Izvoz - motor razvoja
Sajmovi potiču izvoz, stoga
se itekako isplati ulagati
u subvencije za nastupe
poduzetnika na sajmovima
Rusi troše puno, ali izbirljivo
Velike šanse imaju ekološki
prehrambeni proizvodi iz
Hrvatske, žestoka alkoholna
pića i dječja odjeća
Inflacija niža do kraja godine
Stopa inflacije na godišnjoj
razini već u veljači se spustila
na 4,9 posto sa siječanjskih
5,2 posto
aktualno
Str. 4-5
aktualno
Str. 8
svijet financija
Str. 21
2008
2009
2010
2010 2011
2012
3 7 7 0
Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik
Utemeljen 1953.
Ponedjeljak, 25. ožujka 2013.
Godina LIX / Broj 3770.
www.privredni.hr
60
1953
2013
privredni vjesnik
proinvest u osijeku / zakon o radu / 15. noćnjak / biser mora / stil / hrwwwatska / svijet financija
Ozelenjavanje postojećih zgrada
Zelena gradnja
nema alternativu
Kada Hrvatska uđe u EU, zgrade
bez energetskog certifikata neće se
moći prodati ili iznajmiti. A tko će
kontrolirati certifikate?
AN
SEBOG
POR
L
P I info
EEN osi
ork
on
Što d rope Netw
u
E
e
is
pr
Enter
>>10-11
Intervju: Domagoj Nobilo
poljoprivreda nakon 1. srpnja
>> 6-7
>> EEN, 2-3
Izvozimo u Japan i Švedsku, a upravo kreću isporuke hrvatskih
vina na poljsko tržište, kaže vlasnik tvrtke Mediterra Natura
Fondovi i novac čekaju, a mladi poljoprivrednici tvrde da jesu
spremni za promjene koje donosi ulazak Hrvatske u EU
Tjedni gospodarski
TV magazin
Tjedni gospodarski
razgovori
:: SPTV
utorak
srijeda
19:30
12:30 (REPRIZA)
:: VKTV Vinkovci
srijeda
četvrtak
22:00
17:00 (REPRIZA)
:: SBTV Slavonski Brod
petak
21:15
:: Poljoprivredna TV Požega
ponedjeljak 16:35
:: SRCE TV Čakovec
četvrtak
petak
21:45
14:45 (REPRIZA)
:: VTV Varaždin
četvrtak
srijeda
12:00
13:30 (REPRIZA)
:: TV NOVA Pula
srijeda
subota
21:30
16:00 (REPRIZA)
:: VOX Zadar
srijeda
četvrtak
21:30
15:30 (REPRIZA)
:: GTV ZADAR
četvrtak 21:30
nedjelja 22:30 (REPRIZA)
ponedjeljak 12:00 (REPRIZA)
ponedjeljak 21:30 (REPRIZA)
:: TV ŠIBENIK
srijeda
nedjelja
21:00
22:30 (REPRIZA)
:: TV JADRAN Split
srijeda
00:00
ponedjeljak 23:45 (REPRIZA)
:: DUTV Dubrovnik
srijeda
subota
20:15
15:45 (REPRIZA)
sptv
pet
uto
VTV
19:30
12:30 [R]
TV Nova Pula
sub
sri
18:00
14:50 [R]
VOX zadar
pet
sub
pon
20:10
14:45 [R]
22:15 [R]
sri
TV ŠIBENIK
12:00
Tv šibenik
pet
21:30
Poljoprivredna TV
uto
sri
17:10
18:05 [R]
VKTV Vinkovci
pon
uto
17:35
16:35 [R]
petak, 29. ozujka u 19.10 sati na
gost Ivan Matejašic´, suvlasnik i direktor tvrtke
Spin informatica, Osijek
UVOD
www.privredni.hr
Broj 3770, 25. ožujka 2013.
Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr
Gordan Maras, ministar poduzetništva i
obrta:
Moramo povećati vrijednost MSP-a
Hrvatska želi ozbiljno povećati bruto dodanu vrijednost malih i srednjih poduzetnika, odnosno sa 16.000
na 23.000 eura do 2020.
godine. Za uspjeh je presudno nastaviti snižavati
porezni pritisak. Znamo da
presija utječe na likvidnost tvrtki, naročito start-up. Teško je izdati tri fakture ako se na njih mora platiti PDV prije nego se računi naplate. To misle i građani. U anketi našeg ministarstva oko 25 posto ispitanika je istaknulo da
je tvrtke najbolje poticati snižavanjem poreza. Od 1004
ispitanika 16 posto drži da bi trebalo povećati i poticaje gospodarstvu, a osam posto želi manju administraciju.
Darko Lorencin, ministar turizma:
Jačati konkurentnost turizma
Trebamo raditi konstantno i sve mjere moraju
biti usmjerene na podizanje konkurentnosti hrvatskog turizma. Ne smijemo
zaboraviti ono što je bitno, što će nam se jednom
ponoviti, a to su kohezijski instrumenti čije je programiranje sada u tijeku i gdje
ćemo sigurno dati snažan naglasak da budemo sigurni
da naši djelatnici i poduzeća mogu u budućnosti adekvatno koristiti te novce. Prvo što ću činiti kao ministar
su pripreme za predstojeću turističku sezonu, te razgovori i upoznavanje s turističkim djelatnicima Dalmacije
i Istre. Uslijedit će rješavanje zakonodavnih stvari koje
su u tijeku, te dovršavanje postupka prihvaćanja Strategije razvoja turizma.
Željko Lovrinčević, ekonomski analitičar:
Porez na nekretnine smanjit će
potrošnju
Uvođenje poreza srušit će
cijene nekretnina za 10
posto, a taj će pad proizvesti daljnje smanjenje
osobne potrošnje za 1,5
do dvije milijarde kuna,
kao i pad BDP-a od 0,5
posto. Trebalo ga je uvesti 2006. i 2007. godine u vrijeme nekretninskog buma,
ali tada nije bilo spremnosti za to. Sad je težak trenutak. Prikupljanje poreza stvorit će visoke troškove, ali
i velike gubitke na vrijednosti imovine. Trebat će dvije godine dok se ponovno ne uspostavi ravnoteža na tržištu nekretnina.
IMPRESUM
Glavni urednik: Darko Buković
Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić
Novinari: dr. Uroš Dujšin, Franjo Kiseljak,
Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,
Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković,
Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić,
Drago Živković
Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?
Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,
financijski savjet?
3
pvinfo
G(h)ost komentator: Katarina Pekanov, HGK-ŽK Osijek
Svijetu trebaju sajmovi
Razmjena informacija i stisak ruke od pamtivijeka su sastavni dio
sklapanja poslova. Sajamska prezentacija i danas ima značajnu ulogu u
pozicioniranju kompanije, ali i manje tvrtke
U
natoč svim strahovima, internet i virtualni
svjetovi nisu utjecali na
značaj i privlačnost sajmova. Od pamtivijeka
do ovog doba globaliziranog poslovanja, neposredni susreti ljudi, razmjena informacija i stisak
ruke sastavni su dio sklapanja poslova. Sajamska
prezentacija i danas ima
značajnu ulogu u pozicioniranju kompanije, ali
i manje tvrtke. Stoga su
sajmovi i dalje moćan
instrument u marketinškoj aktivnosti poduzeća,
ali i poslovnoj organizaciji svijeta. Definitivno,
Nastupi na
sajmovima, kao i
akcije Kupujmo
hrvatsko, Izvorno
hrvatsko i Hrvatska
kvaliteta, dobar su
način predstavljanja
našeg gospodarstva
od svojih početaka do danas sajmovi su mjesto susreta ponude i potražnje,
pokazivanja uživo onoga što želimo pružiti budućim kupcima i poslovnim partnerima. Mjesto
na kojem svaki sudionik
može dotaknuti, doživjeti i kušati proizvod. To se
pravilo potvrđuje kako
na velikim sajmovima u
svjetskim metropolama,
tako i na manjim lokalnim ili regionalnim saj-
movima poput nedavnog
GAST-a u Splitu ili Proljetnog sajma u Osijeku.
Spoznavajući te činjenice, Hrvatska gospodarska komora i njene županijske komore svojim
članicama omogućavaju široki spektar nastupa i
izlaganja na brojnim sajmovima u zemlji, a osobito u inozemstvu. Samo
na proteklom osječkom
Proljetnom sajmu, komore iz Bjelovara, Virovitice, Vukovara i Osijeka te
Kantonalna privredna komora iz Tuzle zajedno su
dovele većinu sajamskih
izlagača, odnosno čak 72
tvrtke.
Uostalom, još prije
160 godina, kada je 1853.
ustanovljena osječka Trgovačko-obrtnička komora, tadašnje članice
su među prvim zadacima
novoosnovanoj komori postavile organizaciju
sudjelovanja na velikoj
Svjetskoj izložbi proizvoda poljoprivrede, industrije i lijepih umjetnosti koja je održana 1855.
godine u Parizu. I, naravno, osječka komora aktivno je sudjelovala
i omogućila predstavljanje slavonske privrede na
svjetskoj izložbi u Parizu.
Prvi veliki sajamski
iskorak u poslijeratnoj hrvatskoj povijesti dogodio
se prije 13 godina, kada
je 2000. godine, prvi put
nakon dugo vremena,
HGK-Županijska komora Osijek organizirala zajednički nastup za svoje
članice na Novosadskom
sajmu. Odziv članica za
ovu manifestaciju bio je
upravo nevjerojatan, a još
su bolji odjek na sajmu i
bolji izvozni rezultati ostvareni na srbijanskom
tržištu kasnijih godina.
Odlična suradnja Novosadskog sajma s HGK
-om ogleda se i u činjenici da je ove godine Hrvatska zemlja partner Novosadskom sajmu.
Godina je tek počela,
a brojne osječko-baranjske tvrtke su uz pomoć
Komore već organizirano nastupale na virovitičkom Viroexpu, na
Häuslbaueru Klagenfurt,
pulskoj Histriji, sajmu
Travel Expo u Pečuhu i
beogradskom Beowine
te sajmu turizma gdje su
gospodarstvenici, uz organizirani nastup, sudjelovali i u bilateralnim po-
Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić
Tel: +385 1 4846 233, 5600 000
Faks: +385 1 4846 232
E-mail: redakcija@privredni.hr
Marketing i promocija:
Tel: +385 1 5600 000
Faks: +385 1 4846 232
E-mail: marketing@privredni.hr
Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić
Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija:
Tel: +385 1 5600 000
E-mail: pretplata@privredni.hr
PV grafika: Stanislav Bohaček,
Tihomir Turčinović
Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.
Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru
slovnim
razgovorima.
Do ljeta predstoji nastup
na Međunarodnom sajmu gradnje Construma u
Budimpešti te na Sajmu
energije, industrije i rudarstva u Tuzli. Jesenska
sajamska događanja počinju sa sajmom Die neue
Herbstmesse u Klagenfurtu, sajmom poljoprivrede i prehrambene industrije u rumunjskom
Aradu, te listopadskim
sajmom
građevinskih
materijala, opremanja i
instalacija u Temišvaru.
Na traženje naših vinara prošle godine smo
im omogućili nastup na
Sajmu vina u Krakovu,
a pozitivna iskustva delegirala su ovaj sajam i
u ovogodišnje odredište
naših vinara u studenom
2013. godine. Posljednji
ovogodišnji ino sajam bit
će ljubljanski sajam namještaja Ambienta u studenom.
Što se domaćih sajmova tiče, ŽK Osijek
svojim članicama na njihov zahtjev organizira
nastup na predstojećem
Mediteranskom
sajmu
u Dubrovniku, na osječkim sajamskim priredbama Expo u svibnju i na
Jesenskom sajmu, ali i
u Bjelovaru, te na splitskom sajmu SASO. Sve
to, kao i akcije Kupujmo
hrvatsko, Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta,
dobar su način predstavljanja našeg gospodarstva
u zemlji, a osobito u inozemstvu.
Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.
Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631
Direktor: Nikola Baučić
Tajnica glavnog urednika i direktora:
Tel: +385 1 5600 001
Faks: +385 1 4846 656
E-mail: uprava@privredni.hr
4
TEMA TJEDNA
PROINVEST GOSTOVAO I U SLAVONIJI
Optimizam uz
okus pesimizma
Investicije javnih poduzeća u Slavoniji, kaže Grčić,
iznose gotovo 350 milijuna eura, od čega će se 114
milijuna ostvariti u ovoj godini
Svetozar Sarkanjac
sarkanjac@privredni.hr
P
redstavljanje Vladinog
projekta
ProInvest u Osijek je dovelo respektabilnu ekipu od četiri ministra
i tri zamjenika, a respektabilan je bio i odziv slavonskih gospodarstvenika
i lokalnih političara.
Više od 280
milijuna eura
vrijedne su nove
investicije u
Slavoniji koje će biti
sufinancirane iz EU
fondova
Prema riječima potpredsjednika
Vlade
Branka Grčića, investicije javnih poduzeća u
Slavoniji iznose gotovo
350 milijuna eura, od čega
će se 114 milijuna ostvariti u ovoj godini. Najveći dio se odnosi na izgradnju ili obnovu prometne
infrastrukture u domeni
HAC-a, Hrvatskih cesta i
HŽ-a, te dio za poljoprivredu. Nadalje, u proračunu Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova
je i 205 milijuna kuna vrijednih javnih projekata
(40 projekata u pet županija). I na kraju, nešto više
od 280 milijuna eura vrijedne su nove investicije
u Slavoniji koje će biti sufinancirane iz EU fondova (projekti vodoopskrbe
i odvodnje, te obnove pruge Okučani-Novska i Vinkovci-Tovarnik).
Ljudi iz Vlade prilično su realno sagledavali i
ocjenjivali trenutačno stanje hrvatskog gospodarstva, naglašavajući ipak
optimizam temeljen na
skorom ulasku Hrvatske
u EU. “Iskustva novih ze-
Privredni vjesnik
Broj 3770, 25. ožujka 2013.
( 1850 sajmova
HGK realizirao u 18 godina
Izvoz - motor razvoja
Sajmovi mog
sredstvo poti
Turske tvrtke mogu biti posrednici za izvoz prema Azerbejdžanu,
Hrvatskoj trebalo što prije organizirati turski sajam
Drago Živković
zivkovic@privredni.hr
malja članica EU-a su pokazala da su one u roku od
tri godine od ulaska u EU
povećale dotok stranih investicija i to je, uz sve što
Vlada čini na poboljšanju
poslovne klime i poticanja investicija, razlog zašto smo optimisti”, istaknuo je Grčić.
Dobra
očekivanja
iskazao je i dio ljudi iz
slavonskog
gospodarstva. Tako je Ivo Brzica, direktor tvrtke Novocommerce iz Osijeka,
iskazao zadovoljstvo što
se velik dio prezentiranog
odnosi na poljoprivredu.
Previše kočnica
“To je i logično, jer poljoprivreda je možda rijedak
segment realnog sektora
koji u Hrvatskoj još uvijek stvara dodanu vrijednost. Očekujem da će nakon 2014. kada počnemo
koristiti strukturne fondove EU-a, u skladu sa zajedničkom poljoprivrednom politikom EU-a, biti
puno više prostora za korištenje tih sredstava. Sve
ovo što smo do sada koristili bila je uvertira za prave investicije u primarnu
ratarsku proizvodnju, stočarstvo, preradbene kapacitete. Pitanje je koliko
ćemo mi biti spremni participirati u tome u odnosu na ovaj birokratski dio
priprema. Ako sadašnja i
neke buduće vlade budu
shvatile značaj stvaranja
baze stručnjaka koji će
pomoći da se projekti pripreme i apliciraju, onda
će postotak iskorištenosti
ponuđenih sredstava biti
puno veći”, kaže Brzica.
Zoran Uranjek, član
Uprave tvrtke HarburgFreudenberger iz Belišća, pak, nije osobito optimističan. “Previše je
kočnica i dok se one ne
oslobode, svaki pomak je
težak i dugotrajan. Mi još
od 2010. imamo prijavljene projekte u Ministarstvu
gospodarstva i sve to ide
jako sporo. Radi se o velikom projektu važnom za
razvoj tvrtke u naredne tri
do četiri godine, a koji donosi zapošljavanje novih
250 ljudi. U međuvremenu smo sami gotovo u cijelosti odradili taj projekt
a da nismo dobili nikakvo zeleno svjetlo o tome
hoće li stići neka državna
potpora ili ne. Sada se toliko spominje Zakon o poticanju investicija. On je u
konačnici donesen i time
je stari zakon stavljen
izvan snage. Međutim, ne
može ga se primjenjivati jer nije donesena i nova
uredba. Uredba nikako da
se donese, a sada se već
mijenja taj novi zakon.
Nadamo se da će nadležni
konačno jednom usuglasiti donošenje zakona i odgovarajućih uredbi kako
bi se zakonske odredbe
uistinu mogle i primjenjivati. Dakle, puno se priča,
ali hajdemo nešto i raditi”,
ističe Uranjek.
I
u ovom digitalnom
dobu sajmovi ostaju vrlo efikasno
sredstvo poticanja izvoza, stoga se isplati ulagati u subvencije za nastupe
poduzetnika na sajmovima, zaključak je međunarodne konferencije Izvoz –
motor razvoja: Sajamska
industrija u funkciji rasta izvoza i internaciona-
Njemačke sajamske
kuće svoje
specijalizirane
sajmove
promoviraju kao
međunarodne
brendove
lizacije poslovanja. Kao
ogledni primjeri na konferenciji su predstavljena
iskustva Njemačke i Turske, čiji poduzetnici u velikom broju sudjeluju na
sajmovima diljem svijeta.
Njemačka sajamska industrija najrazvijenija je na
svijetu, a njemačka država sufinancira nastupe na
sajmovima kroz nekoliko
programa, rekao je Marco Spinger iz Njemačkog udruženja sajamske industrije (AUMA).
Njemačke startup tvrtke
tako mogu računati na tri
milijuna eura subvencija,
dok se sudjelovanje tvrtki u okviru njemačkih paviljona subvencionira s
preko 40 milijuna eura.
Zato njemački poduzet-
nici plaćaju samo polovinu troškova nastupa na
oko 250 sajmova u svijetu, na kojima se postavljaju zajednički njemački paviljoni. U anketama
provedenima nakon sajmova 83 posto njemačkih
poduzetnika kaže da su
im iskustva pozitivna i da
su nastupima na sajmovima ili povećali izvoz ili
Nijemci zbunjeni nostalgijom
Njemačke poduzetnike zbunjuje to što se mnogi u Hrvatskoj još uvijek s nostalgijom prisjećaju socijalizma i planske ekonomije, ustvrdio je Michael Lange, direktor Zaklade Konrad
Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju, jednog od organizatora konferencije. Propast komunizma potvrdila je da je tržište najefikasniji model uređenja ekonomskih odnosa, ali uz korekcije države kroz oporezivanje. Stoga bi, prema Langeu, uzor za Hrvatsku trebao biti njemački
model socijalno-tržišnog gospodarstva, što uključuje daljnju liberalizaciju i izmjenu rigidnog
radnog zakonodavstva koje je postalo prepreka stranim investicijama. Samo se tako može
smanjiti visoka nezaposlenost, što je Njemačka, tvrdi Lange, dokazala u zadnjih desetak godina, kada se od “bolesnika Europe” prometnula u motor razvitka cijelog kontinenta.
5
www.privredni.hr
Broj 3770, 25. ožujka 2013.
( više od 40 mil € godišnje
Interklima, Graditeljstvo i Obrtništvo na ZV-u
Zemlja partner
Kraljevina Maroko
subvencije za nastupe njemačkih tvrtki na sajmovima
u biti efikasno
canja izvoza
Kazahstanu i ostalim islamskim zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, stoga bi i u
koje su veće od rasta domaće potrošnje. Najvažnija izvozna tržišta Turske su Njemačka, Irak i
Iran, a na sajmove najviše idu opet u Njemačku, a
potom u Italiju i Francusku. Turci imaju što pokazati, tvrdi Međedović:
proizvode vrhunski mramor, staklo i bižuteriju,
a čak 95 posto lješnjaka koji se stavlja u slavnu Nutellu dolazi upravo
iz Turske.
su ga stabilizirali. Stoga
se u Njemačkoj subvencioniranje nastupa na sajmovima smatra nužnim
za poticanje izvoza, ističe Spinger.
Sajam kao brend
Sve njemačke sajamske kuće imaju strategiju internacionalizacije, a
svoje specijalizirane sajmove promoviraju kao
međunarodne brendove.
Tako se minhenski sajam građevinskih strojeva i opreme Bauma pod
istim imenom održava i u
Kini, Indiji i Južnoj Africi.
Internacionalizacijom brenda sajam postaje
izvozni proizvod, a istovremeno se privlači više
izlagača na matični sajam
u Münchenu, objasnila je
Nina Schniering, direktorica strateškog razvoja sajamske tvrtke Messe München.
Značajan dio tih izlagača čine turski poduzetnici, kaže Aleksandar
Međedović,
direktor
predstavništva
Messe
Frankfurt u Istanbulu.
Međedović je, inače, član
i tursko-hrvatskog poslovnog savjeta, ali kao
predstavnik turske strane. Iako Turska ima dugu
i bogatu tradiciju vašara
i bazara, Turci ne idu na
sajmove zato što to vole
više od drugih, nego zato
što moraju jer su pod pritiskom izvoza s obzirom
na to da njihovo gospodarstvo raste po stopama
Turci posrednici
Turske tvrtke mogu biti
posrednici za izvoz prema
Azerbejdžanu, Kazahstanu i ostalim islamskim
zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, stoga bi i u
Hrvatskoj, predlaže Međedović, trebalo što prije
organizirati turski sajam.
Pritom treba imati na umu
da se Turci smatraju Europljanima i ne vole kada
ih se stavlja među izlagače iz Azije ili arapskih
država. Vrlo su zahval-
posto troška nastupa na
sajmu, a na prioritetnim
tržištima samo 30 posto.
Nastupi na sajmovima
potpomažu se i u Hrvatskoj, a posebno je u tome
aktivna Hrvatska gospodarska komora. Prema
podacima koje je iznijela
potpredsjednica HGKa Vesna Trnokop Tanta,
u zadnjih 18 godina HGK
je organizirao nastupe hrvatskih poduzetnika na
ukupno 1850 sajmova. U
zadnje četiri godine recesije prisutnost na sajmovima je čak i pojačana za
oko 40 posto, pa je tako u
2012. godini HGK organizirao nastupe oko 3800
svojih članica na 246 sajmova. Pritom je oko 80
posto sajmova na tradicionalnim, a 20 posto na
novim tržištima. Bez obzira na recesiju, hrvatski
je izvoz od 2008. porastao za preko četiri posto,
a pokrivenost uvoza izvozom povećana je na 59
posto. Iako je to sigur-
Hrvatski je izvoz od
2008. porastao za
preko četiri posto, a
pokrivenost uvoza
izvozom povećana
na 59 posto
ni izlagači jer unajmljuju velike štandove od po
nekoliko stotina četvornih metara, a turska država izdašno subvencionira
njihove nastupe s oko 100
milijuna eura godišnje. To
znači da turski poduzetnici plaćaju maksimalno 50
no posljedica i značajnog
smanjenja uvoza zbog
pada potrošnje, Vesna Trnokop Tanta uvjerena je
da hrvatski proizvod ima
šansu na stranim tržištima, a u tome važnu ulogu igraju i nastupi na sajmovima.
Na Zagrebačkom velesajmu će se od 9. do 13.
travnja održati sajmovi Interklima, Graditeljstvo i Obrtništvo. Zemlja partner je Kraljevina
Maroko čiji će se izlagači predstaviti svojim obrtima - lončarijom, tepisima, ocrtavanjem kanom,
uzorcima krovova, podova i proizvoda za unutrašnje uređenje. Isti proizvodi moći će se kupiti po
povoljnim cijenama.
Temama implementacije sve učinkovitijih tehnologija, opreme i materijala u području grijanja,
klimatizacije, ventilacije i
obrade pitkih voda bavi se
Interklima. Tijekom ovog
sajma održat će se i 22.
međunarodni simpozij o
grijanju, hlađenju i klimatizaciji te 11. konferencija
o termografiji.
Sajam Graditeljstvo
tradicionalno se održava
pod pokroviteljstvom Ministarstva zaštite okoliša,
prostornog uređenja i graditeljstva. U okviru sajma
održat će se Dan graditelja, Dan arhitekata i prezentacija energetski učinkovite izgradnje
Ovogodišnji 55. međunarodni sajam Obrtništva, najznačajniji sajam
obrtničke struke, i ove se
godine održava uz punu
potporu Hrvatske obrtničke komore te Ministarstva
poduzetništva i obrta.
Tijekom sajma održat će se Hrvatski obrtnički forum, tradicionalni
susret obrtnika i predstavnika hrvatske vlade, a bit
će dodijeljene nagrade
Vrijedne ruke najboljim
hrvatskim poduzetnicima
- izlagačima na ovom sajmu. (K.S.)
Studenti ocjenjuju najaktivnije tvrtke
Zlatni indeks 2012.
ENT-u i Henkelu
Predstavnicima tvrtki
koje su lani najaktivnije
sudjelovale u akademskom životu proteklog
su tjedna dodijeljene nagrade Zlatni indeks. Tu
nagradu već treću godinu zaredom dodjeljuje povjerenstvo sastavljeno od
studentskih udruga zagrebačkog sveučilišta.
Nagrada Zlatni indeks
dodjeljuje se i tvrtkama
koje organiziraju projekte i praksu za studente.
Dodijeljeno je ukupno 12
Zlatnih indeksa 2012. u
šest kategorija, te posebna
nagrada žirija, a poduzeća
koja su pobijedila u više
kategorija dobila su grand
prix. Prema ocjenama stu-
denata, u 2012. su u studentske projekte i udruge
najviše ulagali Euro-unit i
Styria, dok su na studentskim projektima najviše
sudjelovali Imago i Ina.
U organizaciji projekata na kojima sudjeluju studenti najviše su se
istaknuli Henkel i Ericsson Nikola Tesla (ENT).
U kategoriji Stipendije
nagradu su dobili ponovno Henkel i Adris, dok su
u kategoriji Prakse dobitnici Sandoz i Pliva.
Zlatne indekse u kategoriji Najbolji imidž dobile su tvrtke Student Travel Agency (STA) i opet
ENT. Posebne nagrade žirija otišle su u ruke Adacte, Siemensa i Hrvatske
poštanske banke. Grand
Prix u kategoriji velika
javna/mješovita/privatna poduzeća dobila je ponovno tvrtka ENT, dok je
tu istu nagradu u kategoriji malih i srednjih poduzeća dobio Henkel. (S.P.)
6
AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3770, 25. ožujka 2013.
investicijska klima nije dobra,
“ Ako
nema ni otvaranja novih radnih
mjesta.
”
(više od 70 vinara
okuplja Udruga vinara Mediterra
Jan Rutkowski, specijalist za tržište rada
Svjetske banke
Izmjene Zakona o radu: Koji je pravi odgovor na krizu? Domagoj Nobilo, vlasnik i direktor tvrtke Mediterra
Kreću isporuke hrv
Tvrtka Mediterra Natura jedinstvena je u Hrvatskoj, ali i u cijeloj
Već izvozimo u Japan i Švedsku, a postoje naznake kako bi se o
Sanja Plješa
pljesa@privredni.hr
Mrsić: ZOR prije svega
treba štititi radnika
Novi zakon o radu ide u saborsku proceduru u lipnju, a
njegovo stupanje na snagu očekuje se u jesen ove godine
S
vaka
promjena Zakona o radu
(ZOR)
implicira izmjene i nekih drugih zakona vezanih uz
njega. Osim toga, Hrvatskoj predstoji i velika reforma mirovinskog sustava, pa su zato pred nama
burni dani, rekao je Mirando Mrsić, ministar
rada i mirovinskog sustava, na prošlotjednom
okruglom stolu Izmjene
ZOR-a: Koji je pravi odgovor na krizu?. Podsjetivši na činjenicu zašto se
uopće krenulo u izmjene ZOR-a, Mrsić je rekao
kako je neprihvatljiv udio
sive ekonomije i rada na
crno u našoj zemlji. No,
što se zapravo želi postići izmjenama toga zakona? “ZOR prije svega treba štititi radnika jer je on
na tržištu rada najslabija
karika. S druge pak strane, zakon treba omogućiti tvrtkama što lakše restrukturiranje. Osim toga,
na temelju sudske prakse
mijenjat će se neki dijelovi ZOR-a”, rekao je Mrsić. Pritom je napomenuo
kako se izmjenama toga
zakona želi pojednostaviti
procedure i ojačati pravnu
sigurnost. “Sudski procesi pred radnim sudovima
predugo traju te ih zato
treba maksimalno ubrzati”, istaknuo je Mrsić.
