MUSLIMANSKO DOBROT VORNO DRUŠT VO Naš MERHAMET BILTEN SEPTEMBAR/OKTOBAR 2012. FRANKFURT Izložba povodom stogodišnjice MDD “Merhamet” evropa ne smije zaboraviti srebrenicu „Merhamet“ uručio ček GRAĐANIMA SIRIJE I TURSKE 40.000 MARAKA Kristijan Švarc-Šiling HUMANISTIČKA IDEJA U BOSNI I HERCEGOVINI ŽIVI KROZ „MERHAMET“ iz Sadržaja 5 str. Srednja škola Zavidovići UČENICI OBAVLJAJU PRAKSU NA IMANJU „MERHAMETA“ 12-13 str. Novi reis IZBiH HUSEIN EF. KAVAZOVIĆ: MIJENJAT ĆEMO LOŠE I ZASTARJELO Kristijan Švarc-Šiling 17 str. 6-7 str. „Merhamet“ uručio ček GRAĐANIMA SIRIJE I TURSKE POMOĆ OD 40.000 MARAKA HUMANISTIČKA IDEJA U BiH ŽIVI KROZ „MERHAMET“ 18-19 str. 8 str. ASA art galerija Sarajevo IZUZETNA IZLOŽBA ĆAZIMA HADŽIMEJLIĆA 10-11 str. Nova knjiga Hajrudina Šahića POMAK BH. SOCIJALNE NAUKE U IZUČAVANJU SIROMAŠTVA Izložba u Frankfurtu SUDBINA ŽRTAVA SREBRENICE PRED NJEMAČKOM JAVNOŠĆU 30-33 str. Iz monografije „Merhamet – 100 godina“ PRVI UŠLI U MANJAČU I SPASILI 105 LOGORAŠA “NAŠ MERHAMET” Izdavač: HO “MERHAMET” MDD Sarajevo Bilten HO “MERHAMET” MDD Bistrik 2 71 000 Sarajevo Štampa: A dizajn Tel. 033 534 609 Fax. 033 236 527 e-mail: merhcent@bih.net.ba Sarajevo, septembar/oktobar 2012. DTP: LH print Tiraž: 1.500 Novi ambasador BiH u Turskoj posjetio “Merhamet” Podrška Damira Džanke Predsjednik HO „Merhamet“ MDD Hajrudin Šahić, zamjenik predsjednika dr. Abdul-Kerim Fazlić i član Upravnog odbora prof. dr. Ćazim Hadžimejlić primili su krajem septembra u sjedištu „Merhameta“ u Sarajevu novoimenog ambasadora Bosne i Hercegovine u Republici Turskoj Damira Džanku. Čelnici „Merhameta“ čestitali su ambasadoru Džanki početak rada na novoj diplomatskoj destinaciji. Ambasadoru Džanki zahvalili su i na njegovoj nesebičnoj podršci „Merhametu“, kao i i na pomoći koju je ovoj humanitarnoj organizaciji pružio kao ambasador Bosne i Hercegovine u Pakistanu tokom izgradnje Srednje škole za djevojke u pakistanskoj regiji Muzaferabad. Podsjetimo, škola je izgrađena zahvaljujući velikoj akciji pod sloganom „Pomozimo djeci Kašmira“, koju je sredinom aprila 2006. godine pokrenuo “Merhamet” nakon razornog zemljotresa u pomenutoj oblasti u Pakistanu. Škola nosi ime prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine, rahmetli Alije Izetbegovića. Ambasador Damir Džanko nagla- Ambasador Džanko sa Šahićem i Fazlićem sio je tokom susreta u „Merhametu” da će i dalje podržavati akcije i misiju ove humanitarne organizacije te da će i tokom ambasadorskog mandata u Republici Turskoj biti na usluzi „Merhametu”. Tokom susreta u Zagrebu Šahić zahvalio ef. Omerbašiću na pomoći BiH i „Merhametu“ Predsjednik HO „Merhamet“ MDD dr. sci Hajrudin Šahić susreo se polovinom septembra u Zagrebu sa bivšim muftijom zagrebačkim Ševkom ef. Omerbašićem. Tokom srdačnog susreta u prostorijama Zagrebačke džamije Šahić je efendiji Omerbašiću, koji je otišao u zasluženu penziju, zahvalio za svemu onome što je uradio za „Merhamet“, za Bosnu i Hercegovinu i njene građane tokom agresiju na našu zemlju. Inače, odlukom Skupštine HO „Merhamet“ MDD, Ševki ef. Omerbašiću dodijeljeno je najveće „Merhametovo“ priznanje za njegove zasluge u zbrinjavanju izbjeglica i prognanika, kao i u logističkoj podršci Bosni i Hercegovini. Čitajte naš portal: www.merhamet.ba 4 Ef. Omerbašić i Šahić: Srdačan susret Imanje u Kučicama: Omerbegović i Šahić sa učenicima Saradnja sa Srednjom tehničkom školom u Zavidovićima Učenici obavljaju praksu na imanju „Merhameta“ Učenici poljoprivrednog smjera Srednje tehičke škole iz Zavidovića počeli su sa obavljanjem prakse na poljoprivrednom imanju HO „Merhamet“ MDD u mjestu Kučice kod Zavidovića. Rezultat je to sporazuma koji je „Merhamet“ potpisao sa ovom školom. Riječ je o imanju koje povrćem snabdijeva „Merhametove“ javne kuhinje širom BiH. Proizvodima sa ovog imanja pomažu se siromašne kategorije bh. stanovništva, centri za odvikavanje od droge, domovi za nezbrinutu djecu i ostale slične institucije. Samo u 2011. godini sa ovog imanja podijeljene su 72 tone povrća. Predsjednik HO „Merhamet“ MDD Hajrudin Šahić posjetio je pomenute učenike u Kučicama i uručio im prigodne hedije. - Drago mi je da je „Merhamet“ uspostavio saradnju i na ovaj način sa jednom obrazovnom institucijom. Od prakse na ovom imanju imat ćete dvostruku korist. Prva je što ćete ovdje steći znanje koje će vam trebati u vašem budućem poslu, a istovremeno ćete razviti osjećaj solidarnosti, s obzirom da sve što se proizvede na ovom imanju ide u humanitarne svrhe - kazao je Šahić zavidovićkim učenicima. Salko Omerbegović, koordinator projekta „Merhametovog“ imanja u Kučicama, kao i imanja u Visokom, upoznao je učenike Srednje tehičke škole sa onim šta je do sada urađeno na poljoprivrednom imanju na kojem će obavljati praksu. Zavidovićki učenici su obišli i plastenike gdje će sticati svoje praktično znanje. Nastavnica Srednje tehičke škole Nevena Hadžiavdić zahvalila se Hajrudinu Šahiću i „Merhametu“ koji su omogućili učenicima te škole obavljanje prakse. - Mi smo tu da nešto naučimo i da pomognemo „Merhametu“ u znak zahvalnosti što nam je izašao u susret i omogućio da naši učenici obavljaju praksu na ovom i ovakvom poljoprivrednom imanju - kazala je nastavnica Hadžiavdić. 5 DONACIJE “Merhamet” uručio ček turskom ambasadoru Ahmetu Yildizu građanima Sirije i Turske 40.000 maraka O aktivnostima „Merhameta“ u Turskoj se veoma dobro zna, rekao je Yildiz Ambasador Yildiz sa rukovodstvom „Merhameta“ M uslimansko dobrotvorno dru štvo „Merhamet“ u Sarajevu je 4. septembra turskom ambasadoru u BiH Ahmetu Yildizu uručilo donaciju u vrijednosti od 40.000 KM za izbjeglice iz Sirije u Turskoj i stanovništvo turske pokrajine Van, koju je prošle godine zadesio razorni zemljotres. Tim povodom je u sjedištu HO „Merhamet“ MDD održana pres-konferencija. Ambasador Yildiz je zahvalio na ovoj pomoći „Merhameta“ i građana BiH ističući da trenutno u kampovima u Turskoj bo- ravi više od 200.000 izbjeglica iz Sirije. - Veoma cijenimo što „Merhamet” na ovaj način želi pomoći ovom stanovništvu. O aktivnostima „Merhameta“ u Turskoj se veoma dobro zna. Želim da se događaji poput onih u Siriji, kao i u Vanu, ne dešavaju ni u Bosni i Hercegovini, ni u Turskoj - rekao je ambasador Yildiz novinarima iz brojnih medijskih kuća. Predsjednik „Merhameta“ Hajrudin Šahić, koji je ambasadoru Yildizu uručio pomenuti ček u vrijednosti od 40.000 maraka, kazao je da su ta novčana sred- Posjeta ambasadi Uručenju „Merhametove“ donacije i zajedničkoj preskonferenciji u sjedištu „Merhameta“ prethodila je prva posjeta delegacije ove humanitarne organizacije ambasadoru Turske u BiH Ahmetu Yildizu. Naime, predsjednik „Merhameta“ Hajrudin Šahić i članovi Upravnog odbora, prof. dr. Džemal Najetović i prof. dr. Ćazim Hadžimejlić, poželjeli su ambasadoru Yildizu uspješan rad u BiH i upoznali ga sa aktivnostima i misijom „Merhameta“. 6 stva prikupljena zahvaljujući građanima koji su dobrovoljni prilog uplaćivali putem žiroračuna ili posredstvom humanitarnih kasa „Merhameta“ širom Bosne i Hercegovine. Prema Šahićevim riječima, ukoliko ovakvo stanje u Siriji potraje, „Merhamet“ će razmotriti mogućnost da ponovo organizira akciju za građane te zemlje. Predsjednik Šahić je novinarima izjavio da je teško pobrojati sve akcije „Merhameta“ na koje su se bh. građani odazvali. Uručenje čeka ambasadoru Yildizu Brojni novinari na pres-konferenciji - Ovoga puta pomenuo bih samo najznačajnije i najrizičnije akcije koje je „Merhamet“ uspješno realizirao. Naime, rijetke su humanitarne organizacije u svijetu, sa puno većim budžetom, koje su ušle u Somaliju i uručile donaciju. To je uspjelo „Merhametu“ koji je nedavno uručio gladnom narodu Somalije donaciju u vrijednosti većoj od 500.000 KM, u kurbanskom mesu i lijekovima. „Merhamet“ je, takođe, bio je jedna od rijetkih humanitarnih organizacija koja je uspjela probiti blokadu Gaze i palestinskom narodu uručiti pet moderno opremljenih sanitetskih vozila, vrijednih oko 300.000 KM. Osim toga, „Merhamet“ je, nakon prirodnih katastrofa, pomogao narodima SAD-a, Japana, Haitija, Pakistana, Indonezije i Irana - izjavio je Šahić. Pres-konferenciji su prisustvovali i zamjenik predsjednika „Merhameta“ dr. Abdul-Kerim Fazlić, dopredsjednici „Merhameta“ prof. dr. Šahzija Đonlagić-Dreca i Adil ef. Pezerović, kao i članovi Upravnog odbora prof. dr. Džemal Najetović, prof. dr. Ćazim Hadžimejlić, Izmir Hadžiavdić, Bakir Zaćiragić i predsjednik Skupštine „Merhameta“ Munib Bujak. Posjeta supruge ambasadora Althakafija Ojačati saradnju „Merhameta“ sa saudijskim organizacijama Amal Al-Otishan, supruga ambasadora Saudijske Arabije u Bosni i Hercegovini Eida Mohammeda Althakafija posjetila je početkom septembra sjedište HO “Merhamet” MDD u Sarajevu, gdje je razgovarala sa predsjednikom ove organizacije Hajrudinom Šahićem. Amal Al-Otishan prenijela je selame svog supruga, ambasadora Althakafija Dobrodošlicu su gošći poželjeli i zamjenik predsjednika „Merhameta“ dr. Abdul-Kerim Fazlić, dopredsjednici „Merhameta“ prof. dr. Šahzija ĐonlagićDreca i Adil ef. Pezerović te članovi Upravnog odbora prof. dr. Džemal Najetović i prof. dr. Bakir Zaćiragić. Tokom razgovoara sa predsjednikom Šahićem, Amal Al-Otishan, interesirala se o radu i aktivnostima „Merhameta“, predlažući da „Merhamet“ uspostaviti dobru saradanju sa humanitarnim organizacijama iz Saudijske Arabije. Na tom putu, kako je kazala, Amal Al-Otishan sa čelnicima „Merhameta“ „Merhamet“ može očekivati podršku Ambasade Saudijske Arabije u BiH. Predsjednik „Merhameta“ Hajrudin Šahić upoznao je suprugu saudijskog ambasadora sa temeljnim ak- cijama „Merhameta“ u BiH i u inostranstvu. Šahić je zahvalio Vladi Saudijske Arabije i narodu te zemlje na nesebičnoj pomoći BiH i njenim građanima. 