PČELARSKI

PČELARSKI
BILTEN
Acerol Mittal organizuje sajam zdrave hrane
Potencijal pčelarstva općine Zenica
Dani pčelarstva subotica
Sajam meda u Tešnju
RIJEČ UREDNIKA
Cerić Dino
Predsjednik pčelarskog udruženja
API – ZE Zenica
ceric.dino@gmail.com
Ovaj bilten je napravljen u saradnji sa mojim
prijateljima pčelarima, kojima ovim putem
želim zahvaliti za nesebičnu saradnju i
podršku. Želio bih da sve pčelare, a i ljude
koje interesuje pčelastvo, informišem o
benefitima ovog najslađeg hobija na svijetu.
Najveći doprinosi jednog Udruženja u
pčelarstvu su druženje i nova saznanja, čega
u proteklim godinama nije nedostajalo.
U p ravo zato, d r u že n j a n a ra z n i m
predavanjima i posjete pčelinjacima su
jedna od najvažnijih aktivnosti. Između
ostalog, tu su i posjete susjednim
udruženjima, organizovanje pčelarske škole,
organizovanje dobrovoljnih akcija,
marketing u pčelarstvu, saradnja sa
građanima i mnoge druge aktivnosti. Volio
bih da pomenem i sve svoje pčelarske
prijatelje, ali za nešto takvo ni osrednja
knjiga mi ne bi bila dovoljna. Saradnja sa
svjetskim apiterapeutima i njihovi savjeti,
putem interneta, umnogome su izoštrili
poznavanje pčelarskih proizvoda i samu
ekološku proizvodnju. S obzirom da Bosna i
Hercegovina još uvijek ima veoma čistu i
nezagađenu prirodu, nije se bilo teško
odlučiti kojoj grupi pčelara pripadaju pčelari
našeg Udruženja. Sama geografska pozicija i
raznolikost biljne flore,
bosanskohercegovački med postavlja u vrh
ljekovitih svjetskih medova. Nažalost, radi
slabe edukacije pčelara i slabe
informiranosti građana, ne možete često
čuti da je naš med u inostranstvu osvojio
nekoliko zlatnih medalja. Očito je da veoma
1
malo cijenimo svoj, extra kvlitetan proizvod.
Nažalost i neorganizovanost pčelara utiče na
takve rezultate pa Vlada nema nekog velikog
sluha za proizvođače meda. Nove bolesti pčela
dolaze i kod nas, a o pesticidima koji se koriste
nemilice, ne želim ni da govorim. Koliko su samo
pčelinjaka potrovali pesticidi, njihovom
neadekvatnom upotrebom. Ako znamo da je
najvažnija funkcija pčela oprašivanje, onda se
možemo zabrinuti zbog nestajanja pčela.
Naime pčele opraše dvije trećine biljaka na ovoj
planeti, a jedna trećina je direktno ovisna samo
o njima. Zamislite da na vašoj trpezi nestane
dvije trećine namirnica? Da li bi bili zabrinuti?
Mnogi pčelu smatraju običnim sakupljačem
meda, ali ona ni približno nije samo to. Med,
kao najpoznatiji pčelinji proizvod, ima
najrasprostranjeniju upotrebu, ali još bolji i
vrijedniji su polen, matična mliječ i propolis.
Naše nane su znale umakati cucle u propolis
kada su djeci rasli zubići, da bi im olakšali
bolove. Polen se danas koristi u liječenju
oboljenja prostate. Matična mliječ, odnedavno
poznata kao rojall jely, ima fantastičnu
energetsku i nutritivnu vrijednost. Zapadna
medicina se sve više okreće prirodnim
resursima i uviđa da najefikasnije dejstvo imaju
prirodni preparati. Da li smo mi zaboravili slušati
naše pretke koji su to od davnina poznavali,
bolje od naučnika? Dovoljan je pokazatelj
činjenica da upotreba meda smanjuje rizik od
srčanih oboljenja čak za 40%, a od onih
najružnijih čak 60%. Ipak možemo se pohvaliti
da smo zemlja koja ima tradiciju upotrebe meda
i da smo na šestom mjestu u Evropi po potrošnji
meda po glavi stanovnika. Nastavite tradiciju
naših starih djedova i upotrebljavajte med. Ako
ste u mogućnosti, nabavite nekoliko košnica i
proizvodite ga za svoju porodicu, vratit će vam
se u zdravlju vaših najmilijih.
IZBORNA SKUPŠTINA UDRUŽENJA PČELARA “API-ZE“ ZENICA 2011. GODINE
Udruženje pčelara“API-ZE“ Zenica je
02.03.2011. godine redovno, kao i svake
godine, održalo skupštinu. Ovoga puta je to
bila i izborna skupština, a održana je u
prelijepoj sali općine Zenica. U ovoj Sali,
izvršna i zakonodavna vlast Općine stvara
takav politički ambijent koji Zenici daje novi
pozitivan imidž. Ustupanjem sale zeničkim
pčelarima, čelnici Općine su pokazali da su
spremni pomagati pčelare Zenice, kao što su
to činili i do sada, u više navrata.
