kada
se taj iznos podijeli s površinom uredskog prostora dođe se do iznosa od 12, odnosno 20 kuna režija u ljetnim i
zimskim mjesecima po jednom m2. Cjelokupne režije su raspoređene na pojedine stavke tako da se uzeo u obzir
udio pojedinih režijskih troškova (telefon, voda, električna energija, odvoz smeća, grijanje) u baznim troškovima
koji iznose 480 kuna. Tako na električnu energiju otpada oko 26,5% baznih troškova, na telefon i internet 20,4%
baznih troškova, na vodu oko 36,7% baznih troškova, na grijanje oko 10,2% baznih troškova (provizija koja se
plaća tijekom cijele godine) i na odvoz smeća oko 6,12% baznih troškova. Bazni troškovi su minimalni režijski
troškovi iz ljetnih mjeseci. Međutim, sav rast režijskih troškova tijekom jesenskih, zimskih i proljetnih mjeseci
koji prelazi iznos od 480,00 kuna otpada samo na rast troškova grijanje.
19
Iako će se Udruga baviti i s prevoditeljskom djelatnošću, s obzirom na relativno mali planirani opseg ovih
aktivnosti Udruga neće imati stalno zaposlenog prevoditelja nego će se umjesto njega prevođenjem baviti
članovi Udruge koji tečno znaju njemački i engleski jezik.
29
Tablica 12: Plan zapošljavanja djelatnika
Naziv radnog
mjesta
Programer
(stalni
zaposlenik)
Naziv radnog
mjesta
Podučavatelj
Zanimanje
Broj
radnika
Bruto plaća s
doprinosima
na plaću (rast
5% godišnje)
Broj radnih
sati mjesečno
Puno radno
vrijeme (160
radnih sati)
ZAPOŠLJAVANJE PREKO STUDENTSKOG SERVISA
Satnica
Broj radnih
Broj
(+provizija
Zanimanje
sati mjesečno
radnika
STUC-a
po studentu
17,5%)
Mag.inf.
Student
1
3
6.000,00
25 kn(+4,25)
50
Godina
zaposlenja
2013.
Godina
zaposlenja
2011. (2
zaposlenika)
2013. (treći
zaposlenik)
S obzirom na daljnje povećanje obujma djelatnosti (instrukcija i programiranja) pretpostavlja
se da će se i u razdoblju nakon 2014. godine zaposliti još nekoliko studenata koji će se baviti
programiranjem i podučavanjem.
Zapošljavanje novih djelatnika će se vršiti u skladu s ostvarenom dobiti, odnosno dio
ostvarene dobiti će se osim za unaprijeđenje rada Udruge koristiti i za zapošljavanje novih
djelatnika ili pak za nagrađivanje i povećanje motivacije i kreativnosti postojećih. U svakom
slučaju, Udruga će posebnu brigu voditi o ljudskim potencijalima jer su ljudi koji je čine i koji
su u njoj zaposleni pokretač njezina uspjeha, daljnjeg rasta i razvoja. Svi napori će biti uloženi
u zadovoljstvo djelatnika i njihovo zadržavanje u Udruzi. Oni prije svega moraju biti sretni i
zadovoljni poslom kojega obavljaju. Zato će im biti omogućeno plaćeno sudjelovanje u
određenim projektima, seminarima i radionicama za njihov osoban rast i napredak. Naime,
plaće će im biti isplaćivane redovno neovisno o opsegu posla. Morat će odrediti onoliko
radnih sati koliko im bude određeno, a ako za vrijeme tih radnih sati ne budu imali posla, to
vrijeme će utrošiti na daljnje obrazovanje i usavršavanje u Udruzi. Svaki od studenata će
raditi oko 12 sati tjedno, dok će programer raditi puno radno vrijeme (osam sati dnevno).
30
Tablica 13: Troškovi radne snage
GODINA
2011.
2012.
2013.
2014.
ZAPOSLENI
CI
MJESČNA
BRUTO PLAĆA S
DOPRINOSIMA I
PROVIZIJOM
STUC-A
BROJ
RADNIK
A
PRORAČU
N
TROŠKA
RADNIKA
Stalni
STUC
Stalni
STUC
Stalni
STUC
Stalni
STUC
1.462,50
1.462,50
6.000,00
1.462,50
6.300,00
1.462,50
2
2
1
3
1
3
2.925,00
2.925,00
6.000,00
4.387,50
6.300,00
4.387,50
UKUPAN
TROŠAK
ZAPOSLEN
IH
MJESEČNO
TROŠAK
ZAPOSLEN
IH
GODIŠNJE
2.925,00
17.550,00
2.925,00
35.100,00
10.387,50
124.650,00
10.687,50
128.250,00
Iz tablice je vidljivo da mjesečna plaća studenata iznosi 1.462,50 kuna. Taj se iznos dobije
tako što se ukupan broj radnih sati mjesečno (50 radnih sati) pomnoži s neto plaćom studenta
koja iznosi 25 kuna, uvećanom za proviziju koju je poslodavac dužan isplatiti studentskom
servisu. Ona iznosi 17,5%, tj. 4,25 kuna. Budući da će 2011. biti zaposlena dva studenta,
mjesečni iznos obveza prema zaposlenima iznosi 2.925,00 kn. Umnoškom tog iznosa s
brojem mjeseci u godini dobije se iznos godišnjih obveza prema zaposlenima od 35.100,00
kuna. U 2011. godini troškovi plaća iznose 17.550,00 kuna budući da se odnose na
polugodišnje razdoblje.
Godine 2013. će iznos obveza prema zaposlenima višestruko narasti na 124.650,00 kn zbog
zapošljavanja još jednog studenta, te programera čija će bruto plaća mjesečno, u 2013. godini,
iznositi 6.000,00 kn. Godine 2014. će troškovi plaća narasti na 128.250,00 kn zbog
petpostotne stope rasta plaće programera (s 6.000,00 kn u 2013. na 6.300,00 kn u 2014.
godini). Ovaj trend rasta plaća stalno zaposlenog će se nastaviti i u budućem razdoblju.
7.3.4. Amortizacija strojeva i uredske opreme
Amortizacija se obračunava samo na računala i nabavljene stolove, stolice i ploču potrebne za
održavanje instrukcija, seminara, radionica itd.. Sve ostalo se ubraja u sitan inventar i kao
takvo se jednokratno otpisuje. Ukupni troškovi amortizacije tijekom 2011. godine iznose
1.895,04 kune, 2012. godine 2.817,54 kune, 2013. godine 4.026,70 kuna te 2014. također
4.026,70 kuna budući da nije nabavljana nova oprema nego se samo amortizirala postojeća.
31
Pri tome se na računala i računalnu opremu, sukladno zakonu o Udrugama20 primjenjuje stopa
amortizacije od 25%. Na uredski namještaj se primjenjuje stopa amortizacije od 12,5%, te na
telefonski uređaj stopa amortizacije od 50% (zbog čega on biva otpisan nakon dvije godine
uporabe).
Tablica 14: Obračun amortizacije
R.br.
1. Računala i
računalna oprema
Stopa amortizacije
AMORTIZACIJA
RAČUNALA I
RAČ. OPREME
2. Uredski
namještaj
Stopa amortizacije
AMORTIZACIJA
UREDSKOG
NAMJEŠTAJA
3. Telefonski
uređaj
Stopa amortizacije
AMORTIZACIJA
TELEFONSKOG
UREĐAJA
UKUPNO
AMORTIZACIJA
2011.
2012.
2013.
2014.
4.883,00
4.434
9.883,00
9.434
25%
1.220,75
25%
1.220,75
25%
2.470,75
25%
2.470,75
5.067,60
12.447,60
12.447,60
12.447,60
12,5%
12,5%
12,5%
12,5%
633,45
1.555,95
1.555,95
1.555,95
81,69
81,69
-
-
50%
40,845
50%
40,845
-
-
1.895,04
2.817,54
4.026,70
4.026,70
7.4. Ulaganja u obrtna sredstva
Troškovi obrtnih sredstava se odnose na materijane troškove, troškove vanjskih usluga i
izdatke osoblja. Udio svakog pojedinog troška u ukupnim obtnim sredstvima je prikazan u
sljedećoj tablici.
Tablica 15: Ulaganja u obrtna sredstva
R.br
1.
2.
3.
OPIS
Materijalni
troškovi
Vanjske usluge
Izdaci osoblja
UKUPNO
2011.
2012.
2013.
2014.
2.296,00
6.021,00
6.536,00
6.832,00
4.260,84
17.550,00
24.106,00
16.093,42
35.100,00
57.214,42
20.460,38
124.650,00
151.646,38
24.274,34
128.250,00
159.356,34
20
Vlada
Republike
Hrvatske,
Uredba
o
računovodstvu
neprofitnih
organizacija,
file:///C:/Users/Ro%C4%91ak/Desktop/10%2023.1.2008%20Uredba%20o%20ra%C4%8Dunovodstvu%20nepr
ofitnih%20organizacija.htm (22.02.2010.)
32
Kako se povećava opseg poslovanja, tako se iz godine u godinu povećavaju ulaganja u obrtna
sredstva. Ova ulaganja rastu s oko 24.000,00 kuna u 2011. godini na oko 160.000,00 kuna u
2014. godini. Kao i kod svih ostalih pokazatelja poslovanja, tako i ulaganja u obrtna sredstva
najprije rastu progresivno, a zatim degresivno.
a) MATERIJALNI TROŠKOVI
Materijalni troškovi se odnose na troškove električne energije, osnovnog i ostalog materijala
(sitni inventar).
Tablica 16: Projekcija materijalnih troškova
OPIS
2011.
Energija*
1.696,00
Osnovni i ostali
600,00
materijal21
UKUPNO
2.296,00
* Električna + toplinska energija (grijanje)
2012.
3.992,00
2013.
4.386,00
2014.
4.602,00
2.029,00
2.150,00
2.230,00
6.021,00
6.536,00
6.832,00
Materijalni troškovi rastu u razdoblju od 2011. do 2014. godine s 1.386,00 kn na 4.054, 00 kn.
b) TROŠKOVI VANJSKIH USLUGA
Troškovi vanjskih usluga obuhvaćaju troškove najamnine, komunalnih usluga, telefona i
interneta, promotivnih aktivnosti te računovodstva.
Tablica 17: Očekivani troškovi vanjskih usluga
OPIS
Najamnina
Komunalne usluge*
Telefon i internet
2013.
9.000,00
2.664,00
1.320,00
3.876,38
2014.
12.600,00
2.784,00
1.320,00
3.970,34
Računovodstvo**
1.200,00
3.600,00
3.600,00
UKUPNO
4.260,84
16.093,42
20.460,38
* voda+odvoz smeća
** u 2011. godini 200 kn mjesečno, a od 2012. godine 300 kuna mjesečno
3.600,00
24.274,34
Promotivne aktivnosti22
2011.