Dodao je kako se očekuje da će izmijenjeni zakon
o radu u lipnju biti u saborskoj proceduri, dok se
njegovo stupanje na snagu
očekuje u jesen ove godine. Mrsić je napomenuo
Sudski procesi pred
radnim sudovima
predugo traju, treba
ih maksimalno
ubrzati, kaže Mrsić
kako će se izraditi i novi
zakon o skraćivanju radnog vremena, a osnovna
promjena toga zakona je
drukčije uređivanje ugovora na određeno vrijeme.
Tržište rada mora biti
fleksibilnije
“Predložit ćemo da prvi
ugovor na određeno vrijeme poslodavac s radnikom napravi bez ograničenja. To primjerice znači
da ako se uzima neki radnik na posao na projektu
koji traje pet godina, tada
će i on biti zaposlen pet
godina. No, kada je riječ
o drugom ili trećem ugovoru na određeno vrijeme, tada poslodavac mora
objasniti razlog zbog čega
tom djelatniku ponovno
nudi ugovor na određeno
vrijeme”, rekao je Mrsić.
U tijeku su, kaže, i pregovori između poslodavaca i
sindikata u vezi s interesnim pravima, primjerice o pitanju otpremnina, a
nakon toga sredinom travnja slijede tripartitni pregovori. Mrsić je naglasio
kako je u tijeku i rasprava
o Zakonu o zaštiti na radu.
Govoreći o tržištu
rada u Hrvatskoj te njegovom položaju u odnosu
na ostale europske zemlje,
Jan Rutkowski, specijalist za tržište rada Svjetske banke, istaknuo je
kako je u našoj zemlji, uz
veliku nezaposlenost, primjetan i ograničen broj
aktivnosti s dodanom vrijednošću. “Sve se to odražava na spori rast produktivnosti. Ako investicijska
klima nije dobra, nema
ni otvaranja novih radnih
mjesta. Osim toga, uloga obrazovnog sustava
mora biti još bolja kako
bi se pravovremeno reagiralo na promjene na tržištu rada. Postoji prostor
za fleksibilizaciju tržišta
rada u Hrvatskoj, no za to
je ipak potrebno vrijeme i
ne može se dogoditi preko noći”, zaključio je Rutkowski. (S.P.)
T
vrtka Mediterra
Natura bavi se
izvozom i prodajom hrvatskih autohtonih
vina i delikatesnih proizvoda. Riječ je o pionirskom izvozu hrvatskih
proizvoda na poljsko, ali
i još neka inozemna tržišta na kojima ti proizvodi
još uvijek nisu prepoznati. U suradnji s turističkim
agencijama tvrtka Mediterra Natura organizira i
provodi turističke vinske
ture po hrvatskim vinskim
regijama. No, osim tvrtke postoji i Udruga vinara Mediterra, koja okuplja
više od 70 vodećih hrvatskih vinara te organizira
degustacije i prezentacije
u inozemstvu. O poslovnim planovima razgovarali smo s Domagojem
Nobilom,
direktorom
Mediterre Nature.
Pojasnite nam razliku
između udruge Mediterra i tvrtke Mediterra
Natura.
- Mediterra je najveća regionalna i hrvatska udruga vinara i srodnih proizvođača koja trenutačno
okuplja više od 70 članova iz Hrvatske i regije.
Cilj naše udruge je promocija hrvatskih i regionalnih vina na našem i
inozemnom tržištu, razvijanje vinsko-prehrambenih brendova, poticanje
izvoza, razvoj regionalnog kulturno-vinskog turizma i edukacija potrošača. Osim toga, želja nam
je jačanje suradnje raznih
vinarija u regiji te uspostavljanje
marketinške
suradnje s mnogim vinarijama u svijetu. Tvrtka Mediterra Natura bavi
se izvozom vina, pa tako
udruga i tvrtka zajednički
djeluju na način da udruga organizira prezentacije vina i B2B vinske degustacije u inozemstvu, a
tvrtka nakon pronalaska
kupaca plasira vina. Naš
cilj nije organizacija degustacija vina otvorenog
tipa na vinskim sajmovima, nego isključivo vinskih degustacija na koje se
pozivaju potencijalni kupci i budući klijenti. Kada
udruga pronađe adekvatnog kupca partnera, tada
se uključuje tvrtka i izvozi vino određenog vinara
za koje je kupac zainteresiran. Izvoz i prodaja vina
je komercijalni zadatak. I
udruga i tvrtka osnovane
su prije nepune tri godine
i u tom je razdoblju porastao broj članova udruge.
Otvorena su i neka tržišta
na kojima do sada hrvatska vina nisu bila poznata.
Krenuli ste s Poljskom.
Kakvi su do sada učinci
na tom tržištu?
- Prošle smo godine posredstvom Hrvatske gospodarske komore došli
do vrlo vrijednih partnera u Poljskoj koji su čitav život u vinskom biznisu i vrlo su dobro upućeni
u to što se traži na njiho-
Mediterra je
dobila pravo
na ekskluzivno
zastupanje
hrvatskih košer
vina Agrolagune na
američkom tržištu
vom tržištu. Tako je nastala joint venture kompanija. Poljsko tržište je vrlo
zanimljivo jer ima više
od 40 milijuna stanovnika, no u smislu kulture is-
pijanja vina još su u začecima i ne mogu se mjeriti
s Hrvatskom. Ipak, Poljaci sve više piju vino umjesto ostalih tradicionalnih
pića.
Poljaci su i naši tradicionalni turisti...
- Da, oni poznaju Hrvatsku, posebice Dalmaciju, a prema tome i hrvatsku gastro ponudu. Pričali
su mi da su se po povratku
u Poljsku često pitali gdje
mogu kupiti vina koja su
intervju
www.privredni.hr
Broj 3770, 25. ožujka 2013.
su hrvatska vina skupa, ali je istinita
“ Realno
i izreka da svako vino ima svoga kupca.
”
*vijesti
Natura
atskih vina na poljsko tržište
regiji, a jedna od značajki je izvoz na daleka tržišta gdje do sada hrvatska vina nisu bila prisutna.
ve godine moglo otvoriti i tržište SAD-a, pa čak i Kine
trebni su mali poticaji da
bi se on izvozio. U Japanu, Americi i Kini vidimo
mogućnost osnivanja zajedničkih tvrtki. Moram
istaknuti da je Mediterra
dobila pravo na ekskluzivno zastupanje hrvatskih košer vina Agrolagune na američkom tržištu.
Inače, u tijeku su pregovori s nekoliko američkih distributera u vezi
s plasmanom hrvatskih
vina, a dosad smo potpisali tri preliminarna ugovora, i to s tvrtkama Barclays Wine Group, Alpine
Selection i MMA Primera
Int. Trading Services Inc.
No, moram istaknuti kako
se do takvih partnerskih
veza ne dolazi preko noći.
Tome prethode brojne degustacije po gradovima,
upoznavanje s raznim potencijalnim kupcima i poslovnim partnerima. Daljnje osnivanje joint venture
tvrtki bilo bi uspješno na
onim tržištima gdje već
sada imamo stalne kupce. Želja nam je da svaku
godinu na drugom tržištu
osnujemo po jednu joint
venture tvrtku.
pili u Hrvatskoj. Nažalost, distributera hrvatskih
vina u Poljskoj do sada
nije bilo. Poljaci smatraju
kako su hrvatska vina dobra, pa smo se zato i odlučili na proboj na to tržište.
Prve narudžbe i isporuke vina trebale bi krenuti ovih dana. Trebalo je to
biti i ranije; nažalost, uvijek iskrsnu neki problemi
koje niste planirali.
U početku će količine
isporučenog vina biti nešto manje, ali s obzirom
na to da vjerujemo u svoj
poslovni plan, nadamo se
da ćemo uskoro uspješno
poslovati.
Nakon poljskog, vjerojatno kreće obrada i nekih drugih tržišta?
- Tvrtka Mediterra Natura jedinstvena je u Hrvatskoj, ali i u cijeloj regiji, a
jedna od značajki je izvoz
na daleka tržišta gdje do
sada hrvatska vina nisu
bila prisutna. Već izvozimo u Japan i Švedsku, a
postoje naznake kako bi
se ove godine moglo otvoriti i tržište SAD-a, pa čak
i Kine. Ta sva tržišta zahtijevaju velike inicijalne kadrovske i financijske
investicije, a problem je u
tome što se financiramo
isključivo vlastitim kapitalom. Bilo bi dobro da se
državne institucije u većoj mjeri uključe u praćenje tvrtki poput naše, koje
imaju originalne ideje i
poslovne planove. Vino je
originalni proizvod i po-
Imamo li dovoljne količine vina za japansko ili
kinesko tržište?
- Promatrajući diferencirano po proizvođačima,
tj. od malih do velikih
proizvođača, i ako znamo da je mogućnost izvoza vina pojedinog vinara
oko 30.000 litara godišnje, tada treba reći da to
nije dovoljno za japansko
ili kinesko tržište te ne bismo mogli konkurirati velikim svjetskim izvoznicima kao što je Čile,
Argentina, Australija ili
Novi Zeland. Čak i Kina
počinje investirati u velike nasade i hektare vinove loze, pa će se očito u
7
budućnosti otvoriti i neke
nove vinske velesile. Držim kako je naša prilika u
okrupnjavanju proizvođača i monokultura, tj. vinskih parcela, i to u smislu
da se na nekoliko tisuća
hektara u određenim dijelovima Hrvatske, primjerice u Istri, proizvede
čitava monokultura malvazije. Time bi se snizio
trošak proizvodnje, a finalna cijena vina kupcima
bi bila prihvatljiva i konkurentna prema ostalim
sličnim vinskim sortama
koje se uzgajaju u svijetu.
Želja nam je jačanje
suradnje raznih
vinarija u regiji
te uspostavljanje
marketinške
suradnje s
vinarijama u svijetu
Tako bismo mogli izvoziti
vino u daleke destinacije.
No, pitanje je tko će biti
generator takvog okrupnjavanja i kako primorati nekoga da počne tako
razmišljati. Svaki vinar
štiti svoj brend i nitko se
ne želi odreći svoje etikete, a u ovom slučaju vino
ne bi imalo etiketu pojedinog vinara. Kako bismo
mogli još više izvoziti, cijene vina prema kupcima
moraju biti niže. To se ne
može postići kod vrhunskih, ali može kod kvalitetnih vina. U to bi se
trebala uključiti i država
kako bi se taj problem riješio na nacionalnoj razini. Realno su hrvatska
vina skupa, ali je istinita i
izreka da svako vino ima
svoga kupca. No, uvjetno
rečeno, prije će se prodati jeftino vino nego vino
koje košta 10 i više eura.
Spašen Dalekovod
Više od 75 posto vjerovnika Dalekovoda postiglo je dogovor o izlasku
te tvrtke iz dugova. Novi
plan namirenja vjerovnika bit će objavljen u ponedjeljak. Dio dugovanja bit
će reprogramiran, a znatan
dio će se i otpisati. Ročište, za koje se i vjerovnici i suvlasnici nadaju da će
zaključiti proces predstečajne nagodbe održat će se
2. travnja. Proces je važan
i zbog inozemnih poslova
tvrtke koja trenutačno radi
i u Norveškoj u kojoj ima
dva ugovora vrijedna oko
100 milijuna eura.
Lokomotive za
Maroko
Tvornica željezničkih vozila Gredelj u stečaju za
Maroko šalje četiri dizelske lokomotive serije GT26 koje je proizvela u suradnji s američkom
tvrtkom National Railway
Equipment
Company
(NREC). Riječ je o drugoj
izvoznoj isporuci Državnim željeznicama Maroka
(ONCF), dok su prve četiri lokomotive isporučene u
veljači. Do sredine srpnja
planira se isporuka još 20
lokomotiva, te dodatnih 10
do kraja listopada. Za inozemna tržišta proizvedene
su još 34 lokomotive koje
su izvezene u Mozambik,
Gvineju, Argentinu i Saudijsku Arabiju.
Zatvaraju se trgovine
U prvih 11 tjedana 2013.
godine gospodarski sektor trgovine na veliko i
malo doživio je najveći ekonomski udar. Samo
u tom sektoru ugašeno je
785 poslovnih subjekata,
157 ih je proglasilo stečaj,
a 1560 poslovnih računa
ušlo je u blokadu, objavila je u svom izvješću tvrtka Bisnode. U prvih 11 tjedana 2013. u Hrvatskoj je
registrirano 3337 novih
poslovnih subjekata čime
se ukupan broj aktivnih trgovačkih društava popeo
na 131.113.
8
AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3770, 25. ožujka 2013.
( 167 mil potencijalnih potrošača ( 420 mil $
ima carinska unija Rusije, Bjelorusije i Kazahstana
lanjski hrvatski izvoz u Rusiju
Kako poslovati na tržištu carinske unije Rusije, Bjelorusije i Kazahstana?
Rusi troše puno, ali izbirljivo
Tatjana Koldašova, predstavnica CustomRusa, smatra da bi velike šanse mogli imati ekološki prehrambeni proizvodi
iz Hrvatske, žestoka alkoholna pića i dječja odjeća. Za takve stvari stanovnici Rusije ne žale potrošiti novac
Igor Vukić
vukic@privredni.hr
P
rodati bilo koji
proizvod u Rusiji
nije problem, no
on mora biti vrlo kvalitetan i - umjerene cijene. To
je već teže postići, osobito
U Rusiju se može
ući i sudjelovanjem
na natječajima
za investicije koje
pokreće država
za zemlje s kojima Rusija nije ukinula carinu. Na
cijenu koja zbog carine i
PDV-a raste oko 30 posto još se zida marža distributera i trgovaca, koja
može iznositi i 200 posto.
Tako će butelja pelješkog
plavca od 11 eura u Rusiji standardno poskupjeti na 20 do 27 eura, ali će
u nekim trgovinama cijena narasti i na 127 eura,
čulo se na prošlotjednom
seminaru u Hrvatskoj gospodarskoj komori gdje su
finese poslovanja na trži-
štu carinske unije Rusije, Bjelorusije i Kazahstana predstavili vodeći ljudi
moskovske tvrtke CustomRus.
Pronaći niše
No gdje postoji volja, postoji i način. Carinska unija ima 167 milijuna potencijalnih potrošača kojima
životni standard postojano
raste. U Moskvi je srednja
plaća 1200 eura, a u unutrašnjosti Rusije oko 425
eura. U Kazahstanu niske
plaće već premašuju 450
eura. U unutrašnjosti Rusije također ima područja s visokim standardom
stanovnika, rekla je Tatjana Koldašova, predstavnica CustomRusa.
Treba dobro istražiti tržište i pronaći niše u kojima
se mogu plasirati proizvodi. Koldašova smatra da
bi velike šanse mogli imati ekološki prehrambeni proizvodi iz Hrvatske,
žestoka alkoholna pića i
dječja odjeća. Za takve
stvari stanovnici Rusije ne žale potrošiti novac.
Prema riječima Andreja
skvi. U HGK-u djeluje i
Poslovno vijeće za suradnju s Rusijom, a njegovo
djelovanje donosi sve više
rezultata, istaknula je Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK-a.
Kirijenkova, direktora
CustomRusa, Svjetska
banka je neopravdano Rusiju stavila na 120. mjesto po lakoći poslovanja. Stvar je to kriterija,
no Rusija se može svrstati negdje u sredinu. Privučene rastom srednje klase
mnoge zapadne kompanije uložile su trud u svladavanju puta do ruskog potrošača.
U Rusiju se može ući
i sudjelovanjem na natječajima za investicije koje
pokreće država. Velike radove, poduzete za Zimske
Gospodarska delegacija za Rusiju
U Moskvi će se 27. i 28. svibnja održati sastanak Međuvladine hrvatsko-ruske komisije za trgovinsko-gospodarsku i znanstveno-tehničku suradnju. HGK priprema
gospodarsku delegaciju koja bi tih dana na gospodarskom forumu u Moskvi razgovarala o novim poslovima s
ruskim partnerima, najavila je Vesna Trnokop Tanta.
olimpijske igre u Sočiju
2014., slijede građevinski
pothvati za Svjetsko nogometno prvenstvo 2018.
Posebno se ističe i veliki
projekt obnove ruskih regija te razvitak područja
na Dalekom istoku. Prilično detaljne informacije o
projektima i rokovima natječaja mogu se pronaći na
internetskim stranicama
poput invest.gov.ru, invest.rf.com, businesspartner.ru, pfoinvest.ru...
Informacije se mogu dobiti i u HGK-u i njegovom predstavništvu u Mo-
Rast suradnje
Hrvatski izvoz u Rusiju
prošle je godine rastao 40
posto i dosegnuo 420 milijuna dolara. Znatan dio
rasta odnosi se na poslove
koje je sklopio zagrebački
Ericsson Nikola Tesla, no
zabilježeni su dobri izvozni rezultati i niza manjih
kompanija. I samoborski
DIV je u veljači sklopio
petogodišnji ugovor za
izvoz vijaka.
Prema riječima Vesne Trnokop Tante, HGK
su posjetili predstavnici
uprave hrvatske podružnice ruskog Sberbanka i ponudili niz pogodnosti za
kompanije koje žele surađivati s ruskim tvrtkama i
izvoziti u tu zemlju. Nude
se kreditne i garancijske
sheme za nastup na natječajima, pa će i to pomoći
rastu suradnje.
Apel Hrvatske komore inženjera građevinarstva
Protiv agonije i besposlice u graditeljstvu
Hrvatska komora inženjera građevinarstva
poziva institucije da poduzmu hitne mjere kako
bi se u u novom zakonu
o zaštiti prirode uravnotežilo očuvanje okoliša i
održivi razvoj. U protivnom, bit će zaustavljen
gospodarski oporavak i
daljnji razvoj Hrvatske.
Potkrepljuju to činjenicom da prema prijedlogu zakona postupak ocjene zahvata na području
ekološke mreže Natu-
ra 2000 može trajati više
godina. Drugim riječima,
loških zahtjeva i ograničenja zaustaviti brojne
Ekološka mreža
Natura 2000
zaustavit će
radove na većini
infrastrukturnih
projekata u naredne
tri godine
to će najmanje na tri godine usporiti, a ponegdje
i zbog neopravdanih eko-
infrastrukturne, energetske, industrijske i turističke projekte. Ti su projek-
ti ipak nužni za oporavak
države i pretpostavka su
za opstanak graditeljskog
i drugih gospodarskih sektora. Neki od tih radova su
projekti navodnjavanja i
meliorizacije, gradnja hidroelektrana, plovnih riječnih kanala, luka, autocesta i željezničkih pruga.
Zvonimir
Sever,
predsjednik Hrvatske
komore inženjera građevinarstva, kaže kako
je Natura 2000 još uvijek velika, iako je Mini-
starstvo zaštite okoliša
i prirode smanjilo obuhvat kopnenog područja
te ekološke mreže sa 47
posto na 37 posto. “Prosjek EU zemalja je 17,5
posto. Europska komisija
kao neslužbeni cilj zadaje zaštitu oko 20 posto kopnenog područja. Predložena veličina Nature 2000
u Hrvatskoj najveća je u
EU-u. Primjerice, u Austriji, Danskoj, Finskoj i
Švedskoj manja je od 15
posto”, pojašnjava on do-
davši kako građevinarstvo
bez velikih infrastrukturnih radova neće izdržati
još nekoliko godina agonije i besposlice.
“Stoga je potrebno sustavno i stručno razmotriti područja unutar prijedloga ekološke mreže
te spriječiti proglašenje
zabrane radova na većini infrastrukturnih projekata u naredne tri godine.
Vremena za to još uvijek
ima”, zaključuje Sever.
(B.O.)
S MARKOVA TRGA
www.privredni.hr
Broj 3770, 25. ožujka 2013.
( 134,4 mlrd kn
Ministar najavljuje rast investicija
očekivani ukupni prihodi proračuna ove godine
Sjednica hrvatske vlade
Prihodi proračuna manji
za 1,5 milijardi kuna
Pozitivan prilog prihodnoj strani dala je dobit Hrvatske narodne banke od
380 milijuna kuna te dobit Ine od 250 milijuna kuna
Igor Vukić
vukic@privredni.hr
R
ebalansom proračuna za 2013.
godinu projicirani prihodi smanjeni su
za 1,5 milijardi kuna, a
rashodi za 874 milijuna
kuna. Manjak državnog
proračuna u ovoj godini,
nakon prošlotjedne odluke Vlade, iznosit će 10,2
milijarde kuna, ili tri posto BDP-a.
Na prihode je najviše
utjecalo smanjivanje prognoze rasta ovogodišnjeg
rasta BDP-a. U prvoj varijanti Vlada je očekivala rast od 1,8 posto, no
zbog nastavka nepovoljnih ekonomskih kretanja,
sada se procjenjuje da će
rast iznositi 0,7 posto. “To
je rezultat usporene gospodarske aktivnosti u Europskoj uniji, a osobito
kod zemalja koje su najveći hrvatski izvozni partneri”, rekao je zamjenik
ministra financija Boris
Lalovac. Dodao je da ni u
hrvatskom gospodarstvu
još nema zadovoljavajuće
dinamike oporavka, a izostale su i veće državne investicije.
Pozitivan prilog prihodnoj strani dala je dobit Hrvatske narodne banke od 380 milijuna kuna
te i dobit Ine od 250 milijuna kuna. U proračun je
stigao i prihod od prodaje dionica koje je agencija
za naftne derivate HANDA imala u Janafu. Riječ
je o usklađivanju zaliha
naftnih derivata ukupno
vrijednom 627 milijuna
kuna. Zbog toga bi ukupni prihodi proračuna u
ovoj godini trebali iznositi 134,4 milijarde kuna ili
254 milijuna kuna manje
od originalnog plana, istaknuo je Lalovac.
Štednja na kapitalnim
investicijama
Vlada ovim rebalansom
neće dirati plaće korisnika državnog proračuna kao ni mirovine. Uz
smanjenje rashoda u pojedinim ministarstvima
– iznimka je samo Ministarstvo znanosti koje
dobiva 40 milijuna kuna
- štedjet će se i na kapitalnim investicijama u
javnom sektoru. Hrvatske vode i Hrvatske ceste
smanjit će svoje investicijske aktivnosti, pa time
i ukupan proračunski manjak, za 1,1 milijardu
kuna. Lalovac je objasnio
da se u stvari ne odustaje
od tih investicija najavljenih u ranijim planovima,
ali će se usporiti njihova
realizacija. Neke od tih
investicija ionako su se
odvijale sporijim tempom
jer se čekalo na ishođenje
dozvola i rješavanje imovinsko-pravnih problema
na terenu. Istodobno ni
domaći građevinski sektor još nije u punoj mjeri spreman sudjelovati u
tim investicijama. Mnoge
građevinske tvrtke prolaze kroz postupke predste-
čajnih nagodbi. Glavnina
tih postupaka trebala bi
biti dovršena u prvoj polovini godine pa bi prema
kraju godine trebala živnuti i građevinska investicijska aktivnost.
Vlada ovim
rebalansom
neće dirati plaće
korisnika državnog
proračuna kao ni
mirovine
U skladu s rebalansom izmijenjen je i Zakon o izvršavanju državnog proračuna. Prema
novoj projekciji, država
će za podmirivanje dospjelih obveza ove godine
morati pronaći 26,2 milijarde kuna, pola milijarde manje nego u prvobitnom planu. I zbog toga je
ministar financija Slavko
Linić prošli tjedan proveo
na turneji u Europi (Londonu) i SAD-u pregovarajući o novom zajmu.
Sanacija bolnica
Vlada je donijela odluku o početku sanacije devet bolnica i klinika kojima je osnivač. KBC
Zagreb primjerice duguje
9
566 milijuna kuna, KBC
Split 259 milijuna kuna,
KBC Osijek 190 milijuna,
KBC Rijeka 188 milijuna,
KBC Dubrava 165 milijuna, KBC Merkur 125 milijuna kuna... Ministarstvo zdravlja imenovat
će sanacijske upravitelje
i vijeća. Program sanacije
uključuje pregovore s vjerovnicima, eventualni otpis potraživanja te reorganizaciju poslovanja kako
se ne bi stvarali novi gubici.
U portfelj Agencije za
državnu imovinu prebačene su tvrtke kćeri brodogradilišta 3. maj (Motori
i dizalice, TIBO, Ugostiteljstvo i STIM) radi nastavka privatizacije 3.
maja. Ugovor o privatizaciji kojim će 3. maj preuzeti pulski Uljanik trebao
bi biti potpisan u svibnju.
Vlada je informirana i o
dvije obvezujuće ponude
za kupnju Tvornice ulja
Čepin. Ponuđači su tvrtke
Mambo i PS International
iz SAD-a. Prema informaciji Ministarstva gospodarstva bolju ponudu dao
je Mambo iz Grupe Žito
jer je, uz ostalo, podržava i Zagrebačka banka,
glavni vjerovnik Tvornice ulja.
Grčić: očekujemo
67 milijardi kuna
investicija
Nemaju u Hrvatskoj
problema samo privatni
investitori. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić
ispričao je prošli tjedan
kako država zbog obveza prema EU-u želi napraviti trajektnu vezu
između kopna i poluotoka Pelješca. No Dubrovačka županija ne želi u
svojim prostornim dokumentima odrediti mjesto
za trajektna pristaništa.
“Županija nije u političkoj vertikali kao Vlada i
taj posao nikako da krene.
Eto, i zbog takvih stvari
donosimo zakon o strateškim investicijama”, rekao
je potpredsjednik Grčić.
Na predavanju u organizaciji veleposlanstava
Austrije, Švicarske i Njemačke, Grčić je istaknuo da
Vladina povjerenstva svaki
tjedan uklanjaju barijere za
projekte koji su dosad če-
kali u ladicama. Radi bržeg
izdavanja građevinskih dozvola zaposlit će se 10 novih stručnjaka u Ministarstvu graditeljstva, a nove
službenike koji će rješavati
imovinsko-pravne probleme dobit će i Ministarstvo
pravosuđa. Nakon svega
Grčić očekuje da će ove
godine investicije u Hrvatskoj rasti oko šest posto i dosegnuti 67 milijardi
kuna. Od toga će 50 milijardi uložiti privatni investitori. “Ako se sve to i realizira, bit ćemo na razini
od 2010. godine. Nije to
velik skok, ali je bitno da
ipak krećemo prema gore”,
rekao je Grčić. (I.V.)
Međunarodna trgovačka komora
Pozitivna godina za
ICC Hrvatska
Potrebno je što više afirmirati djelovanje i ulogu
Hrvatskog nacionalnog
odbora ICC-a Hrvatska,
kao dijela Međunarodne
trgovačke komore (ICC),
najsnažnije i najvažnije
globalne poslovne organizacije koja regulira uvjete,
promovira stavove svjetske poslovne zajednice te
bitno utječe na zbivanja
u svjetskom poslovanju,
istaknuo je Nadan Vidošević, predsjednik HGK-a
i Hrvatskog nacionalnog
odbora ICC-a Hrvatska na
2. sjednici Skupštine tog
odbora, održanoj u srijedu
u HGK-u.
Prošla je godina bila
pozitivna godina u radu
ICC-a Hrvatska, a njezini su predstavnici sudjelovali u radu svih 12 komisija ICC-a. Ove godine
obilježit će se i 10. obljetnica osnivanja ICC-a Hrvatska, a to je i prilika da
se Vladinim institucijama
predstavi i osvijesti uloga i važnost rada ICC-a
Hrvatska, istaknuo je Vidošević. S izvješćem o
radu Nacionalnog odbora ICC-a Hrvatska
za 2012. godinu članove Skupštine upoznala je
Sunčanica Skupnjak Kapić, direktorica Sektora za međunarodne odnose HGK-a i glavna tajnica
Hrvatskog nacionalnog
odbora ICC-a Hrvatska.
Kako je kazala, prošla je
godina bila vrlo intenzivna s pozitivnim postignućima, a osobito se ističe
rad u Komisiji za arbitražu te Komisiji za bankarsku tehniku i praksu.
Na sjednici je izglasan i prijedlog o izmjeni
Odluke o visini članarine, prema kojem se dosadašnja članarina za malo i
srednje poduzetništvo sa
400 eura smanjuje na 250
eura, a za fizičke osobe sa
250 na 150 eura. (PV)
10 AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3770, 25. ožujka 2013.
( travanj 2016.
