Akvamarin 2013 4.0 MB

2013
Dragi prijatelji!
J
oš je jedna uspješna godina iza nas. Andrea
i Jelena su nam se vratile, a dobili smo i novog člana.
Naime, naša Nikolina je na svijet donijela malog Jeru.
Čestitamo!
Godinu smo započeli pripremom radionice, čiji smo
bili domaćin i organizator, a koja se odvijala u Malom
Lošinju u sklopu EU IPA Adriatic projekta „Mreža
za očuvanje kitova i morskih kornjača u Jadranu
(NETCET)“. Na radionici su sudjelovali naši partneri na
projektu, njih dvanaest iz Italije, Slovenije, Crne Gore,
Albanije i Hrvatske. O samom projektu je već bilo riječi u
prethodnom broju Akvamarina, a za one koji su nam se
tek pridružili, bitno je reći da je glavni cilj ovog projekta
razvijanje zajedničke strategije zaštite skupine kitova i
morskih kornjača u Jadranu kroz regionalnu suradnju.
Više o projektu možete pročitati na www.netcet.eu.
Ovo smo ljeto u sklopu NETCET projekta otvorili
Oporavilište za morske kornjače u Sunčanoj uvali u
Malom Lošinju. Predsjednik Republike Hrvatske g. Ivo
Josipović 19. srpnja je otvorio Oporavilište. Već smo
imali i prvog „korisnika“ u Oporavilištu, ženku glavate
želve koja je imala problema sa zaranjanjem. Nakon
kratkog oporavka od svega nekoliko dana mladu
kornjaču vratili smo u more s obližnje plaže. Više o
tome možete pročitati na našoj web stranici (link).
Institut Plavi svijet organizirao je i proveo drugo
istraživanje morskih kralješnjaka iz zraka. Cilj je
utvrđivanje brojnosti i rasprostranjenosti morskih
sisavaca i morskih kornjača u Jadranu. Pročitajte više
na našim web stranicama (link).
Dan planeta Zemlje obilježili smo akcijom čišćenja
prostora u kojem je planirano osnivanje Centra za
znanost o moru u Malom Lošinju. Cilj nam je bio privući
pozornost lokalnog stanovništva na ovo zapušteno
područje i prezentirati im navedeni projekt. Za iniciranje
Centra za znanost o moru dodijeljena nam je nagrada
CBTour 2013. Zahvaljujemo se svim volonterima koji
su zasukali rukave i doprinijeli ovom događaju. Više
informacija o svim aktivnostima možete pronaći na
našim web stranicama (link).
Prvog srpnja obilježili smo 21. Dan dupina. Na ovoj
veseloj manifestaciji sudjelovalo je stotinjak djece
iz Hrvatske i inozemstva. Održane su tradicionalne
aktivnosti poput likovnih radionica, turnira u vaterpolu
i večernjeg koncerta, a djeca su uživala i u dugo
iščekivanoj utrci za skrivenim blagom.
Plavi svijet
Institut za istraživanje i
zaštitu mora
www.plavi-svijet.org info@plavi-svijet.org
Tijekom redovnog istraživanja dupina 23. kolovoza, kraj
otoka Oliba uočili smo Bojana, jednog od najrezidentnijih
i nama najpoznatijih dupina, sa harpunom u leđima.
Unatoč ozlijedi, Bojan se ponašao normalno, bez
znakova iscrpljenosti. Naši istraživači pratili su njegovo
stanje i kretanje. Nakon nešto manje od mjesec dana
primijetili su da je harpun ispao, ali duboka rana još nije
u potpunosti zacijelila. Pretpostavljamo da je harpun
ispao od siline udaraca prilikom skakanja. Na sličan
način dupini se rješavaju i parazita na tijelu. Zahvalni
smo svima koji su pokazali veliki interes za Bojanovo
stanje. Bojanovu priču možete pronaći na našoj web
stranici (link).
Ove jeseni po prvi put organizirali smo dane otvorenih
vrata. U sklopu te akcije zainteresiranima smo
omogućili da sudjeluju u redovnom praćenju dobrih
dupina u vodama Kvarnerića. Vrijeme je bilo dobro, što
je rezultiralo velikim odazivom. Gotovo su svi uspjeli
vidjeti dupine te su imali priliku na nekoliko sati iskusiti
kako je biti morski biolog.
Kraj sezone obilježio je i jedan tužan događaj. Naši su
istraživači pronašli uginulog dupina u uvali nedaleko
Velog Lošinja. Kasnijom obdukcijom utvrđeno je da je u
pitanju bila starija ženka koja je uginula uslijed zapetljaja
crijeva. Nažalost, zbog lošeg stanja leđne peraje, bilo
je nemoguće utvrditi radi li se o nekoj nama poznatoj
jedinki.
Lošinjski edukacijski centar o moru i ove je godine bio
jako popularan. Naime, tijekom 2013. godine posjetilo
nas je čak 8.369 ljudi. Tijekom proljeća i jeseni najčešće
su bile grupe (turističke, vrtićke, školske i studijske),
dok su tijekom ljetnih mjeseci najzastupljeniji bili
pojedinačni posjetitelji.
Na temelju rezultata ocjene kvalitete pruženih usluga
kroz projekt „Tajni gost na Lošinju“ dobili smo i nagradu
Turističke zajednice grada Malog Lošinja. Zasluge
za ovu nagradu idu i našim ljetnim snagama, Andrei,
Valentini, Mirti i Kristini, koje su svojim trudom, radom i
dobrom voljom pridonijele uspjehu.
Nakon završetka uspješne sezone, odmah smo se
bacili na planiranje i organizaciju novih aktivnosti za
2014. godinu.
Posjetite našu Facebook stranicu na kojoj se redovno
prikazuju novosti vezane uz sve naše aktivnosti,
popraćene fotografijama. Pozivamo Vas da svojim
komentarima sudjelujete u kreiranju sadržaja na stranici.
Napišite Vaše mišljenje, dodajte slike ili jednostavno
označite da Vam se stranica sviđa!
Pozdrav svim čitateljima
iz Velog Lošinja!
S ponosom Vam predstavljamo novi projekt istraživanja
ekologije dobrih dupina u sjevernoj Dalmaciji. Cilj
ovog projekta je upoznavanje života dobrih dupina
u neistraženim vodama između lošinjskog i viškog
akvatorija. Po prvi put su istraživači i volonteri smješteni
na jedrenjaku “Anika” koji služi kao mobilna istraživačka
baza. Kako je prošla prva sezona istraživanja možete
pročitati u ovom broju Akvamarina.
2
Jadranski projekt dupin - Lošinj
Cresko-lošinjski
akvatorij je područje
istraživanja rezidentne zajednice dobrih dupina
(Tursiops truncatus) već 26 godina. Započelo je
1987., što ga čini najdužim istraživanjem pojedine
rezidentne zajednice dupina u Sredozemnom moru.
Procijenjena veličina populacije dobrih dupina
koja obitava u ovom području je oko 180 jedinki.
Međutim, u našem katalogu nalazi se gotovo 600
dobrih dupina koji su u tom razdoblju zabilježeni.
Procijenjena veličina populacije uvelike se razlikuje
od kataloga zbog smrtnosti u populaciji (stare
životinje ugibaju, nove se rađaju), ali i činjenice da
smo povremeno odlazili izvan uobičajenog područja
istraživanja i fotografirali dupine.
Do studenog 2013. godine dupine smo na moru
susreli ukupno 104 puta. U najvećoj skupini bilo je
čak 38 jedinki. Susret s ovako velikom grupom dobrih
dupina bio je pomalo neočekivan. Iako smo tijekom
godina susretali i veće skupine, u prosjeku broje do
desetak jedinki. Stoga smo i u ovom slučaju očekivali
sličan broj kada smo u blizini otočića Palaciol opazili
d ob r i
du p
in i
(Tu
si
r
nekoliko leđnih peraja iz velike udaljenosti. Međutim,
kada smo im se približili, veoma brzo smo shvatili da
se radi o mnogo većoj skupini. U takvim trenucima
koncentracija istraživača izuzetno je važna. Prije
svega potrebno je utvrditi broj jedinki. Ovo nije
nimalo jednostavno jer sve životinje gotovo nikada
nisu istovremeno na površini. Treba paziti da se
fotografiraju leđne peraje svih dupina kako bismo
kasnije mogli utvrditi koje se životnije nalaze u skupini
te potvrditi njihov ukupan broj. Tek nakon obavljenog
posla slijedi opuštanje i užitak u prisutnosti tako
velikog broja dupina.
