PREMA LEGALNOM DIGITALNOM NOVCU KOJI IZDAJE CENTRALNA BANKA Prezentacija koncepta Dematerijalizacija plaćanja je na djelu već više godina. Više od 200 sistema mobilnoga plaćanja je razvijeno tokom posljednjih deset godina. U većini slučajeva ovi sistemi su u stvari kompjuterizovani oblik skripturalnoga novca, budući da su to transferi sa jednoga računa na drugi. Strogo govoreći, „novac“ koji koriste komercijalne banke i operateri mobilne telefonije, debitne kartice, digitalni novčanici i digitalni transferi zapravo uopšte nije novac. Stvarni novac ne mora da se iskupljuje da bi imao vrijednost: on zadržava svoju vrijednost i može da cirkuliše a da izdavalac ne mora da ga iskupljuje. Skorašnji događaji pokazuju da trenutni propisi o bankarstvu, pranju novca, fiskalnoj politici i trgovini nisu uvijek u stanju da kontrolišu mnoge oblike digitalnoga novca koji izdaje privatni sektor. Dekretni novac nije zapravo pretrpeo uticaj modernizacije u smislu dematerijalizacije. Nedavni pokušaji, kao što je Bitcoin, zbog svoje velike nestabilnosti i nedostatka zaštite za korisnike privukli su samo vrlo ograničen broj korisnika. Postoji i visok rizik od prevare a regulatori kao da nijesu u stanju da drže korak sa takvim razvojima i regulišu ih. Jedino održivo dugoročno rješenje je da centralna banka izdaje digitalni novac kao zakonsko sredstvo plaćanja. Upravo to predlaže Roberto Giori Company (RGC) sa svojim Giori digitalnim novcem (Giori Digital Money - GDM) i Globalnim standardom za tehnologiju novca (Global Standard for Money Technology - GSMT). Koncepti GDM i GSMT su specifično osmišljeni da olakšaju problem digitalnoga novca kao zakonskoga sredstva plaćanja centralnih banaka i da učine digitalni novac isplativijim, sveobuhvatnijim rješenjem kao dio univerzalnoga sistema plaćanja. Pametni telefoni će postati još pametniji i pristupačniji tokom sljedećih nekoliko godina. To će omogućiti da se mobilni telefoni koriste ne samo za transfere novca, već i za plaćanje novcem koji je zakonsko sredstvo plaćanja i, konačno, za smanjenje količine gotovine u opticaju, što je krajnji cilj GDM i GSMT. Mobilni telefoni se sve više koriste za plaćanje, svima su dostupni, baš kao i kovani novac i novčanice, i biće dragocjena alatka u pružanju bankarskih usluga onima koji ne koriste usluge banaka. Dematerijalizovani dekretni novac Postoje dva glavna oblika novca: dekretni novac, koji se sastoji od kovanoga novca i novčanica, i skripturalni novac, koji predstavljaju knjiženja na bankovnim računima. Dekretni novac nema suštinsku vrijednost, njegova vrijednost proizilazi iz povjerenja koje korisnici imaju u izdavaoca (organi vlasti preko centralne banke). Naš cilj je da pružimo kompjuterizovano rješenje za dematerijalizaciju, izdavanje i transfer dekretnoga novca. On se ne knjiži ni na koji račun, već se čuva na mobilnome uređaju i može se prebacivati direktno telefonom od jednoga korisnika drugome bez potrebe za prolaženjem kroz bankarski sistem. Pošto je u pitanju dekretni novac, ne govorimo o pravljenju ili transferu bankovnih računa, već novčanih jedinica. Da bi bio valjana alternativa fizičkome novcu, digitalni novac mora biti u stanju da opravda povjerenje koje korisnici imaju u njega, što je karakteristika dekretnoga novca, i mora imati ista svojstva. Dakle, prvo mora da bude dovoljno bezbjedan. Da bi bio u širokoj upotrebi kod potrošača, mora da bude i fleksibilan, svuda prihvaćen – sa tehničkim ograničenjima koja to povlači – lak za korišćenje, efikasan