MUSLIMANSKO DOBROT VORNO DRUŠT VO Naš MERHAMET BILTEN APRIL / MAJ 2012. Najteža i najrizičnija akcija MERHAMET U SOMALIJI iz Sadržaja 5 str. Saradnja TVSA i „Merhameta“ EMISIJA „MISLI I ČINI DOBRO“ SVAKE ZADNJE SUBOTE U MJESECU Vakif Muradif Ćato 6-7 str. VELIKE SU ZASLUGE NAŠEG „MERHAMETA“ 7-9 str. Nagrada „Muradif Ćato“ LAUREATI DŽEVAD KARAHASAN I EDHEM EF. ČAMDŽIĆ 12-14 str. Intervju: Prof. dr. Esad Bajtal SEVDALINKA JE PJESMA NAD PJESMAMA Specijalni prilog 15-22 str. VELIKA AKCIJA „MERHAMETA“ U SOMALIJI 24-25 str. „Merhamet“ Srebrenik DVADESET GODINA ČASNE MISIJE DOBROČINSTVA 30-31 str. RO „Merhameta“ Tuzla ZA KUHINJE IMARET UČENICI SKUPILI POMOĆ OD 40.000 KM 32 str. RO „Merhameta“ Maglaj NASTAVAK DOBRE SARADNJE SA NJEMAČKIM „MALTESEROM“ “NAŠ MERHAMET” Izdavač: HO “MERHAMET” MDD Sarajevo Bilten HO “MERHAMET” MDD Bistrik 2 71 000 Sarajevo Štampa: A dizajn Tel. 033 534 609 Fax. 033 236 527 e-mail: merhcent@bih.net.ba Sarajevo, april / maj 2012. DTP: LH print Tiraž: 3.000 Saradnja TVSA i „Merhameta“ Emisija „Misli i čini dobro“ svake zadnje subote u mjesecu Izvršni direktor programa Televizije Kantona Sarajevo (TVSA) Mirza Sulejmanović posjetio je početkom maja Sjedište HO “Merhamet” MDD u Saraje vu, gdje je razgovarao sa predsjednikom „Merhameta“ Hajrudinom Šahićem i potpredsjednicom, prof. dr. Šahzijom Drecom. Šahić i Dreca su upoznali Sulejmanovića sa aktuelnim projektima i aktivnostima koje „Merhamet“ provodi u Bosni i Hercegovini i svijetu. Podržan je nastavak dobre saradnje „Merhameta“ i Televizije KS. Su lejmanović je podržao rad „Merhameta“ i naglasio da će televizija na čijem je čelu redovno pratiti aktivnosti naše organizacije. Dogovoren je kontinuirani nastavak snimanja emisije „Misli i čini dobro“ koja promovira misiju „Merhameta“, a termin njenog emitiranja ubuduće će biti ustaljen. Precizirano je da to bude svaka zadnja subota u mjesecu, u popodnevnom terminu od 18.00 sati. Sulejmanović sa Drecom i Šahićem Uoči Omladinskih susreta JIE Učesnici skupa u Turskoj posjetili „Merhamet“ Šahić sa gostima iz Hercegovine Čitajte naš portal: www.merhamet.ba Kandidati iz Hercegovine koji će predstavljati Bosnu i Hercegovinu na Omladinskim susretima Jugoistočne Evrope (JIE) u Turskoj, predvođeni predsjednikom Osnovnog odbora „Merhameta“ Konjic Nusretom Điverom, posjetili su početkom maja Sjedište „Merhameta“ u Sarajevu. Goste je primio predsjednik „Merhameta“ Hajrudin Šahić. Anelu Prohu iz Jablanice (studentu kriminalističkih nauka u Sarajevu), Aldijani Điver iz Konjica (studentici Pravnog fakulteta u Mostaru), Selmi Memidžan iz Konjica i Amni Ćorić iz Mostara (studentici Pedagoške akademije) Šahić je poželio da što bolje prezentiraju našu zemlju na međunarodnom omladinskom skupu u Turskoj. Svi oni su aktivisti i volonteri „Merhameta“. 5 ELJI T I N I Č DOBRO Muradif Ćato, Livnjak velikog srca i vakif Velike su zasluge „Merhameta“ “ M erhamet je veoma značajna humanitarna organizacija koja je uvijek pomagala ljudima u nevolji, a to čini i danas. Ja svoj „Merhamaet“ volim. Ne samo zato što je to moje, naše, bosansko, nego zbog toga što „Merhamet“ ulaže maksimalne napore da pomogne najugroženije socijalne kategorije građana u ovoj zemlji, ali i šire, što potvrđuju brojne akcije ove organizacije. Ovako govori veliki Bosanac, dobrotvor i vakif Muradif Ćato, koji je zagazio u 80. godinu života, a koji više od četiri decenije živi u Njemačkoj. Ćato pomaže na mnogo načina, počev od stipendiranja djece u rodnom Livnu, uvakufljavanja zemljišta i kuće u Kasindolu na ime i za potrebe „Merhameta“, pa do osnivanja Fondacije „Muradif Ćato“. Stradanje Bošnjaka - Nažalost, naš je narod u posljednjem ratu teško stradao i potrebna mu je pomoć, jer su mnogi izgubili sve. „Merhamet“ svakoga dana u svojim kuhinjama hrani 10.000 osoba koji su u teškom materijalnom stanju. Ja bih volio da u ovoj zemlji nema potrebe za narodnim kuhinjama, da svi ljudi dobro žive. Međutim, situacija je takva da je „Merhamet“ izuzetno potreban, jer on mnogo pomaže u ublažavanju teške situacije u BiH i to treba cijeniti. „Merhamet“ danas pomaže državi tako što umnogome ublažava tešku situaciju u BiH. Međutim, država BiH malo ili nikako pomaže „Merhametu“ kojega treba smatrati svojim partnerom - kategoričan je Ćato. Za „Merhamet“ je, kaže, vezan već dugo. - U Livnu, prva veća zgrada koju sam vidio bila je upravo „Merhamet“. Sve je nekako sudbinski vezano. Jednom sam rekao da bih volio da postoji „Merhamet“ da pomaže bogate, a ne siromašne, jer vjerujte, bogati su mnogo „gladniji“ nego siromašni. Ali, eto, hvala Bogu pa post- 6 Ja svoj „Merhamet“ volim. Ne samo zato što je to moje, naše, bosansko, nego zbog toga što „Merhamet“ ulaže maksimalne napore da pomogne najugroženije socijalne kategorije građana u ovoj zemlji, ali i šire, kaže Ćato ” Ćato: Država treba da podržava „Merhamet“ zbog njegovih brojnih aktivnosti i časne misije priznat kao umjetnik Svoj zanat graviranja u staklu, čije tajne je savladio u fabrici stakla u Paraćinu (Srbija), doveo je do tolikog savršenstva da je u Njemačkoj priznat kao umjetnik. U Njemačkoj je postao uspješan čovjek, iako za sebe kaže da nije „neki biznismen“. - Razvio sam posao do umjetničkog nivoa, tako da mene Nijemci smatraju, što mi je posebna čast, jednim od najvećih umjetnika na staklu u cijelom svijetu. To je malo pretjerano, ali su me u firmi u kojoj sam radio 20 godina zvali Evropa majstor. Ja sam radio 12 godina samostalno. Već 15 godina sam penzioner, ali i dalje se bavim mojim zanatom. oji ovaj naš „Merhamet“, koji pomaže siromašnima. Sramotno je što neki Bošnjaci iznose prljavštine i laži o našem „Merhametu“, a znaju vrlo dobro da to nije istina. Sreća, pa su u manjini. Što se mene tiče, o „Merhametu“ imam najljepše mišljenje, i svaka čast ljudima koji ga vode i u njemu rade, na svemu što čine za siromašne, stare i iznemogle - kaže Ćato. Dobročinitelj Muradif Ćato svoju rodnu kuću napustio je kao 15-godišnjak, a prohujale su mnoge godine kako je napustio i svoju Bosnu, koju i danas voli jednakim intenzitetom. - Ja Bosnu nikada nisam zaboravio. Nisam zaboravio majku, a ko voli majku voli i zemlju u kojoj živi njegova majka. Bosna je za mene sve. Ne mogu se Bosna, niti bosanski narod ničim uporediti. Mi smo fin, civilizovani narod kojemu nedostaje malo više obrazovanja i prosvjećivanja - kaže ovaj zanimljivi i vitalni starac. Na naše pitanje šta ga je ponukalo na činjenje dobrih djela, na pomaganje ljudima, naš sagovornik je odgovorio da je zaradio „izvjesna sredstva“ koja njemu nisu bila potrebna. - Ne može čovjek činiti dobra djela od danas do sutra, nego to mora godinama graditi. Mora biti istrajan u svom dobročinstvu. Ja u svakom čovjeku gledam dobro. Znate, nema čovjeka koji nema i svojih loših strana, ali ja gledam samo ono što je u čovjeku dobro i iz toga izvlačim i za sebe. Zato svima poručujem, gledajte dobre osobine čovjeka, a ne loše - naglašava Muradif Ćato. Napisao je šest knjiga. Za sebe tvrdi da je, pored svega, materijalno siromašan čovjek, ali da je duhovno bogat i sretan. I zaista, mnogi ljudi zaradilo su i zarađuju neuporedivo više novca od vakifa Muradifa Ćate, međutim, nemaju njegovo srce i osjećaj solidarnosti prema onima kojima je pomoć potrebna, osjećaj koji ih „tjera“ na činjenje dobrih djela. Zadovoljan životom - Milijarder može pojesti samo onoliko koliko može pojesti najveća fukara. Ni on ne može dva puta doručkovati, dva puta ručati, ne može nositi istovremeno dva kaputa ili dva para cipela. Može imati stotinu soba, ali može spavati samo u jednoj. Gramzivost, nezasitost je zlo svakog čovjeka. Ja sam siromašan čovjek, što se tiče materijalnih stvari. Ja nemam ni kuću, u Njemačkoj stanujem pod kirijom, ali sam zadovoljan sa životom. Čovjek ne treba da gleda sebično na sebe. Naravno, ne smije ni zaboraviti na sebe i svoju porodicu, svoju djecu, jer obaveza svakog čovjeka je da izvede svoju djecu na selamet. Međutim, čovjek ne treba biti pohlepan. Najveći zulum koji čovjek može uraditi prema moralu, časti i poštenju jeste da legne sit, a njegov komšija gladan - zaključuje Ćato. Nagrada “Muradif Ćato” za 2011. godinu Laureati Dževad Karahasan i Edhem ef. Čamdžić To je odluka Upravnog odbora HO “Merhamet” MDD u okviru koje je osnovana Fondacija “Muradif Ćato”. Inače, nagrada „Muradif Ćato“ dodjeljuje se od 2003. godine, od kada je utemeljena fondacija Dževad Karahasan L Edhem ef. Čamdžić aureati nagrade “Muradif Ćato” za 2011. godinu su poznati bh. književnik, dramaturg, esejist, romanopisac Dževad Karahasan i muftija banjalučki Edhem ef. Čamdžić, odluka je Upravnog odbora.HO “Merhamet” MDD u okviru kojeg je osnovana Fondacija “Muradif Ćato”. Inače, nagrada „Muradif Ćato“ dodjeljuje se od 2003. godine, od kada je utemeljena fondacija pri HO „Merhamet“ MDD. Prva nagrada dodijeljena je rahmetli predsjedniku Aliji Izetbegoviću i Bošnjačkoj kultunoj zajednici „Preporod“. Godinu kasnije nagrada je pripala Amoru Mašoviću i Udruženju „Majke enklave Srebrenica i Žepa“. Ovo vrijedno priznanje za 2005. godinu dodijeljeno je Udruženju „Žena - žrtva rata“ i reisu-l-ulemi Islamske zajednice u BiH dr. Mustafi ef. Ceriću, dok su 2006. godine priznanje dobili rahmetli Adil Zulfikarpašić, Muhamed Filipović i prof. dr. Faris Gavrankapetanović. Nagrada je 2007. godine pripala nani Fati Orlović, prof. dr. Smailu Čekiću i privredniku Redži Bekti, 2008. hafizu Mehmedu Karahodžiću, velikom bh. književniku, rahmetli Nedžadu Ibrišimoviću i Ejupu Ganiću. Predsjednica Društva za ugrožene narode BiH Fadila Memišević i prof. dr. Enver Imamović nagradu su dobili 2009. godine, a akademski slikar Safet Zec, likovni umjetnik Halil Tikveša i kompozitor Asim Horozić 2010. godine. 