Po povratku u Veli Lošinj dočekalo nas je još jedno
iznenađenje. Zaprepastio nas je broj fotografija
koje smo napravili tijekom tri sata promatranja. Na
memorijskoj kartici našlo ih se čak 800! Trebalo ih
je sve pregledati, označiti, provjeriti… Pregledom
fotografija otkrili smo da su u skupini bili neki od
naših rezidentnih dupina kao što su Kiko, Pelinkovac,
Saturn, Quirin, Basta, Andrea, Indy, Jop, Kiselo, Ivan,
Neverin.
op
st
ru
nc
at u
m
e
s)
Redovite istraživačke aktivnosti uglavnom se
odvijaju u području Kvarnerića, tj. u prostoru između
Lošinja, Cresa, Paga i Raba. Međutim, kada to
vremenski uvjeti dozvoljavaju, izlazimo i na otvoreno
more, prema Susku i okolici. Cilj nam je utvrditi
odlaze li dupini iz Kvarnerića u područje s vanjske
strane Lošinja i Cresa. Početkom srpnja zaputili
smo se prema Susku te smo uz sjeverni dio otoka
primijetili koću u potegu. Dobri dupini povremeno
prate koćarice loveći ozlijeđenu i/ili uplašenu ribu,
a ovakva interakcija nije uvijek slučajna. Naime,
u područjima u kojima nedostaje plijena dupini
veoma često prate koće iz kojih pokušavaju izvući
ribu ili je vade iz mreža stajaćica. Nastaje šteta za
ribare, a dupini se istovremeno izlažu opasnosti od
ozljeđivanja i zaplitanja u mreže. Stoga je nadzor
interakcije dupina i koća dio našeg redovnog
istraživanja. Prilikom opažanja koće, zaustavljamo
se stotinjak metara iza nje te promatramo područje
oko pet minuta. Dupini koji su zaronili kako bi
ulovili plijen, u prosjeku izranjaju na površinu
unutar navedenog vremena kako bi udahnuli. Tada
ih možemo uočiti. I zaista, u ovom slučaju koću je
pratilo šest dupina. Fotografirali smo ih kao i obično,
a zatim smo odlučili napraviti kraću pauzu. Ugasili
smo motor i uživali u pogledu na more mirno poput
zrcala. Vrlo brzo smo primijetili da nismo sami! Na
površini smo opazili nekoliko glavatih želvi koje su
se sunčale. Glavate želve su hladnokrvne životinje
koje toplinu potrebnu za život i kretanje dobivaju iz
okoliša te se stoga često sunčaju na površini. U tim
trenucima možemo ih lako vidjeti u prirodi, ali su tada
i najranjivije jer ih brza plovila mogu udariti. Osim
želvi, na površini se pojavila i jedan neuobičajena
peraja. Uslijedilo je komešanje na brodu i začulo
se pitanje: „Je li to morski pas? Morski pas lisica?“
Visoka, uska i zakrivljena repna peraja upućivala je
na taj zaključak, ali je životinja nestala prije nego li
smo je uspjeli bolje promotriti. Krenuli smo natrag
prema Lošinju misleći kako je dan završio. No,
turisti su dojavili da su pronašli morsku kornjaču
koja nije mogla zaroniti. Umjesto „kući“, krenuli smo
po kornjaču. Mala glavata želva bezuspješno je
pokušavala zaroniti i otplivati pa smo je prevezli do
di
te
ra
n
a
sk
du
me
otylo
za ( C
r h i z a t u b e rc
ulat
a)
našeg novog Oporavilišta za morske kornjače kako
bi je veterinar pregledao. Kornjača je zadržana na
promatranju, a više o Oporavilištu i kornjači pročitajte
na našim web (link) i FB stranicama (link)
Kako bi svoj rad približili ljudima, sugrađanima,
turistima i posjetiteljima, u rujnu smo „otvorili vrata“
te omogućili zainteresiranima da s nama provedu
dan na moru. Tijekom jednog od popodnevnih izleta
pridružio nam se mladi bračni par sa žarkom željom
da prvi put u životu vide dupine. Krenuli smo prema
Iloviku. Prvi susret na moru – meduze! Mediteranska
meduza (Cotylorhiza tuberculata) česta je vrsta u
Jadranu. Iako otrov koji se nalazi u njenim žarnicama
nije opasan za većinu ljudi, mnogi su imali nesreću
da ih dodirnu lovke njenih rođaka i još se sjećaju
bolnih opekotina. Sljedeći susret – glavata želva.
Zaustavili smo se da je pogledamo i snimimo, ali
su već u sljedećem trenutku do broda doplivali
dupini! U blizini ih je bilo desetak, a u skupini su bili
i mladunci koji su obično izrazito znatiželjni te se
rado približavaju plovilima. Tri su mladunca plivala u
pramčanom valu! Kakav poklon našim gostima!
Ove godine smo prešli više od 2.500 nautičkih
milja te proveli više od 150 sati na moru. Zahtjevnu
sezonu smo uspješno priveli kraju zahvaljujući radu
istraživača, ali i pomoći volontera i pripravnika.
Ukupno 19 volontera iz europskih zemalja, ali i
dalekih zemalja poput Australije, Singapura i Kanade
te pet pripravnika iz SAD-a, Kanade, Nizozemske
i Njemačke, svojim su predanim radom doprinijeli
pripremi i obradi prikupljenih podataka. Pripravnici
su među ostalim napisali i nekoliko uspješnih
seminarskih radova za svoje fakultete. Čestitamo i
hvala vam na pomoći!
I za kraj mali podsjetnik svim čitateljima Akvamarina.
Iako je broj „naših“ dobrih dupina u području
Kvarnerića posljednjih godina relativno stabilan,
važno je reći da je ova populacija i dalje ugrožena.
Stoga je rad na istraživanju i nadzoru i dalje prijeko
potreban. Što se nas tiče, predanost nije u pitanju.
Također, činjenica da ste poduprli naš projekt
usvajanjem dupina ukazuje na to da vaša predanost
također nije upitna, zar ne? Hvala vam na potpori!
Napisala: Tihana Vučur
3
4
es
yc
Sa zadovoljstvom smo se sjećali ovih događaja
dok smo iznova pratili dobre dupine u okolici Visa,
fotografirali ih i promatrali u sklopu kontinuiranih
nastojanja organiziranog praćenja populacije.
Vjerujemo da će se uspješan rad nastaviti i sljedeće
godine, a do tada imamo vremena za pronalazak
novih gorućih pitanja koja će nas izvući na pučinu.
Napisao: Jure Miočić-Stošić
a
m
re
ža
euf azid ni r ačići (M
ega
n
Kada se bavite biologijom mora i tražite odgovore,
ubrzo se nađete nasred mora na velikom
istraživačkom brodu Instituta za oceanografiju
i ribarstvo (Bios Dva) opremljenom svom silom
Međutim, na kraju svakog tunela nalazi se svjetlo,
pa se ukazalo i u mrklom mraku mirne proljetne
noći, na brodu usidrenom nadomak otoka Brusnika.
Točnije, upalili su se reflektori postavljeni na boku
plovila i usmjereni ravno u more. Nedugo zatim, iz
dubine se pojavila sva sila organizama, privučenih
našim svjetlima. Uskoro smo se našli klečeći na
palubi, sa mrežicama u rukama i širom otvorenih
očiju koje su pratile događanja na površini. Između
bačvica na koje smo već bili navikli, sporadično su
bile raspoređene skupine malih mnogočetinaša koji
su velikom brzinom plivali u krugovima. Presijecale
su ih sićušne ribice, većinom ličinke nama dobro
poznatih vrsta, ali izgledom ipak potpuno različite
od odraslih. Svako toliko bi osvijetljenom površinom
proplivali maleni lignjuni, a za njima i jata od nekoliko
desetaka lokardi u potrazi za laganim obrokom. Kako
je vrijeme prolazilo, pred nama su se pojavljivali novi i
k
.)
ti
p
n
ha
sp
Slijedi mala poduka iz ekologije koja pokazuje kako
u prirodi često morate pratiti jako malene organizme
kako bi pronašli one jako velike. Poznato je da se
drugdje veliki kitovi u većoj mjeri hrane sitnim
eufazidnim planktonskim račićima koji su toliko
mnogobrojni da svojom biomasom mogu podržavati
čak i potrebe kitova. Kao da to nije dovoljno, vrlo su
poželjan zalogaj i mnogim ribama pa čak i pticama.
Račić od nekoliko centimetara (Meganyctiphanes
sp.), koji život provodi filtrirajući vodu u potrazi za
hranom koju ne biste mogli vidjeti golim okom,
predstavlja ključ ili barem jedan dio objašnjenja
migracije velikih kitova u Mediteranu.
Vrhunac nastupa kada u mrežici, osim gore navedenih
organizama zateknete i predmet svog istraživanja…
više njih. Zatim shvatite da ih u moru ima još. I znate
da vam se sreća osmjehnula. Zapravo, znate da ste ju
isprovocirali svojom znatiželjom, radom i upornošću.
Iako su se račići pojavili u malom broju, sada smo bili
korak bliže pronalasku velikih jata koja bi objasnila
pojavu kitova. Budući da su ulovljene životinje bile
nedorasle, vjerojatno je naša potraga započela par
tjedana prerano.
ns
Istraživači Plavog svijeta su u više navrata imali
priliku promatrati jedinke velikih kitova (Balaenoptera
physalus) u okolici Visa, a u posljednjih nekoliko
godina ribari i turisti sve češće prijavljuju opažanja
ovih životinja na navedenom području. Podaci
o njihovom ponašanju, razlozima pojavljivanja
i periodu zadržavanja u Jadranu i dalje su vrlo
oskudni. Manjak podataka može imati dalekosežne
posljedice za dobrobit velikih kitova koji se najčešće
smatraju slučajnim prolaznicima o kojima ne treba
posebno brinuti. Međutim, vlastita opažanja daju
nam povod za pretpostavku kako za sada nepoznat
broj ovih divova ciljano provodi dio godine baš u
ovom prostoru. Razlog je vjerojatno vrlo jednostavan
– zbog prehrane. Sada nastupa trenutak u kojem
se počinju paliti lampice jer se postavlja naizgled
očito, ali istovremeno iznimno važno pitanje - čime
se hrane?
to
se ponekad nađe pred zidom,
pogleda uprta prema nebu u potrazi za odgovorima.
Ako se bavite znanstvenim radom, vrlo je vjerojatno
da će vas od ovakvih situacija često boljeti vrat.
Pritom je zadatak istraživača pronalaženje rješenja
za probleme koji se pojavljuju u svakodnevnom radu.
Štoviše, ovo je samo usputan posao. Istraživači se
oslanjaju na vlastitu znatiželju i kreativnost kako bi
se dosjetili što većeg broja neodgovorenih pitanja.
