DivrejTora

DivrejTora
divrejtoramail@gmail.com
http://twitter.com/DivrejTora
Godina 6,
Broj 18
29. švata 5773.
9. veljače 2013.
U ovom broju :
Rabbi Goldwasser
3
Izazov
4
Kabala
5
Važnost Mišpatim
9
Unutarnji mir
11
Iz tiska
12
Rabbi Zelig Pliskin:
Rastimo kroz
Toru (Growth
Through Torah )
Iskazivanje ljubaznosti
prema drugima.
Priprema i uređuje:
Vatroslav Ivanuša
Šabat Mišpatim
 Vrijeme paljenja svijeća
8.02.2013.—16:52
 Šahrit, jutarnja molitva na
šabat 9.02.2013.—09:00
 Minha, popodnevna molitva
9.02.2013.—17:00
 Havdala 9.02.2013.—17:54
Dr. Tali Loewenthal:
B-ţanska
pozajmica
Vrlo bliski odnos Ţidova s
B-gom izraţen je kroz ideju da
i sam B-g drţi zakone Tore.
Učenjaci nam kaţu da se ti zakoni nazivaju B-ţjim zakonima
ne samo zbog toga što dolaze
od B-ga već i stoga što ih i B-g
drţi. Ovo učenje nam pomaţe
da jasnije shvatimo koliko smo
blisko povezani s B-ţanskim
nastavak na strani 2
Mišpatim nam ukazuje
na vaţnost iskazivanja ljubaznosti prema drugima.
Ţidovima je naloţeno da
pokaţu strpljivost i ljubaznost prema drugima, i
na taj način drugima prikaţu pozitivno djelovanje
drţanja Tore Vječnog, u
kojoj je dan vrlo uzvišen
poloţaj duhu bratstva.
Rabi Yisroel Salanter je
znao kako postupati sa
strancima, pa čak i onim
neuljudnima.
Jednom je dijelio odjeljak vlaka s nekim mladićem koji je bio neuobičajeno neuljudan. Iako su
se nalazili u odjeljku za
nepušače, čovjek je zapalio cigaretu i praktički
otpuhnuo dim u lice Rabi
Salantera. Rabi Salanter
nije rekao ni riječ, nego je
nastavak na strani 2
Paraša
Mišpatim
(Šemot 21:1-24:18)
Nakon objavljenja na
Sinaju, B-g donosi niz
zakona koji će se odnositi
na izraelski narod. Tu se
nalaze i zakoni o slugama
vezanim ugovorom; kazne za ubojstvo, otmicu,
napad i krađu; građanski
zakon o naknadi štete,
pozajmici i odgovornosti
"Četvorice čuvara"; pravila i propisi o pravosuđu i
sudovima.
Tu su također i zakoni
kojima se zabranjuje loše
postupanje sa strancima;
zakoni o poštivanju blagdana i o poljoprivrednim
plodovima koje treba
prinositi u jeruzalemski
sveti Hram; zabrana kuhanja mesa s mlijekom;
B’’H
micva molitve. Sveukupno paraša Mišpatim sadrži 53 micvot – 23 zapovijedi i 30 zabrana.
B-g obećaje izraelskom
narodu da će ih uvesti u
Svetu zemlju i upozorava
ih da ne krenu poganskim putem tamošnjih
stanovnika.
Izraelski narod izjavljuje,"Činit ćemo i čut ćemo
sve što nam B-g zapovijeda". Ostavivši Aharona i
Hura da nadziru tabor Izraelaca, Moše se uspinje
na Sinajsko brdo i ostaje
tamo četrdeset dana i četrdeset noći kako bi od
B-ga primio Toru. ■
Prijevod: Dolores Bettini
(nastavak s 1. strane)
Dr. Tali Loewenthal: B-ţanska
pozajmica
na svakom koraku naše-
treba shvaćati doslovno.
pozajmica u kojoj moţe-
tu protuvrijednost. Po-
ga ţivota. Zohar navodi:
Postoji obaveza i zahtjev
mo uţivati - ali je također
zajmljene novčanice pos-
"B-g, Ţidovski narod i
da se posudi novac osobi
moramo i otplatiti.
taju u potpunosti vlas-
Tora su jedno." To vrijedi
u potrebi.
u mnogočemu. Ovo učenje da, tako da kaţemo, i
mi i B-g drţimo zakone
Tore pomaţe nam razumjeti da smo doista međusobno povezani.
Sedra (odjeljak Tore)
To je središnja ideja u
svime što nam je B-g dao
kako bismo ispunili Nje-
daje ove je druge vrste.
mnogim općinama posto-
gov cilj: da učinimo ovaj
Sve što B-g daje postaje
je fondovi za beskamatne
svijet mjestom na kojem
naše: naše tjelesno ja, naše
pozajmice. Pozajmica po-
boravi B-g, kroz drţanje
sposobnosti, naš um i na-
maţe pojedincu ili obitelji
zakona Tore.
ša imovina. Pa ipak, u
zakone, od kojih je većina
pritiske ţivota.
od njih nam govori o pozajmljivanju novca siromašnima. "Ako pozajmiš
novac Mom narodu, siromašnima među vama.."(22:24).
Učenjaci Talmuda daju
komentar da riječ "ako" ne
(nastavak s 1. strane)
Strana 2
Postoje dvije vrste zajma. Ako ste posudili ne-
Kako sam B-g drţi taj
čiji sat, morate vratiti isti
zakon? On 'posuđuje' sva-
taj sat njegovom vlasniku.
kome od nas sve što ima-
Onaj koji je posudio nika-
mo. Naša fizička tijela,
da u potpunosti ne posje-
naše vještine i talente,
duje taj sat. Međutim, ako
naše umove i inteligen-
posudite novac, vi ne mo-
ciju, naše domove, našu
rate vratiti iste one novča-
imovinu. To je B-ţanska
nice koje ste dobili, već is-
Rabbi Zelig Pliskin: Rastimo
samo, par minuta kasnije,
otvorio prozor. Čovjek je,
nastavljajući pušiti, negodovao da mu puše hladno
od prozora i inzistirao da
rabin zatvori prozor, što je
on i učinio. Par minuta kasnije čovjek je ponovo prosvjedovao, ovoga puta traţeći od Rabi Salantera da
otvori prozor, što je Rabi
Salanter učinio bez ikakvog
prosvjeda. Dok je vlak ulazio na stanicu, mladić je bacio pogled prema van i bio
zaprepašten ogromnim
mnoštvom koje se tamo
okupilo. "Ma, koga li samo
čekaju?" pitao se na glas,
"putuje li netko vaţan ovim
vlakom?" "Svatko je vaţan
pozajmljeno.
skom društvu. Danas u
da uspije izdrţati stalne
ma drugim ljudima. Jedan
tu pozajmicu? Sluţeći se
ništvo onoga kome je
tradicionalnom Ţidov-
nam predstavlja brojne
u vezi našeg odnosa pre-
Pa kako to mi vraćamo
Pozajmica koju nam B-g
idealnom slučaju, mi svojevoljno sve to koristimo,
u svakom području našega ţivota, u svete svrhe,
vođeni učenjem Tore. Na
taj način mi otplaćujemo
B-ţanski zajam, ili barem
to pokušavamo. Moţda će
netko upitati: "Koliko si
duţan?" Odgovor glasi:
"Sve!" ■
kroz Toru (Growth Through Torah )
na svoj način," odvratio mu
je rabin. Kada su se iskrcali,
čovjek je bio zaprepašten
videći mnoštvo kako je pohrlilo ususret Rabi Salanteru. Kada mu je jedan od
prisutnih rekao da ljudi
odaju počast Rabi Salanteru, velikom vođi
Ţidovskog naroda,
mladić se u trenutku
osjetio strahovito
posramljenim i poţalio je što se onako
ponio prema rabinu.
