GLASNIK OPĆINE STOLAC
- Službeno glasilo općine Stolac_________________________________________________________________________________
Godina XVII
Broj 3
Stolac 23. Svibanj 2014
_________________________________________________________________________________
Na temelju članka 13. Zakona o načelima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine
(„Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj 49/06), članka 38. Zakona o proračunima u
Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj 102/13) i
članka 17. Statuta općine Stolac („Službeni glasnik općine Stolac“, broj 1/98 i 1/02), Općinsko vijeće
općine Stolac na sjednici održanoj dana :22.05.2014. godine d o n o s i :
O D L U K U
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O USVAJANJU
PRORAČUNA OPĆINE STOLAC ZA 2014.GODINU
Članak 1.
U Odluci o usvajanju Proračuna općine Stolac za 2014.godinu broj 01-01-127/1432 od 16.12.2013.
godine („Službeni glasnik općine Stolac“, broj 5/13) članak 3. mijenja se u dijelu:
PREGLED RASHODA PO EKONOMSKOJ KLASIFIKACIJI
Ekonom.
Kod
1
2
614000
60000
NAZIV POZICIJE
3
A) TEKUĆI IZDACI
1
4
IZMJENE I
DOPUNE
PRORAČUNA ZA
2014.GOD
5
RAZLIKA
(5-4)
6
TEKUĆI TRANSFERI
1.581.000,00
1.601.000,00
20.000,00
UKUPNO A
4.146.650,00
4.166.650,00
20.000,00
38.758,76
18.758,76
-20.000,00
4.362.100,00
4.362.100,00
0,00
PRORAČUNSKA PRIČUVA
UKUPNI RASHODI
Ekonom.
Kod
2
PRORAČUN ZA
2014.
NAZIV POZICIJE
3
A ) TEKUĆI IZDACI
TEKUĆI TRANSFERI
TRANSFERI DRUGIM RAZINAMA
614000
614100 VLASTI
PRORAČUN
ZA 2014.
4
369.000,00
IZMJENE I
DOPUNE
PRORAČUNA ZA
2014.GOD
5
389.000,00
RAZLIKA
(5-4)
6
20.000,00
1
614130
OSTALI NAMJENSKI TRANSFERI OD
ZNAČAJA ZA FEDERACIJU
0,00
20.000,00
20.000,00
0,00
20.000,00
20.000,00
1.581.000,00
1.601.000,00
20.000,00
38.758,76
18.758,76
-20.000,00
Transfer za naselja pogođena elementarnom
nepogodom -pomoć ugroženom stanovništvu
614132 poplavljenih područja
SVEGA GRUPA 614000
600000
PROEAČUNSKA PRIČUVA
Članak 2.
Članak 4. mijenja se u dijelu :
Fond
1
Funk.
2
Ekonom
Kod
3
614000
020
0340
614132
010
1400
600000
PRORAČUN
ZA 2014.
RASHODI
4
20400
SLUŽBA ZA OPĆU UPRAVU,CIVILNU
ZAŠTITU I BRANITELJSKU I
INVALIDSKU ZAŠTITU
TEKUĆI GRANTOVI-TRANSFERI
Transfer za naselja pogođena
elementarnom nepogodom -pomoć
ugroženom stanovništvu poplavljenih
područja
20100
URED OPĆINSKOG NAČELNIKA
5
IZMJENE I
DOPUNE
PRORAČUNA
ZA 2014.GOD
6
RAZLIKA
(6-5)
7
363.100,00
74.600,00
383.100,00
94.600,00
20.000,00
20.000,00
0,00
20.000,00
20.000,00
1.342.050,00
1.322.050,00
-20.000,00
38.758,76
18.758,76
-20.000,00
PRORAČUNSKA PRIČUVA
PREGLED RASHODA PO FUNCIONALNOJ KLASIFIKACIJI
Kod
funkcije
0300
1400
NAZIV FUNKCIJE
AKTIVNOSTI JAVNOG REDA I
SIGURNOSTI
RASHODI NEKLASIFIKOVANI PO
GLAVNIM GRUPAMA
UKUPNI IZDACI
101.000,00
IZMJENE I
DOPUNE
PRORAČUNA ZA
2014.
121.000,00
133.758,76
113.758,76
-20.000,00
4.362.100,00
4.362.100,00
0,00
PRORAČUN
ZA 2014.
RAZLIKA
20.000,00
2
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu danom objave u Službenom glasniku općine Stolac i primjenjivati će se za
fiskalnu 2014.godinu.
Broj: 01-01-032 /14
Stolac,22.05. 2014.g.
PREDSJEDNIK
OPĆINSKOG VIJEĆA STOLAC
Edin Šetka
Na temelju članka 13. Zakona o načelima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine
(„Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj 49/06), članka 7. stavak 2. Zakona o
proračunima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“,
broj 102/13) i članka 17. Statuta općine Stolac („Službeni glasnik općine Stolac“, broj 1/98 i 1/02),
Općinsko vijeće općine Stolac na sjednici održanoj dana :22.05.2014.godine d o n o s i :
O D L U K U
O IZMJENI I DOPUNI ODLUKE O IZVRŠENJU PRORAČUNA
OPĆINE STOLAC ZA 2014.GODINU
Članak 1.
U Odluci o izvršenju Proračuna općine Stolac za 2014.godine broj 01-01-128/13 od 16.12.2013.
godine („Službeni glasnik općine Stolac“, broj 5/13) članak 21. mijenja se i glasi:
„Sredstva predviđena u Proračunu za isplatu plaća i naknade koje nemaju karakter plaća izabranih
dužnosnika, nositelja izvršnih funkcija i savjetnika, državne službenike i namještenike u Službama za
upravu općine Stolac regulirana su Odlukom Općinskog vijeća o utvrđivanju platnih razreda i
koeficijenata za plaće, naknada plaća izabranih dužnosnika, nosioca izvršnih funkcija i savjetnika,
državnih službenika i namještenika Općine Stolac, broj 01-01-004/14 od 14.02.2014.godine
(„Službeni glasnik općine Stolac”, broj 01/14) i Pravilnikom o plaćama i naknadama izabranih
dužnosnika, nositelja izvršnih funkcija i savjetnika, državnih službenika i namještenika Općine Stolac,
broj 01/1-396/14 od 10.04.2014.godine.
Članak 2.
Iza članka 31. dodaje se novi članak 31 a. koji glasi :
„Članak 31 a .“
Sredstva predviđena u Proračunu općine Stolac na ekonomskom kodu 614132-transfer za naselja
pogođena elementarnom nepogodom – pomoć ugroženom stanovništvu poplavljenih područja
realizirati će se na temelju akata koje donosi Načelnik općine.
Članak 3.
Odluka stupa na snagu danom objave u Službenom glasniku općine Stolac.
Broj: 01-01- 033 /14
Stolac,22.05. 2014.g.
PREDSJEDNIK
OPĆINSKOG VIJEĆA STOLAC
Edin Šetka
3
Temeljem članka 45. Zakona o gradnji HNŽ/K („Sl. novine HNŽ/K: broj: 4/13),
i članak 17. Statuta općine Stolac (Sl. glasnik općine Stolac broj 1/98 i 1/02) Općinsko vijeće Stolac
na sjednici održanoj dana 22.05.2014. godine d o n o s i
ODLUKU
O POSTUPKU, UVJETIMA I NAČINU LEGALIZACIJE GRAĐEVINA IZGRAĐENIH BEZ
PRAVOMOĆNOG ODOBRENJA ZA GRADNJU
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovom Odlukom regulira se postupak, uvjeti i način legalizacije bespravno izgrađenih i
nedovršenih građevina na području Općine Stolac (u daljnjem tekstu Općina).
Članak 2.
Pod „legalizacijom bespravno izgrađenih ili nedovršenih građevina“, u smislu ove odluke,
smatra se provođenje postupka legalizacije u kojem se donosi rješenje o naknadnoj urbanističkoj
suglasnosti, naknadnom odobrenju za legalizaciju bespravno izgrađene građevine i rješenja o
odobrenju za upotrebu legalizirane građevine.
Pod „građenjem“ u smislu ove odluke, smatraju se radovi definirani Zakonom o gradnji
HNŽ/K („Sl. novine HNŽ/K: broj: 4/13).
Pod „građevinom“, u smislu ove odluke, smatraju se građevine definirane Zakonom o gradnji
HNŽ/K („Sl. novine HNŽ/K: broj: 4/13).
Pod „bespravno izgrađenom ili nedovršenom građevinom“, u smislu ove odluke, smatraju se
građevine iz stavka 3. ovog članka ili njegov dio, ukoliko je, prema propisima koji su bili na snazi na
dan početka građenja za takvo građenje bilo potrebno odobrenje za građenje izdano od mjerodavnog
organa, a takvo odobrenje nije izdano.
Pod „izgrađenom građevinom“, u smislu ove Odluke, smatra se građevina, na kojoj su do
stupanja na snagu Zakona o gradnji HNŽ/K („Sl. novine HNŽ/K: broj: 4/13) izvedeni građevinskozanatski i instalaterski radovi u cjelini.
Pod „nedovršenom građevinom“, u smislu ove Odluke, smatra se građevina na kojoj su do
stupanja na snagu Zakona o gradnji HNŽ/K („Sl. novine HNŽ/K: broj: 4/13) izvedeni građevinski
radovi na zatvaranju prve horizontalne etaže.
Investitor sukladno Zakonu o gradnji HNŽ/K („Sl. novine HNŽ/K: broj: 4/13) jeste pravna ili
fizička osoba u čije ime i za čiji račun se gradi građevina i vrše drugi zahvati u prostoru.
II-POSTUPAK LEGALIZACIJE BESPRAVNO IZGRAĐENIH OBJEKATA
Članka 3.
Postupak legalizacije provodi Općina Stolac putem nadležnih službi.
Članka 4.
Postupak legalizacije se pokreće na zahtjev ovlaštene osobe.
Ovlaštenom osobom, u smislu ove Odluke, smatra se vlasnik nekretnine na kojoj je bespravna
građevina izgrađena, odnosno osoba koju on ovlasti ili investitor bespravno izgrađene građevine za
slučaj kada je bespravna građevina izgrađena na zemljištu u državnom vlasništvu.
4
Zahtjev za legalizaciju- naknadno donošenje rješenja o urbanističkoj suglasnosti podnosi se u
roku od 12 (dvanaest) mjeseci od dana stupanja na snagu ove Odluke.
Članak 5.
Građevine čija je izgradnja započeta do dana stupanja na snagu ove odluke, ali koje nisu
pobliže navedene u članku 2. Odluke, postupak izdavanja upravnih akata rješavat će se po odredbama
važećih zakona koji uređuju oblast građenja i prostornog uređenja, kao i općinskih odluka koje
uređuju ovu oblast.
Članak 6.
Postupak legalizacije bespravno izgrađenih građevina podrazumijeva pribavljanje naknadnih
akata:
- Rješenje o urbanističkoj suglasnosti,
- Rješenje o odobrenju za legalizaciju bespravno izgrađene građevine (u daljnjem
tekstu: Rješenje o legalizaciji),
- Rješenje o odobrenju za upotrebu legalizirane građevine.
Članak 7.
Uz zahtjev za naknadno donošenje rješenja o urbanističkoj suglasnosti prilažu se:
-
Kopija katastarskog plana, sa upisanim starim i novim brojevima katastarskih čestica,
Situacijski prikaz bespravno izgrađene građevine na geodetskoj podlozi s prijedlogom
rješenja za kolski pristup građevnoj parceli i prometom u mirovanju,
Sve osnove građevine sa pregledom neto površina po etažama,
Karakterističan presjek,
Tehnički opis sa podacima o namjeni, veličini, godini izgradnje bespravne građevine,
Fotografija bespravno izgrađene građevine,
drugi prilozi određeni posebnim zakonom.
Članak 8.
U postupku legalizacije, a prije naknadnog donošenja rješenja o odobrenju za
legalizaciju, investitor, odnosno vlasnik bespravno izgrađene građevine, obvezan je platiti
naknade utvrđene zakonskim propisima i općinskim odlukama i to:
- naknada na ime troškova uređenja građevnog zemljišta, sukladno članku 6.
Odluke o visini naknade za uređenje građevnog zemljišta (“Službeno glasilo
općine Stolac”, broj:01/04,03/11).
- naknada iz temelja prirodne pogodnosti građevnog zemljišta sukladno članku 25.
Odluke o uvjetima i načinu dodjele građevinskog zemljišta u državnom
vlasništvu (“Službeno glasilo općine Stolac”, br. 01/04, 03/09,02/11,03/11)
- naknada za izgradnju skloništa sukladno posebnim propisima.
Članak 9.
Uz zahtjev za naknadno donošenje rješenja o odobrenju za legalizaciju bespravno izgrađene
građevine prilažu se:
-
pravomoćno rješenje o urbanističkoj suglasnosti,
dokaz o pravu građenja sukladno članku 34. Zakona o gradnji HNŽ/K („Sl. novine
HNŽ/K: broj: 4/13),
5
-
-
dokaz o plaćenim naknadama iz članka 8. ove odluke,
dva primjerka projekta izvedenog stanja izrađenog na nivou glavnog projekta, uključujući
i radove koje treba izvesti, u skladu sa urbanističko-tehničkim uvjetima utvrđenim
rješenjem o urbanističkoj suglasnosti,
drugi prilozi određeni posebnim zakonom.
Članak 10.
Rješenjem o legalizaciji se utvrđuje da bespravno izgrađeni objekt zadovoljava sve zakonske
uvjete za gradnju i ono proizvodi isti pravni učinak kao odobrenje za građenje izdano sukladno
odredbama Zakona o gradnji HNŽ/K („Sl. novine HNŽ/K: broj: 4/13).
Rješenjem o legalizaciji odobrit će se legalizacija izvedenih radova i nastavak izgradnje
nedovršene bespravne građevine pod uvjetima propisanim u urbanističkoj suglasnosti.
Članak 11.
Ukoliko podnositelj zahtjeva za legalizaciju ne dostavi svu dokumentaciju predviđenu u
članku 9. ove Odluke, odbit će se zahtjev za donošenje naknadnog odobrenja za gradnju.
Članak 12.
Ukoliko je građevina izgrađena ili nedovršena na zemljištu druge namjene osim građevne,
postupak po zahtjevu za legalizaciju te građevine odbit će se kao neutemeljen.
Članak 13.
Nakon pribavljanja rješenja o odobrenju za legalizaciju bespravno izgrađene građevine, osoba
na čije ime glasi to odobrenje podnosi zahtjev za naknadno donošenje rješenja o odobrenju za uporabu
legalizirane građevine.
Članak 14.
Uz zahtjev za naknadno donošenje rješenja o odobrenju za uporabu legalizirane građevine
prilaže se:
-
kopija pravomoćnog rješenja o odobrenju za gradnju,
pisano izvješće nadzora kojim potvrđuje da je projekt izvedenog stanja usklađen sa
stanjem bespravno izgrađene građevine i da je građevina izgrađena u skladu sa
tehničkim propisima i normativama.
III-TROŠKOVI POSTUPKA
Članak 15.
Rješenjem o legalizaciji određuje se iznos naknade za uređenje građevnog zemljišta sukladno
odredbama Odluke o visini naknade za uređenje građevnog zemljišta („Službeni glasnik općine
Stolac“, broj: 01/04,03/11).
Naknada se plaća prije izdavanja rješenja o legalizaciji.
IV-JAVNOST PROVOĐENJA POSTUPKA LEGALIZACIJE
Članak 16.
6
Mjerodavno tijelo uprave u svakom trenutku dužno je informirati podnositelja zahtjeva o svim
činjenicama vezanim za njegov predmet.
Mjerodavno tijelo uprave dužno je primjerak svakog upravnog akta donesenog u postupku
legalizacije dostaviti i nadležnoj inspekciji jedinice lokalne samouprave.
V-ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 17.
Sredstva iz stavka 2. članka 8. ove Odluke su namjenska i koristit će se za izradu Prostorno
planske dokumentacije jedinice lokalne samouprave i uređenje zemljišta.
Članak 18.
Postupkom legalizacije obuhvaćene su sve bespravno izgrađene ili nedovršene građevine na
području Općine Stolac do stupanja na snagu ove Odluke.
Danom stupanja na snagu ove Odluke, nadležna inspekcija obustavit će započeti postupak iz
svoje mjerodavnosti nad građevinama izgrađenim bez pravomoćnog odobrenja za gradnju do
donošenja rješenja po zahtjevu za legalizaciju.
Članak 19.
Za bespravno izgrađene građevine koje se legaliziraju sukladno odredbama ove Odluke,
nadležna služba Općine vodit će registar izdanih:
-
Rješenja o urbanističkoj suglasnosti
Rješenja o odobrenju za legalizaciju bespravno izgrađene građevine,
Rješenja o odobrenju za upotrebu legalizirane građevine,
Rješenja kojima je odbijen ili odbačen zahtjev za legaliziranje.
Članak 20.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u službenom glasniku Općine Stolac.
Broj: 01-01- 034/14
Datum, 22.05.2014. godine.
PREDSJEDNIK
OPĆINSKOG VIJEĆA STOLAC
Edin Šetka
Na temelju članka 15. i članka 53. Zakona o osnovnom odgovju i obrazovanju (Narodne novine
HNŽ broj 5/00,4/04,5/04 i 1/14) kao i članka 17 Statuta općine Stolac (Službeni glasnik općine Stolac
broj 1/98 i 1/02) Općinsko vijeće Stolac na sjednici održanoj dana 22.05.2014 godine d o n o s i:
O D L U K U
O PREVOZU UČENIKA OSNOVNIH ŠKOLA NA PODRUČJU OPĆINE STOLAC
Članak 1.
Ovom Odlukom ustvrđuje se besplatan prijevoz za učenike Osnovnih škola sa područja općine
Stolac koji su udaljeni od škole 2 kolometra i više.
Iznimno Načelnik općine Staolac na prijedlog ravnatelja škole može propisati i manju udaljenost od
2 kilometra, u slučajevima kada je ugrožena sigurnost djece na putu od kuće do škole.
7
Članak 2.
Ravnatelji osnovnih škola dužni su blagovremeno dostaviti ažutirane poipise učenikau u skladu sa
odredbama članka 1. ove Odluke.
Članak 3.
Sredstva za prijevoz učenika iz članka 1. Ove Odluke osiguravaju se u proračunu općine Stolac
Ova Odluka stupa na snagu danom objave u službenom glasniku Općine Stolac.
Broj: 01-01- 035/14
Datum, 22.05.2014. godine.
PREDSJEDNIK
OPĆINSKOG VIJEĆA STOLAC
Edin Šetka
Na temelju članka 17.Statuta općine Stolac/Sl. Glasnik općine Stolac br.1/98 i 01/02/, a po
zahtjevu Upravnog vijeća Centra za socijalni rad Stolac, broj: 05-376/2014 od 15.04.2014 godine,
Općinsko vijeće Stolac na sjednici održanoj dana 22.05.2014. godine d o n o s i :
ODLUKU
O DAVANJU PRETHODNE SUGLASNOSTI NA IMENOVANJE RAVNATELJA
CENTRA ZA SOCIJALNI RAD STOLAC
Članak 1.
Ovom Odlukom daje se prethodna suglasnost na imenovanje Ravnatelja Centra za socijalni rad
Stolac.
Članak 2.
Suglasnost daje na imenovanje Ivana Perića iz Stoca Humska B 23 JMBG- 1102959153761.
Članak.3.
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u Službenom glasniku općine
Stolac.
Broj : 01-01-036/14
Dana: 22.05.2014 godine
PREDSJEDNIK
OPĆINSKOG VIJEĆA STOLAC
Edin Šetka
Na temelju članka 17.Statuta općine Stolac/Sl. Glasnik općine Stolac br.1/98 i 01/02/, a po
zahtjevu Centra za socijalni rad Stolac, broj: 05-438/2014 od 07.05.2014 godine, Općinsko vijeće
Stolac na sjednici održanoj dana 22.05.2014. godine d o n o s i :
ODLUKU
suglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o radu Centra za
socijalni rad Stolac
8
Članak 1.
Ovom Odlukom daje se suglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o radu
Centra za Centra za socijalni rad Stolac, broj: 05-437/2014 od 07.05.2014 godine.
Članak 2.
Pravilnik iz prethodnog članka ove odluke, objaviti će se u Službenom glasniku općine Stolac.
Članak3.
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u Službenom glasniku općine
Stolac.
Broj : 01-01-037/14
Dana: 22.05.2014 godine
PREDSJEDNIK
OPĆINSKOG VIJEĆA STOLAC
Edin Šetka
Temeljem čl.14.al.5. i čl. 23.st.4. i st.5. Statuta Centra za socijalni rad Stolac, broj : 05-420/08 od
26.03.2008.godine, a u svezi sa Odlukom općinskog vijeća Stolac o utvrđivanju platnih razreda i
koeficijenata za plaće, naknada plaća izabranih dužnosnika, nositelja izvršnih funcijai savjetnika,
državnih službenika i namještenika općine Stolac, broj : 01-01-004 14 od 14.02.2014.g. i Pravilnika
Načelnika općine Stolac o plaćama i naknadama izabranih dužnosnika, nositelja izvršnih funkcija i
savjetnika, državnih službenika i namještenika Općine Stolac, broj :01/1-396/14 od
10.04.2014.godine, na prijedlog ravnatelja Centra za socijalni rad Stolac, Upravno vijeće Centra za
socijalni rad Stolac na sjednici dana 07.05.2014.godine donosi
PRAVILNIK
o izmjenama i dopunama Pravilnika o radu Centra za socijalni rad Stolac
Članak 1.
Ovim Pravilnikom vrše se izmjene i dopune odredaba u Pravilniku o radu Centra za socijalni
rad Stolac, broj : 05-1167 /08 od11.11.2008.godine, čime se usklađuju plaće, naknade i druga
materijalna primanja iz radnih odnosa zaposlenih u Centru za socijalni rad Stolac iz proračuna općine
Stolac, sa istim statusima uposlenih u organu uprave općine Stolac - kako slijedi u daljnjem.
Članak 2.
Pojmovi korišteni u ovom Pravilniku imaju slijedeća značenja:
1)"Radno mjesto" je pozicija utvrđena aktom o unutarnjoj organizaciji Centra za socijalni rad Stolac,
za vršenje poslova utvrđenih za to radno mjesto,
3) „Centar“ u daljnjem označava registriranu ustanovu -Centar za socijalni rad Stolac,
4)"Koeficijent" predstavlja brojčanu vrijednost koja se iskazuje arapskim brojevima za svaku poziciju
radnog mjesta i služi za utvrđivanje visine osnovne plaće, i
5)"Osnovica za obračun plaće" predstavlja novčani iznos u konvertibilnim markama (u daljnjem
tekstu: KM) koji se koristi za određivanje osnovne plaće.
Članak 3
Pri određivanju iznosa plaća i naknade za zaposlene u Centru, poštivat će se načela
utvrđena zakonom.
9
Financijska sredstva za plaće i naknade i druga primanja zaposlenika Centra predviđena ovim
Pravilnikom planiraju se i osiguravaju u proračunu općine Stolac (u daljem tekstu: Proračun).
Članak 4.
U Centru se primjenjuje osnovica za obračun plaće utvrđena zakonom.
Načelnik općine u dogovoru sa sindikatom će utvrditi osnovicu za obračun plaća zaposlenika
Centra u skladu sa Zakonom.
Ne može se utvrditi veća osnovica za plaću od osnovice utvrđene na federalnoj razini.
Članak 5.
Osnovna plaća se utvrđuje množenjem osnovice za plaću iz članka 4. ovoga Pravilnika, sa
utvrđenim koeficijentom radnoga mjesta iz ovoga Pravilnika i tako utvrđeni iznos uvećava se za 0,5%
za svaku započetu godinu mirovinskog staža zaposlenika, a najviše do 20%.
Osnovna plaća ne može biti manja od 70% prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i
Hercegovine prema posljednjem objavljenom statističkom podatku.
U slučaju da množenjem utvrđene osnovice i pripadajućeg koeficijenta osnovna plaća iznosi manje od
70% prosječene plaće, zaposleniku će se isplatiti plaća u navedenom procentu.
Osnovna plaća obračunava se i iskazuje mjesečno za puno radno vrijeme i prema radnom
mjestu .
Ukoliko zaposlenik radi sa nepunim radnim vremenom, u skladu sa posebnim zakonom ili
drugim propisima, osnovna plaća odredit će se srazmjerno vremenu provedenom na radu .
Puno radno vrijeme zaposlenih je 40 sati tjedno.
II- PLAĆE I NAKNADE PLAĆA UPOSLENIH U CENTRU
Članak 6.
Uposleni u Centru imaju pravo na plaću.
Uposlenima u Centru se utvrđuju se koeficijenti za plaću, sukladno stručnoj spremi , te ekvivalentu za
iste ili slične poslove i za isti stupanj stručne spreme uposlenih kod osnivača (općine Stolac)- u
vrijednostima po radnim mjestima kako slijedi:
Radno mjesto .............................................................................................Koeficijent
1. Ravnatelj --------------------------------------------------------------------------6,0
2. Referent za utvrđivanje prava obitelji sa djecom, dječja skrb i skrb obitlji sa djecom---------------------------------------------------------------------------------------------------3,1
3. Poslovi pravnika------------------------------------ ------------------------------3,7
4. Referent za administrativne poslove protokola i blagajničke poslove-----2,7
5. Vozač-teklić------------------------------------------------------------------------2,7
1) Naknade plaća
Članak 7.
Zaposlenik Centra ima pravo na naknadu plaće utvrđene zakonom i kolektivnim ugovorom.
Zaposlenik Centra ima pravo na naknadu plaće utvrđene u odredbama ovoga Pravilnika.
2) Naknada za prekovremeni rad, rad u neradne dane, noćni rad i rad u dane državnih blagdanja
Članak 8.
U slučaju prekovremenog rada, rada u neradne dane, noćnog rada ili rada u dane državnih
10
praznika, zaposlenik Centra ima pravo na naknadu osnovne plaće, srazmjerno vremenu trajanja tog
rada, uvećanom za postotak utvrđen kolektivnim ugovorom.
Visina naknade i uvjeti za ostvarivanje naknade utvrdit će se aktom Načelnika općine Stolac u
skladu sa Kolektivnim ugovorom i isti će se akt primjenjivati na zaposlenike Centra.
Obračun naknade iz stavka 1. ovog članka vrši se od osnovne plaće bez dijela plaće po osnovu
mirovinskog staža. Naknada iz ovog članka čini sastavni dio plaće.
3) Plaćeni i neplaćeni dopusti
Članak 9.
Zaposlenik Centra ima pravo na plaćeno odsustvo (godišnji odmor) u dužini do 30 dana u
visini svoje neto plaće iz prethodnog mjeseca.
Zaposlenik osim prava iz st.1.ovoga članka ima pravo na plaćeno odsustvo do 7 dana u
kalendarskoj godini za slučajeve : stupanja u brak, rođenje djeteta, teža bolest ili smrt člana obitelji,
selidba, pripremanje ili polaganje stručnog ispita ili drugog ispita koji predstavlja uvjet za obavljanje
poslova radnog mjesta na koje je zaposlenik Centra raspoređen.
Dopusti za odsustva iz ovoga članka utvrđuju se uvijek rješenjem ravnatelja Centra i to : za
slučaj iz st.1. usmenim ili pismenim zahtjevom, a za slučaj iz stavka 2. -uvijek pismenim zahtjevom,
uz predočenje dokaza za potrebu odsustva.
Dokaz za hitne slučajeve- ravnatelj Centra može i naknadno tražiti od zaposlenika.
Neplaćeno odsustvo do 30 dana u jednoj kalendarskoj godini , zaposlenik Centra može tražiti
u slučajevima koji su predviđeni u kolektivnim ugovorima.
I za odsustvo iz prethodnoga stavka zaposlenik podnosi pismeni zahtjev sa navodima i
dokazima potrebe za isto, o čemu se donosi posebno rješenje od strane ravnatelja.
4) Naknada za troškove ishrane tokom rada -topli obroka
Članak 10.
Zaposlenik Centra ima pravo na novčanu naknadu za ishranu u toku rada (topli obrok) u visini
1 % prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjem objavljenom
statističkom podatku.
5) Naknada za godišnji odmor -regres
Članak 11.
Zaposlenik Centra ima pravo na naknadu na ime regresa za korištenje godišnjeg odmora u
visini 50% prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine prema zadnjem
objavljenom statističkom podatku.
Pravo na regres iz stavka 1. ovog članka ima svaki zaposlenik Centra koji u toku tekuće
kalendarske godine ima pravo na godišnji odmor.
6) Naknada za bolovanje
Članak 12.
Zaposlenik Centra ima pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad
(bolovanje) do 42 kalendarska dana u visini njegove neto plaće isplaćene za prethodni mjesec.
Naknada plaće za bolovanje preko 42 dana iz stavka 1. ovog članka ostvaruje se po propisu
Županije kojim se ureduje naknada za ovo bolovanje, s tim da razliku do pune plaće isplaćuje Centar.
7)Naknada za porodiljski dopustan
Članak 13.
11
Zaposlenik Centra za vrijeme porodiljskog dopusta ima pravo na naknadu plaće prema propisima
Županije kojim se uređuje ova oblast, prema mjestu uplate doprinosa, s tim da razliku do visine pune
plaće uplaćuje Centar.
8) Naknada za službeno putovanje
Članak 14.
Zaposlenik Centra ima pravo na naknadu za troškove službenog putovanja na području
Federacije, odnosno Bosne i Hercegovine, kao i za putovanja u inostranstvo, na koje se upućuju na
izvršenje službenog zadatka.
Visinu i način ostvarivanja naknade iz stavka 1 . ovog članka utvrđuje posebnim Pravilnikom.
9) Naknada za prevoz na posao i s posla
Članak 15.
Zaposleniku Centra kome nije organiziran službeni prevozna posao i s posla, a čije je mjesto
stanovanja od mjesta rada udaljeno najmanje dva kilometra, pripada naknada za troškove prijevoza u
visini mjesečne karte gradskog, prigradskog i međugradskog prometa.
U međugradski promet spadaju mjesta koja su udaljena od mjesta rada do 70 kilometara.
Pravo na naknadu troškova prijevoza u međugradskom prometu imaju oni uposlenici Centra
koji dolaze na posao iz mjesta prebivališta koje se nalazi izvan područja u kojemu je mjesto općine