( 2,8 mlrd kn
Zračna luka Zagreb
Ozelenjavanje postojećih zgrada
rok završetka novog terminala Zračne luke Zagreb
vrijednost izvedenih građevinskih radova u 2011.
Zelena gradnja
Kada Hrvatska uđe u Europsku uniju, zgrade bez energetskog
provedba i kontrola certifikata
Boris Odorčić
odorcic@privredni.hr
Financiranje pri kraju,
radovi kreću u rujnu
Realizacija ovako velikog projekta, tvrdi resorni
ministar Hajdaš Dončić, potvrda je da je Hrvatska
sigurna zemlja za strane investicije
Drago Živković
zivkovic@privredni.hr
K
ada je 11. travnja prošle godine potpisan
ugovor o koncesiji za izgradnju i upravljanje
Zračnom lukom Zagreb,
direktor razvoja francuske kompanije Bouygues
Christophe Petit najavio je
da bi radovi mogli početi
za šest do devet mjeseci.
Zatvaranje
financijske
konstrukcije za
ovakve projekte u
Europi inače traje
oko 18 mjeseci
Godinu dana kasnije, Petit najavljuje da bi izgradnja trebala početi u rujnu
ove godine, 17 mjeseci
nakon potpisivanja ugovora. Unatoč tome, Petit
ne vidi nikakvo kašnjenje
jer, kaže, zatvaranje financijske konstrukcije za
ovakve projekte u Europi
i inače traje oko 18 mjeseci. A financijska konstrukcija još nije posve zatvorena iako Petit tvrdi da
su vrlo blizu cilja i da će
sve biti zaključeno počet-
kom travnja. U međuvremenu je došlo do promjena u sastavu dioničara, a
ni koncesionar više nije
tvrtka ZAIC, već novoosnovano dioničko društvo
Međunarodna zračna luka
Zagreb (MZLZ). ZAIC je,
naime, registriran u Velikoj Britaniji kao tvrtka u
kojoj 85 posto vlasništva
ima Bouygues, a 15 posto njihov partner u projektu Aeroport de ParisManagement (ADPM),
tvrtka koja upravlja dvama pariškim aerodromima. Nositelj koncesije
tako će biti MZLZ, a njega će kao nadzornik koncesije kontrolirati tvrtka
Zračna luka Zagreb koja
je u većinskom vlasništvu države, najavio je resorni ministar Siniša Hajdaš Dončić.
Viaduktu pet posto
Uz Bouygues i ADPM,
suvlasnici MZLZ-a su
Međunarodna financijska
korporacija (IFC), inače dio Svjetske banke,
sa 20 posto, potom Croatia osiguranje sa 10 posto i glavni izvođač radova Viadukt s pet posto.
Viadukt će, prema najavi
predsjednika Uprave Joška Mikulića, obaviti sve
radove na infrastrukturi
cesta i pista, u vrijednosti
od oko 50 milijuna eura.
Dioničari MZLZ-a zajedno su prikupili između 90
i 95 milijuna eura, a za
ostatak do 236 milijuna
eura, koliko je vrijednost
novog terminala, namjeravaju uzeti kredite. Europska investicijska banka već im je odobrila 120
milijuna eura, a računaju i na dva kredita od po
65 milijuna eura koje bi
im trebali dati Zagrebačka i Erste banka. ZAIC i
MZLZ su dosad, tvrdi Petit, uložili četiri milijuna
eura u izradu dokumentacije, lokacijska dozvola
je dobivena krajem prošle
godine, u izradi je glavni
projekt, pa se građevinska
dozvola očekuje tijekom
travnja. Četiri zaposlenika ADPM-a već pripremaju preuzimanje Zračne
luke Zagreb, a zaposlenima se jamči zadržavanje
radnih mjesta pod istim
uvjetima još najmanje
pet godina, ističe projekt
menadžer ADPM-a Arnaud Sabatier. Novi rok
za završetak terminala je
travanj 2016., a realizacija ovako velikog projekta,
tvrdi Hajdaš Dončić, potvrda je da je Hrvatska sigurna zemlja za strane investicije.
Z
elena gradnja i
održivi
razvoj
šansa su za razvoj
energetske učinkovitosti i
očuvanje prirodnih resursa. K tomu, onim tvrtkama koje se odluče baviti
zelenom ekonomijom takva gradnja može biti i solidan izvor prihoda.
Međutim, u sumornom smo trenutku hrvatskog graditeljstva, kaže
Vedran Vilović iz Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo
Hrvatske gospodarske
komore. “U zlatnim godinama, poput 2008., vrijednost izvedenih građevinskih radova iznosila je
4,75 milijardi kuna. U sektoru graditeljstva poslovalo je 11.200 tvrtki koje
su imale oko 108.000 zaposlenika. Tri godine kasnije, vrijednost radova u
toj djelatnosti bio je 2,8
milijardi kuna. Zanimljivo je kako je te 2011. go-
dine bilo registrirano oko
15.000 tvrtki, dakle, više
nego u 2008., ali u njima
je radilo manje osoba, oko
83.000. Najviše, čak 42
posto tih tvrtki imalo je između jednog i osam zaposlenika, što pokazuje kako
je zapravo riječ o obrtnicima. Tek jedan posto tvrtki za graditeljstvo ima više
od 500 zaposlenih”, objašnjava on dodavši kako je u
padu i broj izdanih građevinskih dozvola.
Pregled i certifikat
“Bez obzira na taj silazni
trend, traže se promjene u
pristupu, ali i načinu gradnje. Stoga vjerujem kako
će Hrvatska prepoznati zelenu gradnju kao onu koja
može pridonijeti golemoj
uštedi energije i koja nema
alternativu u budućnosti.
U protivnom, Europska
unija će nas na to prisiliti regulativom”, istaknuo
je Vilović na prošlotjednom 11. simpoziju o zelenoj gradnji Ozelenjavanje
postojećih zgrada koji su
Gospodarenje otpadom i komunalna društva
Naknade za punjenje pro
Gospodarenje otpadom
u Hrvatskoj uređeno je
raznim
dokumentima
koji su plod domaćeg zakonodavstva, ali i njegove prilagodbe pravnoj
stečevini Europske unije.
Sukladno tomu, poduzeti su određeni koraci
kako bi Hrvatska uredila
to područje. Tako je, primjerice, započela ili je u
pripremi, izgradnja nekoliko centara za gospodarenje otpadom (Bikarac,
Marišćina,
Kaštijun...)
kojima hrvatske županije
trebaju biti pokrivene do
2018. godine. K tomu, zatvorena je otprilike polovina od oko 300 registri-
Zbog nekih
komunalnih
društava u nas
ima više modela
izračuna naknade
za gospodarenje
otpadom
ranih odlagališta otpada.
Situacija je, dakle, bolja u odnosu na onu prije 15 godina, premda je
pred Hrvatskom još mnogo posla.
Glas gospodarstva
Nikola Ružinski, pregovarač za zatvoreno poglavlje 27 – Okoliš, kaže
kako zbog preuzetih obveza iz Ugovora o pristupanju EU-u Hrvatska
mora smanjiti i udio biorazgradivog (papir, karton, tekstil....) u komunalnom otpadu. “Ako pak
ne ispunimo preuzete obveze, europski sud može
nam odrediti kazne koje
nisu male”, upozorava on.
11
www.privredni.hr
Broj 3770, 25. ožujka 2013.
( oko 15.000 tvrtki
*vijesti
poslovalo u sektoru graditeljstva te godine
nema alternativu
certifikata neće se moći prodati ili iznajmiti, jer takav je zakon. Međutim, drugo je pitanje njegova
ogranizirali Savjet za zelenu gradnju u Hrvatskoj
i HGK.
Valja naglasiti kako
su zgrade najveći potrošači na koje otpada oko
44 posto ukupno utrošene energije u nas. Novije
zgrade energetski su bolje
“potkovane” od onih postojećih koje su se gradile
između 1945. i 1990. godine i koje mogu biti pravo blago za one tvrtke koje
ih žele energetski obnoviti po ESCO (Energy Service Company) modelu. Dakle, takvim će se tvrtkama,
koje su zapravo pružatelji energetskih usluga, investicija u obnovu vratiti
kroz ostvarene uštede.
Željka Hrs Borković, članica Uprave Planetarisa, tvrtke koja razvija cjelovita energetska
rješenja u zgradama, napominje kako se zbog sve
manjih investicija u nove
zgrade sektor u većoj mjeri treba okrenuti onim postojećima. Te su zgrade,
kao i nove, obveznice ne-
kih europskih direktiva i
domaćeg zakonodavstva.
“Tako se u njima treba
provesti energetski pregled i certificiranje. Kada
Hrvatska uđe u Europsku
uniju, zgrade bez energetskog certifikata neće se
moći prodati ili iznajmiti.
Takav je zakon. Međutim,
drugo je pitanje njegova
provedba i kontrola certifikata”, upozorava ona.
Nepotpuni podaci
Osim nekoliko privatnih
investitora koji su prepoznali prednosti ugradnje energetski učinkovitih građevinskih materijala
i proizvoda, velike uštede
može ostvariti i država u
čijem su vlasništvu nekretnine javnog sektora. Prema nekim procjenama, postoji potencijal ušteda od
oko 500 milijuna kuna godišnje podizanjem energetske učinkovitosti upravo u tim zgradama. Stoga
je Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI)
započeo s programom
energetske obnove zgrada javnog sektora. Ivan
Podizanjem
energetske
učinkovitosti u
zgradama javnog
sektora moglo bi
se uštedjeti oko
500 milijuna kuna
godišnje
Šerić iz tvrtke CEI kaže
kako se radi o nešto manje
od 190 milijuna četvornih
metara, što je oko pet posto ukupnog komercijalnog stambenog sektora u
Hrvatskoj. Među nekolicinom problema koji otežavaju provedbu energetske obnove jest i taj što su
dostupni podaci o državnoj imovini kontradiktorni
i nepotpuni. Unatoč tomu,
74 zgrade od 400 koje su,
procjenjuje se, pogodne za
obnovu po ESCO modelu,
imaju spremnu dokumen-
taciju koju je potrebno dodatno provjeriti. A u postupku energetske obnove
pak svega su 22 zgrade.
Mark Gero, član
Upravnog odbora Savjeta za zelenu gradnju u
Hrvatskoj, kaže kako tržište zelene gradnje još prije dvadesetak godina nije
postojalo. “Svih tih godina nastojali smo što bolje
informirati građane i poduzetnike o tome kako postojeće zgrade mogu biti
energetski učinkovite i
održive”, napominje on.
Trud ovog savjeta, koji
djeluje diljem svijeta, nije
ostao neprimijećen i trenutačno se u nekim zemljama izdaje više dozvola za
zelenu gradnju od onih za
energetski neučinkovite
nekretnine.
Ako se, pak, trendovi
održive i zelene gradnje još
snažnije počnu primjenjivati na vrtiće, komercijalne
i javne zgrade, tada građani
neće napuštati naselja u kojima žive kako bi pronašli
bolji i ugodniji okoliš.
Sve manje obrta
U Hrvatskoj je krajem prosinca 2012. bilo 83.714 aktivnih obrta što je 3,1 posto
manje nego krajem istog
mjeseca 2011., pokazuju
podaci statističkog pregleda Hrvatske obrtničke komore (HOK) Obrtništvo u
brojkama 2013. Vlasnika i
ortaka u obrtima ukupno je
85.772, od čega su 32 posto žene, a 68 posto muškarci. Prema podacima
HZMO-a, kod obrtnika je
krajem prosinca 2012. bilo
zaposleno 103.099 radnika ili 5952 odnosno 5,45
posto manje nego krajem
2011.
Nezaposlenost
najviša u 10 godina
U Hrvatskoj je u veljači,
prema podacima Državnog zavoda za statistiku,
stopa registrirane nezaposlenosti ostala nepromijenjena u odnosu na siječanj
te iznosi 21,9 posto. Riječ
je o najvišoj razini nezaposlenosti u proteklih 10 godina. Podsjetimo, slična je
stopa nezaposlenosti zabilježena zadnji put u srpnju
2002. godine kada je iznosila 22 posto. Makroekonomisti procjenjuju kako
je to posljedica dugogodišnje recesije, brojnih stečaja ili restrukturiranja mnogih tvrtki, ali i strukturnih
problema, odnosno neusklađenosti ponude i potražnje na tržištu rada.
Novi terminal Luke
Rijeka u srpnju
računa, a ne čuvanje okoliša
Mario Obrdalj, pomoćnik ministra za zaštitu okoliša i održivi razvoj
pri Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, ističe kako je u pripremi novi
zakon o otpadu. U nacrtu prijedloga toga zakona
strogo su definirani i drugi ciljevi iz pregovora Hrvatske s EU-om. “Uvest će
se nove kategorije otpada i
sustav dozvola za gospodarenje otpadom. Tako
će svi poslovni subjekti imati jednu dozvolu za obavljenje ove
djelatnosti, a moći će
poslovati u industrijskim
zonama, što sada nije moguće”, napominje Obrdalj.
Mirjana
Matešić,
ravnateljica Hrvatskog
poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR),
kaže kako se gospodarenje otpadom često promatra
iz per-
spektive zagađivača te se
rijetko čuju stavovi gospodarstva, tj. onih koji se
time bave. “Stoga, nije
svejedno kakve propise i
naknade donosi država,
nego je važno da u tome
sudjeluje i gospodarstvo”,
smatra ona ustvrdivši kako su neke naknade fiskalne,
a ne okolišne. “Jer,
njihova
primarna zadaća je
punje-
nje proračuna, a ne zaštita
okoliša”, istaknula je ona
na okruglom stolu Je li Hrvatska spremna za cjeloviti
sustav otpadom koji je organizirala Hrvatska udruga stručnjaka zaštite prirode i okoliša.
Varijacije u
izračunima
Tomislav Ćurko, predsjednik Grupacije održavanja čistoće i član
Vijeća udruženja komunalnog
gospodarstva,
ističe kako je Hrvatska
spremna za cjelovit su-
stav u onoj mjeri u kojoj
su na to spremna i komunalna društva. Osim novog
zakona, njihovoj spremnosti mogu pripomoći i jedinice lokalne samouprave.
Jer, neka komunalna društva još uvijek imaju različite modele izračuna naknade za gospodarenje
otpadom. Zbog toga neki
građani Hrvatske prikupljanje komunalnog otpada plaćaju po četvornome
metru nekretnine u kojoj žive ili broju članova u
njoj, a drugi pak po volumenu. (B.O.)
Nova oprema za kontejnerski terminal Brajdica u
Luci Rijeka, vrijedna 23
milijuna eura, bit će dopremljena u svibnju, a svečani
početak rada na novom dijelu obale terminala bit će
označen sredinom srpnja.
Lučka uprava Rijeka, koristeći se zajmom Svjetske
banke, dovršava izgradnju novog dijela obale na
Brajdici kojim će se povećati kapacitet terminala na
oko 600.000 kontejnera na
godinu i omogućiti prihvat
najvećih brodova koji plove sjevernim Jadranom.
12 AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3770, 25. ožujka 2013.
( oko 5000 tvrtki
( na 15
okuplja Sektor za turizam HGK-a
visokoškolskih ustanova može se studirati turizam
8. međunarodni festival gastronomije Biser mora
Ljudi kao najvažnija karika
Za podizanje kvalitete u turizmu nužna je suradnja javnog i privatnog
pogotovo u destinacijma koje od njega žive
Jozo Vrdoljak
vrdoljak@privredni.hr
O
vogodišnji 8. međunarodni festival gastronomije
Biser mora, koji se zadnjih godina u organizaciji Saveza kuhara mediteranskih i europskih regija
održava u Supetru na Braču, okupio je više od 300
kuhara iz 14 zemalja, a
najatraktivniji su gosti bili
iz Saudijske Arabije, Turske i Cipra. Taj je festival u proteklih osam godina od male lokalne gastro
manifestacije dosegao razinu najvećeg regionalnog gastro festivala.
Na Biseru mora održan je i stručni skup o
kvaliteti u turizmu. Sudionici skupa su jedinstvenog
mišljenja da je za podizanje kvalitete u turizmu
nužna suradnja javnog i
privatnog sektora te svih
dionika u turizmu, pogotovo u destinacijma koje
od njega žive. Na skupu je
upozoreno na niz problema u turizmu, a posebno
je istaknuto kako je ljudski faktor najvažnija karika u podizanju turističke
kvalitete. Razgovaralo se
i o problemu suradnje visokoškolskih i srednjoškolskih obrazovnih ustanova s poduzetnicima.
U Hrvatskoj se turizam može studirati na
osam fakulteta i sedam
veleučilišta. Za studij turizma imamo samo 39
programa što je tek tri posto od ukupnih studijskih
programa koje je odobrilo
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u 2011.
godini.
tom na nedostatak stručnih i praktičnih znanja
kod studenata te nisku, ali
ipak rastuću stopu međunarodne mobilnosti
studenata.
“Sektor za
turizam Hr-
Nužna aktivnija
suradnja
“S obzirom na značaj turizma u Hrvatskoj to
je premalo. Razvoju kvalitete u turističkom sektoru može-
Za studij turizma
imamo 39
programa što je
samo tri posto od
ukupnih studijskih
programa
mo pridonijeti aktivnijom
suradnjom sa svim ključnim dionicima u turistič-
15. Noćnjak
sektora te svih dionika u turizmu,
kom sustavu”, istaknula je Smiljana Pivčević
s Katedre za turizam
splitskog Ekonomskog
fakulteta. Ona je ukazala
i na sve manja proračunska izdvajanja za znanost
i visoko obrazovanje, po-
vatske gospodarske komore
okuplja oko 5000 tvrtki,
uglavnom malih i srednjih, grupiranih u 19
strukovnih udruženja i
zajednica. Turistički cvijet - kvaliteta za Hrvatsku je akcija kojom HGK
zajedno s Hrvatskom televizijom potiče unapređenje kvalitete ponude i
usluga tvrtki i pojedinaca u hrvatskom turističkom sektoru dodjeljujući
nagrade u šest kategorija
na Danima hrvatskog turizma. Istraživanje kontrole kvalitete turističkih
destinacija koje provodi
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar ima za cilj
što objektivnije ocijeniti
vrijednosni lanac ponude
u odabranim hrvatskim
turističkim destinacijama
u vrijeme turističke sezone”, kazala je Marina
Kezić iz Sektora za turizam u HGK. Dodala
je da će poboljšanju kvalitete turističkih usluga
pridonijeti i akcija Tajni kupac u ugostiteljstvu
koja se provodi u suradnji sa strukovnim udrugama.
revitaliziran slavonski sajam vina
Preskupo maslinovo ulje Izvanredni rezultati
sajma Slavin 2013
N
a
ovogodišnjem Noćnjaku
okupilo se oko
1000 maslinara, uljara,
distributera, stručnjaka te
ljubitelja maslinovog ulja,
a 328 uzoraka maslinova
ulja ocjenjivano je u dvije kategorije. Analizirana
je i posljednja berba maslina.
Prema podacima koje
je iznijela Višnja Šimunović iz Hrvatske savjetodavne službe, urod
maslina se razlikuje po
regijama, ali se
može reći da je
riječ o prosječno
dobrom urodu te da
je novo maslinovo ulje
izuzetne kvalitete. U Istri
je, tako, prosječan urod
manji 40 do 50 posto u
odnosu na 2011., dok je u
Splitsko-dalmatinskoj žu-
paniji urod 50 do 65 posto
veći unatoč sušnom ljetu.
Obilnim urodom se može
pohvaliti i južna Dalmacija, dok se na Korčuli
unazad 10 godina ovakav
urod maslina ne pamti, a
slično je i na Visu.
U Hrvatskoj se, prema podacima ministarstava, Hrvatske gospodarske komore i Državnog
Urod varira po
regijama, ali novo
ulje je izuzetne
kvalitete
zavoda za statistiku, proizvede između 30.000 i
50.000 tona maslina godišnje. Primjera radi, u
2010. je proizvedeno oko
38.000 tona maslina od
kojih je dobiveno oko
6000 tona maslinovog
ulja. Pretpostavlja se da
bi ove godine urod mogao
biti oko 50.000 tona maslina i proizvedeno oko
7000 tona maslinovog
ulja. Jedan od većih problema je visoka cijena domaćeg maslinovog
ulja što mu ograničava konkurentnost na EU tržištu.
Inače, na EU otpada
73 posto ukupne svjetske
proizvodnje
maslinova
ulja što je oko 2,2 milijuna tona, a pod maslinicima je oko pet milijuna
hektara zemljišta. (J.V.)
F
rankovka Iločkih
podruma (berba
2012.), graševina Ivice Peraka iz Kutjeva (2012.) i šljivovica Damira Vaneka (2009.) iz
Orahovice šampioni su
18. međunarodnog sajma
vina, vinarstva i voćarstva Slavina 2013. u Orahovici.
Stručna komisija od
12 enologa, kojom je
predsjedala prof. dr. Stanka Herjavec, ocijenila je
59 uzoraka vina. Zlatnu medalju dobila su 22
vina, srebrnu 21, a brončanu devet vina. Jedno je
vino dobilo priznanje, a
jedno ostalo neocijenjeno
jer nije zadovoljilo. “To
je izvanredan rezultat! Od
četiri najbolja vina - tri
graševine i jedan silvanac
koja su imali po 86 bodova izabrali smo suho, bijelo, mirno vino, graševinu
iz Kutjeva. Najbolje ocijenjena frankovka među
osam uzoraka je uistinu
vrhunac koji frankovka
može dati, to više što je
to mlado vino i ima izvanredan potencijal za dozrijevanje”, rekla je Stanka
Herjavec.
Na sajmu se predstavilo više od 60 izlagača iz
Mađarske, Srbije i Hrvatske, a posjetitelji su mogli
kušati stotinjak vrsta vina.
Međunarodni sajam
vina, vinarstva i voćarstva
u Orahovici je ponovno
pokrenut nakon dvije godine stanke. Organizirali su ga Grad Orahovica
i Turistička
zajednica, a
suorganizatori su bili
Virovitičko-podravska
komora, HGK-Županijska komora Virovitica i
HOK – Obrtnička komora Virovitičko-podravske
županije. “Unatoč gospodarskoj krizi koja uvjetuje da se sajmovi danas
zatvaraju, mi smo uspjeli
vratiti jedan iznimno važan turistički proizvod u
grad. Na nama je da ga u
budućnosti čuvamo i dižemo”, rekao je predsjednik
Organizacijskog odbora i
gradonačelnik Orahovice
Josip Nemec. (G.G.)
enterprise europe
info
Broj 81, 25. ožujka 2013.
Hrvatska u EU proračunu
Poslovni susreti u
Novom Sadu
U plusu za
443,2 milijuna kuna
Dopunom proračuna Europske unije zbog njenog proširenja za novu zemlju Hrvatskoj je
osiguran 655,1 milijun eura, a Hrvatska će u njega morati uplatiti 211,9 milijuna
Novosadski sajam, u suradnji
s Privrednom komorom Vojvodine, Europskom poduzetničkom mrežom u Srbiji i Sveučilištem u Novom Sadu pozivaju
na međunarodne poslovne susrete AgroB2B@NSFair koji će
se organizirati u okviru Sajma
poljoprivrede 22. svibnja na
Novosadskom sajmu.
Organizacijom poslovnih susreta želi se dodatno pomoći tvrtkama u kontaktiranju s
inozemnim partnerima u okviru sajma. Susret je namijenjen
primarno proizvođačima hrane i piće, no događaj je otvoren i za povezane gospodarske
sektore poput poljoprivredne mehanizacije, gnojiva i zaštite bilja, ambalaže, obnovljivih izvora energije, opreme
za proizvodnju i preradu hrane, kao i znanstvenih i istraživačkih institucija. Sudjelovanje u poslovnim susretima je
besplatno.
Europska komisija je predložila dopunu proračuna Europske unije za
2013. kako bi se u obzir uzeo hrvatski ulazak u tu međunarodnu asocijaciju. Prema prijedlogu rebalansa Hrvatska će za prvih šest mjeseci
članstva imati 655,1 milijun eura u
obvezama, a 374 milijuna u plaćanjima. Hrvatski doprinos proračunu EU-a za 2013. bit će 211,9 milijuna eura.
“Od 1. srpnja 2013. kada se Hrvatska
pridruži Europskoj uniji, hrvatske regije i gradovi, mala i srednja poduzeća,
nevladine organizacije,
znanstvenici i ostali moći
će se natjecati za europske fondove kao i svaka
druga članica. Ovom dopunom proračuna samo
se primjenjuje financijski aspekt jednoglasnog
sporazuma zemalja članica EU-a da prime Hrvatsku kao 28. članicu”,
rekao je povjerenik za financijsko programiranje
i proračun Janusz Lewandowski. Prijedlog Komisi-
je trebaju prihvatiti Vijeće EU-a i Europski parlament. Europski se proračun
izražava na dva načina, kroz preuzete
obveze i kroz stvarna plaćanja. To znači
da će Hrvatska u financijskoj 2013. računovodstveno imati na raspolaganju
655,1 milijun eura, a dio koji će biti realiziran, to jest naplaćen u toj godini
iznosit će 374 milijuna. Ostatak će se
realizirati u sljedećih nekoliko godina.
pogođene visokom stopom nezaposlenosti i Europski fond za regionalni
razvoj (ERDF) koji je namijenjen smanjivanju razlika u razvoju pojedinih zemljopisnih područja ili između određenih socijalnih grupa i koji je uglavnom
usmjeren na infrastrukturne investicije, proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih mjesta te na lokalni razvoj i
razvoj malog i srednjeg poduzetništva.
Najveći dio sredstava odnosi se na kohezijska sredstva - 449,4 milijuna eura
u obvezama, 149,8 milijuna u plaćanjima. Od iznosa u obvezama 299,6 milijuna otpada na strukturne fondove, a
149,8 milijuna iz Kohezijskog
fonda.
Strukturni
fondovi su Europski
socijalni fond (ESF)
koji pruža podršku regijama koje su
Kohezijski fond (KF) financira velike infrastrukturne projekte kojima se unapređuje okoliš i razvija prometna infrastruktura određena kao sastavni dio
Transeuropske prometne mreže.
Iz proračunske stavke Očuvanje i
upravljanje prirodnim resursima, u
koju spadaju poljoprivreda i ribarstvo,
Hrvatska će dobiti 10,2 milijuna eura u
obvezama i 2,6 milijuna u plaćanjima.
U stavci Državljanstvo, sloboda, sigurnost i pravosuđe za Hrvatsku je predviđeno 73,3 milijuna eura u obvezama i
42,2 milijuna u plaćanjima. Najveći dio
toga iznosa namijenjen je za prilagodbu schengenskim pravilima - 40 milijuna eura, koji će biti realizirani odmah u
istoj proračunskoj godini.
enterprise europe
Zajednička trgovinska
politika Europske unije
Piše >> Ante Gavranović
Njemačko-hrvatski
gospodarski odnosi
- gdje škripi?
Njemačka je drugi vanjskotrgovinski partner Hrvatske, iza Italije a
ispred Slovenije i Austrije. U razdoblju od 2002. do 2011. Hrvatska su
poduzeća uvezla iz Njemačke proizvoda u vrijednosti 24.784,7 milijuna USD, a u isto vrijeme izvezli za
9.498,7 milijuna. Koeficijent uvoza i izvoza u desetogodišnjem razdoblju iznosi 2,6 prema 1 ili pokrivenost uvoza izvozom samo 38,32
posto. Koeficijent prema Italiji, naprotiv, iznosi 1,58 prema 1, Sloveniji 1,61 prema 1 i Austriji 1,73 prema
1. Dakle, upravo s Njemačkom imamo najslabiji odnos izvoza i uvoza.
Postavlja se pitanje zašto? Gdje
škripi u našim gospodarskim odnosima s najjačom europskom
ekonomijom? Zašto sa zemljom
koja šalje više od 1,9 milijuna turista u Hrvatsku, gdje živi više od
200.000 Hrvata, koja je treća zemlja u pogledu inozemnih investicija u našu zemlju, ne uspijevamo
uspostaviti čvršće gospodarske i
industrijske odnose?
Odgovor je dosta jednostavan: zapostavili smo industriju! U hrvatskoj prerađivačkoj industriji bilo je
1990. ukupno 651.000 zaposlenih;
danas ih je jedva 190.000. Mnogi domaći proizvođači koji su uspostavili korektne proizvodne odnose s nizom njemačkih poduzeća
jednostavno su nestali s tržišta. Zaboravili smo – ili previdjeli – da Njemačka svoju ekonomsku snagu zasniva na snažnoj industriji, prije
svega elektro-strojogradnji. Posljedica toga je da uspješno surađivati mogu samo zemlje koje također
imaju jasnu industrijsku orijentaciju, usmjerenu na kvalitetu, inovaci-
je i tržišnu konkurentnost. Mnoga
naša poduzeća izgubila su upravo
te osobine. Sve je manje proizvodnih kooperacija s njemačkim tvrtkama, sve je manje zajedničkih nastupa na trećim tržištima.
