SVEUČILIŠTE U SPLITU FILOZOFSKI FAKULTET ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST Ime i prezime studentice/studenta: Godina studija: Nadnevak održavanja nastavnoga sata: PISANA PRIPRAVA ZA IZVEDBU NASTAVNOGA SATA IZ HRVATSKOGA JEZIKA Predmetno područje: hrvatski jezik Nastavna tema: Izricanje prošlosti aoristom, imperfektom i pluskvamperfektom Nastavna jedinica: Aorist Škola: osnovna škola Razred: 6. Mentorica/mentor: Ključni pojmovi: aorist Obrazovna postignuća: prepoznati aorist, razumjeti osnovno značenje aorista, moći zamjenjivati aorist perfektom, moći proizvoditi oblike glagola koji se u aoristu najčešće rabe Tip nastavnoga sata: sat obrade novog gradiva Cilj nastavnoga sata: prepoznati aorist u rečenici, razumjeti njegovo osnovno značenje u izricanju prošlosti Zadaće nastavnoga sata: a) naobrazbene: ponoviti prezent i perfekt; ponoviti glagole po vidu (svršene i nesvršene); prepoznati aorist u rečenici; razumjeti da se aorist upotrebljava za izricanje radnje koja se upravo dogodila; uočiti i zapamtiti da je aorist prošlo svršeno vrijeme koje se tvori od svršenih glagola; zamjenjivati aorist u rečenicama perfektom b) c) d) odgojne: poticati samostalnost u radu; poticati svijest o potrebi učenja hrvatskoga standardnoga jezika funkcionalne: razvijati sposobnost promatranja tekstova, zapažanja jezičnih činjenica i njihovih obilježja, logičkog zaključivanja i apstraktnog mišljenja komunikacijske: razvijanje jezičnih djelatnosti slušanja i govorenja Metodički sustav (sustavi): analitičko-eksplikativni, integracijsko-korelacijski Nastavna sredstva: slikovni prilog, nastavni listić, omotnice s karticama Nastavna pomagala: računalo i LCD projektor, ploča Unutarpredmetna korelacija: književnost Međupredmetna korelacija: povijest IZVORI I LITERATURA • Literatura za učenike: Skupina autora, Hrvatski ja volim, udžbenik i radna bilježnica hrvatskoga jezika za šesti razred osnovne škole, Profil, Zagreb, 2009. • Literatura za nastavnika: Težak – Babić, Gramatika hrvatskoga jezika. Priručnik za osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb, 1992. Stjepko Težak, Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1, Školska knjiga, Zagreb, 1996. STRUKTURA I PREDVIĐENO TRAJANJE POJEDINOGA DIJELA NASTAVNOGA SATA 1. PRIPRAVA – 8 min - Motivacija - Čitanje i kratka interpretacija polaznoga teksta - Osvježivanje potrebnog predznanja - Najava naobrazbene zadaće 2. ISTRAŽIVANJE JEZIČNE ČINJENICE – 27 min - Zapažanje novih jezičnih činjenica - Otkrivanje ostalih važnih obilježja - Uopćavanje 3. PROVJERA STEČENIH SPOZNAJA - 10 min - Provjera stečenih spoznaja na novim primjerima - Utvrđivanje znanja (teoretskim ponavljanjem i praktičnim vježbama) 2 ARTIKULACIJA NASTAVNOGA SATA FAZE NASTAVNOGA SATA I NJIHOVO TRAJANJE 1. PRIPRAVA (8 min) Motivacija Čitanje i kratka interpretacija polaznoga teksta Osvježivanje potrebnog znanja Najava naobrazbene zadaće 2. ISTRAŽIVANJE JEZIČNE ČINJENICE (27 min) NASTAVNI SADRŽAJI Kazujem učenicima da sam pripremila dvije slike jednoga slavnog rimskog vojskovođe. Na temelju slika i podataka koje ću im reći, neka pokušaju otkriti tko je ta osoba. Projiciram slike i navodim: - Ovaj slavni rimski vojskovođa brojnim je pobjedama proširio Rimsko Carstvo. Ubijen je u atentatu 44. g. prije Krista. Jedan od atentatora bio je Marko Junije Brut. - Znate li tko je ta slavna povijesna osoba? (Gaj Julije Cezar) - Točno. Cezar je 47. g. prije Krista pobijedio pontskog kralja Farnaka. Nakon te pobjede poslao je Rimu značajnu poruku koja na latinskome jeziku glasi: Veni, vidi, vici. To je najsažetiji vojni izvještaj u povijesti. Pogledajte kako tu znamenitu rečenicu prevodimo na hrvatski jezik: Dođoh, vidjeh, pobijedih. (Zapisujem na ploču.) - Što mislite, kojoj vrsti riječi pripadaju te riječi? (Glagolima.) - Prisjetite se koja ste glagolska vremena do sada