U sali se okupilo preko stotinjak posjetilaca
pčelara, a bilo je gostiju, predstavnika štampe
i televizije. Rad skupštine je otvorio
dugogodišnji predsjednik udruženja Mithat
Serdarević, koji je jedanaest godina uspješno
vodio Udruženje pčelara Zenice.
Prisutne je informisao šta je to rukovodstvo
Udruženja uradilo u proteklom periodu i koje
su aktivnosti vođene. Naveo je da se redovno
održavao „Okrugli sto“, svake srijede, održan
je kurs za pčelare početnike, kroz koji je prošlo
devetnaest novih pčelara. Organizovane su
posjete sajmovima, pčelinjacima i izleti u toku
predhodne godine, a i posjete bolesnim
članovima našeg Udruženja. Izvjestio je
prisutne i o nastupima naših pčelara u
medijima, kao i WEB sajtu Udruženja, koji je
veoma posjećen, kako u BiH, tako i u
zemaljama bližeg okruženja.
Naveo je da su u toku godine učešće u radu
okruglog stola uzeli pčelari našeg Udruženja,
kao i gosti-predavači. Iz udruženja je bilo 24
predavača, a gosti su bili: Rašid Zorlak, Armin i
Mirza Nurkić, Abdulah Vejzović, Živoslav
Stojanović, Hasan Smailbegović i Abdulah
Maloglu (Turska). Pošto je tradicija udruženja
da svoje predavače nagradi poklonom,onda je
svaki predavač od udruženja dobio knjigu
„PČELARSTVO-ilustrovani priručnik“ autora
Rajka Radivojca
U daljem toku održavanja skupštine
dodijeljena su
priznanja članovima
Udruženja koji su u proteklom periodu dali
svoj doprinos u afirmaciji rada Udruženja i to:
ZAHVALNICE: Ejub Čičak i Šukrija Subašić
(posthumno), Nusret Brka, Halid Bečirhodžić i
Hasan Alajbegović
PLAKETU: Muharem Šeper, Dino Cerić i Mato
Jelović
POČASNI ČLANOVI UDRUŽENJA: Mithat
Serdarević, Besim Husejnagić, Hajrudin
Kustura, Safet Gurda i Milko Baković
Nakon dodjele nagrada predsjednik
kandidacione komisije Hajrudin Kustura je
predložio Dinu Cerića za novog predsjednika
Udruženja. Prijedlog je dat na glasanje i Dino
je jednoglasno izabran za novog
predsjednika.
Novoizabrani predsjednik se obratio
prisutnima na skupštini i zahvalio se na
ukazanom povjerenju i napomenuo da će
nastojati da ovo Udruženje i u budućem radu
bude jedno od najaktivnijih udruženja
pčelara u BiH, kao što je i do sada bilo.
Na ovu skupštinu je pozvan eminentni pčelar
praktičar Rajko Radivojac koji uživa veliki
ugled u BH pčelarstvu.
On je promovirao svoju prvu knjigu i održao
predavanje na temu“Zablude u pčelarstvu“.
Rajko je oduševio sve prisutne na skupštini.
kao poznavalac pčela i pčelarstva,
jednostavnošću i orginalnošću izlaganja svoje
teme i prezentacije pozitivne pčelarske
prakse.
Nakon skupštine je nastavljeno druženje
pčelara i gostiju, koji su nastavili priču o
pčelama i pčelarstvu.
Midhat Serdarević,
član udrženja API-ZE Zenica
2
Acerol Mittal organizuje
sajam zdrave hrane
Sedmica zdravlja u Acerol Mittal firmama je
dugogodišnja tradicija. Prvi put su iz tog
preduzeća pozvali i nas pčelare da se
predstavimo na Sajmu zdrave hrane. S
obzirom da nisu imali neko iskustvo u našem
gradu zamolili su nas da im pomognemo u
organizaciji i odabiru gostiju. Naravno da
smo drage volje pozvali najpopularnije
pčelare i udruženja. Neki nam se nisu
odazvali, radi kratkog roka za pripremu, ali
ipak smo uspjeli sakupiti dovoljan broj
izlagača. Saradnja je bila na obostrano
zadovoljstvo pa smo za sljedeću godinu
dogovorili mnogo veći sajam . Nažalost,
mjesto sajma je već bilo određeno u krugu
preduzeća pa je broj posjetilaca bio
ograničen. Ipak posjetilaca je bilo sasvim
dovoljno pa je preko 800 ljudi vidjelo ovaj
sajam. Delegacija MITTAL – a je bila
prezadovoljna dok su pregledali štandove sa
pčelinjim proizvodima. Nadamo se
nastavku prijatne saradnje sa ovim
gigantom.
3
DANI PČELARSTVA SUBOTICA
Na šetalištu pored Plave fontane, u centru
Subotice, održana je trodnevna
manifestacija "Dani pčelarstva" na kojoj su
učestvovali proizvođači meda iz Srbije,
Hrvatske, Mađarske i Bosne I Hercegovine.