Stolac.
Pravo na naknadu troškova prijevoza, u ovom slučaju, ostvaruje se na temelju pismenog
zahtjeva zaposlenika Centra u kojem se navodi adresa stvarnog stanovanja i da svakodnevno putuje od
toga mjesta do mjesta rada. Uz zahtjev se prilaže pismeni dokaz tvrtke čiji se prijevoz koristi za
dolazak na posao odnosno povratak sa posla ( dnevna ili mjesečna karta). Ova naknada odobrava se
rješenjem koje donosi ravnatelj Centra. Zlouporaba korištenja naknade iz stavka 1. i st.2. ovoga članka
, smatra se materijalnom štetom i podliježe obvezi odgovornosti za tu štetu u skladu sa zakonom.
10) Naknada za slučaj povrede na radu, teške bolesti i invalidnost
Članak 16.
U slučaju povrede na radu, teške bolesti ili invalidnosti zaposlenika Centra ili člana njegove
uže obitelji isplaćuje se jednokratna novčana pomoć u visini od dvije prosječne neto plaće isplaćene u
Federaciji BiH prema posljednjem objavljenom statističkom podatku.
11) Naknada za slučaj smrti
Članak 17.
U slučaju smrti zaposlenika Centra njegovoj obitelji se isplaćuju troškovi sahrane u visini od
četiri prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine prema zadnjem objavljenom
statističkom podatku.
Članom uže obitelji zaposlenika Centra , u smislu stavka 1. ovog članka smatraju se bračni i
vanbračni drug ako žive u zajedničkom kućanstvu, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i
dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje do 18 godina odnosno do 26 godina starosti ako se nalaze na
redovnom školovanju i nisu u radnom odnosu, a djeca nesposobna za rad bez obzira na starosnu dob),
roditelji (otac, majka, očuh, maćeha i usvojitelji), pod uvjetom da žive u zajedničkom kućanstvu sa
zaposlenikom Centra , braća i sestre bez roditelja do 18 odnosno do 26 godina starosti ako se nalaze
na redovitom školovanju i nemaju drugih prihoda već ih korisnik naknade stvarno uzdržava ili je
obaveza njihovog uzdržavanja zakonom utvrđena, a ako su nesposobni za rad, bez
obzira na starosnu dob, pod uvjetom da s njima živi u zajedničkom kućanstvu i unučad ako nemaju
roditelja i žive u zajedničkom kućanstvu sa zaposlenika Centra .
Naknada iz stavka 1. ovog članka isplaćuje se i u slučaju smrti člana uže obitelji zaposlenika
Centra.
12
12) Pravo na osiguranje od posljedica nesretnog slučajna
Članak 18.
Zaposlenik Centra ima pravo na osiguranje od posljedica nesretnog slučaja sa uključenim
rizikom od prirodne smrti za vrijeme trajanja radnog odnosa u Centru.
Visina osiguranja po ovoj osnovi određuje se prema polici osiguranja od posljedica nesretnog
slučaja odnosno polici osiguranja od prirodne smrti.
Ugovor o osiguranju sa odgovarajućom osiguravajućom kućom zaključuje ravnatelj Centra po
doznačenim sredstvima iz proračuna osnivača- za sve zaposlenike Centra u skladu sa Kolektivnim
ugovorom.
13) Otpremnina
Članak 19.
Zaposlenik Centra ima pravo na otpremninu pri odlasku u mirovinu u visini svojih pet ostvarenih
prosječnih neto plaća isplaćenih u prethodnih pet mjeseci.
14) Naknada u slučaju prekobrojnost
Članak 20.
U slučaju prestanka radnog odnosa zaposlenika Centra zbog prekobrojnosti, taj zaposlenik ima
pravo na naknadu u iznosu i to:
1)Za radni staž do 10 godina naknada iznosi tri neto plaće toga zaposlenika ,
2)Za radni staž od 11 do 30 godina naknada iznosi šest neto plaća toga zaposlenika ,
3)Za radni staž preko 30 godina naknada iznosi deset neto plaća toga zaposlenika .
15) Naknada za rad u Povjerenstvima
Članak 21.
Članovi Povjerenstava koja se osnivaju na osnovu rješenja ravnatelja Centra, a čije osnivanje je
predviđeno zakonom, imaju pravo na maksimalnu mjesečnu naknadu za rad do visine jedne i pol (1.5)
osnovice iz članka 4. ovog Pravilnika.
Točan iznos odnosno visinu naknade za rad svojim aktom utvrđuje Ravnatelj Centra za svako
pojedinačno Povjerenstvo.
Naknade za rad u Povjerenstvima iz stavka 1. ovog članka a koje se finansiraju od uplata
fizičkih ili pravnih osoba ne ulaze u ograničenje iz stava 1. ovog člana.
III-PLAĆE ZA PRIPRAVNIKE I NAKNADE ZA VOLONTERE
Članak 22.
Plaća pripravnika Centra -visoke, više i srednje stručne spreme u Centru, utvrđuje se u iznosu, i to:
1)Za visoku školsku spremu u iznosu od 80% od početne plaće utvrđene za to radno mjesto ;
2)Za višu školsku spremu u iznosu od 80% od početne plaće utvrđene za to radno mjesto ;
3) Za srednju stručnu spremu u iznosu od 80% od početne plaće utvrđene za za to radno mjesto .
Početna osnovna plaća iz stavka 1 . ovog članka predstavlja iznos plaće bez dijela plaće po osnovu
mirovinskog staža.
Članak 23.
Volonteri visoke, više i srednje stručne spreme u Centru imaju pravo na naknadu, i to:
1)Za visoku školsku spremu u iznosu od 35% od osnovne plaće utvrđene za to radno mjesto ;
13
2)Za višu školsku spremu u iznosu od 35% od osnovne plaće utvrđene za to radno mjesto
3)Za srednju stručnu spremu u iznosu od 35% od osnovne plaće utvrđene za to radno mjesto .
Visina naknade iz stavka 1. ovog članka određuje se od osnovne plaće odgovarajuće školske spreme.
IV -PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 24.
Odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na naknade za topli obrok i regres za korištenje
godišnjeg odmora počet će se primjenjivati narednog mjeseca od dana potpisivanja izmjena i dopuna
Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine,
kojim su regulirane ove naknade.
Članak 25
.
Ovaj Pravilnik počet će se primjenjivati kumulativnim ispunjenjem uvjeta: donošenjem odluke
Općinskog vijeća Stolac o suglasnosti na isti i njegovom objavom u službenom glasilu općine Stolac.
Danom početka primjene prednjih odredbi ovoga Pravilnika, prestaje primjena odredaba čl.64.-čl.86
Pravilnika o radu Centra za socijalni rad Stolac, broj : 05-1167 /08 od 11.11. 2008.godine .
Ravnatelj Centra, odmah po početku primjene ovoga Pravilnika, donijeti će za svakog zaposlenika
Centra - rješenje o koeficijentu za pripadajuće radno mjesto, te utvrditi sve potrebite odrednice u svezi
plaće i drugih materijalnih primanja svakoga zaposlenika, u skladu sa odredbama ovoga Pravilnika.
Rješenje za ravnatelja Centra u smislu odredbi prethodnoga stavka, donosi predsjednik Upravnog
vijeća Centra ili od njega ovlašteni član Upravnoga vijeća Centra.
Članak 26.
Na pravila o plaći, naknadama plaće i drugim primanjima zaposlenika u Centru, a koja nisu
regulirana ovim pravilnikom ili su po ovom pravilniku u suprotnosti sa odredbama kojima se ista
materija regulira za zaposlenike osnivača- primjenjivati će se neposredno odredbe općeg i
pojedinačnog akata osnivača.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u Službenom glasilu općine Stolac.
Broj: 05- 437/2014
Dana: 07.05.2014.godine
Predsjednik
Upravnog vijeća Centra za socijalni rad Stolac:
Marinko Papac, dipl.ing.
Općinsko vijeće Stolac na sjednici održanoj dana 22.05.2014 godine u predmetu utvrđivanja
statusa nekretnina u općoj uporabi, na temelju članka 22. stavak 2. Zakona o stvarnim pravima
(„Službene novine Federacije BiH“, br:66/13 i 100/13) i članka 17. Statuta općine Stolac (Službeni
Glasnik općine Stolac, broj: 01/98 i 01/02), d o n o s i:
ODLUKU
o promjeni statusa nepokretnosti u općoj uporabi
Članak 1.
Utvrđuje se da više ne služi općoj uporabi slijedeća nekretnina i dobiva status gradskog
građevinskog zemljišta
- k.č. br. I/786, zvanoj put, upisana u z.k. ulošku Iskaz I, K.O. Stolac površine 97 m2, nastala
cijepanjem parcele k.č. br. I/409 površine 450 m2
14
Članak 2.
U zemljišnim knjigama Općinskog suda Čapljina, izvršit će se brisanje upisa „javnog dobra – put“
na nekretninama iz članka 1. ove odluke uz istovremeni upis Općine Stolac kao vlasnika nekretnine.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu danom usvajanja, a objavit će se u „Službenom glasniku općine Stolac“.
Broj : 01-01-038/14
Dana: 22.05.2014 godine
PREDSJEDNIK
OPĆINSKOG VIJEĆA STOLAC
Edin Šetka
Na temelju članka 9. Pravilnika o postupku javnog natječaja za raspolaganje nekretninama u
vlasništvu F BiH, županija, općina i gradova („Službene novine F BiH“, broj:17/14) a sukladno
Zakonu o stvarnim pravima („Službene novine F BiH“, broj:66/13 i 100/13), i članka 17. Statuta
općine Stolac („Službeni glasnik općine Stolac“, broj:1/98 i 1/02) Općinsko vijeće općine Stolac, na
sjednici održanoj dana 22.05.2014 godine, donosi:
ODLUKU
o imenovanje povjerenstva za provođenje javnog natječaja za prodaju nekretninama u vlasništvu
općine Stolac
Članak 1.
Ovom Odlukom imenuje se Povjerenstvo za provođenje javnog natječaja za prodaju nekretninama
u vlasništvu općine Stolac.
Povjerenstvo ima predsjednika i dva člana a svaki od njih ima zamjenika.
Članak 2.
U Povjerenstvo iz članka 1. ove Odluke imenuju se:
1. Zdravko Previšić, Predsjednik
- Zdenka Goluža, Zamjenik predsjednika
2. Avdo Jaganjac, Član
- Senad Burić, Zamjenik člana
3. Cvija Perić, Član
- Damir Bajtl, Zamjenik članka
Članak 3.
Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti dosadašnja Odluka o imenovanju Povjerenstva za
provođenje javnog natječaja za dodjelu građevinskog zemljišta u općini Stolac („Službeni glasnik
općine Stolac“, broj: 03/13)
Članak 4.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u Službenom glasniku općine Stolac
Broj : 01-01-039/14
Dana: 22.05.2014 godine
PREDSJEDNIK
OPĆINSKOG VIJEĆA STOLAC
Edin Šetka
15
Na temelju članka 3. Pravilnika o postupku javnog natječaja za raspolaganje nekretninama u
vlasništvu Federacije BiH, županija, općina i gradova („Službene novine F BiH“, broj: 17/14) a
sukladno Zakonu o stvarnim pravima („Službene novine F BiH“, broj: 66/13 i 100/13) i članka 17.
Statuta („Službeni glasnik općine Stolac“, broj: 1/98, 1/02) Općinsko vijeće Općine Stolac na
prijedlog Načelnika Općine Stolac, na sjednici održanoj dana 22.05. 2014. godine, donosi
O D L U K U
o prodaji nekretnina u vlasništvu
Općine Stolac
Članak 1.
Daju se na prodaju putem javnog natječaja, metodom usmenog javnog nadmetanj, nekretnine u
vlasništvu Općine Stolac, i to:
1.) k.č.br. 991/113 (novi broj: 1/117) K.O. Pješivac, ukupne površine 3.860,00 m2.
2.) k.č.br. 991/96 (novi broj: 1/100) K.O. Pješivac, ukupne površine 3.333,00 m2.
3.) k.č.br. 991/106 (novi broj: 1/110) K.O. Pješivac, ukupne površine 20.000,00 m2.
4.) k.č.br. 991/126 (novi broj: 1/130) K.O. Pješivac, ukupne površine 3.000,00 m2.
5.) k.č.br. 991/127 (novi broj: 1/131) K.O. Pješivac, ukupne površine 3.500,00 m2.
6.) k.č.br. 991/128 (novi broj: 1/132) K.O. Pješivac, ukupne površine 3.500,00 m2.
7.) k.č.br. 991/129 (novi broj: 1/133) K.O. Pješivac, ukupne površine 3.860,00 m2.
8.) k.č.br. 20/264
K.O. Trijebanj, ukupne površine 1.000,00 m².
Predmetne nekretnine pod točkom od 1 do 7, nalaze se u Gospodarsko-poslovnoj zoni Hodovo u
Stocu, a nekretnina pod točom 8. nalazi se u naselju Hodovo, općina Stolac..
Članak 2.
Početna prodajna cijena nekretnina utvrđena je posebnom Odlukom Općinskog vijeća.
Članak 3.
Natječaj provodi Povjerenstvo za provođenje javnog natječaja za prodaju nekretnina u vlasništvu
Općine Stolac.
Članak 4.
U skladu s ovom Odlukom i Pravilnikom o postupku javnog natječaja za raspolaganje
nekretninama u vlasništvu Federacije BiH, županija, općina i gradova, Načelnik općine objaviti će
Natječaj za prodaju nekretnine u vlasništvu Općine Stolac.
U natječaju će se naznačiti način i uvjeti plaćanja kupoprodajne cijene za navedenu nekretninu, te
vrijeme i način predaje nekretnine u posjed kupcu.
Članak 5.
Pri odabiru najpovoljnije ponude povjerenstvo za provođenje javnog natječaja,
kriterijem najviše ponuđene cijene.
vodit će se
Članak 6.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u službenom glasniku Općine Stolac.
Broj : 01-01-040/14
Dana: 22.05.2014 godine
PREDSJEDNIK
OPĆINSKOG VIJEĆA STOLAC
Edin Šetka
16
Na temelju članka 13. stavak 1, točka 5. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji
Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“, broj 49/06) i članka 17. Statuta općine Stolac
(„Službeni glasnik općine Stolac“, broj 1/98 i 1/02), Općinsko vijeće Stolac na sjednici održanoj dana
22.05. 2014. godine d o n o s i
O D L U K U
O USTUPANJU OPREME ZA PRIKUPLJANJE OTPADA NA UPRAVLJANJE I ODRŽAVANJE
RADI POBOLJŠANJA USLUGA PRIKUPLJANJA I ODVOŽENJA OTPADA I UVOĐENJE
SELEKTIVNOG PRIKUPLJANJA OTPADA U OPĆINI STOLAC
Članak 1.
Ovom Odlukom se odobrava ustupanje opreme koju je općina Stolac dobila u vlasništvo kao
donaciju od Švedske Ambasade u Bosni i Hercegovini u okviru provođenja Općinskog programa
upravljanja krutim otpadom u Bosni i Hercegovini.
Članak 2.
1.
2.
3.
4.
Odobrena oprema iz članka 1. ove Odluke sastoji se od:
1.720 kom kanti zapremine 140 litara ( 860 kom crna boja + 860 kom zelena boja )
38 kom kontejnera zapremine 1,1 m3 za miješani otpada ( cinčani)
16 kom kontejnera zapremine 1,1 m3 u dvije boje (plava i žuta)
1 vozilo od 9 t za prikupljanje otpada sa mogućnošću pražnjenja kanti od 140 l, kontejnera 1,1
m3 i kontejnera 5 m3 .
Članak 3.
Ovlašćuje se Načelnik općine Stolac da potpiše Ugovor o ustupanju opreme bez naknade na
upravljanje i održavanje iz članka 2. ove Odluke sa Javnim poduzećem „KOMUNALNO“ d.o.o.
Stolac, kojim će se urediti sva međusobna prava i obveze povodom davanja navedene opreme na
korištenje.
Članak 4.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objaviti će se u Službenom glasniku općine
Stolac
Broj: 01-01-041/14
Dana 22.05. 2014 g
PREDSJEDNIK
OPCINSKOG VIJECA STOLAC
Edin Šetka
Na temelju članka 17. Statuta općine Stolac („Sl. glasnik općine Stolac“ broj:1/98 i 01/02),
Općinsko vijeće Stolac na sjednici održanoj dana 22.05.2014.godine donosi:
O D L U K U
O USVAJANJU PROCJENE UGROŽENOSTI OD POŽARA
OPĆINE STOLAC ZA 2014 GODINU
Članak 1.
Ovom Odlukom se usvaja Procjena ugroženosti od požara općine Stolac za 2014.godinu, broj:
05-4-04/14 od 07.03.2014. godine.
17
Članak 2.
Sastavni dio ove Odluke je Procjena ugroženosti od požara općine Stolac za 2014.godinu.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u Službenom glasilu općine
Stolac.
Broj: 01-01-042/14
Dana 22.05. 2014 g
PREDSJEDNIK
OPCINSKOG VIJECA STOLAC
Edin Šetka
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA
ZA 2014 GODINU OPĆINE STOLAC
Sadržaj:
UVOD
NORMATIVNA REGULATIVA
A. PRIKAZ POSTOJEĆEG STANJA
A.1. Zemljopisni položaj, geološko-hidrološki,
klimatski uvjeti općine i grada
A.2. Ekonomska razvijenost grada i općine
A.3. Površina općine i grada
A.4. Broj stanovništva
A.5. Pregled naseljenih mjesta
A.6. Pregled pravnih osoba u gospodarstvu po vrstama
A.7. Pregled pravnih osoba u gospodarstvu glede povećane opasnosti za
nastajanje i širenje požara
A.8. Pregled industrijskih zona
18
A.9. Pregled turističkih naselja
A.10. Pregled elektroenergetskih građevina za proizvodnju
i prijenos električne energije
A.11. Pregled lokacija na kojima su uskladištene veće količine zapaljivih
tečnosti i plinova, eksplozivnih materijala i drugih opasnih tvari
A.12. Pregled vatrogasnih domova za smještaj dobrovoljnih vatrogasaca,
društava i profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih jedinica
A.13. Pregled prirodnih crpilišta vode koja se mogu upotrebljavati za gašenje
požara
A.14. Pregled naselja i dijelova naselja u kojima su izvedene vanjske hidrantske
mreže za gašenje požara
A.15. Pregled građevina u kojima povremeno ili stalno boravi veći broj osoba
A.16. Pregled lokacija i građevina u kojima se vrši utovar i istovar zapaljivih
tekućina
A.17. Pregled poljoprivrednih i šumskih površina
A.17.1. Pregled poljoprivrednih površina
A.17.2. Pregled šumskih površina
A.18. Pregled šuma po vrstama i stupnju ugroženosti od požara i izgrađenosti
protupožarnih cesta
A.19. Pregled naselja, kvartova, ulica ili značajnijih građevina koje su
nepristupačne za prilaz vatrogasnim vozilima
A.20. Pregled sistema telefonske i radio veze upotrebljivih prilikom gašenja
požara
A.21. Pregled operativnih centara civilne zaštite i profesionalnih vatrogasnih
jedinica koje se koriste u slučaju dojave nastanka požara
A.22. Pregled broja požara i vrste građevina na kojima su nastajali požari u
zadnjih 10 godina
B. STRUČNA OBRADA PODATAKA
B.1. Makropodjela na požarne zone
19
B.2. Izvorišta vode i hidrantske instalacije za gašenje požara
B.3. Mišljenje o izvedenim distributivnim mrežama energenata
B.4. Mišljene o stanju provedenih mjera zaštite od požara na šumskim i
poljoprivrednim i šumskim površinama
B.5. Uzroci nastajanja i širena požara na već evidentiranim požarima tokom
zadnjih 10 godina
B.6. Mišljenje o broju profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih jedinica
C. PRIJEDLOG TEHNIČKIH I ORGANIZACIJSKIH MJERA KOJE
JE POTREBNO PROVESTI KAKO BI SE OPASNOST OD
NASTAJANJA I ŠIRENJA POŽARA SMANJILA NA NAJMANJI
MOGUĆI NIVO
D. ZAKLJUČAK
UVOD
Općina Stolac nalazi se na jugoistočnom dijelu HNŽ i BiH. Graniči sa pet općina
Neumom , Mostarom, Čapljinom, Ljubinjem i Berkovićima. Općina Stolac je tipično
hercegovački kraj gdje dominiraju kamenite površine ali i druge raznovrsnosti poput planine
Hrgud, Dubravske visoravni te Deransko jezero.
Na klimu općine Stolac utječe blizina mora, reljef, geološki sastav tla, nadmorska visina i sl.
Planinski bedem Hrgud sprečava prodiranje hladnih zračnih struja sa sjevera.
Ukupna površina općine iznosi 292,6 km². Što se tiče gospodarstva u općini Stolac trenutno
ima oko 1000 zaposlenih osoba te oko 2300 nezaposlenih.
Najznačajnija naselja su: Aladinići, Barane, Bjelojevići, Borojevići, Burmazi, Crnići Greda,
Crnići Kula, Hodovo, Komanje brdo, Kozice, Kruševo, Ošanjići, Poplat, Poprat, Prenj,
Rotimlja, Trijebanj i urbano područje grada Stoca u kojima živi 14889 stanovnika.
Općina Stolac obzirom na svoj zemljopisni položaj, vodni potencijal, kulturno nasljeđe,
obradive površine, prometnu povezanost, ima dobre predispozicije za razvoj turizma i raznih
poljoprivrednih djelatnosti.
Svi ovi parametri a i neki drugi bit će korišteni prilikom izrade procjene ugroženosti općine
od požara kako je to određeno metodologijom za izradu procjene ugroženosti od požara od
14 veljače 2011godine ( ''Službene novine Federacije BiH'', broj: 91/11 ).
Normativna regulativa
20
Na osnovu čl. 22. stav 4. Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu («Službene novine
Federacije BiH», broj: 64/09), na prijedlog Federalne uprave civilne zaštite, Vlada Federacije
Bosne i Hercegovine, na 162. sjednici, održanoj 14. veljače 2011. godine je donijela:
''M E T O D O L O G I J U ZA IZRADU PROCJENE UGROŽENOSTI OD POŽARA''.
Ovom metodologijom, u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara i vatrogastvu propisuje se
sadržaj i način izrade procjene ugroženosti od požara područja kantona i općina, odnosno
grada i pravnih osoba, kao i postupak usklađivanja, ažuriranja i čuvanja procjene ugroženosti
od požara na svim nivoima izrade procjene ugroženosti od požara.
Sadržaj procjene ugroženosti od požara općine i grada
Procjenom ugroženosti od požara općine, odnosno grada treba da obuhvati:
a) Prikaz postojećeg stanja
Prikaz postojećeg stanja mora obuhvatiti sljedeće podatke:
- zemljopisni položaj, geološko-hidrološke, klimatske i seizmičke uvjete općine i grada;
- ekonomsku razvijenost općine i grada;
- površinu općine i grada;
- broj stanovnika;
- pregled naseljenih mjesta;
- pregled pravnih osoba u privredi po vrstama;
- pregled pravnih osoba u privredi u smislu povećane opasnosti za nastajanje i širenje
požara;
- pregled industrijskih zona;
- pregled cestovnih i željezničkih pravaca po vrsti;
- pregled turističkih naselja;
- pregled elektroenergetskih građevina za proizvodnju i prijenos električne energije;
- pregled lokacija na kojima su uskladištene veće količine zapaljivih tečnosti i plinova,
eksplozivnih materija i drugih opasnih materija;
- pregled vatrogasnih domova za smještaj dobrovoljnih vatrogasaca, društava i
profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih jedinica;
- pregled prirodnih crpilišta vode koji se mogu upotrebljavati za gašenje požara;
- pregled naselja i dijelova naselja u kojima su izvedene vanjske hidrantske mreže za
gašenje požara;
- pregled građevina u kojima povremeno ili stalno boravi veći broj osoba (škole, vrtići,
jaslice, đački i studentski domovi, domovi penzionera, bolnice, sportski objekti,
kulturnoumjetničkih i povijesnih objekti i sl.);
- pregled lokacija i građevina u kojima se obavlja utovar i istovar zapaljivih tekućina,
plinova i drugih opasnih materija;
- pregled poljoprivrednih i šumskih površina;
- pregled šuma po vrstama i stupnju ugroženosti od požara i izgrađenosti protupožarnih
putova i protupožarnih prosjeka;
- pregled naselja, kvartova, ulica ili značajnijih građevina koji su nepristupačni za prilaz
vatrogasnim vozilima;
- pregled naselja, kvartova, ulica ili značajnijih građevina u kojima nema dovoljno
sredstava za gašenje požara;
- pregled sistema telefonske i radio-veze uporabljivih prilikom gašenju požara;
21
- pregled operativnih centara civilne zaštite i profesionalnih vatrogasnih jedinica koji se
koriste u slučaju dojave nastanka požara i
- pregled broja požara i vrste građevina na kojima su nastajali požari u zadnjih 10 godina.
b) Stručna obrada podataka
Stručna obrada podataka sadrži mišljenje o:
- makropodjeli na požarne sektore i zone uz ocjenu dali one, u skladu sa propisima,
osiguravaju sprečavanja širenja požara;
- gustoći izgrađenosti unutar jednog požarnog sektora ili zone uz ocjenu o postojećoj
fizičkoj strukturi građevina s obzirom na širenje požara;
- spretnosti građevina i pristupnosti putovima i površina za eventualne akcije evakuacije i
gašenja;
- starosti građevina i potencijalnim opasnostima za izazivanje požara;
- stanju provedenosti mjera zaštite od požara u industrijskim zonama i ugrožavanju
građevina izvan industrijskih zona;
- stanju provedenosti mjera zaštite od požara za građevine istih namjena na određenim
područjima;
- izvorištima vode i hidrantskoj instalaciji za gašenje požara;
- izvedenim distributivnim mrežama energenata;
- stanju provedenih mjera zaštite od požara na šumskim i poljoprivrednim površinama,
- uzrocima nastajanja i širenja požara na već evidentiranim požarima tokom zadnjih 10
godina;
- broju profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih jedinica.
c) Prijedlog tehničkih i organizacijskih mjera koje je potrebno provesti kako bi se
opasnost od nastajanja i širenja požara smanjila na najmanji mogući nivo
d) Procjene ugroženosti pravnih lica iz tačke 9. ove metodologije
e) Zaključak i
f) Grafički prilozi
A.Prikaz postojećeg stanja
A.1. Zemljopisni položaj, geološko-hidrološki, klimatski uvjeti
općine i grada
Općina Stolac nalazi se na jugoistočnom dijelu HNŽ i BiH. Graniči s pet općina, i to u
Federaciji BiH sa Neumom, Čapljinom, Mostarom te općinama LJubinje i Berkovići iz
Republike Srpske.
Najznačajnija naseljena mjesta u općini Stolac su: Aladinići, Barane, Bjelojevići, Borojevići,
Burmazi, Crnići-Greda, Crnići-Kula, Hodovo, Komanje brdo, Kozice, Kruševo, Ošanjići,
Pješivac-Kula, Pješivac-Greda, Poplat, Poprati, Prenj, Rotimlja, Trijebanj i urbano područje
grada Stoca.
Općina Stolac je tipičan hercegovački kraj gdje dominiraju kamenite površine ali i
druge raznovrsnosti poput planine Hrgud 1110m, Dubravska visoravan ( plodna ravnica ) te
Deransko blato. Dužina kanjona rijeke Bregave ( lijeve pritoke Neretve ) iznosi 16 km, a
takođe treba istaći korito rijeke Radimlje koja teče zimi za vrijeme obilnih padalina od mjesta
Dabrica do ušća u Bregavu kod prigradskog naselja Gorica. Područje grada Stoca okružuje
22
zimzelena vegetacija uglavnom crnike i smreke.. Na ostalom području općine prevladava
siromašna vegetacija sa niskom makijom. Velik dio vegetacije je uništen tijekom rata i u
požarima posljednjih godina.
Na klimu općine Stolac utiče blizina mora, reljef, geološki sastav, nadmorska visina,
itd. Planinski bedem Hrgud sprječava prodiranje hladnih zračnih struja sa sjevera. Otvorenost
prema moru omogućava prodiranje toplih mediteranskih zračnih struja sve do
planine Hrgud. To je jedan od presudnih razloga zbog čega u Stocu prevladava mediteranska
klima. Jadransko more u toku zime zrači toplotnu akumulaciju tokom ljetnog perioda te tako
ublažava temperaturu zraka. Najtopliji mjeseci su lipanj, srpanj, kolovoz, kad se temperatura
kreće iznad 40 stupnjeva Celzijusa.
Prosječna zimska temperatura iznosi 6,5 ºC ali nisu rijetka i velika odstupanja temperature u
zimskom periodu od visokih temperatura za ovaj period godine pa do temperatura čak do –10
ºC. Ove oscilacije temperature u zimskom periodu skoro su redovita pojava .Relativno visoke
temperature (rano proljeće) uvjetuju kretanje vegetacije na mnogim poljoprivrednim
kulturama kojima kasni mrazovi (travanj) često puta nanose velike štete.
A.2. Ekonomska razvijenost grada i općine
U općini Stolac trenutno ima 1000 zaposlenih osoba. Prema posljednjim podacima Službe za
zapošljavanje HNŽ, na području općine Stolac ima oko 2300 nezaposlenih osoba.
Najznačajnije grane privrede u općini Stolac su bile: metaloprerađivačka, tekstilna,
prehrambena i drvoprerađivačka industrija.
Struktura gospodarstva u općini Stolac:





1 hotel,
85 samostalnih trgovinskih radnji,
42 samostalna ugostiteljska objekta,
30 samostalnih zanatskih radnji,
55 privatnih poduzeća.
Ukupna površina općine Stolac iznosi 292,6 km².
Struktura poljoprivrednih površina je slijedeća:
 pašnjaci…………….. 32230 ha
 obradivo zemljište….
1630 ha
Struktura obradivog zemljišta:




oranice i vrtovi………... 1030
livade………………….. 586
vinogradi……………… 163
voćnjaci……………… .. 50
ha
ha
ha
ha
Struktura sjetvene površine:
 žitarice………………. 306 ha
23
 povrće……………….. 202 ha
 krmno bilje………….. 22 ha
 industrijsko bilje…….. 20 ha
Struktura stočnog fonda:






ovce…………………. 6.700 grla,
goveda………………. 550 grla,
koze…………………
750 grla,
svinje………………..
100 grla,
konji…………………
10 grla,
perad………………… 16.500 grla.
Pošto se gospodarstvo općine Stolac uglavnom zasniva na industrijskoj i poljoprivrednoj
proizvodnji kao dopunskoj djelatnosti ne može se reći da gospodarstvo općine Stolac može
biti uzrok prirodnih i drugih nesreća, i ako se može naći pod utjecajem prirodnih i drugih
nesreća (potres, poplave, suše, tuče, vjetrovi i sl.)
A.3. Površina općine i grada
Ukupna površina općine Stolac je prije rata bila oko 545 km².Danas površina općine
Stolac iznosi oko 292,6 km2, a ostatak pripada općini Berkovići, koja je do 1992.godine bila
mjesna zajednica u sastavu općine Stolac.
A.4. Broj stanovništva
Općina Stolac ima površinu 292,6 km².U općini Stolac živi 14889 stanovnika.
Najgušće naseljeni su područje grada i prigradskih naselja kao i Dubravske visoravni, dok su
rubna područja općine ( Burmazi, Bjelojevići, Barane, Hodovo, Trijebanj ) raštrkanog tipa i
većinom su to domaćinstva sa starijim osobama ( preko 65 godina ).
A.5. Pregled naseljenih mjesta
Danas općinu Stolac čine slijedeća naseljena mjesta:
NASELJENA MJESTA
Aladinići
Brane
Bjelojevići
Burmazi
Crnići-greda
Crnići-kula
Hodovo
Komanje brdo
BROJ STANOVNIKA
1100
70
130
150
1900
2100
53
5
24
Kozice
Kruševo
Ošanjići
Pješivac
Poprati
Poplat
Prenj
Rotimlja
Grad Stolac
Trijebanj
23
125
207
1800
150
105
1240
500
4604
150
A.6. Pregled pravnih osoba u gospodarstvu po vrstama
Na području općine Stolac postoje gospodarski subjekti kako je navedeno u tabeli:
VRSTA DJELATNOSTI
Proizvodnja namještaja
Proizvodnja vina
Prerada ribe
Industrija konfekcije
Graditeljska djelatnost
Proizvodnja građevinskih armatura
IME TVRTKE
Metal ''Ferum'' Stolac
''Vinarija''Stolac
''Žuvela'' Stolac
''Inkos'' Stolac
''ercegovinainvest'' Stolac
''TGA'' Stolac
Pored spomenutih gospodarskih subjekata na području općine djeluju i:












manje obrtničke firme raznih djelatnosti,
objekti ugostiteljske djelatnosti,
niz objekata trgovačke djelatnosti,
banka u gradu Stocu,
domovi zdravlja,
pošte u Stocu, Crnićima,
meteorološka postaja Stolac,
osnovne i srednje škole,
župni ured i župna crkva,
službe državne uprave,
objekti islamske zajednice,
pravoslavna crkva s pripadajućim objektima.
A.7. Pregled pravnih osoba u gospodarstvu glede povećane
opasnosti za nastajanje i širenje požara
25
Od navedenih pravih osoba u prethodnoj točci za potrebe ove točke mogu se izdvojit
tvrtke ''Inkos'' Stolac i ''Vinarije'' Stolac.
A.8. Pregled industrijskih zona
Na području općine Stolac postoji jedna industrijska zona na lokalitetu Hodovo. U
sastavu industrijske zone nalaze se tri solarne elektrane koje su priključene na el. mrežu, te
privatni obrt za obradu plastike.
A.8. Pregled cestovnih pravaca po vrsti
Mrežu cesta u općini Stolac čine ceste kako je navedeno u tabeli:
KATEGORIJA CESTE
Magistralna cesta M 17/3
Magistralnacesta M 17/3
Magistralna cesta M 6
Regionalna esta R 427
Regionalna cesta M 6
Lokalna cesta
Lokalna cesta
Lokalna cesta
Lokalna cesta
Lokalna cesta
Lokalna ceta
Lokalna cesta
DIONICA
Stolac-Neum
Stolac-Mostar
Stolac-Čapljina
Stolac-Berkovići
Stolac-Ljubinje
Stolac-Ošanjići
Stolac-Komanje brdo
Stolac-Popat
Hodovo-Trijebanj
Poplat -Kruševo
Prenj-Crnići
Drenovac-Burmazi
DUŽINA ( km )
51
35
24
18
15
2,5
2
3
4
3,5
6
5
A.9. Pregled turističkih naselja
Na području općine Stolac nema naselja koja bi se mogla nazvati turističkim iako
postoji nekoliko lokaliteta koji zavrjeđuju pozornost turista.
Od tih lokaliteta treba posebno izdvojiti:
 Stari grad-Vidoški grad,
 Nekropola stećaka Radimlja,
 Grob rabina Moše Danona,
 Nekropola stećaka Boljuni,
 Daorson-ilirski grad na brdu Ošanjići,
 Polupećina Badanj-Badanjska gravura,
 Deransko jezero-Hutovo blato.
26
A.10. Pregled elektroenergetskih građevina za proizvodnju i
prijenos električne energije
Elektroenergetsku mrežu općine Stolac možemo razmatrati sa dva stajališta:
1. proizvodnje i
2. prijenosa električne energije
Ulogu proizvođača el. energije imaju tri solarne elektrane koje su priključene na električnu
mrežu, a koje se nalaze u industrijskoj zoni Hodovo.
Opskrba općine Stolac odvija se iz jednog pravca, i to:
-Čapljina –Stolac,(110 kV) dalekovoda koji je glavni i rezervnog (35 kV).
U slučaju težih havarija na elektro-energetskom sustavu moguće je napraviti preusmjeravanje
napajanja tako da se preko Bjelojevići-Hrasno (općina Neum) da se dio općine snabdijeva el.
energijom iz smjera općine Neum.
Po pitanju utjecaja prirodnih i drugih nesreća na elektro-energetski sustav općine Stolac
najveći problem predstavljaju veliki požari i olujni vjetrovi. Najveći razlog ovakvom stanju
čine drveni stupovi koji su zastupljeni oko 50%.Ostale vremenske nepogode kao što su snijeg
i led, s obzirom na klimatske prilike u općini Stolac su bez značajnijeg utjecaja.
A.11. Pregled lokacija na kojima su uskladištene veće količine
zapaljivih tečnosti i plinova, eksplozivnih materijala i drugih
opasnih tvari
Lokacije na kojima se nalaze veće uskladištene količine zapaljivih materijala povezane su sa
razmještajem benzinskim crpki za opskrbu gorivom motornih vozila.
Benzinske crpke u kojima je uskladišteno gorivo prikazane su u tabeli:
BENZISKE CRPKE
LOKCIJA
UKUPNA KOLIČINA ( t )
Petrol
Petrol
Ćatar benz
Mark benz
Stolac
Masline
Hodovo
Crnići
100
500
20
140
27
Glede područja općine značajno je razmotriti potrošnju plina namijenjenog za domaćinstvo u
10- kg bocama. Prema nekim procjenama takvih boca što punih što praznih na području
općine je oko 500 kom.
A.12. Pregled vatrogasnih domova za smještaj dobrovoljnih
vatrogasaca, društava i profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih
jedinica
Glavni nosilac svih vatrogasnih aktivnosti u općini Stolac je DVD Stolac, koje ima
četiri uposlena djelatnika. DVD Stolac je smješteno u vlastitim prostorijama i operativno
pokriva cijelo područje općine Stolac.
Za potrebe gašenja požara na području općine može se koristiti vod pripadnika dragovoljnih
vatrogasaca DVD Stolac ( 21 ), vatrogasna društva susjednih općina i vojska BiH.
Aktiviranje postrojbi civilne zaštite za protupožarnu zaštitu, vatrogasnih društava susjednih
općina, pripadnika vojske BiH te međunarodne pomoći predstavlja nešto složeniji proces te
zahtjeva određene predradnje.
DVD Stolac raspolaže vozilima kako je prikazano:
VRSTA,
NAMJENA
Navalno
Navalno
Navalno
Prateća cisterna
Terensko vozilo
MARKA,
TIP
FAP
Dennis
Dennis
MN
Lada niva
POSADA
1+8
1+8
1+8
1+1
1+4
SREDSTVA ZA
GAŠENJE NA
VOZILU ( voda )
7000 l
1200 l
1600 l
11000 l
/
DVD Stolac posjeduje slijedeću opremu:






Vatrogasne naprtnjače … 60 kom.
Vatrogasna crijeva ……… . 400m
Vatrogasne kacige ……… .5 kom.
Vatrogasni opasači … ….. . 2 kom.
Ručne radio stanice ……….5 kom.
Mobilne radio stanice …… 2 kom.
Vatrogasne postrojbe na intervenciju u pravilu izlaze na telefonski poziv ili usmeni poziv
građana. Prikupljanje operativnog članstva dobrovoljnih vatrogasnih društava vrši se na signal
sirene ili telefonskim pozivanjem. U radno vrijeme u vremenu od oko 5 minuta prikupi se od
28
5 do 10 dragovoljnih vatrogasaca. Izvan radnog vremena ovaj broj je znatno veći. Pri tome je
nužno poštivati otežano odvijanje prometa tijekom zime i za vrijeme trajanja magle.
Izmjereno vrijeme dolaska na intervenciju iz sjedišta DVD Stolac do pojedine požarne zone
je:
do 5min
Požarna zona
Grad Stolac
do 10 min
Požarna zona
Dubravska
visoravan
do 15 min
Požarna zona
HodovoRotimlja-Trijebanj
do 20 min
Požarna zona
BurmaziBjelojevići-Poplat
A.13. Pregled prirodnih crpilišta vode koja se mogu
upotrebljavati za gašenje požara
Što se tiče prirodnih crpilišta vode koja se mogu upotrijebiti u gašenju požara tu treba
na prvo mjesto staviti rijeku Bregavu. Rijeka Bregava izvire 3 km istočno od grada Stoca
ispod planine Hrgud. Bregava teče kroz grad Stolac, prigradska naselja Vidovo Polje i
Gorica, a u daljnjem toku do ušća u Neretvu prolazi kroz naselja Borojevići i Prenj. Ona je i
glavni izvor pitke vode za grad Stolac i prigradska naselja.
Drugo značajnije crpilište vode je Deransko jezero koje se nalazi jugozapadno od
grada Stoca u blizini Bjelojevića. U slučaju potrebe gašenja požara mogu se koristiti i
vještačke bušotine koje se nalaze u mjestima Crnići, Hodovo i Rotimlja.
A.14. Pregled naselja i dijelova naselja u kojima su izvedene
vanjske hidrantske mreže za gašenje požara
Izvedenu vanjsku hidrantsku mrežu imaju sva naselja koja imaju izgrađenu vodovodnu
mrežu. Na području općine Stolac to su naselja Hodovo, Rotimlja, Trijebanj, Poprati i grad
Stolac.
Vodovodna mreža u općini Stolac izgrađen je 1908.godine.Opskrbljuje grad i prigradska
naselja, Krajšinu i Vidovo polje, ostali dijelovi općine se snabdijevaju iz bunara i čatrnja.
Vodovod je izrađen od azbest-cementne cijevi ( Q 200 ), dužine 28 km, crpne stanice ( tri
pumpe ) i rezervuarnog prostora ( V=200 m³ ).
Vodocrpilište se nalazi u blizini izvora rijeke Bregave ( Do ), što u slučaju poplave ili drugih
elementarnih nepogoda može dovesti do zagađenosti vode i drugih negativnih utjecaja.
U slučaju značajnijih prirodnih i drugih nesreća, kao i velikih kvarova na vodovodu, može se
koristiti rezervni kanal koji je napravljen 1952 godine. Jednim dijelom se proteže uz rijeku
Bregavu , jednim krakom ide prema Gorici-Krajšini i prema Vidovu Polju. Isti je dužine 15
29
km. Isti služi za napajanje stoke i natapanje poljoprivrednih nasada u gradu i prigradskim
naseljima.
A.15. Pregled građevina u kojima povremeno ili stalno boravi veći
broj osoba
NAZIV OBJEKTA
ADRESA
Srednja škola
Prva osnovna škol
Područna osnovna škola
Područna osnovna škola
Osnovna škola
Područna osnovna škola
Područna osnovna škola
Osnovna škola
Područna osnovna škola
Područna osnovna škola
Sportska dvorana
Sportska dvorana
Sportska dvorana
Dom umirovljenika
Vrtić
Dom zdravlja
NK Stolac
Stolac
Stolac
Prenj
Hodovo
Stolac
Kruševo
Masline
Crnići
Prenj
Hodovo
Stolac
Hodovo
Crnići
Stolac
Stolac
Stolac
Stolac
BROJ STALNO ILI
POVREMENO
PRISUTNIH OSOBA
349
378
9
18
434
7
16
346
25
51
500
300
200
50
30
100
60
A.16. Pregled lokacija i građevina u kojima se vrši utovar i istovar
zapaljivih tekućina
Značajnije lokacije na kojima se vrši utovar i istovar zapaljivih tekućina povezane su
sa razmještajem benzinskih crpki u Općini, s količinama kako je navedeno u točki A.11.
A.17. Pregled poljoprivrednih i šumskih površina
A.17.1. Pregled poljoprivrednih površina
30
Od ukupne površine općine čak 73% čini poljoprivredno zemljište. Tu posebno treba
izdvojiti područje Dubravske visoravni kao i obradive površine uz tok rijeke Bregave koje
zbog dostupnosti izvora vode imaju vrlo povoljne uvjete za poljoprivrednu proizvodnju.
Struktura poljoprivrednih površina općine Stolac je sljedeća:
 Pašnjaci …………. 32230 ha
 Obradivo zemljište ...1630 ha
Struktura obradivog zemljišta:




Oranice i vrtovi ……...1030 ha
Livade ………………. 586 ha
Vinogradi ………….. 163 ha
Voćnjaci …………… 50 ha
Struktura sjetvene površine:




Žitarice ……………… 306 ha
Povrće ………………. 202 ha
Krmno bilje …………. 22 ha
Industrijsko bilje ……. 20 ha
Po vlasničkoj strukturi 71% poljoprivrednog zemljišta je privatno. S obzirom na prirodne
resurse kojima općina Stolac raspolaže: pogodna klima, vodeni potencijali te park prirode
Hutovo blato, ekonomske mogućnosti leže u razvoju turizma, proizvodnji duhana i ranog
povrća, stočarstva, pčelarstva, lovu i ribolovu.
A.17.2. Pregled šumskih površina
Na području općine Stolac nema mnogo šumskih površina. Jedina značajnija šumska površna
nalazile se na lokalitetu Humčine-Rotimlja sa oko 50 ha borove šume. Područje grada Stoca
okružuje zimzelena vegetacija uglavnom crnike i smreke. Na ostalim dijelovima općine
prevladava siromašna vegetacija sa niskom makijom. Velik dio vegetacije je uništen tijekom
rata i u požarima posljednjih nekoliko godina.
A.18. Pregled šuma po vrstama i stupnju ugroženosti od požara i
izgrađenosti protupožarnih cesta
Kao što je rečeno u prethodnoj točci na području općine Stolac nema značajnijih šumskih
površina a i ondje gdje postoje prevladava zimzelene vegetacija crnike i smreke. Međutim te
šumske površine su vrlo rizične što se tiče nastanka i širenja požar, obzirom na vrstu drvne
mase koja je veoma zapaljiva. To je posebno izraženo u vrijeme sušnih razdoblja koja
posljednjih godina pogađaju općinu Stolac, kao i za vrijeme jakih vjetrova koji otežavaju
kontroliranje i gašenje požara.
A.19. Pregled naselja, kvartova, ulica ili značajnijih građevina
koje su nepristupačne za prilaz vatrogasnim vozilima
31
Općina stolac ima zadovoljavajuće razvijenu mrežu prometnica, tako da je DVD-u Stolac
omogućen pristup svim požarištima koja se mogu pojaviti. Također i sva okolna naseljena
mjesta su dobro cestovno povezana sa gradom Stocem a i međusobno. Značajno je i
spomenuti nekoliko makadamskih cesta koje su probijeni za vrijeme rata kojima se koristila
vojska. Te ceste su značajni zbog toga što omogućuju pristup vatrogasnih vozila na teškom
krševitom terenu. Na području općine Stolac postoji i znatan broj obilježenih i neobilježenih
minskih polja koja također otežavaju pristup požarištima.
A.20. Pregled sistema telefonske i radio veze upotrebljivih
prilikom gašenja požara
Općina Stolac ima zadovoljavajuće razvijenu telefonsku infrastrukturu. Fiksne
telefonske linije postoje gotovo u svim naseljima. S druge strane mobilni operateri koji
pružaju svoje usluge na području BiH svojim sustavima pokrivaju cijelo područje općine. To
je posebno značajno u slučajevima požara u udaljenijim dijelovima općine gdje nema fiksnih
telefonskih linija koje bi se mogle koristiti za dojavu požara, a time se i skraćuje samo vrijeme
dojave požara.
Što se tiče radio veza DVD Stolac posjeduje jednu stacionarnu radio stanicu koja se
nalazi u prostorijama DVD Stolac a također tu su još dvije radio stanice koje se nalaze u
vatrogasnim vozilima. Tome treba dodati i tri ručne radio stanice koje se koriste prilikom
vatrogasne intervencije.
A.21. Pregled operativnih centara civilne zaštite i profesionalnih
vatrogasnih jedinica koje se koriste u slučaju dojave nastanka
požara
Kad na području općine Stolac nastane prirodna ili druga nesreća, ili postoji
neposredna opasnost od nastanka nesreće te je potrebno osigurati njegov neprekidan 24-satni
rad, za rad u općinskom operativnom centru civilne zaštite Stolac raspoređeni su slijedeći
namještenici u općini stolac:
Red.
broj
Ime i prezime
Godina
rođenja
Stručna
sprema
Institucija/
pravna osoba
Kontakt telefon
1.
MILENKO VUJNOVIĆ
1966
SSS
Općina Stolac
063/409-832
2.
SALKO KAPLAN
1955
SSS
Općina Stolac
063/921-871
3.
MARKO RAGUŽ
1964
SSS
Općina Stolac
063/467-729
32
4.
VINKO LOPIN
1981
SSS
Općina Stolac
063/476-905
5.
MATO KATIĆ
1958
SSS
Općina Stolac
063/409-614
A.22. Pregled broja požara i vrste građevina na kojima su
nastajali požari u zadnjih 10 godina
Broj požara u posljednjih 10 godina prikazan je u tabeli:
Godina
Broj požara
Opožarena površina
(ha)
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
2012
2013
Ukupno
111
34
25
44
90
78
44
45
140
105
57
773
180.5
70
35
82
2150
1280
77
123
4200
1200
2890
12.287,50
Od ukupnog broja požara 98.5% su požari na otvorenom prostoru ( trava i nisko
raslinje ), 1% prometne nezgode, 0.5 građevinski objekti ( kuće, stanovi i poljoprivredni
objekti ).
B. Stručna obrada podataka
B.1. Makropodjela na požarne zone
Područje općine Stolac podijeljeno je na 4 požarne zone i to:
1.
2.
3.
4.
Grad Stolac
Dubravska visoravan
Hodovo-Rotimlja-Trijebanj
Burmazi-Bjelojevići-Poplat
33
Svaka od ovih požarnih zona ima neke svoje specifičnosti obzirom na moguće uzroke
požara i uvjete gašenja požara.
Požarna zona grad Stolac
Požarnu zonu Stolac možemo podijeliti na dva dijela i to:
- grad Stolac i
- naseljena mjesta : Vidovo Polje, Komanje Brdo, Ošanjići, Barane, dijelovi Dola i Hrguda.
Požarna zona obuhvaća i otvoreni prostor koji gravitira naseljima.
U gradu postoji hidrantska mreža, vanjski hidranti su u dobrom stanju te mogu poslužiti za
početno gašenje požara, dok je hidrantska mreža u zgradama oštećena i otuđena.
Gustoća prometa i nedostatak parking prostora u dijelu Grada gdje se nalazi DVD
Stolac ,često usporava izlazak vatrogasnih vozila na intervenciju.
Problem dolaska vatrogasnih vozila na požarište u Gradu predstavlja i velik broj
nepropisno parkiranih osobnih vozila.
Najveću potencijalnu opasnost za gospodarske objekte predstavljaju ljudska nemar,
greške na elektroinstalaciji, stanje vanjske i unutarnje hidrantske mreže, te opskrbljenost
protupožarnim aparatima za početno gašenje požara
Preventivna zaštita gospodarskih objekata od požara je dužnost rukovoditelja tih
gospodarskih objekata (odnosno njihovih vlasnika), te isti moraju sami poduzeti početne
mjere preventivne zaštite od požara.
U naprijed navedenim naseljenim mjestima osim dijela Dola ne postoji izgrađena
vodovodna mreža, a i slaba naseljenost kao i staračka domaćinstva utiču negativno na sporo
početno gašenje požara.
Opskrba stanovništva pitkom vodom u navedenim naseljima osim Dola vrši se
cisternama.
U ovoj požarnoj zoni postoji određeni broj vrlo starih objekata napravljenih krajem 18
i početkom 19 stoljeća. Ostali objekti izgrađeni su većinom 50-60 godina prošlog stoljeća.
Najnovije naselje, Vidovo Polje, izgrađeno je 90-tih godina 20-og stoljeća, sa oko 300
stambenih objekata.
U ovoj zoni je velika gustoća izgrađenosti te postoji mogućnost širenja požara na
susjedne objekte.
Požarna zona Dubravske visoravni obuhvaća naseljena mjesta: Borojevići, Pješevac kula,
Pješevac Greda, Crnići i Prenj. To je požarna zona vrlo velike opasnosti od požara na što utiče
veliki broj činitelja:
1. velika frekvencija prometa posebno u ljetnim mjesecima na prometnom pravcu
Stolac-Čapljina,
2. bacanje opušaka, raznih staklenih predmeta, boca i slično.
Područje Dubravske visoravni sa novim naseljima je isto tako dio požarne zone velike
opasnosti od požara, ako se uzme u obzir da na ovom području nema izgrađena vodovodna
34
mreža, a dio stanovništva nema izgrađene čatrnje iz kojih bi se mogla uzimati voda za
početno gašenje požara. Većina građevina je izgrađena u novije vrijeme i vrlo dobro povezana
pristupnim cestama što uvelike olakšava gašenje požara.
Voda za gašenje požara u čitavoj ovoj zoni se mora dovoziti iz Stoca cisternama DVD
Stolac, što znatno usporava vrijeme dolaska na požarište, posebno u rubnim dijelovima ove
požarne zone. Izradom vodovodne mreže u Pješivac greda- Crnići planirano je postavljanje
jednog nadzemnog hidranta.
Ova udaljenost utječe na vrijeme izlaska na potencijalno požarište (vrijeme se kreće od
5 do 20 min.), što predstavlja odstupanje od usvojenog standarda, a to je vrijeme od 15 minuta
od prijema informacije o požaru do izlaska na požarište.
Pored svega gore navedenog gustoća novih naselja na području Dubrava, te velike
poljoprivredne površine koje se ne obrađuju predstavljaju opasnost za nastanak požara.
Požarna zona Hodovo, Rotimlja, Trijebanj
Zona obuhvaća naseljena mjesta: Ljuca, Kozice, Hodovo, Rotimlja, Trijebanj, Dolovi i
industrijsku zonu Hodovo. Ova požarna zona je zona velikog rizika od požara. U jednom
dijelu ove zone Hodovo ima izgrađena vodovodna mreža pa je pristup početnom gašenju
požara do dolaska DVD Stolac na požarište mnogo lakša.(postavljen nadzemni hidrant).
Osnovni uzroci nastanka svih požara su u najčešćim slučajevima ljudski faktor, bilo
spaljivanjem raslinja na poljoprivrednim površinama ili paljenjem otpada i slično. Potrebno je
u dijelu ove zone sa izgrađenom vodovodnom mrežom izgraditi hidrante za punjenje cisterni
za brzo gašenje požara u navedenim naseljima.
Naselja u ovoj požarnoj zoni su raštrkana ali ipak dobro povezana cestama sa malim
brojem kuća ( 4-5 kuća ), pa ne postoji velika opasnost od širenja požara na susjedna naselja.
Svaka kuća ima i čatrnju iz kojih se može koristiti voda za gašenje požara.
Industrijska zona Hodovo je izdvojena oko 1km od najbližih naselja. Industijska zona
se nalazi uz prometnicu M 17/3 Stolac-Mostar, što omogućava brzu intervenciju u slučaju
požara.
Požarna zona Poplat, Burmazi, Bjelojevići
Zona je uglavnom otvoreni prostor obuhvaća južni dio Općine sa naseljenim mjestima
Poplat, Burmazi, Bjelojevići, Njivice, Kruševo, Bačnik, Duboka te prirodno jezero Deransko
jezero.U ovoj zoni ne postoji izgrađena vodovodna mreža, slaba naseljenost, a radi se o
staračkim domaćinstvima, što daje manju mogućnost učešća stanovništva u početnom gašenju
požara, što je bitno u vremenu nastanka požara do dolaska DVD Stolac.
Postojanje divljih odlagališta otpada i smeća na putnom pravcu Stolac-Neum a
posebno na pravcu Poplat-Drenovac može biti uzrokom nastanka većih požara u ovoj zoni.
Voda za gašenje požara u ovoj zoni mora se dovoziti iz Stoca, što znatno usporava vrijeme
dolaska na požarište.
B.2. Izvorišta vode i hidrantske instalacije za gašenje požara
35
Većina vode koja se koristi za gašenje požara uzima se iz gornjeg toka rijeke Bregave,
i to dijela kojim teče kroz grad Stolac budući da za vrijeme velikih suša, u ljetnim mjesecima,
donji tok presuši. Ta činjenica znatno povećava potrebno vrijeme izlaska vatrogasaca na
intervenciju u udaljenije dijelove Općine.
Drugi značajan izvor vode za gašenje požara je Deransko jezero sa izvorom Londža
koje se nalazi zapadno od grada Stoca na granici sa općinom Čapljinom. Obzirom na njegov
položaj na granici općine, voda iz njega se najviše koristi u požarnoj zoni Poplat-BurmaziBjelojevići.
Vodovodna mreža u općini Stolac postoji u samom gradu i u prigradskim naseljima
Vidovo Polje, Krajišina, Gorica i Poprati. Osim grada vodovod imaju i naselja Hodovo,
Rotimlja, Trijebanj a u izgradnji je i vodovod u Crnićima, čijom će se izgradnjom poboljšati
protupožarna obrana. Sva ova naselja imaju ispravnu vanjsku hidrantsku mrežu, dok je
hidrantska mreža u građevinama u većini slučajeva oštećena. Prilikom građenja vodovoda u
budućnosti potrebno je voditi računa o izvedbi vanjske hidrantske mreže. Također je potrebno
da vlasnici objekata u kojima već postoji oštećena hidrantska mreža poduzmu određene radnje
za njihovo dovođene u ispravno stanje.
B.3. Mišljenje o izvedenim distributivnim mrežama energenata
Opskrba općine Stolac odvija se iz jednog pravca, i to:
-Čapljina –Stolac,(110 kV) dalekovoda koji je glavni i rezervnog (35 kV).
Distribuciju električne energije vrši ''Elektro Stolac'' iz glavne trafo stanice u Vidovu
Polju te dalje putem mjesnih trafo stanica. U 50% slučajeva za prijenos električne energije
koriste se drveni stupovi koji su vrlo ugroženi u slučaju požara. Zbog toga je potrebno
redovito održavanje električne mreže ( pročišćavanje i tehničko održavanje trase ) na cijelom
području općine Stolac. Isto tako je potrebno prilikom zamjene ili postavljanja novih trasa
voditi računa da se drveni stupovi zamijene betonskim.
Kod požara i poremećaja na nekom od navedenih postrojenja intervenciji prethodi manevar
dežurnog operativca ''Elektro Stolac'', a tek potom mogu nastupiti ekipe za gašenje. Taj sistem
pored opisanog postupka za slučaj izbijanja požara omogućuje i stalno praćenje stanja
postrojenja i pripadajuće mreže u pogonu.
B.4. Mišljene o stanju provedenih mjera zaštite od požara na
šumskim i poljoprivrednim površinama
U općini Stolac rijetka su područja pokrivena šumom. Tu se uglavnom radi o borovoj šumi (
50 ha ).Obzirom na vrstu šume koja je jako osjetljiva na požare potrebno je vršiti redoviti
nadzor šumskih površina. Taj nadzor obavlja djelatnik ( šumar ) šuma Hrvatske Zajednice
Herceg-Bosne. Za uspješnije sprečavanje i gašenje požara potrebno je izgraditi prilazne ceste
do i kroz šumske površine.
Od ukupne površine Općine čak 73% čini poljoprivredno zemljište. Većina obradivih
površina smještena je na Dubravskoj visoravni. Ove površine su dobro povezane sa okolnim
36
naseljima što uvelike olakšava gašenje mogućih požara. Najčešći uzrok požara na ovim
površinama je spaljivanje korova prilikom čišćenje zemljišta.
Sukladno Prijedlogu mjera i aktivnosti u oblasti zaštite i spašavanja od požara za 2014
godinu i Zaključku Općinskog stožera civilne zaštite Stolac, broj:01/1-46-416/14 od
10.03.2014 godine, Načelnik Općine je u javnom pozivu pozvao sve građane, pravne osobe i
gospodarske subjekte da redovito čiste objekte, dvorišta, poljoprivredne i druge površine u
svome vlasništvu ili posjedu, te da poduzimaju druge potrebne preventivne mjere.
B.5. Uzroci nastajanja i širena požara na već evidentiranim
požarima tokom zadnjih 10 godina
U proteklih 10 godina najčešći uzrok požara je ljudski faktor u 98% slučajeva.
Uzroci nastanka požara prema statističkim pokazateljima za period 2003.-2012 godine:
Uzroci požara
Broj požara
Nehat i nepažnja
Namjerno
Dječja igra
Eksplozije
Neutvrđeno
Elektro instalacija
Ostalo
Ukupno
180
296
20
0
225
10
42
773
Najčešći uzrok požara je paljenje sitnog šumskog raslinja, paljenje korova na poljoprivrednim
površinama, paljenje smeća, paljenje nemarom i vandalizmom.
Najčešći uzrok širenja požara u ljetnim mjesecima su velike ljetne suše a isto tako i
jaki vjetrovi koji otežavaju gašenje požara.
S ciljem smanjenje broja požara koji bi mogli nastati u budućnosti, potrebno je educirati i
informirati stanovništvo o mjerama koje bi se trebale poduzeti a kako bi se smanjio broj
požara. Isto tako je potrebno voditi stalnu brigu o opremanju i stručnom usavršavanju
vatrogasnih postrojbi DVD-a Stolac.
B.6. Mišljenje o broju profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih
jedinica
Kao što je prije navedeno općina Stolac nema profesionalnu vatrogasnu jedinicu. Sve
poslove zaštite od požara obavlja DVD Stolac sa sjedištem u gradu. Sukladno tome potrebno
je ustrojiti profesionalnu vatrogasnu jedinicu sa minimalno 4 profesionalna vatrogasca i/ili
37
izvršiti osposobljavanje 10 vatrogasaca DVD-a Stolac, kako bi se zaštita od požara podigla na
višu razinu od postojeće.
C. Prijedlog tehničkih i organizacijskih mjera koje je
potrebno provesti kako bi se opasnost od nastajanja i
širenja požara smanjila na najmanji mogući nivo
Nivo zaštite od požara u Općini potrebito je redovito, a najmanje jednom godišnje,
razmatrati jer je to živa materija koja se mora razvijati usporedo sa razvojem gospodarskih i
Općinskih potencijala.
Sukladno Prijedlogu mjera i aktivnosti u oblasti zaštite i spašavanja od požara za 2014
godinu i Zaključku Općinskog stožera civilne zaštite Stolac, broj:01/1-46-416/14 od
10.03.2012 godine, Načelnik Općine je u javnom pozivu pozvao sve građane, pravne osobe i
gospodarske subjekte da redovito čiste objekte, dvorišta, poljoprivredne i druge površine u
svome vlasništvu ili posjedu, te da poduzimaju druge potrebne preventivne mjere.
Problematiku zaštite od požara objekata potrebito je rješavati na način da se ne
dozvole adaptacije postojećih objekata ili izgradnja novih u koliko bi se na taj način povećala
ukupno postojeće požarno opterećenje objekata, odnosno zone kao cjeline, a da se ne
poduzmu odgovarajuće preventivne mjere.
Pristup požarom ugroženim objektima osigurati na taj način da se omogući parkiranje
većeg broja vozila od broja uređenih parkirnih mjesta. Prepreke moraju biti tako izvedene da
se u slučaju potrebe tijekom intervencije mogu ručno ukloniti.
Način ponašanja u stambenim objektima s ciljem poduzimanja preventivnih i
represivnih mjera zaštite od požara urediti posebnom odlukom.(npr. Odlukom o kućnom
redu).
U ljetnom periodu za nadzor šumskih površina uvesti ophodnje za nadzor tih
područja.
Za što učinkovitiju zaštitu od požara potrebno je izvršiti osposobljavanje 8
vatrogasaca DVD Stolac, kao i polaganje vatrogasnog ispita za vatrogasce.
U skladu sa člankom 128.Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu i Programu obuke
zaposlenika u pravnim licima, državnim organima i drugim institucijama u oblasti zaštite od
požara ( ''Sl.novine F BiH'' ,broj:59/10) svi uposleni općine, javnih ustanova kojima je općina
osnivač ili suosnivač(škole, vrtić, dom zdravlja….) moraju biti stručno osposobljeni za
provođenje mjera zaštite od požara na radnom mjestu i upoznati sa svim izvorima opasnosti i
načinu provođenja mjera zaštite od požara.
Prilikom izgradnje nove vodovodne mreže i rekonstrukcije stare obavezno postavljati
nadzemne hidrante.
38
U skladu sa člankom 49. Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu F BiH i Pravilnikom o
tehničkim normativima za vanjsku i unutrašnju hidrantsku mrežu za gašenje požara ( ''Sl.
novine F BiH'', broj:87/11 ) u objektima i prostorijama općine Stolac u kojima je ugrađena
hidrantska mreža, ista se mora provjeravati svako šest mjeseci od strane ovlaštene pravne
osobe.
Potrebno je broj, vrstu i veličinu vatrogasnih aparata u prostorima i objektima koje
koristi Općina odrediti u skladu sa pravilnikom o izboru i održavanju aparata za gašenje
početnog požara koji se mogu stavljati u promet sa garantnim rokom i rokom servisiranja (
''Sl. novine F BiH'', broj:46/11 ).
U sladu sa člankom 34. i 50. Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu F BiH električne,
ventilacijske, toplovodne, gromobranske instalacije, održavati prema propisima o tehničkim
normativima i standardima kao i upustvima proizvođača odnosno trebaju biti ispravne o čemu
mora postojati dokumentacija odnosno atesti o ispitanosti.
D. Zaključak
Ova procjena je rađena sukladno sa Metodologijom za izradu procjene ugroženosti od
požara (''Sl. novine F BiH'', broj: 91/11 ). Metodolgijom je određeno što svaka procjena
ugroženosti od požara općine i grada treba sadržavati. Njome se obrađuje postojeće stanje
zaštite od požara općine odnosno grada. U tom dijelu se navode specifičnosti zemljopisnog
položaja općine i klimatske značajke iste.
Pored toga vrši se pregled ekonomskog stanja u općini uzimajući pri tome razne
faktore koji na njega mogu utjecati kao što su: broj stanovnika, gustoća naseljenosti, raspored
naselja na području općine, gospodarski subjekti, poljoprivredne i šumske površine,
industrijske zone itd.
Tu se također utvrđuje stanje svih sredstava kojima općina raspolaže za što efikasniju
zaštitu od požara ( Npr. Stanje vatrogasnih snaga i njihova opremljenost, stanje i dostupnost
prirodnih izvorišta vode, stanje u distribuciji energenta na području općine, prometne
infrastrukture itd ).
Drugi dio procjene pod nazivom stručna obrada podataka sadrži mišljene o
makropodjeli podjeli općine na požarne zone, izgrađenosti u pojedinoj požarnoj zoni,
prometnicama unutar zona, izvorištima vode i izgrađenosti vodovodne infrastrukture, broju
vatrogasnih jedinica i izvedenim distributivnim mrežama energenta.
Treći dio procjene sadrži prijedloge o mjerama koje bi u budućnosti trebalo poduzeti
kako bi se rizik od nastanka i širenja požara smanjio na najmanju moguću razinu.
Ova procjena će poslužiti kao osnova za izradu Plana zaštite od požara općine Stolac
za 2014 godinu.
Broj:05-4-04/14
Stolac:07.03.2014.godine.
Služba za opću upravu, civilnu zaštitu i
braniteljsko-invalidsku zaštitu
Daniel Babić
39
Na temelju članka 17. Statuta općine Stolac („Sl. glasnik općine Stolac“ broj:1/98 i 01/02),
Općinsko vijeće Stolac na sjednici održanoj dana 22.05.2014.godine donosi:
O D L U K U
O USVAJANJU PLANA ZAŠTITE OD POŽARA
OPĆINE STOLAC ZA 2014 GODINU
Članak 1.
Ovom Odlukom se usvaja Plan zaštite od požara općine Stolac za 2014.godinu, broj: 05-404/14 od 07.03.2014. godine.
Članak 2.
Sastavni dio ove Odluke je Plan zaštite od požara općine Stolac za 2014.godinu.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u Službenom glasilu općine
Stolac.
Broj: 01-01-043/14
Dana: 22.05.2014 g.
PREDSJEDNIK
OPCINSKOG VIJECA STOLAC
Edin Šetka
PLAN ZAŠTITE OD POŽARA ZA 2014
GODINU OPĆINE STOLAC
Uvod
S obzirom na procjenu ugroženosti od požara općine Stolac, ovaj Plan obuhvata mjere
i aktivnosti koje treba provesti sa zaduženjima odgovornih osoba i rokovima za izvršenje
istih, te način upotrebe pripadnika DVD Stolac u slučaju izbijanja požara.
Da bi se požari uspješno lokalizirali, a njihove posljedice svele na najmanju moguću
mjeru potrebno je osigurati:
-materijalno-tehničke pretpostavke za uspješno lokaliziranje i gašenje požara,
-ljudski potencijal,
-efikasan sustav dojave, komunikacija i sustav zapovijedanja,
-razrađen sustav žurnog izlaska na vatrogasne intervencije.
40
I. Sustav uključivanja profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih
postrojbi u akciju gašenja požara
Glavni nosilac svih vatrogasnih aktivnosti u općini Stolac je DVD Stolac, koje ima
četiri uposlena djelatnika. DVD Stolac je smješteno u vlastitim prostorijama i operativno
pokriva cijelo područje općine Stolac.
Za potrebe gašenja požara na području općine može se koristiti vod pripadnika
dragovoljnih vatrogasaca DVD Stolac ( 10 ), vatrogasna društva susjednih općina i vojska
BiH.
DVD Stolac osim gašenja požara ima zadatak edukacije mještana i mladeži u školama,
te preventivno djelovanje u stambenim objektima
Aktiviranje postrojbi civilne zaštite za protupožarnu zaštitu, vatrogasnih društava
susjednih općina, pripadnika vojske BiH te međunarodne pomoći predstavlja nešto složeniji
proces te zahtjeva određene predradnje.
DVD Stolac raspolaže vozilima kako je prikazano:
VRSTA,
NAMJEA
MARKA,
TIP
POSADA
Navalno
Navalno
Navalno
Prateća cisterna
Terensko vozilo
FAP
Dennis
Dennis
MAN
Lada niva
1+8
1+8
1+8
1+1
1+4
SREDSTVA ZA
GAŠENJE NA
VOZILU ( voda )
7000
1200
1600
11000
/
l
l
l
l
DVD Stolac posjeduje slijedeću opremu:






Vatrogasne naprtnjače … ..60 kom.
Vatrogasna crijeva ……… ..400m
Vatrogasne kacige ……… .5 kom.
Vatrogasni opasači … ….. . 2 kom.
Ručne radio stanice ……….5 kom.
Mobilne radio stanice …… 2 kom.
Svaki građanin koji primijeti požar dužan je da ga ugasi ako to može učiniti bez
opasnosti za sebe i druge. Ukoliko građanin nije u mogućnosti da ugasi požar, dužan je da o
požaru odmah obavijesti vatrogasnu postrojbu DVD Stolac ili Operativni centar civilne
zaštite, odnosno Policijsku postaju.
U slučaju kad DVD Stolac primi obavijest o nastanku požara zapovjednik DVD Stolac
šalje vođu grupe s dva vatrogasca na teren. Nakon procjene stanja na terenu vođa grupe
41
izvješćuje zapovjednika DVD Stolac koji poduzima daljnje potrebne radnje za koordinaciju
akcije gašenja požara. Akcijom gašenja požara u cijelosti rukovodi zapovjednik DVD Stolac.
Ako zapovjednik DVD Stolac ocijeni da angažiranim brojem vatrogasaca, sredstvima i
opremom, nije moguće uspješno završiti intervenciju, o tome odmah izvještava rukovoditelja
službe civilne zaštite općine Stolac. Rukovoditelj civilne zaštite na temelju primljenih
podataka odlučuje o angažiranju dodatnih snaga.
Ako angažirane vatrogasne postrojbe nisu dovoljne za izvršenje vatrogasne
intervencije, tada je rukovoditelj službe civilne zaštite dužan odmah narediti angažiranje
odgovarajućih snaga civilne zaštite.
Ako se gašenje požara ne može efikasno izvršiti snagama i sredstvima sa područja
općine odnosno grada koje su angažirane pa je potrebna pomoć županije, zapovjednik
općinskog stožera civilne zaštite traži pomoć od županijske uprave civilne zaštite i
vatrogastva
Radi efikasnijeg gašenja požara rukovoditelj akcije gašenja u obavljanju vatrogasne
intervencije ima slijedeće ovlasti:
a) zabraniti pristup nepozvanim osobama u blizini mjesta intervencije, kao i promet
pored tog mjesta;
b) pozvati policiju u cilju osiguranja mjesta događaja, te poduzimati druge potrebne
mjere radi sprečavanja nastanka štetnih posljedica;
c) narediti evakuaciju ljudi i uklanjanje materijalnih dobara iz susjednih objekata koji
su ugroženi, kao i odgovarajuće mjere za sigurnost ljudi i materijalnih dobara koja se
evakuiraju;
d) narediti prekid dovođenja električne energije i plina;
e) narediti djelomično ili potpuno rušenje objekta preko kojeg bi se požar mogao
proširiti, ako se širenje požara ne može na drugi način spriječiti;
Rukovoditelji akcije gašenja požara odgovorni su za uspješno vođenje intervencije i
čuvanje požarišta od ponovnog aktiviranja i dužni su sačuvati tragove i predmete koji mogu
poslužiti za utvrđivanje uzroka nastanka požara i osigurati mjesto požara do dolaska
inspektora zaštite od požara ili inspektora za vatrogastvo, odnosno policije.
Vlasnici, odnosno korisnici zemljišta, zgrada i drugih objekata dužni su prilikom
gašenja požara ili izvođenja drugih vatrogasnih intervencija, vatrogascima i drugim
učesnicima u gašenju požara dozvoliti:
a) prelazak preko zemljišta, zgrada i drugih objekata, kao i njihovo korištenje za
gašenje požara;
b) upotrebu njihovih zaliha vode za gašenje požara.
II. Sustav subordinacije i zapovijedanja u akcijama gašenja većih
požara
Budući da na području općine Stolac djeluje samo Dobrovoljno vatrogasno društvo
svim akcijama gašenja požara rukovodi zapovjednik DVD Solac.
42
Rukovoditelj akcije gašenja požara u DVD Stolac obavezan je napraviti plan
dežurstva Vatrogasaca, tijekom godine, za svaki mjesec posebno, a u požarnoj sezoni svakog
dana..
Na osnovu procjene intenziteta požara kao i potrebnih snaga za lokaliziranje i gašenje
požara, vatrogasni rukovoditelj će donijeti odluku i o angažiranju drugih jedinica na
intervenciju.
Pored ovih mjera i radnji potrebno je u posebnim situacijama da vlasnici privatnih
auto-cisterni, ako to prilike zahtijevaju, stave svoje cisterne na raspolaganje.
Potrebno je skrenuti pažnju gospodarskim objektima (privatne tvrtke i skladišta) da
poduzmu sve potrebite mjere zaštite od požara.
U sklopu ovih mjera potrebito je izvršiti provjeru unutarnje i vanjske hidrantske
mreže, opremljenost iste vatrogasnim crijevima i mlaznicama, te provjeriti ispravnost
protupožarnih aparata i dovođenja istih u ispravno stanje, kako bi se moguće posljedice
eventualnih požara spriječile ili svele na najmanji moguću mjeru.
III. Način pozivanja i uključivanja distributera energenata u
akciji gašenja
U slučaju požara koji prijete elektroenergetskoj mreži općine Stolac, kao i požara koji
nastanu na stambenim, gospodarskim, industrijskim i drugim objektima vrši se obavještavanje
dežurnog dispečera na broj telefona 036/853-399 koji je potom dužan isključiti dovod
električne energije na ugrožena područja. Tek nakon što dođe potvrda da je el. energija
isključena može se pristupiti akciji gašenja. Isto tako u svrhu prevencije nastanka požara
elektro Stolac je dužan redovito održavati elektroenergetsku mrežu.
IV. Uključivanje komunalnih poduzeća u akciju gašenja požara
S obzirom da je vodovodna mreža u nadležnosti komunalnog poduzeća, u slučaju
potrebe može se uputiti zahtjev komunalnom poduzeću na broj 036/853-423, da zaustavi
opskrbu vode određenim područjima općine a kako bi se povećale količina vode u onim
mjestima s kojih se vrši opskrba vatrogasnih vozila. Komunalno poduzeće Stolac raspolaže sa
određenom opremom koja bi se po potrebi mogla koristiti pri akciji gašenja požara ( dva
bagera- kombinerke ). Ta bi se oprema mogla koristiti za uređenje pristupnih puteva do
požarišta kao i održavanje šumskih puteva.
V. Uključivanje službi za pružanje prve medicinske pomoći u
akciji gašenja požara
Do uključivanje službi za pružanje medicinske pomoći dolazi kada pri akciji gašenja
požara ima ozlijeđenih osoba, ili kad se obzirom na rizik od požara procjeni da bi moglo biti
ozlijeđenih. Poziv se upućuje Domu zdravlja Stolac na broj za hitne slučajeve 124 ili na broj
036/853-128. U slučaju poziv na teren se upućuje medicinsko vozilo sa timom za pružanje
prve pomoći koju čine liječnik, medicinska sestra i vozač. U slučaju postojanja teže
povrijeđenih isti se otpremaju u S.K.B. Mostar.
43
VI. Uključivanje službi ili poduzeća, te odgovorne osobe za
opskrbu hranom i vodom u akciji gašenja požara
Opskrba vatrogasnih postrojbi vršit će se putem nabavke potrebnih namjernica u
trgovini mješovite robe S.T.R. ''Mara'' i restorana ''Sampiero'' Stolac. Opskrba se vrši vozilima
DVD-a Stolac i civilne zaštite. Troškove opskrbe snosit će Općina.
VII. Način zamjene vatrogasnih postrojbi s novim postrojbama na
gašenju požara
Zamjena vatrogasnih postrojbi vrši se vozilima DVD Stolac i vozilima Civilne zaštite.
U slučaju potrebe prijevoza većeg broja ljudi mogu se koristiti kombi Općine Stolac i
autobusi prijevozničke firme ''MORO''.
VIII. Način uključivanja oružanih snaga u gašenje požara
U slučaju da lokalne snage nisu dovoljne da se lokalizira i zaustavi požar, može se
zatražiti pomoć od Vojske Bosne i Hercegovine.
Zahtjev za aktiviranje Vojske BiH pokreće jedinica lokalne samouprave preko Uprave
za Civilnu zaštitu i vatrogastvo HNŽ/K, a potom ista preko Federalne uprave za civilnu
zaštitu i vatrogastvo traži aktiviranje Vojske BiH.
IX. Slučajevi kad se s nastalim požarom upoznaje načelnik općine
te predsjedavajući općinskog vijeća i druge osobe zadužene za
zaštitu od požara u organima lokalne uprave
Načelnik Općine odnosno predsjedavajući općinskog vijeća se upoznaju sa požarom
kada je riječ o požarima većih razmjera ili kada ima više teže ili lakše ozlijeđenih osoba.
Obavijest za Načelnika može se izvršiti na broj 036/ 853-101 .Obavijest
predsjedavajućeg općinskog vijeća vrši se na broj 036/853- 101.Upoznavanje vrši
zapovjednik postrojbe koja gasi požar. U slučaju obavijesti Načelnik općine saziva općinski
stožer civilne zaštite u slijedećem sastavu:
Red.
broj
1.
2.
Ime i prezime
STJEPAN
BOŠKOVIĆ
DANIEL
BABIĆ
Godina
rođenja
1970
1976
Stručna sprema
VSS-dipl.ing.
Elektrotehnike
VSS-diplomirani
Pravnik
Institucija/
pravna osoba
Kontakt
telefon
Napomena
Općina Stolac
853-101
063/313-074
Zapovjednik
stožera
Općina Stolac
853-101
063/361148
Načelnik
stožera
44
VSS-dipl.ing.
građevinarstva
Općina Stolac
853-101
063/481-154
Član stožera
VSS-diplomirani
ekonomist
Općina Stolac
853-101
063/837-094
Član stožera
1958
VSS-dipl.ing.
građevinarstva
Općina Stolac
853-101
063/357-156
Član stožera
ZDRAVKO
PREVIŠIĆ
1964
VSS-dipl.ing.
strojarstva
Općina Stolac
853-103
063/321-795
Član stožera
ASIM
PITIĆ
1976
VSS-diplomirani
Pravnik
Općina Stolac
858-241
061/480-971
Član stožera
853-105
063/421-630
Član stožera
3.
TIHOMIR
PERIĆ
1979
4.
MARIJANA
RAGUŽ
1966
5.
SENAD
BURIĆ
6.
7.
8.
GORDANA
MARKOVIĆ
1984
VSS-diplomirani
ekonomist
Crveni križ
Stolac
Predsjednik
9.
BRUNO
RAGUŽ
1950
SSS-V stupanj
tehničke škole
DVD-Stolac
Zapovjednik
853-212
063/313-032
Član stožera
10.
KAZIMIR
RAGUŽ
1977
VSS-doktor
Medicine
Dom zdravlja
Ravnatelj
853-444
063/345-401
Član stožera
11.
ŽELJKO
MARIĆ
1963
VSS-veterinar
''Veterinarska
stanica''d.o.o.
853-090
Stolac.Ravnatelj 063/313-467
Član stožera
JP''Komunalno''
d.o.o Stolac
Ravnatelj
Član stožera
12.
MARINKO
PAPAC
1965
VSS-dipl.ing.
strojarstva
853-423
063/321-307
X. Slučajevi kad se u akciju gašenja požara pozivaju odnosno
uključuju vatrogasne jedinice susjednih i drugih općina
Prema odredbama zakona o vatrogastvu, da bi se aktivirale vatrogasne postrojbe
(vatrogasna društva) susjednih općina, potrebno je iste zatražiti od Uprave civilne zaštite
HNŽ/K, odnosno Glavnog vatrogasnog Zapovjednika HNŽ/K.
Glavni vatrogasni zapovjednik HNŽ/K izdaje zapovijed za vatrogasnu intervenciju na
osnovu zahtjeva jedinice lokalne samouprave. Da bi se angažirala vatrogasna jedinica,
jedinica lokalne samouprave potrebno je uz zapovijed Glavnog vatrogasnog zapovjednika
jedinice lokalne samouprave i suglasnost Načelnika jedinice lokalne samouprave.
45
Davanje suglasnosti za angažiranje vatrogasne jedinice lokalne samouprave od strane
vatrogasnog Zapovjednika jedinice lokalne samouprave i Načelnika jedinice lokalne
samouprave ovisi o trenutačnoj procjeni ugroženosti od požara na području te lokalne
samouprave.
Realizacija ovakve odluke angažiranja vatrogasnih jedinica susjednih općina je u
nadležnosti Načelnika jedinice lokalne samouprave i vatrogasnog Zapovjednika lokalne
samouprave.
Vatrogasna jedinica lokalne samouprave koja je učestvovala u vatrogasnoj
intervenciji u drugoj jedinici lokalne samouprave(na zahtjev iste), prema Zakonu o
vatrogastvu ima pravo na naknadu troškova.
Za realizaciju financijskog dijela angažiranja vatrogasnih jedinica lokalne samouprave
(drugih općina), odgovoran je Načelnik jedinice lokalne samouprave na čijem je terenu
vatrogasna jedinica intervenirala.
XI. Naziv građevina i otvorenog prostora na kojima se može
očekivati požar većih razmjera
Na području općine Stolac što se tiče otvorenog prostora požari većih razmjera mogu
se očekivati na lokalitetu Rotimlja i Borojevići gdje postoje određene šumske površine. Isto
tako požari većih razmjera se mogu očekivati i u onim područjima koja su prekrivena minama
što onemogućava njihovo gašenje.
Osnovna i Srednja škola Stolac, ''Inkos'' Stolac, ''Vinarija'' Stolac su građevine na
kojima bi se mogao dogoditi požar većih razmjera.
XII. Naziv građevina u kojima su sadržane radioaktivne,
eksplozivne, otrovne, i druge opasne materije
Benzinske crpke u kojima je uskladišteno gorivo prikazane su u tabeli:
BENZISKE CRPKE
LOKACIJA
UKUPNA KOLIČINA ( t )
Petrol
Petrol
Ćatar benz
Mark benz
Stolac
Masline
Hodovo
Crnići
100
500
120
140
XIII. Zadatak operativnih centara civilne zaštite općine
Općinski operativni centar civilne zaštite obavlja sljedeće aktivnosti:
-Vrši prijem i prikupljanje podataka i informacija o događajima koji na bilo koji način
ugrožavaju ljude i materijalna dobra ili utječu na normalan rad i život pučanstva,
46
-Analiza, obrada, provjera i procjena dobivenih podataka, te izvještavanje značajnih
tijela, organizacija i dežurnih službi o događajima i nastalim situacijama.
-Razmjena informacija sa tijelima i službama redovitih djelatnosti, obavješćivanje
stanovništva putem propisanih zvučnih signala, lokalnih radio postaja, putem telefona 121,
prijem i prijenos zapovijedi, naloga, odluka, izvješća o mjerama pripravnosti, mobilizacije,
zaštite i spašavanja, te mjerama u slučaju nekih drugih izvanrednih okolnosti i ostale poslove
po nalogu voditelja Službe civilne zaštite i vatrogastva općine Stolac.
-Održavanje sustava uzbunjivanja, sredstava veze i ostalih instalacija operativnog
centra.
-U situaciji nastanka većih prirodnih i drugih nesreća neophodno je osigurati
neprekidan rad operativnog centra (24 sata), neophodno je osigurati četiri operativca da bi se
osigurali uvjeti za ovakav način rada..
XIV. Sredstva za javno obavještavanje građana o nastanku
požara i njihova uporabljivost
Za dobivanje pravovremene informacije o nastanku požara potrebno je upoznati
stanovništvo općine Stolac o brojevima telefona i to:
-Civilna zaštita Stolac……………………………….853-107,fax-858-260,
-Operativni centar civilne zaštite Stolac…………….121,854-666,
-Civilna policija……………………………………..122,853-322,
-Dobrovoljno vatrogasno društvo Stolac……………123,853-212.
Upoznavanje stanovništva sa spomenutim brojevima izvršiti putem putem sredstava
javnog priopćavanja te putem obavijesti na oglasnim pločama.
Zapovjednik DVD Stolac je dužan izvijestiti Operativni centar civilne zaštite Stolac o
svim karakteristikama požara na području općine Stolac svakog dana a zbirna izvješća
dostaviti slijedećeg dana najkasnije do 07 sati i 30 minuta.
XV. Završne odredbe
Da bi se sustav protupožarne zaštite podigao na najveći mogući nivo potrebno je u
narednom periodu poduzeti slijedeće mjere:
1. U okviru opreme za gašenje požara potrebno je izvršiti nabavku slijedeće opreme
za DVD Stolac:
Red.
broj
Naziv MTS-a
Količina
Cijena
50 l
936,00 KM
1.
Aditiv Bio Forc-C
2.
Mješač linijski
1 kom
1.500,00 KM
3.
Prah za gašenje požara
200 kg
400,00 KM
4.
Motorna pila za beton
1 kom
1.000,00 KM
5.
CO2 plin
150 kg
450,00 KM
47
6.
Dušik N2 plin
150 kg
180,00 KM
7.
Guma 315/80 R 22,5
2 kom
1.600,00 KM
8.
Guma 10-R 22,5
2 kom
1.600,00 KM
9.
Guma 750X20
4 kom
1.000,00 KM
10.
Penjačko uže
5 kom
360,00 KM
11.
Radna odjeća
14 kom
6.224,00 KM
12.
Naprtnjača 19L DONGES
15 kom
4.650,00 KM
13.
Motorna pila za drva
1 kom
620,00 KM
14.
TM 600VHF ili UHF 25W
5 kom
3.500,00 KM
Ukupno:24.020,00 KM.
2. Zatim izvršiti obuku postojećih vatrogasaca (opći dio obuke i praktični dio obuke),
po Planu i programu, sačinjenog od strane DVD Stolac za 2014 godine.
Također izvršiti i obuku dodatnih 10 pričuvnih vatrogasaca te im omogućiti polaganje
vatrogasnog ispita ukoliko ga isti nemaju.
3. Općina i institucije kojima je osnivač Općina potrebito je da:
-provjeravaju ispravnost protupožarnih aparata, dva puta godišnje,(DVD Stolac),
-provjeravaju hidrante-dva puta godišnje, (JP Komunalno d.o.o Stolac ),
- svi uposlenici moraju biti stručno osposobljeni za provođenje mjera zaštite od požara
na radnom mjestu i upoznati sa svim izvorima opasnosti i načinu provođenja mjera zaštite od
požara.
4. U skladu sa člankom 34. i 50. Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu F BiH
električne, ventilacijske, toplovodne, gromobranske instalacije, održavati prema propisima o
tehničkim normativima i standardima kao i upustvima proizvođača odnosno trebaju biti
ispravne o čemu mora postojati dokumentacija odnosno atesti o ispitanosti.
5. Potrebno je redovito održavanje dimnjaka u svim objektima u kojima se nalaze od
strane vlasnika i posjednika objekata.
6. U ljetnom periodu za nadzor šumskih površina uvesti ophodnje za nadzor tih
područja.
7. Prilikom izgradnje nove vodovodne mreže i rekonstrukcije stare obavezno
postavljati nadzemne hidrante.
Broj:05-4-04/14
Stolac:07.03.2014.godine.
.
Služba za opću upravu, civilnu zaštitu i
braniteljsko-invalidsku zaštitu
________________________________
Daniel Babić
Na temelju članka 17.Statuta općine Stolac („Sl. glasnik općine Stolac“ broj:1/98 i 01/02),
Općinsko vijeće Stolac na sjednici održanoj dana 22.05.2014.godine donosi:
48
O D L U K U
O USVAJANJU PROCJENE UGROŽENOSTI OD PRIRODNIH I DRUGIH
NESREĆA OPĆINE STOLAC
Članak 1.
Ovom Odlukom se usvaja Procjena ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća općine Stolac,
broj: 05-4-05/14 od 07.03.2014. godine.
Članak 2.
Sastavni dio ove Odluke je Procjena ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća općine Stolac.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u Službenom glasilu općine
Stolac.
Broj: 01-01-044/14
Dana: 22.05.2014 g.
PREDSJEDNIK
OPCINSKOG VIJECA STOLAC
Edin Šetka
PROCJENA UGROŽENOSTI OD
PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA
OPĆINE STOLAC
SADRŽAJ
UVOD
A.
1.
1.1
1.2
OPĆI DIO PROCJENE UGROŽENOSTI
Prirodno zemljopisne karakteristike područja općine Stolac
Zemljopisni položaj, reljef i hidrološke prilike
Klima
2.
Razmještaj gospodarskih i infrastrukturnih objekata od značaja za
općinu Stolac i njihova povredljivost od prirodnih i drugih nesreća
2.1
Gospodarstvo
2.2
Ugroženost prometne infrastrukture od prirodnih i drugih nesreća
2.3
Ugroženost vodovodne infrastrukture od prirodnih i drugih nesreća
2.4
Ugroženost kanalizacijskog sustava od prirodnih i drugih nesreća
2.5
Ugroženost elektro-energetskog sustava od prirodnih i drugih nesreća
3.
Stanovništvo
49
3.1
Zaključak
B.
POSEBNI DIO PROCJENE UGROŽENOSTI PODRUČJA OPĆINE
STOLAC
PRIRODNE NESREĆE
1.1
Potresi
1.1.1 Zaključak
1.2
Poplave
1.2.1 Ugroženost od poplava u općini Stolac
1.2.2 Zaključak
1.3
Suše
1.3.1 Zaključak
1.4
Tuča (grad, led)
1.4.1 Zaključak
1.5
Oluja, mraz i snježne padaline
1,5.1. Zaključak
1.5.2 Odroni i klizanje tla
1.6
Masovne pojave ljudskih, životinjskih i biljnih bolesti
1.6.1. Epidemije-zarazne bolesti ljudi
1.6.1.1.Procjena opasnosti od epidemije u općini Stolac
1.6.1.2.Opće mjere zaštite ljudi
1.6.1.3.Posebne mjere zaštite ljudi
1.6.2. Epizootije-zarazne bolesti životinja
1.6.2.1 Najčešći uzroci pojave zaraznih bolesti životinja
1.6.2.2 Opasnost od pojave zaraznih bolesti životinja u općini Stolac
1.6.3. Biljne bolesti i štetnici
1.6.3.1 Procjena opasnosti od biljnih bolesti i štetnika u općini Stolac
1.6.3.2 Mjere na suzbijanju opasnosti od biljnih bolesti i štetnika
1.
2.
TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE NESREĆE
2.1
Požari
2.1.1. Opasnost od požara u općini Stolac
2.1.2. Zaključak
2.2.
Radioaktivno i drugo onečišćenje vode, zraka i tla
2.2.1. Izvori onečišćenja
2.2.1.1. Mirnodopske i ratne havarije na nuklearnim postrojenjima
2.2.1.2 Zaključak
2.2.2 Onečišćenje zraka
2.2.2.1 Zaključak
2.2.3. Onečišćenje vode
2.2.3.1 Zaključak
2.2.4. Onečišćenje tla
3.
OSTALE NESREĆE
3.1.
3.1.1.
Procjena ugroženosti od mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava (NUS-a)
Stanje kontaminiranosti od NUS-a na području općine Stolac
50
3.1.1.1 Pregled rizičnih površina i površina bez vidljivog izgleda
3.1.1.2. Raspored očekivane rizične površine na području općine Stolac
3.1.1.3 Zaključak
3.2.
Velike nesreće u cestovnom prometu
4.
SNAGE CIVILNE ZAŠTITE I MTS-a PREDVIĐENE ZA AKTIVIRANJE
NA ZADACIMA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA OD PRIRODNIH I DRUGIH
NESREĆA
Organiziranost
Provedba Zakona o zaštiti i spašavanju
Opremljenost struktura stožera i postrojbi civilne zaštite
Stanje organiziranosti, popunjenosti i opremljenosti informacijskog i
komunikacijskog sustava u funkciji podrške upravljanju akcijama zaštite
i spašavanja.
4.1
4.2
4.3
4.4
C.
ZAKLJUČCI IZ PROCJENE UGROŽENOSTI I PRIJEDLOZI PO
MJERAMA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA
1.
KLJUČNE OPASNOSTI ZA OPĆINU STOLAC
2.
PRIJEDLOZI PO MJERAMA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA
2.1
2.2.
2.3
2.4
2.5
2.6
2.7
2.8
2.9
2.10
2.11
2.12
Sklanjanje ljudi i materijalnih dobara
Evakuacija
Zbrinjavanje ugroženih i stradalih
Spašavanje iz ruševina
Zaštita i spašavanje na vodi i pod vodom
Zaštita i spašavanje od požara
Zaštita i spašavanje od NUS-a
Prva medicinska pomoć
Zaštita i spašavanje životinja i namjernica životinjskog podrijetla
Zaštita bilja i biljnih proizvoda
Asanacija terena
Zaštita okoliša
3.
ULOGA I ZNAČAJ OPERATIVNIH CENTARA
U PROVOĐENJU MJERA ZAŠTITE I SPAŠAVANA LJUDI I
MATERIJALNIH DOBARA
4.
POTREBE ZA ORGANIZIRANJEM I OPREMANJEM SNAGA ZA
ZAŠTITU I SPAŠAVANJE
4.1
4.2
Analiza stanja i spremnosti snaga zaštite i spašavanja
Potrebe za organiziranjem i opremanjem snaga/Službi zaštite i
spašavanja
4.2.1
Služba za spašavanje iz ruševina
51
4.2.2.
4.2.3.
4.2.4
Služba za zaštitu i spašavanje od požara
Služba za RBK zaštitu
Služba za prvu medicinsku pomoć
5.
FINANCIRANJE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA
5.1
5.2
Sustavno financiranje zaštite i spašavanja u Federaciji BiH
Zaključak
D.
ZAVRŠNE NAPOMENE
1.
2.
Nevladine strukture u Hercegovačko-neretvanskoj županiji i općini Stolac
Međunarodna suradnja u oblasti zaštite i spašavanja
IZVORI PODATAKA
UVOD
Temeljem članka IV.BB.7.a Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Predsjednik
Federacije BiH je Ukazom broj:01-543/03 od 30.srpnja 2003.godine,proglasio Zakon o
zaštiti i spašavanju ljudi i od prirodnih i drugih nesreća koji je donio Parlament Federacije
BiH na sjednici Zastupničkog doma od 20.svibnja 2003.godine i na sjednici Doma naroda od
09.srpnja 2003.godine.
Nadležnost i zakonska obaveza je općine Stolac da općinska služba civilne zaštite izradi
procjenu ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća za područje općine Stolac(član 31.stavak
2. točka 2 ).
Temeljem članka 171.stavak 3 Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara
od prirodnih i drugih nesreća, direktor Federalne uprave civilne zaštite propisao je
Metodologiju za izradu procjene ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća.
Rješenjem Načelnika općine Stolac, broj:01/1-46-913/08 od 28.10. 2008.godine imenovano je
povjerenstvo za izradu procjene ugroženosti područja općine Stolac od prirodnih i drugih
nesreća.
Procjena ugroženosti općine Stolac temeljni je dokument za izradu Programa razvoja zaštite i
spašavanja i Plana zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća za područje općine
Stolac.
Procjena ugroženosti ima i za cilj analizirati i procijeniti sva pitanja vezana za izradu planova
zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća i to:
-Rizici, odnosno uzroci koji mogu dovesti do nastanka prirodne i druge nesreće na
području općine Stolac.
-Posljedice koje mogu nastati po ljude i materijalna dobra.
-Utvrđivanje odgovarajuće organizacije zaštite i spašavanja u cilju sprječavanja
nastajanja nesreća, odnosno spašavanja ljudi i materijalnih dobara.
-Procjena potreba i mogućnosti u osiguravanju ljudskih i materijalnih potencijala
neophodnih za ostvarivanje procijenjene zaštite i spašavanja.
52
Procjena ugroženosti na osnovu svih raspoloživih podataka o prirodnim i drugim nesrećama
koje su se u prethodnom periodu dešavale ili se mogu desiti na određenom području
,posljedicama koje su nastajale ili mogu nastati, znanstvenim tehničkim saznanjima i
dostignućima i drugim stručnim podlogama koje su korištene ili se mogu koristiti za
procjenjivanje prirodnih i drugih nesreća.
Procjena ugroženosti sastoji se od općeg i posebnog dijela i zaključaka, a po potrebi može
sadržavati i odgovarajuće priloge
A-OPĆI DIO PROCJENE UGROŽENOSTI OPĆINE STOLAC
U okviru općeg dijela procjene ugroženosti, kao polazište za analizu svih vrsta prirodnih i
drugih nesreća, potrebno je dati podatke o slijedećim pitanjima:
-Opisati prirodno-zemljopisne karakteristike općine Stolac koje se odnose na zemljopisni
položaj, reljef, veličinu područja, geološko-hidrološke, klimatske i seizmičke uvjete, njihov
utjecaj na pojavu prirodnih i drugih nesreća.
-Dati pokazatelje o razmještaju svih gospodarskih i infrastrukturnih objekata od značaja za
općinu Stolac, kao i razmještaj stambenih i drugih zgrada i njihova povredljivost od prirodnih
i drugih nesreća, kao i pokazatelje o strukturi stanovništva, po spolu, starosti i njihov
razmještaj po naseljenim mjestima na području općine Stolac.
1. PRIRODNO ZEMLJOPISNE KARAKTERISTIKE PODRUČJA OPĆINE
STOLAC
1.1. Zemljopisni položaj, reljef i hidrološke prilike
Općina Stolac nalazi se na jugoistočnom dijelu HNK i BiH. Graniči sa pet općina i to u
Federaciji sa :Neumom, Čapljinom, Mostarom i Ljubinjem, Berkovićima (Republika Srpska).
Najznačajnija naseljena mjesta koja pripadaju Federaciji BiH
su:Aladinići,Barane,Bjelojevići,BurmaziCrnići-Greda,Crnići-Kula,Hodovo,Komanje
brdo,Kozice,Kruševo,Ošanjići,Pješivac,Poplat,Poprati,Prenj,Rotimlja,Stolac,Trijebanj.
Općina Stolac je tipično hercegovački kraj gdje dominiraju kamenite površine (krečnjak) ali i
druge raznovrsnosti poput planine Hrgud 1110 m, Dubravska visoravan(plodna ravnica) te
Deransko blato. Dužina kanjona rijeke Bregave (lijeve pritoke Neretve) iznosi 16 km, a
također treba istaći korito rijeke Radimlje koja teče zimi za vrijeme obilnih padalina od
Dabrice do ušća u Bregavu..Stolac okružuje zimzelena vegetacija uglavnom crnika i smreka.
Na ostalom dijelu Općine prevladava siromašna vegetacija sa niskom makijom. Veliki dio
vegetacije je uništen tijekom rata i u požarima u posljednjih nekoliko godina
Ukupna površina općine Stolac je prije rata bila oko 545 km².Danas površina općine Stolac
iznosi oko 292,6 km², a ostatak pripada općini Berkovići, koja je do 1992.godine bila mjesna
zajednica u sastavu općine Stolac.
1.2. Klima
Na klimu općine Stolac utječu blizina mora, reljef, geološki sastav, nadmorska visina, itd.
Planinski bedem Hrgud sprječava prodiranje hladnih zračnih struja sa sjevera.
53
Otvorenost prema moru omogućava prodiranje toplih mediteranskih zračnih struja sve do
planine Hrgud. To je jedan od presudnih razloga zbog čega u Stocu prevladava mediteranska
klima. Jadransko more u toku zime zrači toplotnu akumulaciju tokom ljetnog perioda te tako
ublažava temperaturu zraka. Najtopliji mjeseci su lipanj, srpanj, kolovoz, kad se temperatura
kreće iznad 40 stupnjeva Celzijevih.
Prosječna zimska temperatura iznosi 6,5 ºC ali nisu rijetka i velika odstupanja temperature u
zimskom periodu od visokih temperatura za ovaj period godine pa do temperatura čak do –10
ºC. Ove oscilacije temperature u zimskom periodu skoro su redovita pojava .Relativno visoke
temperature (rano proljeće) uvjetuju kretanje vegetacije na mnogim poljoprivrednim
kulturama kojima kasni mrazevi (travanj) nanose često puta velike štete.
2. RAZMJEŠTAJ GOSPODARSKIH I INFRASTRUKTURNIH
OBJEKATA OD ZNAČAJA ZA OPĆINU STOLAC I NJIHOVA
POVREDLJIVOST OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA
Kada govorimo o razmještaju gospodarskih objekata od značaja za općinu Stolac i njihovoj
povredljivosti od prirodnih i drugih nesreća potrebno je procjenu sagledati sa dva aspekta:
1.Osjetljivost gospodarskih objekata na prirodne i druge nesreće.
2.Gospodarskih objekata kao izvora prirodnih i drugih nesreća.
2.1. Gospodarstvo
U općini Stolac trenutno ima 1000 zaposlenih osoba. Prema posljednjim podacima Službe za
zapošljavanje HNŽ, na području općine Stolac ima oko 2300 nezaposlenih osoba.
Najznačajnije grane privrede u općini Stolac su bile: metaloprerađivačka, tekstilna,
prehrambena i drvoprerađivačka industrija.
Struktura gospodarstva u općini Stolac:
- hotel- 1
- samostalnih trgovinskih radnji- 85
- samostalna ugostiteljska objekta- 42
- samostalnih zanatskih radnji- 30
- privatnih poduzeća- 55
Ukupna površina općine Stolac iznosi 292,6 km².
Struktura poljoprivrednih površina je slijedeća:
-pašnjaci…………….. 32230 ha
-obradivo zemljište….
1630 ha
Struktura obradivog zemljišta:
-oranice i vrtovi………. 1030 ha
-livade………………… 586 ha
-vinogradi…………….. 163 ha
-voćnjaci………………
50 ha
Struktura sjetvene površine:
-žitarice………………. 306 ha
-povrće……………….. 202 ha
54
-krmno bilje…………..
-industrijsko bilje……..
Struktura stočnog fonda:
-ovce………………….
-goveda……………….
-koze…………………
-svinje………………..
-konji…………………
-perad…………………
22
20
ha
ha
6.700 grla,
550 grla,
750 grla,
100 grla,
10 grla,
16.500 grla.
Pošto se gospodarstvo općine Stolac uglavnom zasniva na industrijskoj i poljoprivrednoj
proizvodnji kao dopunskoj djelatnosti ne može se reći da gospodarstvo općine Stolac može
biti uzrok prirodnih i drugih nesreća, i ako se može naći pod utjecajem prirodnih i drugih
nesreća (potres, poplave ,suše ,tuče ,vjetrovi i sl.)
Kod procjene ugroženosti infrastrukturnih objekata od prirodnih i drugih nesreća potrebno je
sagledati ugroženost prometa, vodovodne ,kanalizacijske i elektro infrastrukture od prirodnih
i drugih nesreća.
2.2. Ugroženost prometne infrastrukture od prirodnih i drugih nesreća
Prometna infrastruktura općine Stolac može se sagledati samo sa cestovnog prometa. Lokalne
prometnice Stolac-Mostar ,Stolac-Čapljina, Stolac-Berkovići, Stolac-Ljubinje i Stolac- Neum
,kao i tehničko-prometne karakteristike tih cesta predstavljaju realan faktor nastanka većih
prometnih nesreća. Planiranom izgradnjom i obnavljanjem prometnica ,može se očekivati
znatno povećanje sigurnosti prometa a samim time i manje mogućnosti nastanka većih
prometnih nesreća.
2.3. Ugroženost vodovodne infrastrukture od prirodnih i drugih nesreća.
Vodovodna mreža u općini Stolac izgrađen je 1908.godine.Opskrbljuje grad i prigradska
naselja, Krajšinu i Vidovo polje, ostali dijelovi općine se snabdijevaju iz bunara i čatrnja.
Vodovod je izrađen od azbest-cementne cijevi(Q 200),dužine 28 km, crpne stanice(tri punpe)
i rezervoarnog prostora(V=200 m³).
Vodocrpilište se nalazi u blizini rijeke Bregave(Do),što u slučaju poplave ili drugih
elementarnih nepogoda može dovesti do zagađenosti vode i drugih negativnih utjecaja.
U slučaju značajnijih prirodnih i drugih nesreća, kao i velikih kvarova na vodovodu, može se
koristiti rezerni kanal koji je napravljen 1952 godine .Jednim dijelom se proteže uz rijeku
Bregavu , jednim krakom ide prema Gorici-Krajšini i prema Vidovu polju. Isti je dužine 15
km. Služi za napajanje stoke i natapanje poljoprivrednih nasada u gradu i prigradskim
naseljima.
2.4. Ugroženost kanalizacijskog sustava od prirodnih i drugih nesreća
Ovim sustavom se prikupljaju i transportiraju otpadne –fekalne vode sa područja općine
Stolac(samog grada).Ostali dijelovi općine za prikupljanje otpadne-fekalne vode koriste
septičke jame. Uvjeti priključenja korisnika sustava uređuje odluka odvodnji i pročišćavanja
otpadnih voda. Općina Stolac nema kanalizacijski kolektor, koji je jedinstveni i sigurni sustav.
55
U stručno tehničkom pogledu, kanalizacijski kolektor čije se funkcioniranje temelji većim
dijelom na gravitacijskom tečenju i manjim dijelom na tlačenju otpadnih voda putem crpnih
stanica. Ovakav princip utječe na mala ekonomska ulaganja u eksploataciji sustava, bez
značajnijeg utroška energije pri održavanju istog.
Sa aspekta sigurnosne i kontinuirane funkcije kanalizacijskog sustava ,u stručno tehničkom
pogledu na pojedinim objektima predviđene su slijedeće mjere:
Gravitacioni cjevovodi su izabrani od materijala koji podnosi limitne uvjete ovih trusnih
područja, gdje azbest-cementne cijevi dozvoljava maksimalne otklone pri jakim
deformacijama.(Q 400 glavne cijevi i bočne Q200 i Q300).
Cijevi su otporne na vatru, a prilikom izvođenja radova isti su atestirani na njihovu
vododržljivost.
2.5. Ugroženost elektro-energetskog sustava od prirodnih i drugih nesreća
Opskrba općine Stolac odvija se iz jednog pravca, i to:
-Čapljina –Stolac,(110 KW) dalekovoda koji je glavni i rezervnog (35 KW).
U slučaju težih havarija na elektro-energetskom sustavu moguće je napraviti preusmjeravanje
napajanja tako da se preko Bjelojevići-Hrasno (općina Neum) da se dio općine snabdijeva el.
energijom iz smjera općine Neum.
Po pitanju utjecaja prirodnih i drugih nesreća na elektro-energetski sustav općine Stolac
najveći problem predstavljaju veliki požari i olujni vjetrovi. Najveći razlog ovakvom stanju
čine drveni stupovi koji su zastupljeni oko 50%.Ostale vremenske nepogode kao što su snijeg
i led,s obzirom na klimatske prilike u općini Stolac su bez značajnijeg utjecaja.
3. STANOVNIŠTVO
Općina Stolac ima površinu 292,6 km².U općini Stolac živi oko 14889 stanovnika.
Najgušće naseljeni su područje grada i prigradskih naselja kao i Dubravske visoravni, dok su
rubna područja općine (Burmazi, Bjelojevići, Barane, Hodovo, Trijebanj) raštrkanog tip i
većinom su to domaćinstva sa starijim osobama(preko 65 godina).
3.1. Zaključak
Analizom podataka o stanovništvu, kao i strukturi stanovništva općine Stolac, koje je
provedeno sa ciljem izrade Procjene ugroženosti područja općine Stolac od prirodnih i drugih
nesreća, te usporedbom istih sa podacima o stanovništvu u općini Stolac rađenom
1985.god.,kao i sa podacima o popisu stanovništva provedenom 2013.godine mogu se izvući
slijedeći zaključci:
-Broj stanovnika u općini Stolac se znatno promijenio (18.600-14.889),
-Broj stanovnika naseljenih mjesta Burmazi, Bjelojevići. Hodovo, Trijebanj, Barane je
značajno smanjen.
-Značajno je pogoršana starosna struktura stanovništva u ovim gore navedenim
mjestima.
Ove pokazatelje o stanovništvu i strukturi stanovništva na području općine Stolac potrebno je
imati u vidu prilikom izrade Planova zaštite i spašavanja općine Stolac od prirodnih i drugih
nesreća.
56
B. POSEBNI DIO PROCJENE UGROŽENOSTI OPĆINE STOLAC
U ovom dijelu procjene ugroženosti vrši se pojedinačna analiza svih prirodnih i drugih
nesreća koje mogu nastati na teritoriju za koje se vrši procjena ugroženosti ljudi i materijalni
dobara, a koji svojim djelovanjem mogu ugroziti ljude i materijalna dobra.
Ovdje je potrebno dati analizu slijedećih prirodnih i drugih nesreća:
-Prirodne nesreće :potresi, poplave, snježni nanosi, odronjavanje i klizanje tla, suša, oluja,
grad, mraz, epidemije i epizotije zaraznih bolesti, kao i druge prirodne nesreće koje mogu
ugroziti zdravlje i živote ljudi i prouzrokovati veće materijalne štete.
-Tehničko-tehnološke nesreće: veliki požari ,rušenje i prelijevanje brana na akumulacijama,
eksplozije plinova i opasnih materija, radioaktivno i drugo zagađivanje zraka, vode, zemljišta
i namjernica biljnog i životinjskog porijekla , kao i slične pojave koje mogu ugroziti zdravlje
i život ljudi i prouzrokovati velike materijalne štete.
-Ostale nesreće koje može prouzrokovati čovjek svojim aktivnostima kao što su velike
nesreće u cestovnom, željezničkom i zračnom prometu, nuklearne i druge nesreće ,rat, i drugi
oblici masovnog ugrožavanja ljudi i materijalnih dobara.
Za područje općine Stolac potrebno je dati analizu slijedećih prirodnih i drugih nesreća, koje
mogu ugroziti živote i zdravlje ljudi prouzrokovati veće materijalne štete:
potresi, poplave, suša, oluja, požari i nesreće u cestovnom prometu.
1. PRIRODNE NESREĆE
1.1 POTRESI
Potres je nagli ,iznenadni i kratkotrajni pokret zemljine kore ,koji je u obliku udara, vala
,drhtanja ili tutnjave. Potrese izazivaju aktivni tektonski pokreti duž uzdužnih i poprečnih
rascjednih linija, erupcije vulkana, obrušavanjem stijena u podzemnim kanalima, pad
meteorita i dr.
Pri pojavi potresa razlikuje se hipocentar ili mjesto potresa kao mjesto začetka , i epicentarmjesto neposredno iznad epicentra na površini zemlje sa najjačim udarom .U epicentru
potresa javljaju se vertikalni udari sa spuštanjem i izdizanjem tla( sukusorno kretanje), a dalje
u okolini udari se javljaju u obliku valova, ili valne oscilacije ( undulatorno kretanje).
Kod valova razlikuje se amplituda kao visinska razlika između njegovog dna i vrha, a valna
dužina obuhvaća brijeg i dolinu vala. Valni period je vrijeme za koje val prijeđe valnu dužinu.
Pojava potresa sastoji se od: prethodne faze s tutnjavom i manjim udarima, glavne faze sa
najjačim udarima i završne faze sa slabijim udarima podrhtavanjem i tutnjavom. Potresima se
stvaraju oblici reljefa(pukotine duge i preko 600 km i dr.).
Potresi se dijele:
-Prema uzrocima pojave :tektonski (najčešći, izazvani tangencijalnim i radijalnim
tektonskim pokretima),vulkanski(snažni i razorni potresi izazvani vulkanskim erupcijama),
urvinski (obično su slabiji i lokalni .Nastaju obrušavanjem zidova i tavanica u podzemnim
57
kanalima i pećinama),i meteorski (potresi izazvani udarom meteorita)-u Sibiru
1908.god.Takav potres se osjetio na udaljenosti 5200 km.
-Prema mjestu pojave:-kopneni i podmorski(izazivaju morske valove visoke do 40 metara, i
prelaze oceane brzinom od 900 km/h- Tsunami-2612.2004.-Indijski ocean).
-Prema pravcu prostiranja:-centralni (kreće se u kružnom obliku),lateralni( elipsastog
oblika), i linearni ili aksijalni (izduženi oblik duž tektonskih rasjeda).
-Prema načinu opažanja:-makroseizmi koji se čulno opažaju, i mikroseizmi koji se opažaju
instrumentima.
-Prema energiji i veličini prostiranja:-lokalni(primjećuju se čulno do 200 km, a
instrumentima do 500 km udaljenosti), mali(čulno se osjećaju do 600 km, a instrumentima do
5000 km), srednji ( čulno se osjećaju od 300 do 1000 km, a instrumentima do 10000
km),veliki (čulno se osjećaju preko 500 km, a instrumentima do 12000km), i svjetski ( čulno
se osjete do 2000 km, a instrumentima do 20000 km).
-Prema veličini ubrzanja trusnih (potresnih) valova:-Međunarodna skala jačine potresa
kreće se od I do XII stupnjeva ,prema jačini udara potresa. Prvi stupanj je čulno neprimjetan,
dok je XII stupanj katastrofalan .Od njega se ruše sve građevine, mijenja se reljef, nestaju i
nastaju jezera ,mijenjaju se riječni tokovi i pravci ,nastaju ogromne pukotine u reljefu i dr.
Teritorij Bosne i Hercegovine predstavlja jedan od seizmičkih najaktivnijih dijelova
Balkanskog poluotoka, koji ulazi u sastav sredozemno-trans-azijskog seizmičkog pojasa.
Budući da veliki rasjed zemljine kore, koji od Himalaja preko Irana, Turske i Grčke prelaze
preko teritorija Bosne i Hercegovine, razumljiva je tektonska aktivnost na ovim prostorima.
Pored toga u Bosni i Hercegovini postoji i nekoliko regionalni rasjeda kao što su: bugojanski,
višegradski, neretvanski i banjalučki, uz koje se mogu stvoriti potresi razorne jačine, a česta
su manja podrhtavanja tla. Tako se, po podacima seizmografa, a u Bosni i Hercegovini
godišnje zabilježi oko 1100, ili u prosjeku tri potresa dnevno slabija od tri stupnja po
Mercallijevoj ljestvici. Radi se o potresima koje zabilježe uređaji, dok ih ljudi ne osjete, a
stanovnici Bosne i Hercegovine osjete tek deset posto godišnje. U posljednje 104 godine u
Bosni i Hercegovini zabilježeno je 1084 potresa jačih od tri stupnja Richterove ljestvice.
-Tabelarni prikaz potresa u BiH posljednjih 100 godina:
58
Red.
Br.
Vrijeme
Mjesto
Magnituda
(M)
1.
07.04.1905
Petrovac
M=5,0
Intezitet u
epicentru
(Io) MCS
ljestvice
Io=7
2.
01.08.1907
Počitelj
M=5,7
Io=7-8
3.
25.12.1908
Vlasenica
M=5,3
Io=6-7
4.
12.03.1916
Bihać
M=5,0
Io=7
5.
06.02.1923
Jajce
M=5,0
Io=7
6.
14.02.1927
Ljubinje
M=6,0
Io=8
7.
17.12.1940
Derventa
M=5,1
Io=7
8.
31.06.1950.
Drugovići
M=5,7
Io=8
9.
11.06.1962
Treskavica
M=6,0
Io=8
10.
07.03.1967.
Srebrenica
M=5,1
Io=7
11.
27.10.1969
Banja Luka
M=6,6
Io=9
12.
25.08.1970
Gacko
M=5,0
Io=7
13.
29.10.1974.
Lukavac
M=5,0
Io=7
14.
10.09.2003.
Stolac-Hutovo blato
M=3,6
Io=5
Seizmografi tvrde da se u slijedećih 50 godina na teritoriju Bosne i Hercegovine mogu
očekivati potresi maksimalnog intenziteta do sedam stupnjeva Mercallijeve ljestvice, što
znači da su moguća oštećenja stambenih i drugih objekata. No za razdoblje od 100 ili više
godina za područje Banja Luke, planine Treskavice, te područja Trebinja i Stoca, prognozira
se razorne potrese sa velikim štetama, ali i ljudskim žrtvama. Općenito južna i zapadna
Hercegovina mogu se smatrati najugroženijima od potresa.
Red. Stupanj u
Broj
(MCS)
KARAKTERISTIKE OSCILACIJA I
OŠTEĆENJA KOJA MOGU IZAZVATI
AKCELERACIJA
(m/s2)
1.
I
Oscilacije se registriraju samo aparatima
<0.0025
2.
II
Oscilacije se osjećaju izuzetno pri mirovanju
0.0025-0.005
3.
III
Oscilacije osjete poneki ljudi, koji su upoznati.
sa eksplozijom
0.0025-0.010
59
4.
IV
Oscilacije osjećaju mnogi ljudi, stakla zveckaju
0.010-0.025
5.
V
Opadaju komadići žbuke, javljaju se pukotine u
žbuci
0.025-0.050
6.
VI
Sitne pukotine u žbuci i oštećenja slabih zidova
0.050-0.100
7.
VII
Oštećenje zgrada, opadanje komada žbuke,
pukotine na zidovima
0.10-0.25
8.
VIII
Značajna oštećenja na zgradama ,pukotine kod
pregradnih zidova
0.25-0.50
9.
IX
Razvaljivanje zgrada, otvorene pukotine u
zidovima
0.50-1.00
Na našem području najjači i najčešći potresi su u predjelima Dinare, donjeg toka Neretve ,te
Dubrovnika i Boke Kotorske.
Najjači potresi na ovom području zabilježeni su u Dubrovniku (1667.i1924.),Počitelju
(1907.),u Hercegovini (1924),Ljubinju (1927),Crnogorsko primorje(1979.),Ston
(1996.),Stolac-Hutovo blato (2003).
Iz navedenog da se zaključiti da se jači i značajni potresi koji mogu prouzrokovati
materijalnu štetu, a gdje i ljudske žrtve nisu isključene, javljaju se na ovom području svakih
dvadesetak godina.
1.1.1.
Zaključak
Da bi se posljedice za ljude i materijalna dobra od pojave potresa umanjile potrebno je
poduzeti preventivne mjere koje će se provoditi kroz prostorne i urbanističke planove
županija i općina .Pored toga potrebno je primjenjivati odgovarajuće zakone i provedbene
propise o načinu gradnje stambenih, poslovnih, industrijskih, i infrastrukturnih objekata.
Uzimajući u obzir konkretne seizmičke uvjete područja ,lokacije na kojima se grade
objekti, i primjenom osnovnih principa potresnog inženjerstva u projektiranju u velikoj mjeri
se može direktno utjecati na smanjenje posljedica od potresa.
U slučaju potresa većih razmjera potrebno je poduzeti odgovarajuće aktivnosti koje se
odnose na spašavanje ugroženih i nastradalih ljudi i materijalnih dobara, a prvenstveno
organizirati potragu i spašavanje zatrpanih u ruševinama i njihovo zbrinjavanje.
U ovim aktivnostima potrebno je aktivirati sve raspoložive snage i sredstva za zaštitu i
spašavanje uključujući i oružane snage, kao i odgovarajuće snage i sredstva Republike
Srpske.
S obzirom na to da će se u akcijama potrage i spašavanja zatrpanih biti potrebno
angažirati i druga sredstva i snage (pse tragače, specijalne instrumente za otkrivanje zatrpanih,
specijalne strojeve za uklanjanje ruševina i sl.),potrebno je kroz planove zaštite i spašavanja
planirati traženje pomoći od susjednih općina, županija, pa i međunarodne pomoći.
1.2. POPLAVE
60
Poplava je plavljenje užeg ili šireg kompleksa zemljišta, izlijevanjem vode iz riječnog
korita, jezera ili mora. Nastaje od velikih kiša, naglog otapanja snijega, jakih potresa i
vjetrova i drugih prirodnih nesreća. Smanjuje se ili sprječava izgradnjom nasipa, brana,
kanala , ili velikih akumulacijskih bazena koji prihvaćaju najveći dio plavne vode.
Poplave mogu biti prirodne i umjetne.
Prirodne poplave
Prirodne poplave nastaju najčešće u riječnim dolinama kada se voda izlijeva iz riječnih
korita, pokrije priobalno zemljište ili teče preko njega .U riječnim dolinama poplave nastaju
kao posljedica hidroloških uvjeta u slivu.
Umjetne poplave
Umjetne poplave najčešće nastaju rušenjem nasipa na riječnim obalama i brana na
hidroakumulacijama .Najčešće se takve situacije dešavaju u ratnim uvjetima.
Poplave rezultiraju velikim materijalnim štetama(neposredne ili posredne) i iskazuju
se trenutačno tijekom trajanja poplave ili neposredno nakon prestanka padalina ili sa
vremenski odloženim djelovanjem(naknadna slijeganja tla, gubljenje konstruktivnih oblika
pojedinih elemenata uslijed dugog djelovanja površinskih ili podzemnih voda ,povišenjem ili
opadanjem nivoa podzemnih voda, pojava zaraznih bolesti kod ljudi i životinja i sl.).
Štete od poplava nastaju na gospodarskim objektima ,prometnoj infrastrukturi ,a
djelovanjem erozija i bujica nastaju višestruke štete(uništavanja tla ili gubitak njegove
plodnosti radi ispiranja).
1.2.1.Ugroženost od poplava u općini Stolac
Ugroženost od poplava u općini Stolac može se sagledati kroz tri poplavna područja, i
to:
kanjon rijeke Bregave , kanjon Radimlje (pritoka Bregave koja protiče u zimskom periodu) i
Dubravsko polje(proteže se od Rivina do Jasoča.)
Poplave koje prouzrokuje rijeka Bregava uslijed obilnih kiša i otapanja snijega sa
planine Hrgud , prijete izlijevanju iz korita na mjestima :Centrala- Pitića brijeg, Ada, kanjon
na potezu Borojevići - Prenj. Ove poplave obično prouzrokuju štete na poljoprivrednim
kulturama, a ne predstavljaju opasnost po stambene objekte i ljudske živote.
Poplave u kanjonu Radimlje su u zimskom periodu kada ista proteče od Ljubljenice do
Radimlje ,gdje se ulijeva u Bregavu. Radimlja zbog konfiguracije terena ne može
prouzrokovati veće materijalne štete po poljoprivredne kulture niti gubitak ljudskih života.
Poplave u kanjonu Bregave na potezu Radimlja-Borojevići-Prenj, uslijed obilnih
padalina poveća se vodostaj Bregave pa se ista izlije iz svog korita. Tom prilikom ne može
prouzrokovati gubitak ljudskih života, ali može prouzročiti štete na poljoprivrednim usjevima.
Poplave u Dubravskom polju nastaju uslijed velikih količine oborinskih voda i
podizanja nivoa podzemnih voda .Ove poplave su nešto češće u zimskom periodu od ostali
61
navedenih mjesta. Ove poplave obično prouzrokuju štete na poljoprivrednim kulturama, a ne
predstavljaju opasnost po stambene objekte i ljudske živote. Isto tako ove poplave mogu
prouzrokovati kraće prekide prometa na komunikaciji Rivine-Pileta,Rivine-Jasoč.
U gradu Stocu poplave nastaju uslijed jakih kiša. Ove poplave uvjetuje neadekvatno
riješeno pitanje odvodnje oborinskih voda,(zastarjele cijevi za odvod vode).
Ove poplave mogu nanijeti štete na stambenim i gospodarskim objektima (poplavljeni
podrumi) kao i stvoriti probleme u prometu.
1.2.2. Zaključak
Da bi se smanjile mogućnosti poplava u općini Stolac, kao i umanjile posljedice od
poplava bilo bi potrebito poduzeti slijedeće mjere:
-Kontrolirati protok vode Gornji horizonti, čime bi protok vode koritom rijeke
Bregave bio normalno povećavan i pod kontrolom.
-Izgradnjom kanala za oborinske vode na području Dubravskog polja.
-Regulirati odvod oborinske vode kroz grad Stolac čime bi se smanjile mogućnosti
plavljenja stambenih i gospodarskih objekata.
1.3. SUŠE
Nedostatak vode za podmirenje normalnih potreba (za život i razvoj, za obavljanje
djelatnosti, i sl.) u pravilu, podrazumijeva nastanak suše.
Unificirana definicija suše ne postoji, jer ovisno od objekta na koji se odnosi ima
različito značenje. Uglavnom, može se odrediti kao:
-Meteorološka suša, kada na određenoj površini za određeno područje i godišnje doba
padne znatno manja količina padalina u odnosu na normalnu vrijednost;
-Hidrološka suša, podrazumijeva pad razine vode u vodenim akumulacijama, rijekama,
jezerima kao i pad razine podzemnih voda, što pogađa ne samo industriju nego i
poljoprivredu,
-Poljoprivredna suša, se pojavljuje kada su vegetativnom razdoblju vlažnost zemljišta i
padalina nedovoljne da zdrave biljke dođu u fazu zrenja, uzrokujući oštećenja biljaka i
uvelost. Ova suša može postojati u slučaju da nema meteorološke suše i obrnuto.
Duže razdoblje bez dovoljnih količina padalina za normalan razvoj i sazrijevanje
