Restrukturiranje HŽ-a
Na kraju procesa HŽ Holding
će se ugasiti, a ostat će tvrtke
Putnički prijevoz, HŽ Cargo i
HŽ Infrastruktura
Apsurd domaćeg tržišta zlata
Kako je Hrvatska u vrijeme
krize od poreznog rekordera
postala jedna od najvećih
svjetskih izvoznica zlata
Novi centri HGK-a
Komora kreće u efikasnije
poticanje gospodarstva - i to
uz smanjenje troškova i bez
novih zapošljavanja
tema tjedna
Str. 4-5
aktualno
Str. 6-7
aktualno
Str. 8
2008
2009
2010
2010 2011
3 7 3 6
privredni vjesnik
Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik
Utemeljen 1953.
Ponedjeljak, 16. srpnja 2012.
Godina LIX / Broj 3736.
www.privredni.hr
liberalizacija poštanskih usluga / sjajni ulagači: holcim / turistički rezultati / regija / svijet financija
Kakvo zdravstvo imamo i što možemo očekivati do 2020.?
utvrđen je smjer
razvoja... samo, gdje
je novac?
Informatizacija, ulaganje u ljudske resurse, rad na
preventivi i komunikaciji s pacijentima: to je put
zdravstva u idućih osam godina
>>16-17
Intervju: Alen varenina
Hrvati, evo kako do posla u eu-u
>> 12-13
>> 19
Nadam se da će dobar primjer osječke Karoline i zagrebačkog
Kraša slijediti i drugi privredni subjekti, kaže direktor Karoline
Proces ispunjavanja hrvatske kvote u punom je zamahu: počela
je i potraga za 249 osoba za potrebe službi Europske komisije
A
W
E
UVOD
www.privredni.hr
Broj 3736, 16. srpnja 2012.
3
privredni vjesnik
regionalni Media Biznis Partner 2012.
G(h)ost komentator: Zlata Božić Pavletić, vlasnica Visoke
škole Minerva, Dugopolje
Boris Vujčić, guverner HNB-a:
Nema devalvacije
Hrvatska narodna banka
nikada ne određuje razinu tečaja, ali vodi politiku stabilnog tečaja i neće
dopustiti snažnije oscilacije tečaja kune prema
euru. Što se tiče ulaska u
eurozonu, mislim da bismo tehnički u nju najranije mogli ući za četiri godine u stvarno idealnim okolnostima. Realno će do toga doći ako ispunimo uvjete, a
to ovisi o fiskalnoj konsolidaciji.
Gordan Maras, ministar poduzetništva i
obrta:
Veći poticaji za nova radna mjesta
Svako novo radno mjesto poticat ćemo do 9000
eura, ovisno o djelatnosti u kojoj se otvara radno mjesto i razvijenosti
regije u kojoj se investicija događa. Povećat ćemo
i prosječne iznose poticaja za svako novootvoreno
radno mjesto i pokušati pronaći načine kako da se poticaji ostvare što prije, naravno uz poštovanje pravila Europske unije. Moramo biti konkurentni prema stranim
investitorima i moramo smanjiti prag koji je bio do sada
na 50 radnih mjesta. Omogućit ćemo i manjim tvrtkama koje otvaraju manje novih radnih mjesta da ostvare
poticaje. Svako nam je radno mjesto bitno i upravo na
tome ćemo posebno raditi ove godine.
Branko Grčić, potpredsjednik Vlade:
Oporavak u drugoj polovini godine
U drugom dijelu godine
mora se dogoditi investicijski ciklus. Nadam se da
će to omesti loše prognoze HNB-a i da će investicije ići u korist smirivanja
stanja i gospodarskog oporavka pa i završetka godine s BDP-om u plusu.
Možda se stvari i nisu odvijale onom dinamikom koju
smo mi željeli. Pitanje je hoćemo li u druga dva kvartala uspjeti promijeniti ono što nismo uspjeli napraviti
u prvoj polovini godine. U ovom trenutku mogu reći da
se nadam da se crne prognoze HNB-a o gospodarskom
padu od 1,6 posto neće ostvariti.
IMPRESUM
Glavni urednik: Darko Buković
Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić
Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas,
Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić,
Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac,
Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak,
Igor Vukić, Drago Živković
Privatne visoke škole
nalaze svoje mjesto
Treba osvijestiti činjenicu da je obrazovanje jedini izlaz iz krize i da su
privatne visokoškolske ustanove odlična nadopuna javnima
U
trenutku kada
se većina privatnih visokih
škola osnivala, vladala je
percepcija kako se u ove
škole upisuju polaznici
koji mogu platiti školarinu da bi sigurno dobili diplomu. Međutim, nakon određenog vremena
percepcija se promijenila jer su tvrdnje sumnjičavih pobili diplomanti
koji su u pravilu brzo dolazili do zaposlenja i još
brže napredovali u međunarodnim korporacijama.
Minerva je prva privatna visoka škola na
splitskom području. Kao
takva prošla je kroz porođajne muke i učila je na
vlastitim greškama. Danas
smo u potpuno drukčijoj i
puno boljoj situaciji nego
na početku, a ulaskom Hrvatske u Europsku uniju
privatne visoke škole zauzet će mjesto koje im je
predodređeno, a to je da će
postatati prestižni fakulteti s kojih izlaze najkvalitetniji kadrovi. Nakon što
smo potpisali sporazum o
suradnji s jednom prestižnom austrijskom visokom
školom na kojoj studira
oko 3000 studenata, Minerva ubrzano kreće prema tom cilju. Zanimljivo
je da program privatnih
visokih škola u Austriji
vlada sufinancira u iznosu
od 80 posto te ih po tome
izjednačava s državnim
sveučilištem. Odnosno,
Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić
Tel: +385 1 4846 233, 5600 000
Faks: +385 1 4846 232
E-mail: redakcija@privredni.hr
Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić
Fotografija: Christian - David Gadler
država se jednako odnosi
prema privatnim i javnim
ustanovama, dok se kod
nas visoke škole financiraju iz školarine. Oprema
za privatne visoke škole u Austriji, a konkretno ta škola o kojoj govorim ima opremu vrijednu
tri miljuna eura, prikupljena je donacijama. Kada bi
nama netko u ovom trenutku donirao opremu,
to bi samo otvorilo kojekakve sumnje. Iz tog razloga kod nas je potrebna
promjena svijesti: treba
osvijestiti činjenicu da je
obrazovanje jedini izlaz iz
Prva generacija
studenata koja je
završila naš studij
bez problema nalazi
posao
krize i da su privatne visokoškolske ustanove odlična nadopuna javnima.
Poznata je stvar da su
male tvrtke nositelji gospodarskog razvoja i da
možemo napraviti iskorak ako uložimo u obrazovanje njihovih menadžera
za ono što im je potrebno u poslu. Jednostavno,
male tvrtke sebi ne mogu
dozvoliti luksuz da im se
radnici specijaliziraju za
neko usko područje, već
moraju biti educirani za
više srodnih zanimanja.
Potreban im je interdis-
ciplinarni pristup koji je
osnova programa niza privatnih visokih škola, pa
tako i Minerve. Kombinacija interdisciplinarne
ekonomije i informacijskih sustava je studij budućnosti. Radi se o skupom studiju, ali s druge
strane vrlo primjenjivom
zanimanju. Privatne visoke škole u Hrvatskoj polako pronalaze svoje mjesto pod suncem tako da su
i banke počele sufinancirati školovanje na njima. Jedna banka će prvi
put omogućiti podizanje
kredita za školarinu na
Minervi, a studenti će te
kredite početi vraćati tek
godinu dana nakon što završe studij.
Prva generacija studenata koja je završila studij
na Visokoj školi Minerva
Marketing, pretplata i promocija:
Voditeljica: Dea Olup
Tel: +385 1 5600 028, 4923 198
Faks: +385 1 4923 168
E-mail: marketing@privredni.hr
Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija:
Tel: +385 1 5600 000
E-mail: pretplata@privredni.hr
PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović,
Siniša Paulić
Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru
bez problema nalazi posao, i to uglavnom u tvrtkama u stranom vlasništvu. Mogu s ponosom reći
da je nekoliko njih u vrlo
kratkom razdoblju zauzelo rukovodeće pozicije, a
neki su postali regionalni voditelji. Njihova prednost je što imaju znanje
stranih jezika i interdisciplinarno znanje ekonomije, informatike... Poslodavci naše studente ne
moraju slati na tečajeve
jezika ili informatike - naprotiv, problem naših diplomanata je to što ih poslodavci ne mogu pratiti.
Stoga bi trebalo krenuti
obrnutim smjerom, a to je
edukacija poduzetnika.
Mogu s odgovornošću
ustvrditi da će smjerovi
u Visokoj školi Minerva,
poput kombinacije ekonomije s informatikom
te sigurnosti informacijskih sustava, biti sve traženiji u budućnosti. Pogotovo će sve traženiji biti
studij sigurnosti koji obuhvaća informatičku sigurnost, korporativnu sigurnost, zaštitu na radu,
zaštitu od požara i ostale
oblike zaštite. Sigurnost je
danas hit u razvijenim europskim zemljama. Ono
što nas razlikuje od ostalih
studija je činjenica da mi
biramo studente, a pritom
je osnovni kriterij motiviranost i kreativnost. Jasno, uz nezaobilaznu radišnost.
Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.
Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631
Direktor: Nikola Baučić
POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić
Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak
Tel: +385 1 5600 001
Faks: +385 1 4846 656
E-mail: uprava@privredni.hr
Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.
4
TEMA TJEDNA
( 25 mlrd kn
investicije u infrastrukturu u iduće tri i pol godine
Privredni vjesnik
Broj 3736, 16. srpnja 2012.
( 200 mil €
planirano za nabavu nova 44 putnička vlaka
Restrukturiranje Hrvatskih željeznica
Oštrim rezovima do brzin
vlakova od 200 na sat
Na kraju procesa HŽ holding će se ugasiti, a ostat će tvrtke Putnički prijevoz, HŽ Cargo i HŽ Infrastruktura. Tvrtka kći Vuča
prijevoza i Carga, a HŽ Infrastruktura ostat će u državnom vlasništvu kao neovisni upravitelj željezničke mreže, prema
Igor Vukić
vukic@privredni.hr
V
lakovi će na glavnim pravcima juriti do 200 kilometara na sat, dok će po
regionalnim prugama tutnjati do 120 na sat. Nove
lokomotive vući će udobne vagone sa suvremenim
putničkim
komforom.
Konkurencija različitih
operatora poduzetnicima
će omogućiti niže cijene
prijevoza, bržu i sigurniju
otpremu. Hrvatske željeznice na tržištu će poslovati ekonomično, bez velikih državnih subvencija.
Slika je to kakvu
su javnosti prošli tjedan ponudili predstavnici Ministarstva prometa i Hrvatskih željeznica,
objašnjavajući predstojeće restrukturiranje HŽ-a.
Slika bi trebala biti gotova do 2016. godine. I ranije su najavljivane obnove željezničkog sustava,
kupovane su i neke nove
kompozicije, razvijani domaći vlakovi. No, stvarna
ulaganja nisu pratila najave. Čelnici HŽ-a priznaju da svake godine brzina
vlakova pada za 10 posto,
vagoni su prosječno stari 25 godina, a gubici koje
plaćaju porezni obveznici
ogromni.
Sada je zvono za uzbunu i poticaj za promjene dala Europska unija. S
jedne strane, 1. srpnja iduće godine stiže liberalizacija tržišta željezničkih
usluga u kojoj bi novi operatori mogli zadati nove
udarce domaćoj tvrtki.
Registracijom u Hrvatskoj
svoje sudjelovanje na tržištu najavilo je već 11 inozemnih željezničkih operatora.
Obnova novcem EU-a
S druge strane, EU i druge međunarodne financijske institucije spremne su
sudjelovati u financiranju
obnove HŽ-a.
“Nije više pet do 12
za promjene, nego je već
Za redovno
poslovanje HŽ-a do
kraja godine treba
700 milijuna kuna:
300 za pokriće
gubitaka, a 400 za
rate kredita
davno prošlo 12 i pet.
Krajnje je vrijeme da krenemo u proces restrukturiranja”, rekao je resorni
ministar Siniša Hajdaš
Dončić. Odlučnost u provođenju procesa testirat
će se u racionalizaciji radne snage. Prema najavama, do kraja godine iz
HŽ-a će otići 2700 radnika od 17.482 koliko ih je
sada zaposleno. Zbrinjavanje će stajati 420 milijuna kuna, a otpremnine će dosezati 160.000
kuna, ovisno o stažu zaposlenika. U financiranju
otpremnina sudjelovat će
Svjetska banka i Europska
banka za obnovu i razvoj.
Planom restrukturiranja
odljev radnika nastavit
će se i kasnije. Do 2016.
godine u sustavu HŽ-a
trebalo bi biti 4500 lju-
Glavni kolodvor u najam, prodaja drugih nekretnina
Dio novca za restrukturiranje HŽ namjerava namaknuti i komercijalizacijom nekretnina.
Prema riječima Darka Peričića, predsjednika Uprave HŽ Infrastrukture, planira se preseljenje svih manje potrebnih djelatnosti iz prostora zagrebačkog Glavnog kolodvora. Ti bi
se prostori potom iznajmljivali. HŽ inače posjeduje nekretnine koje se procjenjuju na oko
dvije milijarde kuna. Uz upravnu zgradu u Zagrebu, koja bi mogla postati hotel, ima i drugih 68 poslovnih objekata, sedam vila i ljetovališta te 1341 stan. Nepotrebne nekretnine
će se prodavati, a možda će se graditi i novi objekti, da bi se prostori za pojedine djelatnosti objedinili, uz istodobne uštede.
U iduće tri godine u HŽ Infrastrukturi očekuju investicije vrijedne oko 10 milijardi kuna.
No za snažniji razvoj to neće biti dovoljno, jer Peričić dodaje da bi time željeznička mreža
bila dovedena tek u stanje kakvo je bilo – devedesetih godina.
di manje nego sada. Iako
predstavnici Uprave ističu da sindikati pokazuju razumijevanje za preustroj kompanije, Branko
Kreš, predsjednik Sindikata željezničara, izjavio je da nema potrebe za
smanjivanjem broja radnika i da sindikat neće
lako pristati na smanjivanje troška rada. Ministar
Dončić najavio je i korištenje novca iz europskih
fondova za obnovu infrastrukture. Iako priprema
projekata kasni i po šest
mjeseci, postoje velike
mogućnosti za ulaganje
u obnovu pruga, posebno
na europskim koridorima
koji prolaze kroz Hrvatsku. Test korištenja europskih fondova provest
će se i na manjim projektima koji kreću u realizaciju, poput obnove 20 kilometara pruge na pravcu
Dugo Selo-Križevci.
Ukupne investicije u
infrastrukturu u iduće tri i
pol godine trebale bi dosegnuti 25 milijardi kuna. Za
nabavu nova 44 putnička
vlaka planirano je 200 milijuna eura, a za teretne va-
gone i lokomotive još 150
milijuna eura. Prije svega
treba temeljito restrukturirati cijeli sustav HŽ-a. Posao će koordinirati Rene
Valčić, predsjednik Uprave HŽ holdinga. Na kraju
procesa HŽ holding će se
ugasiti, a na tržištu će ostati tvrtke Putnički prijevoz,
HŽ Cargo i HŽ Infrastruktura. Nestat će i holdingova tvrtka kći Vuča vlakova,
koja će se podijeliti između
Putničkog prijevoza i Carga. HŽ Infrastruktura ostat
će u državnom vlasništvu
kao neovisni upravitelj željezničke mreže, prema europskim pravilima.
Moguća privatizacija
Gredelja
HŽ Cargo pripremit će se
za moguće povezivanje
sa strateškim partnerom,
www.privredni.hr
Broj 3736, 16. srpnja 2012.
( još 15 mil €
za teretne vagone i lokomotive
5
univerzalne poštanske usluge jednom operatoru
“ Davanje
je korak unatrag. Ovim prijedlogom zakona javni operator
neće nikome pružiti šansu idućih 15 godina.
”
Dražen Breglec, član Uprave kurirske tvrtke CityEX
Poštanske usluge
ne
vlakova podijelit će se između Putničkog
europskim pravilima
odnosno za privatizaciju. Odmah će se pristupiti
privatizaciji poduzeća Željezničko ugostiteljstvo i
Željeznička tiskara. Remontna poduzeća u Čakovcu i Bjelovaru spojit će
se u jedan servisni centar i
potom privatizirati.
Tvornica
željezničkih vozila Gredelj podijelit će se na dva dijela: na
tvornicu vagona i lokomotiva te poduzeće koje će se
baviti servisiranjem i održavanjem. I tu je moguća
privatizacija ili spajanje
s nekim drugim poduzećima srodne djelatnosti.
Spominje se, primjerice,
povezivanje s dijelovima
Končara koji također proizvode željeznička vozila.
Tvrtke kao što su
Pružne građevine, POSIT,
Remont i održavanje pruga te PROREG, zatvorit
Odmah će
se pristupiti
privatizaciji
poduzeća
Željezničko
ugostiteljstvo i
Željeznička tiskara
će se, a njihovi radnici po
potrebi raspodijeliti u HŽ
Infrastrukturu i druga poduzeća. Valčić je istaknuo
da u HŽ-u do kraja godine
treba utrošiti 700 milijuna
kuna za redovno poslovanje. Oko 300 milijuna je
potrebno za pokriće gubitaka, a 400 milijuna otpada na podmirenje ranijih
kreditnih obveza.
Prema riječima Damira Grgića, predsjednika
Uprave Putničkog prijevoza, to poduzeće želi u
četiri godine povećati broj
prevezenih putnika za 22
posto i smanjiti udio subvencija u prihodima ispod
45 posto. Cilj je sa sadašnjih prihoda od 475.000
kuna po zaposlenom doći
do godišnjeg prihoda po
zaposlenom od 563.000
kuna. Jedan od rezultata
restrukturiranja treba biti
i smanjenje troškova rada
za 88,3 milijuna kuna.
Previše zaposlenih u
HŽ Infrastrukturi
Poduzeće HŽ Cargo planira u četiri godine udvostručiti financijsku produktivnost i poslovati
bez državnih subvencija. Predsjednik Uprave
Ivan Lešković kaže da bi
na kraju procesa restrukturiranja po jednom zaposlenom godišnje bilo prevezeno 8459 tona tereta, dok
je današnji rezultat 4453
tone. Broj zaposlenih trebao bi se do 2016. smanjiti sa 3348 na 1064. Ostvarena ušteda iznosila bi oko
300 milijuna kuna.
I poduzeće HŽ Infrastruktura ima previše zaposlenih po europskim
mjerilima. U Europi dolazi jedan zaposleni na jedan kilometar pruge, dok
je u Hrvatskoj to 2,5 zaposlenih. Za četiri godine
broj zaposlenih smanjio bi
se za oko 1000, pa bi na
kilometar pruge dolazilo 1,9 zaposlenih. Ušteda
na trošku rada iznosila bi
150 milijuna kuna.
Liberalizacija kuca na vrata
Među najvažnijim pitanjima koja će se urediti novim zakonom je ukidanje
monopola Hrvatske pošte na obavljanje rezerviranih univerzalnih
poštanskih usluga
Boris Odorčić
odorcic@privredni.hr
S
prvim danom iduće godine u Hrvatskoj nastupa
potpuna liberalizacija tržišta poštanskih usluga.
Zbog toga je potrebno donijeti novi zakon o poštanskim uslugama usklađen s Trećom poštanskom
direktivom, usmjerenom
na stvaranje jedinstvenog
tržišta poštanskih usluga
u Europskoj uniji. Također, usklađivanje je obveza Hrvatske iz pregovora
o pristupanju EU-u.
Načelnik
Sektora elektroničkih komunikacija i pošte u Ministarstvu pomorstva,
prometa i infrastrukture
Krešimir Antonović kaže
kako se među najvažnijim
pitanjima koja će se urediti novim zakonom ističe ukidanje isključivog
prava, odnosno monopola Hrvatske pošte (HP)
na obavljanje rezerviranih univerzalnih poštanskih usluga (pošiljke niže
vrijednosti do 50 grama).
Međutim, kako Hrvatska pošta jedina ima uvjete za pružanje tih usluga
na cijelom području Hrvatske, predviđeno je da te
usluge pruža sljedećih 15
godina, uz preispitivanje
svakih pet godina. A upravo ovaj prijedlog je prošli tjedan na javnoj tribini u
HGK‑u, na temu Liberalizacija poštanskih usluga u
Hrvatskoj - šansa ili prijetnja, izazvao negodovanje
među nekim predstavnicima tvrtki koje se time bave.
Nastavak
pogodovanja?
Oni, naime, tvrde da novi
zakon nije temelj za potpunu liberalizaciju tržišta
već, naprotiv, njeno prolongiranje te nastavak pogodovanja, odnosno monopola Hrvatske pošte.
Novim zakonom
ovlast inspekcijskog
nadzora nad
obavljanjem
poštanskih usluga
prenosi se na
HAKOM
Dražen Breglec, član
Uprave kurirske tvrtke CityEX, napominje
kako je predloženi zakon
u mnogim elementima suprotan načelima struke i
poslovanja. “Davanje univerzalne poštanske usluge jednom operatoru je
korak unatrag”, naglašava bivši državni tajnik u
Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Dosad, objašnjava on, tvrtke
su mogle dokazati kvalitetu na manjem području jer
su mogle poslovati po županijama i tako postupno
rasti. “No, ovim prijedlogom zakona javni operator neće nikome pružiti
šansu idućih 15 godina”,
ističe Breglec, koji je svojedobno bio i član Nadzornog odbora Hrvatske
pošte.
CityEX stoga predlaže da se prijelaznim i završnim odredbama odredi
minimalno prijelazno razdoblje u trajanju od dvije godine u kojem će HP
imati status jedinog davatelja univerzalnih poštanskih usluga. Nakon toga,
valja analizirati tržište i
utvrditi postoji li interes
za daljnje obavljanje ove
usluge.
Prijenos inspekcijskog
nadzora
Nadalje, novost je financiranje univerzalne poštanske usluge putem
kompenzacijskog fonda.
Riječ je o pravu na naknadu ako obavljanje te usluge za operatora predstavlja trošak ili nepravedno
financijsko opterećenje.
Zbog toga se predlaže da
u kompenzacijski fond
doprinos uplaćuju davatelji zamjenskih poštanskih usluga (pošiljke do
dva kilograma). Iznos doprinosa u taj fond ne može
biti viši od pet posto prihoda ostvarenog od obavljanja tih usluga. Među-
tim, u slučaju da iznosi
nisu dostatni za podmirenje troška univerzalne
usluge, on će se pokriti iz
državnog proračuna.
CityEX smatra kako
ovo rješenje trenutačno
nije najbolje za poštansko tržište. Prema prijedlogu ove tvrtke, trošak
univerzalne usluge koji bi
predstavljao nepravedno
opterećenje za davatelja
trebao bi se podmirivati iz
javnih sredstava jer ipak
se radi o usluzi od javnog interesa za Hrvatsku.
“Nije nam poznat nijedan
slučaj gdje se javni interes
pokrivao iz sredstava davatelja poštanskih usluga
na tržištu”, ističe Breglec.
Preneseno pak na trenutačne tržišne okolnosti,
dodaje on, može se približno izračunati da se u
taj fond od ostalih davatelja poštanskih usluga
može prikupiti najviše 10
milijuna kuna, što je gotovo nebitan iznos.
Valja napomenuti da
se novim zakonom, čija
je javna rasprava završila prošli tjedan i koji će
najvjerojatnije biti donesen u jesen, ovlast inspekcijskog nadzora nad obavljanjem poštanskih usluga
prenosi sa središnjeg tijela državne uprave u nadležnost regulatornog tijela
Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM).
6
AKTUALNO
*vijesti
Reorganizacija pa
privatizacija
Do kraja ove godine iz
državnih tvrtki Autocesta Rijeka-Zagreb i Hrvatske autoceste planira
se izdvojiti naplata cestarine i održavanje u jednu
zajedničku tvrtku, koja bi
trebala imati ukupno oko
2750 djelatnika. To je oko
550 radnika manje nego
što sada radi iste poslove
u dvije tvrtke.
Nova tvrtka bila bi u državnom vlasništvu, odnosno u vlasništvu ARZ-a i
HAC-a, ali Ministarstvo
prometa planira u sljedećih pet godina tvrtku izvesti na tržište i provesti privatizaciju.
Više trošarine 24.
srpnja
( 9 t zlata
izvezeno iz Hrvatske u samo 4 mjeseca 2012.
Rast narudžbi u
industriji
Hrvatskoj industriji je u
svibnju porastao promet
na mjesečnoj razini za 7,5
posto, ali je na godišnjoj
razini smanjen za 1,9 posto, podaci su Državnog
zavoda za statistiku. Time
je na godišnjoj razini treći
mjesec za redom nastavljen pad prometa industrije na godišnjoj razini.
Prerađivačka industrija
koja radi na temelju narudžbi u razdoblju od siječnja do svibnja u svakom mjesecu je bilježila
rast narudžbi na godišnjoj razini, a rast se kretao
od 0,2 posto u ožujku do
55,6 posto u travnju. Kumulativno se u prvih pet
mjeseci ove godine bilježi
rast narudžbi za 13,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
( za 33,5 mil €
izvezeno zlata iz Hrvatske lani
Apsurd tržišta zlata
Od poreznog rekordera
najvećih svjetskih izvozni
S jedne strane izvozimo enormne količine zlata, a s druge strane građani odlaze u inozemstvo investirat
i na sve proizvode od zlata plaća se čak 60 posto poreza. Zbog tog poreza nema nikakve ponude i sve
cijenu zlata u Hrvatskoj umjetno niskom
Goran Šikić
sikic@privredni.hr
K
Nove, za 15 lipa više trošarine na gorivo primjenjivat će se od 24. srpnja,
odlučila je Vlada. Kako
kažu ministri, uvažavajući poremećaje na tržištu
odnosno neočekivani rast
cijena naftnih derivata,
donesena je odluka da se
primjena izmjene Uredbe
o visini trošarina na motorni benzin i plinsko ulje
odgodi za dva tjedna.
Privredni vjesnik
Broj 3736, 16. srpnja 2012.
rizna
vremena natjerala su
mnoge da doslovce izvuku svoje obiteljsko zlato sa sigurnog
i prodaju ga, a poslovnice za otkup zlata u posljednjih nekoliko godina niknule su poput gljiva
poslije kiše. Tako je iz Hrvatske u ovoj godini, zaključno do svibnja, izvezeno gotovo devet tona
zlata, što je gotovo jednako količini zlata izvezenoj
u cijeloj 2011. godini, prema podacima Ministarstva
gospodarstva koje izdaje
dozvole za izvoz ili uvoz
zlata pravnim osobama ili
obrtnicima registriranim
za uvoz i izvoz te robe.
“Tržište zlata u Hrvatskoj je iskrivljeno do razine neprepoznatljivosti.
Mi smo po tom pitanju,
prema mojim saznanjima,
najgora zemlja na svijetu”, komentira Sven Sambunjak, vlasnik portala
Srebrozlato.com, posvećenog ulaganju u plemenite kovine.
Prema Sambunjakovim riječima, Hrvatska
ima “porezni svjetski rekord na zlato”, što ima dalekosežne posljedice na
tržište.
U zemljama EU-a
prozvodi od zlata dijele
se u dvije različite kategorije – investicijsko zlato i ostalo zlato u koje je
uključen nakit. Na investicijsko zlato, a to su prema definiciji poluge određene težine i kovanice, u
Zlatari u velikim problemima
U odnosu na otkupljivače zlata, koji će pozatvarati poslovnice kada građani više neće imati zlata za prodaju, zlatari su dugoročnija priča, ali se zbog ogromnog poreznog
opterećenja nalaze u velikim problemima. Dobar primjer
tome je Zlatarna Celje, koja u Hrvatskoj i u Sloveniji ima podjednak broj poslovnica, ali u Sloveniji naprave 80 posto
prometa. “Hrvati dolaze u njihove hrvatske poslovnice i
gledaju cijene, pa odu u Brežice kupiti jer je u Sloveniji cijena 40 posto niža nego kod nas”, ilustrira Sven Sambunjak.