Smjesta je otišao do
Rabi Salantera i zatraţio ga
za oproštenje. Rabin je domahnuo čovjeku da mu
pristupi bliţe i rekao mu:
"Sine moj, jako mi je drago
da te ponovo vidim, i čujem
tvoje riječi. Da li bi me, molim te, htio sutra posjetiti,
da se moţemo bolje upoznati bez da nas ometa neudobnost vagona?"
Sutradan, mladić je nazvao Rabi Salantera, nastavljajući svoju duboku
ispriku. Rabi Salanter je doznao da je
mladić doputovao u
grad kako saznao
više o ţidovstvu, te
mu je osigurao ne
samo učitelja, već i smještaj
i hranu. Za kratko vrijeme,
mladi je čovjek ostvario izuzetan napredak. Kolega koji
je čuo tu priču zapitao je
Rabi Salantera zbog čega je
pomogao nekome tko je
prema njemu bio toliko neučtiv. "Kada me ja zatraţio
oproštenje," odgovorio je
Rabi Salanter, "oprostio
sam istog časa. Naposljetku, ako nam Vječni oprašta
naše grijehe kada učinimo
tešuvu, sigurno je naš zadatak da oprostimo svom bliţnjem. I tada, da bih bio
siguran da u meni nema
nimalo mrţnje, odlučio sam
mu pomoći. Dugoročno
uzevši, spoznao sam da su
ljubaznost i strpljivost djelotvornije za pridobijanje
ljudi za judaizam, od srdţbe i razdraţljivosti." ■
■
DivrejTora
Rabbi Dovid Goldwasser:
Zloupotreba
“Kada uzajmiš novca kome
U čemu je veza između
od moga naroda, siromahu
ţrtve mincha siromašnog
koji je kod tebe …” (Šemos
čovjeka i obaveze da se
22:24)
prizove i zatraţi Vječnog?
U Mišlej (10:2) učimo da
milostinja spašava od
smrti – u biti da neţivi
beţivotni predmeti imaju
moć da spase ţive ljude.
Mada se ideja o kofer nefeš
– zamjeni jedne duše drugom – moţe na elementarnoj razini shvatiti kao
povezana s korbanom
(ţrtvom) jer ţivotinja je
ţivo biće, teţe ju je pojmiti
kao mogućnost da neţivi
predmet poput novca, u
kojem ne postoji nikakvo
jezgro ţivota, posjeduje
sposobnost da spasi dušu
ţive osobe.
Ben Ish Chai citira Rabbi
Yonasana Eibeschitza,
pisca Yeoras Dvash, koji
objašnjava ţrtvu mincha
siromašnoga, prinos brašna zamiješanog s uljem i
mirodijama, na temelju
Doznajemo da čak i kada
tko zapadne u stanje
iscrpljenosti i očaja zbog
svojih caros, pa nema više
snage da se moli kako
treba i unese sebe u svoj
apel Vječnom, on na raspolaganju ipak ima još
jednu mogućnost koja
pojedinca moţe spasiti u
bilo kojoj problematičnoj
situaciji. On jednostavno
moţe poviknuti i zazvati
Vječnog, jer taj jecaj ima
moć da se uzdigne do
Nebeskog Trona i ishodi
velika djela. To je ono kao
što kralj David kaţe: (Tehilim 118:5), “Iz tjeskobe
pouku u našoj sluţbi
nje za naše grijehe. I upra-
Vječnom.
vo taj dar siromašnom
U Berešis doznajemo da
kada su Hevel (Abel, op.
pr.) i Kajin donijeli svaki
svoj korban za Vječnog,
samo je Hevelova ţrtva
bila primljena. Naši ko-
čovjeku daje potrebna
sredstva da prinese korban
koji u sebi ne nosi sastojak
ţivota a donosi
pomirenje.
Isto tako, kada se tko
mentari tumače da je svr-
moli Vječnom, on ima
ha korbana da on bude
obavezu da se Vječnom
iskupljenje za pojedinca,
obrati s primjerenom ka-
pa stoga, zapravo, on
vana. Međutim, prorok
zahtijeva ţrtvu koja u sebi
nam kaţe da (Ješaja 55:6)
nosi sastojak ţivota. He-
ako je čovjek toliko van
vel je razumio tu ideju, te
sebe da se nije u stanju
je izabrao najbolju ovcu iz
moliti kako valja, on treba
svog stada. Kajinova ţrtva
jednostavno zazvati Vje-
bila je od skromnog usje-
čnog, kao što siromašan
va i nije je pratila nikakva
čovjek čini sa svojim
namjera da se “zazove“ ili
oskudnim prinosom
se ugodi Vječnom....
minche od brašna koji ne
Ben Ish Chai pojašnjava
nosi u sebi sastojak ţivota.
povikah ka Vječnom i
da “dodatno pomirenje
Vječni me usliši prostr-
koje B-g pruţa” predsta-
Ish Chai, kada tko da
anim mjestom.”
vlja Njegov dar urođene
cedaku siromahu kojemu
poboţnosti u svakom čo-
je potrebna ova nepokret-
vjeku, koji nas osposoblja-
na stvar, Vječni će jedna-
va da prinesemo ţivi korb-
ku ljubaznost pruţiti do-
an koji će učiniti pomire-
bročinitelju. Baš kao što je
Oskudna ţrtva siromašnog u stvarnosti je jedinstvena i uči nas vaţnu
Na isti način, kaţe Ben
medraša (Vajikra Raba 3:3).
Vječni blagonaklon i pri-
Medraš veli: “B-g nam
hvaća oskudnu, no beţi-
pruţa jedno Svoje dodat-
votnu, ţrtvu siromaha
no pomirenje, ţrtvu min-
kao pokajnicu, On će je-
cha.”
dnako biti milosrdan i s
Korban je sredstvo
koje nas pribliţava Vje-
bogatašem koji daje ceda-
čnom, a dolazi od hebrej-
ku i gledat će na neţivi
skog korijena “karov,” pa
novac kao na ţivo biće,
Ben Ish Chai napominje
koje je dostojno da ga
da čovjek uvijek ima oba-
spasi od smrti.
vezu prizvati Vječnog i
zatraţiti Njegovu milost
(Rambam, Hilchos Brachos
10:26)
Godina 6, Broj 18
Na kraju, Ben Ish Chai
tumači pasuk na ovaj
način: “Kada uzajmiš
Strana 3
(nastavak s 3. strane)
Rabbi Dovid Goldwasser:
Zloupotreba
novac Mom narodu”
kraljevskog dočeka i pri-
pitanje. R. Shmelke je to
otvor na obrazu ili grlu,
nemoj se bojati da cedaka
jema, zatraţio veliku
mirno prihvatio i rekao
da bi progutao lijek.
koju daješ siromašnome
svotu novca od tog do-
mu neka kaţe štogod mu
neće učiniti pomirenje za
brotvora. Bogati je čovjek
je na srcu. “U čemu je ra-
tvoje grijehe, jer “siroma-
objasnio da je protekla
zlika između cijenjenog
hu” – isti onaj chesed koji
godina bila vrlo teška. On
Rava i naoruţanog pljač-
Ja nudim ţrtvi siromaha,
je doţivio ogromne finan-
kaša koji prisili čovjeka da
Ja ću učiniti i “s tobom,”
cijske gubitke i neće biti u
preda sav svoj novac kako
da te izbavim i pomog-
stanju da donira jednako
mu ne bi naudio?” upitao
nem ti zbog micve za
dareţljivo kao u prošlosti.
je bogataš. “Konačno, ja
cedaku.