0,00
1.224,00
600,00
1.236,84
2012.
5.400,00
2.448,00
1.200,00
3.445,42
Troškovi vanjskih usluga rastu tijekom promatranog razdoblja s oko 4.260,00 kuna u 2011.
godini na 24.270,00 kuna u 2014. godini.
21
U osnovni i ostali materijal ulaze: flomasteri, kemijske olovke, papir formata A4, boja za printer (crna boja PG
510 144,00 kn, color CL511 199,00 kn) www.kompjutor.hr/Canon_tinte.html
22
Razrada pojedinih stavki detaljno je prikazana u marketing planu
33
c) TROŠKOVI RADNE SNAGE
Troškovi radne snage će također rasti tijekom cijelog promatranog razdoblja budući da će se
postupno zapošljavati sve više radne snage (uglavnom studenata).
Tablica 18: Očekivani troškovi radne snage
UKUPNO
2011.
17.550,00
2012.
35.100,00
2013.
124.650,00
2014.
128.250
Iz tablice je vidljivo da će troškovi radne snage narasti s 17.550,00 kuna u 2011. godini na
128.250,00 kuna u 2014. godini. Do najvećeg skoka troškova od oko 255% će doći u 2013.
godini, u odnosu na 2012. godinu, zbog zapošljavanja stalnog djelatnika.
7.5. Izvori financiranja i financijska konstrukcija
U sljedećoj je tablici prikazan udio osnovnih i obtnih sredstava u ukupno uloženim sredstvima
u početak rada Udruge, kao i izvori sredstava za financiranje spomenutih troškova.
Tablica 19: Financijska konstrukcija
R.Br
1.
2.
ULAGANJE
OSNOVNA
SREDSTVA
OBRTNA
SREDSTVA
UKUPNO
KUNA
%
12.770,00
74,77%
4.310,00
25,23
17.080,00
100
IZVORI SREDSTAVA
1.
2.
VLASTITA
SREDSTVA
DONACIJE,
DOTACIJE I
SPONZORSTVA
UKUPNO
6.000,00
35,13
11.080,00
64,87
17.080,00
100
Iz tablice je vidljivo da početna ulaganja u Udrugu iznose 17.080,00 kuna. Od tog iznosa će se
oko 75% odnosno 12.770,00 kuna uložiti u osnovna sredstva, a oko 25% novca će se uložiti u
34
obrtna sredstva.23 Tih 17.080,00 početnih ulagačkih sredstva će se osigurati dijelom iz
vlastitih, a dijelom iz tuđih izvora. Iz vlastitih izvora će se osigurati oko 6.000,00 kuna,
odnosno 35% sredstava, a iz donacija, dotacija i sponzorstava će se osigurati preostalih 65%
sredstava.
7.6. Projekcija računa dobiti i gubitka
Nakon svih potencijalnih priljeva i odljeva sredstava, potrebno je utvrditi financijski rezultat,
odnosno uvidjeti hoće li Udruga i kada poslovati s dobitkom ili gubitkom. Tablicom 20
predstavljena je projekcija dobiti i gubitka.
Iz računa dobiti i gubitka je vidljivo da se ne očekuje gubitak čak niti u godini osnivanja kada
je za većinu proizvodnih poduzeća karakteristično ostvarenje negativnog financijskog
rezultata (zbog troškova osnivanja, ulaska na tržište, kon kurenata itd). Međutim, budući da se
ovdje radi o Udruzi kao neprofitnoj organizaciji, u godini osnivanja se planira poslovati s
pozitivnom nulom, odnosno planira se prikupiti onoliko sredstava koliko je potrebno da
Udruga bude na nuli ili završi poslovanje te godine s blagim pozitivnim rezultatom. Tijekom
sljedećih godina će dobit rasti, pa će s oko 1.550,00 kuna u 2011. godini narasti na oko
52.092,00 kune u 2014. godini. Pri tome se u 2013. godini očekuje privremeni pad dobiti s
38.300,00 kuna na 22.500,00 kuna zbog zapošljavanja programera.
Sva ostvarena dobit će se utrošiti na organizaciju i provođenje projekata za poboljšanje rada
poduzeća
(osmišljavanje
načina
povećanja
likvidnosti,
konkurentnosti,
poboljšanje
međuljudskih odnosa unutar poduzeća, izlaska na vanjska tržišta, izvoznih aktivnosti, tržišnog
udjela itd). Osim toga dio dobiti će biti uložen (kao što je vidljivo u računu dobiti i gubitka) u
putovanja, naknade troškova volonterima, stručno usavršavanje zaposlenih, a što je također
jedna od aktivnosti poboljšanja rada Udruge budući da se odnosi na ulaganja u ljudski
potencijal kao osnovni izvor konkurentnosti svakog poduzeća.
23
Troškovi zakupnine, režija, ulaznog materijala, promidžbe, knjigovodstva i plaća tijekom srpnja (prije priljeva
sredstava od početka pružanja usluga)
35
Tablica 20: Projekcija računa dobiti i gubitka
R.br
2011.
2012.
2013.
2014.
34.617,92
111.780,49
172.012,69
228.780,49
800,00
4.040,00
5.620,00
6.180,00
17.080,00
18.500,00
34.500,00
53.000,00
52.497,92
134.320,49
212.132,69
287.960,49
17.550,00
23.176,84
35.100,00
49.068,42
124.650,00
50.957,88
128.250,00
80.067,84
5.850,00
18.775,00
18.162,50
23.162,50
-
10.000,00
5.000,00
10.000,00
5.850,00
8.775,00
13.162,50
13.162,50
-
-
-
10.000,00
-
5.000,00
5.000,00
15.000,00
10.969,31
10.993,00
8.890,00
4.054,00
5.149,31
4.434,00
786,00
600,00
8.357,53
600,00
2.000,00
1.236,84
2.134,00
0,00
861,69
1.200,00
6.325,00
1.895,04
7.380,00
1.584,00
2.029,00
22.300,42
1.200,00
3.000,00
3.445,42
4.856,00
5.400,00
799,00
3.600,00
6.000,00
2.817,54
5.000,00
1.740,00
2.150,00
27.405,38
1.320,00
3.500,00
3.876,38
5.310,00
9.000,00
799,00
3.600,00
6.500,00
4.026,70
1.824,00
2.230,00
31.351,34
1.320,00
3.500,00
3.970,34
5.562,00
12.600,00
799,00
3.600,00
7.000,00
4.026,70
50.946,88
95.985,96
189.634,58
222,844,54
38.334,53
22.498,11
65.115,95
0,00
0,00
0,00
13.023,19
1.551,04
38.334,53
22.498,11
52.092,76
PRIHODI
1.
2.
Prihod od pružanja usluga
Prihodi od članarina i članskih
doprinosa
Prihodi od donacija i
sponzorstava
BRUTO PRIHOD
3.
1.
2.
2.1.
2.2.
2.3.
2.4.
2.5.
3.
4.
RASHODI
Rashodi za zaposlene
Materijalni rashodi
Naknade troškova
zaposlenima
Službena putovanja
Stručno usavršavanje
zaposlenih
Naknade troškova članovima
u predstavničkim i izvršnim
tijelima
Naknade troškova
volonterima
Rashodi za materijal i
energiju
Uredski materijal
Materijal i sirovine
Energija
Sitni inventar
Rashod za usluge
Usluge telefona i pošte
Istraživanje i razvoj
Usluge promidžbe
Komunalne usluge
Najamnina
Računalne usluge
Računovodstvene usluge
Ostali izvanredni rashodi
Amortizacija
UKUPNO RASHODI
BRUTO DOBIT
POREZ NA DOBIT24
NETO DOBIT
24
1.551,04
Predviđa se da će zbog konkurentnosti Udruga postati obveznik poreza na dobit (20%) od 2014. godine.
36
7.7. Bilanca
U bilanci je prikazana sva financijska i nefinancijska imovina karakteristična za Udrugu,
njezini izvori te obveze nastale u svezi s njezinim pribavljanjem. Iz bilance je vidljivo da se
očekuje postupno povećanje nefinancijske i financijske imovine, odnosno cjelokupne aktive a
samim time i pasive. Važno je uočiti da Udruga raspolaže s puno više financijske imovine u
odnosu na nafinancijsku imovinu s obzirom na karakter djelatnosti kojom se bavi. Također,
budući da će se Udruga baviti samo pružanjem nematerijalnih uskluga, za nju je
karakteristično nepostojanje zaliha kao kratkotrajne imovine. Najznačajniji izvor financijske
imovine je novac u banci (novac ostvaren pružanjem usluga i onaj od donacija, dotacija i
spozorstava).
Tablica 21: Projekcija bilance
KONTO OPIS
2011.
2012.
2013.
2014.
9.409,63
2.325,00
16.272,95
3.000,00
19.660,80
3.500,00
19.725,84
3.500,00
325,00
2.000,00
6.596,83
7.791,31
4.120,02
66,41
3.604,88
3.000,00
11.623,36
13.791,31
10.120,02
66,41
3.604,88
3.500,00
14.412,83
17.789,94
10.120,02
7.669,92
3.500,00
14.412,83
17.789,94
10.120,02
7.669,92
700,56
649,59
649,59
649,59
700,56
649,59
649,59
649,59
(1.895,04)
(2.817,54)
(4.026,70)
(4.026,70)
487,80
50.172,89
40.856,89
-
1.649,59
134.320,49
102.782,49
-
1.747,97
211.412,68
163.654,68
-
1.813,01
287.960,49
225.500,49
-
8.516,00
800,00
59.582,52
27.498,00
4.040,00
150.593,44
42.138,00
5.620,00
231.073,48
56.280,00
6.180,00
307.686,33
AKTIVA
0
01
NEFINANCIJSKA IMOVINA
Neproizvedena dugotrajna
imovina
012
Nematerijalna imovina
0126
Osnivački izdaci
0127
Izdaci za istraživanje i razvoj
0128
Ostala nematerijalna imovina
02
Proizvedena dugotrajna imovina
022
Postrojenja i oprema*
0221
Uredska oprema i namještaj
0222
Komunikacijska oprema
0227
Uređaji, strojevi i oprema za ostale
namjene
026
Nematerijalna proizvedena
imovina
0261
Ulaganja u računalne programe i
opremu
029
Ispravak vrijednosti proizvedene
dugotrajne imovine
04
Sitni inventar
1
FINANCIJSKA IMOVINA
11
Novac u banci**
12
Depoziti i potraživanja od
zaposlenih
123
Potraživanja od zaposlenih
16
Potraživanja za prihode poslovanja
161
Potraživanja od kupaca***
162
Potraživanja za članarine
UKUPNO AKTIVA
37
PASIVA
20
24
241
242
Obveze
Obveze za rashode poslovanja
Obveze za zaposlene
Obveze za materijalne rashode
Naknade troškova zaposlenima
Naknade troškova članovima u
predstavničkim tijelima
Naknade troškova volonterima
2424
Obveze prema dobavljačima u
zemlji****
249
Ostale tekuće obveze
2492
Obveze za porez na dodanu
vrijednost
Pretporez
90
Kapital
UKUPNO PASIVA
49.663,39
39.635,95
17.550,00
120.488,37
91.078,04
35.100,00
226.661,93
182.621,48
124.650,00
268.529,04
211.251,44
128.250,00
5.850,00
-
18.775,00
-
18.162,50
-
23.162,50
10.000,00
-
5.000,00
5.000,00
15.000,00
16.235,95
32.203,04
34.808,98
34.838,94
10.027,44
7.962,11
29,410,33
25.709,51
44.040,45
39.397,32
57.277,60
52.619,51
2.065,33
9.919,13
59.582,52
3.700,82
30.105,07
150.593,44
4.643,13
4.411,55
231.073,48
4.658,09
39.157,29
307.686,33
* bez pretporeza
* *donacije i sponzorstva + 57% od prihoda pruženih usluga
*** 20% prihoda od usluga
**** dobavljači vanjskih usluga + materijalne imovine + opreme + ostalih usluga
Što se tiče pasive najveći dio obveza se odnosi na obveze prema zaposlenima, obveze prema
dobavljačima u zemlji i obveze za poreze. Iz godine u godinu sve navedene stavke postupno
rastu ali zamjetno degresivnijom stopom. Tako će se i obveze prema dobavljačima zadržati na
razini od oko 34.800,00 kuna. Vlastiti kapital, što je i logično prati rast ili pad dobiti. Tako on
raste s 9.900,00 kuna u 2011. godini na 30.100, kuna u 2012. godini. Zatim pada na oko
4.400,00 kuna pa ponovno raste u 2014. godini na 39.100,00 kuna.