i pouzdan. Banke moraju da budu u stanju da mjere njegovu fleksibilnost i prihvatljivost u svim sistemima plaćanja. Digitalna rješenja koja nudi Roberto Giori Company Roberto Giori Company je osnovana radi specifičnoga proučavanja izazova sa kojima se novac suočava u digitalnom dobu i radi pružanja bezbjednih rješenja zasnovanih na mobilnoj tehnologiji. Sistem se temelji na dva zasebna elementa: GDM i GSMT. Giori Digital Money (GDM) je platforma smještena u centralnoj banci koja „stvara“ digitalni original (Giori Nota) baš kao štampane novčanice. Sastoji se od jedinstvenog, bezbjednog algoritma za svaku novčanicu u opticaju (e-novčanica). To je prvi element u sistemu za stvaranje digitalnoga novca. GDM je sama suština sistema koja olakšava bezbjednu distribuciju digitalnih novčanica bankama koje posluju sa stanovništvom ili drugim finansijskim platformama. Dodjeljivanjem specifičnoga broja svakoj digitalnoj novčanici, GDM osigurava autentičnost svake izdate digitalne novčanice (e-novčanice). GDM može i da provjeri porijeklo i autentičnost svake izdate e-novčanice. GDM je digitalni novac koji centralna banka izdaje kao dematerijalizovanu valutu koja formira novčanu jedinicu (sa fiksnom nominalnom vrijednošću) koja je zakonsko sredstvo plaćanja, za razliku od svih ostalih digitalnih valuta. The Global Standard for Money Technology (GSMT) je platforma koja upravlja svim drugim funkcijama neophodnim za distribuiranje digitalnih novčanica drugim platformama. On igra važnu ulogu i u sljedljivosti transakcija i mrežnim kontrolama radi usklađenosti sa važećim regulatornim i nadzornim okvirom u svakoj zemlji. Uz GSMT, centralna banka je ta koja izdaje digitalni novac a ne privatni sektor. Stoga GDM nije virtuelna, već stvarna valuta koju u digitalnome obliku izdaje centralna banka. Uz GDM, centralna banka ostaje povjerilac u krajnjoj instanci, baš kao i za kovani novac i novčanice. Pošto je GDM zakonsko sredstvo plaćanja, njime se može slobodno trgovati bez potrebe za vraćanjem centralnoj banci poslije svakoga transfera. GSMT okvir garantuje da postoje provjere koje osiguravaju validnost digitalnoga novca u opticaju. Druga prednost je to što se ova digitalna valuta sa nacionalnom podlogom temelji na upotrebi tehnologije mobilnih telefona. Nije potreban nikakav bankovni račun, a svako u svome telefonu može da čuva različite apoene ovog digitalnog novca, baš kao što se danas u novčanicima čuvaju različiti apoeni štampanih novčanica. Potreba za regulatornim i nadzornim okvirom Baš kao kod fizičkog novca, izdavanje digitalnoga novca je veliki projekat. On zahtjeva postavljanje novog regulatornog i nadzornog okvira radi osiguravanja njegovoga prihvatanja, njegove stabilnosti i njegovoga integriteta. Važeći evropski propisi tretiraju elektronski novac kao sredstvo plaćanja kojim upravljaju privatni operateri. Ako će elektronski novac postati zakonsko sredstvo plaćanja, mora se usvojiti novi okvir za novčane jedinice i centralne banke. U praksi će to zahtijevati izmjenu čl. 128. Ugovora o funkcionisanju Evropske unije u kojem piše da „jedino novčanice koje izdaju Evropska centralna banka i nacionalne centralne banke imaju status zakonitog sredstva plaćanja u Uniji“. Novi regulatorni okvir će morati da proširi taj monopol na izdavanje novog digitalnog novca. Evropska centralna banka će morati da usvoji i nova pravila o karakteristikama tog novog digitalnog novca koji je zakonsko sredstvo plaćanja. Novi standardi za transfere digitalnoga novca