7 LAUREATI NAGRADE „MURADIF ĆATO“ ZA 2011. GODINU Dževad Karahasan, književnik, dramaturg, esejist, romanopisac Opsjednut svojom Bosnom Dževad Karahasan ovogodišnji je dobitnik najuglednije njemačke književne nagrade „Heinrich Heine“ i ujedno prvi književnik koji je zaslužio to priznanje a dolazi izvan njemačkog jezičnog područja K njiževnik, dramaturg, esejist, romanopisac rodoljub Dževad Karahasan rođen je u Duvnu (današnjem Tomislavgradu) 1953. godine, gdje je završio osnovno i gimnazijsko školovanje. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu - studij komparativne književnosti i teatrologije, a u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu, branio je doktorski rad. Dugi niz godina učestvovao je u uređivanju sarajevske revije za kulturna pitanje „Odjek“. Agresija na BiH 1992. godine zatekla ga je na mjestu profesora, kasnije dekana Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu. Piše drame, romane, pripovjetke, eseje, historiju i kritiku teatra, učestvuje kao dramaturg ili pozorišni reditelj. Odlike su Karahasanova djela modernističke i inovativne pripovjedačke tehnike u kojima se miješaju žanrovske karakteristike, esejizacija i dramatizacija proze, kao i bogatstvo jezika. Iako prvenstveno, po vlastitom izboru i angažmanu dramski pisac, nemoguće je ne primijetiti da je Karahasan ostvario najjače prodore u narativnoj i esejističko-memoarskoj prozi. Cijenjen i uspješan dramski autor, 8 prije svega u zemljama njemačkog govornog područja, ovaj pisac, po mišljenju mnogih, dijeli u tom aspektu sudbinu jednoga od svojih uzora, Miroslava Krleže: kao i hrvatski pisac, i bošnjački spisatelj je fasciniran pozorištem za koje je napisao veći broj priznatih drama, no njegova najsnažnija djela su ipak, vjerovatno, romani i esejistička memoaristika. Tu treba istaknuti roman “Istočni diwan”, djelo o sufijskom mučeniku i svecu Al-Halladžu, kompleksnu studiju u kojoj se preklapaju vjerno rekonstruirani ambijent Bagdada u 8. vijeku, refleksivni pasaži i egzistencijalno-spiritualna drama legendarnog martira, pjesnika i aforističkog mislioca. Ovdje valja napomenuti da, za razliku od Selimovića u romanu “Derviš i smrt”, Karahasan dobro poznaje problematiku sufijskog misticizma. “Dnevnik selidbe” je upečatljiva memoarska proza, prikaz opsade Sarajeva i funkcioniranja ljudske zajednice u neljudskim okolnostima, dok je kratki roman “Sara i Serafina”, o dvostrukom identitetu, stalnoj prisutnosti smrti i apsurdnoj pogibiji u opkoljenom gradu virtuozno djelo ispričano u jednom dahu do danas nedovoljno cijenjeno i ocijen- jeno ostvarenje u kojemu se prelamaju dokumentaristički realizam, osobno ispovjedna naracija i borgesovki irealna atmosfera. Bez sumnje jedan od najsnažnijih i najdojmljivijih bošnjačkih prozaika, Dževad Karahasan pripada kategoriji onih pisaca kojima je strana jeftina politizacija, književno-politički marketing i podilaženje izvanliterarnim trendovima. Karahasan, pisac svjetskog glasa, je na korak je do ispunjenja svog studentskog sna. Radi na korekcijama završnog poglavlja svog novog romana koji će se zvati “Sjeme smrti“, posvećenog Omaru Hajamu, čiju promociju najavljuje za oktobar. U njegovim knjigama je mnogo motiva. Ali nekako se posebno ističe BiH i opsjednutost njome. Boli ga razjedinjena i duboko podijeljena Bosna i Hercegovina za za Dejtonski mirovni sporazum kaže da je kulturna, civilizacijska i politička sramota i rasistička svinjarija. Dževad Karahasan ovogodišnji je dobitnik najuglednije njemačke književne nagrade „Heinrich Heine“ i ujedno prvi književnik koji je zaslužio to priznanje a dolazi izvan njemačkog jezičnog područja. LAUREATI NAGRADE „MURADIF ĆATO“ ZA 2011. GODINU Edhem ef. Čamdžić, muftija banjalučki ZAŠTITNIK Bošnjaka Ono što posebno krasi rad ef. Čamdžića jeste njegova stalna briga o Bošnjacima povratnicima sa kojima ima svakodnevne susrete u kojima ih bodri na povratak, na ostanak na svoja ognjišta M uftija banjalučki Edhem ef. Čamdžić rođen je u Junuzovićima (općina Zavidovići), od oca h. Ahmeta i majke h. Nefa-hanume. Osnovnu školu završio je u Zavidovićima i Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu. Diplomirao je na Fakultetu islamskih nauka - odsjek Usulid-din u Libiji 1975. godine. Nedugo zatim, na poziv hadži hafiza Budimlije, počinje raditi u Atik džamiji u Bijeljini. Kod hafiza Budimlije završio je “novi fakultet”. Iz Bijeljine, po preporuci profesora Husejna ef. Đoze, prelazi u Doboj gdje obavlja dužnost imama u Trnjak džamiji. Godine 1978., po preporuci tadašnjeg predsjednika Starješinstva Islamske zajednice u BiH prof. dr. Ahmeda Smajlovića, postavljen je za vjersko-prosvjetnog referenta. U Doboju je ostao do početka agresije na BiH. U dijelu slobodnog Doboja (danas Doboj Jug) ostao je sa svojim narodom tokom cijelog rata, obavljajući dužnost imama, glavnog imama i učitelja u osnovnoj školi, kao i druge poslove vezane za odbranu Bošnjaka. Godine 1991. dolazi do obnavljanja Muslimanskog dobrotvornog društva “Merhamet”. Tada je izabrano rukovodstvo “Merhameta” Doboj, a ef. Čamdžić imenovan je za potpredsjednika “Merhametovog” odbora. Dužnost predsjednika “Merhameta” Doboj ef. Čamdžić preuzima 1993. godine. Te godine ef. Čamdžić bio je u logoru u Busovači. Na prijedlog reisu-l-uleme IZBiH Mustafe ef. Cerića, Edhem ef. Čamdžić imenovan je 1999. godine muftiju banjalučkog i tu dužnost obavlja i danas. Ono što posebno krasi rad Edhema ef. Čamdžića jeste njegova stalna briga o Bošnjacima povratnicima sa kojima ima svakodnevne susrete u kojima ih bodri na povratak, na ostanak na svoja ognjišta, na obnovu porušenih domova i imanja, što je dalo rezultate u mnogim džematima, selima i gradovima Banjalučkog muftijstva. Edhem ef. Čamdžić svakodnevno radi na obnovi Ferhadija džamije u Banja Luci i na pripremamam za izgradnju Islamskog centra - Islamske gimnazije, obdaništa i staračkog doma u Banja Luci. Trenutno je u završnoj fazi prikupljanja materijala za pisanje knjige na temu “Ferhadija Neprestano pomaže povratnicima na obnovi popaljenih kuća i devastiranih imanja, pomaže upis u škole i fakultete, obezbjeđuje stipendije studentima Bošnjacima na mnogim fakultetima. Pomogao je pri zaposlenju više od 70 fakultetski obrazovanih Bošnjaka u Banja Luci i šire. Edhem ef. Čamdžić ostaće upamćen i po tome što je odbio da primi „Orden časti sa zlatnim zrakama“ od predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. S svom dopisu Uredu Predsjednika RS naglasio je da “ne može primiti nikakav orden od predsjednika Republike Srpske dok njegove džematlije, muslimani Bošnjaci, u ovom entitetu nemaju ona prava koja zaslužuju po svim zakonima i propisima, Božjim i ljudskim, a to su jednakopravnost u raspodjeli radnih mjesta u državnim institucijama, slobodu od straha u kući i džamiji te potrebne uvjete za povratak i ostanak u svojim domovima, na svojim imanjima i svojim školama”. Edhem ef. Čamdžić dobitnik je mnogih priznanja za promoviranje dijaloga, otvorenosti, suživota, tolerancije i humanitarnog rada. 9 Nedžad Drešević boravio u Iranu Predsjednik Skupštine „Merhameta“ Crne Gore sa Ahmedinedžadom Predsjednik Skupštine „Merhameta“ Crne Gore, na poziv Ministarstva kulture Irana, boravio je u toj zemlji povodom proslave Nove godine – muvruz. Na proslavi su bili predstavnici 15 zemalja, a među zvanicama bili su i predsjednici sedam država iz regiona u kojima se 21. marta slavi Nova godina. Program obilježavanja trajao je pet dana, a učesnici su bili predstavnici iz svih 15 zemalja. Tom prilikom predsjednik Skupštine „Merhameta“ Crne Gore Nedžad Drešević susreo se, između ostalih, i sa predsjednikom Irana Mahmudom Ahmedinedžadom. Inače, ovo je bila treća Dreševićeva posjeta Iranu. Tokom jedne od posjeta toj zemlji, koja je trajala 21 Tokom susreta: Drešević i Ahmedinedžad dan, Drešević je predvodio studente iz Crne Gore. Vrijedna donacija američke organizacije Banjalučkom „Merhametu” peć vrijedna 7.300 maraka Džim i Debi Erikson sa vrijednom donacijom 10 Javna kuhinja „Merhameta” Banja Luka dobila je polovinom aprila veoma vrijednu donaciju. Donator je američka humanitarna organizacija „Crkva Isusa Hrista svetaca posljednjih dana” sa sjedištem u Varaždinu, u Hrvatskoj. Direktori ove organizacije za područje Hrvatske i Bosne i Hercegovine, bračni par Džim (Jim) i Debi Erikson (Debby Erickson) uručili su javnoj kuhinji „Merhameta” Banja Luka električnu peć za pečenje, vrijednu 7.300 maraka, potvrdio nam je direktor „Merhameta” Banja Luka Fahrudin Prlja. U Podgorici održana Osnivačka skupština “Merhamet” u Crnoj Gori ponovo aktivan Za predsjednika Upravnog odbora “Merhameta” izabran je Dr. Amer Halilović, inače poslanik u Skupštini Crne Gore, a za predsjednika Dr. Nedžad Drešević Podgorica: Učesnici Osnivačke skupštine U Podgorici je održana osnivačka skupština Dobrotvornog društva “Merhamet” Crne Gore, koje će, kako je naglašeno, pružati sve oblike humanitarne i druge pomoći koje doprinose poboljšanju materijalnog i sveukupnog položaja stanovništva. Za predsjednika Upravnog orbora “Merhameta” izabran je Dr. Amer Halilović, inače poslanik u Skupštini Crne Gore, a za predsjednika Skupštine “Merhameta” Dr. Nedžad Drešević koji je u Sarajevu završio Stomatološki fakultet. Delegacija iz Crne Gore, u kojoj su pored Amera Halilovića i Nedžada Dreševića, bili i predsjednik Bošnjačke stranke i ministar u Vladi Crne Gore Rafet Husović i Damir Grbović, na nedavnom sastanku sa predsjednikom HO “Merhamet” MDD Hajrudinom Šahićem i članom Upravnog odbora prof. dr. Ćazimom Hadžimejlićem tražila je saglasnost za korištenje znaka i imena matičnog “Merhameta”, koje je “Merhamet” zaštitio kod nadležnih institucija. Osnivačkoj skupštini u Podgorici prethodila je i posjeta delegacije HO “Merhameta” MDD, na čelu sa predsjednikom Hajrudinom Šahićem. Tokom razgovora sa predstavnicima bošnjačkih udruženja i Bošnjacima u Crnoj Gori koji obnašaju državne funkcije inicirano je obnavljanje rada “Merhameta” u Crnoj Gori. Tada je naglašeno da će HO “Merhamet” MDD pružiti logističku podršku u ponovnom osnivanju “Merhameta” u toj nama susjednoj zemlji. Kako je naglašeno na Osnivačkoj skupštini, “Merhamet” u Crnoj gori će se baviti “pružanjem svih oblika humanitarne pomoći, podsticanjem zbrinjavanja napuštene djece, otvaranjem zdrastvenih ustanova, zaštitom i unapređenjem prava čovjeka i građanina, zaštitom životne sredine, edukacijom stanovništva i pružanjem administrativnih usluga, borbom protiv siromaštva; saradnjom sa lokalnim zajednicama i većom socijalnom inkluzijom lica sa posebnim potrebama”. Skupština je usvojila Statut udruženja i izabrala Upravni odbor u kome su, pored predsjednika Dr. Amera Halilovića, i članovi Munib Ličina, Orhan Šahmanović, Kemal Zoronjić i Zahit Ličina. Članovi Osnivačke skupštine su: Dr. Amer Halilović, Rafet Husović, Husein Kurtagić, Jonuz Mujević, Reis Rifat Fejzić, Enesa Rastoder, Orhan Šahmanović, Ruždija Radončić, Kemal Purišić, Azemina Fetić, Kemal Zoronjić, Sabahet Spahić, Zahit Ličina, Asmir Pepić, Dr. Nedžad Drešević, Rahman Kačar, Haris Ramović, Munib Ličina, Suljo Mustafić, Rasim Honsić, Jakub Durgut, Omer Skrobanović i Muamer Raščić. Nadzorni odbor “Merhameta” čine: Husein Kurtagić, Asmir Pepić i Enesa Rastoder, a Sud časti: Omer Skrobanović, Rahman ef. Kačar i Jakub Durgut. Sjedište “Merhameta” Crne Gore biće u Podgorici, a planirano je otvaranje podružnica u svim crnogorskim opštinama. 