EU-u se ne plaća porez,
dok se na ostale proizvode od zlata plaća PDV. U
Hrvatskoj pak ne postoji takvo razlikovanje kategorija i na sve proizvode
od zlata plaća se ukupno
čak 60 posto poreza, što
uključuje 25 posto PDVa, pet posto carine i 30 posto takozvanog poreza na
luksuzne proizvode. “Ne
Dok je granicu u
smjeru inozemstva
2011. prešlo gotovo
devet tona zlata, u
drugom smjeru ušlo
je tek 7,2 kilograma
postoji poslovna logika
da imate malu ili srednju
tvrtku i da možete preživjeti takav porez”, naglasio je Sambunjak.
Dvostruki odljev
kapitala
Kako je onda došlo do eksplozije broja poslovnica koje otkupljuju zlato od
građana? Njihov poslovni
model omogućava im da
legalno ne plaćaju nikakav
porez jer ne prodaju zla-
to već ga samo otkupljuju i izvoze u inozemstvo.
“Tako imamo situaciju da
je Hrvatska postala jedna
od najvećih svjetskih izvoznica zlata budući da izvozimo oko 150 puta zlata
više nego što ga uvozimo.
Prošle smo godine izvezli
zlata u vrijednosti 33,5 milijuna eura, a uvezli u vrijednosti 200.000 eura, kao
da imamo zlatni rudnik”,
ističe Sven Sambunjak.
Doista, dok je granicu u smjeru inozemstva
2011. prešlo gotovo devet tona zlata, u drugom
smjeru ušlo je tek 7,2 kilograma, kako otkrivaju
podaci Ministarstva gospodarstva.
Dakle, postojeći zakonodavni okvir podržava poslovnu logiku da se
zlato u Hrvatskoj otkupljuje od hrvatskih građana i izvozi u inozemstvo,
ali ne podržava poslovnu
logiku da se to zlato otkupljuje od hrvatskih građana i prodaje nekim drugim hrvatskim građanima.
Tako s jedne strane izvozimo enormne količine
zlata, a s druge strane građani koji žele investirati u
zlato odlaze u inozemstvo
kako bi to učinili.
Sambunjak
putem
svog portala, u suradnji sa
stranim tvrtkama, omogućava građanima investiranje u zlato, pa tako građani legalno izvoze svoj
kapital i legalno kupuju
investicijsko zlato uz porez od 0 posto u inozemstvu, gdje ga i pohranjuju na sigurnom. Dakle,
ne moraju plaćati nikakav porez jer ga ne uvoze
u Hrvatsku.
Tako imamo dvostruki odljev kapitala - s jedne
strane odljev zlata, a nakon toga još i odljev novca kojim se u inozemstvu
kupuje zlato. I zapravo,
od cijelog tog procesa država praktički nema ništa,
ali i dalje zadržava enormno visoke poreze s upitnim učinkom.
Razlika u cijeni
Također, temeljem činjenice što je taj porez toliko visok, razlika u otkupnoj cijeni u Hrvatskoj i u
inozemstvu je dramatična ona se ponekad penje i do
30-40 posto. Drugim riječima, ljudi koji u Hrvatskoj
prodaju svoje zlato dobivaju puno manje nego kad
bi ga išli prodati u inozemstvo. To je i logično jer se
tvrtkama koje otkupljuju
zlato ne isplati ponuditi to
isto zlato na hrvatskom tržištu. Kad bi oni to mogli
ponuditi po konkurentnim
cijenama domaćem tržištu,
povećana potražnja digla
bi cijenu. Međutim, zbog
velikog poreza nema nikakve ponude i sve zlato koje
se otkupi odlazi u inozemstvo. Stoga takva situacija
drži cijenu zlata u Hrvatskoj umjetno niskom u odnosu na cijenu zlata u inozemstvu.
Ipak, s vremenom se
ta razlika smanjila zbog
narasle
konkurencije
među otkupljivačima, ali
i zbog činjenice da cijena
zlata već gotovo godinu
dana nije drastično rasla.
7
www.privredni.hr
Broj 3736, 16. srpnja 2012.
( za 200.000 € Zlato - sigurno
Cijena zlata: kriza i niske kamate tjeraju cijenu uvis
istodobno uvezeno
do jedne od
ica zlata
ti u zlato. U Hrvatskoj ne postoji kategorija investicijskog zlata
zlato koje se otkupi odlazi u inozemstvo. Takva situacija drži
Iz Hrvatske se
izvozi oko 150 puta
zlata više nego što
ga uvozimo, kao
da imamo rudnik
zlata, ističe Sven
Sambunjak
Z
lato je likvidno,
djeljivo, neuništivo i jednostavno
za transport. Istovremeno, zlato je jednostavno,
dostupno, povijesno dokazano i pouzdano dobro za zaštitu od znatnih i nepredvidivih rizika
s kojima se svijet suočava. Osim toga, postoji globalno tržište za zlato i ne postoji rizik duga.
Upravo stoga zlato se sve
više promatra kao visokokvalitetna gotovina, a sve
manje kao roba, što potiče
stalni rast cijene.
Prema posljednjem izvještaju Erste Grupe pod
nazivom Vjerujemo u zlato, cijena zlata tek treba
dosegnuti vrhunac s obzirom na niske realne kamatne stope i želju za
sigurnim i održivim oblicima štednje i ulaganja.
Kako će američke Federalne rezerve nastaviti s
politikom nultih kamatnih
stopa najmanje do 2014.,
realne kamate i dalje će
biti negativne, što stvara
podlogu za daljnji rast cijene zlata.
Od srpnja prošle godine cijena zlata u eurima porasla je za 26 posto,
ističe Ronald Stöferle,
analitičar Erste Grupe.
“Kratkoročno se čini da
zbog sezonskih učinaka
neće biti većih promjena
cijene, međutim razdoblje
najbolje sezone za zlato
počinje u kolovozu. Stoga analitičari Erste Grupe
očekuju da će sredinom
iduće godine cijena zlata
biti oko 2000 američkih
dolara, a u duljem roku
mogla bi doseći 2300
američkih dolara”, smatra Stöferle. Sada je tržišna cijena oko 1580 dolara
za uncu ili 31,1 gram.
Rastu cijene pridonosi i potražnja za zlatom tržišta u nastajanju.
stopa i globalna dužnička
kriza dodatno pogurati cijenu zlata prema gore.
Jedan od razloga izvrsnih rezultata zlata je relativni manjak plemenitog
metala u usporedbi s arbitrarno tiskanim novčanicama, ističu analitičari.
“Zlato je tako visoko cijenjeno zato što je godišnja
proizvodnja u odnosu na
rezerve tako mala. Zlatne
rezerve rastu približno 1,5
posto godišnje. Nasuprot
tome, novčana masa raste
stopom koja je nekoliko
puta veća”, kaže Stöferle.
Osim toga, atraktivnost zlata kao sigurnog
oblika štednje raste upravo u gospodarski nesigurnim vremenima. Europska središnja banka
upravo je spustila kamatne stope na povijesno najnižu razinu te se čini da će
se ta razina zadržati dulje
vrijeme. Negativne realne
kamatne stope predstavljaju savršeno okruženje za zlato, kažu u Erste
Grupi.
Analitičari visoku kupovnu vrijednost zlata ilustriraju i omjerom cijene
piva i zlata. “Na ovogodišnjem Oktoberfestu u
Münchenu moglo se kupiti 136 litara piva za jednu
uncu zlata. Srednja i povijesna vrijednost je 87 litara. Najviša je vrijednost
dosegnuta 1980. kada ste
za uncu zlata mogli kupiti
227 litara piva”, kaže Stöferle. (K.S.)
Atraktivnost zlata
kao sigurnog
oblika štednje
raste upravo
u gospodarski
nesigurnim
vremenima
Dok je 1980. na Europu
i SAD otpadalo 70 posto
potražnje, danas otpada
20 posto. U proteklih pet
godina udio tržišta u nastajanju u ukupnoj potražnji za zlatom dosegnuo
je 70 posto.
Bit će samo skuplje
Ključno pitanje za investitore - hoće li u narednim
godinama odlučujući faktor za tržišta biti inflacija ili deflacija - još je bez
odgovora. U vrijeme inflacije preferira se realna imovina, dok se u vrijeme deflacije traži gotov
novac.
Izgledno je da će produljenje razdoblja negativnih realnih kamatnih
Cijena zlata u eurima i dolarima od zadnjeg Izvještaja o zlatu
1900
1400
1850
1350
1800
vatskoj je potpuno liberaliziran, pa su te odredbe o
zlatu potpuno apsurdne”,
smatra Sambunjak.
1700
1250
1650
1200
1600
1150
1550
1100
1500
zlato u USD
1450
1050
zlato u EUR
1400
1000
06/2012
05/2012
04/2012
03/2012
03/2012
02/2012
01/2012
01/2012
12/2011
11/2011
11/2011
10/2011
09/2011
09/2011
08/2011
07/2011
Što ako zlatu još
skoči cijena
U sadašnjoj situaciji
svjetske monetarne krize
svi koji žele stabilizirati
ne ići kupovati zlato bez
PDV-a i poreza na luksuz.
Ne bih se iznenadio da
počnu shopping-ture kao
što se nekada išlo u Trst.
Možda će tada netko gore
shvatiti da je sve to apsurdno pa će se stvari početi mijenjati”, zaključuje
Sambunjak.
EUR
1300
1750
07/2011
Apsurdne odredbe
Od svih gospodarskih grana područje vezano uz plemenite kovine je, u usporedbi s EU-om, daleko
najnazadnije, ističe Sambunjak koji napominje
kako nije problem samo
porez, već i druga zakonska rješenja. Primjerice, u
Zakonu o otvorenim investicijskim fondovima postoji odredba koja izričito
zabranjuje investicijskim
fondovima da ulažu u zlato
i u bilo kakve izvedenice.
“Takva je odredba nepojmljiva u normalnom razvijenom svijetu. Otvoreni
investicijski fond u Hrvatskoj ne smije nuditi građanima da kupe udjel u zla-
svoj investicijski portfelj
razmišljaju o plemenitim
kovinama. “Ako se monetarna kriza i dalje bude
komplicirala, bojim se da
ćemo kao zemlja strahovito nastradati. Što ako
zlato postane još atraktivnije nego sada? U Hrvatskoj nitko neće moći doći
do njega”, kaže Sambunjak.
Što će se dogoditi
kad uđemo u EU? “Carina će se ukinuti, porez
će se prerezati na pola, a
što se tiče poreza na luksuz, nisam siguran što će
se dogoditi, jer ljudi koji
se time bave u državnoj
upravi ne obraćaju pozornost, pa se može dogoditi da se u pograničnim zonama u Mađarskoj
i Sloveniji otvore specijalizirane tvrtke samo za
hrvatske građane, gdje će
ljudi bez plaćanja cari-
Cijena na svjetskim tržištima sada je oko 1580 dolara
za uncu, a iduće godine mogla bi doseći i 2000 dolara
USD
Ulaskom u EU mi
ćemo zbog europskih
smjernica biti prisiljeni
napraviti promjene, smatra Sambunjak, a hoće li
one biti duboke i hoće li
biti napravljene u trenutku
ulaska, to tek treba vidjeti.
tu, što je sasvim normalno
u inozemstvu gdje uložiš 100 eura i kupiš gram
ili dva grama zlata”, kaže
Sambunjak.
Također, u kaznenom
zakonu izrijekom se spominje trgovanje zlatom u
Hrvatskoj kao kazneno
djelo. Ukratko, postoji jedan vrlo negativan sentiment u Hrvatskoj protiv
plemenitih kovina. Zašto
bi država bila toliko protiv ulaganja u zlato? “Jedini logičan razlog bi bio
taj da država time gubi
vlast nad monetarnim sustavom jer je zlato izvan
monetarnog sustava. Međutim, te odredbe imale
bi logiku kada bi naše devizno zakonodavstvo bilo
restriktivno, kada se ne
bi smjelo kupovati i prodavati devize. To bi onda
imalo smisla, ali tome nije
tako – devizni režim u Hr-
utočište u krizi
8
AKTUALNO
*vijesti
Privredni vjesnik
Broj 3736, 16. srpnja 2012.
skupina kojom će se baviti Centar za EU su članice Komore
“ Ciljana
koje trebaju pomoć u korištenju fondova Europske unije. Tvrtkama
nudimo konkretnu pomoć u realizaciji njihovih projekata.
”
Ružica Gelo, direktorica Centra za EU
Pad nezaposlenosti i
rast novih prijava
Krajem lipnja evidencija Hrvatskoga zavoda za
zapošljavanje
pokazala je 294.877 nezaposlenih osoba. To je u odnosu na mjesec ranije 11.179
osoba manje, ali u odnosu na lipanj prošle godine 7366 osoba ili 2,6 posto više. Tijekom lipnja je
u evidenciju nezaposlenih
novoprijavljeno ukupno
19.386 ljudi, što je dva posto više nego u istom mjesecu prošle godine.
Prodaja Croatia
osiguranja
Vlada je pokrenula postupak izbora savjetnika za
privatizaciju i dokapitalizaciju Croatia osiguranja. U planu je prodaja oko
50 posto vlasničkog udjela tog osiguravatelja. Udio
države u toj tvrtki je nešto
više od 82 posto temeljnog kapitala. Prema najavama iz Vlade, u prodaju
se ide radi jačanja Croatia
osiguranja koje s dokapitalizacijom može osnažiti svoj položaj u dijelu životnog osiguranja, a Vladi
su bitni i prihodi za pokrivanje deficita. Unatoč prodaji najavljeno je zadržavanje kontrolnog paketa
od 25 posto plus jedne dionice kako bi Vlada mogla
sudjelovati u donošenju
strateških odluka Croatia
osiguranja.
Rast proizvođačkih
cijena
Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Hrvatskoj su u lipnju u odnosu na svibanj bile niže za
0,6 posto, a u odnosu na lipanj prošle godine više su
za pet posto, objavio je Državni zavod za statistiku.
Na godišnjoj razini, u lipnju su u usporedbi s istim
mjesecom lani proizvođačke cijene energije porasle
za 17,1 posto, cijene netrajnih proizvoda za široku
potrošnju 3,6 posto, dok su
cijene kapitalnih proizvoda
pale 0,5 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju
za 0,3 posto i intermedijarnih proizvoda za 0,6 posto.
Novi centri HGK-a
Efikasnije
u poticanje gospodarstva
Hrvatska gospodarska komora kroz nove centre za Europsku uniju, investicije te
poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj želi pomoći poduzetnicima u rješavanju njihovih
pitanja, pronalasku investicija i jačanju komunikacije s institucijama
Krešimir Sočković
sockovic@privredni.hr
H
rvatska gospodarska komora je početkom
ove godine ustrojila tri
nova centra - Centar za
Europsku uniju, Centar
za investicije te Centar za
poduzetništvo, inovacije i
tehnološki razvoj. Njima
se želi pomoći hrvatskim
tvrtkama u pripremi za
europske projekte, u pronalaženju investitora i poboljšavanju komunikacije između poslovnih ljudi,
institucija i zakonodavaca
te u malim poduzetničkim
projektima.
Uspostavljamo
bolju uslugu
gospodarstvu,
uz smanjenje
troškova i bez novih
zapošljavanja, ističe
potpredsjednica
HGK-a Vesna
Trnokop Tanta
sku uniju. Smatrali smo
da unutar samog sustava trebamo transparentno
komunicirati o pripremi
gospodarstva za projekte. Preraspodjelom poslova i s tri nova centra uspostavljamo bolju uslugu
hrvatskom gospodarstvu,
uz smanjenje troškova poslovanja i bez novih zapošljavanja”, ističe Vesna
Trnokop Tanta.
“Ustroj novih centara
nije uvođenje novih aktivnosti nego poboljšavanje
starih kako bismo ojačali komunikaciju s gospodarstvom, promovirali ga
i poboljšali njegovu konkurentnost izvan granica
naše zemlje”, kaže pot‑
predsjednica HGK‑a za
gospodarstvo,
europ‑
ske integracije i pita‑
nja EU-a Vesna Trno‑
kop Tanta. “Fokusirani
smo na ono što nam dolazi i pripremamo se za
ulazak Hrvatske u Europ-
Osobni tretman
Svaki poduzetnik koji se
obrati Komori dobit će
osobni tretman, najavljuju u HGK-u. Pomoći će
im se u rješavanju njihovih problema, pronalaženju partnera ili korištenju
komorskih baza podataka. Tomu bi trebao pomoći i redizajn internetskih stranica zahvaljujući
kojemu je moguće pomoću tri klika mišem doći do
odgovora na gotovo svako poduzetničko ili investitorsko pitanje.
“Od svog osnutka početkom ožujka naš centar je radio na promociji projekata Ministarstva
poduzetništva preko županijskih komora”, ističe direktorica Centra za
poduzetništvo, inovaci‑
je i tehnološki razvoj Ta‑
jana Kesić Šepić. “Educirali smo poduzetnike kako
se kandidirati za projekte Ministarstva i pomagali im pri pisanju prijava.
Od jeseni krećemo s novim uslugama za poduzetnike koje će biti napravljene prema paketima. Grupe
usluga će biti namijenjene
poduzetnicima početnicima, klasterima ili inovatorima. Kako je kod nas vrlo
mali broj primjena inovacija u poduzetništvu, radit
ćemo na povećanju njihova broja u suradnji s članicama. Jednako nam je
važna i komunikacija s ministarstvima i europskim
nadležnim tijelima. Moramo ostvariti kvalitetnu
dvosmjernu komunikaciju između kreatora zakona
i korisnika tih zakonskih
rješenja kako bi se izbjegli
problemi u njihovoj provedbi”, ističe Tajana Kesić Šepić.
U okviru ovog centra
bit će osnovano i udruženje poslovnih savjetnika
čiji bi rad trebao pridonijeti certificiranju savjetničkog rada i višoj razini
usluga konzultanata različitih kvalifikacija koji sve
više rade za hrvatske poduzetnike.
Pomoć u korištenju
EU fondova
“Ciljana skupina kojom će
se baviti Centar za EU su
članice Komore koje trebaju pomoć u korištenju
pretpristupnih i postpristupnih fondova Europske unije”, kaže direktorica Centra za EU Ružica
Gelo. “Riječ je o tvrtkama iz poljoprivredno-prehrambene industrije koje
su korisnice IPARD programa i poduzetnicima
zainteresiranim za sredstva iz programa IPA
komponente IIIC. Tvrtkama nudimo konkretnu
pomoć u realizaciji njihovih projekata i pomoć pri
njihovom pisanju”, ističe Ružica Gelo. Dodala
je kako je jednako važan
posao ovog centra i sudjelovanje u programiranju,
odnosno osiguravanju da
neki tvrtkama zanimljivi
projekti budu obuhvaćeni
financiranjem kroz pojedine programe.
“Centar za investicije želi postati referentno
mjesto i info punkt za sve
one koji imaju namjeru ili
potencijal za investiranje
u Hrvatsku”, naglašava direktorica Centra za inve‑
sticije Silva Stipić Koba‑
li. “Želimo pružiti potporu
rješavanju svih onih procedura, postupaka i koraka koji su potrebni da bi se
jedan investicijski projekt
ostvario. Namjera nam je
prepoznati i mogućnosti
privatnog sektora za investiranje u Hrvatskoj i zbog
toga pokrećemo katalog,
odnosno bazu investicijskih projekata. Trenutačno imamo oko 400 projekata na području cijele
Hrvatske koje ćemo objaviti na internetskim stranicama Komore početkom
rujna. Tako ćemo na jednostavan način ponuditi
investitorima u Hrvatskoj
i inozemstvu uvid u to što
sve hrvatsko gospodarstvo
danas nudi”, zaključuje
Silva Stipić. Najviše projekata u ovoj bazi bit će iz
sektora energetike, zaštite
okoliša i turizma.
S MARKOVA TRGA
www.privredni.hr
Broj 3736, 16. srpnja 2012.
( 60 kn
koštat će upis jednostavnog društva u sudski registar
9
( 0 kn
ovjera izjave o osnivanju kod javnog bilježnika
Sjednica hrvatske vlade
U posao s kapitalom od 10 kuna
Vlada je u pravni sustav uvela “jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću”. Prema riječima ministra
pravosuđa Orsata Miljenića, ukupni troškovi osnivanja tog trgovačkog društva ne bi trebali prijeći 750 kuna
Igor Vukić
vukic@privredni.hr
P
oduzetnički pothvat u Hrvatskoj
bit će moguć i s
temeljnim kapitalom poduzeća od samo 10 kuna.
Izmjenom Zakona o trgovačkim društvima Vlada je u pravni sustav uvela “jednostavno društvo
s ograničenom odgovornošću” koje će moći imati najviše tri osnivača.
Određen je i obrazac za
izjavu o osnivanju koja
će se besplatno potvrđivati kod javnog bilježnika. Za upis u sudski registar osnivači će trebati 60
kuna. Prema riječima ministra pravosuđa Orsata
Miljenića, ukupni troškovi osnivanja tog trgovačkog društva ne bi trebali prijeći 750 kuna, dok
se kod klasičnog društva s ograničenom odgovornošću penju i do 3000
kuna. Jednostavno društvo morat će imati zakonske rezerve u visini od če-
tvrtine dobiti iskazane u
godišnjim financijskim
izvještajima. Ako temeljni kapital jednostavnog
društva dosegne iznos temeljnog kapitala klasičnog, onda će se na njega
početi primjenjivati pravila klasičnog društva.
Obrnuti smjer nije dopušten, istaknuo je Miljenić.
Sve zbog EU-a
Jednostavno društvo uvedeno je zbog ulaska Hrvatske u EU. Danom pristupanja poduzeća iz
drugih zemalja EU-a djelovat će slobodno u Hrvatskoj, prema pravilima
slobodnog poslovnog nastana. Budući da u drugim
zemljama postoji mogućnost osnivanja jednostavnih društava s malim temeljnim kapitalom, Vlada
je izmijenila zakon kako
domaći poduzetnici početnici ne bi morali odlaziti u druge dijelove EU-a
i registrirati tvrtke da bi
potom poslovali u Hrvatskoj. Tamo gdje postoji
Izmijenjen je i dio
zakona koji govori
o odgovornosti
članova uprave ako
ne pokrenu stečaj
na vrijeme
mogućnost osnivanja malih tvrtki, primijećen je i
trend rasta samozapošljavanja.
Izmijenjen je i dio zakona koji govori o odgovornosti članova uprave
ako ne pokrenu stečaj na
vrijeme. I dalje im prije-
ti novčana kazna ili dvije
godine zatvora ako prezaduženo poduzeće ne pošalju u stečaj. Budući da
su se u praksi sudova pojavile nedoumice na koje
se sve članove uprava ta
prijetnja odnosi, Vlada je
precizirala da su to članovi uprave i likvidatori dioničkih društava, društava
s ograničenom odgovornošću, gospodarsko interesnih udruženja i javnih
trgovačkih ili komanditnih društava.
Novosti ima i u Zakonu o kaznenoj odgovorno-
sti pravnih osoba. Povećane su novčane kazne pa će
tako poduzeće biti kažnjeno od 5000 kuna do osam
milijuna kuna ako je za to
djelo fizičkoj osobi propisana kazna od jedne godine zatvora. Za eventualnu
kaznu od 15 godina zatvora novčani iznos raste na
15 milijuna kuna.
Unesena je i izmjena da poduzeće može
izbjeći novčanu kaznu
ako samo prijavi počinjenje kaznenog djela. To se
može dogoditi i kad u poduzeće, primjerice, dođe
nova uprava i primijeti da je stara kršila zakon
i počinila kazneno djelo. Poduzeće će i u tom
slučaju morati vratiti protupravno stečeni prihod,
ali neće biti novčano kažnjeni i zatvoreni. Dosad
je u Hrvatskoj doneseno
pet pravomoćnih presuda
o kaznenoj odgovornosti
pravnih osoba. Samo je u
jednom slučaju pokrenuta
likvidacija društva pa ministar Miljenić smatra da
će se morati razraditi provedba tog propisa.
Ponude za
Brodotrogir
Iz natječaja za preuzimanje brodogradilišta Brodotrogir povukao se Nesma
holding iz Saudijske Arabije, izvijestio je ministar
gospodarstva Radimir
Čačić. Ostala su dva natjecatelja, Jadranska ulaganja obitelji Končar i More
Trogir splitskog poduzetnika Slobodana Ljubičića.
Oni su podnijeli nove ponude, koje se tek moraju
ocijeniti jer nisu zadovoljili u prvom krugu natječaja. Imunološkom zavodu odobreno je jamstvo od
43,2 milijuna kuna za kredit kod Hrvatske poštanske
banke. S tim će novcem
podmiriti dugove i krenuti
u restrukturiranje. Iz zavoda će morati otići 115 radnika od 326 koliko ih sada
tamo radi. Raspisan je i natječaj za savjetnika u predstojećoj privatizaciji Croatia osiguranja.
Vodno gospodarstvo u 2012.
Tehnička pomoć za razvojne projekte
Ulaganje od 1,5 milijardi kuna
Sa 30 milijuna do tri milijarde kuna
Za realizaciju projekata
u području vodnoga gospodarstva u ovoj se godini iz proračuna, sredstava Hrvatskih voda i
međunarodnih izvora financiranja planira uložiti 1,5 milijardi kuna.
Ugovori za prvu tranšu u iznosu od oko 409
milijuna kuna potpisani su prošli tjedan sa 81
komunalnim
društvom
u Hrvatskoj. Od ukupno
158 potpisanih ugovora,
75 ugovora u vrijednosti
192,7 milijuna kuna odnosi se na sektor vodoopskrbe, a 83 ugovora u
iznosu od 217,2 milijuna
kuna na odvodnju i pročišćavanje voda. Ugovori
za drugu tranšu u vrijednosti od oko 1,1 milijarde
kuna, prema najavama, bit
će potpisani do rujna.
Tihomir Jakovina, ministar poljoprivrede, kaže
kako je veći dio tih projekata već u različitim fazama završenosti. Radimir
Čačić, prvi potpredsjed-
nik Vlade i ministar gospodarstva, ističe kako novac za projekte nije i neće
biti prepreka, nego to jedino može biti naša sposobnost za njihovu realizaciju.
Velika ulaganja u vodokomunalnu infrastrukturu očekuju se iz EU
programa, a upravo se pripremaju projektni prijedlozi za dodjelu sredstava. Prema preliminarnim
procjenama za programsko razdoblje do polovine
2013. godine, bit će spremno projekata procijenjene vrijednosti od oko 1,7
milijardi kuna. (B.O.)
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a potpisalo je
sporazume o tehničkoj
pomoći za 32 razvojna projekta, kako bi
im osiguralo dolazak u
fazu “prihvatljivosti za
financiranje” iz fondova Europske unije. U tu
je svrhu izdvojilo 30 milijuna bespovratnih kuna.
Vrijednost svakog od prihvaćenih projekata veća
je od milijun eura, a odnose se na javnu poslovnu ili turističko-kulturnu
infrastrukturu. Prihvaćeno je financiranje 12 projekata javne poslovne in-
frastrukture vrijednih 190
milijuna eura te 20 projekata u javnoj kulturnoj ili
turističkoj infrastrukturi vrijednih oko 300 milijuna eura. Od primatelja
pomoći očekuje se da do
prosinca izrade projektni
zadatak i njegovu prijavu,
studiju izvedivosti odnosno analizu troškova i koristi te da razrade projekt.
Kako kaže potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova
EU-a Branko Grčić, velik je novac na raspolaganju i treba ga uzeti. “Za to
su potrebni dobri projekti.
Njih imamo, ali ne dovolj-
no, i upravo na ovaj način
- sufinanciranjem - želimo
pomoći jedinicama lokalne samouprave da dovedu projekte do realizacije.
Neće nam se skoro ponuditi situacija poput ove da
za 30 milijuna kuna dobijemo mogućnost ostvarenja projekata vrijednih tri
milijarde kuna”, zaključuje Grčić. (K.S.)