poljoprivrednih kultura, čija posljedica negativno utječe na visinu prinosa i kvalitetu
proizvoda s bitnim odstupanjem od trogodišnjeg prosjeka smatra se sušom.
Pojava suše najčešće je izražena na području Hercegovine i to u ljetnim mjesecima, a
time i u općini Stolac.
1.3.1. Zaključak
Da bi se smanjile opasnosti od nastanka i štete od suša velikih razmjera koji mogu
ugroziti ljude i materijalna dobra potrebno je poduzeti slijedeće:
-Osigurati smanjenje gubitaka vode u vodovodnim sustavima,
-Osigurati dovoljne količine vode za navodnjavanje poljoprivrednih površina,
-Osigurati nova izvorišta vode kako bi se poboljšala opskrba stanovništva,
62
-Planirati i osigurati transport vode cisternama za saniranje potreba najugroženijih
potrošača,
-Osigurati rezervne količine vode gdje je to moguće(spremnici za vodu, čatrnje).
1.4. TUČA (GRAD, LED)
Tuča predstavlja atmosfersku padalinu u čvrstom stanju(led) promjera 5 mm ili više
koji svojim udarom izaziva velika oštećenja ili uništavanje poljoprivrednih i šumskih kultura,
a može prouzročiti štete i na drugim objektima(građevinskim i dr.),kao i probleme u prometu.
Ovakve nepogode najčešće se javljaju u razdoblju od travnja do lipnja, a rijeđe se
javljaju u zimskom periodu.
Sustav zaštite od tuče u Bosni i Hercegovini postoji samo u Republici Srpskoj koja je
ostvarila neposrednu suradnju sa Republičkim hidrometeorološkim zavodom Srbije(RHMZS)
i državnim hidrometeorološkim zavodom Republike Hrvatske (DHMZRH).Iako je planirana
zaštita od tuče, instaliranje sustava sa svim svojim ovlastima zabranjuje SFOR(EUFOR) ,čime
se onemogućuje pravodobna i učinkovita zaštita od tuče.
1.4.1. Zaključak
-Po uzoru na protugradnu zaštitu koja je organizirana u Republici Srpskoj, sukladno
odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju, i provedbenim propisima koji reguliraju ovu oblast
ustanoviti službu za protugradnu zaštitu na nivou Federacije Bosne i Hercegovine.
-O naletima tučonosnih oblaka i neposredne prijetnje za ljude i materijalna dobra
pravovremeno izvršiti obavješćivanje građana kako bi se mogle poduzeti odgovarajuće mjere
zaštite.
1.5. OLUJA, MRAZ I SNIJEŽNE PADALINE
Grmljavinske nepogode, bučno praćene jakim olujnim vjetrom, odnosno jakim
padalinama mogu prouzročiti probleme u prometu, štete na zgradama i poljoprivrednim
kulturama, a česte su pojave poplava i klizišta.
Olujom se smatra vjetar brzine 17,2 m/sec.,odnosno 82 km/h(jačine 8 po Boforovoj
skali ili više) koji lomi grane i stabla, valja i lomi usjeve, otresa plodove voća, te pravi štete na
građevinskim objektima.
Najčešće se javljaju od travnja do lipnja u u zimskom periodu su rjeđi.
Mraz, slana i inje nastaju pri temperaturi nižoj od O stupnjeva Celzijusa. Tada se
stvaraju ledeni kristali koji se u različitim vidovima hvataju i slažu na vodoravnim i
uspravnim površinama. Na stranama okrenutim sjeveru led može stvoriti i deblje naslage.
Mraz, slana i inje mogu prouzrokovati štete na poljoprivrednim kulturama i građevinskim
objektima, te prouzročiti probleme u prometu.
Na području Hercegovačko-neretvanske i Zapadno-hercegovačke županije( općine:
Čapljina, Neum, Stolac, Mostar, Ljubuški )između 06 i 08 travnja 2003.godine,uslijed
inverzije zraka došlo je do ekstremno niskih temperatura, i do –7 stupnjeva C, koji su pričinili
štetu na voćnjacima, vinogradima, ratarskim kulturama i djelomično na plastenicima.
Procjena štete od niskih temperatura u ovim županijama iznosila je 20.000.000,00 KM.
63
Snježne padaline u općini Stolac i ako mogu biti redovita pojava obično su
kratkotrajne I ako ne prouzrokuju materijalne štete, veće probleme u prometu i sl.,a samim
tim ne predstavljaju veću opasnost po život i imovinu ljudi. Međutim, u pravilnim
vremenskim intervalima od 7-8 godina, snježne padaline znaju biti dugotrajne i obilnije, koje
su često praćene niskim temperaturama, te kao takve stvaraju znatne probleme za normalan
život i rad ljudi, kao i probleme u prometu i snabdijevanju a u tim situacijama redovito
pričinjavaju i znatniju materijalnu štetu.
2012 godine snježne padaline su trajale od 04.02 do 20. 02. Najugroženija su bila
mjesta na višoj nadmorskoj visini ( Hodovo, Rotimlja, Trijebanj, Dubravska visoravan, Prenj,
Borojevići, Barane, Poplat, Kruševo, Burmzi, Bjelojevići ).
U 2012.godini snijeg je prouzrokovao veće materijalne štete,(u veljači je napadao 40 cm),štete
na plastenicima, poljoprivrednim kulturama, poteškoće u prometu, opskrbi stanovništva ,te
ostalim gospodarskim objektima.
Od strane Načelnika općine imenovano je povjerenstvo za procjenu štete u slijedećem
sastavu:
RED.
BROJ
IME I PREZIME
MOBITEL
NAPOMENA
1.
Tihomir Perić
063/481-154
Predsjednik povjerenstva
2.
Zdravko Previšić
063/321-795
Član
3.
Marijana Raguž
063/837-094
Član
4.
Slavko Bošković
063/357-180
Član
5.
Damir Bajtl
063/179-772
Član
Povjerenstvo je izašlo na teren koji je bio obuhvaćen snježnim padalinama i niskim
temperaturama i to: Dubravska visoravan, Bjelojevići, Burmazi, Hodovo, Rotimlja, Poplat,
Jasoč, Prenj, Ošanjići i Barane, sagledalo prijavljene štete na objektima (plastenicima),
građevinama (staje) i nastradaloj stoci te iste zapisnički opisno evidentiralao.
Procijenjena šteta od snježnih padalina na teritoriju općine Stolac u 2012.godine iznosila je
556.236,00 KM.
1.5.1. Zaključak
Da bi se otklonili štetni utjecaji snježnih padalina potrebno je poduzeti slijedeće mjere:
1. Obavijestiti stanovništvo o obvezi uklanjanja snježnih nanosa ispred i sa njihovih
objekata,
64
2. Angažirati strojeve ''Hercegovinainvesta''-a, ''Metala'' Stolac i Komunalnog poduzeća
Stolac na poslovima uklanjanja snijega sa lokalnih prometnica,
3. Angažirati ljudski potencijal navedenih poduzeća na poslovima uklanjanja snijega na
gradskim ulicama.
4. Općina i institucije kojima je općina osnivač ( Škole, vrtići, crveni križ I sl. ), dužne su
uklanjati snijeg sa i oko svojih objekata kako bi se olakšao pristup tim objektima.
1.5.2. Odroni i klizanje tla
Općina Stolac tipično je hercegovački kraj gdje dominiraju kamenite površine (
krečnjak ).Veći dio općine, odnosno naseljena koja se nalaze ispod ili na padinama brda:
Križevac, Komanje Brdo, Barane i Ošanjići ugrožena su odronjavanjem kamenih gromada.
Do odronjavanja kamenih gromada dolazi u periodu velikih padalina i klimatskih promjena
naglog smrzavanja i odmrzavanja tla.
U proteklom periodu (zadnjih 5 godina) dogodila su se četiri odronjavanja manjih i većih
kamenih gromada sa materijalnom štetom.
Na putnom pravcu Stolac-Berkovići u mjestu Centrala postoji stalna opasnost od klizanja tla.
Putni pravac Stolac-Neum ugrožen je od odronjavanja kamenih gromada u dužini od 500
metara na brdu Humac kao i putni pravac Stolac-Berkovići u čitavoj dužini koja pripada
općini Stolac. Ti se odroni saniraju u suradnji sa cestarskom službom.
Uslijed dotoka velikih količina vode u rijeci Bregavi(Gornji horizonti) i nepravilnim
djelovanjem ljudskog faktora moglo bi doći do urušavanja vodopada Provalije,što bi izazvalo
klizanje tla u naseljenom mjestu Kukavac i velikih materijalnih šteta kako na putnim
pravcima tako i na privatnim objektima.
1.6 MASOVNE POJAVE LJUDSKIH, ŽIVOTINJSKIH I BILJNIH BOLESTI
U proteklom razdoblju, u Bosni i Hercegovini, Federaciji BiH pa i u općini Stolac, po
pitanju epidemija i epizootija nije bilo katastrofalnih posljedica. Pojedine bolesti u Bosni i
Hercegovini pojavljuju se svake godine sporadično, ali to nije značajno ugrozilo brojniju
populaciju ljudi i životinja.
Prateći situaciju možemo konstatirati da se iz godine u godinu pojavljuju nove i sve
opasnije zarazne bolesti ljudi, koje mogu ugroziti zdravlje ljudi i životinja. Bit problema je da
moramo biti svjesni kako opasnost od ove pojave postoji i da se moramo spremiti za
sprječavanje takvih nesreća i saniranje eventualne pojave istih.
1.6.1. Epidemije zarazne bolesti ljudi
Epidemije zaraznih bolesti predstavljaju nagle pojave više slučajeva nekog zaraznog
oboljenja ljudi u određenom vremenskom razdoblju na nekom području.Za nastanak neke
epidemije postoji uvijek više uvjeta kao na primjer: loše opće higijenske prilike(stanovanje,
neprimjerna ishrana, neprimjerena opskrba vodom, dispozicija otpadnih materijala),zatim
neplanirane migracije stanovništva, a osobito prirodne i druge nesreće, poplave, potresi,
izvanredna i ratna stanja.).
Prema epidemiološkim procjenama, za vrijeme trajanja prirodnih i drugih nesreća,
epidemije zaraznih bolesti mogu se javiti i deset puta češće nego u normalnim prilikama.
65
Zarazne bolesti, za čije se sprječavanje i suzbijanje poduzimaju posebne mjere zaštite,
su :tuberkuloza bjesnilo, Bril Cincerova bolest, bruceloza, crni prišt, crvenka, dječja
paraliza,difterija,dizenterija,ehinokokoza,gonoreja,gripa,guba,infektivna mononukleoza,
kolera, kuga, legionarska bolest, malarija, male boginje menigokokni meningitis, ovčje
boginje, pjegavac, povratna groznica, Q groznica, salmoneloza, sifilis, streptokokna upala
ždrijela, šarlah, šuga, tetanus, trbušni tifus, trihinoza, tularemija, veliki kašalj, hepatitis,
virusne hemoragične groznice, virusni meningitis, zarazna trovanja hranom izazvana
bakterijom, zarazna zapaljenja mozga, zaušnjaci, žuta groznica, borelioza, klamidijaza,
sindrom stečenog nedostatka imuniteta (AIDS).
1.6.1.1. Procjena opasnosti epidemije u općini Stolac
Na području općine Stolac postoji opasnost od pojave epidemije zaraznih bolesti, što
je značajno ne samo za ovu sredinu nego i za Bosnu i Hercegovinu i za širu regiju. Stoga se
provodi, zakonom predviđeno, redovito cijepljenje i poduzimaju se druge zdravstvene mjere
kako do navedenih pojava ne bi došlo.
Ono što je posebno značajno za ovu sredinu, i što predstavlja izvor opasnosti za
izbijanje epidemije širih razmjera, je slijedeće:
-U ljetnim mjesecima u Stocu boravi veliki broj turista.
-Higijenski uvjeti na plažama rijeke Bregave i Gradskog kupatila.
-U spomenutom periodu radi povećan broj ugostiteljskih objekata koji se uglavnom nalaze uz
rijeku Bregavu i Gradsko kupatilo.
-U ljetnim mjesecima stoka se goni na ispašu na Treskavicu i Blidinje.
Zbog gore navedenog postoji mogućnost epidemije zaraznih bolesti, osobito žutice,
raznih crijevnih oboljenja, te pojave AIDS-a, bruceloze, trihinoze.
Stolac se nalazi u blizini Hutova blata, najvećeg staništa ptica močvarica u južnoj
Evropi što bi moglo izazvati pojavu ptičje gripe.
1.6.1.2. Opće mjere zaštite
1.Osiguranje higijenski ispravne vode za piće, kao i sanitarna zaštita izvorišta i objekata za
javnu opskrbu vodom za piće.
2.Uklanjanje otpadnih voda i drugih otpadnih tvari na način i pod uvjetima kojim se
osigurava zaštita od onečišćenja voda iz tla.
3.Održavanje sanitarno-tehničkih uvjeta u javnim zgradama, sredstvima javnog prometa i na
javnim mjestima.
4.Osiguravane zdravstvene ispravnosti namjernica životnog podrijetla i predmeta opće
upotrebe.
5.Vršenje preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije.
6.Redovito cijepljenje domaćih životinja.
1.6.1.3 Posebne mjere zaštite ljudi
1.Rano otklanjanje izvora zaraze i putova izvora prenošenja zaraze.
2.Labaratorijsko ispitivanje uzoraka.
3.Prijavljivanje zaraznih bolesti.
4.Izolacija,prijevoz i liječenje oboljelih osoba.
66
5.Dezinfekcija,dezinsekcija i deratizacija.
6.Imunizacija,seroprofilaksa,kemioprofilaksa.
7.Karantena,zdravstveni nadzor i druge mjere određene zakonom.
1.6.2. Epizootije-zarazne bolesti životinja
Temeljem laboratorijskih ispitivanja dijagnostičkog materijala u Federaciji BiH ,proteklih je
godina utvrđeno 17 zaraznih oboljenja, i to:
1.Američka kuga pčelinjeg legla,
2.Bedrenica,
3.Bjesnilo,
4.Bolest plavog jezika,
5.Bruceloza goveda,
6.Bruceloza ovaca,
7.Enzootski pobačaj ovaca,
8.Klasična kuga svinja,
9.Infektivna anemija konja,
10.Influenca konja,
11.IBR/IPV(I nfektivni bovini rinotraheitis /Infektivni pustularni vulvovaginitis),
12.Leptospiroza,
13.Nozemoza pčela,
14.Q groznica,
15.Trihineloza,
16.Tuberkuloza,
17.Varooza.
1.6.2.1.
Najčešći uzroci pojave zaraznih bolesti
Kao najčešći uzroci pojave zaraznih bolesti kod životinja mogu se navesti slijedeći:
1.Oslabljen nadzor prilikom uvoza životinja, njihovih proizvoda kao i stočne hrane,
2.Slabo materijalno stanje i nepoštivanje osnovnih zoosanitarnih mjera prilikom uzgoja
životinja, transporta životinja, proizvoda životinjskog podrijetla i stočne hrane.
3.Nedovoljan broj uposlenih u inspekcijskim službama, što uzrokuje slabiju kontrolu u
unutarnjem prometu, posljedica čega može biti širenje zaraznih bolesti.
4.Nepostojanje Veterinarskog instituta u BiH , pa samom tim ni u Federaciji BiH, i rad
veterinarskih laboratorija koji još nisu uveli ISO standarde.
5.Pojava zaraznih oboljenja može biti i posljedica namjernog unošenja uzročnika oboljenja,
6.Svijest ljudi, posebno u ruralnim područjima ljudi nemaju znanja o posljedicama zaraznih
bolesti.
1.6.2.2.
Opasnost od pojave zaraznih bolesti životinja u općini Stolac
Zarazne bolesti koje se pojavljuju posljednjih godina u općini Stolac i šire bile su:
1.Bjesnoća(kod domaćih i divljih životinja, posebice kod mačaka, pasa i lisica)-spada u red
zoomoza (zajedničke bolesti ljudi i životinja).To je jako teška bolest ,brzo se širi i ne liječi se.
Mjere zaštite koje se mogu poduzeti su:
-Preventivno cijepljenje svih životinja, izuzetno i ljudi,
67
-U slučaju pojave ove bolesti provesti ubijanje životinja koje su bez vlasnika kao i sumnjivih
životinja.
2.Q groznica i bruceloza (takođe zoomoze) kod ovaca i koza,
3.Leptospiroza (zoomoza),
4.Kuga svinja,
5.Kuga peradi
Mjere suzbijanja koje se provode u ovim slučajevima su:
-Preventivno cijepljenje(tamo gdje postoji preventivno cjepivo),
-Provođenje mjera deratizacije, dezinsekcije i dezinfekcije (DDD) jer su u velikoj mjeri
prenosioci ovih bolesti.
Sve ove bolesti se mogu očekivati i u budućnosti, a isto tako moguća je pojava i bolesti
novijeg datuma, kao što je ptičja gripa i sl.
U slučaju pojave ove bolesti i sličnih bolesti potrebito je provesti cijepljenje i (DDD).
1.6.3.
Biljne bolesti i štetnici
Zdravstveno stanje poljoprivrednih kultura ugroženo je od brojnih uzročnika biljnih
bolesti, štetnika i korova, kao i fizičkih i kemijskih abiogenih činitelja. Fiziopatski
agensi(visoke temperature, enorman nedostatak vode, suvišak vode ili pojave ranih proljetnih
mrazeva) dodatno ih ugrožavaju. Štete koje pričinjavaju ovi agensi su velike i ogledaju se u
smanjenju prinosa poljoprivrednih kultura po jedinici površine i u lošijoj kvaliteti proizvoda.
Sagledavajući problematiku zaštite bilja i biljnih proizvoda, procjenjuje se da je ona
vrlo složena a osobito sa aspekta velikog broja biljnih bolesti i štetnika, kojih prema podacima
postoji oko 10.000 vrsta kukaca, oko 1.500 parazitskih gljiva, oko 1.500 vrsta nematoda, oko
200 parazitskih bakterija, zatim virusa, mikroplazme, parazitske biljke, korovske biljke, te
više desetina vrsta glodavaca.
Biljne bolesti i štetnici po svom značaju dijele se na: karantanske i ekonomski štetne.
Karantenske biljne bolesti i štetnici su oni koji predstavljaju posebnu opasnost za biljke a
nisu prošireni u našoj zemlji ili su samo djelomično prošireni.
Ekonomski štetne biljne bolesti i štetnici su oni koji prouzrokuju veće štete, te su od
posebnog značaja za čitavu zemlju, a mogu se suzbijati određenim mjerama.
Pored šteta koje poljoprivrednim kulturama nanose biljne bolesti i štetnici isto tako
nastaju velike štete koje ovi uzročnici čine na uskladištenim biljnim proizvodima. Prema
procjeni FAO ti gubici se kreću oko 10% vrijednosti uskladištenih proizvoda.
1.6.3.1.
Procjena opasnosti od biljnih bolesti i štetnika u općini Stolac
Od svih poljoprivrednih kultura koje se uzgajaju u općini Stolac najrasprostranjeniji su
:vinova loza, voće (breskva, šljiva, jabuka, trešnja)povrtlarske kulture (rajčica, paprika,
krastavac i masline).
Bolesti vinove loze:
1.Peronospora(Plasmopara viticola)
2.Pepelnica(Unicinula necator)
68
3.Siva plijesan(Botrytis cinerea)
4.Crna pjegavost(Phomopsis viticola)
Štetnici vinove loza:
1.Filoksera(Viteus vitifoli)
2.Lucrekina pipa(Otiorrhynchus ligustici)
3.Lozina pipa (Otiorrhynchus lavandus)
4.Prugasta vinova pipa (Otiorrhynchus alutaceus a. Vittaus)
5.Šarena vinova pipa (Otiorrhynchus corruptor)
Bolesti masline:
1.Siva pjegavost ili paunovo oko (Cycloconijum cleaginum)
Štetnici masline:
1.Maslinova muha (Dacus taurica)
2.Maslinov moljac (Prays oleellus)
3.Maslinov medič (Saissetia oleae)
4.Maslinov trips (Liotrips oleae)
5.Maslinova buha (Euphyllura olivina)
Bolesti povrća:
1.Pepelnica paprike (Levellula taurica)
2.Plemenjača paprike (Phitophtoto cypsici)
3.Plamenjača krastavca (Erisiphe cichoracearum)
4.Pepelnica krastavca (Psendopenospora cubensis)
5.Antraknoza krastavca (Colletotrichum lagenarijum)
6.Plamenjača rajčice
7.Pjegavost rajčice
Štetnici povrća:
1.Rovac (Gryllllotolpa vulgaris)
2.Žičnjaci (Elateridae)
3.Lisne uši (Aphidae)
4.Nematode
1.6.3.2.
Mjere na suzbijanju opasnosti biljnih bolesti i štetnika
Da bi se smanjila opasnost od biljnih bolesti i štetnika, te smanjio njihov štetni učinak na
poljoprivredne kulture, a da se tim mjerama ne ugrozi zdravlje ljudi, neophodno je poduzeti
slijedeće mjere:
-Koristiti usluge poljoprivredne savjetodavne službe u svezi sa izborom otpornih sorti,
izborom pesticida za suzbijanje biljni bolesti i štetnika.
-Pridržavanje uputa navedenih u deklaraciji o načinu uporabe i koncentraciji pesticida,
-Strogo pridržavanje karenci navedenih u deklaraciji za pojedine poljoprivredne kulture,
jer u tom slučaju pesticidi neće biti opasni za ljude,
-Putem inspekcijskog nadzora uvesti više reda u prometu zaštitnih sredstava,
zadovoljavanju propisanih uvjeta za promet zaštitnih sredstava i sjemenskog materijala,
-Putem inspekcijskog nadzora uvesti više reda u uvozu i prometu poljoprivrednih proizvoda
kako bi isti bili zdravstveno ispravni bez rezidua pesticida ili drugih štetnih sastojaka, te po
potrebi uvođenje karantanskih mjera.
69
TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE NESREĆE
2.
2.1. POŽARI
Požarom se smatra svaka vatra nastala izvan kontroliranog ognjišta ili vatra koja je
napustila ovo mjesto i sposobna je da se dalje razvije svojom snagom, pri čemu nanosi
materijalnu štetu i opasnost po zdravlje ljudi.
Naime, svako prisustvo zapaljivih i opasnih tvari u određenoj količini predstavlja latentnu
opasnost za nastanak požara, posebno kad se ima u vidu velik broj uzroka njihovog nastanka
ne isključujući ljudski čimbenik, namjeru ili bilo koje druge pobude.
Prema prostornim uvjetima požari se dijele na požare na otvorenom i zatvorenom
prostoru. Uzroci požara mogu biti prirodni i ljudski.
Prirodni uzroci požara su: udar groma i spontani uzroci (truljenje vegetacije-kemijski
uzroci).
Najčešći ljudski uzroci požara su: krčenje šuma, izleti, nemar i vandalizam.
Šumski požari(požari na otvorenom) s obzirom na visinu mogu biti prizemni, požari
krošnji i podzemni požari.
Glavni uzroci koji utječu na brzinu širenja požara su: smjer i brzina vjetra, gorivo-vrsta
drveća i vegetacija, konfiguracija tla i vlažnost vegetacije. Osim ovih osnovnih uzroka požara
svaka mikrolokacija ima i svoje specifične uzroke požara: legalno i nelegalno odlagalište
otpada podložnost jakom utjecaju vjetra koji dovodi do vjetra koji dovode do iskrenja
dalekovoda, kao i tradicija vatrogastva u pojedinim sredinama.
U strukturi požara oko 98% otpada na požare kojima je osnovni uzrok čovjek, a na sve
ostale spontane uzroke otpada oko 2%.
Požari donose potencijalne štete i koristi:
Potencijalne štete od požara su:
-Gubitak života(obično nije čest slučaj)
-Ozlijede,
-Gubitak potencijalnog drveta i drugih materijalnih dobara,
-Gubitak uroda na stablima,
-Trajno oštećenje šumskog tla,
Potencijalne koristi od požara su:
-Prirodno pomlađivanje biljne vrste,
-Promjena ph tla-povećanje alkalnosti,
-Sprječavanje razmnožavanja pojedinih insekata.
2.1.1.
Opasnost od požara u općini Stolac
Procjena ugroženosti od požara u općini Stolac temelji se na slijedećim pokazateljima:
-Broju požara i opožarenoj površini u prethodnim godinama,
-Općem stanju vatrogastva u općini Stolac,
-Postojećoj protupožarnoj infrastrukturi u općini Stolac,
-Pokazateljima vezanim za vremenske prilike kao potencijalne uzroke požara,
-Pokazatelji vezani za naseljenost i starosnu strukturu stanovništva u općini Stolac.
70
Prosječan broj požara u prethodnim godinama kretao se oko 95, a od toga oko 90%
požara otpada na ljetni period. Prosječno godišnje opožarena površina je 950 Ha, većinom
niskog raslinja ali često i poljoprivrednih kultura.
U općini Stolac postoji formirano Dobrovoljno vatrogasno društvo koje u svom sastavu
ima vatrogasnu postrojbu. Osnovni nedostatak ove postrojbe je što ima samo 4 vatrogasca,
tako da je nemoguće imati stalno operativno dežurstvo. Daljnji nedostatak vatrogastva je
nepostojanje neophodnog prostora kako za vatrogasce tako i za smještaj vozila i opreme.
Slijedeći čimbenik koji utječe na ugroženost od požara je stanje vodovodne i
protupožarne infrastrukture u općini Stolac. Ovdje se prvenstveno odnosi na nerazvijenu
hidrantsku mrežu ,ako izuzmemo grad Stolac. Ovakvo stanje hidrantske mreže ne zadovoljava
ni minimum uvjeta za uspješno gašenje požara. U samom gradu Stocu, što se tiče hidrantske
mreže stanje je znatno bolje, ali je otežavajuća okolnost loša mogućnost pristupa istima u
ljetnom periodu.
Slijedeća nepovoljna okolnost je velika udaljenost vatrogasne postrojbe od
potencijalnih požarišta u koliko se ista nalaze u rubnim dijelovima općine što znatno
povećava vrijeme izlaska vatrogasaca na intervenciju i stvara preduvjete za širenje požara.
U samom gradu Stocu otežavajuća okolnost je velika zbijenost naselja u pojedinim
dijelovima što stvara uvjete za brzo širenje požara jer ne postoje nikakve prirodne prepreke
širenju požara. Isto tako u općini Stolac ne postoji ni jedan požarni put koji bi omogućio lakši
i brži pristup požarištu, a koji bi ujedno služio kao prirodna zapreka širenju požara.
Činjenica je da je 50% teritorija općine Stolac veoma rijetko naseljen i da je jako
nepovoljna starosna struktura stanovništva predstavlja otežavajuću okolnost po pitanju
angažiranja lokalnog stanovništva u akciji gašenja požara.
2.1.2.
Zaključak
Da bi se smanjili rizici od požara potrebno je poduzeti slijedeće mjere:
-Provođenje preventivnih mjera u svim sredinama i objektima gdje postoji mogućnost
nastanka požara.
-Organiziranje motrenja, praćenja i javljanja o nastanku i širenju požara,
-Sukladno procjeni ugroženosti u općini i gospodarskim subjektima obučiti snage za
vatrogasne intervencije.
-Vodovodnu odnosno protupožarnu infrastrukturu podići na znatno viši nivo kroz izgradnju
hidrantske mreže, protupožarnih putova i nabavku vatrogasne i druge opreme.
-Angažiranje lokalnog stanovništva u akcijama gašenja požara, kao i vatrogasnih postrojbi iz
drugih općina, te profesionalne vatrogasne postrojbe Hercegovačko-neretvanske županije.
-Poštivanje procedura u prijevozu opasnih tvari u cestovnom prometu (ispravnost vozila,
obučenost vatrogasaca..).
2.2.
RADIOAKTIVNO I DRUGO ONEČIŠĆENJE VODE, ZRAKA I TLA
2.2.1.
Izvori onečišćenja
2.2.1.1. Mirnodopske i ratne havarije na nuklearnim postrojenjima
71
Eventualne havarije na nuklearnim postrojenjima u pojedinim zemljama, imale bi
utjecaj na ugrožavanje životne sredine i u drugim zemljama.
Naime, meteorološki uvjeti i drugi činitelji koji bi u tom trenutku vladali, te zemljopisni
položaj Bosne i Hercegovine, bez obzira gdje bi se taj akcident desio, postojala bi opasnost da