11 VJU R E T IN Prof. dr. Esad Bajtal Razgovarao: Ruždija ADŽOVIĆ S evdalinka - alhemija duše” naziv je obimne monografije koju je napisao prof. dr. Esad Bajtal, a koju je posvetio sevdalinci kao fenomenu. Profesor Bajtal i sevdalinka - mora se priznati pomalo neobičan spoj, s obzirom da je Bajtal poznat kao angažirani intelektualac koji se bavi mnogo manje inspirativnim, ali isto tako značajnim djelatnostima, zaštitom ljudskih prava, pitanjima građanskog aktivizma i građanske hrabrosti, što, makar na prvi pogled, nema previše zajedničkog sa “alhemijom duše”. Životne nijanse Bajtal: Sevdalinka je okrenuta ljubavi i životu SEVDALINKA pjesma nad pjesmama 12 - Sve ima veze sa dušom i njenom (al) hemijom. Neko sanja kamen mudrosti okrenut životu, a neko, u svojoj okrenutosti protiv života, snije crni kamen zla i smrti. Nismo svi isti. Istina, „Ima veoma malo zlih ljudi“, kaže Johann Nestroy, pa ipak se događa toliko zla u svijetu; a najveći dio tog zla pada na teret mnoštva, one većine koja nije ništa drugo do dobri ljudi”. Naša narodna poslovica kaže: „Ko pjeva zlo ne misli“. Dakle, pjevaju dobri ljudi, i pjevaju dobrim ljudima. Pjevaju o ljubavi. A sevdalinka je prije svega ljubavi okrenuta. Ali ne samo njoj, nego i ukupnom životu. Svim socijalnim sferama, zahvatajući one životne nijanse koje izmiču jeziku svakodnevnice zaokupljene trenutkom neumitne ljudske prolaznosti. Istovremeno, sevdalinka je okrenuta neprolaznosti želje. Želja može da se ne ostvari („želja pusta“, kako to pjesma kaže), ali nikad ne umire. Ne povlači se. Želja je rodno mjesto sevdalinke. Slijedio sam logiku i razloge istrajnosti ljubavne želje iz koje sevdalinka izvire. Analizirao sam iz mnoštva uglova ljubavne zamke i izazove, koji snažno i do dna duše određuju bit naše ljudske egzistencije. Tako je nastajala ova knjiga. Koliko sam u tome uspio, ne znam. Na drugima je da to procijene i ocijene - kazao nam je Esad Bajtal. Način na koji ste se bavili sevdalinkom potpuno je drugačiji od dosadašnjeg pristupa ostalih autora koji su, na ovaj ili onaj način, pisali o svedalinci. Šta to Vašu monografiju izdvaja od dosadašnjih knjiga o njoj napisanih? - Već rekoh, slijedio sam unutarnju logiku sevdalinke, njen senzibilni duh i psihodinamiku ljubavne želje, kada u svojoj uzavrelosti traži izlaz iz nepodnošljive tjeskobe u kojoj se nađu mladi, ljubavlju zatravljeni ljudi. Kaharom skrhani zarobljenici ljubavnog zova. Nema sevdalinke o sretnoj ljubavi. I taj se momenat, različito, ali tematski osjenčeno, analizira kroz sva poglavlja knjige. Dakle, knjiga se ne bavi istorijom ni mjestom nastanka pojedinih sevdalinki. To je književnost uglavnom apsolvirala. Ova knjiga okrenuta je psihološkim, antropološkim, fenomenološkim i nekim drugim aspektima sevdalinke. Šta je to što čovjeka ovih prostora tjera da pjeva kad mu je najteže (a neuspjela ljubav je najteža bol koju ljudska priroda poznaje)? I kako slušaoci uživaju u pjevanju tog bola? Odgovori na ta i slična pitanja, u fokusu su pokušaja racionalne spoznaje ovog neobičnog melopoetskog fenomena čije dublje razumijevanje nam, i danas, nakon toliko stoljeća odgonetanja, još uvijek izmiče. Monografija se bavi fenomenom specifične tradicionalne bh. melopoetske forme, nastale islamizacijom Bosne i širih prostora u vrijeme osmanskih osvajanja. Kao kombinacija istočnjačke strasti i slavenskog senzibiliteta, nastao je melanholični muzičko-poetski izraz sevdalinke. Da li je sevdalinka eksluzivitet Bosne i Hercegovine ili je moramo dijeliti sa ostalim narodima u našem okruženju. Zapravo, koliko se svedalinka bosanska, a koliko zajednički muzički i poetski izraz sa susjednim zemljama koje su “obuhvaćene” islamizacijom? - Sevdalinka je bosanski specifikum izrastao iz susreta ovdašnjeg duha i istočnih kultura i civilizacija nošenih žestokim vjetrovima davnih osmanskih osvajanja. Ali nije ostala prostorno zarobljena niti vezana samo za Bosnu gdje je (baš kao i u slučaju fenomena stećka) nastao najveći broj najljepših pjesama te vrste. Upravo njena neodoljiva ljepota, izražena u začuđujućem melopoets- “ Sevdalinka je bosanski specifikum izrastao iz susreta ovdašnjeg duha i istočnih kultura i civilizacija nošenih žestokim vjetrovima davnih osmanskih osvajanja, ali nije ostala prostorno zarobljena niti vezana samo za Bosnu ” kom spoju koji mami, ponijela je sevdalinku daleko izvan Bosne, pa je šireći se, preko Rumunije, i Mađarske došla čak do Besarabije, na jednu, a onda, južno do Vranja, odakle nam se vraća kao „vranjanski karasevdah“, na drugu stranu. Sandžak je, na planu melodijski prepoznatljivog sjenčenja, koje nosi svoj neobično zavodljivi šarm pjevanja, sevdalinci dao prepoznatljivo specifični doprinos. Slijedeći njenu umilno-zanosnu melodijsku nit, prihvatali su je i mnogi drugi, pa danas regionalno dijelimo jedno naslijeđe koje krasi prepoznatljivo iskonski dah Bosne koja ga je iznjedrila. Mistika i melanholija Ljubav je oduvijek bila samozatajna, mistična, melanholična, odnosno alhemijski tajnovita. Da li je, upravo takvu sugestiju krije naslov Vaše knjige? - Intrigantnost naslova knjige („Sevdalinka – alhemija duše“), čini da me mnogi (dakle, ne samo novinari), stalno pitaju o njegovom izboru i smislu. Odgovor je uvijek jedan i isti. A dao sam ga na prvi upit još u toku pisanja knjige, koja je najvećim dijelom, pisana i nastajala u dalekoj Norveškoj, tačnije Skrnavljenje i iskrivljavanje Prije desetak godina, Adela Peeva snimila je zanimljiv dokumentarni film pod nazivom “Čija je ovo pjesma”, tražeći odgovor na pitanje porijekla i pripadnosti pjesme “Ruse kose curo imaš”. Film pokazuje da svi na Balkanu: Bosanci, Srbi, Makedonci, Bugari, Turci ... tvrde da je ta pjesma njihova i svi imaju svoju verziju pjesme. Šta to, po Vama govori? - Znam, i gledao sam taj film. On nam upravo govori o gore rečenom: o enormnoj popularnosti sevdalinke. O njenoj neodoljivosti i moći da pronađe put do svakog slavenskog uha, koje je onda ljubomorno svojata i smatra svojom. I u tome nema ništa loše. Slušao sam, i imam negdje snimak Merete Fjeldbo, mlade Norvežanke, koja upravo tu pjesmu („Ruse kose curo imaš“) pjeva vrlo korektno, i o tome se nešto više može pročitati u posljednjem poglavlju knjige koje se bavi problemom „skrnavljenja i iskrivljavanja sevdalinke“. A njeno skrnavljenje dolazi upravo zbog njene filozofsko-jezičke kompleksnosti kojoj nisu dorasli baš svi oni, koji, čak iz najbolje namjere, nerijetko oskrnave tekst i melodiju tog našeg melopoetskog dragulja koji, uz Sarajevsku hagadu i stećke, predstavlja sveto trojstvo bh kulture i duhovnosti. Upravo zbog toga, s osjećanjem neke vrste moralnog duga prema kulturnom naslijeđu BiH, izdavač Goran Mikulić (Rabic) i ja pristali smo na riskantni izazov pisanja i izdavanja ovako opsežne i tehnički zahtjevne monografije. u Oslu. Dakle, kao odgovor na Vaše pitanje, samo ponavljam ono što će čitaoci moći naći u samoj knjizi: Sevdalinka mi se, psihološki, pojavljuje kao pandan kamenu mudrosti srednjovjekovnih alhemičara. I kao što su alhemičari, tražeći kamen mudrosti tragali za panacejom (univerzalni lijek za sve bolesti). Pjevači i slušaoci sevdalinke upravo u njoj nalaze oboje: i kamen mudrosti ljubavnog osvajanja, i univerzalni, odnosno, jedini lijek i izlaz iz svih svojih životnih i ljubavnih jada i nevolja. Tako mi se sevdalinka otkriva kao svojevrsna alhemija duše, koja jedina izlazi na kraj s teškim ljubavnim dertom i jadom od sevdaha. A od „sevdaha goreg jada nema“, kako nam to poručuje jedna stara i vrlo popularna sevdalinka. Koliko je vrijeme u kojem živimo pogodno za razumijevanje onog spe cifičnog tkanja koje sevdalinka u sebi nosi, koliko danas mladi ljudi poznaju i koliko su joj naklonjeni, s obzirom da je vrijeme “tihe ljubavne patnje”, britke sablje i lijepog dorata poodavno iza nas, te da je način života isprofanisao sve nekadašnje istinske vrijednosti? - Vaše pitanje pogađa u srce problema sevdalinke u našem, profitom ubrzanom i, uslovno govoreći, pragmatski neurotičnom vremenu. Hirovitom vremenu koje ne ostavlja mjesta onom predahu koji sevdalinka traži i logički podrazumijeva u svojoj otegnutoj melanholično-poravnoj raspjevanosti. Odnosno, u svom nehaju za bilo šta drugo, ovosvjetsko, izvan sevdisanja i htijenja da se udovolji vlastitoj ljubavnoj želji, koja je važnija od svega drugog: važnija od sna; važnija od oca i majke; od sela i običaja. Zato „Mujo kuje konja po Mjesecu“, jer nošen željom vlastite ljubavne strasti („znaš kad meni naumpadne draga, ja ne gledam sunca ni mjeseca ...