10 PREDSTAVLJAMO
( oko 800.000 kn
uloženo u novi objekt
OPG Tvorek, Nova Gradiška
Privredni vjesnik
Broj 3736, 16. srpnja 2012.
( 12 god
postoji Klinčić računovodstvo
KLINČIĆ RAČUNOVODSTVO, ZAPREŠIĆ
Delicije na vratima
Slavonije
Izlaz iz šume
propisa
U ponudi ovog gospodarstva su kulen, kulenova seka,
panceta, slavonska slanina, čvarci, suha rebra, kosti i
mast. Tvorek uskoro očekuje i svoj izvozni broj
O
PG Tvorek osnovao je Mario
Tvorek kojem
je proizvodnja suhomesnatih proizvoda u početku bila dodatni posao.
Taj njegov hobi prerastao
je u ozbiljan posao kojim
se danas bavi čitava obitelj. Tvorek voli istaknuti kako je njegovo gospodarstvo smješteno na
vratima Slavonije, u Novoj Gradiški, i da posjetiteljima pruža ponajbolje
slavonske delicije. U ponudi ovog gospodarstva
su kulen, kulenova seka,
panceta, slavonska slanina, čvarci, suha rebra,
suhe svinjske kosti i mast.
”Mi iskoristimo gotovo čitavu svinju, dok
proizvode poput kobasica za kuhanje, krvavice,
švargle i slične proizvode prepuštamo drugima.
Smatram da jedna obitelj
ne bi smjela u poslu svaštariti, nego bi se trebala
specijalizirati za određeni dio posla. Svinje uzgajaju naši kooperanti, a mi
radimo konačne proizvode”, ističe.
Tvorek uskoro očekuje i svoj izvozni broj,
i to za izvoz tradicionalnih proizvoda. Pred dovr-
šetkom je i novog suvremenog pogona za preradu
mesa i proizvodnju suhomesnatih proizvoda, u
koji je, bez hortikulturnog
uređenja i pristupnih puteva, uložio oko 800.000
kuna.
Otvaranje tržišta
Mario Tvorek ovim se poslom bavi već 15 godina.
Živio je i studirao u Zagrebu, tako da je prve prodajne kanale otvorio upravo u glavnom gradu. “Uz
zagrebačko otvorili smo
tržište Rijeke i Istre, Dalmacija nam je također zanimljiva i upravo radimo
na otvaranju tog tržišta.
Sudeći po
reakcijama publike
na prezentacijama
akcije Kupujmo
hrvatsko,
ovogodišnji hit uz
čvarke je i - panceta
Iako smo u nekim dijelovima Dalmacije prisutni
zahvaljujući prijateljstvima, smatramo da na čitavom tom području imamo veliku prigodu. Deset
godina prodajemo svoje
proizvode u Omišu, a zadovoljni smo i reakcijom
građana Kaštela. Tamo
smo se pojavili prošle godine u sklopu Jadranskih
igara, na štandu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore na čije se
akcije poput Kupujmo hrvatsko redovito odazivamo”, pripovijeda Tvorek.
A kad je riječ o poteškoćama u poslu, Mario Tvorek ističe jednu posebno
zanimljivu. “Svaki posao
ima svoje probleme... Mi
smo prošle godine imali
problem s nabavom ljute
paprike jer je našem kooperantu led uništio plantažu. I, vjerovali ili ne,
jedva smo našli količine
koje su nam bile potrebne.
Možda to nekome čudno
zvuči, ali kvalitetnu ljutu papriku je vrlo teško
naći, a ona je neophodna,
isto kao što je neophodno
kvalitetno svinjsko meso.
Inače, proizvodimo dva
tipa kulena, blaži Mediteranac te ljući Slavonac.
Pored čvaraka ovogodišnji hit je i panceta. To sam
se uvjerio na svim prezentacijama akcije Kupujmo
hrvatsko”, ističe Mario
Tvorek. (J.V.)
Tvrtka ima tri stalno zaposlene osobe i dva honorarna
suradnika - ovlaštenog revizora i sudskog vještaka za
računovodstvo
P
omoć pri osnivanju obrta ili
tvrtke,
revizija poslovnih knjiga te savjetovanje o tomu kako
izbjeći probleme i nesporazume s poreznim vlastima i uskladiti poslovanje
sa zakonskim propisima,
neke su od usluga koje
obrtnicima i poduzećima
pruža Klinčić računovodstvo.
Prisjećajući se početaka poslovanja, Stjepan Klinčić, suvlasnik
tog računovodstva, ističe kako je zajedno sa suprugom početkom 2000.
godine jednom poznaniku pomagao u sređivanju
računovodstva u prilično
velikom vanjskotrgovačkom poduzeću. “On je bio
toliko oduševljen našim
radom i predanošću tom
poslu da nam je stavio
na raspolaganje poslovni prostor i informatičku
opremu. Tako je započeo
naš samostalni rad u računovodstvu. Danas, nakon 12 godina predanog
rada, imamo vlastiti poslovni prostor u Zagrebu, četiri računovodstvena programa, a vodimo
računovodstvo i pružamo
konzultantske usluge za
14 poduzeća i obrtnika”,
objašnjava ovaj diplomirani ekonomist.
Tvrtka ima tri stalno
zaposlene osobe i dva honorarna suradnika - jednog ovlaštenog revizora
Računovodstvo
je svedeno na
podnošenje
formaliziranih
izvještaja i
obračuna
i jednog sudskog vještaka za računovodstvo. “Nažalost, ne planiramo novo
zapošljavanje iako imamo potrebu jer je gospodarska situacija turbulentna s neizvjesnim krajem”,
kaže on.
Hibridni računovođe
Odnosi s konkurencijom i sličnim računovodstvenim
servisima
te konzultantskim kućama, nastavlja, su odlični.
“Razmjenjujemo iskustva
o načinima snalaženja u
šumi propisa i uputa o
provedbi zakona”, naglašava Klinčić dodavši kako
se u ovome poslu pojavio
problem hibridnih računovođa. Drugim riječima,
licencija za obavljanje računovodstvenih poslova
može se dobiti vrlo brzo
i jednostavno na plaćenim tečajevima. “Na kraju to obično završi dramatično za poduzetnike, koji
vođenje knjiga povjere takvim stručnjacima po izuzetno povoljnim cijenama. Stoga imamo dosta
posla s naknadnim sređivanjem, tj. popravljanjem
takvih poslovnih knjiga”,
napominje.
Problem s kojim se
tvrtka također susreće u
svakodnevnom poslovanju jest taj što je računovodstvo danas svedeno na
podnošenje mase formaliziranih izvještaja i obračuna. “Uglavnom se vodi
računa o njihovoj formalnoj, obračunskoj ispravnosti – ravnoteži, bez sigurnosti i uvida u njihovu
vjerodostojnost. Trebalo
bi stoga pojačati kontrolu vjerodostojnosti i zakonitosti računovodstvenog
evidentiranja i prikazivanja poslovanja te odlučno
i beskompromisno sankcionirati nepoštivanje zakona i normi”, zaključuje
Klinčić. (B.O.)
PRIČA S RAZLOGOM 11
www.privredni.hr
Broj 3736, 16. srpnja 2012.
( više od 140 mil € ( 20% prihoda
Holcim uložio u Hrvatsku
ostvaruje se izvozom u susjedne zemlje
Holcim Grupa
Stoljetni partner
građevinskoj industriji
Sva ulaganja ove kompanije zadovoljavaju financijske, okolišne i društvene kriterije, u
skladu s konceptom održivog razvoja
Boris Odorčić
odorcic@privredni.hr
P
roizvođač cementa, betona i agregata
(drobljeni
kamen, pijesak i šljunak)
Holcim Grupa ove godine
slavi 100. obljetnicu postojanja.
Počeci
poslovanja
kompanije sežu u daleku
1912. godinu kada je obitelj Schmidheiny sagradila tvornicu cementa u Švicarskoj. Već oko 1920.
počeli su širiti poslovanje u druge zemlje i nastavili rasti u globalnu tvrtku. Danas kompanija ima
80.000 zaposlenika u 150
tvornica cementa, 470 kamenoloma i šljunčara te
1400 tvornica betona.
U Hrvatskoj, gdje zapošljava 325 osoba, Holcim je prisutan 20 godina.
Od 1992. do danas kompanija je u brojne projekte
uložila više od 140 milijuna eura. Važno je napomenuti kako sva ulaganja zadovoljavaju financijske,
okolišne i društvene kriterije, u skladu s konceptom
održivog razvoja.
Prisjećajući se početaka poslovanja, pred­
sjednik Uprave Holcima
Hrvatska Mario Gras­
sl kaže kako je tadašnja
tvornica cementa Koromačno početkom 1990-ih
tražila strateškog partnera. Tako je u lipnju 1992.
potpisan ugovor o privatizaciji te tvornice, što je
do tad bilo najveće ulaganje stranog partnera u
neku industrijsku granu u
Hrvatskoj. “Nakon značajne rekonstrukcije tvornice cementa i uvođenja
međunarodnih standarda,
poslovanje smo od 2001.
do 2005. proširili na nekoliko tvornica betona u pet
županija, a 2006. i 2007.
kupili smo tri kamenoloma. Tako smo
od jedne tvornice prerasli u
tvrtku snažno
prisutnu na
hrvatskom tržištu građevinskog
materijala, koja 20 posto prihoda ostvaruje kroz
izvoz u susjedne zemlje”,
objašnjava on.
Smanjivanje troškova
Kompanija kao značajni
dio građevinske industrije
u potpunosti dijeli sudbinu s gospodarstvom. Dakle, susreće se sa stalnim
smanjivanjem potražnje
građevinskih materijala,
te posljedično i s velikim
problemima u naplati svojih potraživanja. “Ipak,
Holcim u Hrvatskoj je u
2011. u segmentima betona i agregata ostvario
značajno bolji rezultat u
odnosu na 2010. godinu. U segmentu cementa, iako je u Hrvatskoj tržište smanjeno za pet
posto, ostvaren je rast
prihoda od oko četiri
posto. Velika pažnja
bila je uložena u smanjivanje troškova, ali
zbog povećanja cijena
nekih materijala i sirovina ukupni su
troškovi
bili veći za 19 posto. Međutim, ukupno gledajući,
Holcim je u zadnje dvije godine poslovao s gubitkom. Pozitivno je da
smo u 2011. uspjeli održati udio na tržištu te postići dobru likvidnost. U
prvom tromjesečju prodaja je na istoj razini kao i u
2011. godini”, ističe prvi
čovjek Holcima Hrvatska.
Bez strateškog
smjera
Valja naglasiti kako proizvodnja cementa i betona, kao i mnoge druge
industrije, ostavljaju negativan učinak na okoliš.
Holcim stoga redovito nastoji unaprijediti poslovanje kako bi, među ostalim,
smanjio emisiju štetnih
plinova. “Primjerice, zamjenska goriva su način
na koji možemo smanjiti
trošak s jedne strane, a s
druge, potrebu za prirodnim resursima. Naravno
da postoje uvjeti po kojima se to smije raditi i Holcim ih u potpunosti poštuje”, naglašava on dodavši
kako je kompanija do sad
objavila četiri izvješća
predsjednik Uprave Holcima Hrvatska
Mario Grassl
o održivom razvoju. K
tomu, već 17 godina održava dane otvorenih vrata, a od 2003. godine organizira građanski sat na
kojem odgovara na pitanja građana te s njima razgovara o planovima. “Ove
godine bismo željeli da
lokalna zajednica odabere
i delegaciju građana s kojom bismo mogli raditi na
programima unapređenja.
Za takav smo pristup poslovanju dobili razna priznanja, između ostalog,
tri puta Indeks društveno odgovornog poslovanja. Zatim, dvostruki smo
Holcim je u
Hrvatskoj, gdje
zapošljava 325
osoba, prisutan 20
godina
dobitnici nagrade za zaštitu okoliša, a zahvaljujući doprinosu svih zemalja, Holcim Grupa je već
devet godina uključena u
Dow Jones indeks održivosti”, kaže Grassl.
Najvažniji preduvjeti za uspješno poduzetništvo, smatra on, su predvidljivost, transparentnost
i odgovornost svih sudionika u tome procesu. “No,
Hrvatska trenutačno nema
zacrtan strateški smjer
koji će se ostvariti bez
obzira na političke promjene, što znači da nema
predvidljivosti. Što se tiče
transparentnosti, tijekom,
primjerice, dobivanja dozvola za rad, ne možemo saznati u kojem dijelu procesa ili kod koga se
nalazi naš predmet. Zatim, kod donošenja zakonskih akata ne postoji
međuministarska suradnja, tako da su pojedini
propisi kontradiktorni, a
to se odražava kao nepotrebni gubitak vremena, a
time i trošak poduzetnika. I na kraju, državna se
uprava ne mjeri po rezultatima i ne snosi odgovornost za obećane rokove”,
napominje Grassl.
Inače, Holcim sada ne
planira širiti poslovanje, a
daljnja će ulaganja ponajprije ovisiti o situaciji na
tržištu.
12 INTERVJU
Privredni vjesnik
Broj 3736, 16. srpnja 2012.
( 26% rast
robne razmjene Hrvatske i Slovačke u 2012.
( sa 15% više
zaposlenih završena 2011.
Hrvatsko-slovački poslovni forum
ALEN VARENINA, DIREKTOR TVRTKE KAROLINA, OSI
Može se i više i bolje
Karolina i
sinergijski
Postoje potencijali za suradnju u području strateškog
partnerstva, energetici, graditeljstvu, elektroindustriji...
Krešimir Sočković
sockovic@privredni.hr
U
Hrvatskoj gospodarskoj komori u sklopu
posjeta slovačkog predsjednika Ivana Gašparoviča i poslovnog izaslanstva
Slovačke trgovinske i industrijske komore održan
je Hrvatsko-slovački poslovni forum. Organizirali su ga HGK i Slovačka
trgovinska i industrijska
komora, uz podršku Europske poduzetničke mreže Hrvatske i Slovačke.
Tijekom Foruma održani su i poslovni razgovori
47 hrvatskih i 14 slovačkih tvrtki u području graditeljstva, strojogradnje,
energetike i prehrambene
industrije.
Robna razmjena Hrvatske i Slovačke u prvom
dijelu ove godine bilježi rast od 26 posto, dok je
hrvatski izvoz u Slovačku
porastao 37 posto. Među
dvjema zemljama postoje potencijali za suradnju
u području strateškog partnerstva, zajedničkog nastupa na trećim tržištima,
energetici, graditeljstvu i
infrastrukturi, elektroindustriji i ICT-u, industriji autodijelova, željeznici,
turizmu, transportu...
“Hrvatska i Slovačka
zemlje su slične povijesti,
tradicije, kulture, jezika.
Ključno je pitanje kako
ćemo zajedno osigurati stanovništvu bolji standard i prosperitet”, rekao
je na Forumu hrvatski predsjednik
Ivo Josipović,
ističući kako
je malo zemalja s kojima Hrvatska ima tako
dobre političke odnose kao sa
Slovačkom, no na
gospodarskom planu može se i više.
I put Slovačke u Europsku uniju bio je težak te je ona morala prevladati brojne prepreke,
kazao je slovački predsjednik Ivan Gašparovič. “Hrvatska će za manje od godinu dana postati
članica EU-a i to članstvo
je važno u uvjetima krize jer obje zemlje same
ne mogu riješiti probleme izazvane svjetskom
gospodarskom
krizom.
Hrvatskoj se otvara tržište od pola milijarde potrošača, a Slovačka je od
Slovačka je do
sada u Hrvatsku
uložila 45 milijuna
eura, dok hrvatska
ulaganja u
Slovačku iznose 9,1
milijun eura
ulaska u EU za 20 posto
povećala standard svog
stanovništva”, naglasio
je Gašparovič. Dodao je
kako je Slovačka zainteresirana za investicije te
zajednička ulaganja u treće zemlje, turizam u oba
smjera i suradnju na području razvojnih projekata EU-a.
Raste broj turista
“Hrvatsko gospodarstvo očekuje
ulazak
Hrvatske u
EU s na-
dom da će iskoristiti prednosti toga tržišta, ali izražava i bojazan da bi moglo
izgubiti tržište i suradnju koju ima sa zemljama Cefte”, kazao je predsjednik HGK-a Nadan
Vidošević. “Važan je svaki korak koji će nas povezivati, a Hrvatska može
biti premosnica u komunikaciji s drugim zemljama.
Isto tako, ohrabruje nas
mogućnost zajedničkog
nastupa Slovačke i Hrvatske na bosanskohercegovačkom tržištu, te inicijative da Slovaci iskoriste
hrvatsku infrastrukturu za
izlazak na nova tržišta”,
rekao je Vidošević.
Inače,
prošlogodišnja je robna razmjena Hrvatske i Slovačke iznosila
240 milijuna eura, od čega
je hrvatski izvoz u Slovačku bio 88,8 milijuna eura,
što je povećanje od 26 posto. Iz Slovačke je pak
uvezeno roba u visini od
150,7 milijuna eura, što
je povećanje od 17 posto.
Hrvatska je u Slovačku
najviše izvozila sjedala,
šećer, strojeve za obradu
i preradu gume i plastičnih masa, papir i lijekove,
a uvozila osobne automobile, električnu energiju,
žive životinje, naftna ulja
te televizijske prijamnike. Slovačka je do sada
u našu zemlju uložila 45
milijuna eura u turizam,
nekretnine, proizvodnju
i distribuciju alkoholnih
pića te zauzima 25. mjesto među ino ulagačima
u Hrvatsku. Hrvatska ulaganja u Slovačku iznose
pak 9,1 milijun eura, i to
u prehrambenu industriju te farmaceutiku. Valja napomenuti da je
lani Hrvatsku posjetilo 335.000 slovačkih turista, što
je povećanje
od osam posto.
Iskustva osječke Karoline i zagrebačkog Kraša dob
kako će ga u budućnosti slijediti i drugi privredni s
Svetozar Sarkanjac
sarkanjac@privredni.hr
K
arolina, tvornica keksa, vafla i
slanica osnovana je 1909. godine. Osnovao ju je pekar i slastičar
Stjepan Piller, te je nazvao po svojoj kćeri; kasniji vlasnici, nakon Drugog svjetskog rata, naziv
su promjenili u Sloboda. Kao jedna od perjanica nekoć bogate lepeze osječke prehrambene
industrije, u proteklih je
dvadesetak godina tvornica prošla dramatične
faze rata, poraća i privatizacije. Nakon što joj
je 2002. godine većinski vlasnik postala tvrtka Lura, zatvara se dugogodišnja proizvodnja
kruha i slastica, prodaje
se maloprodajna mreža i
poslovna zgrada. Gasi se
višedesetljetni naziv Sloboda, a umalo se ugasila
i čitava tvornica. Godine 2006. vlasnik postaje austrijska kompanija
Lorenz, a tvrtka životari. Srećom, nije doživjela
sudbinu kakva je zadesi-
la veći dio osječke industrije devedesetih godina.
Desetak posto od predratnog broja radnika (kada
ih je bilo više od 2000)
dočekao je početkom
2011. još jednu promjenu
vlasnika. Karolina je postala dio moćnog sustava
Kraš. Iako su neki lokalni političari pod krinkom
brige za radnike izražavali skepsu takvim razvojem događaja, prvi put
unatrag 20 godina Karolina je povećala broj zaposlenih.
Prva faza ulaganja
Karolini je donijela,
uz značajno
povećanje
proizvodnih
kapaciteta,
i proširenje
proizvodnog
asortimana
O tome što se u zadnjih godinu i pol dana
događalo u osječkoj Karolini, nakon što je po-
stala dio sustava Kraša,
razgovarali smo s direktorom Društva Alenom
Vareninom.
Kada uspoređujete tadašnju Karolinu i ovu
danas, u čemu je osnovna razlika?
- Prije promjene vlasništva Karolina je bila kompanija s vrlo nesigurnom
budućnošću, nejasno definiranom
strategijom
razvoja i zanemarena u
smislu investicija. Sve je
to utjecalo na opće raspoloženje
zaposlenih.
Osjećao se strah i nesigurnost koja se pojavila
i prije vlasničkih promjena. Tome su pridonijele
i stalne špekulacije i nagađanja o promjeni vlasništva s nerijetko katastrofičnim scenarijima
za kompaniju, a koje su
se na dnevnoj bazi pojavljivale u medijima u našem okruženju. Karolina
danas je potpuna suprotnost. Kompanija jasne i
stabilne strategije razvoja u koju je u zadnjih godinu dana uloženo pet
milijuna eura. To je omo-
Prva zapošljavanja nakon 20 godina
Već nakon prve faze ulaganja povećan je broj radnika. Kakvo je trenutačno stanje te
hoće li i kada biti novih zapošljavanja?
- Prošlu godinu Karolina je završila s gotovo 15 posto više zaposlenih u odnosu na početak godine što je u 2011. bio iznimno rijedak slučaj, kako u ovoj djelatnosti, tako i u našoj
regiji. To je prekretnica za Karolinu koja je do sada svaku godinu u zadnja dva desetljeća
završavala s manjim brojem zaposlenika u usporedbi s početkom te godine. Taj značajan rast uzrokovan je instaliranjem novih proizvodnih kapaciteta i preseljenjem jednog
dijela Kraš asortimana čija je proizvodnja do tad bila u Zagrebu, u Karolinu u Osijek. Takav oblik prijenosa proizvodnje iz Zagreba u Osijek također je rijedak primjer kretanja proizvodnih kapaciteta jer je do sad bio uobičajen suprotan smjer. Nadam se da će ga u budućnosti slijediti i drugi privredni subjekti.
13
www.privredni.hr
Broj 3736, 16. srpnja 2012.
( 5 mil €
uloženo u zadnjih godinu dana
(
još 1909. god
*vijesti
osnovana Karolina, tvornica keksa, vafla i slanica
IJEK
Kraš - odličan
i efekt
bar su primjer prijenosa kapitala i proizvodnje iz Zagreba u Osijek uz nadu
subjekti
gućilo rast proizvodnje i
prodaje te broja zaposlenika što je značajno postignuće u iznimno teškoj poslovnoj godini.
Članica smo snažne grupe koja je tržišni lider i
čije nam znanje i iskustvo pomažu u razvoju.
No, naše se iskustvo također cijeni i osjećamo
se ravnopravnim dijelom
veće cjeline u kojoj smo
pronašli svoju značajnu
ulogu.
Prilikom stavljanja potpisa na kupoprodajni
ugovor, Nadan Vidošević, tadašnji predsjednik
Uprave
Kraša, izjavio je kako se
“udruživanjem snažnih
brendova Jadro i Moto
u grupaciju Kraš zatvara arhitektura hrvatske proizvodnje keksa
i vafla”. Što je od toga
ostvareno u proteklom
razdoblju?
- Samom akvizicijom dobio se upravo rečeni učinak. Karolinini brendovi
pridružili su se Kraševim
čineći tako snažnu cjelinu, čime je Kraševa pozicija regionalnog lidera dodatno pojačana. Od
početka ove godine, kada
je prodaja Kraša preuzela
distribuciju Karolininih
proizvoda na području
Hrvatske, bilježimo značajan rast prodaje Karolininih brendova u odnosu
na isto razdoblje prošle
godine. To je jedan od sinergijskih efekata koji je
rezultat Kraševe akvizicije Karoline te su i na dru-
bili u situaciji prilagođavanja novom načinu rada
uslijed čestih promjena
vlasničke strukture tako
da smo u tom smislu stekli dosta iskustva. Ovo
uklapanje u organizaciju
nove grupe prošlo je iznimno glatko i sve zacrtane aktivnosti odrađene
su i prije definiranih rokova. Suradnja djelatnika Karoline i Kraša bila
je na iznimno visokoj razini i cijeli proces integracije prošao je bez problema. Tome je pridonio i
pristup Kraša koji je bio
više nego prijateljski te
smo se doista osjećali dobrodošli u novoj grupi. I
narod kaže da se lako naviknuti na bolje, pa smo
se brzo uklopili.
gim područjima, kao što
su nabava i proizvodnja,
zabilježeni značajno poboljšani rezultati u odnosu na odvojeno poslovanje ranijih godina.
Prva faza obećanog ulaganja u Karolinu je
obavljena. Što je ona
donijela Karolini, te što
slijedi nakon toga?
- Prva i najznačajnija faza
ulaganja je završena i ona
je Karolini donijela, uz
značajno povećanje proizvodnih kapaciteta i proširenje proizvodnog asortimana, rješenje nekoliko
ključnih problema koji
su tvornicu mučili zadnja
dva desetljeća. Pri tome
mislim na logično slaganje proizvodnih tehno-
logija, novu trafostanicu koja je bila preduvjet
za instaliranje novih proizvodnih kapaciteta, kao
i uređenje i povećanje
skladišnih kapaciteta.
Kako su se radnici Karoline uklopili u sustav i
način rada Kraša?
- Radnici Karoline u zadnjih 10 godina često su
Gdje se danas mogu
naći proizvodi Karoline?
- Budući da na svim tržištima nastupamo preko vlastite prodaje Kraš
Grupe, Karolinini proizvodi zastupljeni su u
najširoj prodajnoj mreži, odnosno svugdje gdje
se pojavljuju i proizvodi
Kraša. Za sad je iznimka
jedino Srbija gdje Karolinini proizvodi još nisu
zastupljeni. Proces pronalaska novih tržišta kontinuirani je posao kojim
se bave naše kolege u
Krašu. Za sad se realizira
i jedan dio izvoza u Sjedinjene Države uz mogućnost porasta izvezenih količina, a radi se i na
izvozu u neke od zemalja
Bliskog istoka.
Nedostaje nam novca
Za 2011. godinu prosječni mjesečni prihod kućanstva u Hrvatskoj je
iznosio 890 eura, a u Sloveniji 1500 eura, pokazalo je istraživanje GfK-a.
Slovenska kućanstva su u
prosjeku imala dovoljno
prihoda za svoje troškove - 1260 eura, a u Hrvatskoj su prosječni mjesečni troškovi procijenjeni
na oko 1188 eura. Svako
slovensko kućanstvo moglo je prosječno mjesečno uštedjeti oko 240 eura,
a svakom hrvatskom kućanstvu nedostajalo je gotovo 300 eura da bi pokrilo nužne troškove života.
Porezni zakon na
provjeru ustavnosti
Hrvatska udruga poslodavaca smatra kako je antipoduzetnička klima u
zemlji sve izraženija, a
dodatno je pogoršavaju i
neka nova zakonska rješenja. Takvim su u HUPu ocijenjeni i već usvojeni
Zakon o porezu na dohodak i Opći porezni zakon,
ali i prijedlozi zakona koji
su u postupku - zakon o financijskom poslovanju i
zakon o minimalnim plaćama. Gospodarstvenike
zabrinjava i rješenje o retroaktivnoj primjeni u Zakonu o porezu na dohodak
po kojem se oporezuje zadržana dobit u proteklih 10
godina. HUP je stoga najavio provjeru ustavnosti tog
zakonskog rješenja.
Pao promet u trgovini
Promet od trgovine na
malo u Hrvatskoj je prema svibanjskim podacima
na godišnjoj razini nominalno pao za jedan posto,
a realno za 4,4 posto, po-
kazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.
U svibnju je u odnosu na
travanj promet bio nominalno veći za 4,9 posto, a
realno za četiri posto. Promet u trgovini na malo u
siječnju i veljači na godišnjoj je razini blago rastao,
a posljednja tri mjeseca
bilježi pad, i to najviše u
travnju kada je pao realno
za 7,3 posto.
14 AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3736, 16. srpnja 2012.
( 3,6 mil
( to je 5% više
turističkih dolazaka u šest mjeseci ove godine
nego u istom lanjskom razdoblju
Turistički rezultati u prvom polugodištu 2012.