U Suboticu smo stigli uoči samog otvaranja
manifestacije.Tu nas je srdačno dočekao
domaćin i organizator, a ujedno i
predjsednik Udruženja "PČELA", ŽIVOSLAV
STOJANOVIĆ.
STOJANOVI
VIĆ.
Ć. Na bini je svečano izjavio da su
stigli prijatelji, pčelari
pčel
elar
arii iz Udruženja „API-ZE“
iz
i z ZENICE,
Z E N ICE, BiH. Bilo jjee lijepo čuti
gromoglasan
dobrodošlice.
g romoglass a n aplauz dobro
o d ošlice.
Manifestaciju
Manifestaciju su upotpunile
Ma
up
pot
otpunile mažoretkinje
mažoretkin
inje
je i
vvitezovi
vi
itezov
ovi meda. Najveću pažnju
pažn
pa
žnju
j su privukle
prošlogodišnja
Kraljica
proš
pr
oššlo
o
logodiš
išnj
njaa i nova Kr
ral
aljijica meda,
meda
da,, koja se
bira
bi
ira svake
svak
akee godine.
god
odin
ine.
e. U žiriju,
žiiri
riju
ju, pri
pri izboru
izzbo
boru
r nove
ru
n ve
no
Kraljice,
K
ral
aljijiice
ce, bi
bio je i naš pčelar
pčel
pč
elar
ar iz „API-ZE“.
„AP
APII-ZE
ZEE“.
Subotici
U Su
Subo
ubo
b ti
tici
cii živi
ž vi dosta
ži
dosta različitih
razzliči
čitih
tih nacionalnosti.
naaci
n
cion
naallno
nossti.
tii.
Nedavno
izgrađena
džamija.
Izgradnji
Ne
N
eda
davvn
no jee iz
izgr
ggrrađen
ađen
na i dž
d
žam
am
mijja.
a. IIz
zggrrad
raad
d
dn
njiji jee
nj
dosta pomogao i naš domaćin Živoslav, koji
je arhitekta po struci. Obišli smo i sinagogu,
na kojoj se vrši restauracija, i staru
pravoslavnu crkvu iz koje su svako malo
izlazili mladenci, sjedali u kočije i uz svirku
trubača odlazili.
Poslijepodne smo bili pozvani na ručak. Tu
je održan i regionalni sastanak inostranih i
domaćih pčelara u vidu okruglog stola. Bili
su tu pčelari iz Vojvodine, Hrvatske, BiH,
Mađarske i Rumunije. Pričalo se o
međunarodnoj saradnji, kako riješiti
postojeće probleme i poboljšati
komunikaciju među pčelarima u regionu.
Predveče, atrakcija manifestacije, trbušni
ples uz zvuke orijentalne muzike.
Mnogobrojni gledaoci su uživali.
Na konaku smo bili u predivnoj vili na Paliću.
Lijepo smo se družili sa vlasnikom vile, koji je
bio više nego gostoprimljiv. Sjedilo se do
kasno u noć. Jutarnja kafa je bila
4
dogovorena kod Žike, preko puta vile.
Domaćica je uz kafu pripremila i med od
ciganskog perja. Poslije prijatne kućne
atmosfere skoknuli smo i do Palićkog jezera.
Subotica zaista može mnogo pružiti
turistima. Gdje god se okreneš, sve je odmor
za oči i dušu. U blizini jezera se nalazi ZOO
vrt, koji je po površini bio najveći u bivšoj
Jugoslaviji. Mi ne bi bili mi da nismo zagazili i
na taj teritorij. Raj za djecu, a i za nas
odrasle. Sreća da su kapaciteti bili
prepunjeni pa smo jedva izašli iz vrta.
Dok smo boravili u Subotici, upoznali smo i
našeg zemljaka Mehu Glavaša. Meho se
pokazao kao pravi Bosanac. Ugostio nas je
priredivši obilan ručak. Pričao nam je o
sudbini koja ga je dovela do Subotice, gdje je
osnovao i porodicu. Poslije ručka i druženja,
krenuli smo nazad prema našoj Zenici, puni
lijepih utisaka.
Autor teksta: Abdurahman Hodžić
član Udruženja „API-ZE“ Zenica
MOJ NACIN SAKUPLJANJA POLENA
(Cvetnog praha)
U zavisnosti od mesta postavljanja na
košnici, u praksi se koriste dve osnovne
vrste sakupljača cvetnog praha, i to:
unutrašnji i spoljni.
Ja koristim sistem sakupljanja sa
unutrašnjim sakupljačima, različitih
modela. Time se bavim petnaest godina i
mogu reći da je svaki model poseban, i po
svojim dobrim karakteristikama i manama.
Kod profesionalnog načina sakupljanja
polena, a tu mislim na konstantno prisustvo
uključenog skidača moram da rešim
nekoliko problema, a to su :
5
da minimalizujem deo zatvorenog legla,
uklanjam ga, (pravim roj ili dodajem
slabijem).
Izbor lokacije ( lokacija sa što većim
prisustvom biljaka koje daju polen).
Najbolje lokacije su u blizini reka,
žbunastih kanala i naravno livada
industrijskog bilja, drveća(uljana repica,
suncokret, kesten, lipa itd.)