“), plahovito hrli u himerički ljubavni zagrljaj one o kojoj i budan sanja. Danas je profit iznjedrio neki drugi zanos, sav okrenut dobiti i novcu kojim se kupuje sve. Čak i „ljubav“. Profesionalne prodavačice ljubavi, postale su naša stvarnost. Svojom kupo-prodajnom logikom, otupile su duševno pijanstvo i plahovitost bolnog magnovenja ljubavne čežnje i neizrecive tuge zbog sudbinski neizbježnog uzmicanja i nedokučivosti voljenog ili voljene. Stvari su danas postavljene naopako, ali ne mislim da će ta naopakost vječno ostati. Ljubav je isuviše moćno osjećanje, ukopano duboko u srce ljudskog bića i samog života, da bi tek tako, nečujno i bez traga, bilo potis- 13 nuto na periferiju psihološki zahtjevnog muško-ženskog odnosa. Kao i svaki eksperiment, i moda kupovine ljubavi, i brakova iz interesa, završiće na smetljištu sirove i medijski podgrijavane seksualne pomodnosti. Senzibilni erotski zanos i ljubavna melanholija, vratiće se ponovo u život i naći svoje staro, i trenutnim materijalnim interesima žrtvovano mjesto. Agresija primitivizma Kazali ste jednom da se u najširoj javnosti sevdalinka površno i pojednostavljeno razumije i shvata kao samo ljubavna i, uz to, samo ženska pjesma, što životno-činjenički nije tačno. Znači li to da je sevdalinka mnogo više od toga, pa čak, na neki način, i prefinjena filozofija života. Čime se sve, zapravo, sevdalinka bavi? - Tako je, sevdalinka je pjesma života, životna pjesma, i svesti je samo na ljubavni iskaz, značilo bi reducirati njen životni smisao, osakatiti je i, konačno, uvrijediti je. Tačnije, sevdalinka je i ljubavna pjesma; pri čemu ovo „i“, sugerira nesagledivu širinu životne fenomenologije kojom se sevdalinka bavi: rođenje i smrt, rat i pogibija; porodične nevolje i nedače kao sudbinski neizbježni i nepredvidljivi udesi čovjeka, sve je to opjevano na jednako melanholičan i sevdalijski odmjeren i dostojanstven način. O tome najbolje govore pjesme „Niz polje idu babo sejmeni“; „Sunce bi sjalo“, itd.itd. kroz koje se provlači lajtmotiv porodične i ljudske životne tragike. Ili povijesne roditeljske slave, iskivane britkom sabljom kao simbolom najvišeg herojstva i čojstva davno prohujalog vremena, kako nam kazuje pjesma „Nigdje zore ni bijela dana“. Dakle, sve ono što čovjeka baca u, filozofski govoreći, nevoljne „granične situacije“, našlo je svog mjesta i snažnog odjeka u našoj sevdalinci. Kao mišljenje i pjevanje, na tragu traženja smisla i žuđenja za slobodom ljudski dostojanstvenog življenja i odvažnosti (kao, npr. u pjesmi „More vrćaj konja Qerim-Abdull-ago“), sevdalinka najprije tematski, a zatim čitavim stoljećima vremenski, prethodi egzistencijalizmu, toj dominantnoj, i intelektualno najzavodljivijoj, filozofiji XX stoljeća. Koliko su “turbofolk” i agresija primitivizma iz susjednih, ali i drugih zemalja, uspjeli da potisnu sevdalinku i hoće li ona opstati, s obzirom da polako odlaze oni koji su je čuvali i njegovali, a da mlađe generacije rastu uz cece, stoje, seke…? 14 Omotnica monografije “Sevdalinka - alhemija duše” - O tome je već ponešto rečeno u odgovorima na neka od prethodnih pitanja. Istina, zadnjih dvadesetak godina, sevdalinka je grubo medijski potisnuta u kasne noćne ili rane jutarnje sate. Prije svega zahvaljujući navali privatnih elektronskih medija koje vode i uređuju ljudi bez neophodnog znanja i senzibiliteta za duh i smisao sevdalinke. Čast rijetkim izuzecima, poput (koliko sam, radeći na knjizi, mogao da upratim), Radio Kalmana, koji, svjesno, aktivno-programski, pokušava njegovati i čuvati sevdalinku. Odnosno, većina novonastalih medija, svom slušateljstvu nameću pomodni turbofolk kao „estetsku“ mjeru vlastitog bića, tj. kao jedinu zabavno-muzičku vrijednost, odnosno, kao onaj muzički idiom, koji bi perspektivno bio doživljen i fiksiran, na gramatički prepoznatljiv način. Međutim, učestanost, izvještačenost i neprirodnost te pomodnosti, dovešće nužno do zasićenja i konačnog vraćanja duhu istinskih melopoetskih vrijednosti sevdalinke. Uz dobro osmišljenu društvenu akciju, i spontano samoosvješćivanje čiji dah pomalo već osjećamo, čini se da sevdalinka već danas, polako i sigurno, kreće na put svog povratka onima kojima logikom urođenog duševnog ustroja pripada. Biografija Esad Bajtal je filozofski pisac, esejista, publicista, građanski aktivista ... Studirao je pedagogiju i psihologiju, filozofiju i sociologiju. Diplomirao, magistrirao i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Autor je desetak knjiga. Zastupljen u zbornicima i monografijama. Nije, niti je bio član nijedne stranke ili partije. Za sebe kaže da je nesposoban da bude podoban. Živi od pisanja. Bosna, zaista, ima čime da se pohvali kada je u pitanju sevdalinka, njeni izvođači i muzički stvaraoci. Ko su, po Vašem mišljenju, najzaslužniji što sevdalinka i danas prkosi najezdi primitivizma? - Teško je u trenu sve njih nabrojati, ali ima jedna plejada izvrsnih izvođača, koja, koliko pamti i bilježi naše vrijeme, ide od predratnih, tridesetih godina XX stoljeća, a interpretativno, sa pojavom imena virtuozno nedokučivog Safeta Isovića, vrhuni u osamdesetim godinama prošlog vijeka. Sulejman Džakić i Rešad Rešlagić (koje Zaim Imamović pominje kao svoje pjevačke uzore), te Mile Janjić, Vuka Šeherović, Sofka Nikolić, Edo Ljubić, koje naše generacije ne pamte, prethodili su pjevački jednoj plejadi izrazito melizmatično-plemenitog pjevanja sevdalinke, kojoj, pored Zaima i Safeta, pripadaju Nada Mamula, Zehra Deović, Zora Dubljević, Himzo Polovina, Zekerijah Džezić ... te Muhamed Mešanović – Hamić i Muhamed Pašić – Mašura (sazlije bez premca i nasljednika). Tu je i Nedjeljko Bilkić, a od instrumentalista i stvaralaca, Jozo Penava, Rade Jovanović, Safet Kafedžić, Ismet Alajbegović - Šerbo, te Jovica Petković. A danas, Ante Filipović - Sarajlija, izvanredni solista na harmonici. Njihovi audio-snimci ostaju paradigmatski uzorna mjera kvaliteta izazovno zahtjevne interpretacije sevdalinke. Naravno, tu su i mnogi „dobri pjevači“ i solisti (teško mi je u trenutku nabrojati sve one koje knjiga poimenično bilježi). Mislim, prije svega, na ta popularne soliste Radio Sarajeva, ali i drugih radio stanica ex Jugoslavije (Beograda, Novog Sada, Skoplja, Titograda, Zagreba) koji su dali nemjerljiv doprinos popularnosti ove „pjesme nad pjesmama“. Knjiga, naravno, posvećuje dobar dio stranica i fenomenu pjevanja. LNI A J G I C SPE RILO P MERHAMET U SOMALIJI U Mogadišu generalni sekretar „Merhameta” Sidik Aždahić uručio donaciju gladnom narodu Somalije u hrani i lijekovima, vrijednu više od 500.000 maraka, koju je „Merhamet” prikupio zahvaljujući solidarnosti građana BiH. Ovo je jedna od najrizičnijih i najopasnijih “Merhametovih” akcija u njegovoj istoriji. DNEVNIK SIDIKA AŽDAHIĆA U MOGADIŠU BI I KAMEN ZAPLAKAO E J I C AK U Najteža i najrizičnija akcija naše spješno je okončana još jedna velika humanitarna akcija HO “Merhamet” MDD. Generalni sekretar “Merhameta” Sidik Aždahić u Mogadišu je uručio donaciju u hrani i lijekovima, vrijednu više od 500.000 KM koja je prikupljena tokom „Merhametove” akcije „Pomoć narodu Somalije. Time su građani Bosne i Hercegovine, koji su i sami preživjeli glad i agresiju, još jednom pokazali svoju solidarnost i milosrđe prema onima kojima je pomoć potrebna. - Nakon svih dramatičnih obrta u pripremama za odlazak u Somaliju, uspjeli smo da realiziramo tešku i složenu akciju. Bilo je trenutaka kada smo razmišljali da 16 ‘MERHAMEt’ “ U Mogadišu generalni sekretar „Merhameta” Sidik Aždahić uručio donaciju gladnom narodu Somalije u hrani i lijekovima, vrijednu više od 500.000 maraka, koju je „Merhamet” prikupio zahvaljujući solidarnosti građana Bosne i Hercegovine ” specijalni prilog odustanemo od upućivanja našeg generalnog sekretara u Somaliju iz sigurnosnih razloga. Postojala je mogućnost da pomoć dostavimo posredstvom UN-a. Međutim, i pored svih opasnosti, istrajali smo na principu „Merhameta” da, kao mnogo puta do sada, lično uručimo pomoć na licu mjesta - izjavio je predsjednik HO „Merhamet” MDD Hajrudin Šahić. Delegacija „Merhameta” uvjerila se u veoma teško humanitarno stanje u Somaliji, čije je stanovništvo već duže gladuje. organizacije U SOMALIJI - Ponosmi smo i sretni što je „Merhamet” jedna od rijetkih humanitarnih organizacija u svijetu koja je uspjela ući u Somaliju i na licu mjesta uručiti pomoć i uvjeriti se u kakvim nehumanim uslovima žive ljudi u 21. stoljeću. Sada smo sasvim sigurni da će „Merhamet”, u okviru svojih programskih aktivnosti svake godine provoditi akciju za prikupljanje pomoći gladnom narodu Somalije, upravo zbog toga što smo se na licu mjesta uvjerili u to kakvoj je humanitarnoj katastrofi izložena ta zemlja i njen narod - naglasio je Šahić. U saradnji sa „Merhametom” Australije, HO „Merhamet” MDD donirao je 45.000 kilograma kurbanskog mesa gladnom narodu Somalije, koje će Organizacija islamska konferencije (OIC) Somalia raspodjeliti, u skladu sa zahtjevima i sigurnosnim uslovima. Direktor OIC Somalia Dr. Ahmad Muhammad Adam zahvalio se na pomoći koju je predstavnik „Merhameta” lično uručio za somalijski narod. On je izjavio kako ovu pomoć smatra mnogostruko vrspecijalni prilog ijednijom, imajući u vidu činjenicu kroz šta su prošli BiH i njeni građani i kakva je ekonomska situacija u našoj zemlji. Somalija, zemlja koja se nalazi na istočnoj obali Afrike, broji oko tri miliona stanovnika koji žive od oskudne poljoprivrede. Danas je ta zemlja, uz svu navodnu brigu Ujedinjenih naroda i zapadnih zemalja, u katastrofičnom stanju. Stanovništvo te zemlje, među kojima i ogroman broj djece, masovno umiru od gladi na očigled cijelog svijeta koji se rasipa hranom, a humanitarna katastrofa je svakim danom sve veća. U Somaliji, može se s pravom reći, svjedoci smo najteže oblike ljudske nesreće i patnje. 