i naš teritorij bude zahvaćen radioaktivnim padalinama.
2.2.1.2. Zaključak
-Postojeće stanje organiziranosti zaštite od ionizirajućeg zračenja, osobito preventivne,
nije zadovoljavajuće, niti na razini realnih potreba.
-Temeljem Zakona od ionizirajućeg zračenja i radijacijske sigurnosti («Službene novine
Federacije BiH «,BR.15/99),Vlada Federacije BiH treba donijeti Plan i program mjera zaštite
života i zdravlja ljudi i zaštite okoline od djelovanja ionizirajućeg zračenja u slučaju
nuklearne nesreće, a sukladno međudržavnim sporazumima iz ove oblasti.
-Ovim Planom i programom treba utvrditi intervencijske razine i provedbe Intervencijske
razine i provedbe za zaštitu ljudi, domaćih životinja i poljoprivrednih proizvoda od strane
tijela odgovornih za provođenje ovih mjera, način obavješćivanja javnosti, kao i program
periodične provjere djelotvornosti.
-Pristupiti provedbi Odluke o vrsti i minimalnim količinama sredstava potrebnih za
provođenje osobne i kolektivne zaštite građana i zaposlenika u poslovnim objektima i
stambenim zgradama od prirodnih i drugih nesreća(«Službene novine Federacije
BiH,br.23/04), s rokovima za njihovu nabavku.
-Organizirati, opremiti i obučiti Službu RBK zaštite u okviru Zavoda za javno zdravstvo
sa sjedištem u Mostaru, koja bi pokrivala čitavo područje Županije.
2.2.2.
Onečišćenje zraka
Kvaliteta zraka je uvjetovana i gustoćom i karakterom izvora emisije tvari onečišćenja
i prirodnim čimbenicima (meteorološkim klimatološkim, ornografskim).U Hercegovačkoneretvanskoj županiji ovi su čimbenici takvi da ne prouzrokuju značajno pogoršanje kvalitete
zraka.
Onečišćenje zraka osobito je prisutno u industrijskim zonama i većim urbanim
naseljima kao posljedica emitiranja štetnih tvari iz industrijskih i termoenergetskih
postrojenja, motornih vozila, toplana, kotlovnica, domaćinstava koja za loženje koriste fosilna
goriva i dr.
Poseban problem predstavlja povećana emisija iz mobilnih izvora –automobila kojih se
Europa riješila, loša i nekontrolirana kvaliteta tekućih goriva i sl.
2.2.2.1. Zaključak
-Ustrojiti registre industrijskih zagađivača s podatcima o vrsti onečišćenja i kontinuiran
nadzor na njima.
-Ustanoviti standarde za količine štetnih tvari koje se ispuštaju u zrak.
-Ustanoviti sustav kontrole efikasnosti izgaranja fosilnih goriva.
-U sustav nadgledanja zraka uvesti slijedeće parametre:CO,NO,NO2,ozon i respirabilne
čestice uz uvođenje automatskih mjernih jedinica.
2.2.3.
Onečišćenje voda
72
Kemijska onečišćenja od industrije, opasnija su od bakterioloških onečišćenja, pošto su
trajnija i uzrokuju štetne posljedice niz godina poslije kontaminacije.
Kod procjene kvalitete vode važno je odrediti sastojke koji imaju toksično djelovanje,
troše kisik iz vode, izazivaju eutofikaciju i druge nepoželjne posljedice. Važno je spomenuti
da postoje sintetski površinski aktivne tvari razgrananog niza, klorirani ugljikovodici, spojevi
koji sadrže aromatične ili hetero-ciklične prstene, kondenzirani eteri i sl. Ako su ovi spojevi
prisutni u vodi, najkorisniji način određivanja razine onečišćenja preko određivanja
koncentracije ukupnog ugljika (TOC).
Stanje kvalitete vode i vodoopskrbnog sustava u općini Stolac je zadovoljavajuće.
Osnovni nedostaci vodoopskrbnog sustava navedeni su u općem dijelu ugroženosti općine
Stolac od prirodnih i drugih nesreća.
2.2.3.1. Zaključak
-Utvrditi potencijalne rizike zagađenja vode, nedostatke vodoopskrbnog sustava i utvrditi
adekvatnost primjenjivanja metoda kloriranja.
-Redovito vršiti kontrolu vode putem Zavoda za javno zdravstvo.
-Obavještavati pučanstvo o stanju ispravnosti vode za piće.
-Osigurati odgovarajuću aparaturu za kontinuiranu dezinfekciju vode u gradskom
vodovodu.
2.2.4. Onečišćenje tla
Tlo, odnosno zemljište ,može biti onečišćeno izravnim odlaganjem štetnih tvari po
površini ili deponiranjem onečišćenja iz atmosfere. U prvi slučaj spadaju deponije gradskog i
industrijskog otpada kojeg ima u svakoj općini, a u drugi kiseljenje okoline kao rezultat suhog
i mokrog deponiranja kiselih padalina iz atmosfere.
Dok se problem onečišćenja tla otpadnim tvarima može uspješno rješavati
sakupljanjem, transportom, recikliranjem, i sanitarnim odlaganjem otpadaka prema pravilu
tehničke struke, onečišćenje tla kiseljenjem, odnosno deponiranjem drugih kemijskih tvari u
slučaju havarija(npr. Klorom, amonijakom, kiselinama ili lužinama), je mnogo ozbiljnije, jer
zahvaća veliku površinu.
Ova vrsta onečišćenja tla često je neuočljiva, pa se otkriva tek detaljnim analizama
uzoraka tla. Problem onečišćenja tla deponiranje iz atmosfere je davno prisutan u Europi
zbog postojanja preko-graničnog transporta onečišćenog zraka. Rješenja se nalaze samo u
tješnjoj i učinkovitijoj međunarodnoj suradnji na zaštiti atmosfere od onečišćenja, što se već
čini i u što je uključena i BiH
3.
3.1.
OSTALE NESREĆE
PROCJENA UGROŽENOSTI OD MINA I NEEKSPLODIRANIH
UBOJITIH SREDSTAVA (NUS-a)
Bosna i Hercegovina je zemlja s najvećim problemom minske kontaminiranosti u regiji
Jugoistočne Europe. Procijenjeno je da se na oko 10.000 lokacija nalazi oko 670.000 mina i
650.000 neeksplodiranih ubojitih sredstava. Veličina sumnjive površine kreće se oko 4%
ukupnog teritorija Bosne i Hercegovine.
73
Prema podacima BHMAC-a , u Bosni i Hercegovini u periodu 1996. do prve polovice
2004. godine, od mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava stradalo je 1.485 osoba, različite
starosne dobi, od toga 311 djece.
3.1.1.
Stanje kontaminiranosti od NUS-a na području općine Stolac
Rizične površine koja je obuhvaćena kroz 47 projekata iznosi 3 020 753 m².
Trajno obilježena rizična površina kroz 9 projekata iznosi 2 648 270 m² i postavljeno je
275 znakova za trajno obilježavanje.
Reducirano sumnjive površine iznose 930 000 m².
3.1.1.1 Pregled rizičnih površina na teritoriju općine Stolac
Prikaz trenutne minske situacije na području općine Stolac(31.12.2013 godine).
MINSKA SITUACIJA
2013 g.
Sumnjiva površina u km²
Broj ugroženih zajednica
13.31 km²
9
Pregled sumnjivih površina po kategorijama u općini Stolac:
Sumnjiva površna
I. Kategorija
II. Kategorija
III. Kategorija
1.52 km²
2.19 km²
9.60 km²
3.1.1.2.Raspored očekivane rizične površine na području općine Stolac
Ugrožene zajednice
Pregled lokalnih zajednica ugroženih minama u općini Stolac:
Naziv zajednice
Barane
Hodovo
Komanje Brdo
Poplat
Rotimlja
Bjelojevići
Burmazi
Kruševo
Košćela
Broj stanovnika
70
530
5
105
500
130
150
125
20
Nivo
Procjena broja
ugroženosti mina i NUS-a
Srednje
225
Srednje
1100
Srednje
290
Srednje
200
Srednje
1200
Srednje
80
Srednje
900
Nizak
60
Nizak
50
U 2013.g. tehnički su izviđana dva projekta Basilije ( 31 424 m² ), Komanje brdo (
44 817 m² ) .
Od ukupne površine općine 292.6 km², sumnjiva površina iznosi 13,31 km² što je
4,53% ukupne površine Općine.
3.1.1.3.
Zaključak
74
Ukupna površina općine Stolac je 292,6 km²,ukupna sumnjiva površina je 13,31 km².
Procent sumnjive površine u odnosu na površinu općine Stolac je 4,59 %.Na prvu
kategoriju zemljišta otpada 1,52 km²,na drugu kategoriju 2,19 km² i na treću 9,6 km².Ostale
rizične površine su karakteristične pašnjacima i preporučuje se trajno obilježavanje lokacija ili
eventualno interventne minske akcije koje su limitirane nedostatkom zapisnika.
3.2.
VELIKE NESREĆE U CESTOVNOM PROMETU
Na području općine Stolac nalaze se slijedeći putni pravci:
-Magistralni put M 17/3,Stolac-Neum,u dužini 51 km,
-Magistralni put M17/3,Stolac-Mostar,u dužini 35 km,
-Magistralni put M-6 ,Stolac-Čapljina u dužini 24 km,
-Regionalni put R-427,Stolac-Berkovići u dužini 18 km,
-Regionalni put M-6 ,Stolac-Ljubinje u dužini 15 km.
Obzirom na veličinu općine Stolac, kao i navedene putne pravce koji prolaze područjem
općine Stolac može se zaključiti da općina Stolac ima dosta lošu prometnu infrastrukturu,
koja može predstavljati potencijalni uzrok težih prometnih nezgoda.
Prema podacima Policijske postaje Stolac, tijekom 2013.godine bilo je ukupno 57 prometnih
nezgoda, od čega 25 sa većom materijalnom štetom, 10 povrijeđenih osoba i 2 poginule
osobe. Ukupna materijalna šteta iznosila je 40.000,00 KM.
Izgradnjom novih i preuređenjem starih putnih pravaca područjem općine Stolac za očekivati
je i povećanje sigurnosti u prometu, a sa druge strane očekuje se i znatnije povećanje prometa
tim prometnim pravcima što povećava rizik nastanka težih prometnih nesreća.
4. SNAGE CIVILNE ZAŠTITE I MTS-a, PREDVIĐENA ZA AKTIVIRANJE NA
ZADACIMA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA
Prethodno pobrojane prirodne i druge nesreće, a posebno potresi, poplave, epidemije,
požari i dr. mogu izazvati posljedice većih razmjera. Očekivati je velike posljedice na
objektima i materijalnim dobrima, oštećenje stambenih, javnih i drugih zgrada, oštećenje
cestovnih i drugih komunikacija, električne i telekomunikacijske mreže, razaranje
vodoprivrednih objekata, skladišta hrane, stočnog fonda, biljnih kultura i dr.
4.1. Organiziranost
Obaveze i potrebe organiziranja, pripremanja i provođenja mjera zaštite i spašavanja
ljudi i materijalnih dobara u Federaciji BiH, utemeljeni su u Zakonu o zaštiti i spašavanju, kao
i čitavom nizu provedbenih propisa koji proističu iz ovog zakona.
Ovim su zakonom propisana i definirana prava i dužnosti tijela vlasti u Federaciji BiH
, županijama, gradovima ,općinama u oblasti zaštite i spašavanja. Sve navedene razine vlasti,
zakonom i drugim propisima osnivaju odgovarajuća tijela civilne zaštite, kao što su:
-Federalna uprava za civilnu zaštitu-za područje Federacije BiH,
-Županijska uprava za civilnu zaštitu-za područje županije i
-Općinske/Gradske službe za civilnu zaštitu-u svim općinama/gradu.
U sastavu navedenih tijela civilne zaštite za sve razine, predviđeno je i osnivanje i
funkcioniranje centara za motrenje i uzbunjivanje, sukladno Pravilniku o ustroju i
75
funkcioniranju centara motrenja i uzbunjivanja na području Federacije BiH (Službene novine
Federacije BiH,br.9/05).
4.2.
Provedba zakona o Zaštiti i spašavanju
Unatoč rizicima, evidentnim mnogobrojnim opasnostima i daljnjim mogućim
posljedicama, obaveza općinskih razina vlasti za ustrojavanjem određenih struktura ,snaga i
njihovo opremanje ,obučavanje i stavljanje u funkciju zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih
dobara, rezultati u provedbi ovoga zakona su slijedeći:
1.Prema Zakonu o obrani iz 1996.godine,poslovi civilne zaštite bili su u sklopu Ureda za
obranu Stolac,
2.Od stupanja na snagu Zakona o zaštiti i spašavanju ,sve do danas traje proces osnivanja
općinskih službi za civilnu zaštitu, kao samostalnih službi za upravu ,i isti nije još okončan u
velikom broju općina, među njima je i općina Stolac. U općini Stolac civilna zaštita se nalazi
u okviru Odjela za opću upravu, braniteljsko-invalidsku zaštitu.
3.Na razini općine Stolac osnovan je Stožer civilne zaštite,
4.Na razini općine Stolac osnovano je Povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih i drugih
nesreća,
5.Postrojbe civilne zaštite(članak 127.stavak 2 Zakona), na području općine Stolac nisu
osnovane jer nije bila izrađena procjena ugroženosti općine Stolac od prirodnih i drugih
nesreća, niti su usvojeni prijedlozi za osnivanjem tih postrojbi.
Ovakvom stanju postrojbi civilne zaštite postoji više razloga:
-Nepostojanje federalne i županijske procjene ugroženosti kao preduvjet za izradu općinske
procjene ugroženosti.
-Nepostojanje uredbe koja bi regulirala pitanja vezana za način popune postrojbi civilne
zaštite.
-Nepostojanje uredbe koja bi regulirala pitanja vezana za obrasce poziva za službu u
postrojbama civilne zaštite.
-Preustroj (ukidanje Federalnog ministarstva obrane),odnosno prestanak rada Ureda za obranu
Stolac.
Zakonom je predviđeno da se na razini općine osnuju slijedeće postrojbe civilne
zaštite, odnosno iste osniva načelnik općine:
-Postrojbe opće namjene(članak 129.stavak 2.Zakona),
-Postrojbe specijalizirane namjene(članak 130 Zakona).
4.3.
Opremljenost struktura stožera i postrojbi civilne zaštite
S obzirom na to da je civilna zaštita do 1992. godine bila u potpunosti opremljena
materijalno-tehničkim sredstvima i opremom potrebnom za rad i djelovanje u slučaju
prirodnih i drugih nesreća, u tijeku prethodnih ratnih djelovanja navedena MTS su otuđena,
uništena ili zastarjela. Trenutačno civilna zaštita odnosno buduće snage zaštite i spašavanja
imaju neznatna materijalna sredstva(u vidu ručnih alata i sl.), koja su nedostatna za učinkovito
djelovanje u akcijama zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća.
Nabavka odgovarajućih MTS i opreme, uglavnom se svodi na izdvajanje minimalnih
sredstava iz proračuna općine Stolac, te donacijskih sredstava.
76
U narednom periodu potrebno je pravodobno planirati odgovarajuća financijska sredstva za
nabavku i opremanje, te obučavanje struktura zaštite i spašavanja u skladu sa Zakonom o
zaštiti i spašavanju.
4.4. Stanje organiziranosti ,popunjenost i opremljenost informacijskog i
komunikacijskog sustava u funkciji podrške upravljanju akcijama zaštite i spašavanja
Usvajanjem zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i
drugih nesreća predviđeno je, osim osnovne strukture civilne zaštite, osnivanje operativnog
centra civilne zaštite u Federaciji BiH i to na svim razinama od Federacije do općine.
U općini Stolac formiran je operativni centar civilne zaštite i on upošljava 1 djelatnika.
Operativni centar radi od 07 sati do 15 sati(40 radnih sati) u tjednu.
Federalna uprava za civilnu zaštitu donijela je Pravilnik o organiziranju i
funkcioniranju operativnih centara (Službene novine Federacije BiH br,9/05), kojim se
regulira način rada operativnih centara na svim nivoima organizirana i propisuju se minimalni
uvjeti funkcijoniranja operativnih centara.
Da bi centar zadovoljio minimum propisanih uvjeta neophodno je u narednom periodu
nabaviti slijedeće uređaje i opremu:
-Jednu ISDN telefonsku liniju(paket, dvije digitalne i jedna analogna linija).
-Jedan radio-uređaj-UKV.
-5-6 ručnih radio stanica.
-Agregat odgovarajuće snage.
-Akumulatore, za neprekidno napajanje.
-Uređaj za davanje zvučnih signala predviđenih za uzbunjivanje stanovništva, kao i servisirati
postojeće sirene, te kupiti još 2 sirene.
C.
ZAKLJUČCI IZ PROCJENE UGROŽENOSTI I PRIJEDLOZI PO
MJERAMA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA
1. KLJUČNE OPASNOSTI ZA OPĆINU STOLAC
Temeljem ovih pokazatelja iz Procjene ugroženosti područja općine Stolac, moguće su
opasnosti od potresa i rušenja objekata, poplava uzrokovanih obilnim padalinama, dizanjem
nivoa podzemnih voda, te povećan protok vode iz Gornji horizonti.
Pored ovih opasnosti mogu se očekivati značajne suše i požari, osobito u ljetnom periodu,
mrazevi ,tuče, te epidemije i stočne bolesti kao i posljedica ratnih djelovanja opasnost od
NUS-a.
2. PRIJEDLOZI PO MJERAMA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA
2.1. Sklanjanje ljudi i materijalnih dobara
U cilju zaštite ljudi od prirodnih i drugih nesreća planiraju se i grade skloništa. Pri
planiranju ,projektiranju i izgradnji skloništa primjenjuje se odredba Zakona o prostornom
uređenju (Službene novine Federacije BiH,br.52/02) i Zakona o gradnji (Službene novine
Federacije BiH br 55/02), a u dokumentima prostornog uređenja, zavisno od njihove razine,
razrađuje se detaljni urbanističko-tehnički uvjeti izgradnje skloništa,(prostorni plan županije,
77
prostorni plan općine, prostorni plan grada, i prostorni plan područja posebnih obilježja).Ovi
dokumenti definiraju lokaciju ,vrstu i kapacitet ovih objekata prema Uredbi o mjerilima,
kriterijima i načinu izgradnje skloništa i tehničkim normativima za kontrolu ispravnosti
skloništa (Službene novine Federacije BiH,br.21/05).
U urbanističkim planovima detaljnije se razrađuju zone gravitacije, otpornosti itd., a
regulacijski plan, detaljno razrađuje lokaciju sa pripadajućom parcelo, gabarite objekata sa
građevinskim i regulacijskim linijama, jasno naznačene prilaze, infrastrukturnu povezanost,
druge temeljne podatke o skloništima.
Potrebe za izgradnjom skloništa utvrđuje se temeljem procjene ugroženosti Županije
odnosno općine od prirodnih i drugih nesreća, a u svrhu sklanjanja ljudi i materijalnih dobara
od istih.
2.2.
Evakuacija
Iz područja koja mogu biti zahvaćena prirodnim i drugim nesrećama, odnosno
područja koje je zahvaćeno prirodnim i drugim nesrećama, na neugrožena ili manje ugrožena
područja općine, ili susjedne i druge općine, planira se i izvodi evakuacija ljudi i materijalnih
dobara s ciljem da se izbjegne ili umanji masovno stradavanje pučanstva i uništavanje
materijalnih dobara.
Ovisno o stupnju ugroženosti područja zahvaćenog prirodnom ili drugom nesrećom
izvodi se potpuna ili djelomična evakuacija.
Potpuna evakuacija obuhvaća evakuaciju cjelokupnog pučanstva sa područja koje
može biti zahvaćeno ,ili je zahvaćeno prirodnim i drugim nesrećama i izvodi se u izuzetnim
slučajevima, djelomična evakuacija obuhvata samo evakuaciju određenih kategorija
pučanstva.
2.3 Zbrinjavanje ugroženih i stradalih
Za zbrinjavanje ugroženog pučanstva od prirodnih i drugih nesreća, poduzimaju se hitne
aktivnosti i mjere za smještaj ,ishranu i osiguranje drugih prijeko potrebnih uvjeta za život.
Ove mjere zaštite i spašavanja treba biti razrađena u dokumentima prostornog uređenja, u
kojim treba prikazati mikro i makro područja za pružanje maksimalne zaštite ljudi i
materijalnih dobara ,odnosno u kojima se osigurava minimalan stupanj zbrinjavanja.
Prilikom planiranja zbrinjavanja ugroženih i stradalih, od velikog je značaja povezivanje
turizma(radi smještaja),infrastrukture(radi opremanja),poljoprivrede i industrije (radi opskrbe)
i prometa s potrebama zbrinjavanja.
S ciljem efikasnog provođenja evakuacije, sklanjanja i zbrinjavanja sa ugroženog područja i
efikasnog njihovog prihvata i razmještaja u drugim manje ugroženim općinama i županijama
,nužno je planirati ostvarivanje suradnje sa susjednim općinama, odnosno županijama.
2.4 Spašavanje iz ruševina
Radi zaštite ljudi i materijalnih dobara iz ruševina koji mogu nastati uslijed potresa, klizanjem
tla ,i drugim nesrećama, organiziraju se i provode mjere zaštite i spašavanja iz ruševina koje
obuhvaćaju:
-Izviđanje ruševina i pronalaženje osoba zatrpanih u ruševinama,
-Osiguranje oštećenih i pomjerenih dijelova konstrukcija objekata radi sprečavanja
urušavanja,
-Spašavanje zatrpanih i njihovo izvlačenje iz zone rušenja,
-Sklanjanje ljudi i materijalnih dobara sa visokih zgrada i objekata,
78
-Zaštita i spašavanje od ruševina obavezno se planira i provodi kao preventivna mjera u
postupku donošenja i ostvarivanja prostornih i urbanističkih planova, te primjenom zakonske
regulative(Zakon o gradnji, Zakon o prostornom uređenju).
2.5. Zaštita i spašavanje na vodi i pod vodom
Zaštita i spašavanje na vodi i pod vodom mjera je koja sadrži provedbu zaštite i
spašavanja ljudi i materijalnih dobara u područjima oko rijeka ,jezera i na moru, koja
mogu biti ugrožena poplavama, oštećenjem ili rušenjem visokih brana, nasipa i drugih vodo
zaštitnih objekata, te od opasnih bujičnih i podzemnih voda.
2.6. Zaštita i spašavanje od požara
Zaštita i spašavanje od požara obuhvaća:
-Pripremu i provedbu preventivnih mjera u svim sredinama, objektima mjestima i
prostorima gdje postoji mogućnost nastanka požara ,
-Organizaciju i pripremanje snaga za gašenje požara,
-Organizaciju motrenja i uzbunjivanja o pojavi požara,
-Gašenje i lokaliziranje požara,
-Spašavanje ljudi i materijalnih dobara iz objekata i područja ugroženih požarom.
2.7.
Zaštita i spašavanje od NUS-a
Zaštita od NUS-a je mjera koja se sastoji u
pronalaženju,otkrivanju,označavanju,iskopavanju,prenošenju,istovaru,privremenom
skladištenju, deaktiviranju i uništavanju NUS-a na svim područjima u kojima se nalaze ta
sredstva.
S ciljem povećanja zaštite pučanstva od zaostalih neeksplodiranih ubojitih sredstava,
potrebno je:
-Izvijestiti građane o opasnosti od NUS-a. Te o načinu postupanja prilikom njihovog
pronalaženja,
-Izraditi plakate i brošure o NUS-u ,te ih dostaviti školama, vrtićima ,i istaknuti nadrugim
javnim mjestima,
-Putem sredstava javnog informiranja obavještavati građane o opasnostima vezanim za
NUS.
2.8.
Prva medicinska pomoć
-Prva medicinska pomoć je mjera zaštite i spašavanja koja obuhvaća.:
-Preventivnu zaštitu koju čine protuepidemijske i higijenske mjere zaštite i spašavanja
stanovništva.
-Operativna zaštita koja se sastoji u pružanju prve medicinske pomoći standardnim i
priručnim sredstvima na licu mjesta.
-Medicinske pomoći teže ranjenih, ozlijeđenih i oboljelih.
-Sanitetske evakuacije i transport do najbliže zdravstvene ustanove radi pružanja opće
medicinske pomoći ili do odgovarajuće specijalističke zdravstvene ustanove radi potpunog
zdravstvenog zbrinjavanja.
-Prvu medicinsku pomoć organiziraju i neposredno provode nadležne zdravstvene ustanove u
suradnji sa stožerima civilne zaštite.
79
2.9. Zaštita i spašavanje životinja i namjernica životinjskog podrijetla
Zaštita i spašavanje životinja i namjernica životinjskog podrijetla mjera je koja se
sastoji u :
-Sklanjanju i premještanju,
-Sprečavanju i lokaliziranju pojava parazitnih ,zaraznih i uzgojenih bolesti,
-Nadzoru životinja, sirovina, proizvoda i otpadaka životinjskog podrijetla,
-Ukazivanje prve veterinarske pomoći oboljeloj i ranjenoj stoci,
-Uklanjanju leševa životinja i drugog otpada animalnog podrijekla ,i poduzimanje drugih
odgovarajućih mjera.
U provedbi zaštite i spašavanja životinja i namjernica životinjskog podrijetla vrlo je
bitno poduzimati slijedeće preventivne mjere:
-Pratiti stanje zdravlja životinja i kretanje zaraznih bolesti s ciljem otkrivanja, sprečavanja, i
iskorjenjivanja zaraznih bolesti,
-Predložiti poduzimanje mjera na zaštiti i spašavanju životinja i namjernica životinjskog
podrijetla ,saniranje postojećeg stanja, i daljnjoj preventivi, vakcinaciji životinja
,dijagnostičkih ispitivanja, otkrivanja uzročnika bolesti ,i poduzimanje drugih potrebnih mjera
zaštite dezinfekcija ,dezinsekcija i deratizacija.
-Potrebno je pojačati nadzor pri uvozu ,izvozu i prijevozu životinja ,proizvoda životinjskog
podrijetla ,hrane za životinje, pošiljki veterinarskih lijekova, kojima se može prenositi zarazno
oboljenje.
2.10. Zaštita bilja i biljnih proizvoda
Bilje i biljni proizvodi su vrlo osjetljivi i često ugroženi djelovanjem prirodnih i
drugih nepogoda od biljnih bolesti ,štetnika i korova. Da bi se bilje i namjernice biljnog
podrijetla zaštitile od zagađivanja i uništenja poduzimaju se preventivne mjere zaštite i
spašavanja bilja i biljnih proizvoda. U preventivne mjere zaštite i spašavanja bilja i biljnih
proizvoda spadaju:
-Primjena odgovarajućih mjera i propisa na svim razinama u cilju sprečavanja širenja štetnih
biljnih agensa i njihovog suzbijanja,
-Pojačan nadzor pri uvozu bilja i namjernica biljnog podrijekla , kako bi se spriječilo
ugrožavanje zdravlja ljudi i prenošenje biljnih bolesti,
-Inspekcija u proizvodnji i prometu bilja i biljnih proizvoda,
-Korištenje odgovarajućih zaštitnih sredstava u skladu sa propisima i preporukama struke.
2.11. Asanacija terena
Asanacija terena je mjera koja se sastoji od poduzimanja sanitarno-higijenskih i
sanitarno-tehničkih mjera na terenu , naselju ,stambenim i drugim objektima, s ciljem
sprečavanja širenja zaraze ,epidemija i drugih štetnih posljedica po ljude i druga materijalna
dobra, a obuhvaća organiziranje i provođenje slijedećih mjera:
-Uklanjanje, identificiranje i pokop poginulih ljudi,
-Uklanjanje leševa uginulih životinja,
-Dezinfekcija ,dezinsekcija, deratizacija objekata i terena,