...
Hrvatska na pragu ulaska u EU nužno preispituje svoju startnu, ali i
dugoročnu poziciju. SWOT analiza pokazuje brojne prednosti, ali
i niz nedostataka i slabosti. Ne bismo ih sad posebno isticali, ali znamo da se prigovori stranih, pa i njemačkih privrednika, odnose na
stanje u javnoj upravi, sporo pravosuđe, prevelike ovlasti lokalnih “šerifa”, sporo rješavanje investicijskih
odluka. Najveće zapreke vide u činjenici da se čak i dobra zakonska
rješenja gube u njihovoj primjeni. Nužne promjene traže, zapravo,
novi model gospodarske suradnje.
....
Hoće li do toga i doći, pokazat će
vrijeme. Hrvatska se upinje da
stvori pogodne uvjete za dolazak
stranog kapitala i osigura stabilnost i sigurnost u ulaganja. Njemačka, uvijek prijateljski naklonjena Hrvatskoj, spremna je i sada
pružiti ruku i pomoći novom zamahu hrvatskoga gospodarstva. Formula je jasna: jednake šanse na
tržištu uz osiguranje i stalno jačanje konkurentnosti najbolja su
preporuka i mamac za privlačenje njemačkoga kapitala. Na tim se
osnovama zaista mogu graditi dugoročni planovi, ostvarivati zajednički ciljevi i stvarati uvjeti za istinsko partnerstvo.
[cijeli blog je moguće pročitati na web stranici http://www.hgk.hr/blog/
njemacko-hrvatski-gospodarski-odnosi-gdje-skripi]
Hrvatska ulaskom u EU više neće
moći samostalno donositi mjere trgovinske politike isključivo u nadležnosti Europske unije. Jedini je pregovorač prema trećim zemljama Europska
komisija, istaknuto je na seminaru
Republika Hrvatska i zajednička trgovinska politika Europske unije koji su
organizirali Hrvatska gospodarska
komora i Državni ured za trgovinsku
politiku.
Na seminaru su se poduzetnici upoznali s promjenama koje donosi pristupanje
Hrvatske EU-u, posebice u primjeni zajedničke trgovinske politike EU-a i novim
uvjetima poslovanja na jedinstvenom tržištu Europske unije te na tržištima trećih
zemalja s kojima EU ima razvijenu mrežu ugovornih odnosa. “Europska komisija donijela je Strategiju za pristup tržištima radi stvaranja novih mogućnosti
za EU izvoznike, uspostave partnerstva
za pristup tržištu zbog lakšeg identificiranja te uklanjanja trgovinskih prepreka, uspostave baze podataka za pristup
tržištu i izvoznog helpdeska za zemlje u
razvoju”, rekao je predstojnik Državnog
ureda za trgovinsku politiku Denis Čajo.
“Europska unija ima trgovinske ugovore
sa zemljama Europe, mediteranskim zemljama, carinsku uniju s Andorom, Turskom i San Marinom, sa zemljama Latinske Amerike, Južnom Afrikom i Južnom
Korejom, pregovara s Indijom, Malezijom, Vijetnamom, Gruzijom, Armenijom i
Moldavijom, očekuje završetak pregovora s Kanadom, a s Ukrajinom su pregovori završeni. Europska komisija dobila je
mandat i za otvaranje pregovora s Japanom”, rekao je Čajo.
Članstvom u EU Hrvatska preuzima zajedničku trgovinsku politiku Europske
unije. Time prestaju vrijediti ugovori o
slobodnoj trgovini sa zemljama Cefte,
Efte te Turskom, a primjenjuju se ugovorni odnosi koje EU ima s tim zemljama.
Od 1. srpnja s Albanijom, BiH, Crnom Gorom, Makedonijom i Srbijom primjenjuje se Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) ili Privremeni sporazum EU-a
sa svakom pojedinom državom. Kosovo
i Moldavija nemaju SSP. Hrvatska sa zemljama regije ponajviše trguje prehrambenim proizvodima te će imati nepovoljnije carinske uvjete od postojećih.
Na seminaru je bilo riječi i o Općem sustavu povlastica kojim razvijene zemlje jednostrano odobravaju carinske povlastice zemljama u razvoju i najnerazvijenijim
zemljama. Prikazana je i trgovinska politika EU-a sa zemljama Srednje i Latinske
Amerike, karipskim i pacifičkim zemljama,
a obrađeni su i uvjeti trgovine s Peruom,
Kolumbijom, Čileom te Meksikom.
Natječaj za kreativnost
Ako je vaša tvrtka/organizacija ostvarila znatne rezultate i kreativne poslovne pomake u 2012. godini te
brojne kvalitetne projekte s ciljem
unapređenja poslovanja, Udruga
MRAK - Mreža za razvoj i kreativnost
- poziva na prijavu projekata, odnosno kreativne i inovativne djelatnike
na natječaj za Nagradu za kreativnost
i inovativnost 2013.
Udruga MRAK - Mreža za razvoj i kreativnost i ove će godine pred najuglednijim
hrvatskim poduzetnicima i uglednicima
iz javnog, znanstvenog i društvenog života u povodu Dana kreativnosti i inovativnosti u Hrvatskoj dodijeliti Nagradu za
kreativnost i inovativnost u poslovnom i
društvenom djelovanju u nekoliko kategorija.
Svečana dodjela održat će se 19. travnja
u Puli u sklopu dvodnevne manifestacije Dana kreativnosti i inovativnosti koja
je ove godine posvećena temama regi-
onalnog razvoja, kreativnosti, inovacija
i istraživanja kao temelju rasta i konkurentnosti, pametnih i kreativnih gradova
te ženama kao predvodnicama socijalnih inovacija. Poziv za prijavu projekata
za Nagradu za kreativnost i inovativnost
otvoren je do 19. ožujka 2013.
Prijaviti se možete putem prijavnice
koja se nalazi na http://dki.mrak.com.hr/
dki_prijavnica.pdf. Za sve ostale informacije obratite se na mail maja@mrak.com.
hr ili broj telefona 01/6398 282.
www.een.hr
25. ožujka 2013.
2 3
Dobrovoljno, povjerljivo i brzo
Mirenje i do 20 puta
efikasnije od parničenja
Mirenje je znatno jeftinije od sudske parnice, a može biti i besplatno, kada je riječ o potrošačkim sporovima i sporovima potrošača s
financijskim institucijama
Drago Živković
Mirenje je dobrovoljan, povjerljiv, brz
i jeftin način rješavanja sporova, u kojemu stranke u postupku imaju puno
veću autonomiju nego u sudskoj parnici. Mirenje završava nagodbom
koja je ovršna isprava i bez ovjere
javnog bilježnika. Znatno je jeftinije
od sudske parnice, pa tako troškovi
u Centru za mirenje Hrvatske gospodarske komore iznose oko 1200 kuna
po stranci. Mirenje čak može biti i besplatno, kada je riječ o potrošačkim
sporovima i sporovima potrošača s financijskim institucijama.
Iz jednoga pet
Unatoč svim tim prednostima, mirenje
je još uvijek rijetka pojava u usporedbi sa
stotinama tisuća sudskih parnica. Predsjednik Hrvatske udruge za mirenje
Srđan Šimac razloge za to nalazi u ustaljenim navikama koje ljudima daju osjećaj
stabilnosti. Zbog toga Šimac u pravosuđu prepoznaje i tihi otpor prema mirenju,
U Nizozemskoj samo četiri
posto sporova završava
sudskim presudama
djelomice i zato što ga dio pravnika smatra zadiranjem u svoj monopol, u strahu
da bi im moglo donijeti gubitak prihoda i
kontrole nad pravnim postupkom. U nekim je zemljama upravo obratno, pa tako
Šimac navodi primjer Nizozemske gdje
samo četiri posto sporova završava sudskim presudama, 45 posto ih rješava alternativnim metodama poput mirenja i
arbitraže, a 47 posto građana uopće ne
želi ulaziti u sudske sporove jer to zahtijeva previše energije i vremena. Oblik mirenja su i nedavno uvedene predstečajne
nagodbe, koje Šimac načelno podržava,
iako su iz tog postupka isključeni sudovi,
pa i njegov Visoki trgovački sud.
Uspješnost postupka mirenja na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu već
sada prelazi 30 posto, nepunih sedam
godina nakon uvođenja te mogućnosti, prema podacima koje je voditeljica Odjela za mirenje tog suda Tanja
Hučera iznijela na okruglom stolu u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Od 1. srp-
Izbor između 141 izmiritelja
Centar za mirenje Hrvatske gospodarske komore djeluje od 2002. godine. Sjedište
mu je u Zagrebu, a regionalni centri za mirenje djeluju u Splitu, Rijeci, Puli, Osijeku, Varaždinu i Koprivnici. Kako ističe tajnica Centra Mirjana Košec, miriti se može
u građanskim, trgovačkim, radnim i drugim imovinskopravnim sporovima, a mirenje mogu zatražiti domaće i strane fizičke i pravne osobe. Rješavanje sporova mirenjem rasterećuje poslovanje gospodarstvenika od vođenja dugih sudskih postupaka s neizvjesnim ishodom, štedi vrijeme i novac te pridonosi očuvanju poslovne
suradnje i konkurentnosti, a time se stvara i bolje okruženje za ulaganja. Na listi
Centra za mirenje HGK-a nalazi se 141 izmiritelj raznih profesija - uz pravnike, ima
tu i ekonomista, inženjera i drugih struka.
nja 2006. do kraja veljače ove godine
suci izmiritelji Općinskog građanskog
suda imali su 1899 parničnih predmeta, od kojih je 597 završeno sudskom nagodbom, što daje stopu uspješnosti od
31,3 posto. U prva dva mjeseca ove godine uspješnost je i veća, jer od 52 parnična predmeta na mirenju 21 je završio nagodbom. Iako brojke na prvi pogled ne
izgledaju impresivne, valja imati na umu
da se iz samo jednog, primjerice, osta-
vinskog postupka koji završi mirenjem
moglo izroditi i četiri-pet novih parnica.
Istovremeno parnični postupci pred Općinskim građanskim sudom u samo dva
posto slučajeva završe nagodbom, što
znači da je mirenje uspješnije čak 15 do
20 puta.
Povjerenje najvažnije
Dobra iskustva s mirenjem ima Dalekovod, koji usluge Centra za mirenje HGK-a
koristi od 2005. godine, kaže šef pravne
službe Marijan Pavlović. Prvo mirenje
je završilo već nakon dva ročišta iako je
vrijednost spora bila višemilijunska. Nakon toga Dalekovod je uspješno završio
i mirenje u sporovima oko povrata zadužnica i mjenica, a nedavno su počeli
i postupak mirenja u sporu oko poslovnog prostora, no morali su ga prekinuti zbog otvaranja predstečajne nagodbe. Za mirenje nema ozbiljnih prepreka,
ali bitno je prethodno ispuniti dva uvjeta: staviti u ugovor klauzulu o obveznom
Čak 31,3 posto mirenja na
Općinskom građanskom sudu
u Zagrebu završi uspješno
mirenju i očuvati povjerenje među strankama. Upravo je manjak povjerenja najčešća prepreka mirenju, a njegovo očuvanje, kaže Pavlović, postiže se samo ako
je svaka ugovorna strana sigurna da će
nagodba na kraju biti poštena.
enterprise europe
Poljoprivreda i EU
Mladi i ambiciozn
Poljoprivrednicima je najvažniji Fond za jamstva u u poljoprivredi preko kojeg se obavljaju izravna plaćanja, za koja moraju podnijeti jedinstv
turu za što je potrebno napraviti projekt, prijaviti ga na natječaj, financirati ga, a tek potom zatražiti povrat sredstava
Krešimir Sočković
Jesu li hrvatski poljoprivrednici spremni za iskorištavanje financijske pomoći koju nudi Europska unija? Oni mlađi i
ambiciozniji izgleda već jesu.
Od ove godine Zajednička poljoprivredna politika Europske unije zamjenjuje dosadašnji nacionalni sustav potpora u poljoprivredi. Za njenu provedbu u Hrvatskoj je
zadužena Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Agencija je proteklih tjedana u okviru informativne kampanje preko svojih predstavnika na
susretima s poljoprivrednicima objašnjavala na koji način se mogu ostvariti ta sredstva. Od ove godine hrvatski poljoprivrednici su izjednačeni po pravima i obvezama
s onima u Uniji.
Ove godine, dakle, riječ je o dva fonda
koja su na raspolaganju hrvatskim poljoprivrednicima i stočarima, kaže voditeljica
Ureda za odnose s javnošću Agencije Leticija Hrenković. “Za njih je najvažniji Fond
za jamstva u poljoprivredi preko kojeg se
obavljaju izravna plaćanja za koja moraju
podnijeti jedinstveni zahtjev svake godine. Drugi fond koji im je na raspolaganju je
onaj za ruralni razvoj preko kojeg se isplaćuju potpore za kapitalna ulaganja u infrastrukturu i za što je potrebno napraviti određeni projekt, prijaviti ga na natječaj
i, što je najvažnije, financirati ga vlastitim
sredstvima ili kreditom banke, a potom zatražiti povrat sredstava”, ističe Leticija Hrenković. Upravo na ovom drugom fondu je
fokus edukacijskih seminara kako bi se što
više iskoristio potencijal i povuklo što više
sredstava iz njega.
Izravna plaćanja: novi rokovi
Kod izravnih plaćanja za poljoprivrednike
ništa se bitno nije mijenjalo u odnosu na
prethodne godine osim novih rokova koji
se trebaju poštovati. No kod ruralnog razvoja uvijek ima pitanja.
“Mi nećemo provoditi taj fond odmah,
nego ćemo kroz ovu godinu raditi na iskorištavanju sredstava iz pretpristupnog
programa IPARD. To je još uvijek velika nepoznanica za naše poljoprivrednike, ali i
Ministarstvo i Agencija rade na tome da ih
se što više informira o mogućim ulaganjima kako bi se ta sredstva povukla i ostvari-
la veća konkurentnost na zajedničkom tržištu”, naglašava Leticija Hrenković.
Kako bi ostvarili izravna plaćanja, poljoprivrednici moraju biti upisani u Upisnik po-
Od ove godine hrvatski
poljoprivrednici su izjednačeni
po pravima i obvezama s onima
u Uniji
ljoprivrednih gospodarstava, njihovo zemljište mora biti evidentirano u ARKOD
sustavu, a životinje na gospodarstvu upisane u Jedinstveni registar domaćih životinja.
Poljoprivrednici su dužni poštovati i uvjete dobre poljoprivredne i okolišne prakse
te do 15. svibnja moraju podnijeti jedinstveni zahtjev za potporu, i to preko interneta. Procedura i dokumentacija je zahtjevna i velika većina poljoprivrednika trebat će
pomoć stručnjaka, savjetnika, poduzetničkih centara kao i razvojnih agencija, no posao se može ostvariti. “Meni osobno to nije
problem jer sam relativno mlad i informatički potkovan, pa većinu stvari odrađujem
sam”, kaže Ivica Malnar, vlasnik poljoprivrednog
gospodarstva Malnar
iz Bekteža pokraj Požege, koji obrađuje više
od 100 hektara zemlje. “Ispunjavam formulare preko interneta, no puno ljudi ne
prati trendove. Svatko
može ovo odraditi
bez problema
uz pomoć
djelatnik a
Hrvatska vina
Novi nacionalni vizualn
Na natječaju za dizajn vizualnog identiteta brenda Vina Croatia odabran je dizajn Vanje Cuculića iz Studija Cuculić. Za vinarstvo eu
Hrvatska želi biti zemlja prepoznata
po kvaliteti svojih vina u svijetu. To je
temelj strategije na kojoj vinari rade
već dvadesetak godina jer samo izvrsnom kvalitetom a nikako količinama
mogu konkurirati poznatim vinarskim
nacijama.
Kako bi se pomoglo u prepoznatljivosti vina i vinskih regija Hrvatske, Hrvatska
gospodarska komora je preko Hrvatskog
dizajnerskog društva raspisala natječaj za
dizajn vizualnog identiteta brenda Vina
Croatia, a prošlog je tjedna proglašen pobjednik - Vanja Cuculić iz Studija Cuculić. Odabrani vizualni identitet treba predstavljati brend Vina Croatia s naglaskom na
raznolikosti (međunarodnoj, regionalnoj i
nacionalnoj) te učiniti Vina Croatia ambasadorima novog nacionalnog vinskog
identiteta, koji se upotpunjuje s ciljevima
hrvatskog turizma.
Vizualni identitet Vina Croatia bit će vidljiv
u svim nastupima na inozemnim i domaćim tržištima te u svim marketinškim i medijskim aktivnostima.
Na natječaj se prijavilo 37 tvrtki/autora dizajnera, a ocjenjivački sud je na temelju
propisanih elemenata prijave odabrao četiri autora/tima, među kojima je izabran
pobjednik, Studio Cuculić, za natječajni rad
pod nazivom Hrvatski kvadrat.
Ideja vodilja bila je na jednostavan način
predstaviti bogato prirodno i multikulturalno naslijeđe hrvatskih vodećih vinskih regija i vina, rekao je Cuculić predstavljajući
pobjednički dizajn. “Bilo je potrebno uzeti u obzir buduće zemljopisno određivanje
Vina Mosaica (Bregovita Hrvatska - Croatian
Uplands, Istra i Kvarner - Istria and Kvarner,
Slavonija i Podunavlje - Slavonia and Croatian Danube i Dalmacija - Dalmatia), pa
www.een.hr
25. ožujka 2013.
4 5
ni spremni za EU
veni zahtjev svake godine. Na raspolaganju im je i Fond za ruralni razvoj preko kojeg se isplaćuju potpore za kapitalna ulaganja u infrastruk-
agencije ili poljoprivrednih savjetodavnih
službi. Ovaj način prijavljivanja za potpore puno mi je jednostavniji i lakši jer
na taj način imam vremena popuniti formulare i unijeti ispravke, što
nije bilo moguće
dok smo ispunjavali papire”, pojašnjava
Malnar.
Razmišljati kao poduzetnici
Problemi koji muče seljake su oni isti koji
traju već godinama. Najveći je problem
neraščišćeno vlasništvo, kaže Igor Matek, upravitelj lokalne akcijske grupe Zeleni trokut iz Pakraca. “Još uvijek je i puno nelegaliziranih objekata
kao i gospodarstava koja nemaju jasnu poduzetničku viziju. Ako se žele
prijaviti na programe potpora, moraju biti poduzetnici i razmišljati kao
poduzetnici”, naglašava Matek.
Oni koji se poljoprivredom ozbiljno bave, zahvaljujući
trendovima mogu
biti sigurni
za svoju budućnost u ovoj
strateškoj djelatnosti. Ne treba
biti jako pametan,
Milijarda transferiranih kuna
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju 15. ožujka isplatila
je milijardu kuna izravne potpore za proizvodnju 2012. godine.
Za regionalno plaćanje (oranice, livade i
pašnjaci, tov goveda, ovce i koze, mlijeko,
duhan) isplaćeno je 44 posto iznosa odobrene potpore. Prosječna isplata regionalnog prava po hektaru oranica je 1020
kuna, ali prava se razlikuju po poljoprivrednom gospodarstvu, odnosno određuju se individualno po povijesnom pravu – ovisno o tome je li ono u referentnoj
godini proizvodilo mlijeko, duhan, tovilo goveda ili držalo ovce i koze te ima li
više oranica ili livada i pašnjaka. U tom slučaju iznos po hektaru se povećava ovisno
o proizvodnji. Za krave dojilje isplaćeno je
675 kuna po grlu, a za ovce i koze 36,90
kuna, što je također 44 posto isplate za
nego samo pratiti što se događa, kaže Malnar. “Sve je više ljudi, a sve manje obradivih
površina. Sve je više i elementarnih nepogoda, a hrane nedostaje i cijena joj raste.
odobreni iznos potpore. Za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi, za koje nam je
EU dozvolio primjenu postojeće državne
pomoći, isplaćena je polovina odobrenog
iznosa - za šećernu repu, maslinovo ulje,
duhan, mliječne krave i rasplodne krmače,
a polovina potpora dana je i za ekološku i
integriranu proizvodnju, teže uvjete gospodarenja te izvorne i zaštićene pasmine.
Provedena je anketa poljoprivrednih proizvođača o načinu isplate preostalog iznosa potpore za proizvodnu 2012. godinu.
Od oko 4000 anketiranih proizvođača njih
80 posto se izjasnilo za isplatu u novcu, a
preostalih 20 za robne vaučere.
Po naputku Ministarstva financija, nije se
radio prijeboj dugovanja za ovu posljednju novčanu transakciju kako bi se korisnicima omogućilo da do 30. lipnja 2013. godine uđu u reprogram dugovanja.
Za proizvodnju hrane i budućnost poljoprivrede se ne bojim. To će nam uvijek trebati.
Bit će teško i nećemo svi opstati, ali se treba
truditi i raditi”, zaključuje Malnar.
ni identitet
uropskih fondova u sljedeće četiri godine očekuje se više od 45 milijuna eura bespovratnih sredstava
smo upravo to ovim radom napravili”, ističe Cuculić.
Ovo je važan dan za promociju hrvatskih
vina koja smo sustavno počeli brendirati
prije tri godine, kaže Nadan Vidošević,
predsjednik Hrvatske gospodarske
komore. “Vinogradarstvo i vinarstvo značajna je djelatnost koja karakterizira prvenstveno civilizirane zapadne zemlje u
koje se ubraja i Hrvatska. Posljednjih smo
godina znatno poboljšali i kvalitetu maslinova ulja te ga brendirali kao još jedan od
naših prepoznatljivih proizvoda. Naša vrhunska vina mogu znatno pridonijeti pozitivnoj percepciji Hrvatske u svijetu, a u
njegovo brendiranje investirali smo do
sada oko šest milijuna kuna”, istaknuo je
Vidošević. Dodao je kako se osjećao nedostatak atraktivnog i prepoznatljivog znaka
hrvatskih vina, što je natječajem za dizajn
vizualnog identiteta Vina Croatia uspješno
riješeno. “Proces brendiranja i zauzimanja naše pozicije na svjetskoj vinskoj karti dugotrajan je, ali je zahvaljujući kvaliteti naših vina ostvariv. Na svjetskoj tržišnoj
sceni nećemo moći konkurirati količinom,
“Na svjetskoj tržišnoj sceni
nećemo moći konkurirati
količinom, već prije svega
iznimnom kvalitetom, pri čemu
vino mora biti i standardni dio
naše turističke ponude”
već prije svega iznimnom kvalitetom, pri
čemu vino mora biti i standardni dio naše
turističke ponude”, zaključuje Vidošević. U
akcijama Komore za promociju vina značajan obol daje i Ministarstvo poljoprivrede. Dvije inistitucije su potpisale Spo-
razum o novčanoj potpori radi poticanja
i organiziranja promidžbe na inozemnim
tržištima vina Hrvatske za poduzetnike iz
područja djelatnosti Ministarstva poljoprivrede u 2013. godini.
Brendiranje hrvatskih vina je odličan projekt čiju će realizaciju Ministarstvo kao
partner maksimalno ubrzati, kaže ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.
“Pored naših sportaša, kao izvrsnih promotora Hrvatske, tom se procesu mogu
pridružiti i vrhunski poljoprivredni proizvodi, odnosno proizvođači. Osim Hrvatske kao poželjne turističke destinacije,
moramo postati i aktivniji na svjetskoj vinskoj karti. Ministarstvo poljoprivrede i Povjerenstvo u kojem sudjeluju predstavnici HGK - Udruženja vinarstva, proizvođača
grožđa i vina pripremili su prijedlog Nacionalnog programa potpore za sektor vina
za razdoblje 2014.-2018. godine. ‘Vinska
omotnica’ sredstva su Europskog poljoprivrednog garancijskog fonda (EAGF), čija
godišnja alokacija za Republiku Hrvatsku
iznosi 11,8 milijardi eura u 2014. godini.,
2015. i 2016. godini, te 10,8 milijuna eura
od 2017. godine. Najvažnije je to što je ovdje riječ o bespovratnim sredstvima”, istaknuo je ministar Jakovina.
Predstavnik Udruženja vinarstva
HGK-a i izvršni direktor u Agrokoru
Đuro Horvat dodao je kako je marketinška platforma za sustavno brendiranje
hrvatskih vina već napravljena, te je ovo
jedna od akcija kojom se ide prema ostvarenju tog cilja. “Pored brendiranja u idućem razdoblju moramo poboljšati i ostale sastavnice konkurentnosti naših vina.
Samo na taj način možemo ostvariti optimalan odnos cijene i kvalitete, odnosno
pružiti primjerenu vrijednost za novac”,
zaključio je Horvat.
enterprise europe
EU NATJEČAJI
EU NATJEČAJI
Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenog
glasnika Europske unije na http://
ted.europa.eu.
com. Više podataka o nadmetanju
na
http://www.acquisti.enel.it/it-IT/
fornitori/03_bandi_avvisi/02_bandi_
gara/.
Instalaterski poslovi
Dopravní podnik hl.m. Prahym, Prag,
Češka, traži izvođača radova na postavljanju instalacija u zgradi. Natječaj
je otvoren do 10. travnja, a prijave na
češkom jeziku predaju se na Dopravní
podnik hl.m. Prahy, akciová společnost,
00005886, Sokolovská 217/42, Contact
point(s): Inženýring dopravních staveb
a.s., Na Moráni 3/360, Praha 2, For the
attention of: Bc. Lenka Jehlářová, 190 22
Praha 9, Czech Republic, jehlarova@idspraha.cz. Više podataka o nadmetanju
na istoj adresi.
Konstrukcija cjevovoda
Silkeborg Varme A/S, Silkeborg, Danska,
traži izvođača radova na konstrukciji cjevovoda. Natječaj je otvoren do 5. travnja, a prijave na danskom jeziku predaju
se na: Silkeborg Varme A/S, Tietgensvej
3, For the attention of: Kim Bo Almskou,
8600 Silkeborg, Denmark, kba@silkeborgforsyning.dk. Više podataka o nadmetanju na Rambøll Danmark A/S, Prinsensgade 11, For the attention of: Claus
Røgild, 9000 Aalborg, Denmark, cur@
ramboll.dk.
Oprema i strojevi za
filtriranje plinova
Enel Servizi, Milano, Italija, traži strojeve i opremu za filtriranje i čišćenje plinova. Natječaj je otvoren do 19. travnja, a prijave na talijanskom jeziku
predaju se na ENEL SERVIZI S.r.l. – Global Procurement– Global Generation
Technologies, Via Carducci 1/3, For the
attention of: Federico Barbera, 20123
Milano, Italy, federico.barbera@enel.
Popravak i održavanje
brodova
Forsvarsbygg Innkjøpstjenester, Harstad, Norveška, traži uslugu održavanja
i popravaka brodova. Natječaj je otvoren do 2. travnja, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Forsvarsbygg
Innkjøpstjenester, 6. divisjonsgate 12,
For the attention of: Kristin Svendsen,
9406 Harstad, Norway, kristin.svendsen@forsvarsbygg.no. Više podataka o
nadmetanju na istoj adresi.
Građevinski radovi
Office des bâtiments – département des
constructionsm, Ženeva, Švicarska, traži izvođača radova na izgradnji bolnice
specijalne namjene. Natječaj je otvoren
do 24. travnja, a prijave na francuskom
jeziku predaju se na Office des bâtiments
– département des constructions, Selon
dossier d’appel d’offres K2, 1211 Genève
8, Switzerland. Više podataka o nadmetanju na http://www.simap.ch/shabforms/
servlet/Search?NOTICE_NR=765629.
Vjetroturbine
EDF en France, Pariz, Francuska, traži nabavu vjetroturbina. Natječaj je otvoren do 15. travnja, a prijave na francuskom jeziku predaju se na EDF en Franc,
Coeur Défense Tour B-100 esplanade du
Général de Gaulle, Paris la Défense Cedex, Contact point(s): EDF EN France,
For the attention of: Alain Sandansamy,
92932 Paris, France, procurement@edfen.com. Više podataka o nadmetanju na
istoj adresi.