17 NA LICU MJESTA Dnevnik g U MOGADIŠU B Piše: Sidik Aždahić Subota, 21. april Put do ekvatora Nakon uspješno provedene akcije HO “Merhamet” MDD na prikupljanje pomoći za gladni narod Somalije, koji je pogodila jedna od najtežih humanitarnih katastrofa i nakon složenih procedura za dobijanje saglasnosti za transportovanje prikupljene pomoći u hrani i lijekovima vrijedne oko pola miliona maraka, konačno smo krenuli za Somaliju. Nemir unesen sinoćnjim otkazivanjem leta za Mogadiš otklonuli su veliki profesionalci i dobri ljudi „Turkish Airlinesa” u Bosni i Hercegovini. Preusmjerili su nas na najbližu moguću destinaciju, Nairobi. Besplatne karte ove aviokompanije, koja je na ovaj način pomogla „Merhametovu“ humanitarnu akciju, omogućile su da se odazovemo pozivu Oranizacije islamske konferencije (OIC) Somalia. U 17.00 sati stigli smo na Međunarodni aerodrom „Kemal Ataturk“ u Istanbulu. Velika podrška ovom „Merhametovom” projektu je direktor Ureda OIC-a u Bosni i Hercegovini, gospodin En-nur Svar Edahab (En-nur Swar Eddahab). Njegova energičnost i optimizam istovremeno podižu i spuštaju adrenalin. U 20.00 sati počinje dugo putovanje avionom gotovo do samog ekvatora, putovanje koje je trajalo puni šest sati. Nedelja, 22. april Neprospavana noć Tri je sata poslije pola noći. Stigli smo 18 Pomalo me brine informacija o čestim humanitarne pomoći. Ipak, nadam se u Nairobi, prijestonicu Kenije. Odmah tražimo informacije o domaćim letovima, tačnije o onom za Mombasu, luku koju su naši prijatelji iz OIC-a odredili kao pretposljednju destinaciju za dolazak dva kontejnera sa više od 45.000 kilograma kurbanskog mesa. To je humani „odgovor” našeg naroda, posredstvom „Merhameta”, na veliku sušu i glad koja je, pored specijalni prilog ostalih problema, pogodila narod Somalije. U Mombasu stižemo u 8.00 sati ujutro. Nakon neprospavane noći smještamo se u hotel, jer budući da je nedelja ne možemo ništa posebno uraditi. Poslije podne se susrećemo sa predstavnikom agencije koju je OIC Somalije zadužila da proslijedi ovu donaciju na konačnu destinaciju. generalnog sekretara HO „Merhamet“ MDD BI I KAMEN ZAPLAKAO pucnjavama i ubistvima tokom podjele da takvih problema neće biti Ponedeljak, 23. april Ljepote Mombase Nakon dva odgađanja putovanja, brod Ujedinjenih naroda sa kontejnerima u kojima se transportuje pomoć za gladni narod Somalije polazi za dva dana. Nemamo vremena ni za odmor, niti za ljepote Mom- base. Odlazimo u ogromnu luku, u obilazak dva velika kontejnera koja čekaju put ka konačnom odredištu. Iako smo se nadali da ćemo stići poslije njih to se, nažalost, nije dogodilo. Ipak, mnogo je važnije da stignu sigurno i na pravo mjesto. Primijetili smo ljubaznost stanovnika Mombase. U stalnom kontaktu sa našim domaćinom Dr. Ahmadom Adamom, direkspecijalni prilog torom OIC-a Somalia, pripremamo se za sutrašnji odlazak u Mogadiš. Utorak, 24. april Konačno Mogadiš Nakon još jedne, uglavnom, neprospavanje noći, na aerodromu smo već u 19 04.30 sati i čekamo let za Nairobi, gdje nas je dočekala kiša koja je meni donijela osvježenje i olakšanje, a gospodinu Nuru hladnoću. Po redu letenja avion „East Africa Airwaysa” trebao je da poleti u 10.00 sati. Međutim, to se dogodilo tek 45 minuta poslije. Ni sami ne znamo zašto. Sjeli smo na sjedišta do sigurnosnog izlaza. Slušajući stjuardesu kako nam objašnjava naše „obaveze”, a imajući u vidu starost i (ne)kvalitet aviona, nije nam bilo baš svejedno. Kada sam vidio kapi vode kako padaju sa stropa aviona, briga o piratima i nesigurnosti Mogadiša potpuno je nestala. Konačno stižemo u Mogadiš. osti. Od gostinske kuće do Ureda OIC-a dijeli nas deset metara, ali ne smijemo napraviti niti jedan korak bez oružane pratnje. Dogovaramo se o podjeli prvog dijela donacije u lijekovima i hrani, kao i o onom glavnom - kurbanskom mesu. Nakon radnog dana, gosti smo ambasadora Libije. Ono što me pomalo brine jeste informacija o čestim pucnjavama i ubistvima tokom podjele humanitarne pomoći. Ipak, nadam se da takvih problema neće biti. Srijeda, 25. april Sve pripreme za distribuciju hrane i lijekova u tri kampa/centra su obavljene. Polazimo pod pratnjom do zuba naoružanih zaštitara. Cijelim putem prati nas srceparajuća slika. Pri susretu sa siročadima, bolesnicima i, inače, ljudima u kampu zaplakao bi i kamen. Od tri, posjetili smo dva odredišta, treće nismo iz sigurnosnih razloga. Nakon toga, naši domaćini su nam omogućili da vidimo grad. Od pozorišta, mjesta nedavnog atentata, koje nije radilo dvadeset godina, do obale prekrasnog Indijskog okeana. Nevjerovatna kombinacija prirodne ljepote i ljudske sumanutosti. Opet smo gosti, danas u ambasadi Su- Rođeni kao ratnici Nakon jedne od rijetkih spokojno prospavanih noći u nemirnom Mogadišu počeo sam premotavati film jučerašnjeg dolaska u jedan od najopasnijih, možda čak i najopasniji grad na cijelom svijetu. Odmah po izlasku sa aerodroma duge cijevi roje se kao kapi jesenje kiše. Djeca rođena u ratu su ratnici, koji ne znaju činiti ništa drugo osim upravo to. Naši domaćini, osim izuzetnog gostoprimstva, vode veliku brigu i o našoj sigurn- 20 Četvrtak, 26. april Srceparajuća slika specijalni prilog dana. Nakon toga vraćamo se u ured i vršimo završne konsultacije u vezi sa svim preostalim pitanjima. Ono najvažnije je da će OIC Somalije sigurno izvršiti podjelu kurbanskog mesa ovom napaćenom narodu. Petak, 27. april Opomena svijetu Rano jutro. Vjetar koji nas je zapljuskivao sa okeana nije nam dao da se naspavamo. Ostao je intervju sa gospodinom Adamom. Već je 06.30 sati. Ostale su nam zadnje pripreme, za dugi put od dva kilometra do aerodroma. Opraštamo se sa našim domaćinima, umireni saznanjem o izvjesnosti prispjeća donacije “Merhameta” i naroda Bosne i Hercegovine gladnom narodu Somalije. Nabrijana mladost u rukama drži novije, ali i naoružanje staro koliko i oni sami. Mi polijećemo za Istanbul, a onda za Sarajevo. Tokom cjelodnevnog leta kroz glavu mi se provlači samo jedna misao: da mi Bosanci i Hercegovci znamo šta sve imamo i koliko malo nam nedostaje, ne bi nam kraja bilo u napredovanju ka bolje životu. Somalija bi trebala biti opomena nama, ali i cijelom svijetu. Dok se diljem planete baca hrana, u ovoj lijepoj, ali nesretnoj zemlji djeca umiru od gladi. Žalosno i Sramotno! A ŠK R D O P Direktor Ureda OIC-a u BiH En-nur Svar Edahab Veliki gest „Merhameta“ koji i država BiH treba cijeniti Ljudi u Somaliji su, zahvaljujući „Merhametu“, čuli za BiH. To je i poruka vlastima BiH da je „Merhamet“ i u ime njih napravio veliku stvar i to treba cijeniti, kaže Nur Nur sa generalnim sekretarom „Merhameta“: Velika podrška našoj organizaciji V elika podrška „Merhametu” prilikom uručivanja humanitarne pomoći u Mogadišu bio je direktor Ureda OIC-a u Bosni i Hercegovini Ennur Svar Edahab (En-nur Swar Eddahab). Umnogome zahvaljujući njemu, akcija je protekla bez problema. Gospodin Nur ne krije da je putovanje u Somaliju bilo veoma teško i rizično. - Međutim, rezultati koje smo postigli itekako su opravdali sav trud, jer smo postigli cilj i dopremili pomoć gladnom narodu Somalije. Ljudi su nas vrlo srdačno primili. Imali smo pomoć od Ureda OIC u Somaliji i od najveće afričke humanitarne organizacije „Munazamat Aldawa“ iz Sudana. Oni su nas pratili na svakom koraku i organizovali precizan program podjele hrane i lijekova. Išli smo u tri ambulante gdje su predati lijekovi koje je donirao „Merhamet“. Podijelili smo i hranu na istim lokacijama, a slijedi podjela kurbanskog mesa koje je obezbijedio „Merhamet“, odnosno građani Bosne i Hercegovine kaže Nur. Prema njegovom svjedočenju, situacija u Somaliji je vrlo kritična. Ljudi još uvijek gladuju. Ima dosta kampova gdje treba podijeliti humanitarnu pomoć. Veliki problem su sukobi u toj zemlji gdje vlada Somalije ne kontroliše sva područja. Pomenute humanitarne organizacije veoma su organizovane i mnogo su učinile na zbrinjavanju naroda Somalije. - Ova akcija „Merhameta“ bila je veoma rizična i veoma teška, ali hvala Bogu uspjeli smo bez problema dostaviti „Merhametovu“ pomoć. Prema nekim procjenama, u narednih pet godina od gladi bi moglo da umre oko milion djece u Somaliji. Dakle, tamo vlada teška humanitarna katastrofa. Stoga bi akcija prikupljanja pomoći za Somaliju trebala biti kontinuirana i ne bi se smjela prekidati, jer taj narod zaista teško živi i mnogi, pogotovo djeca, umiru od gladi. Situaciju je prošle i ove godine dospecijalni prilog datno zakomplikovala teška suša, jer dugo nije padala kiša. Zbog toga, ne samo da su od gladi umirali ljudi, nego je uginuo ogroman broj grla stoke - naglašava naš sagovornik. Ljudi u Somaliji su, dodaje Nur, iznenađeni da su mala država kao što su Bosna i Hercegovina i mala humanitarna organizacija kao što je „Merhamet“ zainteresirani da im pomognu. - Ovo je zaista velika i veoma značajna „Merhametova“ akcija. Ovim je „Merhamet“ napravio veliki gest koji treba da cijeni i država Bosna i Hercegovina, jer se pored „Merhametove“ zastave u Somaliji vihorila i zastava države Bosne i Hercegovine. Ljudi su tamo, zahvaljujući „Merhametu“, čuli za Bosnu i Hercegovinu i veoma su zahvalni ovoj zemlji na pomoći. To je velika stvar. To je i poruka vlastima Bosne i Hercegovine da je „Merhamet“ i u ime njih napravio veliku stvar i to treba cijeniti - zaključio je Nur. 21 S ION T C A Hardest and riskiest action in the history of our organization Donation to Somalis delivered on-site ‘Merhamet’ in Somalia In Mogadishu general secretary of ‘Merhamet’ Sadik Aždahić presented a donation to starving people of Somalia consisting of food and medicines, worth more then 500 000 KM, collected by ‘Merhamet’ through solidarity of citizens of Bosnia and Herzegovina A nother large humanitarian action of HO ‘Merhamet’ MDD was successfully accomplished. General secretary of ‘Merhamet’ Sadik Aždahić presented in Mogadishu donation consisting of food and medicines, worth more then 500 000 KM, that was collected through Merhamet’s action ‘Help the people of Somalia’. Thus, the citizens of Bosnia and Herzegovina, who themselves survived hunger and aggression, once again showed its solidarity and compassion towards those in need. After all dramatic turnarounds in the preparations for Somalia, we were able to realize the difficult and complex action. There were times when we thought to give up idea of sending our general secretary to Somalia for security reasons. There was also a possibility to deliver aid through the UN. However, despite all the dangers, we persisted on the principle of ‘Merhamet’ to, like many times before, personally deliver aid on-site – said President of HO ‘Merhamet’ MDD Hajrudin Šahić. 