R. Shmelke je odbio nje-
sam morao dati Ravu sav
govu manju ponudu i
novac koji je zahtijevao da
okrenuo se da ode. Kako
ne bi otišao nesretan.”
R. Shmelke iz Nikolsburga, jedan od velikih
ranih hasidskih Rebea koji
je ţivio u 18. stoljeću, bio
je nadaleko poznat po
svojoj pomoći onima bez
sredstava za ţivot. Čitavog ţivota snaţno je bio
uključen u prikupljanje i
dijeljenje sredstava osiromašenima, a posebno bi
prije Pesaha ulagao svaki
mogući napor da osigura
nije ţelio prihvatiti da R.
Shmelke odbije njegovu
donaciju, imućni je čovjek
bio prisiljen darovati
očekivani iznos. R.
Shmelke ga je blagoslovio
da mu Vječni podari više
uspjeha no ikada i
pripremio se, po drugi
puta, da ode.
Bogati je čovjek zaus-
R. Shmelke je na pitanje
kraljvić je bio vrlo gnjevan
i htio je da se liječnika
ubije zbog toga što mu je
načinio rupu u obrazu.
Kralj je rekao: “Drago
moje dijete, ovaj čovjek ti
dovijeka biti zahvalan.
Nismo imali nikakvog
vezi njegovog oporavka
drugog načina da u tebe
jer je prestao uzimati
unesemo taj spasonosni
hranu i piće. Potraţili su
lijek.”
savjet od znalca iz daljnje
zemlje i nakon što je ovaj
temeljito pregledao kraljevića preporučio je jedan
da ne ţeli pokazati nepo-
tim, pošto kraljević nije
štovanje i da nema nikak-
ništa u sebe unosio, pred-
vu namjeru uznemiriti
loţio je da poduzmu
Rava na bilo koji način, no
štogod je potrebno,
da mora postaviti jedno
uključujući da mu načine
Strana 4
bili su oduševljeni, no
olio i liječnici su očajani u
macos i vino.
dobročinitelja i, nakon
oporavio. Kralj i kraljica
Kraljević se nasmrt razb-
čudotvorni lijek. Među-
jednog od svojih imućnih
dok se nije u potpunosti
je spasio ţivot i trebaš mu
tavio R. Shmelkea i rekao
Jedne je godine R.
pomalo poboljšavati, sve
odgovorio usporedbom.
dovoljno novca još i za
Shmelke došao u dom
Učinili su tako, i zdravlje
kraljevića počelo se
Jednako tako, objasnio je
R. Shmelke “to što sam ja
uzeo tvoj novac ubla-ţilo
je tvoju presudu, jer u
protivnom ti bi nastavio
doţivljavati financijske
gubitke.” I doista, bogati
je čo-vjek ubrzo doţivio
obrat, te svoje bo-gatstvo
mnogostruko povratio. ■
DivrejTora
Rabbi Shaul Rosenblatt:
Liječnici nisu B-g
Ova paraša je apsolutno
prenakrcana. Što god vam
padne na pamet, ovdje
ćete naći: ubojstvo, otmice, bikove ubojice, kamenovane volove, opasne
rupe, vještice, zavođenje,
psovanje i ropstvo. U njoj
se također nalazi i jedan
od najpogrešnije shvaćenih izraza u Tori: 'oko za
oko' - što se naravno odnosi na novčano
obeštećenje.
Ova paraša uz to obuhvaća i kaznu za onoga
koji udari svoje roditelje:
smrtnu kaznu - onaj koji
je toliko nezahvalan za
dar ţivota da se usuđuje
udariti onoga koji mu ga
je dao nije dostojan imati
udio u ţivotu za kojeg
drţi da je tako malo vrijedan.
Među 5 kategorija štete
za koje se ima isplatiti
odšteta za ozljedu čovjeka
nalazi se i ona za podmirenje troškova liječenja.
Rabini ovaj redak navode
kao dokaz da liječnik ima
'dozvolu' da liječi. Naizgled je čudno da bi liječniku trebala dozvola
kako bi liječio, no razmislite na trenutak o logičnosti toga. Ţidovsko je
shvaćanje da bolest nije
'slučajan' događaj. Čovjek
postane bolestan tek onda
ako B-g ţeli da bude bolestan. Ako je tako, mogli
bismo doći u iskušenje da
kaţemo da se trebamo
pouzdati jedino u istinskog Liječnika nad liječnicima. Tora nas upućuje da
Godina 6, Broj 18
ovaj način rezoniranja nije
ispravan. Mi, Ţidovi, nikada se ne oslanjamo na
čuda. Otići liječniku kada
ste bolesni odgovornost je
svakog čovjeka. Onaj koji
se oslanja jedino na B-ga
nije veliki svetac. On je
jednostavno
neodgovoran.
dobili dozvolu da liječe.
Međutim, liječnici nisu
dobili dozvolu da kaţu da
se čovjeka ne moţe
izliječiti.
Ţidovska je stav u vezi
toga da liječnici ulaţu
napor sa svoje strane, ali
B-g je Onaj koji daje (ili ne
daje, što se moţe dogodi-
Gaon iz Vilne, jedan od
velikih rabina 17-og
stoljeća, iznio je vaţno
pojašnjenje gledišta Tore
po tom pitanju. Jednom
mu je došao neki očajan
čovjek. Liječnici su mu
rekli da ništa ne mogu
učiniti u vezi njegove
bolesti. On će ubrzo
umrijeti. Gaon iz Vilne
citirao je redak iz ove
paraše. Da, liječnici su
ti) izliječenje. Nitko osim
B-ga ne moţe reći kada će
netko umrijeti. Ima onih
kojima su dali par tjedana
ţivota, a poţivjeli su dug i
zdrav ţivot. Drugima je
rečeno da pucaju od zdravlja, a umrli su sutradan.
Tko je taj liječnik koji
moţe vjerovati da on
donosi odluke o ţivotu i
smrti?
Talmud kaţe da na 'naj-
bolje liječnike čeka pakao'.
To ne znači da ako si dobar liječnik, bolje ti je da
postaneš loš, inače ćeš
završiti u paklu. Ovo
znači da ako liječnik počne vjerovati kako on
upravlja ţivotom i smrti
pacijenata, a to se obično
događa najboljim liječnicima, onda će ga njegova
oholost odvesti kliskim
putem nizbrdo.
Sjećam se kako me šokirala sigurnost naše onkologinje kada mi je u jednom trenutku rekla da je
'potpuno nemoguće' da
moja pokojna supruga,
Elana, poţivi više od dva
tjedna. Elana je, zapravo,
poţivjela još više od šest
tjedana nakon tog laţnog
proročanstva. Kada liječnik sa sigurnošću kaţe da
netko ima 'x' vremena za
poţivjeti to nije samo drsko od njega, već niti nimalo ne pomaţe. Takva
izjava moţe izazvati rečene posljedice. Kada se
radi o teškim bolestima,
ljudi koji su sigurni da će
umrijeti rijetko preţive.