učili? (Prezent i perfekt.) - Koje se vrijeme izriče prezentom, a koje perfektom? (Prezentom se izriče sadašnje vrijeme, a perfektom prošlo vrijeme.) - Glagoli se mijenjaju po osobama (licima). Kako se zove mijenjanje glagola po osobama? (Konjugacija ili sprezanje.) - Kako tvorimo glagolsko vrijeme prezent? (Prezent tvorimo od jedne riječi tako da na osnovu dodajemo nastavke.) - A kako tvorimo perfekt? (Perfekt tvorimo od glagolskoga pridjeva radnog i nenaglašenog prezenta pomoćnog glagola biti.) Prisjetite se kako dijelimo glagole po vidu? (Dijelimo ih na svršene i nesvršene.) - Odlično! - Izriču li glagoli u rečenici Dođoh, vidjeh, pobijedih prošlo ili sadašnje vrijeme? (Izriču prošlo vrijeme.) - Točno. Jesu li ti glagoli u perfektu? (Nisu.) - Po čemu znamo da nisu u perfektu? Dokažite. (Imaju drukčiji oblik.) - Kako bi glasili u perfektu? (Došao sam, vidio sam, pobijedio sam.) - Točno. Koja je rečenica dinamičnija, ritmičnija, upečatljivija? (Dođoh, vidjeh, pobijedih.) - Tako je. A što je zajedničko i jednoj i drugoj rečenici? (Zajedničko im je prošlo vrijeme.) - Tako je. Danas ćemo pomoću Cezarove izreke naučiti jedno novo glagolsko vrijeme kojim se izriče prošlost, a zove se aorist. (Pišem naslov na ploču – Aorist.) - Promotrimo ponovno našu rečenicu Dođoh, vidjeh, pobijedih. Je li Cezar tom rečenicom označio radnje koje su se dugo i sporo odvijale ili su brzo završile i kratko trajale? (Koje su brzo završile i kratko trajale.) - Je li označio radnje koje su se dogodile u njemu dalekoj prošlosti NASTAVNI OBLICI, METODE, METODIČKI POSTUPCI NASTAVNA SREDSTVA čelni rad metoda upućivanja, izlaganja, motivacijskog razgovora, pokazivanja, čitanja, pisanja slikovni prilog metoda reproduktivnog razgovora metoda pisanja metoda heurističkog razgovora 3 Zapažanje novih jezičnih činjenica Otkrivanje ostalih važnih obilježja Uopćavanje (uspostavljanje paradigme) Uopćavanje (izvođenje pravila) ili radnje koje su upravo završile? (Radnje koje su upravo završile.) - Što iz toga možemo zaključiti, kakvo je vrijeme aorist? (To je vrijeme koje označava radnju koja se upravo završila.) - Upotrebljavate li vi u svakodnevnom govoru glagole u obliku kao što je dođoh? Kad dođete primjerice kući iz škole, kažete li dođoh kući ili došao sam/došla sam kući? (Došao/došla sam kući.) - Dakle, upotrebljava li se ovo vrijeme u svakodnevnom govoru? (Ne upotrebljava se.) - Da, zaista. Ovo se glagolsko vrijeme vrlo rijetko upotrebljava u svakodnevnom govoru. Ali gdje ga možemo susresti, što mislite? Što su primjerice Šuma Striborova ili Snjeguljica, Trnoružica itd.? (Bajke.) Tako je. Susrećemo ga u bajkama, basnama, ali i u drugim književnim vrstama. - Promotrimo opet rečenicu Dođoh, vidjeh, pobijedih. Može li tko reći kako bi glasili ti glagoli u infinitivu? (Doći, vidjeti, pobijediti.) - Kakvi su ti glagoli po vidu? (To su svršeni glagoli.) - Dakle, od kojih se glagola tvori aorist? (Od svršenih glagola.) - Tako je. Aorist je prošlo svršeno vrijeme koje se tvori samo od svršenih glagola. - Sad ćemo se malo poigrati aoristom. Molim vas, pažljivo poslušajte moje upute. Radit ćete u paru, a svaki će par dobiti po jednu bijelu i jednu plavu omotnicu. Sadržaj bijele omotnice stavite s jedne strane klupe, a sadržaj plave omotnice s druge strane i uredno ga posložite. Učenicima dijelim omotnice. - Što je sadržaj bijelih i plavih omotnica? (U plavim se omotnicama nalaze kartice s natpisom dođ, a u bijelima kartice s natpisima –oh, -e, -e, -osmo, -oste, -oše.) - Koliko je kartica u svakoj omotnici? (Šest kartica.) - Može li tko objasniti zašto ih je šest. Što one predstavljaju? (Predstavljaju šest glagolskih osoba.) - Dakle, dođ i –oh, -e, -e, -osmo, -oste, -oše dijelovi su jednog glagola. Kojeg? (Glagola doći.) - Što je dođ, a što su ovi manji dijelovi? (Dođ je osnova glagola, a manji dijelovi su nastavci.) - Što