Očekuje ih nagrada u vidu spoznaje da su svojim
radom doprinijeli razumijevanju svijeta koji nas
okružuje, a najčešće se na vidiku pojavi i pokoji novi
zid. Vjerovali ili ne, ovo posljednje se također može
uvrstiti među nagrade. Ukoliko ste dovoljno uporni,
utoliko će se rješenja mnogih problema ukazati
prilikom razgovora sa kolegama. Pažljivo planiranje
metodologije rada koja bi mogla polučiti uspjeh
također je važno. Međutim, ponekad je uz sve to
potrebno da Vam se osmjehne sreća. I tu kreće priča
o našem prisustvu na Visu ove godine.
nk
Svatko
sve neobičniji organizmi poput parazitskih rakova koji
nalikuju na vanzemaljce iz filmova. Kada promatrate
svojevrsnu predstavu koja se odvija u malenom
kvadratu osvjetljene površine, gubite osjećaj za
vrijeme i u stalnom ste iščekivanju sljedećeg „čuda“
koje će izroniti iz dubine. Čista sreća za jednog
biologa.
pla
Jadranski projekt dupin - Vis
opreme. Nadate se da će Vam instrumenti pomoći
u potrazi za nečim što se čini kao igla u sijenu.
U društvu kolega s Instituta za more i priobalje
Dubrovnik danima vučete planktonske mreže uzduž i
poprijeko te pokušavate predvidjeti gdje bi se ta mala
stvorenja mogla nalaziti, buljite u prikaze na monitoru
i počinje vam se činiti da je svaka mrlja koju vidite
zasigurno golemo jato račića. I svaki put se iznova
spustite na zemlju kada se mreža izvuče na palubu,
a u njoj ni traga vašoj nagradi. Zatim priroda, kao
u inat, u nezabilježenom broju pošalje planktonske
plaštenjake nalik bačvama (Salpa sp.). Ovi organizmi
pune mreže i otežavaju rad. Dok gledate kako nošeni
strujama, jedan za drugim pored broda prolaze
golemi lanci priljubljenih bačvica, počinjete shvaćati
da se nalazite pred zidom. Spušta se mrak i znate da
se ekspedicija bliži kraju, a sutrašnji dan ne donosi
osobitu nadu u uspjeh.
hy
sa
st o
a ja
lus
)
lič in k
ga
(P
al
nu
i
5
ru
se
leph
a s)
a
it (B
v eliki k
la e
no
e
pt
ra
p
6
PREDSTAVLJAMO
Gregula
Puffinus yelkouan
Gregula je ptica iz porodice cjevonosnica
(Procellaridae), a u mnogočemu je slična poznatijem
albatrosu lutalici (Diomedea exulans). Možemo je
vidjeti na otvorenom moru gdje leti vrlo nisko pa ju
je ponekad teško uočiti među valovima. Gregule se
odmaraju na površini, a na kopno slijeću samo kada
se gnijezde. Kolonije možemo pronaći na pučinskim
otocima istočnog Jadrana, a pravilu imaju jednog ptića
kojeg hrane samo noću. Ugrožavaju ih štakori koji se
hrane jajima i mladim pticama, a često stradavaju i kao
slučajni ulov prilikom ribolova. Iz navedenih razloga, u
Hrvatskoj su strogo zaštićene.
Jadranski projekt dupin
Možda
se sjećate Akvamarina iz 2007.
godine u kojem smo se pohvalili pokretanjem nove
istraživačke baze na otoku Visu. Sada, nakon 6
godina, drago nam je da se ponovo možemo pohvaliti
širenjem našeg istraživačkog programa. Naime,
uspješno smo započeli novi projekt istraživanja
ekologije dobrih dupina u području sjeverne
Dalmacije. Ovaj ambiciozan projekt ne samo da
uključuje nova, dosad neistražena područja, već
graniči i sa dosadašnja dva područja istraživanja,
čime će se nadopuniti naše poznavanje dobrih dupina
u Jadranskom moru. „Kako je sve počelo, to je duga
priča…“ kaže tekst jedne pjesme. Istraživanje dobrih
dupina (od osmišljavanja i pripreme do realizacije)
zna biti prilično velik izazov, tako da ni ova priča nije
iznimka.
Petoga dana mjeseca lipnja brodski spremnici bili su
puni goriva, spremište i frižider puni hrane, kabine
pune istraživačke opreme, a mi puni entuzijazma i one
lagane, pozitivne nervoze. Tegleći gumenjak privezan
za krmu broda, krenuli smo iz Murtera prema otoku
Kaprije s namjerom da u sljedeća dva dana obiđemo
južni dio područja istraživanja i dio Nacionalnog
parka Kornati. Iako smo u mislima bili zaokupljeni
dupinima, prva vožnja je bila posvećena isprobavanju
broda i opreme te uvježbavanju manevara sidrenja
i pristajanja. Prenoćili smo u osamljenoj uvali (ipak
je bio tek početak ljeta), a ujutro smo konačno
krenuli u pretraživanje područja. Već u prvoj vožnji
gumenjak se pokazao odličnim – dobro organiziran
radni prostor uz tihi rad motora i malu potrošnju
već tada su dali naslutiti da dugi sati u potrazi za
dupinima neće biti problematični. U rano jutro smo
klizili po površini mora. Potpuna bonaca. „More k’o
ulje“ reklo bi se. Kada valova nema, moguće je vidjeti
leđnu peraju dupina i na udaljenostima većim od dva
kilometra, što predstavlja idealne uvjete za traženje
dupina. I zaista, nakon otprilike sat vremena, opazili
smo jedva zamjetnu točkicu na horizontu. Pojavljuje
se i nestaje. Ipak, poučeni iskustvom, ne želimo brzati
sa zaključcima već bilježimo koordinate i okrećemo
gumenjak. Nakon što smo se malo približili, točkica
postaje sve jasnija i sada nema dvojbe – imamo
prvo opažanje dupina u novom projektu! Kako dobar
osjećaj! Posebno je zanimljivo što smo ovog dupina
pronašli između dva mala otočića koji se zovu, pazite
sad - Dupinić Veli i Dupinić Mali. Nismo još sigurni
ima li u tome kakve dublje simboličnosti, ali je ova
slučajnost svakako simpatična. Na licu mjesta smo
ga nazvali „Broj jedan“, iz vrlo očitih razloga. Tijekom
opažanja, Broj jedan se pridružio skupini od 6 dupina,
među kojima je bila i ženka sa mladuncem. Nakon
tako ohrabrujućeg početka nastavili smo ploviti
prema Kornatima i već na samom ulazu u nacionalni
park, odmah do otočića Babina Guzica (sad ćete,
nakon Dupinića Velog i Malog i Babine Guzice, već
misliti da se šalimo ali slobodno pogledajte kartu)
opazili još jednu skupinu dupina. No u ovoj skupini
su uglavnom bili zaigrani mlađi mužjaci pa smo
imali prilike gledati skokove i vratolomije sa vizurom
kornatskog arhipelaga u pozadini, što je svakako
jedinstven doživljaj. U međuvremenu, skiper je s
„Anikom“ doplovio do Kornata. Mi se vraćamo
do svoje ploveće baze i slijedi spremanje i obrada
podataka. Znatiželja nas tjera da odmah pregledamo
fotografije i pokušamo usporediti peraje s nama
dobro poznatima s područja Lošinja i Visa. Međutim,
zasad ništa. Ipak smo dosta daleko i od Lošinja i od
Visa pa nije čudno da u prvim danima istraživanja
stalno susrećemo nove, za nas nepoznate dupine.
Već od sljedećeg tjedna priključili su nam se i volonteri.
Iako brojčano osnaženi, posla uvijek ima napretek.
Za lijepog vremena pretražujemo područje, ponekad
i do 8 sati na dan, a skiper vozi „Aniku“ od jedne
uvale do druge, od jednog otoka do drugog. Ipak se
radi o velikom području, a metodologija zahtjeva da
ga pretražimo dva puta mjesečno. Svaki slijedeći dan
na moru donosi nova iskustva i nove podatke. Tako i
mi učimo. Iskustvo stečeno na Lošinju i Visu itekako
vrijedi, ali novo područje nosi i neke specifičnosti.
Primjerice, viđamo puno manje koćarica iza kojih smo
navikli opažati dupine. Primjećujemo i da se dupini
ponašaju malo drugačije nego oni u blizini Lošinja i
Visa. Naime, zadarsko područje obiluje farmama za
uzgoj riba pa dupini redovito obilaze takve lokacije
radi lakšeg hvatanja plijena. Alternativan način
prehrane donosi i određene rizike pa smo ovo ljeto
iznova svjedočili negativnim posljedicama interakcije
d ob
us
thy
nn u
s)
A priča počinje davno, otprilike onda kad je i pokrenut
Jadranski projekt dupin. Iako smo tijekom godina jako
dobro upoznali lošinjske i viške dupine, ona iskonska
istraživačka znatiželja nije nam dala mira i uvijek nas
je iznova tjerala da se zapitamo: a što se događa
sa dupinima tamo gdje mi sa svojim gumenjakom
ne stignemo? Ima li ih tamo? Koliko ih je? Jesu li
to isti dupini koje smo dobro upoznali tijekom rada
na Lošinju i Visu? Ili su to možda neki drugi dupini?
Da li oni povremeno….? Pitanja su uistinu brojna, no
da bismo na njih odgovorili sama želja nažalost nije
dovoljna. Tako smo dosad često planirali duže, čak
i višednevne obilaske terena. Kretali smo iz Velog
Lošinja ili Visa, kako bismo pretražili za nas udaljene
akvatorije, ali se to pokazalo prevelikim zalogajem.
Velike udaljenosti i vremenski uvjeti bi nas gotovo
uvijek natjerali da se prerano vratimo nazad u
istraživačku bazu.
A onda se, kako to ponekad u životu biva, sve
„poklopilo“ i ukazala se prilika pokrenuti još jednu
istraživačku postaju. I to ne bilo kakvu, već mobilnu!