22 Delegation of ‘Merhamet’ witnessed very difficult humanitarian situation in Somalia, whose population is starving for long time now. We are glad that ‘Merhamet’ was one of the few humanitarian organizations in the world who managed to get into Somalia and deliver aid on-site and to see the kind of inhumane living conditions of people in 21 century. Now we are quite sure that ‘Merhamet’ will, as part of its program activities each year carry out an action to collect aid for starving people of Somalia, just because we were able to witness the kind of humanitarian disaster this country and its people are exposed to – said Šahić. In cooperation with ‘Merhamet’Australia, HO ‘Merhamet’ MDD donated 45.000 kilograms of Kurban meat to starving people of Somalia, which will be distributed by the Organization of the Islamic Conference (OIC), in accordance with the requirements and safety conditions. Director of OIC Dr Ahmad Muhammad Adam thanked for the aid that represpecijalni prilog sentative of ‘Merhamet’ personally handed over to Somali people. He said that this aid is considered valuable in many ways, keeping in mind what Bosnia and Herzegovina and its people went through, and considering economic situation in our country. Great support to ‘Merhamet’ in the delivery of the humanitarian aid in Mogadishu was director of the Office of OIC in Bosnia and Herzegovina An-nur Swar Eddahab. Largely thanks to him the operation proceeded without any problems. Somalia, a country located on the east coast of Africa, counts about three million people living of meager agriculture. Today the country, with all the supposed concern of the UN and western countries is in catastrophic condition. The population of the country, including a large number of children, mass dying of hunger in front of the whole world that is wasting food, and humanitarian catastrophe is growing every day. In Somalia, we can rightly say, we are witnessing the most serious forms of human unhappiness and suffering. Aktivnosti Regionalnog odbora Zenica Učenici ugostiteljske škole na praksi u „Merhametu” R Abonentima kuhinje podjeljeni su poljoprivredni proizvodi primljeni iz Turske preko Sjedišta. Ameti Džafer iz Visokog donirao je 1.000 kilograma jabuka koje su podijeljene socijalno ugroženom stanovništvu egionalnio odbor ”Merha met a” Zenica primio je krajem marta, posredstvom Sje dišta u Sarajevu, robu od MCC-ja namijenjenu za pakete socijalno ugroženom stanovništvu, potvrdila je direktor RO Zenica Zijada Kliko. Četrdeset paketa, u vrijednosti od 1.123 KM, podijeljeno je socijalno ugroženom stanovništvu u Varešu, u saradnji sa Centrom za socijalni rad Vareš. U Žepču je podijeljeno je 50 paketa. U martu je socijalno ugroženom stanovništvu u regiji Zenice podijeljeno 164 prehrambeno-higijenskih paketa, vrijednih 535 KM. U aprilu je od „Mehameta” Njemačke, takođe posredstvom Sjedišta, primljeno 180 dječijih paketića koji su prodjeljeni djeci abonentima „Merhametove” kuhinje. Osnovni odbor „Merhameta” Ka kanj podijelio je socijalno ugroženom stanovništvu 238 prehrambeno-higijenskih paketa u vrijednosti 2.443 KM. U saradnji sa direktorom i pedagogom Srednje stručne škole, dogovoreno da učenici koji pohađaju Srednju ugostiteljsku školu, smjer kuharski, obavljaju praksu - volontiraju u „Merhametovoj” kuhinji u Kaknju. Tako na praksu u kuhinji svakog radnog dana dolaze dva do tri učenika koji ujedno vrše posjetu i dostavljaju obroke socijalno ugroženim licima koja nisu u mogućnosti da dolaze u kuhinju. Podjela paketića u Kaknju Praksu, koja traje od 1. februara, u abran novi Izvršni odbor. aprilu je obavljalo 26 učenika. Abonentima kuhinje podjeljeni U OO „Merhameta” Kakanj 21. aprila održana je Izvještajno- su poljoprivredni proizvodi primizborna skupština na kojoj je iz- ljeni iz Turske preko Sjedišta. Ameti Džafer iz Visokog donirao je 1.000 kilograma jabuka koje su podijeljene socijalno ugroženom stanovništvu. 23 O JUBILEJI snovni odbor „Merhame ta“ Srebrenik obilježio je 24. aprila svoj dvad e setogodišnji jubilej. U prisustvu predstavnika općinskih vlasti, Islamske zajednice u BiH, rukovodstva HO „Merhamet“ MDD i brojnih građana Srebrenika i gostiju, održana je svečana sjednice OO „Merhameta“ Srebrenik“. Načelnik Općine Srebrenik Me hmed Bajraktarević u svom pozdravnom govoru naglasio je da je „Merhamet“ časna organizacija, začeta u najtežim vremenima po bošnjački narod i kada je bio najpotrebniji. - „Merhamet“ pruža ogromnu pomoć civilnim organima lokalne zajednice. To cijenimo i veoma smo mu zahvalni. „Merhamet“ je nahranio puno gladnih usta, bez obzira na vjeru i naciju. Neka „Merhamet“ i dalje nastavi svoju časnu misiju, a historijski sud daće najbolju ocjenu o njemu - kazao je Bajraktarević.. Predsjednik HO „Merhamet“ MDD Hajrudin Šahić izrazio je zahvalnost i poštovanje predsjedniku OO „Merhameta“ Srebrenik Osmanu ef. Mujiću, načelniku Općine Mehmedu Bajraktareviću i svima onima koji su pomogli „Merhametu“ da ostvari svoju misiju. Fatiha za šehide 24 „Merhamet“ u Srebreniku Sa svečane sjednice: „Merhamet“ je danas čvrsto na svojim nogama Časna misija Nasvečanojsjednici promovirana Monografija o 20. godina „Merhameta“ Šahić je kazao da je „Merhamet“ uvijek dijelio sudbinu svoga naroda, te naglasio da „Merhamet“ u februaru 2013. godine obilježava nesvakidašnji jubilej, odnosno 100. godišnjicu osnivanja. Direktor Regionalnog odbora „Merhameta“ Tuzla Adil Pezerović odao je veliko priznanje srebreničkom „Merhametu“ i ljudima koji su ga vodili. O časnoj ulozi i misiji „Merhameta“ govorili su i izaslanik tuzlanskog muftije Bekir ef. Šabić, te glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Srebrenik Refik ef. Hodžić. Predsjednik Osnovnog odbora „Merhameta“ Srebrenik Osman ef. Mujić kazao je kako je iza „Merhameta“ dvadeset godina od osnivanja u veoma teškom vremenu, „vremenu kada se iskazivala spremnost da se organizuje humanitarna organizaci- obilježio 20 godina rada Zlatne plakete Šahiću i Pezeroviću Na svečanoj sjednici uručena su i priznanja najzaslužnijim osobama. Zlatnu plaketu humanosti dobili su muftija tuzlanski Husein ef. Kavazović, predsjednik HO „Merhamet“ MDD Hajrudin Šahić, predsjednik RO „Merhameta“ Tuzla Adil ef. Pezerović, načelnik općine Srebrenik Mehmed Bajraktarević, Aktiv direktor OŠ i MSŠ, odnosno Emir Hozić i bivši načelnik općine Srebrenik Osman Suljagić. Uručena je i 21 srebrena plaketa za nesebično zalaganje u realizaciji humanitarnih programa „Merhameta“ MDD, kao i 29 Plaketa humanosti. dobročinstva čiji je autor predsjednik srebreničkog „Merhameta“ Osman ef. Mujić ja kroz koju će mnogi pokazati svoju humanost, svoju spremnost da pomognu nemoćnom, protjeranom, izgnanom, raseljenom, siromahu, beskućniku, nevoljniku, siročetu bez jednog ili oba roditelja, bez razlike na vjeru, spol, naciju, političku ili bilo koju drugu pripadnost.“ - U ratnom i poratnom periodu na području općine Srebrenik je bilo smješteno preko 25.000 protjeranog, na silu raseljenog i izmještenog stanovništva iz svih područja BiH, što je činilo nadpolovičnu većinu u odnosu na stanovništvo Srebrenika. Danas je “Merhamet” dvad e setogodišnjak, mladić pun snage i poleta, punoljetan, koji zna svoj put, koji je prebolio dječije bolesti, prevazišao nasnalaženja, a bilo je padova i uspona. Danas ”Merhamet” čvrsto stoji na svojim nogama - poručio je Mujić. Na svečanoj sjednici promovi rana je Monografija o 20. godina „Merhameta“ čiji je autor Osman ef. Mujić. - To je, kako je rečeno, „najljepši je pisani spomenik o svim onim običnim, hrabrim i humanim ljudima Srebrenika i naše općine, koji su dijelili sudbinu svih nas i pružali svoju nesebičnu, bratsku pomoć onima kojima je ona bila potrebna. Kako tada, tako i danas. Ona je i najsvjetlija i najljepša niska sre breničkih bisera u „Merhametovoj“ ogrlici, sjećanju i istoriji svakog našeg Bošnjaka i ove nam lijepe domovine, što Bosnom se zove“ rečeno je na promociji. Nakon završetka oficijelnog dijela, svi učesnici konferencije su proučili Fatihu za šehide Srebrenika koji su dali svoj život za ovaj grad i državu Bosnu i Hercegovinu. Mujić i Šahić 25 Aktivnosti RO “Merhameta” Sarajevo prehrambeni paketi, brašno i povrće za socijalno ugrožene Kuhinja „Imaret“, koja je u aprilu imala 1.396 korisnika, skuhala je i podjelila 29.316 toplih obroka i 25.128 suhih obroka u vrijednosti od 52.350 KM R egionalni odbor “Merhameta” Sarajevo svoje aktivnosti u aprilu usmjerio je prema socijalno ugroženim građanima Kantona Sarajevo kojima je podjeljeno 120 prehrambenih paketa, u vrijednosti od 3.000 KM. - Zahvaljujući donaciji Federalne direkcije za robne rezerve, podjelili smo 22.000 kilograma brašna, u vrijednosti od 15.080 KM, građanima u rubnim djelovima Sarajeva kojima javna kuhinja nije pristupačna. Tako su pomoć dobili žitelji Ilijaša, Vogošće, Trnova i Hadžića. Također, donacija Sjedišta “Merhameta”, a 26 riječ je o 2.500 kg brašna u vrijednosti od 1.450 KM, podijeljena je najugroženijim korisnicima koji nisu u prilici da primaju topli obrok