Može se zaključiti da je trend rasta pojedinih stavki u bilanci povoljan. Naime, obveze rastu
sve sporije, dok vlastiti kapital raste vrlo progresivnom stopom u 2014. godini. Takav trend bi
se trebao nastaviti i u budućnosti budući da je svakom poduzeću u cilju da ima što više
vlastitog kapitala a što manje obveza.
Isto tako bi trebalo održati i pozitivan trend rasta novca u banci. Međutim, trebalo bi pripaziti
na brzinu njegovoga rasta jer ne bi trebao rasti velikom brzinom (bilo bi ga korisno ulagati u
neku drugu materijalnu imovinu).
38
8. ZAKLJUČNA OCJENA PROJEKTA
Studentska udruga Connexus predstavljat će glavnu poveznicu između studenata diplomskih
studija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera i poduzeća na području Slavonije i Baranje. Da
bi to bilo ostvareno, potreban je predani rad kako samih osnivača i voditelja Udruge, tako i
studenata koji u njoj sudjeluju. Udruga će pružati jedinstvenu uslugu, a to je održavanje
suradnje između poduzeća i studenata kroz rad na raznim projektima iz poslovnog života.
Budući da na području Osječko-baranjske županije, a i šire, ne postoji niti jedna organizacija
koja se bavi ovom djelatnošću, Studentska udruga Connexus predstavlja jedinstvenu
organizaciju koja sigurno može naći svoj prostor na tržištu. Prednost Udruge je i obavljanje
profitnih aktivnosti, održavanje instrukcija, izrada i održavanje web stranica, usluge
oglašavanja i prijevoda, što je čini financijski manje ovisnom o donacijama i sposobnom za
ulaganje u rast i razvoj aktivnosti Udruge.
S financijskog motrišta može se zaključiti da je pravni oblik organizacije prednost sama po
sebi budući da omogućava ostvarenje prihoda iz različitih izvora. Naime, Udruga može
ostvarivati prihode iz donacija, dotacija, sponzorstava te iz vlastitih izvora. Ukoliko se neki od
planiranih priljeva materijalne ili nematerijalne imovine ne ostvari, uvijek na raspolaganju
postoje rezervni izvori sredstva koji bi mogli nadomjestiti neke druge predviđene planom, a
nerealizirane. Uvijek će se, ukoliko jedan izvor financiranja „presuši“, tražiti zamjena za isti,
koja će se uglavnom pronalaziti u profitnim djelatnostima.
Najviše napora pri traženju sredstava će trebati uložiti na samom početku rada Udruge budući
da neće postojati priljevi od vlastitih aktivnosti. Također, na samom početku je većini udruga
iznimno teško (gotovo nemoguće) doći do zajmova od bankarskih institucija (zbog
netransparentnosti poslovanja i nepovjerenja bankarskog sektora kada su Udruge u pitanju).
Zato će se sva sredstva potrebna za osnivanje i početak rada Udruge morati prikupiti
isključivo od donatora i sponzora pa će biti vrlo važan inicijalni kontakt s takvim poduzećima,
odnosno bit će ih potrebno uvjeriti u korisnost i dobrobit ideje koja bi, između ostalog, korist
donijela i njima.
S marketinškog aspekta, osnovni izazov predstavlja izgradnja image-a Udruge, a što se u
početku djelovanja planira postići intenzivnim informiranjem zainteresiranih strana o
djelovanju Udruge i vrijednostima koje promiče, a zatim i ostvarivanjem kvalitetne suradnje
sa studentima i poduzećima. Planirana financijska sredstva za financiranje marketinških
aktivnosti ne zauzimaju značajan udio u ukupnim prihodima Udruge, obzirom da se velika
39
pozornost posvetila iznalaženju strategije koja uključuje i aktivnosti koje su za Udrugu
besplatne. Također, u sklopu upravljanja marketingom kritična se odluka odnosi na izbor
ciljnih skupina prema kojima su usmjereni marketinški napori Udruge. Konkretno, odluka o
ciljnim skupinama proizašla je iz iscrpne analize dionika Udruge te se smatra opravdanom.
Osim toga, u skladu sa svim definiranim ciljevima marketinga, utvrđeni su kriteriji
vrednovanja marketinških aktivnosti na osnovu kojih se marketinške aktivnosti mogu
korigirati po utvrđenom odstupanju od željenih ciljeva koji se marketingom žele postići.
Navedene potencijalne prepreke ne predstavljaju problem i s obzirom na predanost studenata
osnivača
Udruge
ostvarivanju
ciljeva
definiranih
poslovnim
planom.
Stvaranje
prepoznatljivosti Udruge kao udruge koja djeluje u najboljem interesu studenata ostvarit će se
isključivo proaktivnim pristupom marketingu.
Na temelju provedenih istraživanja i zaključaka proizašlih iz istih, a navedenih u poslovnom i
marketing planu te na temelju analiza izvedivosti smatra se da je projekt dugoročno održiv,
društveno koristan i izvediv.
40
MARKETING PLAN
Sadržaj
I. ANALIZA SITUACIJE .......................................................................................................... 1
1.1. Pregled makroekonomskog okruţenja (PEST analiza) ................................................... 1
1.1.1. Političko-pravni čimbenici ........................................................................................ 1
1.1.2. Ekonomski čimbenici................................................................................................ 3
1.1.3. Socio-kulturni čimbenici ........................................................................................... 4
1.1.4. Tehnološki čimbenici ............................................................................................... 5
1.2. Pregled mikroekonomskog okruţenja (pregled dionika)................................................. 6
1.2.1. Studenti diplomskih studija Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku ...................... 6
1.2.2. Predstavnici gospodarskog sektora ........................................................................... 7
1.2.3. Zaposleni/volonteri Udruge ...................................................................................... 7
1.2.4. Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku i fakulteti te odjeli u sastavu istog ............ 7
1.2.5. Studentske organizacije i udruge koje unapreĎuju studij i poloţaj studenata .......... 7
1.2.6. Donatori/sponzori i ostale zainteresirane strane ....................................................... 8
1.3. Pregled poslovnih ciljeva, strategija i poslovanja Udruge .............................................. 9
II. SWOT ANALIZA ............................................................................................................... 10
III. DEFINIRANJE CILJEVA MARKETINGA ..................................................................... 12
IV. SELEKCIJA TRŢIŠTA ..................................................................................................... 13
4.1. Ciljne skupine ................................................................................................................ 13
4.2. Diferencijacija i izbor strategije pozicioniranja............................................................. 14
V. PLAN AKTIVNOSTI ZA REALIZACIJU ........................................................................ 16
VI. OBLIKOVANJE BUDGETA ............................................................................................ 20
VII. UTVRĐIVANJE VREDNOVANJA MARKETINŠKIH AKTIVNOSTI ....................... 21
I. ANALIZA SITUACIJE
Poslovanje Studentske udruge Connexus se odvija u promjenjivom okruţenju koje se sastoji
od subjekata izvan Udruge koji utječu na njezinu sposobnost da razvije i zadrţi uspješne
odnose s ciljnim skupinama koje su u središtu djelovanja Udruge. Njih čine studenti i
poduzeća s kojima je Udruga u suradničkom odnosu. U nastavku je dan pregled osnovnih
čimbenika tog okruţenja.
1.1. Pregled makroekonomskog okruženja (PEST analiza)
Analiza makro okruţenja sastoji se od vrednovanja elemenata na koje Udruga nema direktan
utjecaj, a koji su relevantni za osnivanje i poslovanje iste. Njihov pregled dan je u nastavku.
1.1.1. Političko-pravni čimbenici
Kao najbrojnija vrsta organizacija civilnog društva u Hrvatskoj zastupljena je udruga. Prema
Ministarstvu uprave, udruga se mora prvo osnovati i upisati u registar udruga, da bi mogla
prijaviti upis svojeg ustrojstvenog oblika u registar udruga.1 Osnivanje udruge propisano je
institucionalnim okvirom za djelovanje udruga koji je zasnovan na brojnim propisima.
Temeljni zakon kojim se regulira osnivanje i djelovanje udruga jest Zakon o udrugama (NN
88/01). Ovim se zakonom razraĎuje „Ustavom zajamčeno pravo na udruţivanje graĎana kao
svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruţivanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba,
različitih ciljeva, a bez namjere stjecanja dobiti.“2
Osnivanje udruge regulira nadleţno tijelo drţavne uprave u čiji djelokrug s obzirom na ciljeve
osnivanja pripada djelatnost udruge, ministarstvo nadleţno za poslove opće uprave i tijelo
drţavne uprave nadleţno za nadzor javnih prihoda. Osnivanje zahtjeva najmanje tri osnivača,
koji kao osnivačka skupština udruge donose odluku o osnivanju i statut te odluku o pokretanju
postupka za upis u registar udruga.3 Zahtjevom za upis u Registar udruga Republike Hrvatske
pokreće se postupak u povodu zahtjeva za upis, a koji je pod nadleţnošću Ureda drţavne
uprave. Dokumentacija je ureĎena propisanim obrascima danim od strane Ministarstva
uprave, a propisana Pravilnikom o obrascima i načinu voĎenja registra udruga RH i registra
1
Ministarstvo uprave, Registar udruga, http://www.uprava.hr/default.aspx?id=666 (pristup: 10.02.2011.)
