Reforma javnog zdravstva II – BiH, EuropeAid/128400/C/SER/BA Reforma javnog zdravstva II U Bosni i Hercegovini POČETNI IZVJEŠTAJ 12/2011 – 03/2012 This project is funded by The European Union Ceen Consulting DIDAIKASIA S.A. Reforma javnog zdravstva II Naziv projekta: Reforma javnog zdravstva II Project Details: Naziv, broj i datum sporazuma o razumijevanju: Broj dok. projekta: Ugovarač: 2011/278-121 17-11-2011 Adresa, broj telefona i email adresa: 4-12-2013 Ime kontakt osobe: Datum potpisa ugovora: Datum isteka ugovora Ime kontakt osobe korisnika: Broj ugovora: 2011/278-121 Ukupno ugovoreni iznos (EUR): 1.198.400,00 € Ime, adresa, telefon i faks, email adresa Izvođača: Ime vođe tima: Ime, adresa, telefon i faks, email adresa Vođe tima IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj Delegacija Evropske Unije u Bosni i Hercegovini Jadranka Mihić Programme Manager Delegacija Evropske Unije u BiH jadranka.mihic@ee as.europa.eu +387 33 254 767 +387 33 666 037 Mr. Derek Barker CEEN Economic Consulting, GmBh Mölkergasse 4/3, Wien, Austria +43 (1) 971 3806 ceen@ceenconsulting.com Dr. Martin Rusnák Hasana Kikića 13 Sarajevo +387 33 266 380 +387 33 266 381 rusnakm@euph2.eu ii Reforma javnog zdravstva II 1 SADRŽAJ 1 2 3 1 2 SADRŽAJ ...................................................................................................................................... iii PRILOZI ........................................................................................................................................ iv SKRAĆENICE ................................................................................................................................ v UVOD ............................................................................................................................................. 1 OSNOVNE INFORMACIJE ....................................................................................................... 3 2.1 Prethodna pomoć ......................................................................................................... 3 2.2 Korisnik ............................................................................................................................ 7 3 POČETNA SITUACIJA .............................................................................................................. 7 3.1 Aktivnosti u toku početne faze ................................................................................ 8 3.2 Činjenice koje su zajedničke za sve ciljeve projekta ..................................... 12 3.3 Relevantnost radnog zadatka (ToR) ................................................................... 13 4 CILJEVI I ISHODI ..................................................................................................................... 14 4.1 Sveobuhvatni ciljevi................................................................................................... 14 4.2 Osnovni ciljevi i ostvarenja projekta .................................................................. 14 4.3 Ishodi i rezultati .......................................................................................................... 16 4.4 Rizici i pretpostavke .................................................................................................. 24 4.5 Indikatori ....................................................................................................................... 25 5 METODOLOGIJA I PRISTUP ................................................................................................ 26 5.1 Cilj 1 EWS....................................................................................................................... 26 5.2 Cilj 2 IHR i EUROHIS .................................................................................................. 34 5.3 Cilj 3 NHA....................................................................................................................... 38 6 KOORDINACIJA ....................................................................................................................... 43 6.1 Upravni odbor.............................................................................................................. 43 7 ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE........................................................................................ 44 7.1 Kancelarija .................................................................................................................... 44 7.2 Dugoročno angažovani uposlenici ....................................................................... 44 7.3 Kratkoročno angažovano osoblje ......................................................................... 44 7.4 Budžet ............................................................................................................................. 46 8 PLAN RADA............................................................................................................................... 47 8.1 Cilj 1 EWS....................................................................................................................... 47 8.2 Cilj 2 IHR i EUROHIS .................................................................................................. 50 8.3 Cilj 3: NHA ..................................................................................................................... 52 9 IZLAZNA STRATEGIJA .......................................................................................................... 55 10 VIDLJIVOST ............................................................................................................................... 56 IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj iii Reforma javnog zdravstva II 2 PRILOZI Prilog 1 Radni zadatak projekta Prilog 2 Logički okvir Prilog 3 Opisi posla: osoblje ugovarača Prilog 4 Spisak opreme i vozila koji će se nabaviti pod troškovima koji se mogu refundirati Prilog 5 Radni plan (dijagram) IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj iv Reforma javnog zdravstva II 3 SKRAĆENICE AP za IHR BD BDP BiH CIDA DEI DSN ECDC EEA EU EUD EUROHIS EUROSTAT EWARN EZ FBiH FMZ FSxHF FZO RS GFATM GT HC.R.1 HRD HSEP ICHA-HP IHR IJZ/ZZJZ IPA IR IT JZZ KAG KE Konsultant KSZ-BiH LTE MCP MoR MZSZ RS NFP NHA NVO NJZ PHA QA RG RJZ 1 RJZ 2 RS SITAP SNR SOP STD STE SZO SZO – EURO SZO BiH SZR TESSY TL ToR ToT Akcioni plan za jačanje kapaciteta za djelotvorno sprovođenje Međunarodne zdravstvene regulative (2005)u Bosni i Hercegovini za period od 2011 do 2013.godine Brčko Distrikt bruto domaći proizvod Bosna i Hercegovina Kanadaska agencija za međunarodni razvoj Direkcija za evropske integracije posvećena mreža za nadzor (Dedicated Surveillance Network) Evropski centar za kontrolu bolesti Evropsko ekonomsko područje Evropska Unija Delegacija Evropske Unije zajednički instrumenti za israživanje u zdravstvu EU Kancelarija za statistiku SZO sistem ranog upozorenja i nadzora nad zaraznim oboljenjima Evropska zajednica Federacija Bosne i Hercegovine Federalno ministarstvo zdravstva izvori finansija x zdravstvene funcije (Financing Sources x Health Functions) Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske Globalni fond za borbu protiv AIDS, tuberkuloze i malarije gotovinski troškovi podaci o kapitalnim investicijama u zdravstvu razvoj ljudskih resursa (Human Resource Development) projekt jačanja sektora zdravstva interna klasifikacija pružaoca zdravstvene zaštite Međunarodne zdravstvene regulative (International Health Regulations) Institut za javno zdravstvi Republike Srpske/zavodi za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine instrument za predpristupnu pomoć početni izvještaj (Inception Report) informacione tehnologije javnozdravstvena zaštita Operativni tim projekta (Key Actors Group) ključni ekspert CEEN Economic Project and Policy Consulting GmbH u saradnji sa Diadikasia SA Konferencija sektora za zdravstvo BiH (čine je ministar civilnih poslova BiH, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS, ministar zdravstva FBiH i šef odjela za zdravstvo i ostale usluge BD) dugoročno angažovani ekspert Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine Memorandum o razumijevanju Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske nacionalna fokalna tačka Zdravstveni računi nevaldina organizacija novo javno zdravstvo javnozdravstvena asocijacija (Public Health Association) osiguranje kvaliteta (Quality Assurance) radna grupa Projekt „ Jačanje Instituta/zavoda za javno zdravstvo u BiH” (IPA 2007) Projekat „Reforma javnog zdravstva II“ (IPA 2008) EuropeAid/128400/C/SER/BA” (nastavak projekta RJZ 1) Republika Srpska projekt tehničke pomoći socijalnom osiguranju Sistem nacionalnih računa standardna operativna procedura spolno prenosive bolesti kratkoročno angažovani eksperti Svjetska zdravsvena organizacija Regionalna kancelarija Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu Kancelarija SZO u Bosni i Hercegovini Sistem zdravstvenih računa Evropski sistem nadzora (The European Surveillance System) tim lider radni zadatak trening trenera IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj v Reforma javnog zdravstva II TP TTP TU UNDP UOP USD VM WCAR WHA ZZ ZZO FBiH tehnička pomoć tim za pružanje tehničke pomoći tačka ulaza Razvojni program Ujedinjih Nacija upravni odbor projekta američki dolar Vijeće ministara Bosne i Hercegovine Centar za upozorenje, koordinaciju, analizu i izvještavanje (Warning, Coordinating, Analysing and Reporting Centre) Svjetska zdravstvena skupština (World Health Assembly) zdravstvena zaštita Zavod zdravstvenog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj vi Reforma javnog zdravstva II 1 UVOD Ovaj izvještaj daje informacije o pružanju tehničke pomoći, pod ugovorom Public Health Reform II (Reforma javnog zdravstva II IPA 2008) — 2011/S 57-091678. Radni zadatak tehničke pomoći je naveden u Prilogu 1. ovog dokumenta. Projekt „Reforma javnog zdravstva II“ (IPA 2008) (u daljem tekstu: RJZ 2) osmišljen je kao nastavak Projekta „Jačanje Instituta/Zavoda za javno zdravstvo u Bosni i Hercegovini“. Dok je projekt „Jačanje Instituta/Zavoda za javno zdravstvo u Bosni i Hercegovini“ bio fokusiran na pitanja u vezi sa uslugama javnog zdravstva i nezaraznim bolestima, RJZ 2 se fokusira na zarazne bolesti i finansiranje usluga u oblasti zdravstva. Aktivnosti u početnoj fazi projekta, omogućile su timu za implementaciju projekta (u daljem tekstu: projektni tim) da na osnovu dobijenih činjenice izradi konačan prijedlog teksta projekta. Projektni tim se upoznao sa većinom ključnih aktera iz institucija Bosne i Hercegovine (BiH), Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), Republike Srpske (RS), Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (BD) koji dolaze iz oblasti kojima će se Projekat baviti. Imenovani su Operativni tim (Key Actors Group - KAG) i tematske radne grupe (RG), a njihovi radni zadaci (ToR) su formulisani. Razgovori sa korisnicima (Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine (MCP BiH), Federalno ministarstvo zdravstva (FMZ), Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske (MZSZ RS) i Odjel za zdravstvo i ostale usluge Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Odjel za zdravstvo BD) pomogli su u rješavanju mnogih pitanja koja se odnose na ciljeve, procedure, formate i vidljivost projekta. Na incijalnoj radionici (kick-off meeting) je kroz diskusiju ključnih zainteresiranih strana, zaključeno da postoji značajno interesovanje za aktivnosti projekta. Diskusije sa ključnim akterima su ukazale na određene nedostatake i teme od interesa na koje se treba fokusirati, kao što je npr. kvalitet prijavljenih podataka, pravovremenost i tačnosti prijavljivanja, kako u oblasti sistema za rano upozoravanje (Early Warning Systems – EWS), tako i u oblasti Nacionalnih zdravstvenih računa (National Health Accounts) (NHA). Kao jedno od značajnih pitanje postavilo se i pitanje nedostatka definicija slučaja za zarazne bolesti i ograničen pristup laboratorijskoj potvrdi ovih bolesti. U oblasti Međunarodne zdravstvene regulative (International Health Regulations – IHR), u BiH je usvojen Akcioni plan za jačanje kapaciteta za djelotvorno sprovođenje IHR u BiH u periodu od 2011. do 2013.godine (u daljem tekstu: Akcioni plan). Trenutno aktivnosti definisane ovim Akcionim planom sprovode se djelimično. U zemlji su identifikovane ograničene upravljačke vještine i nedostatak definisanih linija odgovornosti vezanih za sprovođenje IHR-a. Naime, projektom su definisani svrha, direktni ciljevi i rezultati projekta. Mišljenja smo da su rezultati jasno predstavljeni, kako u svrhu uspješnog praćenja aktivnosti projekta, tako i u svrhu upravljanja istim. IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 1 Reforma javnog zdravstva II Predviđena tehnička pomoć u radnom zadatku za NHA neće ispuniti potrebe korisnika u smislu zadataka, vezano za korištenje NHA i izvještavanje o NHA. Obaveza na koju je potrebno odgovoriti, predstavlja definisanje smjernica iz nove publikacija Sistema zdravstvenih računa 2011 - Systems Health Account 2011 (SHA) Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), koje se moraju primjenjivati kako bi se ispoštovali zahtjevi pristupanja Europskoj Uniji (EU), odnosno kako bi se ispoštovale obaveze izvještavanja zdravstvenih računa prema EUROSTAT-u. Značajna promjene su definisane novim smjernicama i potrebno je ojačati kapacitete korisnika RJZ 2, u FBiH. RS i BD, kako bi se ispoštovale sve predviđene obaveze. Zbog toga je predat zahtjev da se proširi budžet gore navedenog ugovora kako bi se povećala tehnička pomoć komponente koja se odnosi na NHA. IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 2 Reforma javnog zdravstva II 2 OSNOVNE INFORMACIJE 2.1 PRETHODNA POMOĆ 2.1.1 Reforma javnog zdravstva I Ovaj Projekt je zamišljen kao nastavak projekta „Jačanje Instituta/Zavoda za javno zdravstvo u Bosni i Hercegovini“, koji se može označiti i kao projekat „Reforme javnog zdravstva I“ (RJZ 1). Dok se prethodni projekt fokusirao na pitanja javnozdravstvenih usluga i nezaraznih bolesti, RJZ 2 je koncentrisan na zarazne bolesti i finansiranje zdravstvenih usluga. Projekt RJZ 1 je imao tri komponente: Komponenta 1: Novo javno zdravstvo, Komponenta 2: Javnozdravstveni informacijski sistem, i Komponenta 3: Informaciono-komunikacione tehnologije (IKT) softversko rješenje baze podataka i portala za unos podataka. Rezultati analize situacije i procjene javnozdravstvenih institucija u FBiH, RS i BD iz Komponente 1 RJZ 1, podudaraju se sa nalazima iz početne faze RJZ 2, dok se rezultati druge i treće komponente RJZ 1 smatraju značajnim u daljim aktivnostima RJZ 2. Kao što je utvrđeno u RJZ 1, RJZ 2 će se u svojim aktivnostima baviti i pitanjem nedostatka vještina i potreba za obukom osoblja, kao i o unaprijeđenju komunikacije i upravljanja kvalitetom u oblastima zaraznih bolesti i NHA. Osnovni zadatak će biti izgradnja sistema ranog upozoravanja, gdje će većina aktivnosti biti orijentisana ka osoblju zaposlenom u javnom zdravstvu. Kao jedan od rezultata cilja 2 identifikovan je i proširen set zdravstvenih indikatora u skladu sa daljim unaprijeđenjem sprovođenja IHR i EUROHIS-a, koji bi olakšali izvještavanje prema međunarodnim institucijama. Rezultat rada u unaprijeđenju javnozdravstvenog web portala, podrazumjevaće i analizu zdravstvenih indikatora definisanih u sklopu RJZ 1, kao i definisanje indikatora za dalje unaprijeđenje sistema ranog upozoravanja, prvenstveno iz oblasti zaraznih bolesti. RJZ 2 namjerava poboljšati funkcionalnost ove baze podataka. Takođe, postoji potreba da se ažurira softverski sistem kako se nove verzije baza podataka i interfejsa budu objavljivale. Na osnovu iskustva koje je projektni tim stekao do sada, jasno je da projekt RJZ 2 treba nastaviti sa praktičnim vježbama na nivou Instituta za javno zdravstvo (IJZ) u RS/Zavoda za javno zdravstvo (ZZJZ) u FBiH. IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 3 Reforma javnog zdravstva II 2.1.2 Razvoj mreže laboratorija za nadzor nad zaraznim oboljenjima u Bosni i Hercegovini Rezultati procjene 19 laboratorija u FBiH, RS i BD 1 iz 2006. godine ostvareni u okviru EU/SZO projekta „Podrška reformi zdravstvene zaštite u BiH“, definišu kapacitete koji treba da se ojačaju, kako bi zemlja mogla bolje da odgovori na zahtjeve sprovođenja IHR-a, kao i kako bi se unaprijedio kvalitet nadzora nad zaraznim bolestima. Imajući u vidu da RJZ 2 nema mandat da dodatno procjenjuje kapacitete laboratorija, navedena procjena će se koristi kao osnova. 2.1.3 Nacionalni zdravstveni računi Prvi izvještaj o NHA za BiH kreiran je 2007. godine, u okviru aktivnosti projekta „Jačanje zdravstvenog sektora BiH za integraciju u EU“. Kao rezultat ovog izvještaja, u 2008. godini objavljeni su prvi NHA podaci i osnovni međunarodno uporedivi indikatori o zdravstvenim rashodima za period 2004-2006. U 2008. godini, nakon ovih početnih koraka, MCP BiH je koordinisalo dalji razvoj i pripremu NHA prikupljajući i konsolidujući podatke iz FBiH, RS i BD. Kao rezultat ovih aktivnosti, uspostavljena je Radna grupa za NHA, te je u 2008. i 2009. godini MCP BiH u saradnji sa FMZ, MZSZ RS i Odjelom za zdravstvo BD sastavilo osnovni izvještaj NHA (za godine 2007. i 2008.) i iste dostavilo SZO. Potrebno je naglasiti da je prvo savjetovanje o NHA (urađeno 2007. godine) bilo veoma ograničeno, pri čemu se radilo samo na dvije osnovne NHA tabele (HFxHC i HFxHP). Iz tog razloga, poboljšanja u sadašnjem prikupljanju podataka i daljnji pomaci u vezi NHA bi bili važni kako bi se unaprijedilo planiranje finansiranja usluga u zdravstvu, te ispoštovale obaveze o izvještavanju podataka o zdravstvenim rashodima prema SZO i EUROSTAT-u. Trenutno su u izradu NHA uključeni MCP BiH, FMZ, MZSZ RS, Odjel za zdravstvo BD i nadležni fondovi zdravstvenog osiguranja. U cilju kvalitetnijeg pristupa NHA, neophodno je uključiti Agenciju za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku i Republički zavod za statistiku RS, institucije na kantonalnom nivou u FBiH, kao i druga ministarstva i institucije Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srpske. 