Popravci i održavanje
AENA Aeropuertos, Madrid, Španjolska,
traži usluge popravaka i održavanja. Natječaj je otvoren do 18. travnja, a prijave na španjolskom jeziku predaju se na
AENA Aeropuertos, c/ Peonías, 12, Contact point(s): División de Contratación de
Servicios y Asistencias Técnicas, For the
attention of: Dirección de Contratación,
28042 Madrid; Spain, eescudero@aena.
es. Više podataka o nadmetanju na istoj
adresi.
Cestovni prijevoz
Oslo kommune v/ Bymiljøetaten, Oslo,
Norveška, traži uslugu cestovnog prijevoza roba. Natječaj je otvoren do 29. travnja, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Oslo kommune v/ Bymiljøetaten,
Ulvenveien 90, For the attention of: Trine Amundsen, 0581 Oslo, Norway, trine.
amundsen@uke.oslo.kommune.no. Više
podataka o nadmetanju na http://www.
utviklings-og-kompetanseetaten.oslo.
kommune.no/anskaffelser.
Vozila
Posten Norge, Oslo, Norveška, traži nabavu vozila. Natječaj je otvoren do 8.
travnja, a prijave na norveškom jeziku
predaju se na Posten Norge AS, Biskop
Gunnerus gt. 14A, For the attention of:
Trond Ulsten, 0001 Oslo, Norway. Više
podataka o natječaju na http://www.
doffin.no//search/Search_AuthProfile.
aspx?ID=AA10707.
POSLOVNE
PONUDE
IZ EU-a
POSLOVNE
PONUDE
IZ EU-a
Na internetskoj stranici www.een.
hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje
traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu.
Ako vas zanima neka od ponuda za
suradnju, pošaljite upit na jravlic@
hgk.hr uz broj šifre ponude za koju
ste zainteresirani.
Poklon-bonovi za sportske
aktivnosti (20130210002)
Ruska tvrtka koja se bavi prodajom poklon-bonova za avanture, romantične
prigode, zabavne, ekstremne i druge
sportske aktivnosti nudi usluge trgovačkog posrednika (agenti, distributeri).
Inovativni online trening za
tvrtke (20130208039)
Irska tvrtka koja je razvila inovativni online trening kao rješenje za pomoć organizacijama u centralizaciji njihovog
osoblja (njihovih aktivnosti osposobljavanja/informacija na daljinu, izvan ureda ili na radnom mjestu) traži partnere zainteresirane za suradnju na razvoju
ovog proizvoda iz komercijalne i/ili tehničke perspektive te također nudi priliku za franšizu.
Ekološka morska boja za
održavanje trupova čamaca
(20130211006)
Francuska tvrtka specijalizirana za izradu, proizvodnju i prodaju ekološke morske boje za održavanje trupova čamaca
u dobrim uvjetima traži trgovačke posrednike i distributere.
Ekološki i avanturistički
turizam (20130207043)
Ruska tvrtka koja se bavi ekološkim i
avanturističkim turizmom na području
Bajkalskog jezera traži partnere za joint
venture za promicanje izleta na sjeveru Bajkalskog jezera (u gornjim tokovima rijeke Lena).
Lasersko rezanje,
komercijalna oprema
(20130208037)
Poljska tvrtka specijalizirana za složenu
komercijalnu opremu i lasersko rezanje,
usluge proizvodnje i čelične konstrukcije traži distributere/agente i istovremeno nudi podugovaranje.
Košnice za pčele (20130207002)
Armenska tvrtka bavi se proizvodnjom
košnica od plastične pjene, koje su lagane, ekološki čiste, otporne na udarce,
te imaju toplinsku i zvučnu izolaciju, traži trgovačke posrednike (agente i predstavnike) te nudi joint venture.
Uvoz i prodaja hrane
(20130208031)
Tvrtka iz Armenije koja se bavi uvozom
i prodajom različitih vrsta hrane (čipsa,
stopala smrznute teladi...) nudi svoje usluge trgovinskog posrednika.
Pčelarska oprema
(20130206034)
Rumunjski proizvođač pčelarske opreme,
uključujući košnice za pčele, okvire i pripadajući pribor, traži novu suradnju kao
dobavljač distributerima pčelarskih proizvoda i nudi podugovaranje za pčelare
Medicinski uređaji za
ispiranje nosa i usne šupljine
(20130207048)
Francuska farmaceutska tvrtka, specijalizirana za alternativne lijekove, terapiju
s elementima u tragovima i fitoterapiju,
traži distributere u svojoj klasi 2a medicinskih uređaja za ispiranje nosa i usne
šupljine (nose oznaku EK).
Alati i proizvodnja proizvoda
od metala (20130219041)
Bugarska tvrtka specijalizirana za proizvodnju preciznih alata i krajnjih proizvoda od metala, s vrhunskim strojnim
parkom i velikim skladišnim prostorom, spremna je proširiti svoje poslovanje - uključujući tržišta zemalja izvan
svog tradicionalnog tržišta - u zemlje
njemačkog govornog područja. Tvrtka
nudi podugovaranje i/ili zajedničko ulaganje.
Zaštitna obuća (20130218003)
Grčka tvrtka osnovana 1935., prvi proizvođač zaštitnih cipela u Grčkoj, koja
još uvijek radi na projektiranju i proizvodnji zaštitnih cipela s visokim standardom zaštite, zainteresirana je za širenje svoje transnacionalne aktivnosti
kroz pronalaženje distributera, agenata
i/ili veletrgovaca. Zbog dobrog poznavanja proizvoda, tvrtka izrađuje prilagođene proizvode i proizvode koji odgovaraju ekstremnim radnim i klimatskim
uvjetima.
Elektronički sustavi
(20130215010)
Ruska tvrtka specijalizirana za ugradnju
složenih elektroničkih sustava i sigurnosnih sustava traži poslovne partnere.
Tvrtka nudi svoje usluge kao distributer
sofisticiranih elektroničkih sustava i sigurnosnih sustava, spremna je za kupnju franšize te zainteresirana za uspostavu joint venturea.
Riblje konzerve (20130212030 )
Španjolska tvrtka specijalizirana za proizvodnju ribljih konzervi traži zastupnike, predstavnike ili distributere u europskim zemljama.
www.een.hr
25. ožujka 2013.
RAPEX
izvješće
RAPEX
izvješće
RAPEX (The Rapid Alert System for
Non-Food Products) je brzi sustav
za obavještavanje o svim opasnim
potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu
informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt
točaka i Europske komisije kako bi
se pokrenule mjere za sprečavanje
prodaje ili uporabe proizvoda koji
predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci
mogu se naći na web stranici: http://
ec.europa.eu/consumers/dyna/
rapex/rapex_archives_en.cfm.
Tekstilne vezice za prtljagu, brend Master Gift Import, model 32.049, barkod 8
432748 320492. Proizvod predstavlja rizik
za korisnike jer nije izrađen od dovoljno
kvalitetnog materijala pa može puknuti
pri prijevozu robe. Proizvod nije u skladu
sa standardom EN 12195. (slika 1)
Terensko motorno vozilo, brend CanAm, model Commander, oznake K,
proizveden 2011.-2012. godine. Zbog
neispravnog slaganja upravljačkog me-
1
4
7
2
5
8
hanizma može doći do gubitka kontrole nad vozilom. (slika 2)
Drvena igračka autić, brend Walter, model First Car 61239, EAN 4038162612393.
3
6
9
Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer
se lako raspada na manje dijelove koje
djeca mogu progutati ili inhalirati. Proizvod nije u skladu s Direktivom o igračkama. (slika 3)
6 7
Automobil Honda, modeli Odyssey i Pilot, oznake RL5, napravljeni od 2011. do
2013. godine. Proizvod predstavlja rizik
za korisnike jer zračni jastuk na vozačevoj strani nije dobro učvršćen, pa se
prilikom sudara može neispravno aktivirati. (slike 4 i 5)
Električni punjač, brend Emerson
Network Power, model A1299, kopija
punjača za Apple proizvode. Proizvod
predstavlja rizik za korisnike jer nema
kvalitetno izvedenu izolaciju pa može
doći do električnog udara i zapaljenja.
(slika 6)
Vozilo za snijeg, brend Ski-Doo, modeli Freeride 800R E-TEC, Grand Touring
600 HO E-TEC, MXZ X 600 HO E-TEC i
800R E-TEC, MXZ X-RS 600 HO E-TEC,
Renegade Adrenaline 600 HO E-TEC,
Renegade Backcountry X 600 HO ETEC i 800R E-TEC, Scandic Tundra Xtreme 600 HO E-TEC, Summit SP 600 HO
E-TEC, Summit X 800R E-TEC, proizvedeni 2013. godine. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer nije kvalitetno
izvedeno crijevo goriva, pa može doći
u dodir sa spremnikom za ulje te izazvati curenje goriva i zapaljenje. (slika
7, 8 i 9)
Potražnja
za tehnologijama
Potražnja
za tehnologijama
Uputite upit za pojedini oglas na
een@bicro.hr.
Tehnologija za proizvodnju ADA
oznaka (Ref: 12 LV 58AD 3R98)
11/2013 • Latvijska tvrtka traži tehnologiju za proizvodnju ADA oznaka koje će
se koristiti u hotelskim, bolničkim, školskim i drugim javnim institucijama. Ponuđena tehnologija mora biti odmah
spremna za implementaciju.
Zajednički razvoj jedinstvenog sustava kvantifikacije bakterija i kvasaca
(Ref: 12 FR 32I9 3Q96) 10/2013 • Francuska tvrtka je razvila novu osjetljivu metodu za kvantifikaciju bakterija pomoću
ekstrakcije genomske DNA iz različitih
vrsta uzoraka. Kako bi dosegla nova tržišta, tvrtka želi ispitivanje lančane reakcije polimerazom združiti za kvantifikaciju
bakterija i detekciju kvasaca. Tvrtka traži
rješenje za daljnji zajednički razvoj kroz
tehničku suradnju.
Uporaba bioflavonoida kao zamjena
za bakar u ishrani svinja (Ref: 12 GB
46P5 3PL2) 07/2013 • Škotska tvrtka
razvija uporabu bioflavonoida u krmnoj
smjesi kako bi se smanjio visoki udio cinka i bakra u ishrani mladih svinja. U potrazi su za partnerom, istraživačkom institucijom ili tvrtkom koja je aktivna u
području životinjske prehrane i zdravlja
kako bi izvršili terensko ispitivanje s namjerom daljnjeg zajedničkog razvoja.
Pakiranje ribljih fileta u kontroliranoj atmosferi (MAP) (Ref: 12 GR 49Q1
3POH) 07/2013 • Grčko ribogojilište s
održivom i organskom proizvodnjom
lubina i komarče u potrazi je za novom
metodologijom za pakiranje ribljih fileta u kontroliranoj atmosferi (MAP). Traže
partnera s odgovarajućom stručnošću
kako bi skupa mogli identificirati najbolje rješenje za njihov proizvod kroz tehnički ili komercijalni ugovor.
Novo rješenje za pakiranje ekstra djevičanskog maslinovog ulja (Ref: 12
GR 49Q1 3QXO) 12/2013 • Grčka uljara za preradu maslina s konvencionalnim
procesom centrifugiranja s tri faze i godišnjom proizvodnjom od 200 tona maslinovog ulja u potrazi je za novim i konkurentnim rješenjima za pakiranje ekstra
djevičanskog ulja najviše kvalitete. Traže suradnju s partnerom koji posjeduje
iskustvo u pakiranju hrane kako bi identificirali primjereno učinkovitu, funkcionalnu i atraktivnu tehniku pakiranja koja će
sačuvati kvalitetu i organoleptička svojstva visokokvalitetnog maslinovog ulja.
Ventilator visokih performansi za primjenu u kuhinjama (Ref: 12 IT 56Z7
3RCA) 12/2013 • Talijanska tvrtka, vodeća u sektoru kuhinjskih napa, traži visokotehnološke komponente za novi proizvod s naglaskom na ventilatorima s
niskom razinom buke. Poželjno je da se
traženi ventilator već proizvodi ili da je
njegov razvoj vrlo blizu faze proizvodnje.
Izdvajanje, recikliranje ili pretvorba određenih nestabilnih organskih
spojeva u manje opasne (Ref: 13 GB
4103 3RR3) 07/2013 • Britanska podružnica proizvodne tvrtke traži način za
neutralizaciju 2-pirolidon i 2-metil-1,3propandiola u bezopasne spojeve. Spojevi trebaju biti prikupljeni (izdvojeni) u
fazi isparavanja i reciklirani ili neutralizirani kemijskim odnosno fizikalnim metodama. Tvrtka posjeduje kapacitete za
daljnji zajednički razvoj.
Materijali i proizvodne tehnike za
unapređenje generatora vodika (Ref:
12 ES 282Q 3RI7) 12/2013 • Španjolska tvrtka sa sjedištem u Madridu koja se
bavi generatorima vodika utemeljenim
na polimernim membranama, s primjenom u dobivanju i skladištenju vodika traži tvrtke koje nude materijale i proizvodne
tehnike za unapređivanje osobina njihovih proizvoda i pomoć u smanjenju troškova proizvodnje.
Ekspertiza o zamašnjaku (Ref: 12 NL
60FI 3QXQ) 11/2013 • Nizozemska tvrtka
je dizajnirala sustav za spremanje mehaničke (kinetičke) energije. Važan dio sustava je zamašnjak. Traži suradnju za njegov
daljnji razvoj u području dizajna, uporabljenih materijala i proizvodnje.
Izrada plastičnih čepova za PET boce
(Ref: 13 FI 30h9 3RL6) 06/2013 • Tvrtka
iz Finske traži proizvodnog partnera koji
izrađuje injekcijski brizgane plastične čepove/poklopce za PET boce. Potreban im
je profesionalan partner koji može pružiti inženjering u završnom razvoju proizvoda, izraditi kalup uz pomoć kojeg se mogu
proizvoditi milijunske serije uz konkurentan trošak i proizvoditi sam proizvod.
enterprise europe
25. ožujka 2013.
8
Poslovni susreti na području turizma
BMT 2013
Eurosportello, Posebna agencija Napuljske komore povodom BMT-a
2013 (Mediteranske burze turizma)
u sklopu aktivnosti Enterprise Europe Network-BRIDG € conomies konzorcija organizirat će transnacionalne poslovne susrete na području
turizma. Događanje će biti organizirano u suradnji sa Sektorskom grupom za
turizam i kulturno nasljeđe. Događanje
će ugostiti tvrtke iz cijelog EU-a i kup-
ce iz Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Austrije, SAD-a, Rusije, Kine, Brazila, Ujedinjenih Arapskih Emirata te
Poljske, izabrane uz potporu Talijanske nacionalne institucije za turizam
ENIT i partnera iz Europske poduzetničke mreže. Poslovni (B2B) susreti tvrtki s područja turizma i stranih kupaca
održat će se 6. travnja u Napulju, Mostra
d’Oltremare, Viale Kennedy 54 (Dvorana
3b), www.mostradoltremare.it
Glavne teme će biti Turistička ponuda
specijalizirana u različitim proizvodnim linijama, te Susret ponude i potražnje. Sudjelovanje na događanju je besplatno.
Online registracija je moguća preko http://
www.b2match.eu/bmtnaples2013.
Kontakti:
Eurosportello – Special Agency of the
Chamber of Commerce of Naples
C.so Meridionale 58
80143 Napoli - Italia
Vanessa Foggia
Internationalization & Promotion
+39 081 28 42 17
v.foggia@eurosportello.na.camcom.it
Marco Cozzolino
EnterpriseEuropeNetwork
+39 081 28 42 17
m.cozzolino@eurosportello.a.camcom.it
20. međunarodni sajam uređenja i graditeljstva Resta 2013
Europska poduzetnička mreža u Litvi, čiji je koordinator Vilnius Komora
gospodarstva, industrije i obrta, poziva Vas i vaše klijente na poslovni susret koji će biti organiziran 25. travnja
2013. u sklopu 20. međunarodnog
sajma uređenja i graditeljstva Resta
2013, Vilnius, Litva.
Svrha ovog susreta je pomoći tvrtkama
građevinskog sektora da pronađu potencijalne partnere i ostvare poslovnu ili
tehnološku suradnju. Tvrtke koje žele su-
djelovati na susretu moraju se registrirati
na www.b2match.eu/resta2013.
U registracijskom profilu treba se navesti
koje usluge nudite potencijalnom partneru, što očekujete od partnera i kakve
partnere tražite. Nakon registracije imate mogućnost pregleda i odabira tvrtki s
kojima želite suradnju (za suradnju možete odabrati samo strane tvrtke).
Zadnjih 20 godina Resta pripada najvećim izložbama i zasigurno najvećim
događanjima građevinskog sektora te
privlači pozornost medija i društva. Događanje je usmjereno na građevinske
profesionalce i krajnje korisnike zainteresirane za izgradnju i uređenje.
Glavni sektori:
•građevinski materijal;
•interijer dorade materijala;
•prozori i vrata;
•ventilacija i grijanje;
•vodovod i sustav odvodnje;
•strujna instalacija u zgradama;
•sigurnosna sredstva i sustavi za zgrade;
•građevinski strojevi, oprema, alati;
•drvne konstrukcije;
•izgradnja i obnova, projekti,
konzultacije;
•raspored održavanja stambenih
objekata;
•ekološka izgradnja.
Službeni jezik događanja je engleski. Sudjelovanje na poslovnom susretu je besplatno.
Poziv na Poslovne susrete Cross Tour 2013, Bugarska
Europska poduzetnička mreža Ruse u suradnji s
Poslovnim centrom za MSP organizira događaj
pod nazivom CrossTour 2013 koji se odnosi na poslovne susrete tvrtki koje djeluju u području turizma i kreativne industrije. Događaj će se održati 25.
travnja u Hotelu Riga (http://www.en.hotel-riga.
com) u gradu Ruse, u Bugarskoj.
Ovi poslovni razgovori bit će izvrsna prilika za sudionike koji djeluju u ciljanim područjima da se na unaprijed dogovorenim sastancima susretnu, razgovaraju i
razmotre mogućnosti poslovne suradnje.
Iako će fokus CrossToura 2013 biti na promicanju Podunavlja kao i na razvoju zajedničkih turističkih proizvoda
ovog ne baš renomiranog odredišta, i ostale zainteresirane strane u turizmu i kreativnim industrijama više su
nego dobrodošle. Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno. Strani touroperateri /samo kupci/ koji
se registriraju za sudjelovanje do 20. ožujka 2013. imat
će osiguran besplatan smještaj i razgledavanje u organizaciji lokalnih pružatelja usluga.
Svi ostali sudionici dobit će popust na smještaj u Hotelu Riga.
Osim samih poslovnih susreta sudionici će moći besplatno sudjelovati u još nekim inicijativama u okviru
ovog događanja o čemu će biti obaviješteni nakon potvrde sudjelovanja. Registracija na http://danubetournet.eu/crosstour2013/.
Službeni jezik događanja je engleski.
Više podataka o susretu moguće je dobiti na
Enterprise Europe Network - Ruse, Bulgaria
Ekaterina Yordanova
tel: +359 82 821472
е-mail: e.yordanova@smebg.net
enterprise-europe-network@smebg.net.
Poziv na poslovne susrete Bilbao Sinaval
Od 18. do 19. travnja 2013. godine u Bilbau, Španjolska, održava se 19. sajam Sinaval Eurofishing
Elite Exhibition o kojem više informacija možete
pronaći na http://www.sinaval.eu/. Tijekom sajma
održat će se poslovni susreti Marineenergy - Sinaval
Brokerage Event 2013. Ciljna grupa sudionika su tvrtke, tehnološki centri, istraživački i razvojni instituti čija
je djelatnost vezana uz brodograđevni i nautički sektor.
Susrete organizira Europska poduzetnička mreža u suradnji s većim brojem relevantnih institucija.
Više informacija o načinu organizacije susreta i rokovima prijave možete naći na:
http://www.b2match.eu/marinenergy-sinaval2013
Za sudjelovanje nije predviđena kotizacija.
Kalendar događanja u organizaciji EEN-a
6. travnja - Poslovni susreti na području turizma,
Mediteranska burza turizma - BMT, Napulj, Italija
10. - 11. travnja - Big Data Challenge, B2B susreti u IT
sektoru, Beč, Austrija
Prilog EEN info
ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA
Sinaval Brokerage Event 2013, Bilbao, Španjolska
25. travnja - Poslovni susreti na području turizma i
kreativne industrije Cross Tour 2013, Ruse, Bugarska
18. travnja - Sinaval Eurofishing Elite Exhibition poslovni susreti, Bilbao, Španjolska
25. travnja - Poslovni susreti u sklopu 20.
Međunarodnog sajma uređenja i graditeljstva Resta
2013, Vilnius, Litva
18. - 19. travnja - Poslovni susreti Marineenergy -
22. svibnja - AgroB2B@NSFair, Novi Sad, Srbija
Glavni urednik
Darko Buković
Urednik priloga
Krešimir Sočković
PREDSTAVLJAMO 13
www.privredni.hr
Broj 3770, 25. ožujka 2013.
( 20.000 litara likera
ovogodišnja očekivana proizvodnja
ŠM ČUBRIĆ, ZMIJAVCI
( 20 radnika
zapošljava tvrtka Zetović
Zetović, proizvodnja PVC i ALU stolarije, Osijek
Voćni likeri na bazi
starih recepata
Majstori za PVC
prozore
Staklenke smo zamijenili bačvama, a proizvod nastaje
prirodnim taloženjem što znači da je izbjegnuto
filtriranje, pa je konačni proizvod sačuvao sve bitno i
ono što ga čini posebnim
T
vrtka ŠM Čubrić
iz Zmijavaca kod
Imotskog osnovana je početkom devedesetih godina, ali se od
2008. godine bavi isključivo proizvodnjom likera.
Tvrtka je započela s proizvodnjom likera na bazi
višnje maraske po tradicionalnoj recepturi, a danas
je prepoznatljiva po robnoj marki Paško likeri. Tržište je na to izuzetno dobro reagiralo. “Staklenke
smo zamijenili bačvama,
a proizvod nastaje prirodnim taloženjem što znači da je izbjegnuto filtriranje, pa je konačni
proizvod sačuvao sve bitno i ono što ga čini posebnim. Dakle, u proizvodnji
se primjenjuje tradicionalna tehnologija i recepture”, ističe Nediljka Dokozić, direktorica ŠM
Čubrića.
Kako bi se postigla što
bolja kvaliteta proizvoda,
sirovine se biraju s najboljih lokacija, pojašnjava direktorica. “Za proizvodnju likera od višnje
koristimo zadarsku marasku, za liker od naranče
i limuna koristimo voće
izvornih sorti s Pelješca i
s dubrovačkog područja.
Rogač je s Hvara, a orah
i rakiju lozu kao temelj
svakog našeg proizvoda
nabavljamo s imotskog
područja. Ukratko, povezali smo nama najzanimljivije voćne proizvode
iz Dalmacije s rakijom lozom iz Imotskog”, pojašnjava Nediljka Dokozić.
Proizvodi ove tvrtke
dobili su brojna domaća
i međunarodna priznanja,
pa čak i srebrnu medalju u
konkurenciji proizvoda iz
90 zemalja na poznatom
Decanterovu ocjenjivanju
u Londonu.
Okretanje izvozu
“Dijelom smo fokusirani
na vanjska tržišta i, nakon
što smo osigurali dostatne
količine, tu nemamo značajnijih problema. Problemi su na domaćem tržištu
gdje je izražen problem u
naplati potraživanja, ali i
s plasmanom, jer hrvatski
ugostitelji gledaju uglavnom cijenu a manje pažnje posvećuju kvaliteti”,
otkriva direktorica tvrtke.
Prošle godine proizvedeno je 15.000 litara likera, a ove godine proizvodnja je podignuta na
20.000. Inače, ovu tvrtku namjeravaju zadržati u
okvirima malog proizvođača jer samo na taj način
mogu u potpunosti nadzirati kvalitetu. Tvrtka je
poslovanje započela s dva
radnika, a sada se broj zaposlenih povećao na četiri. Sa sirovinom nemaju
problema, osim možda za
liker proizveden na bazi
gorke naranče koju je teško nabaviti, a nabavljaju je na dubrovačkom području. Da bi došli do veće
količine gorke naranče,
surađuju s udrugama koje
okupljaju proizvođače. “S
drugim vrstama sirovine
nema problema. Nama je
vrlo važno da nam je loza
koja je temelj proizvodnje
vrhunska i da imamo domaću sirovinu. Proizvodi
su nam iz godine u godinu
sve bolji”, pojašnjava Nediljka Dokozić.
Prema njezinim riječima razvoj se događa korak po korak, a trenutno
su zainteresirani za uvođenje dodatnih proizvoda
na bazi tradicionalnih recepata. U budućnosti se
u ovoj tvrtki planiraju još
ozbiljnije okrenuti izvozu.
(J.V.)
Pojam kvalitetne PVC stolarije u Osijeku i okolici sve
je više vezan uz tvrtku Zetović, no rade i aluminijsku
stolariju te ugrađuju garažna vrata
J
edna od nekadašnjih perjanica industrijskog
Osijeka, Tvornica žigica Drava, poznatija kao
osječka šibicara, nedugo
nakon Domovinskog rata
pokrenula je među prvima u Hrvatskoj proizvodnju PVC stolarije. Nakon
edukacije u inozemstvu,
voditelj tog novog posla
postao je Zdravko Zetović, inženjer elektrotehnike. Poslijeratna obnova
Osijeka mnoge je navela
upravo na kupnju i ugradnju takve stolarije. Ubrzo poslije privatizacije
Drave Zetović se odlučio
na otvaranje vlastite tvrtke za prodaju automatskih industrijskih i garažnih vrata.
Međutim, kako kaže,
posao baš nije sjajno krenuo. Mnogi koji su ga u
Osijeku poznavali kao
“majstora za PVC prozore” stalno su mu se obraćali s tim upitima. Postalo
mu je jasno kako valja poslušati tržište, te je ubrzo
PVC stolarija opet postala
primarna - ovaj put i u privatnom biznisu. Najprije je započeo s prodajom
i ugradnjom, da bi ubrzo
uz pomoć kredita izgradio
prvi jednostavni pogon za
proizvodnju prozora. K
tome, iz bivše zajedničke tvrtke počeli su mu se
javljati otpušteni ali kvalificirani i iskusni radnici,
a pojam kvalitetne PVC
stolarije u Osijeku i okolici sve je više vezan uz
tvrtku Zetović.
“I danas je naše tržište
primarno Osijek i ovaj dio
Slavonije i Baranje. Radimo, naravno, i na drugim
područjima Hrvatske pa
i na Jadranu, ali najradije prihvaćam poslove bliže sjedištu tvrtke. Razlog
je jednostavan. Kupnjom i
ugradnjom naših proizvoda naša obveza prema kupcu nije završena. Stojimo
na raspolaganju za eventualne ispravke i kasnije servisiranje, a to je učinkovitije ako je kupac u blizini.
Time se stvara međusobno povjerenje, a svi znaju
da je najbolja reklama ona
od usta do usta”, objašnjava Zdravko Zetović.
Sigurni platiše
Oko 90 posto proizvodnje
Zetović plasira tzv. malim
kupcima. Zbog ranijih loših iskustava velike narudžbe prihvaća samo od
sigurnih platiša.
Sve do prošle godine
tvrtka Zetović bilježila je
rast proizvodnje i prodaje
uz stalna ulaganja. Danas
jedini u istočnoj Hrvatskoj imaju automatizirani pogon za proizvodnju
PVC stolarije, kao i pogon za proizvodnju aluminijske stolarije, a vratili
su se i programu garažnih vrata zastupajući Hörmann asortiman za područje svoje županije.
Prošlu godinu su,
usprkos tržišnim
nedaćama, završili
pozitivno
Zbog krize su, kaže
Zetović, odustali od nekoliko investicijskih projekata. “Važno nam je da
podmirujemo obveze prema radnicima i državi, a
za nova ulaganja ima vremena”, objašnjava Zetović naglašavajući kako im
uredno poslovanje omogućava i činjenica da nemaju kreditnih obveza.
Prošlu godinu su,
usprkos tržišnim nedaćama, završili pozitivno ostvarivši ukupan prihod veći od osam milijuna
kuna. Tvrtka Zetović danas zapošljava 20 radnika.
(S.S.)
14 HRVATSKA & REGIJA
Privredni vjesnik
Broj 3770, 25. ožujka 2013.
( 1,4 mlrd cigareta ( više od 60 mil €
prodao TDR na tržištu Srbije u 2012.