Ministarstvo uprave, Registar udruga, http://www.uprava.hr/default.aspx?id=666 (pristup: 10.02.2011.)
3
Narodne novine, http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_10_88_1496.html (pristup: 10.02.2011.)
2
1
stranih udruga u RH. „Udruga mora ponoviti svoj zahtjev za upis u registar ako registracijsko
tijelo ne donese odluku o zahtjevu u propisanom roku (30 dana) od dana predaje urednog
zahtjeva.“4 Iako se istekom tog roka smatra registriranom, udruzi je potrebno rješenje o
registraciji.
„Danom upisa u registar udruga, udruga stječe svojstvo pravne osobe te je, kao takva, duţna
voditi poslovne knjige i sastavljati financijska izvješća prema propisima kojima se ureĎuje
način voĎenja računovodstva neprofitnih organizacija“5, odnosno Uredbom o računovodstvu
neprofitnih organizacija (NN 10/08), a što je ureĎeno institucionalnim okvirom računovodstva
za neprofitne organizacije na čelu s Ministarstvom financija.
„Kao pravna osoba udruga se mora prijaviti Drţavnom zavodu za statistiku zbog odreĎivanja
matičnog broja prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, a potom moţe otvoriti poslovni
račun.“6 Daljni tijek voĎenja udruge propisan je Zakonom o udrugama. TakoĎer, na trţištu
rada udruge su u cijelosti izjednačene s drugim poslodavcima u svim segmentima primjene
propisa radnog prava, a što je ureĎeno Zakonom o radu.7
Registracijom udruge čije većinsko članstvo čine studenti i čija je djelatnost vezana uz
zadovoljavanje studentskih potreba moguće je ostvariti status studentske udruge. „Status
studentske udruge ili druge organizacije studenata stječe se upisom u evidenciju studentskih
organizacija.“8 Time udruga stječe pravo na financiranje od strane sveučilišta pri kojem je
registrirana, fakulteta koji su sastavnice konkretnog sveučilišta te pravo na sredstava iz
proračuna Republike Hrvatske putem Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. „Sveučilišta
Pravilnikom o financijskom poslovanju ureĎuju financijsko poslovanje, na temelju poštivanja
financijskih propisa i Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a u okviru
kojeg se definira financiranje svih organizacija studenata koje imaju za cilj rješavanje bitnih
pitanja poloţaja studenata.“9 TakoĎer, projekti i programi udruga koji su od interesa za Grad
Osijek, konkretno kategorija projekata za mlade, ostvaruju pravo na financiranje temeljem
Ivanović, M.: Kako registrirati udrugu u Republici Hrvatskoj?, Tiskara Ţupac, Zagreb, 2002.,
http://www.tvrtka.biz/web/brosure/kako_registrirati_udrugu.pdf (pristup: 10.02.2011.)
5
Ministrarstvo financija, http://www.mfin.hr/hr/neprofitno-racunovodstvo (pristup: 10.02.2011.)
6
Udruga za razvoj civilnog društva i humanitarno djelovanje Dijalog, http://www.dijalog.hr/vodic-za-osnivanjeudruge/46-vodic-za-osnivanje-udruge.html (pristup: 10.02.2011.)
7
Ured za udruge, http://www.uzuvrh.hr/stranica.aspx?pageID=46 (pristup: 10.02.2011.)
8
Statut Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, http://www.unios.hr/propisi/Statut%20%5B2010-1026%5D.pdf (pristup: 10.02.2011.)
9
Pravilnik o financijskom poslovanju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku,
http://www.unios.hr/propisi/pr_fp-s.pdf (pristup: 10.02.2011.)
4
2
Natječaja za financiranje projekata i programa udruga graĎana iz Proračuna Grada.10 Za
sredstva prikupljena putem sponzorstava udruga potpisuje Ugovore o sponzorstvu. Udruga od
osnutka obavlja djelatnosti kojima se ostvaruju njezini ciljevi utvrĎeni Statutom, a moţe
obavljati djelatnost kojom se stječe prihod, takoĎer u svrhu financiranja vlastitih aktivnosti.
1.1.2. Ekonomski čimbenici
U Hrvatskoj se visoko obrazovanje provodi kroz sveučilišne i stručne studije. Prema
Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, „sveučilišni studij osposobljava studente za
obavljanje poslova u znanosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i
društvu općenito te ih osposobljava za razvoj i primjenu znanstvenih i stručnih dostignuća“11,
a obuhvaća tri razine: preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studij. U Republici
Hrvatskoj djeluje oko 131 sveučilišta, veleučilišta i visokih škola sa svim svojim
sastavnicama.12
Prema mišljenju Nacionalnog vijeća za konkurentnost, kao i Nacionalne zaklade za znanost,
visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske, „u Hrvatskoj je potrebno podići
broj visokoobrazovanih na najmanje 30%, obzirom da je sadašnji broj diplomiranih studenata
gotovo tri puta manji od broja potrebnog za brţi gospodarski rast.“13
Ulaganjem u obrazovanje, posebice visoko obrazovanje, pridonosi se i rješavanju
nezaposlenosti, koja je u Hrvatskoj još uvijek visoka. Prema podacima Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje, 2010. godine udio nezaposlenih s fakultetskom diplomom u Republici
hrvatskoj iznosio je 5.3%. Ako se njima pridoda i udio od 3.9% nezaposlenih sa završenim
prvim stupnjem fakulteta (preddiplomski studij), stručnim studijem i višom školom, dobiva se
podatak od 9.2% udjela nezaposlenih visokoobrazovanih osoba u ukupnom broju
Sluţbeni portal grada Osijeka, http://www.osijek.hr/index.php/cro/Datoteke/Natjecaji (pristup: 10.02.2011.)
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=5538&sec=3305 (pristup:
12.02.2011.)
12
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=6511&sec=3305 (pristup:
12.02.2011.)
13
Institut za razvoj obrazovanja, http://www.iro.hr/hr/javne-politike-visokog-obrazovanja/visoko-obrazovanje-itrziste-rada/ (pristup: 12.02.2011.)
10
11
3
nezaposlenih u Republici Hrvatskoj. U apsolutnom iznosu broj nezaposlenih iznosi 26.630,
što je nedopustivo u drţavi koja se deklarira kao zemlja znanja.14
Što se tiče Osječko – baranjske ţupanije, području djelovanja Udruge, ukupna nezaposlenost
iznosi 34.211. Od navedenog, udio nezaposlenih sa završenim fakultetom ili višim stupnjem
obrazovanja iznosi 1.493, odnosno 4.4%, dok je broj nezaposlenih sa završenim prvim
stupnjem obrazovanja, stručnim studijem ili višom školom 874, odnosno 2.5%. Ukupan broj
nezaposlenih osoba sa završenim visokim obrazovanjem u Osječko – baranjskoj ţupaniji
iznosi 2.367 ili 6.9% od ukupnog broja nezaposlenih.15
Prema Institutu za razvoj obrazovanja, potrebno je jasno definirati koja su zanimanja, znanja i
vještine Hrvatskoj potrebni za brţi razvoj, i to ne samo u gospodarskom, već u svim
sektorima društva. Na temelju tih pokazatelja visoka bi učilišta trebala definirati svoju upisnu
politiku te politiku financiranja studija.16
1.1.3. Socio-kulturni čimbenici
Situacija na trţištu rada trenutačno nije najpovoljnija za osobe bez radnog iskustva. Mladi koji
su tek završili fakultet svakako moraju uloţiti dodatan trud za pronalazak posla. „Stjecanje
bilo kakvog radnog iskustva tijekom studiranja, odraĎivanje stručne prakse ili čak i
volontiranje prednost je koju pojedinac moţe steći dodatnim angaţmanom i koja moţe
donijeti prvo zaposlenje.“17
Prema istraţivanju provedenom u okviru projekta Instituta za razvoj obrazovanja, „52.6%
hrvatskih studenata većinom je ili potpuno nezadovoljno dostupnim informacijama o
mogućnostima u visokom obrazovanju te o zapošljavanju nakon studija. Informacije koje
Analiza
trţišta
radaNezaposlenost
i
zapošljavanje
u
siječnju
2011.,
http://www.hzz.hr/docslike/NEZAPOSLENOST-ANALIZA-sijecanj_2011.pdf (pristup: 12.02.2011.)
15
Analiza
trţišta
radaNezaposlenost
i
zapošljavanje
u
siječnju
2011.,
http://www.hzz.hr/docslike/NEZAPOSLENOST-ANALIZA-sijecanj_2011.pdf (pristup: 12.02.2011.)
16
Institut za razvoj obrazovanja, http://www.iro.hr/hr/javne-politike-visokog-obrazovanja/visoko-obrazovanje-itrziste-rada/ (pristup: 12.02.2011.)
17
Brebić,
T.:
Kako
se
nositi
s
teškom
situacijom
na
trţištu
rada,
2010.,
http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=98947 (pristup: 13.02.2011.)
14
4
studenti imaju uglavnom dolaze iz kombinacije nesluţbenih izvora na sveučilištu (drugih
studenata i profesora) te izvan sveučilišta (obitelj i drugi kontakti izvan sveučilišta).“18
Prema dostupnim analizama, u Hrvatskoj visoko obrazovanje je najnedostupnije „osobama iz
obitelji s niţim primanjima, učenicima iz strukovnih škola, osobama s invaliditetom i
pripadnicima romske nacionalne manjine.“19 Obzirom na navedeno, nuţno je angaţirati se po
pitanju podizanja svijesti o vaţnosti i društvenom značaju visokog obrazovanja u Hrvatskoj te
na postojeće probleme socijalne isključenosti u sustavu visokog obrazovanja.
Osim toga, najčešći problemi s kojima se suočavaju studenti tiču se troškova studija,
smještaja i mogućih prepreka za uspješno završavanje studija tijekom studiranja.
S druge strane, poduzeća traţe nove načine unaprijeĎenja poslovanja, a zbog dinamike
uvjetovane promjenama u okruţenju te mogućnosti suradnje s budućim mladim i
perspektivnim poslovnim ljudima.