u pogledu bezbjednosti podataka, povjerljivosti podataka i zaštite podataka, kao i kontinuiteta poslovanja moraće da budu uspostavljeni kako bi komercijalne banke i pružaoci finansijskih usluga mogli da se usaglase sa njima. Direktive i propisi o sprječavanju korišćenja finansijskoga sistema za pranje novca i finansiranje terorizma će takođe morati da budu izmjenjeni kako bi u propise uvrstili transfere digitalnoga novca izvršene u ime trećih strana. Ti novi propisi će naročito važiti za kompanije koje pružaju usluge plaćanja. Prednosti za centralne banke i regulatorne organe Senjoraža je termin koji se koristi za opisivanje prihoda koji potiče od izdavanja novčanica i koji se obično isplaćuje državi, dok centralna banka zadržava mali dio kao operativne troškove. Izdavanje digitalnoga novca u centralnoj banci ni na koji način ne mijenja taj prihod jer bi ono bilo isto kao i izdavanje svakog drugog dekretnog novca, jedina razlika je u tome što je on dematerijalizovan. Izdate e-novčanice će se i dalje prikazivati na računima centralne banke kao pasiva, sa protivtežom proizvodne aktive koja stvara prihod od senjoraže. Druga velika prednost je sljedljivost plaćanja koja omogućava efikasnu borbu protiv pranja novca, finansiranja terorizma i različitih oblika poreskih i socijalnih prevara (PDV prevara, ilegalan rad itd). Prednosti za potrošača Sadašnji sistemi elektronskoga plaćanja, kao što su kreditne kartice, PayPal ili mobilni transferi, moraju da prebace sredstva sa jednoga računa na drugi pre nego što primalac može da ih koristi. Sa takvim sistemima, osoba koja prima uplatu mora da ima povjerenja i u izdavaoca i u osobu koja šalje uplatu. Sa stvarno digitalnom valutom kao što je GDM, novac se šalje direktno od jedne osobe drugoj, bez ikakve potrebe za iskupljivanjem njegove vrijednosti. Pošto digitalni novac koji je zakonsko sredstvo plaćanja u krajnjoj liniji ima potporu centralne banke, to će povećati povjerenje, bezbjednost, konvertibilnost, prihvaćenost i široku upotrebu digitalnoga novca u globalnom, standardnom okviru. Prema nedavnome izvještaju Svjetske banke (Izvještaj o globalnom finansijskom razvoju za 2014: finansijska inkluzija), ljudi sa niskim prihodima su prvi koji će imati koristi od tehnoloških inovacija, na primjer, plaćanja mobilnim telefonom ili usluga mobilnoga bankarstva. Ove inovacije čine bankarske usluge jeftinijima i pristupačnijima siromašnima, ženama, te ljudima koji žive u ruralnim oblastima, naročito onima koji žive u zabačenim, slabo naseljenim oblastima u kojima nema konvencionalnih filijala banaka. Stoga GDM – GSMT sistem ima naročite prednosti za potrošače u zemljama sa velikim brojem ljudi koji ne koriste bankarske usluge ili u zemljama u kojima je bankarski sistem nedovoljno razvijen ili nepouzdan. GDM je dematerijalizovani digitalni novac koji ima novčanu vrijednost i čuva se na SIM kartici mobilnoga telefona. U smislu transakcionih troškova, to čini GDM – GSMT sistem daleko isplativijim i ekološki prihvatljivijim. Prednosti za državu Troškovi proizvodnje dekretnoga novca u zonama evra i dolara se procjenjuju na 100 milijardi evra/dolara godišnje. Budući da ne bi bilo troškova štampanja a troškovi izdavanja bi bili drastično smanjeni, opšti troškovi za dematerijalizovani dekretni novac bi imali mnogo manji uticaj na prihod od senjoraže nego izdavanje papirnih novčanica. Dakle, postoji potencijal velikoga profita za državu. Sljedljivost razmjena, u strogom zakonskom okviru, omogućava efikasnu