-Uklanjanje otpadnih i štetnih tvari koje ugrožavaju zdravlje i život ljudi i okoliša.
2.12.
Zaštita okoliša
80
Zaštita okoliša je pravo i obaveza svih pripadnika društva kao zajednice, što
promoviraju i zakoni o zaštiti okoliša na federalnoj i županijskoj razini. Iz kuta teorije i prakse
zaštite okoliša, strategija zaštite okoliša dugoročno određuje i usmjerava ciljeve okolišnog
upravljanja u skladu sa ukupnim gospodarskim društvenim i kulturnim razvojem na području
države.
Zakonsko rješenje predviđa da sastavni dijelovi strategije zaštite okoliša budu:
-Strategija zaštite zraka,
-Strategija zaštite voda,
-Strategija zaštite prirode,
-Strategija upravljanja otpadom.
Nadležno ministarstvo prilikom planiranja i rekonstrukcije postojećih ili gradnju novih
objekata koji mogu ugroziti okolinu izdaje upravni akt koji se naziva Okolišna dozvola.
Okolišna dozvola sadrži:
-Granične vrijednosti emisija tvari onečišćenja,
-Uvjete za zaštitu zraka ,voda ,tla, flore i faune,
-Mjere za upravljanjem otpadom koje proizvodi pogon i postrojenje,
-Mjere za minimiziranje prekoračenog onečišćenja,
-Sustav samo-nadgledanja uz određene metodologije i učestalosti mjerenja.
U cilju sprečavanja aktivnosti koje mogu ugroziti okoliš ,na razini Federacije BiH doneseni su
slijedeći zakoni (Službene novine Federacije BiH,br.33/03):
-Zakon o upravljanju otpadom,
-Zakon o zaštiti okoliša,
-Zakon o zaštiti zraka,
-Zakon o zaštiti voda,
-Zakon o zaštiti prirode.
Primjena i provođenje ovih zakona, kao i sličnih zakona i propisa donesenih na
županijskoj razini ,smatra se kao jedan od osnovnih mjera zaštite okoliša ,kako u
normalnim(svakodnevnim) uvjetima, tako i u izvanrednim uvjetima a uzrokovanim prirodnim
ili tehnološkim nesrećama.
Svako poduzeće, odnosno pravna osoba čije aktivnosti mogu ugroziti okolinu dužno je
da u sklopu politike zaštite okoliša, a u skladu sa standardom ISO 14001,kontinuirano uvodi
mjere zaštite okoliša.
Poduzeće je dužno poštovati zahtjeve iz okolišne dozvole koje se odnose na mjere
vezane za uvjete rada u izvanrednim situacijama, kao i da kreira interni plan intervencije koji
sadrži mjere koje će se poduzeti u slučaju nesreće većih razmjera. Sa ovim planom trebaju biti
upoznata tijela koja su nadležna za upravljanjem izvanrednih situacijama, kako bi mogla
izraditi eksterne planove za mjere koje će se poduzeti izvan pogona postrojenja.
3.ULOGA I ZNAČAJ OPERATIVNIH CENTARA U PROVOĐENJU MJERA
ZAŠTITE I SPAŠAVANJA LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA
Pravodobno i pravilno informiranje je bitno ,a u nekim trenucima i presudno ,za
učinkovitu primjenu pojedinih preventivnih mjera i mjera za ublažavanje i otklanjanje
posljedica.
81
U sadašnjoj fazi operativni centar treba da obavlja slijedeće zadatke:
-Vrši prijem i prikupljanje podataka i informacija o događajima koji na bilo koji način
ugrožavaju ljude i materijalna dobra ili utječu na normalan rad i život pučanstva,
-Analiza, obrada, provjera i procjena dobivenih podataka, te izvještavanje značajnih
tijela ,organizacija i dežurnih službi o događajima i nastalim situacijama.
-Razmjena informacija sa tijelima i službama redovitih djelatnosti ,obavješćivanje
stanovništva putem propisanih zvučnih signala, lokalnih radio postaja, putem telefona 121
dežurne službe operativnog centra ,prijem i prijenos zapovijedi ,naloga, odluka ,izvješća o
mjerama pripravnosti ,mobilizacije ,zaštite i spašavanja, te mjerama u slučaju nekih drugih
izvanrednih okolnosti i ostale poslove po nalogu voditelja Službe civilne zaštite i vatrogastva
općine Stolac.
-Održavanje sustava uzbunjivanja ,sredstava veze i ostalih instalacija operativnog
centra .
U situaciji nastanka većih prirodnih i drugih nesreća neophodno je osigurati
danonoćni rad operativnog centra , neophodno je osigurati četiri operativca da bi se osigurali
uvjeti za ovakav način rada.
4. POTREBE ZA ORGANIZIRANJEM I OPREMANJEM SNAGA ZA
ZAŠTITU I SPAŠAVANJE
4.1 Analiza stanja i spremnosti snaga zaštite i spašavanja
Na temelju analize stanja, trenutno organiziranih snaga civilne zaštite i vatrogastva na
području općine Stolac, nužno je poduzeti aktivnosti kako bi se ,temeljem procjene rizika i
opasnosti koje ugrožavaju općinu Stolac, organizirale odgovarajuće snage, te sukladno
osobnim i materijalnim formacijama opremile i educirale za djelovanje u slučaju prirodnih i
drugih nesreća.
Analizom pokazatelja o snagama i njihovoj spremnosti za angažiranje i učinkovito
djelovanje u akcijama zaštite i spašavanja, u prvi plan izbile su manjkavosti sadašnje strukture
i razine organiziranja potrebnih snaga i sredstava, što je signal za uzbunu, jer sadašnja
ustrojenost i spremnost strukture zaštite i spašavanja ne zadovoljava.
Tragajući za optimalnim rješenjima, koje bi dalo odgovor na ključne opasnosti, a kako
sa ciljem , da se iznađe najbolji način zaštite ljudi i materijalnih dobara a temeljem procjene
ugroženosti općine Stolac od prirodnih i drugih nesreća, došlo se do zaključka/prijedloga
Općinskom vijeću Stolac glede osnivanja odgovarajućih struktura zaštite i spašavanja,
odnosno Službi za zaštitu i spašavanje.
4.2. Potrebe za organiziranjem i opremanjem snaga/Službi zaštite i spašavanja
U tom pogledu, kao favorite u prijedlogu ističemo potrebu za organiziranjem, odnosno
proglašenjem nekih zakona predviđenih društvenih struktura koji mogu preuzeti ulogu
odgovarajuće Službe, kao što su:
4.2.1. Služba za spašavanje iz ruševina
82
Djelovanje u uvjetima nastanka potresa, poplava, požara i znatnih rušenja objekata,
odnosno spašavanje ljudi i materijalnih dobara zatrpanih u ruševinama predstavljaju glavni
vid aktivnosti glede koje se predlaže osnivanje ove službe.
U općini Stolac trebalo bi organizirati jednu službu za spašavanje iz ruševina,
utemeljenu na postojećim gospodarskim subjektima čija je osnovna dijelatnost u oblasti
gradnje, a koji su opremljeni građevinskim strojevima i drugom opremom.
4.2.2. Služba za zaštitu i spašavanje od požara
Analizom učestalosti požara, kao i posljedica od požara, osobito u ljetnom periodu
ukazuje na potrebu osnivanja Službe za zaštitu od požara. U tom smislu Vatrogasnu postrojbu
u okviru Vatrogasnog društva Stolac, potrebno je proglasiti Službom za zaštitu i spašavanje
od požara te je dodatno opremiti, obučiti i osposobiti.
Isto tako Vlada HNŽ treba osnovati Interventnu vatrogasnu postrojbu sukladno
Zakonu o vatrogastvu (Službene novine HNŽ,br.5/04)koja bi bila zadužena za zaštitu i
spašavanje od požara na području cijele županije, a mogla bi se angažirati i na području
drugih županija, Republike Srpske, a sukladno važećem sporazumu mogla bi se angažirati i na
područje susjednih država.
4.2.3. Služba za RBK zaštitu
Prema podacima iz Procjene ugroženosti područja HNŽ od prirodnih i drugih nesreća,
utemeljenje ove Službe moguće je u okviru Zavoda za javno zdravstvo HNŽ, za područje
cijele županije, a dio poslova za područje općine Stolac mogao bi obavljati Dom zdravlja
Stolac sukladno opremljenosti i osposobljenosti.
Onečišćenje okoliša, zraka, tla, vode, te općenito uvjeta za život upućuje na formiranje
ove Službe.
4.2.4. Služba za prvu medicinsku pomoć
Razne prirodne i druge nesreće(požari, potresi, poplave, tehnološke nesreće…)mogu
ljudske povrede i stradavanja, pa je iz tog razloga Dom zdravlja Stolac potrebno proglasiti
Službom za prvu medicinsku pomoć obzirom na njihovu stručnost i opremljenost, te im u
slučaju prirodnih i drugih nesreća osigurati materijalne preduvjete za uspješno djelovanje u
takvim situacijama.
5.
FINANCIRANJE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA
5.1. Sustavno financiranje zaštite i spašavanja u Federaciji B i H
Prvi sustavan odgovor financiranju sustava zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih
nesreća u Federaciji BiH sadržan je u Zakonu o zaštiti i spašavanju koji navodi izvore
financiranja, uvođenje posebnog poreza na neto plaće od 0,5% i način raspodjele tih sredstava
subjektima kojima po zakonu pripadaju.
Prema članku 179.Zakona o zaštiti i spašavanju, financiranje se ostvaruje iz slijedećih
izvora:
-Proračun Federacije Bih, Županija i općina,
-Sredstva pravnih osoba,
-Osiguranja,
-Dragovoljni prilozi-dotacije,
-Drugi izvori utvrđeni ovim i drugim zakonima.
U članku 180. istog Zakona predviđeno je izdvajanje posebnog poreza za zaštitu i
spašavanje od prirodnih i drugih nesreća u visini 0,5% od neto plaća svih uposlenih u
gospodarskim društvima kao i građana koji obavljaju samostalnu djelatnost.
83
Zakonom ali i Naputkom o načinu obračunavanja i uplati posebnog poreza za zaštitu i
spašavanje od prirodnih i drugih nesreća(Službene novine Federacije BiH,br.44/04)
Federalnog ministarstva financija, regulirane su obveze svih poreznih obveznika i potvrđen
omjer pripadanja ovih sredstava:
-20% pripada Federaciji BiH i služi isključivo za namjene iz članka 182.točke 2-5 Zakona,
-30% pripada Županijama i služi isključivo za namjene iz člana 183.točke 2-6.Zakona,
-50% pripada općini u kojoj su ta sredstva ostvarena i služe isključivo za namjenu iz članka
184 Zakona.
S obzirom da je u znatnoj mjeri prisutan rad na crno, velik broj zaposleni radi po
ugovoru na određeno vrijeme ili po ugovoru o dijelu ostvaruju plaće i druga primanja, teško je
precizno obračunati iznos mogućih prihoda.
5.2. Zaključak
-Donošenjem Zakona o zaštiti i spašavanju i Naputka o načinu obračunavanja o uplati
posebnog poreza od prirodnih i drugih nesreća, postoji formalno pravna pretpostavka
dostupnosti financijskih sredstava, i ako je njihova prihodovna osnovica dosta niska u odnosu
na potrebe uspostave, organizacije i funkcije elemenata sustava zaštite i spašavanja,
otklanjanja i saniranja posljedica od prirodnih i drugih nesreća.
-Radi ostvarivanja pretpostavki za planiranje i razvoj zaštite i spašavanja na realnim
projekcijama prihoda po osnovu članka 180.Zakona,transparentnog izvršenja proračuna po
ovim stavkama na svim razinama vlasti potrebno je primijeniti
Odluku o uvjetima i načinu korištenja sredstava po temelju posebnog poreza za zaštitu i
spašavanje od prirodnih i drugih nesreća.(Službene novine Fedracije BiH,br.46/05).
-Sredstva ostvarena temeljem članka 180.Zakona,nisu i ne mogu biti jedina sredstva za
sveukupne namjenske potrebe zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara. Potrebno je
voditi računa i o svim drugim izvorima sredstava po članku 179.Zakona,koja se kao
objedinjena trebaju voditi na račune riznice Županijskog ministarstva financija i općina.
-Prevencija u zaštiti i spašavanju na razini Županije i općina treba biti podržana u okviru
redovitog planiranja proračuna za potrebe osnovne djelatnosti, usuglašeno sa prioritetima
Godišnjeg plana provođenja mjera iz Programa razvoja zaštite i spašavanja u Županiji
i općinama.
-Pored proračunskih sredstava za zaštitu i spašavanje u okviru redovitog planiranja
preventivnih mjera zaštite i spašavanja, koristit će se i dio sredstava izdvojenih po osnovu
0,5% za potrebe preventivnih mjera zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara.
-Sredstva iz posebnog poreza, treba planirati i kroz Program razvoja zaštite i spašavanja i
realizirati ih u okvirnom omjeru:
-50% za opremu struktura civilne zaštite,
-30% za saniranje šteta od prirodnih i drugih nesreća,
-20% za obuku struktura civilne zaštite (povjerenika, službi, uprava, stožera, službi za zaštitu
i spašavanje, postrojbi civilne zaštite i pučanstva)
Upravljanje raspoloživim financijskim sredstvima, uputno je i jedino izvodivo izradom
Proračuna na svim razinama od općina i Županija i njihovim optimiziranjem, po načelu
povezivanja, poštujući okvirne uvjete koji trebaju biti strateški oblikovani u Programu razvoja
sustava zaštite i spašavanja u Federaciji BiH, što se odnosi i na sredstva po članku
180.Zakona.
Program razvoja zaštite i spašavanja za sve nosioce planiranja u Županiji i općini,
posebice za upravna i stručna tijela civilne zaštite, čine temelj za izradu Godišnjih planova u
provedbi razvojnih mjera za postizanje spremnosti sustava zaštite i spašavanja za odgovor na
razne prirodne i druge nesreće.
84
Za potrebe zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća potrebno je na razini
godišnjeg Proračuna HNŽ izdvojiti 0.5%,a na razini općina 1% godišnjeg proračuna.Za
općine koje to nisu u mogućnosti primjenjivati načelo povezivanja (Procjena ugroženosti
područja HNŽ od prirodnih i drugih nesreća, Vlada HNŽ)
D. ZAVRŠNE NAPOMENE
1. Nevladine strukture u Hercegovačko-neretvanskoj županiji i općini Stolac
U HNŽ postoji i djeluje više nevladinih organizacija i udruga građana koji sudjeluju u
poslovima: nadgledanja, osiguranja veza, poduzimanja preventivnih mjera, sprečavanja,
smanjenja ili otklanjanja posljedica u slučaju nesreća, edukacije pučanstva ,kao što su:
-Crveni križ HNŽ. To je nevladina organizacija koja je prihvatila principe Međunarodnog
crvenog križa, a svoju djelatnost obavlja u skladu sa Zakonom, statutom i drugim aktima
kojima je ova djelatnost urađena.
Surađuje sa svim vladinim i nevladinim organizacijama uključenim u odgovore na katastrofu
i u tom smislu razvija vlastitu strukturu djelovanja, upravljanja suradnje i koordinacije.
-Savez radio-amatera je nevladina organizacija koja se uključuje u osiguranje sustava veza za
sve strukture koje sudjeluju u prevenciji sprečavanja katastrofa,
-Vatrogasni savez je udruga profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih društava koja se bavi
prevencijom, obukom, sprečavanjem i otklanjanjem opasnosti od požara,
-Karitas,
-Crveni polumjesec,
-Aero-klub,
-Ronilački klub i Društvo sportova na vodi,
-Gorska služba spašavanja,
-Planinarsko društvo,
-Lovačko društvo,
-Ribarsko društvo,
-Gorani i druge društvene organizacije koje se organiziraju prema Zakonu o udrugama
građana i fondacija.
U općini Stolac, od značaja za zaštitu i spašavane ,djeluju slijedeće nevladine
organizacije:
-Crveni križ općine Stolac,
-Lovačko društvo,
-Radio-amateri.
2. Međunarodna suradnja u oblasti zaštite i spašavanja
Županije na međunarodnom planu ostvaruju suradnju u okviru projekata koje vode
odgovarajuće Međunarodne organizacije u provedbi aneksa Daytonskog mirovnog
sporazuma, a prije svega na planu pripremanja, osposobljavanja struktura i snaga za
sudjelovanje u akcijama zaštite od požara na otvorenom prostoru.
U tom smislu ,preko Federalne uprave civilne zaštite, ostvaruje se intenzivna suradnja
u okviru projekta DPPI,(Inicijativa za prevenciju prirodnih nesreća),sa odgovarajućim
strukturama Republike Srpske, Republike Hrvatske, i Srbije i Crne Gore.
Prema podacima iz Procjene ugroženosti područja HNŽ od prirodnih i drugih nesreća.
ova će Županija nastaviti suradnju, prije svega sa lokalnim zajednicama sukladno Zakonu o
zaštiti i spašavanju, Sporazum o suradnji i ostvarivanju zadataka civilne zaštite, i Republička
uprava civilne zaštite Republike Srpske, Sporazum između Vijeća ministara BiH i Vlade
Republike Hrvatske o suradnji u zaštiti od prirodnih i civilizacijskih katastrofa (Službene
novine BiH,br.7/01), a Sporazum između Srbije ,Crne Gore i Bosne i Hercegovine o suradnji
85
u zaštiti od prirodnih i civilizacijskih katastrofa je u proceduri (za sada je urađena Radna
verzija).
IZVORI PODATAKA
1. Zakon o zaštiti i spašavanju(Službene novine Federacije BiH ,br.39/03),
2. Metodologija za izradu procjene ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća(Službene
novine Federacije BiH,br.35/04),
3. Zakon od ionizirajućeg zračenja i radijacijske sigurnosti (Službene novine Federacije
BiH ,br.15/99),
4. Odluka o visini i minimalnim količinama sredstava potrebnih za provođenje osobne i
kolektivne zaštite građana i zaposlenih, poslovnim objektima i stambenim zgradama
od prirodnih i drugih nesreća(Službene novine Federacije BiH ,br.23/04),
5. Pravilnik o ustroju i funkcioniranju centara motrenja i uzbunjivanja na području
Federacije BiH (Službene novine Federacije BiH,BR.9/05),
6. Zakon o prostornom uređenju(Službene novine Federacije BiH,br.52/02),
7. Zakon o gradnji (Službene novine Federacije BiH,br.55/02),
8. Uredba o mjerilima, kriterijima i načinu izgradnje skloništa i tehničkim normativima
za izgradnju skloništa(Službene novine Federacije BiH,br.21/05),
9. Zakon o upravljanju otpadom(Službene novine Federacije BiH,br.33/03).
10. Zakon o zaštiti okoliša (Službene novine Federacije BiH ,br.33/03),
11. Zakon o zaštiti zraka (Službene novine BiH,br33/03),
12. Zakon o zaštiti voda (Službene novine Federacije BiH,br.33/03),
13. Zakon o zaštiti prirode (Službene novine Federacije BiH,br.33/03),
14. Naputak o načinu obračunavanja i uplati posebnog poreza za zaštitu i spašavanje od
prirodnih i drugih nesreća (Službene novine Federacije BiH,br.44/04),
15. Odluka o uvjetima i načinu trošenja sredstava po temelju posebnog poreza za zaštitu i
spašavanje od prirodnih i drugih nesreća(Službene novine Federacije BiH,br.46/05),
16. Sporazum o suradnji i ostvarivanju zadataka civilne zaštite(Službene novine
Federacije BiH ,br.36/01),
17. Sporazum između Vijeća ministara BiH I Vlade Republike Hrvatske o suradnji u
zaštiti od prirodnih i civilizacijskih katastrofa (Službene novine Federacije
BiH,br.7/01),
18. Zakon o vatrogastvu (Narodne novine HNŽ,br.5/04),
19. Zaštita bilja ;Josip Kišpatić, Milan Maceljski,
20. Meteorološka stanica Stolac,
21. Komunalno poduzeće Stolac,
22. Elektro-Stolac,
23. Policijska stanica Stolac,
24. Odjel za gospodarstvo i financije općine Stolac,
25. Dom zdravlja Stolac,
26. Veterinarska stanica Stolac,
86
27. Federalni centar za uklanjanje mina i NUS-a,
28. Procjena ugroženosti Federacije BiH od prirodnih i drugih nesreća: Vlada Federacije
BiH,
29. Procjena ugroženosti područja HNŽ od prirodnih i drugih nesreća: Vlada HNŽ.
Broj:05-4-05/14
Stolac:07.03.2014.godine.
Služba za opću upravu, civilnu zaštitu i
braniteljsko-invalidsku zaštitu
Daniel Babić
Općinsko vijeće Stolac, rješavajući u predmetu dodjele neizgrađenog građevinskog zemljišta , na
osnovu članka 17. Statuta općine Stolac («Sl. glasnik općine Stolac» br. 1/98 i 1/02), članka 44. i 45.
Zakona o građevinskom zemljištu («Službene novine Federacije BiH», broj 25/03 i 67/05) , članka 4.
Odluke o uvjetima i načinu dodjele građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu («Sl.glasnik općine
Stolac» br. 1/04 i 3/09) i Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o uvjetima i načinu dodjele građevnog
zemljišta u državnom vlasništvu( „Službeni glasnik općine Stolac, broj 3/11) na sjednici održanoj dana
22.05.2014 godine d o n o s i
R J E Š E NJ E
I „ECO SWIS“ d.o.o. Mostar iz Mostar dodjeljuje se na korištenje radi izgradnje poslovnog objekta
– fotonaponske elektrane, neizgrađeno građevinsko zemljište pobliže označeno kao:
- k.č.br. 827/52 nastala cijepanjem k.č.br. 827/1, u površini od 5407 m², upisana u zk.ul.br.3, k.o.
Trijebanj i k.č.br. 991/80 (novi broj 1/84), nastala cijepanjem k.č.br.991/1 (novi broj 1/1) u površini
od 14.593 m2 upisana u zk.ul.br.3 k.o. Pješivac..
Broj: 01-01-045/14
Dana: 22.05.2014 g.
PREDSJEDNIK
OPCINSKOG VIJECA STOLAC
Edin Šetka
Na temelju članka 61. stavak 1. Zakona o građevnom zemljištu (Sl. novine F BiH br. 25/03),
članka 17. Statuta općine Stolac ( Sl. glasnik općine Stolac br. 1/98 i 1/02) članka 21,23,25,26 i 27.
Odluke o uvjetima i načinu dodjele građevnog zemljišta u državnom vlasništvu (Sl. glasnik općine
Stolac br. 1/04), članka 1 i 3. Odluke o uvjetima i načinu stjecanja povoljnijih uvjeta na građevnom
zemljištu u državnom vlasništvu socijalno ugroženim kategorijama pučanstva u općini Stolac (Sl
glasnik općine Stolac br. 1/05), rješavajući po zahtjevu Franjo Jukić sin Pere iz Stoca za utvrđivanje
prava vlasništva na građevnom zemljištu na kojem je izgrađen stambeni objekt bez prava korištenja
radi građenja, Općinsko vijeće Stolac na sjednici održanoj dana 22.05.2014 godine d o n o s i:
R J E Š E NJ E
I Na građevnom zemljištu k.č. 600/84, u površini 352 m2, upisana u zk.ul.br.25, k.o. Donji
Poplat, utvrđuje se pravo vlasništva u korist Franjo Jukić sin Pere iz Stoca kao graditelja stambenog
objekta izgrađenog na tom zemljištu.
Broj: 01-01-046/14
Datum, 22.05. 2014. godine.
PREDSJEDNIK
OPĆINSKOG VIJEĆA STOLAC
87
Edin Šetka
Na temelju članka 61. stavak 1. Zakona o građevnom zemljištu (Sl. novine F BiH br. 25/03),
članka 17. Statuta općine Stolac ( Sl. glasnik općine Stolac br. 1/98 i 1/02) članka 21,23,25,26 i 27.
Odluke o uvjetima i načinu dodjele građevnog zemljišta u državnom vlasništvu (Sl. glasnik općine
Stolac br. 1/04), članka 1 i 3. Odluke o uvjetima i načinu stjecanja povoljnijih uvjeta na građevnom
zemljištu u državnom vlasništvu socijalno ugroženim kategorijama pučanstva u općini Stolac (Sl
glasnik općine Stolac br. 1/05), rješavajući po zahtjevu Dejan Tunjić sin Joze iz Crnića za
utvrđivanje prava vlasništva na građevnom zemljištu na kojem je izgrađen stambeni objekt bez prava
korištenja radi građenja, Općinsko vijeće Stolac na sjednici održanoj dana 22.05.2014 godine d o n o s
i:
R J E Š E NJ E
I Na građevnom zemljištu k.č. 1417/84, (novi broj 1006/61) u površini 2096 m2, upisana u
zk.ul.br.20, k.o. Crnići, utvrđuje se pravo vlasništva u korist Dejan Tunjić sin Joze iz Crnića kao
graditelja stambenog objekta izgrađenog na tom zemljištu.
Broj: 01-01-047/14
Datum, 22.05. 2014. godine.
PREDSJEDNIK
OPĆINSKOG VIJEĆA STOLAC
Edin Šetka
88
SADRŽAJ
OPĆINSKO VIJEĆE
1. Odluka o izmjenama i dopuna Odluke o usvajanju proračuna općine
Stolac za 2014 godinu…………………………………………………………...1,
2. Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o izvršenju proračuna općine Stolac
Za 2014 godinu…………………………………………………………………..3,
3. Odluka o uvjetima,podtupku i načinu legalizacije građevina izgrađenih bez
pravomoćnog odobrenja za građenje……………………………………………..4,
4. Odluka o prijevozu učenika na području općine Stolac………………………….7,
5. Odluka o suglasnosti na imenovanje Ravnatelja centra za Socijalni rad Stolac…8,
6. Odluka o suglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o
Radnim odnosima Centra za socijalni rad Stolac……………………………….. 8,
7. Odluka o promjeni statusa nepokretnosti………………………………………..14,
8. Odluka o imenovanju povjerenstva za provođenje javnog natječaja za
raspolaganje nekretninama u vlasništvu općine Stolac…………………………15,
9. Odluka o prodaji nekretnine u vlasništvu općine Stolac………………………...16,
10. Odluka o ustupanju opreme za prikupljanje otpada na upravljanje i održavanje
Radi poboljšanja usluga prikupljanja i odvoženja otpada i uvođenje selektivnog
prikupljanja otpada u općini Stolac………………………………………………17,
11. Odluka o usvajanju procjene ugroženosti od požara općine Stolac za 2014 g…..17,
12. Odluka o usvajanju Plana zaštite od požara općine Stolac za 2014 g…………....40,
13. Odluka o usvajanju procjene ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća
općine Stolac ……………………………………………………………………..49,
14. Rješenja do dodijeli građevnoga zemljišta………………………………………..87,
NAČELNIK OPĆINE
Službeni glasnik općine Stolac izlazi po potrebi. Tiraž ovog broja je 50 kom.
Glavni i odgovorni urednik Zdenko Marić Tehnička priprema Zdenko Marić
89

Preview

“Božić vrijeme mira i obiteljskoga zajedništva

Plan mreže dječjih vrtića

REPUBLIKA HRVATSKA ZADARSKA ŽUPANIJA OPĆINA

rezultate izbora za općinskog načelnika općine

marinko žic, načelnik prijatelj

Duhovno-kulturni centar - Biskupije Mostar-Duvno i Trebinje

80. obljetnica Sibinjskih žrtava i Dan općine Sibinj

Na temelju članka 13. Zakona o pravu na pristup informacijama

odluka o raspisivanju natječaja - Općina Tar