2.1.4 Reforma finansiranja sekundarne zdravstvene zaštite u Bosni I Hercegovini U BIH u toku je implementacija projekta „Reforma finansiranja sekundarne zdravstvene zaštite u Bosni i Hercegovini“ koji se finansira iz IPA fondova EU. Cilj ovog projekta je da ojača djelotvornost zdravstvene zaštite u BiH EU/SZO Projekt, „Podrška reformi zdravstvene zaštite u Bosni i Hercegovini”, Razvijanje laboratorijske mreže za nadzor nad zaraznim oboljenjima u BiH. Procjena 19 laboratorija u FBiH, RS i BD. Septembar, 2006. 1 IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 4 Reforma javnog zdravstva II implementacijom sistema plaćanja zdravstvenih usluga pružaocu usluga, koji bi napravio podsticaj za smanjenje troškova i unaprijedio usluge pružaoca. Očekivani rezultati projekta su direktno povezani sa ciljem 3 RJZ 2 koji se odnosi na NHA, i očekuje se da će, kada DRG bude u primjeni, izvještavanje prema EUROSTAT-u biti kvalitetnije. Cilje ovog projekta je razvijanje pristupa sistemu finansijske naknade bolnicama, u skladu sa dijagnostički srodnim grupama (Diagnostic Related Groups - DRG), zatim izrada DRG metodologije, postavljanja cijena i ugovaranja za bolničku njegu, probno testiranje procesa prikupljanja podataka, obuka osoblja, i implementacija ovog sistema u bolnicama u FBIH, RS i BD. Očekuje se da će ovaj projekt pružiti podršku reformi i održivosti zdravstvene zaštite, kao i da će unaprijediti učinak pružaoca usluga zdravstvene zaštite. Novi sistem naknada, zasnovan na ishodima liječenja, obezbijediće informacije o troškovnoj efikasnosti bolničkog sektora. DRG sistem će biti primjenjen na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite korištenjem postojećeg osoblja, obučenog u sklopu ovog projekta. Uvođenje DRG sistema podržaće reformu zdravstvenih sistema i vodiće ka efikasnijem sistemu zdravstvene zaštite, efikasnijem trošenju resursa i kvalitetnoj usluzi. Uvođenje DRG sistema se također smatra značajnom komponentom u kreiranju i daljem unapređenju bolničkih informacijskih sistema. 2.1.5 Koordinirani nacionalni odgovor na HIV/AIDS i tuberkulozu u okruženju koje je uništeno ratom i koje je visoko stigmatizirano2 Bosna i Hercegovina, zemlja sa niskom prevalencom HIV-a, je do kraja 2004. godine, izvijestila o 101 osobi zaraženoj sa HIV-om, uključujući i 42 osobe koje su umrle od posljedica AIDS-a. Kod prijavljenih osoba koje žive sa HIV-om u BiH, najveći broj oboljelih je zaražen heteroseksualnim putem, zatim slijede oboljeli iz skupine intravenskih narkomana, i na kraju oboljeli iz skupine muškaraca koji su imali seks sa muškarcima. Grant Round 5 za HIV/AIDS, Globalnog fonda za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije (GFATM), za cilj ima sprječavanje širenja HIV-a u zemlji s fokusom na vulnerabilne grupe, povećanje kvaliteta i dostupnosti dobrovoljnom testiranju i savjetovalištu, smanjenje stigme i diskriminacije vulnerabilnih populacija i osoba koje žive sa HIV-om, kao i primjenu najbolje prakse kod antiretroviralne terapije, njege pacijenta, psihosocijalne podrške i palijativne njege. Aktivnosti ovog projekta teže obezbijede dostupnost postojećih zdravstvenih usluge, odnosno uvođenje novih, kako bi njega obolelih bila što kvalitetnija. 2.1.6 Daljnje jačanje DOTS strategije u Bosni i Hercegovini3 Globalni fond za borbu protiv HIV/AIDS, tuberkuloze i malarije, 2012 http://portfolio.theglobalfund.org/en/Grant/Index/BIH-506-G01-H 3 Informacije dobijene na sastanku i sa http://www.undp.ba/index.aspx?PID=21&RID=94 IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 5 Reforma javnog zdravstva II Glavni ciljevi ovog projekta bili su jačanje mreže laboratorija za dijagnostiku tuberkuloze, unaprijeđenje sistema evidencije i izvještavanja, kao i sistema monitoringa i evaluacije tuberkuloze (TBC) te izgradnja kvalitenijeg sistema upravljanja programima kontrole TBC u FBiH, RS i BD. Navedeni projekat sprovodio je UNDP BiH, kao grant iz runde 6 GFATM-a u oblasti TBC, od oktobra 2007 godine do decembra 2010.godine. Projekat iz runde 9 GFATM-a, “Jačanje DOTS strategije u Bosni i Hercegovini i unapređenje Programa za kontrolu tuberkuloze, uključujući i multirezistentnu tuberkulozu i kontrolu infekcije u Bosni i Hercegovini” je nastavak i dalji razvoj tekućih aktivnosti započetih u okviru runde 6. I ovaj projekat se temelji na Stop TB strategiji SZO, i ima za cilj da se na ekonomičan način smanji opterećenje TBC-om, te da se izvrši dalja konsolidacija i jačanje programa za kontrolu TBC-a. Projekat promovira novu upravljačku strukturu kontrole TBC-a gdje svaki kanton u FBiH i izabrana područja u RS, te BD imaju Jedinicu za kontrolu tuberkuloze, koja se sastoji od pulmologa, epidemiologa, mikrobiologa i osobe zadužene za lijekove. U navedenim jedinicama, nije zaposleno dodatno stručno osoblje, nego su već prisutni stručnjaci iz pojedinih oblasti imenovani u sastav ovih jedinica. Kroz navedene projekt, održavale su se i održavaju edukacije svih profesionalaca koji su uključeni u kontrolu TBC-e. Mreža laboratorija se reogranizuje i unaprijeđuje u skladu sa evropskim standardima. Jačaju se kapaciteti referentnih laboratorija. Mreža laboratorija organizuje anketno istraživanje rezistentnosti na lijekove, a BiH je podnijela zahtjev Green Light komitetu za tretman oboljelih od tuberkuloze rezistentne na više lijekova. Projekt runde 6 je finansirao, a kroz projekta runde 9 se nastavilo finansiranje, podršku dijagnozi i tretmanu oboljelih od TBC. Ovo obuhvata davanje lijekova, nabavku potrebne laboratorijske opreme i reagense za testiranje, tehničku pomoć za monitoring i evaluaciju, ankete i informisanje populacije i rizičnih grupa o tuberkolozi. Liječenje oboljelih od TBC obuhvata početnu dvomjesečnu fazu, kada je pacijent u bolnici, a onda fazu od četiri mjeseca izvan bolnice kada se pacijent liječi kod kuće. Projekt je pomogao standardizaciju različitih obrazaca koji su se koristili u izvještavanju u FBiH; RS i BD. Trenutno standardni obrazac koji se koristi za nadgledanje dijagnosticiranja TBC i njenog liječenja je SZO registar sa nekoliko dodatnih kolona u kojim se identifikuju rizične grupe. Jedinice za kontrolu TB u prikupljaju sva obavještenja i nakon sakupljanja mjesečnih brojki iste dostavljaju Jedinici za kontrolu TBC u FBiH, RS i BD. Jedinica za kontrolu TB BiH je odgovorna da na godišnjem nivou konsoliduje godišnje izvještaje o kretanju TB u FBiH, RS i BD. U 2007. godini evidentiran je 151 novooboljeli i 2500 novih i starih slučajeva, Nakon poboljšanja u monitoringu i evaluaciji, slučajevi tuberkuloze u 2011. godini smanjeni su na 50 novooboljelih na 100.000 stanovnika i 1300 između novih i starih slučajeva. IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 6 Reforma javnog zdravstva II 2.2 KORISNIK Sektor za zdravstvo MCP BiH je primaoc tehničke pomoći, i označen je kao primarni korisnik projekta. Ostali korisnici i glavni partneri projekta su FMZ, MZSZ RS, Odjel za zdravstvo BD, Institut za javno zdravstvo RS, Zavod za javno zdravstvo FBiH, kantonalni zavodi za javno zdravstvo, Pododjel za javno zdravstvo BD, Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku i Republički zavod za statistiku RS. U skladu sa definisanim aktivnostima, očekuje se da i ostale institucije sa nivoa FBiH, RS, BD i BiH budu konsultovane u radu, pogotovo po pitanju NHA (npr. Ministarstvo finansija FBiH, Ministarstvo finansija RS, zavodi zdravstvenog osiguranja u FBiH/Javni fond zdravstvenog osiguranja RS, Direkcija za ekonomsko planiranje BiH, Ministarstvo za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS i Federalni zavod za programiranje razvoja). Krajnji korisnici ovog projekta su zdravstveni radnici i građani. Tim lider će blisko sarađivati sa svim korisnicima projekta RHZ 2, ali će izvještavati Task Manager-u Delegacije Evropske unije (EUD) u Bosni i Hercegovini. 3 POČETNA SITUACIJA Dr Rusnak, tim lider , i dr Vella, ključni ekspert 2, su u okviru početne faze projekta RJZ 2 posjetili većinu relevantnih institucija u Sarajevu, pri čemu je Dr Rusnak, krajem 2011. godine posjetio Banju Luku, a početkom 2012.godine i Brčko Distrikt. G. Batts, ključni ekspert 3, je u sklopu šest sedmica provedenih u BiH upoznao se sa stanjem NHA organizacionih struktura, osoblja, upravljanjem, prikupljanjem, upotrebom/analizom i izvještavanjem podataka vezanih za NHA. Ukupno je održano preko 30 sastanaka i posjeta, a na njima su eksperti dobili dovoljno materijala za procjenu i pripremu izvještaja. U sklopu inicijalne faze projekta, održan je sastanak Operativnog tima projekta (Key Actors Group - KAG), nakon kojeg je održana radionica na kojoj su učestvovali predstavnici različitih institucija sa državnog nivoa, nivoa FBiH, RS i BD, a kojom je označen početak projekta. Bosna i Hercegovina je u periodu demografske tranzicije i reforme zdravstvenih sistema. Najdetaljniji podaci o zdravstvenom stanju prijavljeni u ovom paragrafu odnose se na 2009. godinu i preuzeti su iz Zdravstvenog izvještaja za Bosnu i Hercegovinu 2009. Stanovništvo u BiH postaje starije, shodno kombinovanom smanjenju fertiliteta i povećanju trajanja životnog vijeka. Fertilitet je na 1.3 i opada za 0.5 u toku posljednjih 20 godina. Standardizovana stopa mortaliteta je 663 na 100.000 za žene i 949 na 100.000 za muškarce, dovodeći BiH na 22 mjesto za žene i 17 mjesto za muškarce na listi od 25 zemalja EU. Životni vijek po rođenju je 79 godina za žene i 74 godine za muškarce. Stopa IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 7 Reforma javnog zdravstva II smrtnosti djece je oko 6.5 na 1000 živorođenih, što dovodi BiH na 29 mjesto od ukupno 34 zemlje. 4 Najveći zdravstveni teret predstavljaju nezarazne bolesti. Značajnim uzima se i uticaj ratnih dešavanja na mentalno zdravlje stanovništva koje je aktivno učestvovalo ili doživjelo posljedice ratnih dešavanja. Visoka prevalenca pušača i drugih riziko faktora ima veliki udio u razvoju kardiovaskularnih bolesti i neoplazmi. Dok nezarazne bolesti predstavljaju najveći teret po zdravstvene sisteme, zarazne bolesti su još uvijek problem koji treba bolji sistem nadzora. Finansiranje zdravstvene zaštite, upravljanje, organizacija i pružanje usluga zdravstvene zaštite su odgovornost FBiH, RS i BD. FBiH ima 11 ministarstva zdravstva, gdje deset kantonalnih ministarstva imaju pune ovlasti nad djelovanjem zdravstvenih službi na lokalnom i kantonalnom nivou, dok MZ FBiH ima savjetodavnu i regulatornu funkciju. Republika Srpska ima centralizovan zdravstveni sistem sa jednim Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite RS. Sistem zdravstvene zaštite se finansira putem obaveznog zdravstvenog osiguranja i drugih vidova osiguranja. 3.1 AKTIVNOSTI U TOKU POČETNE FAZE Projektni tim je analizirao situaciju sistema ranog upozoravanja (Early Warning Systems - EWS) na nivou BiH, FBiH, RS i BD i zaključio da su nalazi slični činjenicama koje je identifikovao projekt kojeg je finansirala Evropska Unija, a u 2004. godini sprovela SZO5. U FBiH, doktori moraju da prijave 84 zarazne bolesti u odnosu na 54 u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu BiH. Doktori opšte prakse i doktori porodične medicine šalju obrazac higijensko-epidemiološkoj službi (HES) doma zdravlja, koja iste dostavlja ZZJZ na kantonalnom nivou ili regionalnom centru IJZ, gdje se sve prijave objedinjuju i potom dostavljaju u ZZJZ FBIH, odnosno IJZ RS. MCP BiH – Sektor za zdravstvo, dobija podatke putem web portala, ili dostavljanjem odgovarajućih tabela i upitnika od strane MZ FBiH, MZSZ RS i Odjela za zdravstvo BD. Na osnovu dobijenih podataka obavlja se izvještavanje prema SZO-i i drugim međunarodnim agencijama. U kontekstu navedenog, Ministarstvo civilnih poslova BiH je potpisalo Memorandum o razumijevanju sa Regionalnim uredom SZO za Evropu, na osnovu čega ima obavezu dostavljati podatke SZO, dok je Sporazumom o saradnji u oblasti zdravstva između MCP BiH i FMZ, MZSZ RS i Odjela za zdravstvo BD, definisana obaveza dostavljanja podataka sa nivoa FBiH, RS i BD prema MCP BiH. Područja koja utječu na funkcionisanje EWS-a obuhvataju zakonodavstvo, izvještavanje, korištenje podataka, kontrolu epidemije, monitoring i evaluaciju iste, planiranje budžeta za navedene aktivnosti. 4 5 Zdravstveni izvještaj za Bosnu i Hercegovinu, 2009, SZO Procjena Nacionalnog sistema nadzora za prenosive bolesti, Bosna i Hercegovina, 2004. Obavila Regionalna kancelarija za Europu, SZO, Kopenhagen, 2005 IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 8 Reforma javnog zdravstva II Zakoni o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti usvojeni su u FBiH i RS. Zakoni obavezuje doktore da prijavljuju zarazne bolesti narednom nivou u sistemu prijavljivanja (npr. higijensko-epidemiološkoj službi doma zdravlja), što je dio sisteme zdravstveno-statističkoga izvještavanja u FBiH, RS, i DB. Mišljenje stručnjaka iz ove oblasti je da doktori ne poštuju ovaj princip izvještavanja, jer nisu zainteresovani za aktivnost koju smatraju „birokratskim zadatkom nametnutim sa vrha“. Izvještavanje je nedefinisano usljed nedostatka smjernica o definicijama slučaja i standardnim operativnim procedurama. Nedostatak pisanih uputstava vodi ka lošijem izvještavanju i varijacijama o konačnoj dijagnozi. Loše izvještavanje je i dalje prisutno zbog činjenice da doktori možda ne vide praktičnu akciju koja proizilazi iz njihovog izvještavanja. Izvještavanje je čak lošije ili ga uopšte nema u slučaju privatnih ambulanti. Potvrda dijagnoze zarazne bolesti se oslanja na ograničen kapacitet laboratorija. Mnogi kantonalni ZZJZ i regionalni centri IJZ nemaju osoblja i opreme da obavljaju adekvatnu dijagnostiku bolesti. Kantoni, kao što je Tuzlanski kanton, mogu se pouzdati u bolničku laboratoriju, koja ipak mora prvo obezbijediti laboratorijsku uslugu za pacijente svoje ustanove, pa potom raditi na analizi uzoraka koji dolaze van ustanove. Većina kantonalnih ZZJZ i regionalnih centara IJZ u slučaju slanja uzoraka na analizu, mora obezbijediti prevoz uzoraka i snositi troškove istog. Upravljanje podacima je manje učinkovito i podložno je greškama. Higijenskoepidemiološka služba doma zdravlja je prvi nivo u primanju pojedinačnih prijava zaraznih bolesti i to je prva institucija koja reaguje u prisustvu mogućih problema po javno zdravlje stanovništva. Neke higijensko-epidemiološke službe objedinjuju prijave o zaraznim bolestima i pripremaju obavještenja o epidemiološko situaciji, dok druge samo proslijede pojedinačne prijave kantonalnim ZZJZ u FBiH ili regionalnim centrima IJZ u RS. Ove evidencije su obično napravljene u pisanoj formi, koja se razlikuje u formatu i objedinjuje se sedmično. U nekim službama evidencija se vodi u excel fajlovima, koji se dostavljaju višem nivou u sistemu prijavljivanja zaraznih bolesti elektronskim putem. Svi ovi dijelovi sistema su skloni greškama, koje se akumuliraju eksponencijalno sa brojem nivoa u sistemu prijavljivanja zaraznih bolesti. Ne postoji sistemska procjena pravovremenosti izvještavanja. Kako nema unosa podataka pojedinačnih evidencija, nije moguće ocijeniti udio izvještavanja koji dolazi iz kantonalnih ZZJZ ili regionalnih centara IJZ, odnosno iz samog IJZ/ZZJZ unutar roka. Ne postoje pisane smjernice o upravljanju prijetnjama po javno zdravlje (kako, gdje i kome prijaviti prijetnju). Ovo može predstavljati problem u slučaju sprovođenja IHR-a, kada se traži hitna komunikacija. Postoji nekoliko pitanja koja utiču na pouzdanost podataka. Ne postoje rutinske provjere kvalitete podataka i povratne informacije prema doktorima koji prijavljuju zarazne bolesti, kako bi se ispravili ili pojasnili netačni i problematični podaci. Podaci se prihvataju po nominalnoj vrijednosti prilikom njihovog analiziranja. Analiza je veoma opisna u obliku grafikona i tabela, ali ne postoji IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 9 Reforma javnog zdravstva II metoda procjene da li vrijednosti prelaze sezonske trendove. Tako je teško znati koliko epidemija nije prijavljeno u prošlosti. Ne postoji izgrađen sistem monitoringa i evaluacije. Iako su IJZ/ZZJZ objavljivali epidemije, ne postoji sistematski pokušaj da se izgradi baza podataka za evidentiranje broja i vrste epidemija koje su se javile u prošlosti, koliko njih je istraženo i koji je učinak postignut. IJZ/ZZJZ ne koriste sistematski iskustvo prošlih epidemija za planiranje budućih aktivnosti. Pripremljenost na epidemiju i kontrola iste bi trebali biti zasnovani na ranijim pojavama i kontroli epidemija. Potrebno je pripremiti plan o tome kako bolje kontrolisati buduće prijetnje po javno zdravlje. Ovo je značajno u cilju utvrđivanje potrebnog broja osoblja i materijalnih resursa, zatim u cilju procjene troškova i planiranje uklanjanja nedostataka. Shodno navedenom, nisu pronađeni višegodišnji, niti godišnji planovi za EWS. Pomenuti nalazi, omogućili su projektnom timu da dođu do činjenica na osnovu kojih je razvijen projekat RJZ 2. Projektni tim se upoznao sa većinom aktera u institucijama BiH, FBiH, RS i BD, gdje je kroz razgovore identifikovao određene nedostatke i interese na koje se treba fokusirati. Imenovani su KAG i radne grupe (RG), a njihovi radni zadaci (ToR) su formulisani. Diskusije sa korisnicima su pomogle u definisanju odgovora na mnoga pitanja vezana za pojedine ciljeve projekta, procedure, format, vidljivosti projekta itd. Obzirom na vremenske uslove u februaru, neke od aktivnosti i posjeta su bile posebno zahtjevne za članove projektnog tima. Početna radionica, planirana za 10.02.2011.g., je morala biti odgođena zbog snježnog nevremena. Početna radionica Početna radionica je održana 06.03.2011. godine. Na ovoj radionici učestvovala su 53 predstavnika iz svih relevantnih institucija u BiH. Radionica se sastojala iz tri dijela: (a) svečano otvaranje (ministar civilnih poslova BiH mr Sredoje Nović, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS prof.dr Ranko Škrbić, ministar zdravstva FBiH prof.dr Rusmir Mesihović, šef Odjela za zdravstvo i ostale usluge BD prim.dr Admir Čandić i predstavnica Delegacije EU g-đa Natalija Dianiskova), (b) predstavljanje projekta i prezentacija tri cilja projekta (dr Rusnak i dr Vella), i (c) radionica na kojoj su lokalni eksperti predstavili trenutačno stanje po pitanju predložena tri cilja projekta. U okviru radionice učesnici su se podijelili u tri grupe u skladu sa pojedinačnim komponentama, a