u našoj Imaretskoj kuhinji. U aprilu smo zaprimili od Sjedišta Merhameta blizu tri tone raznog povrća i voća, ukupne vrijednosti od 1.770 KM kaže direktor RO „Merhameta“ Sarajevo Munib Bujak. Kuhinja „Imaret“, koja je u aprilu imala 1.396 korisnika, skuhala je i podjelila 29.316 toplih obroka i 25.128 suhih obroka u vrijednosti od 52.350 KM. - Na projektu „Kućna njega“ Novi Grad, u okviru kojega brojimo 172 korisnika, medicinsko osoblje i volonteri su imali 250 intervencija. Izvršene su medicinske usluge poput mjerenja pritiska, mjerenja šećera i masnoće u krvi, previjanja rana, pospremanja boravišnog prostora korisnika, izvođenja korisnika u šetnju, obavljanja administrativnih poslova za korisnike i slično. Obavljena je i kupovina raznih lijekova i pelena u iznosu od 500 KM - kaže Bujak. Na projektu „Kućna njega“ Općine Centar devet volontera je obilazilo 100 korisnika. U aprilu je bilo oko 500 intervenicija, korisnicima su Regionalni odbor „Merhameta“ Mostar Aktivnosti vrijedne 33.000 maraka Jedna od akcija RO Mostar R dostavljeni prehrambeni paketi u vrijednosti od 4.500 KM, a naknada za volontere i njihov nesebični doprinos „Merhametovom“ projektu iznosila je 1.647 KM. - Pored podjele prehrambenih paketa, volonteri su u obavezi da pomognu našim korisnicima u obavljanju kućnih poslova kao što je čišćenje, pranje, usisavanje, obavljanje administrativnih, odnosno pisanju molbi raznim institucijama za ostvarivanje pojedinih prava, plaćanje režijskih troškova, odvođenje ljekaru i slično – naglašava Bujak. egionalni odbor „Merhameta“ Mostar primio je u martu i aprilu donacije u prehrambenim artiklima u vrijednosti od blizu tri hiljade maraka. Riječ je o brašnu, riži, ulju, tjestenini, grahu, krem juhama koje je RO Mostar dobio posredstvom Sjedišta „Merhameta“ Sarajevu. Građani sa područja koje „pokriva“ RO Mostar donirali su „Merhametu“ krompir, smrznuti grašak, svježi špinat i odjeću u ukupnoj vrijednosti od oko 640 maraka, dok je „BH Telecom“ poklonio dječije paketiće vrijedne 249 maraka. Narodna kuhinja Jablanica je u pomenutom periodu pripremila i podijelila 6.594 obroka čija vrijednost prelazi 12.200 maraka. U okviru projekta “Obrok kod kuće”, 88 korisnika dobilo je prehrambene artikle vrijedne blizu 750 KM, dok je u okviru projekta “Kućna njega” u Jablanici podijeljeno lijekova u vrijednosti od 180 KM i obavljeno je 20 kućnih posjeta. Poliklinika Mostar imala je 220 kućnih posjeta (vrijednost 220 KM), te je obavila sedam kardioloških pregleda (350 KM) i 14 EKG pregleda (140) KM Osnovni odbor Čapljina podijelio je prehrambene pakete vrijedne 208 KM, 35 dječijih paketića vrijednih 280 KM. Osnovni odbor Jablanica putem humanitarnih telefona prikupio je 350 KM dobrovoljih priloga. - Osnovni odbor „Merhameta“ Konjica, u saradnji sa slovenačkom nevladinom organizacijom “Eko Alt” iz Vindola, obezbijedio je stipendije za sedam učenika (280 KM), od turske fondacije za 10 učenika po 50 KM. Za 150 najugroženijih porodica obezbijeđeni su paketi hrane, odjeće i obuće u vrijednosti od 9.500 KM, smjenskog krompira u vrijednosti od 400 KM. Novootvoireno zdravstveno-socijalno savjetovalište obavilo je 140 pregleda vrijednih 1.400 KM, dok je na humanitarnom koncertu za porodicu Dželilović prikuljeno 6.000 KM. U martu i aprilu ukupna vrijednost aktivnosti RO „Merhameta“ Mostar iznosila je više od 33.000 maraka - kaže direktor RO Mostar Omer Ivković. 27 Regionalni odbor „Merhameta“ Travnik Podijeljeno 55.710 obroka u četiri kuhinje Jajačka dijaspora u švedskom Malmeu organizovala je druženje humanitarnog karaktera na kojem je prikupljeno 1.914 KM za Narodnu kuhinju Jajce U četiri kuhinje Regionalnog odbora „Merhameta“ Travnik za prva tri ovogodišnja mjeseca podijeljeno je 55.710 obroka. Podijeljeno je i 200 prehrambenih paketa porodicama kojima kuhinje nisu dostupne zbog udaljenosti, vrijednih oko 10.000 maraka. - Ponosni smo što smo uspjeli podijeliti pakete ugroženim građanima i što smo obradovali 200 porodica, ali i na ono što su uradile naše kuhinje u proteklom periodu - kaže direktor RO „Merhameta“ Travnik Mustafa Indžić. Osnovni odbor „Merhameta“ Jajce realizirao je u periodu od 15. juna 2011. do 15. januara 2012. godine projekat pod nazivom „Sigurnim koracima ka suzbijanju siromaštva“. Projekat je realiziran u saradnji sa Fondacijom za socijalno uključivanje u BiH i općinom Jajce koji su bili finansijeri projekta, te Centrom za socijalni rad Jajce koji je bio partner u projektu. Vrijednost projekta iznosila je 51.872 KM. Od toga je Fondacija Foto: Donacija javnoj kuhinji u Jajcu participirala je sa 31.872, a općina Jajce sa 20.000 KM. Projekat se odnosio na podjelu toplih obroka za 50 socijalno ugroženih osoba u ruralnim područjima općine Jajce i 57 korisnika u gradskom području. Za potrebe realizacije projekta nabav- ljeno je i vozilo (caddy), te profesionalno posuđe (manjerke ) za podjelu hrane na terenu, što ostaje u trajnom vlasništvu „Merhameta“ Jajce. - Nakon završetka ovog projekta “Merhamet“ Jajce je u potrazi za Izabran novi Izvršni odbor Dževad Ibrahimović na čelu „Merhameta“ Bugojno Krajem marta, u prostorijama općine Bugojno, održana je Skupština Osnovnog odbora „Merhameta“ Bugojno na kojoj je jednoglasno izabran Izvršni odbor. Za predsjednika Izvršnog odbora izabran je Dževad Ibrahimović, a za članove Nadir Haračić, Merima Ždralović, Sadik Verunica i Edna Fuka. Obraćajući se članovima Skupštine, direktor Regionalnog odbora „Merhameta“ Travnik Mus- 28 tafa Indžić govorio je o aktivnostima „Merhameta“, naglašavajući da je vrijeme za nove ljude koji će pokrenuti stvari nabolje. Načelnik općine Bugojno Hasan Ajkunić čestitao je predsjedniku i članovima Izvršnog dobora OO „Merhameta“ Bugojno i dodao da je zadovoljan njihovim izborom. Ajkunić je naglasio da će podržati ovu ekipu u njihovom radu i da će pomoći bugojanskom „Merhametu“ Ibrahimović: Novi predsjednik novim projektima koji bi doprinijeli boljem funkcionisanju Oosnovnog odbora Jajce, kao i Narodnje kuhinje u ovom gradu. HO „ Merhamet OO Jajce ostvarila je dobru komunikaciju sa Fondacijom za socijalno uključivanje u BiH čime su postavljeni temelji dalje saradnje i rada na budućim projektima - kaže pred- sjednik Osnovnog odbora „Merhameta“ Jajce Latif Halaba. Jajačka dijaspora koja živi u švedskom gradu Malmeu organizovala je druženje humanitarnog karaktera na kojem je prikupljeno 1.914 KM za Narodnu kuhinju Jajce. Predstavnik dijaspore u Švedskoj Haris Klipo pomenutom iznosu kupio je prehrambene artikle koje je uručio Narodnoj kuhinji. Dogovorena je i dalja saradnja sa jajačkom dijasporom u Švedskoj, koja je obećala da će i dalje organizovati slične humanitarne akcije kako bi pomogli rad Osnovnog odbora „Merhamet“ Jajce i Narodne kuhinje. Od donacije kupljeni prehrambeni proizvodi „Deutsche Post Com“ iz Bona donirao 1.500 eura Travnički „Merhamet“ dobio je donaciju vrijednu 1.500 eura od zaposlenika preduzeća „Deutsche Post Com“ iz Bona, kćerke njemačke firme „Deutsche Post“ koja je evropski lider iz oblasti poštanskih djelatnosti. Prikupljanje novčane pomoći realizovana je u okviru socijalnog programa “Living Responsibilty” koju svake godine organizuju zaposlenici „Deutsche Post“ kroz različite vidove pomoći ugroženim kategorijama stanovništva ili kroz projekte unapređenja, zaštite i uređenja okoliša u Njemačkoj i u drugim zemljama. Jedan od glavnih ciljeva ovog socijalnog programa je unapređenje socijalne odgovornosti zaposlenika preduzeća. Prikupljanje novčanih sredstava za travnički „Merhamet“ pokrenuo je zaposlenik „Deutsche Post Com“, Travničanin Sandi Rajić Tvrtković, koji i na ovaj plemenit način želi pomoći najugroženijim stanovnicima grada u kojem je rođen. Ovaj humani projekat real- izovao je u saradnji sa travničkim udruženjem “Vlašić planet života”. Travnički „Merhamet“ je od navedenih novčanih sredstava nabavio prehrambene proizvode i, uz podršku volontera Centra za edukaciju Mladih iz Travnika (CEM), podjelio 60 humanitarnih paketa naujgroženijim sugrađanima. Travnički „Merhamet“ zahvalio se svima koji su učestvovali u ovom projektu, a posebno zaposlenicima „Deutsche Post Com“ iz Bona na donaciji. 29 Besplatna obuka za učenike Regionalni odbor „Merhameta“ Tuzla Za kuhinju Imaret učenici skupili pomoć od 40.000 maraka U “ čenici osnovnih i srednjih škola sa područja Tuzle i Tuzlanskog kantona već deset godina aktivno učestvuju u akciji pod nazivom “ Učenici pomažu Narodnu kuhinju Imaret u Tuzli”. Svojim prilozima u životnim namirnicama oni u velikoj mjeri pomažu prehranjivanje velikog broja siromašnih građana Tuzlanskog kantona. - U prošloj akciji učestvovalo je 65 osnovnih i deset srednjih škola sa područja TK koje su prikupile 30 Najbolje rezultate u akciji ostvarila je Općina Gračanica, čije su škole (11 osnovnih i dvije srednje škole) prikupile namirnica u vrijednosti većoj od 8.000 KM ” raznih prehrambenih artikala, čija vrijednost prelazi 40.000 KM. Najbolje rezultate u akciji ostvarila je Općina Gračanica, čije su škole (11 osnovnih i dvije srednje škole) prikupile namirnica u vrijednosti većoj od 8.000 KM. Posmatrano po školama, najbolje rezultate u Tuzlanskom kantonu, od 3.290 KM, ponovo je ostvarila Osnovna škola „Savfet beg Bašagić“ iz Gradačca kaže direktor Regionalnog odbora “Merhameta” Tuzla Adil Pezerović. Regionalni odbor “Merhmaeta“ Tuzla na zajedničkoj svečanosti uručio specijalne zahvalnice svim Podijeljeni paketi povratnicima u Srebrenici, Bratuncu i Vlasenici Regionalni odbor „Merhamet“ Tuzla uručio je 180 porodičnih paketa povratničkim porodicama koje su bile posebno pogođene ekstremnim zimskim nepogodama u februaru ove godine. Ove pakete sa neophodnim životnim namirnicama dobilo je stotinu porodica na području Općine Srebrenica, te po 40 porodica na području Općina Vlasenica i Bratunac. školama koje su učesstvovale u akciji, kao