Infokom GLASNIK VANJSKOTRGOVINSKE/SPOLJNOTRGOVINSKE KOMORE BOSNE I HERCEGOVINE WWW.KOMORABIH.BA BROJ 62 • GODINA VIII • APRIL/TRAVANJ 2015. Prijedlog mjera za poboljšanje poslovnog ambijenta Međunarodne konferencije: Utjecaj imidža BiH na privredni rast i razvoj države • Javne nabavke ANALIZE • MEĐUNARODNA SARADNJA • EDUKACIJA • TRANSPORT • BH PRIVREDA TRŽIŠTA • KONFERENCIJE • PREDSTAVLJAMO • STANDARDI • INO SAJMOVI ISSN 1840-3417 Sadržaj INFOKOM Uvodnik Broj 62 april/travanj 2015. Izdavač: VANJSKOTRGOVINSKA / SPOLJNOTRGOVINSKA KOMORA BOSNE I HERCEGOVINE Adresa: Branislava Đurđeva 10 71000 Sarajevo Uređivački kolegij: doc. dr. Bruno Bojić, predsjednik Aida Alić Enes Ališković Nihad Bajramović Igor Gavran prof. dr. Duljko Hasić Ognjenka Lalović Zdravko Marinković Boris Marković Ivan Mandić Engin Mešanović 40ECOS Edukacija u funkciji bržeg ekonomskog razvoja 4KONFERENCIJA Utjecaj imidža BiH na privredni rast i razvoj države 43PREDSTAVLJAMO Projekat “Moj proizvod” 6TRŽIŠTA Unapređenje trgovinske saradnje i izvoza na tržište zemalja EFTA-e 8 CEFTA - DIHK Efikasnija primjena Ugovora CEFTA 2006 10EDUKACIJA Internacionalna konferencija o javnim nabavkama 44 PUM - Podrška malim i srednjim preduzećima u BiH 46 Kako pomoći izvozno orijentiranu privredu BiH da plasira proizvode na tržište EU 48TRANSPORT Infrastruktura BiH, veza sa Istokom i Zapadom 11 BH PRIVREDA Komora u funkciji privrede BiH 12 Prijedlog mjera za poboljšanje poslovnog ambijenta skog izaslanstva BiH sajmovima Fruit Logistica 2015 u Berlinu i PROWEIN 2015 u Düsseldorfu, kao i o sudjelovanju na gospodarskoj konferenciji u Beču. Komora je također bila domaćin značajnim događajima, od kojih izdvajamo konferenciju na temu „Utjecaj imidža BiH na privredni rast i razvoj države“. Sudionici su bili dr. Mladen Ivanić, predsjedatelj Predsjedništva BiH, Tanja Fajon, zastupnica će bh. kompanije imati pristup unutarnjem tržištu EU koje ima blizu 500 milijuna potrošača, što će im omogućiti pružanje 31 INO SAJMOVI Vinari iz BiH posjetili sajam PROWEIN 2015 Dizajn i priprema: Engin Mešanović 32 Proizvođači voća i povrća iz BiH posjetili sajam Fruit Logistica 2015 Besplatan primjerak stvenika na sajmu namještaja IMM COLOGNE, te poslovnim posjetima gospodar- Proteklo razdoblje posebno je obilježila vijest iz Brisela o ispunjenju uvjeta BiH za stupanje na snagu Sporazuma o stabi- 53 IPA II - Instrument za pretpristupnu pomoć 36KONFERENCIJA Austrijski privrednici zainteresovani za saradnju sa BiH Između ostalog, donosimo vam informacije o uspješnom nastupu bh. gospodar- 51 BAS ENP (Enquiry Notification Point) SISTEM 52 PROGRAMI EVROPSKE UNIJE ERASMUS* Tiraž: 2000 darske teme i događanja koja su obilježila proteklo razdoblje. Europskog parlamenta, Judith Illerhues, direktorica Friedrich-Ebert-Stiftunga, te 28ANALIZA Vanjskotrgovinska razmjena BiH u 2014. godini 54 AGENCIJA ZA NADZOR NAD TRŽIŠTEM BIH Vezice na dječjoj odjeći “skrivena opasnost” 34 Odlični rezultati nastupa bh. proizvođača namještaja na sajmu u Kelnu i u ovom broju Infokoma za vas smo pripremili brojne zanimljive i aktualne gospo- 50 Upravljanje rizicima i TIR karnetima primjenom najnovijih aplikacija Kontakt: Aida Alić Služba za informiranje Tel: +387 33 566-272 Fax: +387 33 214-292 E- mail: aida.alic@komorabih.ba http://www.komorabih.ba Štampa: Suton d.o.o. Široki Brijeg Cijenjeni čitatelji, mnoge druge značajne ličnosti iz gospodarskog, javnog i političkog života. lizaciji i pridruživanju, čime se BiH otvaraju vrata Europske unije. Sam značaj SSP-a ogleda se prvenstveno u činjenici da usluga širom EU i natjecanje za javne ugovore. Konkretno, osnovne prednosti Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju za BiH su približavanje standarda EU za kvalitet proizvoda, postupno uvođenje viših standarda zaštite potrošača, veća konkurentnost na tržištu, bolje predvidljivo poslovno okruženje zbog postupnog približavanja EU zakonima i standardima te veća učinkovitost institucija. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine će pojačati svoje aktivnosti s ciljem pružanja potpore bh. kompanijama, te će kroz brojne edukativne programe nastojati da im omogući što kvalitetniju pripremu za uvođenje potrebnih standar- 56PREDSTAVLJAMO Poslovni klub da i provođenje neophodnih reformi. 58 EVROPSKA PODUZETNIČKA MREŽA Poslovna saradnja Nadamo se da ćemo i u narednom broju Infokoma zaokupiti vašu pozornost pozitivnim dešavanjima u gospodarstvu Bosne i Hercegovine. Doc.dr.sc. Bruno Bojić 38TRŽIŠTA Republika Francuska 2 INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. 3 KONFERENCIJA Utjecaj imidža BiH na privredni rast i razvoj države Institut za edukaciju Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i Friedrich-Ebert-Stiftung su 16. 3. 2015. godine u prostorijama Komore organizirali konferenciju na temu „Utjecaj imidža BiH na privredni rast i razvoj države“. P ovod za organizaciju ove Konferencija predstavlja pokušaj pronalaženja odgovora na pitanje kako sinergijsko djelovanje političara, diplomata, privrednika, investitora i medija može dati pozitivne efekte i biti u funkciji kreatora boljeg imidža naše države. Svaka država koja želi postati dio regionalnih integracija mora aktivno raditi na promociji svojih nacionalnih interesa i, samim tim, utjecati na kreiranje imidža svoje zemlje na međunarodnoj sceni. Države članice integracijskih procesa 4 učestvuju u oblikovanju zajedničkih politika EU i kroz taj proces direktno plasiraju vlastite interese, zalažući se za sve ono što spada u dobrobit privrednih subjekata i građana. Zato je i organizacija ove konferencije pokušaj da se kroz dijalog predstavnika države i privrede definira strategija u oblasti brendiranja Bosne i Hercegovine. Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić, u svom uvodnom obraćanju, naglasio je da dosadašnje loše politike vlada na svim nivoima u Bosni i Hercegovini čine Načini upravljanja imidžom države ■■ ■■ ■■ ■■ turistička promocija izvozni proizvodi političke odluke vlada inozemna ulaganja i prisutstvo stranih tvrtki ■■ kultura i kulturna razmjena ■■ ponašanje državljana u inozemstvu ■■ inozemni posjeti i iskustva INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. ključni uzrok lošeg imidža o našoj zemlji, te da je za njegovo popravljanje i privlačenje investitora potrebno uspostaviti političku i ekonomsku stabilnost. U uvodnom obraćanju, prisutnim se obratila i Judith Illerhues, direktorica Friedrich-Ebert-Stiftunga BiH, fondacije koja je bila partner ove konferencije. Gospođa Illerhues je navela kako Friedrich-Ebert-Stiftung već nekoliko godina kontinuirano nudi platforme koje bi omogućile razmjenu ideja i koncepata za poboljšanje imidža Bosne i Hercegovine u regionalnim i svjetskim okvirima. Također je napomenula da je u tom procesu vrlo važno uočiti društveno-političke aktere, te im ukazati na to kako kroz svoj rad mogu konstruktivno doprinijeti tome. Nakon uvodnih obraćanja organizatora upriličeno je izlaganje predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Mladena Ivanića na temu „Uloga Predsjedništva BiH u promociji imidža BiH“ i zastupnice u Evropskom parlamentu Tanje Fajon na temu „lzazovi i mogućnosti poboljšanja imidža BiH u EU“. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić je istakao da je prva asocijacija stranih investitora o BiH da se radi o nepredvidivoj zemlji. Za takvu percepciju naveo je dva razloga: stvaranje problema od strane domaćih političkih aktera koji su to činili s ciljem stjecanja političkih poena i nekonzistentna politika dijela međunarodne zajednice. Zastupnica u Evropskom Parlamentu Tanja Fajon upoznala je prisutne sa odlukom iz Brisela o odobrenju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju za BiH, te da se od naše zemlje očekuje da načini velike i konkretne ekonomsko-socijalne reforme, a sve u cilju ispunjavanja preduvjeta za podnošenje aplikacije Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropsku uniju. U drugom dijelu konferencije, u okviru panel diskusije, govorili su stručnjaci iz ove oblasti, direktori uspješnih kompanija iz Bosne i Hercegovine, te predstavnici Ministarstva vanjskih poslova BiH i Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. Na konferenciji se okupilo više od 150 učesnika (direktori najuspješnijih bh. preduzeća, ambasadori, predstavnici parlamenata, ministarstava, komora, sindikata, asocijacija privrede i medija). Kako bi se napravio iskorak na poboljšanju imidža BiH, FriedrichEbert-Stiftung je prije nekoliko godina pokrenuo niz istraživanja vezanih za identitet i imidž Bosne i Hercegovine kako bi se analizirala slika naše države u susjedstvu. Na temelju tih saznanja provedena je rasprava s vodećim bosanskohercegovačkim stručnjacima, te su napravljena dodatna istraživanja mišljenja eksperata kako bi se utvrdilo koji su to potencijali Bosne i Hercegovine, zahvaljujući kojima bi BiH mogla postati prepoznatljiva u svijetu i započeti proces vlastitog brendiranja. Zahvaljujući takvom metodološkom pristupu postignut je visok nivo saglasnosti, ne samo među pripadnicima različitih naroda u BiH već i među stručnjacima koji se bave turizmom, privredom ili promocijom, što je pokazala i studija „Strateške smjernice za brendiranje BiH“ prof. dr.sc. Bože Skoke. Na konferenciji su predstavljena konkretna uputstva i alati za pristup brendiranju države prilikom promišljanja o boljoj budućnosti Bosne i Hercegovine i njenih stanovnika, te planiranju konkretnog procesa brendiranja koji je neophodan ukoliko naša država želi zauzeti kvalitetnije mjesto na međunarodnoj političkoj i ekonomskoj sceni. ECOS - Institut za edukaciju n 5 TRŽIŠTA Unapređenje trgovinske saradnje i izvoza na tržište zemalja EFTA-e Evropski sporazum o slobodnoj trgovini EFTA za Bosnu i Hercegovinu dugoročno predstavlja značajnu fazu u procesu evropskih ekonomskih integracija koji će osigurati slobodu kretanja roba, usluga, kapitala i ljudi, jer će domaćoj privredi otvoriti tržište ovih zemalja za robe porijeklom iz Bosne i Hercegovine. S tupanjem na snagu Sporazuma o slobodnoj trgovini Bosne i Hercegovine sa državama članicama Evropske asocijacije za slobodnu trgovinu (EFTA) osigurano je tržište od potencijalnih 13 miliona potrošača i stvoreni su dodatni preduvjeti za privlačenje novih investicija iz tih zemalja u bh. privredu, kao i mogućnost za međusobnu saradnju radi zajedničkog nastupa na trećim tržištima. Radi se o tržištu izuzetno bogatih stanovnika blizu 900 milijardi eura bruto domaćeg proizvo- da, odnosno 68 hiljada eura dohotka po stanovniku. Sporazum o slobodnoj trgovini dolazi u pravo vrijeme, u momentu kada proces bosanskohercegovačke integracije u EU ulazi u novu fazu. Dobra strana ovog Sporazuma za BiH jeste tzv. asimetrija u liberalizaciji poljoprivrednim proizvodima BiH, a to znači da sa datumom stupanja na snagu ovog Sporazuma (1. januara 2015. godine) naši proizvođači iz ove oblasti mogu izvoziti u zemlje EFTA-e bez ikakvih carinskih ograničenja, dok će proizvođači iz zemalja EFTA-e takav tretman imati tek od januara 2017. godine. Time je osigurana prednost našim proizvođačima da suficit koji je već ostvaren u razmjeni sa zemljama EFTA-e dignu na jedan novi nivo. Znači, vodilo se računa o zaštiti domaćih proizvođača u osjetljivim granama od značaja za BiH. S druge strane, u potpunosti je liberalizirano tržište industrijske proizvodnje. U strukturi vrijednosti izvoza BiH u EFTA zemlje najveći udio čine: sjeda- Vanjskotrgovinska razmjena BiH prema tržištima 2013. 2014. ZEMLJA UVOZ IZVOZ OBIM SALDO UVOZ IZVOZ OBIM SALDO Učešće EU 67,7% 73,1% 69,7% 60,5% 66,1% 71,9% 68,2% 58,7% Učešće CEFTA 13,6% 16,5% 14,7% 9,6% 14,3% 16,1% 14,9% 11,8% Učešće EFTA 9,1% 1,7% 6,4% 19,3% 6,8% 1,9% 5,0% 13,1% Učešće ostali 9,5% 8,7% 9,2% 10,7% 12,8% 10,1% 11,8% 16,4% * Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH obuhvataju izvoz i uvoz roba prema ICD i UCD carinskim procedurama. Ukupna vanjskotrgovinska razmjena BiH sa zemljama potpisnicama EFTA sporazuma 2013. Uvoz Švicarska Izvoz Obim 2014. Saldo 1.349.855 135.318 1.485.173 -1.214.537 pokr. Uvoz Izvoz 10,0% 1.062.727 Obim 158.354 1.221.082 Porast % Saldo pokr. Uvoz Izvoz -904.373 14,9% -21,27 17,02 10,65 5,81 Norveška 3.470 13.526 16.996 10.056 389,8% 3.840 14.312 18.152 10.473 372,7% Lihtenštajn 3.291 3 3.294 -3.288 0,1% 3.430 454 3.884 -2.976 13,2% 0 174 174 174 0,0% 37 69 106 31 183,1% 0,00 -60.59 173.189 1.243.224 -896.846 16,2% -21,12 16,22 Island Ukupno za 1.356.616 149.022 1.505.637 -1.207.594 zemlje EFTA 6 11,0% 1.070.035 4,23 14.248,25 INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. la, aluminij u sirovim oblicima, obuća, električna energija, namještaj, oružje i streljivo, odjeća, proizvodi od čelika i željeza i drugo. U uvozu BiH iz EFTA-e, najveći udio imaju: nafta i ulje, lični automobili i druga motorna vozila, farmaceutski proizvodi, strojevi i uređaji, pamučni proizvodi i elektrooprema. Liberalizacijom trgovine poljoprivrednim proizvodima BiH će imati veliku šansu povećati izvoz poljoprivrednih proizvoda, ali će sve zavisiti od toga kojom brzinom će se ti proizvodi certificirati za izvoz u EFTA zemlje koje primjenjuju sistem standarda ispravnosti hrane identičan Evropskoj uniji. Značaj primjene tehničkih propisa i standarda, odnosno sanitarnih i fitosanitarnih mjera od strane zemalja EFTA-e, sa aspekta neophodnosti ispunjavanja odgovarajućih standarda za plasman roba na tržišta EFTA zemalja, od izuzetne je važnosti za Bosnu i Hercegovinu. Bosna i Hercegovina ima šansu i potencijal za izvoz na ovo tržište, i to, između ostalog, od biološki uzgojene hrane do različitih šumskih proizvoda koji su već konkurentni u velikom broju zemalja, pa i Evropskoj uniji. No, za izvoz i na ovo tržište potrebno je poštovati određene norme koje se odnose na sljedivost proizvoda (identifikacija i praćenje porijekla) i higijenske uvjete, a što je obaveza BiH prema kojoj se, između ostalog, mora poboljšati i uspostaviti koordinacija različitih agencija. Realno je očekivati da će se u tranzicijskom periodu nakon ovih aktivnosti početi pokazivati efekti rasta izvoza poljoprivrednih proizvoda. S druge strane, ne treba očekivati da će tržište BiH biti preplavljeno hranom iz EFTA zemalja, jer ni cijena ni tradicionalni odnosi u trgovini ne ukazuju na takve mogućnosti. Osim toga, zemlje EFTA-e su, zaključivanjem brojnih sporazuma o slobodnoj trgovini s trećim zemljama diljem svijeta, stvorile jednu od najvećih svjetskih mreža slobodne trgovine. U okviru potpisanog Sporazuma o slobodnoj trgovini EFTA definirana su pitanja vezana za preferencijalno porijeklo robe i mogućnosti korištenja tzv. dijagonalne kumulacije u skladu sa odredbama Sporazuma i na osnovama Pan-euro-mediteranske konvencije (PEM). Regionalna konvencija o paneuro-mediteranskim pravilima porijekla robe stupila na snagu za Bosnu i Hercegovinu 1. novembra 2014. godine. Regionalna konvencija o pan-euro-meINFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. Odluka o izmjeni Odluke o utvrđivanju Carinske tarife za 2015. godinu Zbog mnogobrojnih upita poslovnih subjekata sa teritorije Bosne i Hercegovine u vezi sa dijelom teksta Carinske tarife za 2015. godinu, a koji se odnosi na EFTA sporazum, obavještavamo privrednike da su u Carinskoj tarifi za 2015. god. („Službeni glasnik BiH“ broj 102/14) uočene tehničke greške u dijelu koji se odnosi na EFTA sporazum. Radi se o greškama u dijelu koji se odnosi na ribe koje nisu navedene u Aneksu III te na industrijske proizvode iz poglavlja 25 do 97 Carinske tarife, koji nisu navedeni u Aneksu IV Sporazuma. Na osnovu svega navedenoga, na inicijativu Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, urađena je Odluka o izmjeni Odluke o utvrđivanju Carinske tarife za 2015. godinu („Službeni glasnik BiH“ broj 19/15), a na osnovu iste i Prečišćeni tekst Carinske tarife za 2015. godinu u koji su unesene ove izmjene. O. L. diteranskim preferencijalnim pravilima o porijeklu robe propisuje odredbe o pravilima o porijeklu robe u trgovini između ugovornih strana koje imaju zaključene sporazume o slobodnoj trgovini. PEM konvencija će doprinijeti povećanju ekonomske saradnje, ubrzanju trgovine novim investicijama i brojnim drugim pozitivnim ekonomskim efektima. Jedan od ciljeva zaključivanja Konvencije, između ostalih, je i potreba da se kumulacija porijekla bazira na jedinstvenom pravnom instrumentu u formi regionalne konvencije o preferencijalnim pravilima o porijeklu, na koju se mogu pozivati pojedinačni sporazumi o slobodnoj trgovini, kao što je Sporazum o slobodnoj trgovini EFTA. Prvi pozitivni rezultati potpisa- nog Sporazuma o slobodnoj trgovini očekuju se krajem ove godine, a puni efekti krajem 2017. godine. Bosna i Hercegovina s pravom može računati na brojnu dijasporu u ovim zemljama kao potencijalno tržište za svoje proizvode. Preduzeća iz zemalja članica EFTA-e (Švicarska, Norveška, Lihtenštajn i Island) će u svojim budućim poslovnim aktivnostima sa partnerima iz Bosne i Hercegovine posebno cijeniti društvenu odgovornost, odnos prema poslovnoj zajednici i okolini, zaposlenim, poštivanju zakonskih propisa, zadovoljstvu zaposlenih i drugo. Prof. dr. Duljko Hasić n 7 CEFTA - DIHK UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE Radna grupa za carine i porijeklo robe Efikasnija primjena Ugovora CEFTA 2006 Predstavnici CEFTA-e, uz podršku Zajedničkog partnerskog projekta DIHK - CEFTA, su 18. novembra 2014. godine u Privrednoj komori Makedonije održali sastanke u okviru četiri radne grupe. Sastancima su prisustvovali, pored predstavnika Privredne komore Makedonije, predstavnici Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, Privredne komore Srbije, Privredne komore Crne Gore, Privredne komore Kosova, Privredne i industrijske komore Tirane i Privredne i industrijske komore Moldavije. R adne grupe, formirane sa istim zadatkom kao i potkomiteti Sekretarijata CEFTA-e, predložile su mjere za efikasniju primjenu Ugovora CEFTA 2006, čije su preporuke predstavljene tokom CEFTA nedjelje u Skoplju 19.-20. 11. 2014. godine. Tokom CEFTA nedjelje poseban akcenat stavljen je na nacionalnu i regionalnu investicionu politiku, promociju investicija u regionu, razvoj regionalnih lanaca vrijednosti u prehrambeno-prerađivačkom sektoru, povezivanje regiona u jedinstvenu turističku destinaciju, te globalne i regionalne aspekte olakšavanja trgovine u CEFTA regionu. Predstavnici Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine su prezentirali rezultate izvršene procjene potreba i obaveza u cilju pune implementacije Sporazuma o trgovinskim olakšicama, zaključke Konferencije o turizmu održane 12. novembra u Budvi i kreiranja jedinstvene turističke ponude zemalja regiona, te rezultate Radne grupe za carine i porijeklo robe u okviru Foruma CEFTA komora. Preporuke: –– Preporučuje se da one zemlje potpisnice koje još nisu usvojile podzakonske akte vezane za ovlaštene ekonomske operatere (OEO) to učine kako bi omogućile da se više privrednih društava prijavi za ovaj status; –– Sljedeći korak bi bio uzajamno priznavanje OEO-a. Značaj regionalnog pristupa je u tome što je glavni cilj da svi nacionalni programi uzajamno priznaju jedni druge, što znači da akreditacije za OEO budu priznate svugdje u regionu. Ovo bi za rezultat imalo sigurnost svih nabavnih lanaca, da svi dijelovi lanca od izvora do odredišne tačke budu sigurni iako su pod različitim programima OEO-a. Ovo bi u velikoj mjeri olakšalo regionalnu trgovinu. Zaključci Radne grupa za carine i porijeklo robe Preporuka: Svaka članica CEFTA-e, koliko je to moguće, treba: –– razviti i usvojiti naprednu metodologiju upravljanja rizikom kako bi identifikovala pošiljke niskog rizika i minimizirala fizički pregled. Carinske vlasti i inspekcijska administracija bi trebalo da osmisle i primijene upravljanje rizikom na taj način da izbjegnu proizvoljnu ili neprihvatljivu diskriminaciju, ili prikrivene restrikcije prekogranične trgovine; –– poboljšati razmjenu informacija, tajne informacije i dokumenata među carinskim i inspekcijskim upravama 1. Uvođenje i provođenje statusa ovlaštenog ekonomskog operatera Cilj: Poboljšanje efikasnosti carinjenja i isporuke robe kako bi legitimni i pouzdani trgovci imali korist od toga kroz pojednostavljene carinske procedure i da bi se istovremeno doprinijelo uspostavljanju balansa nabavnog lanca i posrednika. 8 2. Upravljanje rizikom Cilj: Akcenat staviti na carinjenje i inspekciju visokorizične robe i olakšati kretanje pošiljki niskog rizika kroz fleksibilan pristup prilagođen svakoj ekonomiji zemalja CEFTA ponaosob na bilateralnoj osnovi, kao i u okviru CEFTA-e. 3. Trgovina bez papira Cilj: Smanjiti papirologiju za trgovinske procedure i automatizirati/kompjuterizirati ih Preporuke: Svaka članica, gdje je to prikladno, treba nastojati: –– pojednostaviti procedure i prihvatiti papirnati ili elektronski primjerak prateće dokumentacije koja se traži za uvoz, izvoz ili tranzit; –– osigurati mjere da se papirni dokumenti za administraciju prekogranične trgovinezamijene elektronskim ekvivalentima koji su neutralni sa stanovišta medija i tehnologije i osigurati njihovu interoperativnost sa i između svih strana uključenih u međunarodni lanac nabavki robe i usluga. 4. Uvođenje novog kompjuteriziranog tranzitnog sistema – NCTS Cilj: Ubrzati i olakšati tranzitne procedure na graničnim prijelazima Preporuka: Jedan od najvažnijih prioriteta za pridruživanje EU je stvaranje teritorije slobodnog protoka robe u svakoj zemlji CEFTA-e, kao i usaglašavanje procedura i pravila sa onima koja su trenutno na snazi u EU. Pridruživanje Konvenciji o zajedničkom tranzitu je od velikog značaja za sve potpisnice CEFTA-e u procesu evropskih integracija, jer bi to omogućilo brži protok roba, smanjenje operativnih troškova i nadgledanje kretanja pošiljki i sprečaINFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. vanje zloupotrebe. Također je važno naglasiti da svaka zemlja kandidat mora ratifikovati Konvenciju o procedurama zajedničkog tranzita prije pristupanja EU. Provođenje ove Konvencije obično počinje prije ovog datuma. Preduvjet za ratifikaciju ove Konvencije je priprema za funkcioniranje novog kompjuteriziranog tranzitnog sistema (NCTS). 5. Provođenje Regionalne konvencije o pan-euro-mediteranskim preferencijalnim pravilima porijekla Cilj: Šira primjena dijagonalne kumulacije Preporuka: –– Provođenje Regionalne konvencije o pan-euro-mediteranskim (PEM) preferencijalnim pravilima porijekla je završeno u većini zemalja potpisnica CEFTA sporazuma, dok bi one koje to još nisu usvojile trebalo da ubrzaju taj proces kako bi koristile prednosti ove Konvencije; –– Preporučuje se da se podrže aktivnosti vezane za potpisivanje bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini sa mediteranskim zemljama kako bi se proširila oblast primjene dijagonalne kumulacije porijekla robe u okviru Konvencije. 6. Provođenje principa Ugovora o valorizaciji koji je dio pravila WTO-a Cilj: Olakšati administraciju Ugovora o valorizaciji o standardnim procedurama za vrijednu robu koji je potpisan u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO) Preporuka: Preporučuje se da sve potpisnice CEFTA sporazuma: –– u potpunosti provode ukupni set principa i metoda Ugovora o valorizaciji koji je dio pravila WTO-a kako bi se izbjegle nesigurnosti u protoku roba i snizili troškovi; –– se uzdrže od postavljanja minimalnih uvoznih cijena na način koji nije kompatibilan sa obavezama iz Ugovora o valorizaciji i jasno objasne način na koji su utvrdili carinsku vrijednost. Prof. dr. Duljko Hasić n INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. UIO BiH djelimično uvažila prijedloge VTK/STK BiH i donijela Uputstvo o izmjenama i dopunama Uputstva o pojednostavljenom carinskom postupku Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je obavjestila poslovnu zajednicu u Bosni i Hercegovini da je Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine donijela Uputstvo o izmjenama i dopunama Uputstva o pojednostavljenom carinskom postupku po fakturi broj: 0102-2-302-13/15 od 27.3.2015. godine, koje je stupilo na snagu 28.3.2015. godine, a koje će biti objavljeno u “Službenom glasniku BiH“, kao i na službenoj stranici Uprave. Izmjenom Uputstva produženo je važenje trenutnih odobrenja do 31.7.2015. godine. Izmjenu Uputstva, koje je stupilo na snagu 28.1.2015. godine, inicirala je Spoljnotrgovinska komora BiH nakon što je zaprimila veliki broj primjedbi poslovnih subjekata sa teritorije Bosne i Hercegovine vezanih za smanjenje broja proizvoda za koje se može koristiti pojednostavljeni postupak. S tim u vezi, Komora je pokrenula niz aktivnosti i 28.2.2015. godine u Upravi za indirektno oporezivanje BiH je održan sastanak na kojem je zaključeno da će Komora u roku od 15 dana dostaviti Upravi prijedloge roba koje bi mogle biti dodatno uvrštene u Uputstvo. Slijedom navedenog, Komora je 03.3.2015. godine uputila UIO BiH na razmatranje prijedlog liste roba koje bi trebale biti uvrštene u dopunjeni tekst Uputstva. Neki od predloženih proizvoda su: proizvodi građevinske industrije (cement, cigla, armatura u vezovima, armaturna mreža, građa, stiropor, prirodni pečeni gips, pečeni građevinski gips, gipsani malter), betonski čelik i prerađevine-proizvodi od toplo valjane žice, drvena građa (bukva, hrast, jasen, grab, bagrem), drveni proizvodi, daska, elementi, kolje, parket (podovi), dijelovi za vrata i prozore, drveni briketi i masivne ploče itd. Rezultat aktivnosti Komore i nadležnih institucija je Uputstvo o izmjenama i dopunama Uputstva o pojednostavljenom carinskom postupku po fakturi kojim je proširena lista roba i omogućeno efikasnije i ekonomičnije poslovanje bh. privrednika koji su registrovani za poslovanje sa inostranstvom. Iako Uputstvo o izmjenama i dopunama Uputstva o pojednostavljenom carinskom postupku po fakturi je u znatnoj mjeri uvažilo zahtjeve poslovne zajednice, ipak smatramo da nije postignut cjelovit učinak jer prije svega nisu uvršteni izvozni proizvodi drvne industrije kao ni svi proizvodi industrije građevinskog materijala (tarifni broj 6904). Drvna industrija je jedina grana privrede koja ostvaruje više od 3 puta veći izvoz, nego uvoz. Dosadašnjim Uputstvom Uprave za indirektno oporezivanje bar je donekle pružena podrška izvoznicima da lakše izvoze svoje proizvode. Orijentacija drvne industrije je izvoz finalnih proizvoda od drveta i smanjenje ili onemogućavanje izvoza sirovine. Po dobijanju obavještenja o proširivanju liste robe, Spoljnotrgovinska komora BiH je ponovo, po ovom pitanju, reagovala prema UIO BiH tražeći da se uvrste i proizvodi drvne industrije u skladu sa prvobitnim prijedlogom Spoljnotrgovinske komore BiH. Ognjenka Lalović n 9 EDUKACIJA BH PRIVREDA Internacionalna konferencija o javnim nabavkama Komora u funkciji privrede BiH Internacionalna konferencija o javnim nabavkama, kao ključnoj strateškoj funkciji dobrog upravljanja, predstavlja jedan od najznačajnijih događaja koji je Institut za edukaciju Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine realizirao u saradnji sa Agencijom za javne nabavke Bosne i Hercegovine, a uz stručnu i finansijsku podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EDRD). K onferencija u Sarajevu je predstavljala svojevrstan pano na kojem su prijavljeni učesnici iz javnog i privatnog sektora iz više od sto kompanija iz devet zemalja (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija, Mađarska, Bugarska, Češka Republika, Italija, Španija, Francuska) prezentirali svoja iskustva, a sve s ciljem podizanje kapaciteta i profesionalizma u oblasti javnih nabavki. Na konferenciji je, između ostalog, prezentirano sljedeće: –– Poslovne mogućnosti u projektima koje finansira EBRD i Svjetska banka, –– Kako dobiti ugovore, –– Stvaranje kapaciteta za javne nabavke, –– Kako organizirati kompanije iz regiona radi povećanja uspjeha na tenderima u regionu i za nastup na trećim tržištima, –– Iskustvo/barijere na javnim tenderima