njima su predsjedavali dr Mehinović, dr Obradović, dr Šeranić i dr Huseinagić. Većina učesnika je izrazila želju da učestvuju u projektnim aktivnostima. Plenarna sesija na kraju početne radionice je sumirala rezultate grupnih diskusija. Na kraju radionice, učesnici su ispunili evaluacijski list i radionica je dobila pozitivnu ocjenu. Sastanak Upravnog odbora projekta Sastanak je održan u MCP BiH i istim je predsjedavao ministar civilnih poslova BiH. Sastanku su prisustvovali ministar zdravstva FBIH, ministar zdravlja i IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 10 Reforma javnog zdravstva II socijalne zaštite RS, šef Odjela za zdravstvo i ostale usluge BD i EUD Programme Manager. Odbor je jednoglasno odobrio radni zadatak UO i plan projekta za naredni izvještajni period. Cilj 1 - aktivnosti u početnoj fazi Institucionalna izgradnja i jačanje kapaciteta javnozdravstvenih sistema u BiH s ciljem poboljšanja spremnosti za odgovor na javnozdravstvene prijetnje Situaciona analiza sistema za odgovor na javnozdravstvene prijetnje i statusa implementacije preporuka SZO je napravljena kroz pojedinačne razgovore sa epidemiolozima iz različitih institucija javnog zdravstva, kao i predstavnicima MCP BiH, MZ FBiH, MZSZ RS i Odjela za zdravstvo BD. Održana su dva sastanka u cilju uspostavljanje saradnje sa kancelarijom SZO u BiH, a s namjerom dogovora oko implementacije zajedničkih aktivnosti u vezi sa sistemima ranog upozorenja i implementacije IHR. Dokumenti iz projekata koje je podržavala SZO su prikupljeni i proučeni. Mnogi od njih su ocijenjeni kao korisni za daljnji rad RJZ 2. U okviru ovih zajedničkih aktivnosti, Dr Vella i dr Rusnak, ključni eksperti projekta, su učestvovali na sastanku na temu suzbijanja i sprečavanja širenja dječije paralize, koju je organizovala Regionalna kancelarija SZO za Evropu. U pripremi daljih aktivnosti, putem individualnih intervjua i diskusija u fokus grupama, urađena je i procjena potreba za obukom zdravstvenih i drugih radnika. Cilj 2 - aktivnosti u početnoj fazi Proširenje i jačanje analize opšteg zdravstvenog stanja stanovništva u BiH i sistema izvještavanja o zaraznim bolestima. U okviru ove komponente, a tokom posjeta ključnih eksperata projekta, uspostavljeni su kontakti i ostvarena je saradnja sa svim zainteresovanim stranama. Identifikovani su nedostaci i uočene su razlike u znanju među zdravstvenim radnicima, te je identifikovana potreba za obukom zdravstvenih i drugih radnika. Cilj 3 - aktivnosti u početnoj fazi Unaprijeđenje sistema finansijskog izvještavanja na osnovu NHA. U komponenti NHA, konsultant se sastao sa predstavnicima većine institucija koje će učestvovati u navedenim aktivnostima, kao i sa predstavnicima Radne grupe za NHA u BiH. Na osnovu prikupljenih informacija i najnovijih međunarodnih smjernica za NHA (SHA 11), konsultant je formulisao naredne korake za ostvarenje ovog cilja. Jačanje kapaciteta ključnih aktera je identifikovano kao važno, upravo u namjeri kvalitetnijeg izvještavanja u skladu sa NHA. Kroz ove aktivnosti tražiće se revidirana klasifikacija sa formularima za IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 11 Reforma javnog zdravstva II prikupljanje podataka, te definisanim procedurama u svim ustanovama zdravstvene zaštite, kako u privatnom tako i u javnom vlasništvu. Zbog specifičnosti zadatka i uključenih osoba, odlučeno je da Radna grupa 1 bude radna grupa za EWS i EUROHIS (RG1 za EWS i EUROHIS), jer su ove dvije aktivnosti slične po pitanju sadržaja tako da su uspostavljene dvije radne grupe za komponentu 1. Radnu grupu 2, čini radna grupa za Web portal (RG2 WP) Pitanjem sprovođenja Međunarodnih zdravstvenih regulativa (International Health Regulations – IHR) baviće se članovi radne grupe 3 (RG3 IHR), a nacionalnim zdravstvenim računima (National Health Accounts – NHA) članovi radne grupe 4 (RG4 NHA). 3.2 ČINJENICE KOJE SU ZAJEDNIČKE ZA SVE CILJEVE PROJEKTA Postoje pitanja koja su zajednička za sve ciljeve projekta. U skladu s tim, identifikovane su određene nejednakosti u vještinama i znanju osoblja iz institucija koje pružaju zdravstvene usluge, kao i problemi u skladu sa ciljevima projekta. Među tim problemima, primjećen je nedostatak komunikacije između zainteresiranih strana/aktera. Uprkos svim tehničkim sredstvima koja su sada dostupna, komunikacija je ograničena i mnogi se problemi šalju na više hijerarhijske nivoe umjesto da se na licu mjesta preuzme odgovornost i donesu odluke. To komplikuje mnoge rutinske aktivnosti, što zahtijeva previše vremena i truda samo da se ove prepreke prevaziđu. Kako je primjećeno u slučaju prikupljanja podataka o zaraznim bolestima koje se izvještavaju ili u slučaju ispunjavanja zahtjeva Međunarodne zdravstvene regulative, komunikacija između profesija unutar zdravstvenog sektora, ali i na međusektorskom nivou, je ograničena ili ne postoji. Drugi problem je ograničena upotreba prikupljenih podataka u cilju donošenja odluka. Uglavnom je osjećaj kod većine osoba sa kojima se razgovaralo, da je potreba za podacima podcijenjena. Jedan od pomenutih razloga je loš kvalitet dostupnih podataka. Čest odgovor na pitanje koja je svrha takvog izvještavanja, je bio da se takvo izvještavanje radi jer ga traži institucija na višem hijerarhijskom nivou ili je zahtjev došao od nekog međunarodnog tijela. Početna faza projekta je evidentirala pomenute probleme i time omogućila da se predložene aktivnosti fokusiraju na predlaganje kurseva, obuka i radionica na gore pomenute teme, zatim na predstavljanje tehnika upravljanja, unaprijeđenja komunikacije, itd. Ključni eksperti projekta su prepoznali da bi srž tih aktivnosti trebale biti praktične vježbe, uz unaprijeđenje saradnje unutar sektora zdravstva, kao i unaprijeđenje međusektorske saradnje. Pitanja politika finansiranja u zdravstvu, koja se trenutno javljaju kao posljedica starenja stanovništva u BiH, mogla bi srednjoročno imati ozbiljan uticaj po IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 12 Reforma javnog zdravstva II pitanju dostupnosti odgovarajućeg finansiranja u ovom sektoru (za 10 do 20 godina). NHA 2009 pokazuje da troškovi zdravstva čine 10.9% BDP-a. Međutim, ključna pitanja koja donosioci odluka, u narednih nekoliko godina trebaju riješiti, biće kreiranje zdravstvenih sistema za odgovarajuće pružanje zdravstvene zaštite, unaprijeđenje njihovih kapaciteta i finansiranja, u cilju odgovora na zahtjeve koji se postavljaju pred ove sisteme zbog starenja stanovništva. Upravo zato, jer starenje stanovništva sa sobom nosi visoke troškove pružanja zdravstvene zaštite. Podaci pokazuju da se stanovništvo urbanizira i stari vrlo brzo: broj stanovnika starijih od 65 godina će se uduplati sa 394.000 na 815.000, a u udjelu sa 9.9% na 18.8%, dok će udjel mladih pasti sa 18.8% na 15.1%. NHA je posebno dizajniran da bi pomogao donosiocima politika da unaprijede finansiranje u zdravstvenim sistemima. NHA informacije su korisne za proces donošenja odluka, jer daju vrijedne informacije kreatorima politika, kao što su izvještaj o stanju trenutne potrošnje finansijskih sredstava, monitoring trendova troškova u zdravstvu, kao i globalno prihvaćene indikatore koji omogućavaju poređenje učinka zdravstvenih sistema sa sistemima drugih zemalja. Metodologija NHA se također može koristiti za pripremu finansijskih projekcija potreba zdravstvenih sistema. Također, NHA može naglasiti nejednakosti u distribuciji troškova u zdravstvu. U suštini, NHA doprinosi donošenju politika „potkrijepljenih informacijama“ i odluka „zasnovanih na dokazima“ . Dugoročni ulog i posvećenost donosioca odluka su ključni za uspješnu implementaciju NHA. Njihova podrška se manifestuje politički, poput zagovaranja za usvajanje NHA, i u održivom alociranju osoblja i finansijskih resursa za NHA, kao i u stvaranju odgovaraućeg pravnog okruženja koje omogućava adekvatnu razmjenu informacija. 3.3 RELEVANTNOST RADNOG ZADATKA (TOR) Cilj 3 se suočio sa novom strukturom za NHA izvještavanje. Stoga bi trebalo obraditi tri osnovne dimenzije NHA kako bi se u potpunosti uveo sistem prema novim EUROSTAT zahtjevima, koje su predstavljene sljedećim: a) nove strukture za unos podataka, b) kvalitet prikupljenih podataka, c) proces kreiranja politika zasnovan na prikupljenim dokazima. Da bi se NHA koristio kao instrument za racionalno donošenje odluka, kreatori politika zdravstvenog i drugih sektora moraju dobiti kvalitetne podatke sa alatima koji će im pomoći da te podatke transponuju u politike. To je složeno pitanje koje traži fokusirane aktivnosti na različitim nivoima zdravstvene zaštite. Diskusije na prvom sastanku KAG-a su potvrdile navedenu situaciju. Imajući to u vidu, potrebno je produžiti ovu komponentu projekta za jednu godinu, a ta izmjena neće tražiti i produženje trajanja projekta. Ostale komponente ne zahtjevaju nikakve značajne modifikacije. IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 13 Reforma javnog zdravstva II 4 CILJEVI I ISHODI 4.1 SVEOBUHVATNI CILJEVI Cilj projekta je da doprinese pridruživanju Bosne i Hercegovine Evropskoj Uniji. Svrha projekta je pružanje podrške reformi zdravstva u BiH kroz usklađivanje relevantne javnozdravstvene legislative sa EU regulativama i direktivama s ciljem unaprijeđenja planiranja zdravstvenih sistema, zasnovanog na dokazima. Osnovni ciljevi projekta: 1. Institucionalna izgradnja i jačanje kapaciteta javnozdravstvenih sistema u BiH s ciljem povećanja spremnosti za odgovor na javnozdravstvene prijetnje (pandemije, bioterorizam, prirodne katastrofe, itd.) 2. Proširenje i jačanje analize opšteg zdravstvenog stanja stanovništva u BiH i sistema izvještavanja o zaraznim bolestima. 3. Unaprijeđenje sistema finansijskog izvještavanja na osnovu NHA. 4.2 OSNOVNI CILJEVI I OSTVARENJA PROJEKTA Slijede osnovni ciljevi i predviđena ostvarenja projekta: Cilj 1 Institucionalna izgradnja i jačanje kapaciteta javnozdravstvenih sistema u BiH s ciljem povećanja spremnosti za odgovor na javnozdravstvene prijetnje (pandemije, bioterorizam, prirodne katastrofe, itd.). Rezultat 1.1: Pripremljeni nacrti akcionih planova za odgovor na globalne javnozdravstvene prijetnje, u skladu sa SZO preporukama za svim nivoima donošenja odluka. Rezultat 1.2: Sistem ranog upozoravanja na javnozdravstvene prijetnje u funkciji.Rezultat 1.3: Unaprijeđeni kapaciteti Federalnog ministarstva zdravstva, Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS i Odjela za zdravstvo i druge usluge Brcko Distrikta, te Federalnog zavoda za javno zdravstvo i Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, za odgovor na javno zdravstvene prijetnje i za harmonizaciju akata u cilju EU integracija Rezultat 1.4: Ključno osoblje u IJZ/ZZJZ obučeno za implementaciju akcionih planova za odgovor na globalne javnozdravstvene prijetnje IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 14 Reforma javnog zdravstva II Rezultat 1.5: Ojačani kapaciteti MCP BiH - Sektora za zdravstvo za odgovor na javnozdravstvene prijetnje u skladu sa EU i međunarodnim obavezama Cilj 2 Proširenje i jačanje analize opšteg zdravstvenog stanja stanovništva u BiH i sistema izvještavanja o zaraznim bolestima. Rezultat 2.1: Na osnovu rezultata prethodnih projekata i aktivnosti (primarno projekta RJZ 1), a uključujući pregled relevantne legislative, pripremljen nacrt analize nedostataka i kreiran je nacrt preporuke za implementaciju IHR-a i EUROHIS-a. Rezultat 2.2 Proširen set zdravstvenih indikatora (u skladu sa daljim unaprijeđenjem sprovođenja IHR i EUROHIS-a) . Rezultat 2.3:Pripremljen metod izvještavanja i metodologija prikupljanja podataka u skladu sa IHR-om i zahtjevima EU. Rezultat 2.4: Relevantno osoblje u zdravstvenim institucijama završilo obuku za izvještavanje po novom sistemu. Rezultat 2.5: Kreiran protokol u svrhu implementacije EUROHIS pilot istraživanja. Upitnici za EUROHIS analizu prilagođeni potrebama BiH, FBiH, RS i BD. Kreirane preporuke za implementaciju EUROHIS-a pilot istraživanja Rezultat 2.6: Kreirano i implementirano EUROHIS-a pilot istraživanje. Rezultat 2.7: U skladu sa EUROHIS pilot istraživanjem, pripremljeni su nacrti izvještajai o analizi podataka i nacrt izvještaja o preporukama za unapređenje zdravlja populacije u BiH. Cilj 3 Unaprijeđenje sistema finansiranja na osnovu NHA. Rezultat 3.1: Pripremljene smjernice za prikupljanje informacija i analizu potrošnje u zdravstvu u svrhu NHA. Rezultat 3.2: NHA izvještavanje prošireno u skladu sa EUROSTAT zahtjevima. Rezultat 3.3:WEB portal unaprijeđen sa tabelama i računima vezanim za NHA; Kvalitet podataka procijenjen. Rezultat 3.4: Izrađene smjernice za korištenje NHA, bazirane na WEB portalu i fokusirane na kvalitet ulaznih informacija Rezultat 3.5: Izvještajni obrazci kreirani i usaglašeni sa svim ključnim akterima. Izvještavanje kreirano kroz WEB portal. IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 15 Reforma javnog zdravstva II Rezultat 3.6: Relevatno osoblje u zavodima/fondovima zdravstvenog osiguranja u FBiH, RS i BD, te MCP BiH, MZ FBIH, MZSZ RS, Odjela za zdravstvo BD, Agenciji za statistiku BiH, Zavodu za statistiku FBiH i Republičkom zavodu za statistiku RS završilo obuku za analizu i kreiranje nacrta godišnjih preporuka vezanih za NHA. Pripremljena brošura sa primjerima, za donosioce politika. Vrijeme trajanja projekta od dvije godine je isuviše kratak vremenski period da bi se postigli mjerljivi ishodi na nivou učinka javnozdravstvenih službi. Očekuje se da će, nakon sprovođenja projekta, podaci koji se koriste u javnom zdravstvu biti standardizovani i kvalitetniji. Kako je ovo usko povezano sa bihejvioralnim promjenama, u razmatranje treba uzeti i pitanje motivacije javnozdravstvenih profesionalaca. Štaviše, mi težimo ka tome da ojačamo svijest o značaju javnozdravstvene sigurnosti i zaštite od zaraznih bolesti, slijedeći intersektorski pristup orijentisan ka zajednici. Projekt je shvaćen kao doprinos tekućem procesu reforme zdravstva i razvoja javnozdravstvenih informacionih sistema, zasnovanih na modernim tehnologijama (distributivna baza podataka) i njihovom prilagođavanju međunarodnim standardima. To je bitno i za aktivnosti u pridruživanju EU i izvještavanje prema EUROSTAT-u, posebno po pitanju javnozdravstvenih prijetnji u regionu Evrope. Međutim, sve ove aktivnosti su od najvećeg značaja za građane u BiH, jer mnoge od tih javnozdravstvenih prijetnji potiču iz procesa globalizacije, gde je sigurnost građana u prvom planu bilo koje javnozdravstvene reforme. 4.3 ISHODI I REZULTATI U ToR-u su navedeni očekivani ishodi rada i rezultati radnih grupa. U logičkom okviru su navedeni ishodi prijedloga projekta. Oni su realistični, ali podložni rizicima vezanim za političku i ekonomsku situaciju u zemlji, posebno u vidu administrativne fragmentacije unutar BiH (fragmentacija unutar FBiH). Konsultant je spreman da se nosi sa rizicima imajući u vidu ne samo dvogodišnje trajanje projekta, nego i održivost rezultata istog. 4.3.1 Cilj 1 Institucionalna izgradnja i jačanje kapaciteta javnozdravstvenih sistema u BiH s ciljem povećanja spremnosti za odgovor na javnozdravstvene prijetnje (pandemije, bioterorizam, prirodne katastrofe, itd.) Rezultat 1.1 Pripremljeni nacrti akcionih planova za odgovor na globalne javnozdravstvene prijetnje, u skladu sa SZO preporukama na svim nivoima donošenja odluka. Objašnjenje IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 16 Reforma javnog zdravstva II Na svim nivoima javnozdravstvenih sistema FBiH, RS i BD, postoje funkcionalni sistemi prikupljanja podataka o zaraznim bolestima. Sistemi su zasnovani na sedmičnom izvještavanju. Zdravstveni indikatori se prikupljaju godišnje, i u 2011. godini su uneseni na web portal. Godišnje izvještaje prave IJZ/ZZJZ. Ishod pripremljena situaciona analiza javnozdravstvene prijetnje, kreiran nacrt plana aktivnosti za izgradnju kapaciteta institucija uključenih u odgovor na javnozdravstvene prijetnje, pripremljena procjena kvalitete podataka koji se koriste u EWS-u, ažuriran plan aktivnosti za izgradnju kapaciteta institucija uključenih u odgovor na javnozdravstvene prijetnje u konsultaciji sa radnom(im) grupom(ama), predložene preporuke unaprijeđenja zakonodavstva u smislu poboljšanja funkcionisanja EWS. trenutnih praksi odgovora na Input: Projektni ključni eksperti 1 i 2 Rezultat 1.2 Sistem ranog upozoravanja na javnozdravstvene prijetnje u funkciji. Objašnjenje Javnozdravstveni web portal će se koristiti u svrhu prikupljanja podataka i provjere indikatora za nastanak mogućih javnozdravstvenih prijetnji. Ishod poboljšana struktura baze podataka i web portal je funkcionalan kao instrument za prikupljanje podataka, izvršeno probno testiranje i evaluacija unosa podataka, implementirani mehanizmi upozoravanja na javnozdravstvene prijetnje. Input: Projektni ključni eksperti 1 i 2 i kratkoročno angažirani IT eksperti Rezultat 1.3 Unaprijeđeni kapaciteti Federalnog ministarstva zdravstva, Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS i Odjela za zdravstvo i druge usluge Brcko Distrikta, te Federalnog zavoda za javno zdravstvo i Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, za odgovor na javno zdravstvene prijetnje i za harmonizaciju akata u cilju EU integracija Pripremljena analiza funkcionisanja timova za brzi odgovor na javnozdravstvene prijetnje IJZ/ZZJZ, sa preporukama Pripremljene standardne operativne procedure za odgovor na javnozdravstvene prijetnje. Input: Projektni ključni eksperti 1 i 2 IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 17 Reforma javnog zdravstva II Rezultat 1.3 Rezultat 1.4 Ključno osoblje u IJZ/ZZJZ je obučeno za implementaciju planova aktivnosti za odgovor na globalne javnozdravstvene prijetnje. Objašnjenje Stručnjaci iz javnog zdravstva/epidemiolozi su adekvatno pripremljeni za tumačenje pouzdanosti podataka, procjenu trendova i identifikaciju neočekivanih javnozdravstvenih događaja koji traže dodatno istraživanje, kao što se pokazalo u nedavnim epidemijama influence. Potrebno je obezbijediti obuku za unos podataka na web portal, provjeru kvalitete podataka i tumačenje podataka, te obučiti osoblje za statističke metode koje se koriste u funkcionisanju sistema za rano upozoravanje. Ishod sprovedena obuka za unos podataka na web portal za osoblje koje radi sa podacima u IJZ/ZZJZ, sprovedena obuka na temu stastičkih