1.1.4. Tehnološki čimbenici
Kao najbitniji čimbenik u okviru tehnološkog okruţenja ističe se komunikacija, obzirom da
svakodnevne aktivnosti udruga, kao i svih drugih organizacija, karakteriziraju različiti oblici
komuniciranja. Dostupnost tehnologije u tom smislu ima značajan utjecaj na organizacije i
ljude koji u njima rade. Imati pristup standardnoj tehnologiji od vitalne je vaţnosti za sve
neprofitne organizacije kako bi ponuda njihovih usluga mogla biti na najvišem mogućem
nivou. MeĎutim, dostupna sredstva često ne dopuštaju neophodna ulaganja u tehnologiju.
Trendovi korištenja Interneta u Hrvatskoj govore o sve većoj ulozi koju taj medij ima u
gospodarstvu i ostalim vidovima ţivota. Sve veći broj korisnika, sve veći broj Internet
stranica, sve veći broj priključaka na brzi Internet dokazuje da Internet ne moţe biti ignoriran
u oglašavanju. Kako bi Udruga što uspješnije ostvarivala svoje ciljeve i misiju, potrebno je
osigurati učinkovitu komunikaciju studentima te uspostaviti suradnju s relevantnim
institucijama i gospodarskim subjektima.
18
Institut za razvoj obrazovanja, http://www.iro.hr/hr/javne-politike-visokog-obrazovanja/visoko-obrazovanje-itrziste-rada/ (pristup: 12.02.2011.)
19
Institut za obrazovanje, http://www.iro.hr/hr/javne-politike-visokog-obrazovanja/pravo-na-obrazovanje/
(pristup: 12.02.2011.)
5
U pogledu dostupnosti tehnologije za neprofitne organizacije postoji pristup doniranim
tehnološkim rješenjima, ukoliko iste udovoljavaju uvjetima programa donacija koji na
svjetskoj razini provodi američka organizacija TechSoup. „Time organizacije ostvaruju
uštedu od 92-96% u odnosu na uobičajene maloprodajne cijene.“20
1.2. Pregled mikroekonomskog okruženja (pregled dionika)
Za Udrugu je od velikog značaja mogućnost utvrĎivanja skupina, prema odreĎenim
kriterijima, koje će biti definirane kao ciljne skupine, prema kojima će biti usmjerene sve
marketinške aktivnosti Udruge kako bi se ostvario najveći uspjeh. Osim toga, cilj je
identificirati sve dionike u djelovanju Udruge i utvrditi njihove potrebe, kako bi Udruga bila
uspješnija u zadovoljavanju istih. Glavne dionike Udruge, osim samih osnivača, čine:
-
studenti diplomskih studija Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku,
-
predstavnici gospodarskog sektora – poduzeća,
-
zaposleni/volonteri Udruge,
-
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku i fakulteti te odjeli u sastavu istog,
-
studentske organizacije i udruge koje unapreĎuju studij i poloţaj studenata,
-
donatori/sponzori i ostale zainteresirane strane.
Uspješan rad i razvoj Udruge, kao i ostvarenje njezinih ciljeva moguć je isključivo
ostvarenjem suradnje sa svim dionicima.
1.2.1. Studenti diplomskih studija Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku
Promjene u okolini traţe ne samo nova znanja, nego i nove ljude koji će biti u stanju
odgovoriti na te izazove. Znanja i vještine koje studenti stječu na diplomskim studijima
predstavljaju produbljivanje i proširivanje temeljnih i razvojnih znanja stečenih prvenstveno
na preddiplomskim studijima, čime studenti diplomskih studija čine idealne kandidate za
povezivanje s poslovnim okruţenjem. Udruga zainteresiranim studentima završnih godina
Program donacije tehnologija putem interneta – TechSoup, http://www.techsoup-croatia.org/node/706
(pristup: 16.02.2011.)
20
6
fakulteta omogućuje da sudjeluju u kreiranju strateških riješenja na primjerima iz prakse,
povezujući svoja znanja s praktičnim iskustvom.
1.2.2. Predstavnici gospodarskog sektora
Postoji nedvojbeno zanimanje gospodarskih subjekata za ulaganje u razvoj i obrazovanje
mladih s ciljem dosega do novih i inovativnih riješenja. Kroz suradnju s budućim mladim i
perspektivnim poslovnim ljudima, gospodarski subjekti imaju priliku osigurati i omogućiti
istima brzo zaposlenje i razvoj karijere. Obzirom da Udruga okuplja studente diplomskih
studija, svih sastavnica Sveučilišta J. J. Strossmayera, gospodarski subjekti kroz suradnju s
Udrugom imaju uvid u bazu potencijalnih budućih suradnika (na izvojenim pojedinačnim
projektima i konkretnim zadacima ili u vidu dugoročnije suradnje kroz zapošljavanje).
1.2.3. Zaposleni/volonteri Udruge
Organizator volontiranja prema Zakonu o volonterstvu moţe biti svaka udruga. Kroz svoj rad
Udruga će uspostaviti partnerstva s brojnim studentima koji su aktivni volonteri u drugim
organizacijama i ustanovama, a time i omogućiti zainteresiranima mogućnosti za volontiranje
u okviru Udruge, ukoliko isto odgovara njihovim interesima. Udruga ne isključuje studente
koji nisu aktivni volonteri, ali svojim angaţiranjem ţele podići kvalitetu rada Udruge i
zaposlenicima omogućiti lakši i produktivniji rad.
Udruga će posebnu brigu voditi o ljudskim potencijalima jer su ljudi koji je čine i koji su u
njoj zaposleni pokretač njezina uspjeha, daljnjeg rasta i razvoja. Svi napori će biti uloţeni u
zadovoljstvo djelatnika i njihovo zadrţavanje u Udruzi.
1.2.4. Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku i fakulteti te odjeli u sastavu istog
Sveučilište, odnosno sastavnice Sveučilišta, kao zadaću imaju sudjelovanje u ostvarivanju
društvenih interesa studenata. Kroz financijsku potporu Udruge Sveučilište omogućava
studentima da stečeno znanje primjene na realnom primjeru iz prakse, pridonoseći razvoju
poloţaja studenata.
1.2.5. Studentske organizacije i udruge koje unapređuju studij i položaj studenata
7
U svrhu ostvarivanja ciljeva definiranih Statutom, Udruga moţe suraĎivati s drugim
udrugama. Suradnja sa srodnim udrugama koje imaju slične ciljeve i područje djelatnosti,
provodit će se prema dogovoru sa svakom pojedinom udrugom, a kroz suradnju na
izdvojenim, pojedinačnim projektima ili kroz suradnju na stalnoj osnovi. Zajedničkim radom
studentskih udruga koje imaju za cilj unaprjeĎivanje poloţaja studenata ostvaruju se brojne
koristi za studente, a samim time udruge koje navedeno imaju za cilj zainteresirane su za rad
Udruge Connexus.
1.2.6. Donatori/sponzori i ostale zainteresirane strane
Funkcioniranje Udruge omogućeno je zahvaljujući partnerima, sponzorima i donatorima, koji
podrţavaju rad Udruge, sukladno svojim mogućnostima. Isti su prepoznali vaţnost i
društvenu korisnost projekata i rada Udruge općenito.
Darovanje je definirano Zakonom o obveznim odnosima (NN 35/2005) te karakterizira
davanje dara u novcu, stvarima ili uslugama primatelju i to bez ikakve naknade i
protuusluge.21 Osobe koje će dodijeliti odreĎenu materijalnu ili financijsku pomoć, ili
besplatno pruţiti neku uslugu Udruga proglašava donatorima.
Sponzorstvo je, pak, davanje u novcu, stvarima ili uslugama uz odreĎenu protuuslugu. Udruga
moţe fizičku ili pravnu osobu, koja preuzme financiranje neke aktivnosti ili djelatnosti u
okviru Udruge proglasiti sponzorom, a protuuslugu daje u vidu oglašavanja na internetskim
stranicama Udruge ili nekom drugom ugovorenom obliku.
Ostalim zainteresiranim stranama smatra se, primjerice, grad Osijek, obzirom da Udruga
moţe ostvariti pravo na financiranje temeljem Natječaja za financiranje projekata i programa
udruga graĎana iz Proračuna Grada.
Svrha suradnje Udruge i ostalih dionika je dobivanje značaja i prepoznavanje udruge kao
vodeće studentske organizacije na razini Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.
21
Narodne novine, http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/288230.html
8
1.3. Pregled poslovnih ciljeva, strategija i poslovanja Udruge
Ocjene nisu najbolje mjerilo, radno iskustvo ima jako malo studenata, a mladi su često i toliko
zastrašeni na razgovorima za posao da se teško mogu pokazati u najboljem svjetlu.
Fakultetsko znanje koje se stječe na hrvatskim sveučilištima uglavnom ne pruţa konkretne
radne vještine. Brojne studentske udruge uvidjele su potrebu takvog načina neformalnog
obrazovanja te se intenzivno bave pitanjima upravljanja karijerom, otkrivanjem potencijala
studenata i pruţanjem mogućnosti stjecanja ne samo formalnog nego i svakog drugog znanja.
Udruga Connexus prepoznala je navedeno kao i činjenicu da svako iskustvo u poslu doprinosi
upoznavanju radne okoline i načina poslovanja koje brojni studenti ne steknu tijekom
studiranja na fakultetima. Stoga Udruga kao osnovni cilj ima pruţiti studentima dodatnu
edukaciju te uz zanimljive predavače, interaktivna predavanja i radionice naglasiti vaţnost
uključivanja studenata tijekom studija u stručne projekte, kako bi bili osposobljeni za rad u
timu i za rješavanje sloţenih problema. Time bi studenti stekli nova iskustva koja
omogućavaju dobar početak poslovne karijere, ali i usavršili znanja usvojena u programu
obrazovanja.
Udruga sluţi kao alat koji studentima moţe pomoći u razvoju profesionalnih odnosa s ljudima
iz prakse, odnosno s ljudima koji se svakodnevno u svojim poduzećima susreću s izazovima
na trţištu. Sudjelovanjem u aktivnostima Udruge studenti će vidjeti u kojoj su mjeri već sada
u mogućnosti identificirati i analizirati neke probleme s kojima se poduzeća susreću u praksi.
Studenti će takoĎer prepoznati i koliko dobro funkcioniraju u timu, mogu li uspješno rješavati
neke osobne konflikte unutar tima i na kraju u kojoj su mjeri spremni preuzeti odgovornost za
posao koji misle odraditi.
Velik broj hrvatskih poduzeća zainteresiran je za ulaganje u razvoj i obrazovanje mladih čime
profesionalno jačaju svoje poslovne aktivnosti imajući uvid u jednu posve drukčiju
perspektivu, a koju nude studenti. Opravdanim se smatra da će mnoga poduzeća prepoznati
priliku u tome. Kao cilj se stoga izdvaja i spajanje te dvije skupine ljudi koji jedni druge
trebaju, ali zbog problema u komunikaciji ne mogu lako doći jedni do drugih. Udruga teţi
pruţanju prilika i nove perspektive za marljive studente uz pomoć konkretnih poslovnih
prilika i slučajeva. Obostrana korist leţi u mogućnosti predstavljanja poslovanja konkretnih
poduzeća studentima, kao i u mogućnosti predstavljanja studenata kao budućih zaposlenika
istim tim poduzećima.