7 Sa otvaranja izložbe: Neprocjenjiva vrijednost ASA art galerija u Sarajevu I IZUZETNA Izložba prof. dr. Ćazima Hadžimejlića zložba autora prof. dr. Ćazima Hadžimejlića, pod nazivom „Nezaboravljena historija - 550 godina od osnutka Sarajeva i tesavvufske tradicije“, otvorena je za javnost polovinom septembra u ASA art galeriji u Sarajevu. Cilj izložbe je obilježavanje malo više od pola milenija od nastanka grada Sarajeva, i šest godina uzastopne dodjele nagrade „Isa-beg Ishaković“, za čovjekov nesebični doprinos gradu Sarajevu. Izložba sadrži značajne i dostupne dokumente Isa Begove zavije sve do rušenja, ovog prvog i značajnog objekta za grad. - Ova izložba jedna je od najznačajnijih i najdražih u mojoj karijeri. Pojedini artefakti su zaista neprocijenjive i izuzetne historijske i kulturološke vrijednosti. To su eksponati koji svjedoče o jednom vremenu i načinu života. Njihov specifikum se ogleda u tome što ih je sada u 21. vjeku nemoguće napraviti u izvornom obliku, a pogotovo ne ručno kao što su prvobitno izrađeni - kazao je autor izložbe prof. dr. Ćazima Hadžimejlić, koji je, inače, član Upravnog odbora HO „Merhamet” MDD. 8 Hadžimejlić: Značajni eksponati Grad Sarajevo je, prema njegovim riječima, kroz svoj nastanak i razvoj izgradio specifičnu kuturu, tradiciju, različite vidove umjetnosti i način življenja, inspirišući se likom Isa-beg Ishakovća i njegove zavije, mevlevihane. - Nastanak grada na toj duhovnoj ko mponenti kroz interesantan historijski, kulturološki, naučni, ekonomski, me đureligijski, društveni razvoj sve do da našnjih dana, evo 550 godina istrajavanja Sarajeva, predstavlja simbol Balkana naglasio je Hadžimejlić. Posebnost ove izložbe ogleda se u tome što su neki eksponati stari i više od 500 godina. Posjetioci izložbe imali su priliku vidjeti neke od najstarijih rukopisa sa ovog prostora, kaligrafske zapise, sufijske nošnje, kape, tespihe, rodoslove, rahle koje su stare 300 godina, te originalne bosanske ćilime. Izložba ostaje otvorena do 16. novembra. Eksponati su sa bh. prostora i dio su trajne postavke porodičnog muzeja šejh Musa hafiz Kjazim Hadžimejlić, u Vukeljićima kod Fojnice. Pored ovih eksponata izloženi su i autorovi radovi. Kuhinja u Novom Travniku: Prijem za korisnike Rukovodstvo „Merhameta“ na svečanosti Svečanost „Merhameta“ u Novom Travniku Javna kuhinja u „novom ruhu“ U Novom Travniku je, u petak 21. septembra, svečano puštena u rad renovirana i moderno opremljena „Merhametova“ javna kuhinja. Ova kuhinja renovirana je zahvaljujući holandskim veteranima iz Fondacije „Aktivni veterani“, kao i finansijskoj pomoći holandske Fondacije „Max Maakt Mogelijk“ u vrijednosti od 70.000 maraka. Renoviranu javnu kuhinju, u Ljubunčić uručuje hedije Slagteru prisustvu velikog broja njenih korisnika, otvorio je direktor Fondacije „Max Maakt Mogelijk“ Jan Slagter. Nakon toga, svim korisnicima „Merhametove kuhinje“ uručeni su prigodni paketi. Otvaranje kuhinje pozdravio je i načelnik Općine Novi Travnik Refik Lendo, a direktoru Fondacije „Max Maakt Mogelijk“ Janu Slagteru i predstavnicima holandskih veterana prigodne hedije uručila je predsjednica Osnovnog odbora „Merhameta“ Novi Travnik Ismeta Ljubinčić. Otvaranju javne kuhinje u Novom Travniku prisustvovali su i predsjednik HO „Merhamet“ MDD Hajrudin Šahić, član Upravnog odbora Sulejman Garib kao i direktori „Merhametovih“ regionalnih odbora Mustafa Indžić, Omer Ivković, Zijada Kliko i Šemsudin Kuljuh. Veliki doprinos holandskih veterana 9 IZDAVAŠTVO „Siromaštvo u svjetskom i bosanskom kontekstu“, nova knjiga Pomak u bh. nauci Ova knjiga dr. Šahića predstavlja novi i značajan doprinos u izučavanju ovog problema kakav se do sada nije javio u našoj literaturi, kaže se u recenziji akademika prof. dr. Muhameda Filipovića, prof. dr. Vladimira Premeca i prof. dr. Saliha Foče P redsjednik HO „Merhamet“ MDD dr. sci Hajrudin Šahić početkom oktobra ove godine objavio je svoju drugu knjigu naslovljenu „Siromaštvo u svjetskom i bosanskom kontekstu“. Šahićeva knjiga bavi se analizom problema siromaštva i gladi u svijetu i u BiH te načinima borbe protiv tih pojava koje, po mišljenju autora, danas imaju katastrofične dimenzije. Razlog tome je, kako navodi Šahić, stalni rast siromaštva i njegovog najekstremnijeg oblika gladi ljudi koji prijete sa efektima od nesagledivog značaja po cijelo čovječanstvo. Vrijednost i značaj Ugledni recenzenti knjige, akademik prof. dr. Muhamed Filipović, akademik prof. dr. Vladimir Premec i prof. dr. Salih Fočo naglasili su u recenziji da je autor, dr. Hajrudin Šahić, rukopis koncipirao kao kombinaciju teorijske analize problema siromaštva kao prateće pojave razvoja čovječanstva i svojih empirijskih istraživanja u oblasti dokumentacije koja se odnosi na stanje siromaštva i u historijskoj projekciji, ali i obzirom na različite načine rješavanja tog pitanja u svijetu, a posebno u zemljama Evropske unije i u našoj zemlji. Naslovnica nove knjige Hajrudina Šahića Autor, kako se dalje navodi, nastoji da problem siromaštva shvati i protumači u kontesktu temeljnih načina proizvodnje života čovjeka na zemlji i u uvjetima određenih odnosa medu ljudima, a prije svega u uvjetima dominacije privatnog vlasništva u oblasti cjelokupnog procesa stvaranja materijalnih i drugih dobara koja su ljudima na raspolaganju kao sredstava koja treba da zadovoljavaju njihove životne potrebe. Prvo djelo u BiH koje siromaštvo tretira u punom obimu i značenju Prema riječima akademika Muhameda Filipovića, u našoj javnosti i društvenoj i sociološko-pravnoj nauci, do danas se nije pojavilo djelo koje bi ovaj problem tematiziralo i istražilo u punom njegovom obimu i značenju. - Stoga se, s pravom, može tvrditi da se tek sa pojavom ove imamo djelo kompetentnog autora. Naime, Šahić i ima i dostatno teorijsko znanje i direktno iskustvo u humanitarnom radu i u našim lokalnim, ali i u regionalnim i svjetskim uvjetima. Ono mu omogućava da problem o kojem govori postavi teorijski ispravno, tj. da siromaštvo vidi u kontekstu općih svjetskih društvenih, ekonomskih, tehnoloških i političkih kretanja.. Nakon ove knjige neće više biti moguće ovaj problem tretirati samo ideološki i humanitarno, što u stvari znači uglavnom demagoško-politički, nego sa stajališta nužnosti njegovog rješavanja kao jednog od najhitnijih problema opstanka cijelog čovječanstva i nužnosti promjene svjetske politike u cjelini - zaključuje profesor Filipović. 10 „U tim odnosima autor vidi najhitniji razlog stalnog porasta siromaštva u svijetu, a u odnosu čovjeka koji iskorištava prirodna bogatstva, a ne vraća prirodi ono što iz nje uzima, autor vidi razloge pogoršavanja općih uvjeta djelovanja ljudi na osiguravanju njihovih života, tj. vidi razlog temeljnih razlika u uvjetima života između bogatih i siromašnih, zemalja tehnološki razvijenih i onih koji to nisu i koje tehnološki ovise o onim razvijenim zemljama, koje zbog toga trpe posljedice neracionalnog iskorištavanja njihovih prirodnih resursa i zagađivanja prirode, naspram onih zemalja i ljudi koji misle da im superiorna tehnologija omogućava i osigurava sigurnost u svijetu. Ove analize autora imaju svoju vrijednost i značajan su i novi pristup problemu siromaštva u našoj sociološkoj i humanitarnoj literaturi, a doprinose boljem razumijevanju ukupnog problema, kao i stvaranju nužnih uvjeta za njegovo rješavanje. Drugi važan dio autorovog rada je prikupljena obimna dokumenatcija o problemu gladi i načinima njegovog rješavanja u novijoj historiji, posebno dr. sci Hajrudina Šahića onoj evropskoj, u kojoj su postavljeni osnovni modeli i metodi borbe protiv siromaštva i u kojima je stečeno veliko iskustvo u tom pogledu. Autor posebnu pažnju posvećuje uspostavljanju socijalnog zakonodavstva i ’socijalne države’, kao i ’države blagostanja’, kao dokaza da moderne države shvataju kako su siromaštvo i glad društveni, a ne lični problem pojedinaca ili stvar sudbine i da su države obavezne da traže rješenja za njegove razne aspekte, među kojima on kao najznačajnija dostignuća u dosadašnjem odnosu čovjeka prema problemu siromaštva, socijalne isključenosti i gladi, izdvaja upravo koncept i praksu ’socijalne države’ i ’države blagostanja’, kaže se u recenziji. Upozorenje Organizacije UN FAO Svaka osma osoba u svijetu je gladna Među prioritetima je nužnost da se smanji gubitak i bacanje hrane jer se procjenjuje da se na taj način izgubi oko trećina svjetske proizvodnje na ovom sektoru Efikasne metode Hajrudin Šahić u pomenutoj knjizi široko razmatra i situaciju u BiH i istražuje načine i puteve pronalaženja efikasnih metoda borbe protiv siromaštva i gladi na našem prostoru. On opravdano upozorava na jedan kuriozitet u razvoju siromaštva u našoj zemlji, a to su akti obimnih nasilja i planiranih intervencija određenih nacionalnih i političkih grupa i vlasti uopće u vlasničke odnose koji su diskriminatorskog karaktera prema određenim skupinama stanovništva i koji su bili usmjereni ka njihovom osiromašenju i socijalnoj, političkoj i egzistencijalnoj diskvalifikaciji, a koje su u zadnjih dvije stotine godina bile glavni faktor osiromašenja stanovništva i pojava masovnih gladi u našoj zemlji. „Autor s pravom insistira na postizanju pravne, socijalne i psihološke stabilnosti u položaju stanovništva naše zemlje kao preduvjetima efikasne borbe protiv siromaštva i gladi. S pravom se može konstatirati da ova studija dr. Šahića predstavlja novi i značajan doprinos izučavanju problema siromaštva kod nas kakav se do sada nije javio u našoj literaturi,“ zaključuju Recenzenti i dodaju da ova Šahićeva knjiga znači pomak naše socijalne nauke u tom domenu. Inače, ovo je druga knjiga dr. Šajrudina Šahića. Prva njegova knjiga „Bosna i Hercegovina kao socijalna država“ objavljena je prije dvije godine Dok jedni žive u izobilju, drugi gladuju Postizanje milenijskog razvojnog cilja - da se broj gladnih u svijetu prepolovi do 2015. je još uvijek moguće, ali za to je potrebno značajno povećanje napora. Napredak ostvaren u borbi s glađu od sredine prošle decenije izgubio je zamah, pa je vrijeme da se on podstakne, ističe Organizacija UN za hranu i poljoprivredu (FAO). Broj hronično gladnih širom svijeta smanjen je za 130 miliona od 1990. - na 868 miliona, od kojih 852 miliona živi u zemljama u razvoju. Napredak je postignut i na planu smanjenja broja neuhranjenih. Ipak, i dalje je jedna od osam osoba u svijetu gladna, što je neprihvatljivo u svijetu izobilja, napominje FAO. Posebno je zabrinjavajuća situacija u Africi, gde je u posljednjih 20 godina broj gladnih povećan - sa 175 miliona u 1990. na 239 miliona. Navedeni podaci su uključeni u ovogodišnji izvještaj „Stanje prehrambene nesigurnosti u svijetu (SOFI)“, koji objavljuju FAO, Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj i Svjetski program za hranu. Podaci ukazuju da je najveći dio napretka u smanjenju gladi u svijetu ostvaren do 2006. godine, dok su cijene hrane u svijetu opadale. S njihovim rastom i razvojem ekonomske krize napredak je znatno usporen. U sadašnjem kontekstu nesigurnog ekonomskog rasta i viših i kolebljivijih cijena hrane, oživljavanje privrednog rasta će biti od ključnog značaja za dalji napredak ka ostvarenju milenijskog cilja smanjenja gladi u svijetu. Sve zavisi od toga da li će dvije milijarde ljudi koji žive od poljoprivrede, a čine najveći dio siromašnih u svijetu, imati koristi od ruralnog razvoja, ističe FAO. Unapređenje upravljanja - na principima transparentnosti, odgovornosti, vladavine prava i ljudskih sloboda je od suštinskog značaja. Među ostalim prioritetima je nužnost da se smanji gubitak i bacanje hrane jer se procjenjuje da se na taj način izgubi oko trećina svjetske proizvodnje na ovom sektoru. Osim o kvantitetu, mora se više povesti računa i o kvalitetu hrane jer od manjka mikro nutritivnih elemenata u ishrani pati više od 1,4 milijarde odraslih ljudi u svijetu, što je uzrok raznih bolesti vezanih za ishranu, uključujući i gojaznost. 