metoda za procjenu kvalitete podataka i trendova, sprovedena obuka na temu statističke epidemiologije, kreiran plan aktivnosti podizanja svijesti javnosti o važnosti sistema ranog upozoravanja. Input Projektni ključni eksperti 1 i 2 i kratkoročno angažirani eksperti sa iskustvom u epidemiološkoj statistici. Rezultat 1.5: Ojačani kapaciteti MCP BiH - Sektora za zdravstvo za odgovor na javnozdravstvene prijetnje u skladu sa EU i međunarodnim obavezama Objašnjenje BiH treba biti povezana sa međunarodnim organizacijama poput SZO, EUROSTAT i ECDC. IHR predviđa da takva tijelo služi kao odgovorno za komunikaciju u slučaju javnozdravstvenih prijetnji. MCP BiH ima poziciju da integriše i agregira podatke, kao i da ih prima od i šalje prema međunarodnim organizacijama. Ministarstvo zdravstva FBIH, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS, Odjel za zdravstvo i ostale usluge BD, zajedno sa IJZ/ZZJZ učestvuju u aktivnostima kojima u slučaju javnozdravstvene prijetnje komunikacijom koordinira Komisija za sprovođenje IHR u BiH. Ishod Napravljena je struktura za komunikaciju na nivou MCP; Napravljeni nacrti pravnih akata za upravljanje i odgovornosti IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 18 Reforma javnog zdravstva II Input: 2 kratkoročna neključna pravna eksperta 4.3.2 Cilj 2 Jačanje i poboljšanje analize opšteg zdravstvenog stanja stanovništva u BiH i sistema izvještavanja o zaraznim bolestima. Rezultat 2.1 Rezultat 2.1: Na osnovu rezultata prethodnih projekata i aktivnosti (primarno projekta RJZ 1), a uključujući pregled relevantne legislative, pripremljen nacrt analize nedostataka i kreirane su preporuke za implementaciju IHR-a i EUROHISa. Objašnjenje Tokom početnog perioda su evdentirani nedostaci u postojećim dokumentima koji uređuju oblast kontrole zaraznih oboljenja, kao što su nedostatak definicije slučaja, standardnih operativnih procedura (SOP), definicija uloge IHR-a u sistema izvještavanja, itd. S druge strane, usvojeni su Akcioni plan za jačanje kapaciteta za djelotvorno sprovođenje IHR u BiH (2011-2013), kao i Odluka o imenovanju Komisije za sprovođenje Međunarodne zdravstvene regulative (IHR) u BiH. Kako bi se izgradio tako složen sistem, potrebno je unaprijediti pravni okvir na kojem bi se zasnivao EWS. Ishod pripremljena analiza nedostataka kapaciteta postojećih struktura za implementaciju IHR-a i sprovođenje EUROHIS pilot istraživanja, sa preporukama za unaprijeđenje sprovođenja istih. pripremljen je plan obuke iz oblasti sprovođenja IHR i EUROHIS pilot istraživanja, i dostavljen izvještaj o sprovedenoj obuci. Input: Projektni ključni eksperti 1 i 2 i kratkoročno angažirani pravni eksperti Rezultat 2.2 Proširen set zdravstvenih indikatora u skladu sa daljim unaprijeđenjem sprovođenja IHR i EUROHIS-a. Objašnjenje Set zdravstvenih indikatora koji se trenutno koriste, će se proširiti nekima koji su specifični za zarazne bolesti i sprovođenje IHR-a i EUROHIS-a. Primjeri su dopuna za morbiditet (incidenca, prevalenca), kvalitet prikupljenih podataka (blagovremenost, kompletnost) i sezonske varijacije. Ishod IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 19 Reforma javnog zdravstva II set(ovi) zdravstvenih indikatora, poput sezonskih trendova za zarazne bolesti obaveznih za prijavljivanje, sa definicijama, uneseni u bazu podataka. Input: Projektni ključni eksperti 1 i 2 Rezultat 2.3 Napravljen metod izvještavanja i metodologija prikupljanja podataka u skladu sa IHR-om i zahtjevima EU. Objašnjenje SZO i EU su izdali niz dokumenata i smjernica različitog pravnog statusa. Analiza legislative u BiH je pokazala koje dokumente je potrebno razviti. Postojeći zakoni i odluke će se koristiti kao osnova za prijedlog unaprijeđenja pravnog okvira. Web portal koji je napravljen u sklopu RJZ 1 će se proširiti funkcijama za prikupljanje podataka, provjeru kvalitete podataka, analizu trendova i naznaka epidemija kroz postojaće modul automatske vertikalne agregacije kao i mehanizam povratne informacije. Takođe, u BiH je formirana Komisija za sprovođenje IHR-a u BiH, odlukom Vijeća ministara BiH. Komisija za sprovođenje IHR u BiH radi u skladu sa odredbama Međunarodne zdravstvene regulative i obavlja nadzor i zaštitu na svim nivoima organizacije zdravstvenog sistema, te u koordinaciji sa svim institucijama vlasti u BiH prikuplja i razmjenjuje informacje koje se odnose na procjenu vanrednog stanja u oblasti javnog zdravstva u BiH. Ishod Input: kreiran prijedlog dokumenta Definicije slučajeva zaraznih bolesti, kreirani sistemi za prikupljanje podataka i kontrolu kvaliteta prikupljenih podataka u sistemima ranog upozoravanja i standardne operativne procedure, unaprijeđen Akcioni plan za jačanje kapaciteta za djelotvorno sprovođenje IHR u BiH, pripremljen prijedlog sprovođenje IHR u BiH pripremljen prijedlog Protokola komunikacije Komisije za sprovođenje IHR u BiH sa zdravstvenim institucijama u FBiH, RS i BD. pripremljen prijedlog Protokola komunikacije Komisije za sprovođenje IHR u BiH i drugih aktera na polju sprovođenja IHR u BiH. pripremljeni i testirani sistemi prikupljanja podataka u cilju sprovođenja IHR-a i zahtjeva EU regulative iz oblasti javnog zdravstva, pripremljen priručnik za korisnike i sistemi prikupljanja podataka u funkciji. Protokola komunikacije unutar Komisije za 2 kratkoročno angažovana pravna eksperta, 2 kratkoročno angažovana IT eksperta, projektni ključni eksperti 1 i 2 IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 20 Reforma javnog zdravstva II Rezultat 2.4 Relevantno osoblje u zdravstvenim institucijama završilo obuku za izvještavanje po novom sistemu. Objašnjenje Obuka će biti odrađene u tri faze. Tokom pilot faze samo osoblje u pilot institucijama će proći obuku. Pilot institucije će biti odabrane na osnovu zastupljenosti („veći“/“manji“ regionalni centri IJZ/ kantonalni ZZJZ), zainteresovanosti i članstva osoblja u RG1. Prije nego konačna verzija web portala bude instalirana, sve osobe koje unose podataka će proći obuku. Finalna faza je monitoring unosa podataka i eventualna dodatna obuka osoblja koje unosi podatke. Ishod završena obuka na temu prikupljanja podataka korištenjem beta verzije web portala. Trening će proći epidemiolozi i/ili sanitarni inžinjeri iz onih regionalnih centara IJZ/ kantonalnih ZZJZ koji pristanu na učešće u pilot fazi, završena obuka o korištenju interfejsa, prikupljanju podataka, izvještavanju, kvalitetu podataka i povratnih informacija na finalnoj verziji web portala, prije instalacije konačne verzije portala. Obuka je predviđena za sve specijaliste iz oblasti javnog zdravstva i/ili sanitarne inžinjere odgovorne za EWS u svim reginalnim centrima IJZ/ kantonalnim ZZJZ i samim IZJ/ZZJZ, odnosno HES u skladu sa potrebom, pripremljen izvještaj o sprovedenoj obuci, i po potrebi organizovana dodatna obuka. Input: 2 kratkoročno angažovana IT eksperta Rezultat 2.5 Kreiran protokol u svrhu implementacije EUROHIS pilot istraživanja. Upitnici za EUROHIS analizu prilagođeni potrebama BiH, FBiH, RS i BD. Kreirane preporuke za implementaciju EUROHIS-a pilot istraživanja. Objašnjenje EUROHIS metodologija predviđa aktivno učešće svih javnozdravstvenih institucija. Istraživački protokol će stoga biti napravljen u formi grupne vježbe. Upitnici će biti prilagođeni potrebama BiH, FBiH, RS i BD. Ishod kroz grupne vježbe razvijeni istraživački protokoli koji uključuju odluke o uzorkovanju, prilagođavanju upitnika i metodologiji prikupljanja podataka, EUROHIS upitnici prilagođeni potrebama FBiH, RS, BD, odnosno BiH. Input: Projektni ključni eksperti 1 i 2 Rezultat 2.6 Kreirano i implementirano EUROHIS pilot istraživanje. Objašnjenje IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 21 Reforma javnog zdravstva II Korištenjem protokola i upitnika napravljenih u skladu sa Rezultatom 2.5 EUROHIS pilot istraživanje je implementirano. Ishod EUROHIS pilot istraživanje je organizovano i implementirano, rezultati EUROHIS pilot istraživanja analizirani. Input: Projektni ključni eksperti 1 i 2 Rezultat 2.7 U skladu sa istraživanjem, pripremljeni nacrti izvještaja o analizi podataka i nacrt izvještaja o preporukama za unapređenje zdravlja populacije u BiH. Objašnjenje Na osnovu iskustva projekta, monitoringa sprovođenja IHR (na osnovu SZO instrumenta za monitoring) i situacije u oblasti kontrole zaraznih bolesti (na osnovu EWRS podataka), kao i rezultata pilot EUROHIS istraživanja, pripremljen je nacrt izvještaja za unapređenje zdravlja populacije u BiH. Ishod organizovana radionica o izvještaju vezanom za EUROHIS pilot istraživanje, kako bi se donosioci odluka obavijestili o rezultatima pilot istraživanja, i o načinu da se ovi rezultati koristite za pripremu budućeg EUROHIS istraživanja. organizovana završna konferencija projekta sa diskusijom o završnom izvještaju. Input : Projektni ključni eksperti 1 i 2 4.3.3 Cilj 3 Unaprijeđenje sistema finansiranja na osnovu NHA. Rezultat 3.1 Pripremljene smjernice za prikupljanje informacija i analizu potrošnje i finansiranja u zdravstvu u svrhu NHA. Objašnjenje OECD, Eurostat i SZO su objavili novi Sistem zdravstvenih računa 2011 (SHA 2011) sredinom decembra 2011. Kako bi se ispunili zahtjevi analitičara i kreatora politika za informacijma o troškovima u zdravstvu, SHA 2011 predlaže okvir za sistematski opis finansiranja u zdravstvu. Cilj SHA je da opiše sistem zdravstvene zaštite sa stajališta finansijske potrošnje. Ishod kroz jednodnevnu radionicu polaznici informisani o novoj metodologiji sistema zdravstvenih računa 2011 (SHA 2011). Polaznici će biti osobe odgovorne za NHA u MCP, MZSZ RS, MZ FBIH, Odjelu za zdravstvo BD, Zavodu za statistiku FBiH, Republičkom zavodu za statistiku RS i Agenciji za statistiku BiH, pripremljena analiza protoka finansijskih sredstava u zdravstvenom sektoru i preporuke kako nalaze analize integrisati u sveukupnu procjenu NHA, IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 22 Reforma javnog zdravstva II pripremljen nacrt smjernica za sistematski opis finansiranja u zdravstvu. Input: Projektni ključni ekspert 3, 2 kratkoročno angažovana eksperta sa iskustvom u NHA Rezultat 3.2 NHA izvještavanje prošireno u skladu sa EUROSTAT zahtjevima Objašnjenje Nove SHA procedure za standardizaciju podataka i definicija metapodataka u skladu sa SHA 2011 zahtijevaju proširenje izvještavanja. Također će se morati definisati i pitanje kvalitete podataka. Ishod sprovedena radionica na temu politika i procedura standardizacije i kvaliteta podataka sa ključnim akterima. pripremljen Izvještaj o rezultatima analize uticaja promjena u određenim setovima podataka zdravstvene sisteme, kao i uticaja navedenih promjena u rješavanju problema kvaliteta podataka, sprovedena kampanja informisanja o potrebi korištenja NHA u ministarstvima Vlade RS, Vlade FBiH, Vlade BD i Savjetu ministara BiH. Input: Projektni ključni ekspert 3, 2 kratkoročno angažovana eksperta sa iskustvom u NHA Rezultat 3.3 WEB portal unaprijeđen sa tabelama i računima vezanim za NHA; Kvalitet podataka procijenjen. Rezultat 3.4 Izrađene smjernice za korištenje NHA, bazirane na WEB portalu i fokusirane na kvalitet ulaznih informacija Rezultat 3.5 Izvještajni obrazci kreirani i usaglašeni sa svim ključnim akterima. Izvještavanje kreirano kroz WEB portal. Rezultat 3.6 Relevatno osoblje u zavodima/fondovima zdravstvenog osiguranja u FBiH, RS i BD, te MCP BiH, FMZ, MZSZ RS, Odjela za zdravstvo BD, Agenciji za statistiku BiH, Zavodu za statistiku FBiH i Republičkom zavodu za statistiku RS završilo obuku za analizu i kreiranje nacrta godišnjih preporuka. Objašnjenje Cilj obuke će biti razvijanje kapaciteta u MCP BiH, MZSZ RS, MZ FBIH, OZ BD, Agenciji za statistiku BiH, Zavodu za statistiku FBiH, Republičkom zavodu za statistiku RS i zavodima/fondovima zdravstvenog osiguranja u FBiH, RS i BD za prikupljanje podataka i njihovo korištenje za donošenje odluka i politika uključujući preraspodjelu sredstava sa skupljih (npr. IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 23 Reforma javnog zdravstva II Ishod liječenje) na jeftinije (npr. prevencija) zdravstvene usluge na različitim nivoima sistema zdravstvene zaštite u FBiH, RS i BD. Učesnici će završiti edukaciju trening trenera, kako bi istu obuku vršili u svim relevantnim institucijama širom zemlje. pripremljena edukacija treninga trenera, pripremljeni materijali za edukaciju, sproveden trening trenera i završena evaluacija, pripremljen Izvještaj o edukaciji sa planom daljih aktivnosti. Input: Projektni ključni ekspert 3, 2 kratkoročno angažovana eksperta sa iskustvom u NHA. 4.4 RIZICI I PRETPOSTAVKE 4.4.1 Rizici Rizik Nedovoljan broj iskusnog osoblja u IJZ/ZZJZ za učešće u projektnim aktivnostima (očekivalo se da će relevantno osoblje u IJZ/ZZJZ biti obučeno u sklopu prethodnog projekta - RJZ 1). Uglavnom nedostaju doktori medicine - specijalisti epidemiologije. S druge strane, ima veći broj sanitarnih inžinjera koji su uveliko uključeni u dnevne zadatke u vezi sa EWS i IHR-om. Mjere ublažavanja Predviđeno je da će se rezutati RJZ 1 konsolidovati i nadograditi u toku RJZ 2. Smatramo da je jačanje kapaciteta kroz obuke od velike važnosti. Ciljne grupe za obuke će biti specijalisti epidemiologije i sanitarni inžinjeri (u institucijama koje nemaju zaposlene specijaliste epidemiologe), odnosno specijalisti iz oblasti javnog zdravstva, koji su nadležni za obavljanje poslova i donošenje odluka u svojim institucijama, vezanih za aktivnosti u projektu. Pretpostavka MCP BiH, FMZ MZSZ RS i Odjel za zdravstvo BD podržavaju Projekt (Cijeli proces reforme javnog zdravstva će zahtijevati angažovanost mnogih zainteresovanih strana. Obzirom da su relevantni akteri bili uključeni u pisanje sažetka projekta, može se očekivati njihova podrška u implementaciji projekta). Mjere ublažavanja Promocija vlasništva i bliska saradnja sa svim zainteresovanim stranama/akterima. Vjerujemo da će ovakav pristup osigurati da se gore navedena pretpostavka održi tokom trajanja projekta. Pretpostavka Implementacija projekta „Jačanje instituta/zavoda za javno zdravstvo u BiH“ je bila uspješna, kao što su uspješne i implementacija aktivnosti drugih projekata reforme zdravstvene zaštite u FBiH, RS i BD, te IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 24 Reforma javnog zdravstva II komplementarne aktivnosti drugih međunarodnih organizacija, npr. SZO (implementacija IHR-a, aktivnosti na politici „Zdravlje za sve“, izvještavanje u skladu sa SZO zahtjevima, itd.), Svjetska banka (Projekt jačanja kapaciteta zdravstvenog sektora). Mjere ublažavanja Cilj je osigurati održivu implementaciju ishoda RJZ 2 kroz praktičan pristup aktivnostima, kako bi osigurali da se teorija sprovodi u praksi. Takođe, intenzivno ćemo raditi sa svim zainteresovanim stranama u projektu kako bi osigurali vlasništvo nad rezultatima istog. 4.4.2 Uslovi Motivacija i podsticaji Motivacija i podsticaji su bazirani na vođstvu rukovodilaca institucija koje učestvuju u sprovođenju projekta. Imajući u vidu finansijska ograničenja i nedostatak specijalista npr. epidemiologije, čini se da je kreiranje atmosfere koja će motivisati partnere na saradnju važno pitanje. Ljudski i tehnički resursi Ljudski i tehnički resursi, koji su dostupni u javnozdravstvenim institucijama koje učestvuju u sprovođenju projekta, koristiće se u svrhu postizanja projektnih rezultata. Reaktivnost i usklađenost Rukovodioci u institucijama koje učestvuju u sprovođenju projekta prihvataju obavezu da obezbijede ulazne informacije za sprovođenje projekta i da svoju instituciju eventualno, prilagode rezultatima projekta. 4.5 INDIKATORI Logički okvir projekta (prilog 2) sadrži sve predložene indikatore koje je moguće objektivno potvrditi. O njima se razgovaralo sa korisnicima projekta, prvenstveno po pitanju koliko su oni realni i koje je uslove potrebno ispuniti da bi se ti indikatori ispunili. IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 25 Reforma javnog zdravstva II 5 METODOLOGIJA I PRISTUP Iako je znanje u većini institucija koje upravljaju zdravstvenim sistemima u BiH zadovoljavajuće, postoje neriješena pitanja, posebno na nivou javnozdravstvenih institucija koje pružaju usluge u navedenim sistemima. Među tim pitanjima, koja su ključna za sve tri osnovna cilja projekta, primjetan je nedostatak komunikacije između zainteresovanih strana. Uprkos svim tehničkim pomagalima, koja su sada dostupna, komunikacija između nižeg, srednjeg i višeg nivoa u sistemu (npr. higijensko-epidemiološka služba doma zdravlja, regionalni centar IJZ/kantonalni ZZJZ, IJZ/ZZJZ) prijavljivanje zaraznih bolesti je i dalje ograničeno. Trenutno, podaci i obavještenja koje prikupe ovi sistemi nisu dovoljno iskorištene. Pojedinačne prijave zarazne bolesti, koje dobijaju kantonalni ZZJZ se objedinjuju u sedmičnim izvještajima (po bolesti), gdje se onda unose u excel fajl i šalju ZZJZ FBiH. Ovakvi izvještaji zasnovani na objedinjenim brojkama mogu biti podložni greškama i ograničavaju analitičko korištenje podataka. Bolje bi bilo koristiti pojedinačne, a ne sedmične podatke. Kantonalni ZZJZ bi onda morali unositi informacije o pojedinačnoj prijavi u bazu podataka, koja bi bila povezana sa web portalom. Ovo bi omogućilo efikasniji unos podataka i sofisticiraniju analizu. Procjenu napravljenu u početnoj fazi projekta smatramo ključnom upravo u cilju identifikacije projektnih aktivnosti koje će: ojačati kapacitete osoblja kroz kurseve, zatim u cilju poboljšanja vještina upravljanja, pripreme dokumenata koji mogu unaprijediti sprovođenje legislative i onih za koje se očekuje da će sprovođenje istih unaprijediti saradnju unutar sektora zdravstva u BiH, kao i međusektorsku saradnju u BiH. Zbog specifičnosti zadatka i uključenih osoba, odlučeno je da se u implementaciji projekta formiraju četiri radne grupe koje čine predstavnici korisnika projekta i javnozdravstvenih institucija iz FBiH, RS i BD. Radna grupa 1 će biti radna grupa koja će se baviti sistemima ranog upozoravanja (Early Warning Systems) - EWS i Evropskim zdravstvenim intervju istraživanjem (EURO Health Interview Surveys) - EUROHIS (RG1 za EWS i EUROHIS). Radnu grupu 2, čini radna grupa za Web portal (RG2 WP). Sprovođenjem Međunarodne zdravstvene regulative (International Health Regulations – IHR) baviće se članovi radne grupe 3 (RG3 IHR), a nacionalnim zdravstvenim računima (National Health Accounts – NHA) članovi radne grupe 4 (RG4 NHA). 