Biti liječnik nije nimalo
lagan posao – liječiti i spašavati ţivote u teškim okolnostima i često bez
dovoljno, a ponekad i bez
imalo, zahvalnosti; posebno ako radite u drţavnim bolnicama. Postoje
mnogi odlični liječnici –
no oni moraju biti na
oprezu kako bi sačuvali
svoju poniznost dok u
rukama drţe ključeve
ţivota i smrti. ■
Strana 5
Chanoch Ben Yaakov:
Reinkarnacija, je li to Ţidovski? Je li stvarna? Paraša
Mišpatim , Šabat Bo
Ovaj se Šabat naziva još
Šabat Šekalim jer imamo
posebnu parašu koja nas
podsjeća na našu godišnju donaciju za odrţavanje Hrama, prije nove godine koja će se dogoditi
na Roš hodeš Nisan. Znamo da svaki stih koji čitamo svakog Šabata "govori" svakome od nas
danas u našoj generaciji.
Što nam to "govori" paraša? Pročitajte u nastavku!
Paraša Mišpatim je u
šestom i posljednjem šabatu u razdoblju šovavim.
Ona također znači zakon i
presuda. Postoje tri riječi
u hebrejskom jeziku koje
znače zakon. Mišpatim je
riječ koja se odnosi na
zakone koji bi se odredili
u bilo kojem ljudskom
društvu bez obzira da li ih
je B-g otkrio ili ne.
To je dovelo do manje
kontroverze među mudracima, postavljajući
pitanje: Da li su zakoni
napisani u paraši Mišpatim došli direktno od B-ga
na gori Sinaj kao Eser
Debrot?
Odgovor nagovješten na
različitim mjestima u Tori
je da jesu. Jedan od tih nagovještaja je početno slovo vav ove paraše. Kao što
znamo početno slovo vav
u paraši moţe ukazati na
vezu sa prethodnom raspravom. Posljednja tema
u paraši Jitro je zakon koji
se bavi hodanjem do oltara na način kako se zahtjevalo od svećenika u vrijeme Hrama. Budući da
Strana 6
nam je ovaj zakon dan
kao dio otkrivenja na gori
Sinaj, početno slovo vav
podrazumijeva da su zakoni iz paraše Mišpatim
također dani na gori Sinaj.
Također to proizlazi iz
onoga što ti zakoni kaţu.
Budući da sve zakone u
ljudskim društavima donose ljudi koji imaju političku moć, pomalo je
nezamislivo da bi ljudsko
drruštvo donijelo zakon
koji oslobađa "imovinu"
onih koji su na vlasti.
Sve se jednostavne priče iz paraše Mišpatim
bave zakonima i tek na
kraju paraše ćemo dobiti
dodatni opis onoga što se
dogodilo na gori Sinaj.
Pogledajmo razinu jednostavne priče pod nazivom pšat ‫פשוט‬.
(Za vašu informaciju pšat
znači jednostavan, ali to
također znači „guliti". To
nam je znak da ogulimo
priču kako bi otkrili Svjetlost u priči).
Zakoni koji su otkriveni
u paraši Mišpatim su:
zakoni o ţidovskim robovima; prodaja kćeri; zakoni o ubojstvu i slučajnom ubojstvu, uključujući
robove; zakoni u vezi
udaranja roditelja; zakoni
protiv otmice i drugih
oblika krađe; naknada za
tjelesne ozljede uključujući boli i patnje, to se
također odnosi na vlasnika ţivotinje koji mora
osigurati odštetu ako njegova ţivotinja ozlijedi
drugu ţivotinju ili čovjeka; zakon o skrbniku koji
uključuje bankarske zakone, beskamatne kredite
i ograničenja kamate (lihvarenje); zakoni o jami
(jame su rupe u zemlji
koje nastaju uglavnom
kada ljudi grade, a ne
pokriju jame; zakoni o
silovanju i drugim seksualnim odnosima između
muškaraca i ţena koji se
odnose prvenstveno na
djevice; zakoni u vezi postupanja sa strancima;
zakoni koji se bave svjedočenjem i laţnim svjedočenjem; zakoni za siromašne i zakoni za bogate
trebaju biti identični,
inače ljudi gube poštovanje prema pravdi i društvu u cjelini; zakoni o
šabatnim godinama koje
se na hebrejskom nazivaju
Šemita, kako za ljude (tjedni Šabat) tako i za tlo
(na bazi ciklusa od 7 godina).
Slijede također zakoni o
nekim blagdanima te proročanstvo o osvajanja zemlje Izrael i druga specifična proročanstva o velikanima Izraela. Paraša
završava s daljnjim opisom onoga što se dogodilo na Sinaju, uključujući
poznatu izjavu NaAse
VeNišma. Činit ćemo i
slušat ćemo.
Za dodatne informacije
o bilo kojoj od navedenih
tema pogledajte tekst od
prethodnih godina.
Bit ili energija paraše
Čini se da je svaka od
tih sekcija zakona odvojena jedna od druge. Ipak,
svaka od tih sekcija spada
u okvir jedne od Eser Debrot? Ţelite li pokušati
staviti svaku sekciju u
neku od Eser Debrot? To
nije lako točno napraviti,
ali nas to uistinu uči o
tome što je naš tikun.
Svrha je ovog svijeta je
da "vidi" uzrok i posljedicu. Ogulite priču i odbacite percepciju odvajanja i spojite konkretne
energije svake od tih
sekcija u jedinstvo Eser
Debrot. To je suština paraše Mišpatim.
Bez Zohar i uvida u bit
priče iz njega, po mom
mišljenju ne bismo bili u
mogućnosti to učiniti.
Dozvolite mi da objasnim!
Prvi dio se bavi zakonima o hebrejskom robu.
Na hebrejskom je ovaj
izraz eved ivri ,‫עבד עברי‬, i
na svojoj se površini bavi
ropstvom. Zohar nam
govori da to opisuje zakone reinkarnacije. Samo
ako znamo ovu istinu moţemo vidjeti da se zakoni
eved ivri bave poštivanjem
oca i majke iz Eser Debrot.
Kada majka ili otac zlostavljaju svoju djecu ili
čak samo naprave nešto
pogrešno što nanese štetu
njihovoj djeci, svemir se
DivrejTora
(nast. s 6. strane) Chanoch Ben Yaakov
treba uravnotežiti. To se
čini tako da se dijete iz
jednog odnosa roditelj dijete reinkarnira kao roditelj u sljedećoj generaciji. Naravno da se roditelj
iz prethodne generacije
reinkarnira kao dijete u
sadašnjoj generaciji. To
omogućuje da svemir bude u ravnoteži, a također
nam omogućuje da vidimo jedan od razloga
zašto se poštivanje naših
roditelja nalazi u sredini
Eser Debrot (peta zapovijed) jer to je točka
ravnoteže Eser Debrot.
Poznavanje zakona reinkarnacije nam pomaže da
znamo što trebamo ispraviti i kako postići naš
konač-ni ispravak pod
nazivom Gmar Tikun.
Čitanje Zohara i dodatnih
objašnjenja koje je napisao ARI je izvor. Jeste li
zainteresirani da saznate
svoj konačni tikun
(ispravak)?
Zašto Stvoritelj želi da
imamo jake emocije? Ima
mnogo razloga među kojima je činjenica da su jake
emocije potrebne da se
očituje naš krajnji potencijal, koji je um nad materijom.
Kako učenje o našim
prijašnjim životima i pogreške koje smo napravili
u tim životima povezuju
na učenje o umu nad materijom i potrebu da se
izbjegne samozadovoljstvo?