11 RIJASET D osadašnji muftija tuzlanski Husein ef. Kavazović novi je reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (IZBiH). Tajnim glasanjem Izbornog tijela, održanom 23. septembra ove godine, ef. Kavazović je dobio 240 glasova, muftija travnički Nusret ef. Abdibegović 69, a muftija sarajevski Husejin ef. Smajić 45 glasova. Izbor novog reisu-l-uleme obavljen je u novoj zgradi Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. Demokratski izbor Izbor novog reisu-l-uleme prisutni su obilježili učenjem tekbira, a zatim je dosadašnji reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Cerić čestitao svom nasljedniku na izboru i izrazio svoje zadoovoljstvo što 12 Novi reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH “ Do završetka ovog glasanja bili smo razvrstani u više skupina. Od ovog trenutka smo jedno. Svi ste vi ovdje i u cijeloj Zajednici moji, a ja sam samo prvi među vama, poručio je nakon izbora novi reis Husein ef. Kavazović ” je ovaj značajni događaj obavljen dostojanstveno i u duhu jedinstva Islamske zajednice. Nakon izbora za reisa, ef. Kavazović je,između ostalog, iskazao zahvalnost njegovim protukandidatima, Husein ef. Smajiću i Nusret ef. Abdibegoviću na poštovanju izbornih pravila Zajednice i pozitivnom i korektnom držanju tokom cijelog izbornog procesa. Efendija Kavazović je, zatim, naglasio i konstruktivnu ulogu reisu-l-uleme Mustafe-ef. Cerića u izbornom postupku i njegovu dosljednu neutralnost u odnosu prema kandidatima. - Cjelokupnim izbornim postupkom, slobodnim, otvorenim, javnim i demokratskim izbornim procesom, IZBiH potvrdila je svoju zrelost, odgovornost i utemeljenost na sunnetu našeg pejgambera Muhammeda, s.a.v.s. Ummet naše Zajednice je slobodu koju baštini u borbi naših predaka, naših šehida i gazija, iskoristio na dostojan način. Ovo je uspjeh svih pripadnika naše Zajednice i primjer dobronamjernima… Kandidati za reisa sa ef. Spahićem i ef. Cerićem Do završetka ovog glasanja, bili smo razvrstani u više skupina. Od ovog trenutka smo jedno. Svi ste vi ovdje i u cijeloj Zajednici moji, a ja sam samo prvi među vama. Više zadužen i više odgovoran, s manje prava na odmor i žaljenje. Nastavit ćemo sve dobre programe i poslove u Zajednici. Mijenjat ćemo, ako Bog da, i popravljati zastarjelo i loše. Okupljat ćemo se oko Allahove, dž.š., uzvišene Riječi i Sunneta časnog Poslanika Muhammeda, a.s., a razilaziti samo u slučaju zagovaranja i zaštite lošega. Pred nama su ozbiljni zadaci razvoja i unapređenja Zajednice. Mi za to imamo znanja, sposobnosti i odlučnosti. Želimo iskoristiti našu priliku, koračati naprijed uzdignuta čela, biti primjer i biti prvaci u dobru i krijeposti. Učvršćeni vjerom u Allaha Uzvišenog, nećemo se plašiti izazova i zlobe. Snagu, osiguranu jedinstvom muslimana i sviješću Bošnjaka, usmjeravat ćemo prema sigurnosti i dobrobiti Ummeta, društva i države u kojoj živimo - kazao je reis Kavazović i dodao: Ulemanska familija - Poštovat ćemo preuzete obaveze i sarađivati s komšijama drugih vjera. Doprinosit ćemo jačanju bosanskohercegovačkog društva, utemeljenog na poštivanju u različitostima i odgovornosti za te raznolikosti. Dio smo evropske stvarnosti i autohtoni islamski narod Evrope, time i svjetske zajednice. Ponašat ćemo se odgovorno Čestitka „Merhameta“ Huseinu ef. Kavazoviću, u ime HO “Merhamet” MDD i u svoje lično ime, izbor za reisa čestitao je predsjednik Hajrudin Šahić. - Vaši dosadašnji rezultati na raznim dužnostima u Islamskoj zajednici, Vaši moralni kvaliteti i Vaša neprestana borba za dobrobit bošnjačkog naroda i njegovo dostojanstvo dovoljna su garancija da ćete časnu i odgovornu dužnost reisu-luleme obavljati dostojno i na najbolji način, na zadovoljstvo svih muslimana u BiH, ali i šire. Molimo Allaha, dž.š., da Vam da zdravlja, snage i mudrosti da nastavite časnim stazama na koje ste odavno zakoračili i da Islamsku zajednicu u BiH učinite još jačom i postavite je na još čvršće temelje zajedništva svih muslimana u BiH. Radujemo se Vašem izboru na ovu časnu dužnost znajući da će i “Merhamet” u Vama i dalje imati iskrenog prijatelja, kao što je to bilo i do sada, kaže se u Šahićevoj čestitci. i osjećati ravnopravno. Ummet islama je naša kolijevka, a mi smo njegov biser. Brinut ćemo se za potrebne i obespravljene i trajno čuvati sjećanje na nevine žrtve i brojne heroje. Husein-ef. Kavazović potiče iz ulemanske familije Kavazovića, koja je tokom historije dala veliki broj uglednih imama i hafiza muslimanima u BiH. Rođen je 3. jula 1964. godine u Jelovče Selu (općina Gradačac), od oca Hasana i majke Saime, kao jedno od osmero njihove djece. Osnovno obrazovanje stekao je u rodnom mjestu, a Gazi Husrevbegovu medresu u Sarajevu je završio 1983. godine. Godine 1985. upisao se na Šerijatski fakultet na poznatom univerzitetu Al-Azhar u Kairu. Studiranje je okončao 1990. godine. Magistarski rad je odbranio na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu iz područja šerijatskog prava. Stručne i druge radove je objavljivao u listovima i časopisima koje izdaje Islamska zajednica u BiH, a učestvovao je i u radu redakcija i uredničkih savjeta nekih od njih. U radni angažman u Islamskoj zajednici u BiH uključen je 1985. godine kao imam, hatib i mualim u džematu Gornji Srebrenik. Po okončanju studija radio je na području Medžlisa IZ-e Gradačac. Za muftiju tuzlanskog imenovan je 1992. godine i tu je dužnost obavljao do izbora za reisu-lulemu Islamske zajednice u BiH. 13 U susret još jednom Hadžijskom ili BLAGDANI H Autor: Rifet ŠAHINOVIĆ adžijski ili Kurban-bajram je jedan od najznačajnijih blagdana u islamskoj tradiciji. Važnost ovog Bajrama prepoznatljiva je u prebogatom sadržaju činjenica koje se ostvaruju u samim danima bajramovanja, ali isto tako, i u obrednim činima prije bajrama. Snažni osjećaji u susretu sa svetim mjestima, koji jednostavno prožegnu svakog hadžiju, sa poštovanjem prepričavaju se tokom cijelog života. Sve su to nebrojeni fadileti hadžskokurbanski dana. Posebni dani Ovaj Bajram ima dva imena kako smo već naglasili u samom naslovu. Ustvari, dva su krunska događaja koja mu priskrbljuju posebnu draž i nedostižnu mudrost. Prvi je svakako hadž koji predstavlja svojevrsnu uvodnicu u sami bajram. Arefat kao sastavni dio hadža je najneposrednija uvodnica u same bajramske dane jer arefatsko svjedočenje istine nekoliko miliona vjerničkih duša na jednom mjestu, najavljuje posebnost sutrašnjeg dana. Drugi događaj vezan za ovaj Bajram je kurban odnosno žrtva. Kurban je onaj ibadetski čin po kojem su ovi dani posebni, univerzalni u svakoj muslimanskoj porodici, u svakom gradu gdje ima muslimana. Kurban je ibadet bez kojeg Kurban-bajram ne bi zračio bajramskom svjetlošću. Simbolika hadža i kurbana u islamskoj tradiciji je veoma važna i zanimljiva. Njihova simbolika je usko skopčana sa životom svakog ljudskog bića. Hadž kao krunski ibadet u kojem se smiruju sve životne želje i ciljevi između dvije tačke naše egzistencije - rođenja i smrti, vrhuni sa sadržajnim i simboličkim porukama. Sa druge strane, kurban, kako i kaže etimologija ove riječi, je ibadet približavanja uzvišenom Allahu. Naša žrtva, pored socijalnog karaktera, simbolično označava našu spremnost da damo i vlastite živote, naravno ako zatreba, na Allahovom putu. Naravno, svaki ibadet je put približavanja svom Stvoritelju, ali spremnost na požrtvovanost u najširem smislu značenja te riječi, ponajbolje se potvrđuje činom klanja kurbana. To je čin spremnosti vjernika za izdvajanjem matrijalnih sredstava, pobjeđujući na takav način sve egoistčke porive, kako bi stekao Božije zadovoljstvo i blizinu. Ova spremnost svojom sadržajnošću polučuje odlučnost u vjerničkom srcu da položi vlastiti život 14 Posebna draž i nedostižna mudrost “ Hadž je krunski ibadet u kojem se smiruju sve životne želje i ciljevi između dvije tačke naše egzistencije rođenja i smrti, vrhuni sa sadržajnim i simboličkim porukama. Sa druge strane, kurban, kako i kaže etimologija ove riječi, je ibadet približavanja uzvišenom Allahu ” za uzvišene ciljeve. Zato će muslimanski mistici prepoznati u činu klanja kurbana spremnost da čovjek jednostavno zakolje sve strasti koje ga toliko sputavaju na putu do uzvišenog Allaha. To je onaj vid kurbanizacije nefsa koji kad se ostvari vjernik uistinu postaje kurban na Allahovom putu, izgarajući, istovremeno uzdižući se na putu Istine. Kao što brijanjem glave hadžija odstranjuje svaki vid oholosti. Želimo naglasiti jednu činjenicu zbog sve češćeg nerazumjevanja i krivog interpretiranja islamskih obreda. Kada je riječ o hadžu i kurbanu, ne radi se tu o nikakvim paganskim običajima, nerazumljivim propisima, niti o hipnotiziranju ljudi kako to nemali broj autora razne provinencije želi prikazati. Kao prvo, u islamu nema obreda u smislu svećeničkih rituala. Kao drugo, islam je vjera oslobođena svake vrste sujevjerja. Samo iz ove dvije činjenice razaznajemo da simboli u hadžsko-kurbanskom činu su izraz vjerskog osjećanja. Jer, kamenovanje šejtana je izraz našeg proklinjanja svakog Kurban-bajramu Duša ima sedam stupnjeva. Sedam je nebesa. Sedam je tavafskih krugova, sedam kamenčića, sedam trčanja između Safe i Merve i tako dalje. Na koncu, hadž, tavaf, kurban, Arefat, sve su to simboli koji zakriljuju Istinu nemarnom oku. Simboli koji nas prisjećaju na časne poslaničke uloge kroz povijest islama, upozoravajući ljudski um na ono šta se treba desiti. Historija je sjećanje. Pa ako nije paganski običaj stavljanje buketa cvijeća na znane i neznane spomenike u znaku sjećanja, kako da hadžijsko prisjećanje ima bilo kakve tragove toga? Ideja jedinstva šejtanskog pokreta. Broj sedam je tajna u strukturi matrijalnog i duhovnog svijeta, sedam predstavlja savršenost i cjelovitost. Da ne zamaramo našu pamet učeći druge, pri tome, zaboravljajući srž ibadetskih čina. U islamu se traži iskrenost u vjeri i uvjerenju. Tek kroz iskren odnos u svemu mnoge mudrosti bivaju nam razotkrivne u svojoj punini. Iskreni vjernik hrli svome Stvoritelju srcem i umom. Hadžija želi da dođe na svojim nogama, želeći i tu Božiju blagodat podarenu na dar posvetiti veličanju Njegova imena. Hadž je ibadet sjedinjenja tijela i duše. Pojedini muslimanski mislioci, zapravo, u sjedinjenju srca i tijela, vide snažnije manifestiranje vjere od samog meditiranja. Namaz zorno pokazuje navedenu činjenicu kroz činjenje rukua i sedžde kada je, zapravo, čitavo ljudsko tijelo zaokupljeno zikrom. U tim trenucima postiže se najveća skrušenost srca. Uzvišeni Allah je Jedan i Jedini. Ideja jedinstva je prožegla sva stvorenja. Jedinstvo srca, uma i tijela. Bijeli ihrami su hadžijska odjeća koja simbolizira veliko jedinstvo u ljudskom egzistencijalnom smislu. Nema bogatih i siromašnih, nema stranaka, nacija, nema viđenih i onih malo viđenijih. Svi isti. U bijelom. Ihrami simboliziraju ljudsku oslo Zahtjevan obred i korektiv u životu Hadž je zaista zahtjevan obred. Svaki hadžija mora se pridržavati strogih principa i prije kretanja na hadž a kamoli na samom