u regionu i na drugim tržištima. Konferenciji su prisustvovali gosti eksperti iz BiH i regiona koji su prezentirali uporedna iskustva i praksu u provođenju zakona o javnim nabavkama u svojim zemljama. Imajući u vidu činjenicu da se kroz javne nabavke u zemljama EU troši 1518 posto GDP-a, što su značajna javna sredstava, bitno je da se način njihovog trošenja uredi tako da se osigura transparentnost u trošenju, jednak tretman svih potencijalnih ponuđača, kao i najefikasnije trošenje tih sredstava. Upravo ovi osnovni principi javnih nabavki ukazuju na činjenicu da su one „pod budnim okom“ javnosti. Međutim, što je zemlja bliže član10 stvu u EU, to su zahtjevi koji se pred nju postavljaju u ovom pogledu sve veći. Dakle, zemlja mora dokazati da posjeduje kapacitete da kroz efikasnu implementaciju zakona o javnim nabavkama i obuku kadrova koji rade na poslovima javnih nabavki može odgovoriti postavljenom zadatku. Od izuzetne važnosti je i neophodnost kontinuirane edukacije kako naručilaca i njihovih službenika tako i medija, civilnog sektora i ponuđača kroz različite vrste obuka u oblasti javnih nabavki. Podizanje kapaciteta iz oblasti javnih nabavki za Bosnu i Hercegovinu predstavlja jedan od budućih prioriteta u realizaciji programa koji će zajednički implementirati Institut za edukaciju Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i Agencija za javne nabavke BiH. Ova konferencija predstavlja rezultat interesa i potrebe zemalja regiona, posebno uprava/agencija za javne nabavke, i cjelokupnog komorskog sistema, posebno specijaliziranih institucija kao što je Institut za edukaciju VTK BiH, da kroz veoma izražene aktivnosti EBRD-a i Univerziteta Tor Vergata iz Rima realiziraju zajednički program edukacije u ovoj oblasti kroz međunarodne master studije iz oblasti javnih nabavki. Profesionalizacija kroz master studije donijela je i prve rezultate za Bosnu i Hercegovinu - u protekloj generaciji imali smo tri studenta koji su uspješno završili magisterij a ove godine takvu šansu imaju još tri studenta, što će, nadamo se, znatno doprinijeti podizanju profesionalizma u oblasti javnih nabavki u Bosni i Hercegovini. Konferencija je prvenstveno bila namijenjena preduzećima iz Bosne i Hercegovine i regiona, odnosno menadžerima, ugovaračima, ponuđačima i konsultantima iz oblasti energetike, transporta (željeznice, putevi, aerodromi, luke), preduzećima iz oblasti vodoprivrede i vodosnabdijevanja, upravljanja otpadom i zaštite okoline, preduzećima iz oblasti javnog saobraćaja na nivou općina, kantona i dr. te preduzećima iz oblasti građevinarstva (energetski objekti, putevi i dr.). Osnovni cilj konferencije bio je razmjena iskustava, kao i zbližavanje kompanija u regionu, s ciljem njihovog osposobljavanja i ukazivanja na značaj međusobnog povezivanja radi zajedničkog nastupanja na tržištima trećih zemalja. Bosanskohercegovačka privreda nije još dovoljno jaka i nema dovoljno razvijeno tržište, pa samim tim još nema ni dovoljno jakih kompanija koje bi bile u mogućnosti samostalno se natjecati u projektima EBRD-a. Upravo zbog toga je važno da kompanije u regionu zajedničkim nastupom povećaju svoje šanse. Predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj posebno su naglasili da EBRD nije samo banka koja daje svoje finansijske proizvode i instrumente već i institucija koja želi da bude i partner, te da je ova konferencija bila izvrstan primjer tog partnerskog odnosa. Zaključeno je da javne nabavke nisu samo skup propisa, pravila, procedura i komplikovanih zahtjeva već da podrazumijevaju i uzajamno poštivanje i poznavanje aktera u cjelokupnom procesu. Prof. dr. Duljko Hasić n INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. Ekonomija Bosne i Hercegovine nalazi se u izuzetno teškom stanju. Nelikvidnost u privredi predstavlja rakranu koja prijeti kolapsom. Svako duguje svakome, jer firme redovne platiše bez obrtnih sredstava u vidu kredita i same postaju dužnici, čime se stvara lančana reakcija. Pri blokiranju računa zbog neplaćanja, obavezan prioritet imaju banke i poreske uprave, a tek potom privrednici. Na lošu situaciju u BiH ponajviše su uticali visoki troškovi neefikasnih vlasti, loši zakoni i raširena korupcija. Odgovornost za ove probleme ne snosi samo globalna recesija nego i nadležne institucije vlasti koje su svojim greškama i inertnošću kreirale vrlo nepovoljno poslovno okruženje i onemogućile domaćim proizvođačima ravnopravan položaj na domaćem i stranom tržištu. Ključni problemi i dalje su nizak nivo proizvodnje, posebno one izvozno konkurentne, i loša struktura bh. izvoza koju karakteriše izvoz sirovina i poluproizvoda, a manje gotovih, finalnih proizvoda. Problem prekomjernog uvoza i, s tim u vezi, ogromnog trgovinskog deficita, nije moguće riješiti nikakvim palijativnim mjerama. Rješavanje, odnosno njegovo ublažavanje, zahtijeva sistemski i sveobuhvatan pristup. Prije svega, neophodno je nastaviti sa dosljednim provođenjem privrednih i političkih reformi i usklađivanjem propisa sa propisima Evropske unije, te stalno jačati institucionalni okvir BiH kako bi se uklonile prepreke koje stoje na njenom putu ka evropskim integracijama, odnosno kako bi se obezbijedio i omogućio lakši pristup tržištu Evropske unije uz primjenu donesenih zakona i podzakonskih akata. Nekoliko godina zaredom smanjuje se priliv stranih investicija u BiH, a rekordan pad, najveći nakon rata, evidenINFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. tiran je upravo u 2013. godini. Strani investitori i dalje zaobilaze BiH, a dramatičan pad priliva stranih investicija najdrastičnije se reflektuje na ekonomiju kroz armiju nezaposlenih koja je premašila psihološku granicu od oko 550.000 ljudi. Dramatičan pad stranih investicija rezultat je, prvenstveno, neuspješne ekonomske politike bh. vlasti, jer se ne popravlja poslovni ambijent. Strane kompanije ne žele da ulažu u neuređenu zemlju kakva je BiH. Neprihvatljivo je da za pokretanje investicije, odnosno registraciju firme treba 37 dana, a za dobivanje raznih ostalih dozvola i do 179. Izvještaji govore kako BiH stoji znatno lošije u odnosu na zemlje okruženja u pogledu konkurentnosti, nivoa korupcije u javnom sektoru i nivoa ekonomskih sloboda. Nažalost, međunarodni imidž zemlje ne samo da nije poboljšan nego je dodatno pogoršan. Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine na kraju svake poslovne godine sumira rezultate poslovanja privrede Bosne i Hercegovine, analizira prepreke sa kojima se uvoznici i izvoznici susreću te na taj način traži mogućnosti za prevazilaženje ili ublažavane tih barijera. Krajem 2013. godine, Spoljnotrgovinska komora BiH organizovala je konferenciju u Sarajevu na kojoj je pružena mogućnost otvorenog i neposrednog dijaloga između predstavnika privrede svih grana i grupacija sa najvažnijim predstavnicima nadležnih ministarstava, institucija i agencija u državi. Cilj Komore je bio na ovaj način definisati prioritetne mjere koje BiH treba realizovati u narednom periodu kako bi se unaprijedilo poslovno okruženje, spoljnotrgovinsko poslovanje, kao i primjena određenih EU direktiva od značaja za privredu BiH. Spoljnotrgovinska komora BiH je nakon spomenute poslovne konferencije odlučila pripremiti jedan strateški dokument o potencijalima i izazovima sa kojima se bh. privrednici suočavaju. Taj finalni dokument je vodilja u aktuelnom i budućem radu i djelovanju Komore, a proslijeđen je i donosiocima odluka na svim nivoima vlasti, sa jasnim preporukama i smjernicama za kreiranje povoljnijeg poslovnog ambijenta. Početkom 2015. godine, a na osnovu analize ispunjenosti navedenih preporuka te aktuelnog stanja poslovnog okruženja i prioritetnih potreba privrede, ovaj je dokument ažuriran i dopunjen, te u takvom obliku predstavlja aktuelni set mjera predloženih nadležnim vlastima za hitno poboljšanje uslova poslovanja u Bosni i Hercegovini. Cijeneći važnost dokumenta, na stranicama koje slijede isti objavljujemo u cijelosti. Nemanja Vasić Predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH 11 BH PRIVREDA Prijedlog mjera za poboljšanje poslovnog ambijenta I Stanje u oblasti vanjskotrgovinske robne razmjene BiH Bosna i Hercegovina u vanjskoj trgovini mora pozicionirati svoje mjesto i igrati odgovarajuću ulogu na globalnom (Svjetska trgovinska organizacija – WTO), regionalnom (CEFTA 2006, EFTA i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju – SSP) i bilateralnom nivou (ugovori o slobodnoj i preferencijalnoj trgovini, trgovinski sporazumi i slično). Pristupanje BiH WTO-u, zaključenje SSP-a i ulazak u Zonu slobodne trgovine kroz CEFTA 2006 i EFTA-u, dio su procesa pristupanja Evropskoj uniji, što je temeljni dugoročni strateški cilj BiH. Svi ovi procesi, međutim, znače daljnju liberalizaciju bh. tržišta. Dosadašnja liberalizacija trgovine u Bosni i Hercegovini odvijala se u kontekstu tranzicionih reformi i građenja konkurentnosti domaće proizvodnje putem osnivanja novih i restrukturiranja i privatizacije naslijeđenih preduzeća. S jedne strane, liberalizacija trgovine je vršila konkurentske pritiske na domaću proizvodnju, dok je, s druge stra- ne, otvarala nova tržišta za obnovljene proizvodne kapacitete i doprinosila povećanom interesu za direktna strana ulaganja. Jedan od najznačajnijih ekonomskih pokazatelja zemlje koji pokazuje nivo konkuretnosti njenog privatnog sektora, kao i nivo ostvarene dodatne vrijednosti u proizvodnji, jeste vanjskotrgovinski bilans. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, ovaj indikator konstantno pokazuje deficit, koji je u 2014. godini iznosio 6,85 milijardi KM. Podaci o izvozu robe Bosne i Hercegovine pokazuju da je uzročnik ovako visokog deficita u vanjskotrgovinskom bilansu upravo struktura proizvoda kojima se trguje, obzirom da se uglavnom izvoze proizvodi niže dodatne vrijednosti, dok struktura uvoza pokazuje da se uvozi roba više dodatne vrijednosti. Stoga je, više nego neophodno, raditi na razvoju postojećih i novih izvoznih proizvoda u Bosni i Hercegovini, kao i vršiti adekvatnu promociju izvoza iz BiH, neizostavno uz potrebnu podršku svih relevantnih institucija u Bosni i Hercegovini. U posljednje tri godine, primjetno je da su glavni izvozni proizvodi BiH proizvodi metalne industrije s nižim stepenom obrade, dijelovi za mašinsku industriju, mineralni proizvodi, proizvodi od drveta, kao i pojedini proizvodi hemijske industrije. Istovremeno, kada je riječ o uvozu BiH u posljednje tri godine, zamjećuje se da su proizvodi s visokom dodatnom vrijednosti (poput mašina, mehaničkih uređaja, električnih mašina i opreme, vozila i sl.), ukoliko se izuzmu proizvodi mineralnog porijekla – nafta i naftni derivati, najznačajniji proizvodi u uvozu Bosne i Hercegovine. Pored ovih, Bosna i Hercegovina uvozi i veliki broj najrazličitijih proizvoda za široku potrošnju (posebno prehrambenih, hemijskih i dr.) za koje postoji realna mogućnost supstitucije domaćim proizvodima. Usprkos toj činjenici, vanjskotrgovinski podaci pokazuju da na tom planu nisu učinjeni značajniji pomaci. Ukoliko se vanjskotrgovinska razmjena BiH posmatra prema ostvarenom izvozu na tržištima pojedinih zemalja, zamjetna je orijentiranost domaćih izvoznika ka tržištu EU i CEFTA 2006, gdje od 10 najznačajnijih izvoznih tržišta BiH šest zemalja jesu članice EU, a dvije zemlje su u okviru CEFTA 2006. Tabela 1. Makroekonomski pokazatelji Pokazatelj 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. Nominalni BDP (milioni KM), tekuće cijene BDP p/c (u KM) Stopa rasta realnog BDP-a (u%) Inflacija/Stopa rasta cijena na malo (u%) Bruto devizne rezerve (u milionima KM) Izvoz (u milionima KM) Uvoz (u milionima KM) Saldo robne razmjene (u milionima KM) DSU (u milionima KM) Prosječna neto plaća (u KM) Vanjski dug (u milionima KM) 24.984 6.503 5,50 7,4 6.296 6.847 15.933 -9.086 1.337 752 4.240 24.307 6.325 -2,72 -0,4 6.212 5.634 12.032 -6.398 352 790 5.234 24.879 6.474 0,84 2,1 6.458 7.294 13.329 -6.035 600 798 6.289 25.772 6.712 0,96 3,7 6.424 8.430 15.126 -6.696 699 816 6.661 25.734 6.709 -1,21 2,1 6.509 8.184 14.938 -6.754 534 826 7.155 26.297 6.862 2,40 -0,1 7.068 8.596 14.854 -6.258 418 827 7.409 II KONKURENTNOST PRIVREDE BIH Od ukupnog broja svih kompanija u Bosni i Hercegovini, njih oko 99% su mala i srednja preduzeća, od kojih većina zapošljava po manje od 10 zaposlenika. U Bosni i Hercegovini ne postoji takav institucionalni okvir koji bi podržao brz rast i unapređenje izvoza malih i srednjih preduzeća, na bilo kojem nivou vlasti. Njihov izvoz je uglavnom koncentriran na nekoliko grupa proizvoda, među kojima su dijelovi za mašine, metal i proizvodi od drveta. Određene izvozne aktivnosti pojavljuju se i u industrijskim granama, kao što su: električna energija, proizvodi od plastike, farmaceutski proizvodi, odjeća, prehrambeni proizvodi i dr. U svim ovim kategorijama, osim u drvoprerađivačkoj industriji i metalu, uvoz znatno premašuje izvoz, što posljedično dovodi do hroničnog deficita u vanjskotrgovinskom bilansu. Prema Izvještaju o konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma (WEF), u 2013. godini Bosna i Hercegovina je na 87. poziciji od 148 zemalja u svijetu kada je u pitanju konkurentnost, a prema Izvještaju Svjetske banke o lakoći poslovanja „Doing Business 2015“ na 107. mjestu od 189 zemalja, te smo najlošije rangirani u regionu. Nelikvidnost bosanskohercegovačke INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. privrede, odnosno nedostatak novca, jedan je od najvećih problema, pa se plaćanje robe i usluga u velikoj mjeri svelo na razne oblike kompenzacija koje stimuliraju sivu ekonomiju netransparentnim „prebijanjem“ dugova. Glavni uzroci nelikvidnosti su u općoj finansijskoj nedisciplini i pretjeranom uvozu, ali i državi koja, kao najveći potrošač, duguje ogromnu količinu novca. Prema izvještaju Centralne banke BiH, od 5. 1. 2015. godine je blokirano ukupno 67.830 računa, od čega je 41.834 kompanija imalo blokiran barem jedan račun. Iako se bankarstvo, zasebno posmatrano, opravdano smatra najstabilnijim i najuređenijim segmentom cjelokupne privrede Bosne i Hercegovine, finansijski sektor u cjelini je relativno nerazvijen i dominantno zasnovan na komercijalnom bankarstvu. Značaj osiguranja, leasinga i mikrokreditnih institucija mnogo je manji, dok tržište kapitala već godinama praktično „vegetira“, s marginalnim utjecajem na ekonomska kretanja. Zajednička odrednica svih ovih segmenata finansijskog sektora je nepostojanje jedinstvenog tržišta. Najveći dio nadležnosti i regulative je na entitetskom nivou, a dodatni problem je uzajamna neusklađenost relevantnih propisa, kako sadržajno tako i vremenom usvajanja i primjene. Iako i drugi segmenti imaju potencijal za jačanje svoje uloge, posebno tržište kapitala i osiguranje, trenutno je samo bankarstvo strateški činitelj i nositelj snage finansijskog sektora. Atraktivnost bankarstva za strana ulaganja i otvoreno preferiranje privatizacije umjesto restrukturiranja od strane nadležnih vlasti, ubrzano su rezultirali apsolutnom dominacijom banaka u stranom vlasništvu na domaćem tržištu. Pozitivni učinci su bili porast povjerenja u takve banke i ubrzani rast štednje, te nivoa deviznih rezervi, kao garanta stabilnosti finansijskog sistema Bosne i Hercegovine. Tako su devizne rezerve od kraja 1997. godine povećane sa 144,1 milion KM na više od 7 milijardi KM, koliko su iznosile krajem 2013. godine, uz značajan nivo slobodnih deviznih rezervi. Iako su banke u Bosni i Hercegovini, zahvaljujući konzervativnoj politici kreditiranja i svojevrsnoj izoliranosti Bosne i Hercegovine od globalnih finansijskih tokova, očuvale stabilnost i u periodu najteže globalne finansijske krize i recesije, njihova stabilnost, likvidnost i kreditni potencijal još uvijek ne doprinose razvoju privrede u potrebnoj mjeri. Ograničen pristup nebankarskim izvorima finansiranja, te nedovoljan kreditni potencijal i odsustvo strateškog pristupa u radu entitetskih investicijskih banaka bitno limitiraju raspoložive modalitete finansiranja, čineći najveći dio privrede ovisnim o komercijalnom bankarstvu. Očekivani rezultat kombinacije takve ovisnosti i nepovoljnog ukupnog poslovnog okruženja u Bosni i Hercegovini jesu i izrazito nepovoljni uvjeti kreditiranja. Ključni kriterij za pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji je sposobnost preduzeća da izdrže konkurentske pritiske na unutrašnjem tržištu EU i postojanje tržišne ekonomije u državi. U tom smislu, ključni zadatak svih institucija koje pružaju podršku privredi je jačanje njene konkurentske pozicije. Izgrađena i u potpunosti operativna infrastruktura kvaliteta je jedan od instrumenata podrške privredi i jačanju njene konkurentnosti, sa jedne strane, i zaštite domaćih potrošača od nekvalitetnih i opasnih proizvoda, sa druge strane. Infrastruktura kvaliteta obuhvata nekoliko ključnih elemenata, odnosno standardizaciju, ocjenjivanje usklađenosti proizvoda, akreditaciju, mjeriteljstvo i nadzor nad tržištem koji omogućavaju slobodno kretanje roba na tržištu. Uopćeno posmatrajući, glavni problemi u oblasti infrastrukture kvaliteta se ogledaju u sljedećem: –– Nepovoljna struktura akreditiranih tijela (ispitne i kalibracione labo- Tabela 2. Vanjskotrgovinska robna razmjena BiH sa svijetom (2009.-2014.) GODINA 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. IZVOZ 5.634.418 7.293.816 8.430.406 8.184.491 8.596.235 8.939.845 UVOZ 12.032.127 13.329.451 15.125.998 14.938.377 14.854.122 15.789.140 OBIM 17.666.547 20.623.265 23.556.404 23.122.869 23.450.356 24.728.985 SALDO -6.397.710 -6.035.635 -6.695.592 -6.753.886 -6.257.887 -6.849.296 46,8% 54,7% 55,7% 54,8% 57,9% 56,6% IZVOZ/UVOZ Izvor: Centralna banka BiH 12 Istovremeno, izvoz u susjedne zemlje (Hrvatska, Srbija i Crna Gora) činio je 23,95% ukupnog izvoza BiH. Navedeno jasno pokazuje da je slobodan izvoz ili izvoz roba po preferencijalnom tretmanu, kakvi postoje prema SSP-u, CEFTA 2006 i EFTA-i, najznačajniji faktor za rast izvoza iz Bosne i Hercegovine. S obzirom da je domaće tržište malo i da je kupovna moć na istom vrlo niska, bh. privrednici moraju svoju šansu za plasman roba tražiti na inostranom tržištu, što je ključni faktor razvoja ekonomije Bosne i Hercegovine. INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. 13 ratorije, certifikacijska i inspekcijska tijela) –– Nezadovoljavajuća dinamika preuzimanja relevantnih EU direktiva u bh. tehničko zakonodavstvo za industrijske proizvode –– Nizak nivo implementacije tehničkih propisa koji se odnose na industrijske proizvode, uključujući ocjenjivanje usklađenosti i nadzor nad tržištem Zastarjelost tehnologije u bh. preduzećima predstavlja jedan od najvećih problema koji direktno utječe na nivo produktivnosti i cjenovne konkurentnosti bh. proizvoda. Kamatne stope na komercijalne kredite za nabavku nove opreme su većinom previsoke, a sistem nabavke novih tehnologija putem leasinga je još uvijek malo zastupljen i nerazvijen. U cilju diverzifikacije izvoznih tržišta i većeg plasmana bh. proizvoda u inostranstvu, neophodno je osigurati tačne, provjerene i blagovremene informacije o uvjetima i mogućnostima prodaje u određenoj zemlji. Postoji potreba za uspostavljanjem posebnih odjela za ekonomsku diplomatiju i vanjskotrgovinsku promociju u okviru najvažnijih diplomatsko-konzularnih predstavništava, postojećih izvoznih tržišta i tržišta sa velikim izvoznim potencijalom. S obzirom da je ovo skupa aktivnost koja zahtijeva velika ulaganja za kontinuirano i učinkovito prisustvo na inostranim tržištima, ona može biti izvršena kroz partnerski odnos Ministarstva vanjskih poslova BiH, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Vanjskotrgovinske komore BiH, pri čemu bi ambasade BiH u inostranstvu mogle biti domaćini, uz dodjelu poludiplomatskog statusa trgovinskim i komercijalnim predstavnicima, dok bi troškove ljudskih resursa snosila Vanjskotrgovinska komora BiH. Komora bi kreirala Trgovinski informacioni centar koji bi pružao usluge istraživanja tržišta za bh. izvoznike. Ovo je model koji koristi nekoliko zemalja, uključujući Austriju i Dansku. Rast izvoza, kao i industrija koja predstavlja konkurenciju uvozu u posljednje vrijeme, pored dešavanja na svjetskoj ekonomskoj sceni, u sve većoj mjeri ograničen je nedostatkom radne snage neophodnih znanja i vještina. Bez obzira na to što BiH ima jednu od najviših stopa nezaposlenosti u regionu i svijetu, preduzeća stalno tvrde da im je teško da nađu i zaposle kvalifikovane zaposlenike. 14 Generalno, neusklađenost između tražnje i ponude vještina je rezultat procesa tranzicije, nerazvijenog tržišta za osiguravanje vještina, te nedostatka adekvatnih politika i strategija vlade. Institucije koje su odgovorne za podršku u zapošljavanju i edukaciju (zavodi za zapošljavanje i javne obrazovne ustanove) u sadašnjem periodu nemaju jasne strategije i politike za rješavanje problema nedostatka vještina, dok je, s druge strane, evidentan neuspjeh tržišnih mehanizama da osiguraju potrebne vještine. Raspoloživi podaci ukazuju na sljedeće: 87% nezaposlenih su nezaposleni duže od 12 mjeseci, što ukazuje na to da oni nemaju vještine koje su potrebne da bi postali zaposleni. Uz to, 77% su nezaposleni već duže od 2 godine, a 36% već duže od 10 godina. Postotak dugoročno nezaposlenih od 87% ukazuje na to da su u pitanju strukturalni faktori, a ne ciklični. Nezaposleni, kako izgleda, ne posjeduju vještine potrebne da bi postali zaposleni, dok u preduzećima ne postoji tražnja za onim tipovima vještina koje su na raspolaganju unutar skupa dugoročno nezaposlenih. Nedostatak vještina, odnosno radne snage odgovarajućih kvalifikacija u velikoj mjeri objašnjava dvije glavne karakteristike ponude na tržištu rada u BiH: visok stepen neaktivnosti i visoku sto- Naziv 9401 7601 6403 2716 4407 8708 2710 9403 7214 7213 4401 2836 6406 2818 8544 7308 2704 7207 8409 7604 Sjedala (osim onih iz tarifnog broja 9402) Aluminij u sirovim oblicima Obuća sa vanjskim đonovima od gume, plastične mase Električna energija Drvo obrađeno po dužini piljenjem, glodanjem, ... Dijelovi i pribor motornih vozila Naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala Ostali namještaj i njegovi dijelovi Šipke od željeza ili nelegiranog čelika Toplo valjana žica od željeza ili nelegiranog čelika Ogrijevno drvo u oblicama, cjepanicama, granama, ... Karbonati; peroksikarbonati (perkarbonati) Dijelovi obuće (uključujući gornji dio) Umjetni korund, hemijski definiran ili ne Izolovana žica (uključujuci emajliranu i anodizirana...) Konstrukcije (osim montažnih zgrada) Koks i polukoks od kamenog ugljena, mrkog ugljena, ... Poluproizvodi od željeza ili nelegiranog čelika Dijelovi prepoznatljivi kao namijenjeni isključivo za motore) Šipke i profili od aluminija Učešće prvih 20 u ukupnom izvozu: visoko obrazovanje 4. Pregled i reformiranje nastavnih planova i programa u srednjem obrazovanju Permanentna edukacija je postala svakodnevna aktivnost i podrazumijeva promjene u specifičnim znanjima, vještinama, stavovima ili ponašanju zaposlenih sa ciljem da se pripreme za kvalitetnije obavljanje posla. Stjecanje znanja i njegovo unapređivanje je predviđeno kontinuiranim edukacijama u okviru programa cjeloživotnog učenja, što je strateško opredjeljenje Instituta za edukaciju Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine. Tabela 4. Udio vodećih 20 proizvoda u ukupnom uvozu u %, 2014. Tabela 3. Udio vodećih 20 proizvoda u ukupnom izvozu u %, 2014. Tarifa pu nezaposlenosti. Nizak nivo vještina ograničava ponudu radne snage na tržištu rada jer osobe sa najnižim nivoom vještina odlučuju se da ne učestvuju na tržištu rada. Koristeći gore navedene raspoložive sekundarne podatke za rješenje ovog problema, može se preporučiti sljedeće: 1. Donošenje strategije industrijskog razvoja na makro nivou kako bi se identificirali ključni sektori budućeg razvoja (Strategija izvoza BiH je finalizirana ali je Vijeće ministara BiH nije usvojilo) 2. Povećavanje kapaciteta zavoda za zapošljavanje 3. Stvaranje sveobuhvatne strategije za % 6,87 4,11 3,94 3,45 3,26 2,76 2,63 2,50 2,05 1,95 1,71 1,64 1,64 1,57 1,56 1,45 1,41 1,26 1,24 1,21 48,23 INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. Tarifa Naziv 2709 2710 8703 3004 2701 2711 8708 4107 8517 6406 5903 2203 1001 7308 1806 2106 7601 8704 1905 8544 Nafta i ulje dobivena od bitumenskih minerala Naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala Osobni automobili i druga motorna vozila Lijekovi (izuzev proizvoda iz tar. br. 30.02) Kameni ugalj; briketi i slična kruta goriva Naftni plinovi i ostali plinoviti ugljenvodonici Dijelovi i pribor motornih vozila Goveđe kože (uključujući bivolje) i kože kopitara Električni aparati za žičnu telefoniju i telegrafi Dijelovi obuće (uključujući gornji dio) Tekstilni materijali impregnirani, premazani Pivo dobijeno od slada Pšenica i suražica Konstrukcije (osim montažnih zgrada) Čokolada i ostali prehrambeni proizvodi Prehrambeni proizvodi Aluminij u sirovim oblicima Motorna vozila za prijevoz robe Kruh, peciva, kolači, keksi i ostali pekarski proizvodi Izolovana žica (uključujući emajliranu ) Učešće prvih 20 u ukupnom uvozu: INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. % 6,55 6,20 2,44 2,12 1,46 1,39 1,17 1,17 1,13 1,08 0,94 0,92 0,91 0,89 0,82 0,77 0,76 0,76 0,75 0,73 32,96 III STANJE U KLJUČNIM SEKTORIMA PRIVREDE Posmatrajući privredu po sektorima, možemo uvidjeti da se oni suočavaju sa sličnim izazovima, ali i da imaju određene specifičnosti. INDUSTRIJA Metaloprerađivački i elektro sektor Analizirajući industriju Bosne i Hercegovine vidimo da je njen najvažniji, tradicionalno najjači sektor metaloprerađivački sektor, koji u dugogodišnjem prosjeku generira 1/3 ukupne proizvodnje i skoro 1/4 ukupnog izvoza BiH. Metalski sektor bilježi konstantan rast u skoro svim svojim segmentima. Radi preciznije analize stanja u sektoru, metalska industrija BiH se posmatra u dvije kategorije: –– Rude, bazni metali i primarni proizvodi od metala –– Mašine, aparati, mehanički uređaji, odnosno proizvodi sa većim stepenom obrade Ukupan izvoz ovog sektora je u 2014. godini iznosio 3.327.945.085 KM, što čini 37,2% ukupnog bosanskohercegovačkog izvoza, čime ovaj sektor predstavlja najveći izvozni sektor Bosne i Hercegovine. Posmatrajući izvoz metalskog sektora po podsegmentima, možemo uočiti da izvoz baznih metala i metalnih proizvoda u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu bilježi pad od -1,9%, dok izvoz u oblasti metaloprerađivačke industrije bilježi rast od 14,88%. Usprkos padu izvoza baznih metala, u 2014. godini je ostvaren suficit u iznosu od 310.617.435 KM, dok je u metalopreradi i mašinogradnji deficit katastrofalno visok i iznosi 1,9 milijarde KM. Metaloprerađivački sektor nije dostigao svoje rezultate iz prijeratnog perioda, pa potencijala za rast i povećanje proizvodnje, izvoza i novih radnih mjesta zasigurno ima. Da bi se to postiglo neophodno je izvršiti reindustrijalizaciju ovog sektora, odnosno strateški organizirati nacionalne resurse u svrhu ponovnog uspostavljanja industrije. Drvoprerađivački sektor Šumsko bogatstvo Bosne i Hercegovine obuhvata oko 53% njene površine, odnosno oko 2,7 miliona hektara. Na ovoj sirovinskoj osnovi izgrađeni su brojni prerađivački kapaciteti drvne industri15 je, raznovrsne strukture i proizvodnog asortimana, koji uključuje gotovo sve vrste proizvoda od drveta. Drvna industrija je tradicionalno jedna od vodećih izvoznih grana bh. privrede i lider u ostvarenom vanjskotrgovinskom suficitu. S ostvarenih 1.009.488.845 KM izvoza u 2014. godini učestvovala je sa o 11,3% u ukupnom izvozu privrede Bosne i Hercegovine, a posljednjih nekoliko godina vrijednost izvoza je trostruko veća od uvoza. Učešće izvoza namještaja u ukupnom izvozu je preko 35% ili 357.510.803 KM, što potvrđuje pozitivan trend koji se svake godine povećava. I pored značajnih oštećenja proizvodnih pogona u ne tako malom broju tvornica, ovogodišnji izvoz drvne industrije je povećan za 9,3% u poređenju sa 2013. godinom. Udio drvne industrije u BDP-u je oko 3%. Iako se broj kompanija stalno mijenja, prema zvaničnim podacima je u Bosni i Hercegovini registrirano njih oko 1.600, sa oko 36.000 zaposlenih. Opredjeljenje drvne industrije je što viši nivo finalizacije i što veći izvoz finalnih i polufinalnih proizvoda od drveta. Iako se ubraja u privrednu granu koja ima dobru perspektivu i vlastitu sirovinsku osnovu, nema poticaja ni stimulacija od strane nadležnih institucija, povoljnih kreditnih sredstava za izvoz i pripremu izvoza, zapošljavanje nove radne snage i dr. Papirna i grafička industrija su grane privrede koje imaju značajne kapacitete i potrebu znatno većeg izvoza. Iako su uvozno ovisne grane privrede, kontinuirano povećavaju i izvoz, tako da je u 2014. godini izvoz papirne industrije dostigao vrijednost od 194.391.350 KM, što je činilo 65% vrijednosti uvoza. Izvoz papirne industrije je smanjen za 7% u poređenju sa 2013. godinom zbog posljedica poplava. Izvoz proizvoda grafičke industrije je u 2014. godini iznosio 26.746.342 KM i njegovo učešće u uvozu je bilo 54%. Ostvareni izvoz grafičke industrije je za 49,6% bio veći nego 2013. godine, što ukazuje na tendenciju znatnog povećanja izvoza. Za veću konkurentnost u izvozu su neophodna velika ulaganja u nabavku savremene opreme, educiranje kadrova i promjena poslovne politike, za što mnoge štamparije nisu spremne. Zbog velike konkurencije elektronskih medija i uvoznih štampanih proizvoda, nedostatka obrtnih sredstava i visokih troškova proizvodnje, neke štamparije se zatvaraju ili reduciraju proizvodne kapacitete. 