9
II. SWOT ANALIZA
U cilju identificiranja snaga i slabosti Udruge te potencijalnih prilika i prijetnji iz okruţenja u
kojem će Udruga djelovati u nastavku je tablično prikazana SWOT analiza (Tablicom 1),
nakon čega slijedi objašnjenje.
Tablica 1: SWOT analiza
SNAGE
SLABOSTI
- Predanost osnivača i timski rad
- NeizgraĎen image
- Lokacija
- Dugotrajan
proces
kreiranja
- Prva udruga ovakvog tipa na području
reprezentativne baze podataka
Sveučilišta u Osijeku (diferencijacija)
- Fluktuacije u članstvu u Udruzi
- Obuhvaćanje radom svih sastavnica
- Svi osnivači Udruge studenti su
Sveučilišta
Ekonomskog fakulteta
- Samostalnost Udruge u radu
- Kreiranje
društveno
korisne
vrijednosti
- Profitne djelatnosti u okviru Udruge
- Konkurentnost cijena u okviru
profitnih djelatnosti Udruge
- Kvaliteta ostvarene suradnje
PRILIKE
PRIJETNJE
- Suradnja s udrugama koje imaju
- Administrativne barijere
slične ciljeve
- Nezainteresiranost
studenata
za
- Stvaranje vrijednosti kroz partnerstvo
djelovanje u sklopu Udruge
s gospodarskim sektorom
- Nezainteresiranost
poduzeća
za
- Stvaranje prepoznatljivosti projekata
suradnju
Udruge
- Nezainteresiranost drugih udruga za
- Osiguravanje dodatnih znanja i
suradnju
vještina onima kojima je to potrebno
- Problemi s financiranjem rada Udruge
- Suradnja s drugim sveučilištima, u
vidu studentskih natjecanja
- NagraĎivanje djelatnika, partnera i
studenata
- Ulazak RH u EU
Osnivači su, kao studenti Ekonomskog fakulteta u Osijeku, stekli teorijska znanja s područja
ekonomije kroz polaganje ispita utvrĎenih nastavnim planovima preddiplomskih i diplomskih
studija smjerova Financijski management, Management, Marketing te Poslovna informatika.
Uz navedeno, posjeduju visoku motiviranost i ambicioznost te spremnost za stalno učenje, ali
i ţelju za aktivnim zalaganjem u cilju unaprjeĎenja poloţaja studenata. Time su kvalificirani
za osnivanje udruge koja u središte postavlja upravo poloţaj studenata i upotpunjavanje
formalno stečenog znanja primjerima iz prakse. Udruga je usmjerena na zauzimanje za
10
poloţaj svih studenata na Sveučilištu, odnosno, na svim sastavnicama Sveučilišta, a time i
prva takvog tipa na Sveučilištu. Udruga je u svom radu neovisna, nastojeći se u što većoj
mjeri financirati iz profitnih djelatnosti, a s predstavnicima gospodarskog sektora i
institucijama iz visokog obrazovanja ostvaruje suradnički odnos. TakoĎer, profitne djelatnosti
Udruge cjenovno su prilagoĎene, čime se nastoji postići konkurentnost u odnosu na pruţatelje
sličnih ili istovjetnih usluga. Lokacija donosi blizinu poduzeća potencijalnih suradnika.
S druge pak strane, osnivači su ograničeni činjenicom da svi studiraju na Ekonomskom
fakultetu, a slijedom toga nemaju uvid u potrebe studenata ostalih sastavnica Sveučilišta, što
će zahtijevati stvaranje inicijalne suradnje sa studentima drugih fakulteta kako bi se došlo do
relevantnih informacija na temelju kojih će se ostvarivati suradnja s predstavnicima
gospodarskog sektora. Na taj će način Udruga moći kvalitetno zadovoljiti potrebe prethodno
identificiranih strana. Udruga ţeli upoznati poduzeća i studente sa svojom idejom, vizijom,
misijom i ciljevima, pri čemu će u početku oteţavajuću okolnost predstavljati nepoznavanje
studenata-osnivača Udruge od strane poduzeća i drugih studenata. U svezi s tim Udruga će
proći i kroz relativno dugotrajan proces prikupljanja aktivnih članova za sudjelovanje u
njezinom radu, a kako okuplja samo studente diplomskih studija na Sveučilištu suočava se i s
fluktuacijom u članstvu, obzirom na trajanje diplomskog studija od dvije godine, ali i uvjete
članstva definirane statutom.
Prilike su brojne, a tiču se, prvenstveno, suradnje s drugim udrugama i organizacijama, ali i
drugim sveučilištima, u vidu studentskih natjecanja, koja su često poticajna za studente, a
korisna i poduzećima. Na osnovu organiziranih suradnji i konkretnih projekata Udruga ima
priliku postati prepoznatljiva po suradnji studenata i poduzeća, ali i po kvaliteti odraĎenih
projekata. U svrhu financiranja rada Udruge, prilika se ogleda i u ulasku Hrvatske u EU, a
kroz programe financiranja EU namijenjene mladima i organizacijama aktivnim u radu s
mladima. Vezane uz navedeno su i prilike za meĎunarodnu suradnju, meĎu studentima iz
različitih zemalja.
Okruţenje je, jednim dijelom, neprivlačno, osobito u pogledu administrativnih barijera, pri
čemu se prvenstveno misli na postupak upisa Udruge u Registar udruga (primjerice ne
prihvaćanje imena Udruge kao adekvatnog ili ne usklaĎenosti Statuta Udruge s pravnim
zahtijevima i sl.). TakoĎer, identificirani dionici mogu biti nedovoljno zainteresirani za
suradnju, što će značiti probleme u radu Udruge, bilo za obavljanje osnovne djelatnosti, bilo u
vidu financiranja rada Udruge.
11
III. DEFINIRANJE CILJEVA MARKETINGA
Za Udrugu je od velikog značaja identificirati sve sudionike u djelovanju Udruge, a prema
kojima će biti usmjerene sve marketinške aktivnosti kako bi se ostvario najveći uspjeh. Kroz
svoje marketinške aktivnosti ţeli se osigurati ugled, pozitivan stav okoline prema pitanjima
vaţnim za Udrugu, komunikaciju s okruţenjem, ali i osigurati resurse za djelovanje i
osiguravanje financijske stabilnosti.
Osnovni cilj tiče se okupljanja studenata diplomskih studija, ističući koristi koje time
ostvaruju u pogledu pojedinačnog osobnog razvoja svakog od studenata. Nuţno je postići
prihvaćenost Udruge od strane studenata i pozicionirati se meĎu studentskim tijelom kao
udruga koja ima razumijevanja za potrebe za stalnim učenjem. Davanjem drugima
odgovornosti za projekte njih se aktivno uključuje i oni su zainteresirani dati svoj maksimum.
Rješavanje poslovnih slučajeva način je na koji se moţe doći do prakse ili posla. Cilj koji se
izvodi iz navedenog odnosi se na povećanje broja studenata, aktivnih članova unutar Udruge.
Na osnovu neformalnog istraţivanja provedenog na skupini poduzeća došlo se do informacija
kako je većina poduzeća zainteresirana za različite oblike i mogućnosti sudjelovanja u okviru
Udruge. Iz tog razloga Udruga ima za cilj poticanje poduzeća na suradnju kroz davanje na
raspolaganje konkretnih informacija o svom djelovanju i ciljevima. Inicijativu za osnivanjem
ovog tipa Udruge poduzeća smatraju pohvalnom i prihvatljivom, a obzirom dosadašnju
suradnju s raznim studentskim udrugama i potencijalno zanimljivom. Svojom aktivnošću
Udruga treba prikupiti kritičnu masu poduzeća nuţnih za suradnju, a potom razraĎivati
projekte namjenjene studentima u skladu s potrebama utvrĎenim od strane poduzeća. Izvedeni
cilj je povećanje broja predstavnika gospodarskog sektora, a kao aktivnih sudionika na
konkretnim projektima ili pak u ulozi donatora i sponzora radu Udruge.
TakoĎer, Udruga ima za cilj uspostaviti suradnju i partnerstvo s ključnim institucijama,
konkretno Sveučilištem i njegovim sastavnicama te drugim udrugama koje dijele vrijednosti i
principe djelovanja. Uspostavljanje suradnje s institucijama iz područja visokog obrazovanja
najistaknutije je u obliku partnerstva na projektima.
12
IV. SELEKCIJA TRŽIŠTA
Udruga se u radu obraća brojnim skupinama te ih identificira kao ciljne skupine do kojih
svojim marketinškim aktivnostima ţeli doprijeti. U nastavku je dan pregled ciljnih skupina i
strategije kojom se Udruga diferencira i pozicionira prema ciljnim skupinama.
4.1. Ciljne skupine
Ciljne skupine, prema kojima će biti usmjerene sve marketinške aktivnosti Udruge,
identificiraju sudionike koji imaju utjecaj na djelovanje Udruge. U osnovi, Udruga dijeli
ciljne skupine na:
1. skupine istaknute kao predmet osnovne djelatnosti Udruge, odnosno na studente i
predstavnike gospodarskog sektora,
2. skupine koje osiguravaju resurse za djelovanje i osiguravaju financijsku stabilnost
Udruge, odnosno Sveučilište J. J. Strossmayera i sastavnice istog te predstavnici
gospodarskog sektora
Udruga u radu okuplja studente diplomskih studija, kao svoje članove, a cilj joj je okupiti što
veći broj istih. Prema podacima ustupljenim od strane Sveučilišta J. J. Storssmayera u
Osijeku, u akademskoj godini 2010./2011. na Sveučilištu je upisan 1.733 student, s redovnim
statusom, i 401 izvanredni student, odnosno ukupno 2.134 studenata.22 Detaljan pregled
upisanih studenata u I. i II. godinu sveučilišnih diplomskih studija prema sastavnicama dan je
kao prilog. Na osnovu definiranih ciljeva, Udruga se prvenstveno obraća studentima koji
imaju status redovitih studenata, odnosno marketinške napore usmjerava na preko 1.700
studenata. Prema projekcijama o članstvu u Udruzi, nakon gotovo 3 godine rada Udruga
planira obuhvatiti oko 17% od ukupnog broja studenata, ukoliko ne bude značajnih
fluktuacija upisnih kvota.