hadžu. Novac mora biti zarađen na krajnje pošten to jeste halal način. Ne smije ostaviti ni svoju porodicu nezbrinutu u materijalnom smislu dok je na putu ka svetim mjestima. Kada se nađe na svetim mjestima mnoge stvari pod ihramima postaju zabranjene. Nije nam namjera da ulazimo u sva ta pravna pitanja i odgovore, već želimo naglasiti da je hadž izuzetno važan i zahtijevan ibadet. Otuda, mlađi ljudi trebaju ići na hadž. Zbog zahtijevnosti obreda ali i zbog samog osjećaja da će hadž kod mladog čovjeka djelovati kao korektiv u životu. Neosnovana su razmišljanja da je nemoguće sačuvati hadž mladom čovjeku. Mnogi iz tog razloga ne idu na hadž do duboke starosti. Zapamtimo, hadž čuva čovjeka, a ne čovjek hadž. Neka Vam je sretan i berićetan Hadžijski i Kurban bajram! bođenost. Ta dva bijela čaršafa svaki hadžija zamotava na golo tijelo. Ovo zamotavanje u bijele čaršafe kod svakog čovjeka dešava se dva puta na ovom svijetu. Na samom početku dolaska na ovaj svijet, kao novorođenče umotava se u bijele čaršafe. Na takav način stupa na dunjalučku pozornicu, bjelina ga stalno podsjeća na čistotu duše. Opet, na kraju svoga životnog puta, kada umire, zamotava se u dva čaršafa u kojima odlazi na Onaj svijet. Jedino hadžija u ihramima posvjedočuje svojim srcem i umom te činjenice. Jedino on još jednom odijeva se u bijele ihrame, podsjećajući se na sve navedene činjenice i mudrosti. Ihramima se oslobađa svake ovozemaljske zakovanosti, ograničenosti, vraćajući se na svoj početak, razmišljajući o svom kraju. Ihrami se sastoje iz dva dijela, iz dva simbola. Ta jednostavna odjeća, koja je istovremeno odjeća mrtvaca i novorođenčeta, je za prekrivanje vanjskog avreta i unutarnjih poroka. Jer stida imaju dvije vrste: stid od ljudi i stid pred Istinom. Susret sa uzvišenim Allahom je moguć samo sa potpunom oslobođenošću od svega. Zaista, ljudi imaju više odijela za raznovrsne prilike i susrete. Sasvim logično, za susret sa uzvišenim Allahom je posebno odijelo. Bijeli ihram na golo tijelo, oslobođenog uma i srca. Jer, samo takav um je sposobon za pravilno razmišljanje, takvo srce nema prostora za iluzije i samodopadljivost. Cilj je posvijestiti kod čovjeka ono primordijalno stanje čovjekove duše, fitretsku čistotu sa kojom ulazimo u ovosvjetsku egzistenciju. Zaista, to hadžijsko putovanje nogama, podnošenje teškoća, mnogi troškovi i matrijalni izdaci, sve je to u svrhu oslobađanja čovjeka, s ciljem da se srce posveti svome Stvoritelju, da se spozna i osjeti blizina uzvišenom Allahu. Otuda je i korijen riječ arefe na arapskom jeziku, Dan Arefata, dan kada milioni ljudskih srca se ‘probude’ u spoznaji. Arefat jeste dan spoznaje na istoimenom brdu. Ustvari, svi obredi hadža su u službi spoznavanja i prepoznavanja. Kada ljudsko oko ugleda Kabu ono zablista pred spoznajom koja je nesaopštiva ljudskim jezikom, neshvatljiva umom ali poput krvi koje drži tijelo uspravnim, ona ljudsko srce ispunjava, oživljava. Kao što u bajramskim danima, kada ruka daje kurban, jezik izgovara halalolsum, uho sluša tajnovitost koja se izvija iz riječi kabulolsun, vjerničko srce zatreperi pred Uzvišenošću, istovremeno ispunjeno smirenošću i skrušenošću. (Tekst prenesen iz „Preporoda“) 15 Ceremonija u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine Bektić uručio Erdoanu “Cvijet Srebrenice” Premijer Erdoan i ovoga puta je iskazao interesovanje za aktivnosti „Merhameta” čiji rad, kako je kazao, izuzeto cijeni Premijeru Republike Turske Re džepu Tajipu Erdoanu (Recep Tayyip Erdoğan), tokom njegove posjete Bosni i Hercegovini, polovinom septembra je uručen “Cvijet “Srebrenice”, autorsko djelo poznatog sarajevskog umjetnika Mensura Bektića. Erdoanu je “Cvijet “Srebrenice” uručen u zgradi tokom njegovog susreta sa predsjedavajućim Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakirom Ize tbegovićem. Ovo umjetničko djelo turskom premijeru uručio je autor Mensur Bektić i to u svoje ime, ali i u ime HO “Merhamet” MDD i udruženja “Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa”. Premijer Erdoan i ovoga puta je iskazao interesovanje za aktivnosti „Merhameta” čiji rad, kako je kazao, izuzeto cijeni. Ovaj veliki “Cvijet Srebrenice” rađen Sa uručenja umjetničkog djela: Bektić, Erdoan i Izetbegović je u tehnici filgran i jedini je takav u svijetu. Ovu verziju “Cvijeta Srebrenice” Mensur Bektić je uradio upravo s namjerom da ga pokloni premijeru Repub- like Turske Redžepu Tajipu Erdoanu, velikom prijatelju Bosne i Hercegovine i Muslimanskog dobrotvornog društva “Merhamet”. U posjeti osnovnim odborima „Merhameta“ Uskoro kuhinja u Zavidovićima Osnovni odbor (OO) „Merhameta“ Zavidovići u ovoj godini podijelio je oko 800 humanitarnih prehrambenih paketa ugroženim građanima sa ovog područja. Obezbijeđeno je i 20 ortopedskih pomagala, pelene za odrasle, kao i brojna higijenska sredstva. Apoteke „Zenifarm“ donirale su „Merhametu“ aparate za mjerećanja šećeri u krvi, razne infuzije i lijekove. Obezbijedili smo dosta školskog pribora, obuće i odjeće za učenike iz socijalno ugroženih porodica. Siromašnim građanima obezbjeđujemo i jednokratnu pomoć u vrijednosti od po 25 maraka, opet zahvaljujući našim donatorima koji direktno uručuju te donacije, a „Merhamet“ je posrednik - kaže predsjednik OO „Merhameta“ Zavidovići Semiz Bajramović koji je nedavno dobio priznanje Općine Zavidovići za svoj humanitarni rad. 16 Bajramović: Izuzetna saradnja sa vlastima Zavidovićki „Merhamet“ je pri kraju s novim projektom. Riječ je o otvaranju javne kuhinje koja bi, prema Bajramovićevim riječima, trebala biti u funkciji početkom naredne godine. - Stvorili smo sve preduslove, od opreme do prostora. Jednu prostoriju smo opremili za ishranu starih i iznemoglih ljudi. Kapacitet kuhinje je 500 obroka u jednoj smjeni. Međutim, naš je predračun pravljen na 200 obroka i to su, uglavnom, potrebe u gradskom području. Na ruralnom područje dijelit ćemo sedmične pakete socijalno ugroženim osobama. Već pripremamo ljude koji će ojednom sedmično nositi hranu starim i iznemoglim osobama na to području. Ti će naši aktivisti posremati kuće tih ljudi, pomagati im i u drugim kućnim poslovima - kaže Bajramović. „Merhamet“, dodaje on, ima izuzetnu saradnja sa općinskim vlastima u Zavidovićima. - Do sada su svi naši projekti prošli jer su prepoznati kao nešto što je korisno i što treba podržati - kaže Bajramović. RAZGOVOR Kristijan Švarc-Šiling Humanistička ideja u BiH živi kroz „Merhamet“ Čestitam ljudima koji su danas u „Merhametu“, ali čestitam i ljudima koji su imali hrabosti da osnuju „Merhamet“ daleke 1913. godine, kaže Švarc-Šiling B ivši njemački ministar i visoki predstavnik u BiH dr. Kristijan Švarc-Šiling je dokazani prijatelj „Merhameta“ i Bosne i Hercegovine. Ovaj njemački intelektualac, diplomata i humanista svoju privrženost pravdi potvrdio je u najtežim trenucima po BiH i njene građane svojim povlačenjem iz Saveznog ministarstva za poštu i komunikaciju 1993. godine zbog nepravde i stradanja koju su građani naše zemlje preživljavali tokom agresije na BiH. Točak društva Švarc-Šiling je još tokom rata u BiH bio pokrovitelj humanitarnih akcija „Merhameta” Njemačke. - „Merhamet“ je tokom rata u BiH bio jedan od pokretnih točkova društva. Bilo je toliko ranjavanja, toliko gladi, toliko zla da je moralo doći do organiziranja institucija poput „Merhameta“ koje će se brinuti o ljudima, koji će ublažiti njihovu patnju, davati im nadu i pomoći im da prežive. Najveća načela koja mi imamo su načela nade, jer postoji toliko ljudi koji misle zajedno i koji hoće zajedno da pomognu i da se bore protiv zla. „Merhamet“ je jedna takva organizacija koja se ističe po tome da upravo u jednom određenom momentu pomogne ljudima u nevolji, da im da nadu. „Merhamet“ je u godinama rata u BiH prevazišao granice svoje vlastite zemlje i proširio se na gotovo cijelu Evropu, a vremenom je svoju misiju proširio na gotovo čitav svijet i danas pomaže mnogim zemljama čiji su stanovnici ugroženi naglašava Švarc-Šiling Prema njegovim ri ječima, humanistička ideja u BiH živi kroz „Merhamet“ koji je napravio dosta dobrih stvari i u svijetu. - Drago mi je što sam prijatelj humanitarnoj Švarc-Šiling: „Merhamet“ doživio veliki uspjeh Primjer kojim se moramo voditi - „Merhamet“ je doživjeo veliki uspjeh. „Merhamet“ je i simbol mira, kako pojedinačnog mira, tako i mira među svim ljudima u Bosni i Hercegovini, ali i mira u drugim zemljama širom svijeta. „Merhamet“ je primjer kojim se svi mi zajedno moramo voditi. U „Merhametu“ vlada duh koji se neće nikada ugasiti, duh koji će BiH i njene građane voditi ka boljem sutra - kaže Švarc-Šiling. organizaciji koja postoji sto godina i koja obilježava taj veliki jubilej. „Merhamet“ će biti još stariji. Ja se nadam da će „Merhamet“ još dugo, dugo živjeti i obavljati svoju humanitarnu misiju. Nažalost, potreba za takvom jednom organizacijom je i danas ogromna. Ja vjerujem da će „Merhamet“ imati dosta posla i u sljedećim desetljećima - naglašava Švarc-Šiling. Čestitke za hrabrost Kako sam kaže, mnogo godina je saradnik „Merhameta“. - Čestitam ljudima koji su danas u „Merhametu“, ali čestitam i ljudima koji su imali hrabosti da osnuju „Merhamet“ daleke 1913. godine. Oni su osnovali društvo koje je pomoglo cijeloj BiH, društvo koje je ispred sebe postavilo cilj, a to je da mirno i zajedno grade svoje društvo i da služe ljudima, onim ljudima kojima je pomoć ovakve vrste najpotrebnija. To je, dakle, cilj „Merhameta“ zaključuje Kristijan Švara-Šiling s kojim smo razgovarali u Frankfurtu nakon otvaranja izložbe „Zaboravljeni izbjeglički kampovi u Bosni i Hercegovini“ koju je, povodom obilježavanja 100-godišnjeg jubileja MDD „Merhamet”, organizirao „Merhamet“ Njemačke. Švarc-Šiling bio je pokrovitelj i ovog „Merhametovog“ projekta. 