Naime na korištenje nam je ustupljen gumenjak i
14-metarski motorni jedrenjak „Anika“. Upravo ono
što je potrebno za smještaj ekipe istraživača i njihov
duži boravak na moru. „Anika“ je sve samo ne običan
brod. Radi se o pravom oldtajmeru – sagrađena
je 1936. godine! Iako je u potpunosti renovirana
2000. godine, kao i svaki drveni brod, zahtijevala je
redovno održavanje pa smo se u proljeće bacili na
posao. U škveru smo zanimanje biologa nakratko
zamijenili zanimanjima kalafata, mehaničara,
električara i svim ostalim zanimanjima potrebnim da
staru damu (kako joj od milja tepamo) osposobimo
za predstojeću četveromjesečnu avanturu po
arhipelagu sjeverne Dalmacije. Osim toga, posvetili
smo se i osmišljavanju metodologije istraživanja
i definirali područje istraživanja – od otoka Silbe i
Oliba na sjeveru do otoka Žirja i Zlarina na jugu. I
tako je nakon skoro dva mjeseca priprema došao na
red i prvi probni izlazak na teren. Veliko uzbuđenje i
velika očekivanja…
sjeverna Dalmacija
up
ri d
tun
a
h
(T
un
n
in
ru
(T
si o
9
ps
t ru n
c a tu s )
mali vranac (Phalacrocorax aristotelis)
10
dupina i ljudskih aktivnosti. Kod otočića Košara smo
u nekoliko navrata vidjeli i bilježili ponašanje dupina
koji je oko tijela imao zapetljanu najlonsku strunu
koja je prodrla duboko u tkivo i uzrokovala teške
ozljede, a vjerojatno i jaku bol. Uvidom u našu bazu
podataka, utvrdili smo da je isti dupin viđen godinu
dana ranije kod druge farme za uzgoj riba i da je već
tada imao jednake ozljede. Susret s Košarom nas je
rastužio i zabrinuo te podsjetio na to kako je odnos
između ljudi i živog svijeta složen i osjetljiv.
Drugom prilikom smo ostali potpuno šokirani i
bijesni jer smo u Virskom moru opazili dupina kojem
je iz leđa virila sulica podvodne zračne puške.
U prvih nekoliko trenutaka nismo mogli vjerovati
svojim očima! Kad smo se malo pribrali, utvrdili smo
da se radi o dupinu Bojanu kojeg već niz godina
viđamo kod Lošinja. Iako teško ranjen, Bojan je i
dalje normalno plivao i zaranjao tako da mu nismo
mogli prići ili mu pokušati pomoći. Nakon nekoliko
tjedana Bojana su bez sulice opazili kolege sa
Lošinja pa će ovaj slučaj najvjerojatnije imati sretan
kraj. Ipak, zabrinjava spoznaja da još uvijek postoje
osobe koje su sposobne svjesno i namjerno ozlijediti
bespomoćnu životinju.
Ipak, osim po dvije ružne priče, prvu sezonu
istraživanja pamtit ćemo i po mnogočemu dobrome.
Vrijeme nas je poslužilo pa su nas zaobišli opasni
ljetni neverini, a to je itekako važno kada živite na
brodu. Osim toga, imali smo jako puno prilika za
pretraživanje terena. Tako smo u samo četiri mjeseca
terenskog rada prešli čak 4600 km i zabilježili 73
opažanja dobrih dupina. Ova količina podataka
dat će nam prvi uvid u brojnost populacije dupina
u novom području te pomoći da sva buduća
istraživanja i mjere zaštite budu efikasnije. Također,
bilježili smo i opažanja drugih zanimljivih, ugroženih
i zaštićenih vrsta. Tako smo često viđali mlade
plavoperajne tune (Thunnus thynnus) kako iskaču iz
mora prilikom lova, a nerijetko su nam pozirali i mali
vranci (Phalacrocorax aristotelis).
Nismo zaboravili obrazovnu komponentu projekta
pa smo u Salima na Dugom otoku održali javno
predavanje na temu statusa i zaštite dobrih dupina
u Jadranu. Ovim putem zahvaljujemo i Anti Mihiću,
domaćinu ovog predavanja, na nesebičnoj pomoći.
Projekt bi bilo nemoguće izvesti bez podrške The
Rufford Foundation i Nacionalnog parka Kornati
kojima svesrdno zahvaljujemo na iskazanoj
potpori. Također, velika hvala ide svim volonterima
i usvojiteljima dupina koji podupiru rad Instituta
Plavi svijet. Omogućili su provedbu još jednog
istraživačkog projekta kojim se dopunjuju spoznaje
o biologiji i ekologiji dobrih dupina u Jadranskom
moru (link).
NP Kornati
Dio kornatskog arhipelaga je
1980. godine zbog očuvanog
podmorja, zanimljive
geomorfologije te izuzetnih
krajobraznih ljepota
proglašen nacionalnim
parkom.
Napisao: Grgur Pleslić
11
12
Pravila ponašanja prilikom
promatranja dupina
Tanka
je granica između promatranja
dupina uz najmanji mogući utjecaj na njihovo
ponašanje, i uznemiravanja te maltretiranja. Ovu ćete
granicu vrlo lako prijeći ako niste pažljivi i ne pratite
ponašanje dupina.
Dobri dupini su tijekom dana zaokupljeni raznim
aktivnostima koje spadaju u prirodne oblike
ponašanja. Svaka aktivnost ima svoju svrhu te
im osigurava preživljavanje u divljini. Životinje se
hrane, putuju, odmaraju, brinu o mladuncima, a
uključene su i u mnoge druge socijalne interakcije
s ostalim pripadnicima svoje vrste. Prisutnost ljudi
u njihovom prirodnom okruženju može se smatrati
uznemiravanjem jer neminovno utječe na njihovo
ponašanje. Životinje su tada prisiljene napustiti
svoje aktivnosti i u određenoj mjeri se posvetiti
nama. Dugotrajno uznemiravanje može izazvati
dalekosežne posljedice kao što su zdravstveni
problemi uzrokovani stresom, smanjena uspješnost
razmnožavanja ili izbjegavanje područja koja su
prethodno bila vrlo značajna za život.
PRAVILA PONAŠANJA
PRILIKOM PROMATRANJA DUPINA
Razina našeg utjecaja na njihovu dobrobit uvelike će
ovisiti o načinu kojim pristupamo ovim životinjama.
Zato je važno u svakom trenutku pratiti njihovo
ponašanje te se držati jednostavnih smjernica koje
detaljno opisane možete pronaći na našim internet
stranicama
(www.plavi-svijet.org/hr/promatranjedupina).
Jednostavna pravila koja će Vam
omogućiti da uživate promatrajući
dupine u prirodnom okruženju, uz
najmanji mogući utjecaj na njihovo
ponašanje.
NE PRILAZI
SPRIJEDA
120˚
!
U Hrvatskoj je zakonom
ZABRANJENO plivati sa
dupinima, hraniti ih ili proganjati.
3
Ne prilazite bliže od 50m. Dopustite
da sami odluče hoće li se približiti.
Povećajte razmak od skupine ako
je prisutno više plovila.
I DUPINIMA JE
POTREBNA PRIVATNOST
50 m
2
Dupini će Vam dati do znanja
kada niste dobrodošli! Odmah
se udaljite ako primjetite
mladunce ili čujete da glasno
izdišu te udaraju repom
o površinu, naglo mijenjaju
smjer i dugo rone.
PLOVITE USPOREDNO
SA SKUPINOM
Izbacite motor iz brzine dok
su pod vodom. Nemojte žuriti
da ih sustignete kada izrone.
PRISTOJNO
SE PREDSTAVITE
Prilazite skupini polako i postrance.
Izbjegavajte nagle promjene
brzine i smjera.
Ovaj letak dijelom je financiran javnim
sredstvima Kraljevine Nizozemske.
Institut Plavi svijet korisnik je potpore
Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.
13
Skupinu slijedite najdulje
30 minuta. Prilikom odlaska
postupno ubrzavajte.
OSTAVITE IM
DOVOLJNO PROSTORA
NE PRILAZI
STRAGA
UPOZORENJE
NE ZADRŽAVAJTE
SE PREDUGO
1
Institut Plavi svijet, Kaštel 24,
51551 Veli Lošinj, Hrvatska
e-mail: info@plavi-svijet.org
t.: +385 51 604666, f.: +385 51 604668
www.plavi-svijet.org/hr/promatranje-dupina
14
Dobri dupin
Tursiops truncatus
Iako je budućnost nastrijeljenog dobrog
dupina Bojana bila neizvjesna, nakon
ovog susreta ipak je opažen bez harpuna
i uspješno se oporavlja.
IVAN
GDJE SU SADA?
JOP
J
S
antiago je jedna od ženki koje obitavaju
u južnom dijelu našeg područja istraživanja, pa
smo je ove godine viđali između otoka Premude i
Silbe te pored otoka Ilovika. Nesvakidašnji susret
dogodio se ispred luke u Velom Lošinju gdje nas je
Santiago dočekala ovog ljeta. Prvi smo je put susreli
na Praznik rada, a od tada smo ju vidjeli još tri puta.
Otkako je zaokupljena majčinskim brigama, Santiago
se ipak malo uozbiljila pa više ne prilazi tako blizu
gumenjaku kao nekad, zadržavajući svog mladunca
na sigurnoj udaljenosti od brodova. Usprkos svojoj
“dječjoj” razigranosti, čini se da njen dvogodišnji
mladunac ipak poštuje majčin oprez. Primijetili smo
kako se ove godine Santiago sprijateljila s još jednim
dupinom pa se, uz Boru, s njom redovito pojavljuje
i Babe. Budući da se Santiago obično kreće u
društvu odraslih dupina, veoma smo se razveselili
kada smo je krajem srpnja susreli u grupi s nekoliko
novorođenih mališana, poput Jeffovog i Majinog.
Unaprijed se radujemo novim susretima s ovom
pažljivom mamom i njenim poslušnim mladuncem!