Tip košnica koji koristim (LR-isključivo).
Zašto baš LR? Pa zato što je prikladna za
velike manerve legla i naravno zbog
ve l i ke p re d n o st i p o d n j a č e s a
unutrašnjim skidačima.
Jačinu društva.
Kad kažemo imam jaka društva, mislimo
uglavnom na puno ramova legla. Upravo to
je osnova problema pri sakupljanju polena
sa takvim društvima. Ako znamo da su
društva sa puno legla u proseku sa 9-13
ramova i da pčele donose puno više
nektara, to je u redu, međutim kod skidanja
polena to može biti problem.
E sad, pitanje je šta mi je cilj? Cilj mi je da
dobijem što više otvorenog legla.
Tako stvaram potrebu da se pčele angažuju
više, a da biste dobili što više legla potrebno
je da ste predhodno izabrali dobru lokaciju
ili minimalnu prehranu, ne veću od jednog
decilitra sirupa 1:1, na svaki drugi ili treći
dan (naravno ako za to ima potrebe zbog
smanjenog unosa nektara). Malom
prehranom dobijate da matica više leže.
Nemojte se iznenaditi , ako roj koji ste
napravili daje više polena od standardnog
društva.
Kod konstantnog sakupljanja polena, veliku
pažnju morate da obratite i na trutove, što
rešavate sa otvorom na nastavku ili
podnjači. To je rupa veličine 18 - 22
milimetara u koju stavljate crevo za vodu ili
medicinski špric, naravo zasečen na kraju.
Potrebno je da viri bar 8 cm od nastavka. Na
ovaj način omogućavamo trutovima, koji su
se izlegli u košnici, da neometano iziđu van,
ali da se ne mogu vratiti kroz mrežicu
sakupljča polena.
Sakupljeni polen pohranjujem tako što ga
zamrzavam u svježem stanju na -18 stepeni
C, a za veću distribuciju i sajmove, mogu ga
osušiti u sušari.
Duško Trkulja, Šid
Veoma je bitno da obratim pažnju na puno
legla iz razloga što zatvoreno leglo stvara
zasićenost pčela za potrebom polena, što mi
pravi problem. Taj problema rešavam tako
6
PRIRODNI NAČIN PČELARENJA
- opstanak pčelinjih zajednica Ljubav prema pčelarenju počinje od
osnovne škole, kada sam kao dječak sa
ocem napravio prve korake u svijetu
pčelarstva i od tada sam aktivno uključen u
razvoj pčelarstva na ovim prostorima.
Pčelarim stacionirano u okolini Zenice, na
većoj nadmorskoj visini, gdje egzistira
livadska paša.
S obzirom na promjenjive klimatske uslove i
novije bolesti pčela, opredjelio sam se na
prirodni sistem pčelarenja, možda čudno,
ali profitabilno I uspješno.
Pčelarim sa DB i LR košnicama i bavim se
prodajom prirodnih rojeva.
Dugogodišnji sam član Udruženja „API-ZE“ i
posebno sam bio počastvovan kada su mi
došle u posjet kolege iz Udruženja, na čelu
sa sadašnjim i bivšim predsjednikom,
Dinom Cerićem i Midhatom Serdarevićem.
Interesantno za taj dan je to što sam imao
jedan roj na grani u voćnjaku, te sam
iskoristio priliku da prezentiram pripremu
roja za prodaju, što ću i ukratko opisati.
Roj se smješta u noviju košnicu sa
neizgrađenim satnim osnovama, urađenim
na ručnoj presi od čistog voska. Kada se
pčele smire pristupa se čišćenju od varoe ,
tako da pčelinja zajednica starta na zdravoj
podlozi i 100% čista od varoe, što daje
eksplozivni rad mladog roja.
Na mom pčelinjaku stub odbrane od bolesti
pčele, kao i varoe, glavnu ulogu igra pčela, a
ja svakodnevno nadgledam i divim se snazi i
umjeću odbrane pčelinje zajednice.
Ovim principom rada u mom pčelinjaku
uvijek su mlade prirodne matice, jake i
zdrave zajednice.
Autor teksta: FIKRET OKAN
član Udruženja „API-ZE“ Zenica
7
SAJAM MEDA U TEŠNJU
U Tešnju 03.09. 2011. god. održan je sajam
pčelarstva,pčelarskih proizvoda i ljekovitog
bilja, koji je organizovalo Udruženje građana
pčelara "PČELA" Tešanj. Na sajmu je
prisustvovalo dvadesetak izlagača sa veoma
dobrim asortimanom pčelinjih proizvoda.
Ujedno, bila je to dobra prilika da se pčelari
upoznaju i razmijene mišljenja i iskustva te
da se, uz lijepo druženje i ćaskanje,
konzumiraju i ocijene proizvodi . Sajmu je
prisustvovalo više pčelarskih udruženja ,
među njima i UG "APIZE" Zenica, koje
predvodi Dino Cerić. U zgradi općine Tešanj
održano je predavanje na kom je bio
prisutan veliki broj pčelara. Interesantno je
bilo da su ovom skupu u znatnom broju
prisustvovale žene pčelari, te kantonalni i
federalni predstavnici.