Većinu ljudi koji ne slijede duhovni put motiviraju fizičke stvari kao što
su novac, ugled, slava ili
čast. Kabala uči da nije
Godina 6, Broj 18
Reinkarnacija, je li to Ţidovski? Je li stvarna? Mišpatim
loše željeti te fizičke stvari. U stvari Hašem je te
stvari stvorio da nas nauči
kako izgraditi svoju „posudu“ da želi više i više
Njegovog ispunjenja. Ispunjenje je zadovoljstvo
koje dobivamo od tih thelesnih stvari. Međutim,
zadovoljstvo koje dobivamo od fizičkih stvari blijedo je u usporedbi sa zadovoljstvom koje dobivamo od duhovnih ciljeva.
Što je duhovni cilj? On je
ţeljeti energiju sreće. To je
ţelja da budemo blizu
Hašema. To se ne postiţe
lako. Zašto? Budući da
postajemo sretni kada nas
zadovo-lji predmet ciljem
naše ţelje. Dijete dobiva
trenutno zadovoljstvo od
prihvaćanja koje prima
kad grli svoju majku ili
oca. Dijete dobije trenutačni uţitak od igranja u
pijesku s lopaticom i kanticom. Zašto djeca dobivaju te uţitke. Da bi saznali što je istinsko ispunjenje. Naravno, naše nas
društvo (pod utjecajem
negativnog sustava) uči
da zadovoljstvo dolazi od
primitka stvari. To je dio
iluzije. Tora dolazi i uči
nas drugačije.Tora nas uči
da krajnje i kontinuirano
zadovoljstvo dolazi od
ţelje za duhovnim ispunjenjem, a ne stvarima.
Tora nas uči, da dovedemo Svjetlo B-ga (naše
duhovno ispunjenje) dolje
u fizički svijet. U konačnici to je učenje da kontroliramo fizičke stvari koristeći alat uma nad materijom.
Kada saznamo što trebamo promijeniti u vezi
naših grešaka iz naših
prethodnih ţivota imamo
dodatni cilj koji motivira
naše promjene. Ovaj cilj
nas potiče da nastojimo
učiniti duhovne radnje,
zajedno s našim fizičkim
ciljevima takodjer. To je
ono što otkriva Svijetlo
B-ga u našem fizičkom
svijetu. To je razlog zašto
paraša Mišpatim dolazi
nakon Eser Debrot u paraši
Jitro. Moramo znati što
smi učinili krivo u našem
prethodnom ţivotu, tako
da postanemo motivirani
u ovom ţivotu ojačati našu strast za spajanje na
Svjetlo Hašema. U protivnom ćemo postati samozadovoljni s našim duhovnim radom i spasti na to
da radimo samo na fizičkim ciljevima.
Dublja kabalistička
analiza izraza hebrejski
rob ‫עבד עברי‬
Kabala uči da se izraz
hebrejski rob odnosi na
dušu. Da li Hašem doista
ţelim da mi budemo robovi? Da li Hašem doista
ţelite da nemamo slobodan izbor, a što je značenje toga biti rob? Odgovor
je ne. Hašem ţeli da mi
odlučimo učiniti naš
duhovni rad bez prisile,
po svom osobnom izboru.
Gematrija pojma hebrejskog roba je 358. 358 ima
dva vrlo značajna odnosa
što je vaţno da razumijemo. 358 je gematrija riječi
nahaš koja znači zmija ‫נחש‬
kao i riječi Mašijah ‫משיח‬.
Iz toga učimo odnos da su
Mašijah i zmija dvije strane iste medalje. Što učimo
iz izraza eved ivri koji također ima istu gematriju?
Kvantna razina svih duša
čovječanstva je ono što
moţe biti ili zmija ili Mašijah, ovisno o našem slobodnom izboru. Moţemo
odlučiti učiniti pravu
stvar i manifestirati Mašijaha ili moţemo napraviti
drugi aspekt i postati povezani sa zmijom.
Pogledajmo slova koja
su uključena u te riječi:
eved ivri. Ajin znači oko.
Bet znači kuća, kao i blagoslov. Dalet je vrata. Reš
moţe biti glava ili siromah. Jud se na kraju hebrejske riječi prevodi kao
osobna zamjenica "moj".
Također gematrija slova
ajin i bet, koja iznosi 72,
povezuje s energijom
Hohma ili mudrosti. Koju
rečenicu biste stvorili iz
ovih podataka?
Mudrost je vrata za blagoslov i također izvor
mog manjka (siromaštva)!
To je ono što bih ja napisao. Postoje mnoge
druge stvari koje takodjer
treba naučiti iz ovoga
izraza. ■
Strana 7
REMBRANDT Harmenszoon van Rijn:
Moses mit den Gesetzestafeln
Moses mit den Gesetzestafeln
Dovršeno: 1659
Ulje na platnu
Strana 8
DivrejTora
Rabbi Yissocher Frand:
Miss Manners i njoj slični daleko su od boţanske etike Tore
Paraša započinje riječima
"A ovo su zakoni koje im
imaš staviti pred njih."
Veći dio paraše bavi se
brojnim zakonima koji
potpadaju pod kategoriju
"mišpatim". To su zakoni o
međuljudskim odnosima
koji se bave svime, od
čovjeka koji prouzroči
štetu, pa različitih čuvara,
do zabrane uzimanja
kamate na zajam. Dobar
dio cHošen Mišpata –
dijela Šulchan Arucha koji
se bavi novčanim i
financijskim zakonima –
temelji se na pasukim u
ovotjednoj paraši.
Prvi Raši u našoj paraši
komentira početnu riječ
"v'ele" [a ovi]. Raši
objašnjava da na svakom
mjestu gdje Tora koristi
riječ "ele" [ovi], Tora
poništava ili isključuje
nešto prethodno rečeno.
No, kada Tora koristi
riječ, "ele" s prefiksom
veznika vov kao u "V'ele"
tada nadopunjavamo ono
što je prije rečeno. "A ovi"
ima konotaciju "ne samo
oni, već i ovi."
Primjenjeno na ovom
mjestu, prema Rašijevom
tumačenju, to znači da
jednako kao što su oni
(zakoni navedeni u
Parašas Jisro, tj. -- Aseres
HaDibros [Deset
'zapovijedi']) dani na
Sinaju, tako su i zakoni
navedeni u Mišpatim
također dani na Sinaju.
Rav Simcha Sheps, zt”l
(koji je bio Roš ješiva u
Yeshivas Torah Vodaath),
između ostalog, pita, što
to novoga Raši ovdje
donosi? Naravno da je
čitava Tora bila dana na
gori Sinaj. Kakve potrebe
ima donositi dodatne
lingvističke dokaze u
prilog toga?
Rav Sheps citira
komentar Rav Ovadije
Bartenura u prvoj mišni u
Avos. Mišna kaţe: "Moše
je primio Toru na
Sinaju..." Prvi komentar
Bartenure na traktat Avos
glasi: "Ovaj se traktat ne
bavi pojedinačnim micvos
kao drugi traktati Mišne.
Kako se čitav sadrţaj
Msechtas Avos sastoji od
etičkih pitanja i
prikladnih karakternih
crta i vladanja, on se zbog
toga moţe smatrati
jednakim mnogim
tomovima koje su napisali
učenjaci drugih naroda na
temu etike, morala i kako
se odnositi prema drugim
ljudima. Stoga bismo
mogli pomisliti da je i
Avos tek akumulirana
ljudska mudrost i ništa
više. Stoga, autor traktat
otpočinje lancem
prenošenja Tore
započinjući s Mošeom koji
je primio Toru sa Sinaja.
Ovo nas uči da svi savjeti
i etičke smjernice u Avos
nisu tek proizvod ljudske
domišljatosti. To je ista
ona Tora, ista riječ B-ţja
kao i ostatak Mišne i
Talmuda.