TDR godišnje daje u proračun Srbije
TDR se nada pravilima Cefte i poslije ulaska Hrvatske u EU
Samo za carine 10 milijuna eura
Carine na cigarete proizvedene u Hrvatskoj bit će povećane sa 15 na 57 posto u Srbiji, s nula na 15 posto u BiH, s
nula na 10 posto na Kosovu. No, cigarete neće poskupjeti jer će TDR taj dodatni trošak preuzeti na sebe
Ljiljana Lukić
Ljiljana.Lukic@pregled.rs
O
“
d 1. srpnja sve
se mijenja, ali
mi se nadamo da
će Europska unija uspjeti
ispregovarati sa zemljama
Cefte zadržavanje sadašnjeg trgovinskog režima
ili ublažavanje onog koji
bi stupio na snagu ulaskom Hrvatske u EU”,
izjavio je prošloga tjedna
u Beogradu predsjednik
TDR-a Davor Tomašković.
Na godišnjoj konferenciji za novinare u hotelu Hajat u Beogradu on je
naglasio da će uz duhansku industriju ulaskom
u EU i izlaskom iz Cefte na udaru biti i kompletna prehrambena industrija
jer će značajno porasti ca-
rine za sve hrvatske proizvođače koji izvoze u zemlje regije.
Tomašković je naveo
da će to povećanje “TDR
Ako carine budu
povećane, TDR
ima dvije opcije:
prihvatiti trošak
od 10 milijuna
eura ili premjestiti
proizvodnju
koštati dodatnih 10 milijuna eura plaćenih carina godišnje ili 130 radnih
mjesta u Hrvatskoj” jer
će carine na cigarete proizvedene u Hrvatskoj biti
povećane sa 15 posto na
57 posto u Srbiji, s nula
na 15 posto u BiH, sa 27
na 42 posto u Makedoni-
Davor Tomašković, predsJednik Uprave TDR-a s novinarima
ji te s nula na 10 posto na
Kosovu.
Strategija kompanije prema potrošačima je
određena: “Ako carine i
budu povećane, potrošači to neće osjetiti i cigarete neće poskupjeti budući
da će TDR taj dodatni trošak preuzeti na sebe”, re-
kao je Tomašković. A što
se tiče poslovne politike u
slučaju da carine budu povećane, TDR ima dvije opcije: prihvatiti trošak od 10
milijuna eura ili premjestiti proizvodnju. “Nismo donijeli odluku, ali želimo da
se sadašnje stanje zadrži”,
kazao je predsjednik Upra-
ve TDR-a. Rovinjski proizvođač duhana još uvijek drži vodeću poziciju u
ovom dijelu Europe: TDR
je na tržištu Srbije u 2012.
prodao 1,4 milijardi cigareta i zadržao tržišni udjel
od 7,6 posto. Godinu ranije prodaja je u Srbiji iznosila 1,5 milijardi cigareta, a
tržišni udjel bio 8,1 posto.
Prosječni pad tržišta cigareta u Srbiji poslije 2011.
iznosi šest posto, znatno
više nego u Europi gdje
je godišnji pad u prosjeku
dva do tri posto, kako je
naveo Tomašković.
Taj rezultat je ostvaren i uz dva povećanja cijena krajem prošle godine. Zbog tih poskupljenja,
kao i pada kupovne moći,
Tomašković u ovoj godini predviđa pad tržišta cigareta u Srbiji od 20 posto
i kaže da je minus u tolikom postotku već zabilježen u prva dva mjeseca
2013. Podsjetio je da su u
posljednje tri godine u Srbiji trošarine na cigarete
više nego udvostručene te
da TDR godišnje u proračun Srbije daje više od 60
milijuna eura.
Bosna i Hercegovina: Kako trgovati s Hrvatskom nakon 1. srpnja?
Još samo 100 ključnih dana
Da su vlasti i proizvođači Bosne i Hercegovine bili angažirani od početka prošle godine kao
od početka ove, u BiH
ne bi morali brinuti o
tome što će se zbivati u
trgovanju s Hrvatskom
- inače glavnim trgovinskim partnerom BiH nakon 1. srpnja i njenog
ulaska u EU. To se moglo
čuti na nekoliko nedavno
održanih skupova proizvođača mlijeka i predstavnika vlasti, a posebice
onom u Vanjskotrgovinskoj komori BiH. Mirko
Šarović, ministar ekonomskih odnosa i vanjskotrgovinske
suradnje BiH, ocijenio je kako
je do sada obavljeno dosta posla na pripremama
domaćih proizvođača za
izvoz mliječnih proizvoda
u zemlje EU-a, pa time i u
Hrvatsku.
U idućih 100 ključnih
Sve je više hrvatskih
tvrtki zainteresirano
za preseljenje u BiH
dana moraju se realizirati još 33 prioritetne aktivnosti, od kojih pola otpada
na entitetske institucije,
dio na državu, a najmanje,
pet, na same proizvođače.
Ministar Šarović smatra
da se bez obzira na kratke
rokove posao može okončati do 1. srpnja.
Suzdržan optimizam
izrazio je i ministar po-
ljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH Jerko Ivanović
Lijanović koji je upozorio da će doći do nesagledivih posljedica ako se
svi dogovoreni poslovi ne
okončaju do 1. srpnja. Zadnje afere s mlijekom u
Europi su potvrdile da se
u BiH proizvodi zdravo i
kvalitetno mlijeko, ali to
nije dovoljna “putovnica”
za izvoz. Godišnje BiH
izvozi mlijeka u vrijednosti 82 milijuna konvertibilnih maraka, od čega
pola u Hrvatsku (41 milijun KM). U BiH više od
28.000 ljudi živi od proizvodnje mlijeka. Ulažu
se napori da se mljekarima, proizvođačima mesa,
piletine i ribe otvore do-
datna tržišta, ali to nije
jednostavan posao. Djelomična, ali samo djelomična rješenja vide se u smanjenju uvoza hrvatskog
mlijeka u BiH čime se domaćim mljekarima otvaraju mogućnosti da dio
svoje proizvodnje plasiraju u vlastitoj zemlji, a dijelom i u zemljama Cefte.
Po nekima je odlazak Hrvatske u Europsku
uniju ujedno i svojevrsna šansa za BiH gospodarstvo i zapošljavanje.
Naime, sve je više hrvatskih tvrtki zainteresirano
za preseljenje svojih proizvodnih pogona u BiH,
kako je to svojedobno učinila i Slovenija, da bi očuvale konkurentnost u zemljama Cefte. (Z.L.)
Uzajamni poticaj za investicije
Upravo zbog skorog ulaska Hrvatske u EU BiH je bila obvezna potpisati dodatni protokol s Hrvatskom o izmjenama i dopunama Ugovora o poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja. Taj posao su obavili ministar Šarović i
predstojnik Državnog ureda za trgovinsku politiku Hrvatske Denis Čajo. “Ovo što smo potpisali s Hrvatskom
napravili smo prijašnjih godina i s nekim drugim zemljama koje su ulazile u EU”, objasnio je Šarović. Denis Čajo
je izrazio zadovoljstvo obavljenim poslom jer on “dokazuje da su dvije zemlje partneri koji to partnerstvo žele i
unapređivati”. Ovaj dokument, koji je uistinu neprimjetno prošao u javnosti, zapravo je dodatni poticaj za hrvatske investicije u BiH i obratno.
15
www.privredni.hr
Broj 3770, 25. ožujka 2013.
( 218 imenovanja ( 300 ljudi u godinu dana
obavio Borut Pahor u 3 godine mandata
Janez Janša doveo na vodeća mjesta
SMJENA VLASTI U SLOVENIJI
Kadrovski tsunami
Izvjesno je da će Slovenija ove godine uložiti u energetiku oko 800 milijuna eura. To je i glavni
razlog za međustranački sukob o tome tko će preuzeti taj resor u kojem odlazeći premijer,
usputno i agilno, porazmještava svoje ljude
Franjo Kiseljak
kiseljak@privredni.hr
N
i u vrijeme Seljačke bune sudar mača i oklopa nije bio tako žestok
kao proteklih dana kada
su u borbi za prevlast nad
slovenskom energetikom
koplja sučelili kopljanici odlazećeg premijera Janeza Janše i na brzinu mobilizirani bojovnici
mandatarke Alenke Bratušek. Trenutačno pobjeđuje Janša. Time samo
potvrđuje status političara s neprijepornim talentom za snalaženje u izvanrednim situacijama. I ovaj
put, na energetici, Janša je
zaigrao skeč izvanrednog
stanja posredstvom kojeg je oteo posavski energetski dragulj iz ruku Slovenskih narodnjaka.
Prvi nadzornik Gen
energije koja ima u vlasništvu slovensku polovinu Nuklearne elektrane
Krško smijenio je u četvrtak, 14. ožujka, direktora
Martina Novšaka. Na njegovo mjesto ustoličio je
Igora Šalamuna, kojega
je Janša dan prije razriješio dužnosti direktora Direktorata u Ministarstvu
za infrastrukturu i prostor.
Vlast nad zlatnom kokom
slovenske energetike time
je prešla u ruke SDS-a Janeza Janše.
Prvak SDS-a zadnjih
nekoliko tjedana, na krilima kadrovskog egoizma, izveo je cijelu seriju
drugih personalnih perturbacija. Pedantni kroničari
izbrojili su da je Borut Pahor u tri godine mandata
obavio 218 raznih imenovanja. U samo jednu godinu mandata Janša je po
svome odabiru doveo na
vodeća mjesta 300 ljudi,
ne računajući posljednja
novačenja koja su zaredala nakon što je premijer
shvatio da će biti prinuđen
predati žezlo nekadašnjoj
šefici za proračun u Ministarstvu financija.
Stručnost stanuje u
samo jednoj stranci
Pravni stručnjaci snebivaju se nad kadrovskim
postupcima Janeza Janše.
Profesor prava dr. Rajko Pirnat javno se pobunio protiv kadrovskog
tsunamija odričući pra-
Odluči li nova vlada
poništiti Janšina
imenovanja,
njegovi stranački
prijatelji otići će s
otpremninom koja
nije mala
vo premijeru (s ovlastima za obavljanje tekućih
poslova) da novoj vlasti
po svom nahođenju armira bazu buduće kadrovske
križaljke. Svima je jasno
da Janša to čini s umišlja-
jem. Na ključna operativna mjesta postavlja svoje ljude da bi imao s kime
izvesti povratak na vlast
kada tome dođe vrijeme.
Odluči li, pak, nova vlada
poništiti Janšina imenovanja, odlazeći premijer
opet je učinio dobro svojim stranačkim prijateljima. Svi će otići s otpremninom koja nije mala
– može iznositi i do šest
mjesečnih plaća.
Javnost se ovih dana
podsjetila na odlomke
iz sporazuma kojim su
unutarkoalicijske odnose uredile stranke prije
nego što su sa SDS-om
Janeza Janše pristale preuzeti vlast. Tamo doista piše da će se vodeća
mjesta popunjavati na temelju stručnosti i kompetentnosti. “Mora da je
nešto zabrinjavajuće naopako s državom u kojoj
stručnost i kompetencija stanuje u samo jednoj
stranci”, konstatirali su
sudionici javne tribine na
kojoj su profesori s dva
fakulteta izašli s podatkom da čak 50 posto svih
radnih mjesta u Sloveniji, od lokalne do državne
razine, popunjavaju ljudi s članskom iskaznicom
SDS-a.
Nitko ne želi biti ministar financija
Smjena u Gen energiji bila je samo dio šire energetske makljaže u Sloveniji. Cijela koncepcija
konstruktivnog nepovjerenja vladi Janeza Janše
došla je u pitanje zbog neslaganja kojoj će stranci u novoj podjeli karata pripasti energetika. To je
jedino područje na kojem je realno očekivati da
će Slovenija ove godine investirati oko 800 milijuna eura. Ključ energetske kase poželjele su
stoga dobiti dvije stranke – Pozitivna Slovenija
mandatarke Alenke Bratušek i Državljanska lista Gregora Viranta. U natezanju energetskog konopca Virant je bio spretniji. Zaprijetio je da će se
povući iz koalicije, pa je Bratušekova bila prinuđena popustiti, jer bi u protivnom cijeli politički
projekt rušenja Janše doživio blamažu.
Važno je znati da su duga energetska trvenja
blokirala dogovaranja o važnim dijelovima unutarkoalicijskog sporazuma koji je na kraju ispao
svojevrsnim političkim nedonoščetom. Previše
općenit sporazum, bez jasnih smjernica, bio je
ključni razlog što mandatarka nikako nije uspijevala naći dragovoljca za resor financija. Ponudu Alenke Bratušek navodno je odbilo čak
petnaestak ljudi. Nitko u Sloveniji ne želi biti ministar financija. Teška frustracija opterećivala
je mandatarku Bratušek gotovo do isteka roka
za podnošenje prijedloga u proceduru Državnog
zbora. Posljednjeg dana negdje oko 17 sati Bratušekova je pronašla ministra financija u osobi karijeristički ambicioznog Uroša Čufera. Godište 1970., oženjen, otac dvoje djece i zaposlen
u NLB-u. Suradnici kažu da je pametan, da je u
banci dobro vodio kontroling, ali da drugih iskustava nema.
*vijesti
Gorenje: Do ušteda
realokacijom
proizvodnje
Visoka dobit iz četvrtog
kvartala izvukla je Gorenje iz prijetećeg minusa.
Cijeli koncern tako će završiti prošlu godinu sa 0,3
milijuna eura dobiti. Poteškoće su izazvali jednokratni troškovi povezani s
preseljenjem proizvodnje
na jeftinije lokacije. Proizvodnja štednjaka prebačena je iz Finske u Češku,
a program hladnjaka i zamrzivača iz Velenja u Valjevo. U sljedećoj fazi proizvodnja aparata za pranje
suđa premješta se iz Švedske u Sloveniju. Na novim
lokacijama Gorenje očekuje najmanje 15 milijuna
eura ušteda. Puni učinak
postići će se 2014. godine.
Federacija BiH spasila
Terminale u Pločama
Nakon što je Vlada FBiH
osigurala jamstvo od četiri milijuna konvertibilnih maraka (KM), na račun kompanije Terminali
FBiH Sarajevo uplaćeno
je 15 milijuna KM kredita od šest banaka. Račun
Naftnih terminala Ploče
tako je odblokiran, a kompanija spašena od stečaja.
Pod lupom Adria
Bank
U Sloveniji se proširila
informacija da je austrijska središnja banka stavila
pod lupu poslovanje Adria
Banka, inače u vlasništvu
Nove kreditne banke Maribor. Adria Bank ostvario
je lani 2,7 milijuna eura
gubitka, a njegova bilančna svota pala je sa 228 milijuna eura u 2011. na 184
milijuna u prošloj godini.
Posebno se govori o velikoj izloženosti Adria Banka prema skupini hrvatskih poduzeća kojima je
preusmjerio četvrtinu ukupnog portfelja, navodno
uz izrazito povoljnu kamatnu maržu. Posebno se
razgovara s rukovodstvom
NKBM-a koje je odobrilo
povoljne kredite, a u međuvremenu je smijenjeno.
16 STIL
*vijesti
Problem viznog
režima
Ulaskom Hrvatske u EU
dolazi do realizacije viznog režima, pa će Rusi,
Ukrajinci ili Kinezi morati imati vizu za ulazak
u našu zemlju. S obzirom
na to da Hrvatska 1. srpnja ulazi u članstvo EU-a
ali još ne i u schengenski
režim, to znači da turisti s
pojedinih emitivnih tržišta
neće trebati schengensku
vizu, ali će morati imati hrvatsku vizu. U Udruzi hrvatskih putničkih agencija
(UHPA) napominju kako
takav nepovoljan sustav za
hrvatski turizam stupa na
snagu već od 1. travnja što
može dodatno naštetiti našem turizmu.
Kreiranje priče i
stvaranje doživljaja
Povezivanje
destinacijskih menadžment organizacija (DMO) i kompanija (DMC), kreiranje priča,
osmišljavanje novih turističkih proizvoda te ponuda doživljaja turistima bile
su glavne teme pete sjednice Vijeća za destinacijski
menadžment za kontinentalnu Hrvatsku, održane
u Tuheljskim Toplicama.
Napomenuto je kako turističke zajednice (DMO)
trebaju identificirati stanje
na svom terenu, popisati i
klasificirati atrakcije, promovirati destinaciju te pružiti potporu u promociji turističkih paket-aranžmana.
Putničke agencije (DMC)
trebaju izraditi paket-aranžmane, plasirati ih na tržište, komercijalno ih valorizirati te promovirati.
Ribarska akademija
srdela
Ribarska akademija srdela u Fažani počinje 27.
travnja, a traje do 15. rujna. Svi polaznici Ribarske
akademije srdela upoznat
će u restoranima i konobama Fažane više od stotinu
načina pripreme te plave
ribe. Tijekom svibnja održat će se fažanska Škola
soljenja srdele gdje će njeni polaznici učiti sve o slaganju ribe u limenke, uljima i začinima.
Privredni vjesnik
Broj 3770, 25. ožujka 2013.
projekta iz Jadransko-jonske inicijative je objedinjavanje tih zemalja na
“ Cilj
turističkoj razini te stvaranje jedinstvenog brenda pod nazivom Adrion.
”
Andrea Xhavara, Gospodarska komora Drač
Turistička suradnja Italije, Hrvatske, Albanije i Crne Gore
Udruženim snagama do cilja
Suradnja talijanskih pokrajina te Hrvatske, Albanije i Crne Gore omogućila je susrete i
razmjenu iskustava na institucionalnoj razini, posebice među ugostiteljskim školama
Sanja Plješa
pljesa@privredni.hr
K
ako bi se unaprijedila turistička
suradnja talijanskih pokrajina Emilie-Romagne i Marche s Hrvatskom, Albanijom i Crnom
Gorom, lani je započeo
projekt poslovnog povezivanja turističkih tvrtki
tih zemalja. Suradnja tih
tvrtki omogućila je susrete i razmjenu iskustava u
turizmu, ali i cijelom gospodarstvu tih zemalja, rečeno je na predstavljanju
projekta Turistički sektor:
suradnja Emilie-Romagne i Marche s Albanijom,
Crnom Gorom i Hrvatskom. Projekt je u završnoj fazi, a realiziran je
pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarskog
razvoja Italije, a promovira je Udruženje nacionalnih gospodarskih komora iz Emilie-Romagne.
“Ministarstvo gospodarskog razvoja Italije prije dvije godine izdvojilo
je financijska sredstva za
nove projekte namijenjene zemljama na balkanskom području. Projekti
su vezani za uspostavljanje mreže suradnje među
tvrtkama u tim zemljama.
Primjera radi, u Hrvatskoj
su pokrenuta dva projekta posvećena turizmu, a
jedan od njih je usmjeren
prema nastojanju da Hrvatska do 2020. godine
uđe na listu 20 najuspješnijih turističkih zemalja u
Europi”, rekla je Roberta Ferri iz Ministarstva
gospodarskog razvoja
Italije.
Gospodarska i turistička suradnja talijanskih pokrajina, Hrvatske, Albanije i Crne Gore
omogućila je susrete i
razmjenu iskustava na institucionalnoj razini, posebice među ugostiteljskim školama tih zemalja.
Prošle godine je održana
i razmjena učenika ugostiteljskih škola iz talijanskih pokrajina, dviju škola iz Hrvatske te nekoliko
škola iz Albanije i Crne
Gore. “Učenici ugostiteljskih škola iz tih zemalja
dodatno su se obrazovali
u kuharstvu i posluživanju
u restoranima. Osim toga,
u listopadu 2012. u organizaciji Trgovačke komore Modene održan je road
show u Modeni i Riminiju
s ciljem promicanja trgovine i investicija na kojem
su sudjelovala talijanska
poduzeća koja pružaju
turističke usluge u Albaniji, Crnoj Gori i Hrvatskoj”, rekla je Anna Maria Nguyen iz Udruženja
gospodarskih komora
Emilie-Romagna. Predstavnici tvrtki iz tih zemalja, dodala je, predstavili su mogućnosti ulaganja
u svojim državama te pokazali interes za zajednička ulaganja na trećim tržištima.
Stvaranje novog
brenda
Govoreći o umrežavanju
na turističkoj razini zemalja tzv. balkanske regije s talijanskim regijama,
Andrea Xhavara iz Gospodarske komore Drač
je naglasio da je u tijeku
još jedan projekt u sklopu Jadransko-jonske inicijative.
“Cilj projekta iz Jadransko-jonske inicijative
je objedinjavanje tih ze-
Održana je i
razmjena učenika
ugostiteljskih
škola iz zemalja
uključenih u projekt
malja na turističkoj razini
te stvaranje jedinstvenog
brenda pod nazivom Adrion”, rekao je Xhavara.
Dodao je kako su uz već
spomenute zemlje, u Jadransko-jonsku inicijativu
uključene Grčka, Bosna i
Hercegovina te Slovenija.
Slijedom te inicijative nastala je Jadransko-jonska
cesta, vrlo važna za Albaniju te posebice Grčku
koja njome dobiva najkraću vezu sa zemljama Europske unije.
Turizam bez zapreka: film koji pokazuje što je učinjeno da bi naše plaže i hoteli bili dostupniji svim turistima
Uklonjene su mnoge barijere
U skladu s programom
Turizam bez zapreka koji
već nekoliko godina provodi Ministarstvo turizma, proteklog je tjedna
promoviran istoimeni
dokumentarno-turistički film. Redatelj je Nikola Jurić, a film je snimljen
u suradnji Ministarstva turizma, Ministarstva zdravlja, Udruge poslodavaca u
hotelijerstvu i Hrvatske
turističke zajednice.
Filmom se nastojalo
ukazati na ono što je posljednjih godina postignu-
to u Hrvatskoj u brizi za
osobe s invaliditetom.
U svijetu putuje oko
160 milijuna osoba
s invaliditetom
“Uklonjene su mnoge
barijere s cesta i šetnica,
a za potrebe takvih osoba
prilagođeni su ulazi, prostorije i sobe u hotelima,
restoranima, parkovima,
wellnessima, bazenima...”,
rekao je Jurić. Govore-
ći o značaju filma, Mirjana Dobranović, predsjednica Udruge za promicanje
istih mogućnosti (UPIM),
rekla je kako u Hrvatskoj
samo 0,08 posto osoba s
invaliditetom koristi razne turističke, ali i ostale
njima prilagođene kapacitete. “Europske zemlje
odavno su se okrenule prema osobama s invaliditetom, pa je tako Španjolska
iskoristila sredstva iz europskih fondova te prilagodila sve hotelske kapacitete kako bi privukla što
više osoba s invaliditetom.
Španjolci su shvatili da takve osobe sudjeluju u povećanju turističkih rezultata jer na odmor dolaze sa
svojim obiteljima i pratnjom”, istaknula je Mirjana Dobranović.
Inače, statistike kažu
da u svijetu putuje oko
160 milijuna osoba s invaliditetom. Ovaj film distribuirat će se na turističkim
sajmovima diljem svijeta,
a HTZ će ga plasirati i putem Facebooka i Twittera.
(S.P.)
HRWWWATSKA 17
www.privredni.hr
Broj 3770, 25. ožujka 2013.
(
više od 3000 posjetitelja
dnevno ima website Madbarz.com
Novi online projekti
U visokom startupu
Od ukupno 19 timova koji su sudjelovali na konferenciji, uz CaseTrek, nagrađeni su Sizem,
Madbarz.com i Hungr.io
Boris Odorčić
odorcic@privredni.hr
C
aseTrek, tim iz
Srbije koji je
osmislio sustav za
poboljšanje produktivnosti odvjetnika, pobjednik
je informatičke konferencije Startup Live Zagreb.
“Budući da sam pravnik
i imam iskustva s radom
u odvjetničkim uredima
i velikim kompanijama,
primijetio sam probleme s
kojima se odvjetnici svakodnevno susreću u svom
poslu. To su preopterećenost papirima i rokovima
te razni drugi zadaci koji
ih sprečavaju da se bave
zaista važnim poslovima. Stoga smo Aleksandar Gvozden i ja došli do
ovog rješenja koje ćemo
ponuditi
odvjetnicima.
Riječ je, naime, o softveru
koji će automatizirati velik broj procesa i zadataka i odvjetnicima uštedjeti dva do tri sata dnevno”,
ističe Ivan Rašić iz CaseTrek tima.
Dvojac
napominje
kako su s radom na projektu započeli u siječnju.
Tijekom sljedeća tri mjeseca radit će na daljnjem
razvoju i testiranju ovog
rješenja.
Od ukupno 19 timova
koji su sudjelovali na konferenciji, uz CaseTrek,
nagrađeni su i Madbarz.
com, Sizem i Hungr.io.
Spas za žene s užim
strukom i većim
grudima
Ana Kolarević iz tima
Sizem naglašava kako je
ideja za razvoj ove aplikacije zapravo rezultat
njezina iskustva s pronalaskom robe koja joj pristaje. “Standardna roba
nije krojena za žene užeg
struka i većih grudi. Zbog
toga sam uvijek morala naručivati grudnjake,
kupaće kostime i robu u
Engleskoj. A to je skupo
i komplicirano jer se ne
može odrediti odgovarajući broj”, objašnjava ona
Madbarz.com je
web stranica za sve
popularniji sport vježbanje na ulici
dodavši kako je stoga odlučila istražiti problematiku, tržište i tehnologiju.
Kako je vrijeme prolazilo, tako je razvila sustav
koji rješava probleme i
zadovoljava potrebe žena
u potrazi za grudnjacima.
“Sizem je izvedenica od
size them - izmjeri ih. Sustav podučava žene kako
se točno mogu izmjeriti te
procijeniti odgovara li im
veličina grudnjaka ili ne.
K tomu, pomaže im u pronalasku grudnjaka, kupaćih kostima i ostale odjeće
koju mogu naručiti online
putem Sizema”, kaže.
S druge strane, sustav
je koristan za proizvođače, njihove brendove te
trgovine s grudnjacima i
kupaćim kostimima. “Oni
kroz naš sustav dobivaju posebne kalkulatore za
svoje proizvodne linije,
povećavamo im prodaju
te im kroz ekspertizu ukazujemo koje brojeve zapravo trebaju proizvoditi. Također, otvaramo im
nova tržista kroz međunarodnu prisutnost aplikacije”, ističe on.
Razvoj aplikacije tekao je u dva smjera. Prvo
je Ana Kolarević razvila sustav za korisnice, a
potom za proizvođače,
brendove i prodavaonice.
“Razvoj je trajao oko pet
mjeseci jer sam analizirala vlastite ankete i postojeće tržište što je bio vrlo
opsežan posao. O tekstilnom inženjerstvu i proizvodnji grudnjaka još
uvijek učim jer to je vrlo
sofisticirana tehnologija”,
naglašava.
Potencijal za
napredak
Nagrađeni Madbarz.com
je globalna web stranica za vježbanje na ulici (Street Workout) koja
nudi sve što ljubitelji toga
atraktivnog sporta, koji
postaje sve popularniji,
danas traže od njega. “Od
rutinskih vježbi do foruma za komunikaciju. Sam
web ima dosta alata za
korisnike kako bi se bolje
povezali i razvili globalnu
i lokalnu zajednicu. Madbarz.com website dnevno
ima više od 3000 posjetitelja iz cijeloga svijeta.
Trenutačno na Facebooku imamo više od 32.000
fanova”, kaže Luka Macner iz tima Madbarz.
com.
Od ideje do realizacije
ovog web projekta prošlo je nešto više od godinu dana, a Macner dodaje
kako trenutačno aktivno
ne traži investitore. U budućnosti svoj projekt namjerava razvijati kako bi
korisnicima ponudio ono
što im treba. “Madbarz.
com ima dosta potencijala za napredak. Stoga sada
nema smisla počinjati nešto drugo dok se iz ovog
projekta nije izvukao
maksimum”, smatra on.
Ideja pak o pokretanju nagrađenog projekta
Hungr.io nastala je iz čiste potrebe. Naime, isti-
ču Marko Franceković i Velimir Gašparović
iz tima Hungr.io, ne postoji komunikacijski kanal između restorana i
ljudi koji omogućava trenutnu (u stvarnom vremenu) komunikaciju, gdje su
informacije svježe i relevantne. “Razvoj je započeo u listopadu. U veljači smo imali prvu verziju
koja pokriva sve aspekte
sustava - administracijsko
sučelje i mobilnu te restoransku aplikaciju. Hungr.
io je trenutno u beta fazi,
upravo započinjemo rad s
prvom skupinom restorana i ograničenim brojem
ljudi. Kroz travanj očekujemo puštanje servisa u
javnost”, napominju oni
dodavši kako su prvu rundu investicije - od analize
tržišta i studije izvedivosti do dizajna i razvoja cjelokupnog sustava - pokrili
sami. “Trenutačno nam je
u planu pustiti sustav u pogon u Zagrebu i paralelno
tražiti partnera koji će nam
olakšati prodor u druge regionalne metropole. Naš je
cilj kroz godinu dana pokriti nekoliko gradova u
regiji”, otkrivaju oni.