Poduzeća za Udrugu imaju dvostruku ulogu - vezano uz organiziranje konkretnih projekata i
suradnji te vezano uz financiranje rada Udruge. U izboru poduzeća Udruga nije ograničena te
je usmjerena ustvarivanju kontakta sa svim poduzećima, a tada i na suradnju sa
zainteresiranima. Dakako, nastoji se ostvariti suradnja s poduzećima koja su ranije
Rektorat Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Središnja sluţba: Marija Rasonja, mag. iur., Tajnik za
nastavu i studente
22
13
sudjelovala u sličnim projektima, ali i s poduzećima čije su konkretne probleme studenti
članovi Udruge u mogućnosti rješiti.
Sastavnice
Sveučilišta
čine
znanstveno-nastavne
sastavnice
(Ekonomski
fakultet,
Elektrotehnički fakultet, Filozofski fakultet, GraĎevinski fakultet, Poljoprivredni fakultet,
Pravni fakultet, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Strojarski fakultet u Slavonskom
Brodu, Učiteljski fakultet te Odjeli za biologiju, fiziku, kemiju i matematiku), umjetničkonastavne sastavnice (Umjetnička akademija u Osijeku) te ostale sastavnice (Gradska i
sveučilišna knjiţnica Osijek, Studentski centar u Osijeku, Studentski centar u Slavonskom
Brodu, Tehnologijsko-razvojni centar Osijek d.o.o. i Sveučilišni centar za unaprjeĎenje i
osiguranje kvalitete visokog obrazovanja).23 Navedene Udruga vidi kao potencijalne
suradnike.
4.2. Diferencijacija i izbor strategije pozicioniranja
Fakultetsko znanje koje se stječe na hrvatskim sveučilištima uglavnom ne pruţa konkretne
radne vještine. Brojne studentske udruge uvidjele su potrebu neformalnog obrazovanja te se
intenzivno bave otkrivanjem potencijala studenata i pruţanjem mogućnosti stjecanja
formalnog i drugog znanja. Menadţment tim je istraţio trţište i utvrdio da postoji potreba
meĎu studentima za uslugama Udruge.
Udruga Connexus ţeli osigurati ugled, pozitivan stav okoline prema pitanjima vaţnim za
Udrugu, komunikaciju s okruţenjem, ali i osigurati resurse za djelovanje i osiguravanje
financijske stabilnosti.
Djelovanjem je Udruga Connexus bliska udrugama koje već djeluju, ali ima širi obuhvat
djelovanja i prva je takvog tipa na području Sveučilišta J. J Strossmayera u Osijeku. Osim
navedenog, osnovu za diferencijaciju čini baza ţivotopisa.
Ispunjavanju EU formata ţivotopisa moţe pristupiti svaki student nekog od fakulteta u sklopu
Sveučilišta, a članstvom u Udruzi ţivotopisi postaju dio baze ţivotopisa. Udruga studentima
osigurava pristup lozinkom vlastitom ţivotopisu, u svakom trenutku, za eventualne izmjene ili
23
Statut Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, http://www.unios.hr/propisi/Statut%20%5B2010-1026%5D.pdf (pristup: 10.02.2011.)
14
dopune teksta ţivotopisa. Sam ţivotopis prije upisa u bazu mora biti odobren od strane
Udruge.
Pristup lozinkom osiguran je i za poduzeća u suradnji s Udrugom, a koja su za pristup
ugovorila neki oblik suradnje (primjerice konkretan case study, odrţavanje predavanja na
dogovorenu temu od strane zaposlenika konkretnog poduzeća ili pak, u slučaju proizvodnih
poduzeća, odobravanje studentskog posjeta proizvodnom pogonu i sl.).
Udruga se, dakle, ţeli pozicionirati kao udruga koja će na jednom mjestu okupiti i povezati
studente diplomskih studija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, pruţiti im dodatnu
edukaciju putem raznih predavanja i seminara te ih povezati s poslodavcima na području
Slavonije i Baranje kako bi stekli radno iskustvo suradnjom s poduzećima i raznim
organizacijama, na obostranu korist.
15
V. PLAN AKTIVNOSTI ZA REALIZACIJU
Planirana strategija marketinga uključuje sljedeće promotivne aktivnosti Udruge:
1. Planirane promotivne aktivnosti:
-
aktivnosti odnosa sa studentima,
-
tiskani promotivni materijali,
-
direktni marketing za poduzeća i institucije iz područja visokog obrazovanja,
-
interni marketing,
-
web portal Udruge i Facebook profil,
-
web portal poduzetničkog inkubatora BIOS d.o.o.,
-
aplikacija za smartphone,
-
marketing od-usta-do-usta.
2. Izdvojene i posebne aktivnosti usmjerene ostvarivanju kratkoročnih ciljeva
-
tiskani promotivni materijali,
-
web stranica i forumi,
-
zahvalnice i diplome studentima i poduzećima,
-
časopis Lider.
Planirane promotivne aktivnosti uključuju aktivnosti koje prate Udrugu od osnivanja i u
daljnjem tijeku rada.
Aktivnosti odnosa sa studentima odnose se na korištenje e-maila i web stranice Udruge u
direktnoj (izravnoj) i personalnoj (osobnoj) komunikaciji sa studentima.
Tiskani promotivni materijali planirani za promociju Udruge su sljedeći:
-
Letak A6 formata (148x105 mm), formatirani papir s jednostrano otisnutim kolor
sadrţajem na sjajnom papiru;
-
Plakati A3 formata (297 × 420 mm), tisak na standardnom 120 gr solstar satin bijelom
papiru, kolor izvedba, jednostrano:
-
Posjetnice, standardiziranog formata (90x50 mm), koje sluţe za prenošenje podataka o
Udruzi, a sadrţe ime Udruge te kontakt podatke kao što su adresa, telefon, mobitel, email te logotip Udruge;
-
Tiskani materijali drugih formata, prema utvrĎenim potrebama;
-
Plastične olovke s tiskom;
16
Ovi oblici tiskanih materijala omogućavaju inventivno i originalno grafičko oblikovanje
vlastitog dizajna.
Direktni marketing za poduzeća i institucije iz područja visokog obrazovanja usmjeren
je izravnom ulaganju napora prema poduzećima i institucijama putem e-maila i izravnih
kontakta telefonom. Udruga na ovaj način ciljano komunicira s poduzećima i institucijama
koje su postojeći suradnici Udruge, ali i potencijalne suradnike – predstavnike gospodarskog
sektora informira o poslovanju i ciljevima Udruge.
Interni marketing Udruge obuhvaća marketinške aktivnosti unutar Udruge, radi postizanja
sinergijskog djelovanja svih članova u skladu s temeljnim ciljevima, misijom i strategijama
Udruge. U sklopu internog marketinga predviĎeno je sljedeće:
-
Obrazovanje i osnaţivanje članova Udruge što pozitivno utječe na zadovoljstvo
članova unutar Udruge i bolje razumijevanje ciljeva Udruge čime se direktno utječe na
rezultate poslovanja
-
Memorandumi kao podloga za izradu sluţbenih dokumenata, a koji sadrţe opće
podatke kao što su adresa, telefon, web stranica te e-mail Udruge, obzirom da unutar
poslovne komunikacije postoje odreĎena pravila koja treba poštivati, jedno od kojih
govori da svako poduzeće ima vlastiti, originalan memorandum.
-
Mape za dokumente, A4 formata papira (210 x 297 mm), izraĎene od tvrdog papira i
dodatno lakirane, a sluţe za prenošenje ili čuvanje dokumenata. S unutarnje strane
nalazi se PVC dţepić koji je predviĎen za cca 10 do 15 listova. Ovaj tiskani materijal
predviĎen je za sve članove Udruge.
-
Kolor naljepnice otisnute digitalnim tiskom na samoljepljive PVC folije, predviĎene
za indekse članova Udruge.
Web stranica Udruge i Facebook profil. Kvalitetni web dizajn i izrada web stranice ključni
su za njezine daljnje performanse na Internetu i odnos s posjetiteljima. VoĎeno informacijama
dobivenim od dionika, Udruga moţe aţurirati, korigirati ili nadopuniti informacije na webstranici. U osnovi web stranica ima informativnu funkciju, nudi osnovne podatke o Udruzi te
bazu ţivotopisa studenata članova Udruge.
Poduzetnički inkubator BIOS d.o.o. nudi predstavljanje stanara BIOS-a na web stranici
www.inkubator.hr . Kako je planirana lokacija Udruge u okviru poduzetničkog inkubatora,
ona će svoje mjesto pronaći i na web stranici BIOS-a.
17
Neprofitnim udrugama za brzo pribavljanje novih članova i ispitivanje javnog mišljenja
korisna je i prisutnost na društvenim mreţama. Iz tog razloga Udruga će kreirati i redovito
odrţavati Facebook profil.
Aplikacija za smarthpone predstavlja još jedan od oblika oglašavanja, a zbog jednostavnosti
izrade i trenda sve veće uporabe smartphone ureĎaja meĎu svim generacijama. Preuzimanje
aplikacije omogućeno je preuzimanjem QR koda (eng. Quick Response). 24
Marketing od-usta-do-usta. Kod neprofitnih organizacija vrlo je značajan doseg marketinga
od-usta-do-usta. U okviru navedenog podrazumijeva se davanje usmene preporuke studenata
postojećih članova Udruge onima koji to još nisu postali, ali i davanje preporuke od strane
poduzeća, koja su sudjelovala u radu Udruge, drugim poduzećima s kojima su u poslovnom
odnosu.
Izdvojene i posebne aktivnosti usmjerene ostvarivanju kratkoročnih ciljeva odnose se na
pojedinačne projekte Udruge u vidu izdvojenih i planiranih projekata, odnosno konkretne
suradnje s poduzećima.
Tiskani promotivni materijali kojima će pojedini projekti biti popraćeni su sljedeći:
-
Letak A6 formata (148x105 mm), formatirani papir s jednostrano otisnutim kolor
sadrţajem na sjajnom papiru, s direktnom distribucijom;
-
Plakati A3 formata (297 × 420 mm), tisak na standardnom 120 gr solstar satin bijelom
papiru, kolor izvedba, jednostrano.
Web stranica i forumi. Putem web stranice Udruga će informirati i pruţati podatake
zainteresiranim stranama o pojedinim projektima i aktivnostima unutar Udruge te korisnosti
koja se moţe očekivati od istih. TakoĎer, putem sluţbenih foruma sastavnica Sveučilišta
studentima će se ponuditi informacije o početku odreĎenih aktivnosti unutar Udruge.
Zahvalnice i diplome studentima i poduzećima predviĎene su u standardiziranom A4
formatu s jednostrano otisnutim sadrţajem, a namijenjene, kako je već rečeno, studentima i
poduzećima po završetku konkretnih projekata.