Skup je pozdravio predsjednik Udruženja
pčelara "PČELA" Tešanj, gospodin Senad
Ahmić te upoznao pčelare o dosadašnjim
aktivnostima kao i programom rada
Udruženja u narednom periodu. Održano je
predavanje pčelara praktičara ,gosp.
Vejzović Abdulaha, na temu "Dobivanje
mlade matice bez gubitka prinosa". Pored
sajma pčelarstva u Tešnju, istog dana održan
je i drugi Etno-festival sa veoma bogatim
sadržajem. Pored bosanskih jela koja su bila
na raspolaganju, upriličen je kulturni
program te izlaganje bosanske nošnje i
drugih eksponata koji su bili veoma
interesantni. Naravno sve je začinjeno
obilaskom tešanjske tvrđave.
Autor teksta: SKOMORAC MIRALEM
član Udruženja „API-ZE“ Zenica
8
Agro centar Ratar
Amer Razić
-vlasnik-
Agro centar Ratar je osnovan 19.01.2010. godine. Kao proizvodnotrgovačko i uslužno društvo, agro centar Ratar d.o.o. se bavi
maloprodajom, veleprodajom i uvozom.
Sa sjedištem u Zenici, u ulici Prve zeničke brigade 144, agro centar sa
svojim uposlenicima ima za cilj potrošačima na regionu grada i
okoline ponuditi kvalitetne proizvode za njihov uspješan rad na
poslovima poljoprivrede. Svakim danom agro centar Ratar
obogaćuje svoju ponudu novim i kvalitetnijim materijalima i
opremom, kako bi ponuda ostala raznovrsna, a kupci zadovoljni.
Druženje u Šagovićima
Pčelarska škola, osim u našem Udruženju,
održana je i u UP „Nemila“ iz Nemile na čelu
sa G. Halilović Zejnirom, predsjednikom
udruženja. Pozvani smo da prisustvujemo
završnom predavanju i dodjeli diploma za
mlade pčelare. Predsjednik pčelarskog
udruženja „Matica“ iz Kaknja, Halid
Bećirhodžić, održao je veoma interesantno
predavanje koje je pratilo dvadesetak
mladih pčelara, ali i iskusni pčelari su bili
pozorni. Završna diskusija je trajala kao i
predavanje. Nakon toga uslijedila je podjela
diploma i zahvalnica, a proslava je bila
odlična. Domaćini su se potrudili da nam
uljepšaju druženje. Sve se odvijalo u prirodi,
uz cvrkut ptica i žubor potoka. Nadamo se
da će članovi ovog udruženja uzvratiti
posjetu pčelarima iz Zenice.
9
POTENCIJAL PČELARSTVA OPĆINE ZENICA
Zbog pčelara i pčelarstva, lokalna zajednica, kanton, Federacija i država BIH moraju znati
kapacitete i potencijal u ovoj oblasti, kako bi se mogao stvoriti ambijent u kome će pčelari moći
stvarati novu vrijednost, zajedno sa svojim pčelama. Nudeći svoje proizvode, koji imaju tržišnu
vrijednost, pčelari će pokazati svoju pozitivnu ulogu u društvenoj zajednici. Sada se postavlja
pitanje da li možemo državi dati podatke o tome koji su naši potecijali, od općina do vrha države, i
time biti partner u ostvarivanju ambijenta koji će biti povoljan za pčelare i pčelarstvo BiH.
Pčelari su realna snaga zajednice i bave se korisnom djelatnošću za ljude i prirodu, stvarajući novu
vrijednost koju će ponuditi na tržište. Stvaranje nove vrijednosti je svakako ključna stvar za svaku
zajednicu pa je normalno da i pčelari traže pogodnosti za ostvarivanje proizvodnje, tj
POGODNOSTI ZA DRŽANJE PČELA
Potencijal pčelarstva čine: pčelari, pčele i uloženi kapital u pčelarsku opremu, pribor i košnice
U općini Zenica egzistira više udruženja pčelara u koja su uključeni aktivni članovi-pčelari, ali
postoji i dosta pčelara koji nisu aktivno uključeni u članstvo.
Ukupan broj pčelara iznosi cca 400, a ukupan broj košnica iznosi cca 6000. Uloženi kapital iznosi
cca 1 700 000 KM.
Mogućnosti proizvidnje meda, voska, polena, propolisa, matične mliječi i ostalih proizvoda iznosi
cca 1 300 000 KM godišnje.
Ulaganja su oko 1 700 000 KM, a mogućnost proizvodnje oko 1 300 000 KM, što predstavlja
respektabilnu snagu pčelara općine Zenica.
Ako općina ima 145 000 stanovnika, a mogućnost proizvodnje meda je cca 60 tona, onda tržištu
nedostaje oko 70 tona meda. Do toga se dolazi na osnovu prosječne potrošnje meda u BIH koja
iznosi 0,9 kg po stanovniku, kao i prinosa meda od 10 kg po košnici godišnje.