SANTIAGO
17
oš jedan dupin s kojim smo se ove godine
vrlo često družili bio je Ivan. No, ne dopustite da
vas njegovo muško ime zavara... Naime, radi se o
mladoj ženki, koja je od prošle godine i vrlo pažljiva
majka svom prvom mladuncu. S Ivanom smo se ove
godine susreli osam puta, uglavnom duž istočne
obale otoka Lošinja. Nekoliko susreta odvilo se u
središnjem i sjevernom dijelu područja istraživanja,
u blizini otočića Oruda, Orjule i Trstenik. Svaki njen
udah popraćen je udahom njenog jednogodišnjeg
mladunca, koji se od ostalih mladunca razlikuje
pomalo svjetlijom bojom kože. U većini susreta
kretali su se u društvu ostalih ženki s mladima,
poput Andreje, Nataše i Kiko. Krajem srpnja ove su
nam “dupinke” ukazale veliko povjerenje dopustivši
svojim mladuncima da se igraju u neposrednoj
blizini našeg gumenjaka. Uveseljavali su nas svojim
akrobacijama i skokovima, motreći nas pritom
znatiželjno. Posebno nas raduje što se Ivan u ovom
području zadržava tijekom cijele godine, bez obzira
na godišnje doba, te uopće ne sumnjamo da ćemo
ju uskoro ponovno vidjeti.
I
ako je sa svojih pet godina starosti još
uvijek tinejdžer, Jop zasigurno postaje jedan od
dupina koje najčešće susrećemo u akvatoriju otoka
Lošinja. Jopa, najprepoznatljivijeg dupina u skupini,
susreli smo čak 11 puta ove godine! U kolovozu
smo se s njim družili čak četiri puta. Česti susreti,
unatoč uznemiravanju i buci koju proizvodi veliki
broj plovila, upućuju kako je Kvarnerić i dalje važno
područje obitavanja dobrih dupina. Jop nas je ove
godine svojom razigranošću najčešće uveseljavao u
blizini otočića Orude i Palaciola te u trokutu između
otoka Orude, Ilovika i Silbe. Često smo ga sretali
kako se, u skupini sa još nekoliko dupina, hrani iza
koćarice. Iako već duže vrijeme pokazuje znakove
samostalnosti, još ga uvijek susrećemo u prisutnosti
majke, u društvu brižne majke Celine i njenog
mladunca. S nestrpljenjem iščekujemo buduće
susrete koje će naš miljenik Jop, na obostrano
zadovoljstvo, obilježiti svojom omiljenom zabavom višestrukim skokovima!
T
ac smo tijekom ove godine susreli samo
jednom prilikom, i to na točno pola puta između otoka
Orude i Silbe, što je za nju veoma neobično. Njezina
se karakteristična leđna peraja s urezom na donjem
dijelu nije nimalo promijenila od prošlog susreta,
baš kao ni peraja njenog sada već petogodišnjeg
mladunca. I ovoga smo puta Tac zapazili u skupini
sastavljenoj od nekoliko ženki s mladima, među
kojima prepoznajemo Grifo, Leju, Dany, Benede i
Mirnu. Ova se odgovorna ženka posljednjih godina
pokazala kao veoma predana majka, a otprije je
poznata kao dadilja mladuncima drugih ženki.
Činjenica da se njen mladunac već polagano
osamostaljuje, ostavila je Tac dovoljno prostora
da se iznova nađe u ulozi dadilje te povremeno
pričuva mladunce ostalih ženki iz skupine. Njen je
mladunac vrijeme provodio u igri i druženju s ostalim
mladim dupinima, te surfajući na pramčanom valu
istraživačkog broda. Nadamo se češćim druženjima
s Tac tijekom sljedeće godine!
TAC
18
GDJE SU SADA?
BOA
S
ir David bio je i ostao zaštitni znak viških dobrih
dupina još od prvog susreta 2007. godine. Prilikom
susreta sa skupinom ovih životinja, njegova prisutnost
najčešće vrlo brzo dolazi do izražaja. Uočljiv je
zbog dobro označene peraje koja je svjedočanstvo
njegovih interakcija s ostalim jedinkama, ali se ističe
i dominantnim ponašanjem. Nažalost, sezona je
ove godine trajala kratko pa se s njim nismo često
družili, ali smo ipak uspjeli doživjeti jedan skok ovog
veličanstvenog mužjaka kojim je pokazao da je i
dalje dobrog zdravlja. I ovog puta bio je u društvu
s nekoliko mužjaka koje često opažamo posljednjih
nekoliko godina - Franka, Roka i Rudija. Neovisno
o tome kojeg smo od njih prvog uočili, uvijek smo
mogli očekivati da će se ubrzo na površini pojaviti i
druge peraje koje ćemo s lakoćom prepoznati.
B
oa se u posljednjih nekoliko godina ugurala među
nama omiljene jedinke zahvaljujući prepoznatljivom
kretanju na površini. Kada izranja, ovaj dobri
dupin više nalikuje na mladunca nego li na ostale
odrasle pripadnike skupine. Zbog problema s
dišnim putevima, izostaje uobičajeni izdisaj i udisaj
uz samo blagi dodir površine mora, ali je Boa u
svakom drugom pogledu zdrava. Zahvaljujući tome,
vrlo je prepoznatljiva i najčešće prva jedinka koju
prepoznajemo. Na neki način je stjegonoša koji
nam već sa velike udaljenosti ukazuje na jedinke
koje bismo mogli očekivati u skupini koja je pred
nama. I ove je godine boravila u blizini otoka Hvara,
vjerojatno u pratnji koćarica koje pružaju priliku
za lagani obrok. U svim aktivnostima prati je i
mladunac koji dobro napreduje. I dalje su prijateljski
raspoloženi pa dopuštaju da im se priđe vrlo blizu.
Trudimo se opravdati ponuđeno povjerenje tako što
fotografiranje obavljamo u što je moguće kraćem
vremenu, a zatim se udaljavamo.
SIR DAVID
Tekstove napisali: Mateja Zekan i Jure Miočić-Stošić
19
20
Edukacijski program
P
opularnost Instituta Plavi svijet raste iz
godine u godinu, kako u znanstvenim krugovima,
tako i među vrtićima i školama koje pokazuju sve
veći interes za našim obrazovnim programom.
Tijekom 2013. godine na predavanjima i radionicama
sudjelovalo je preko 2.800 djece i mladih, različitog
uzrasta. Očekivano, najveći broj grupa posjetio nas
je u svibnju i lipnju.
Posebno nas veseli što osim posjetioca iz hrvatskih
škola i vrtića, raste broj školskih grupa koje nam
dolaze iz ostalih zemalja Europske unije. Ove je
godine čak pet grupa srednjoškolaca iz Njemačke
sudjelovalo
u
specijaliziranim
cjelodnevnim
programima. Mnogim austrijskim srednjoškolcima
edukacijski centar postao je nezaobilazna postaja
tijekom terenske nastave.
S početkom školske godine započeo je naš novi
projekt Mala škola prirodoslovlja, vanškolska
aktivnost za djecu s područja grada Malog
Lošinja. Uključeno je nekoliko skupina djece
koje vodi edukacijski tim Insituta Plavi svijet i
vanjska suradnica, prof. Marinela Cukrov. Grupa
osnovnoškolaca iz Malog Lošinja broji 25 polaznika
i okuplja se svakog četvrtka u Oporavilištu za
morske kornjače u Sunčanoj uvali u Malom Lošinju.
Desetak djece iz Velog Lošinja sastaje se utorkom u
Lošinjskom edukacijskom centru o moru. Najmlađi
korisnici su polaznici Dječjeg vrtića Cvrčak koji je
ujedno i partner na ovom projektu. Edukatori ih u
prostorijama vrtića jednom tjedno posjećuju kako
bi kroz igru učili o prirodi. Program je podijeljen na
tri sekcije: botaničku, zoološku i ekološku. Sadržaji
će najmlađima biti predstavljeni tijekom tematskih i
kreativnih radionica, prezentacija, terenske nastave,
praktičnih radova i kroz brojne zabavne igre. Važno
je naglasiti da se program Male škole prirodoslovlja
odvija pod pokroviteljstvom Fonda za zaštitu okoliša
i energetsku učinkovitost i Grada Malog Lošinja, a uz
odobrenje Agencije za odgoj i obrazovanje.
Nismo izostavili niti ostala naselja otoka Lošinja
i susjednih otočića, te smo u suradnji s OŠ Maria
Martinolića iz Malog Lošinja osmislili projekt
namijenjen upravo njima. Naziv projekta je Živi svijet
naših otoka, a u njemu će sudjelovati područne
škole lošinjskog arhipelaga. Tijekom školske godine
2013./2014. posjetit ćemo područne škole u Velom
Lošinju i Nerezinama, te na otocima Iloviku, Susku
i Unijama. Za učenike ćemo organizirati predavanja
i radionice s ciljem upoznavanja živog svijeta naših
otoka. Provedba projekta uspješno je započela
u studenom sa učenicima PŠ Nerezine. Projekt
financijski podržavaju Ministarstvo regionalnog
razvitka i europskih fondova i Grad Mali Lošinj.
NOVOSTI U PONUDI EDUKACIJSKOG
PROGRAMA U 2014.
Z
bog iznimnog interesa korisnika obrazovnog
programa kao i posjetitelja LMEC-a, ove smo godine
obnovili edukativne radne bilježnice o životu u
moru. Preveli smo ih i na nekoliko jezika: engleski,
njemački i talijanski, a u planu je i slovensko izdanje.
U suradnji s hotelskim poduzećem Jadranka
d.d., osmislili smo nekoliko edukativnih programa
za najmlađe posjetitelje hotela i kampova pod
nazivom „Mala škola o moru“. Program uključuje
trodnevnu edukaciju o morskom okolišu i njegovim
stanovnicima u Oporavilištu za morske kornjače, a
trebao bi započeti u 2014. godini. Svaki polaznik
dobit će diplomu o završenom programu, komplet
radnih bilježnica te poklon iznenađenja.
Za sve školske i vrtićke grupe pripremili smo novu
ponudu predavanja i radionica. Tijekom zimskih
mjeseci obnovit ćemo i dopuniti postojeće sadržaje.
Od sljedećeg proljeća grupe mogu sudjelovati u
terenskoj radionici „More i mi“, u kojoj se polaznici
upoznaju s osnovama oceanografije, kao i utjecajem
čovjeka na more i obalu. Radionica „Tajne otočke
šume“ omogućit će vam da uključite sva osjetila i
doživite borovu šumu na posve nov način. Osim
posjeta novootvorenom Oporavilištu za morske
kornjače, svakako preporučujemo sudjelovanje
u radionici „Svijet morskih kornjača“, koja će
vas upoznati s ovim veličanstvenim životinjama.