5.1CILJ 1 EWS Institucionalna izgradnja i jačanje kapaciteta javnozdravstvenih sistema u BiH s ciljem povećanja spremnosti za odgovor na javnozdravstvene prijetnje (pandemija, bioterorizam, prirodne katastrofe, itd.) 5.1.1 Cilj Institucionalna izgradnja i jačanje kapaciteta javnozdravstvenih sistema u BiH s ciljem povećanja spremnosti za odgovor na javnozdravstvene prijetnje IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 26 Reforma javnog zdravstva II 5.1.2 Pristup RG 1 za EWS i EUROHIS će definisati načine za unaprijeđenje prikupljanja podataka i analitičku upotrebu informacija za kontrolu širenja zaraznih bolesti. RG 1 će od IJZ RS i ZZJZ FBIH, odnosno iz BD, tražiti da se dostave pojedinačne evidencije zaraznih bolesti u posljednjih pet godina i da se iste unesu u excel tabelu. Na ovaj način, procjeniće se pravovremenost i potpunost izvještavanja u prošlosti, te kako je ovaj način izvještavanja uticao ili utiče na kvalitet podataka. Pored opisivanja varijacija u kvaliteti izvještavanja, po kantonima u FBiH i pojedinim područjima u RS, a prilikom prečišćavanja podataka, ova vježba će uzeti u obzir sve karakteristike izvještavanja. Nakon prečišćavanja podataka, podaci će biti analizirani kako bi se procjenili raniji sezonski trendovi po bolesti i po teritoriji (po kantonu u FBiH, pojedinom predloženom području u RS i u BD). Ova retrospektivna analiza će se koristiti za izgradnju institucionalnih kapaciteta u provjeri kvaliteta podataka, procjeni sezonskih trendova i identificiranju neočekivanih događaja, koji su u posljednjih pet godina mogli biti povezani sa nastankom epidemija. Rezultati gore navedene retrospektivne analize biti će predmet diskusije sa IJZ/ZZJZ, vezanom za sve nivoe sistema izvještavanja zaraznih bolesti, a u cilju boljeg razumjevanja načina rada ovih sistema izvještavanja i tumačenja podataka. Namjera je da se ponovo procijene podaci poslani u posljednjih pet godina od strane doktora iz primarne i sekundarne zdravstvene zaštite u kantonima u FBiH, pojedinim područjima RS i BD. Ova aktivnost bi trebala omogućiti diskusiju o tome da li je bitno povećanje u prijavama oboljelih u nekim periodima bila zbog samog (ne)kvaliteta izvještavanja ili stvarne epidemije. Takođe, biće procjenjeno i koliko su IJZ/ZZJZ istražili i kontrolistali potencijalne epidemije. To će uključiti ponovnu analizu pojedinačnih evidencija koje su već slane u izvještajima u periodu 2007-2011, upravo kako bi se procijenila kompletnost, blagovremenost i trendovi izvještavanja. Ostvarenje svih ovih aktivnosti će omogućiti izgradnju kapaciteta srednjeg i višeg nivoa sistema izvještavanja zaraznih bolesti u FBiH, RS i BD, s ciljem unaprijeđenja procjene kvalitete podataka, identifikacije neočekivanih vrijednosti podataka i tumačenja trendova, koje bi trebalo istražiti u smislu potencijalnih epidemija, a s ciljem evaluacije rezultata kontrolnih aktivnosti. RG1 1 će planirati validaciju kvaliteta izvještavanja prolazeći kroz brainstorming sesiju o tome kako sistem izvještavanja treba da radi i kako je radio do sada. Ova preliminarna vježba će uključiti diskusiju o definicijama liste zaraznih bolesti, koje podliježu obaveznom izvještavanju u FBiH, RS i BD, s ciljem identifikacije sličnosti i razlika. Naredni korak biće procjena svake bolesti, prema skupu prioritetnih kriterija koji mogu uključivati: visok mortalitet, visok morbiditet, eliminaciju ili eradikaciju, kontrolu zarazne bolesti, troškove kontrole zarazne bolesti, mogućnost pojave epidemije, postojeće programe i ciljeve kontrole. IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 27 Reforma javnog zdravstva II Ostvarenje pomenutih aktivnosti bila bi izrada standardnih operativnih procedura (SOP) za unaprijeđenje izvještavanja, provjeru kvalitete podataka i interpretaciju podataka s ciljem identifikacije izbijanja epidemije. SOP će biti probno testirane s ciljem procjene kapaciteta sistema nazdora za implementaciju sljedećih stavki: Korektna upotreba definicije slučaja za klasifikaciju slučajeva po kliničkim i dijagnostičkim kriterijima. Rutinsko naspram hitnog izvještavanja. Iskustvo iz probnog testiranja će reći kada pojavu zarazne bolesti treba hitno prijaviti višem nivou - zašto, kako i kome? Evidencija i protok podataka. Kako je gore navedeno, SOP će biti probno testiran u kantonima u FBiH i pojedinim područjima u RS, koje odredi RG. Razlozi probnog testiranja u ograničenom području su mogućnost primjene SOP-a, i potom prije konačne primjene, dorada SOP. Probno testiranje će nadgledati kako se vodi sedmična evidencija na različitim nivoima sistema izveštavanja zaraznih bolesti. To će uključiti i procjenu kompletnosti i blagovremenosti izvještavanja i slanja povratnih informacija ka zdravstvenim ustanovama. U ovim aktivnostima, potrebno je u obzir uzeti i potvrđivanje slučaja obolijevanja od zarazne bolesti, kao i pitanja koja utiču na laboratorijske kapacitete. Analiza i interpretacija podataka u vezi notifikacije. Ove aktivnosti će pokriti ona područja koja su u vezi sa interpretacijom evidencije zaraznih bolesti na različitim nivoima izvještavanja, a s ciljem identifikacije trendova i geografskih klastera. Planirana aktivnost će se raditi na osnovu grafikona i tabela, vremenu javljanja zarazne bolesti, osobi i mjestu prijavljene zarazne bolesti, identifikaciji neuobičajenih trendova ili šablona koji prelaze definisane pragove vrijednosti. U skladu sa analizom planiraju se preduzeti određene radnje na daljem unaprijeđenju izvještavanja. Istraživanje epidemije. Pilot testiranje će analizirati kako su prijašnje epidemije identifikovane, potvrđene i kontrolisane. To uključuje upravljanje slučajem, nalaženje kontakata, poštovnje procedura za istraživanje izvora infekcije, prikupljanje i transport uzoraka, testiranje potvrde i interpretacije laboratorijskih rezultata, usvojene mjere za kontrolu infekcije (poput imunizacije, vektorska i druge kontrole okoliša), informacije i obrazovanje za zajednicu, upozoravanje susjednih područja i okruga. 5.1.3 Aktivnosti Ovaj pristup uključuje sljedeće aktivnosti: 5.1.3.1 Kvaliteta evidencije bolesti koje se obavezno prijavljuju; 5.1.3.2 Web portal; 5.1.3.3 Analiza podataka; 5.1.3.4 Donošenje odluka i politika/mjera; i 5.1.3.5 Evaluacija i diseminacija. Svaku komponentu sačinjavaju aktivnosti koje su detaljno navedene u narednom dijelu dokumenta kao i prateći trening, koji je integralni dio svake od komponenti. IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 28 Reforma javnog zdravstva II 5.1.3.1Kvaliteta obaveznog izvještavanja Održaće se dva zajednička sastanka RG1 i RG2, u cilju diskusije o kvalitetu do sada prikupljenih podataka. Ojačaće se saradnja sa Uredom SZO u BiH, u svrhu implementacije EWS i IHR i uspostavljanja sistema nadzora nad zaraznim bolestima u skladu sa metodologijom SZO. Saradnja će se ogledati u obliku redovnih sastanaka, čija će učestalost zavisiti od intenziteta rada, zatim u vidu radionica za olakšavanje interakcije sa partnerima i kroz praćenje napretka implementacije na poboljšanju EWS i IHR. Procijeniće se kvalitet podataka i interpretiraće se trendovi bolesti i geografska distribucija istih. Vršiće se analiza sedmičnih podataka s ciljem provjere njihove varijacije, sezonskih trendova i neočekivanih vrijednosti, kao i glavnih problema sa kvalitetom podataka i kako ovi problemi utiču na interpretaciju istih. Ova analiza će predložiti mehanizme kontrole kvaliteta koji se trebaju uspostaviti i daće osnovu za standardizovano prikupljanje podataka, izvještavanje i analizu. Diskutovaće se o trenutnim problemima koji utiču na sistem nadzora nad zaraznim bolestima u BiH. Radiće se na standardizaciji liste bolesti koje se mogu uključiti u izvještaj. Ovo bi trebalo da se uradi na osnovu identifikacije bolesti koje se prijavljuju i revidiranja liste zaraznih bolesti koje se koriste na nivou BiH, FBiH, RS i BD. Ova lista se treba koristiti kao potencijalna standardizirana lista i treba se procijeniti relevantnost svake bolesti prema kriterijima kao što su visoka stopa smrtnosti, potencijalna epidemija, dostupnost dijagnostike, korištenje podataka za kontrolu širenja zaraznih bolesti. Pripremiće se analiza definicija slučaja zaraznih bolesti, koje se koriste širom zemlje i poređenje istih sa međunarodnim standardima. Kreiraće se standardne operativne procedure za izvještavanje i sprovešće se probno testiranje istih. Sprovešće se evaluacija: probnog testiranja, u smislu kako su ga prihvatili korisnici, adekvatnosti potvrde slučaja, fleksibilnosti u prilagođavanju sistema u skladu sa iskustvom stečenim kroz implementaciju, kvaliteta podataka, blagovremenosti i kompletnosti izvještavanja. 5.1.3.2Web Portal Ciljevi, obim i struktura portala za EWS podrazumijeva: definisanje vrste podataka za unos, odluke koje vrste ishoda trebaju da se dobiju (tabele, grafikoni, informacije o zaraznim bolestima, itd.), programiranje softvera za unos podataka i proizvodnju izlaznih rezultata, pristupačnost standardnih operativnih procedura za unos podataka, priručnik za upotrebu i evaluacija korištenja web portala. Softver bi trebao imati automatski brojač pristupa kako bi se vršio monitoring upotrebe istog. Korisnici će biti pozvani da daju povratne informacije i komentare, koji će pomoći da se identifikuju problemi i sugestije za unaprijeđenja. Evaluacija bi se mogla sprovesti među ciljnim grupama korištenjem portala za identifikaciju problema i potreba korisnika. IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 29 Reforma javnog zdravstva II 5.1.3.3Analiza podataka Ovde su uključene sljedeće aktivnosti: sprovođenje redovne kontrole kvaliteta sedmičnih podataka, redovno korištenje i interpretacija podataka potrebnih za dalje aktivnosti, procjena uticaja sistema ranog upozoravanja na funkcionisanje javnozdravstvenih sistema. Preliminarna struktura treninga je navedena u tabeli koja slijedi. Odluka da se koristi R statistički sistem je zasnovana na opservaciji da u većinih posjećenih institucija nema zvanično nabavljenog statističkog paketa. Još je nepovoljnija situacija sa dostupnošću priručnika i literature o tumačenju podataka. 5.1.3.4Donošenje odluka i kreiranje politika Predviđene su slijedeće aktivnosti: (ovo su rutinske aktivnosti za funkcionalan EWS i potrebno ih je pilotirati kako bi iz stečenog iskustva vidjeli da li ih je potrebno i u kojem obimu usvojiti): analiza legislative koja reguliše izvještavanje o zaraznim bolestima i prijedlog donošenje odgovarajućih dokumenata u skladu sa istom, u cilju unaprijeđenja javnozdravstvenog odgovora na moguću prijetnju, za epidemije koje su već istražene - sprovođenje retrospektivne evaluacije procedura koje su primjenjene, u smislu identifikacije slučaja, prikupljanja i transporta uzoraka, laboratorijske potvrde, traženja kontakta, mjera kontrole infekcije, informacija i edukacija usmjerenih ka zajednici, upoređivanje nalaza iz gore navedene retrospektivne evaluacije sa zahtjevima SZO za EWS, i identifikacija nedostataka na koje je potrebno odgovoriti kako bi se unaprijedio kapacitet postojećih strukura, kako bi EWS odgovorio na javnozdravstvene prijetnje, prijedlog aktivnosti za rješavanje gore navedenih nedostataka u cilju planiranja odgovarajućih mjera prevencije i kontrole, pregled odnosa između različitih institucija i nivoa u sistemu izvještavanja zaraznih bolesti, kako bi se osigurao kombinovan i koordinisan odgovor i izvještavanje na lokalnom nivou i nivou FBiH, RS i BD, te adekvatno izvještavanje na državnom nivou i koordinacija sa institucijama iz okruženja i svijeta, uspostavljanje uloga, nadležnosti, odgovornosti i linija izvještavanje vezanih za doktore porodične medicine, zdravstvene institucije, sistem laboratorija i IJZ/ZZJZ, prijedlog moguće aktivnosti upravljanje epidemijom kako bi se odredili prioriteti za dobijanje i alociranje sredstava, i kako bi se koordinisao sveukupni odgovor za upravljanje putem odluka i akcija, prijedlog komandne i kontrolne strukturu za uspostavljanje strateških ciljeva i sveukupnog upravljačkog okvira, u cilju osiguranje dugoročnog izvora resursa i ekspertize u skladu sa postojećim zakonima na nivou BiH, FBiH, RS i BD, u slučajevima vanredne situacije zarazn(e)ih bolesti, definisanje uloge i odgovornosti relevantnih nivoa u sistemu izvještavanja zaraznih bolesti na nivou BiH, FBiH, RS i BD, u kontroli epidemije, i procjena potreba za ljudskim i drugim resursima na nivou IJZ/ZZJZ. Priprema plana ljudskih resursa za IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 30 Reforma javnog zdravstva II obuku postojećeg osoblja i uspostavljanje strategije regrutovanja osoblja (npr. profil osoblja, radni zadatak, troškovi, kriteriji odabira), dogovor o radnom zadatku za članove tima za borbu protiv epidemije i za izvještavanje u sistemu zaraznih bolesti u FBiH, RS i BD, te procjena resurse potrebnih za istraživanje i kontrolu epidemije u FBiH, RS i BD, identifikacija nedostataka u znanju i vještinama i izrada planove za treninge u vezi izvještavanja i odgovora na zarazne bolesti u FBiH, RS i BD, po sistemu ranog upozoravanja i u skladu sa EU regulativom, priprema modula obuke za timove za kontrolu epidemije, obuka osoblja na temu tumačenja podataka iz sistema notifikacije za identifikaciju epidemija, procijena potrebnih investicija u identifikovanim objektima sa različitih nivoa zdravstvenog sistema, uključujući objekte za izolaciju, u slučaju potrebe, uspostavljanje protokola za identifikaciju i izvještavanje sumnjivih i potvrđenih epidemija, vlastima na lokalnom nivou i nivou FBiH, RS i BD, te izvještavanja ka državnom nivou, kao i prijedloge protokola izvještavanja ka regionalnom i globlanom nivou; prijedlog načine mobilizacije resursa za kontrolu epidemija. 5.1.3.5Trening Trening predstavlja suštinu i uslov za održivost aktivnosti nakon isteka projekta. Napravljeni moduli će se dostaviti svim zainteresovanim stranama elektronskim putem. Potrebe za treningom će biti definisane na osnovu analize nedostataka. Kurs za implementaciju sistema ranog upozorenja Ciljevi kursa su da pruži pregled svrhe i obima EWS, tipova bolesti koje su obavezne za izvještavanje, ključnog pitanja komparabilnosti podataka i potrebe za kriterijem kontrole kvaliteta, interpretacije podataka za poduzimanje akcija, web portal, evaluacija i diseminacija. Obuku će proći epidemiolozi (u institucijama gdje nema epidemiologa to će biti sanitarni tehničari) iz ZZJZ FBiH i kantona, IJZ RS sa regionalnim centrima i BD, epidemiolozi HES iz domova zdravlja, kao i predstavnici MCP BiH, MZ FBiH, MZSZ RS i Odjela za zdravstvo BD. Polaznici će biti odabrani na osnovu trenutačnog opisa posla. Maksimalan broj polaznika je 30. Održaće se dvije dvodnevne radionice, jedna u Sarajevu i druga u Banjoj Luci, vodeći računa o geografskoj pokrivenosti. Radionice će organizovati i voditi ključni eksperti 1 i 2. Obuka za korištenje web portala Ciljevi obuke su razvijanje vještina korištenja portala za prikupljanje sedmičnih podataka o zaraznim bolestima, kao i korištenje funkcija za agregaciju podataka, izvještavanje i tumačenje naznačenih hitnih situacija. Obuka će se održati za osobe koji unose podatke u ZZJZ FBiH i kantonima, IJZ RS sa regionalnim centrima i u BD, kao i za predstavnike MCP BiH, MZ FBiH, MZSZ RS i Odjela za zdravstvo BD, kao i za predstavnike kantonalnih ministarstava zdravstva u FBIH. Polaznici će biti odabrani na osnovu trenutačnog opisa posla. IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 31 Reforma javnog zdravstva II Maksimalan broj polaznika je 30. Održaće se dvije dvodnevne radionice, jedna u Sarajevu i druga u Banjoj Luci, vodeći računa o geografskoj pokrivenosti. Za obje obuke će u salama biti obezbijeđeni kompjuteri. Radionice će organizovati i voditi ključni eksperti 1 i 2 uz saradnju dva kratkoročno angažovana eksperta. Obuka za statističko računanje korištenjem R statističkog softvera Ciljevi obuke su prikazivanje izvođenja statističke analize korištenjem R softvera. Na obuci se neće predavati osnove statistike, nego implementacija analize korištenjem R programa. Također, učesnicima će sugerisati da rade kroz prateće skripte i vježbe koje će se prikazivati nakon svake sesije. R projekt za statističko računanje pruža opsežno okruženje za statističke analize i grafikone i trenutno je bez premca po pitanju dostupnosti novih modernih aplikacija. R je vrlo moćan sistem za statističko računanje i grafikone, i može da radi na Windows, UNIX i Mac platformama. Može se opisati kao kombinacija statističkog paketa i programskog jezika. On je besplatan i dostupan za download na http://www.rproject.org/. Obuku će proći epidemiolozi (u institucijama gdje nema epidemiologa to će biti sanitarni tehničari) iz ZZJZ FBiH i kantona, IJZ RS sa regionalnim centrima i iz BD, epidemiolozi iz HES doma zdravlja, kao i predstavnici MCP BiH, MZ FBiH, MZSZ RS i Odjela za zdravstvo BD. Polaznici će biti odabrani na osnovu trenutačnog opisa posla. Maksimalan broj polaznika je 30. Održaće se dvije dvodnevne radionice, jedna u Sarajevu, i druga u Banjoj Luci. Za obje obuke će u salama biti obezbijeđeni kompjuteri. Radionice će organizovati i voditi ključni eksperti 1 i 2 uz saradnju jednog kratkoročno angažovanog eksperta. Obuka za epidemiološko računanje za EUROHIS vrstu istraživanja korištenjem R statističkog softvera Cilj obuke je da se pokriju praktični aspekti primjereni za sprovođenje anketnog istraživanja u skladu sa EUROHIS-om. Teme uključuju uzorkovanje, strategije angažovanja i mobilizacije, zatim odabir, definicija i mjerenje studijskih varijabli, razvijanje instrumenata i dizajn, tehnike i uslovi prikupljanja podataka, pravljenje dokumenta i aktivnosti upravljanja i pitanja u vezi sa uticajem procjene dizajna ankete i izvršavanja mjera epidemiološkog uticaja. Obuku će proći epidemiolozi (u institucijama gdje nema epidemiologa to će biti sanitarni tehničari) iz ZZJZ FBiH i kantona, IJZ RS sa regionalnim centrima i iz BD, kao i predstavnici MCP BiH, MZ FBiH, MZSZ RS i Odjela za zdravstvo BD. Polaznici će biti odabrani na osnovu trenutačnog opisa posla. Maksimalan broj polaznika je 30. Održaće se dvije jednodnevne radionice, jedna u Sarajevu, i druga u Banjoj Luci. Za obje obuke će u salama biti obezbijeđeni kompjuteri. Radionice će organizovati i voditi ključni eksperti 1 i 2 uz saradnju jednog kratkoročno angažovanog eksperta. Kurs za vođstvo u upravljanju u javnom zdravstvu Cilj kursa je unaprijeđenje upravljanja u IJZ/ZZJZ, primarno povećanje sposobnosti odgovora na hitne situacije, uvođenjem stilova liderstva i upravljanja, uključujući poslovne modele vođstva. Organizaciono ponašanje, donošenje odluka i budžet će također biti dijelom ovog kursa. IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 32 Reforma javnog zdravstva II Obuku će proći izvršni direktori iz ZZJZ FBiH i kantona, IJZ RS sa regionalnim centrima, direktori pojedinih domova zdravlja, kao i predstavnici MCP BiH, MZ FBiH, MZSZ RS i Odjela za zdravstvo BD. Polaznici će biti odabrani na osnovu trenutačnog opisa posla. Maksimalan broj polaznika je 30. Održaće se dvije jednodnevne radionice, jedna u Sarajevu, i druga u Banjoj Luci. Za obje obuke će u salama biti obezbijeđeni kompjuteri. Radionice će organizovati i voditi jedan viši kratkoročno angažovani ekspert. Vikend seminari na temu epidemiologije zaraznih bolesti Vikend seminari su planirani da se održavaju subotama za sanitarne inžinjere na dobrovoljnoj osnovi. Ciljevi su jačanje njihove uloge u sistemu tako što će im se pružiti šira teoretska i praktična osnova za epidemiologiju zaraznih bolesti. Seminari su planirani u vidu participativne aktivnosti malog troška i održavali bi se u onim IJZ/ZZJZ koji izraze interesovanje. Učesnici iz susjednih IJZ/ZZJZ će također biti pozvani (kriterij je dostupnost od najviše 2 sata udaljenosti javnim prijevozom). Projekt će organizovati osvježenje i sendviče za radni ručak. Planirano je do 12 seminara, svaki sa po najviše 15 polaznika. Lokacija održavanja seminara će se odabrati na osnovu dostupnosti sala za seminare i volje za učešće. Ove radionice će organizovati i sprovesti ključni eksperti 1 i 2. 