i posebne zahvalnice školama koje su otvarile najbolje rezultate. Zahvalnice su uručene i onima koji su zaslužni za uspjeh Akcije „Učenici pomažu rad Narodne kuhinje Imaret u Tuzli“, a to su muftija tuzlanski Husein ef. Kavazović, ministrica obrazovanja, nauke, kulture i sporta u Vladi TK Nađa Avdibašić-Vukadinović, Pedagoški zavod TK, te predsjednici Aktiva direktora osnovnih i Aktiva direktora srednjih škola. Regionalni odbor „Merhameta“ Tuzla, u saradnji sa američkom organizacijom „Mercy USA“, organizira besplatnu obuku na računarima za djecu šehida i poginulih boraca, ratnih vojnih invalida i demobilisanih boraca sa područja tuzlanske regije. Do sada je oko 40 mladih uspješno završilo obuku i dobilo certifikate, a početkom maja počeo i treći kurs u koji je uključeno dvadeset učenika Pezerović tokom podjele pomoći u Srebrenici i studenata. Prema riječima predsjednika organizacije „Merci USA“ dr. Gasana, za ove namjene ova organizacija je kupila pet kvalitetnih računara, a u planu je kupovina još pet. On je naglasio da će obuka trajati sve dok ima zainteresovanih, a nakon toga će računari preći u vlasništvo RO “Merhameta“ Tuzla, kako je to i ugovorom regulisano. Učenik VI. razreda OŠ iz Tuzle Enes Mušović i njegov amidžić Ademir Mušović najmlađi su polaznici obuke. Kažu da su se prijavili jer imaju veliku želju da nauče raditi na računaru i da savladaju sve mogućnosti koje on nudi. Omer Tukić je učenik IV razreda Ekonomske škole u Tuzli i, takođe, ima namjeru potpuno ovladati računarom. - Danas je nemoguće živjeti i učiti bez kompjutera i ja se nadam da će mi znanje koje steknem mnogo pomoći u mom daljem školovanju i radu - kazao je Omer i naglasio da mu to jamče i veoma kvalitetni voditelji obuke. Obuka za rad na računarima, koja se održava u prostorijama „Merhameta“, traje već pola godine i, prema očekivanjima, biće nastavljena i u narednim mjesecima. 31 Regionalni odbor „Merhameta“ Maglaj Nastavak saradanje sa njemačkim “Malteserom” Goste iz Njemačke posebno je impresionirao Projekat „Kap po kap - Slap“, te su istakli da će to biti i njihov moto u budućem radu Gosti iz Njemačke sa domaćinima u Maglaju V isoka delegacija njemačke humanitarne organizacije „Ma lteser“ posjetila je 8. maja Regionalni odbor „Merhameta“ Maglaju. Cilj posjete dokazanih prijatelja iz Ester Winkela, gdje je sjedište Ureda „Maltesera“ za Jugoistočnu Evropu je analiziranje dosadašnjih odnosa kroz 15-godišnju saradnju ove organizacije i RO „Merhameta“ Maglaj kako bi se utvrdili budući pravci djelovanja i oblici sa radnje ove dvije organizacije. Delegaciju je predvodio direktor Ureda za Jugoistočnu Evropu Vernera (Werner) Klasnera, koji je u proteklim godinama uspješno sarađivao sa RO Maglaj kroz realizaciju projekata višemilionske vrijednosti. U delegaciji je bio i novi koordinator i njegov pomoćnik koje je Centrala u Limburgu odredeila za budući rad i saradnju jer 32 gospodin Klasner u julu odlazi u zasluženu mirovinu. Osim njih dvojice, u posjeti Maglaju bile su i dvije značajne osobe kada je u pitanju Centrala „Maltesera“ i to pomoćnik generalnog direktora i koordinator socijalnog programa „Maltesera“. - Bila je to prilika da se još jedan put razgovara o dosadašnjoj uspješnoj saradnji, uz puno riječi hvale gospodina Vernera Klasnera za naše aktivno učešće u partnerstvu. Stekao se dojam da „Merhamet“ uživa visoko povjerenje kod „Maltesera“ u Njemačkoj. Gosti su obećali da će saradnja biti sigurno nastavljena i nakon odlaska gospodina Klasnera u penziju, koji će i dalje ostati aktivan kao volonter, jer on je i počasni građanin općine Maglaj pa mu to, kako je istakao, daje posebnu obavezu kako je istakao - kaže direktor RO „,Merhameta“ Maglaj Atif Spahić. Spahić je goste upoznao sa aktivnostima koje vodi ovaj RO, kao sa djelovanjem i uspjesima u realizaciji projekata „Merhameta“ u BiH. - Goste iz Njemačke posebno je impresionirao Projekat „Kap po kap - Slap“, te su istakli da će to biti i njihov moto u budućem radu. Dogovoren je i jedan od narednih projekata, a riječ je o uvezivanje sa osnovnom školom Koblenc i organiziranju zajedničkih kampova u Maglaju i Koblencu. Posebno treba istaći zainteresiranost „Maltesera“ za budući projekat RO „merhameta“ Maglaj, a tiče se dnevnog centra za stare osobe - kaže Spahić. Delegaciju je primio i nečelnik općine Maglaj Mehmed Mustabašić, a druženje se nastavilo na zajedničkom ručku koji je upriličio načelnik. Aktivnosti RO „Merhameta“ Goražde hrana za povratnike u RS P ovratnička porodica Esada Karšića vratila se 2003. godine u potpuno devastiranu kuću u selu Mašići, u RS, udaljeno oko sedam kilometara od Goražda. Uz malu pomoć Federalnog ministarsva za izbjeglice i raseljena lica, tu su kuću Karšići osposobili za boravak. Esad i njegova supruga Jasmina u veoma teškim uslovima odgajaju troje djece, od kojih dvoje idu u školu u Goraždu. Karšići nisu uspjeli obezbijediti djeci besplatnu autobusku kartu do škole i nazad, a pošto ni Esad ni Jasmina ne rade snalaze se kako mogu. Njih dvoje su aplicirali za stipendiju za jedno dijete koju HO “Merhamet” MDD dodjeljuje iz Fonda „Edah Bećirbegović”, naglašavajući da bi ima takva pomoć mnogo značila. Inače, porodica Karšić od Regionalnog odbora “Merhameta” Goražde u svim dosadašnjim podjelama humanitarne pomoći redovno su dobijali ono što je bilo na raspolaganju, poput hrane, odjeće, obuće i drugog. Jasmina Karčić: Velika pomoć “Merhameta” - U toku je akcija koju provodi RO “Merhameta” Goražde. Riječ je o podjeli hrane u svim školama Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, učenicima čiji roditelji nisu zaposleni, a povratnici su u RS. I ovom prilikom je porodica Karšić od „Merhameta” dobila brašno, ulje, konzerve, rižu, grah i druge životne namirnice – kaže direktor RO „Merhameta” Goražde Šemsudin Kuljuh. „Merhamet“ Makedonije Pomoć za 28 porodica ”Merhamet” Makedonije svoj im hedijama obradovao je najsiromašnije porodice, kojima je podijelio humanitarnu pomoć u hrani i sredstvima za higijenu. „Merhamet“ je, odlukom Upravnog odbora, izabrao 28 porodica koje su u stanju socijalne potrebe i uručio im humanitarne pakete. Prema riječima predsjednika „Merhameta“ Ma kedonije Dr. Mustafe Ćustovića, svakoj od 28 porodica uručeni su po jedna veća brašna tip-500 od 25 kilograma,po jedna kesa šećera od dva kilograma, zatim ulje, kafa i toaletni sapuni. - Iako je relativno mali broj siromašnih porodica tretiran ovom humanitarnom akcijom našeg “Merhameta”, u skladu s našim mogućnostima, ipak smo pokazali da je najveća vrlina “Merhameta” humanost i milosrđe i u ovim teškim vremenima društvenoekonomske krize. I u toj krizi mi uspjevamo da, makar djelimično, ublažimo težak život porodicama koje su u stanju socijalne potrebe - kaže doktor Ćustović. Doktor Ćustović u jednoj od akcija 33 V VREMEPLO Iz „Merhametovih“ pravila (1913. - 1933.) Sprečavanje prosjačenja i pomaganje sirotinje Ko svoj godišnji zekjat, sadaku i fitru poklanja „Merhametu“ može sa sigurnošću tvrditi da ih je dao na pravo mjesto Iz Spomenice dvadesetogodišnjice opstanka i djelovanja Muslimanskog dobrotvornog društva „Merhamet“, koja je posveća radu „Merhameta“ od njegovog osnivanja 1913., pa do 1933. godine, za ovaj broj našeg biltena izdvajamo tekst o tadašnjim „Merhametovim“ pravilima. §1. Društvu je ime Muslimansko dobrotvorno društvo „Merhamet“ za sprečavanje prosjačenja i pomaganje sirotinje, sa sjedištem u Sarajevu. Djelokrug društva ograničava se na grad Sarajevo. §2. Svrha je udruženja da ukine prosjačenje među mislimanskom sirotinjom u gradu Sarajevu, te će u tu svrhu društvo nastojati: Da po vremenu i materijalnoj snazi osnuje sirotinjski dom, u kojem će naši utočišeta oni starci i stare muslimanske žene koji su neobskrbljeni i za svaki rad nesposobni. Da pruži materijalnu pomoć neobskrbljenim i za rad nesposobnim mislimanima i muslimankama, kao i nejakoj djeci muslimanske vjere. Da traži zarade muslimanima i muslimankama i da ih smješta na razne radove i time im pruži priliku boljeg i časnijeg načina života, nego je onaj od samog prosjačenja. Da samostalno ili u sporazumu s drugim humanim islamskim institucijama namješta nezaposlenu islamsku mladež, prije negoli bi se na prosjačenje dala, na razne trgovine i zanate. Uopće sve učiniti da bi se prosjačenje među muslimanima ukinulo i da bi se to u zakonskoj formi današnjih prosjačkih zakona sprovelo analogno onim kakvi i u drugim kulturnim zemljama postoje. Da može u gornju svrhu samo- 34 stalno osnivati i prikladno privredno preduzeće. §3. Sredstva su udruženja za vrđenje svoga cilja: 1. kulturna, 2. materijalna. Kulturnim je sredstvima zadaća da savjetima, vazovima, sijelima, te priređivanjem zabava i uopće svih drugih kulturnih sredstava omražava prosjačenje među muslimanskim svijetom i time podiže kulturni i duševni nivo islamskog elementa, čija je glavna zadaća posvemašnje iskorjenjivanje prosjačenja. Za materijalno izvršenje svoga cilja, sredstva su udruženja: prihodi od članarine, dobrovoljni prihodi, zekjat, vasijeti, prihodi od zabava i teferiča priređenih u tu svrhu, itd. §4. Članom udruženja može biti svaki musliman i muslimanka, te svaki prijatelj muslimanskog napretka. §14. Udruženje osniva stalan fond, koji će služiti za gradnju sirotinjskog doma. Glavna Skupština će svake godine iz tekućih dohodaka uložiti u ovaj fond izvjesnu svotu, već prema društvenim prilikama. §17. Mjesečne potpore dijeliti će se onim muslimanskim siromasima koji su posve nesposobni za rad, te niotkud nemaju nikakve pomoći. Među ove spadaju: mazlumi i jetimi, posve stari i iznemogli ljudi i žene koji žive od tuđe pomoći, siromašne žene koje žive bez ikakove pomoći sa dvoje ili više djece. §18. Onim siromasima koji su u vrlo slabim prilikama, a ne uživaju nikakve pomoći ili potpore, podijeliće odbor kakvu potporu po svojoj uviđavnosti.
© Copyright 2024 Paperzz