Radionica „Ribe“ pravi je odabir za sve one koji žele
naučiti nešto više o biologiji i ekologiji riba, ribljim
vrstama i ribarstvu. „Biološka raznolikost u moru“
sveobuhvatna je priča o morskim stanovnicima i
njihovim međusobnim odnosima.
Također smo osmislili i radionicu prilagođenu djeci i
mladima s posebnim potrebama pod nazivom „Priča
o moru“.
Pozivamo sve zainteresirane da nas kontaktiraju
i predbilježe se za neku od navedenih radionica.
Kontakt
Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu
mora
Kaštel 24
51551 Veli Lošinj
Hrvatska
Tel: +385 51 604 666 Fax: +385 51 604 668
e-mail: info@plavi-svijet.org
www.plavi-svijet.org
Napisala: Jelena Basta
21
22
PREDSTAVLJAMO
Pastir batoglavac
Schedophilus ovalis
Pastir batoglavac u Jadranu nije česta
riba. Mladi primjerci mogu se pronaći u
zajednici sa meduzama ili u sjeni plutajućih
predmeta. Ove ribe mogu narasti do 80 cm
duljine, a odrasli se uglavnom zadržavaju
na većim dubinama.
Oporavilište za morske kornjace
će ozlijeđenim morskim kornjačama biti pružena
potrebna pomoć. Sastoji se od operacijske dvorane
s bazenom za intenzivnu njegu i prostorijama
otvorenim za javnost, opremljenim s tri bazena za
oporavak. Oporavljene životinje vraćaju se u more,
a pritom će neke biti i označene. Na taj način ćemo
moći pratiti njihovo kretanje i oporavak te saznati
nešto više o biologiji ovih tajanstvenih životinja.
Oporavilište je osnovano u sklopu projekta „Mreža
za očuvanje kitova i morskih kornjača u Jadranu
(NETCET)“ kojeg sufinancira Europska Unija putem
IPA Jadranskog prekograničnog programa suradnje.
Jedan od ciljeva ovog projekta je osnivanje mreže
centara za spašavanje morskih kornjača duž
jadranske obale. Projekt okuplja 13 partnera iz Italije,
Slovenije, Crne Gore, Albanije i Hrvatske.
Oporavilište za morske kornjače je mjesto gdje
Tijekom ove sezone Oporavilište za morske kornjače
posjetilo je 900 ljudi, a nadamo se da je to tek
početak ljubavi javnosti prema morskim kornjačama.
a
(C
t
are
a re
ta c
tt a) - S a n s e g o
va
ta
že
lv
Napisala: Paula Počanić
g la
T
ijekom istraživanja dobrih dupina često
smo pronalazili ozlijeđene morske kornjače. Takve
životinje naši su istraživači transportirali u Centar
za oporavak morskih kornjača u sklopu akvarija u
Puli, koji je do tada bio jedini centar specijaliziran za
pomoć ozlijeđenim morskim kornjačama u Hrvatskoj.
Otvaranjem Oporavilišta za morske kornjače na
Lošinju, omogućeno je da se ozlijeđenim kornjačama
može pomoći brže, bez dodatnog stresa uzrokovanog
prijevozom do Pule, a osim toga, kornjače nakon
oporavka mogu biti vraćene blizu mjesta gdje su
pronađene.
Morske kornjače su jedini morski gmazovi Jadrana. U
Sredozemnom moru obitavaju tri vrste: sedmopruga
usminjača (Dermochelys coriacea), zelena želva
(Chelonia mydas) i najčešća, glavata želva (Caretta
caretta). Jadran je područje koje im služi za ishranu
te kao zimovalište, a poznatih gnjezdilišta u Hrvatskoj
nema. Populacije glavatih želvi koje možemo pronaći
u Jadranu dolaze sa gnjezdilišta u istočnom dijelu
Mediterana. Sedmopruge usminjače, koje se ne
gnijezde u Mediteranu već u njega dolaze iz Atlantika,
najrjeđa su vrsta morskih kornjača u Jadranskom
moru. Iako plivaju svjetskim morima već 150 milijuna
godina, morske kornjače danas su ugrožene te se
suočavaju s brojnim prijetnjama.
Prvi „pacijent“ Oporavilišta za morske kornjače bila
je Sansego, mlada ženka glavate želve. Pronađena je
nedaleko od otoka Suska (čije staro ime je Sansego,
po čemu je kornjača i dobila ime) kako pluta na
površini mora. Brzom akcijom naših istraživača,
ozlijeđena ženka prevezena je u Oporavilište,
gdje joj je pružena potrebna veterinarska pomoć.
Ustanovljeno je da su problemi sa zaranjanjem
uzrokovani nakupljanjem plinova u probavilu, koji
nastaju kao reakcija na stres. Preporuka veterinara
bila je zadržavanje Sansega nekoliko dana na
promatranju. Iako je kratko ostala na oporavku,
Sansego je brzo osvojila srca naših posjetitelja koji
su se svakodnevno raspitivali o njenom stanju. U
početku nije bila pretjerano zainteresirana za hranu
koju smo joj nudili, no, nakon tri dana je ogladnila
i prihvatila jelovnik sastavljen od srdela i rakova.
Oporavljena i nahranjena, Sansego je nakon pet
dana vraćena u more sa obližnje plaže Borik. Cijeli
događaj izazvao je veliki interes u medijima i među
okupljenim turistima.
Važna djelatnost Oporavilišta za morske kornjače
je i edukacija posjetitelja. U Hrvatskoj su sve vrste
morskih kornjača zaštićene zakonom, a uvrštene su i
u IUCN-ov (Međunarodna unija za očuvanje prirode)
Crveni popis ugroženih vrsta. Stoga je naša zadaća
prenijeti javnosti razloge za očuvanje i zaštitu ovih
ugroženih životinja. U Oporavilištu su postavljena
računala s edukativnim aplikacijama prilagođenim
svim uzrastima, kao i informativne ploče pomoću
kojih posjetitelji mogu naučiti više o biologiji morskih
kornjača, njihovoj anatomiji i uzrocima ugroženosti.
Moguće je pogledati i video snimke koje smo
zabilježili tijekom istraživanja. Posjetiteljima je na
raspolaganju tim biologa i studenata biologije koji će
pokušati odgovoriti na sva postavljena pitanja. Sve
morske kornjače koje su na oporavku moguće je
promatrati kroz staklene stjenke bazena.
Projekt sufinancira
Europska unija, Instrument
pretpristupne pomoći
Oporavilište je osnovano kao dio provedbe projekta
“Mreža za očuvanje kitova i morskih kornjača u Jadranu- NETCET”
kojeg sufinancira EU IPA Jadranski prekogranični program suradnje.
P
redsjednik Republike Hrvatske, g. Ivo
Josipović, 19. srpnja je otvorio Oporavilište
za morske kornjače u Malom Lošinju.
Oporavilište je otvoreno u suradnji s Gradom
Malim Lošinjem, Turističkom zajednicom
grada Malog Lošinja i Jadranka grupom, koja
nam je ustupila prostor u sklopu bazenskog
kompleksa hotela Vespera (link).
25
26
Prva pomoc i rukovanje morskim
kornjacama
27
28
P
rvog srpnja ove godine u cijeloj Hrvatskoj
se slavio ulazak Hrvatske u Europsku Uniju. U Velom
Lošinju to nije bio jedini povod za slavlje s obzirom da
je taj dan upriličen i 21. Dan dupina. Ova manifestacija
već je nadaleko poznata među stanovnicima i
zaljubljenicima u otok Lošinj. Početna ideja bila
je približiti široj javnosti Jadranski projekt dupin,
njegovo značenje u zaštiti ovih ugroženih životinja,
ali i ulogu u lokalnoj zajednici. Događaj je prerastao
početni cilj i danas omogućava posjetiteljima da se
obrazuju o važnim temama u zaštiti okoliša, ali i da
se upoznaju s ostalim aktivnostima Plavog Svijeta.
Program je započeo jutrom otvorenih vrata u prostoru
za animaciju hotela Vespera. Odlučili smo se za malo
drugačiji i noviji pristup, proširivši mjesto održavanja
i na Mali Lošinj, odnosno Sunčanu uvalu. Time smo
uključili goste hotela i djecu s otoka koja su po prvi
put imala priliku sudjelovati u edukacijskom programu
spomenutog hotela. Održane su likovne radionice u
sklopu kojih su se koristili prirodni materijali koje su
polaznici prikupili uz more. Tema uradaka bio je život
u moru. Djeca su iznova pokazala kako ljubav prema
moru ruši sve jezične barijere.
U popodnevnim satima započele su aktivnosti
u Velom Lošinju. Cijeli dan se mogla razgledati
postavljena izložba zaprimljenih radova ispred
Lošinjskog edukacijskog centra o moru. Šarolik
program započeo je radionicom „Izradi sam“ u sklopu
koje su se izrađivale morske životinje u origami
tehnici. Ova zahtjevna tehnika pobudila je veliki
interes, a djeca su nas iznenadila svojom spretnošću
i strpljenjem. Rezultat su bila jata papirnatih ribica,
šareni kitovi i dupini, koje su mnogi ponijeli sa sobom
kao uspomenu. Oni najmlađi pretvarali su kartonske
tanjuriće u vesele morske kornjače, a neki su postali
vlasnici privremenih tetovaža.