Rast turističkog prometa
Prema strukturi turista najbrojniji su bili Nijemci koji su ostvarili četvrtinu ukupnog turističkog prometa. Iza njih
slijede Austrijanci, Slovenci i Česi
Sanja Plješa
pljesa@privredni.hr
U
natoč gospodarskoj krizi i oslabljenom standardu građana, u šest
mjeseci ove godine u Hrvatskoj je zabilježeno 3,6
milijuna turističkih dolazaka što je pet posto više
nego u istom lanjskom
razdoblju. Istodobno je
registrirano 14,8 milijuna
noćenja, također pet posto više, podaci su sustava turističkih zajednica
na Jadranu i u Gradu Zagrebu. U ukupnoj strukturi turističkog prometa
stranci su ostvarili tri milijuna dolazaka ili osam
posto više, te 13 miliju-
na noćenja - sedam posto
više nego u prvom polugodištu 2011. godine. Na
predstavljanju turističkih
rezultata ministar turizma Veljko Ostojić je rekao kako se ove godine
Zabrinjava pad
dolazaka Talijana
od sedam posto u
odnosu na prošlu
godinu
očekuje ponavljanje prošlogodišnjeg broja dolazaka i noćenja, uz rast financijskog prihoda od tri do
pet posto. Prema strukturi turista najbrojniji su bili
Nijemci koji su ostvarili četvrtinu ukupnog turističkog prometa. Iza njih
slijede Austrijanci, Slovenci i Česi. No prilično
zabrinjava pad dolazaka
Talijana od sedam posto
i njihovih noćenja od šest
posto u odnosu na prošlu
godinu. Ostojić je takav
rezultat objasnio gospodarskom situacijom u toj
zemlji, pa se stoga očekuje da će ove godine umjesto 39 milijuna na odmor
krenuti 33 milijuna Talijana što je gotovo 20 posto manje nego lani. To će
se, naravno, odraziti i na
konačni turistički rezultat u Hrvatskoj jer su Talijani jedni od naših najbrojnijih i najvjernijih
gostiju, rekao je Ostojić.
Pritom je naglasio kako
je u šest mjeseci ove godine zabilježen i pad dolazaka domaćih gostiju
od 5,5 posto što je rezultat smanjenog standarda
naših ljudi. U svim županijama u šest mjeseci ove
godine zabilježen je porast turističkog prometa,
pri čemu je ministar posebice izdvojio porast u Dubrovačko-neretvanskoj
županiji što je posljedica
odlične pripreme ovogodišnje turističke sezone u
toj županiji.
Poboljšavanje zakonodavnog okvira za rast turizma
Fokusirani na jačanje konkurentnosti
Ove jeseni nas čekaju sveobuhvatne izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Radimo i na izmjeni Zakona o
turističkim zajednicama i Zakona o pružanju usluga u turizmu, najavio je ministar Veljko Ostojić
Jozo Vrdoljak
vrdoljak@privredni.hr
P
rigodom službenog posjeta Splitsko-dalmatinskoj
županiji ministar turizma
Veljko Ostojić osvrnuo se
na segment razvoja privatnog smještaja, najavljujući kako Ministarstvo
turizma u suradnji s Hrvatskom gospodarskom
komorom priprema novi
projekt: riječ je o formiranju nacionalne udruge
privatnih iznajmljivača.
U sklopu posjeta Splitsko-dalmatinskoj županiji ministar je sudjelovao
na konferenciji za medije
povodom izbora najboljeg
obiteljskog i malog hotela
koji organizira Slobodna
Dalmacija. Pritom je istaknuo važnu ulogu malih i
obiteljskih hotela koji pridonose autentičnosti hrvatskog turizma.
“Projekt obiteljskih i malih hotela je nešto što pridonosi kvaliteti, posebnosti i
autentičnosti hrvatskog turizma. Turizam sadašnjosti
i budućnosti temelji se na
doživljajima, emocijama,
autentičnosti i posebnosti.
Za razliku od velikih, mali
hoteli omogućuju gostu
direktan kontakt s vlasni-
kom, što gosti izuzetno cijene. Takav pristup pridonosi njihovom doživljaju
i zadovoljstvu”, rekao je.
Ministar je naglasio kako
će uspjeti oni koji ovakav
oblik ponude uspiju spojiti
s novim načinima tržišnog
komuniciranja.
Prema njegovu mišljenju, ključno za hrvatski turizam je pitanje konkurentnosti, a njime će se
Ministarstvo turizma intenzivno baviti kroz tri
skupine aktivnosti. Prva
skupina je poboljšavanje zakonodavnog okvira. “Od iduće godine ugostiteljske usluge i usluge
smještaja oporezivat će se
po stopi od 10 posto. Ove
jeseni nas čekaju sveobuhvatne izmjene Zakona o
ugostiteljskoj djelatnosti.
Radimo i na izmjeni Zakona o turističkim zajednicama i Zakona o pru-
žanju usluga u turizmu”,
istaknuo je Ostojić.
Drugi segment aktivnosti za podizanje konkurentnosti odnosi se na
definiranje uvjeta financi-
U suradnji
s HGK‑om,
Ministarstvo radi
na formiranju
nacionalne
udruge privatnih
iznajmljivača
ranja i poticanja investicija, dok se treći odnosi na
marketinške i promidžbene aktivnosti. “Težište komunikacijskih aktivnosti
usmjerit ćemo prema ponudi u predsezoni i posezoni te na treća tržišta,
odnosno tržišta koja nisu
dovoljno dobro obrađena”, otkriva Ostojić. Ministar turizma istaknuo je
važnost Strategije razvoja
hrvatskog turizma čiji se
završetak izrade očekuje
u rujnu ove godine.
Govoreći o ovogodišnjoj turističkoj sezoni,
predsjednik Nacionalne
udruge malih i obiteljskih
hotela Šime Klarić prognozirao je rast pokazatelja za pet posto, dok bi
iduće godine, zahvaljujući najavljenim mjerama
poticanja dolazaka u pred
i posezoni, taj rast mogao
biti i veći.
15
www.privredni.hr
Broj 3736, 16. srpnja 2012.
( oko 8 mlrd €
ukupna turistička potrošnja prošle godine
( sa 85%
sudjeluju inozemni turisti u toj potrošnji
Croatia Business Open Umag 2012.
Turizam kao faktor razvoja
Potrebno je poboljšati kvalitetu privatnog smještaja, ali i izgraditi od 14.000 do 21.000 hotelskih soba u što,
procjenjuje se, treba uložiti od 3,5 do 4,5 milijardi eura. Očekuje se i izgradnja 10.000 mjesta u kampovima za što
će se utrošiti 0,6 milijardi eura
Sanja Plješa
pljesa@privredni.hr
H
rvatski se turizam u nekoliko proteklih godina bitno promijenio, a
sada je vidljivo kako ima
jasan smjer razvoja. Poznati su i nositelji promjena koji utječu na to
da turizam postane pokretač gospodarskog razvoja u Hrvatskoj, rečeno je
na poslovnom skupu Croatia Business Open Umag
2012., održanom na temu
Turizam kao faktor razvoja. Kada je riječ o utjecaju turizma na ukupno gospodarstvo, uglavnom se
govori o statističkim podacima koji uključuju turističke dolaske domaćih
i inozemnih gostiju te broj
noćenja. No, pravi turistički utjecaj vidljiv je kroz
turističku potrošnju. Protekle je godine turistička potrošnja iznosila oko osam
milijardi eura, a 2010. godine 7,3 milijarde eura.
Pritom je važno naglasiti kako inozemni turisti u
ukupnoj turističkoj potrošnji sudjeluju sa 85 posto,
a procjenjuje se kako njihova prosječna potrošnja
iznosi oko 50 eura dnevno.
“Turizam u Hrvatskoj ima bitno veći utjecaj
nego u bilo kojoj drugoj
mediteranskoj konkurentskoj zemlji, a prepostavka je da našem turizmu
tek predstoji rast”, rekao
je Neven Ivandić sa zagrebačkog Instituta za
turizam. Govoreći o potencijalu rasta turističke
potrošnje do 2020. godine, Ivandić je procijenio
da će do te godine inozemna turistička potrošnja
iznositi od 7,1 do 8,7 posto godišnje tj. dosegnuti 12 do 14 milijardi eura
za osam godina. Potenci-
U planu je
kandidatura Pule
za europski glavni
grad kulture
jal domaće turističke potrošnje rast će po stopi od
dva posto godišnje, na 1,7
milijardi eura u 2020. godini.
Ukloniti ograničenja
Kako bi se to sve zaista
i dogodilo, potrebno je
ukloniti razna ograničenja koja prijete hrvatskom
turizmu. To su, prije svega, ograničenja iz institucionalnog okruženja, a potrebno je i bolje iskoristiti
zapuštene državne objekte, prije svega nekadašnje
Hrvatskoj treba još odredišta poput Istre
Croatia Business Open Umag 2012. održao se već drugu
godinu u Umagu kao prateći događaj ATP teniskog turnira Croatia Open. Poslovni skup održan je u organizaciji Zagrebačke banke i Istarske županije, a pod visokim
pokroviteljstvom hrvatskog predsjednika Ive Josipovića. Otvarajući Croatia Business Open Umag, predsjednik
Josipović je rekao kako je turizam interdisciplinarna djelatnost, a svi ministri u Vladi zapravo jednim dijelom djeluju kao ministri turizma. “Volio bih da u Hrvatskoj postoji desetak Istri jer neki drugi dijelovi nisu tako turistički
razvijeni. No, zato trebamo znati kako na pravi način privući investitore”, zaključio je Josipović.
vojne objekte. Osim toga,
treba poticati poduzetništvo i obogatiti destinacijski lanac vrijednosti raznih proizvoda. Kako bi
se povećala konkurentnost
domaćeg turizma, potrebno je izgraditi od 14.000
do 21.000 hotelskih soba
u što, prema procjenama,
treba uložiti od 3,5 do 4,5
milijardi eura. Uz to, očekuje se izgradnja dodatnih
10.000 mjesta u kampovima za što će se utrošiti
0,6 milijardi eura, te podignuti kvaliteta privatnog smještaja. Ivandić je
napomenuo kako treba izgraditi tridesetak golf terena te desetak zabavnih
parkova. U marinama je
potrebno izgraditi dodatnih 8000 do 10.000 novih vezova za što će se
utrošiti oko 0,4 milijarde eura. Slijedom svega
toga, Ivandić tvrdi kako
će 2020. godine turizam
u ukupnoj bruto dodanoj
vrijednosti sudjelovati od
11,5 do 14 posto.
Na upit o tome jesu li
brojke i statistički rezultat pravo mjerilo utjecaja
turizma na hrvatsko gospodarstvo, ministar turizma Veljko Ostojić je
odgovorio kako su brojevi nužni kao pretpostavka za kvalitativne učinke u turizmu. “S jedne
strane možemo biti sretni što imamo turizam
kao generator rasta ukupnog gospodarstva. Turistički razvoj mora biti
što je moguće kvalitetniji
i upravo je rast konkurentnosti tog sektora ključan
za sadašnji trenutak u domaćem turizmu”, rekao je
Ostojić. Dodao je kako se
uskoro očekuje veliki zaokret u investicijama u turističku djelatnost.
Golf u Istri
O tome koliko može turistički sektor potaknuti
gospodarski razvoj u Hrvatskoj govorio je i istarski župan Ivan Jakovčić
koji je rekao kako je turi-
zam planirana aktivnost
čiji razvitak traži suradnju
javnog i privatnog sektora. Pritom je napomenuo
kako je Istra pravi primjer
Turizam je osjetljiv
na vanjske
događaje, stoga
taj sektor treba
dodatno njegovati,
kaže Dubravko
Mihaljek
turistički razvijene regije,
ali iako ima vrlo konkurentan turistički proizvod,
još ima dosta potencijala koje treba razviti. “Postojeći privatni sektor u
suradnji s lokalnim istarskim zajednicama velikim
koracima kroči naprijed.
Velika su ulaganja, a posebice se razvijaju greenfield projekti. Istra je
među prvim županijama
u Hrvatskoj prije 10 godi-
na izradila Master plan turizma, a uskoro će taj plan
doživjeti reviziju kako bi
se vidjelo što treba unaprijediti”, istaknuo je Jakovčić. Dodao je kako je
u planu izgradnja nekoliko golf igrališta te kongresnog i kulturnog centra
u Istri. Osim toga, u planu je kandidatura Pule za
europski glavni grad kulture.
O izvorima rasta i ulozi turizma u Europi i Hrvatskoj govorio je Dubravko Mihaljek iz
Banke za međunarodna poravnanja iz Basela. On je ustvrdio kako na
razvoj turizma utječu ekonomska i financijska kretanja u svjetskoj privredi.
U sljedeće dvije godine i
dalje se očekuju nepovoljna konjunkturna kretanja,
a riječ je o dubljim strukturnim problemima koji
usporavaju globalni ekonomski rast. Za pokretanje ekonomskog rasta
trebaju postojati povoljni uvjeti, kazao je Mihaljek napomenuvši kako
u sljedećoj godini Međunarodni monetarni fond
predviđa ekonomski rast
u Hrvatskoj po stopi od
jedan posto. S obzirom
na to da je turizam jako
osjetljiv na vanjske događaje, primjerice promjene
želja potrošača i političke
događaje, taj sektor treba
dodatno njegovati. Mihaljek je rekao i kako se turistički trendovi sve više
mijenjaju, pa nam tako turistička niša više nisu obitelji s djecom i tome se,
prema njegovom mišljenju, trebamo prilagoditi.
“No, dolaze nam novi turisti s dalekih tržišta, pa
im trebamo prilagoditi turističku ponudu”, zaključio je Mihaljek.
16 PV ANALIZA
Privredni vjesnik
Broj 3736, 16. srpnja 2012.
( na 17. mjestu od 34 zemlje ( 446 mil € u EU fondu
Hrvatska po Europskom indeksu zdravstvene zaštite
moglo bi biti za unapređenje zdravstva
Kakvo zdravstvo imamo i što možemo očekivati do 2020.?
Konsenzus o smjeru
razvoja, ali ostaje
Informatizacija zdravstva, ulaganje u ljudske resurse, preventivne javnozdravstvene akcije te po
s pacijentima - ključni su instrumenti razvoja zdravstva u idućih osam godina
Jasminka Filipas
filipas@privredni.hr
Z
akasnili smo, nismo
iskoristili
pretpristupne fondove jer nismo imali strategiju, rekao je ministar
zdravlja Rajko Ostojić predstavljajući nedavno u Grožnjanu Nacrt nacionalne strategije razvoja
zdravstva do 2020. godine. Ta bi strategija, nakon javne rasprave koja
je upravo u tijeku, u rujnu trebala biti prihvaćena u Saboru. Strategija, na kojoj inače još od
veljače radi sedamdesetak stručnjaka i o kojoj je
već postignut konsenzus
struke i socijalnih partnera uvjet je, pored ostalog,
da zdravstvene ustanove i
nevladine organizacije iz
tog sektora mogu aplicirati za sredstva iz strukturnih fondova Europske
unije.
“Ne radimo to samo
zbog EU-a, nego prvenstveno zbog svih građana Hrvatske”, istaknuo je
Ostojić naglasivši kako
će informatizacija zdravstva, ulaganje u ljudske resurse, preventivne
javnozdravstvene akcije te poboljšanje komunikacije s pacijentima biti
ključni instrumenti razvoja zdravstva u idućih
osam godina. Objašnjavajući zašto treba ulagati u ljudske resurse, podsjetio je kako u odnosu na
prosjek EU-a imamo ma-
njak liječnika, farmaceuta i primalja, napomenuvši kako samo stomatologa
imamo dovoljno. Strategijom se, dodao je, predviđa i reorganizacija ustroja
i djelovanja zdravstvenih
ustanova. Predviđeno je,
među ostalim, povezivanje domova zdravlja, liječnika obiteljske medicine u koncesiji, dnevnih
bolnica i specijalističko-konzilijarne
bolničke službe. Prioriteti su i
izrada kliničkih smjernica, jačanje preventivnih aktivnosti i očuvanje financijske stabilnosti
zdravstva kroz razvoj privatnih - dopunskih zdravstvenih osiguranja.
Okrupnjavanje javne
nabave
Ostojić je nedavno sudjelovao i na sastanku Vijeća EU-a za zapošljavanje,
socijalnu, zdravstvenu i
potrošačku politiku (EP-
Posebno
zabrinjavanjuće
je stanje vezano
uz zdravstveno
ponašanje
stanovništva,
navodi se u
Strategiji
SCO) u Luksemburgu.
Na sastanku se govorilo i
o programu EU-a za područje zdravstva za raz-
Konačno integracija informacija?
Jedna od mjera koja se može očekivati je integracija
informacija i uspostavljanje komunikacije svih razina zdravstvene zaštite (primarna, sekundarna, tercijarna) te zdravstvenog sustava i pacijenata. Time
će se uspostaviti i sustav za praćenje zdravstvene
statistike i pokazatelja kvalitete rada, koji onda služe i za analizu podataka i izradu izvješća korisnih
pri odlučivanju upravljačkih tijela u zdravstvu. Nadalje, unaprijedit će se ili tek uvesti eLista čekanja,
eNaručivanje, eDoznake za ortopedska pomagala,
eLista lijekova, eZdravstveni karton, ePatronaža...
Uz jačanje i bolje korištenje ljudskih resursa (mogućnost viših razina obrazovanja i napredovanja,
mobilnost...), predviđa se i izobrazba upravljačkog
kadra te razdvajanje organizacijsko-financijskog
i medicinskog upravljanja. Prioriteti su i poticanje
otvaranja i opremanja grupnih praksi u primarnoj
zdravstvenoj zaštiti te jačanje interdisciplinarne suradnje (rehabilitacija u zajednici, zaštita mentalnog
zdravlja u zajednici, palijativna skrb...).
doblje od 2014. do 2020.,
čiji je cilj poticanje inovacija u zdravstvu, povećanje održivosti zdravstvenih sustava, poboljšanje
zdravstvene zaštite te zaštita od prekograničnog
širenja bolesti. Europska
komisija predložila je da
se za taj program osigura
446 milijuna eura, a konačna brojka ovisit će o
rezultatima pregovora o
višegodišnjem proračunskom okviru za to razdoblje. Zbog gospodarske
krize razgovaralo se i o
načinu smanjenja troškova u zdravstvu, a jedan od
prijedloga je i okrupnjavanje javne nabave cjepiva, lijekova i drugih medicinskih pripravaka.
Ostojić je tom prilikom rekao da je Hrvatska već započela s okrupnjavanjem nabave za neke
generičke lijekove, prehrambene proizvode i
energiju, što pokazuje da
je Hrvatska barem u nečemu ispred nekih zemalja
članica EU-a. U mnogočemu nije, a to pokazuje
i Nacrt strategije, u kojoj
se na gotovo 400 stranica iznosi i detaljna analiza zatečenog stanja u
svim sektorima zdravstva
te Europski indeks zdravstvene zaštite potrošača
objavljen ove godine, po
kojem se Hrvatska, u konkurenciji 34 europske zemlje, nalazi na 17. mjestu
sa 655 bodova.
To je napredak u odnosu na 2009. godinu,
kada se nalazila na 23.
mjestu. Na vrhu ljestvice je Nizozemska sa 872
boda, a na samom dnu Srbija sa 451 bodom. Ocjenjuju se, između ostalog,
prava i informiranje pacijenata, čekanje na zdravstvene usluge, ishodi liječenja, opseg i dostupnost
zdravstvenih usluga te dostupnost besplatnih i drugih lijekova. Zaključno, a
to se navodi i u strategiji, Hrvatskoj predstoji još
mnogo rada na unapređivanju aspekata potrošačkih prava pacijenata,
i to prvenstveno u pogledu skraćivanja prosječ-
17
www.privredni.hr
Broj 3736, 16. srpnja 2012.
( na 222 lokacije
mogao bi se u Hrvatskoj razvijati zdravstveni turizam
( tek 10% od toga
sada se koristi (ukupno 18 lječilišnih centara)
pitanje novca
oboljšanje komunikacije
nova nije akreditirana, a
ni akreditacijski standardi
nisu validirani, ne postoje niti standardi opremanja ambulanti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti),
nedovoljna učinkovitost i
djelotvornost (nestručno
upravljanje, bolnički sustav nije prilagođen potrebama stanovništva, nedovoljna transparentnost
financiranja...), slaba ili
neujednačena dostupnost
zdravstvene zaštite (problem se najviše osjeti na
otocima i drugim slabo
naseljenim mjestima gdje
se ni ljekarnama ne isplati
raditi), te razmjerno slabi
Jedan od prijedloga
je i okrupnjavanje
javne nabave
cjepiva, lijekova i
drugih medicinskih
pripravaka
nog vremena čekanja na
zdravstvene usluge.
Pet ključnih problema
Stručnjaci koji su radili
na strategiji identificirali su pet ključnih područja strateških problema u
našem zdravstvu: slaba
informatička i druga povezanost te kontinuitet u
liječenju (pacijenti primjerice preskaču primarnu razinu i traže liječenje
u bolnicama), neujednačena ili nepoznata kvaliteta zaštite (ni jedna usta-
pokazatelji zdravlja. Naime, kako se navodi, iako
je vidljiv trend smanjivanja ukupne stope smrtnosti i smrtnosti od mnogih
bolesti, te su stope u usporedbi s europskim prosjecima i dalje visoke. Posebno je zabrinjavajuće
stanje vezano uz zdravstveno ponašanje stanovništva i rizične čimbenike
poput pušenja, pretilosti
i pretjerane konzumacije
alkohola. Sve teže socioekonomsko stanje dodatno ugrožava zdravstveno
stanje stanovništva, a ne
postoji, dodaje se, ni kultura preuzimanja osobne
odgovornosti za vlastito
zdravlje niti odgovornog
korištenja zdravstvene zaštite.
Razvojni pravci,
prioriteti i mjere
Uz rješavanje nagomilanih akutnih problema, kao
što je zatečeni dug veći od
sedam milijardi kuna, Ministarstvo zdravlja zacrtalo si je za naredno razdoblje iznimno puno posla.
Jasno, dinamika provođenja konkretnih mjera
ovisit će, među ostalim,
i o novcu koje Ministarstvo namjerava povući iz europskih kohezijskih fondova te o stanju
u državnom proračunu,
kao i mogućim problemima koji će nastati prilikom ulaska Hrvatske u
EU (primjerice, odlazak
liječnika i drugog medicinskog osoblja u EU,
zbog čega će Hrvatska
biti primorana na “uvoz”
tih stručnjaka). Kako se
navodi u strategiji, reforma zdravstva provodit će
se postupno, s vizijom da
se kroz preventivu i pravovremenu dostupnost liječenja i rehabilitacije
poveća kvaliteta života.
Inače, strategija se može
pronaći na internetskim
stranicama Ministarstva
zdravlja, gdje se u okviru
javne rasprave do 20. srpnja mogu dati prijedlozi i
komentari.
Što je s pravima pacijenata?
Đula Rušinović Sunara, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata i potpredsjednica Svjetske udruge za
medicinsko pravo, slaže se s ključnim problemima u zdravstvu, no pita što je s novcem za zaštitu prava pacijenata. Trenutačno se ne vidi da su za tu svrhu osigurana
posebna sredstva. Podsjeća i kako je postojeći informatički sustav vrlo problematičan, zbog čega je ugrožena ne
samo privatnost građana, već je
zbog njega moguća i zamjena identiteta. Tako se prošle godine dogodilo da su pacijentici koja je trebala
operirati kralježnicu u dubrovačkoj bolnici izvadili zdravi bubreg.
“Treba nam neovisna institucija
za zaštitu prava pacijenata”, rekla je Đula Rušinović Sunara, dodavši kako se u Hrvatskoj na pacijente još uvijek gleda samo kao
na bolesnike koji o svemu moraju šutjeti.
Udruga o problemima pacijenata govori i
piše već 14 godina, ali - kako je rekla predsjednica Udruge - zdravstvene vlasti dosad
nisu pokazale veći interes za rješavanje
tih problema. Nada se ipak kako će ministar Ostojić to
promijeniti.
Zdravstveni turizam: Iskorišteno samo 10 posto potencijala
U Hrvatskoj postoje 222 lokaliteta s povoljnim uvjetima za razvoj zdravstvenog
turizma,
od kojih je tek 10 posto u
eksploataciji u okviru 18 organiziranih lječilišnih centara. “Kao i druge
mediteranske zemlje, tako je
i Hrvatsku zahvatio val wellness centara
koji nude medicinske i druge tretmane za
njegu i čuvanje zdravlja, pa se 2005. godine čak 80 hrvatskih hotela deklariralo kao
wellness hoteli. Međutim, Hrvatska zasad
još nema čvrsto utvrđenu i razrađenu koncepciju razvoja turizma u cjelini, pa tako ni
zdravstvenog turizma. Specifičnost tog turizma, manifestirana njegovom interdisciplinarnošću, svakako otežava procedure
usuglašavanja legislativnih rješenja”, navodi se u strategiji. Nedostaju, naime, odgovarajući normativni akti o zdravstvenim
uslugama u turizmu koji bi omogućili da
se pod jednim krovom obavlja zdravstvena i turističko-ugostiteljska djelatnost. Potrebno je i ulagati u kapacitete hotelijerske
i zdravstvene suprastrukture sukladno zahtjevima suvremene svjetske turističke
potražnje što podrazumijeva obrazovanje
kadra te povećanje konkurentnosti na međunarodnom tržištu.
18 EUROGLAS
“
Privredni vjesnik
Broj 3736, 16. srpnja 2012.
Neki su kamenovi maleni, neki enormni, ali ciglu po ciglu jačali smo međusobnu
suradnju, a to je, po meni, sama srž zajednice. Radili smo u tom duhu milimetar
po milimetar stvarajući rezultate.
Helle Thorning-Schmidt, danska premijerka
”
Danskih pola godine na čelu Unije
Pregovorima i strpljenjem
do zajedničkog jezika
Tijekom danskog predsjedanja u pravnu je stečevinu konačno ugrađena Direktiva o energetskoj efikasnosti koja
će dati temelj stvaranju stotina tisuća novih radnih mjesta i uštedama u potrošnji energije
Lada Stipić-Niseteo
niseteo.lada@skynet.be
ˇ
S
estomjesečno
predsjedanje Europskom
unijom za Dance je nedavno zaključeno “savršenim
kompletiranjem napora”
- summitom EU-a sa sporazumom o rastu i radnim
mjestima. Ni taj sporazum, naravno, neće riješiti sve europske probleme,
ali će kroz promociju razvoja i rasta osvijetliti put
prema boljitku za onih 17
milijuna nezaposlenih Europljana. Sve to uz mjere
koje produbljuju integriranje unutarnjeg tržišta EUa. “Nismo se uvijek voljeli”, našalila se danska
premijerka Helle Thorning-Schmidt, ali je,
“uz pregovore, strpljenje,
uvjeravanje i argumentaciju nađen zajednički jezik” za mnoge probleme
koji opterećuju svakodnevicu i država i njihovih
stanovnika i vlada.
Rezultata rada predsjedajuće zemlje bilo je
zaista mnogo. Možda je
najbitnije istaknuti one s
dugoročnim posljedica-
ma poput ostvarenog cilja da se u bazu zajedničke
pravne stečevine konačno
ugradi Direktiva o energetskoj efikasnosti. Direktiva daje temelje stvaranju
stotina tisuća novih radnih mjesta i putem ušteda
u potrošnji energije promijenit će život svim stanovnicima EU-a, nekima
više - jer se tek trebaju navikavati na senzore, eolke i štedljive strojeve, na
izolaciju objekata i dvostruka stakla, na poticaje
za štednju, na energetske
profile objekata. Uspjeh
je također i dogovor o europskom patentu - već i
zbog činjenice da su se o
tom veoma zdravorazumskom potezu političari natezali dobra tri desetljeća.