*vijesti
Nastavak suradnje
Splita i Microsofta
Split i Microsoft Hrvatska
potpisali su sporazum o
nastavku suradnje na projektu Microsoftovog inovacijskog centra (MIC) u
tom dalmatinskom gradu.
Trogodišnji produžetak
ugovora u sljedećim mjesecima obuhvatit će edukaciju dugotrajno nezaposlenih osoba te splitskih
poduzetnika. “Split je do
sada u MIC uložio 1,3 milijuna kuna i to su najbolje potrošeni novci. Dokaz
za to je i projekt AuThink
koji su osmislili studenti
FESB-a i FER-a, a koji je
namijenjen rehabilitaciji
djece s autizmom”, kazao
je zamjenik splitskog gradonačelnika Jure Šundov.
Nagrađena rješenja
tvrtke IN2
U kategoriji 64 tvrtke
iz 15 država, rješenja
hrvatskog
IN2
e-Liste čekanja i e-Naručivanje osvojila su u Londonu
European IT&Software
Excellence Award u kategoriji rješenja godine za
javni sektor. Implementacijom tih rješenja prvi
put se u realnom vremenu
ostvarilo povezivanje javnih bolnica s ordinacijama
primarne zaštite u Hrvatskoj. Zahvaljujući njima
građani ne moraju dolaziti u bolnicu radi zakazivanja termina, već to za njih
radi liječnik primarne zaštite.
Novi Samsung
Mob!lers tim
Samsung Electronics u
Hrvatskoj je obilježio nastavak uspješne globalne kampanje za mlade
Samsung Mob!lers te je
izabrao nove članove toga
tima. Projekt potiče sudionike da putem društvenih mreža podijele svoja
iskustva o novim uređajima tog korejskog proizvođača te mu pomažu u
razvoju i poboljšanju mobitela.
18 PST!
KNJIGOMETAR
Pripremila:
Vesna Antonić
Hrvoje Šalković
NE PRIMAMO VILENJAKE
Naklada Ljevak
Studentice iz provincije, BBB, humanitarni koncerti, Kinezi,
popisi stanovništva, kućni savjeti, pobune - nove Šalkovićeve priče su hiperrealistične u najboljem smislu te riječi
- one su uronjene u hrvatsku svakidašnjicu, i premda humoristične, ne lakiraju zbilju, već se bave suštinom društvenog problema. Šalkovićevi junaci djeluju u uvjerenju da
će radikalno promijeniti vlastiti život. U toj drami moraju se
suočiti s vlastitom autentičnošću sukobljenom s vulgarnošću i neumoljivošću okolnosti.
Robert Musil
Čovjek bez osobina II.
Fraktura
Od Balzaca ljudsko postojanje nije shvatljivo bez svojih povijesnih korijena. Istraživanjem vlastitih likova i situacija u
koje dolaze Musil postavlja egzistencijalnu dijagnozu svojega stoljeća. I doista, u njegovoj Kakaniji već sve postoji:
vladavina tehnike koju nitko nema pod nadzorom, brzina
kao najveća vrijednost, sveprisutna birokracija, romantični senzibilitet kao tvrdokorno naslijeđe prethodnoga stoljeća, kult djeteta koji se hladnoći tehničkoga doba suprotstavlja glupavim smiješkom...
Claude Lecouteux
POVIJEST VAMPIRA
TIM press
Vampir je mrtvac koji pod okriljem noći, ponekad u obliku
životinje, izlazi iz groba i siše ljudima krv. Lecouteux se
oslanja na izvorna tumačenja neobičnih pojava i donosi
pregled prethodnika tih spodoba koje su se u antici zvale lamije, strige i more. Uglavnom su to bili ženski demoni.
Kopajući po sudskim arhivima, autor proučava slučajeve
vampirizma. Iako je to bilo vrijeme prosvjetiteljstva, otvarani su grobovi i odsijecane glave sumnjivih trupla koja su
tako postajala bezopasna i zauvijek nestajala.
Ratko Mavar
U božjem lunaparku
V.B.Z.
Bilo da ove razgovore s drugom stranom smatrate plodom
bujne mašte ili doista vjerujete da je tako nešto moguće,
razumno je ostati otvoren prema njihovim poukama jer
nam mogu pomoći ne samo da shvatimo koliko naši snovi
smiju biti veliki i veličanstveni, već i kako ih možemo živjeti.
U ovoj knjizi naći ćete razgovore o svemu što nas najčešće
muči – ljubavnim vezama, prekidima, poslu, seksu, druženju s prijateljima. No tu su i razgovori o našoj esenciji pa i
o esenciji Boga...
Privredni vjesnik
Broj 3770, 25. ožujka 2013.
PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE
Partnerstvo
I.E.M. Buje. Tvrtka traži partnera za razvoj i proizvodnju navitih komponenti za elektronsku
industriju (Windings component). Kontakt: Berislav
Kvajo, iem@pu.htnet.hr,
+385 98 334746.
Suradnja
Mod-Diz-Obuća, Varaždin. Tvrtka se bavi proizvodnjom cipela. Traži
poslovnu suradnju za povećanje proizvodnje. Kontakt: Jakob Mudnić, Moddiz-obuca1@vz.t-com.hr,
+385 42 330740.
Suradnja u tekstilnoj
proizvodnji
Comprom plus, Varaždin,
www.comprom.com. Tvrtka je tvrtka kći talijanske
tekstilne grupacije Calzedonia. Radi povećanja proizvodnih kapaciteta traži
proizvođače kupaćih kostima, gaćica i grudnjaka zainteresirane za dugoročnu
poslovnu suradnju. Nudi
uvođenje u posao, dugoročnu popunjenost kapaciteta i korektnu suradnju.
Kontakt: Bruno Prapotnik,
bruno.prapotnik@
comprom.com, +385 42
658658.
Suradnja u proizvodnji građe
Štimac, Škrljevo, www.
stimac-wood.com. Tvrtka traži partnere u cijelom
svijetu za proizvodnju javorove i bukove građe, elemenata i podova, te dobavljače istih u Istočnoj
Europi. Zemlje interesa:
Zagrebačka naklada
U dobi od 40 godina, usred Prvoga svjetskog rata Hesse se
počeo baviti slikarstvom. Za njega je to bio “izlaz da bi i u
najtežim vremenima mogao podnijeti život”. “U ruci držim
svoj slikarski tronožac”, napisao je 1920., “to je moj čarobni uređaj i moj faustovski ogrtač uz čiju sam se pomoć već
tisuću puta bavio čarobnjaštvom i pobijedio u borbi s glupom stvarnošću”. Hesse je uvijek naglašavao koliko su za
nj slikarstvo i pjesništvo usko i nužno povezani.
Suradnja u izradi inoks
opreme
Reinox, Lopatinec. Tvrtka
traži partnera za suradnju
u izradi opreme od inoks
materijala. Kontakt je moguć na njemačkom i engleskom jeziku. Zemlje
interesa: Švicarska, Njemačka, Danska, Norveška, Švedska, Luksemburg,
Nizozemska, Belgija. Kontakt: Miroslav Vlah, reinox@ck.t-com.hr, +385 40
855845, +385 98 268700.
Rafinirano ulje
SC Chemfar Biotech, Galati, Rumunjska. Tvrtka
traži suncokretovo jestivo rafinirano ulje. Količina: 10.000mt /mjesečno x
12 mjeseci. Pakiranje: PET
boce od jedne, tri i pet litara. Za više informacija,
kontaktirajte gosp. Sarnu
na: chemfarbiotech_srl@
yahoo.com.
Suradnja u metalnoj
proizvodnji
Inoforges Polska, Rydzyna,
Poljska, www.inoforges.
com. Tvrtka se specijalizirala u kovanju i obradi neželjeznih metala, tj. mjedi,
bakra i aluminija. Proširili su svoju ponudu na površinsku obradu i montažu. Proizvode dijelove za:
Instalacijske cijevi (plin,
voda, ulje): ventili, konektori, dijelovi za viso-
kotlačne uređaje; Elektriku: konektori, priključnice,
dijelovi za transformatore, sklopke (srednji i visoki napon); Građevinarstvo:
metalni dijelovi za graditeljstvo; Zavarivanje: dijelovi za uređaje za zavarivanje (mlaznice, kućišta
regulatora tlaka); Luksuzni dodaci: kopče, ključevi, medalje; Automobile i
transport: konektori za teška teretna vozila, konektori za automobile, sustavi za ubrizgavanje. Tvrtka
je zainteresirana za suradnju s hrvatskim proizvođačima navedenih ili sličnih proizvoda. Kontakt:
Pawel Marszal, inoforges@inoforges.pl, +48 65
5288570, +48 605 235875.
Suradnja u izgradnji
niskoenergetskih kuća
Kern-Haus,
Karlshrue,
www.kern-haus.de. Tvrtka traži poslovne partnere
u Hrvatskoj, zainteresirane
za građenje niskoenergetskih kuća. Kontakt: Vlado
Bulić, kern-haus@decro.
de, +49 721 8302721, +49
171 7139504.
Metalni proizvodi
Filet, Luzzara, Italija,
www.filetsrl.it. Tvrtka je
proizvođač navojnih šipki,
U-vijaka, zatvarača i isječaka. Nudi svoje proizvode za hrvatsko tržište. Proizvodi imaju certifikat koji
je neophodan na tržištu
EU-a. Kontakt: Dubravka
Anna Roknic, roknic@interfree.it, +39 05 9645943,
+39 3929302835.
IZBOR IZ NADMETANJA
Hrvatska
Stakla za autobuse
Gradski prijevoz putnika
iz Osijeka nabavlja stakla za autobuse. Rok dostave ponuda je 9. travnja.
Oprema za letače
Herman Hesse
Čarolija boja
Europa, SAD, Japan, Kina,
Bliski istok. Kontakt: Marijan Štimac, marijan@stimac-wood.com, +385 51
252050.
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske nabavlja opremu za letače.
Rok dostave ponuda je 6.
svibnja.
Usluge tiskanja
Državna uprava za zaštitu
i spašavanje nabavlja usluge tiskanja jumbo plakata i promidžbenih letaka. Rok dostave ponuda je
5. travnja.
Košulje
Hrvatska pošta nabavlja košulje kratkih rukava. Rok dostave ponuda
je 18. travnja.
ba Bakovići nabavlja usluge opremanje stanova
u Kiseljaku. Rok dostave
ponuda je 16. travnja.
Policijske uniforme
Regija
Prometni znakovi
Grad Trebinje nabavlja
prometne znakove. Rok
dostave ponuda je 2. travnja.
Ministarstvo sigurnosti,
Granična policija u Ilidži
nabavlja policijske uniforme. Rok dostave ponuda je 29. travnja.
Održavanje mostova
Grad Banja Luka nabavlja
usluge redovnog održavanja mostova. Rok dostave
ponuda je 17. travnja.
Opremanje stanova
Zavod za zbrinjavanje
mentalno invalidnih oso-
Briefing e-servisi d.o.o.
tel.: 01/5501-511
fax.: 01/5501-555
nadmetanja@briefing.hr
www.briefing-nadmetanja.hr
19
www.privredni.hr
Broj 3770, 25. ožujka 2013.
Pogled u svijet
STEČAJEVI
NEKRETNINE
DRAŽBE
Travanj donosi vrijedne
nekretnine
Poljoprivredno zemljište u građevinskoj zoni u
Kaštel Sućurcu, vrijedno 84,7 milijuna kuna.
Nekretnina u naravi predstavlja zapušteno poljoprivredno zemljište unutar graditeljskog područja,
odnosno graditeljsko zemljište koje se nalazi u
blizini državne ceste D-8
u Kaštel Sućurcu ukupne
površine 77.657 četvornih
metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se 24.
travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, soba 53/II. Nekretnina se ne može prodati
ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je moguće 17. travnja u 11.30 sati. Na dražbi
mogu sudjelovati oni koji
osiguranje u iznosu od desetine utvrđene vrijednosti
uplate na račun Suda broj
2390001-1300000195,
model 00, šifra 88, poziv
na broj 101-5940-09, te
dostave na uvid uređujućem sucu do početka održavanja dražbe.
Stambene zgrade u Dubrovniku procijenjene
na 17,9 milijuna kuna.
Nekretnina u naravi predstavlja zgrade za smještaj
ljudi, dvorište i okolno zemljište na Čibači, ukupne
površine 7266 četvornih
metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se 25.
travnja u 10 sati, na Trgovačkom sudu u Splitu,
stalna služba Dubrovnik,
u sudnici broj 2. Prodaje
se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve
naknadne prigovore kupca. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na broj
091/7854 372 svakog radnog dana od 9 do 13 sati.
Jamčevina iznosi 10 posto
procijenjene vrijednosti,
a uplatiti treba najkasnije
do 22. travnja.
Zgrada u Remetama u
Zagrebu procijenjena
na 10,3 milijuna kuna.
Nekretnina je neupisana
zgrada s izdanom građevinskom dozvolom i pripadajućom okućnicom,
ukupne površine 641 četvorni metar, sagrađena
2010. na atraktivnoj lokaciji, na pravokutnom zemljištu na padini, s pogledom na Sljeme i Zagreb.
Sastoji se od podruma s tri
garaže (svaka BKP 17,5
m2) i tri stana: u prizemlju
(NKP 122,60 m2), na katu
(NKP 121,90 m2) i u potkrovlju (NKP 93,82 m2).
Zadnja etaža ima veliku
terasu. Vanjska stolarija je
aluminijska s izo staklom
i termoizoliranim roletama, unutarnja stolarija je
rađena po posebnoj narudžbi, a sva ulazna vrata su protuprovalna. Svaki
stan ima vlastito plinsko
etažno grijanje s integriranim spremnikom tople
vode. Nedostaje djelomično hortikulturno uređenje
i vanjska ograda. Dražba
za ovu nekretninu održat
će se 23. travnja u 9.30
sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu,
u sobi 403. Nekretnina se
ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti.
Razgledavanje nekretnine održat će se 22. travnja u 13.30 sati na licu
mjesta u Zagrebu, Studeni breg 32. Nesmetano razgledavanje osigurat će se
putem sudskog ovršitelja.
Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su
najkasnije na dan ročišta
za dražbu uplatile iznos
od 10.000 kuna. Osiguranje se uplaćuje na žiro-ra-
čun Suda broj HR17 2390
0011 3000 0326 5, model HR05, poziv na broj
116-2170-11 kod HPB-a.
Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja
obvezan predočiti Sudu
prije nego što se pristupi
dražbi.
Zgrada u Ičićima, procijenjena na 13,8 milijuna kuna. Nekretnina u
naravi predstavlja stambenu zgradu ukupne površine 1407 četvornih
metara. Sastoji se od četiri nadzemne etaže (prizemlja, dva kata i potkrovlja). Na svakoj etaži
nalaze se po dvije samostalne stambene jedinice,
s pristupom preko zajedničkog unutarnjeg stepeništa - ukupno osam stanova. Tlocrtna površina
zgrade iznosi bruto 282
četvornih metara. Na površini parcele izgrađen je
kolni prilaz, parkiralište
i nadzemna garaža s ravnim krovom koji je nasut
zemljom i ozelenjen, pa
je garaža s tri strane ukopana i uklopljena u okoliš. Tržišna vrijednost nekretnine procijenjena je
s nedovršenim potkrovljem i bez uporabne dozvole. Dražba za ovu nekretninu održat će se 2.
svibnja u 11 sati na Općinskom sudu u Opatiji.
Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Ne može se
prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.
Razgledavanje je organizirano 29. travnja od
10 do 11 sati. Jamčevina
za sudjelovanje na dražbi
iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine i potrebno
ju je uplatiti do 30. travnja na račun Suda broj
2390001-1300001251,
model 00, poziv na broj
1-381-10.
Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom
postupku (www.hgk.hr)
Kvadratura
kadrovskog
kruga
dr. Uroš Dujšin
U
dijelovima Europe više od četvrtine mladih
je bez posla, a ponegdje kao u Španjolskoj - i više
od polovine. To nije samo
velik gubitak proizvodnih
potencijala, nego i i potencijalni izvor društve-
Mnogi studenti su
pošli na sveučilišta
usprkos tome što
bi im stručne škole
dale više šansi da
dobiju posao
nih poremećaja. No s druge strane u poduzećima se
tuže da ne mogu do odgovarajućih kadrova. Početkom ove godine tvrtka za
zapošljavanje Manpower
izvijestila je da je više od
trećine poslodavaca imalo problema s popunjavanjem radnih mjesta. Nestašica nije prisutna samo
u elitnim područjima poput strojarstva nego i kod
uredskih poslova. Nedavno je i konzultantska tvrtka McKinsey obavijestila
da je tek 43 posto poslodavaca u devet zemalja,
od Amerike do Turske,
moglo naći prikladne kadrove. Poduzeća srednje
veličine imala su u prosjeku 13 početničkih mjesta
praznih, dok su oni veliki
imali 27.
Škole šumom,
poslodavci drumom
Što učiniti? McKinsey
tvrdi da velik dio problema proistječe otuda što
obrazovanje ide šumom,
a poslodavci drumom te
da bi se velik dio problema mogao riješiti tako da
se školnici stave u ulogu
poslodavaca, a poslodavci u ulogu školnika. Najbolji način za reformu sistema je revizija stručnog
školstva koje se izvan njemačkog govornog područja, kako kaže, tretira
poput siročeta. Vlade su
ulagale sredstva u sveučilišta, a ona opet konkuriraju u samohvali. Posljedica toga je ta da roditelji
i njihovi potomci izbjegavaju stručne škole: mnogi
studenti su pošli na sveučilišta usprkos tome što bi
im stručne škole dale više
šansi da dobiju posao. No
u nekim zemljama škole
i poduzeća nastoje uskrsnuti stručno školovanje.
U Južnoj Koreji je stvorena mreža stručnih škola –
nazvanih “meister” prema
njemačkom izrazu za majstora. Time je smanjena
nestašica tokara i vodoin-
Kao prvo, tehnologije uvelike smanjuje troškove stručnog obrazovanja – koje je i bilo jedan
od najvažnijih razloga za
njegovo sporo širenje.
stalatera. Vlada plaća učenicima smještaj, opskrbu
i školarinu. Nose i titulu
mladih majstora kako bi
se udovoljilo opsesiji akademskim titulama.
I političari imaju
uspjeha u korištenju stručnih škola kako bi pomogli zapostavljenim grupama mladih. Južnoafrička
udruga Go for Gold koja
objedinjuje ministarstvo
obrazovanja savezne države Western Cape i građevinsku tvrtku SMC nalazi nadarenu djecu i
pruža im dodatnu poduku,
jamči jednogodišnje zaposlenje te daje šansu za
upis na sveučilište. Indijski institut za opismenjivanje i stručno školovanje šalje ljude u sela kako
bi obiteljima ukazali na
šanse u renomiranim tvrtkama. Ti napori ulijevaju
ljudima optimizam.
hovih studenata počne popuštati u studiju. Promatračnica tržišta rada na
sveučilištu Columbia pruža podatke o broju diplomiranih studenata u svakoj obrazovnoj ustanovi
u zemlji. Osim toga, sve
veći broj privatnih instituta iznalazi poboljšanja
stručnog školovanja. Tako
npr. u Kini posebna ustanova nalazi posao učenicima.
Ipak, bolje stručno obrazovanje nije panaceja za
globalnu krizu na tržištu
rada: milijuni mladih ljudi ostaju osuđeni na nezaposlenost tako dugo dok
je potražnja slaba, a rast
usporen. No ono može barem pridonijeti smanjenju
apsurdnog nesklada koji
tišti svijet, ne samo nedostatkom radnih mjesta
nego i potrebnih znanja i
vještina.
Ozbiljne igre
“Ozbiljne igre” pružaju mladim ljudima šansu da steknu neposredno
iskustvo, makar u virtualnom obliku, a uz minimalni trošak. Miami Dade
College, najveća komunalna ustanove te vrste u
Americi, ima sistem koji
automatski šalje znakove za uzbunu fakultetskim
tutorima čim neki od nji-
20 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik
Broj 3770, 25. ožujka 2013.
( 4,6%
pad investicija na godišnoj razini
( 2,6%
pad bruto dodane vrijednosti
Podaci potvrdili
BDP realno smanjen dva posto
U zadnjem lanjskom tromjesečju negativnim kretanjima pridonijele su sve sastavnice potrošnje, izuzevši neto
izvoz čiji deficit je smanjen zbog rasta izvoza roba i usluga te istovremenog pada uvoza, ističu analitičari RBA
K
onačni
podaci kretanja bruto
domaćeg
proizvoda u zadnjem tromjesečju 2012. godine potvrdili su prvu procjenu realnog pada od 2,3 posto u
odnosu na zadnje tromjesečje 2011. godine. Na razini cijele godine realni
pad BDP-a iznosio je dva
posto.
U skladu s našim očekivanjima u zadnjem lanjskom tromjesečju negativnim kretanjima pridonijele
su sve sastavnice potrošnje, izuzevši neto izvoz čiji
deficit je smanjen zbog rasta izvoza roba i usluga te
istovremenog pada uvoza,
ističu analitičari RBA. Isto
tako, najveći pad zabilježile su bruto investicije u
fiksni kapital (-4,9 posto) i
osobna potrošnja (-4,2 posto).
Kad je riječ o investicijama na razini cijele godine, nastavljena su izrazito negativna kretanja pa su
se one, u odnosu na 2011.,
smanjile za 4,6 posto, dok
su se kumulativno u zadnje
četiri godine (u odnosu na
2008.) smanjile čak za jednu trećinu. Kretanje investicija je odraz dugotrajne recesije u gospodarstvu
koja je u potpunosti iscrpila privatni segment gospodarstva, osobito realni
(proizvodnju) koji ujedno
prolazi proces restrukturiranja. To se osjeća i na tržištu rada gdje je došlo do
daljnjeg smanjivanja zaposlenosti, rasta nezaposlenosti i pada realnih plaća
odnosno smanjivanja raspoloživog dohotka pa je
potrošnja kućanstava nakon 2009. i 2010. pad zabilježila i u 2012., i to od
tri posto. Iako slabim intenzitetom, potrošnja države bilježi smanjenje treću
godinu za redom (-0,8 posto u 2012.). Jedino je neto
izvoz ublažio negativna
Najveći pad
zabilježile su bruto
investicije u fiksni
kapital (-4,9%) i
osobna potrošnja
(-4,2%).
kretanja uz blagi rast izvoza roba i usluga (0,4 posto)
te pad uvoza roba i usluga
(-2,1 posto).
Građevinarstvo
smanjeno 11,4 posto
Promatrajući bruto dodanu vrijednost, u zadnjem
je tromjesečju 2012. zabilježen pad od 3,3 posto
na godišnjoj razini, dok je
na razini cijele godine pad
iznosio 2,6 posto. U 2012.
negativnim kretanjima i
dalje je najviše pridonosilo građevinarstvo koje se u
toj godini smanjilo za dodatnih 11,4 posto tako da
se građevinarstvo u posljednje četiri godine smanjilo za oko 35 posto.
U 2013. godini ne očekujemo oporavak, već pad
od 0,5 posto. Pri tome će
negativni trendovi (nastavak pada) biti prisutni u
prvom dijelu godine, dok
bi druga polovina godine
mogla donijeti blagi oporavak. Pri tome bi nakon
višegodišnjeg pada blagi,
ali ipak pozitivan impuls
trebao doći i od investicija.
Nepovoljna kretanja na tržištu rada, odnosno visoka
nezaposlenost, niska zaposlenost, stagnacija realnih dohodaka i posljedično potrošački pesimizam
ograničavat će osobnu potrošnju. Država će biti primorana svoje rashode prilagoditi davno nastalim
okolnostima tako da ni u
tom segmentu ne očekujemo pozitivan doprinos rastu, procjenjuju analitičari RBA, dodajući kako su
nekonkurentnost i nepovoljna struktura industrije
(izvoza) uz volatilno vanjsko okruženje i očekivani pad naših najvažnijih trgovinskih partnera (Italija,
Slovenija) ograničavajući
čimbenik bitnijeg doprinosa izvoza rastu gospodarstva.
Hrvatska narodna banka
Hrvatska narodna banka
Dug središnje države
174,1 milijarda kuna
Bruto inozemni dug
dosegnuo 45,3 milijarde eura
Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, dug središnje
države, koji uključuje Republiku Hrvatsku i
izvanproračunske fondove, potkraj lanjskoga studenoga iznosio je 174,1
milijardu kuna. U odnosu
na kraj listopada dug središnje države nije se značajnije mijenjao, odnosno
niži je za tek 77,5 milijuna
kuna. Pri tome je dug Republike Hrvatske iznosio
165,3 milijarde kuna (216
milijuna kuna manje nego
krajem listopada).
U razdoblju od siječnja do studenoga 2012. godine dug središnje države
porastao je za 20,2 milijarde kuna ili 13,1 posto,
čemu su podjednako pridonijele i domaća i inozemna komponenta. Inozemni dug središnje države u
tom je razdoblju porastao
za 10,3 milijarde kuna, na
62,8 milijardi kuna, dok
je unutarnji dug porastao
za 9,9 milijardi kuna, na
111,4 milijarde kuna. Rastu unutarnje komponente duga središnje države
pridonijelo je izdanje druge tranše četverogodišnjih
kunskih i desetogodišnjih
obveznica uz valutnu klauzulu u iznosu od dvije mi-
lijarde kuna i 400 milijuna eura (u srpnju), dok je
rast inozemne komponente
prije svega rezultat izdanja
euroobveznice u travnju.
Ukupna jamstva Republike Hrvatske u studenome su se smanjila za
138 milijuna kuna u odnosu na listopad, te su iznosila 55 milijardi kuna. U odnosu na kraj 2011. godine
ukupna jamstva manja su
za 4,8 milijardi kuna, pri
čemu su se inozemna jamstva smanjila za 2,6 milijardi, a domaća za 2,3 milijarde kuna. Najveći dio
smanjenja jamstava odnosi se na aktiviranje jamstava brodogradilištima, koja
su u procesu restrukturiranja postala dugom središnje države.
Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupan bruto inozemni dug
potkraj studenoga 2012.
iznosio je 45,3 milijarde
eura, što je za 174 milijuna eura više nego krajem listopada, čemu je
pridonijelo ponajprije
povećanje duga javnog
sektora, i to javnih trgovačkih društava.
Na godišnjoj razini nastavlja se pad inozemnog duga. U odnosu na
studeni 2011. inozemni je
dug manji za 1,1 milijardu
eura, odnosno za 2,5 posto. Tome u najvećoj mjeri pridonosi razduživanje
financijskog sektora koji
je u tom razdoblju smanjio inozemni dug za nešto više od dvije milijarde
eura (-13,3 posto). Inozemni dug financijskog sektora potkraj studenoga
iznosio je 13,4 milijarde
eura, od čega 9,6 milijardi eura otpada na dug banaka. Na rast inozemnog
duga na godišnjoj razini najviše je, pak, utjecao
javni sektor, i to država
čiji je vanjski dug iznosio
8,3 milijarde eura.
Uz izdanje euroobveznice (1,5 milijardi dolara) u travnju, u tom je
razdoblju dug središnje
države dodatno povećan
i zbog preuzimanja inozemnih obveza brodogradilišta što je sastavni dio
programa njihova restrukturiranja. Javna trgovačka društva su do lanjskoga studenoga uglavnom
smanjivala inozemnu zaduženost pa na godišnjoj
razini bilježe pad. Inozemni dug privatnih poduzeća uglavnom stagnira.
Uz rast od 115 milijardi
eura u studenome dosegnuo je 11 milijardi eura,
što je za samo 491 milijun
eura više nego u studenome 2011. Međutim, veći
dio tog rasta odnosi se na
izdanje obveznice jednog
trgovačkog društva (300
milijuna eura). U ovoj godini očekujemo stagnaciju
inozemnog duga s obzirom na slabu gospodarsku
aktivnost. Uz blagi nominalni rast BDP-a udio
inozemnog duga u BDPu mogao bi se spustiti ispod 100 posto, procjenjuju analitičari RBA.
21
www.privredni.hr
Broj 3770, 25. ožujka 2013.
( oko 3%
Najava ponude za preuzimanje ostatka dionica
Dukat želi cijele
Ljubljanske mlekarne
prosječna stopa inflacije u 2013.