16 Poljoprivreda i prehrambena industrija Sektor poljoprivrede i prehrambene industrije u BiH odlikuje se velikim nesrazmjerom potencijala i ostvarenih rezultata poslovanja. Naime, iako Bosna i Hercegovina raspolaže izvanrednim klimatskim i drugim uvjetima za razvoj proizvodnje različitih oblika poljoprivredne proizvodnje i značajnim kapacitetima prehrambene industrije, ovaj sektor je suočen s brojnim i dugotrajnim problemima. Velika područja plodnog zemljišta su već godinama neobrađena, stočni fond nedovoljan je i za zadovoljavanje minimalnih potreba prerađivačkih kapaciteta i potrošnje, a čak i proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda, kao jedan od izvozno najuspješnijih segmenata, limitiran je u izvozu zaostajanjem nadležnih institucija u kreiranju neophodnog regulatornog i institucionalnog okvira. Među ključnim problemima općeg karaktera izdvajaju se problemi finansiranja i osiguranja obrtnog kapitala, nedovoljnih ili nepostojećih poticaja za proizvodnju i izvoz, prekomjeran uvoz i nelojalna konkurencija na domaćem tržištu, sporost preuzimanja i implementacije propisa Evropske unije, neusklađenost propisa na entitetskom nivou, (ne)formiranje institucionalne infrastrukture, sporost implementacije mjera iz Mape puta i nedovoljna kontrola inspekcijskih tijela, posebno uvoznih proizvoda. Energetski sektor Energetski potencijal je među najvećim, ali još uvijek nedovoljno iskorištenim prirodnim bogatstvima Bosne i Hercegovine. Najvažniju ulogu ima proizvodnja električne energije u termo i hidroelektranama, s ukupno instaliranih oko 3.803 MW kapaciteta, te proizvodnja naftnih derivata u jedinoj domaćoj rafineriji, ali su potencijali mnogo veći i raznovrsniji. Rezerve uglja, koje su do sada identificirane, procijenjene su na oko 10 milijardi tona u 110 ležišta, od kojih se eksploatacija vrši u 14 rudnika mrkog uglja i lignita. Otvaranje novih rudnika planira se paralelno s izgradnjom novih termoelektrana, odnosno iscrpljivanjem aktuelnih nalazišta. Najvećim se dijelom koristi u termoelektranama, ukupnog kapaciteta od 1.745 MW. Ukupan hidropotencijal procijenjen je na oko 6.000 MW, ali su trenutno instalirani kapaciteti od 2.058 MW, što govori o stepenu iskorištenosti od svega 30-ak% i ogromnom potencijalu za izgradnju novih hidroelektrana širom Bosne i Hercegovine. Ukupni teorijski hidropotencijal je 99.256 GWh godišnje. Jedan od oblika energije koji ranije nije korišten, a u narednom periodu se očekuje njegova značajnija upotreba, je vjetar. Ukupan tehnički potencijal za korištenje energije vjetra u Bosni i Hercegovini procjenjuje se na oko 2.000 MW. Procijenjeni potencijal primjene solarne energije na području Bosne i Hercegovine iznosi oko 70,5 miliona GWh godišnje, a prvi proizvodni kapaciteti su već instalirani. U narednom periodu, uz odgovarajuće poticaje i subvencije, mogla bi se očekivati i ekspanzija korištenja solarne energije u domaćinstvima, kao što je slučaj u mnogim drugim zemljama. Geotermalni izvori u Bosni i Hercegovini, prema dosadašnjim istraživanjima, nisu pogodni za proizvodnju električne energije, ali se mogu koristiti za zagrijavanje prostorija, banjske i rekreacijske potrebe, ukupnog potencijala od oko 90,2 MWt. Njihov potencijal još uvijek nije ni približno iskorišten, čak ni za banjske i zdravstvene, a pogotovo ne za potrebe grijanja. Proizvodnja naftnih derivata trenutno je u potpunosti ovisna o uvozu sirove nafte, uz još uvijek prekomjeran uvoz i gotovih derivata, dok je korištenje prirodnog plina vezano za uvoz iz Rusije. Aktuelna i očekivana istraživanja zaliha nafte i plina u Bosni i Hercegovini u narednom periodu bi trebala osigurati uvjete za početak njihove eksploatacije i umanjenje ovisnosti o uvoznim izvorima. Bosna i Hercegovina je članica Energetske zajednice Jugoistočne Evrope. Ugovor o formiranju Energetske zajednice zemalja Jugoistočne Evrope potpisali su 25. oktobra 2005. godine u Atini predstavnici Srbije i Crne Gore, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Bugarske, Rumunije, Albanije i UNMIK-a, čime je definirano tržište električne energije i prirodnog plina. Međutim, Bosna i Hercegovina još uvijek nije ispunila sve obaveze koje ovo članstvo podrazumijeva, npr. u sektoru plina. Puna liberalizacija tržišta električne energije, koja je formalno već nastupila INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. ali bez praktičnih efekata, i pokretanje liberalizacije tržišta plina, koje treba uslijediti u narednom periodu, mijenjaju neke višedecenijske postavke tržišta. Očekivane su i nove promjene u pogledu poticaja korištenju obnovljivih izvora energije i energenata s manjim negativnim posljedicama na okoliš, što će rezultirati postepenim promjenama strukture proizvodnje i potrošnje energije. Tekstilna industrija Tekstilna i kožarsko-prerađivačka industrija Bosne i Hercegovine ima dugu tradiciju, iskustvo, kvalificiranu radnu snagu, dobar međunarodni ugled, ali i mogućnost daljnjeg proširenja proizvodnih kapaciteta sa dovoljno prostora za unapređenje na proizvodnom planu. Iskusna i kvalificirana radna snaga, blizina tržištima zapadne i istočne Evrope, kratki rokovi isporuke, duga tradicija i „know-how” su potencijali koji mogu privući i privlače međunarodne kompanije i investitore. Proizvodnja tekstila i obuće u BiH je otvorena za saradnju kako sa zemljama u okruženju tako i sa zemljama Evrope i svijeta. Industrija tekstila, odjeće, kože i obuće, kao značajan segment prerađivačkog sektora BiH, spada u radno intenzivne i nisko akumulativne grane industrije. Iako dominantno mjesto zauzimaju “lohn” poslovi (usluge dorade, šivanja, krojenja, montaže za inostrane partnere) sa vrlo malim vlastitim učešćem u finalnom proizvodu, u zadnje četiri godine u kontinuitetu ova grana privrede bilježi veoma dobre izvozne rezultate. Zapošljava pretežno žensku radnu snagu i doprinosi ublažavanju problema nezaposlenosti, iako su prosječne plaće u ovom sektoru najniže u odnosu na ostale prerađivačke grane industrije. Radi se o uvozno zavisnoj industrijskoj grani u smislu uvoza repromaterijala koji se uglavnom ne proizvode u Bosni i Hercegovini, a proizvodnja je uglavnom organizirana u malim i srednjim preduzećima sa širokom prostornom disperzijom proizvodnih kapaciteta. Prema podacima Agencije za statistiku BiH (BHAS), u ovom sektoru u 2013. godini bilo je registrirano 627 preduzeća, od kojih je aktivno bilo njih 433, sa oko 3540.000 zaposlenih radnika. U tekstilnoj industriji struktura proizvoda ima široku lepezu od muške i ženske teške konfekcije, lake konfekcije, sportske opreme, autopresvlaka, donjeg INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. rublja, zaštitne odjeće i opreme, medicinskog i kuharskog programa, do kućnog tekstila i drugih proizvoda. U industriji kože i obuće strukturalno najviše su zastupljeni: prerada sirove kože (koja zahtijeva poseban proces i tretman), šivanje kožne muške i ženske konfekcije, galanterijskih dodataka i ostalih kožnih proizvoda, a veoma značajno mjesto zauzima proizvodnja muške, ženske i dječije obuće svih vrsta. U vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni BiH, industrija tekstila, odjeće, kože i obuće je značajno zastupljena. Prema podacima Agencije za statistiku BiH i Uprave za indirektno oporezivanje BiH, kada je u pitanju vanjskotrgovinska razmjena, u 2013. godini ova grana je bila četvrta po vrijednosti ostvarenog izvoza i peta po ostvarenom uvozu u našoj zemlji. Nakon globalne krize 2009. godine, u posljednje četiri godine ova industrijska grana imala je zapažen i konstantan trend rasta proizvodnje, a pokrivenost uvoza izvozom je u stalnom porastu. Tako su u 2013. godini u ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH među pet vodećih izvoznih proizvoda na prvom mjestu bila automobilska sjedala, a na četvrtom obuća. Najznačajniji izvozni proizvodi u 2013. godini bili su: sirova, sitna i krupna koža (cca 121 milion KM), proizvodi od kože (cca 55 miliona KM), sirovine (vuna, pamuk, prediva, sintetička vlakna i sl.), gotovi proizvodi – odjeća i pribor za odjeću (cca 264 miliona KM), te obuća (cca 477 miliona KM). Najznačajniji partneri u izvozu bili su Italija, Njemačka, Austrija, Turska i Slovenija. Najznačajniji uvozni proizvodi u 2013. godini bili su: sirova, sitna i krupna koža (cca 307 miliona KM), proizvodi od kože (cca 89 miliona KM), sirovine (vuna, pamuk, prediva, sintetička vlakna i sl.), gotovi proizvodi – odjeća i pribor za odjeću (cca 255 miliona KM), te obuća (cca 240 miliona KM). Najznačajnije zemlje partneri u uvozu su Italija, Njemačka, Austrija, Slovenija i Turska. Strategija daljnjeg razvoja ove industrijske grane je u prelasku sa poslova dorade, odnosno „lohn“ poslova za inostrane partnere, na razvoj vlastitih brendova i kolekcija sa prepoznatljivim robnim markama, pokretanje bazne i industrije pratećih materijala, te ostvarenje što veće konkurentnosti kako na domaćem tako i na zahtjevnom inostranom tržištu. Najnoviji trendovi u razvoju industrija u Evropskoj uniji, pa tako i u ovoj branši, kreću se prema razvoju proizvodnih procesa, poboljšanju kvaliteta proizvoda i zaštite okoliša u različitim procesima, ali i u finalnim proizvodima. USLUGE Sektor transporta, skladištenja i komunikacija Budući da pruža usluge kojima se stvaraju mogućnosti da se roba i putnici na siguran i ekonomičan način prevezu, a informacije prenesu do krajnjeg odredišta i time ostvari konačna svrha proizvodnje, potrebe putnika i potrebe za informacijama, sektor transporta, skladištenja i komunikacija predstavljaju veoma značajnu privrednu djelatnost. Nažalost, statistička praćenja u segmentu razmjene usluga još uvijek nisu standardizirana, niti razvijena do potrebnog nivoa, zbog čega se efekti koji se postižu njihovim uvozom ili izvozom ne razmatraju i ne analiziraju, kao kod robne razmjene. Međutim, u decembru 2014. godine u djelatnostima tansporta i skladištenja bilo je 35.496 zaposlenih ili 5,02% od ukupnog broja zaposlenih u Bosni i Hercegovini, sa prosječnom neto plaćom od 799 KM ili 94,78% prosječne neto plaće u Bosni i Hercegovini, dok je u djelatnostima informacija i komunikacija bilo 18.175 zaposlenih ili 2,57% od ukupnog broja zaposlenih u Bosni i Hercegovini, sa prosječnom neto plaćom od 1.258 KM ili 149,22% prosječne neto plaće u Bosni i Hercegovini. Bosna i Hercegovina raspolaže sa ukupno 1.043 km željezničke mreže sa pratećom tehničkom i drugom infrastrukturom, za koju su neophodna i neodložna dodatna ulaganja u cilju daljnjeg poboljšanja. Obim željezničkog teretnog prijevoza u 2013. godini iznosio je 13,36 miliona tona, što je za oko 1,5% manje u odnosu na 2012. godinu, kada je prevezno oko 13,56 miliona tona tereta. Obim željezničkog putničkog prijevoza se u 2013. godini u odnosu na 2012. godinu smanjio za cca 25% (sa 846.000 na 628.000 putnika), zadržavajući višegodišnji trend stalnog i značajnog smanjenja broja prevezenih putnika. Cestovna mreža u Bosni i Hercegovini je jedna od najnerazvijenijih u Evropi. Oko 25% dionica u ukupnoj cestovnoj 17 mreži čine ceste sa širinom kolovoza do 5 m. Na oko 41,5% dionica postoji nagib veći od 6%. Operativne brzine iznose cca 50 km/h, a do sada je izgrađeno oko 136 kilometara autocesta, uz aktivno izvođenje radova na više novih dionica autocesta i brzih cesta u Bosni i Hercegovini. Obim gradsko-prigradskog prijevoza putnika u 2013. godini iznosio je 144,86 miliona prevezenih putnika, što je za oko 7,3% manje u odnosu na 2012. godinu kada je prevezno oko 156,13 miliona putnika. Gotovo identično stanje je i u pogledu obima prevezenih putnika u unutrašnjem (međugradskom) i međunarodnom cestovnom prijevozu, budući da je u 2013. godini prevezeno 29,48 miliona putnika, što je za oko 7,1% manje u odnosu na 2012. godinu, kada je prevezno oko 31,40 miliona putnika. Obim cestovnog prijevoza tereta u 2013. godini iznosio je 6,35 miliona tona, što je za 0,6% više nego u 2012. godini, kada je prevezeno oko 6,31 milion tona tereta. Bosna i Hercegovina ima cca 21 km morske obale na kojoj nisu izgrađeni lučki kapaciteti koji bi mogli služiti uspostavljanju ili obavljanju pomorskog prijevoza. Prijevoz pomorskim putem uglavnom se odvija preko Luke Ploče u Republici Hrvatskoj koja je infrastrukturno povezana željeznicom i cestom iz Bosne i Hercegovine. Što se tiče riječnih luka, Luka Šamac je pozicionirana na strateški važnom pravcu Koridora 5C, a kao i Luka Brčko ima dobre željezničke i cestovne veze, što joj u budućnosti osigurava važnu ulogu u sistemu prometa. Osnovni elementi koncepta budućeg razvoja obiju luka će se bazirati na osposobljavanju intermodalnih terminala i logističkih centara. Bosna i Hercegovina ima četiri aerodroma otvorena za međunarodni zračni promet: Sarajevo, Banja Luka, Mostar i Tuzla. Putnički promet je u stalnom porastu, tako da je u 2013. godini prevezeno 805.000 putnika, što je za oko 20% više nego u 2012. godini, kada ih je prevezeno oko 669.000. Iako se često mogu čuti kritike da su aerodromske takse u Bosni i Hercegovini visoke, podaci govore da su približno jednake taksama na aerodromima u zemljama u okruženju, te nema osnova za njihovo značajno smanjenje. Pod pratećim i pomoćnim djelatnostima u prometu se podrazumijevaju 18 djelatnosti pretovara, skladištenja, špedicije, putničkih agencija, turoperatora i ostale prateće djelatnosti, čiji je razvoj direktno vezan za osnovnu djelatnost transporta. Cilj ovih djelatnosti je da se ubrzaju transportne procedure, izvrše potrebne manipulativne aktivnosti u transportu, izvrši najekonomičniji prijevoz, kvalitetno uposle sredstva prijevoza, a na zadovoljstvo korisnika usluga. U ovim djelatnostima je izvršena puna liberalizacija, čime je značajno podignut kvalitet, a smanjene cijene usluga. Poštanski promet u Bosni i Hercegovini u 2013., u odnosu na 2012. godinu, bilježi povećanje u osnovnim elementima mjerenja, tj.: pismonosne pošiljke za 1,24% (sa 69,44 miliona pisama u 2012. godini na 70,30 miliona pisama u 2013. godini), a paketske pošiljke za 3,7% (sa 220.000 u 2012. godini na 228.100 paketa u 2013. godini). Trenutno stanje tržišta telekomunikacija pretežno određuju tri dominantna operatora. U 2013. godini ukupan broj aktivnih fiksnih linija dominantnih operatora iznosio je oko 846.000, što je za 0,82% manje u odnosu na 2012. godinu, kada je broj aktivnih fiksnih linija dominantnih operatera iznosio oko 853.000. Međutim, broj pretplatnika mobilne mreže u 2013. godini iznosio je oko 3,49 miliona, što je povećanje za oko 4,1% pretplatnika u odnosu na 2012. godinu, kada je broj pretplatnika iznosio oko 3,35 miliona. Ukupan promet u 2013. godini iznosio je 2.235 miliona minuta u fiksnoj (što je za oko 5,7% manje nego u 2012. godini) i 2.630 miliona minuta u odlaznom prometu u mobilnoj mreži (što je za oko 10% više nego u 2012. godini). U 2013. godini, procenat pokrivenosti stanovništva 3G/4G mobilnom mrežom iznosi 90%, GSM mrežom oko 99%, dok je procijenjeni broj korisnika interneta 2.305.000. Strategija daljnjeg razvoja u sektoru telekomunikacija je osiguranje nediskriminirajućeg pristupa telekomunikacionim uslugama i njihov visok kvalitet po pristupačnim cijenama. Opće mjere za provođenje takve politike su liberalizacija tržišta telekomunikacija, podsticaj razvoja sektora telekomunikacija i osiguranje efikasne kontrole u svrhu zaštite prava korisnika i smanjenja prepreka za ulazak novih operatora. Građevinarstvo i industrija građevinskih materijala u BiH U građevinarstvu i industriji građevinskih materijala u BiH situacija je složenija i teža nego u većini drugih grana realnog sektora bh. privrede. To je prvenstveno posljedica niske investicione aktivnosti u strateškim granama privrede zbog nedovoljnih domaćih i značajnog pada stranih ulaganja. Jedina svijetla tačka su ulaganja u putnu infrastrukturu, dok su ulaganja u izgradnju energetskih objekata još uvijek na niskom nivou. Međutim, završavanjem skoro svih ranije započetih dionica u 2014. godini, izražena je potreba za intenziviranjem započetih i novim investicionim aktivnostima u 2015. godini, kroz osiguranje povoljnijih finansijskih sredstava iz domaćih izvora, ali prevashodno iz fondova i bankarskih sredstava EU i drugih zemalja. Stambena izgradnja, kao značajan faktor upošljavanja kapaciteta na domaćem tržištu, posljednjih godina postepeno opada. Opada broj nezavršenih stanova i sve su češća odlaganje izgradnje novih stambenih objekata. Uz daljnji pad standarda stanovništva i još uvijek nepovoljnu kreditnu politiku banaka, jasno je da se i u narednom periodu može očekivati pad aktivnosti u stambenoj izgradnji u BiH. Angažman bh. građevinskih kompanija u inostranstvu kao značajnom segmentu za sada nije adekvatan našim potencijalima. Izraženo je to nakon prekida aktivnosti u Libiji, ali i osjetnog pogoršanja situacije na arapskom tržištu i šire. Pokušaji da gubitak ovog tržišta nadomjestimo prodorom i osvajanjem novih tržišta za sada imaju ograničene efekte. Jedino je evidentno da smo izvoz građevinskih usluga preusmjerili na stabilnije evropsko tržište. Građevinarstvo je u 2013. godini imalo 2.300 privrednih subjekata sa cca 32.000 radnika, s učešćem u BDP-u BiH od 3,86%. U zemlji je ostvarilo prihod od 2,86 milijardi KM i radove u vrijednosti 1,40 milijardi KM, a u inostranstvu radove u vrijednosti od cca 101 milion KM. Industrija građevinskih materijala BiH je prateća grana građevinarstva i u svemu dijeli njegovu sudbinu. U ovoj grani privrede u 2012. godini je bilo oko 110 privrednih subjekata sa cca 9.000 zaposlenih i 1,2% učešća u BDP-u BiH. Izvozni rezultati ove privredne gra- INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. ne iz godine u godinu se poboljšavaju. U 2014. godini zabilježen je blagi rast izvoza i smanjenje uvoza, u blagom je porastu pokrivenost uvoza izvozom, ali je deficit u razmjeni sa inostranstvom u porastu. Ostaje činjenica da i danas uglavnom uvozimo gotove savremene građevinske materijale, čiju proizvodnju nemamo i teško razvijamo, a izvozimo uglavnom bazne proizvode namijenjene daljnjoj preradi u zemljama izvoza. Problemi u izvozu industrije građevinskih materijala BiH proizilaze iz činjenice da BiH raspolaže prirodnim resursima, istina nedovoljno istraženim i verifikovanim, ali da, s druge strane, firme iz ove oblasti ne raspolažu vlastitim sredstvima niti su u mogućnosti osigurati značajnija ulaganja u razvoj proizvodnje i asortimana proizvoda. Poseban problem ove proizvodnje u izvozu predstavlja certificiranje proizvoda koje je dosta zahtjevno i skupo, kao i nepostojanje dovoljnog broja akreditiranih certifikacijskih kuća za certificiranje ovih proizvoda u BiH. Turizam Bosna i Hercegovina obiluje turističkim potencijalima te kao takva ne bi smjela zaostajati za turistički mnogo razvijenijim zemljama u regionu. Pa ipak, još uvijek je samo mali dio tih potencijala zaista i iskorišten. Turistička privreda Bosne i Hercegovine ipak bilježi konstantan rast broja turista koji je u 2013. godini dostigao 850.000, što je povećanje za 13% u odnosu na 2012. godinu, da bi se taj trend u 2014. zaustavio i „vratio“ na nivo iz 2013. godine. Više je faktora koji su utjecali na takvo stanje, a najizraženiji su vremenske nepogode koje su pogodile BiH u prošloj godini (nedostatak snijega na planinama, poplave i kišna ljetna sezona). Dakako da treba naglasiti da su te brojke daleko ispod prosjeka u konkurentnim zemljama, pa je i doprinos turizma BDP-u daleko ispod prosjeka tih zemalja. U BDP-u konkurentnih zemalja turizam učestvuje približno sa 14%, dok se taj postotak u BiH kreće oko 2,08%. U direktnom zapošljavanju u BiH turizam učestvuje sa oko 1,8% ukupne zaposlenosti, dok se taj postotak u konkurentnim zemljama kreće oko 7% (u Hrvatskoj 12,5%). Ukupna domaća potrošnja u konkurentnim zemljama iznosi 4,3%, dok je taj postotak u BiH 2%. Prema iskazanim kriterijima i prezentiranim podacima, Bosna i Hercegovina je daleko ispod prosjeka u odnosu na svoje direktne konkurente. Kako bi se to poboljšalo, potreban je sistemski pristup prema poboljšanju politika u turizmu, i to na svim institucionalnim nivoima u cilju kreiranja što boljih uvjeta za domaće i strano investiranje u sektor turizma. Značaj i uloga turizma u razvijenim zemljama u razmatranju i planiranju privrednih aktivnosti, kao djelatnosti koja koristi sva privredna bogatstva jedne zemlje i osigurava priliv stranih investicija i kapitala, potvrđuje neophodnost njenog unapređenja i u Bosni i Hercegovini. ZAKLJUČCI Neučinkovit pravni i pravosudni sistem, ograničen pristup finansijama i politička nestabilnost među najproblematičnijim su faktorima za poslovanje u BiH. Nefunkcioniranje jedinstvenog ekonomskog prostora u zemlji i značajne administrativne prepreke za razvoj privatnog sektora su i dalje prisutne. Te prepreke uključuju složen sistem oporezivanja, određene parafiskalne obaveze koje preduzeća moraju platiti, kao i složenost i sporost javne uprave. BiH i dalje zaostaje u odnosu na zemlje u regionu kada je riječ o međunarodnim standardima konkurentnosti i ekonomskog razvoja. Potrebne su investicije, kako strane tako i domaće. BiH mora osloboditi investicioni prostor za privatna preduzeća, što podrazumijeva smanjenje javnog sektora, uz obavezu formiranja funkcionalnih regulatora koji će imati neophodnu nezavisnost. Istovremeno, iskustvo pokazuje da napredak na polju integracija u EU pomaže u privlačenju stranih investicija. Kreatori politika na svim nivoima trebaju se fokusirati na dosljedne i konzistentne ekonomske i socijalne reforme, promoviranje ekonomskog rasta i razvoja i pozitivnu klimu za poslovanje. Napori za naredni period moraju biti zasnovani na otklanjanju ključnih dispariteta, prisutnih između ukupne proizvodnje i potrošnje, domaće štednje i nivoa neophodnih investicija, uvoza i izvoza koji stvara jaz koji se pokriva zaduživanjem, razvijenih i nerazvijenih regiona, odnosa između aktivnog i izdržavanog stanovništva, odnosa broja zaposlenih i nezaposlenih, odnosa broja zaposlenih u administraciji i proizvodnom sektoru, odnosa broja zaposlenih i broja penzionera. Da bi se ublažio ovaj negativni trend, ne ulazeći u probleme koji su od ranije prisutni a ne rješavaju se, kao što su nedostatak jasne vizije razvoja industrije BiH, odnosno, nedostatak strategije razvoja, neujednačenost poreza i doprinosa na cijelom području BiH, nedostatak ekonomske politike, jedinstvenog ekonomskog prostora i tako dalje, neophodno je da država, odnosno vlade svih nivoa, ponude, prije svega, jeftinije kredite za investiranje i praćenje proizvodnje, poticaj izvoza, smanjenje poreza i doprinosa, izmjenu carinskih tarifa. Birokratija sa kojom se investitori suočavaju u BiH sprečava normalan protok privrednih aktivnosti, investicija, ostvarenje definiranih rokova i povratak kapitala. Potrebno je, između ostalog, izvršiti harmonizaciju poreskih propisa na nivou države, smanjiti poreska opterećenja, parafiskalne namete i broj administrativnih procedura za plaćanje poreza, pojednostaviti postupke i skratiti rokove za dobivanje ekoloških i građevinskih dozvola, modernizirati zakonodavstvo iz oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, uspostaviti jedinstven pravni režim u oblasti koncesija te ubrzati sudske procedure, naročito kada su u pitanju privredni sporovi. Bosni i Hercegovini je potreban sistem zakonodavne regulative koja bi sistematičnim i dugoročnim mjerama poboljšala poslovni ambijent i pokrenula ciklus bržeg ekonomskog razvoja. Nužno je, bez odlaganja, sve aktivnosti usmjeriti na smanjivanje javne potrošnje, održanje makroekonomske stabilnosti i ekonomski oporavak. Izražena korupcija i siva ekonomija predstavljaju rak-ranu za realni sektor koji ne može biti konkurentan u odnosu na privrede zemalja okruženja. Potrebno je više raditi na stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora da bi se stvorile pretpostavke da privreda može dati odgovarajuće efekte. Između ostalog, nužno je odmah raditi na izmjeni Zakona o javnim nabavkama, Zakona o stečaju, na izmjenama zakona o katastru, o koncesijama, o vlasničkopravnim odnosima i drugim propisima koji bi utjecali na stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta u Bosni i Hercegovini. MJERE ZA POBOLJŠANJE POSLOVNOG AMBIJENTA ZA CJELOKUPNU PRIVREDU Pretjerano opterećenje privrednih subjekata raznim fiskalnim i parafiskalnim nametima Svi nivoi vlasti trebaju razmotriti mogućnost smanjivanja fiskalnih i parafiskalnih davanja kako bi se privrednicima omogućilo da budu konkurentni u obavljanju svojih djelatnosti Svi nivoi vlasti Na nivou države: carine, PDV, akcize, dozvole i takse na razna rješenja Zakonom limitirati zahvatanja iz privrede, i to u apsolutnim iznosima ili procentualno. Time bi se osigurala predvidivost i relativna ujednačenost uvjeta poslovanja na nivou države Vijeće ministara BiH Na nivou entiteta i Brčko distrikta BiH: porez na plaću, porez na dobit, porez na dohodak, porez na imovinu, doprinosi na teret poslodavca, naknade za: zemljište, eksploataciju šuma, vode, zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda, puteve, taksa za razvoj turizma itd. Analizirati visine naknada koje se plaćaju i način korištenja prikupljenih sredstava po ovom osnovu (posebno iz domena zaštite životne sredine ili korištenja prirodnih bogatstava) Vlade entiteta i kantona Općine i lokalne zajednice Problem/Prepreka Prijedlozi/Preporuke Nositelj/Institucija Neusklađenost zakonskih i administrativnih propisa na nivou cijele BiH Harmonizirati uzajamno neusklađene (entitetske) propise u cilju stvaranja jedinstvenog okvira poslovanja u cijeloj državi Vijeće ministara BiH i entitetske vlade Nelikvidnost i finansijska nedisciplina - Donijeti zakon o finansijskoj disciplini i rokovima plaćanja (do 30 dana za javna preduzeća i budžetske institucije, a 60 dana za preduzeća iz privatnog sektora) te zakonski regulirati multilateralne kompenzacije - Izmijeniti zakon o platnom prometu te uvesti član po kome preduzeća mogu imati jedan glavni račun za plaćanje i analitička konta Vijeće ministara BiH i entitetske vlade Neadekvatna primjena entitetskih zakona o stečajnom postupku Donijeti zakone o predstečajnoj nagodbi kojima bi se pravno regulirao proces pregovora koji bi eventualno smanjio nastalu štetu, jer zakoni o stečajnom postupku doprinose rastu nelikvidnosti Entitetske vlade Na nivou općina: porez na dobit od fizičke osobe, na prihod, na imovinu, poseban porez na plaće, zemljišna renta, komunalna taksa, takse za javne natpise i dr. Ukinuti najveći broj naknada i sličnih davanja koja se plaćaju za upise, potvrde, dozvole, uvjerenja, licence i sl. kada te radnje provode zaposleni u državnim tijelima. Većina njih morala bi biti finansirana iz općih poreza, tj. budžeta. Nepostojanje zakona o rokovima plaćanja, odnosno izmirenja novčanih obaveza Usvojiti zakone o rokovima plaćanja, odnosno izmirenja novčanih obaveza Entitetske vlade Parafiskalni nameti: Visoke komunalne takse Smanjiti i ujednačiti visine komunalnih taksi (najveće u regionu) Nemogućnost naplate potraživanja po sudskoj presudi (u praksi je čest slučaj da povjeritelj ne može naplatiti svoja potraživanja utvrđena u sudskom postupku jer je vlasnik osnovao novu firmu) - Zakonski osigurati brži i efikasniji mehanizam naplate potraživanja od firme dužnika - Pripremiti zakon o nezavisnim sudskim izvršiteljima - Formirati tim sastavljen od predstavnika različitih zainteresiranih strana (sudovi, banke, preduzeća, akademska zajednica itd.) - Usvojiti podzakonske akte kojima se regulira obuka i rad izvršitelja Vijeće ministara BiH i entitetske vlade Visoki troškovi taksi na spise i radnje u postupku indirektnog oporezivanja Neophodno je izvršiti izmjene Zakona o administrativnim taksama BiH smanjenjem taksi barem na nivo koji je važio prije izmjena 2012. godine Nepostojanje budžetskih grant shema za podršku razvoju i promociji izvoza U primjeni Zakona o državnoj pomoći BiH uključiti finansiranje aktivnosti koje se odnose na promociju i razvoj izvoza Vijeće ministara BiH, Vijeće za državnu pomoć, VTK BiH Visoka cijena kapitala, ograničenost kapitala razvojnih banaka, nerazvijenost strukture garantnih fondova, nepostojanje kreditnih linija za proizvodnju u cilju izvoza, nabavke novih tehnologija i sl. - Usvajanje predloženog Zakona o osnivanju Izvozno-kreditne agencije BiH (IGA) i njena transformacija u Razvojnu banku BiH - Povećanje kapitala razvojnih banaka entiteta te bolje strukturiranje garantnih fondova - Uspostavljanje Fonda za nabavku novih tehnologija Vijeće ministara BiH i entitetske vlade Nedostatak percepcije i znanja o važnosti istraživanja tržišta, te nerazvijenost ekonomske predstavničke mreže u inostranstvu Sporazum MVP BiH, MVTEO BiH i VTK BiH o uspostavi posebnog odjela tj. trgovinskog savjetnika DKP-ima u najznačajnijim zemljama (VTK BiH bi osigurala kadrove i sredstva za rad ekonomskih predstavnika) MVP BiH, MVTEO BiH, VTK BiH - Obavezu plaćanja PDV-a vezati za naplatu fakture a ne njeno izdavanje - Produžiti rok za plaćanje PDV-a i smanjiti rok za povrat PDV-a (sada 30 dana za izvoznike, a 60 dana za ostale), odnosno smanjiti sadašnju razliku u broju dana - Osloboditi neto izvoznike plaćanja PDV-a na uvoz sirovina Donošenje nove odluke o Izvoznom vijeću BiH i njegova transformacija u Vijeće za konkurentnost i izvoz sa većim nadležnostima i ovlaštenjima, uz osiguravanje ljudskih i finansijskih resursa za njegov rad Vijeće ministara BiH Uplata i podnošenje PDV prijave do 10. u mjesecu, u skladu s članom 39. Zakona o PDV-u, neovisno o naplati fakture (preduzeća nisu u stanju naplatiti izdate fakture u tako kratkom roku) Nekoordiniranost između institucija na svim nivoima vlasti te nedostatak i neusklađenost razvojnih strategija (samo Izvozno vijeće BiH nema dovoljno nadležnosti ni ovlaštenja) Siva ekonomija i rad na crno Unapređenje i pojačana primjena propisa kontinuiranim intenzivnim radom poreskih i inspekcijskih tijela Entitetske porezne inspekcijske uprave Nepostojanje jedinstvene regulative i supervizije finansijskog sektora, posebno banaka i tržišta kapitala Uspostaviti jedinstvenu regulativu i superviziju, kao preduvjet stvaranju istinskog jedinstvenog tržišta Vijeće ministara BiH i druge institucije, ovisno o modelu „Odluka o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba do 31.12. 