5.1.3.6 Evaluacija i diseminacija Ova komponenta će biti zasnovana na informacijama koje se dobiju na osnovu probnog testiranja EWS i uključiće sljedeće aktivnosti koje će projektni tim implementirati zajedno sa radnom grupom: procjena da li se i kako primjenjuju SOP; procjena koliko je epidemija trebalo biti proglašeno u skladu sa SOP-ama, a koliko je zaista proglašeno i koji su razlozi za takvu/e aktivnosti; procjena koliko je proglašenih epidemija i na koji način istraženo; procjena djelotvornost i kvalitet mjera kontrole epidemija/e; procjena djelotvornosti komunikacijskih strategija za pružanje informacija javnosti o kontroli epidemije. 5.1.4 Rezultat Rezultat će biti detaljan opis kako EWS radi kroz implementaciju SOP-a. Učenje kroz rad i rezultati će se iskoristiti za unaprijeđenje SOP-a, kao i za dalje unaprijeđenje EWS, u skladu sa dugoročnim strategijama nadzor nad zaraznim bolestima Evropskog centra za kontrolu bolesti (ECDC) i u skladu sa SZO smjernicama. 5.1.5 Ishodi Unaprijeđeni mehanizmi saradnje sa SZO kroz: sastanke sa kancelarijom SZO u BiH, radionicama sa partnerima, monitoringom napretka i planiranjem relevantnih aktivnosti za EWS i IHR. IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 33 Reforma javnog zdravstva II Pripremljen dokument za identifikaciju pravaca razvoja funkcionalnog sistema ranog upozoravanja. Ovaj dokument će dati osnovne informacije za načine unaprijeđenja sprovođenja legislative u cilju osiguranje obaveznog izvještavanja javnozdravstvenih prijetnji. Isti će sadržavati osnovu za listu zaraznih bolesti koje se izvještavaju, definicije slučaja, pravnu osnovu za izvještavanje i mehanizme za sprovođenje implementacije kontrolnih mjera. Usvojene standardne operativne procedure za implementaciju mjera. Iste će definisati izvještajnu proceduru, kanale komunikacije, uloge svakog nivoa zdravstvenog sistema uključujći doktore, zdravstvene institucije, laboratorije, IJZ/ZZJZ, MZ FBiH, MZSZ RS, BD i MCP. Predložiće i načine za unaprijeđenje broja i profila osoblja, kompetencija, vještina, odgovornosti i drugih pitanja koja se moraju riješiti kako bi EWS bio funkcionalan. Predložen plan aktivnosti za odgovor na globalne javnozdravstvene prijetnje, u skladu sa funkcionalnim i administrativnim strukturama IZJ/ZZJZ. Obučeno ključno osoblje u IJZ/ZZJZ za implementaciju plana aktivnosti za odgovor na globalne javnozdravstvene prijetnje. Održan trening na temu sistema ranog upozoravanja i EU regulativa vezanih za EWS, u IJZ u Banjoj Luci i ZZJZ u Sarajevu; Unaprijeđeni sistemi ranog upozoravanja za javnozdravstvene prijetnje po pitanju kontrole širenja epidemije i smanjenja posljedica iste. 5.2 CILJ 2 IHR I EUROHIS Proširenje i jačanje analize opšteg zdravstvenog stanja stanovništva u BiH i sistema izvještavanja o zaraznim bolestima 5.2.1 Cilj Jačanje institucionalnih kapaciteta za implementaciju IHR plana aktivnosti, monitoring njegovog napretka, evaluacija izvodivosti i dalje unaprijeđenje navedenog plana. 5.2.2 Pristup Sistem nadzora nad zaraznim bolestima je funkcionalan u smislu redovnog izvještavanja o pojavi zaraznih bolesti. Ranije pomenuti kvalitet izvještavanja je također bitan i za IHR, što je dalje usložnjeno sa potrebom izvještavanja javnosti o javnozdravstvenim prijetnjama koje su van okvira zaraznih oboljenja (npr. radijacija). Generalno, stanje svjesnosti o pitanju IHR se razlikuje od institucije do institucije. Samo nekoliko osoba koje su aktivno učestvovale u pripremi dokumenta Akcionog plana za jačanje kapaciteta za djelotvorno sprovođenje IHR u BiH (2011-2013), su dobro informisane o IHR-u. [3] Većina predstavnika relevantnih javnozdravstvenih institucija imaju vrlo malo ili nimalo informacija o ovoj temi. IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 34 Reforma javnog zdravstva II 5.2.3 Aktivnosti Aktivnosti: 5.2.3.1 nalazi odgovor na pitanje da li BiH treba tražiti produženje ispunjavanja obaveza BiH na polju IHR, 5.2.3.2 se bavi kreiranjem međusektorskog sistema kontrole za IHR. 5.2.3.3 se bavi EUROHIS istraživanjem, koja će zasigurno doprinijeti jačanju kapaciteta pojedinačnih institucija kroz obuke i obrazovne aktivnosti i aktivnost 5.2.3.4 će se baviti evaluacijom i diseminacijom rezultata koji se dobiju iz već pomenutog. 5.2.3.1Produženje roka za dostizanje kapaciteta potrebnih za sprovođenje IHR-a Ova aktivnost će nastaviti sa nalazima iz početne faze, a sa fokusom i na zakone koji uređuju oblasti u okviru kojih funkcioniše IHR. Prva stvar koju treba riješiti je odluka da li će BiH tražiti produženje roka za ispunjenje uslova za djelotvorno funkcionisanje IHR-a, kao i priprema revidiranog Akcionog plana [4]. Rok je 15.06.2012. Pregled Akcionog plana za jačanje osnovnih kapaciteta za delotvorno sprovođenje IHR u BiH (2011-2013) i rezultata korištenja instrumenta za monitoring IHR-a, zajedno sa informacijama iz drugih izvora. Primarno pitanje koje treba razmotriti je da li su postojeći kapaciteti u potpunosti postigli funkcije koje traži IHR. Kod odlučivanja da li tražiti produženje ili ne, Komisija za sprovođenje IHR u BiH može donijeti ocjenu da su u svakom ključnom kapacitetu do određenog stepena ispunjeni uslovi za svaki od indikatora Svjetske zdravstvene skupštine (WHA) dovoljni za otkrivanje i odgovor na javnozdravstvene rizike/događaje, uključujući događaje koji mogu predstavljati javnozdravstvenu hitnu situaciju od međunarodne važnosti. To znači da BiH nije postigla 100% od ponuđenih indikatora IHR instrumenta za monitoring, a da navedena Komisija ipak može odlučiti da je BiH ispunila zahtjeve za postojanje ključnih kapaciteta, na osnovu pregleda svih potrebnih informacija i uključujući procjenu podataka sa svih nivoa zdravstvenih sistema, izvještaja, statistike, i drugih relevantnih podataka u zemlji. Korak 2: Konsultacije sa relevantnim sektorima koji učestvuju u sprovođenju IHR-a, i obezbijeđenje podrške istih. Korak 3: Unaprijeđenje Akcionog plana i diseminacija istog relevantnim zainteresiranim stranama Korak 4: Priprema Izvještaja i traženje produženja statusa BiH (po potrebi). Predati službeni zahtjev za produženjem u SZO sa opravdanom potrebom i sa Akcionim planom za implementaciju, ne kasnije od 15.06.2012. Korak 5: Propratne aktivnosti. Djeluje razumno da na osnovu nalaza u početnoj fazi BiH traži produženje. Međutim, proces treba da se odvija u nekoliko koraka predviđenih u dokumentu [4]. Kako je u zemlji već imenovana IHR focal point tj. Komisija za sprovođenje IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 35 Reforma javnog zdravstva II IHR u BiH (koja se sastoji od 4 profesionalca, po jedne osobe imenovane od strane MCP BiH, MZ FBiH, MZSZ RS i BD), to će tijelo uz podršku konsultanta pripremiti analizu kao i odluku zajedno sa Akcionim planom za implementaciju, kako bi se osiguralo da su ključni kapaciteti dostignuti do kraja dvogodišnjeg perioda produžetka. To se odlično poklapa sa periodom trajanja projekta, što ovu vježbu čini izvodivom. U okviru ovih aktivnosti radiće se na unaprijeđenju rada ove Komisije, izradom protokola komunikacije potrebnih za kvalitetnije sprovođenje IHR-a. Kad se SZO-i preda zahtjev za produženje IHR-a, aktivnosti projekta će nastaviti sa podrškom monitoringu i razvoju ključnih kapaciteta u skladu sa Akcionim planom. U RS je usvojen, a u FBiH je u nacrtu novi zakon koji se odnosi za kontrolu zaraznih bolesti. Shodno ovome, pripremiće se kampanja za informisanje javnosti o ovim zakonskim aktima. Upravnom odboru projekta će se dostaviti nacrt izvještaja o analizi nedostataka navedene legislative. Situaciona analiza na polju sprovođenja navedenih zakona, ukazaće na osnovne ciljeve edukacije, kao i na nedostatke obrazovnog materijala. Rezultati analize će poslužiti da se napravi okvir sprovođenja IHR i oba dokumenta će se detaljno razmatrati sa radnim grupama. Aktivnosti će trajati tokom cijelog perioda trajanja projekta. 5.2.3.2Međusektorski mehanizam kontrole U okviru ovih aktivnosti radiće se na unaprijeđenju rada ove Komisije, izradom protokola komunikacije potrebnih za kvalitetnije sprovođenje IHR-a. Navedeni protokoli komunikacije definisaće odnose i koordinaciju unutar Komisije, te kako sa zdravstvenim institucijama tako i sa svim drugim institucijama značajnim za upravljanje mehanizmima kontrole javnozdravstvenih prijetnji/događaja koji se mogu desiti u drugim sektorima. Očekuje se da se uspostaviti veze i saradnja sa drugim relevantnim institucijama, posebno sa sektorima izvan zdravstva i da osigura njihova uključenost u implementaciju projekta. 5.2.3.3EUROHIS anketa Vježba će početi unaprijeđenjem indikatora za zarazne bolesti ovisno o setu zdravstvenih indikatora. [5] Osnovni cilj je pružiti uporedive informacije o zdravstvenom stanju stanovništva. Informacije koje se prikupljaju bi trebale sadržavati ponašanje vezano za zdravlje populacije (npr. podatke o životnom stilu i drugim determinantama zdravlja), bolestima (npr. prevalencija hroničnih bolesti) i karakteristikama zdravstvenih sistema (npr. podaci o dostupnosti i kvalitetu zdravstvene zaštite, ljudskim resursima, te finansijskoj održivosti sistema zdravstvene zaštite). Prikupljanje podataka je zasnovano na uporedivim zdravstvenim indikatorima primjenjivim za cijelu Evropu i na dogovorenim definicijama i metodama prikupljanja i korištenja podataka. IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 36 Reforma javnog zdravstva II EUROHIS istraživanje će biti pilot projekt i neće biti urađeno za cijelu populaciju. Cilj je testirati metodologiju kako bi se mogla planirati buduća istraživanje za cijelu populaciju. Metodologija implementacije pilot EUROHIS-a će biti predmet diskusije u RG 1. Napraviće se istraživački protokol za implementaciju EUROHIS –a, a EUROHIS upitnici će se prilagoditi potrebama BiH, FBiH, RS i BD. Napraviće se primjerak EUROHIS-a i izvršiće se probno testiranje. Vježba će se zaključiti nacrtom izvještaja o analizi podataka. Na osnovu iskustva dobijenih kroz pilot EUROHIS, napraviće se plan aktivnosti za implementaciju EUROHIS-a. 5.2.3.4Trening Trening će se obezbijediti za osoblje u svim institucijama odgovornim za razvoj i implementaciju zdravstvenih politika. Ciljna grupa će se sastojati od predstavnika svih ključnih aktera sa fokusom na profesionalce iz javnozdravstvenog sektora. Ciljevi treninga su: ojačati ključno osoblje uključeno u uspostavljanju i upravljanju sistemom za obezbjeđenje javnog zdravlja, u okviru sprovođenja IHR-a. Polaznici će biti odabrani na osnovu reprezentativnosti i trenutačnih opisa poslova. Obuku će proći predstavnici iz ZZJZ FBiH i kantona, IJZ RS sa regionalnim centrima i BD, kao i predstavnici MCP BiH, MZ FBiH, MZSZ RS i Odjela za zdravstvo BD. Maksimalan broj polaznika je 30. Održaće se dvije radionice; prva će se koncentrisati na implementaciju IHR-a. Druga će trajati dva dana i baviće se prvenstveno pitanjima bitnim za razvijanje probnog testiranja EUROHIS-a. Radionice će organizovati i voditi ključni eksperti 1 i 2 uz podršku višeg kratkoročno angažovanog eksperta. Jedna radionica će se održati u FBiH, a druga u RS. Pripremljeni moduli obuke će se dostaviti svim zainteresovanim stranama putem e-mail-a. 5.2.3.5 Evaluacija i diseminacija rezultata Rezultati će biti dostavljeni elektronskim putem i putem štampanog materijala. U cilju održivosti rezultata, biće pripremljena i objavljena knjiga ili brošura, koja će ukratko prezentirati aktivnosti i rezultate vezane za IHR i EUROHIS. Koristiti će se standardne metode evaluacije i diseminacije. Kvalitet organizovanih treninga procijeniće se putem upitnika. 5.2.4 Ishodi Ishodi će uključiti zahtjev za produženje roka za dostizanje potrebnih kapaciteta za sprovođenje IHR-a i identifikaciju nedostataka koji se trebaju popraviti kako bi se implementirao Akcioni plan. Ove aktivnosti će omogućiti učenje kroz vježbu nadzora implementacije navedenog Akcionog plana, provjeru izvodivosti i procjenu potrebnih ljudskih i ostalih resursa, kao i relativnih troškova implementacije. IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 37 Reforma javnog zdravstva II 5.2.5 Rezultati Izgradnja kapaciteta za planiranje i implementaciju IHR treba voditi ka ranoj identifikaciji i kontroli javnozdravstvenih prijetnji od međunarodnog značaja. 5.3 CILJ 3 NHA Unaprijeđenje sistema finansijskog izvještavanja Skraćenica: NHA 5.3.1 Cilj Unaprijeđenje sistema finansijskog izvještavanja na osnovu NHA 5.3.2 Pristup Mnoge zemlje u svijetu provode reformu svojih zdravstvenih sistema kako bi poboljšale efikasnost i menadžment zdravstvenih usluga kao i pružanje ovih usluga; u svijetlu poboljšanog pristupa, jednakosti i efikasnosti. Kako zdravstveni sistemi rastu u obimu i kompleksnosti, zakonodavci trebaju alate da bolje uređuju svoje resurse zdravstvene zaštite. NHA je jedan od alata koji se koriste za vizualizaciju protoka finansijskih sredstava kroz zdravstveni sektor, tako doprinoseći „bolje informisanim“ odlukama u politici i daljoj raspodjeli resursa. 5.3.2.1SHA 2011 smjernice Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), Eurostat i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) objavili su novi Sistem Zdravstvenih Računa 2011 (SHA 2011) sredinom decembra 2011. godine. Kako bi odgovorili na sve veće zahtjeve analitičara i zakonodavaca za informacijama o zdravstvenim troškovima, SHA 2011 predlaže okvir za sistematski opis finasijskih tokova vezanih za zdravstvenu zaštitu. Cilj SHA jeste da opiše sistem zdravstvene zaštite sa perspektive troškova za međunarodne, ali i nacionalne svrhe. Od objavljivanja originalnog Sistema Zdravstvenih Računa od strane Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj 2000. godine i poslije toga Priručnika za proizvođače SZO/Svjetske Banke/USAID-a za sačinjavanje nacionalnih zdravstvenih računa sa specifičnim aplikacijama u zemljama sa niskim i srednjim prihodima u 2003. godini, objedinjeno je skoro 10 godina iskustva u oblasti zdravstvenih računa. To je pokrenulo potrebu za ažuriranjem izvještaja s ciljem ispravljanja nekih nedostataka evidentnih u originalnom Priručniku, te je također pružilo priliku da se u obzir uzmu neke novine u sistemima zdravstvene zaštite. Sa ciljem sačinjavanja globalnog standarda u zdravstvenim računima, formalni saradnički napor između OECD-a, Eurostata i Svjetske zdravstvene organizacije je dogovoren u 2006. godini kako bi se nadgledala revizija SHA Priručnika. SHA 2011 je objavljen u decembru 2011. godine, te će značajno izmjeniti uslove IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 38 Reforma javnog zdravstva II obuke; reviziju obrazaca i testiranje, kao i sistemsku promjenu i količinu posla kako bi se inkorporirale mnoge klasifikacije i druge promjene. SHA 2011 uvodi niz promjena i poboljšanja u poređenju sa SHA 1.0. – SHA 2011 nudi bolju pokrivenost unutar funkcionalne klasifikacije u oblastima kao što su prevencija i dugoročna zaštita; sažetiju sliku svijeta pružalaca usluga zdravstvene zaštite, sa bližim vezama sa standardnim industrijskim klasifikacijama, kao i precizan pristup za praćenje finansija u sektoru zdravstvene zaštite korištenjem novih klasifikacija finansijskih šema. Na osnovu tro-osovinskog pristupa rashodima u zdravstvenoj zaštiti, SHA 2011 također razvija tri analitička interfejsa (sučelja) – korisnik zdravstvene zaštite, interfejs pružanja i finansiranja – koji zemljama dozvoljava da se fokusiraju na specifične oblasti interesa u zdravstvenoj politici i širenje zdravstvenih računa u ovom pravcu, također olakšava detaljniju analizu. Izgradnja na metodološkom radu Priručnika za proizvođače SHA 2011 također razvija interfejs finansiranja zdravstvene zaštite kako bi dozvolio sistematsku procjenu kako se finansije mobilizuju, uređuju i koriste uključujući finansijske aranžmane (finansijske šeme); institucionalne jedinice (finansijski agenti) i mehanizme prikupljanja prihoda (šeme prihoda finansiranja). Proizvođački interfejs obuhvata troškovne strukture pružanja zdravstvene zaštite (faktori pružanja) i daje odvojen tretman kapitalne formacije kako bi se izbjegle neke od ranijih neodređenosti u vezi sa vezama između sadašnjeg trošenja u zdravstvu i kapitalnih izdataka u sistemima zdravstvene zaštite. Interfejs korisnika zdravstva je od posebnog interesa za praćenje i daljnju analizu funkcionalne dimenzije, jer pomaže u istraživanju presjeka rashoda zdravstvene zaštite u skladu sa karakteristikama korisnika, kao što su bolest, godine, spol, regija i socijalno-ekonomski status. Pored toga, Priručnik ponovno pokreće diskusiju u nizu drugih oblasti gdje se metodologije još uvijek iskušavaju i testiraju, kao što je razvoj mjera cjene i obima u zdravstvenom sektoru ili mjerenje međunarodne trgovine u zdravstvenoj zaštiti. Slika 1 Protok resursa u finansiranju zdravstva U BiH postoji već Radna grupa za NHA/EUROSTAT. Članovi ove grupe su imenovani od strane Konferencije u oblasti zdravstva u BiH, i čine je predstavnici MCP BiH, MZ FBiH, MZSZ RS, Odjela za zdravstvo BD, Zavoda zdravstvenog osiguranja FBiH i Javnog fonda zdravstvenog osiguranja RS. Ovo su kapaciteti za IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 39 Reforma javnog zdravstva II minimalno prikupljanje većih količina podataka od strane ministarstava i drugih institucija, a sa uvođenjem SHA 2011 ova sadašnja struktura neće moći da se bori sa ovim izazovima, pogotovo sa zahtjevima za analizu politika u smislu povećanih troškova zdravstvene zaštite, starenja populacije, zaduženosti i zahtjeva donatora. Primarno zbog objave novih SHA 2011 smjernica, odlučeno je da je ovo značajna i bitna prilika ne samo za provođenje novih klasifikacija i poboljšanje sistema kako bi se poboljšalo opšte prikupljanje podataka; nego da se i osigura širi pristup i vlasništvo NHA. Između ostalog, i predstavnici Agencije za statistiku BiH su bili pozvani na sastanak kako bi se razgovaralo o budućim aktivnostima. Ipak ova Agencija je samo jedan subjekt koji bi trebalo da ima podatke iz NHA. Zavod za statistiku FBiH i Republički zavod za statistiku RS bi morali imati navedene podatke, kako bi se osigurala održivost i integritet podataka sa ciljem korištenja NHA za donošenje zdravstvenih politike u FBiH i RS, od strane ministarstava nadležnih za oblast zdravstva uz uključenost ministarstva finansija, jer se pitanja finansijske isplativosti nameću u narednih 10 do 20 godina. 