Analize PBZ-a
Inflacija niža do
kraja godine
Visoke stope inflacije u prva dva mjeseca ove godine možemo zahvaliti
baznom učinku, s obzirom na to da su administrativno regulirane cijene
plina i električne energije povećane od svibnja 2012., te sezonskom rastu
cijena hrane, smatra Ana Lokin, ekonomska analitičarka PBZ-a
Inflacija u veljači 2013., godišnja stopa,
doprinosi u p.b.
Hrana
E lektrična energija
Plin
Gorivo
Ostalo
S
Stopa
nezaposlenosti
će prema našim
prognozama
u prosjeku
premašivati 20
posto
administrativno regulirane cijene plina i električne
energije povećane od svibnja 2012., a s druge strane sezonskom rastu cijena
hrane, smatra Ana Lokin,
ekonomska analitičarka
PBZ-a.
Predvidljiv pad neto
plaća
Tako je doprinos viših cijena električne energije i
plina ukupnoj stopi infla-
165
160
155
150
145
140
135
130
125
120
115
110
1
2
3
4
5
Hrana ukupno
Izvor: DZS, PBZ
topa inflacije u veljači je dosegnula
4,9 posto na godišnjoj razini, što predstavlja
lagano smanjenje u odnosu na siječanjskih 5,2 posto. Visoke stope inflacije u prva dva mjeseca ove
godine možemo zahvaliti s
jedne strane baznom učinku, s obzirom na to da su
Indeks cijena HWWI (baza USD), 2010.=100
cije u veljači iznosio 2,1
postotni bod (električna energija 1,3, plin 0,8
postotnih bodova), dok
je doprinos stavke hrane
iznosio 1,5 postotnih bodova, pri čemu su povećane cijene mesa pridonijele
sa 0,5, povrća 0,3, a kruha te mliječnih proizvoda i jaja s po 0,2 postotna
boda. Više cijene goriva
pridonijele su također s
0,2 postotna boda, a 18,8
posto viša cijena grijanja
na godišnjoj razini povisila je ukupnu stopu inflacije za 0,1 postotni bod.
Dvanaestomjesečni prosjek time je u veljači porastao na 4,1 posto, što je
čak 0,7 postotnih bodova
više nego u prosincu 2012.
godine.
U nastavku godine,
međutim, ne očekujemo
zadržavanje ovakvog trenda iz više razloga, ističe
Ana Lokin. Kao prvi razlog, pojašnjava ona, nameće se slabost potražnje
kućanstava. Na depresivnom tržištu rada u 2013.
ne očekujemo nikakva poboljšanja, stopa nezaposlenosti će prema našim prognozama biti viša nego u
6 7 8 9 10 11 12 1 2
1012.
1013.
Žitarice
Uljarice Izvor: HWWI
protekloj godini i u prosjeku premašivati 20 posto.
Također, ponovni realni
pad neto plaća po stopi od
oko dva posto lako je predvidljiv u uvjetima daljnje
kontrakcije gospodarstva
i rezanja proračunskih rashoda. Nadalje, potrošnju
bi mogla pritisnuti i fiskalizacija kojom se umanjuju
dohoci iz sive ekonomije,
a ostaje neizvjesno i hoće
li doći do povećanja poreznog opterećenja građana.
Tečaj pridonosi
stabilnosti
Kao drugi razlog navodimo učinak baze koji će
oslabjeti u drugom dijelu
godine. Kad je riječ o cijenama hrane, koje je uvijek
krajnje nezahvalno predviđati (na cijene povrća i
voća, primjerice, snažno
utječu vremenske prilike),
procjene USDA-a govore
kako će globalna ponuda
žitarica poput pšenice, kukuruza i soje biti dostatna
te je u zadnjih šest mjeseci vidljiv silazni trend njihovih cijena za koji analitičari očekuju da će se
nastaviti do kraja godine.
Napomenimo, ističe ona,
da iako će pritisci jenjavati
u nadolazećim mjesecima,
faktori poput ukidanja nulte stope PDV-a (vidljivo
kroz povećanje cijena kruha i mliječnih proizvoda),
viših cijena grijanja, usklađivanja trošarina... dovode
do rasta ukupnog indeksa,
dok s druge strane učinak
spuštanja stope PDV-a na
10 posto za ugostiteljske
usluge za sada nije vidljiv.
Istodobno, ono što pridonosi stabilnosti cijena je
tečaj. Dok je u 2012. kuna
u prosjeku oslabjela za jedan posto prema euru, odnosno za devet posto prema dolaru, u 2013. tečaj
kune prema euru i dolara
prema euru vidimo stabilnima, odnosno blizu prošlogodišnjih prosjeka pa
tečajna kretanja ne bi trebala imati većeg utjecaja na kretanje cijena, dodaje Ana Lokin ističući
kako stoga u ovoj godini očekuje prosječnu stopu inflacije oko tri posto na godišnjoj razini, pri
čemu smatra da rizici da
bude viša za sada ponajprije dolaze od eventualnih daljnjih povećanja cijena energije.
Dukat, članica francuske Lactalis Grupe, najavila je objavu ponude
za preuzimanje ostatka dionica Ljubljanskih mlekarni, najvećeg
slovenskog prerađivača
mlijeka.
Dukat trenutačno ima
50,285 posto dionica Ljubljanskih mljekara, a najavljuje da će ponudu za
preuzimanje objaviti najkasnije u idućih mjesec
dana. Aktivnosti vezane
uz ponudu za preuzimanje
vodi brokerska tvrtka Ilirika iz Ljubljane.
Dukat je početkom
prošlog tjedna objavio da
je nakon odobrenja slovenske Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja
stekao 50,3 posto dionica Ljubljanskih mljekara
od NFD Holdinga, Factor Banke, Mutual Funda,
KD Delniških Dohodkovni, KD Banke i Save.
Lactalis Grupa je u listopadu prošle godine najavila akviziciju Ljubljanskih mljekara.
Nije objavljeno po kojoj je cijeni Dukat stekao
50,3 posto dionica Ljubljanskih mljekara, no
procjenjuje se kako je vrijednost te transakcije oko
20 milijuna eura. Preostale dionice Ljubljanskih
mljekara drže Mlekodel,
Deželna banka Slovenije,
Zadružni savez Slovenije
i 33 zadruge. Ljubljanske
mljekare imaju 550 zaposlenih, a godišnje prerade
više od 200 milijuna litara mlijeka.
Dukat je od 2007. godine u većinskom vlasništvu Lactalis Grupe koja
zapošljava 56.000 radnika u 61 zemlji. Grupa ima
organiziranu proizvodnju
u 192 proizvodna pogona
u 34 zemalje diljem svijeta, od kojih je 64 pogona u Francuskoj. Lactalis
Grupa je u prošloj godini
ostvarila prihod od 15,7
milijardi eura, od čega 75
posto na tržištima izvan
Francuske. (K.S.)
*vijesti
se odobravaju bez jamaca i garantnog pologa, uz
obveznu policu osiguranja od nezgode.
Mini krediti
Erste banka u svoju je redovnu ponudu gotovinskih kredita uvrstila mini
kredite namijenjene klijentima s nižim prosječnim primanjima. Riječ
je o nenamjenskim kreditima manjih iznosa,
do maksimalnih 35.000
kuna, za koje se primjenjuju povoljniji uvjeti kreditne sposobnosti
te se za njihovu obradu
ne naplaćuje naknada.
Mini krediti odobravaju se s rokom otplate do
60 mjeseci. Kamatna stopa je fiksna za cijelo vrijeme trajanja kredita te
iznosi 10,50 posto, dok se
naknada za obradu kredita ne naplaćuje. Krediti
Veće prijave prometa
ugostitelja
Porezna uprava zadovoljna je prvim rezultatima fiskalizacije, a podaci za ugostitelje kod kojih
su poreznici bili u nadzoru pokazuju da su ti ugostitelji u siječnju ove godine prijavili 31,4 posto
veći promet nego u siječnju prošle godine. Po podacima Porezne uprave
u siječnju prošle godine
ugostitelji su prijavili isporuke u vrijednosti 139,2
milijuna kuna, dok su u siječnju ove godine prijavili
promet od 182,9 milijuna
kuna. Poreznici očekuju još bolje rezultate zbog
pooštravanja nadzora u
veljači te nakon uvođenja
fiskalizacije u travnju i u
trgovine, popravak motornih vozila i slobodna zanimanja.
22 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik
Broj 3770, 25. ožujka 2013.
Tržište novca Zagreb
Puno novca i niske kamate
Kretanje na Tržištu novca Zagreb
Jelena Drinković
V
isoka
ponuda
novca i niska kamatna stopa glavna su obilježja trgovanja
sudionika novčanog tržišta ovih dana, iako je
novo razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija tek
započelo. Gotovo svakodnevno ponuda višestruko nadmašuje potražnju, a
zbog međusobnih ograničenja sudionika i neslaganja uvjeta ponude i potražnje, dio potražnje ostaje
nepodmiren. Višak kratkoročne likvidnosti depozitnih institucija svakodnevno se na kraju dana
deponira u središnju ban-
u mil. kn
Ponuda
Potražnja
Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb
Promet
18.3.-22.3.2013.
11.3.-15.3.2013.
u%
4
500
400
3
300
2
200
1
100
0
18.3.2013.
19.3.2013.
20.3.2013.
ku kao prekonoćni depozit uz kamatnu stopu od
0,25.
Veliku važnost za djelomično
neutraliziranje
viškova novčanog tržišta
imala je aukcija trezorskih
zapisa Ministarstva financija koja je održana proš-
21.3.2013.
0
22.3.2013.
log utorka. Aukcija je bila
raspisana za zapise u kunama i eurima. Za kunske zapise interes sudionika ovoga puta bio je nešto manji
nego na prethodnim aukcijama, a Ministarstvo financija prihvatilo je sve pristigle ponude. Unatoč nešto
ponedjeljak
utorak
manjem interesu sudionika, ipak je umjesto planiranog iznosa izdanja od
550 milijuna kuna ostvaren iznos emisije od 720
milijuna kuna. Najveći dio
emisije, odnosno 498 milijuna kuna upisano je s
rokom dospijeća od 364
srijeda
četvrtak
petak
dana. Prinosi su ostali nepromijenjeni za sve rokove
dospijeća. Kod trezorskih
zapisa u eurima zanimanje sudionika bilo je skromnije budući da je od planiranog iznosa izdanja od
10 milijuna eura upisano
samo 1,6 milijuna eura, a
nebankovni sustav sudjelovao je u ukupnom iznosu
emisije u 100-postotnom
iznosu. Na posljednjih nekoliko aukcija pokazuje se
da je zanimanje sudionika za upisivanje trezorskih
zapisa u kunama znatno
veće nego za zapise u eurima. Ministarstvo financija
najavilo je sljedeću aukciju za 26. ožujka, s time da
je aukcija raspisana samo
za kunske zapise.
U sljedećem razdoblju ne očekujemo značajniju promjenu kretanja
na novčanom tržištu. Visoka likvidnost sustava i
dalje će podržavati nisku
kamatnu stopu, uz eventualni rast potražnje u predblagdanskom tjednu.
Hrvatsko devizno tržište
Mirovinski fondovi
Neznatne promjene tečaja
Lagani pad Mirexa
Kuna je u proteklom tjednu, prema srednjem tečaju
Hrvatske narodne banke,
izgubila jednu lipu i kravaluta
EUR
Srednji tečaj za devize
AUD
australski dolar
CAD
kanadski dolar
5,718521
JPY
japanski jen (100)
6,201336
CHF
švicarski franak
6,210472
GBP
britanska funta
5,863473
USD
američki dolar
5,863473
EUR
euro
7,587334
Izvor: HNB
jem tjedna franak vrijedio
6,21 kunu. Prema dolaru je kuna tijekom tjedna
pala dvije lipe, no krajem
jem tjedna vrijedila 7,59
kuna. Prema švicarskom
franku izgubila je također jednu lipu pa je kra-
7.590
6,116845
primjena od 23. ožujka 2013. 18.3.
19.3.
20.3.
21.3.
tjedna je porasla pa je tjedan zaključen s gubitkom
jedne lipe i vrijednošću od
5,86 kuna.
USD
5.88
CHF
6.22
7.588
5.87
6.21
7.586
5.86
6.20
7.584
5.85
6.19
7.582
5.84
6.18
7.580
5.83
6.17
22.3.
18.3.
19.3.
20.3.
21.3.
22.3.
18.3.
19.3.
20.3.
21.3.
22.3.
Međunarodno tržište kapitala
Relativno miran tjedan
Na europskom tržištu bilo
je malo promjena tijekom
proteklog tjedna u iščekivanju rješenja ciparske
bankarske krize. Ako ciparske vlasti ne nađu sko6500
6470
ro riješenje, najavljeno je
povlačenje ulaganja Europske središnje banke iz
te zemlje i izlazak Cipra iz
eurozone. Na njemačkom
tržištu došlo je do iznena14600
FTSE 100
14500
3270
Dow Jones
3258
14400
6440
đenja zbog pada optimizma tamošnjih proizvođača. Zabrinuti su bili jedino
menadžeri čije apetite je
smanjila Europska komisija odlukom o smanjenju
3246
6410
14300
3234
6380
14200
3222
6350
14100
3210
18.3.
3850
3830
19.3.
20.3.
21.3.
22.3.
18.3.
8080
CAC40
8044
19.3.
20.3.
21.3.
22.3.
18.3.
12700
DAX
12600
3810
8008
12500
3790
7972
12400
3770
7936
12300
3750
7900
12200
18.3.
19.3.
20.3.
21.3.
22.3.
NASDAQ
18.3.
19.3.
20.3.
21.3.
22.3.
19.3.
20.3.
21.3.
22.3.
NIKKEI 225
18.3.
19.3.
20.3.
21.3.
22.3.
maksimalnih isplata bonusa. Prema procjenama,
tom odlukom bit će pogođeno dvije trećine njih. Na
američkom tržištu vladao
je optimizam uzrokovan
procjenama ekonomista
kako nema straha od nove
krize što potvrđuju podaci o gospodarskom rastu.
Azijsko tržište bilo je stimulirano rastom vrijednosti kineskih dionica, a rast
su predvodile energetske
kompanije.
Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog
mirovinskog fonda Mirexa prošlog je petka bila na razini 181,5241 boda. U tjednu je zabilježen pad od 0,3519
bodova.
MIREX - mjesečni
MIREX - tjedni
185
185
180
180
175
175
21.2.
1.3.
10.3.
21.3.
18.3.
19.3.
20.3.
21.3.
VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 21.3.2013.
Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi)
AZ obvezni mirovinski fond
Erste Plavi obvezni mirovinski fond
PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond
Raiffeisen obvezni mirovinski fond
MIREX
Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi)
Otvoreni DMF-ovi
AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond
AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond
CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond
Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond
Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond
Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni DMF-ovi
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB
Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond
CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta
Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR
Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara- Raiffeisen
Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT
186,3447
187,6837
166,1047
180,6924
181,5241
195,3871
218,5288
134,6977
157,8822
158,9554
172,1287
107,5333
120,9994
209,8284
204,5713
220,6863
101,2619
160,2049
139,5662
118,2825
179,7586
124,2248
134,4709
193,5553
165,5569
136,4547
120,4681
155,1692
(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička
sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.
23
www.privredni.hr
Broj 3770, 25. ožujka 2013.
BURZA
UKUPAN TJEDNI PROMET: 546,616 milijuna kuna
Dalekovod porastao za više od četvrtine
je u odnosu na tjedan ranije pad od 37 posto. Crobex je tjedan završio s rastom od 0,09 posto te je
njegova posljednja vrijednost bila 2.004,05 bodova. Indeks Crobex10 je
tjedan završio na 1.110,33
Iztok Likar
www.hrportfolio.hr
P
roteklog tjedna
redovni je promet na ZSE-Zagrebačkoj burzi iznosio
60,726 milijuna kuna što
Top 10
po prometu
Hrvatske telekomunikacije d.d.
Adris grupa d.d. (povl.)
Dioki d.d.
ZIF Slavonski d.d.
Ericsson Nikola Tesla d.d.
Dalekovod d.d.
Valamar Adria Holding d.d.
Maistra d.d.
Industrogradnja Grupa d.d.
Luka Rijeka d.d.
tjedna
promjena
-0,81%
+1,19%
+19,06%
+4,22%
+1,02%
+26,29%
-1,78%
+20,95%
+0,83%
+9,66%
zadnja cijena
216,00
294,47
20,05
22,98
1.537,50
62,40
147,61
89,50
121,00
134,00
promet
15.208.940,63
8.779.430,28
3.814.933,63
2.661.148,80
2.477.890,40
2.417.986,70
1.940.587,17
1.863.768,92
1.745.574,46
1.446.819,39
boda što predstavlja tjedni pad od 0,10 posto. U
ovoj je godini Crobex
u plusu za 15,15 posto,
Crobex10 bilježi rast od
14,28 posto, a Crobis je
u minusu za 1,37 posto.
Najveći promet u prote10 dionica s najvećim
rastom cijene
Dalekovod d.d.
HG Spot d.d.
Turbo certifikat DAX short
Maistra d.d.
Dioki d.d.
Hoteli Brela d.d.
Elektroprojekt d.d.
Hotel Dubrovnik - Babin kuk d.d.
Badel 1862 d.d.
Turbo certifikat zlato long
TJEDNI DIONIČKI PROMET: 60.725.846,70 kn
klom tjednu ostvaren je
dionicom HT-a, kojom je
trgovano u vrijednosti od
15,209 milijuna kuna, a
tjedan je završila na 216
kuna što je tjedni pad od
0,81 posto.
tjedna
promjena
+26,29%
+25,00%
+22,75%
+20,95%
+19,06%
+18,86%
+14,00%
+12,50%
+12,45%
+11,48%
zadnja cijena
62,40
1,00
43,70
89,50
20,05
101,03
399,00
180,00
36,67
102,00
promet
2.417.986,70
978,00
1.127.561,33
1.863.768,92
3.814.933,63
30.147,90
3.990,00
360,00
180.560,31
292.719,90
INVESTICIJSKI FONDOVI
Zbog neizvjesnosti razvoja situacije na Cipru strane
su burze bilježile negativne
pomake što se odrazilo na
rezultate fondova te su proteklog tjedna kod njih prevladavali negativni rezultati. Od ukupno 84 aktivna
fonda, 52 fonda ostvarila
su pad vrijednosti udjela.
Među 10 fondova s najvećim rastom nalazi se pet dioničkih, po dva mješovita i
obveznička te jedan novčani fond. Njihove se tjedne
promjene kreću u malom
rasponu od +1,52 do -1,67
posto.
Najuspješniji dionički fond protekloga tjedna,
od njih pet koliko ih je poraslo, bio je Ilirika Gold s
rastom od 1,52 posto čime
je postao i dobitnik tjedna
te jedini fond s rastom većim od jedan posto. Palo
je 35 dioničkih fondova, a najviše NFD Aureus
BRIC za 1,67 posto.
Dva mješovita su porasla, a najuspješniji bio
je drugi tjedan uzastopno ZB global čiji je tjedni rast iznosio 0,62 posto.
U grupi mješovitih fondova 13 fondova bilježi pad,
a najviše je pao NFD Aureus EM Balanced za 1,07
posto.
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI
KD Victoria
HI-growth
Raiffeisen World
ZB euroaktiv
ZB trend
FIMA Equity
KD Prvi izbor
Ilirika JIE
Raiffeisen Central Europe
PBZ Equity fond
HPB Dionički
Erste Adriatic Equity
NFD Aureus Global Developed
ZB aktiv
Prospectus JIE
AC Rusija
NFD Aureus BRIC
Capital Two
Ilirika Azijski tigar
PBZ I-Stock
HPB Titan
HPB WAV DJE
Platinum Global Opportunity
KD Nova Europa
OTP indeksni
Platinum Blue Chip
NFD Aureus MENA
OTP MERIDIAN 20
A1
NFD Aureus US Algorithm
NFD Aureus New Europe
AC Global Dynamic Emerging M (GDEM)
OTP Europa Plus
Ilirika BRIC
VB CROBEX10
KD Energija
ZB BRIC+
Ilirika Gold
Raiffeisen Prestige Equity
Allianz Equity
Kod obvezničkih fondova četiri su ostvarila
pozitivne rezultate, a najviše, za 0,25 posto, porastao je ZB bond. Na negativnoj strani ljestvice
nalaze se također četiri
fonda, a najveći pad bilježi OTP Euro obveznički s
minusom od 0,45 posto.
Svi su novčani fondovi ostvarili pozitivne rezultate. (I.L.)
od 14. do 21. ožujka 2013. godine
Vrijednost udjela
*Tjedna
promjena [%]
kn
€
€
€
€
kn
kn
€
€
kn
kn
€
kn
kn
kn
€
€
kn
€
kn
€
€
$
kn
kn
€
kn
€
kn
kn
kn
€
€
€
kn
kn
€
€
€
€
13,6490
8,8979
118,6400
119,8600
132,0300
53,9562
11,9401
125,9845
49,2100
73,5954
89,6298
78,7800
95,3584
104,2000
47,0774
29,0578
21,4618
69,4278
48,8734
62,6679
73,1903
104,8680
11,9580
6,6268
41,1125
89,7632
488,4146
81,6946
86,6200
128,7217
103,4485
9,1851
113,3580
80,7157
102,7075
9,3882
88,0800
71,3944
110,4800
118,6763
-0,60
-0,71
-0,88
-1,29
0,69
-1,50
-1,19
-1,11
-1,20
-1,03
-0,06
-0,61
-0,61
0,87
-1,17
-1,46
-1,67
-1,63
-0,21
-1,09
-0,07
-0,59
-0,30
-1,63
-1,43
-0,25
0,68
-1,50
-1,49
0,43
-1,29
-0,26
-0,88
-0,13
-0,99
-1,40
-1,14
1,52
-1,05
-1,16
€
kn
143,5800
98,7088
0,62
-0,55
Valuta
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS
MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS
ZB global
PBZ Global fond
zadnja vrijednost
2.004,0500
1.110,3300
102,3175
121,9033
Dalekovod je na tragu neslužbenih informacija da su se banke dogovorile oko njegovih dugova
10 dionica s najvećim
padom cijene
urbo certifikat USD/HRK short
Istraturist Umag d.d.
Turbo certifikat € bund fut. Short 1
Borik d.d.
Varteks d.d.
Genera d.d.
Turbo certifikat DAX long 2
Kaštelanski staklenici d.d.
Medika d.d.
Croatia osiguranje d.d. (povl.)
tjedna promjena
+0,09%
-0,10%
-0,58%
-0,47%
porastao za 26,29 posto.
Gubitnik tjedna je Valamar Adria Holding s padom od 1,78 posto.
tjedna
promjena
-19,57%
-13,42%
-12,79%
-11,09%
-7,93%
-6,66%
-6,49%
-5,09%
-4,27%
-3,72%
zadnja cijena
1,85
160,00
55,90
40,01
12,89
48,63
73,00
455,55
6.701,00
7.221,12
promet
12.209,00
49.278,50
127.484,10
1.560,39
23.161,90
28.551,78
321.898,19
185.029,66
40.206,01
7.221,12
*vijesti
Većina fondova u minusu
Naziv(fond)
index
Crobex
Crobex10
Crobis
Crobistr
Naziv(fond)
HI-balanced
Raiffeisen Balanced
ICF Balanced
HPB Global
OTP uravnoteženi
KD Balanced
NFD Aureus Emerging Markets Balanced
C-Premium
Agram Trust
AC Global Balanced Emerging M (GBEM)
Allianz Portfolio
Raiffeisen Prestige
VB SMART
€
€
kn
kn
kn
kn
kn
kn
kn
€
kn
€
€
10,5689
121,7500
111,2488
80,2100
97,1122
7,9420
76,9902
5,1481
58,5131
9,0226
125,4850
97,3300
97,7522
*Tjedna
promjena [%]
-0,54
-0,97
-0,04
0,36
-0,48
-0,21
-1,07
-0,58
-0,34
-0,24
-0,66
-0,76
-0,23
€
€
€
€
€
kn
€
€
176,0000
11,9920
164,7300
110,4336
131,2800
176,7544
132,4395
120,7243
0,25
0,07
0,02
-0,13
-0,22
0,02
-0,14
-0,45
kn
kn
€
€
kn
kn
kn
$
kn
kn
kn
€
kn
kn
€
kn
€
€
kn
kn
€
140,0136
171,7930
146,6741
134,4641
153,2700
146,9200
146,4447
127,6739
139,7471
129,7517
123,4746
11,5686
115,6215
80,6703
112,4400
105,5313
103,5000
103,5500
1274,0482
103,2532
100,0851
0,03
0,02
0,02
0,04
0,03
0,03
0,03
0,01
0,02
0,02
0,04
0,08
0,02
0,00
0,03
0,05
0,02
0,03
0,04
0,02
0,02
Valuta
Vrijednost udjela
OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS
ZB bond
HI-conservative
Raiffeisen Bonds
PBZ Bond fond
Erste Bond
Capital One
HPB Obveznički
OTP euro obveznički
Novi poslovi ENT-a
Ericsson Nikola Tesla
ugovorio je nove izvozne
poslove u vrijednosti višoj od 45 milijuna kuna.
S kosovskim operatorom
IPKO potpisan je okvirni ugovor kojim se definiraju strateški odnosi za
sljedeće vremensko razdoblje. Također, u tijeku
je realizacija ranije ugovorenih projekata hardverske i softverske nadogradnje pojedinih čvorova
postojeće mreže odnosno
modernizacije elemenata
mreže koji su u IPKO-voj
mobilnoj mreži zaduženi
za prijenos podataka, kao
i uvođenje novih WiFi rješenja. Na bosansko-hercegovačkom tržištu ENT
nastavlja suradnju s HTom Mostar, a na crnogorskom s Crnogorskim Telekomom.
Odobrene izmjene
restrukturiranja
Brodotrogira
OTP banka: 100
milijuna kuna dobiti
OTP banka je u protekloj
godini ostvarila neto dobit nakon oporezivanja
u visini od 100 milijuna
kuna. Ukupna bilanca rasla je 4,2 posto te krajem
prošle godine dosegnula
13,3 milijarde kuna. Banka je ostvarila povrat na
prosječni kapital od 6,86
posto što je iznad povrata ukupnog sustava 4,84
posto. Banka je povećala
tržišni udjel mjeren ukupnom bilancom za 0,2
posto na 3,34 posto. Na
bankarskom tržištu OTP
banka zauzima osmo mjesto po ukupnoj aktivi, te
sedmo mjesto po ostvarenoj dobiti i u segmentu kredita i depozita građana.
Europska komisija odobrila je izmjenu plana restrukturiranja za Brodotrogir, što otvara put da se
ugovor o privatizaciji toga
brodogradilišta potpiše u
roku od dva tjedna. Kupac
brodogradilišta - tvrtka
Kermas - izmjenama će
zadržati 60 posto poslovanja u brodograđevnoj
Ledo - dobra prilika
Analitičari Erste banke
predviđaju dobru poziciju
Leda na tržištu i akumulaciju njene dionice. Ledu
se predviđa blagi rast prodaje ove i sljedeće godine,
dok bi EBITDA ove godine mogla imati lagani pad.
Odnos cijene dionice i zarade s predviđenih 11,3 u
prošloj godini, ove godine bi mogao porasti na 12,
te u 2014. pasti na 10,4,
predviđaju u Erste banci.
Dobra pozicija je posljedica akvizicija u prošloj
godini srpskog Frikoma i
Leda iz Podgorice.
NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS
PBZ Novčani fond
ZB plus
ZB europlus
PBZ Euro Novčani
Raiffeisen Cash
Erste Money
HI-cash
PBZ Dollar fond
HPB Novčani
OTP novčani fond
VB Cash
Agram Euro Cash
Allianz Cash
Platinum Cash
Erste Euro-Money
Auctor Cash
Raiffeisen euroCash
HPB Euronovčani
Locusta Cash
NFD Aureus MultiCash
OTP euro novčani
djelatnosti, a 40 posto će
moći ostvarivati na djelatnostima megamarine, servisne baze i poslovno-turističke zone.

Trgovački sud u Rijeci prihvatio samo šest posto zatraženih nagodbi

Hrvatska ipak neće bankrotirati

STIL & ljepota

ovdje - zagorje-international.hr.

privredni vjesnik - Fumagalli usluge doo

Business.hr - Dalmacija Wine Expo

INTERVJU: GORAN SVILANOVIĆ, GENERALNI SEKRETAR

Nema toga na čemu se ne može zaraditi

„Praznici i slobodni dani u BiH“

Dobro došli u svijet interneta