2015. godine“ ne obuhvata sve potrebne TB Preispitati Odluku o privremenoj suspenziji carinskih stopa kod uvoza određenih roba, te je proširiti i na ostale TB, odnosno repromaterijale koji se koriste u procesu izvozno orijentirane proizvodnje u BiH Vijeće ministara BiH Nedovoljna pravna zaštita banaka kao povjeritelja u kreditnim poslovima (povećava rizik kreditnih plasmana i opravdava nepovoljnije uvjete kreditiranja) Odgovarajuća pravna zaštita banaka povjeritelja u kreditnim poslovima Nadležni sudovi u sudskim postupcima, kao i sve institucije koje utječu na kreiranje regulative Obavezna carinska garancija za sve uvoznike Ukinuti carinsku garanciju za redovne uvoznike Vijeće ministara BiH 20 Vijeće ministara BiH INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. kao i 21 Iznos osiguranog depozita niži u odnosu na okruženje Kontinuirano povećavanje iznosa osiguranog depozita u cilju povećanja povjerenja u bankarstvo i sigurnost štednje Agencija za osiguranje depozita BiH MJERE ZA POBOLJŠANJE POSLOVNOG AMBIJENTA ZA KLJUČNE SEKTORE PRIVREDE Veliki broj ispitnih rezultata/certifikata koje izdaju tijela za ocjenjivanje usklađenosti (TOU) u BiH se ne priznaju u inostranstvu Uspostaviti, osposobiti i akreditirati odgovarajuće ispitne laboratorije/ certifikacijska tijela MVTEO BiH, BATA, Institut za standardizaciju BiH, Agencija za nadzor nad tržištem BiH INDUSTRIJA Nepovoljna TOU Razmotriti mogućnost zaključivanja ACAA sporazuma (npr. za drvni sektor koji se pokazao kao vrlo konkurentan i u vrijeme krize) MVTEO BiH, BATA, Institut za standardizaciju BiH, Agencija za nadzor nad tržištem BiH struktura akreditiranih Značajan broj ispitivanja i certificiranja se „mora” raditi u državama EU u koje se proizvodi izvoze - Uskladiti zakonodavstvo s EU u području vezanom za izabranu/e grupu/e proizvoda - Uspostaviti funkcionalnu infrastrukturu kvaliteta za odabrani sektor - Integrirati u cijelosti izabrani industrijski sektor u unutrašnje tržište Evropske unije MVTEO BiH, BATA, Institut za standardizaciju BiH, Agencija za nadzor nad tržištem BiH Neodgovarajuća dinamika usvajanja i nizak nivo implementacije tehničkih propisa, koji su preuzeli odgovarajuće EU direktive, a odnose se na industrijske proizvode, uključujući ocjenjivanje usklađenosti i nadzor nad tržištem (proces zaustavljen; u BiH zakonodavstvo preuzeto sedam EU direktiva) - Nastaviti proces preuzimanja EU direktiva u oblasti industrijskih proizvoda u tehničko zakonodavstvo BiH - Obavezno provođenje RIA studije kako bi se ocijenila spremnost bh. privrednih subjekata i, tamo gdje je neophodno, na vrijeme preduzele aktivnosti za podizanje konkurentnosti bh. privrednih subjekata MVTEO BiH, BATA, Institut za standardizaciju BiH, Institut za mjeriteljstvo BiH i Agencija za nadzor nad tržištem BiH Učlanjenje BiH u finansijske institucije Ubrzati aktivnosti na aktivaciji članstva BiH u Afričkoj banci i učlanjenje u druge međunarodne finansijske institucije (preko Vlade FBiH pokrenuta aktivacija članstva u Afričkoj banci za obnovu i razvoj) Vijeće ministara BiH Liberalizacija trgovine sa određenim brojem zemalja od interesa za bh. privredu, kao što su Ruska Federacija i zemlje sjeverne Afrike Započeti pregovore i potpisati sporazume o slobodnoj ili preferencijalnoj trgovini Vijeće ministara BiH Preispitivanje viznog režima sa zemljama od interesa za bh. privredu (Golfske zemlje, zemlje sjeverne Afrike i sl.) Ukinuti vizni režim ili pojednostaviti vizne procedure za privrednike Vijeće ministara BiH Proizvođači i izvoznici finalnih proizvoda koji kontinuirano zapošljavaju radnu snagu s evidencije nezaposlenih nemaju nikakav prioritet u dodjeli poticaja bilo koje vrste U konkursima za poticaje (za novo zapošljavanje, razvoj i obrazovanje zaposlenih, razvoj proizvoda, nabavku opreme za razvoj i finaliziranje proizvoda, certificiranje) dati prioritet proizvođačima i izvoznicima finalnih proizvoda i firmama koje kontinuirano zapošljavaju novu radnu snagu sa evidencije nezaposlenih Sve relevantne institucije - Usvajanje strategije industrijskog razvoja BiH kako bi se identificirali ključni sektori razvoja (Strategija izvoza BiH nije usvojena u VM BiH) - Pregled i reforma nastavnih planova i programa u srednjem obrazovanju - Stvaranje sveobuhvatne strategije za visoko obrazovanje Ministarstvo civilnih poslova BiH, resorna ministarstva obrazovanja međunarodne Neusklađenost obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada, nedostatak vještina, odnosno radne snage odgovarajućih kvalifikacija 22 Metaloprerađivački sektor Problem/Prepreka Prijedlog/Preporuka Nositelj/Institucija Mašinski park većine proizvođača zastario – slaba zastupljenost modernih obradnih centara, tehnoloških parkova, poslovnih inkubatora, manjak klastera Donošenje sektorske strategije s osnovnim ciljem reindustrijalizacije Resorna ministarstva industrije, rudarstva i energetike Proizvodnja sa malim udjelom dodatne vrijednosti/veliki udio materijala, radne snage i energenata Smanjenje i ujednačavanje carina za repromaterijale koji dolaze van tržišta EU te subvencioniranje proizvodnih kapaciteta kroz nižu cijenu energenata Vijeće ministara BiH, UIO BiH i resorna ministarstva industrije, rudarstva i energetike Nedovoljna obučenost radnika, kao i nepostojanje određenih zanimanja (npr. inžinjera, projektanata zavarivača, kovača, CNC operatora) Osigurati mogućnost prekvalifikacije Zavodi za zapošljavanje i obrazovne institucije Nezaposlenost domaćih kapaciteta namjenske industrije Viškove naoružanja prvo remontirati pa izvoziti (umjesto uništavanja ili prodaje za otpad) Ministarstvo odbrane BiH Prijedlozi/Preporuke Nositelj/Institucija šumskih Donijeti ekonomske mjere (takse ili kontingent) koje će destimulirati izvoz trupaca u cilju boljeg snabdijevanja domaćih prerađivačkih kapaciteta Vijeće ministara BiH Veliki uvoz namještaja sumnjivog kvaliteta bez potrebnih certifikata - Uvesti obaveznost postojanja certifikata o kvaliteti namještaja koji se uvozi i njihova kontrola pri uvozu u cilju smanjenja nelojalne konkurencije i zaštite potrošača - Korigirati Zakon o zaštiti potrošača UIO BiH i Agencija za nadzor nad tržištem BiH Kašnjenje u implementaciji Uredbe o drvetu EU TR dovodi u pitanje izvoz u EU Odrediti nadležno tijelo za implementaciju EU Uredbe na nivou Bosne i Hercegovine Vijeće ministara BiH Nepostojanje Zakona o šumama FBiH uzrokuje velike probleme u poslovanju Po hitnom postupku donijeti Zakon o šumama FBiH Vlada FBiH, Parlament FBiH Drvna industrija nema status strateške grane privrede, ni poticaje koji su joj potrebni Proglasiti drvnu industriju strateškom granom i uvesti poticaje za kompanije koje se bave višim fazama prerade, posebno za izvoz i zapošljavanje Vijeće ministara BiH Jednaka stopa opterećenja doprinosima kao i ostale grane privrede Umanjiti stope doprinosa za proizvođače finalnih proizvoda od drveta, kao vid poticaja Brojne nezakonitosti u oblasti šumarstva i ilegalna sječa šume Obaviti reviziju stanja u šumarstvu i aktivirati akcione planove za suzbijanje nezakonitosti kako bi se uveo red i smanjile ilegalne sječe Drvopreprerađivački sektor Problem/Prepreka INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. Prekomjeran izvoz sortimenata-trupaca INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. Nadležna ministarstva entitetska 23 Neusklađen način i uvjeti prodaje šumskih drvnih sortimenata porijeklom iz javnih šuma u entitetima (U Federaciji BiH nisu utvrđeni odgovarajući kriteriji ni prioriteti) Usvojiti Kriterije o načinu i uvjetima prodaje šumskih drvnih sortimenata porijeklom iz javnih šuma prema kojima će prioritet u snabdijevanju imati kompanije visokog stepena prerade i izvozne orijentacije (kao u Odluci o načinu i uvjetima prodaje šumskih drvnih sortimenata u RS) Izvoz proizvoda šumarstva obavljaju trgovačke kompanije Onemogućiti izvoz proizvoda šumarstva kompanijama čija je osnovna djelatnost trgovina Kantonalne vlade Poljoprivreda i prehrambena industrija Problem/Prepreka Prijedlozi/Preporuke Nositelj/Institucija Višegodišnja nemogućnost izvoza proizvoda životinjskog porijekla u EU Dosljedna primjena Protokola o saradnji nadležnih institucija u prijelaznom periodu i hitno usvajanje izmjena i dopuna Zakona o hrani, Zakona o veterinarstvu i seta propisa nazvanog „higijenski paket“ kao konačnog rješenja Vijeće ministara BiH, MVTEO BiH Nedovoljne izvozne kvote za ribu i vino Zahtijevati ukidanje ili povećanje izvoznih kvota za ribu i vino za EU Vijeće ministara BiH Nepostojanje Zakona o vinu BiH onemogućava razvoj novih vinarija, zaštitu geografskog porijekla i odgovarajuću kategorizaciju i etiketiranje Što prije usvojiti Zakon o vinu BiH, usklađen sa propisima EU Vijeće ministara BiH Nedovoljno povećanje akciza na pivo i dalje ugrožava poslovanje malih pivara Izmijeniti Zakon o akcizama u BiH povećanjem standardne akcize (uz zadržavanje umanjene za male) Parlamentarna skupština BiH Akcize na bezalkoholna pića Izmijeniti Zakon o akcizama u BiH ukidanjem akcize na bezalkoholna pića, u skladu sa praksom EU Vijeće ministara BiH Utvrđivanje uvjeta korištenja i načina sakupljanja i prometa šumskih proizvoda Usklađivanje propisa FBIH i RS: „Pravilnik o uzgoju, iskorištavanju, sakupljanju i prometu sekundarnih šumskih proizvoda (FBIH)” i „Pravilnik o uvjetima korištenja ostalih šumskih proizvoda i načinu skupljanja njihovih nadoknada (RS)” Entitetska ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Nekonkurentnost ribljih farmi na međunarodnom tržištu zbog velikih troškova Sistemom poticaja i stimulacija smanjiti troškove proizvodnje a preradu ribe podići na viši nivo Entitetska ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Smanjena konkurentnost domaćih proizvoda mesne industrije na tržištima regiona s kojima nisu usklađeni propisi o kvalitetu i deklariranju proizvoda; smanjena konkurentnost na domaćem tržištu u odnosu na uvozne proizvode Izmjena Pravilnika o usitnjenom mesu, poluproizvodima i proizvodima od mesa (Službeni glasnik BiH 82/13) i Pravilnika o pružanju informacija potrošačima o hrani (Službeni glasnik BiH 68/13) Vijeće ministara BiH, Agencija za sigurnost hrane BiH Smanjena konkurentnost uslijed nemogućnosti plasiranja proizvoda u planiranoj ambalaži Izmjena Pravilnika o pružanju informacija potrošačima o hrani (Službeni glasnik BiH 68/13) Vijeće ministara BiH, Agencija za sigurnost hrane BiH 24 INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. Nemogućnost primjene kriterija za sirovo mlijeko od 1. 1. 2015 uslijed nedovoljne osviještenosti primarnih proizvođača Prolongiranje primjene Pravilnika o izmjenama Pravilnika o sirovom mlijeku (Službeni glasnik BiH 21/11, 62/14) i dodatna edukacija s ciljem stvaranja sistema sljedivosti i primjene propisa za izvoz mliječnih proizvoda, odnosno proizvoda životinjskog porijekla i higijene na farmama Nepostojanje osnove za održivi razvoj organske proizvodnje i uspješno funkcioniranje na domaćem tržištu Donošenje Zakona o organskoj proizvodnji na nivou BiH kojim se uređuju ciljevi i načela organske proizvodnje, proizvodna pravila, označavanje organskih proizvoda, kontrola nad organskom proizvodnjom, uvjeti kojima moraju udovoljiti kontrolna tijela i dr. Nedovoljno standardi Vijeće ministara BiH, Agencija za sigurnost hrane BiH Vijeće ministara BiH definirani tržišni Donošenje Zakona o organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda u skladu sa direktivama EU Vijeće ministara BiH Nedovoljno definirani standardi za voće i povrće tržišni Donošenje Pravilnika o tržišnim standardima za voće i povrće BiH usklađenog sa zahtjevima EU Entitetska ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, MVTEO BiH (koordinator) Problem/Prepreka Prijedlozi/Preporuke Nositelj/Institucija Prostorno-planska dokumenta, pribavljanje dozvola za gradnju Blagovremena priprema te skraćivanje vremena za pribavljanje Nadležna kantonalna tijela Iznalaženje potencijalnih investitora za energetske objekte Osiguravanje povoljnih kredita ili davanje koncesija Vijeće ministara BiH, entitetske vlade i Vlada BD BiH, komercijalne banke Problem / Prepreka Prijedlozi/Preporuke Nositelj/Institucija Plaćanja carine na repromaterijale koji nemaju porijeklo iz EU Preispitati Odluku o privremenoj suspenziji carinskih stopa kod uvoza određenih roba te je proširiti na repromaterijale koji se koriste u procesu unutrašnje obrade i produžiti rok njene primjene Vijeće ministara BiH Carinske stope na uvezene repromaterijale koji se ne proizvode u BiH su visoke u odnosu na EU (npr. 15% na đonove, dok je u EU 3%, a u BiH ih niko ne proizvodi) Izjednačiti carinske stope u BiH sa onima u EU zbog konkurentnosti domaćih firmi sa ino kompanijama Vijeće ministara BiH Energetski sektor i entitetska, općinska Tekstilna industrija INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. 25 USLUGE Građevinarstvo i industrija građevinskih materijala u BiH Transport i komunikacije Problem/Prepreka Prijedlozi/Preporuke Nositelj/Institucija Nepostojanje Prometne politike BiH, strategije razvoja prometa, te akcionih planova za podsisteme prometa Pokrenuti proceduru izrade i donošenja dugoročne Prometne politike BiH koja će predstavljati bazni dokument na osnovu kojeg će se donijeti strategija razvoja prometa, zakoni, propisi, programi, planovi i drugi akti, te odlučivati o smjerovima razvoja, akcionim planovima i prioritetima na nivou BiH Vijeće ministara BiH Opterećenje srednjih i velikih preduzeća obaveznom revizijom Pokrenuti procedure izmjena i dopuna Zakona o reviziji i računovodstvu na način da obaveznu reviziju imaju samo ona preduzeća kod kojih državni kapital učestvuje sa više od 30% Vlade entiteta i BD BiH Zakon o međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozu je potrebno dopuniti i usaglasiti sa EU direktivama Pokrenuti proceduru izmjene i dopune Zakona Ministarstvo komunikacija i prometa BiH Pravilnik o uvjetima i postupku izdavanja licenci i kvalifikacijskih kartica vozača za obavljanje međunarodnog cestovnog prijevoza nije u skladu sa odredbama Zakona o međunarodnom i međuentiteskom cestovnom prijevozu Pokrenuti proceduru izmjena i dopuna Pravilnika Ministarstvo komunikacija i prometa BiH Pravilnik o kriterijima, postupku i načinu raspodjele stranih dozvola za prijevoz tereta domaćim prijevoznicima nije u skladu sa Zakonom te predstavlja smetnju za unapređenje sistema raspodjele Pokrenuti proceduru izmjena i dopuna Pravilnika Ministarstvo komunikacija i prometa BiH Omogućiti kompletnu registraciju motornih vozila na tehničkim pregledima te definirati učestalost tehničkih preglede na osnovu starosti vozila Pokrenuti proceduru izmjena i dopuna Pravilnika o tehničkim pregledima Omogućiti povrat naknade za puteve koja se uplaćuje pri registraciji vozila, proporcionalno pređenom putu u inostranstvu. Pri tome precizno definirati uvjete, načine i postupak povrata. Pokrenuti izmjenu i dopunu Zakona o putevima RS i Zakona od cestama FBiH Smanjiti naknadu za parking prostora na terminalima Pokrenuti izmjene i dopune Odluke o visini naknade za korištenje parking prostora na carinskim terminalima 26 korištenje carinskim Ministarstvo komunikacija i prometa BiH Entitetske i Vlada BD BiH Upravni odbor UINO BiH INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. Problem/Prepreka Prijedlog/Preporuka Nositelj/Institucija Iznalaženje povoljnih izvora finansiranja i koncesionara za javne radove Osiguranje sredstava iz EU fondova i fondova islamskih i drugih zemalja te odabir koncesionara Vijeće ministara BiH, entitetske vlade i Vlada BD BiH Izrada nedostajuće dokumentacije projektne Blagovremena priprema projektne dokumentacije i skraćivanje vremena pribavljanja dozvola Entitetske vlade, kantonalne vlade, Vlada BD BiH, općinska tijela Eksproprijacija zemljišta (pripremljena prostorna i planska dokumenta te blagovremeno pribavljanje dozvola za gradnju) Ubrzati aktivnosti na eksproprijaciji zemljišta, posebno na dionicama autoceste na Koridoru Vc Entitetske vlade i Vlada BD BiH, nadležna kantonalna ministarstva i općinska tijela Namjenski krediti stanovništvu za stambenu izgradnju, kupovinu novih stanova, rekonstrukciju i „utopljavanje“ objekata Smanjenje ili ukidanje troškova za odobravanje, smanjenje kamata i duži rokovi otplate kredita namijenjenih stambenoj izgradnji Vijeće ministara BiH i komercijalne banke Iznalaženje potencijalnih investitora za energetske objekte Osiguravanje koncesija Vijeće ministara BiH, entitetske vlade i Vlada BD BiH, komercijalne banke Učlanjenje BiH u međunarodne finansijske institucije (preko Vlade FBiH kod Vijeća ministara BiH pokrenuta aktivacija članstva u Afričkoj banci za obnovu i razvoj još 2013. godine) Ubrzati aktivnosti na aktivaciji članstva BiH u Afričkoj banci i učlanjenje u druge međunarodne finansijske institucije Vijeće ministara BiH Geološki i istražni radovi na teritoriji BiH Osigurati sredstva i planove na istraživanju i verifikaciji potencijalnih prirodnih resursa za potrebe industrije građevinskih materijala Vijeće ministara BiH, entitetske vlade i Vlada BD BiH Formiranje certificiranih laboratorija Formiranje certificiranih laboratorija za certificiranje usklađenosti domaćih proizvoda sa EU i drugim standardima proizvoda industrije građevinskih materijala za izvoz Vijeće ministara BiH, entitetske vlade i Vlada BD BiH Problem/Prepreka Prijedlozi/Preporuke Nositelj/Institucija Jedinstvena stopa PDV-a Uvođenje niže stope PDV-a na turističke usluge u skladu s praksom zemalja okruženja Vijeće ministara BiH Oporezivanje izvoza turističkih usluga diskriminira ovaj sektor i čini ove usluge skupljim i nekonkurentnijim Izjednačavanje tretmana izvoza turističkih usluga s izvozom robe, odnosno oporezivanje nultom stopom PDV-a Vijeće ministara BiH „Putnička taksa – naknada za razvoj i unapređenje avioprometa u FBiH (naplaćuje se za letove iz Sarajeva) otežava uspostavu novih avionskih veza i dolazak većeg broja turista Ukidanje Odluke o putničkoj taksi – naknadi za razvoj i unapređenje avioprometa u Federaciji BiH iz 2005. godine Vlada Federacije BiH Nedostatak realnih statističkih podataka zbog nepostojanja sistema evidencije turističkih dolazaka i izbjegavanja prijavljivanja gostiju Uspostava sistema obavezne registracije turista prilikom ulaska u zemlju i pojačan nadzor smještajnih kapaciteta Vijeće ministara BiH povoljnih kredita ili davanje Turizam INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. 27 ANALIZA UČEŠĆE Jedna od rijetkih država s kojima je ranije izražena značajna razlika gotovo nestala je Turska. Tako smo, npr., iz Hrvatske uvezli proizvoda drugog porijekla u vrijednosti od čak 756 miliona KM, iz Slovenije oko 601 milion KM, Austrije oko 448 miliona KM, a Mađarske oko 157 miliona KM. Nasuprot tome, uvoz proizvoda porijeklom iz Njemačke, Italije, Francuske i nekih drugih zemalja je znatno veći od direktnog, što oslikava i stvarnu snagu pojedinih ekonomija. Specifičan je slučaj Švicarske i Ruske Federacije gdje se zbog uvoza sirove nafte ruskog porijekla za preradu u Rafineriji nafte Bosanski Brod posredstvom Švicarske kreira razlika veća od milijardu KM godišnje u podacima o uvozu iz ovih država prema kriterijima trgovine i porijekla. U strukturi vanjskotrgovinske razmjene ostvarene u 2014. godini, analiziranoj prema sektorima privrede, u većini sektora je ostvareno povećanje i izvoza i uvoza, bez promjena u njihovom redoslijedu po značaju, odnosno vrijednosti. Bitan dio ovih promjena uvjetovan je posljedicama ranije spomenutih vremenskih nepogoda, kako u pogledu smanjenja proizvodnje i izvoza tako i povećanja uvoza za humanitarne i potrebe obnove i rekonstrukcije. Najveća se negativna promjena svakako odnosi na električnu energiju čija je vrijednost izvoza drastično umanjena u odnosu na prethodnu godinu (za oko 163 miliona KM). Izvoz je povećan u sektorima: „Mašine, aparati, mehanički uređaji, kotlovi i dr.“ (14,88%), „Koža, krzno, tekstil i proizvodi“ (12,32%), „Kamen, kreč, cement, beton, keramika i proizvodi“ (11,66%), „Hemijski i farmaceutski proizvodi, đubriva, plastika, kaučuk, guma 3.572.265.940 KM 14,45% Vanjskotrgovinska razmjena BiH po sektorima privrede (u KM) 11,94% 2.936.195.241 KM 11,87% 2.614.286.564 KM 11,15% 2.856.947.648 KM 11,55% Italija 2.274.622.165 KM 9,70% 2.639.404.393 KM 10,67% Slovenija 2.027.290.086 KM 8,65% 2.054.215.647 KM 8,31% Austrija 1.635.375.474 KM 6,97% 1.738.433.655 KM 7,03% Švicarska 1.485.172.698 KM 6,33% 1.221.081.704 KM 4,94% Ostale zemlje 6.702.959.659 KM 28,58% 7.710.440.453 KM 31,18% UKUPNO 23.450.356.459 KM 100,00% 24.728.984.681 KM 100,00% Evropska unija 16.343.138.420 KM 69,69% 16.866.916.139 KM 68,21% 3.436.003.196 KM 14,65% 3.693.427.897 KM 14,94% Vanjskotrgovinska razmjena BiH u 2014. godini Trend kontinuiranog povećanja izvoza, započet u drugoj polovini 2012. i nastavljen u 2013. godini, je održan, ali uz nižu stopu rasta i paralelno povećanje uvoza, što je rezultiralo pogoršanjem međusobnog omjera, odnosno povećanjem deficita i smanjenjem pokrivenosti uvoza izvozom. Ni rekordna vrijednost izvoza nije bilo dovoljna da ovaj odnos učini povoljnijim, zbog drastičnog povećanja uvoza za skoro milijardu KM. U 2014. godini je ostvaren izvoz iz Bosne i Hercegovine u vrijednosti od 8.939.844.544 KM, što je za 343.609.860 KM, odnosno 4% više u odnosu na prethodnu godinu. Vrijednost uvoza iznosila je 15.789.140.137 KM, što je za čak 935.018.362 KM, odnosno 6,29% više u odnosu na prethodnu godinu. Ove promjene rezultirale su smanjenjem nivoa pokrivenosti uvoza izvozom za 2,16%, te je u on 2014. godini iznosio 56,62%. Ukupan vanjskotrgovinski deficit je povećan i iznosio je 6.849.295.593 KM, što je za 9,45% više u odnosu na 2013. godinu. Razmatrajući kvartalne i mjesečne pokazatelje uočavamo očekivane negativne efekte katastrofalnih poplava i njihovih posljedica, zbog kojih su negativni u drugom i trećem, a pozitivni u prvom i četvrtom kvartalu. Ipak, čak i pozitivni pomaci, odnosno njihova struktura, samo potvrđuju „dijagnozu“ dugotrajne privredne stagnacije, iz koje se izdvaja tek mali broj uspješnih kompanija – vodećih izvoznika u kontinuiranom razvoju. Najznačajniji vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine u 2014. godini ostala je Evropska unija (71,86% izvoza i 66,14% uvoza), učešće CEFTA 2006 je znatno manje (16,13% izvoza i 14,26% uvoza), dok se na sve ostale države ukupno odnosi oko 12% izvoza i 19,6% uvoza. Pojedinačno se, sa ostvarenim obimom trgovine većim od dvije milijarde KM, izdvajaju Hrvatska (10,98% izvoza i 16,41% uvoza), Njemačka (15,49% izvoza i 9,83% uvoza), Srbija (9,51% izvoza i 12,71% uvoza), Italija (13,45% izvoza i 9,10% uvoza) i Slovenija (7,96% izvoza i 8,50% uvoza). Najveće povećanje izvoza u ovom periodu ostvareno je na tržištima Italije, Austrije, Turske, Mađarske, Njemačke i Srbije, dok se najveće smanjenje izvoza odnosi na tržište Hrvatske. Istodobno je najviše povećan uvoz iz Kine, SAD-a, Italije, Srbije, Turske i Holandije, a značajnije smanjen iz Švicarske. Još uvijek se veliki broj proizvoda u Bosnu i Hercegovinu uvozi posredno, odnosno preko tzv. trećih zemalja, te razmatranje podataka o trgovini „prema porijeklu“ (neovisno iz kojeg je područja ona neposredno uvezena) u znatnoj mjeri mijenja sliku stvarne strukture vanjske trgovine i uočava ogroman prostor za unapređenje tzv. direktne trgovine (bez troškova posredovanja i manjim rizikom od tzv. transfernih cijena). Npr. pokrivenost uvoza izvozom prema ovom kriteriju u trgovini sa Evropskom unijom iznosi oko 70%, sa CEFTA 2006 oko 78%, a sa EFTA-om čak 248%. Obim vanjskotrgovinske razmjene BiH prema vodećim državama trgovine DRŽAVA 2013. UČEŠĆE Hrvatska 3.911.063.946 KM 16,68% Njemačka 2.799.585.867 KM Srbija CEFTA 2006 2014. * Podaci se odnose na vanjsku trgovinu alociranu prema području trgovine, odnosno neposrednog uvoza, ne uzimajući u obzir porijeklo robe (npr. roba porijeklom iz Njemačke, a uvezena iz Hrvatske je evidentirana kao uvoz iz Hrvatske). 28 INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. SEKTOR i dr.