Rav Sheps ovo učenje
Rav Ovadije Bartenure
dovodi u vezu s prvim
Rašijem u Mišpatim.
Mišpatim detaljno navodi
zakone o tome kako
čovjek treba tretirati svog
bliţnjeg. Tora je smatrala
za potrebno da naglasi da
upravo kao što je Aseres
HaDibros B-g zapovijedio
na Sinaju, tako su i zakoni
o uzajmljivanju i štetama i
nadgledavanja nečije
imovine također svi sa
Sinaja. I više, Parašas
Mišpatim sadrţi zabranu
lošon hara. Talmud smatra
pasuk "Lo tisa šema šav"
upozorenjem za onoga
koji iznosi ogovaranje kao
i za onoga koji vjeruje u
ogovaranje o nekom
drugom.
Narodi svijeta uistinu
imaju etiku i moral. New
York Times Magazine ima
Godina 6, Broj 18
kolumnu koju piše osoba
koja se naziva "The
Ethicist", Etičar. Svakoga
tjedna on paskenira
[propisuje] za svoje
čitatelje što je etično, a što
nije etično. Njegovi su
članci, s gledišta Tore,
često poprilično
kontroverzni. Ako ne
moţete izdrţati čitav
tjedan da biste čitali
"Etičara," moţete čitati
"Miss Manners
(Gospođica Ponašanje)" u
dnevnim novinama. Ona
je najviši autoritet što se
tiče finih manira i
prikladnog ponašanja za
milijune čitatelja! Ima
čovjek koji vodi mjesečni
radio program gdje u
svakoj emisiji govori o
nekom aspektu na temu
"civiliziranog ponašanja".
Ponekad, ono što kaţe
ima smisla. Odrţao je
čitavu propovijed na
temu razgovora na
mobitel u javnom
prijevozu.
Jasno je, i neţidovi
imaju svoju etiku i moral.
Ali imaju li narodi svijeta
moral koji kaţe da se ne
govori lošon hara? Ideja o
ogovaranju postoji, no
ideja da bi trebala
postojati teološka zabrana
ogovaranja nije nešto što
se nalazi na njihovom
duhovnom radaru.
Pokušajte reći neţidovu
da je nedopušteno loše
govoriti o nekom
drugom, pa makar
činjenice bile točne. "Kako
to moţe biti zabranjeno? –
TO JE ISTINA!"
nastavak na 10
Strana 9
(nastavak sa 9. strane)
Rabbi Yissocher Frand: ...daleko
Odakle je nastao takav
zakon? On nije nastao od
Miss Manners i ne dolazi
od "The Ethicista" i neće
doći od ikoga koji sam
stvara etička pravila.
Neţidovi imaju koncept
o tome da se bude "dobri
Samarjanin". Dobri Samarjanin vozit će se autocestom. Ugleda nekoga
s probušenom gumom.
On će se zaustaviti i pogledati moţe li pomoći
promijeniti gumu.
Što bi neţidov rekao na
situaciju da njegov najveći
neprijatelj na svijetu ima
probušenu gumu, a desetak metara dalje je njegov
najbolji prijatelj s probušenom gumom? Kome će
pomoći promijeniti gumu? Tora zapovijeda da
prednost treba dati svom
neprijatelju. "Bolje je prisiliti svoj nagon ka zlu (da
ne mrzimo drugog Ţidova)." Za karaker te osobe
dobro je da pomogne
svom neprijatelju prije
nego li pomogne svom
prijatelju.
Ovo je zapanjujuća
ideja. Ovakav zakon nije
mogao donijeti čovjek.
Niti jedan čovjek nikada
ne bi na osnovu svog
vlastitog osjećaja za dobro
i loše sam od sebe izabrao
ovu mogućnost. Pitao bi –
odakle dolazi takva ideja?
Naš odgovor je da dolazi
iz ove paraše koja započinje riječima "A ovo su
zakonske odredbe..."
Upravo kao što su Aseres
HaDibros u Paršas Jitro
došle sa Sinaja, tako i ono
što slijedi u Parašas Mišpatim dolazi sa Sinaja.
Strana 10
Tkogod ţivi ţivot u
cijelosti po Tori i radi na
sebi, on moţe postići to
gotovo anđeosko stanje –
da rado i spremno bude
pripravan pomoći omrznutom susjedu prije nego
li prijatelju tako da bi
mogao biti u stanju poboljšati crte svog karaktera (midos).
Nedavno sam čuo sljedeću priču od Rava Avrahama Chaima Feuera,
koja govori o mogućnostima duhovnih visova
koje moţe postići osoba
koja radi na sebi i marljivo nastoji oblikovati svoju osobnost u skladu s
očekivanjima Tore:
Rabbi Yechiel Perr, Roš
ješiva u Far Rockawayu,
oţenio se sa svojom
suprugom, gospođicom
Shani Nekritz, pedesetih
godina prošlog stoljeća.
Gospođa. Shani Perr kćer
je roš ješive iz Novoradoka, koji je pak bio zet
Rabbi Avrahama Yaffena,
jednog od velikih rabinskih osobnosti prošle
generacije.
Rabbi Yaffen, djed kale,
priredio je sve detalje
vjenčanja. Gotovo svi
najveći roš ješive u
Sjedinjenim Drţavama
tog vremena prisustvovali
su vjenčanju. Nije bilo
jednostavno odabrati tko
će imati koju od različitih
"počasti" koje se inače
dijele na takvim
događanjima. Svi su gosti
bili vrlo znatiţeljni da
vide tko će između svih
tih istaknutih rabonim
tamo dobiti različite
"blagoslove".
od boţanske etike Tore
Jedan od "blagoslova"
podom hupom dan je
jednom rabinu kojeg nitko
nije poznavao. On nije bio
ni s hosonove niti s kaline
strane. Svi su ţeljeli znati:
Tko je taj čovjek?
Ljudi su otišli do Rava
Avrahama Yaffena i
zapitali ga: "Zašto daješ
takvu čast ovom Ţidovu?"
On je odvratio: "Imam
svoje razloge." Nitko nije
znao tko je bio onaj čovjek
ili koji je razlog Rav
Yaffen imao da mu da
takvu čast sve do nakon
smrti Rav Yaffena.
Taj je Ţidov bio rabin
koji je imao mali šul u
Bronxu. Jednog dana,
mnogo prije vjenčanja
Perr-Nekritz, taj je rabin
nazvao Rabi Yaffena i
pozvao ga na vjenčanje
koje on organizira za sviju
kćer. Rabbi Yaffen nije
poznavao hosona, nije
poznavao tog rabina niti
njegovu kćer – bio je
prilično zaposlen i nećkao
se da li da prihvati poziv.
Rabin ga je usrdno molio
neka dođe na vjenčanje.
Rabi Yaffen je naposljetku
prihvatio da dođe na
vjenčanje.
Međutim, Rabi Yaffen
nije imao auto. Očekivao
je da će rabin, koji je
toliko inzistirao da dođe,
organizirati za njega
prijevoz ili mu poslati
taksi. Došao je dan
vjenčanja, a rabin mu još
nije javio kako je
organizirao prijevoz. Rabi
Yaffen i njegova Rebecin
krenuli su podzemnom
ţeljeznicom i autobusom
na to vjenčanje. On je sjeo
kod hupe, no nitko ga nije
prepoznao i nije dobio
nikakvu "počast".