QR kod je dvodimenzionalni bar kod, stvoren kako bi sadrţaje koji su unutar njega zapisani korisnici mogli
izuzetno brzo i jednostavno pročitati. Koristi se na način da se pomoću telefona s ugraĎenom kamerom slika QR
kod, a sadrţaj unutar koda je pripadajućim mobitelom i aplikacijom moguće jednostavno očitati; Što su to QR
kodovi i zašto ih češće ne koristimo?, http://www.gadgeterija.net/2010/04/11/sto-su-to-qr-kodovi-i-zasto-ihcesce-ne-koristimo/ (pristup: 27.02.2011.)
24
18
Časopis Lider. „Studentski Lider klub je poseban projekt poslovnog tjednika Lidera pokrenut
2006. godine. U svakom broju Lidera za Studentski Lider klub rezervirane su dvije stranice na
kojima se posebna pozornost posvećuje interesima mladih čitatelja, zbivanjima vezanim uz
studente i poslodavce te medijski prate aktivnosti studenata i sponzora.“25 Udruga u okviru
svojih marketinških aktivnosti ostavlja mogućnost da odreĎeni projekti u organizaciji Udruge
budu prepoznati od strane Student Lider kluba i kroz članak budu predstavljeni čitateljima.
25
Studentski Lider klub, http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=2495 (pristup: 02.03.2011.)
19
VI. OBLIKOVANJE BUDGETA
Udruga kao potporu svom radu obavlja promotivne aktivnosti. Pod promotivnim aktivnostima
podrazumijevaju se aktivnosti informiranja zainteresiranih strana koje je Udruga identificirala
kao ciljne skupine. Način postizanja navedenog razraĎen je planom aktivnosti, dok se u
nastavku tablično razraĎuju planirani troškovi za definirane aktivnosti (Tablica 2) .
Tablica 2: Očekivani troškovi promotivnih aktivnosti
OPIS
Letak A6 (ukupno)*
KOLIČINA
Plakat A3 (ukupno)*
KOLIČINA
Mape za dokumente*
KOLIČINA
Posjetnice**
KOLIČINA
Zahvalnice i diplome studentima i
poduzećima **
KOLIČINA
Memorandumi (vlastita izrada)
Kolor naljepnice **
KOLIČINA
Plastične olovke s tiskom ***
KOLIČINA
UKUPNO
2011. 26
300,00
1.000
184,50
50
246,00
50
94,46
100
72,45
2012.
900,00
3.000
295,20
80
984,00
200
94,46
100
272,81
2013.
960,00
3.200
276,75
75
1.476,00
300
281,42
2014.
990,00
3.300
295,20
80
1.476,00
300
326,93
10
0,00
189,42
50
150,00
100
1.236,84
50
0,00
498,15
200
400,80
501
3.445,42
60
0,00
611,31
300
270,90
301
3.876,38
70
0,00
611,31
300
270,90
301
3.970,34
*Foto Kopi Faks, S. Radića 22, Osijek
** Printshop, http://www.printshop.hr/1/posjetnice/posjetnice-vizitke.html (pristup: 24.02.2011.)
*** Novi val, http://www.novival.hr/proizvodi/olovke_s_tiskom/olovka_penkala_s_tiskom.htm (pristup: 47.02.2011.)
Tablicom 2 dan je pregled količina tiskanih materijala predviĎenih za promoviranje Udruge,
od početka njezina rada, uključujući organizirane pojedinačne projekte i suradnje. Pregled čini
projekcija troškova za prvih 6 mjeseci od početka rada Udruge, a zatim i za sljedeće tri godine
poslovanja. Aktivnosti koje nisu navedene tablicom, a istaknute su planom aktivnosti za
realizaciju, besplatne su za Udrugu.27 Navedene količine opravdavaju se povećanim
potrebama za promocijom samim početkom djelovanja Udruge, a zatim i povećanjem broja
suradnji i projekata u organizaciji Udruge. Ukupna sredstava koja se izdvajaju za promociju
povećavaju se u skladu s rastom prihoda koji su na raspolaganju Udruzi.
Od datuma početka rada Udruge, 01.07.2011.
Izravni kontakti telefonom prema poduzećima i dr. obračunati su kao reţijski troškovi, izrada i odrţavanje web
stranice i Facebook profila su besplatni, kao i izrada smartphone aplikacije, itd.
26
27
20
VII. UTVRĐIVANJE VREDNOVANJA MARKETINŠKIH AKTIVNOSTI
Udruga definirane ciljeve ostvaruje putem planiranih aktivnosti. U skladu s definiranim
ciljevima marketinga, uspješnost ostvarenja istih vrednovati će se kroz:
-
rast Udruge, s obzirom na broj članova i broj poduzeća suradnika,
-
povećanje broja donatora i sponzora te izgradnju financijske stabilnosti,
-
prihvaćanje programa od strane studenata i ostalih dionika,
-
ulaganja u nove projekte,
-
zadovoljstvo zaposlenika i volontera.
Udruga ima za cilj informirati i upoznati sve identificirane potencijalno zainteresirane strane s
planom i programom rada Udruge, a samim time osigurati i prihvaćanje plana i programa od
strane studenata i ostalih dionika. To će se prvenstveno očitovati u porastu broja uključenih u
rad Udruge.
Osnovni cilj, dakle, tiče se okupljanja studenata diplomskih studija, odnosno povećanja broja
studenata, aktivnih članova unutar Udruge. TakoĎer, Udruga je usmjerena povećanju broja
predstavnika gospodarskog sektora, a kao aktivnih sudionika na konkretnim projektima ili pak
u ulozi donatora i sponzora radu Udruge. Povećanjem broja aktivnih članova i suradnika,
Udruga postupno izgraĎuje financijsku stabilnost, čime joj je omogućeno daljnje ulaganje u
rad i razvoj novih projekata.
Ukoliko Udruga ostvari navedeno, promotivne aktivnosti smatrati će se uspješnima.
TakoĎer, zadovoljstvo zaposlenika i volontera uključenih u rad Udruge rezultat je aktivnosti
internog marketinga, poduzetih
u svrhu postizanja sinergijskog djelovanja svih članova
Udruge u skladu s temeljnim ciljevima, misijom i strategijama.
21
Internetski izvori
1. Analiza trţišta rada- Nezaposlenost i zapošljavanje u siječnju 2011.,
http://www.hzz.hr/docslike/NEZAPOSLENOST-ANALIZA-sijecanj_2011.pdf
(pristup: 12.02.2011.)
2. Avalon premium hosting, http://www.avalon.hr/web-hosting/ (pristup: 22.02.2011.)
3. Brebić, T.: Kako se nositi s teškom situacijom na trţištu rada, 2010.,
http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=98947 (pristup: 13.02.2011.)
4. GD dizajn, http://www.gddizajn.hr/index.html (pristup: 22.02.2011.)
5. GD
dizajn,
http://www.gddizajn.hr/skolske_klupe_i_stolice.html
(pristup:
22.02.2010.)
6. Institut za razvoj obrazovanja, http://www.iro.hr/hr/javne-politike-visokogobrazovanja/visoko-obrazovanje-i-trziste-rada/ (pristup: 12.02.2011.)
7. Ivanović, M.: Kako registrirati udrugu u Republici Hrvatskoj?, Tiskara Ţupac, Zagreb,
2002.,
http://www.tvrtka.biz/web/brosure/kako_registrirati_udrugu.pdf
(pristup:
10.02.2011.)
8. Kompjutor.hr, www.kompjutor.hr/Canon_tinte.html (pristup: 22.02.2010.)
9. Links,
http://www.links.hr/index.php?naziv=ADSL+router+%2B+modem+DLINK+DSL-2543B%2C+Annex+B%2C+4port+switch&option=artikl&id_kategorija=053524&id_artikl=052.909.024 (pristup:
22.02.2011.)
10. Ministrarstvo financija, http://www.mfin.hr/hr/neprofitno-racunovodstvo (pristup:
10.02.2011.)
11. Ministarstvo uprave, Registar udruga, http://www.uprava.hr/default.aspx?id=666
(pristup: 10.02.2011.)
12. Ministarstvo
znanosti,
obrazovanja
i
športa,
http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=5538&sec=3305 (pristup: 12.02.2011.)
13. Narodne novine, http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_10_88_1496.html
(pristup: 10.02.2011.)
14. Narodne novine, http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/288230.html (pristup:
10.02.2011.)
15. Poduzetnički inkubator, http://www.inkubator.hr/usluge.html (pristup: 17.02.2011.)
16. Pravilnik o financijskom poslovanju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku,
http://www.unios.hr/propisi/pr_fp-s.pdf (pristup: 10.02.2011.)
17. Program donacije tehnologija putem interneta – TechSoup, http://www.techsoupcroatia.org/node/706 (pristup: 16.02.2011.)
18. Sluţbeni portal grada Osijeka, http://www.osijek.hr/index.php/cro/Datoteke/Natjecaji
(pristup: 10.02.2011.)
19. Statut
Sveučilišta
Josipa
Jurja
Strossmayera
u
Osijeku,
http://www.unios.hr/propisi/Statut%20%5B2010-10-26%5D.pdf
(pristup:
10.02.2011.)
20. Studentski Lider klub, http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=2495 (pristup:
02.03.2011.)
21. Što
su
to
QR
kodovi
i
zašto
ih
češće
ne
koristimo?,
http://www.gadgeterija.net/2010/04/11/sto-su-to-qr-kodovi-i-zasto-ih-cesce-nekoristimo/ (pristup: 27.02.2011.)
22. Udruga za razvoj civilnog društva i humanitarno djelovanje Dijalog,
http://www.dijalog.hr/vodic-za-osnivanje-udruge/46-vodic-za-osnivanje-udruge.html
(pristup: 10.02.2011.)
23. Ured za udruge, http://www.uzuvrh.hr/stranica.aspx?pageID=46
(pristup:
10.02.2011.)
24. Vlada Republike Hrvatske, Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija,
http://www.uzuvrh.hr/userfiles/file/Uredba%20o%20ra%C4%8Dunovodstvu%20nepr
ofitnih%20organizacija.pdf (pristup: 22.02.2010.)
25. Wikipedia.org, http://en.wikipedia.org/wiki/Secure_Shell (pristup: 22.02.2011.)

ZAMOLBA ZA PRIJEM U ČLANSTVO Naslovu podnosim ovu

ovdje - FotoGard

Pravila online natječaja za foto i kratke video uratke „NEKA SE

ovdje - Udruga tehničke kulture GALILEO

SKUPŠTINA Udruge malih dioničara ALUMINIJAŠ Mostar Mostar

Zahtjev za upis u Registar udruga Republike Hrvatske

IZVJEŠĆE O RADU U 2014. GODINI I USLUGE KOJE PRUŽAMO II

Izvještaj sa skupštine - Udruga branitelja 151. samoborske brigade

ovdje - Sretan Dan

Izvještajna godišnja skupština naše udruge