5.3.2.2Integritet podataka Sve zainteresovane strane imaju brojne primjere stvarnih troškova, loših podataka i koliko je bitno da zainteresovane strane zasnivaju svoju politiku, planiranje i odluku za alokaciju finansijskih sredstava u skladu sa u tačnim i holistički izvedenim podacima dobijenim od pružaoca zdravstvenih usluga. Već postoje nezvanični savjet i neki dokazi za mnoga pitanja integriteta podataka koji iskrivljuju rezultate i vode ne samo ka lažnom viđenju zdravstvenog stanja i potrošnje već i ka politikama, budžetiranju i finansijskim odlukama zasnovanim na procjenama koje nisu argumentovane pouzdanim podacima. Uvođenje koncepta upravljanja podacima prema novom SHA 2011 dokumentu će omogućiti unaprijeđen NHA u kraćem vremenskom roku nego što bi se moglo očekivati sa ad hoc pristupom. Održivost NHA zahtijeva kombinovan programom od vrha prema dolje i od dna prema vrhu za više jačanja kapaciteta, veza i vlasništva sa zainteresovanim stranama iz javnog i privatnog sektora. Zainteresovane strane za upravljanje NHA podacima u BiH uključuju: Ministarstvo civilnih poslova BiH i Agenciju za statistiku BiH, te po potrebi ostala ministarstva iz Savjeta ministara BiH i sa nivoa FBiH, RS i BD, Zavod za statistiku FBiH, Republički zavod za statistiku RS, MZSZ RS, MZ FBiH, zavode/fondove zdravstvenog osiguranja FBiH, RS i BD, IJZ/ZZJZ i druge agencije po potrebi. Privatni sektor bi također mogli biti uključeni u kasnijim fazama projektnih aktivnosti. 5.3.2.3Institucionalizacija Dole navedeni koraci obuhvataju različite ciljeve za NHA projekt i idu dalje s ciljem osiguranja ne samo održivosti sistema već i unaprijeđenog kvaliteta i integriteta podataka (drugim riječima upravljanje podacima) u drugim zemljama. U skladu sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, Eurostatom, Svjetskom bankom i OECD-om četiri koraka su bitna za proces IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 40 Reforma javnog zdravstva II institucionaliziranja NHA: a) Kreirati potražnju za institucionalizacijom od strane zakonodavaca; b) Odrediti lokaciju gdje se NHA nalazi kao i strukture upravljanja podacima; c) Uspostaviti standarde za prikupljanje podataka i analizu; d) Uvesti zahtjeve za izvještavanje podataka i analiziranje politika. Potrebno je obezbijediti da se NHA, u skladu sa predloženom metodologijom, pripremaju u FBiH, RS i BD, a da MCP BiH vrši konsolidaciju dostavljenih izvještaja i takav konsolidovani izvještaj dostavlja EUROSTAT-u i SZO. 5.3.2.4Trening trenera za NHA Cilj treninga je razvijanje kapaciteta za prikupljanje podataka i korištenje istih za donošenje odluka na različitim nivoima sistema zdravstvene zaštite. Polaznici će biti odabrani na osnovu reprezentativnosti (nivo države, nivo entiteta, agencije) i trenutačnih opisa poslova. Maksimalan broj polaznika treninga za trenere je 60. Održaće se dvije radionice; prva će biti petodnevna i fokusiraće se na novi SHA i generalnu metodologiju NHA prikupljanja podataka. Druga će trajati dva dana i baviće se prvenstveno pitanjima analize i korištenja NHA podataka za politike. Radionice će organizovati i voditi ključni ekspert 3 uz podršku dva neključna eksperta. Napravljeni moduli će se podijeliti sa svim zainteresiranim stranama putem elektronskih medija. 5.3.2.5Evaluacija i diseminacija rezultata Rezultati projekta će biti dostavljeni korištenjem elektronskih i štampanih medija. Koristiti će se standardne metode evaluacije i diseminacije. Seminari će biti procijenjeni putem upitnika. 5.3.2.6Potreba za produženjem Cilj 3 za NHA koji podrazumjeva unaprijeđenje izvještavanja kroz razvijanje smjernica, ažuriranje struktura i obuku relevantniog osoblja. Cilj ima godinu dana na raspolaganju u sklopu projekta, što nije dovoljno za obuhvatanje svih dimenzija pune implementacije NHA. Čini se da dvije osnovne dimenzije nisu u potpunosti predviđene ToR-om: a) Kvalitet prikupljenih podataka; b) Proces kreiranja politika zasnovan na prikupljenim dokazima. Da bi se NHA koristio kao instrument za racionalno donošenje odluka, kreator politika zdravstvenog i drugih sektora moraju dobiti kvalitetne podatke sa alatima koji će im pomoći da te brojeve transponuju u politike. To je složeno pitanje koje traži fokusirane aktivnosti na različitim nivoima zdravstvene zaštite. Cilj je unaprijediti kvalitet izvještavanja i procesa donošenja odluka zasnovanog na NHA. Ono što daje dodanu vrijednost prvobitnoj jednogodišnjoj vježbi u sklopu projekta je prelazak uloge NHA iz „samo“ vježbe izvještavanja prema EUROSTAT- IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 41 Reforma javnog zdravstva II u alat za donosioce odluka u zdravstvu i drugim sektorima, u cilju donošenja politika, strategija i evaluacije efekata intervencija iz prošlosti. Ako je NHA zasnovan na čvrstim podacima i sistem daje osnovne funkcionalnosti koje olakšavaju razumijevanje podataka, onda se povećava šansa da će se koristiti. Naravno, potrebno je obučiti buduće korisnike da ga koriste. Aktivnosti a) Unaprijediti postojeći web portal sa NHA tabelama i izračunima i učiniti ih dostupnima online preko ZZO/FZO, MCP BiH, MZ FBIH, MZSZ RS, OZ BD, Agencije za statistiku BiH, Republičkog zavoda za statistiku RS i Zavoda za statistiku FBiH. b) Dodati izvještajne funkcije korisne za podršku procesu razvoja politika. c) Istražiti kvalitet izvještavanja, identifikovati nedostatke i kreirati sistem unaprijeđenja kvaliteta. d) Obezbijediti praktičan trening za relevantno osoblje iz ZZO/FZO, MCP, MZ FBIH, MZSZ RS, OZ BD, Agencije za statistiku BiH, Republičkog zavoda za statistiku RS i Zavoda za statistiku FBiH. Rezultati / ishodi Rezultat 1: Web portal poboljšan sa NHA tabelama i izračunima (M4/M15)6. Rezultat 2: Procijenjen kvalitet podataka Rezultat 3: Smjernice za korištenje NHA zasnovano na web portalu i fokusirano na kvalitetan unos Rezultat 4: Sve zainteresovane strane kreirale i dogovorile izvještajne formulare Rezultat 5: Izvještajna funckionalnost programirana u web portal Rezultat 6: Trening zainteresovanih strana na temu korištenja NHA sistema zasnovanog na web portalu Rezultat 7: Trening na temu kreiranja politika za kreatora politika Rezultat 8: Izrađena brošura za pristupe u kreiranju politika, sa primjerima. 5.3.3 Ishodi Ishodi će uključiti smjernice za novi SHA 2011, savjete za institucionalizaciju NHA, trening trenera. Ova komponenta će omogućiti učenje kroz vježbu monitoringa implementacije novog SHA 2011, i procjenu potrebnih ljudskih i drugih resursa i relativne troškove. 5.3.4 Rezultati Izgradnja kapaciteta za planiranje i implementaciju NHA bi trebala voditi ka unaprijeđenom finansiranju i politikama finansiranja zdravstvene zaštite u FBiH, RS i BD. 6 Prvi mjesec je za 2013.godinu, a drugi je za cijeli projekt IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 42 Reforma javnog zdravstva II 6 KOORDINACIJA 6.1 UPRAVNI ODBOR Upravni odbor je formiran pod predsjedavanjem ministra civilnih poslova BiH. Članovi odbora su ministar zdravlja i socijalne zaštite RS, ministar zdravstva FBIH, šef Odjela za zdravstvo i ostale usluge Brčko Distrikta i program manager iz Delegacije EU. Funkcija odbora je strateška, definisana je u okviru dokumenta Poslovnik o radu Upravnog odbora projekta „Reforma javnog zdravstva II“, i u dokumentu je navedena kako slijedi: Upravljanje projektom „Reforma javnog zdravstva II“ (u daljem tekstu Projekt); Usmjeravanje, koordinacija, donošenje odluka, supervizija projektnih aktivnosti i postizanje definisanih ciljeva; Procedure prihvaćanja i planirane projektne aktivnosti; Imenovanje operativnog tima (KAG-a); Prihvatanje prijedloga za uspotavljanje radnih grupa projekta (broj radnih grupa, opis poslova za svaku radnu grupu kao i kriteriji za identifikaciju članova); Odobravanje dokumenata koje pripreme KAG i radne grupe; Nadgledanje svih aktivnosti projekta; Usvajanje izvještaja o projektnim aktivnostima i rezultatima projekta; Promocija saradnje između svih partnera i učesnika / korisnika. Odluke upravnog odbora su obavezujuće. Odbor se sastaje najmanje dva puta godišnje, a po potrebi se mogu sazvati i dodatne sjednice. IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 43 Reforma javnog zdravstva II 7 ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE 7.1 KANCELARIJA Kancelarija projekta je u Sarajevu, Hasana Kikića 13. Druga kancelarija je u Banjoj Luci, Kralja Petra I Karadordevića 109 lokal 17. Obje kancelarije su u potpunosti opremljene i funkcionalne na kraju početne faze projekta. 7.2 DUGOROČNO ANGAŽOVANI UPOSLENICI Ključni ekspert 1: Tim lider – ekspert za reformu javnog zdravstva – 440 dana. Prof. dr Martin Rusnák, Slovačka. Ključni ekspert 2: ekspert za epidemiologiju (dugoročno angažovani ekspert) – 330 dana. Prof. dr Venanzio Vella, Italija. Ekspert za finansiranje u zdravstvu (dugoročno angažovani ekspert) – 154 dana. gospodin Stephan Batts, Velika Britanija. 7.3 KRATKOROČNO ANGAŽOVANO OSOBLJE 7.3.1 Zadaci Sljedeći zadaci su predviđeni za kratkoročno angažovano osoblje (viši eksperti): Pravni eksperti za javnozdravstvenu legislativu (komponente 1 i 2) Eksperti za zdravstvenu ekonomiku (komponenta 3) IT eksperti (komponente 1 i 2) Eksperti za zdravstvenu statistiku (komponente 1 i 2) Eksperti za upravljanje u zdravstvu (komponente 1 i 2) Odnosi s javnošću (sve komponente) Viši krat.ang. eksperti 1 Međunarodni 2 Lokalni (dva lokalna stručnjaka, po jedan iz FBiH i RS) 3 Međunarodni 4 Međunarodni 5 Lokalni iz FBiH Zanimanje Pravo Aktivnost br. 1.3.1 Dana 25 Pravo 1.3.2 2x12 dana GP/FP GP/FP IT 1.6.4 1.6.4 1.7.2 10 10 30 6 Lokalni IT 1.7.2 25 IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 44 Reforma javnog zdravstva II 7 Lokalni iz RS IT 1.7.2 20 8 Međunarodni 9 Međunarodni 10 Međunarodni 11 Međunarodni 12 Međunarodni 13 Međunarodni Statistički izračun Upravljanje u zdravstvu Upravljanje u zdravstvu JZ IHR Zdravstvena statistika Zdravstvena ekonomika 2.4.1 2.4.4 2.4.4 2.4.6 1.5.9 3.3 20 25 20 10 7 25 3.3 20 Po potrebi 2x13 dana - 3 14 Međunarodni Zdravstvena ekonomika 15 Lokalni dva lokalna stručnjaka, po jedan iz FBiH i Odnosi s javnošću RS) 16 Lokalni Rezerva Ukupno dana 300 7.3.2 Kriterij za odabir Procedure odabira koje će konsultant(i) koristiti će biti transparentne i zasnovane na sljedećim predefinisanim kriterijima. Svi eksperti će biti oslobođeni sukoba interesa. Izabrani ekspert(i) će morati dobiti odobrenje od korisnika i Delegacije EU. Dole su navedeni preduslovi koji će se koristiti za odabir kratkoročno angažovanih eksperata. Kvalifikacije i vještine • univerzitetska diploma u struci u vezi sa ugovorom i radnim zadatkom eksperta, • tečno korištenje engleskog jezika, u pisanoj i usmenoj formi, • poznavanje lokalnog jezika je prednost (za međunarodne eksperte). Generano profesionalno iskustvo • najmanje pet godina profesionalnog iskustva (nakon diplome) za više eksperte. Specifično profesionalno iskustvo Najmanje sedam godina iskustva u najmanje jednom od sljedećih polja: • javno zdravstvo, • pravni savjet, • finansiranje u zdravstvu i zdravstvena ekonomika, • odnosi s javnošću, • upravljanje u zdravstvu, • javnozdravstvena epidemiologija, • IT • NHA • EU legislativa u sferi javnog zdravstva, • IHR i druge SZO smjernice relevantne za ovaj projekt. IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 45 Reforma javnog zdravstva II 7.4 BUDŽET 7.4.1 Budžet Prijedlog za produženje aktivnosti u cilju 3 (za 200,000 EUR) je formulisan i priložen u posebnom dokumentu. Nisu predviđene druge promjene u budžetu u odnosu na opis u ugovoru. Opravdani troškovi (moraju biti unaprijed odobreni) 1) Putni troškovi od mjesta stacioniranja i dnevnice za eksperte na misijama koje zahtijevaju noćenje od mjesta stacioniranja u zemlji korisniku 2) Radionice (iznajmljivanje prostorija, iznajmljivanje opreme, smještaj i dnevnice za učesnike koji dolaze na radionicu iz drugih mjesta) 3) Troškovi prevoda dokumenata i sastanaka 4) Informacije i publikacije 5) Kampanja podizanja svijesti 6) Studijsko putovanje 7) Neplanirani troškovi (za dopunu gore navedenim linijama) UKUPNO 7.4.2 Oprema Nije planirana nabavka opreme. 7.4.3 Izvještavanje Autor Tim za tehničku pomoć Tim za tehničku pomoć Tim za tehničku pomoć Vrsta i sadržaj Početni izvještaj Učestalost Broj Primaoci Jednom 3 - EUD Task Manager - Članovi upravnog odbora projekta Izvještaji o napretku Nacrt završnog izvještaja Mjesec 6, 12, 18 Završni izvještaj Jedan mjesec prije kraja programa (M 23) Na kraju programa (M24) + izvještaj o potvrdi revizije troškova originalna primjerka za EUD Task Managera – CD; primjerci za svakog od članova upravnog odbora [osim finansijskog dijela koji ide samo za EUD] Isto Isto IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj - EUD Task Manager - Članovi upravnog odbora projekta - EUD Task Manager - Članovi upravnog odbora projekta 46 Reforma javnog zdravstva II 8 PLAN RADA Plan rada pogledati u prilogu dokumenta. Također je predstavljen kao grafikon i tabela zajedno sa rokovima u prilogu 5. 8.1 CILJ 1 EWS Puni naziv cilja 1: Institucionalna izgradnja i jačanje kapaciteta javnozdravstvenih sistema u BiH s ciljem povećanja spremnosti za odgovor na javnozdravstvene prijetnje (pandemije, bioterorizam, prirodne katastrofe, itd.) Aktivnosti tokom sljedećeg perioda izvještavanja Akcioni plan za ovaj cilj bavi se aktivnostima za izgradnju kapaciteta za planiranje, razvoj i upravljanje sistema ranog upozoravanja u skladu sa dugoročnim strategijama Evropskog centra za kontrolu bolesti (ECDC) i smjernicama SZO-a. Aktivnosti će uključivati procjenu kvalitete podataka, tumačenje informacija za djelovanje i uspostavu vanrednih mehanizama kako bi se kontrolisalo širenje potvrđenih epidemija. Radni plan za EWS će pratiti smjernice SZO. Kontakti sa Kancelarijom SZO u BiH će biti stalni, u cilju uspostavljanja plana saradnje i uključenosti u aktivnosti RG 1 za EWS i EUROHIS. Početni razgovori sa RG 1 će biti o načelima EWS-a u skladu sa međunarodnim smjernicama, zatim o prikupljanju podataka vezanih za listu zaraznih bolesti i opravdanost prioritetiziranja određenih bolesti, zatim pravni okvir i podsticaji za funkcionisanje EWS-a, potencijalni izvori informacija, metode i učestalost prikupljanja podataka i analize, te korištenje informacija za djelovanje. Ovo će pomoći da se pojasni logički okvir u osnovi EWS-a. Drugi korak će podrazumjevati dokumentovanje dokaza o tome kako EWS sistemi djeluje u FBiH, RS i BD. RG 1 će prikupiti podatke o tome kako se pravni okvir razvijao posljednjih godina i koje su bolesti koje se trenutno po zakonu moraju prijavljivati, kako se zakon provodi i koji su mehanizmi njegove implementacije, a koji su nedostaci. RG 1 će pripremiti osnovne informacije o EWS-u. Za ovo će biti potreban detaljan opis sistema prikupljanja podataka i izvještavanja o zaraznim bolestima u FBiH, RS i BD. Uradiće se retrospektivna analiza podataka iz sistema notifikacije kako bi se procijenili problemi pouzdanosti i procjene trendova. RG 2 će se koncentrisati na ažuriranje web portala i razvoj softverskih rješenja za prikupljanje, analiziranje i izvještavanje bolesti, koje se moraju prijaviti. Sistem će biti opremljen opcijama za unos graničnih vrijednosti kako bi se izvjestilo o mogućoj epidemiji. U okviru ovih aktivnosti biće provedena procjena potreba za obukom, a planovi obuke biće detaljnije razrađeni. IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 47 Reforma javnog zdravstva II Procjena kapaciteta Članovi RG1 će biti zaduženi za aktivnosti unaprijeđenja EWS-a, tako što će direktno biti odgovorni za pružanje informacija o tome kako EWS djeluje na svakom administrativnom nivou u FBiH, RS i BD, odnosno BiH, kao i o korištenju dostupnih resursa za planiranje implementacije sljedećih elemenata za izgradnju EWS-a: legislativa, lista zaraznih bolesti koje podliježu obaveznom prijavljivanju i definicije slučaja istih, prikupljanje /protok/obrada podataka od lokalnog do srednjeg i centralnog nivoa u sistemu izvještavanja zaraznih bolesti u FBiH, RS i BD, identifikovanje uloge i odgovornosti prvih agregativnih jednica (npr. kantonalnih ZZJZ) gdje se podaci dobijaju od doktora opšte prakse. tj.porodične medicine/domova zdravlja/bolnica/laboratorija, minimum funkcionalnih kriterija za svaki IJZ/ZZJZ u smislu osoblja, radnog zadatka osoblja, potreba za obuku, dostupnih resursa, i drugim elementima koji su kritični za učinkovit EWS. 8.1.1 Struktura Rezultat gore navedene procjene će se koristiti za pripremu SOP za unaprijeđeni EWS. Ovo će obuhvatati kriterije kompetentnosti osoblja, odgovornosti, kvalifikacije, zahtjeve za obukom, linije izvještavanja i druge procedure, koje treba da su prisutne na svakom nivou sistema izvještavanja zaraznih bolesti. SOP će uspostaviti zahtjeve laboratorijske infrastrukture, nabavku robe i obuku kako bi se postigao dijagnostički kapacitet na svim nivoima u sistemu izvještavanja zaraznih bolesti u FBiH, RS i BD, odnosno BiH. SOP će osigurati standardne kriterije za prikupljanje podataka i izvještavanje, analizu, identifikaciju i potvrdu epidemija, koordinirajuće mehanizme za kontrolu epidemija i zahtjeve za dokumentiranjem kako bi se procijenili rezultati poduzetih akcija. Primjenjivost SOP-a će biti procijenjen u pilot testu gdje će mehanizmi monitoringa i evaluacije biti od ključne važnosti. To će uključivati monitoringa i evaluacije na srednjem nivou (kantonalni ZZJZ i regionalni centri IJZ) u sistemu izvještavanja zaraznih bolesti u FBiH, RS i BD, kako bi se prikupile specifične informacije o menadžmentu SOP-a. SOP će biti procijenjen prema svakom od sljedećih kriterija: jednostavnost, fleksibilnost, prihvatljivost, pravovremenost, potpunost i kvalitet izvještavanja. Podaci će također biti prikupljeni da opišu resurse koji se koriste kako bi se vodio sistem po SOP-u i nedostaci u ljudskim i drugim resursima koji se moraju ukloniti. Rezultati pilot testiranja će se koristiti da se prilagodi SOP i finalizira plan za potpuno održivo funkcionisanje EWS-a. 8.1.2 Dokumenti Evaluacija SOP-a će biti osnov za pripremu dokumenta, koji je zasnovan na teoriji i na praksi. Pilot testirnje će omogućiti aktivnosti da se uklone nedostaci između IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 48 Reforma javnog zdravstva II planiranih akcija i stvarnih aktivnosti na terenu. Ovaj dokument, uz pregled međunarodnih smjernica i legislative koji regulišu izvještavanje zaraznih bolesti, trebalo bi da obezbijedi preduslove za eventualno unaprijeđenje sprovođenja legislative u FBiH, RS i BD vezane za izvještavanje zaraznih bolesti. 