Treba napomenuti da su najveći potrošači meda starije osobe koje znaju šta znači kvalitet
pčelinjih proizvoda, posebno meda, u očuvanju njihovoga zdravlja.
Zbog toga, ako potrošači imaju povjerenje u samoga pčelara i kvalitet meda, plasman i cijena
meda neće biti upitni.
Iz naprijed navedenog može se zaključiti da pčelari svojom ponudom mogu da:
1.
zadovolje 30 do 40% potreba građana općine
2.
eliminišu patvoreni med ako ponude veću količinu ekološki čistog meda
3.
utiču na smanjenje uvoza meda
4.
poboljšaju zdravstveno stanje građana
Na kraju se može reći da u ovoj oblasti nije iskorištena mogućnost povećanja broja pčelara,
povećanja broja košnica, povećanja prinosa po košnici kroz tehnologiju pčelarenja, ili broja
selećih pčelara.
Nakon svega navedenog, od lokalne zajednice se može tražiti da pomaže pčelare i pčelarstvo,
kako bi povećali obim koristi koje oni čine društvenoj zajednici.
Midhat Serdarević
10
PREHRANJIVANJE PČELA
Stimulativna prehrana, u današnje vrijeme, je
nužna i veoma značajna tehnološka i tehnička
mjera pri uzgoju pčela, bez koje se ne mogu
očekivati dobri prinosi meda i ostalih pčelinjih
proizvoda. U novije vrijeme šećer je postao
važan reprodukcioni materijal, bez koga se ne
može uspješno pčelariti.
Obilje je razloga zbog kojih je potrebno pčele
stimulativno prehranjivati.
nedostatak pčelinje hrane u košnici
(optimalne količine), što se najčešće
dešava u toku duge i hladne zime;
kad u proljeće izostane proljetna paša, koja
je neophodna za dobar razvoj pčelinjih
društava
prilikom spajanja pčelinjih društava radi
uspješnijeg obavljanja ovog zadatka;
prilikom zamjene, odnosno dodavanja
matica pčelinjim društvima, pogotovu ako
u prirodi nema obilnije paše;
kad na pčelinjaku postoji izvjestan broj
oslabljenih pčelinjih društava, a u prirodi
nema dovoljno paše;
kad, iz bilo kojih razloga, u pčelinjem
društvu ne postoji dovoljan broj pčela
izletnica, ili ih uopšte nema. Ovakva
pčelinja društva moraju se prehranjivati i
pojiti, sve dok pčele radilice u potrebnom
broju ne postanu izletnice;
kad se proizvodi matični mliječ, ili propolis
za ubrzanu izgradnju saća od voštanih
osnova;
prilikom pripreme pčelinjih društava za
prezimljavanje, da bi se stvorile dovoljne
količine rezervne hrane za prezimljavanje,
predproljećni i rani proljećni razvoj;
prilikom pripreme pčelinjih društava za
prezimljavanje, kako bi se izveo što veći
broj mladih pčela radilica koje će pezimiti,
jer te pčele radilice imaju mnoge prednosti
nad njihovim sestrama izvedenim tokom
proljeća i ljeta;
kad u košnici ponestane polena;
kad se vrši proizvodnja i odabir
visokokvalitetnih matica i trutova za
organizovano sparivanje sa maticama;
11
neposredno poslije poslednjeg vrcanja
meda u godini događa se da u plodištu
bude veoma malo meda. Ovo iz razloga što
pčele novi med lageruju u medište, a iz
plodišta troše med za sopstvenu ishranu i
za ishranu i njegu legla, kojeg u to vrijeme
ima još uvijek dosta. Poslije vrcanja, vrši se
prehranjivanje da bi se obezbijedile
optimalne količine meda u rezervi u
plodištu, jer tada paša, uglavnom, jenjava;
prilikom dresiranja pčela da posjećuju
cvjetove onih kultura koje treba da
oprašuju;
da matica ne umanjuje polaganje jaja,
kako bi se do glavne paše održala povoljna
starosna struktura pčela radilica;
da se ne smanji količina meda u plodištu,
kako bi pčele i radilice, čim počne glavna
paša, punile medom medišta, a ne prvo da
dopune plodišta, pa tek poslije toga da
počnu puniti medišta;
Ima još puno razloga da se pčele prehranjuju,
ali ovo su najčešći. Svakako treba napomenuti
da se pčele prehranjuju šećernim sirupom ili
medno-šećernim pogačama. Postoje dvojbe
kod mnogih pčelara koji oblik prehrane ima
bolje rezultate. Sirup ima dobrih osobina, ali
isto tako pozitivnih osobina imaju i pogače.
Pčelari koji imaju velik broj košnica, kao i
pčelari koji imaju udaljene pčelinjake od kuće,
pčele prehranjuju pogačama.