17 FRANKFURT Izložba „Zaboravljeni izbjeglički kampovi u Bosni i He „Zaboravljeni izbjeglički kampovi u Bosni i Hercegovini“ naziv je izložbe koja je u četvrtak 4. oktobra otvorena u Crkvi Svetog Pavla u Frankfurtu, mjestu na kojem je potpisan prvi njemački ustav i na kojem je, kako Nijemci vole kazati, počelo rađanje demokratije. Izložba je bila otvorena do 11. oktobra, a organizirao je “Merhamet” Njemačke u sklopu obilježavanja 100-godišnjeg jubileja MDD „Merhamet”. Jasan signal Na otvaranju su, između ostalih, prisustvovali pokrovitelj izložbe Kristijan Švarc-Šiling, bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, predsjednik Društva za ugrožene narode Tilman Cilh, predsjednik HO „Merhamet“ MDD Hajrudin Šahić, izaslanica gradonačelnice Frankfurta dr. Narges Eskandari-Grunberg, direktor Arhiva Federacije BiH Adamir Jerković, kao i bosanski, hrvatski i kosovski konzuli u Njemačkoj. Predsjednik “Merhameta” Njemačke Fikret Hafizović naglasio je da je cilj izložbe ukazivanje na situaciju prognanih lica u BiH 17 godina nakon agresije na našu zemlju. “ Ova izložba budi nadu da će se nešto učiniti za mnoge osobe koje žive u kolektivnim centrima, kazao je pokrovitelj Kristijan Švarc-Šiling ” Sa otvaranja izložbe 18 sudbina žrtava srebrenice pr njemačkom javnošću - Izložba predstavlja početnu fazu ko nkretne pomoći stanovnicima izbjegličkih kampova širom zemlje. Izložba tematizira situaciju prognanika iz Podrinja. Upravo te osobe, 17 godina nakon rata, još uvijek čekaju na povratak na svoja ognjišta, živeći u kolektivnim centrima napravljenim još za vrijeme rata u BiH. Nama je veoma važno da evropske zemlje ne zaborave zbivanja u BiH, naročito današnju sudbinu ljudi koji su preživjeli masakr i još uvijek žive u izbjegličkim kampovima - naglasio je Hafizović. Kristijan Švarc-Šiling izrazio je zahvalnost predstavnicima vlasti Grada Frankfurta što su podržali izložbu „Zaboravljeni izbjeglički kampovi u Bosni i Hercegovini“ i omogućili njeno održavanje na tako historijski značajnom mjestu, čime je Frankfurt uputio jasan signal ostalim ercegovini“ povodom stogodišnjice MDD “Merhamet” Hafizović, i Šahić sa Švarc-Šilingom žrtava red javnošću gradovima u Njemačkoj u kojima se planira organizirati ova izložba. - Međunarodna zajednica dozvolila je da se dogodi zlo u BiH od 1992. do 1995. godine. Ja i još nekoliko ministara u vladi Njemačke upozorili smo da će se u Srebrenici dogoditi najgore. Imali smo čak i rezoluciju za njemački Bundestag. Kasnije je nas ministre koji smo upozorili na ono što se može dogoditi bilo stid što ništa nije poduzeto kako bi se to zlo spriječilo - kazao je Švarc-Šiling. Dobrotvorni koncert Prema njegovim riječima, nakon 1995. godine žrtve su ostavljene i prepuštene same sebi zbog čega brojni prognanici i danas žive u neuslovnim izbjegličkim kampovima. - Ova izložba budi nadu da će se nešto učiniti za mnoge osobe koje žive u kolektivnim centrima u BiH koje je nemoguće zamisliti u Njemačkoj - kazao je ŠvarcŠiling. Predsjednik MDD “Merhamet” BiH Hajrudin Šahić zahvalio je Kristijanu Švarc-Šilingu i Tilmanu Cilhu za sve ono što su učinili za BiH, njene građane i za “Merhamet”, kao i za to što su i danas ostali uz njih. Bosanski gitarista i kompozitor Sanel Sabitović svojim djelima uveličao je otvaranje izložbe, a u sklopu ove manifestacije održan je i dobrotvorni koncert u korist učenika izbjegličkog kampa u Mihatovićima kod Tuzle. Inače, izložba „Zaboravljeni izbje glički kampovi u Bosni i Hercegovini“ Koncert Sanela Sabitovića Cilh: Genocid pred kamerama Predsjednik Društva za ugrožene narode Tilman Cilh, uz čiju saradnju je organizirana ova izložba, kazao je kako se genocid nad Bošnjacima desio usred Evrope i pred televizijskim kamerama. - Srebrenica je bila samo dio zločina i genocida koji su se dogodili u BiH. Bilo je i drugih zločina koje ne smijemo zaboraviti - poručio je Cilh. će se, nakon Frankfurta, održati i u njemačkim gradovima Minhen, Berlin, Ljapcig i Drezden. Veliki dio slika je iz Arhiva Federacije BiH. Izložba se održava u saradnji sa Udruženjem za ugrožene narode i organizacijom „Pro Asyl”, a potpomogli su je i Fondacija „Otto Brenner”, Ured za multikulturalne poslove, Odjel za međunarodne odnose i Ured za kulturu grada Frankfurta. 19 Regionalni odbor „Merhameta“ Sarajevo Paketi izbjegličkim porodicama iz Sirije “Merhamet” će i dalje nastojati da, uz pomoć naših građana i ljudi dobre volje, učini da ovim ljudima BiH bude pravo utočište od svih užasa koje su u prethodne dvije godine preživjeli, kaže direktor RO “Merhameta” Sarajevo Munib Bujak Porodicama iz Sirije uručeni paketi sa higijenskim sredstvima, hranom i odjećom V ođen humanim i vjerskim principima, MDD „Merhamet“ od početka sukoba u Siriji pruža pomoć i podršku ugroženim stanovnicima ove zemlje. U BiH je utočište našlo nekoliko sirijskih porodica, uglavnom žena i djece, koji su u teškoj situaciji, usamljeni i nezbrinuti. Ohrabrenje i nada Početkom oktobra uposlenici Regionalnog odbora „Merhameta“ Sarajevo posjetili su ove porodice i uručili 20 im pakete sa higijenskim sredstvima, hranom i odjećom. - Ovim porodicama potrebni su hrana i odjeća i naša posjeta ih je ohrabrila jer, kako su nam kazali, sada znaju da u svojoj muci nisu sami. “Merhamet” će i dalje nastojati da, uz pomoć naših građana i ljudi dobre volje, učini da ovim ljudima BiH bude pravo utočište od svih užasa koje su u prethodne dvije godine preživjeli - kaže direktor RO “Merhameta” Sarajevo Munib Bujak. Regionalni odbor „Merhameta“ Sarajevo i njegovi osnovni odbori imali su i brojne druge aktivnosti. U Imaretskoj kuhinji pripremljeno je i podijeljeno 30.260 obroka u vrijednosti od 51.442 KM. Osim toga, podijeljeno je 1.040 kg povrća vrijednog 1.716 KM, 452 pilećih krilaca u vrijednosti od 1.582 KM, kao i kisele paprike punjene kupusom vrijedne 2.107 KM Najugroženijim porodicama koje nisu korisnici Imaretske kuhinje podijeljena su 463 prehrambena paketa u vrijednosti od 13.890 KM. “Merhamet” Sarajevo je pomogao “Merhametu” Bosanski Šamac sa preh- rambenim artiklima čija je vrijednost 6.530 KM, kao i Udruženje Roma „Naša budućnost“ sa 30 prehrambenih paketa vrijednih 900 KM kojim su obezbjeđeni socijalno ugroženi Romi sa području Kantona Sarajevo. - Članice udruženja “Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa” uputile su RO Sarajevo molbu da im obezbijedimo 100 sendviča za put u Strazbur. Ovoj molbi odazvali smo se sa zadovoljstvom jer nam je izuzetna čast pomoći ovom udruženju, makar na simboličan način. Odazvali smo se i na apel za pomoć manifestaciji „Dani Borovnice“ te smo za 40 učesnika ove manifestacije obezbijedili ručak - kaže direktor RO “Merhameta” Sarajevo Munib Bujak.. U okviru projekta „Pomoć roditeljima sa djecom na školovanju“, RO “Merhameta” Sarajevo obezbijedio je za djecu na području općina Ilidža, Vogošća, Hadžići i Ilijaš 50 paketića sa školskim priborom, 68 paketa higijenskog pribora, kao i deke i komplete za novorođenčad. - Osnovni odbor Novi Grad i Novo Sarajevo u septembru je podijelio 458 komada polovne odjeće i 50 pari obuće u vrijednosti od 3.300 KM. Ovaj Osnovni odbor već drugu godinu implementira projekat „Kućna njega“, uz sufinasiranje općine Novi Grad. Izuzetno smo ponosni Samohranoj majci paket i novčana donacija - Pored svih prehrambenih paketa koje je podijelio RO “Merhameta” Sarajevo, moramo posebno istaći paket koji smo uručili našoj korisnici Almedini Gutić. Naime, Almedina je samohrana majka dvogodišnje djevojčice. Zbog neimaštine Almedina je oboljela. Zbog bolesti, ali i zbog udaljenosti Almedina ne može dolaziti u našu kuhinju. Posao ne može tražiti jer nema kome ostaviti na čuvanje svoje dijete. “Merhamet” Sarajevo je, kaže Almedinina njena jedina kuća. Zato smo mi na sebe preuzeli obavezu da Almedinu i njenu kćerkicu posjećujemo redovno i pomažemo i koliko god smo u mogućnosti. U oktobru joj je „Merhamet“ uručio prehrambeni paket u vrijednosti od 100 KM i dodijelio novčanu donaciju od 50 KM koja je Almedini bila neophodna za plaćanje računa za struju - kaže Munib Bujak. što našim pacijentima možemo pružiti prvu pomoć kao i ostale vidove pomoći u kući. Na ovom projektu rade dva medicinska radnika koji pružaju usluge brojnim korisnicima - kaže Bujak. Socijalno ugroženim porodicama na području općine Novi Grad podijeljeno je 100 prehrambenih paketa u vrijednosti od 2.500 KM. Kućna njega Osnovni odbor “Merhamet” Centar i Stari grad od novembra prošle godine realizira projekat „Kućna njega starih, iznemoglih, nepokretnih i bolesnih lica“. Općina Centar je finasijskom podrškom omogućila da realizacija ovog projekta bude potpuna i svrsishodna.. Volonteri i stručne osobe angažirane na projektu “Kućna njega” nastojali su tokom čitave godine pružiti potpunu brigu korisnicima u skladu sa njihovim potrebama i željama. Te usluge su se kretale od pomoći u kući, odlaska u nabavku hrane i lijekova, pratnje u šetnju i kod ljekara, pa sve do administrativnih usluga, rješavanja njihovog socijalnog statusa i ostvarivanja prava. - Smatramo da smo postigli postavljeni cilj ovim projektom, a to je život u trećoj dobi učiniti lakšim i jednostavnijim za stanovnike ovih općina - kaže Munib Bujak. Aktivnosti „Merhameta“ Makedonije Opremljeno kupatilo nani Guli Zahvaljujući aktivnostima članova Upravnog odbora i predsjednika „Merhameta“ Makedonije Dr. Mustafe Čustovića, obradovana je još jedna siromašna porodica u makedonskom gradiću Berovo i to povodom Ramazanskog bajrama. Naime, 83-godišnjoj Bošnjakinji nani Guli Hasanagić, njenim unucima i njenoj kćerki Zuhri, koji godinama žive u staroj, trošnoj i neuslovnoj kući koja prokišnjava, „Merhamet“ je uspio renovirati i u potpunosti opremiti kupatilo. Na taj način su poboljšani uvjeti za život ove socijalno ugrožene bošnjačke porodice. - Godinama je ova porodica Hasanagić čeznula za normalnim kupatilom i mokrim čvorom. Mi smo u „Merhametu“ tražili način da im pomognemo i u tome smo uspjeli, uz pomoć naših donatora. Tako je porodica Hasagić Ramazanski bajram dočekala sa novim kupatilom – kaže Mustafa Čustović. 21 Aktivnosti Regionalnog odbora „Merhameta“ Tuzla POMOĆ POVRATNICIMA P redstavnici Regionalnog odbora „Merhameta“ Tuzla, na čelu sa direktorom Adilom ef. Pezerovićem, posjetili su povratnike u naselju Jasenova, u općini Srebrenica, i uručili im pakete sa prehrambenim namirnicama. U ovo selo, koje je od Srebrenice udaljeno 16 kilometara, vratilo se pet bošnjačkih porodica koje borave u neuslovnim kućama i žive isključivo od onoga što sami proizvedu. Članovi tih porodica bave se poljoprivrednom, a dijelom i stočarstvom. Naselje Jasenova nalazi se na ratnoj liniji razgraničenja, pa dodatni problem povratnicima predstavljaju velike površine miniranog obradivog zemljišta i šume, zbog čega stalno 22 strahuju za svoju djecu koja do škole u Srebrenici pješače 16 kilometara. Nedavno je zabilježen incident, na sreću bez smrtnog ishoda, kada je jedna grupa djece naišla na minu. Uspjeli su nekako pozvati svoje mještane koji su veoma brzo pozvali deminerskl tim koji je djecu spasio od sigurne smrti. Direktora tuzlanskog „Merhameta“ Adila ef. Pezerovića je o nemogućim Značajne donacije kuhinji „Imaret“ Nevladina organizacija „Muslim Aid“ iz Sarajeva svojim donacijama u kurbanskom mesu i povrću već mjesecima pomaže rad narodne kuhinje „Imaret” u Tuzli. Prema riječima direktorice ove organizacije za BiH Edine Šehić, saradnja sa „Merhametom” Tuzla je uspostavljena prije godinu dana. - Do sada smo tuzlanskom „Imaretu“ dostavili osam krava (kurbani akike) u vrijednosti od oko 16.000 KM i raznog povrća (paradajz, paprika, grah, špinat, mladi luk i krastavci) u vrijednosti od 1.600 KM - kaže Šehić i dodaje da će ovakvih donacija biti i ubuduće. Regionalni odbor „Merhameta“ Banja Luka Za tri ambulante 12.000 maraka Zahvaljujući najviše tim sredstvima, ambulante u Banjoj Luci, Doboju i Prijedoru uspijevaju koliko-toliko normalno raditi, kaže Prlja Nova oprema za javnu kuhinju u Banjoj Luci Adil ef. Pezerović tokom