8.1.3 Saradnja sa SZO Plan rada za EWS pratiće smjernice SZO. Postojati će stalna saradnja i komunikacija sa SZO kancelarijom kako bi se osiguralo da njeni tehnički inputi i ranija iskustva budu uzeta u obzir u osiguravanju poštivanja međunarodnih smjernica. 8.1.4 Trening Program obuke i moduli, koji su se ranije koristili za implementaciju sistema obavještavanja biće pregledani kako bi se izuzeli relevantni materijali za plan obuke. Procjena potreba za obukom u ECDC kompetentnosti, znanju, vještinama i stavu/sposobnostima koji su ključni za rad u oblasti epidemiologije će biti provedena. 8.1.5 Web Portal Ovaj portal će biti proširen na indikatore koji se odnose na zarazne bolesti i također će pružiti pristup relevantnim informacijama (npr. SOP). Softver će biti programiran za unos podataka, obradu podataka i izvještavanje. Podaci dobijeni od svakog kantona u FBiH, pojedinih područja u RS i BD biće uneseni u skladu sa standardnim formatom povezanim sa web portalom. Softver će biti programiran da procijeni potpunost i pravovremenost i da pruži informacije iz oblasti deskriptivne statistike, kao što su učestalost distribucije, tabeliranje i trendovi. 8.1.6 Donošenje odluka Pomenutim aktivnostima će se obuhvatati sljedeće oblasti: definisaće se prioritetni kriteriji u smislu opravdanosti za uvrštavanje svake bolesti na listu zaraznih bolesti za obavezno prijavljivanje i pripremiće se definicija slučaja za iste, unaprijediće se linije izvještavanja (ulogu, nadležnosti, odgovornosti) za doktore iz domova zdravlja, bolnica, laboratorija i IJZ/ZZJZ, u unosu podataka, obradi i analizi bolesti koje se moraju prijaviti, upostaviće se procedure za identifikovanje i potvrđivanje epidemija, započeće se aktivnosti kontrole istih, na osnovu menadžmenta slučaja, praćenja kontakta, mjera kontrole infekcije, informacija za zajednicu i edukacije, pripremiće se preduslovi za implementaciju preporuka, kako bi se osiguralo poštivanje procedura, IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 49 Reforma javnog zdravstva II pojasniće se organizacijski aspekti u vezi odogovora ja javnozdravstvenu prijetnju/događaj, kako bi se osiguralo prisustvo kombinovanog i koordinisanog odgovora na svim nivoima zdravstvenih sistema u FBiH, RS i BD, predložiće se komandna i kontrolnu strukturu na nivou FBiH, RS i BD, kako bi se uspostavili strateški ciljevi i opšti okvir upravljanja, te se osigurali dugoročni resursi i ekspertiza kako bi se postigli ovi ciljevi u odgovoru na javnozdravstvenu prijetnju/događaj, specificiraće se uloge i odgovornosti na svim nivoima u sistemu izvještavanja i odgovora na zarazne bolesti u FBiH, RS i BD, u kontroli širenja epidemije, definisaće se ljudski i drugi resursi potrebne na nivou IJZ/ZZJZ za adekvatan odgovor i pripremiće se plan ljudskih resursa koji bi dao: procjenu potrebe za različite nivoe izvještavanja i odgovora na zarazne bolesti u FBiH, RS i BD, zatim obaveze, odgovornoszi i potrebne vještine osobolja, načine finansiranja i zapošljavanja novog osoblja. 8.1.7 Evaluacija i diseminacija Tokom trajanja projekta, obaviće se sljedeće: procjena promjene u kvaliteti prijavljenih podataka, procjena broj epidemije koje su trebale biti prijavljen u skladu sa utvrđenim kriterijima prema broju epidemija koji je stvarno prijavljen i proglašen, procijena kvaliteta istraženih epidemija, odrediti efikasnost mjera kontrole širenja zaraznih bolesti. 8.2 CILJ 2 IHR I EUROHIS Puni naziv: Proširenje i jačanje analize opšteg zdravstvenog stanja stanovništva u BiH i sistema izvještavanja o zaraznim bolestima. Skraćenica: IHR Akcioni plan za ovu komponentu se bavi sa dva različita domena. Implementacija IHR-a koja će biti razmotrena u posebnoj komponenti, dok druga domena je EUROHIS, koji kao populacijsko istraživanje ima dodirnih tačaka sa EWS. 8.2.1 Aktivnosti tokom narednog perioda izvještavanja RG3 obradiće pitanje implementacije IHR-a, a RG1 obradiće pitanje EUROHIS-a. Komisija za sprovođenje IHR u BiH će donijeti odluku o tome da li ili ne treba podnijeti zahtjev za produženje SZO-u. Odluka će biti donesena po pregledu IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 50 Reforma javnog zdravstva II sadašnje situacije i procjeni potrebe da se izmijeni ili/i poboljša postojeći Akcioni plan za jačanje osnovnih kapaciteta za djelotvorno sprovođenje IHR u BiH. Razviće se detaljan plan za pokretanje EUHIS pilot istraživanja, te eventualnih prijedloga za definisanje indikatora u vezi sa ovom studijom. Procjeniće se potrebe za obukom za IHR i EUROHIS, i potom će se pripremiti detaljan plan i sprovesti obuka. Izvještavanje: Biće sačinjen izvještaj o napretku i dostavljen korisniku. 8.2.2 IHR aktivnosti U februaru 2009. godine, SZO je poslala misiju da provede radionicu o IHR-u i da procijeni status ključih kapaciteta za implementaciju IHR-a. Rezultat misije je bio da kreira svijest o IHR-u u smislu donošenja odgovarajućih političkih odluka, poboljšanja komunikacije i izrade Akcionog plana. Trenutno, Akcioni plan nije napredovao ka implementaciji. Prošlo je malo vremena od kada je ovaj plan odobren, što znači da se ključni kapaciteti još moraju razvijati. Najvjerovatnije je da će BiH trebati produžetak roka za dostizanje kapaciteta za djelotvorno sprovođenje IHR-a, putem zahtjeva koji se treba dostaviti u SZO do 15.6.2012. godine. Aktivnosti u sklopu ovog cilja podrazumjevaju sljedeće: obaviće se pregled zakonodavstva i drugih dokumenata koji se odnose na sprovođenje IHR u BiH. Unaprijediće se mehanizam koordinacije i komunikacie u cilju djelotvornog sprovođenja IHR u BiH. Sačiniće se Standardne operativne procedure (npr. protokole komunikacije) kako bi se definisale i izvjestile javnozdravstvene opasnosti od međunarodnog interesa, i kako bi se poboljšala komunikacija unutar Komisije, unutar zdravstvenog sektora i komunikacija sa drugim sektorima.. uspostaviće se smjernice i protokoli za kontrolu infekcije u bolnicama uključujući zone visokog rizika u zdravstvenim ustanovama, i definisaće se mjere za brigu o pacijentima kojima su potrebne specifične procedure izolacije u skladu sa usvojenim standardima i međunarodnim smjernicama. sprovešće se analiza spremnosti sprovođenja IHR na Tačkama ulaska u zemlju (Points of Entry - POE) i uspostaviće se monitoring sistem o: (a) dostupnosti bitnih materijala za dezinfekciju, dekontaminaciju i kontrolu vektora na ključnim mjestima (npr. bolnicama koje su određene za prijem pacijenata koji su bili izloženi javnozdravstvenim prijetnjama), (b) procedurama sigurnog odlaganja medicinskog i nemedicinskog otpada na ključnim relevantnim mjestima. pripremiće se plan osiguranja preduslova za dekontaminaciju hemijskih radioloških i nuklearnih opasnosti, IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 51 Reforma javnog zdravstva II analiziraće se rad Timova za hitne intervencije (RRT) koji bi djelovali u slučajevima koji mogu predstavljati javnozdravstvenu izvanrednu okolnost od međunarodne važnosti. Pripremiće se prijedlog Plana mobiliziranja ljudskih resursa u slučaju javnozdravstvene izvanredne okolnosti Ovo obuhvata ulogu osoblja na različitim nivoima zdravstvenih sistema u FBiH, RS i BD, u smislu IHR implementacije, nadležnosti i potrebnih vještina, plana obuke za IHR i potrebnih resursa. Analiziraće se uloga laboratorija u FBiH, RS i BD, i referentnih laboratorija van BiH u slučaju javnozdravstvene izvanredne okolnosti, kako bi se obezbijedili dijagnostički kapacitet predviđeni za implementaciju IHR-a i kako bi se osigurao minimum zahtjeva za kvalitet laboratorijskog dijagnostičkog ispitivanja (npr. dozvole, akreditovanje, itd.). 8.2.3 EUROHIS aktivnosti Ova aktivnosti podrazumjevaju pilot istraživanje za testiranje primjene EUROHIS metodologije i prilagođavanja instrumenata EUROHIS u skladu sa potrebama FBiH, RS, BD, odnosno BiH. Radna grupa će diskutovati o ciljevima EUROHIS-a, kompleksnost metodologije, prilagođavanje upitnika i planiranju pilot istraživanja. Ishod pilot istraživanja će biti sticanje iskustva sa EUROHIS metodologijom i da se skrene pažnja na bilo kakve poteškoće koje nisu očekivane i koje bi se trebale uzeti u obzir kada se odluči da se provede EUROHIS u potpunosti. Aktivnosti će biti sljedeće: u RG će se diskutovati o EUROHIS metodologiji i ciljevima probnog testiranja (pilotiranje), razviće se metodologija uzrokovanja i pripremiće se logistike za terensko izvođenje aktivnsti, prikupljanje podataka i analiza, priprema završnog izvještaja. 8.3 CILJ 3: NHA Puni naziv: Unaprijeđenje sistema finansijskog izvještavanja na osnovu NHA. 8.3.1 Aktivnosti tokom narednog perioda izvještavanja Privremeni monitoring i evaluacijski izvještaji biće sačinjeni za sljedeće oblasti: Odlučivanje: napredak o osjetljivim i potencijalno kompleksnim radionicama sa donosiocima odluka iz ministarstava i drugih institucija biće objavljen krajem juna 2012. godine. IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 52 Reforma javnog zdravstva II Radna grupa 4: sačiniće napredak o sastavu i zapisnike sa sastanaka radne grupe 4. Obuka trenera: biće završena faza 1 obuke trenera i neki od kurseva na nivou institucija će također biti završeni. Izvještaj o rezultatima do toga vremena će biti sačinjen. Izvještavanje: Napredak o novim klasifikacijama; nove SHA 2011 finansijske forme i pitanja završetka zajedno sa osnovnim NHA indikatorima biće prijavljen. Akcioni plan ove komponente ima nekolilko podkomponenti koje su detaljnije opisane niže u dokumentu. 8.3.2 Smjernice Smjernice će biti zasnovane na prilagodbi posljednjih međunarodnih smjernica. Izazov će biti integrisati sve metodološke aspekte iz međunarodnih smjernica u sistem prikupljanja i analiziranja podataka. Ovo će obuhvatati interfejs finansiranja zdravstvene zaštite kako bi se dozvolila sistematska procjena o tome kako se prikupljaju sredstva, kako se njima upravlja i koristi, uključujući finansijske aranžmane, institucionalne jedinice i mehanizme za prikupljanje prihoda. Prilagođavanje će razmotriti nedostatke između sadašnje strukture NHA i zahtjeva za institucionalizaciju NHA predloženih od strane SHA 2011. Radna grupa o Nacionalnim zdravstvenim računima BiH će raditi na logičkom okviru, uzimajući u obzir iskustva drugih zemalja u implementaciji NHA i prioritetizirajući izvodljivost implementacije NHA u BiH. 8.3.3 Izvještavanje Ova aktivnost će uskladiti NHA izvještavanje sa EUROSTAT zahtjevima. Ovo će obuhvatati poboljšanja o izvještavanju o gotovinskim trošenjima i kapitalnim ulaganjima, integraciju podataka koji dolaze iz različitih izvora. Biće provedena međunarodna klasifikacija pružatelja usluga zdravstene zaštite (ICHA-HP). Klasifikacija rashoda zdravstvene zaštite po funkcijama biće poboljšana. 8.3.4 Trening Cilj je razviti kapacitete u prikupljanju podataka i njihovom korištenju za političko donošenje odluka na različitim nivoima sistema zdravstvene zaštite. Program obuke obuhvatit će opštu strukturu NHA, definiciju zdravstvenih rashoda i kategorizaciju, NHA tebele i izvore podataka, procjenu i korištenje nacionalnih zdravstvenih računa, BiH iskustvo u razvoju NHA, Priručnike zdravstvenih institucija o SOP, procedurama i klasifikacijama. Obuka će uzeti u obzir zahtjeve predviđene posljednjim smjernicama uključujući korištenje novih obrazaca i sistema promjene (npr. klasifikacija). Plan obuke biće urađen u skladu sa nedostacima u vještinama i sposbnostima za poštivanje NHA uslova za prikupljanje i tumačenje podataka. IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 53 Reforma javnog zdravstva II Relevantno osoblje u Zavodu zdravstvenog osiguranja FBiH, Fondu zdravstvenog osiguranja RS, Fondu zdravstvenog osiguranja BD, MCP BiH, MZ FBiH, MZSZ RS i Odjelu za zdravstvo BD, te Agenciji za statistiku BiH, Republičkom zavodu za statistiku RS i Zavodu za statistiku FBiH, proći će obuku o tumačenju osnovnih NHA indikatora, procjeni kvalitete podata i analiziranju podataka za izvještavanje o indikatorima zdravstvenih rashoda i oslovljavanje pitanja zdravstvene politike. 8.3.5 Monitoring i evaluacija Projekt će nadgledati i procijeniti postignuće NHA komponente. Ovo obuhvata završavanje analize nedostataka o kapacitetu postojećih struktura za NHA, izradu i dostavljanje osnovnih NHA indikatora, razvoj smjernica, alata i protokola za NHA izvještavanje, pružanje podrške i napredak u poboljšanju NHA izvještavanja, provedba obuke. 8.3.6 Legislativa Ova podkomponenta će se baviti procesima institucionaliziranja NHA i osiguravanja da, ako su relevantni, neki od niže navedenih koraka budu predloženi za unaprijeđenje zakonodavstva. Institucionalizacija NHA će biti zasnovana na sljedećim koracima: Kreiranje potražnje od strane donosioca politike za institucionalizacijom putem zagovaranja i stalnih kontakata sa ključnim donosiocima politika; Odrediti lokaciju gdje će NHA biti smješten i odrediti načine upravljanja podacima; Utemeljiti standarde za prikupljanje i analizu podataka.; Uvesti zahtjeve za izvještavanje podataka i analiziranje politike. IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 54 Reforma javnog zdravstva II 9 IZLAZNA STRATEGIJA U samom dizajnu projekta, posebna pažnja je posvećena održivosti rezultata projekta. Glavni faktor održivosti, ovdje su već uspostavljena tijela i institucije sa unaprijeđenim procedurama u svom radu, a sve u cilju odgovora na zahtjeve sprovođenja IHR-a, izvještavanja SZO-u, ECDC-u i Eurostatu. Budući potencijalni uticaj za održivost rezultata imaju i imenovane radne grupe, od kojih se očekuje da nastave raditi na unaprijeđenju javnozdravstvenih sistema i nakon završetka projekta. Bitan preduslov za održivost je naravno i uspostava, unaprijeđenje mehanizama odgovornih za IHR, EWS i NHA, u BiH ( FBiH, RS i BD) odnosno održivost imenovanih komisija i radnih grupa na nivou BiH. Ovim aktivnostima će projekat posvetiti prioritetnu pažnju. Obuka epidemiologa i sanitarnih inžinjera je jednako važna. Jednom kada se zahtjevi za epidemiolozima u FBiH, RS i BD usklade sa procesima u EU, sadašnji sanitarni inžinjeri bi mogli postati potpuno kvalifikovani za ove pozicije. Ovo će biti odlično rješenje za sadašnji nedostatak kadrova u skoro svim javnozdravstvenim institucijama. Imajući u vidu sadašnji nedostatak laboratorijskih kapaciteta, situacija će se najvjerovatnije promijeniti onda kada se popravi ekonomska situacija u zemlji ili u slučaju obezbijeđenja dodatnih finansijskih sredstava od strane donatora ili putem zajma za jačanje ovih kapaciteta. Također, umrežavanje) se posmatra kao značajan faktor rada i rezultata projekta. Očekuje se unapređenje profesionalnih kontakata i saradnje između pojedinaca i institucija u BiH odnosno između BiH i EU. Ove mreže bi mogle postati i formalne, kao što je zajedničko učešće u istraživačim programima, obrazovnim aktivnostima, razmjeni studenata, itd. IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 55 Reforma javnog zdravstva II 10 VIDLJIVOST Značajno je je da su rezultati projekta dostupni svima, a ne samo uskom krugu stručnjaka. Očekuje se da isti treba da budu vidljivi, za što je više moguće ključnih aktera. Razlog za to je prepoznata činjenica da unutar grupe ključnih aktera postoji nedostatak znanja i određena nesigurnost u vezi sa pitanjima koja se odnose na projektne ciljeve. Svi glavni ishodi koji se postignu u sklopu projekta će biti odobreni od strane EUD službenika za komunikacije prije štampanja i objave, i biće u skladu sa Smjernicama o vidljivosti EU. Sljedeći spisak komunikacijskih aktivnosti biti će proširen i povećan tokom prvog tromjesečja projekta: Konferencije Radionice Sastanci Web stranica Obavještavanje o ishodima projekta Projektno izvještavanje Prije svih javnih događaja, kao što su npr. konferencije, biće obezbijeđeno odgovarajući medijski događaji popraćeni saopštenjima za javnost. Projektni stručnjaci planiraju učestvovati na sastancima strukovnih udruženja, kao što su udruženja epidemiologa, doktora porodične medicine ili javnog zdravstva predstavljajući projekat i rezultate projekta. IPA — 2011/S 57-091678 Početni izvještaj 56
© Copyright 2024 Paperzz