Halid Bečirhodžić,
predsjednik pčelarskog udruženja
"Matica"Kakanj
Gostovanje u Lukavcu kraj Tuzle
21. decembra 2011. održana je skupština Udruženja pčelara "Lukavac" iz Lukavca. Za
predavača je pozvan i naš predsjednik Udruženja API-ZE Zenica. Bili su pozvani i svi pčelari
koji su mogli doći na druženje. Dočekao nas je predsjednik lukavačkog udruženja gdin Izest
Jusufović, najhrabriji pčelar u TK. Najhrabriji je iz tog razloga što je javno digao glas protiv
šutnje prema opakoj bolesti pčelinjeg legla (američka trulež). Čast mi je bila što sam već
ranije upoznao tako velikog čovjeka čije su pozitivne namjere otvorene prema svakom
pčelaru bez obzira kako se on zove. Među gostima su bili i pčelari iz RS-a.
Dino Cerić je predavao na temu Higijena u pčelarstvu i o američkoj truleži legla.
Braća Nurkić su predstavili svoj rad o preradi voska i proizvodnji satnih osnova.
Pašazad Zukić je govorio o pčelarskom listu u kojem je najavljena saradnja iz velikog broja
udruženja iz regije i iz susjednih zemalja (kasnije smo se uvjerili da je list za svaku pohvalu).
Nakon održane skupštine i predavanja došlo je do opuštenije atmosfere. "Malo se jelo, malo
se pilo." Upoznali smo dosta kolega i sa njima razmijenili svoja iskustva. Nadam se da će biti
više ovakvih skupova.
Naše druženje se nije završilo u Lukavcu. Pošto nam je usput, Nurkići su nas pozvali kod sebe
u Gračanicu. Uz kahvu, odlične kolače i pitomu kućnu atmosferu, moglo se sjediti cijelu noć,
ali nama valja i u Zenicu. Vratio sam se sa puno lijepih utisaka.
POSJETA RADIO ZENICI
Aktivnosti našeg predsjednika Udruženja
dovele su i do radijske emisije u kojoj je
dobio priliku predstaviti pčelarstvo kao hobi
i kao djelatnost. Urednica emisije, novinarka
Nermina Durmić pozvala ga je u svoju
radijsku emisiju, u kojoj se govori o
zanimljivim osobama u Zenici. Iako nije baš
bio uvjeren da je zakucala na pravu adresu,
odazvao se. Tom prilikom pokušao je da
predstavi pčelarstvo u najboljem svjetlu, jer
o sebi ne govori mnogo. Iako se urednica
emisije često vraćala na priču o njemu
samom, on je vješto uspijevao temu
razgovora usmjeriti na svoj „najslađi“ hobi.
Trudio se slušaocima objasniti koliko je
falsifikovanog meda na našim prostorima,
ali i da je kristalizacija meda sasvim
prirodna pojava, koju mnogo ljudi
pogrešno razumije kao loš med. Pokušao je
pojasniti koliko pčelarstvo ima dobrobiti i
zašto se počeo tim baviti. Apiterapija, kao
metoda liječenja, bila je posebno
zanimljiva tema. Jednočasovna emisija je
prošla kao nekoliko minuta, a stekao se
utisak da se još mnogo moglo pričati o
zanimljivostima pčelarstva. Iznenadilo nas
je znanje same urednice emisije o pčelama i
pčelarstvu koje nije bilo zanemarivo.
Razgovor je završen uz obećanje urednice
da će ubrzo ponovo kontaktirati članove
Udruženja radi što bolje promocije ove
djelatnosti u Kantonu.
12
DELIĆ SUAD I ERMIN - PREDSTAVLJAMO NAŠEG PČELARA
Delić Suad i Ermin su otac i sin koji već dugo rade sa pčelama. U našem Kantonu poznati su
kao veliki pčelari, sa preko 200 košnica, na tri različite lokacije. Otac je odavno uveo sina u
pčelarske vode, a sada mu je prepustio i aktivnosti u Udruženju. Kvalitet proizvoda im je na
prvom mjestu pa tek onda zarada. Mnogo pažnje pridaju edukaciji i druženju sa drugim
pčelarima, a možemo ih vidjeti skoro na svim BH sajmovima. Pored meda, polena, propolisa
i matične mliječi bave se i proizvodnjom nekoliko vrsta kvalitetnih krema i sirupa za
bronhijalne probleme. Sve proizvode od meda, matične mliječi, polena i propolisa, a i kreme
i sirupe možete naručiti na broj 061/607-525 ili 061/147-625. Dostavljaju i na kućnu adresu.
ZENIČKI NAČELNIK PONOVO PODRŽAO
PČELARE I PČELARSTVO
Zenička općina, na čelu sa g. Smailović
Huseinom, nastavila je tradiciju potpore
najslađem zanimanju na svijetu. Zenički
pčelari mogu se ponositi podrškom
načelnika općine pčelarima i pčelarstvu kao
djelatnosti .Ove sezone Udruženje pčelara
„API-ZE“ Zenica upjelo je da finansijski
potakne pčelarstvo u vidu nabavke satnih
osnova i pčelarskih pogača, a nije izostalo ni
edukativno predavanje eminentnih
naučnika iz oblasti pčelarstva. U razgovoru
sa g. Smajlovićem otkrili smo da je i sam u
porodičnoj tradiciji upoznao pčele. Kao
mali, sjeća se slatkastog okusa meda kojeg
je sa svojim dedom cjedio iz pletara. Veoma
dobrom poznavanju pčelarske
problematike doprinijela je i redovna
13
pretplata na pčelarski list „BH Pčelar“.