Resor ministra za
europske poslove
Dansko je predsjedništvo diskretno posredovalo između 27 nacionalnih
administracija
usklađujući mjere izlaska iz ekonomske krize
i poticaje oporavka, naglašene nužnim daljnjim
integracijama,
naročito u eurozoni. Premijer-
ka Thorning-Schmidt je
u oproštajnom obraćanju
europarlamentarcima citirala proročke riječi njemačkog kancelara Konrada Adenauera iz ranih
pedesetih: “Jedinstvo Europe bilo je san nekolicine, postalo nadom mnogih, a danas je nužnost za
sve nas”. Pozvala se na
solidarnost - najvažniju
Za danskog
predsjedanja na
svim su skupovima
prisutni bili i
predstavnici
Hrvatske
vrstu cigle u europskom
zdanju, od temelja pa naviše. “Neki su kamenovi
maleni, neki enormni, ali
ciglu po ciglu jačali smo
međusobnu suradnju, a to
je, po meni, sama srž zajednice. Radili smo u tom
duhu milimetar po milimetar stvarajući rezultate”, kazala je premijerka.
Dansko je predsjedništvo zaključilo šest mje-
seci intenzivnog rada na
europskim poslovima i
može se vratiti domaćem
terenu. Opseg i složenost
zadataka, pogotovo nužnost koordinacije veoma
različitih aspekata istih pitanja opravdalo je odluku
vladajuće koalicije da prvi
put u povijesti Danske
uvede resor ministra za
europske poslove. Nikolai Wammen je bio prisutniji i zaposleniji od svog
vanjskopolitičkog kolege,
opći su poslovi nadmašili vanjske. Mladi ministar
za Europu patrolirao je između članica noseći se s
problemima koji su sezali od različitih ideja za
izlazak iz krize i usvajanja novih mjera koordinacije politika, preko direk-
tive o uštedama energije
do početka pristupnih pregovora s Crnom Gorom (s
uvertirom beskrajnih sati
pregovaranja, uvjeravanja i kovanja konsenzusa, pogotovo kad se Carl
Bildt sjetio da želi dodatna jamstva protiv lokalnih mafijaša). Ministar za
europske poslove postaje
nužnost – i ovo je lekcija
koju bi trebale iskoristiti
nacionalne administracije
koje još nemaju tu specijalnu poziciju.
Uvijek prisutni Hrvati
Za danskog predsjedanja
na svim skupovima – s
izuzetkom onih o temama
proširenja što je tradicija – prisutni su bili i predstavnici Hrvatske, i to na
svim razinama, od specijalista iz Misije Republike
Hrvatske pri EU-u do premijera. Svima je aktivna,
direktna participacija u
svoj šarolikosti i složenosti europskih poslova više
nego koristila za sagledavanje šire slike, a valjda
i za sakupljanje ponekog
praktičnog iskustva o načinima izvlačenja iz krize,
poticanja gospodarstva,
organiziranja rada državnih organa. Hrvatska se
aktivno priključila koaliciji prijatelja kohezije,
zemljama koje u novom
srednjoročnom proračunu
žele zadržati sredstva solidarne potpore razvoju radi
hvatanja priključka s najbogatijim članicama zajednice.
Sjajni rezultati “predsjedništva vode iz slavine”
Dansko predsjedništvo EU-a
okrstilo je svoj stil rada sintagmom “predsjedništvo vode iz
slavine”. U Danskoj i šire zavrijedili su pljesak jer je to “prvo
predsjedništvo EU-a s certificiranom održivošću”, u skladu sa
standardima ISO20121 za održivo vođenje skupova, svojom
praksom potvrdilo političko
usvajanje elemenata “zelenog
rasta” i održivih rješenja. Danska filozofija je štednja kroz
bezbroj sitnih koraka – od kojih
je voda iz slavine u vrču, umjesto kupljene u boci, tek jedan od
elemenata opće štednje.
Sva energija korištena u
Danskoj za vrijeme onih nekoliko tisuća radnih sastanaka koji
su održani tijekom njihova šestomjesečnog predsjedanja za-
jednicom pristigla je od vjetroelektrana, otpad je raspoređivan
u 16 kategorija (dok se u većini
zemalja razvrstavanje u sedam
ili osam kućica smatra ekološkom senzacijom), svi akreditacijski bedževi delegata dali
su se reciklirati, rezervirane su
samo hotelske sobe s eko certifikatima, darovi su ograničeni,
a delegati i gosti nisu dobivali
standardne konferencijske pakete (torbica, olovka, privjesak,
kalkulator...).
Korištene su samo organske
dekoracije, nije bilo rezanog cvijeća nego samo lončanice, tepisi su bili od ekoloških materijala,
jelovnici temeljeni na sezonskim
namirnicama od kojih su polovinu osigurali lokalni opskrbljivači, svi mliječni proizvodi bili su
organski, posluživan je med iz
košnica instaliranih na vrhu Bella centra (do bizarnosti modernističke, reprezentativne građevine na obodu Kopenhagena)...
I još mnogo toga. Ponašanje Danaca na čelu EU-a odlična je
škola državnim upravama koje
još ne znaju kako, u žrvnju mjera
štednje, brojne male korake složiti u veliki.
19
www.privredni.hr
Broj 3736, 16. srpnja 2012.
( 1,5% od 55.000 zaposlenih ( 249 osoba
hrvatska kvota u svim europskim institucijama
traži se za potrebe službi EK-a
Kadroviranje na EU način
Izbor ljudi nije igra
Stil rada, pogotovo EK-a, a koji nije stran ni drugim institucijama, jest žestok radni ritam, timski rad, posao se
obavlja dok ne bude gotov bez obzira na vrijeme i čovjek mora biti stručnjak
Lada Stipić-Niseteo
niseteo.lada@skynet.be
J
edan je dio Europske komisije siguran da Hrvatska
ulazi u Europsku uniju 1.
srpnja dogodine. Proces ispunjavanja hrvatske kvote
zaposlenih u punom je zamahu – riječ je o 1,5 posto
od 55.000 u svim europskim institucijama. Hrvatska kvota jest petogodišnja derogacija od pravila
po kojem su svim kandidatima jednaki izgledi za posao da bi se u institucijama
našao broj građana Hrvatske primjeren broju stanovnika. Potpredsjednik
EK-a Maroš Šefčovič predao je plan zapošljavanja
hrvatskih državljana koji je
prihvaćen i počela je potraga za 249 osoba za potrebe službi EK-a. Valja napomenuti i kako se računa
da će ostale institucije zajednice apsorbirati još 200
građana najnovije članice.
nike odjela za prevođenje, njih 149. U hrvatsku
kvotu spada i jedna funkcija na razini glavnog direktora (ili njegovog zamjenika) jedne od općih
uprava EK-a, tri mjesta za
direktora odjela i 13 za razinu srednjeg rukovodećeg osoblja. Kadrovska
pojačanja kompletira osoba koja mora biti iz Hrvatske – hrvatski povjerenik.
Lakše novim
članicama
Šefčovič tvrdi kako EK
traži najbolje ljude. Posao
je lakši u novim članicama
EU-a jer je tu dosta zainteresiranih (u starijim vrhnje
poberu velike tvrtke koje i
najbolje plaćaju). Za plaću
od 4000 eura naviše kadar
iz Hrvatske mora se prilično oznojiti jer stil rada, pogotovo EK-a, a koji nije
stran ni drugim institucijama, jest žestok radni ritam,
timski rad, posao se obavlja dok ne bude gotov bez
nekoga puno zivkaju, odmah se pitamo što s njim
nije u redu”, šali se slovački povjerenik. Osim što za
posao u Komisiji žele euroentuzijaste i dinamične osobe, tražit će i stručnjake. Ne zna se tko je na
Selekcija se provodi
do te mjere da
uzmanjka potrebnih
profila čak i kad
se na startnoj
crti pojave tisuće
kandidata
Proces su otvorili jezični stručnjaci za hrvatski, prevoditelji i tumači,
pravnici-lingvisti. Na jesen ili najkasnije do kraja godine slijedi novi krug
natječaja, u pravilu otvorenih svim građanima 28
zemalja, ali s preferiranjem građana Hrvatske i
to za administratore općeg usmjerenja, asistente,
jezične stručnjake, načel-
obzira na vrijeme i čovjek
mora biti stručnjak. Narav
posla u institucijama EU-a
pretpostavlja nagle promjene okolnosti, sraz različitih običaja, korištenje
jezika, brzu komunikaciju, kompjuterske vještine,
otvorenost novostima. Testiranje se sastoji od serije filtera. Čuvene “intervencije za svojega” ovdje
nemaju šanse. “Ako za
redu, EK će na svoju listu potreba pokušati izvući ono što Hrvatska može
dati, recimo eksperte za
turizam ili pomorstvo ili
ekologiju, tumači Šefčovič podsjetivši kako će u
idućim godinama jedan od
pluseva u komunikaciji s
čekaonicom EU-a biti baš
i jezik, uz iskustva Hrvata
u procesu koja ne bi trebala biti zaboravljena.
U priči o kadrovskoj
strani pristupanja EU-u
povjerenik ne zaboravlja
tzv. administrativne kapacitete. Kadrova manjka na svim razinama. Sada
kad u svakodnevicu ulazi europska komponenta,
stručnjake će trebati sveučilišta, regionalne i općinske uprave, velike i manje
tvrtke. Konačno, i svaki
ministar neizostavno traži specijalista savjetnika
za europska pitanja. Sve to
pretpostavlja solidno poznavanje EU-a, ne u smislu trivijalija “koje svaki
klinac može ‘izguglati’”,
nego razumijevanja djelovanja složene mašinerije
kako bi se dogovorene politike što prije, lakše, bezbolnije i efikasnije transponirale u život. Nije riječ
samo o fondovima (gdje
predstoji prilično posla
samo za osposobljavanje
administracije za planiranje i ulaganje raspoloživog novca), primarno su
to vitalne promjene acquisa. Primjerice, nedavno
usvojena Direktiva o ener-
getskim uštedama tražit će
totalno pretresanje i mijenjanje građevinske prakse, školovanja, planiranja
i projektiranja. A takve odluke gotovo svakodnevno
stižu iz institucija EU-a.
Cilja se i na studente
A da izbor ljudi nije igra
pokazuje i priča kako se
selekcija provodi do te
mjere da uzmanjka potrebnih profila čak i kad se na
startnoj crti pojave tisuće
kandidata. Uz pismene testove kandidati u Centru
za procjenu prolaze ispitivanje u situacijama s kakvima će se susretati na
poslu. Za najviše pozicije,
direktorske i glavnog direktora, kandidati će proći “grilanje” suočavajući
se s baražnom vatrom pitanja nadležnog povjerenika,
naravno i Šefčoviča kao
glavnog Komisijinog kadrovika. Budućem povjereniku iz Hrvatske put se
otvara tek ako ponuđenog
kandidata (javna je tajna
da se Hrvatska opredijelila za nesumnjivo najboljeg
poznavatelja
europskih
poslova u zemlji, Nevena Mimicu) prihvati predsjednik EK-a. Potom treba
preživjeti rešetanje europarlamentaraca koji su u
tom poslu sve osim ugodni i obzirni. Stoga se ne
može ni tvrditi da je pozicija povjerenika politička:
on ipak treba i znati i moći.
Prosječan kandidat s
rezervne liste za zapošljavanje u EK-u star je 30 do
34 godine, u izboru se balansiraju spol i dob jer je
EK među rijetkima koji će
angažirati najstarije radnike, uvažavaju različitosti
koje će na radnom mjestu lijepo odraziti šarenilo
Europe. Nije zgorega spomenuti da EK lovci na kadrove ciljaju i na studente završnih godina tražeći
istinske talente.
Osim stalnih radnih
mjesta europske institucije angažiraju brojne stručnjake na određeno vrijeme
ugovarajući angažman o
konkretnom poslu, što ne
ovisi o nacionalnim kvotama nego o proračunu.
SUD ČASTI
PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI
Broj: P-I-93/11
Zagreb, 20. ožujka 2012.
SUD ČASTI
PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI
Broj: P-I-95/11
Zagreb, 20. ožujka 2012.
PRESUDA
PRESUDA
Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Oreškovića, predsjednika vijeća, te Narcise Knežević i Vladmira Njegovana, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara
Blanše Ažić Manevski, povodom prijave prijaviteljice Mirjana Hundrić iz Zagreba, Karažnik 37, protiv prijavljenog ZID-CEMPROM d.o.o., Zagreb-Lučko, Kanalska 2b, radi povrede pravila morala (dobrih poslovnih običaja), nakon rasprave održane i zaključene dana 20. ožujka 2012., u prisutnosti prijaviteljice, a
u odsutnosti prijavljenog,
Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Oreškovića, predsjednika vijeća, te Narcise Knežević i Vladmira Njegovana, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Blanše Ažić Manevski, povodom prijave prijavitelja Antun Marjanović iz Zagreba, Karažnik 37, protiv
prijavljenog MANDUŠA d.o.o., Zagreb, Karažnik 13, radi povrede pravila morala (dobrih poslovnih običaja), nakon rasprave održane i zaključene dana 20. ožujka 2012., u prisutnosti prijaviteljice, a u odsutnosti prijavljenog,
presudio je
presudio je
Prijavljeni: “ZID-CEMPROM” d.o.o., Zagreb-Lučko, Kanalska 2b,
Prijavljeni: “MANDUŠA” d.o.o., Zagreb, Karažnik 13,
odgovoran je što je protivno svojim obvezama iz Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 11. srpnja 2008.
godine, propustio udovoljiti zahtjevu prijaviteljice i otkloniti nedostatke na stanu i zgradi u Zagrebu, Karažnik 37 i to:
•na vanjskom zidu pristupnog ulaza na parkiralište i na ulazu u zgradu nastale su pukotine, nakon
kiša koje su padale u svibnju i lipnju 2011.,
•cijeli vanjski zid je na više mjesta napuknuo i odvojio se od asfalta i nagnuo se na susjedno zemljište
u kolovozu 2011.,
•zid nema ogradu iako je visina prema susjednom zemljištu 2-3 metra,
•na stubištu u dijelu iznad elektroormarića prodrla je voda i ostavila mrlju veličine 0.5m2,
•nisu postavljeni protupožarni aparati na svakom katu,
pa nije to učinio niti u predloženom roku od 15 dana, a niti kasnije sve do pokretanja ovog postupka,
čime je postupio protivno odredbi iz čl. 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (Narodne novine 66/06, 114/06, 129/07 i 8/08), što se smatra povredom pravila morala (dobrih poslovnih
običaja), pa mu se temeljem čl. 36. stav. 1. t. 3 navedenog Pravilnika izriče
odgovoran je što je protivno svojim obvezama iz Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 19. prosinca
2008. godine, propustio udovoljiti zahtjevu prijavitelja i otkloniti nedostatke na stanu i zgradi u Zagrebu, Karažnik 37 i to:
•na vanjskom zidu pristupnog ulaza na parkiralište i na ulazu u zgradu nastale su pukotine, nakon
kiša koje su padale u svibnju i lipnju 2011.,
•cijeli vanjski zid je na više mjesta napuknuo i odvojio se od asfalta i nagnuo se na susjedno zemljište
u kolovozu 2011.,
•zid nema ogradu iako je visina prema susjednom zemljištu 2-3 metra,
•na stubištu u dijelu iznad elektroormarića prodrla je voda i ostavila mrlju veličine 0.5m2,
•nisu postavljeni protupožarni aparati na svakom katu,
pa nije to učinio niti u predloženom roku od 15 dana, a niti kasnije sve do pokretanja ovog postupka,
čime je postupio protivno odredbi iz čl. 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori
(Narodne novine 66/06, 114/06, 129/07 i 8/08), što se smatra povredom pravila morala (dobrih poslovnih običaja), pa mu se temeljem čl. 36. stav. 1. t. 3 navedenog Pravilnika izriče
JAVNA OPOMENA
UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU I WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSDKE KOMORE,
nakon pravomoćnosti ove presude.
JAVNA OPOMENA
UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU I WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSDKE KOMORE,
nakon pravomoćnosti ove presude.
Obrazloženje
izostavljeno kao nepotrebno.
Obrazloženje
izostavljeno kao nepotrebno.
SUD ČASTI
PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI
Broj: P-I-101/11
Zagreb, 20. ožujka 2012.
PRESUDA
Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Oreškovića, predsjednika vijeća, te Narcise Knežević i Vladmira Njegovana, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara
Blanše Ažić Manevski, povodom prijave prijaviteljice Zlatke Benček iz Zagreba, Karažnik 37, protiv prijavljenog ZID-CEMPROM d.o.o., Zagreb-Lučko, Kanalska 2b, radi povrede pravila morala (dobrih poslovnih običaja), nakon rasprave održane i zaključene dana 20. ožujka 2012., u prisutnosti prijaviteljice, a
u odsutnosti prijavljenog,
presudio je
Prijavljeni: “ZID-CEMPROM” d.o.o., Zagreb-Lučko, Kanalska 2b,
odgovoran je što je protivno svojim obvezama iz Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 18. lipnja 2008.
godine, propustio udovoljiti zahtjevu prijaviteljice i otkloniti nedostatke na stanu i zgradi u Zagrebu, Karažnik 37 i to:
•na vanjskom zidu pristupnog ulaza na parkiralište i na ulazu u zgradu nastale su pukotine, nakon
kiša koje su padale u svibnju i lipnju 2011.,
•cijeli vanjski zid je na više mjesta napuknuo i odvojio se od asfalta i nagnuo se na susjedno zemljište
u kolovozu 2011.,
•zid nema ogradu iako je visina prema susjednom zemljištu 2-3 metra,
•na stubištu u dijelu iznad elektroormarića prodrla je voda i ostavila mrlju veličine 0.5m2,
•nisu postavljeni protupožarni aparati na svakom katu,
pa nije to učinio niti u predloženom roku od 15 dana, a niti kasnije sve do pokretanja ovog postupka,
čime je postupio protivno odredbi iz čl. 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori
(Narodne novine 66/06, 114/06, 129/07 i 8/08), što se smatra povredom pravila morala (dobrih poslovnih običaja), pa mu se temeljem čl. 36. stav. 1. t. 3 navedenog Pravilnika izriče
JAVNA OPOMENA
UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU I WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSDKE KOMORE,
nakon pravomoćnosti ove presude.
Obrazloženje
izostavljeno kao nepotrebno.
MERIDIJANI 21
www.privredni.hr
Broj 3736, 16. srpnja 2012.
(
manje od 10 mil $
koštat će let na Launcheru One
Pohvala
odugovlačenju
Posao u orbiti
Cilj:
revolucija
putovanja
u svemir
dr. Uroš Dujšin
N
Britanski milijarder Richard Branson najavio je kako
će njegova svemirska tvrtka Virgin Galactic uskoro
lansirati male satelite po znatno povoljnijoj cijeni od
sadašnjih
Krešimir Sočković
sockovic@privredni.hr
R
ichard Branson,
britanski milijarder i vlasnik
svemirske tvrtke Virgin
Galactic, objavio je kako
planira izgraditi novu raketu koja bi trebala lansirati u Zemljinu orbitu
male satelite po znatno nižim cijenama od današnjih. Njegova dvostupanjska raketa Launcher One
moći će ponijeti više od
220 kilograma svemirskog tereta za manje od
10 milijuna dolara po letu.
Sadašnja komercijalna cijena lansiranja je tri do četiri puta veća.
Raketa će se lansirati s letjelice-nosača White Knight s visine od 15
kilometara, a prvi komercijalni let planiran je za
2016. godinu. U tijeku su
testiranja ovog sustava u
pustinji Mojave.
Kompanija je objavila kako su već primili rezervacije za nekoliko desetaka lansiranja. “Naš je
cilj napraviti revoluciju
u putovanju u svemir. S
ovom raketom satelit će si
moći priuštiti tvrtke, velike kompanije i nacionalne
svemirske agencije, ali i
Pogled u svijet
inovatori s manje novca”,
kaže Branson.
Jedna od tvrtki koja
želi koristiti Virginovu
novu uslugu je i Skybox
Imaging, kompanija iz
Silicijske doline koja je
najavila kako je osigurala 91 milijun dolara za
mrežu satelita s kamerama visoke rezolucije.
Istovremeno, tvrtke GeoOptics, Spaceflight i Planetary Resources najav-
Kompanija je
objavila kako su već
primili rezervacije za
nekoliko desetaka
lansiranja
ljuju svoje projekte koji
također trebaju Virginove
usluge. GeoOptics planira mrežu osjetilnih satelita, Spaceflight proizvodi male i lagane satelite,
a Planetary Resources
želi oploditi novac svojih
bogatih investitora vadeći visokovrijednu rudu s
asteroida.
Astronauti i
“tajkunauti”
Virgin Galactic je tvrtka koja se tek treba do-
kazati. Osnovana je kako
bi ušla u projekt razvoja
komercijalnih letova na
platformi s koje je 2004.
godine lansiran prvi civilni komercijalni podorbitalni svemirski let s
ljudskom posadom. Plod
njihove investicije je druga generacija nosača i letjelica koja će napraviti revoluciju i u jeftinim
turističkim svemirskim
putovanjima. Do sada su
turisti-astronauti plaćali milijune dolara za obuku i let u svemir državnim
svemirskim agencijama.
Krajem ove godine ili
početkom iduće, prvi od
529 putnika koji su platili
kartu za suborbitalni svemirski let brodom SpaceShipTwo Virgin Galactica, trebali bi iz zemaljske
luke u američkom Novom Meksiku krenuti u
svemir.
Karte za svemirski let
prodavane su po cijeni od
200.000 američkih dolara,
a zanimljivo je da je broj
putnika koji čekaju polijetanje SpaceShipom Two
veći od ukupnog broja
svih dosadašnjih svemirskih letača - astronauta,
kozmonauta, (kineskih)
taikonauta i, u posljednje
vrijeme, “tajkunauta”.
e postoji ništa
što bi vaše misli usredotočilo
bolje od roka, ističe Economistov kolumnist. Kad
god njegov izdavač počne
kvocati, njegova se pažnja
koncentrira na sljedeće
stvari: 1.) treba li odrezati nokte na rukama, 2.) treba li hitno prošetati psa i
3.) treba li pogledati elektronsku poštu - jer bilo bi
nepristojno ne odgovoriti
na upit jednog studenta sa
Sveučilišta u Tomsku. Nažalost, život postaje sve
složeniji za one koji gube
vrijeme. Poduzeća koja
ovise o isporukama na vrijeme, ne mogu trpjeti za-
kašnjenja. Burze trguju
milijunima dionica svake
minute. Kanali cjelodnevnih vijesti bombardiraju
nas informacijama, a blogovi i tvitovi pružaju oluju
instant-komentara. Situacija je tako gadna da četvrtina Amerikanaca svakodnevno jede brzu hranu.
Poslodavci
postaju
sve bolji u istrebljivanju
traćenja vremena... Desk,
američka tvrtka koja povezuje poslodavce s nezavisnim autorima, preko
interneta hvali se svojim
softverom koji pruža kupcima “nenadmašivu mogućnost” nadziranja ljudi koje angažiraju. Lani
je Tokijska burza skratila
pauzu za ručak od ugodnih 90 minuta na bijednih
60. Tvrtke visoke tehnologije kao Google i Hewlett
Packard koje su se nekada hvalile da svojim zaposlenicima daju vremena za bavljenje vlastitim
projektima, sada skraćuju
trajanje “vremena za prtljanje” ili ga znatno pažljivije nadziru.
Čip za hlađenje
No oni koji odugovlače
imaju ugrađen “čip za hlađenje”. Poduzetnici stalno
govore kako im je potrebno više kreativnosti. Tu
oklijevanje može pomoći.
Upitan kako napisati roman, Ernest Hemingway
je odgovorio da prvo što
treba učiniti je – počistiti
frižider. Steven Johnson,
istraživač procesa inovacije, tvrdi da su neki među
najboljim novitetima “zakašnjele ideje”. Nestléova ideja da prodaje kavu
u malim pakiranjima bila
je neuspješna tri desetljeća; danas vrijedi milijarde. Te su misli nadahnute
dvama tekstovima o teoriji menadžmenta: jednim
opskurnim člankom čiji je
autor Brian Gunia sa sveučilišta Johns Hopkins,
a objavljen je u časopisu
Academy of Management
Journal, i popularnom novom knjigom Wait: The
Art and Science of Delay.
Njen autor Frank Partnoy
tvrdi kako previše ljudi ne
uspijeva prepoznati ono
što znaju dobri govornici
i komičari: da uspjeh ovisi o tome kada treba nešto
odložiti i na koliko dugo.
Važno je stvari učiniti ne
prvi nego dobro – a to če-
sto zahtijeva nešto više
vremena.
Warren Buffett, najuspješniji svjetski investitor, drži dionice dugoročno, a ne zato da ih stalno
mijenja. Zato je i napisao
da “letargija na granici s
lijenošću ostaje temeljem
našeg stila investiranja”.
Fabius Maximus, rimski
general s nadimkom Cunctator (oklijevalo), iscrpio je Hanibalovu vojsku
izbjegavajući direktne bitke. Partnoy pak tvrdi da
ljudi moraju naučiti kako
upravljati
odlaganjem
jednako kao što trebaju naučiti upravljati bilo
čime drugim.
Kome treba brzina
Ipak, jednostavna pravila
upravljanja vremenom vrijede za odugovlačenje kao
i za bilo što drugo. Zato ne
treba odlagati probleme
koji se mogu pogoršati ako
ih se ignorira, kao npr. plaćanje računa za kreditnu
karticu. A pravljenjem popisa onoga što treba napraviti uglavnom se zavaravate kako biste odredili vaš
drugi po važnosti zadatak, usput odlažući izvrša-
Poduzetnici stalno
govore kako im
je potrebno više
kreativnosti. Tu
oklijevanje može
pomoći
vanje onog prvog i najvažnijeg. To izgleda prilično
pametno, iako samo napola. No Partnoy ima pravo kada upozorava na rastuću opsesiju poslovnih
ljudi da stvari obave brzo
tek brzine radi. Zato neka
nam pravilo bude ono sadržano u staroj i mudroj
ruskoj poslovici: jutro je
pametnije od večeri – ili u
onoj njemačkoj: za dobru
je stvar potrebno vrijeme.
Bolje nego – čistiti hladnjak kao Hemingway.
22 HRVATSKA & REGIJA
Sto najvećih u BiH
JP Elektroprivreda BiH
na prvom mjestu
Na temelju tradicionalne ankete Sto najvećih
kompanija u BiH, prema
određenim kriterijima ukupnom prihodu, neto
dobiti, izvozu i veličini
investicija - utvrđen je
redoslijed tvrtki. Po ukupnom prihodu, u prošloj
godini na prvom mjestu
nalazi se JP Elektroprivreda BiH sa 956,9 milijuna konvertibilnih maraka.
Ova kompanija je zauzela
i prvo mjesto po ulaganjima u zaštitu okoliša, energetsku efikasnost te humanitarne projekte lokalnih
zajednica, više od 148 milijuna KM. EP BiH bila je
lani i najveći investitor u
BiH sa 218,4 milijuna ma-
raka ispred BH Telecoma sa 123,6 milijuna KM
i Željeznica FBiH također
sa 123,6 milijuna KM.
Po ostvarenom izvozu u
prošloj godini prvo mjesto je pripalo kompaniji
ASA Prevent Group Sarajevo sa 528,1 milijun KM,
drugi je mostarski kombinat Aluminij sa 465,2 milijuna KM i željezara Arcelor Mittal Zenica sa
367,7 milijuna maraka.
Prvo mjesto na rang-listi
srednjih poduzeća pripalo
je trgovačkom lancu Mercator, drugo Bosnalijeku,
a treće Sarajevskom kiseljaku. Raiffeisen banka
dobila je nagradu Kristalna prizma za poslovne rezultate postignute u 2011.
godini. Najuspješnije osiguravateljsko društvo lani
je bilo Sarajevo osiguranje, a Mikrofin iz Banje
Luke bio je najbolji u sektoru mikrokreditnih organizacija. (Z.L.)
*vijesti
Pokvario se
“končarevac”
Prototip modernog niskopodnog elektromotornog
vlaka koji su Željeznice
FBiH kupile od kompanije Končar za 5,3 milijuna eura nije krenuo, kako
se očekivalo, put Ploča,
ali je zato proglašen poslovnim vlakom na relaciji Zenica-Sarajevo-Mostar. Međutim, već nakon
nekoliko vožnji vlak se
pokvario. Kako su saznali mediji, otkazala su dva
od četiri motora koliko je
potrebno za njegovo normalno funkcioniranje. Pokazalo se da je kupnja tog
vlaka čisti promašaj, iako
još nije isplaćen, jer je njime putovalo samo desetak
putnika.