21. Dan dupina
Ispred Centra se stvorila gužva tijekom priprema
za početak tradicionalne igre „Potraga za skrivenim
blagom“. Veliki interes zabilježen je u tjednu koji je
prethodio događaju, pa su se sva mjesta unaprijed
popunila. Mnogi su se pridružili i netom prije starta
utrke u kojoj je sudjelovalo gotovo stotinu djece. U
zraku se osjećalo uzbuđenje i napetost, a u zadnji
tren se priključio i slovenski tim „Želvice“. Utrka je
započela zvukom zviždaljke nakon čega su ekipe
odlučile krenuti u različitim smjerovima. Grupe
sudionika su za orijentaciju i pronalazak lokacija
sa skrivenim uputama i zadacima trebale koristiti
karte koje su im podijeljene na startu. Izazovi su se
sastojali od različitih zadataka biološke tematike, a
za njihovo uspješno rješavanje bio je potreban timski
rad, preciznost i brzina. „Kitovi“ su prvi prošli kroz cilj,
a skupili su i najviše bodova rješavanjem zadataka.
Istovremeno, u uvali Rovenska održan je vaterpolo
turnir za nešto starije posjetitelje. Sudjelovalo je
šest ekipa, a pobjednik je bio neizvjestan do zadnje
minute. U ovoj zahtjevnoj konkurenciji, pobjedu
je odnijela ekipa „Veli Lošinj“ za koju su igrali
starosjedioci Velog Lošinja.
Nakon završetka svih aktivnosti, na trgu ispred
Lošinjskog edukacijskog centra o moru održano je
proglašenje pobjednika. Svoje nagrade primili su
članovi ekipa „Kitovi“ i „Veli Lošinj“ dok je nagradu za
najbolji crtež osvojila Lena Kunda iz Malog Lošinja.
Uslijedio je nastup polaznika Škole stranih jezika
„Agora“, koji su nas uveselili svojim pjesmicama o
moru na engleskom jeziku.
21. Dan dupina uspješno je okončan u kasnim
večernjim satima koncertom mlade kantautorice
Irene Žilić. Sjetni zvuci pomogli su opuštanju nakon
dana punog adrenalina i aktivnosti.
Napisala: Paula Počanić
29
30
Prugasti dupin
Stenella coeruleoalba
Ove smo godine proveli drugo utvrđivanje
brojnosti kitova, dupina i morskih kornjača
u Jadranu iz zraka. Tijekom 100 sati leta
i pređenih gotovo 14.000 km zabilježeno
je više od 180 opažanja više vrsta kitova
(Cetacea) - dobrih, prugastih i glavatih
dupina te Cuvierovog kljunastog kita.
Seizmicko istraživanje
Jadrana
Iz medija 2013.
J
Istraživanje dupina
u Crnoj Gori
U
okviru projekta “NETCET - Mreža za
očuvanje kitova i morskih kornjača u Jadranu “ kojeg
sufinancira IPA Jadranski prekogranični program,
Institut Plavi svijet, Veli Lošinj i Institut za biologiju
mora, Kotor, Crna Gora, proveli su prvo istraživanje
skupine kitova u Crnoj Gori. Naš cilj je utvrditi
osnovne informacije o populaciji dobrih dupina koja
naseljava područje priobalnih voda Crne Gore te
pomoći našim kolegama da u svojoj zemlji započnu
sa programom redovnog praćenja korištenjem
metode foto identifikacije. Dio onoga što smo vidjeli
tijekom istraživanja možete vidjeti u ovom kratkom
videu.
POGLEDAJTE VIDEO!
33
oš jedno seizmičko istraživanje jadranskog
podmorja u potrazi za naftom i plinom započelo je
7. rujna 2013. Ovo istraživanje, prema najavi, pokrit
će cjelokupno vanjsko more i zaštićeni ribolovnoekološki pojas hrvatskog dijela Jadranskog mora.
Ono što nas najviše brine je da za ovaj zahvat nije
napravljena studija utjecaja na okoliš.
Seizmičko istraživanje jedan je od najinvazivnijih
načina istraživanja mora te uzrokuje ozbiljnu štetu
morskom okolišu i organizmima. Tijekom istraživanja
brod za sobom vuče niz tzv. zračnih topova a iza njih
niz hidrofona. Zračni topovi svakih 10tak sekundi
ispaljuju komprimirani zrak te eksplozijama stvaraju
zvučne valove koji prodiru duboko u Zemljinu koru
gdje se odbijaju od prepreka i vraćaju prema površini.
Obijene valove snimaju hidrofoni te se ovisno o brzini
odjeka dobije geološka slika podmorja pomoću koje
se može utvrditi gdje se nalaze ležišta nafte i plina.
Buka i pritisak koje stvaraju podmorske eksplozije
uzrokuju ozbiljne na život u moru. Zamislite život
u prostoru u kojem tijekom tri mjeseca svakih 10
sekundi odjekne zaglušujuća eksplozija! Ovisno o
udaljenosti od zračnih topova, eksplozije mogu ubiti
ili ozlijediti morske organizme. Snažna buka prisiljava
životinje da napuste područja u kojima obitavaju
pa more ostaje prazno. Na negativne posljedice,
posebice na skupinu kitova (Cetacea), upozorile
su brojne znanstvene institucije i međunarodni
sporazumi. Zbog nedostatka opsežne i transparentne
procjene utjecaja na okoliš te neovisnog nadzora i
praćenja utjecaja ovog seizmičkog istraživanja, ono
predstavlja još veću prijetnju fauni Jadranskog mora.
Klikni na sliku za
pregled vijesti!
34
Pridružite nam se!
Studentski program
Eko-volontiranje
Institut Plavi svijet poziva zainteresirane studente
biologije, veterine i srodnih područja da nam se
pridruže u našem radu u vidu studentske prakse.
Vaše druženje s nama uključuje sudjelovanje u svim
aktivnostima koje provodimo, a obuhvaća prikupljanje
i obradu podataka vezanih uz istraživanje dupina,
rad u našem Lošinjskom edukacijskom centru o
moru, održavanje predavanja i sudjelovanje u njima
i dr. Ovaj program donosi Vam priliku za druženje i
razmjenu iskustava sa studentima iz raznih zemalja.
Vaš smještaj bit će organiziran u našoj istraživačkoj
bazi u Velom Lošinju zajedno sa drugim studentima
te istraživačima i volonterima Instituta Plavog svijeta
s kojima ćete dijeliti i obične, svakodnevne poslove
kao što su kuhanje i/ili pospremanje.
Eko-volontiranje u Plavom svijetu je program
osmišljen za motivirane pojedince neovisno o
zanimanju ili stručnoj spremi, koji tijekom dva tjedna
žele sudjelovati u projektu istraživanja dobrih dupina.
Provodi se na dvije lokacije, u Kvarneriću i u sjevernoj
Dalmaciji. U Kvarneriću eko-volonteri borave u Velom
Lošinju, u sjedištu i istraživačkoj bazi Instituta Plavi
svijet te na more izlaze 6 m dugim gumenjakom. U
području sjeverne Dalmacije eko-volonteri borave
na 14-metarskom motornom jedrenjaku „Anika“ s
kojeg se provodi istraživanje, a obilaze područje NP
„Kornati“ i sjeverne Dalmacije. Svi volonteri sudjeluju
u svakodnevnim poslovima te stječu iskustvo u
prikupljanju podataka na terenu i njihovoj obradi u
uredu, a pritom mogu uživati u moru i suncu.
Posjetite našu web stranicu kako biste saznali sve o
studentskom programu u Plavom svijetu (www.plavisvijet.org/hr/pridruzitese/praksa/).
Posjetite našu web stranicu kako biste saznali sve
o mogućnostima koje Vam se pružaju (www.plavisvijet.org/hr/pridruzitese/volontiranje/).
Akcija ciscenja povodom Dana planeta Zemlje
N
a ovogodišnji Dan planeta Zemlje,
22. travnja, organizirali smo čišćenje okoliša i
prostora bivšeg Doma JNA koji nam je dodjeljen
na korištenje i gdje će se smjestiti budući Centar
za znanost o moru. Bilo je puno posla, ali smo
uz pomoć naših prijatelja uspjeli barem malo
uljepšati taj veliki prostor i pripremiti ga za budući
Centar. Puno hvala svima koji su bili na sjajno
odrađenom poslu!
35
36
Blizi se Bozic i Nova godina...
UPOZNAJTE NAŠE DUPINE
Ovdje možete doznati više o dupinima koji su dostupni za
usvajanje. Odaberite dupina koji Vam se najviše sviđa i podržite
naše aktivnosti istraživanja i zaštite ovih životinja, kao i zaštitu
okoliša u kojem borave.
Ali što pokloniti?
IVA
N
Ivan - mladi razigrani dupin
rođen 2002. godine. Često nas
zabavi nekim veličanstvenim
skokom.
Vrijeme je došašća, Božić i blagdani stižu.
Već ste previše puta dobili tople čarape i pletenu majicu s
Rudolfom? Čini vam se da su i pokloni koje dajete slični?
Zašto ove godine Vaš poklon ne bi bio potpuno drugačiji?
SA
AG
Poklonite Usvajanje jednog od naših dupina i učinite svoj
poklon višestruko korisnim!
info@plavi-svijet.org
JO
SAZNAJTE VIŠE O PAKETIMA...
O
Santiago - mladi dupin koji nam
je pri jednom susretu poklonio
ulovljenu ribu donjevši je pred
istraživački gumenjak čime je
osvojio naša srca.
+385 51 604 666
NT
I
P
Jop - veseli i radoznali
mladunac s izrazito malom,
nerazvijenom leđnom perajom
koja ga čini posebnom.
TA
Luki Horvatu
C
BO
Tac - odrasla ženka od ranije
poznata kao dobra dadilja, a
od 2008. godine kao brižna i
pažljiva majka svome prvome
mladuncu.
A
Boa - je ženka koju viđamo
u
akvatoriju
otoka
Visa.
Zaintrigirala nas je neobičnim
ponašanjem. Boa diše na usta,
no usprkos tome je brižna majka.
Ispunite
pristupnicu
za
usvajatelje!
Poklon će biti sasvim osoban jer će na usvajateljskoj potvrdi stajati ime primatelja.
Istovremeno, vaš novac usmjerit ćete na zaštitu dobrih dupina i našeg predivnog
Jadranskog mora.