“ (11,31%) i „Drvo, papir i namještaj“ (6,57%), a smanjenje u sektorima: „Mineralna goriva i električna energija“(14,22%), „Agroindustrijski sektor“ (3,47%) i „Rude, metali i proizvodi“ (1,90%). Najveća vrijednost izvoza tradicionalno je ostvarena u sektorima: „Rude, metali i proizvodi…“ (1.824.179.000 KM), „Drvo, papir i namještaj“ (1.791.231.328 KM), „Mašine, aparati, mehanički uređaji, kotlovi i dr.“ (1.503.766.086 KM) i „Koža, krzno, tekstil i proizvodi“ (1.260.043.389 KM), a najmanja u sektoru „Kamen, kreč, cement, beton, keramika i proizvodi“ (120.709.992 KM). Uvoz je povećan u skoro svim sektorima, a najviše u sektorima: „Mašine, aparati, mehanički uređaji, kotlovi i dr.“ (19,51%), „Koža, krzno, tekstil i proizvodi“ (17,48%) i „Drvo, papir i namještaj“ (13,70%), a u ostalima u rasponu od 0,13% u „Agroindustrijskom sektoru“ do 8,46% u sektoru „Hemijski i farmaceutski proizvodi, đubriva, plastika, guma…“. Smanjen je samo u sektoru „Mineralna goriva i električna energija“ (11,25%), ali kao rezultat smanjenja cijena nafte i naftnih derivata te količine uvezenog prirodnog plina, a ne domaće supstitucije. Najveća vrijednost uvoza ostvarena je u sektorima: „Mašine, aparati, mehanički uređaji, kotlovi i dr.“ (3.451.142.881 KM), „Agroindustrijski sektor“ (2.729.551.401 KM), „Mineralna goriva i električna energija“ (2.617.993.019 KM) i „Hemijski i farmaceutski proizvodi, đubriva, plastika, guma…“ (2.319.889.752 KM), a najmanja u sektoru „Kamen, kreč, cement, beton, keramika i proizvodi“ (401.178.708 KM). Konstantan problem u većini sektora je nepovoljan odnos izvoza i uvoza, OBIM IZVOZ odnosno izraziti deficit. Pozitivan nivo pokrivenosti uvoza izvozom ostvaren je samo u sektorima „Drvo, papir i namještaj“ (228,73%) i „Rude, metali i proizvodi…“ (120,52%), dok je u ostalim sektorima bio negativan i kretao se od 70,65% u sektoru „Koža, krzno, tekstil i proizvodi…“ do iznimno nepovoljnih 24,25% u Agroindustrijskom sektoru. Ostvarena vanjskotrgovinska razmjena u Bosni i Hercegovini, pored djelovanja spomenutih vanrednih okolnosti i utjecaja, najvećim je dijelom ipak odraz uvjeta nepovoljnog poslovnog okruženja i nekonkurentnosti većeg dijela privrede. Neophodne ekonomske reforme su izostale i u 2014. godini te nije ni bilo realno očekivati povoljniji ishod oslanjajući se samo na mali broj izvoznih lidera, čiji kontinuirani razvoj i ulaganja u prilagođavanje najvišim standardima i zahtjevima izvoznih tržišta, praktično „održava u životu“ bosanskohercegovačke izvozne performanse. Enormni prirodni resursi i ekonomski potencijali su realan osnov za vanjskotrgovinski preokret u budućnosti, ali tek onda kada mnogo veći broj privrednih subjekata dostigne nivo konkurentnosti aktuelnih izvoznih lidera. Pored sistemskih i strukturalnih ekonomskih reformi i kreiranja povoljnijeg poslovnog okruženja za domaća i strana ulaganja, proizvodnju, zapošljavanje i izvoz, nužne su i „unutrašnje reforme“ u samoj privredi, odnosno temeljito restrukturiranje brojnih subjekata preopterećenih viškom zaposlenih, prevaziđenim tehnologijama i proizvodnim programima, neodgovarajućim upravljanjem, manjkom kapaciteta i kapitala. Stvaranje šire „baze“, odnosno povećanje broja konkurentnih i uspješnih poslovnih subjekata u Bosni i Hercegovini, kao i strukture izvoza i izvoznih tržišta, UVOZ SALDO Agroindustrijski sektor 3.391.357.080 661.805.679 2.729.551.401 -2.067.745.722 Mineralna goriva i el. energija 3.467.960.076 849.967.057 2.617.993.019 -1.768.025.962 Hemijski i farmac. proizvodi i dr. 3.175.715.717 855.825.965 2.319.889.752 -1.464.063.787 Kamen, kreč, cement, beton... 521.888.700 120.709.992 401.178.708 -280.468.716 Koža, krzno, tekstil i proizvodi 3.043.425.818 1.260.043.389 1.783.382.429 -523.339.040 Drvo, papir i namještaj 2.574.342.574 1.791.231.328 783.111.246 1.008.120.082 Rude, metali i proizvodi 3.337.740.564 1.824.179.000 1.513.561.564 310.617.436 Mašine, aparati, meh. uređaji... 4.954.908.967 1.503.766.086 3.451.142.881 -1.947.376.795 261.645.186 72.316.049 189.329.137 -117.013.088 24.728.984.681 8.939.844.544 15.789.140.137 -6.849.295.593 Ostali razni proizvodi UKUPNO INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. 29 INO SAJMOVI omogućili bi disperziju rizika i smanjenje ovisnosti domaće privrede i društva o pojedinim subjektima i tržištima. Važan faktor mora biti i (često neopravdano zanemarena) supstitucija uvoza, jer raspolaganje vlastitim sirovinama i repromaterijalima za preradu je često presudan element konkurentnosti, posebno cjenovne. Prekomjeran uvoz finalnih proizvoda, kakve smo sami sposobni proizvesti istog ili boljeg kvaliteta, je najsigurniji put u devastiranje i nestanak vlastite privrede. Činjenica da su većina vodećih izvoznika istovremeno i vodeći uvoznici, potvrđuje neiskorištenost domaćih potencijala čak i za osiguravanje odgovarajućih sirovina i repromaterijala. Ukoliko u 2015. godini vremenske prilike budu povoljnije, a na ključnim izvoznim tržištima tražnja za proizvodima iz Bosne i Hercegovine stabilna ili rastuća, realno je očekivati nastavak trenda povećanja izvoza, čak i nešto većeg nego u prethodnoj godini, ali najvjerovatnije i povećanje uvoza. Implementacija Sporazuma o slobodnoj trgovini sa članicama EFTA-e je povoljna prilika za proširenje izvoznog tržišta, kao i povećana tražnje za pojedinim proizvodima na tržištu Ruske Federacije (ovisno o aktuelnom režimu sankcija ove države prema Evropskoj uniji), ali nemogućnost izvoza proizvoda animalnog porijekla u Evropsku uniju i EFTA-u i složena i zahtjevna procedura ispunjavanja uvjeta na drugim atraktivnim tržištima (poput ranije spomenute Ruske Federacije) ostaju velike prepreke. Svaki novi poremećaj, klimatski ili tržišni, mogao bi i dodatno pogoršati vanjskotrgovinski položaj Bosne i Hercegovine, te i ovakve prognoze dovesti u pitanje. Jedino potpuno, dugoročno i održivo rješenje za značajnije poboljšanje vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine, kako u 2015. godini tako i u narednom periodu, jesu ekonomske reforme i unapređenje konkurentnosti domaće privrede. Obzirom na limitiranost domaćeg tržišta i tražnje, jasno je da bez izvozne ekspanzije ne može biti ni privrednog oporavka i ukupnog ekonomskog razvoja. Vinari iz BiH posjetili sajam PROWEIN 2015 Prezentacija vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u 2014. godini Uz prisustvo velikog broja predstavnika ambasada, konzularnih odjeljenja i međunarodnih organizacija, kao i velikog broja predstavnika domaćih institucija, 23. februara 2015. godine u Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine je prezentovana vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa svijetom u 2014. godini. Prisutnim se obratio predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić, zamjenica ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Ermina Salkičević-Dizdarević i šef političke i ekonomske sekcije Delegacije EU u BiH Jan Snaidauf. ProWein iz godine u godinu privlači sve više izlagača i posjetitelja, koji ovaj vodeći svjetski sajam koriste za sudjelovanje u prezentaciji široke ponude međunarodne vinske industrije. V anjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizirala je posjetu Grupacije proizvođača vina vodećem međunarodnom sajmu vina i jakih alkoholnih pića – ProWein 2015 - koji je održan od 15. do 17. marta 2015. godine u Düsseldorfu. Sajam su posjetili, pored predstavnika Komore, predstavnici vinarija: PODRUM VUKOJE 1982 d.o.o. – Trebinje, PODRUMI ANDRIJA d.o.o. – Paoča-Čitluk, PODRUMI MANASTIRA TVRDOŠ d.o.o. – Trebinje, VINOGRADI NUIĆ d.o.o. – Crnopod-Ljubuški, KOMRAD d.o.o. VINSKI PODRUM ANĐELIĆ – Trebinje, VINA ZADRO d.o.o. – DomanovićiČapljina i VINARIJA KEŽA d.o.o. – Ljubuški. Düsseldorf je impresivno istaknuo svoj ugled metropole za uspješno poslovanje u sektoru proizvodnje vina i jakih alkoholnih pića. Nakon tri dana sajamske manifestacije, ProWein 2015 je posjetilo oko 5.970 izlagača iz 50 zemalja. Sve vodeće nacije u proizvodnji vina bile su prisutne u devet izložbenih hala, počevši od klasičnih regija Europe, Sjeverne i Južne Amerike i Australije do egzotičnih i novih proizvođača na međunarodnom tržištu. Široki spektar proizvoda privukao je više od 52.000 posjetitelja iz 123 zemlje, što je porast od 7% u odnosu na prethodnu godinu, uglavnom zbog povećanog broja stručnih posjetitelja iz SAD-a, Kanade, Srednje i Južne Amerike. ProWein 2015 jedan je od vodećih industrijskih sajmova na kojem se stvaraju brojne prilike kako za kupce i prodavače tako i za proizvođače. Za vrijeme trajanja sajma oko 40% posjetitelja i izlagača već je potpisalo određene ugovore. Predstavnici Grupacije proizvođača vina VTK BiH ocijenili su sajam izuzetno korisnim za budući rad. Kroz različit popratni program, predavanja i prezentacije kako na štandovima izlagača tako i na središnjem ProWein forumu, usvojene su nove informacije koje će biti od pomoći u budućoj proizvodnji i prodaji bh. vina. Prisustvujući brojnim degustacijama sa različitim temama, kao što su SOPEXA sa 100 odabranih francuskih vina, Champagne Lounge, natjecanje MUNDUS VINI, posjetitelji su imali izvanrednu priliku za samostalnu procjenu svih parametara kvaliteta vina, kao što su sortne karakteristike, izbalansiranost, izražajnost aroma, kompleksnost i autentičnost podrijetla. Analizirajući najnovije trendove na europskom i svjetskom tržištu vina, stanja u proizvodnji, prodaji i potrošnji vina na stranom tržištu, posjeta sajmu omogućila je procjenu budućeg razvoja tržišta i mogućnosti izvoza bh. vina. Igor Gavran, dipl. oec. n Mr. sc. Sergej Papoči n 30 INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. 31 Proizvođači voća i povrća iz BiH posjetili sajam Fruit Logistica 2015 Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u saradnji i uz finansijsku podršku UNDP-a i Švicarskog programa za promociju uvoza u EU i Švicarsku (SIPPO), organizovala je posjetu sedam bh. kompanija iz oblasti proizvodnje voća i povrća, gljiva, bobičastog voća i ljekobilja sajmu Fruit Logistica 2015 u Berlinu (Njemačka) koji je održan od 4. do 6. februara ove godine. U delegaciji Bosne i Hercegovine, pored organizatora, bili su predstavnici kompanija: Agroimpex d.o.o. (Banja Luka), Smrčak d.o.o. (Zvornik), Šumski plod d.o.o. (Prozor-Rama), Bašo d.o.o. (Velika Kladuša), Herbos Nature d.o.o. (Sarajevo) i Jaffa-Komerc d.o.o. (Mostar). Organizatori posjete, upriličene u periodu od 2. do 7. 2. 2015. godine, pripremili su tržišne informacije za bh. kompanije, brošuru „Profil BH delegacije na sajmu Fruit Logistica 2015“ te unaprijed dogovorili sastanke sa potencijalnim kupcima. Tržišni konsultant dr. Martin Schnaider je za bh. proizvođače unaprijed dogovorio 29 sastanaka sa inozemnim partnerima - izlagačima sajma, koji se bave uvozom, distribucijom i prodajom navedenih proizvoda na tržištu EU. Tokom navedenih sastanka, bh. kompanije su imale pomoć od predstavnika VTK BiH/BHEPA i UNDP-a. VTK BiH je, u saradnji sa partnerima u projektu, obezbijedila i posjetu bh. delegacije Veletržnici u Berlinu gdje su naši privrednici imali mogućnost praktično se upoznati sa organizacijom i funkcionisanjem veletrgovaca u Njemačkoj, kao i načinom pakovanja voća i povrća, potrebnom klasom proizvoda za EU tržište i sl. S obzirom da su za naše privrednike, još prije odlaska u Berlin, pripremljene tržišne informacije slijedeće tematike: „Mapiranje tržišta voćem i povrćem u 32 EU“, „Uvoz i izvoz voća i povrća u EU“, „Segmentacija tržišta i distributivni kanali za voće i povrće u EU“, posjeta Veletržnici u Berlinu bila je praktična dopuna informacijama koje su bh. kompanije već unaprijed dobile u vidu pisanih informacija od VTK BiH/BHEPA. Dan prije otvaranja sajma, bh. firme, kao i predstavnici UNDP-a, su učestvovali na seminaru „Kako se kvalitetno pripremiti za posjetu i izlaganje na sajmu Frut Logistica“, koji je organizovao SIPPO. Pored navedenih bh. kompanija koje su u Berlin otputovale u posjetu sajmu, u okviru SIPPO-vog štanda izlagale su još dvije naše firme: Plantaže Hercegovinalijek d.o.o. Mostar i Krušik d.o.o. Modriča. U sklopu posjete sajmu Fruit Logistica 2015, privrednici su imali mogućnost da obiđu i Fresh Conex sajam mašina i tehnologije vezane za prehrambenu industriju. Kroz ovu aktivnost, naše firme su se upoznale sa najnovijim dostignućima na polju mjerenja, sortiranja, pakovanja i etiketiranja proizvoda koji se nalaze u njihovom proizvodnom asortimanu. Poslovni sastanci sa potencijalnim kupcima i dobavljačima opreme Posjeta sajmovima Fruit Logistica 2015 i Fresh Conex ocjenjena je kao veoma uspješna s obzirom na značajan broj kontakata koji su ostvareni tokom nji- Izvoz iz sektora voća i povrća oko 110 miliona KM Prema analizama VTK BiH i USAID/Sida FARMA projekta, 2014. godina je, usprkos kišama i poplavama, bila prilično uspješna kada je u pitanju izvoz iz sektora voća i povrća. Ukupan izvoz porastao je za 9% i u 2014. godini je iznosio oko 110 miliona KM. Odlične rezultate već nekoliko godina u nizu postiže jagodasto voće, čiji je izvoz porastao za visokih 48%. Izvanredni rezultati zabilježeni su i kod izvoza kruške i jabuke (rast 87%), dok je šljiva nakon rekordne 2013. godine u prošloj sezoni značajno podbacila (pad od 65%). Kada je u pitanju povrće, izvozno najbolje stoje svježi kornišoni (rast 17%) i paprike (34%). Značajan pad u izvozu bilježi krompir (30%), dok je situacija sa mladim krompirom naročito loša (pad izvoza 81%), jer ga nismo u stanju izvoziti u EU, pa tako više ni u Hrvatsku. Rast izvoza bilježe i gljive (19%) i šumski plodovi (61%), koji se po carinskoj tarifi vode u sektoru voća i povrća, kao i kesten, čiji je izvoz pao za 38%. INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. hovog održavanja, a kojih je bilo mnogo više od predviđenih i unaprijed ugovorenih 29 sastanka. Svaka od sedam bh. kompanija tokom sajma je ostvarila minimalno 15 sastanaka, dok su pojedine firme (koje su određene sastanke ugovorile i u vlastitom aranžmanu) imale i preko 20 sastanaka. Tokom sajma Fresh Conex bh. kompanije su zatražile ponude od inozemnih dobavljača opreme koje se odnose na najnovije sušare, sortirke i mašine za pakovanje voća i povrća. Cilj je da u narednom periodu bh. firme unaprijede svoje proizvodne procese, te da radnike koje su do sada koristili u procesima mjerenja proizvoda, sortiranja i pakovanja preraspodjele na neke druge proizvodne procese u svojim kompanijama, čime bi povećali učinkovitost svojih proizvodnih pogona i efikasnost uposlenih radnika. Imajući u vidu značaj ovakvih sajmova za bh. privredu, neophodno je insistirati i na podršci institucija Bosne i Hercegovine u organizaciji sličnih sajamskih posjeta, kao i u organizaciji nacionalnih kolektivnih štandova na sajmovima koji su međunarodnog karaktera. Bh. kompanije su, nakon što su posjetile ovogodišnji sajam Fruit Logistica, zainteresovane i za izlaganje na istom uz podršku iz budžeta BiH, s obzirom da same nisu u mogućnosti finansirati izlaganje na prestižnim sajmovima poput ovog zbog veoma visoke cijene izlagačkog (opremljenog) prostora. Naravno, treba imati na umu da je izlaganje domaćih kompanija iz ove branše na međunarodnim sajmovima u inozemstvu uvjetovano klimatskim prilikama u datoj godini i sezonskim prinosima pojedinih poljoprivrednih kultura, kao i spremnošću domaćih kompanija za izvoz u EU u smislu posjedovanja potrebnih certifikata i adekvatnih količina traženih proizvoda na evropskom tržištu. Eldina Begović n INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. 33 takata sa partnerima iz 50 zemalja, a većina naših izlagača je i primila narudžbe za konkretne poslove. Sajam posjetilo 146 hiljada posjetilaca iz 138 zemalja Odlični rezultati nastupa bh. proizvođača namještaja na sajmu u Kelnu Od 19. do 25. januara u Kelnu je održan Međunarodni sajam namještaja IMM. Svake godine u januaru u Kelnu se sastaju svi bitni izlagači industrije namještaja iz svih krajeva svijeta. Prvi sajam održan je nedugo nakon Drugog svjetskog rata, 1949. godine, a vremenom je izrastao u najveći ove vrste u cijeloj Evropi. B osna i Hercegovina ove godine peti put je nastupila na najvećem Međunarodnom sajmu namještaja u Evropi, zahvaljujući finansijskoj podršci Vanjskotrgovinske komore BiH. Lejla Međedović, savjetnica za izvoz u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, smatra da je sajam u Kelnu velika prilika da proizvođači namještaja iz naše zemlje uđu na zahtjevna tržišta Evropske unije, ali i ostalih zemalja svijeta. „Sajam je zaista velika prilika za proizvođače namještaja iz naše zemlje. Broj kontakata i novih potencijalnih partnere koje su bh. izlagači ove godine ostvarili sigurno će biti veliki poticaj za ovu granu bh. privrede“, kaže Međedović. U paviljonu Bosne i Hercegovine, površine 210 kvadratnih metara, izlagalo je osam bh. proizvođača namještaja, i to: Babilon iz Tuzle, Bosnian Beech Board iz Visokog, Minalli iz Živinica, Malagić & Divani iz Brčkog, MS & Wood iz Sarajeva, Petroprojekt iz Bratunca, Praktik iz Vogošće i Woodteam iz Ilijaša. 34 Paviljon Bosne i Hercegovine bio je smješten na “udarnoj poziciji” u Hali 3, segment “Global Lifestyles”, koji je na jednom mjestu prezentirao grupne postavke nacionalnih štandova zemalja poput Poljske, Rumunije, Estonije, Bugarske, Grčke, Indonezije, Singapura, Tajvana itd. Naši izlagači prezentirali su raznovrsne i kvalitetne proizvode, a nije nedostajalo interesanata, ne samo iz Njemačke i Evropske unije nego i cijelog svijeta. Kompanije su imale preko 350 kon- Firmama koje su pretrpjele štete nakon poplava posvećena posebna pažnja Bh. izlagači odabrani su putem transparentnog procesa selekcije prema utvrđenim kriterijima, pri čemu se posebno vodilo računa o spremnosti kompanija da odgovore visokim kriterijima evropskog tržišta u pogledu iskustva u izvoznim poslovima, ispunjavanja standarda i zahtjeva, modernog dizajna i prihvatljivog omjera kvaliteta i cijene. Firmama koje su pretrpjele najveće štete nakon velikih poplava posvećena je posebna pažnja da bi se, usprkos teškoćama, adekvatno pripremile za nastup na tržištu Njemačke i EU, te stekle nove kupce i obnovile postojeće veze na tržištu. INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. Organizatori ovogodišnjeg sajma u Kelnu zadovoljni su brojem izlagača, kvalitetom njihovih proizvoda, kao i brojem posjetilaca. Svoje zadovoljstvo nije krio ni Uwe Deitersen, projekt menadžer IMM-a. “Ponovo smo uz IMM sajam namještaja spojili i šou Living Kitchen, kojem je to treće izdanje. Povećali smo broj izlagača, a i njihovi proizvodi su mnogo kvalitetniji. Pored toga, kreirali smo mnoge dodatne sadržaje. Sav taj trud naišao je na odobravanje, kako medija tako i izlagača i posjetilaca”, rekao je Deitersen, koji je dao svoje mišljenje i o prezentaciji izlagača iz BiH. “Prezentacija BiH je vrlo kvalitetna. Zadovoljni smo saradnjom sa bh. izlagačima. Lično mislim da proizvođači iz BiH, ali i iz drugih zemalja sa istoka Evrope, imaju dobru priliku da plasiraju proizvode na evropsko tržište. Prednosti su im blizina tržišta, poznanstva, ali i slični ukusi. U svakom slučaju, imaju prednost u odnosu na proizvođače iz Azije. Vjerujem u Evropu i zaista sam sretan kada vidim kompanije iz tih zemalja na sajmu u Kelnu. Uvjeren sam da male kompanije uz dobru pripremu imaju mogućnost da se probiju na velika tržišta. Naravno, to iziskuje velike prilagodbe. Grupna prezentacija je pravi put, jer mali proizvođači trebaju pomoć. Organizator, kao u slučaju BiH, može te firme uputiti i podržati, te pronaći nove kontakte, nakon čega će one imati priliku da se razviju i naprave samostalnu prezentaciju. Naravno, uspjeh nije zagarantovan svakome, ali ako želite razviti izvoz, IMM Keln je za vas najbolja platforma”, zaključio je Deitersen. Želje direktora sajma su se ispunile. Nakon sedam dana, sajam u Kelnu zatvorio je svoja vrata sa izuzetno pozitivnim rezultatima. Sajam je posjetilo 146 hiljada posjetilaca iz 138 zemalja svijeta. Od toga je čak 102 hiljade posjetilaca bilo iz industrije namještaja, što je povećanje u odnosu na sjajnu 2013. godinu. Organizatori ističu da su imali veoma visoke standarde, ali da ih je ovogodišnji sajam nadmašio i postavio nove, još više standarde. Od 102 hiljade posjetilaca iz indu- INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. strije namještaja njih 56.000 došlo je iz Njemačke, dok je 46.000 došlo iz drugih zemalja svijeta, što je povećanje od 13 posto. Ukupno, čak 45 posto posjetilaca iz industrije bilo je izvan Njemačke. Osjetno je povećanje broja posjetilaca iz zemalja Evropske unije. Tako je iz Španije ove godine došlo 27 posto više posjetilaca, iz Velike Britanije 20 posto, a iz Holandije 13. Povećan je broj posjetilaca iz Francuske, Poljske i zemalja Skandinavije. Vjerovatno zbog političke situacije, manje posjetilaca bilo je iz Rusije. Znatno povećanje zabilježeno je i kada su u pitanju gosti iz Kine i SAD-a. Bosna i Hercegovina je bila jedina u regiji koja je imala kolektivni nastup kompanija na sajmu IMM, što je svaka- ko dodatno ohrabrenje i stimulans cijeloj bh. privredi. Izlagači iz Bosne i Hercegovine se nadaju da će ostvareni kontakti rezultirati velikim brojem ugovorenih poslova, što će biti veliki poticaj za bh. industriju namještaja. Svi su iskazali zadovoljstvo organizacijom Vanjskotrgovinske komore BiH, koja je odmah po završetku ovogodišnjeg počela raditi na pripremi nastupa na idućem sajmu koji će se sljedeće godine, također u januaru, održati u Kelnu. Lejla Međedović n 35 KONFERENCIJA Austrijski privrednici zainteresovani za saradnju sa BiH O tome kolika je zainteresovanost austrijskih privrednika za poslovanje u BiH svjedoči učešće predstavnika 70 austrijskih kompanija na Privrednoj konferenciji u Beču. N akon poplava koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu u maju 2014. godine, ostavljajući za sobom posljedice katastrofalnih razmjera po bh. privredu, pokrenut je značajan broj aktivnosti s ciljem pružanja pomoći ugroženim u saniranju šteta i ponovnom pokretanju proizvodnje. S tim u vezi, ambasadorica Bosne i Hercegovine u Austriji Tanja Milašinović Martinović inicirala je održavanje privredne konferencije u okviru koje bi se organizovala berza ponuda za investitore ili kupce robe, namijenjena posebno firmama koje su pretrpjele štete tokom poplava u BiH (npr. ako je neka firma u poplavama izgubila osnovna sredstva, na konferenciji bi mogla tražiti investitora koji bi uložio svoja sredstva u zamjenu za određen dio vlasništva u firmi). Dakle, na događaju bi bile predstavljene investicijske mogućnosti i potražnja za stranim tržištem bh. firmi. Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine se odmah aktivno uključila u realizaciju pokrenute inicijative, te je u saradnji sa Ambasadom Bosne 36 i Hercegovine u Austriji i Privrednom komorom Austrije navedena konferencija uspješno realizovana 27. januara 2015. godine u Beču. Tokom plenarnog dijela konferencije, prisutnima su se obratili potpredsjednik Privredne komore Austrije dr. Richard Schenz, ambasadorica Bosne i Hercegovine u Austriji Tanja Milašinović Martinović i potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić koji su pozdravili prisutne te izrazili zahvalnost organizatorima i velikom broju prisutnih privrednika. Potpredsjednik Egrlić je u svom obraćanju govorio o aktivnostima i ulozi Komore, naglašavajući njen značaj i zalaganje za unapređenje bh. privrede i promociju bh. kompanija u zemlji i inostranstvu, kao i pružanje pomoći i podrške kompanijama koje su tokom proteklih katastrofalnih poplava pretrpjele ogromne štete. Takođe je napravio kratak osvrt na poslovnu klimu u BiH, kao i potencijale kojima naša zemlje raspolaže. Istakao je i činjenicu da su Bosna i Hercegovina i Republika Austrija vjekovima povezane kroz istoriju, te da su mnogi sistemi rađeni po uzoru na austrijske, što važi i za samo osnivanje Komore. Mogućnosti unapređenja saradnje Nakon uvodnih obraćanja, direktor BHEPA-e Enes Ališković je održao prezentaciju u kojoj su predstavljeni aktuelni podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni BiH i Austrije i potencijali kojima BiH raspolaže, kao i mogućnosti uspostavljanja nove i unapređenja postojeće saradnje. Kako je istaknuto, Austrija je jedan od najznačajnijih partnera Bosne i Hercegovine i nalazi se na petom mjestu po izvozu BiH, dok u uvozu zauzima sedmo mjesto. Spoljnotrgovinska razmjena BiH i Republike Austrije u 2014. godini imala je sljedeće vrijednosti izražene u evrima: izvoz 392.506.095; uvoz 496.340.918; vrijednost 888.847.014.; bilans -103.834.823; pokrivenost uvoza izvozom 79,08%. Govoreći o potencijalima Bosne i INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. Hercegovine, posebno je istaknuta činjenica da BiH, iako mala zemlja, zahvaljujući aktuelnim sporazumima o slobodnoj trgovini koji su na snazi, pokriva izuzetno značajno i veliko tržište. Takođe je istaknuto da je cijela zemlja bogata prirodnim resursima, te da posjeduje velike potencijale za razvoj drvne, metalske i elektroindustrije. Ono što je veliki problem u BiH je neiskorištenost raspoloživih potencijala, posebno u sektoru agrara, odnosno poljoprivrede, gdje bi se zahvaljujući ekološki nezagađenoj okolini mogli ostvariti značajni rezultati. Pored toga, BiH ima veliku stopu nezaposlenosti, te samim tim predstavlja izvor kvalitetno obučenog mladog kadra za koje je posebno karakteristično dobro poznavanje stranih jezika. Pored gospodina Ališkovića, o mogućnostima ulaganja u BiH govorila je i zamjenica direktora Agencije za unapređenje stranih investicija Blaženka Mišković koja je prisutne upoznala sa svim prednostima za ulaganje koje BiH čine povoljnijom od zemalja u okruženju. U plenarnom dijelu, prisutnima su se obratili predstavnik austrijske privrede u Sarajevu Sigmund Nemeti, generalni direktor Raiffeisen banke Bosne i Hercegovine Karlheinz Dobnigg i direktor kompanije Austronet d.o.o. Kozarac (matično preduzeće Plaspack Netze GmbH) koji su govorili o svojim pozitivnim iskustvima, te pozvali austrijske privrednike da slijede njihov primjer i započnu saradnju sa kompanijama iz BiH. Kako su i sami naglasili, svaki poslovni projekat sa Bosnom i Hercegovinom se mora isplatiti. Nakon završenih obraćanja i prezentacija uslijedila je diskusija tokom koje su privrednici imali priliku od predstavnika relevantnih institucija tražiti odgovore i načine rješavanja problema sa kojima se susreću, kao i nejasnoćama po pitanju uslova poslovanja. Neka od pitanja odnosila su se i na iskorištavanje biomase i solarne energije. O tome kolika je zainteresovanost austrijskih privrednika za poslovanje u BiH svjedoči impozantan broj njihovih predstavnika. Naime, konferenciji je prisustvovalo više od 70 austrijskih i oko 30 bh. kompanija. Nakon plenarnog dijela, održani su B2B susreti tokom kojih su kompanije u direktnim razgovorima iskazale svoj interes i predstavile kapacitete i mogućno- INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. sti kojima raspolažu. Zajednički je stav svih privrednika da je konferencija izuzetno dobro organizovana i da su razgovori bili uspješni, te da se očekuje i realizacija konkretnih poslovnih projekata. Komora je i ovaj put ispunila svoj zadatak, te odličnom organizacijom i samom realizacijom navedene konferencije opravdala povjerenje privrednika. O tome svjedoče i pohvale kompanija od koji su neke prvi put uzele učešće na događajima ovakve vrste, te iskazale interes za učešće na istim i sličnim događajima u budućnosti. Mišljenje je da su direktan kontakt i prezentacija potencijala i mogućnosti kompanija zainte- resovanih za poslovanje najbolji načini uspostavljanja kvalitetnih i uspješnih poslovnih projekata. Obzirom na veliku zainteresovanost, Komora planira da u saradnji sa Ambasadom BiH u Beču, Privrednom komorom Austrije i relevantnim institucijama u BiH organizuje jednu ovakvu privrednu konferenciju u Sarajevu kako bi se pružila mogućnost velikom broju bh. kompanija koje nisu bile u prilici prusustvovati konferenciji u Beču da i same nađu adekvatne partnere i unaprijede svoje poslovanje. Danijela Kovač n 37 U FOKUSU Dokumenti potrebni za izvoz: REPUBLIKA FRANCUSKA Komercijalna faktura, lista pakovanja, uvjerenje o porijeklu, polisa osiguranja, tovarni list, uvjerenja o kvalitetu, veterinarska, sanitarno i fitopatološko uvjerenja, uvjerenje o fumigaciji i sl. - zavisno od proizvoda i tržišta. Za detaljne informacije o dokumentaciji potrebnoj za određeni proizvod pogledati: Taxation and Customs Union - European commission ec.europa.eu/ taxation_customs Francuska je najveća poljoprivredna sila u Evropskoj uniji i druga poljoprivredna sila u svijetu (poslije SAD-a). Ipak, poljoprivredni sektor predstavlja samo mali dio BDP-a zemlje. F rancuske poljoprivredne aktivnosti primaju značajne subvencije, posebno od EU. Glavni poljoprivredni proizvodi su: pšenica, kukuruz, meso i vino. Prerađivačka industrija Francuske je raznovrsna, a ključni sektori su: telekomunikacije, elektronika, automobilska, avio te namjenska industrija. Tercijarni sektor predstavlja skoro 80% BDP-a Francuske i zapošljava skoro 75% aktivne radne snage. Francuska je vodeća turistička destinacija u svijetu sa više od 75 miliona stranih turista svake godine. Izvozni proizvodi Izvoz je u 2013. godini, prema procjeni, iznosio 578,6 milijardi USD. Glavni izvozni proizvodi bili su: avioni i helikopteri, svemirske letjelice i sl.; lijekovi koji se sastoje od miješanih ili čistih proizvoda za terapeutsku ili profilaktičku upotrebu; automobili i druga motorna vozila primarno dizajnirana za prijevoz osoba; dijelovi i pribor za traktore, motorna vozila, automobili i druga motorna vozila primarno dizajnirana za prijevoz osoba; naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala (isključujući sirova) itd. Glavni izvozni partneri su Velika Britanija, Njemačka, Belgija, Italija i Španija. Francuska najviše uvozi naftu Prema raspoloživim podacima i procjenama, vrijednost uvoza u Francusku u 2013. godini iznosila je 659,8 milijardi USD. Vodeći proizvodi u strukturi uvoza bili su: naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala, sirova; naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala (isključujući sirova); automobili i druga motorna vozila primarno dizajnirana za prijevoz osoba; naftni gas i drugi gasoviti ugljovodonici; lijekovi Republika Francuska - Aktuelni ekonomski pokazatelji (2010.