posjete povratničkim porodicama uslovima života povratnika u Jasenovu obavijestio jedan član tuzlanskog Tima za deminiranje, koji je bio na ovom lokalitetu i uvjerio se u izuzetno težak život ovih ljudi. - „Merhamet“ poziva širu društvenu zajednicu da se maksimalno angažira na pomoći ovim ljudima, koji doslovno nemaju ništa. Hitno se moraju obezbijediti sredstva za deminiranje ovog područja, kako bi se život ovih ljudi bar donekle olakšao. To se mora učiniti i zbog činjenice da se na ovom području nalaze tri grobnice nastradalih Bošnjaka u srebreničkom genocidu. Jedna od njih je već locirana, a trebali bi početi radovi i na lociranju preostale dvije grobnice - kaže Adil ef. Pezerović. „Merhamet“ Švedske je, kao i prethodnih godina, tokom akcije „Ljeto 2012“ prikupio iznos od 12.000 KM koje je donirao za rad „Merhametovih“ ambulanti u Banjoj Luci, Doboju i Prijedoru. - Novac je namijenjen za isplatu naknada medicinskom osoblju koje je angažirano u ambulantama kao i za nabavku lijekova. Zahvaljujući tim sredstvima ove tri ambulante mogu kolikotoliko normalno da funkcioniraju - kaže direktor Regionalnog odbora „Merhameta“ Banja Luka Fahrudin Prlja. „Merhamet“ Švedske je tokom ramazana obezbijedio i podijelio 4.000 ramazanskih paketa za postače u rubnim općinama BiH. Od toga je 2.000 paketa podijeljeno na području koje pokriva RO „Merhameta“ Banja Luka. U „Merhametovoj“ javnoj kuhinji u Banjoj Luci trenutno se hrane 182 korisnika. Za njih 57 koji nisu u stanju dolaziti po obroke vrši se prevoz hrane do njihovih domova. - Radimo stalno na modernizaciji i osavremenjavanju kuhinje. U avgustu smo dobili 7.000 KM od Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica RS. Od tih sred- Podijeljene dvije tone brašna U okviru projekta „Sjetva pšenice 2011“ na području Osnovnog odbora „Merhameta“ Bosanski Novi pšenicom je zasijano 12 dunuma zemlje. Iako su vremenski uslovi bili nepovoljni prinos sa zasijane pacele iznosio je oko 3.000 kilograma pšenice koja je nakon žetve samljevena te je korisnicima podijeljeno preko 2.000 kilograma brašna. stava nabavljeni su štednjak na čvrsto gorivo, plinski profesinalni štednjak, mašina za rezanje povrća, mašina za miješanje tijesta, kao i računar za vođenje materijalnog knjigovodstva - kaže Prlja. Kao i prethodnih godina, banjalučki „Merhamet“ je, u saradnji sa njemačkom organizacijom „Odmor od rata“ i organizacijom „Prijateljice“ iz Tuzle, organizirao ljetovanje u Neumu za dvanaestero djece, uzrasta od 14 do 17 godina. Riječ je o djeci iz socijalno ugroženih porodica. 23 Aktivnosti Regionalnog odbora „Merhameta” Zenica Djeca iz obdaništa „Mladost“ iz Kaknja u posjeti „Merhametu“ R slatkiši za mališane egionalni odbor ”Merhameta” Zenica i njegovi osnovni odbori su pored pripremanja i podjele obroka korisnika narodne kuhinje, podjele paketa socijalno ugroženim građanima te aktivnosti u okviru projekta “Kućna njega”, imali niz drugih aktivnosti. Donacija porodici iz Sirije 24 Polovinom septembra RO „Merhameta“ Zenica posjetio je predstavnik „Islamic Cultural Centre of Luxembourg” koji je koji je uručio novčanu donaciju u vrijednosti od 500 eura za „Merhametovu“ kuhinju te izrazio želju za nastavkom saradnje sa „Merhametom“ Zenica. U znak zahvalnosti, direktorica RO Zenica Zijada Kliko uručila je zahvalnicu i knjigu ovoj islamskoj organizaciji. - Predstavnici RO Zenica posjetili su šestočlanu porodicu, izbjeglice iz Sirije. Riječ je o majci sa petero djece koji su trenutno nastanjeni u Zenici. Njima smo uručili prigodan paket - kaže Zijada Kliko. Regionalni odbor “Merhameta“ Ze nica podijelio je 30 prehrambeno-higijenskih paketa socijalno ugroženom stanovništvu u Varešu, u vrijednosti od oko 1.610 KM. U povodu „Nedelje djeteta“ djeca iz obdaništa „Mladost“ iz Kaknja posjetili su „Merhamet“ Kakanj. Domaćini su ih počastili slatkišima te im uručili prigodne paketiće. Osnovni odbor „Merhameta“ Kakanj nastavio je prošlogodišnju saradnju sa Srednjom stručnom školom u tom gradu te je i ove godine potpisan Ugovor o obavljanju praktične nastave za učenike te škole u kuhinji „Merhameta“ Kakanj. Regionalni odbor „Merhameta“ Goražde R samohranim majkama novčane donacije egionalni odbor “Merhameta” Go ražde tokom redovnih aktivnosti podijelio je brojne prehrambene artikle socijalno ugroženim porodicama, među kojima su brašno, konzerve, povrće sa “Merhametovog” imanja u Zavidovićima, kao i polovnu odjeću i obuću koje su donirali građani sa ovog područja. “Merhametovi” aktivisti posjetili su udaljena domaćinstva čiji članovi, zbog bolesti ili starosti, nisu u mogućnosti doći u prostorije “Merhameta” i na licu mjesta podići sljedovanje humanitarne pomoći. - Zahvaljujući donaciji organizacije MCC, podjelili smo i određenu količinu školskog pribora, higijenska sredstva, deke te kompleta za bebe. Uoči proteklog Ramazanskog bajrama obradovali smo i devetnaest samohranih majki sa skromnim novčanim iznosima koje im je lično uručio predsjednik HO “Merhameta”MDD, gospodin Hajrudin Šahić - kaže direktor RO “Merhameta” Goražde Šemsudin Kuljuh. Šahić lično uručio bajramske hedije Regionalni odbor “Merhameta” Goražde je u proteklom periodu podjelio i 1.000 kilograma brašna (donacija RO ”Merhameta” Zenica) kao i oko 1.000 kilograma kurbanskog mesa (donacija RO “Merhameta” Sarajevo). - Obišli smo i porodice iz Sirije koje su smještene u našoj općini. Radi se o četiri sirijske porodice sa petnaest članova. Njihovo šestero djece upisano je u goraždansku školu i uče bosanski jezik. Pored hrane, “Merhamet” je tim porodicama donirao i školski pribor kaže Kuljuh. Priča iz kolektivnog centra u Goraždu Behija i njen sin Belmin žive od 29 KM dječijeg dodatka Na području Bosansko-podrinjskog kantona Goražde postoje četiri kolektivna centra u kojima trenutno borave 132 porodice. Za stanare tih centara naziru se bolji dani. Naime, Ambasada Republike Njemačke odobrila je donaciju za izgradnju dvije stambene zgrade za smještaj porodica koje od 1996. godine žive u neuslovnim kolektivnim centrima. Zgrade će biti napravljene u naselje Splavište, dijelu grada gdje i sada postoji jedan kolektivni centar. Među stanarima jednog od kolektivnih centara su i Behija Đedović i njen sin Belmin. Njihova jedina zvanična primanja su dječiji dodatak od 29 KM i poneka jednokratna pomoć od općine Goražde. - Porodici Đedović je u pomoć pritekao i Regionalni odbor „Merhameta“ Goražde. Belminu, koji pohađa osmi razred osnovne Behija i Belmin: Težak život škole u Goraždu, “Merhamet” je obezbijedio stipendiju za školsku 2011./12. godinu. Nadamo se da ćemo ga moći uvrstiti na listu kandidata za dodjelu stipendija i za 2012./13. školsku godinu - kaže direktor RO “Merhameta” Goražde Šemsudin Kuljuh. Behija i sin Belmin sa strahom i neizvjesnošću očekuju predstojeću zimu. U neuslovnoj prostoriji od 36 kvadrata, doduše, imaju šporet na drva koji su pozajmili od dobrih ljudi. Međutim, još uvijek ne znaju kako obezbijediti drva za ogrijev. - U svom „domu“ porodica Đedović nema ni osnovnih uslova za život. Behija je krhkog zdravlja, a i Belmin ima zdravstvenih problema. “Merhamet” im pomaže onoliko koliko može. No, to nije dovoljno za pristojan život - kaže Kuljuh koji poziva sve dobre ljude da pomognu ovoj porodici. 25 Velika akcija Osnovnog odbora „Merhameta“ Konjic Porodici Dželilović nova kuća za Kurban bajram Stara kuća porodice Dželilović O snovni odbor „Merhameta“ Konjic u toku ramazana pokrenuo je inicijativu za izgradnju porodične kuće za četveročlanu porodicu Edina Dželilovića koja se nalazi u stanju socijalne potrebe. Trenutno u porodici niko ne radi, a dvoje maloljetne djece pohađaju specijalne škole za djecu sa poteškoćama u razvoju. Stariji Haris pohađa školu u Centru „Mjedenica“ u Sarajevu, a mlađi Adis u Centru „I“ u Konjicu. Konjički „Merhamet“ formirao je građevinski odbor za izgradnju kuće u kojem su Nusret Điver, Nazif Veljković, Samira Bise, Jasminka Ribić i Edin Skorupan (ispred „Merhameta“), te Senad Kraljkušić ispred Centra za Socijalni rad Konjic. Odbor je za 26 Điver pratio izgradnju nove kuće sam,o mjesec dana posredstvom građevinskih firmi i preduzeća koja se bave prodajom građevinskog materijala, uspio obezbjediti kompletan građevinski materijal za izgradnju kuće. U međuvremenu je porušena stara, Podjela voća i povrća - Socijalno ugroženim porodicama sa našeg područja podijelili smo 356 kilograma voća i povrća, kao i ostalih prehrambenih artikala. Tu donaciju, u vrijednosti od 850 KM, dobili smo od Saveza Poljoprivrednih proizvođača iz Konjica. oronula kuća porodice Dželilović i na istom mjestu sagrađena nova. - U ovom humanitarnom projektu „Merhametu“ je podršku pružila većina konjičkih privrednika, načelnik općine Emir Bubalo i sekretar Fadil Tatar, kao i pomoćnik kantonalnog ministra za izbjegla i raseljena lica Džemal Ćibo Đemil. U toku su radovi na izgradnji unutrašnjeg dijela kuće. Do Kurban bajrama očekujemo useljenje porodice Dželilović u novu kuću čija je ukupna vrijednost veća od 30.000 KM - kaže predsjednik OO „Merhameta“ Konjic Nusret Điver. Osim toga, konjički „Merhamet“ je u proteklom periodu podijelio 25 paketa higijensko-prehrambenih aktikala i 1.117 kom- “ U četveročlanoj porodici Edina Dželilovića, koja se nalazi u stanju socijalne potrebe, niko ne radi, a dvoje maloljetne djece pohađaju specijalne škole za djecu sa poteškoćama u razvoju ” Mostar: Tradicionalna akcija „Dani srca“ Regionalni odbor „Merhameta“ Mostar Besplatni pregledi za građane ada higijenskih pelena za odrasle osobe, a u Zdravstvenom savjetovalištu pruženo je 29 usluga za pacijente koji se nalaze u stanju socijalne potrebe. - Podjelili smo 15 stipendija od po 50 KM od Zavoda EKO „AltVindol“ iz Slovenije čiji su predstavnici posjetili naš „Merhamet“ i tom prilikom dovezli polovnu garderobu, školski pribor, kao i medicinska pomagala (štake). Predstavnici tog zavoda obavili su i intervjue sa 42 djece i roditelja koja su aplicirali za stipendiju. Inače, u ovoj godini O.O „Merhamet“ Konjic podijelio je 27 stipendija za djecu iz socijalno ugroženih porodica. U narednom priodu očekukemo veći broj stipendija kaže Điver. Tokom akcije „Dani srca“ građani su imali priliku da besplatno obave kompletne kardiološke pretrage „Merhametova“ narodna kuhinja u Jablanici je u septembru pripremila i podijelila 2.600 obroka svojim korisnicima. U sklopu redovnih aktivosti, Regionalni odbor „Merhameta“ Mostar prikupio je odjeću i obuću ukupne vrijednosti od 500 KM. Sva prikupljena odjeća donirana je RO „Merhameta“ Goražde. Osnovni odbor „Merhameta“ Mostar imao je, takođe, brojne aktivnosti. Jedna od najznačajnijih bila je već tradicionalna akcija „Dani srca“ koja je održana u zadnjoj sedmici septembra pod pokroviteljstvom Poliklinike Mostar, na čelu sa specijalistom - kardi- ologom Dr. Emirom Fazlibegovićem. - Tokom manifestacije građani su imali priliku da besplatno obave kompletne