Po tradiciji svih
litvanskih rebecin,
njegova je ţena
problijedila. Oni nisu
poznavali obitelj, on ih je
molio da dođu, nije
organizirao prijevoz
istaknutom rabinu i
njegovoj ţeni, morali su se
došlepati podzemnom
ţeljeznicom i autobusom,
a njen suprug nije dobio
nikakav "kibud". Ona je
rekla da bi trebali otići
odmah nakon hupe. Rabi
Yaffen je smirivao svoju
ţenu. Rekao je da već jesu
tamo, pa da mogu ostati i
na svadbi kako bi mogao
plesati s hosonom, pa će
onda otići, što su i učinili.
Kada je Rabi Yaffen
pripremao hasuna za
svoju unuku, on je
odlučio dati kibud pod
hupom ovome rabinu iz
Bronxa. Zašto? On se
sluţio novorodočkom
filozofijom u kojoj je bio
odgojen: "Tamo gdje ima
ljutnje (hakpada), čovjek
treba iskazati naklonost
(hatava)". Kada te netko
uvrijedi, ti trebaš reagirati
tako da mu iskaţeš
naklonost. Tachas hakpada - hatava. To je način nakoji
se radi na svojim "midos" i
poboljšava crte karaktera.
To nije nešto što ćete čuti od Gospođice Ponašanje
ili Etičara. Ovo ćete čuti
jedino od "Mošea koji je
primio Toru na Sinaju..."
koja nam je dana da bi poboljšala naš ljudski karakter podučavajući nas boţanskoj etici i moralnim
smjernicama od Višnjeg. ■
DivrejTora
Yisroel Roll:
Unutarnji mir - postizanje samopoštovanja putem molitve
ALEJNU LEŠABEAH
Bolja verzija mene
samog
Emes Malkenu, efes zulato...
Istinski je Kralj naš, nema
Time ja postajem uvećana
zapravo raspravljam s
verzija samog sebe. Ja na
Bogom i kao da Mu
sebe primam snaţniji
kaţem: „Ti si , Boţe,
osjećaj samog sebe kroz
napravio pogrešku. Ti
svoju povezanost s
misliš da si mi dao snagu i
Beskonačnim.
sposobnosti koje mogu
iskoristiti da se uhvatim u
osim Njega drugoga...
koštac ovim problemom,
U Pirke avos stoji: „Učini
Ki leha tihra kol berah , tišba
ali nisi u pravu. Ti mi nisi
Boţju volju svojom
kol lašon.
dao odgovarajuće ili
vlastitom.“ Ja predajem
svoju volju Bogu
transformirajući ono što ja
ţelim u ono što ţeli Bog.
Kada se odreknem svoje
volje ja sam mevatel, ja
mijenjam svoje donošenje
odluka Njegovim. No to
ne znači da meni ništa nije
ostalo. Ja sam Bogu
predao svoje nade, teţnje i
namjere, no zadrţavam
svoj bogomdani karakter,
talente i sposobnosti.
Rabin Mordechai Gifter
Tebi se klanja svako koljeno,
i svaki jezik zaklinje
Ukoliko zapadnem u
depresiju kao posljedica
određenih kriza ili
problema, ja tada uistinu
poričem samog Boga. On
mi je darovao određene
osobne kvalitete i sile za
koje se od mene traţi da
ih koristim u sluţbi
Njemu. Ako „pokleknem“
zbog određenih okolnosti
ili poteškoća, ja se
samopoštovanje kada se
suočim s neprijateljstvom
sve dok ulaţem svoje
najsnaţnije napore i
talente kako bih se
uhvatio u koštac sa
situacijom koja je iskrsla te
da bih kroz to iskustvo
napredovao.
dostatne sposobnosti da
prebrodim ovu krizu. “
Ako upotrijebim svoje
bogomdane sposobnosti
da Njemu sluţim, ja
Šir šel jom
Moja pjesma
ostvarujem osobni
Šir šel jom mi „govori“ i
napredak. Biti u depresiji
potiče me da učinim da
ili biti gnjevan na Boga
svaki novi dan ima značaj
zbog određene situacije
na mom putu prema
kojom me iskušava
postizanju svrhe mog
zapravo znači stajati na
ţivota. Zbog toga svaki
mjestu i propustiti
dan brojimo kao „Hajom
ostvariti svoj potencijal. Ja
jom rišon b'šabos – Danas je
mogu očuvati svoje
prvi dan šabata,“ „Hajom
jom šeni b'šabos – Danas je
navodi da umjesto da
drugi dan šabata,“itd.
izgubim dio sebe
Svaki dan se ne spominje
poništavajući ili
po imenu, već prema
mijenjajući sebe pred
broju, kako bi me
Bogom, ja zapravo
podsjetio da učinim da
nadrastam samog sebe.
svaki dan ima vaţnost dok
Obojani kamenčić koji se
kročim prema šabesu – koji
pridodaje mozaiku
predstavlja duhovno
istovremeno zadrţava
ispunjenje. „Pjesma“ koju
vlastiti identitet kao
pjevam svakog dana moj
zaseban kamen i integrira
je svakodnevni doprinos u
se u organsku cjelinu.
smjeru ostvarenja mog
Obojani kamenčić
ţivotnog potencijala, koji
predstavlja pojedinca –
je, prema riječima Amide
mene. Kada se poveţem s
od petka navečer, moj
Bogom ja se integriram u
„tachlis ma'ase berešis“ –
Mozaik – sa Izvorom
svrha mog stvaranja.
ţivota, koji je Beskonačan.
Godina 6, Broj 18
Na dubljoj razini, dnevni
Strana 11
(nastavak s 9. strane)
Yisroel Roll:
Unutarnji mir - postizanje samopoštovanja putem molitve
Šir šel jom podsjeća me da
bolesti. Jednog dana u
Zato da mogu osjećati da
preobrazi moj karakter i
je svaki dan pripada
grad se doselila
sam osobno doprinio
navede me da pjevam
„šabosu“ i smatra se
jedanaesta obitelj – i
stvaranju keduše minjana.
novu pjesmu. Moja pjesma
dijelom samog subotnjeg
sljedećeg dana nije bilo
Moj trud ima značaja. Ja
ima teţinu – ona je vaţna.
doţivljaja. Na taj način
minjana. Svatko je
mogu i dovodim do
Ja mogu dovesti do
svaki dan moţe biti
očekivao da će netko
promjene. Zbog mog
promjene. ■
„šabosdik“ kada činim
drugi biti tog dana deseti.
truda keduša je došla danas
svjesni napor da moje
svakodnevne aktivnosti
Kad nas je samo deset
u zajednicu.
svatko osjeća moralnu
Svatko od nas moţe,
obavezu da učini svoj dio
zapravo mora, pjevati
i bude dio minjana. To je
svoju vlastitu „Šir šel jom“
stav koji moram prihvatiti
svakoga dana. Svakoga
svakog dana. Zapravo,
dana Vječni ţeli čuti moju
Šulhan Aruh kaţe: Svatko
pjesmu, moj doprinos
Jedna poznata priča
treba doći u sinagogu
simfoniji svijeta. Svakoga
govori o malenom
rano kako bi se ubrojao u
dana Šir šel jom se mijenja
gradiću koji se sastojao od
prvu desetoricu (koji čine
kako bi pokazala da me
samo deset Ţidovskih
minjan).
zbivanja svakog dana čine
doprinesu postizanju
osobnog rasta i razvoja.