Gorenjka na prodaju
Slovenska prehrambena
kompanija Žito počela je
s prodajom jednog od poznatijih brendova Slovenije, čokolade Gorenjka.
Brend Gorenjka se procjenjuje na između pet i sedam milijuna eura, a Slovenci očekuju kupca iz
regije. Interes za kupnju,
prema slovenskim izvori-
ma, pokazalo je Zvečevo,
a spominju se još i Kraš,
Soko Štark, Swisslion Takovo i Pionir.
Smederevska
željezara traži kupca
Željezara u Smederevu je
do početka godine bila u
vlasništvu američke tvrtke U.S. Steel koja ju je
prodala srbijanskoj vladi za jedan dolar. Srbijanska je vlada do 10. rujna
produljila rok u kojemu se
očekuje da se pojavi novi
strateški partner za željezaru, jer ponude za kupnju nije bilo u prvom roku
koji je trajao do 5. svibnja. Potencijalni strateški
partner se traži u Ukrajini,
Rusiji, Indiji i Luksemburgu. Prodaju komplicira i činjenica da se nije
formirala nova vlada unatoč tome što su parlamentarni izbori bili prije dva
mjeseca.
Privredni vjesnik
Broj 3736, 16. srpnja 2012.
( zbog 47 mil KM
raspala se koalicija šest stranaka
BiH konačno ima proračun za ovu godinu
S proračunom došla i
najteža politička kriza
Nestabilna politička situacija dodatno je pogoršala ekonomsku krizu. Samo
u Federaciji je u tri mjeseca ugašeno 2348 tvrtki i obrta, a bolje nije možda je i gore - ni u srpskom entitetu
Zdravko Latal
latal@privredni.hr
P
arlament
Bosne i Hercegovine je nakon više
od šest mjeseci političkih
natezanja usvojio proračun za ovu godinu i s njim
ušao u jednu od najtežih
poslijeratnih
političkih
kriza. Raspada se vladajuća koalicija šest stranaka
i to samo zbog 47 milijuna konvertibilnih maraka,
oko 22,4 milijuna eura.
Naime, proračun u iznosu
od 950 milijuna KM, plus
nešto više od 200 milijuna KM inozemnih kreditnih obveza, izglasovali
su zastupnici pet od šest
vladajućih stranaka. SDA
je bila protiv, smatrajući
da će spornih 47 milijuna
biti nepremostiv manjak,
uz ocjenu da takav budžet
urušava državne institucije na račun entiteta
koji su svoje proračune
u proteklih nekoliko godina udvostručili. Ocjena
o nedovoljnim sredstvima za normalno poslovanje je bila točna, ali su
visinu proračuna diktirale međunarodne financijske institucije i nužna
štednja. U suprotnom ne
bi bilo pregovora o novom stand-by aranžmanu s MMF-om, čiji predstavnici upravo ovih dana
vode pregovore s premijerima državne i dvije entitetske vlade. A i ovako skresani proračun ne
jamči uspjeh pregovora u
kojima BiH traži novi financijski pojas za spašavanje od maksimalno milijarde do minimalno 800
milijuna KM. Bilo kako
bilo, SDA je platila ceh i
prvi put od prvih stranačkih izbora 1990. godine
iz vlasti otišla u opoziciju.
Dug raste, pada sve
drugo
Nestabilna politička situacija je ovog vrelog ljeta
dodatno usložnila izrazito tešku ekonomsku krizu. Tijekom prva tri mjeseca ove godine samo u
Federaciji BiH ugašeno je
2348 tvrtki i obrta, a ništa
bolje, ako ne i teže stanje
je u srpskom entitetu. Ako
bi se takav trend nastavio,
u zemlji će do kraja godine biti odjavljeno gotovo
20.000 malih poduzeća,
odnosno za trećinu više
nego lani. U Drugom ekonomskom izvješću Svjet-
Ako se ovakav trend
nastavi, u zemlji će
do kraja godine biti
odjavljeno gotovo
20.000 malih tvrtki
ske banke o ekonomskom
stanju u zemljama Jugoistočne Europe, tzv. SEE6,
nagovještavaju se još lošiji dani. Ove zemlje, a napose BiH, Srbija i Crna
Gora, neće na kraju godine doseći stanje BDP-a iz
2008. godine. Analitičari Svjetske banke očekuju
da će BiH imati skroman
rast BDP-a od 0,5 posto godišnje, manji nego
što su očekivali sredinom
2011. godine. Praktično,
propalo je pet godina poslovnih aktivnosti. Rezultati prvog kvartala ove
godine su zabrinjavaju-
ći, industrijska proizvodnja je pala za devet posto,
izvoz za 10 posto, smanjena je potrošnja i inozemne
investicije, a javni dug je
u rastu za oko 40 posto.
Na ove negativne trendove u dobroj mjeri su utjecali problemi u eurozoni,
a o kretanju ekonomija država EU-a umnogome će
ovisiti i naredne godine
kretanja u SEE6. U najboljem slučaju BiH bi u
2013. godini mogla dostići ekonomski rast koji je
imala prije pet godina.
Optimističniji
guverner
S nešto malo više optimizma na ekonomsko stanje u
zemlji gleda Kemal Kozarić, guverner Centralne
banke BiH, koji ocjenjuje da BiH nije u recesiji,
ali jest u krizi. On vjeruje da će rast BDP-a u ze-
mlji iznositi 1,5 posto, za
razliku od Svjetske banke koja “tipuje” na 0,5, a
i prognoze EBRD-a koji
je rast BDP-a procijenio
na jedan posto. Guverner
svoj optimizam zasniva
na intenziviranim investicijama u infrastrukturu i najavljenim velikim
poslovima u energetskom
sektoru. I novi stand-by
aranžman s MMF-om,
koji on očekuje, bit će dodatni poticaj oživljavanju gospodarstva. Kozarić
ovih dana očekuje dolazak predstavnika međunarodnih bonitetnih kuća
Moody’s Investor Service i Standard&Poor’s, u
nadi da će zbog usvajanja proračuna kreditni rejting BiH biti nešto poboljšan, što bi se opet moglo
odraziti na povećan ulazak stranog kapitala u zemlju.
23
www.privredni.hr
Broj 3736, 16. srpnja 2012.
( 170.000 zaposlenih
*vijesti
i 26.000 umirovljenika dobilo manja primanja
Konsolidacija na slovenski način
Štednja koja vodi u
dramatične podjele
Još nema pobuna zbog najnovijeg zahvata u plaće i mirovine, ali se pojedini nerazumni
postupci mogu osvetiti stabiliziranju ekonomije
Franjo Kiseljak
kiseljak@privredni.hr
I
z ureda slovenskog
premijera Janeza Janše pokušali su brzim priopćenjem djelovati na javnost, posebno na
umirovljenike i zaposlene u javnom sektoru koji
su u srpnju na osobnim računima u bankama prvi
put iskusili praktično djelovanje famoznog zakona o uravnoteženju javnih
financija. Do 10. srpnja
170.000 zaposlenih u javnom sektoru, a prije toga
26.000 umirovljenika čije
mirovine nisu pokrivene mirovinskim doprinosima uplaćenim isključivo
u Sloveniji, ali su nadograđene raznim dodacima na
teret državnog proračuna,
dobilo je umanjene plaće i
mirovine. Svi su znali što
je izglasovao parlament i
na što su pristali sindikati suočeni s neugodnom
spoznajom da nema više
upumpavanja svake godine 2,5 milijardi eura inozemnog novca radi održavanja standarda iznad realnih
domaćih mogućnosti, ali
je uvijek stresno doživjeti činjenicu da štedni zakon nije napisan samo za
REZ U PLAĆE RADI
URAVNOTEŽENJA
JAVNIH FINANCIJA
druge, nego da je i iz tvog
novčanika izvukao nekoliko desetaka ili stotina eura.
Iz premijerovog ureda
brzo su objavili da je i Janez Janša dio javnog sektora te da je i njegova srpanjska plaća kalirala sa
6238 na 5981 euro (u bruto
iznosu). Koliko je to doista
primirilo umirovljenike s
mirovinom većom od 622
eura koji su jednim potezom pera ostali bez uobičajenog dodatka za godišnji odmor, vidjet će se
sljedećih dana. Reakcije na
stabilizacijske uskrate prilično su masovne, još ne
i buntovno-prevratničke,
mada neki već nagovještavaju prekoredne parlamentarne izbore kao sredstvo
za promjenu smjera za koji
mnogi u Sloveniji smatraju
da nije dobar, još manje da
je pravedan.
Manje svima
Mirovine su smanjene
svim umirovljenicima čija
se prava dijelom pokrivaju novcem iz državnog
proračuna. Umirovljenici koji su dio staža odradili izvan Slovenije u okviru bivše Jugoslavije, borci
NOB-a te zaslužni sportaši i kulturni radnici – svi
prosječna
plaća isplaćena
prije Zakona o
uravnoteženju
financija (€)
provedeno
sniženje plaća,
prosječno u
postotku
Zdravstvo
1923
0,8
Socijalna skrb
1299
0,9
Državna uprava
3,4
Vladine službe
2083
Ministarstva
1805
Odgoj i obrazovanje
1798
4,3
Kultura
1801
1,5
Znanost
2046
1,4
Sniženje ukupno za javni sektor
2,9
su u srpnju dobili manje
mirovine. Ivo Daneu, legendarni košarkaš, dobio
je 350 eura manju mirovinu. Veno Taufer, dobitnik
Prešernove nagrade, rekao je da će se snaći i sa
1413 eura mirovine koja
je do srpnja inače iznosila 1450 eura, ali da je sramotno za državu da uzima
tamo gdje je inače malo i
gdje će malo dobiti. Iznenađen i razočaran bio je
i Miro Cerar, legendarni
olimpijac na konju s hvataljkama, čija je mirovina
skresana za 350 eura.
U javnom sektoru
nisu svi prošli jednako
loše. Slovenski sindikati
pristali su na osam posto
niže plaće u cijelom javnom sektoru. Sniženje je
provedeno u kombinaciji s posljednjom tranšom
povećanja iz višegodišnjeg projekta uravnoteženja plaća u javnom sektoru, pa je stvarno sniženje
za cijeli sektor završilo s
prosječno 2,9 posto nižim
Janša nije dao
da se dira u
prava sudionika
10-dnevnog rata
za samostalnost
Slovenije, ali je
zarezao u mirovine
preostalih partizana
plaćama. Zaposleni u odgoju i obrazovanju, zbog
popravka plaća u prethodnim fazama usklađivanja,
sada su morali pristati na
4,3 posto ustega. U kulturi
i znanosti s plaćama su reterirali samo za 1,5 posto,
jer su ih sve dosad mimoilazili mehanizmi usklađivanja.
Tužbe Ustavnom sudu
Borci NOB-a doživjeli
su najnovije mjere štednje kao akt političke odmazde. Janša nije dao da
se dira u prava sudionika
10-dnevnog rata za samo-
stalnost Slovenije, ali je
zarezao u mirovine preostalih partizana.
S još nekim nepromišljenim potezima (nije
zvao borce NOB-a na
proslavu Dana državnosti) te preimenovanjem
pojedinih vojnih objekata, zasjeklo se duboko u
pukotinu tradicionalnih
političkih podjela. Dodatno produbljavanje podjela
djelovat će i na ekonomski oporavak zemlje. Bit
će otežan i usporen! Sanacijska priča imat će i
svoj sudski nastavak. Više
udruga podnijelo je tužbu
Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti odluka kojima su srezane mirovine
za najmanje 26.000 umirovljenika. Nezadovoljni
građani drže neustavnim
potez kojim su samo obaviješteni o smanjenju mirovine. Smatraju da im je
trebalo dostaviti odgovarajuće rješenje da bi mogli
iskoristiti pravo na upravni postupak.
Gorenje seli
proizvodnju iz
Švedske
Proizvodnju strojeva za
pranje rublja i posuđa iz
grada Vara u Švedskoj Gorenje je odlučilo preseliti u
Sloveniju. U tvornici Aska
sa 500 zaposlenih, koju je
Gorenje preuzelo ne tako
davno, ostaje samo 50 radnika u razvojnom odjelu
te u odjelu za upravljanje
robnom markom. Troškovni razlozi prinudili su
Gorenje na još jednu selidbu – dio proizvodnje već
je detaširan u Srbiju. Razlozi za takve proizvodne
rokade doista su uvjerljivi: proizvodnja u Švedskoj
2,5 puta skuplja je nego u
Sloveniji, a proizvodnja u
Sloveniji triput je skuplja
od one u Srbiji.
Na dražbi i kupci iz
Hrvatske
Javna dražba 354 kamiona
i
prikoličara
Viator&Vektora u stečaju privukla je u Ljubljanu
kupce iz Slovenije, Hrvatske i Rumunjske. Štefan
Hudek iz Varaždina kupio je devet kamiona Iveco za svoju tvrtku koja se
bavi međunarodnim transportom. Isklična cijena za
većinu kamiona kreće se
od 15.400 do 21.340 eura.
Kamioni su prešli između
500.000 i 800.000 kilometara. Sljedeća dražba počinje s još nižim cijenama.
Mršava pljenidba u
LB-u
Predsjednik uprave stare
Ljubljanske banke Borut
Ožura pohvalio se novinarima da bosanski štediša
nije uspio naplatiti 81.000
dolara svojih deviznih
štednih uloga, usprkos odluci suda iz Njemačke da
se u banci provede pljenidba. Stara Ljubljanska banka prenijela je svu imovinu
na Novu Ljubljansku banku, pa je sudski izvršitelj
mogao zaplijeniti samo tri
stolca, pet slika, dva gotovo odbačena kompjutora
i stari mehanički stroj za
pisanje. Sve zaplijenjeno
sudski izvršitelj procijenio
je na 250 eura.
24 STIL
*vijesti
Novi vizualni identitet
Daruvara
Turistička zajednica Daruvar-Papuk nedavno je
predstavila novi logotip i
slogan za područje Daruvara koje je osmislila zagrebačka tvrtka Logic
Marketing. Novi vizualni
identitet izrađen je prema
smjernicama za turističko pozicioniranje daruvarskog kraja što su ih ranije
odredili stručnjaci savjetodavnih tvrtki MarCon iz
Splita i DDS iz Barcelone.
Sloganom Voli život Daruvar se promovira kao odredište koje voli život jer se
nalazi na izvoru zdravlja.
Turisti iz Hong Konga
posjetili Vukovar
Skupina od tridesetak turista iz Hong Konga posjetila je Vukovar te obišla
mjesta stradavanja hrvatskih građana tijekom Domovinskog rata. Turiste
iz Hong Konga primio je
vukovarski gradonačelnik
Željko Sabo. Dolazak skupine s Dalekog istoka rezultat je poslovne suradnje
turističke agencije Uniline
i agencije Danubiumtours
iz Vukovara. To je ujedno i poslovni projekt turističke tvrtke Uniline koji
je nedavno započeo s aktivnostima na tragu strateškog plana integriranja
velikog broja putnika s tržišta Kine i Dalekog istoka, a putem Unilineovog
predstavništva u Šangaju.
Poljski film osvojio
Zagreb TourFilm
festival
U organizaciji zagrebačke
Turističke zajednice i tvrtke Balduči film te pod visokim pokroviteljstvom
predsjednika Ive Josipovića nedavno je u Zagrebu održan Prvi međunarodni festival turističkog
filma - Zagreb TourFilm
festival. Uručene su 22
nagrade te glavna nagrada
Grand Prix koju je dobio
poljski film Polska - feel
invited. U konkurenciji za
nagrade u četiri kategorije i grand prix bila su 132
filma iz 37 zemalja.
Privredni vjesnik
Broj 3736, 16. srpnja 2012.
( 30.000 butelja
( oko 25.000
popijeno tijekom tri dana sajma
posjetitelja bilo na Interfestu
U Novom Sadu održan 9. međunarodni festival vina Interfest
Hrvatski vinari još nisu
dovoljno zastupljeni
Ljubitelji vina u Novom Sadu dobro poznaju hrvatska vina, no redovito ističu kako su nedostupna.
S druge strane, crnogorski i makedonski vinari na ovom tržištu rade jako dobar posao
Jozo Vrdoljak
vrdoljak@privredni.hr
O
vogodišnji, deveti po redu festival
vina Interfest, od
5. do 8. srpnja okupio je
u Novom Sadu 120 izlagača iz 15 zemalja. Novost je da su ove godine
prvi put sudjelovali vinari
iz zemalja tzv. novog vinskog svijeta - iz Australije, Južne Afrike i Južne
Amerike. Na ovom sajmu
već tradicionalno nastupaju vinari iz Srbije, Crne
Gore, Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Mađarske, Španjolske, Italije,
Portugala, Austrije i Francuske.
“Sudeći prema broju izlagača koji su došli ove godine u Novi Sad,
te načinu na koji su nastupali, ovogodišnji Interfest je pokazao da je kriza polako iza nas”, rekla
je direktorica festivala Nataša Budisavljević.
“Interfest je po mnogo
čemu dokazao da je otporan na krizu, a tome u
prilog govore i podaci o
broju posjetitelja i broju prodanih butelja vina.
Naime, ovogodišnji Interfest posjetilo je oko
25.000 ljubitelja vina, a
na njemu je popijeno više
od 30.000 butelja različitih vina. Uglavnom, Interfest posjećuju tri skupine
ljudi: poslovni ljudi i vinski profesionalci, građani
željni zabave jer je u sklopu festivala bogat zabavni program, te prijatelji i
poslovni partneri izlagača
i organizatora festivala.
Ove godine zamijećena je
i četvrta skupina posjetitelja - turisti - koji samo
zbog Interfesta posjećuju Novi Sad”, istaknula je
Nataša Budisavljević.
Podizanje vinske
kulture
Interfest je manifestacija koja je učinila puno
na podizanju vinske kulture u najvećem vojvođanskom gradu, ali je i
jedina manifestacija u regiji koja se ne financira
isključivo o trošku izlagača. Naime, većina vinskih
festivala i sajmova koncipirana je tako da vinari
plaćaju izložbeni prostor,
imaju obvezu besplatno posluživati posjetitelje manifestacija, plaćaju
sudjelovanje na radionicama, a prihodi od ulaznica uglavnom idu organizatorima. Interfest, osim
zakupa izložbenog prostora, izlagačima ne naplaćuje ništa drugo. Osim
toga, izlagači od vaučera koje posjetitelji kupuju imaju postotak tako da
troškove nastupa u potpunosti pokriju, a većina ih i
zaradi jer slobodno mogu
prodavati vino.
Nastup hrvatskih vinara, koji su u pravilu
najbrojniji inozemni izlagači, unazad nekoliko godina organizira Hrvatska
gospodarska komora Za-
Makedonski vinari
godišnje u Srbiju
plasiraju vina u
vrijednosti 15
milijuna eura
greb. Ove godine u organizaciji nastupa sudjelovale su HGK Pula i HGK
Dubrovnik. Hrvatski vinari koji su nastupili u organizaciji HGK-a nastupali su pod zajedničkim
brendom Vina Croatia.
Pored toga, na Interfestu
tradicionalno i zasebno su
nastupile tvrtke Agrokor
vina (na zasebnom prostoru u sklopu hrvatskog
štanda), Badel te već tradicionalno Grad Vodnjan,
Turistička zajednica Grada Vodnjana i Poljoprivredna zadruga Vodnjan,
a od ove godine pridružila im se i Općina Oprtalj.
Zapažen nastup i ove su
godine, kao i ranijih, imali proizvođači maslinovog ulja Ipša i Chiavalon.
“Ljubitelji vina u Novom Sadu jako dobro
poznaju hrvatska vina.
Međutim, redovito ističu nedostupnost naših
vina”, rekao je Edo Tanović, predstavnik istarske
tvrtke Kalavojna vina.
“Kad je riječ o Novom
Sadu, ima ih samo u ponekom restoranu i ponekoj vinoteci i supermarketu. Pogotovo se to odnosi
na vina privatnih poznatijih proizvođača. S druge strane, na ovom tržištu
su jako dobro zastupljena makedonska i crnogorska vina. Makedonci su i
na ovogodišnjem Interfestu imali izuzetno dobro
osmišljen nastup, pa ni-
koga ne bi trebao začuditi podatak da upravo makedonski vinari godišnje
u Srbiju plasiraju vina u
vrijednosti 15 milijuna
eura”, dodao je Tanović.
Matuško: Isplati se
ulagati
Pelješki vinar Mato Violić Matuško ovo tržište
smatra vrlo perspektivnim. A upravo on spada
među rijetke hrvatske vinare koji su sa svojim vinima na srbijanskom tržištu ušli u najprestižnije
klubove i restorane. “Procijenio sam da se na ovo
tržište isplati ulagati, tako
da smo ostvarili određene rezultate, posebice u
najpoželjnijoj kategoriji
skupih vina. Moram reći
da sam zahvaljujući dobrim lobistima i distributerima uspio pozicionirati
svoja najbolja vina ovdje.
Da sam čekao da to netko drugi za mene napravi, ne bih se dosad pomaknuo s mjesta”, naglasio
je Violić.
HRWWWATSKA 25
www.privredni.hr
Broj 3736, 16. srpnja 2012.
( 2,5 mil kn
dobit ostvarena prošle godine
(
više od 80% prihoda
Mono realizira na tržištima SAD-a i EU-a
Mono - jedan od većih domaćih izvoznika softvera
Sjajne zvijezde osječke
Silicijske doline
Njihovi softveri se koriste u medicini, farmaciji, bankarstvu, financijama, energetici, prodaji,
upravljanju ljudskim resursima, obrazovanju i državnoj upravi, u više od 70 zemalja svijeta
Svetozar Sarkanjac
sarkanjac@privredni.hr
I
ako su tek u fazi
“djetinjstva”, jer tek
im je devet godina
od osnivanja, osječka tvrtka Mono za projektiranje
informacijskih sustava jedan je od većih hrvatskih
izvoznika softvera. Uspjeli su se profilirati kao tvrtka sposobna proizvesti
najsloženija aplikativna
rješenja: njihovi softveri
se koriste u medicini, farmaciji, bankarstvu, financijama, energetici, prodaji, upravljanju ljudskim
resursima, obrazovanju i
državnoj upravi, u više od
70 zemalja svijeta.
Njihovih 19 zaposlenika prošle je godine stvorilo prihod od 5,2 milijuna
kuna, pa je ostvarena dobit na kraju godine dosegnula iznos od gotovo 2,5
milijuna kuna. Više od 80
posto prihoda Mono realizira na tržištima SAD‑a
i EU‑a. Novartis, Pfizer,
Aventis Sanofi, Astra Zeneca, Zambon i druge
multinacionalne kompanije koriste programska rješenja ove tvrtke. Posebno
je zanimljiv Softver SBA
Open (softver za elektroničku obradu kreditnih
aplikacija) koji je tvrtka
Mono razvila za američku
agenciju Small Busi­ness
Administration
(SBA)
koja se bavi podrškom
malim tvrtkama, a najistaknutija aktivnost joj je davanje jamstava na kredite.
Praćenje tehnologije
Mono je bio jedan od pokretača ideje da Osijek
postane hrvatska Silicijska dolina i sjedište brojnih tvrtki koje se bave
proizvodnjom softvera.
“Mono radi na projektu
Osijek Software City zajedno s tvrtkama Adcon,
Inchoo, Farmeron i K-Informatika, koje trenutno
Imamo sreću da
radimo u struci
u kojoj se može
iz Osijeka raditi s
klijentima u cijelom
svijetu, ističe
direktor i osnivač
tvrtke Denis Sušac
zajedno zapošljavaju više
od 80 ljudi i izvozno su
orijentirane”, naglašava
direktor i osnivač tvrtke
Mono Denis Sušac.
Kako nisu usko specijalizirani, u ovoj tvrtki
rade i velik broj aplikacija za razna područja, a dosta vremena i energije ulažu u praćenje tehnologije.
“Imamo sreću da radimo
u struci u kojoj se može
iz Osijeka raditi s klijentima u cijelom svijetu jer je
fizička prisutnost relativno nevažna i nema fizičke
razmjene robe. Jedini preduvjet je kvalitetna, obrazovana i motivirana radna
snaga”, ističe mladi informatičar čija je tvrtka, pored niza stručnih nagrada za razne projekte, ove
godine dobitnik i Zlatne
kune HGK-ŽK-a Osijek u
kategoriji malih tvrtki.
Kad je riječ o pronalaženju klijenata, posebice
većih, Sušac priznaje kako
se, čak i u njihovu slučaju, mnogo kontakata i poslovnih uspjeha temelji na
usmenoj predaji. “Ipak, s
povećanjem obujma posla
i broja radnika ojačali smo
i taj marketinško-komunikacijski dio. Danas nije
teško organizirati oglašavanje i prisutnost u relevantnim online medijima”,
kaže Sušac.
Dok u Hrvatskoj s Državnim inspektoratom i
HEP-om već dulje vrijeme rade, kako kaže, vrlo
ozbiljne i uspješne projekte, još uvijek ima mnogo
prostora za bolju suradnju s domaćim tvrtkama.
“Bez kvalitetnih IT rješenja danas nema poslovnog
napretka, tako da se nadamo da ćemo uspjeti ostvariti suradnju s više hrvatskih tvrtki, poput ovih
koje smo imali priliku
upoznati na dodjeli Zlatne
kune”, ističe Sušac.
Monov Poslomat
O kvaliteti i značaju programskih rješenja i pro-
jekata njegove tvrtke govori i Zlatna nagrada
dodijeljena za projekt Poslomat.hr - inovativni, besplatni servis za zapošljavanje. Na konferenciji
Web::Strategija 13 – Kupac zvan čežnja koja je
održana u ožujku, Monov
Poslomat.hr je bio jedan
od tri dobitnika te prestižne nagrade koja se dodjeljuje za najinovativnije domaće web projekte.
U vrijeme visoke razine
nezaposlenosti Poslomat.
hr je vrlo koristan projekt koji spaja popularne
društvene mreže i potrebu
za što kvalitetnijom prezentacijom svih onih koji
nude, traže ili mijenjaju
posao. Ističe se time što
omogućava izravnu komunikaciju poslodavaca
i posloprimaca, što često
može biti presudan faktor
pri zapošljavanju.
Rješenje za američki HBOR
Jednoj američkoj agenciji nedavno ste prodali
programsko rješenje izdavanja jamstava za poduzetničke kredite. O čemu je riječ?
- Riječ je o aplikaciji SBA Open. Osmišljena je za
klijente koji rade s agencijom američke federalne
vlade Small Business Administration, koja pruža
podršku njihovim malim i srednjim poduzetnicima. Trenutno im je najpopularnija aktivnost dava-
nje jamstava na bankovne kredite, što je posebno značajno nakon kreditne krize iz 2008. godine.
Svaki kredit za poduzetnika kojem država daje
jamstva mora proći kroz jasno definiran, ali i dosta složen proces koji naš sustav znatno ubrzava
i olakšava. Kod nas bi ekvivalent ove agencije bio
HBOR, ali se radi o bitno različitim procesima gdje
direktna primjena naše aplikacije ne bi bila mogu-
ća. Nama su ovakvi high profile klijenti i aplikacije
dobra referenca i ilustracija vrste rješenja koje možemo proizvesti: ako smo u stanju izraditi aplikaciju za bitno veće okruženje, sigurno bismo to bili u
stanju učiniti i za domaćeg partnera. S druge strane, rješenja i tehnologije koje koristimo u sustavima za medicinu, farmaciju, zapošljavanje i slično
mogu se direktno preslikati u domaća okruženja.
*vijesti
Mobiteli u oblaku
U Zagrebu se 27. rujna
održava šesta konferencija MobilityDay, u organizaciji tvrtki Mobendo i Citus. Konferencija
je usmjerena na donosioce odluka, IT profesionalce i razvojne inženjere koji
mobilna rješenja koriste i
upotrebljavaju u svakodnevnom poslovanju, ili
pak razvijaju rješenja za
mobilne uređaje i mobilne platforme. Krovne teme
konferencije ove će godine biti mobilna rješenja i
pametni uređaji povezani
kroz računalni oblak.