borbu protiv pranja novca, finansiranja terorizma i različitih vrsta poreskih i socijalnih prevara koje imaju uticaj ne samo na državni budžet, već i na kriminalne aktivnosti. Uticaj na bankarski sistem Izdavanje dematerijalizovanog dekretnog novca ne bi trebalo da suštinski izmijeni ulogu bankarskoga sistema u privredi, osim možda smanjenja troškova koje stvara u upravljanju sistemima za digitalno plaćanje i u rukovanju fizičkim novcem. Operacije koje podrazumjeva upravljanje dekretnim novcem i održavanje velikoga broja ATM aparata trebalo bi da se smanjuju sa povećanjem upotrebe dematerijalizovanog dekretnog novca. U zemljama u kojima velika većina građana koristi bankarske usluge, količina dekretnoga novca je manja od količine skripturalnoga novca. Dematerijalizacija dekretnoga novca ne bi trebalo da u velikoj mjeri utiče na ovaj odnos. Stoga banke mogu da nastave da se fokusiraju na svoj posao prikupljanja depozita i njihovoga stavljanja na raspolaganje privredi. U okviru finansijske inkluzije, GSMT će biti dragocjena ekonomska alatka za dopiranje do osoba koje ne koriste bankarske usluge u oblastima u kojima nema filijala banaka koje posluju sa stanovništvom. Posao koji su uradile banke koje posluju sa stanovništvom na pružanju usluga mobilnoga bankarstva je za pohvalu i sigurno će imati uticaj na zemlje sa ograničenim brojem ATM aparata. Ali time nije riješen problem za veliku većinu ljudi u svijetu koji nemaju bankovne račune ili koji imaju bankovne račune ali ne mogu da šalju uplate ljudima koji imaju račune u drugim bankama jer su trenutni sistemi često ograničeni na određene grupe banaka i nisu kompatibilni jedni sa drugima. Usluge mobilnoga bankarstva koje predlažu banke koje posluju sa stanovništvom nikada neće biti rješenje za veoma male iznose, kao što su oni koji se koriste u javnom prijevozu, koji se danas plaćaju gotovinom. GSMT ne nastoji da bude konkurencija bankama koje posluju sa stanovništvom; umjesto toga, one ga mogu koristiti kao dragocjenu alatku za pružanje bankarskih usluga onima koji ih ne koriste. Pošto je Giori digitalni novac potpuno integrisani digitalni sistem za koji nije potrebna nikakva dodatna infrastruktura, on će olakšati protok podataka potrebnih za isplativ transfer novca sa jedinstvenom prednošću omogućavanja transfera novca bilo gdje i bilo kada, zahvaljujući svestranosti mobilnoga telefona. Oko 200 sistema mobilnoga plaćanja je razvijeno tokom posljednjih deset godina. Nijedan od njih nije digitalni novac koji izdaje centralna banka kao zakonsko sredstvo plaćanja. Nijedan od tih sistema ne može da pretvori štampane novčanice u digitalni novac, ni obrnuto. GSMT® je osmišljen da pruži globalni međunarodni standard sa pouzdanim, bezbjednim radom, u jednom jedinstvenom sistemu unutar regulatornog i nadzornog okvira. Od naročitog je interesa za zemlje sa velikom populacijom građana koji ne koriste bankarske usluge i znatno smanjuje količinu potrebnih štampanih novčanica. GSMT standard mogu da koriste i operateri mobilnih mreža i finansijske institucije za efikasnije upravljanje protokom digitalnih finansijskih transakcija u svim krajevima svijeta po vrlo konkurentnoj cijeni transfera. Moj cilj nije da stvorim bezgotovinsko društvo, već društvo sa manje gotovine. Roberto Giori Predsjednik The Roberto Giori Company Ltd (Švajcarska) roberto.giori@gsmt.ch The Roberto Giori Company Ltd 46, av Général Guisan • CH-1009 PULLY • info@gsmt.ch • www.robertogioricompany.com
© Copyright 2024 Paperzz