Tamo nema mjesta
„depresiji“ ili uzaludnom
trudu.
obitelji. Svakog jutra imali
su minjan, bez obzira na
prehlade, gripe, bolove i
Strana 12
Zašto bi bilo vaţno da ja
budem dio prve
desetorice u minjanu?
novom osobom. Svaki
događaj koji mi se dogodi
sluţi da oblikuje i
DivrejTora
Haftara za Šabat šekalim
(Ovadja 1:1 - 1:21)
U paraša Šekalim riječ je o obvezi svakog
Ţidova da dâ jednom
godišnje ½ šekela u
hramsku blagajnu.
Haftara govori o nastojanjima kralja Jehoaša (9. st. p.n.e.) da izdvoji ta zajednička sredstva za odrţavanje prvog svetog Hrama.
U pozadini haftare je
idolopoklonstvo koje se,
zbog savezništva sa sjevernim kraljevstvom, raširilo do tada pravedničkom Davidovom dinastijom koja je upravljala
juţnim kraljevstvom.
Kad je kralj juţnog kraljevstva, Ahazija, ubijen,
njegova majka Atalija je
“U paraša
Šekalim
riječ je o
obvezi
svakog
Ţidova
da dâ
jednom
poubijala ostatak kraljevske obitelji i dokopala se prijestolja. Tijekom njezine kratkotrajne
vladavine, aktivno je
podupirala idolopoklonstvo. Bez njenog znanja,
jedan od Ahazijinih sinova, novorođenče, bio
je sakriven i tako je preţivio. Kad je navršio sedam godina, Jehojada,
Veliki svećenik, poveo je
uspješnu pobunu protiv
Atalije i postavio Jehoaša, dijete, za kralja
Judeje.
Haftara počinje s novim kraljem koji obnavlja savez naroda s Bgom. Uništavaju sve poganske ţrtvenike i kipove i imenuju sluţbenike
koji će nadzirati sveti
Hram. Jehoaš daje upute
svećenicima u vezi sredstava koja su donirana
Hramu. Prema njegovom planu, sva sredstva
će preuzeti svećenici. Za
uzvrat, oni će plaćati redovno odrţavanje Hrama. U 23. godini Jehoaševa kraljevanja, svećenici su propustili prikladno odrţavati Hram.
Jehoaš je tada odredio
da se sav novac stavlja u
posebnu kutiju koja je
bila postavljena blizu
hramskog ţrtvenika i ta
sredstva su izravno davana radnicima i zanatlijama koji su odrţavali
Hram. ■
Prijevod: Dolores Bettini
godišnje
½ šekela
u hramsku
blagajnu.“
Halahička satnica (za grad Zagreb)
Datum
ponedjeljak
11. 2. 2013.
Godina 6, Broj 18
Alot
Najranije
Hašahar
Talit
5:55
6:11
Nec
Hahama
Najkasnije Š’ma
Zman
Tefila
Hacot
Minha
Gedola
Minha
Ketana
Plag
Haminha
Šekia
Cet Hakohavim
7:07
9:39
10:29
12:11
12:36
15:08
16:11
17:15
17:57
Strana 13
ska
Iz ti
BLISKI ISTOK
Erdogan ponovno stavio veto na suradnju
Izraela s NATO-om
Večernji list, 7.02.2013.
Mir u regiji - NATO bi
mogao pomoći Izraelu
da se suprotstavi
prijetnjama iz Irana
Jučer je turski premijer
Recep Tayyip Erdogan
ponovno kazao kako će Turska
blokirati sve pokušaje Izraela
da se približi tješnjoj suradnji i
eventualnom pristupanju NATO
-u.
“Turska će zaustaviti sve
pogrešne korake koje bi NATO
mogao poduzeti, a pristupanje
Izraela najznačajniji je takav
krivi korak. Mi smo postavili
neke svoje crvene linije koje
nećemo prijeći. Za nas nikakav
odnos između Izraela i NATO-a
ne dolazi u obzir”, kazao je
Erdogan.
Isprika i odšteta
Pokušaja da se Izrael uključi u
neke programe NATO-a bilo je
i do sada. Turska je početkom
prošle godine blokirala pokušaj
da Izrael bude prisutan na
summitu NATO-a u Chicagu te
je jasno postavila uvjete koje
Izrael mora ispuniti, a to je
isprika Turskoj zbog napada na
turski humanitarni konvoj u
vodama ispred pojasa Gaze te
isplata odštete obiteljima ubijenih turskih državljana. Iako
Izrael neko vrijeme nije reagirao na pozive iz Ankare,
potkraj prošle godine došlo je
do svojevrsnog otapanja leda u
odnosima između dviju
zemalja, pa se već govorilo i o
tome da će biti postignut dogovor o turskim uvjetima. No
nakon što je izraelsko
zrakoplovstvo napalo ciljeve u
Siriji, sve se opet vratilo na
početnu točku. Erdoganov
rezolutni veto znak je da nikakvih popuštanja s turske
strane neće biti.
Primanje Izraela u okrilje NATO
-a osobito je zagovarao
američki diplomat i politički
analitičar Ronald Asmus koji je
izraelsko pristupanje NATO-u
vidio kao bitan korak u
stvaranju ravnoteže s Iranom
koji odbija zaustaviti svoj
nuklearni program, ali i ključ za
rješavanje nestabilnosti u regiji.
Znak iz SAD-a
zašto Izrael ne bi krenuo prema članstvu. NATO-u bi moglo
biti u interesu da Izrael uđe u
članstvo zato što raspolaže
superiornom vojnom tehnologijom vlastite proizvodnje, a
oružane snage su među
najbolje obučenima na svijetu.
No za sve to potreban je pozitivan signal iz SAD-a. ■
Govorio je kako je SAD, ali i
neke europske zemlje, odlučan
da obrani integritet Izraela u
slučaju napada, pa nije vidio
HEZBOLLAH ODGOVORAN ZA BOMBAŠKI
NAPAD U BUGARSKOJ Izrael: 'Napad u Burgasu je
napad na članicu EU na europskom tlu'
NOVI DETALJI NAPADA
Jutarnji list/FT, 16.1.2013.
uniji da se pridruži Sjedinjenim
Državama u proglašavanju
članovi gerilskog krila Hezbolaha", rekao je Cvetanov.
"Napad u Burgasu je napad na
članicu EU na europskom tlu.
Hezbolaha terorističkim organi-
"Postoje podaci koji pokazuju
Nadamo se da će Europljani
zacijom jer postoji jasna veza s
napadom na teritoriju EU-a.
financijsku vezu Hezbolaha i
dvojice sumnjivaca.
izvući zaključke o pravoj prirodi
Hezbolaha", stoji u priopćenju
bus u bugarskome odmaralištu
U napadu su sudjelovale tri
osobe, dvije su imale pravu
Izraelski premijer Benjamin
Netanyahu pozdravio je u uto-
u Burgasu i ubila petero izraelskih turista, objavio je u utorak
putovnicu Australije i Kanade,
rekao jeCvetan
rak bugarski izvještaj koji povezuje Hezbolah s napadom na
bugarski ministar unutrašnjih
poslova
Cvetanov novinarima nakon
autobus i rekao da ta libanon-
rasprave bugarskog nacionalnog vijeća.
ska gerilska skupina i njezin
saveznik Iran sudjeluju u
"Potvrdili smo da su dvojica
terorističkim aktivnostima
širom svijeta.
Dvojica muškaraca povezanih
s libanonskom gerilskom
skupinom Hezbolahom
sudjelovala su lani u srpnju u
bombaškom napadu na auto-
Zaključci bugarske istrage
mogli bi otvoriti put Europskoj
Strana 14
izraelskog premijeri. ■
DivrejTora
Strana
Strana
14
14
a