Business Exchange u
Moskvi
Pulska tvrtka Business
Exchange razvila je web
platformu koja omogućava generiranje i dijeljenje
preporuka. Sustav Business Exchange poduzetnicima štedi vrijeme i novac, i to tako da mreže
preporuka prenesu u online okruženje gdje one postaju podaci koje je moguće mjeriti, distribuirati
i njima učinkovito upravljati. Business Exchange je jedini hrvatski startup kojem je upućen poziv
da od 18. do 30. rujna sudjeluje na turneji GOAP
(Geaks on a Plane) u četiri grada - Moskvi, Tallinu,
Zagrebu i Berlinu.
Najstariji hrvatski
korisnik Facebooka
Emporia Telecom, kompanija koja razvija, proizvodi i prodaje mobilne
telefone za starije osobe,
okončala je natječaj za
najstarijeg hrvatskog korisnika Facebooka. Pobjednik je 81-godišnjak
Juraj Radovčić iz Umaga. Za sudjelovanje na natječaju kandidati su trebali od 12. travnja do konca
svibnja poslati na Facebook stranicu Emporia Telecom Hrvatska ime, prezime i dob. Ukupno se
prijavila 21 osoba iz cijele
Hrvatske. Radovčić je, na
upit što misli o Facebooku, odgovorio kako ga koristi za kontaktiranje prijatelja i dopisivanje.
26 PST!
KNJIGOMETAR
Pripremila:
Vesna Antonić
Douglas Coupland
MARSHALL McLUHAN
Nemate vi pojma o mojemu djelu!
Naklada Ljevak
Coupland je napisao sažetu biografiju teoretičara medija
koja njegov život i rad tumači iznutra. Kao kanadski sunarodnjak, on je idealni kroničar nevjerojatnog proroka
McLuhana čija se vizija globalnog sela – danas poznatog
pod nazivom internet – ostvarila u 21. stoljeću. Doista se
možemo složiti s rečenicom koju McLuhan izgovara u filmu Annie Hall: “Nemate vi pojma o mojemu djelu!” Čitajući
Couplanda možemo barem malo ispraviti tu nepravdu.
Neda Miranda Blažević-Krietzman
Marilyn Monroe, moja majka
Fraktura
Pripovijetke Nede Mirande Blažević-Krietzman protežu se
od kalifornijskih obala do Darde, od New Yorka do Zagreba,
od slabo obrazovanih iseljenika do vrhunskih intelektualaca, od mladića i djevojaka s iPadima do staraca s PTSP-om.
Autorica u svakoj od 13 priča oživljava ljude čije su sudbine
i životne situacije itekako stvarne i moguće. Usto u priče
upleće slavne umjetnice i umjetnike, glumce, pjevače i pisce, koji direktno ili indirektno utječu na njene junake.
Nikolaj Terlecký
CURRICULUM VITAE
Disput
Riječ je o neobičnom životopisu, jednoj tužnoj, tipično ruskoj epskoj priči, protkanoj finim crnim humorom. Na dramatičnom životnom putovanju od Rusije preko Češke do
Švicarske svi su njegovi suputnici stvarne osobe, a mnogi
su poznata imena, ponajprije iz književnih krugova. Pritisku totalitarizma, koji se u Curriculumu osjeća posredno,
kroz vlastita i tuđa iskustva ograničavanja osobnih sloboda i zloporabe moralnih načela, Terlecký oponira vjerom u
neuništivu ljudsku težnju k dobru.
David Isaacs
Izgrađivanje karaktera
Vodič za roditelje i učitelje
Verbum
Temeljeći knjigu na uvidima razvojne psihologije i općeljudskim vrijednostima, autor pred čitatelja stavlja 24
ključne ljudske vrline čijim usvajanjem dijete sazrijeva i
izgrađuje vlastitu osobnost. Dajući načelne smjernice na
temelju konkretnih primjera, on istodobno ostavlja dovoljno slobode za donošenje i primjenu vlastitih individualnih
kriterija u odgoju s obzirom na konkretnu djetetovu osobnost i životnu situaciju svake pojedine obitelji.
Iaia Caputo
ŽENE NIKADA NE STARE
Privredni vjesnik
Broj 3736, 16. srpnja 2012.
nove knjige: Odgovornost direktora
Vrijedan priručnik
za članove uprava i
nadzornih odbora
Polazeći od novog Kaznenog zakona koji ukida stare kvalifikacije
i uvodi novi opis kaznenih djela, u ovoj knjizi na jednom su mjestu
sabrani svi ključni aspekti odgovornosti menadžera i poduzetnika
P
osao direktora sastoji se od neprestanog promišljanja i donošenja odluka,
od kojih su mnoge rutinske, neke usmjeravajuće, a neke strateške naravi. Odluke moraju biti
svrsishodne, profesionalno utemeljene i ekonomski vezane uz ostvarivanje
ciljeva poslovne politike
i najboljih interesa trgovačkog društva. Podrazumijeva se, također, da sve
Prikladan trenutak,
konkretan sadržaj
i kvaliteta neke
odluke stvar
su slobodnog
izbora nositelja
poduzetničkih rizika
odluke moraju biti zakonite, djelotvorno provedene i sukladne kriteriju
etičke odgovornosti u poslovanju, odnosno standardima dobre prakse
korporativnog upravljanja i osobne odgovornosti direktora za uredno
i savjesno vođenje poslova društva. Prikladan
trenutak, konkretan sadržaj i kvaliteta neke odluke stvar su slobodnog
izbora nositelja poduzetničkih rizika i direktorskih mandata, a manevarski prostor ograničen
je pravilom koje donositelje tih odluka upuću-
je da ne smiju činiti samo
ono što je izrijekom neke
pravne norme zabranjeno. Pri tome vrijedi nepisani aksiom da nema prava bez dužnosti ni ovlasti
bez osobne odgovornosti.
Time su općenito određeni okviri poduzetničke,
pravne i strukovne odgovornosti članova uprave,
upravnih i nadzornih odbora. Ta odgovornost
pretpostavlja se i veže uz
delegirano povjerenje u
nositelje mandata i njihov
status zastupnika društava kapitala u poslovnom i
pravnom prometu na tržištima rada, roba i kapitala, i zato je osobno adresirana.
Neusklađena praksa
Velika većina direktora i
članova nadzornih odbora
u realnom sektoru gospodarstva nisu pravnici nego
pripadnici drugih struka,
mahom iz reda tehničke
inteligencije. Čak ni verzirani stručnjaci za trgo-
vačko pravo i pravo društava vrlo često nemaju
jedinstvena stajališta o različitim aspekatima osobne odgovornosti direktora
i nadzornika, osobito glede pitanja iz područja sukoba interesa, propusta
dužne pozornosti, sadržaja pravila struke ili raspolaganja dioničkim opcijama. O tome svjedoči i
neusklađena sudska praksa trgovačkih, građanskih
i kaznenih sudova. Dostupna lektira iz poslovnih
časopisa, novina i stručne
periodike fragmentarno,
često puta površno i pogrešno razmatra pojedine
aspekte odgovornosti direktora, a za konzultiranje
stručnih komentara zakonskih tekstova i znanstvenih rasprava poslovni
ljudi naprosto nemaju vremena. Zato je gradivo ove
knjige obrađeno u formatu priručnika namijenjenog poduzetnicima i menadžerima, sa svrhom da
im olakša orijentaciju i
uvid u kritična pitanja njihove formalne i stvarne
odgovornosti kod donošenja poduzetničkih odluka, u vođenju poslovanja
i zastupanju društava kapitala. Polazeći od novog
Kaznenog zakona koji
ukida stare kvalifikacije
i uvodi novi opis kaznenih djela, u ovoj knjizi na
jednom su mjestu sabrani
svi ključni aspekti odgovornosti menadžera i poduzetnika. (D.Ž.)
Planetopija
O autorima
Živimo u društvu koje cijeni mladost i ljepotu. Neke žene
ponosno nose svaku svoju boru, ali ima i onih koje su žrtve straha, nesigurnosti i panike pred zrcalom. Na osnovi
svoga iskustva te razgovarajući s drugim zrelim ženama,
Iaia Caputo pokušava odgovoriti na pitanje zašto su žene
izgubile pravo na starenje i kako to pravo ponovno osvojiti
te, cijeneći unutarnje bogatstvo koje samo zrelost može
donijeti, uživati u ispunjenom životu.
Jakša Barbić je profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, potpredsjednik HAZU-a, autor kapitalnih djela iz trgovačkog prava i prava društava te znanstveni savjetnik Ustavnog suda.
Za doprinos u znanosti odlikovan je redom Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića.
Esad Čolaković je osnivač i glavni menadžer HUM CROMA-e od 1990. Autor je više knjiga i stručnih radova iz područja korporativnog upravljanja te izvornog modela menadžerskog ugovora koji je danas najcitiraniji standard za uređivanje statusa članova uprava.
Petar Novoselec je umirovljeni redoviti profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu. Autor je
udžbenika kaznenog prava i niza drugih radova iz istog područja, a bio je i član radne
skupine koja je pripremila Kazneni zakon iz 2011. godine.
27
www.privredni.hr
Broj 3736, 16. srpnja 2012.
PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE
STEČAJEVI
NEKRETNINE
DRAŽBE
Konzervirano voće i povrće
Zemljišta, dvorišta, pola
kuće i kombajn
Zemljište u Kaštel Sućurcu procijenjeno na 78
milijuna kuna. Dražba za
ovu nekretninu održat će
se 30. kolovoza na Općinskom sudu u Splitu, soba
53/II., u 9.30 sati. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene
vrijednosti. Razgledavanje je moguće 24. kolovoza u 11.30 sati. Osiguranje
u iznosu od jedne desetine
utvrđene vrijednosti nekretnine uplatiti na račun
Općinskog suda u Splitu
br. 2390001-1300000195
model 00, šifra 88, poziv
na br. 101-2636-11 te dostaviti na uvid uređujućem sucu do početka održavanja dražbe.
Industrijska dvorišta u
Šibeniku procijenjena na
39,8 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja gospodarsko zemljište
ukupne površine 2845 četvornih metara. Dražba za
ovu nekretninu održat će
se 23. kolovoza u 10.40
sati, na Općinskom sudu u
Šibeniku u sobi 8. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve
naknadne prigovore kupca. Nekretnina se ne može
prodati ispod dvije trećine dijela utvrđene vrijednosti. Kupac je dužan platiti porez i pristojbe, kao
i druge obveze sukladno
pozitivnim pravnim propisima. Razgledavanje je
moguće po zahtjevu kupca. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su
najkasnije sedam dana prije dražbe položile osiguranje u iznosu od 20 posto vrijednosti nekretnine
na račun Suda 23900011300001202 Hrvatske poštanske banke, depozitna
sredstva Općinskog suda u
Šibeniku, poziv na broj 05
51-183-416-117. Od polaganja osiguranja oslobođen je ovrhovoditelj. Po-
tvrdu o uplati kupci su
dužni dostaviti Sudu najkasnije tri dana prije zakazanog ročišta dražbe.
Zgrade i zemljište u Dubrovniku procijenjene na
20 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja dvije zgrade, pomoćni
objekt, dvorište i pašnjak
ukupne površine 7290 četvornih metara na Čibači.
Dražba za ovu nekretninu
održat će se 23. kolovoza
u 10 sati na Trgovačkom
sudu u Dubrovniku u sudnici broj 2. Prodaje se po
načelu viđeno-kupljeno,
što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Sve
dodatne informacije mogu
se dobiti na broj 091/7854
372 svakog radnog dana
od 9 do 13 sati. Jamčevina za sudjelovanje na dražbi iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti.
Pola kuće u Rogoznici
procijenjeno na 3,8 milijuna kuna. Nekretnina
u naravi predstavlja kuću
od 525 četvornih metara u
Ulici Ante Starčevića 22.
Dražba za ovu nekretninu
održat će se 10. listopada
u 11.30 sati na Općinskom
sudu u Šibeniku, u sobi 9.
Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Nekretnina se ne
može prodati ispod dvije
trećine utvrđene vrijednosti. Kupac je dužan platiti
porez i pristojbe, kao i druge obveze sukladno pozitivnim pravnim propisima.
Razgledanje je moguće
po zahtjevu kupca svakim
radnim danom od 13 do 16
sati, po dolasku na Općinski sud u Šibeniku, soba
9. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje
su najkasnije 10 dana prije dražbe položile osiguranje u iznosu od 20 posto vrijednosti nekretnine
na račun Suda 23900011300001202 Hrvatske poštanske banke, depozitna
sredstva Općinskog suda u
Šibeniku, poziv na broj 05
51-1411-087. Od polaganja osiguranja oslobođen
je ovrhovoditelj. Potvrdu
o uplati kupci su dužni dostaviti Sudu najkasnije tri
dana prije zakazanog ročišta dražbe.
Kombajn vrijedan 1,6
milijuna kuna. Pokretnina u naravi predstavlja
stroj John Deere tip 9780
CTS. Dražba za ovo vozilo održat će se 20. srpnja,
u Gabrek GT-u, Strmec
Samoborski, Samoborska
cesta b.b. Stroj se ne može
prodati ispod dvije trećine
procijenjene vrijednosti.
Oprema,
nekretnine,
strojevi i oranice procijenjeni na 122 milijuna
kuna. Na dražbi će se naći
dio imovine agrokombinata iz Đurđevca koji uključuje silose, tvornicu stočne
hrane, hladnjaču, tovilište,
voćnjak, pogon za preradu mesa, pekaru, laboratorij i oranice u desetak
okolnih katastarskih općina. Dražba za ove nekretnine i pokretnine održat
će se 3. kolovoza. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve
naknadne prigovore kupca. Imovina se prodaje po
grupama. S nekretninama
se prodaju i pripadajuće
pokretnine. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor na telefone
091/4835 005, 091/4835
004, 091/4835 000. Jamčevina za sudjelovanje na
dražbi iznosi 10 posto procijenjene imovine.
Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom
postupku (www.hgk.hr)
Nova Đakovčanka, Đakovo. Tvrtka nudi
konzervirano voće i povrće iz svojeg
asortimana. Kontakt: Branko Mauzer,
nova.djakovcanka@os.t-com.hr, +385
31 812390 +385 98 9804592.
ve, alkoholne napitke, pripremu hrane za
djecu i sportaše, brašno, čips... Zemlje
interesa: Nizozemska, Švedska, Njemačka, Austrija, Slovenija, Mađarska, Srbija. Kontakt: Martina Perešin Šulog, sulog@zg.t-com.hr, +385 1 3312582, +385
99 3312582.
Kiseli kupus
Madig-Mrežnica, Ogulin, www.
madig-mreznica.hr. Tvrtka je
proizvođač ogulinskog kiselog
kupusa koji proizvodi i prodaje kao: 1.
Ogulinski kiseli kupus vakuum - glava 2.
Ogulinski kiseli kupus - rezani (1/2 kg, 1
kg, 2,5 kg) 3. Mix za sarmu (1 kg). Kontakt: Ana Magdić, ana.magdic@ka.tcom.hr, +385 47 535541
Zastupanje
Borovo-kožna obuća, Vukovar, www.
borovoko.hr. Tvrtka je proizvođač obuće s dugogodišnjom tradicijom i kontinuiranim razvojem vlastitih proizvoda,
traži zastupnike za promidžbu i prodaju
obuće koji dobro poznaju međunarodno
tržište obuće. Zemlje interesa: EU, Rusija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna
Gora, Makedonija. Kontakt: Vesna Jarić,
jaric@borovoko.hr, +385 32 492173.
Kava
Zastupanje
Prehrana, Varaždin, www.prehrana-varazdin.com. Tvrtka proizvodi kiseli kupus i repu, bučino ulje te jabučni i vinski ocat. Traži trgovinsko posredovanje
u prodaji vlastitih proizvoda na zapadnim i ostalim tržištima. Zemlje interesa:
Švicarska, SAD, EU. Kontakt: Domagoj
Koprek, direktor@prehrana-varazdin.
com, +385 42 241644.
Egzotično voće
Šulog,
Donja
Bistra,
www.
exotic-king.com.
Tvrtka nudi but­
ternut, hokaido i
muškatnu tikvu,
kiwano, pepino, marakuju, tamarillo, pasifloru, meksičku chilli papriku/habanero/jalapenjo, physalis, lubenicu: zelenu
izvana-žutu unutra, žutu izvana-crvenu unutra/, mini lubenicu, jeju dinju, batat slatki krumpir, plavi krumpir, kumato
rajčicu, mini rajčicu, ljubičastu i žutu mrkvu, suhe gljive: vrganje, lisičarke, trubače, puze, bukovače, šampinjone. Traži
se poslovni partner za preradu navedenih
proizvoda u voćne pripravke/koncentrate za jogurte i ostale mliječne proizvode, sirupe i sokove, marmelade i džemo-
Tombia, Split, www.
gloria.hr. Tvrtka se
bavi preradom kave
i vlasnik je brenda
Gloria. Ima vlastiti uvoz kave iz Brazila, pržionicu u industrijskoj zoni Dugopolje, pored Splita,
distribuciju, te spada u jedan posto najboljih hrvatskih tvrtki. Proizvodi: mljevenu kavu, espresso kavu, capuccino:
classic, chocolat, vanilla; instant kavu 3
u 1. Kontakt: Ljiljana Miodrag, ljiljana.
miodrag@gloria.hr, +385 91 2504612.
Zastave
Grafko-Caspar, Varaždin, www.grafko-caspar.hr. Tvrtka nudi zastave, kao i
sve ostale digitalne tiskovine na tekstilu
i PVC-u. Kontakt: Igor Šerdoner, igor@
grafko-caspar.hr, +385 42 332555, +385
98 340440.
Agregat
Holcim mineralni agregati, Nedešćina,
www.holcim.com/hr. Tvrtka nudi Holcim Inducal - agregat posebno prilagođen primjeni u industriji, koristi se kao
punilo ili funkcionalni dodatak u različitim industrijskim procesima. Kontakt:
Vjekoslav Visković, vjekoslav.viskovic@holcim.com, +385 1 6591100.
IZBOR IZ NADMETANJA
Hrvatska
Uređenje i opremanje
knjižnice
Grad Gospić nabavlja
usluge uređenja i opremanja Gradske knjižnice.
Rok dostave ponuda je 3.
kolovoza.
ka pješačkih staza i puteva. Rok dostave ponuda je
1. kolovoza.
Vatrogasne medalje
Hrvatska vatrogasna zajednica nabavlja vatrogasne medalje. Rok dostave
ponuda je 30. srpnja.
Uniforme
Zagrebački holding nabavlja uniforme za zaštitare-čuvare. Rok dostave
ponuda je 31. srpnja.
Popravak pješačkih staza i
puteva
Hrvatska radiotelevizija
nabavlja usluge poprav-
nabavlja sigurnosne zatvornice. Rok dostave ponuda je 8. kolovoza.
Održavanje javne rasvjete
Općina Zenica nabavlja
usluge održavanja javne
rasvjete. Rok dostave ponuda je 7. kolovoza.
Regija
Zastave
Skupština Crne Gore nabavlja zastave. Rok dostave ponuda je 18. srpnja.
Sigurnosne zatvornice
Poduzeće za poštanski saobraćaj Republike Srpske
Briefing e-servisi d.o.o.
tel.: 01/5501-511
fax.: 01/5501-555
nadmetanja@briefing.hr
www.briefing-nadmetanja.hr
28 SVIJET FINANCIJA
( za 42,9 % smanjen
*vijesti
Vanjski dug 45,9
milijardi kuna
Prema podacima HNB-a,
bruto inozemni dug je u
ožujku lagano porastao u
odnosu na veljaču, no na
godišnjoj je razini i dalje u
padu. Inozemni dug je na
kraju ožujka iznosio 45,9
milijardi eura, što je za
112,5 milijuna eura ili 0,2
posto više nego krajem veljače. Od ožujka 2011. godine inozemni se dug smanjio za 1,6 milijardi eura
ili 3,4 posto. Tome je najviše pridonijelo smanjenje
vanjske zaduženosti javnog sektora, odnosno sektora trgovačkih društava.
U isto vrijeme je vanjski
dug države nastavio rasti.
Jeftiniji krediti za
posao
OTP banka i Hrvatska
agencija za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG) potpisale su Sporazum o poslovnoj suradnji
kako bi osigurale povoljnije uvjete financiranja malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva kroz pet
novih jamstvenih programa. Riječ je o jamstvenim
programima Novi poduzetnici, Poljoprivrednici,
Likvidnost, Rast i Inovacije. Visina jamstava koja
će se izdavati ovisi o pojedinom programu te će se
kretati i do 80 posto iznosa odobrenog kredita odnosno glavnice.
Kredit za kombajne
IFC, član Grupe Svjetske banke, odobrio je 12
milijuna eura kredita hrvatskoj podružnici talijanskog proizvođača poljoprivredne mehanizacije
Same Deutz-Fahr žetelice.
Sredstva su dana kao potpora razvoju poljoprivrede
u Hrvatskoj i Istočnoj Europi, kažu u Svjetskoj banci. Novac bi ta županjska
tvrtka trebala upotrijebiti u
povećanju proizvodnih kapaciteta, a time pridonijeti
i povećanju prihoda poljoprivrednika i razvoju malog poduzetništva. Tvrtka
Same Deutz-Fahr žetelice
je lani imala prihod od 272
milijuna kuna što je 57,5
posto više nego 2010.
Privredni vjesnik
Broj 3736, 16. srpnja 2012.
neto gubitak srednjih poduzetnika
Financijska agencija
Lanjska neto dobit malih podu
Veliki su poduzetnici ostvarili 7,4 milijarde kuna konsolidiranog financijskog rezultata, a srednji 201 mi
V
eliki su poduzetnici u Republici
Hrvatskoj prošle
godine ostvarili 7,4 milijarde kuna konsolidiranog
financijskog rezultata –
neto dobiti razdoblja (razlika između ukupne dobiti i ukupnog gubitka
velikih poduzetnika), dok
su srednji imali 201 milijun kuna neto gubitka, a
mali 20 milijuna neto dobiti, pokazuju podaci Financijske agencije.
Ti podaci pokazuju
kako je protekla godina
bila uspješnija nego 2010.
za sva tri sektora. Najbolje rezultate ostvarili su
mali poduzetnici, s ostvarenih 20 milijuna kuna
neto dobiti, nakon 3,6 milijardi kuna neto gubitka
u 2010. godini. Srednji su
također smanjili neto gubitak za 42,9 posto jer je
ostvaren 201 milijun kuna
neto gubitka, nakon 353
Prosječne mjesečne
neto plaće kod
velikih poduzetnika
lani su iznosile
5943 kune
milijuna kuna neto gubitka u 2010. godini. Veliki su povećali neto dobit
za 17,5 posto, ostvareno je 7,4 milijarde kuna
neto dobiti, nakon 6,3 milijarde kuna neto dobiti u
2010. godini. To je prije
svega, navode u Fini, re-
zultat jednokratnih prihoda brodogradnje, zbog
izvlaštenja imovine odlukom hrvatske vlade.
Zadnjih godina sektor velikih poduzetnika
ima dominantnu ulogu u
poslovanju poduzetnika.
Tako je u 2011. godini taj
sektor sudjelovao sa 0,4
posto udjela u broju poduzetnika, 32,6 posto u broju zaposlenih, 48 posto u
ukupnom prihodu, 45 posto u dobiti razdoblja, 28,9
posto u gubitku razdoblja,
51,8 posto u investicijama
u novu dugotrajnu imo-
vinu te sa 7,4 milijarde u
neto dobiti razdoblja (ukupna dobit minus ukupni
gubici). Ukupni rezultat
poduzetnika svih veličina
bio je 7,2 milijarde kuna
(neto dobit razdoblja).
Sektor srednjih poduzetnika sudjelovao je u
2011. godini sa 1,3 posto
udjela u broju poduzetnika, 18,4 posto u broju zaposlenih, 18,2 posto u ukupnom prihodu, 12,8 posto
u dobiti razdoblja, 17,2
posto u gubitku razdoblja
(201 milijun kuna) te 16,2
posto u investicijama u
novu dugotrajnu imovinu.
Najviše plaće kod
velikih poduzetnika
Sektor malih poduzetnika,
pak, lani je sudjelovao sa
UKUPNI PRIHODI, DOBIT I GUBITAK PODUZETNIKA, PROMATRANO PO ŽUPANIJAMA
Hrvatski poduzetnici ostvarili prih
Visinom ukupnog prihoda prednjači Grad Zagreb čiji su poduzetnici lani ostvarili 52,7 posto ukupnih
P
rema podacima
Financijske agencije, raspoređenost poduzetnika po županijama je neravnomjerna,
karakterizira je velika disperziranost malog broja poduzetnika po županijama s jedne strane, te
velika koncentracija broja poduzetnika na samo
nekoliko županija s druge strane, što se već dulje
vrijeme ne mijenja.
Najviše je poduzetnika koncentrirano na području Grada Zagreba s
čijeg je područja obradom
obuhvaćeno 32.144 poduzetnika, odnosno 32,6
posto svih podnositelja
godišnjih financijskih izvještaja za 2011. godinu.
Grad Zagreb i Zagrebačka županija čine poduzetnički potencijal od 38.209
poduzetnika, ili 38,8 po-
sto svih poduzetnika Republike Hrvatske.
Po broju poduzetnika slijede županije Splitsko-dalmatinska (11,5 posto), Istarska (9,2 posto),
Primorsko-goranska (8,9
posto) te Zagrebačka (6,2
posto). Sljedeću skupinu
čini 13 županija s udjelom broja poduzetnika u
rasponu od 1,4 posto (Koprivničko-križevačka) do
4,1 posto (Osječko-baranjska), a tri su županije
s manje od po jedan posto
ukupnog broja poduzetnika (Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i
Ličko-senjska).
U 2011. godini poduzetnici Republike Hrvatske ostvarili su ukupan
prihod od 624,8 milijardi kuna, što je 5,8 posto više nego prethodne
2010. godine.
Visinom ukupnog prihoda, kao brojčanim reprezentantom
opsega poslovnih aktivnosti,
prednjači Grad Zagreb čiji
su poduzetnici lani, kao i
prijašnjih godina, ostvarili nešto više od polovi-
ne ukupnih prihoda hrvatskoga poduzetništva (52,7
posto).
Rashodi povećani u
20 županija
Tome pridonose velika državna javna i druga velika
poduzeća, koja svoju aktivnost obavljaju i na područjima drugih županija
(HŽ, HT, Hrvatske pošte,
HEP, Ina, Hrvatske šume i
Hrvatske vode), kao i veliki trgovački lanci, sjedišta kojih su, gotovo u pra-
Ukupni prihodi, dobitak i gubitak nakon oporezivanja po županijama u
2011. godini
(iznosi u milijunima kuna; udjel u %)
Županija
Ukupan prihod
Iznos
Dobit razdoblja
Udjel
Iznos
Udjel
Gubitak razdoblja
Iznos
Udjel
Neto
financ.
rezultat
1. Bjelovarsko-bilogorska
7.213
1,2
197
0,6
179
0,7
18
2. Brodsko-posavska
7.719
1,2
194
0,6
253
1,0
-59
3. Dubrovačko-neretvanska
4. Grad Zagreb
5. Istarska
6. Karlovačka
8.834
1,4
494
1,5
872
3,4
-378
329.321
52,7
16.502
50,1
10.655
41,4
5.847
29.286
4,7
2.012
6,1
1.960
7,6
52
7.583
1,2
660
2,0
242
0,9
418
7. Koprivničko-križevačka
9.541
1,5
247
0,8
163
0,6
84
8. Krapinsko-zagorska
9.829
1,6
385
1,2
543
2,1
-157
9. Ličko-senjska
1.801
0,3
74
0,2
77
0,3
-3
10. Međimurska
10.674
1,7
422
1,3
242
0,9
180
11. Osječko-baranjska
25.958
4,2
827
2,5
1.299
5,0
-472
29
www.privredni.hr
Broj 3736, 16. srpnja 2012.