-2014.) Aktuelni ekonomski pokazatelji: GDP (US$mld - tekuće cijene) GDP po glavi stanovnika (US$) Rast realnog GDP-a (% promjene) Balans tekućeg računa (US$mld) Balans tekućeg računa (% GDP-a) Izvoz (% GDP-a) Inflacija (% promjene) 2010. 2011. 2.569,82 40.943 1,.7 -33,78 -1,3 25,5 1,7 2.784,76 44.140 2,1 -49,00 -1,8 26,9 2,3 2012. 2.613,94* 41.223* 0,3 -57,14* -2,2 27,4 2,2 2013. 2014. 2.738,68 42.991 0,3 -43,41* -1,6* 27,2 1,0* 2.862,51 44.73 0,4 -45,18 -1,6 Carinski režim (prosječne carinske stope po sektorima za 2014. godinu): -Prosječna tarifa vezana za sve proizvode: 3,7% -Prosječna tarifa vezana za poljoprivredne proizvode: 18,13% - Prosječna tarifa vezana za industrijske proizvode: 2,68% Vanjskotrgovinska razmjena Francuske sa BiH Bosna i Hercegovina je sa Republikom Francuskom potpisala Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, Sporazum o kulturnoj, naučnoj i tehničkoj saradnji, Sporazum o recipročnom poticanju i zaštiti investicija, kao i Sporazum o reorganizaciji dugova između Vlade Republike Francuske i Vlade Bosne i Hercegovine. Pregled vanjskotrgovinske razmjene Francuske i BiH 2010.-2014. (KM) Izvoz Uvoz Obim Saldo Pokrivenost % (I/U) PDV se primjenjuje na prodaju roba i pružanje usluga. Standardna stopa PDV-a je 20%, a postoje snižene stope od 5,5% ili 10% koje se primjenjuju na prehrambene proizvode i druge robe. Preferencijalna stopa od 2,1% se plaća na neke časopise i lijekove koje refundira sistem socijalne zaštite. Dodatne informacije na: https://dits.deloitte.com/ #TaxGuides 2013. 108.462.650,69 124.405.344,66 232.867.995,35 -15.942.693,97 87,18% 2014. 125.617.543,33 142.799.056,66 268.416.599,99 -17.181.513,33 87,97% Prema prikazanim podacima, Bosna i Hercegovina u vanjskotrgovinskoj razmjeni sa Republikom Francuskom u periodu 2010-2014 ostvaruje trgovinski deficit, odnosno posljednjih pet godina vrijednost uvoza u BiH iz Republike Francuske je konstantno veća od vrijednosti izvoza. Pregled vodećih tarifa u uvozu 2014. godine Tarifa 8703 6406 4107 8517 8429 8414 7210 8426 koji se sastoje od miješanih ili čistih proizvoda za terapeutsku ili profilaktičku upotrebu itd. Glavni uvozni partneri su Njemačka, Kina, Belgija, Italija i SAD. Porezi i carine 2012. 97.953.321,71 138.653.136,00 236.606.457,71 -40.699.814,29 70,65% 3002 7222 Naziv Osobni automobili i druga motorna vozila Dijelovi obuće Goveđe kože (uključujući bivolje) i kože kopitara Elektricni aparati za zičnu telefoniju i telegrafi Samokretni buldožeri, angldozeri, grejderi, … Zračne ili vakuumske pumpe, … Plosnati valjani proizvodi od željeza … Brodske zakretne dizalice; kablovske, mostne Ljudska krv; životinjska krv za upotrebu u terapeutske, profilaktičke ili dijagnostičke svrhe; Šipke i profili od nehrđajućeg čelika: Ukupno vodećih 10 Ukupno uvoz iz Francuske Vrijednost (KM) 11.697.912,52 11.081.682,98 9.518.196,78 8.950.262,05 6.312.510,07 5.441.278,25 2.718.374,13 2.597.427,03 2.249.997,52 2.012.269,64 62.579.910,97 142.799.056,66 Pregled vodećih tarifa u izvozu 2014. godine Tarifa 6403 9403 7325 9401 6405 0307 4413 6204 8424 8544 Aida Klemenčić n 1,5 Naziv Obuća sa vanjskim đonovima od gume, plastične Ostali namještaj i njegovi dijelovi: Ostali lijevani proizvodi od željeza ili čelika: Sjedala (osim onih iz tarifnog broja 9402), Ostala obuća: Mekušci sa ljušturom ili bez ljušture, živi, ... Zgusnuto (sabijeno) drvo u obliku blokova, ploča, Kostimi, kompleti, jakne, sakoi, haljine, suknje, ... Mehanički uređaji (uključujuci na ručni pogon) za izbacivanje, štrcanje ili raspršivanje tekućine Izolovana žica (uključujući emajl. i anodiziranu) Ukupno vodećih 10 Ukupno izvoz u Francusku Vrijednost (KM) 26.955.013,69 14.806.621,58 8.506.526,69 7.411.601,70 6.504.666,82 5.890.254,01 4.430.566,40 4.073.768,81 3.477.537,54 3.107.026,74 85.163.583,98 125.617.543,33 *procijenjena vrijednost 38 INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. 39 ECOS Edukacija u funkciji bržeg ekonomskog razvoja PLAN RADA ECOS INSTITUTA ZA EDUKACIJU ZA 2015. GODINU Arbitražno rješavanje sporova Imidž i brendiranje proizvoda Radionice za proizvođače svježeg voća i povrća priprema za sajam FRUIT LOGISTICA 2015 u Berlinu Analiza dosadašnjih investicija i perspektiva daljih ulaganja u elektroenergetski sektor i obnovljive izvore energije u BiH Potrebe za stalnim obrazovanjem i stručnim usavršavanjem postaju sve intenzivnije. Tržišni izazovi, s jedne, i konkurencija, s druge strane, zahtijevaju nove ideje i nova znanja, a koje je u pravilu moguće steći samo kroz organizirano i permanentno obrazovanje i usavršavanje. IRU Akademija - škola za profesionalne vozače i transportne menadžere B2B marketing: Efikasna prodaja ključnim kupcima Modul 6: “Vještine Key Account Managementa” Kako iskoristiti turističke potencijale Bosne i Hercegovine? International Sales Manager 2015 - Menadžer za međunarodnu prodaju S Kako poslovati sa Njemačkom? Radionica “Istraživanje stranih tržišta” Uredsko poslovanje Implementacija međunarodnih ugovora (SPP, CEFTA I EFTA) Škola njemačkog i engleskog jezika Analiza postojećih zakonskih rješenja u trgovini te mogućnosti i načini njihove modifikacije i poboljšanja B2B marketing: Efikasna prodaja ključnim kupcima Modul 4: “Određivanje cijene i vještine pregovaranja cijene” Stanje i perspektive industrijskih grana te analiza vanjskotrgovinske razmjene u periodu 2010.-2014. godine FIATA škola špedicije Sistem za upravljanje dokumentima DMS Ocjena boniteta preduzeća Aktuelna kretanja u transportu Regionalna konferencija o lobiranju Seminar “Kako pripremiti izvozni marketing plan?” Škola poslovne administracije Kako lobirati u Vašingtonu Regionalna konferencija o javnim nabavkama Dosadašnje investicije u slobodnim zonama BiH i perspektive za nova ulaganja ECDL - Škola računara (1 grupa od 10 učesnika po 7 modula) Operativno funkcioniranje slobodnih zona u BiH u svjetlu postojećih zakonskih rješenja - prednosti i nedostaci te mogućnost i načini njihove modifikacije i poboljšanja Kako postići uspjeh? - Mape uma Case Study - predstavljanje uspješnih projekata nekoliko firmi u slobodnim zonama Značaj i uloga bankarskog sektora - prezentacija CBBiH Aktuelna kretanja u špediciji Seminar “Fit for Fair” „Lokalno uvozno carinjenje i ovlašteni primalac“ B2B marketing: Efikasna prodaja ključnim kupcima Modul 5: “Diferencijacija i inovacija proizvoda” Seminar “Menadžment stranih valuta” „Lokalno uvozno carinjenje i ovlašteni primalac“ Facebook marketing za inostrano tržište Primjena radnog prava u menadžmentu ljudskih resursa Poslovna inteligencija Seminar: U fokusu: “Tržište Holandije” Značaj i mogućnosti uvođenja informacionih tehnologija i digitalizacije u proizvodne procese bh. kompanija Kako poslovati sa Ruskom Federacijom? Sklapanje međunarodnih trgovinskih ugovora Seminar “Savremeni pristup planiranju i organizaciji međunarodnih sajmova” Sigurnost podataka kompanija na Internetu i virtualnom svijetu Elektronsko uredsko poslovanje Predstavljanje ponude domaćih IKT kompanija i njihovih programa bh. industriji Apliciranje na projekte EU u oblasti edukacije Team building INTERIO/EXTERIO 2015 - “Trendovi u drvnoj industriji” EU propisi, zakonski propisi (higijenski paket) i svi eventualni projekti u saradnji s ostalim institucijama Facebook marketing - Tajne za male biznise (napredni) Kalkulacija izvozne cijene avremene tendencije razvoja zemalja tržišne privrede pokazale su da se obrazovanje i stvaranje ljudskih resursa nalaze u vrhu prioriteta nacionalnih strategija i politika socijalnog, ekonomskog i tehnološkog napretka. Razvijena društva na taj način nužno postaju društva koja uče. Riječ je o oblicima društvenog organiziranja koji se zasnivaju na znanju i u kojima obrazovanje i učenje imaju status osnovnih instrumenata cjelokupnog društvenog razvoja, rješavanja osnovnih društvenih problema i produkcije socijalnih, ekonomskih i tehnoloških promjena. Modernizacija društva i usmjerenost ka ekonomskom i tehnološkom razvoju podrazumijevaju inoviranje kako općih tako i specifičnih ciljeva stručnog obrazovanja. U tom smislu, stručno obrazovanje u Bosni i Hercegovini treba, prije svega, biti usmjereno na stjecanje stručnih znanja i razvoj ključnih sposobnosti i vještina neophodnih za uspješan rad, dalje učenje i postizanje veće fleksibilnosti u savladavanju promjenljivih zahtjeva u cjelini i veću mobilnost radne snage. Pored adekvatnog strukturiranja formalnog sistema obrazovanja, to podrazumijeva i stvaranje mogućnosti za neformalno učenje i njihovo čvršće povezivanje, kooperaciju škole i privrede s ciljem obavljanja kvalitetne prakse, odnosno praktične nastave u oblasti turističko-ugostiteljske struke, kako bi se stvorile realne mogućnosti razvoja i obnavljanja znanja i sposobnosti tokom čitavog života. Više znanja i stručnosti, bolje vještine i sposobnosti i kvalifikacije su jedan od faktora koji određuju poziciju na tržištu rada. Obrazovanje i edukacija predstavljaju najbolju investiciju za maksimalno iskorištavanje ljudskih potencijala, što bitno utječe na razvoj konkurentnosti, stvaranje novih radnih mjesta, novih po- 40 slova i socijalne stabilnosti, a u skladu sa potrebama tržišta rada sa traženim kvalifikacijama predstavlja realnu potrebu današnjice. To je proces stalne nadogradnje i povećanja znanja stečenog u formalnom školskom sistemu sa ciljem da se usavrše postojeće sposobnosti i steknu nova znanja i moderne kvalifikacije. U globalizacijskim procesima, naglom utjecaju tržišne ekonomije, uviđamo kako su nove sposobnosti izuzetno potrebne. S druge strane, današnja tržišta radne snage zahtijevaju nova zanimanja i neprestano mijenjanje profila vještina, kvalifikacija i iskustva. Nedostaci vještina i njihova neprilagođenost često su jedan od razloga nezaposlenosti u određenim regijama i granama industrije i među marginaliziranim društvenim grupama. Povećanje konkurentnosti bh. privrede zavisi od ljudi s visokim nivoom kompetencija za poslove današnjice i mogućnosti prilagođavanja poslovima budućnosti. Kompleksnost preduzetničkih usluga i proizvoda u cjelini zahtijeva fleksibilnu radnu snagu sposobnu prilagođavati se proizvodnim, tržišnim i tehnološkim promjenama. Bosni i Hercegovini je potreban sistem obrazovanja i osposobljavanja koji će moći pratiti i prilagođavati se stalnim promjenama na tržištu rada. Razvoj novih pristupa obrazovanju i osposobljavanju stvorit će pretpostavke za konkurentnije proizvode, a samim tim i za konkurentniju privredu u cjelini. Potrebe bh. privrede Pored obaveznog obrazovanja i osposobljavanja, privrednim subjektima je nužna podrška na nekoliko nivoa: unutrašnjoj organizaciji i ulaganju u kadrove, strateškom planiranju, finansijskom menadžmentu, te usko specijalističkim znanjima i vještinama po sektorima. Postoji veliki jaz između spremnosti preduzetnika za ulaganja u unapređenje proizvoda, ulaganja u kadrove i potrebe u skladu s kretanjima na tržištu. Imajući u vidu da u preduzetništvu nema stagnacije nego samo napredak ili opadanje, možemo zaključiti da je podrška privrednim subjektima nužna čim prije. Privredni subjekti, bez obzira na mjesto registracije unutar BiH, imaju i iskazuju iste probleme u poslovanju. Ako se vrlo brzo ne pronađe način za ublažavanje neusklađenosti između obrazovnog sistema i potreba tržišta rada, privreda BiH može zapasti u još veće probleme. Potrebno je sistemsko prilagođavanje tržištu rada, kvalitetni programi, bolji kvalitet nastavnika i mreža škola uz kvalitetno osiguranje obavljanja nužne prakse, više praktičnog rada i posjete proizvodnim kapacitetima pri obrazovanju učenika i studenata za budući poziv. Iskustva govore da su sedmodnevni specijalistički kursevi optimalni za unapređenje znanja u raznim oblastima (kursevi operacija na CNC mašinama, informatički kursevi za odgovarajuće softvere), ovisno o specifičnostima sektora. Na osnovu istraživanja koja su urađena krajem prošle godine situacija po sektorima je sljedeća: 1. Sektor tekstila je izvršio značajno restrukturiranje i u poslovne procese uvodi mlađe zaposlenike. Deficitarni su prvenstveno KV-obućari s iskustvom (krojači, šteperi, tehnolozi...), te kadar za konkretna zanimanja u dijelu proizvodnje za šivenje odjeće i obuće. 2. Drvoprerađivački sektor iskazuju interes za obukama za drvoprerađivačku industriju na svim nivoima. Iskazuje potrebu za specijalistička znanja za lakirere, CNC obradu drveta, obradu furnira, stolare, obučavanje radnika za rad na CNC mašinama, kao i programiranje na istim, modeliranje proizvoda u posebnim programima, INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. Iskustva Kine - privredni rast INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. 41 PREDSTAVLJAMO servisere elektroničke opreme za CNC mašine. Može se zaključiti da ovaj sektor iskazuje najveću potrebu za podrškom oko pružanja relevantnih zakonodavnih okvira, poslovanja i mogućnosti izlaska na druga tržišta, te da je potrebno raditi na umrežavanju sektora. Preporučuje se stvaranje drvnog klastera koji će ojačati lokalnu proizvodnju. Potrebna su specijalistička znanja. 3. Metalni sektor pokazuje najveću zainteresiranost za uvođenje inovacija i za unutrašnje osposobljavanje kadrova. Podrška je potrebna u nastavku unapređenja poslovanja i otvaranja poslovanja prema međunarodnim tržištima. Sektor iskazuje najveći interes za strateško poslovno planiranje i mogućnosti finansiranja osposobljavanja i stvaranja novih proizvoda. 4. Prehrambeni sektor konkretno naglašava potrebu za edukacijom tehnologa za specifičnu proizvodnju, kao i za specifične potrebe oko prerade povrća. Sektor nije spreman na ulaganja u obrazovanje i plaćanje vanjskih usluga, te je nužno razraditi modele podrške ovom sektoru. Pored ovih aktivnosti, neophodno je pristupiti osnivanju centara kompetencija za pojedine sektore u cilju jačanja njihove konkurentnosti. To, npr., može biti centar konkurentnosti za strukovno obrazovanje i osposobljavanje za drvni, tekstilni ili metalni sektor i sl. Strukovno obrazovanje mora biti inovativno, dostupno, fleksibilno i usmjereno na izgradnju karijere. Preduzetnički centri kompetencija jedni su od alata koji mogu doprinijeti poboljšanju konkurentnosti preduzetništva. Centri bi radili po sljedećim principima: –– izvrsnost nastavnika/predavača/mentora (domaćih i stranih) i visokokvalitetna infrastruktura, –– inovativni modeli učenja, –– partnerstvo s poslodavcima, –– prilagođenost potrebama tržišta rada, –– mobilnost nastavnika i učenika, –– umreženost sa srodnim strukovnim programima. Promocija i jačanje bh. kompanija kroz projekat „Moj proizvod” Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine partner je projekta „Moj proizvod“ koji realizira DL Trgovina d.o.o. u svojstvu izdavača dnevnih novina „Dnevni list“. Edukacija ECOS-a Institut za edukaciju Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine djeluje na području profesionalnog osposobljavanja i permanentnog obrazovanja a svoje programe i projekte obrazovanja implementira u skladu sa EU standardima koji su temeljeni na vrhunskoj kvaliteti, visokoj dodatnoj vrijednosti, modernim, dinamičnim i interaktivnim metodama edukacije i treninga, koji rezultiraju znanjem upotrebljivim u poslovnoj praksi preduzeća. Institut je u proteklih 15 godina intenzivno radio na prekvalifikaciji i usavršavanju radne snage, stjecanju znanja i vještina koje iziskuje nova privredna struktura. Dosadašnje aktivnosti ECOS-a bile su usmjerene na spoj teorije i dobre prakse, razmjenu iskustava i primjere dobre prakse sa vodećim predstavnicima svih industrijskih grana, inovacija, održivog razvoja i brendiranja proizvoda-usluga. Edukacija s praktičnim primjerima kvalitetne prakse u vrhu je prioriteta ECOS-ovih programa koje Institut želi implementirati i u narednom periodu. Institut za edukaciju Vanjskotrgovinske komore BiH će u svom radu biti usmjeren na: –– primjenu savremenih inovacija u oblasti obrazovanja i razmjenu dobre prakse kroz međunarodnu saradnju između strukovnih obrazovnih institucija i lokalnih poslodavaca kroz (aktivnosti) razmjenu dobrih praksi, novih obrazovnih materijala i metoda, saradnju i razmjenu znanja između formalnih i neformalnih oblika obrazovanja i osposobljavanja; 42 –– postizanje brže reakcije na potrebe tržišta rada, pridonoseći većoj konkurentnosti svakog sektora kroz (aktivnosti) nove kurikulume, projekte koji potiču učenje na radnom mjestu i priznavanje kvalifikacija na evropskom nivou; –– kreiranje baze podataka privrednih subjekata kojima ECOS može ponuditi specijalističke treninge i čim prije početi sa konkretnom podrškom prioritetnim sektorima; –– iniciranje i stvaranje partnerstva i vertikalno i horizontalno umrežavanje sektora u cilju jačanja proizvodnje, okrupnjavanje poslovanja i izlaska na nova tržišta. Prilagođavanje potrebama tržišta rada kroz poticanje saradnje obrazovnih institucija i poslodavaca s ciljem usaglašavanja obrazovne politike (upisne kvote, kompetencije i kvalifikacije) i kontinuiranog praćenja potreba tržišta rada u oblasti obrazovanja bit će ključna odrednica u radu Instituta za edukaciju Vanjskotrgovinske komore BiH. Prof. dr. Duljko Hasić n INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. P rojekat „MOJ PROIZVOD” je pokrenut kako bi se šira javnost upoznala s poduzećima koja svojim radom i djelovanjem zauzimaju istaknuto mjesto u stvaranju sigurnog i stabilnog privrednog okružja i svojim ogromnim zalaganjem pridonose napretku u Bosni i Hercegovini. Također, projekat ima za cilj promociju i jačanje bh. kompanija, te stvaranje pozitivnog mišljenja građana o gospodarstvu naše zemlje. S tim u vezi, projektom je predviđena kontinuirana kampanja u „Dnevnom listu“, i to kroz tjedne objave i promociju kompanija koje pozitivno djeluju u Bosni i Hercegovini, ne samo u pogledu gospodarskih rezultata već i kroz upošljavanje, suradnju s drugim kompanijama, kao i društveno odgovorni angažman. Osim navedenih priloga, a uz potporu partnerskih medija, bit će organizirano i jednodnevno stručno predavanje te dodjela certifikata, a sve pod patronatom stručnog žirija koji čine predstavnici komora, profesori i eminentni stručnjaci iz svijeta financija i komunikacija. Nakon stručnog predavanja i predstavljanja bh. kompanija, sve kompanije sudionice će dobiti certifikat “MOJ PROIZVOD” kojim se obvezuju da će nastaviti s pozitivnom praksom i u 2016. godini. INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. Predstavljene kompanije Prema preporuci VTK BiH do 12. ožujka 2015. godine predstavljene su kompanije: ■■ Tvornica tehnološke opreme (TTO) ■■ Novi Jelšingrad ■■ Interkomerc d.o.o. Mostar ■■ FL Wood d.o.o. Foča ■■ PROMO ■■ Standard Furniture Factory d.d. Sarajevo ■■ Mrkulić company i hotel Hollywood ■■ Hotel Sunce ■■ Olimpijski Centar „Jahorina“ Pale ■■ Baupartner ■■ Hering d.d. Široki Brijeg ■■ IPSA Institut d.o.o. Sarajevo ■■ Grafotex d.o.o. Banja Luka ■■ Blicdruk ■■ OPZ Agrofarm Žepče ELMAR d.o.o. Trebinje Faveda d.o.o. Sarajevo 43 PREDSTAVLJAMO PUM - Podrška malim i srednjim preduzećima u BiH Netherlands Senior Expert (PUM) sponzorisan je od strane Ministarstva spoljnih poslova Holandije i Konfederacije industrije i poslodavaca Holandije. Stručnjaci PUM-a posjeduju izuzetno znanje i dugogodišnje poslovno iskustvo, što im omogućava pružanje savjeta o raznim pitanjima. S tručnjaci PUM-a su nezavisni i vrlo često i sami vlasnici MSP-a i/ ili menadžeri kompanija. Kao preduzetnika, savjetovaće vas iskusni kolega preduzetnik, a ne samo konsultant. Dakle, PUM ima na raspolaganju pravog stručnjaka koji vam može pomoći u prevazilaženju mnogih poslovnih izazova sa kojima se MSP-i suočavaju. Čime se mi bavimo? –– Pomažemo malim i srednjim preduzećima pružajući im know-how usluge i savjete (Assisting Small/Medium/ Sized companies (SME’s) with knowhow and advice /bez novca/sredstava/) –– Radimo sa vrlo iskusnim preduzetnicima (>30 godina); Moto: preduzetnici za preduzetnike –– Možemo se pozvati na 3.200 eksperata/menadžera, radimo širom svijeta (u više od 70 zemalja), pokrivajući gotovo svaku oblast privrede (poljoprivredu, građevinarstvo, metalnu industriju, turizam/hotelijerstvo, tekstil, maloprodaju itd.) –– Postoji duže od 30 godina, a danas smo najveća agencija za plasman profesionalaca u Evropi –– Broj naših sprovedenih projekata u BiH: 43 (2013.), 19 (2012.), 24 (2011.) Vrste pitanja/problema u kojima vam možemo pomoći Naši eksperti posjeduju temeljna praktična znanja o gotovo svim procesima unutar MSP-a, kao što su: proizvodnja/ distribucija, operacije, logistika, proda- 44 ja/marketing, finansije/planiranje, HR, industrijski dizajn i drugo. Također, aktivni smo u svim oblastima privrede. Dakle, možemo vas savjetovati o gotovo svim temama/problemima na koje naiđete. Troškovi PUM-ova pomoć je skoro besplatna. Ne morate platiti konsultantske troš- kove, jedino troškove smještaja, dnevne životne troškove stručnjaka, kao i troškove lokalnog prevoza (prevoz od aerodroma itd.). Troškove avionske karte od Holandije do Bosne i Hercegovine snosi PUM. U poređenju sa onim što ćete čuti od konsultanta, to je zaista velika vrijednost za malo novca. Što je još važnije, pružamo vam kvalitetne savjete zahvaljujući širokom iskustvu naših eksperata. Gotovo previše dobro da bi bilo istinito! Kako se prijaviti? Posjetite našu web stranicu www.pum. nl i izaberite željenu jezičku opciju (NL= holandski, EN = engleski itd.). Nakon čitanja relevantne stranice, možete se odlučiti za PUM podršku popunjavanjem prijavnog obrasca (idite na: ‘apply for advice’). Još bolje, obratite se lokalnom predstavniku za pomoć. Naši predstavnici će biti više nego srećni pomoći vam u davanju potrebnih odgovora u vezi PUM-a. Naši predstavnici su: –– Banjaluka: Marijana Milic/Vesna Luburić (email: marijana.milic@pum.nl and/or vesna.luburic@pum.nl) –– Mostar: Ivan Jurilj (email: ivan.jurilj@pum.nl) –– Zenica: Senad Pasalić (email: senad. pasalic@pum.nl) –– Sarajevo: Kees Caspers (email: kees. caspers@pum.nl) i nakon ljeta 2015. ponovo: Almir Peštek (email almir.pestek@pum.nl) Sljedeći korak je procjena vaše prijave od strane PUM sjedišta koje se nalazi u Hagu (Holandija). Opis vašeg pitanja/ izazova koje treba istražiti veoma je bitan jer služi kao osnova odgovarajućeg procesa. U ovom procesu, odgovarajućem PUM-ovom ekspertu, od 3.200 mogućih kandidata, biće proslijeđena vaša prijava. Što bolje definišete vaše potrebe, veće su mogućnosti za optimalniji odgovarajući proces. Tokom čitavog procesa bićete u kontaktu sa svojim lokalnim predstavnikom. INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. Najvažniji kriterijum prijave (fleksibilna procjena) Obzirom da je naš prijedlog/ ponuda prilično atraktivna, mi smo na našem sajtu postavili set kriterijuma koji trebaju biti ispunjeni kako bismo vam pružili pomoć. Ovi kriterijumi su veoma fleksibilni. Najvažniji su: broj zaposlenih u MSP-u treba biti između 10 i 250, promet i ukupni bilans stanja ne smije biti veći od 10 miliona evra, i na kraju, ali ne i manje važno, vlasništvo (većinsko) MSP-a mora biti lokalno (bosansko). Primjeri PUM-ovog angažmana u BiH Proteklih nekoliko godina, PUM je imao nekoliko različitih misija u Bosni i Hercegovini. Evo i nekih primjera: Inovacije u pekarskoj proizvodnji U cilju modernizacije rada kroz inovacije u proizvodnji, pekara u Velikoj Kladuši pozvala je stručnjaka iz inostranstva. Na početku, ideja je bila početi sa korištenjem nove mašine za proizvodnju popularne vrste keksa. Međutim, to se ispostavilo težim nego što se mislilo. U potrazi za rješenjem, holandski stručnjak pomogao je pekari da proizvede novu vrstu hljeba i manjeg peciva koje može prodavati u svojih pet supermarketa u Bosni i Hercegovini. PUM-ov tehnolog u oblasti pekarske industrije kasnije je pomogao osoblju u obuci za korištenje nove mašine. Posjeta PUM-ovog eksperta vašem MSP-u Kada prijava bude prihvaćena i kada se okonča odgovarajući proces, dobićete profil odgovarajućeg stručnjaka. Ukoliko prihvatite, počinje priprema posjete. Od vas se očekuje da organizujete preuzimanje eksperta sa aerodroma i prevezete ga do prethodno rezervisanog smještaja. Takođe, od izuzetne je važnosti da i menadžment i vi odvojite vrijeme za ovu posjetu kako bi se razmijenile informacije, inicirale dalje diskusije te eksperti upoznali sa ostalim relevantnim osobama. Pored toga, trebate znati da naši eksperti često ne vladaju lokalnim jezikom, te im je potreban prevodilac ili neko ko će im pomoći a poznavalac je engleskog i/ili njemačkog jezika. Posjetilac će prvi put ostati najviše dvije sedmice, često i kraće (kratke posjete). Tokom posjete daće savjet ili predložiti rješenja koja mogu biti polazna tačka za narednu posjetu u budućnosti (mada najčešće bude samo jedna posjeta). PUM-ov ekspert nadgleda prve korake u kompaniji za preradu voća Dva puta ranije, PUM-ov ekspert savjetovao je kompaniju za uzgoj voća smještenu na vrhu brda koje se nalazi u Bugojnu. Za vrijeme prve posjete, kada je veliki dio zemljišta bio očišćen i neprikladan za proizvodnju, ekspert je dao tehničke savjete o sadnji. On se, takođe, konsultovao sa menadžmentom o nizu pitanja u vezi zemljišta, đubrenja, mehanizaciji i transportu proizvoda. Kada se vratio naredne godine, na svoje zadovoljstvo video je da je većina posla bila odrađena. Prvi rasadnici jagodičastog voća bili su u dobrom stanju. Novi rashladni objekat kapaciteta 500 tona svježeg voća bilo je u izgradnji. PUM-ov ekspert nadgledao je svaki korak mlade kompanije na njenom putu. On smatra da je važno za budućnost uzgoja voća u ovom regionu da se tehnički knowhow takođe stavi na raspolaganje manjim poljoprivrednicima. INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. 