kardiološke pretrage. Urađena je 431 laboratorijska pretraga čija je vrijednost 21.550 KM. Od 431 analize, 331 je napravljena u Poliklinici Mostar, a 100 na Španskom trgu te Malom i Velikom Kuku - kaže predsjednik OO „Merhameta“ Mostar Osman Marić. . Socijalno ugroženim građanima u septemrbu je pruženo 14 kardioloških i 20 EKG pregleda, a obavljeno je i 18 kućnih posjeta. Ukupna vrijednost svih besplatnih usluga urađenih u Poliklinici iznosi 1.080 KM. 27 Regionalni odbor „Merhameta“ Maglaj Siromašnima pomoć, školi u Željeznom Polju namještaj Delegacija Maglaja u Turskoj P ovodom Dana starih 1. oktobra i povodom Dječije nedjelje, Regionalni odbor „Merhameta“ Maglaj je i ove godine organizirao humanitarne aktivnosti. Naime, za 20 starih osoba u stanju socijalne potrebe obezbijeđeni su prigodni paketi, a volonteri „Merhameta“ obišli su stare osobe. Osim toga, svim korisnicima javne kuhinje je podijeljena odjeća i obuća koja je obezbijeđena preko humanitaraca iz Njemačke. - Humanitarci iz Njemačke, koje pred- Uručena vrijedna donacija osnovnoj školi 28 vodi humanitarac Jurgen Putzker, i ove je godine su, u saradnji sa Centrom za socijalni rad i „Merhametom“ Maglaj, u prvoj sedmici oktobra obišli 12 višečlanih siromašnih porodica. Tim porodicama su uručeni hrana, odjeća, obuća, namještaj, igračke, bicikli, školski pribor i đačke torbe - kaže direktor RO „Merhameta“ Maglaj Atif Spahić. Spahić je obišao djecu rahmetli Sabina Sirovice koji je umro prije tri mjeseca. Nedugo nakon njegove smrti umrla je i nje- gova supruga. - Regionalni odbor „Merhameta“ Maglaj za njihovo troje maloljetne djece u kontinuitetu obezbjeđuje humanitarnu pomoć u hrani, odjeći, obući i školskom priboru, a povremeno i u novcu - kaže Spahić. Regionalni odbor „Merhameta“ Maglaj je, takođe, osnovnoj školi u Željeznom Polju oručio donaciju, odnosno kompletan školski namještaj za šest učionica. Delegacija općine Maglaj, u kojoj su bili načelnik ove općine Mehmed Mustabašić, direktor RO „Merhamet“ Maglaj Atif Spahić, pomoćnik načelnika za finansije Senada Bajraktarević, direktorica Doma kulture Rašida Mulalić i tri privrednika, te članovi gradskog folklornog ansambla, boravila je u Ankari (Turska) od 12. do 19. septembra. Tom prilikom načelnik Općine Maglaj Mustabašić potpisao je protokol sa načelnikom općine Čubuk, gospodinom Lokkmanom. Tokom boravka u Ankari, direktor RO „Merhameta“ Maglaj Atif Spahić pobratimio se sa Omerom Ajdinom, biznismenom i predsjedavajućim Općinskog vijeća u Općini Čubuk. Na taj način krunisano je njihovo dugogodišnje prijateljstvo. Regionalni odbor “Merhameta” Travnik Drva za ogrjev za 28 porodica R egionalni odbor “Merhameta” Travnik i ove je godine podijelio drva za ogrjev socijalno ugroženim osobama na području Općine Travnika. Tako je grijanje za predstojeću zimu obezbijeđeno za dvadeset osam porodica. Prema riječima direktora Regionalnog orbora “Merhameta” Travnik, hadžije Mustafe Indžića, ove godine ukupno je podijeljeno 16 paleta, odnosno 25,6 kvadratnih metara ogrjevnog drveta. Podijeljeno je i dvanaest paleta, odnosno 24 kubika šifera, kojeg je “Merhamet” Travnik ove godine obezbjedio uz pomoć Bosansko-kanadskog humanitarnog društva (BCRA). - Spremna je podjela pedeset paketa koji će biti podijeljeni u prostorijama „Merhameta“ a koju će uživo iz Kanade putem video i audio veze (SKYPE) pratiti naši donatori Bosansko- Kanadsko humanitarno društvo (BCRA) iz Kanade - kaže Indžić. Regionalni odbor „Merhameta“ Travnik podržao je akciji pod na- Aktivisti “Merhameta” tokom podjele drva zivom „Just do it“ (Očistimo planetu), te se tom prilikom uključio u čišćenje grada Travnika, Novog Travnika i Bugojna. „Merhamet“ je za tu priliku pripremio 1.060 sendviča od kojih je 600 pripremljeno za Travnik, 200 za Bugojno i 260 za Novi Travnik. - Travnički „Merhamet“ je, između ostalog, školskoj djeci podijelio 60 higijenskih pribora i 77 školskih pribora. Nastavljena je i akcija pod nazivom „Tu, oko nas“ gdje stalno posjećujemo bolesne i slabo pokretne osobe. Tako smo i u ovom mjesecu obišli nekoliko starih i bolesnih osoba - naglašava Indžić. Osnovni odbor „Merhameta“ Jajce Uspješan projekat borbe protiv prosjačenja Roma Projekat „Međusektorska saradnja nadležnih institucija i borba protiv prosjačenja Roma“, koji je Osnovni odbor “Merhameta” Jajce počeo sa realizacijom 15. juna ove godine i trajat će 15. januara 2013. godine, vrijedan je 40.000 KM. Projekat sa po 20.000 KM finansiraju Fondacija za socijalno uključivanje u BiH i Općina Jajce, a partner u projektu je Centar za socijalni rad Jajce. Predstavnici tog centra, u saradnji sa PU Jajce, počeli su obilazak terena u cilju suzbijanja prosjačenja kod Roma. U okviru projekta do sada je okrečeno i očišćeno 12 kuća osobama u stanju socijalne potrebe, a na tim poslovima angažirane su četiri osobe romske nacionalnosti. - U sklopu projekta, pravnik Jasna Okrečeno 12 kuća Hodžić u prostorijama „Merhameta” jednom mjesečno pruža se besplatna pravna pomoć socijalno ugroženim osobama. Jedna od aktivnosti koja je podržana projektom je i podjela toplog obroka za 50 socijalno ugroženih korisnika koja se vrši u narodnoj kuhinji šest dana u sedmici. Početkom školske godine, krenula je podjela sendviča za 56 djece u područnoj školi Kuprešani. Na ovaj način nastoji se osigurati siromašnim kategorijama djece, naročito djeci romske populacije, jedan obrok kako bi se odvratili od prosjačenja i kako bi se olakšalo njihovim roditeljima kaže predsjednik OO „Merhameta” Jajce Latif Halaba i dodaje da su kroz pomenuti projekat predviđene i radionice sa romskom djecom. 29 SVJEDOCI Izvodi iz monografije „Merhamet Piše: Ruždija ADŽOVIĆ J edna od prvih najznačajnih aktivnosti banjalučkog „Merha meta“ bila je obilazak logora Manjača, obezbjeđivanje i dovlačenje pomoći tamošnjim zatočenicima. Za pravo, „Merhamet“ je bio prva humanitarna organizacija čiji su predstavnici uspjeli ući u zloglasni logor Manjača, gdje su bili zatočeni nedužni bošnjački i hrvatski civili. Lekcija o Kosovu Jedan od predstavnika „Merhameta“ koji je bio u prvoj delegaciji koja je posjetila taj logor bio je i Adil Medić koji je, nakon završetka agresije na BiH, pred Haškim tribunalom svjedočio na suđenju generalu Momiru Taliću i „generalu smrti“ Ratku Mladiću. “ Poštovani čitaoci, od ovog broja biltena „Naš Merhamet“ počinjemo objavljivanje segmenata iz monografije „Merhamet - 100 godina“ koja je u pripremi i koje će uskoro biti objavljena povodom 100-godišnjeg jubileja naše organizacije. U našem biltenu objavit ćemo autentična svjedočenja o misiji „Merhameta“ tokom najtežeg perioda po BiH i naše građane u vrijeme agresije na BiH ” - Polovinom juna 1992. godine održan je sastanak muslimanskih struktura - Islamske zajednice, SDA, Foruma intelektualaca omladine „Mustafa“ i još nekih organizacija na kojem se govorilo o mogućnosti odlaska u logor Manjača. Kako sam prije toga radio u Komisiji za referendum u BiH, jedan od učesnika sastanka predložio je da ja idem na Manjaču s još četiri osobe i da obavimo razgovore s logorskim starješinama. Odlučeno je da idu profesor Mehmed 30 Prvi ušli u spasili 105 Bajrić, Aljo ef. Halilović, advokat Amir Džonlić, doktor Smajić i ja. Nažalost, doktor Smajić nije mogao ići s nama jer je toga dana bio dežurni, još uvijek je bio u radnom odnosu. Međutim, bili su nam dragocjeni njegovi savjeti i sugestije, s obzirom na to da je on bio član Izvršnog odbora „Crvenog krsta“ Jugoslavije, pa je imao ogromno iskustvo u radu humanitarnih organizacija. Ja sam s njim prije odlaska – 100 godina“ koja je u pripremi Manjaču i logoraša na Manjaču obavio duži razgovor o tome šta možemo učiniti za zatočenike u tom logoru. Delegacija „Merhameta“, u pratnji trojice srpskih pukovnika, u obilazak Manjače otišla je već 18. juna 1992. godine. Na Manjači nas je dočekao izvjesni pukovnik Tepšić, koji nam je najprije održao jednoiposatnu lekciju od Kosova pa naovamo. Bio je to nizak, vrlo nadmen čovjek. Kada sam dobio riječ, upitao sam ga da li se mi nalazimo u Sabirnom centru civila na Manjači. „Ne, gospodine Mediću, mi se nalazimo u logoru ratnih vojnih zarobljenika na Manjači, koji je pod komandom Prvog krajiškog korpusa“ - odgovorio je pukovnik Tepšić vrlo nabusito. „Mogu li zapisati gdje sam bio, šta sam radio i o čemu smo razgovarali?“ - upitao sam našeg domaćina. „Samo ti piši!“ - odgovorio je on, ponovo nadmeno. E to „samo ti zapiši“, odnosno ono što sam ja zapisao, koštalo je, po mojoj procjeni, mene i „Merhamet“ toga što nismo uspjeli da obiđemo i druge logore, prije svega Omarsku, Trnopolje i Keraterm. Nakon Tepšićeve „lekcije o srpskoj historiji“ i razgovora s njim, krenuli smo u obilazak logora. Prvo smo ušli u ambulantu u kojoj su bila dva doktora iz Sanskog Mosta, naravno, robijaši. Imali su mantile na sebi, ali su se na njima vidjele posljedice logoraškog života. Bile su tu i neke medicinske sestre, mislim da su bile Srpkinje. Nakon toga smo obišli poljsku kuhinju, gdje se, tobože, spremala hrana. Sve su to bila „Potemkinova sela“. Tamo smo susreli neke ljude koje sam poznavao. Krenuli smo, zatim, u obilazak tri velike štale u kojima su boravili logoraši. Nekada su se u tim štalama držale ovce. Kada smo bili u prvoj štali vidjeli smo izvjestan broj poznatih ljudi. U drugoj štali bilo je čak 90 posto ljudi iz Ključa i iz Sanice koje sam lično poznavao. Među njima je bio i Muhamed Filipović, brat Omera Filipovića iz Ključa, koji je kasnije ubijen na Manjači. Muhamed je jedini ležao. Bio je toliko isprebijan da nije mogao ustati. Bio je to krupan momak, k’o od brda odvaljen, što bi naš narod kazao. On je, tobože, imao privilegije da leži, dok svi moraju stajati s glavom pognutom dolje i rukama na leđima. Ja sam čučnuo i razgovarao s njim. Kada smo završili obilazak te druge štale, naši pratioci kazali su nam da nemamo potrebe ići dalje jer je i u trećoj štali situacija istovjetna i predložili su nam da idemo vani gdje će nas čekati predstavnici logoraša, iz sve tri štale po sedam 31 ljudi. I zaista je bilo tako. Među logorašima je bio i profesor Omer Filipović. Naš razgovor pred srpskim oficirima sveo se, uglavnom, na Omerovu priču. On je otvoreno i bez straha govorio o tome šta se događa u logoru. Sutradan sam napisao izvještaj u kojem sam naveo da Omer neće ušutjeti dok ne nastrada. Tako je i bilo. On je ubijen u noći s 5. na 6. avgust. Tada je ubijen i Esad Bender. Da je Omer ubijen saznao sam od jednog imama koji je jedno jutro sav usplahiren dotrčao do mene i kazao mi da je bio u gasulhani i da je vidio Omera Filipovića mrtvog. Meni se tada počeo odmotavati film. Naime, ja sam 6. avgusta bio u logoru Manjača. Tada sam u zraku osjetio čudnu atmosferu. Potražio sam pukovnika Milutina Vukelića, kojega je general Momir Talić, s pukovnikom Gojkom Vujinovićem, zadužio za kontakt sa humanitarnim organizacijama. Nađem Vukelića pod jednim drvetom. Vukelić