Javite nam se na vrijeme i u roku od nekoliko dana usvajanje ćemo poslati na Vašu
adresu tako da ga zamotanog i s mirisom mora možete staviti pod bor!
S
USVOJITE DUPINA
IR
VI D
DA
Sir David - je karizmatičan i
dominantan mužjak. Pokretač
događanja u grupi često nam
prilazi i atraktivnim skokovima
pokazuje svoju snagu.
Dupina možete usvojiti slanjem priloženog formulara ili ako vam je Internet bliži na
www.plavi-svijet.org/usvojite-dupina-online/
37
38
MAJICE
Razveselite svoje prijatelje originalnim poklonima!
as
ćic
logom Inst
itu
raznih mo
sci
tiv
a
vje
eve
ključ
za
kem
ijs
privje
sc
i
drven
ip
r
platnena v
re
keram
ičk
e
čice
rnja
ko
vi svijet
Pla
ta
ima dupina
ik
otiv
m
če
nja
or
Darinka je glavata želva koju
smo 2012. godine pronašli teško
ozlijeđenu u blizini Visa. Progutala
je udicu sa parangala, a struna joj
se zapetljala u probavilu. Nakon
oporavka smo je označili i vratili u
more. Priču o ovoj kornjači možete
pronaći u prošlogodišnjem broju
Akvamarina ili na našim Facebook
stranicima.
ići - kitovi i d
net
up
g
a
ini
DARINKA
Ukrasite svoj hladnjak unikatnim magnetima, nosite ekološku platnenu vrećicu u trgovinu ili obilježite svoje
ključeve jedinstvenim privjeskom.
keramički
m
Odaberite
jedan od tri
informativna
motiva!
iy
drven o-yo s
Možda Vam se sviđaju morska kornjača Darinka, sredozemna
medvjedica Švora ili dobri dupin Sir David? Ili svo troje?
Izaberite motiv koji vam se sviđa i bliskoj osobi poklonite
jednu od majica koje možete kupiti samo kod nas!
ka
olov
ka
RADNE BILJEZNICE
Odaberite jednu od pet edukativnih radnih bilježnica
uz koju će Vaša djeca kroz igru učiti o moru.
ŠVORA
Švora
se
posljednjih
godina
proniknula u zvijezdu hrvatskog
medijskog prostora. Ova sredozemna
medvjedica više je puta snimljena.
Vijesti o susretima, osim u novinama,
objavljene su i u središnjem dnevniku
HRT-a. Naši istraživači imali su priliku
vidjeti je iz neposredne blizine o čemu
više možete doznati ovdje.
Upoznajte
Vašu djecu
sa životom u
moru!
SIR DAVID
Sir David je pronašao svoje
mjesto i na majici koja prikazuje
zanimljivosti iz biologije i ekologije
dobrih dupina. Posjetite našu
Facebook stranicu kako biste
pratili sve novosti vezane uz ovog
karizmatičnog mužjaka.
Bez obzira na odabir, sigurni smo da ćete se razveseliti primljenim paketima, a Vaše veselje može
biti još i veće jer će sva sredstva biti namijenjena zaštiti i očuvanju Jadrana i njegovih stanovnika!
Cestit Vam Bozic i sretna i uspješna nova godina!
Vaš Institut Plavi svijet
39
40
Uz potporu
Djecji kutak
Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i športa
Republike Hrvatske
Ministarstvo regionalnog razvoja
i fondova Europske unije
Republike Hrvatske
Ministarstvo turizma
Republike Hrvatske
Pronađi skrivene riječi u
osmosmjerki!
Podržite naš rad
Želite li se priključiti sponzorima i donatorima,
javite nam se na e-mail adresu info@plavisvijet.org.
Više informacija o programu društvene
odgovornosti potražite ovdje:
www.plavi-svijet.org/media/files/CSR_22x22_
HR_FINweb.pdf
MORUZGVA
SPUŽVA
JEŽINAC
SRDELA
ALGA
RAKOVICA
TRP
DAGNJA
LIGNJA
Projekt “Mreža za očuvanje kitova i morskih kornjača u Jadranu - NETCET”
sufinancira EU IPA Jadranski prekogranični program suradnje.
Spoji crvene
točkice i otkrij
tko se skriva u
valu!
U suradnji sa
Kontakt
Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu mora
Kaštel 24
51551 Veli Lošinj
Hrvatska
Tel: +385 51 604 666 Fax: +385 51 604 668
e-mail: info@plavi-svijet.org
www.plavi-svijet.org
Sponzori
Impressum
Urednica: Paula Počanić
Tekstovi: Jelena Basta, Draško Holcer, Jure
Miočić-Stošić, Grgur Pleslić, Paula Počanić,
Tihana Vučur, Matea Zekan
Fotografije: Jelena Basta, Draško Holcer, Jure
Miočić-Stošić, Grgur Pleslić, Paula Počanić,
Marko Radulović
IPS je partner
41
Dizajn: Jure Miočić-Stošić
Izdavač: Plavi svijet Institut za istraživanje i
zaštitu mora, 2013
PRISTUPNICA
Usvojite dupina
Kada usvojite dupina primit ćete Komplet za usvajatelje koji uključuje diplomu za usvojitelja, fotografiju
usvojenog dupina s tekstom koji ga opisuje, godišnji broj „Akvamarina“, privlačne oznake za knjige i brošure
Plavog svijeta. Ovisno o Vašoj želji, možete odabrati bilo koji od sljedećih usvajateljskih paketa:
1. Individualno usvajanje
200kn / 27€ – za slanje unutar Hrvatske
300kn / 40€ – za slanje u inozemstvo
komplet za usvajatelje
članska iskaznica Plavog svijeta


4. Usvajanje za školske i vrtićke grupe
300kn / 40€ – za slanje unutar Hrvatske
400kn / 53€ – za slanje u inozemstvo


2. Individualno usvajanje PLUS
300kn / 40€ – za slanje unutar Hrvatske
400kn / 53€ – za slanje u inozemstvo

5. Usvajanje za tvrtke
800kn / 107€ – za slanje unutar Hrvatske
900kn / 120€ – za slanje u inozemstvo
komplet za usvajatelje
članska iskaznica Plavog svijeta
majica sa natpisom “I adopted a dolphin”



Dječja veličina: ___ cm ili __ godina ili __ veličina
Veličina:
S
M
L
XL
XXL



komplet za usvajatelje
kvalitetan poster (100cm x 35cm)
poklon iznenađenja
komplet za usvajatelje
kvalitetan poster (100cm x 35cm)
uredski pribor



IME PREZIME (za usvajateljske pakete 1 i 2): ________________________________________
OBITELJ (za usvajateljski paket 3): _________________________________________________
ŠKOLA, RAZRED ILI VRTIĆKA GRUPA (za usvajateljski paket 4): __________________________
IME TVRTKE (za usvajateljski paket 5): _____________________________________________
ADRESA: ____________________________________________________________________
DRŽAVA: ____________________________________________________________________
E-MAIL (kontakt osobe za usvajateljske pakete 3, 4, 5): _______________________________
Ako želite da usvajateljski paket pošaljemo na Vašu (ili neku drugu) adresu kako biste ga
osobno uručili usvajatelju, upišite podatke ovdje:
6. Usvajanje za ustanove i udruge
550kn / 73€ – za slanje unutar Hrvatske
650kn / 86€ – za slanje u inozemstvo
3. Obiteljsko usvajanje
350kn / 47€ – za slanje unutar Hrvatske
450kn / 60€ – za slanje u inozemstvo



komplet za usvajatelje
A3 poster sa slikom dupina i popratnim
tekstom
edukativni CD-ROM sa predavanjima, kvizom,
igrama
Upišite podatke o usvajatelju:
komplet za usvajatelje
kvalitetan poster (100cm x 35cm)
uredski pribor
IME i PREZIME: _______________________________________________________________
ADRESA: ____________________________________________________________________
DRŽAVA: ____________________________________________________________________
Odaberite jezik usvajateljskog paketa:
NAČINI PLAĆANJA
HRVATSKI
ENGLESKI
NJEMAČKI
TALIJANSKI
Kojeg dupina biste htjeli usvojiti?
Ivan - mladi razigrani dupin rođen 2002. godine. Često nas zabavi nekim veličanstvenim
skokom
Santiago - mladi dupin koji nam je pri jednom susretu poklonio ulovljenu ribu donijevši je
pred istraživački gumenjak čime je osvojio naša srca
Jop - veseli i radoznali mladunac s izrazito malom, nerazvijenom leđnom perajom koja ga
čini posebnom
Tac - odrasla ženka od ranije poznata kao dobra dadilja, a od 2008. godine kao brižna i
pažljiva majka svome prvome mladuncu
Sir David - je karizmatičan i dominantan mužjak. Pokretač događanja u grupi često nam prilazi i
atraktivnim skokovima pokazuje svoju snagu
Boa - je ženka koju viđamo u akvatoriju otoka Visa. Zaintrigirala nas je neobičnim
ponašanjem. Boa diše na usta, no usprkos tome je brižna majka
Plaćanje možete obaviti u Lošinjskom edukacijskom centru o moru ili na račun Instituta Plavi svijet:
Unutar Hrvatske
u kunama na račun: HR0923600001101307847, Zagrebačka banka
Izvan Hrvatske:
Zagrebačka banka, Ilica 241, 10000 Zagreb, Croatia
SWIFT: ZABAHR2X
IBAN: HR0923600001101307847
Ispunjeni formular zajedno sa potvrdom uplate pošaljite poštom, e-mailom ili faksom:
Institut Plavi svijet, Kaštel 24, 51551 Veli Lošinj, Hrvatska.
Fax: +385 51 604 668. E-mail: info@plavi-svijet.org
Za dodatne informacije u vezi programa usvajanja dupina posjetite web stranicu:
http://www.plavi-svijet.org/hr/usvojite-dupina/
HVALA VAM NA PODRŠCI!