45 Sporazumi o ocjenjivanju usklađenosti i prihvatanju industrijskih proizvoda (ACAA) Kako pomoći izvozno orijentiranu privredu BiH da plasira proizvode na tržište EU Jedinstveno evropsko tržište koje obuhvata 28 država članica i preko 500 miliona potrošača sa visokom kupovnom moći, izuzetno je atraktivno za firme iz Bosne i Hercegovine. S druge strane, evropsko tržište je i vrlo zahtjevno u konkurentskom smislu. E vropska unija (EU) je najznačajniji trgovinski partner Bosne i Hercegovine te su trgovinske mjere između Bosne i Hercegovine i Evropske unije regulirane odredbama Privremenog sporazuma (na snazi od 1. 7. 2008. godine), odnosno Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju zaključenog između Bosne i Hercegovine i Evropske unije (16. 6. 2008. godine). Jedinstveno evropsko tržište koje obuhvata 28 država članica i preko 500 miliona potrošača sa visokom kupovnom moći, izuzetno je atraktivno za firme iz Bosne i Hercegovine. S druge strane, evropsko tržište je i vrlo zahtjevno u konkurentskom smislu tako da samo kompanije 46 koje su „spremne“, odnosno dovoljno konkurentne mogu dugoročno „opstati“ na istom. Bosna i Hercegovina na svom putu ka EU mora postepeno usklađivati zakonodavstvo sa EU pravnim naslijeđem (acquis) i osigurati da je uspostavljena odgovarajuća infrastruktura za njegovu implementaciju. Jedan od problema sa kojim se susreću bh. kompanije prilikom izvoza proizvoda u EU je nemogućnost dobijanja validnih certifikata neophodnih za plasman proizvoda na tržište Evropske unije, odnosno skupo i vrlo često vremenski zahtjevno certificiranje koje se mora raditi van zemlje, što dovodi veliki broj izvoznika u konku- rentski nepovoljnu poziciju i predstavlja jednu od (tehničkih) barijera trgovini. Da bi se olakšala trgovina između EU i država koje se kreću u okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja, među kojima je i Bosna i Hercegovina, ostavljena je mogućnost zaključivanja tzv. sporazuma o ocjenjivanju usklađenosti i prihvatanju industrijskih proizvoda (ACAA) između Evropske unije i predmetne države. Ovi sporazumi su važan bilateralni instrument EU koji osigurava kako ekonomske tako i političke koristi za obje strane potpisnice imajući u vidu i u cijelosti uvažavajući odredbe odnosno ciljeve WTO-a. Da bi se uspješno zaključio i kasnije INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. implementirao ACAA sporazum neophodno je da: –– postoji odgovarajuća infrastruktura u području standardizacije, akreditacije, ocjenjivanja usklađenosti proizvoda i mjeriteljstva (infrastruktura kvaliteta) u predmetnoj zemlji, –– relevantan dio acquisa bude preuzet i implementiran u domaćem zakonodavstvu, –– saradnja u zakonodavnom području bude uspostavljena, kao i neophodna tehnička podrška pružena od strane EU, –– zvaničan sporazum (ACAA) između EU i predmetne države bude zaključen. ACAA se posebno fokusira na tzv. sektore Novog pristupa poput mašina, niskonaponske opreme, opreme pod pritiskom, građevinskih proizvoda, lične zaštitne opreme i sl. Neophodno je da država koja zaključuje ovu vrstu sporazuma sa EU preuzme sve evropske harmonizirane standarde u domaću standardizaciju, povuče sve tzv. „konfliktne“ standarde, dokaže kompetentnost tijela za ocjenjivanje usklađenosti (npr. ispitne laboratorije, certifikacijska tijela itd.) i uspostavi odgovarajući sistem nadzora nad tržištem. Bez obzira što je primjena evropskih harmoniziranih standarda dobrovoljna (daju pretpostavku o usklađenosti proizvoda), neophodno ih je u potpunosti (100%) preuzeti kao domaći standardi u industrijskim sektorima u kojima se namjerava zaključiti ACAA. Za svaku zemlju sa evropskom perspektivom je značajno da ove standarde preuzme u svoj državni regulatorni okvir. Pored primjene u području Novog pristupa, ACAA se može zaključiti i u oblasti Starog pristupa, uvažavajući princip da sektori moraju biti harmonizirani. Neophodno je da „horizontalno“ zakonodavstvo koje uspostavlja infrastrukturu za standarde, mjeriteljstvo, certificiranje i akreditiranje te nadzor nad tržištem bude u skladu sa EU sistemom, odnosno bude preuzeto i implementirano. Krajnji cilj ACAA sporazuma je da državi koja se kreće u okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja omogući da bude dio unutrašnjeg tržišta Evropske unije za izabrani/e sektor/e. Bosna i Hercegovine ima uspostavljenu i operativnu infrastrukturu kvaliteta u zemlji, odnosno Institut za standardizaciju BiH, određeni broj osposobljenih tijela za ocjenjivanje usklađenosti (nedovoljan broj i za neke od INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. njih upitna kompetentnost), Institut za akreditiranje BiH (uspostavljen i operativan), Institut za mjeriteljstvo BiH, kao i Agenciju za nadzor nad tržištem BiH. Ovaj sistem tzv. infrastrukture kvaliteta je neophodno dodatno unaprijediti, a u prvom redu sistem tijela za ocjenjivanje usklađenosti kako bi dobili odgovarajući broj kompetentnih, akreditiranih i održivih tijela (ispitne i kalibracijske laboratorije, certifikacijska i inspekcijska tijela). Pored toga, od izuzetne važnosti je da se izabere grupa ili više grupa proizvoda, odnosno sektor/a koji bi bio/ li predmet zaključivanja ACAA sporazuma sa EU, uz napomenu da to mora biti konkurentan izvozni sektor sa značajnim potencijalom rasta. Takav sektor bh. privrede bi trebalo tražiti npr. u oblasti građevinskih proizvoda, sa fokusom na (drvenu) građevinsku stolariju, imajući u vidu značajan izvozni potencijal i konkurentne cijene. Naravno, ovo mora biti predmet detaljne analize nakon čega bi se trebalo ići na ispunjavanje uvjeta za zaključivanje ACAA sporazuma sa ciljem plasmana predmetnih proizvoda na zahtjevno tržište Evropske unije korištenjem certifikata koje su izdala kompetentna prijavljena tijela iz Bosne i Hercegovine tako da ne bude potrebno da kompanije koje izvoze u EU osiguraju bilo kakve druge certifikate ili ispitne rezultate. Pored toga, problematika osposobljavanja odgovarajućih državnih tijela za ocjenjivanje usklađenosti je bitna i sa aspekta zaštite domaćih potrošača od „opasnih“ proizvoda koji se mogu pojaviti na tržištu Bosne i Hercegovine neovisno o njihovom porijeklu. Ovaj posao treba što prije početi i zajednički realizirati u saradnji sa privrednim subjektima iz predmetnog/ih sektora, Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine, kao predstavnikom privrede, i Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine te uz podršku Evropske unije. POJMOVNIK EVROPSKIH INTEGRACIJA EVROPSKI POKRET (EUROPEAN MOVEMENT/ MOUVEMENT EUROPÉEN) Evropski pokret je jedna od najstarijih međunarodnih nevladinih organizacija otvorena za sve političke, ekonomske, socijalne i kulturne aktivnosti građanskog društva. Idejni pokretač njegovog osnivanja je Winston Churchill. Evropski pokret formalno je osnovan 1948. godine s glavnim ciljem da doprinese promociji ujedinjene, federalne Evrope, zasnovane na poštivanju svih osnovnih prava i principa mira, demokratije i prosperiteta, te na principu aktivnog učešća građana u političkom životu zemlje. Sve države članice Evropske unije su direktno i članice Pokreta. Aktivnosti ove organizacije sufinansiraju se dotacijama iz evropskog budžeta, drugih međunarodnih institucija itd. Evropski pokret ima svoja predstavništva u 39 evropskih zemalja i 33 međunarodne organizacije. U Bosni i Hercegovini od 2006. godine djeluje nevladina organizacija Evropski pokret u BiH. Mr. Senad Hromić n 47 TRANSPORT Infrastruktura BiH, veza sa Istokom i Zapadom Sa ukupno 92 kilometra izgrađenog autoputa na koridoru Vc i sve snažnijom dinamikom izgradnje modernih saobraćajnica evropskog tipa, te velikih infrastrukturnih objekata na tim saobraćajnicama, Bosna i Hercegovina ostvaruje svoju namjeru da se i sa Zapadom i sa Istokom poveže na najkraći i najbrži mogući način. S vaki novi kilometar autoputa na koridoru Vc, toj budućoj infrastrukturnoj, privrednoj i integrativnoj žili kucavici Bosne i Hercegovine, kao i kilometri autoputa na pratećim koridorima u izgradnji (autoput Banjaluka – Doboj, autoput Žepče – Tuzla – Brčko – Orašje), značiće i novi razvojni iskorak naše zemlje na putu ka oporavku privrede, ohrabrivanju domaćih i inostranih investitora, te otvaranju velikog broja novih radnih mjesta. Samo u prošloj godini na koridoru Vc izgrađeno je i pušteno u saobraćaj 35,5 km novog autoputa. Putnom infrastrukturom najvišeg ranga u potpunosti je povezana dionica Zenica jug – Tarčin, kao i završna južna poddionica autopu- 48 ta na koridoru Vc od Međugorja do graničnog prelaza Bijača prema Hrvatskoj. Najveći objekat na novoizgrađenim dionicama i dosad najveći infrastrukturni objekat u Bosni i Hercegovini jeste tunel „1. mart“, čija je ukupna dužina veća od 2.900 m i čija dužina obje tunelske cijevi iznosi 5.680 m. Ako ovome dodamo činjenicu da je i u Republici Srpskoj, koja ima 26,5 km Tunel „1. mart“ Prošle godine u saobraćaj je pušten tunel „1. mart“, dosad najveći ikad izgrađeni infrastrukturni objekat u Bosni i Hercegovini, čija je vrijednost procijenjena na 62 miliona evra. Na izgradnji ovog tunela bilo je angažovano više od 5.000 radnika iz 90 domaćih kompanija. Iako je u svijetu praksa da ovakvi infrastrukturni objekti podižu cijenu putarine, to se u ovom slučaju nije dogodilo. Cijena putarine ostala je ista jer su nadležni imali razumijevanje za ekonomske probleme u kojima žive građani Bosne i Hercegovine. INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. izgrađenog autoputa od Banjaluke do Gradiške, počela izgradnja obje dionice autoputa Banjaluka – Doboj ukupne dužine 72 km, da je potpisan ugovor sa kineskom kompanijom „Synohidro corporation“ o projektovanju i izgradnji autoputa Banjaluka – Mliništa, koridora koji bi preko Livanjskog kantona išao do Splita i predstavljao najkraću i najbržu vezu tog kraja i srednje Dalmacije sa centralnom Evropom, kao i da su u Federaciji BiH trenutno u izgradnji dvije dionice autoputa na koridoru Vc (Drivuša – Klopče i Svilaj – Odžak), biće jasno da je naša zemlja sasvim sigurno u velikom infrastrukturnom zamahu i da predstavlja ogromno tržište za velike svjetske i domaće kompanije koje se bave ovom vrstom posla. Ovdje svakako treba dodati i činjenicu da se na nedavnom sastanku zapadnobalkanskih lidera u hrvatskom gradu Cavtatu u fokusu regionalne politike našao još jedan autoput koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao sa Istokom. Riječ je o Jadransko-jonskom autoputu, čija bi trasa išla od Crne Gore prema Hercegovini i prolazila kroz Trebinje, Počitelj, Ljubuški i Čitluk, a čiji je početak izgradnje planiran za 2020. godinu. Sva korist koju će Bosna i Hercegovina imati realizacijom ovih projekata i izgradnjom mreže modernih saobraćajnica lako je uočljiva kroz nekoliko ključnih podataka o panevropskom koridoru Vc, koji Bosnu i Hercegovinu povezuje sa Hrvatskom i Mađarskom, odnosno centralnom Evropom. Tim koridorom biće povezan sjever i jug zemlje, a njegova trasa prolazi teritorijom na kojoj živi više od 50 odsto stanovništva naše zemlje koji stvaraju više od 60 odsto bruto nacionalnog dohotka. Izgradnjom ovog koridora, na najracionalniji i najbrži način bićemo povezani sa susjednim zemljama i Evropom i enormno ćemo povećati potencijal za brži privredni razvoj. Uz sve ovo, izgradnja autoputa na koridoru Vc pokrenuće i brojne prateće privredne aktivnosti, otvoriti nova radna mjesta i bitno popraviti kvalitet života u cijeloj Bosni i Hercegovini. S tim u vezi, važno je zapamtiti podatak iz analize Ekonomskog instituta Sarajevo koji je, razmatrajući uticaj autoputa na rast privrede, utvrdio da jedna konvertibilna marka uložena u izgradnju autoputa obezbjeđuje 2,3 KM prihoda u pratećim djelatnostima. INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. Rekordna godina Međunarodnog aerodroma Sarajevo Veze Bosne i Hercegovine sa Zapadom i Istokom svakog dana su sve bolje i snažnije i kad je riječ o avio-saobraćaju. Dokaz je prošlogodišnje rekordno uspješno poslovanje Međunarodnog aerodroma Sarajevo, kroz koji je, prema podacima tog preduzeća, u 2014. godini prošao 709.901 putnik. U odnosu na 665.638 putnika u 2013. godini, Međunarodni aerodrom Sarajevo zabilježio je porast za više od 7 odsto u broju prevezenih putnika. Povećanje je vidljivo i u broju avio-operacija, kojih je bilo za 10 odsto više, te u količini civilnog karga, kojeg je prevezeno za 15 odsto više nego u 2013. godini. Ovome treba dodati i činjenicu da sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo putnike redovno prevozi 11 evropskih i svjetskih avio-kompanija. Porastao je i broj čarter-letova, a uvode se i nove atraktivne linije. Tokom 2014. godine uvedena je direktna linija Sarajevo – Dubai, a respektabilna avio-kompanija “Swiss” uskoro će uvesti redovne direktne letove iz Sarajeva za Cirih i Ženevu. Bolji poslovni rezultati, odnosno uvećanje dobiti za više od 70 odsto u odnosu na 2013. godinu, otvaraju priliku i za nove investicije u infrastrukturu i opremu na Aerodromu. Kako je najavljeno, investiraće se u rekonstrukciju Terminala B, u podizanje nivoa bezbjednosti putnika, aviona, objekata, prtljaga i roba, a biće nabavljena i savremena aerodromska oprema, čime će Međunarodni aerodrom Sarajevo biti u rangu najmodernijih evropskih aerodroma, spreman za najzahtjevnije operacije prevoza putnika i roba. Smiljka Žuža n Aerodromska taksa – visoka ili ne? Pitanje visine aerodromske takse jedno je od često postavljanih pitanja kad je riječ o poslovanju Međunarodnog aerodroma Sarajevo. Taksa iznosi 18 evra, a nadležni u Aerodromu kažu da nije riječ o taksi već o putničkom servisu koji se koristi za ulaganje u putničku infrastrukturu, odnosno u sve ono što putnik koristi prilikom svog putovanja sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo. Ova usluga, kako nam je rečeno, naplaćuje se direktno na šalterima, ali samo na letovima kompanije “BH Airlines”, te letovima koji su u kooperaciji sa ovom kompanijom. Kad je riječ o drugim avio-kompanijama, putnički servis uključen je u cijenu karte. Isti iznos takse ili putničkog servisa kao na Međunarodnom aerodromu u Sarajevu putnici će, na primjer, platiti na aerodromima u Beču i Štokholmu. Regionalno gledano, taksa na sarajevskom aerodromu je među višim. Poređenja radi, taksa u Beogradu iznosi 19,8 evra, u Zagrebu 16 evra, a u Skoplju 14,5 evra. Kad se pogledaju cijene takse na evropskim aerodromima, slika se ne mijenja bitnije – cijene taksi variraju od Istanbula sa 12 evra, Minhena sa 12,8, Amsterdama sa 14,8, Moskve, Varšave i Londona sa 15 evra, do mnogo skupljih aerodroma kakvi su oni u Rimu (24,3 evra), Frankfurtu (31,2 evra) i u Cirihu (34 evra takse). 49 Upravljanje rizicima i TIR karnetima primjenom najnovijih aplikacija Kao dugogodišnji član (od 1991. godine) Međunarodne unije cestovnih prijevoznika (IRU) iz Ženeve, Udruga međunarodnih cestovnih prijevoznika tereta Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine je početkom 2010. godine pustila u rad i TIR odjel. Protekle godine rada u TIR sustavu su iza nas, ali svake godine je evidentirano povećanje broja izdanih TIR karneta u prosjeku od 30%. K ao svjedoci razvoja novih tehnologija i unapređenja sustava razmjene podataka u cilju smanjenja papirologije i olakšanja rada, TIR odjel je prihvatilo izazov i krajem 2014., odnosno početkom 2015. godine započelo sa primjenom sofisticiranih aplikacija. Prethodne iscrpne on-line obuke stručnog osoblja TIR odjela su bile preduvjet za rad na ASKTIRweb i TIR-EPD aplikaciji. ASKTIRweb ASKTIRweb aplikaciju TIR odjela koristi kao osnovni alat u upravljanju rizicima. ASKTIRweb je najnovija web aplikacija koja uključuje značajke najboljih sustava za upravljanje TIR karnetima, funkcije AskTIRa (prethodne aplikacije), ali nudi i mnoštvo dodatnih mogućnosti (on-line potpora, automatska provjera podataka). IRU je razvio ASKTIRweb aplikaciju kako bi olakšao TIR udrugama upravljanje TIR karnetima tijekom čitavog životnog ciklusa, od trenutka naručivanja, do njihovog korištenja, provjere i vra- ćanja u IRU. ASKTIRweb je osmišljen na način da su uzete u obzir sve buduće izmjene i dopune TIR konvencije i pravila IRU-a, tako da su TIR udruge sigurne da koriste posljednju dostupnu aplikaciju za upravljanje rizicima i TIR karnetima. Pored prethodno navedenog, ova aplikacija omogućava on-line kreiranje i slanje deklaracije o gubitku i krađi TIR karneta, automatsku provjeru ovlaštenja za TIR korisnike, a još jedna vrlo važna značajka je da se svi podaci prenose u realnom vremenu, odnosno u trenutku rada. Dakle, nije više potreban poseban server za pohranu i slanje podataka o korisnicima i TIR karnetima, niti posebna računarska oprema koja se koristi samo za upravljanje TIR karnetima. Na ovaj način se štede i financijski i ljudski resursi, jer više nije potreban uposlenik koji će svakodnevno po najmanje dva puta raditi na slanju podataka za IRU. U svrhu zaštite i integriteta sustava, ASKTIRweb je dizajniran kao sigurna platforma, što znači da su svi podaci koji se prenose putem ove aplikacije šifrirani i sve komunikacije su zaštićene. TIR-EPD TIR-EPD aplikaciju besplatno mogu koristiti korisnici TIR karneta (prijevoznici) kako bi ispunili sve EU zahtjeve iz NCTS/TIR i EORI propisa koji su stupili na snagu 2009. godine, uključujući i EU zahtjeve o sigurnosti koji su stupili na snagu 2011. godine, kao i iz Odluke broj 899 Komisije Carinske unije o obveznom podnošenju TIR elektroničke preddeklaracije (TIP-EPD). TIR-EPD je u potpunosti sukladna standardima Svjetske carinske organizacije (WCO). Ova aplikacija je također web aplikacija koja omogućava svakom TIR korisniku zadržati potpunu tajnost svojih poslovnih podataka, izbjegavajući prenošenje podataka trećim osobama, a znatno se skraćuje i vrijeme potrebno za carinske procedure na graničnim prijelazima. TIR-EPD trenutno prihvaćaju carine 31 zemlje, a dostupan je na čak 18 jezika i omogućava automatsku razmjenu podataka između TIR korisnika i carinskih tijela. TIR odjel Vanjskotrgovinske komore BiH je dosad organizirao dva seminara/ radionice za prijevoznike koji žele besplatno podnositi elektroničke preddeklaracije, a uposlenici TIR odjela su na raspolaganju i svaki radni dan kako bi pružili potrebnu pomoć. BAS ENP (Enquiry Notification Point) SISTEM Unutar Evropske unije, nacionalne standarde usvajaju nacionalna tijela za standardizaciju. To često dovodi do protivrječnih standarda i tehničkih poteškoća na unutrašnjem tržištu zbog čega je neophodna redovna razmjena informacija. U tu svrhu, uspostavljene su nacionalne informacione tačke koje trebaju da omoguće transparentnost tehničkih propisa, standarda i procedura za ocjenu usklađenosti. Pored transparentnosti, potrebno je osigurati sistem pomoću kojeg će informacije te vrste biti dostupne zainteresiranim stranama, posebno poslovnoj zajednici zemalja članica. Tako i bosanskohercegovačke kompanije, posebno izvozno orijentirane, imaju interes da im se osigura jednostavan pristup informacijama o tehničkim propisima, standardima i procedurama za ocjenjivanje usklađenosti u BiH i na tržištima gdje se njihovi proizvodi izvoze. Bosna i Hercegovina ima za cilj da postane punopravna članica Svjetske trgovinske organizacije i Evropske unije te da, u skladu sa tim, uspostavi neophodnu strukturu, institucije i procedure. Vezano za Odluku o planu aktivnosti za realizaciju programa za preuzimanje tehničkih propisa, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je donijelo odluku da će BiH institucije sarađivati sa Informacionom tačkom koja će se nalaziti u Institutu za standardizaciju BiH. Mehanizam uspostavljen evropskom Uredbom 1025/2012 je zasnovan na sporazumu država članica da obavještavaju i konsultuju jedna drugu i Komisiju prije usvajanja standarda i da izmjene svoje nacrte ako je to neophodno. Kroz transparentnost i razmjenu informacija u fazi predlaganja, države članice su se dogovorile da spriječe pojavu novih prepreka jedinstvenom tržištu. BAS je odgovoran za uspostavu mreže uz učešće što je više moguće ugovornih strana (trenutno oko 15 relevantnih institucija - jedna od njih VTK BiH). Mreža se kontinuirano ažurira o najvažnijim dešavanjima vezano za rad Informacione tačke koja je u obavezi da obradi svaki upit vezan za standarde, tehničke propise i procedure za ocjenu usklađenosti. Upit dolazi u BAS Informacionu tačku (direktno ili indirektno preko mreže od strane jedne od 15 uključenih institucija) gdje se vrši njegova obrada/objavljivanje na BAS portalu – mjestu na kojem sve umrežene institucije postavljaju svoje odgovore/komentare vezane za taj upit. Nakon završenog roka, BAS Informaciona tačka sublimira sve odgovore/komentare i primarni primalac zahtjeva prosljeđuje odgovor pošiljaocu zahtjeva. Sva pitanja o standardima, tehničkim propisima i procedurama za ocjenu usklađenosti možete uputiti na mail: adela.terek@komorabih.ba Kristina Ćurak n 50 INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. 51 PROGRAMI EVROPSKE UNIJE IPA II, kako se navodi na internet stranici o evropskim fondovima (www.europski-fondovi. eu) i u Indikativnom strateškom dokumentu za Bosnu i Hercegovinu (2014.-2017.), predstavlja novi okvir za pretpristupnu pomoć Evropske unije za period 2014.-2020. Erasmus+ je novi program Evropske unije u oblasti obrazovanja, edukacije i sporta, namijenjen, prije svega, mladima za period od 2014. do 2020. godine. Program Erasmus+ obuhvata sve evropske i međunarodne programe, mreže, platforme i inicijative EU u navedenim područjima. To su programi za cjeloživotno učenje: Erasmus, Leonardo da Vinci, Comenius, Grundtvig, Mladi na djelu, Erasmus Mundus, Tempus, Alfa, Edulink i programi bilateralne saradnje. Na taj način je sedam postojećih programa EU zamijenjeno jednim. Time se želi povećati učinkovitost, pojednostaviti proces prijave, kao i reducirati dupliranje i fragmentiranje programa iz oblasti obrazovanja. Program Erasmus+ namijenjen je učenicima, studentima, nastavnom i nenastavnom osoblju na svim nivoima obrazovanja, mladima između 13 i 30 godina, pojedincima, osoblju i članovima organizacija koje rade sa mladima: sportskim radnicima, volonterima i sportistima. Među njima je gotovo 3 miliona studenata u visokom školstvu te učenika i polaznika programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Osim toga, studenti magistarskih studija imat će koristi od novih jamstava za pozajmice osiguranih u saradnji sa Evropskom investicijskom bankom. Programom će se podržavati inicijative strategije Europa 2020, a predstavljat će ključna ulaganja u ljude te investicije u pojedince kojima će se osigurati napredak društva kao cjeline. Programom Erasmus+ želi se doprinijeti ostvarenju slijedećih ciljeva: 1. U okviru strategije Europa 2020, smanjenju stope prijevremenog napuštanja školovanja za 10% i povećanju postotka visokoobrazovanih osoba na barem 40% do 2020. godine (kao glavnog obrazovnog cilja). 2.Realiziranju ciljeva strateškog okvira za evropsku saradnju na području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.), uključujući odgovarajuća mjerila, poput: a) održivog razvoja partnerskih država na području visokog obrazovanja; b) općeg cilja obnovljenog okvira za evropsku saradnju za mladu populaciju (2010.-2018.); c) razvoja evropske dimenzije u oblasti sporta, posebno onog na lokalnom 52 nivou, u skladu sa direktivama EU; d) promocije evropskih vrijednosti u skladu s članom 2. Ugovora o Evropskoj uniji (Unija je utemeljena na vrijednostima poštivanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokratije, ravnopravnosti, vladavine prava i poštivanja ljudskih prava, uključujući prava manjina). 3. Tolerancije, pravde, solidarnosti i ravnopravnosti muškaraca i žena. Korisnici programa Program je otvoren za sve, privatna i javna tijela aktivna u područjima obrazovanja, usavršavanja mladih i u oblasti sporta. Podržava se formalno i neformalno učenje i aktivnosti svih sektora. Prilikom provedbe programa, Evropska komisija i države članice Evropske unije će posebnu pažnju posvetiti naporima da se u ovim programima omogući sudjelovanje osobama s poteškoćama u razvoju. Djelimično učešće BiH u programu Nakon zvanično iskazanog interesa za djelimično učešće u ovom programu, Bosna i Hercegovina kao zemlja partner može ograničeno učestvovati u definiranim programima ERASMUS+ kojim na centraliziran način upravlja EACEA. Slijedom toga, Bosna i Hercegovina može učestvovati u programima: mobilnost u svrhu učenja, projekti saradnje, izgradnja kapaciteta, podrška reformi politika, aktivnosti za mlade i Jean Monnet inicijativa. Djelimično učešće podrazumijeva potpisivanje sporazu- Struktura Erasmus + • Ključna aktivnost 1 - Mobilnost pojedinaca u svrhu učenja • Ključna aktivnost 2 - Saradnja za inovacije i razmjenu dobre prakse • Ključna aktivnost 3 - Podrška reformi politika • Aktivnosti Jean Monnet • Sport ma između Bosne i Hercegovine i EU o učešću i plaćanju ulazne karte. U ovoj fazi, Bosni i Hercegovini je omogućeno, pored prethodno navedenih programa, i učešće u evropskim obrazovnim mrežama: Eurydice, Euroguidance, Europass i EQF (Evropski kvalifikacijski okvir), te učešće u IT platformama (e Twinning platform - portal namijenjen međunarodnoj saradnji u usavršavanju nastavnog i nenastavnog osoblja od predškolskog do srednjoškolskog obrazovanja) i EPALE platformi (Evropska platforma za obrazovanje odraslih). Ko upravlja Erasmus + programom Generalni direktorat za obrazovanje i kulturu Evropske komisije (DirectorateGeneral for Education and Culture - DG EAC) nadležan je za provođenje ovog programa. Programom upravlja Izvršna agencija Evropske komisije za obrazovanje, audiovizuelne djelatnosti i kulturu (Education, Audiovisual and Culture Executive Agency - EACEA) koja objavljuje pozive za projektne prijedloge, vrši selekciju i evaluaciju projekata, dodjeljuje finansijska sredstva te prati realizaciju projekata. Svi otvoreni pozivi Erasmus+ programa mogu se pronaći na sljedećem linku: https://eacea.ec.europa.eu/ erasmus-plus/actions_en. Budžet programa Ovaj sedmogodišnji program ima planirani budžet od 14,7 milijardi eura. Od ukupnog finansijskog iznosa kojim će program raspolagati, 77,5% će se dodijeliti sektoru obrazovanja i osposobljavanja, a 3,5% će ići na ime kreditnih garancija. Sektor mladih dobiva 10%, a sportski sektor 1,8%. Prijedlog oko konačnog budžeta programa trenutno je u fazi rasprave Evropskoga vijeća (28 zemalja članica) i Evropskog parlamenta, koji će donijeti konačnu odluku o finansijskom okviru za period 2014.-2020. Amir Hujić Amir Čaušević INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. N ajvažnija novost IPA II je njen strateški fokus, što znači da će finansijska pomoć biti, prije svega, usmjerena na strateške prioritete zemalja koje namjeravaju ući u Evropsku uniju, kao i na jačanje teritorijalne i regionalne saradnje među njima. Ukupan budžet IPA II za period 2014.