je, vjerovatno u trenutku slabosti i pod dojmom da su prethodne noći ubijeni Filipović i Bender, pokazujući rukom prema logoru, meni tada rekao: „Ovdje nema ni 200 ljudi koji imaju nekakve veze sa vojskom i politikom“. Tako je pomoćnik generala Talića meni priznao da su u logoru Manjača zatočeni civili. Dakle, nije se radilo o vojnicima, ni o ratnim zarobljenicima. U tom trenutku je u logoru Manjača bilo oko 2.500 ljudi. Prilikom prve posjete Manjači ja sam upitao koliko je ljudi u logoru. Jedan od mojih sagovornika odgovorio je da ih je po 400 u svakoj od tri štale. Kasnije su napravljene još tri štale. U jednom momentu u Manjači je, kada su dovedeni ljudi iz Prijedora, bilo oko 5.000 ljudi naglašava Adil Medić. Golobradi mladići „Merhamet“ je, dakle, prva humanitarna organizacija čiji su predstavnici ušli u Manjaču. Tek 25 dana poslije toga, ovaj logor posjetio je Međunarodni Crveni križ. Delegacija „Merhameta“ je prilikom prve posjete ukazala čelnicima logora Manjača na činjenicu da su među zatočenicima vidjeli i ljude starije od 65 godina, 32 Adil Medić: Pukovnik Vukelić priznao mi je da su zatočeni civili ali i golobrade mladiće. To je, ubrzo, urodilo plodom jer je javnost saznala za te činjenice. - Mi smo 10. jula iz Manjače izveli 105 logoraša. Bili su to, uglavnom, ljudi stariji od 65 godina, ali i određen broj maloljetnika i bolesnih osoba. Jedan od njih je umro istoga dana kada je doveden. Stvorila se strašna gužva kada je grad saznao za to. Trebalo je te ljude smjestiti, nahraniti i obući. Vlasti Banja Luke zahtijevale su od mene tačan spisak ljudi i adrese gdje su i kod koga smješteni. A oni su bili smješteni u kućama, stanovima i veliki broj njih u džamiju Gazanferija, jer smo tamo imali dobre uvjete za smještaj. Postojali su mokri čvorovi, mogućnosti za organiziranje kuhinje, za spavanje. Dogodilo se da je sedam ljudi, koji su preživjeli strijeljanje na Korićanskim stijenama, došlo u Banja Luku. Trojica od njih su bili u veoma teškom stanju, a jedan momak je bio bez noge. Jednoga dana su me pozvali u policiju. Kazali su mi da vode istragu kao u mirnodopsko doba. Meni je odmah bilo jasno da to čine zbog toga što strijeljanje na Korićanskim stijenama nije izvršila banjalučka, nego prijedorska policija na teritoriji koja je bila u nadležnosti banjalučke policije. Nije vođena istraga zato što im je bilo žao ubijenih ljudi, nego, što naš narod kaže, za ne daj Bože. Rečeno mi je da „moramo sačuvati te ljude“. Ja sam to jedva dočekao. Kazao sam da će ih „Merhamet“ smjestiti, obući, oprati, hraniti, a da policija osigura džamiju i ljude. Dakle, ja sam jedva dočekao da se policija mota oko džamije kako se ne bi desilo da neko dođe i pobije ljude koji su u njoj smješteni, a tu su, naravno, bili i ljudi iz Manjače. Tako je bilo sve dok Međunarodni Crveni križ nije izvukao preživjele iz logora Manjača i sa Korićanskih stijena. Polovinom decembra 1992. godine iz Manjače je odjednom nestalo 500 ljudi. Nastala je panika u „Merhametu“, UNHCR-u, OSCE-u. Nismo znali ni koji su ljudi nestali, ni po kojoj osnovi. Rečeno je da su ljudi pušteni svojim kućama, što nam je bilo sumnjivo. Ja sam tada kazao mojima u „Merhametu“: „Hajde da to provjerimo na naš način. Hajde da vidimo jesu li svojim kućama stigli Atif Džafić i Asim Egerlić, koji su bili poznati ljudi u Ključu“. Ispostavilo se da su oni otišli u Batkoviće i većina je, njih 158, razmijenjena nakon godinu dana u Travniku, tačnije 10. oktobra 1993. godine, a s njima je razmijenjeno i 32 ljudi iz banjalučkih zatvora i Malog logora. Na Manjači smo bili još 48 puta. Nažalost, pomoć koju smo tamo odvozili često nije stizala do cilja, jer su je usput Srbi dobro „čerupali“ - prisjeća se Adil Medić. Logorske torture Adil Medić je i sam preživio lo gorske torture. On je, naime, jedan od čelnika banjalučkog „Merhameta“ kojega su srpske vlasti krajem febru- ara i početkom marta 1995. godine uhapsili, spočitavajući im navodnu špijunažu. Tada su uhapšeni i predsjednik Izvršnog odbora „Merhameta“ Banjaluka Nijaz Karaselimović, dopredsjednik Bećo Filipović, članovi Izvršnog odbora Mehmed Bajrić, Enver Ibrahimbegović i sekretar Ismet Pelak. Uhapšeni su i zatočeni i predsjednik Izvršnog odbora „Merhameta“ Prijedor Nijaz Kapetanović te članovi Adil Solo i Sadika Ćerić, kao i članovi Izvršnog odbora „Merhameta“ Sanski Most Amir Talić i Hašida Alagić. Cilj tadašnjih srpskih vlasti u Banjoj Luci bio je višestruk - ukidanje „Merhameta“ i zastrašivanje preostalih Bošnjaka u Banjoj Luci kako bi napustili svoje domove i otišli iz tog grada i regije. Do 1995. godine iseljavanja iz Banja Luke su bila prestala. Međutim, nakon hapšenja rukovodstva „Merhameta“, Bošnjaci su masovno počeli odlaziti. Adil Medić sjeća se i tih mučnih dana. - Naše hapšenje počelo je prije 28. februara 1995. godine, kada je priveden i zatvoren predsjednik „Merhameta“ u Sanskom Mostu Amir Talić. Tamo je bio zabranjen rad „Merhameta“. Ja sam nekoliko puta išao u Sanski Most s nastojanjem da obnovimo rad „Merhameta“. Međutim, umjesto obnavljanja, desila se zabrana rada „Merhameta“. U Sanskom Mostu dočekao nas je neki visoki funkcioner SDS-a, izvjesni Vrkeš. On nas, u tri navrata, nijedanput nije primio u kancelariji Općine, nego u prostorijama SDS-a. Netom prije našeg hapšenja bili smo tamo i umjesto da nastavimo razgovor o obnavljanju „Merhameta“, on je mene upitao: „A zašto, gospodine Mediću, vi do sada niste otišli s ovih prostora?“ „Gospodine Vrkeš, ja sam rođen u Sanici, školovao se u Prijedoru i u Zagrebu, radio u Ključu. Moji su na ovom područu i ja nemam nikakvih razloga, ni potrebe, ni želje da napustim ovo područje!“ - odgovorio sam mu prkosno. Tri dana nakon toga, Amir Talić je uhapšen, a poslije i mi ostali članovi, odnosno, rukovodstvo „Merhameta“. Naše hapšenje dešavalo se između 20. februara i 1. marta 1995. godine. Ja nisam bio u grupi koja je uhapšena 28. februara. Mene su uhapsili dan nakon njih, odnosno 1. marta. Peteri- Spisak oslobođenih logoraša koji su bili smješteni u džamiju Gazanferija cu ostalih, koje su uhapsili dan ranije, držali su u policiji tri dana, a mene dva. Nismo bili ni u kakvom kontaktu. U zatvoru su nas isljeđivali. Mene su vezali za radijatorske cijevi. Jedan od isljednika pitao me je gdje sam bio na dan kada su uhapšene moje kolege. Odgovorio sam da sam bio u UNHCR-u i Međunarodnom Crvenom križu i da sam njihovim predstavnicima kazao da su naši ljudi uhapšeni. To je sve pisalo na papiru koji je taj isljednik držao u ruci, jer je UNHCR reagirao zbog hapšenja. Nakon toga, odveli su nas u Tunjice, gdje smo bili tri-četiri dana, a onda u Mali logor u Banjoj Luci. Tamo smo zatekli uhapšene članove „Merhameta“ iz Prijedora i Sanskog Mosta. U Malom logoru smo ostali do 28. decembra 1995. godine, a onda su svih devetero nas prebacili u Doboj. Tamo smo ostali dvanaest dana. Tek nakon osam mjeseci zatočeništva, posjetili su nas humanitarci iz Međunarodnog Crvenog križa i specijalni izvjestilac za ljudska prava Ujedinjenih nacija, Elizabet Ren (Elisabeth Rehn). Ren je posjetila mene, Ismeta Pelaka, Amira Talića i Hasana Hrnjadovića u maloj ćeliji. Dok je Pelak govorio o našim mukama, ona je samo ćutala. Na vratima su stajali zamjenik upravnika i čuvari. „Kada se čovjek nađe u ovakvim okolnostima, zaista izgubi svako dostojanstvo“ - rekla je Ren i krenula izaći. „Gospođo Ren, mi jesmo u teškoj situaciji, ali uopće nismo izgubili dostojanstvo“ - odgovorio sam joj posredstvom prevodioca. Izgrdio sam i predstavnike Me đunarodnog Crvenog krsta što su nas posjetili tek nakon osam mjeseci. Doduše, znao sam sve te ljude, jer sam s njima sarađivao. „Gledajući humanitarni rad na međunarodnom nivou, ja sam mislio da smo mi vaši ljudi“ - rekao sam im. „Pa znate, nama uprava logora nije dozvolila da dođemo“ - odgovorio je jedan od njih. „Ma, ne zanima me! Šta vi radite kada uhapse vaše ljude? Odmah dignete dževu do Ujedinjenih nacija!“ - kazao sam ljutito. Inače, doživljavali smo torture u zatočeništvu. Ljudi misle da tortura podrazumijeva isključivo batinanje. Ja sam, kao koautor knjige „Torture u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata 1992-1995“ naznačio 82 oblika torture: od onoga da spavaš na betonu, da dobiješ prljavo ćebe, da ti ne daju u toalet, da izlaziš u šetnju tek svakog desetog dana (i to na svega pet minuta), do onoga da nemaš svoje ime, nego te oslovljavaju sa „stoka“, „majmun“... To su strašna maltertiranja. Kada su mlađe vodili „na kupanje“, to je značilo da su ih vodili da ih tuku. Ja sam jedno vrijeme bio u sobi sa dvojicom srpskih oficira. To je bila jedina soba koja je imala krevete. Njih dvojica su spavali na po jednom krevetu. Tri su kreveta bila prazna, a ja sam morao spavati na podu. I to je tortura - kaže Medić. 33 Složna „Merhametova“ porodica Vješte ruke Zijada Čalije U uljepšavanju starog historijskog zdanja u sarajevskoj ulici Bistrik 2, u kojem se nalazi sjedište HO „Merhameta“ MDD, nerijetko učestvuju i uposlenici „Merhameta“. Jedan od onih koji je najvičniji i najsretniji u ovakvim poslovima i koji je „lokomotiva“ u ovakvim složnim akcijama „Merhametovih“ uposlenika je Zijad Čalija. Vještina njegovih ruku potvrdila se još jednom uoči nadolazećeg Kurban bajrama, ali i predstojećih prigodnih manifestacija povom obilježavanja velikog, 100-godišnjeg jubileja naše organizacije. Ovoga puta naš vrijedni Zijo pokazao se i kao uspješan moler, te je unutrašnjost zgrade „Merhameta“ za nekoliko dana dobila novo ruho. Zijina „desna ruka“ u „umivanju“ poslovnih prostorija „Merhameta“ bila je „Merhametova“ vrijedna uposlenica Tifa Delija. Elizabeta Maleškić, potpredsjednica odbora u Sloveniji U „Merhametu“ sam našla sebe Potpredsjednica „Merhameta“ Slovenije Elizabeta Betka Maleškić po mnogo čemu je osebujna osoba. Ova vrijedna žena, koja je profesionalno zaposlena u Islamskoj zajednici Slovenije, sve svoje slobodno vrijeme provodi u misiji dobročinstva i pomaganja ljudima. Kao aktivista „Merhameta“ bila je nominirana za volontera godine u Sloveniji. Za svoj rad dobila je priznanje od predsjednika Slovenije Danila Tirka. - U „Merhametu“ Slovenije sam već sedam godina. U rad i aktivnosti „Merhameta“ sam se uključila zato što mi se sviđa ono čime se „Merhamet“ bavi, s obzirom da i ja cijelog svog života pokušavam da pomažem ljudima. I upravo zbog toga sam našla sebe u „Merhametu“ i njegovoj misiji. Inače, potrebe za „Merhametom“ u Sloveniji ima itekako jer i u ovoj zemlji ima dosta porodica koje su u stanju socijalne potrebe, samohranih majki. „Mer- 34 Maleškić (prva s desna) kod predsjednika Slovenije Danila Tirka hamet“ u Sloveniji pretežno pomaže Bošnjak. Željela bih da „Merhamet“ Slovenije bude snažan kako bismo pomo- gli našim ljudima u ovoj zemlji koji su u stalnu socijalne pomoći. U tome umnogome i uspijevamo - kaže nam Elizabeta. A DIZAJN REKLAMA
© Copyright 2024 Paperzz