Saznanje o svjetskom nestanku pčela bila je
odlučujući faktor u nesebičnoj pomoći
pčelarima. Nadamo se da će se ovakva
pozitivna tradicija i dalje nastaviti, jer
općina Zenica nije zanemariv faktor u
proizvodnji meda na teritoriji Bosne i
Hercegovine.
Priroda pomaže zdravlju – Vivamel
Monja Markovinović Pavlović
Korištenje meda kao lijeka predstavlja najčešći i
najpoznatiji način njegove upotrebe širom
svijeta.Med se već 4000 godina koristi u liječenju
kroničnih rana.Prvi zapisi sežu sve do Egipta koji
navode kako se med nanosio na rane i time
ubrzalo njihovo cijeljenje.Poznato je da je i
Hipokrat koristio med za liječenje kožnih bolesti
(ulcusa).Otkrićem penicilina i širokom
upotrebom antibiotika potiskuju se prirodne
tvari iz upotrebe.Danas kad imamo pojavu
rezistentnih sojeva bakterija vraća se med u
fokus medicine.Uza sve hranjive i ljekovite
osobine , čistom medu u izvornom obliku se sve
više prepisuje sposobnost zacjeljenja rana ,
antimikrobna i antioksidativna djelovanja.
Primarna alginatna obloga Vivamel sadrži
sterilan i kontroliran medicinski kestenov med
koji se pokazao vrlo uspješnim u liječenju rana
različite etiologije.
PREDNOSTI APLIKACIJE ALGINATNE OBLOGE S
MEDOM – VIVAMEL
Alginatna obloga s medom - Vivamel ima visoku
koncentraciju peptida koji uravnotežuju djelovanje
proteinaza i tako pospješuju granulaciju.Nadalje
ima visoku koncentraciju enzima glukozne
oksidaze , koji pridonosi antimikrobnom
djelovanju.Važan je izvor fenolnih spojeva koji
pridonose antimikrobnom i antioksidativnom
djelovanju.Dokazano antibakterijski djeluje na
najčešće sojeve gram-pozitivnih i gram-negativnih
bakterija u ranama uključujući MRSA i VRE.Sadrži
sterilan i kontroliran medicinski kestenov med ,
koji ima vrlo nizak pH oko 3,7 i stvara kiselo
okruženje koje nije pogodno za razvoj bakterija.
Vivamel je sterilna alginatna obloga s medicinskim
medom , i to primarna obloga(slika1).
Tosama d.o.o.
potencijalu meda.Smanjuju mogućnost infekcije
rane.Smanjuju neugodan miris.Potiču čišćenje
nekrotičnog tkiva.Potiču granulaciju i
epitelizaciju.Potiču zacjeljivanje bez stvaranja
ožiljaka.Ne lijepe se za ranu.Skraćuju vrijeme
cijeljenja rane.Primjereni su za rane koje ne
reagiraju na terapiju antibioticima.
ZAKLJUČAK
Moderne obloge s medicinskim medom,
zahvaljujući visokoj osmotskoj aktivnosti meda
sprječavaju razmnožavanje patogenih bakterija u
rani i pospješuju prirodne procese cijeljenja
rane.Vrlo su jednostavne za primjenu.Primjerene
za sve vrste rana , u svim fazama cijeljenja tako da
imaju široku primjenu.
Vivamel sterilni medicinski med u tubi za topičku
primjenu u liječenju rana različite etiologije.Tekući
medicinski med dobro ispunjava dublje defekte
tkiva , a plicira se prije Vivamel alginatne obloge s
dodatkom meda.Dobro hrani i štiti novonastali
epitel , pa se svježe epitelizirana rana može zaštiti i
slojem medicinskog meda.
Vivamel alginatna obloga s medicinskim medom
omogućuje vlažno cijeljenje rana. Djeluje
bakteriostatski zahvaljujući visokom osmotskom
potencijalu meda.Smanjuje mogućnost infekcije
rane , smanjuje neugodan miris.Potiče čišćenje
nekrotičnog tkiva.Potiče granulaciju i
epitelizaciju.Ne lijepi se za ranu.Skraćuje vrijeme
cijeljenja rane.Potiče zacjeljivanje bez stvaranja
ožiljaka.
Sterilni medicinski med u tubi namjenjen je za
topičku primjenu u liječenju rana različite
etiologije(slika2).Tekući medicinski med dobro
ispunjava defekte tkiva , a aplicira se prije Vivamel
alginatne obloge s dodatkom meda.Također dobro
hrani i štiti novonastali epitel , pa se svježe
epitelizirana rana može zaštiti slojem medicinskog
meda.
DJELOVANJE VIVAMEL OBLOGA
Omogućuju vlažno cijeljenje rana.Djeluju
bakteriostatski zahvaljujući osmotskom
14
podignite
pčelarstvo na viši nivo
Jedinstvena BH kvaliteta!
Kvalitetnom prehranom do visokog prinosa!
www.apimed.ba