-2020. iznosi 11,7 milijardi eura. Oko 4% sredstava će biti usmjereno na programe prekogranične saradnje između zemalja korisnica programa IPA II i država članica Evropske unije. IPA II je osmišljen tako da stvori jedinstveni okvir te da pod zajedničkim instrumentom zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima olakša prelazak iz jednog statusa u drugi. Korisnici IPA II programa su: tijela državne uprave, nevladina udruženja, pogranične regije, tijela u javnom vlasništvu, poslovna zajednica, jedinice lokalne samouprave, poljoprivredna gospodarstva, zdravstvene ustanove te druga fizička i pravna lica. Usvajanjem nove Uredbe o uspostavi instrumenta IPA II ukida se podjela na prijašnjih pet komponenti, a uvode se područja politika u okviru kojih će se provoditi različite intervencije. Finansijska pomoć će biti dostupna u svim područjima politika, bez obzira na to da li zemlja ima status kandidata ili potencijalnog kandidata. Područja politika prema novoj Uredbi podijeljena su na sljedeći način: a) Proces tranzicije prema članstvu i izgradnja kapaciteta (prijašnja IPA Komponenta I - Pomoć u tranziciji i izgradnji institucija) će biti usmjeren ka jačanju reformi javne uprave, podupirat će se aktivnosti usmjerene ka tržišnoj ekonomiji, jedan dio će biti usmjeren za izgradnju institucija i njihovo zakonsko usklađivanje. b) Regionalni razvoj (prijašnja IPA Komponenta III - Regionalni razvoj) Osnovni cilj područja politike regionalnog razvoja je uskladiti zakonske regulative u okviru klimatskih promjena, infrastrukture, zaštite okoliša i upravljanje otpadom i vodama. INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. c) Zapošljavanje, socijalne politike i razvoj ljudskih resursa (prijašnja IPA Komponenta IV - Razvoj ljudskih kapaciteta) Ovo područje će biti usmjereno na pružanje podrške reformi obrazovanja i obuke, zapošljavanja i politike socijalne zaštite. Ova podrška će biti pružena kroz twinning, grantove - javne pozive, tehničku pomoć i nabavke opreme. d) Poljoprivreda i ruralni razvoj (prijašnja IPA Komponenta V Poljoprivredni i ruralni razvoj) U ovom području će osnovni cilj biti uskladiti poljoprivredne politike zemalja sudionica pretpristupnog programa IPA II sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom Evropske unije. e) Regionalna i teritorijalna saradnja (prijašnja IPA Komponenta II Prekogranična saradnja) Kroz program IPA II nastavit će se pružati podrška, i to u obliku podrške programima prekogranične saradnje kao mjerama koji uključuju više zemalja. Zemlje koje učestvuju u programu IPA II (2014.-2020.) su: Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija, Albanija, Turska i Kosovo. U odnosu na prethodnu IPA I, IPA II je predvidjela fleksibilnost, što znači da se novac može prebaciti iz jednog sektora u drugi ili iz jedne zemlje u drugu. IPA II traži da se mjeri napredak i puno je strožija nego prethodna IPA I, jer traži indikatore za mjerenje napretka da bi se vidjelo koristi li se efikasno. Intencija IPA II je da se više fokusira na realizaciju rezultata u odnosu na definirane ciljeve politike, odnosno sektorske ciljeve i u odnosu na omjer realizacije apsorpcije sredstava, u čemu se i ogleda njihov “sektorski pristup”. Zemlje koje su uspjele da razviju vrlo jasne predodžbe o stvarnim problemima u pojedinim sektorima u odnosu na nacionalne ciljeve održivog razvoja i evropskih integracija su najbolje pozicionirane da iskoriste sredstva iz IPA II. Bosni i Hercegovini će iz sredstava pretpristupne pomoći (IPA II) pripasti 165,8 miliona eura za period od 2014. do 2017. godine, odnosno za period od četiri godine, a ne za period od sedam godina kao što je to slučaj sa ostalim zemljama sudionicama. Tako je navedeno prema indikativnom strateškom dokumentu za Bosnu i Hercegovinu, koji je usvojila 15. 12. 2014. godine Evropska komisija. Prema informacijama Direkcije za evropske integracije Bosne i Hercegovine, indikativne godišnje alokacije IPA sredstava navedene u dokumentu za 2014. i 2015. godinu iznose po 39,7 miliona eura, od čega se 2,5 miliona eura (2015. godina) odnosi na podršku nevladinom sektoru u BiH, a ostatak se trenutno programira, za 2016. godinu 42,7 miliona eura, a za 2017. godinu 43,7 miliona eura. U dokumentu je navedeno kako će zbog nedostatka sveobuhvatnog mehanizma koordinacije EU pomoć Bosni i Hercegovini biti usmjerena ka sektorima u kojima postoje dogovorene strategije i dostatna koordinacija unutar sektora, te će se uzeti u obzir kapaciteti Bosne i Hercegovine da se ispune ove potrebe. Za period 2014.-2017., pretpristupna pomoć će obuhvatiti sljedeća dva stupa: demokratija i vladavinu prava. Prvi stup će pokrivati dva ključna sektora: demokratiju i upravljanje i vladavinu prava i osnovna prava. Drugi stup će pokrivati dva ključna sektora: konkurentnost i inovacije, strategije lokalnog razvoja i obrazovanje, zapošljavanje i socijalne politike. I na kraju, IPA II fondovi pomažu razvoju svega onoga što Bosni i Hercegovini očajnički nedostaje: uprava i reforme javne uprave, vladavina prava i osnovna prava, podrška ekonomskog rasta i konkurentnost. Mersiha Selmanović n 53 AGENCIJA ZA NADZOR NAD TRŽIŠTEM BIH Vezice na dječjoj odjeći – “skrivena opasnost” Područje glave i vrata na odjevnim predmetima Područje leđa na odjevnim predmetima Djeca do 7 godina –– U odjevnim predmetima namijenjenim za mlađu djecu vezice i vrpce u području glave ili vrata nisu dozvoljene. –– Naramenice su dozvoljene uz uvjet da su izrađene od materijala kontinuirane dužine ili vrpce pričvršćene na prednju i stražnju stranu odjevnog predmeta (ne može biti funkcionalna za vezivanje). –– Odjevni predmeti “bez leđa” ne smiju imati slobodne krajeve u području kapuljače i vrata. –– Dječja odjeća ne smije imati vezice, funkcionalne i dekorativne vrpce koje izlaze na stražnjoj strani odjevnog predmeta ili koji se trebaju vezati na leđima (osim remena za vezanje ili lenti). Djeca su često odjevena u odjeću s vrpcama i vezicama. Takva odjeća je praktična i moderna, ali istovremeno predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost djece zbog mogućeg zaglavljivanja vezica prilikom igre djeteta na opremi na dječjem igralištu ili u vozilima u kretanju, što može dovesti do ozbiljnih ozljeda ili smrti uslijed vučenja za vozilom. D jeca ne razmišljaju o sigurnosti proizvoda, ali su za to odgovorni proizvođači, dobavljači (trgovci, uvoznici) i naravno roditelji. Prvenstveno proizvođači dječje odjeće, ali i svi ostali gospodarski subjekti, kao što su distributeri ili trgovci moraju osigurati da je odjeća s vrpcama i vezicama sigurna sukladno Zakonu o općoj sigurnosti proizvoda (“Službeni glasnik BiH“, broj 102/09) i zahtjevima standarda EN 14682. Proizvođač može postići prihvatljivu sigurnost proizvoda, ako je proizvod u skladu s standardom BAS EN 14682:2011 Sigurnost dječje odjeće – Vrpce i vezice na dječjoj odjeći – Specifikacije. Navedeni standard utvrđuje sigurnosne zahtjeve koji se odnose na prisutnost ili dužinu vrpci i vezica na dječjoj odjeći, uključujući kostime za maskiranje i skijašku odjeću, za djecu do 14 godina. Cilj standarda je spriječiti rizik od gušenja i mogućnost povrede, uzimajući u obzir: dob djeteta, normalno ponašanje i aktivnosti djece za njihovu dob i stupanj razvoja, primjerice, igranje na igralištima, penjanje na stabla, putovanje autobusom ili vlakom; sposobnost da se brinu o sebi i, gdje je to potrebno, razinu nadzora. Prema ovom standardu: –– dječja odjeća su svi odjevni predmeti koji su s obzirom na njihov dizajn, proizvodnju ili način prodaje preodređeni da će ih nositi djeca dobi do 14 godina, uključujući i sve odjevne predmete namijenjene za dječake visine do 182 cm i za djevojčice visine do 176 cm. –– vezica je konopac, lanac, traka, uzica ili vrpca izrađena od bilo kojeg tekstilnog ili ne tekstilnog materijala, sa ili bez dodanih ukrasa (dodataka), kao što su učvršćivači, tekstilne loptice (cofleki), pero ili perlica, koji prolaze kroz prolaz, petlju ili omče, očice ili slično, kako bi se prilagodila veličina otvora ili dijela odjevnog predmeta ili kako bi se sam odjevni predmet pričvrstio (stegnuo). 54 –– vrpca je konopac, lanac, traka, uzica ili vrpca izrađena od bilo kojeg tekstilnog ili ne tekstilnog materijala, sa ili bez dodanih ukrasa (dodataka), kao što su učvršćivači, tekstilne loptice (cofleki), pero ili perlica, stalne dužine. Standard specifira zahtjeve za sigurnost dječje odjeće ovisno o dobi djeteta, te razlikuje dvije skupine: –– SKUPINA MLAĐE DIJETE u dobi do 7 godina starosti i 134 cm visine –– SKUPINA STARIJE DIJETE I MLAĐA OSOBA u dobi od 7 do 14 godina, dječaci visine od 134 do 182 cm, djevojčice visine od 134 do 176 cm Predmetni standard ne odnosi se na slijedeće proizvode: –– proizvode za njegu djece i dječju upotrebu (pelene, držači cucle) –– cipele, čizme i sličnu obuću –– rukavice, kape, šeširiće s vrpcama i šalove –– kravate dizajnirane za nošenje s košuljama ili bluzama –– kaiševe i tregere –– religijsku odjeću koja se može nositi cijelo vrijeme i svečanu odjeću koja se nosi prilikom religijskih ceremonija ili regionalnih nacionalnih festivala –– posebnu sportsku odjeću i odjeću za određene aktivnosti koja se općenito nosi u ograničenom periodu i pod nadzorom, npr. kratke hlače za ragbi, ronilačka odjela, odjeća za ples, osim kada se ti odjevni predmeti uobičajeno nose kao dnevna ili noćna odjeća –– kazališne kostime koji se koriste za kazališne predstave –– pregače koje se nose preko dnevne odjeće, u ograničenom periodu i pod nadzorom, kako bi se zaštitila odjeća od prljanja tijekom aktivnosti kao što su bojanje, kuhanje ili tijekom objedovanja. –– Vezice, funkcionalne i dekorativne vrpce na kratkim rukavima odjevnih predmeta su dozvoljeni, uz uvjet da rukavi završavaju iznad lakata i da je najveća dužina provirivanja, kada je rukav maksimalno otvoren i položen na ravno, za mlađu djecu 75 mm, odnosno za stariju djecu 140 mm. –– Kod odjevnih predmeta s dugim rukavima vezice, funkcionalne i dekorativne vrpce trebaju biti u potpunosti unutar odjevnog predmeta. Vrpce i vezice na donjim rubovima odjevnih predmeta –– –– –– –– –– Djeca 7-14 godina U odjevnim predmetima namijenjenim za stariju djecu i mlađe osobe elastične vrpce - osim kod naramenica i odjeće s okovratnom vrpcom - nisu dozvoljene (moguće ozljede očiju i/ili lica!). Vezice ne smiju imati slobodne krajeve, one moraju imati petlju. Petlja (omča) ne smije provirivati kada je otvor odjevnog predmeta najviše rastvoren i odjevni predmet ravno položen. Najveća dopuštena dužina opsega (omče) koja proviruje je 150 mm kada je veličina otvora stegnuta na određenu/odgovarajuću veličinu. Funkcionalne i dekorativne vrpce ne smiju biti duže od 75 mm. Odjeća “bez leđa” (odjeća s okovratnom vrpcom) treba biti bez slobodnih krajeva. Naramenice su dozvoljene uz uvjet da slobodni krajevi nisu duži od 140 mm (od mjesta na kojem se vežu). Vezice i vrpce na donjem rubu trebaju u potpunosti biti unutar odjevnog predmeta. Također, standard propisuje i određene osnovne zahtjeve (za djecu od 0 do 14 godina), kao što su: –– Slobodni krajevi vezica, funkcionalnih vrpci i pojasa za vezanje ili lenti ne smiju imati trodimenzionalne dodatne ukrase (dodatke) ili čvor, te trebaju biti izvedeni tako da se spriječi habanje, npr. pomoću toplinskog ljepljenja ili šivanjem. –– Kada su vezice dozvoljene, trebaju biti pričvršćene za odjevni predmet barem na jednom mjestu koje se nalazi jednako udaljeno od izlaznih tački. Područje prsa i struka na odjevnim predmetima –– Slobodni krajevi vezica u području struka smiju provirivati iz odjevnog predmeta najviše do 140 mm na svakom svom kraju kada je odjevni predmet najviše rastvoren i ravno položen. –– Remeni ili lente namijenjeni za vezanje na prednjoj strani odjeće ne smiju biti duži od 360 mm (od mjesta na kojem se vežu). –– Remeni za vezanje na stražnjoj strani odjeće također ne smiju biti duži od 360 mm i za djecu do 7 godina ne smiju da vise ispod donjeg ruba odjevnog predmeta. Standard BAS EN 14682:2011, između ostalog, propisuje i zahtjeve koji se odnose na: INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. Vrpce i vezice na rukavima odjevnih predmeta INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. Agencija za nadzor nad tržištem BiH je, svjesna činjenice da dječja odjeća s vrpcama i vezicama predstavlja opasnost koja može završiti smrtnim slučajem, na svojoj internet stranici objavila sigurnosno upozorenje u kome su date preporuke potrošačima na šta obratiti pažnju u pogledu vrpci i vezica na odjeći kako bi se izbjegle povrede. Navedene preporuke mogu biti korisne kako poslovnim subjektima tako i roditeljima pri kupnji odjeće. Također, Agencija za nadzor nad tržištem BiH i mjerodavne inspekcije Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH provode zajednički projekt nadzora dječje odjeće s vrpcama i vezicama. Za sve dodatne informacije o sigurnosti dječje odjeće s vrpcama i vezicama možete kontaktirati Agenciju putem emaila: msa.info@annt.gov.ba ili putem telefona 057/ 340 718. Lidija Lovrić, stručna savjetnica Agencija za nadzor nad tržištem BiH (lidija.lovric@annt.gov.ba) 55 PREDSTAVLJAMO POSLOVNI KLUB je projekt koji je napravljen da svojim partnerima - članovima omogući povećanje postojećih poslova kroz: Iz postojećih iskustava, možemo posvjedočiti da korištenje gore spomenutih stavki firmama donosi znatno bolji profit. • Smanjenje informatičkog raskoraka u odnosu na konkurentne firme sa Zapada Prema dosadašnjim iskustvima, vidljivo je da firme u Bosni i Hercegovini nisu u stanju imati sve potrebne informacije o svome poslovanju na dnevnoj bazi, za razliku od, manje-više, svih firmi u Europskoj uniji koje svoje poslovanje vežu za poslovne podatke koje dobivaju na dnevnom nivou. Usluge Poslovnog kluba • Postizanje znatno boljih rezultata poslovanja korištenjem najnovijih poslovnih informatičkih rješenja Prema provedenim istraživanjima, firme koje koriste ažurne podatke o svom poslovanju (dnevni promet, dnevna zarada, dnevni troškovi, dnevna analiza najbolje i najlošije prodavanih proizvoda, dnevna dugovanja i potraživanja, dnevno dugovanje prema državi...) imaju daleko veću efikasnost i profitabilnost u odnosu na one koje to nemaju. • Analizu postojećeg poslovanja Na osnovu prikupljenih podataka, moguće je dobiti informaciju o postojećem stanju u firmi i prijedlog poboljšanja poslovanja. • Savjetovanje i poboljšanje komunikacije u poslovnoj zajednici u BiH Mišljenja smo da je komunikacija između poslovnih ljudi u Bosni i Hercegovini na vrlo lošem nivou. Otvaranjem diskusija (seminari, radionice, kongresi) želimo podstaći komunikaciju između poslovnih ljudi i omogućiti razmjenu poslovnih informacija, kao i zajedničkih nastupa na poslovnim projektima u BiH i Europskoj uniji. 56 Prije nego što neka firma bude u mogućnosti govoriti o svojim rezultatima, potrebno je da ima podatke u koje se u svakom trenutku može pouzdati. Nažalost, manje od 5% firmi u Bosni i Hercegovini to ima. Zbog toga smo, prije nego što bilo šta učinimo za klijenta, osigurali pristup najsvježijim podacima o njegovom poslovanju. Računovodstvo na bazi najviših svjetskih standarda Za nas računovodstvo nije samo sebi svrhom! Računovodstvo predstavlja servis koji treba osigurati informacije SADA i OVDJE. Svi naši članovi imaju mogućnost koristiti računovodstvene usluge najvišeg standarda. Procesuiranje podataka u sadašnjem vremenu (nema zastarjelih informacija), dostupnost informacijama u koje se 100% možete pouzdati (nema prozivanja knjigovođe oko podataka o prometu, dugu kupaca prema vama, vašem dugu prema dobavljačima, iznosu PDV-a za plaćanje...), smanjenje troškova, vremena potrebnog za rad na programu, kao i nepotrebnih odlazaka knjigovođi zbog dostavljanja dokumenata o prometu (ulazne i izlazne fakture) sve to otvara mogućnost za znatno veću efikasnost vaših ljudi. Naša softverska rješenja omogućuju: –– najnovije svjetske programerske alate kakvi se koriste u modernom poslovanju u svijetu –– sve poslovne informacije dostupne odmah, bez obzira gdje se u svijetu nalazili –– jednostavno korištenje - nema posebnog uputstva za upotrebu a obuka po operateru/radniku prosječno traje do 15 minuta –– sigurne podatke koji omogućuju normalno poslovanje - jednostavno čuvanje baze programa sa kojom se vraćaju podaci, bez obzira na probleme koji su nastali na kompjuteru (virus, bug i sl.) –– sigurnost u svim slučajevima ako nešto ne bude radilo kako treba - konstantna podrška u korištenju programa od strane inžinjera, bez vremenskog ograničenja podrške –– odsustvo ograničenja u razvoju vašeg posla - automatsko spajanje više poslovnih jedinica u jedan sistem Pored navedene usluge, POSLOVNI KLUB organizira obuke za unapređenje poslovanja (prodaja, upravljanje ljudima, efikasnost zaposlenika, naplata potraživanja, rad sa stranim firmama, korištenje izvještaja u poslovanju za povećanje profita…), pruža usluge poslovnog savjetovanja, pravljenja poslovnih planova te nudi uslugu pregovora sa bankama oko kredita i branjenje investicijskih prijedloga. Više informacija o POSLOVNOM KLUBU potražite na: www.poslovniklub.ba ili putem emaila info@poslovniklub.ba. INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. 57 EVROPSKA PODUZETNIČKA MREŽA Poslovna saradnja Poštovani čitaoci, putem Evropske preduzetničke mreže (EEN), čiji smo član, pruža nam se mogućnost da vam pronađemo odgovarajućeg poslovnog partnera u inostranstvu. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je putem Euro info korespondentnog centra BiH, kao jednog od svojih sektora, članica ove mreže od 2009. godine. Mreža broji preko 600 organizacija u 51 zemlji, među kojima su sve zemlje Evropske unije. U ovom broju Infokoma predstavljamo vam nove ponude za poslovnu saradnju. Riječ je o ponudama preduzeća iz različitih zemalja koja su iskazala interes za pronalaskom poslovnog partnera u našoj zemlji. Sve ove ponude dostupne su nam putem baze poslovne saradnje mreže EEN kojoj imaju pristup sve članice ove mreže. Na taj način se pruža mogućnost i preduzećima iz Bosne i Hercegovine da dostave ponude, koje će biti dostupne u ovoj zajedničkoj bazi podataka. Bilo da želite stupiti u kontakt s preduzećima čije ponude objavljujemo u nastavku ili želite da se ponuda Vašeg preduzeća nađe u bazi podataka EEN mreže, molimo da nas kontaktirate putem e-maila: stanislava.sorajic@komorabih.ba ili mersiha.selmanovic@komorabih.ba. Ukoliko se odlučite da se ponuda Vašeg preduzeća objavi na EEN mreži, nakon ispunjavanja obrasca koji možete dobiti putem gore navedene e-mail adrese, ponudu Vašeg preduzeća unosimo u bazu podataka poslovne saradnje mreže EEN, koja se dalje objavljuje u poslovnim magazinima ili internet stranicama centara u zemljama u kojima tražite poslovnog partnera. Zainteresirana preduzeća se putem centara u svojim državama obraćaju nama radi dobijanja podataka i na taj način Vas direktno povezujemo s poslovnim partnerom. Ove usluge su u potpunosti besplatne. Pripremile: Stanislava Sorajić i Mersiha Selmanović n EICC BiH PS 2 – februar 2015. Litvanska firma specijalizovana za trgovinu radnom odjećom, obućom, ličnom zaštitnom opremom, kombinezonima protiv hemikalija i rukavicama je u potrazi za dobavljačima i nudi usluge trgovačkog posredovanja distribucije. Firma je osnovana 2009. godine i posjeduje 6 odjela u Litvaniji. Trenutno, firma je u saradnji sa dobavljačima iz Francuske, Irske, Češke, Poljske, Portugala, Njemačke i Velike Britanije. Ova firma posjeduje iskustvo i pouzdanost. Od potencijalnog partnera se očekuje da bude uvoznik radne odjeće i obuće, lične zaštitne opreme, kombinezona protiv hemikalija. Firma je zainteresovana za dugoročnu saradnju. EICC BiH PS 5 – februar 2015. Švedska firma specijalizovana za dizajniranje poklona je u potrazi za proizvođačem biskvita i poslastica različitih ukusa. Firma se bavi prodajom različitih čajeva i pralina napravljenih od čokolade, mekih kremastih slatkiša i karamele. Firma je zastupljena na švedskom tržištu i prodaje svoje proizvode gift šopovima, cvjećarama, knjižarama i prodavnicama gdje se prodaju čaj i kafa. Od potencijalnog partnera se očekuje da pakuje svoje proizvode u celofanu sa približnom težinom od 150 do 180 g, kapacitet dostave treba da bude približno 1 t godišnje, a proizvođač mekih kremastih slatkiša mora imati kapacitet isporuke 15 t godišnje. EICC BiH PS 6 - februar 2015. Poljska firma koja se bavi distribucijom elektrotehničkih proizvoda je u potrazi za proizvođačima elektronskih proizvoda nudeći zastupništvo na poljskom tržištu. Firma posjeduje iskustvo veleprodaje zastupajući klijente i kompanije. Kompanija ima odgovarajuće znanje i iskustvo te logistiku i infrastrukturu. Trenutno, firma distribuira sljedeće proizvode: modularnu opremu, frekvencijske pretvarače, sklopne uređaje, omote, transformatore, pribor za instalacije u stambenim prostorima, pribor za instalacije u industrijskim prostorima itd. EICC BiH PS 7 - februar 2015. Španska firma specijalizovana za mašinstvo, zupčanu transmisiju, zavarivanje i sektore kao što su aeronautika, poljoprivreda, medicina, mašinstvo, energetika i pomorstvo nudi podugovaračke usluge. Firma posjeduje pedesetogodišnje iskustvo na polju mehanike i drugih gore navedenih sektora i ima za cilj stalan napredak u vezi konkurentnih cijena i termina isporuke. Od potencijalnog partnera se očekuje spremnost na sklapanje ugovora o saradnji i podugovaračkih usluga. EICC BiH PS 8 – februar 2015. Britanska firma specijalizovana za elektronsku prodaju je u potrazi za proizvođačima poklona i suvenira i manjih dijelova namještaja radi sklapanja distribucijskog ugovora. Firma je osnovana 2010. godine i ima za cilj proširenje svoje djelatnosti na evropsko tržište. Od potencijalnog partnera se očekuje iskustvo u distribuciji, poklona i suvenira po cijeni do 150 funti i manjih dijelova namještaja po cijeni do 10.000 funti. Kompanije, proizvodi i procedure moraju zadovoljiti EU standarde sigurnosti i kvalitete. EICC BiH PS 10 - februar 2015. Rumunska firma koja se bavi prodajom prirodne kozmetike za njegu lica i tijela, proizvoda za njegu bebe, sredstava za higijenu, njegu stopala, dodataka za prehranu, vitamina, minerala, preparata za mršavljenje i detoksikaciju itd. nudi usluge distribucije za proizvođače prirodne kozmetike i dodataka za prehranu. Njihovi proizvodi su odobreni od strane rumunskog Ministarstva zdravlja. EICC BiH PS 1 – mart 2015. Srbijanska firma koja se bavi proizvodnjom začina i snabdijevanjem začinima traži partnere za zajedničko ulaganje za snabdijevanje HORECA grupe (Hotel/Restoran/Kafić) začinima i pakovanjima. Firma je pionir i inovator na srbijanskom tržištu i traži iskusne i pouzdane strane partnere. Srbijanska firma je zainteresovana za saradnju sa stranom firmom kako bi proširila svoju trenutnu ponudu HORECA grupi sa novim začinima, raznim i poboljšanim/novim pakovanjima. EICC BiH PS 3 - mart 2015. Francuska firma koja je specijalizovana za željezničke sisteme traži dobavljače koji se bave obradom limova i pružaju usluge mehaničkog varenja. Od potencijalnog partnera se očekuje da ima sertifikate EN15085 i ISO 9001 i da je u mogućnosti da obezbijedi zavarivanje na željeznici. Francuska firma je jedan od vodećih svjetskih dobavljača željezničke opreme i nudi širok spektar proizvoda i usluga. Od potencijalnog partnera se očekuje pouzdanost i da ima sve tražene sertifikate. Takođe, očekuje se isporuka proizvoda koji odgovaraju tehničkoj specifikaciji u Evropi, u određenom roku, po konkurentnoj cijeni. ICC BiH PS 4 - mart 2015. Mađarska firma koja razvija i proizvodi solarnu uličnu LED rasvjetu i solarnu prostornu LED rasvjetu traži partnera podizvođača/ proizvođača za proširenje svog poslovanja. Firma, takođe, razvija i instalira LED rasvjetne uređaje na konfiguraciji mreže. Firma želi rasporediti dio proizvodnog procesa smanjujući troškove ulaska na novo tržište u Evropi ili inostranstvu. Mađarska firma traži partnera u proizvodnji solarnih panela ili u obradi metala, za dugoročnu saradnju. Firma je zainteresovana za potpisivanje ugovora o proizvodnji, zajedničkom ulaganju ili podizvođačkim aktivnostima sa pouzdanim partnerom. EICC BiH PS 5 - mart 2015. Francuska firma koja je specijalizovana za hranu i pribor za kućne ljubimce, žitarice i sjemena za ptice traži podugovarača koji je u mogućnosti da proizvodi hranilice i kućice za ptice od gline. Od potencijalnog partnera se očekuje da je u mogućnosti da proizvede navedene proizvode kockastog i kupastog oblika. Navedeni traženi proizvodi moraju biti između 30 i 160 cm visine u 5 različitih oblika (specifikacije će biti poslane na zahtjev). Očekivana proizvodnja je 1.000 jedinica za svaki artikal. EICC BiH PS 6 - mart 2015. Turska firma specijalizovana za proizvodnju organskog i hemijskog đubriva, kao i za davanje konsultantskih usluga iz oblasti poljoprivrede traži trgovačke posrednike za svoje proizvode i partnere za zajedničko ulaganje. Firma ima razvijenu široku poslovnu mrežu, širok asortiman proizvoda i iskustvo u međunarodnom poslovanju. EICC BiH PS 7 - mart 2015. Britanska firma, s rastućim globalnim izvozom, koja posluje na međunarodnom farmaceutskom tržištu i poslovno uslužuje više od 70 zemalja, traži dobavljača novih farmaceutskih proizvoda za distribuciju širom svijeta. Ova britanska firma je dobavljač farmaceutskih proizvoda i uslužuje medicinsko tržište, tržište za zdravstvenu zaštitu, bolnice, UN te vlade. Firma ima razvijen sistem rješavanja problema kod otežanog snabdijevanja i nudi razne vrste proizvoda, od kontrolisanih, licenciranih farmaceutskih proizvoda, do generičkih, gotovih, doziranih formi, tj. tableta, kapsula, ampula, otopina, krema i masti, pa sve do finih hemikalija i neorganskih proizvoda. Firma ima 30 godina iskustva u prodaji svih farmaceutskih proizvoda na tržištu Velike Britanije/EU. EICC BiH PS 8 – mart 2015. Mađarsko preduzeće specijalizovano za proizvodnju raznih metalnih proizvoda je u potrazi za partnerima za recipročnu proizvodnju ili podizvođačke aktivnosti. Preduzeće posluje u skladu sa standardom kvaliteta ISO 9001:2008 i posjeduje više od dvadeset godina profesionalnog iskustva u metalnoj industriji. EICC BiH PS 9 - mart 2015. Srbijansko preduzeće, službeni distributer mašina i opreme za industriju gume i plastike, nudi usluge trgovačkog posredništva za proizvođače iz Makedonije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Glavne prednosti ovog preduzeća su dugotrajno iskustvo u području distribucije i servisiranja mašina i opreme za proizvodnju plastike i gume, kao i mnogobrojne nagrade i reference koje je postiglo do sada. Ono što se očekuje od potencijalnog poslovnog partnera su profesionalnost i pouzdanost. EICC BiH PS 10 - mart 2015. Španska firma specijalizovana za distribuciju hrane za sportiste, distribuciju slatkiša, orašastih plodova, kolačića, bombona, čokolade i ukusnih proizvoda nudi svoj maloprodajni lanac proizvođačima u Evropi i Kini. Španska distribucijska firma osnovana 1982. godine, lider na tržištu za slatkiše, za hranu za sportiste i ukusne proizvode kao što su kolačići, bomboni, čokolade, sladoledi, orašasti plodovi (sirovi ili prerađeni), grickalice itd., sa velikom distribucijskom mrežom (više od 320 trgovina u Španiji) je zainteresovana za kontaktiranje novih proizvođača navedenih proizvoda. Firmu čini više od 1.000 zaposlenika u 320 prodajnih mjesta ove kompanije sa više od 50 miliona prometa. Firma ima sopstveni online shop slatkiša. Takođe, firma je zainteresovana za franšizne ugovore sa agencijama. www.een.ba 58 INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. 59 e t i t s ori K CHAMBERTRUST SEAL PEČAT POSLOVNOG POVJERENJA CHAMBERTRUST seal je međunarodni pečat poslovnog poverenja ustanovljen od strane Svjetske komorske mreže – World Chambers Network (WCN), Svjetske komorske federacije – World Chambers Federation (WCF) i Međunarodne trgovinske komore – International Chamber of Commerce (ICC). ChamberTrust je standardizovani komorski alat koji omogućava preduzećima širom svijeta da lako nađu nove poslovne partnere čije je postojanje, profil, proizvodi i usluge ovjereno od strane Komore. ChamberTrust predstavlja verifikacijski pečat kojim se verifikuju objektivne informacije objavljene na web stranici jedne kompanije. 60 Pečat se izdaje na period od godinu dana, uz mogućnost obnove, ukoliko preduzeće i dalje ispunjava tražene uslove. Sve dodatne informacije o mogućnostima za dobijanje CHAMBERTRUST seal – Pečata komorskog poslovnog poverenja, zainteresovana preduzeća mogu dobiti na sljedećoj adresi: Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine BHEPA - Agencija za promociju izvoza BiH Branislava Đurđeva 10, 71000 Sarajevo Tel: + 387 33 566-235 e-mail: chambertrust@komorabih.ba web: www.komorabih.ba INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
© Copyright 2024 Paperzz