mislite, za koje glagolsko vrijeme koristimo te nastavke? (Za aorist.) - Točno. Vaš je zadatak da zajedno spojite osnove i nastavke tako da dobijete glagolske oblike za aorist. Pazite, glagolske osobe posložite po redu! I nemojte zaboraviti poznatu Cezarovu izreku! Učenici slažu osnovu i nastavke. - Sad ćemo zajedno napisati glagolske osobe za jedninu i množinu. (Pišem na ploču, a učenici u bilježnice.) Kako bi glasio oblik za 1. osobu jd.? (Dođoh.) Za 2. osobu jd.? (Dođe.) Za 3. osobu jd.? (Dođe.) Što je s glagolskim oblicima za množinu? (1. osoba mn. glasila bi dođosmo.) Kako bi glasila 2. osoba mn.? (Dođoste.) A treća? (Dođoše.) - Odlično! Pogledajte kako završava osnova glagola doći, na suglasnik ili samoglasnik? (Na suglasnik.) - Što možemo zaključiti, kod kojih se glagola koriste nastavci –oh, -e, -e, -osmo, -oste, -oše? (Kod glagola kojima osnova završava na suglasnik. - Pokušat ćemo zajedno sprezati glagol koji se koristi drugom metoda izlaganja metoda heurističkog razgovora metoda upućivanja, razgovora omotnice s karticama rad u paru čelni rad metoda heurističkog razgovora, pisanja 4 Otkrivanje ostalih važnih obilježja Uopćavanje (uspostavljanje paradigme, izvođenje pravila) 3. PROVJERA STEČENIH SPOZNAJA (10 min) Provjera stečenih spoznaja na novim primjerima skupinom nastavaka. Uzet ćemo drugi glagol Cezarove izreke. Koji je to glagol? (To je glagol vidjeti.) - Kako glasi njegova osnova i kako završava? (Glasi vidje i završava na samoglasnik.) - Kako ćemo sprezati glagol vidjeti u aoristu? Tko mi može pomoći? Zajedno ćemo zapisati. (Pišem na ploču, učenici u bilježnice.) - Kako glasi 1. osoba jd.? (Vidjeh.) A druga i treća? (Vidje.) - Imaju li te osobe nastavak? (Nemaju.) - Takvu vrstu nastavka zovemo ništični nastavak i označavamo znakom ø. - Kako bi glasio aorist množine? (Vidjesmo, vidjeste, vidješe.) - Odlično! Ponovimo! Za koje glagole upotrebljavamo ovu skupinu nastavaka? (Za one kojima osnova završava na samoglasnik.) - Zapišimo kako se tvori aorist. (Pišem na ploču, učenici u bilježnice.) - Pripremila sam vam nekoliko SMS poruka koje sam nedavno poslala: pročitah knjigu, pogledah film, ispričah Ani, ispravih zadaće. U kojem su glagolskom vremenu? (U aoristu.) Preoblikujte ih u perfekt. (Pročitala sam knjigu, pogledala sam film, ispričala sam Ani, ispravila sam zadaće.) - Što zapažate? (Kraći su oblici u aoristu.) Što mislite, zašto danas aorist oživljava u komunikaciji SMS-om? (Učenici iznose svoje mišljenje.) metoda upućivanja, pisanja čelni rad metoda razgovora - Sad ćemo ponoviti što smo naučili o aoristu. Kakav je glagolski čelni rad oblik aorist, jednostavan ili složen? (Jednostavan.) Zašto? (Zato što se tvori jednom riječi.) metoda - Točno. Kako ćemo onda tvoriti aorist? Što ćemo dodati na reproduktivnog glagolsku osnovu? (Aorist ćemo tvoriti tako da glagolskoj osnovi razgovora dodamo dvije vrste nastavaka.) - Koji su to nastavci? (To su nastavci –h, -ø, -ø, -smo, -ste, -še i –oh, -e, -e, -osmo, -oste, -oše.) Kad dodajemo jedne, a kad druge? (Nastavke –h, -ø, -ø, -smo, -ste, -še dodajemo kad osnova završava na samoglasnik, a –oh, -e, -e, -osmo, -oste, -oše kad završava na suglasnik.) pojedninačni rad - Tako je. Sad ću vam podijeliti nastavne listiće, a vaš je zadatak metoda pronaći glagolska vremena koja ste do sada učili. pisanja, Učenici rješavaju nastavni listić. Zajedno provjeravamo točnost izlaganja uratka. PLAN PLOČE Aorist Dođoh, vidjeh, pobijedih. doći jednina množina Tvorba aorista: osnova + nastavak 1. os. dođoh 1. os. dođosmo –h, -ø, -ø, -smo, -ste, -še 2. os. dođe 2. os. dođoste –oh, -e, -e, -osmo, -oste, -oše 3. os. dođe 3. os. dođoše vidjeti jednina množina 1. os. vidjeh 1. os. vidjesmo 2. os. vidje 2. os. vidjeste 3. os. vidje 3. os. vidješe Utvrđivanje znanja (teoretskim ponavljanjem i praktičnim vježbama) 5
© Copyright 2024 Paperzz