( za 17,5 % povećana
RBA
Krediti u svibnju
milijardu kuna manji
nego u travnju
neto dobit velikih poduzetnika
uzetnika 20 milijuna kuna
ilijun kuna neto gubitka
98,3 posto udjela u broju
poduzetnika, 49,1 posto u
broju zaposlenih, 33,8 posto u ukupnom prihodu,
42,2 posto u dobiti razdoblja, 53,9 posto u gubitku
razdoblja, 32 posto u investicijama u dugotrajnu
imovinu te sa 0,3 posto u
neto dobiti razdoblja (20
milijuna kuna).
Za svoj su rad zaposleni kod velikih poduzetnika obveznika poreza na
dobit, bez banaka i osiguravateljskih društava, kao
i proteklih godina, prema
godišnjim financijskim
izvješćima, imali najveće obračunate prosječne
mjesečne neto plaće. Tako
je bilo i u prošloj godini,
kada su prosječne mjesečne neto plaće kod ve-
Financijski rezultati poslovanja poduzetnika Hrvatske u 2011. godini po veličini
poduzetnika
(iznosi u milijunima kuna)
Opis
Ukupno
Mali
Srednje veliki
Veliki
Broj poduzetnika
98.530
96.855
1.316
359
Broj zaposlenih
851.386
417.685
156.545
277.156
Ukupan prihod
624.807
210.876
113.779
300.152
Ukupni rashodi
612.393
208.483
113.297
290.613
Porez na dobit
5.234
2.373
684
2.177
Dobit razdoblja (nakon oporezivanja)
32.911
13.890
4.222
14.799
Gubitak razdoblja (nakon oporezivanja)
25.731
13.870
4.423
7.438
7.180
20
-201
7.361
32.990
10.555
5.347
17.087
4.729
3.845
4.939
5.943
Konsolidirani financijski rezultat - dobitak ili gubitak razdoblja
Investicije u novu dugotrajnu imovinu
Prosječne mjesečne plaće u kunama
Izvor: FINA
likih poduzetnika iznosile
5943 kune, što je 25,7 posto više od prosjeka svih
poduzetnika (4729 kuna).
Zaposleni kod malih poduzetnika obveznika poreza na dobit, bez
banaka, osiguravateljskih
društava i ostalih finan-
cijskih institucija, kao i
proteklih godina, imali su
prema godišnjim financijskim izvješćima najmanje obračunate prosječne
mjesečne neto plaće. Tako
je bilo i u 2011. kada su
prosječne mjesečne neto
plaće kod malih poduzet-
nika bile 3845 kuna, što je
18,7 posto manje od prosjeka svih poduzetnika.
Prosječne mjesečne neto
plaće kod srednjih poduzetnika bile su 4939 kuna,
što je 4,4 posto više od
prosjeka svih poduzetnika
Hrvatske.
hod od 624,8 milijardi kuna
prihoda hrvatskoga poduzetništva
vilu, u Gradu Zagrebu, a
prodajni su im prostori locirani diljem zemlje.
Daleko iza Grada Zagreba je udio drugih županija u ukupnom prihodu
svih poduzetnika: Splitsko-dalmatinska sa 6,5
posto udjela, Primorskogoranska 5,8, Zagrebačka županija 5,5 i na kraju
Županija
sa samo 0,3 posto udjela
Ličko-senjska županija.
Struktura ukupnih rashoda veoma je slična strukturi ukupnih prihoda.
Važno je napomenuti da su u odnosu na 2010.
godinu ukupni prihodi povećani u 20 županija, i to
od 2,4 posto u Zadarskoj
županiji do 14,5 posto u
Ukupan prihod
Iznos
Dobit razdoblja
Udjel
Iznos
Udjel
Lani su ukupni
prihodi povećani
u 20 županija, i
to od 2,4 posto u
Zadarskoj, do 14,5
posto u Primorskogoranskoj županiji
Gubitak razdoblja
Iznos
Udjel
Neto
financ.
rezultat
12. Požeško-slavonska
3.238
0,5
77
0,2
117
0,5
-40
13. Primorsko-goranska
36.479
5,8
4.195
12,7
1.679
6,5
2.515
14. Sisačko-moslavačka
10.046
1,6
284
0,9
1.107
4,3
-823
15. Splitsko-dalmatinska
40.516
6,5
3.246
9,9
2.879
11,2
367
16. Šibensko-kninska
6.260
1,0
170
0,5
383
1,5
-213
17. Varaždinska
21.210
3,4
770
2,3
478
1,9
291
18. Virovitičko-podravska
4.471
0,7
223
0,7
170
0,7
53
19. Vukovarsko-srijemska
9.471
1,5
301
0,9
400
1,6
-99
10.705
1,7
417
1,3
906
3,5
-489
20. Zadarska
21.Zagrebačka
Ukupno RH
Izvor: FINA
34.641
5,5
1.215
3,7
1.127
4,4
88
624.807
100,0
32.911
100,0
25.731
100,0
7.180
Primorsko-goranskoj županiji. Ukupni prihodi su
smanjeni samo u Istarskoj
županiji, za 4,9 posto. U
isto vrijeme ukupni rashodi smanjeni su također
samo u Istarskoj županiji, i to za 2,8 posto. U 20
županija ukupni rashodi su
povećani i kreću se u rasponu od jedan posto u Dubrovačko-neretvanskoj do 17,1
posto u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Ukupni krediti bankovnog sustava potkraj
svibnja iznosili su 289,7
milijardi kuna što je za
milijardu kuna manje
u odnosu na travanj.
Tome je najviše pridonijelo smanjeno kreditiranje
korporativnog sektora čiji
su krediti na mjesečnoj razini smanjeni za 4,1 milijardu kuna.
U odnosu na kraj
2011. ukupni krediti su
zabilježili minimalan rast
od 0,1 posto, na 392 milijuna kuna, što je isključivo posljedica rasta kredita državi budući da su oni
porasli za 6,3 milijarde
kuna ili 17,1 posto. Krediti državi u ukupnim kreditima čine oko 14 posto
i potkraj svibnja iznosili su 43,3 milijarde kuna.
Krediti poduzećima, koji
u strukturi ukupnih kredita čine oko 40 posto, u
odnosu na kraj 2011. su
se smanjili za 4,6 posto
te iznose 113,3 milijarde
kuna, dok krediti stanovništvu (u strukturi uku-
pnih kredita čine oko 44
posto) stagniraju te iznose
128,8 milijardi kuna.
Na godišnjoj razini
nastavlja se usporavanje
stopa rasta ukupnih kredita pa je tako zabilježena
godišnja stopa rasta od 2,2
posto što je najniža stopa
od svibnja 2010.
Analitičari RBA do
kraja godine ne očekuju intenziviranje kreditne aktivnosti banaka jer
je potražnja za kreditima
poduzeća ograničena teškim uvjetima poslovanja
i smanjenom potražnjom.
Nešto snažnije kreditiranje moglo bi doći kroz
programe
kreditiranja
preko HBOR-a, ali tu se
pojavljuje problem pronalaska kvalitetnih projekata za financiranje.
Druga aukcija za Program razvoja
gospodarstva
HBOR bankama ponudio
410 milijuna kuna
U Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak održana
je druga aukcija za Program razvoja gospodarstva na kojoj je HBOR
poslovnim
bankama
ukupno ponudio 410 milijuna kuna. HBOR je na
natječaju ponudio 240 milijuna kuna za kredite poslovnih banaka u kunama i 170 milijuna kuna za
kredite s valutnom klauzulom. Banke su tražile i više
sredstava pa su prihvaćene
ponude svih ponuđača, no
proporcionalno su smanjene. Prihvaćene su ponude Erste&Steiermärkische
Banka za iznos kvote od
10 milijuna kuna uz ponderiranu kamatnu stopu za
krajnjeg korisnika od 3,95
posto, Hrvatske poštanske
banke za iznos kvote od
20 milijuna kuna na temelju koje će ponderirana ka-
mata za korisnika biti 3,8
posto, Hypo Alpe-AdriaBanka za kvotu od 35 milijuna kuna uz kamatu od
3,85 posto, Istarske kreditne banke Umag u iznosu od pet milijuna kuna uz
kamatu 3,65 posto, Međimurske banke u iznosu od 3,28 milijuna kuna
uz kamatu od 4,1 posto,
Privredne banke Zagreb
za kvotu od 118,2 milijuna kuna uz kamatu od 4,1
posto, dvije ponude Raiffeisen Banka Austria od
kojih je jedna od 98,5 milijuna kuna uz ponderiranu kamatu od 4,1 posto, a
druga u iznosu od 100 milijuna kuna uz kamatu od
3,9 posto, te Societe Generale-Splitske banke za
kvotu od 20 milijuna kuna
na temelju koje će ponderirana kamata za korisnika
biti 3,8 posto. (K. S.)
30 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik
Broj 3736, 16. srpnja 2012.
Tržište novca Zagreb
Napetost u očekivanju izdanja obveznica
Kretanje na Tržištu novca Zagreb
Jelena Drinković
U
tjednu iza nas
završilo je jedno razdoblje
održavanja obvezne pričuve i započelo je novo
razdoblje. Od srijede
kada je započelo novo
razdoblje, došlo je i do
promjena na novčanom
tržištu. Ponuda novca je
skromnija, dok je potražnja za viškovima porasla. Za razliku od početka prošlog razdoblja
kada smjene razdoblja
održavanja obvezne pričuve nisu imale značajnijeg utjecaja na visinu kamatne stope, ovoga
puta kamatna stopa zabi-
u mil. kn
Ponuda
Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb
Potražnja
Promet
9.7.’12. - 13.7.’12.
2.7.’12. - 6.7.’12.
u%
400
3
300
2
200
1
100
0
9.7.2012.
10.7.2012.
11.7.2012.
lježila je rast. Razlog rasta kamatne stope nije
samo u novom razdoblju održavanja obvezne
pričuve, već i očekivanju mogućeg izdanja državnih obveznica krajem
mjeseca srpnja.
12.7.2012.
0
13.7.2012.
Na Tržištu novca Zagreb do utorka je ponuda
kuna višestruko bila veća
od potražnje, da bi se od
srijede odnosi ponude i
potražnje promijenili, potražnja za kunama naglo
je porasla, dok je ponuda
ponedjeljak
utorak
kuna skromna. Kamatna
stopa je nakon duljeg vremena porasla. Prosječna
tjedna prekonoćna kamatna stopa iznosila je 0,47
posto, dok je prosječna
dnevna iznosila 0,73 posto. Prošlog tjedna Mini-
Hrvatsko devizno tržište
valuta
EUR
Srednji tečaj za devize
australski dolar
6,244066
CAD
kanadski dolar
6,040499
JPY
japanski jen (100)
7,739233
CHF
švicarski franak
6,235224
GBP
britanska funta
9,482374
USD
američki dolar
6,134557
EUR
euro
7,485386
primjena od 14. srpnja 2012. 9.7.
Izvor: HNB
ri lipe i zaključno je vrijedio 6,13 kuna. Od početka mjeseca porastao je
za gotovo 20 lipa. Euro
je tjedan započeo i završio na 7,49 kuna, a vri-
no izgubila je vrijednost
prema američkom dolaru. Dolar je u proteklom
tjednu porastao za četi-
AUD
7.52
10.7.
11.7.
12.7.
jednost mu se mijenjala
manje od lipe. Slično je
bilo i sa švicarskim frankom. Tijekom tjedna vrijednost mu se održala na
6,24 kune.
USD
6.14
CHF
6.26
7.51
6.12
6.25
7.50
6.10
6.24
7.49
5.08
6.23
7.48
5.06
6.22
7.47
5.04
6.21
13.7.
9.7.
10.7.
11.7.
12.7.
13.7.
9.7.
10.7.
11.7.
12.7.
13.7.
Međunarodno tržište kapitala
Tjedan u blagom minusu
Prošli tjedan indeksi
svjetskih burzi klizali su
naniže. Tek u petak nakon
što su kineske vlasti najavile potpore za rast gospodarstva, burze su krenule
5700
FTSE 100
5680
u plus povučene vrijednostima dionica rudarskog i
energetskog sektora. Kineski BDP porastao je za
7,6 posto u odnosu na godinu ranije što je 0,1 ma12800
Dow Jones
12740
nje od očekivanja i to je
ujedno najmanji porast
kineskog gospodarstva u
protekle tri godine. Na negativne tjedne trendove
utjecalo je i rušenje rej2950
12680
2910
5640
12620
2890
5620
12560
2870
5600
12500
2850
9.7.
10.7.
11.7.
12.7.
13.7.
CAC40
3180
9.7.
10.7.
11.7.
12.7.
6550
13.7.
DAX
6510
9.7.
8830
3140
6430
8770
3120
6390
8710
6350
10.7.
11.7.
12.7.
13.7.
11.7.
12.7.
13.7.
NIKKEI 225
8890
6470
9.7.
10.7.
8950
3160
3100
NASDAQ
2930
5660
3200
četvrtak
petak
starstvo financija nije održalo aukcije trezorskih
zapisa i za sada je neizvjesno kada će se održati sljedeća aukcija. Nakon
duljeg vremena osjeća se
blaga napetost i neizvjesnost na novčanom tr-
žištu, kao što smo već
spomenuli, zbog novog
razdoblja održavanja obvezne pričuve, ali najviše
zbog mogućeg izdavanja
obveznica koje bi kratkoročno izazvalo smanjenje
likvidnosti.
Mirovinski fondovi
Dolar nastavio rasti
Trema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna
je bila stabilna prema švicarskom franku i euru,
srijeda
8650
9.7.
10.7.
11.7.
12.7.
13.7.
9.7.
10.7.
11.7.
12.7.
13.7.
tinga Italije na razinu dva
koraka od “smeća”. To je
srušilo i vrijednost talijanskih državnih obveznica.
Na američkom tržištu negativne trendove je poduprlo i izvješće o porastu potrošačkih cijena. Na
taj rast najviše je utjecao
porast cijena hrane. Usprkos rastu cijena analitičari ne strahuju od veće inflacije.
Mirex nastavlja rasti
Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka porasla na
163,9721 bod. U tjednu je vrijednost porasla za 0,2459
bodova.
MIREX - mjesečni
MIREX - tjedni
166
166
164
164
162
162
12.6.
22.6.
2.7.
12.7.
9.7.
10.7.
11.7.
12.7.
VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 12.7.2012.
Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi)
AZ obvezni mirovinski fond
Erste Plavi obvezni mirovinski fond
PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond
Raiffeisen obvezni mirovinski fond
MIREX
Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi)
Otvoreni DMF-ovi
AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond
AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond
CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond
Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond
Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond
Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni DMF-ovi
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB
Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond
CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta
Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR
Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen
Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT
169,4363
166,9479
152,5537
161,5319
163,9721
178,2761
203,5092
119,7795
138,6175
144,7845
152,7986
100,0352
108,6079
192,6685
188,3488
202,3996
146,7656
125,1722
104,9739
164,3338
109,6578
120,7358
171,3803
150,8928
125,4072
107,1166
140,3772
(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička
sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.
31
www.privredni.hr
Broj 3736, 16. srpnja 2012.
BURZA
UKUPAN TJEDNI PROMET: 538,410 milijuna kuna
Konzum dobitnik tjedna
Marko Repecki
www.hrportfolio.hr
Proteklog je tjedna na Zagrebačkoj burzi redovni dionički promet iznosio 34,244 milijuna kuna
što je porast od 12,57 poTop 10
po prometu
Hrvatske telekomunikacije d.d.
Ingra d.d.
AD Plastik d.d.
Adris grupa d.d. (povl.)
Ericsson Nikola Tesla d.d.
Ericsson Nikola Tesla d.d.
Riviera Adria d.d.
Valamar Adria Holding d.d.
Konzum d.d.
INA-industrija nafte d.d.
sto u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex porastao
je za 0,20 posto te je njegova posljednja vrijednost
bila 1.678,05 bodova. Crobex10 tjedan je završio na
918,74 boda što predstavlja porast od 0,53 posto.
tjedna
promjena
+0,26%
-8,33%
0,00%
+1,81%
+0,99%
+1,21%
+5,96%
-2,08%
+7,69%
+0,43%
zadnja cijena
203,52
4,62
115,00
214,00
1.020,02
77,57
12,45
90,71
153,99
3.720,00
promet
8.116.425,40
2.267.811,63
2.052.510,38
1.978.356,65
1.521.946,97
1.503.013,59
1.385.241,93
1.193.698,21
1.170.788,14
923.430,33
TJEDNI DIONIČKI PROMET: 34.244.880,36 kn
Najviše se trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 8,116 milijuna kuna
prometa, a tjedan je završila na 203,52 kune što je porast od 0,26 posto. Najveći
porast zabilježila je dioni10 dionica s najvećim
rastom cijene
Koka d.d.
Sunčani Hvar d.d.
Elektrometal d.d.
Valamar grupa d.d.
Validus d.d.
Belišće d.d.
Konzum d.d.
Žitnjak d.d.
Auto Hrvatska d.d.
Zvijezda d.d.
ca Konzuma koja je porasla za 7,69 posto te je trgovanje završila na 153,99
kuna, a njome je trgovano
u vrijednosti od 1,2 milijuna kuna. Najveći pad imala je dionica Ingre koja je
pala za 8,33 posto te je tr-
tjedna
promjena
+22,40%
+21,42%
+16,47%
+13,48%
+11,25%
+10,00%
+7,69%
+6,77%
+6,34%
+6,33%
zadnja cijena
150,00
28,00
99,00
74,90
4,45
550,00
153,99
142,00
314,82
3.188,00
promet
12.990,00
23.492,00
4.572,00
67.611,07
5.045,00
4.400,00
1.170.788,14
568,00
218.666,09
165.426,40
INVESTICIJSKI FONDOVI
pala za 4,57 posto. Najuspješniji kod mješovitih
fondova bio je ZB global
kojem je vrijednost udjela
porasla za 1,91 posto, a slijedi ga NFD Aureus Emerging Markets Balanced s
porastom od 0,63 posto.
Najveći pad kod mješovitih fondova imao je fond
Raiffeisen Prestige kojem
je vrijednost udjela smanjena za 1,43 posto. Najuspješniji obveznički fond
bio je ZB bond s rastom
od 1,66 posto. Pratio ga je
Erste Bond s porastom od
0,53 posto. Najveći pad
kod obvezničkih imao je
PBZ Bond fond koji je iz-
gubio pola posto vrijednosti. Novčani fondovi imali su pozitivne rezultate, a
najuspješniji je bio Platinum Cash s porastom od
1,61 posto. (M.R.)
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI
Naziv(fond)
od 6. do 12. srpnja 2012. godine
Vrijednost udjela
*Tjedna
promjena [%]
€
94,2529
-0,05
kn
€
€
€
€
kn
kn
€
€
kn
kn
€
kn
kn
kn
kn
€
€
kn
€
kn
€
€
$
€
kn
kn
€
kn
kn
€
kn
kn
kn
€
€
€
kn
kn
€
€
€
€
12,1176
8,2713
109,6200
105,4900
130,0400
61,3456
10,9279
124,9731
43,6000
63,4073
76,8615
66,5300
89,5530
89,4100
19,6273
40,0673
28,4191
20,9882
62,3693
47,0216
56,3172
66,1113
92,6251
11,9224
23,0400
6,0301
34,5288
87,4064
42,3005
485,0964
69,4967
75,6500
124,7402
89,8579
9,1948
98,4664
81,5540
86,5491
9,1927
91,0400
79,1103
97,2900
101,6500
-0,45
-0,46
-0,07
-0,99
-0,31
-0,71
-2,07
0,10
-0,98
-0,11
-1,12
-0,37
-0,57
1,89
0,01
-0,32
-1,25
-2,17
-0,62
1,19
-2,35
-2,74
-1,38
-3,53
0,00
-1,31
-0,55
0,37
-0,30
2,66
-0,52
-0,01
-2,58
-1,67
-0,19
-1,03
-0,65
0,38
-0,75
-0,59
-4,57
-0,56
-0,16
Valuta
POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS
VB SMART
Naziv(fond)
Vrijednost udjela
*Tjedna
promjena [%]
€
€
kn
€
€
kn
kn
kn
kn
kn
kn
kn
€
kn
€
103,5600
132,2000
93,3522
10,0904
126,6800
112,2157
80,8712
90,3018
7,6829
75,0433
4,6919
59,8167
9,0071
114,9278
102,0300
-0,39
1,91
-0,12
-0,19
-0,13
-0,06
-0,36
-0,27
-0,38
0,63
0,18
-0,78
-0,22
0,10
-1,43
€
€
€
€
€
kn
€
€
176,1800
11,7500
179,1100
134,7765
133,6600
172,8391
131,8219
114,8044
1,66
0,21
-0,31
-0,50
0,53
0,02
0,38
0,32
kn
kn
€
€
kn
kn
kn
$
kn
kn
kn
€
kn
kn
€
kn
€
€
kn
137,7135
169,7721
145,0316
131,5133
151,5700
144,6700
144,3840
127,1262
137,5794
127,7281
121,1834
11,2518
113,5946
85,3781
110,8700
103,3795
102,3900
102,1771
1244,0443
0,05
0,04
0,05
0,07
0,04
0,03
0,05
0,02
0,05
0,05
0,06
0,07
0,06
1,61
0,15
0,05
0,06
0,06
0,07
Valuta
MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS
KD Victoria
HI-growth
Raiffeisen World
ZB euroaktiv
ZB trend
FIMA Equity
KD Prvi izbor
Ilirika JIE
Raiffeisen Central Europe
PBZ Equity fond
HPB Dionički
Erste Adriatic Equity
NFD Aureus Global Developed
ZB aktiv
HPB Dynamic
Prospectus JIE
AC Rusija
NFD Aureus BRIC
Capital Two
Ilirika Azijski tigar
PBZ I-Stock
HPB Titan
HPB WAV DJE
Platinum Global Opportunity
Erste Total East
KD Nova Europa
OTP indeksni
Platinum Blue Chip
C-Zenit
NFD Aureus MENA
OTP MERIDIAN 20
A1
NFD Aureus US Algorithm
NFD Aureus New Europe
AC Global Dynamic Emerging M (GDEM)
OTP Europa Plus
Ilirika BRIC
VB CROBEX10
KD Energija
ZB BRIC+
Ilirika Gold
Raiffeisen Prestige Equity
Allianz Equity
zadnja vrijednost
1.678,0500
918,7400
95,4546
109,6873
govanje završila na 4,62
kune, a njome je trgovano
u vrijednosti od 2,267 milijuna kuna. Devet od deset
10 dionica s najvećim
padom cijene
Jadrankamen d.d.
Industrogradnja Grupa d.d.
Ilirija d.d.
Holding Lošinjska plovidba d.d.
Badel 1862 d.d.
Hrvatska poštanska banka d.d.
TEP-tvornice elektroteh. proizv. d.d.
Tehnika d.d.
Lavčević d.d.
ZIF Quaestus nekretnine d.d.
tjedna promjena
+0,20%
+0,53%
+0,07%
+0,17%
najtrgovanijih dionica imalo je promet veći od milijun kuna, a sedam ih je zabilježilo porast cijene.
tjedna
promjena
-50,00%
-18,84%
-15,52%
-15,07%
-14,10%
-12,79%
-11,76%
-11,19%
-10,91%
-10,72%
zadnja cijena
10,00
267,00
245,00
53,50
70,00
1.599,50
15,00
816,02
98,00
22,32
promet
25.900,00
1.068,00
2.450,00
25.583,80
591.719,16
1.599,50
1.485,00
171.789,60
882,00
42.436,00
*vijesti
Više od trećine fondova u plusu
Proteklog je tjedna 36 od
ukupno 89 fondova zabilježilo porast vrijednosti udjela. Kod dioničkih fondova na vrhu su NFD Aureus
MENA (+2,66 posto) i ZB
aktiv (+1,89 posto). Najveći pad kod dioničkih fondova imao je fond Ilirika
Gold kojem je vrijednost
index
Crobex
Crobex10
Crobis
Crobistr
Erste Balanced
ZB global
PBZ Global fond
HI-balanced
Raiffeisen Balanced
ICF Balanced
HPB Global
OTP uravnoteženi
KD Balanced
NFD Aureus Emerging Markets Balanced
C-Premium
Agram Trust
AC Global Balanced Emerging M (GBEM)
Allianz Portfolio
Raiffeisen Prestige
OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS
ZB bond
HI-conservative
Raiffeisen Bonds
PBZ Bond fond
Erste Bond
Capital One
HPB Obveznički
OTP euro obveznički
NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS
PBZ Novčani fond
ZB plus
ZB europlus
PBZ Euro Novčani
Raiffeisen Cash
Erste Money
HI-cash
PBZ Dollar fond
HPB Novčani
OTP novčani fond
VB Cash
Agram Euro Cash
Allianz Cash
Platinum Cash
Erste Euro-Money
Auctor Cash
Raiffeisen euroCash
HPB Euronovčani
Locusta Cash
Banka Brod postala
KentBank
Banka Brod je promijenila naziv u KentBank te
proširila svoju djelatnost.
Banka je dobila novo integralno rješenje kojim joj
je odobreno pružanje svih
dosadašnjih usluga te su
ažurirane usluge platnog
prometa i dodane usluge
obavljanja faktoringa. Ova
je banka u većinskom vlasništvu Eksen Holdinga iz
Istanbula, koji drži 81 posto upisanog temeljnog kapitala, i s njim ima pravo
na 99,7 posto glasova na
glavnoj skupštini.
Premije osiguranja u
padu
U prvoj polovini godine
ukupna premija svih društava za osiguranje pala je
jedan posto u odnosu na
isto prošlogodišnje razdoblje, a iznosila je 4,89 milijardi kuna. Od toga se na
neživotna osiguranja odnosi 3,7 milijardi kuna, a
u ovom segmentu pad premije iznosi 1,9 posto. Istodobno je premija životnih osiguranja povećana
1,9 posto, na 1,17 milijardi
kuna. Najveći tržišni udio
u osiguranjima drži Croatia osiguranje sa 34,1 posto
što je za 0,9 posto manje
nego prošle godine. Drugi
je Allianz Zagreb koji drži
12,1 posto tržišta što je za
1,3 posto više nego sredinom prošle godine.
Dividenda Konzuma
1,70 kuna
Konzum će svu svoju prošlogodišnju dobit - 345 milijuna kuna - zadržati, a dividendu će isplatiti iz dijela
zadržane dobiti ostvarene
u 2005. godini, stoji u prijedlogu odluka skupštine
društva koja će se održati 22. kolovoza. Dividenda
će po dionici iznositi 1,70
kuna, a ukupno će se isplatiti 38,6 milijuna kuna. Prihodi Konzuma u prošloj su
godini iznosili više od 13
milijardi kuna i po prometu
je nakon Ine najveća tvrtka
u Hrvatskoj.
Nove obveznice
Plodina
Riječke Plodine izdale su
50 milijuna kuna obveznica koje dospijevaju 10. srpnja 2015. Kamatna stopa je
fiksna, isplaćuje se polugodišnje i iznosi devet posto.
Izdanjem ove obveznice
Plodine su osigurale novac
za raniju otplatu ranijih dijela obveznica koje dolaze
na naplatu u ožujku iduće
godine. Pokrit će se dosadašnje obveznice vrijedne
37,3 milijuna kuna. Plodine sada na tržištu imaju obveznica vrijednih ukupno
112,7 milijuna kuna.

Trgovački sud u Rijeci prihvatio samo šest posto zatraženih nagodbi

STIL & ljepota

Hrvatska ipak neće bankrotirati

ovdje - zagorje-international.hr.

Zelena gradnja nema alternativU

INTERVJU: GORAN SVILANOVIĆ, GENERALNI SEKRETAR

Nema toga na čemu se ne može zaraditi

Business.hr - Dalmacija Wine Expo

„Praznici i slobodni dani u BiH“

Kratki pregled proračuna EU-a za 2014. / Osnovne činjenice o

ovdje - VPI BH