NOVIGRAD: HRVATSKE ŠUME DALE U KONCESIJU LOKACIJU U MUJELI PULA: U GRADU RAZMIŠLJAJU KAKO SPRIJEČITI OPIJANJA MLADIH NA JAVNIM MJESTIMA Ako im zabrane Titov park, naći će druga mjesta za pijanke 7,00 KUNA SLO 1,20 EUR 1,50 EUR PONEDJELJAK Novigraani protiv kioska u zaštićenoj šumi str. 12 i 13 str. 8 i 9 Pula, 30. ožujka 2015. Broj 87 GODINA LXXI nezavisni dnevnik NEDOVOLJNA IZLAZNOST NIKO KOVAČ KRITIZIRAO IGRU SVOJE MOMČADI PROTIV NORVEŠKE UNATOČ UVJERLJIVOJ POBJEDI Germansko poimanje hrvatskog nogometa U LANTERNI KOD TARA ODRŽANA PRVA KROS UTRKA NA 10 KILOMETARA Radojković gazda u svom dvorištu DANAS objavljujemo str. 36 i 37 DANAS prvi kupon 6 kupona GRAĐANI PROPUSTILI PRILIKU IZAŠLO SAMO 36,6 POSTO BIRAČA PROPAO REFERENDUM protiv Plomina C na ugljen Od 20.544 birača s područja Labinštine, referendumu se odazvalo njih 7.521 Danas će biti poznati rezultati glasanja građana str. 2 i 3 Glas Istre Ponedjeljak, 30. ožujka 2015. Josip Leko u posjeti u Bugarskoj novosti@glasistre.hr 591-505 Kajin: Nužna je revizija dodjele državnog zemljišta u Istri PULA - Predsjednik Istarskih demokrata Damir Kajin u nedjelju se u Puli zauzeo za reviziju u zakup dodijeljene zemlje u Istri, upozoravajui kako vlasti zemlju dodjeljuju politiarima i lokalnim dunosnicima, a ne seljacima. Kajin je rekao kako od 32.480 hektara takvog zemljišta lokalne vlasti trae da se proda 9.447 hektara. “Osnovno naelo pri kupnji trebalo bi biti da se za istu cijenu zemljište i kupi i proda. U protivnom e se omoguiti bogaenje pojedinaca, jer e za pet godina i stranci moi kupovati zemlju, pa onaj tko doe u posjed takvom e se prodajom obogatiti, kao što to pojedinci ine i sada”, kazao je Kajin. U ovom je sluaju, ustvrdio je, oito cilj “stei vlasništvo nad zemljom, urbanizirati je i potom, za pet godina kad to bude zakonski mogue, prodati strancima”. Istaknuo je kako se zemlja u Istri nije prodavala nakon 2011. godine, odnosno da je sve što je prodano zapravo prodano u doba HDZ-ove vlasti. Upravo u tome je, ocijenio je, i tajna dobrih odnosa IDSa i HDZ-a. Naglasio je kako glavni princip mora biti taj da onaj koji je zemlju kupio za jednu do dvije kune, pri prodaji mora prvo ponuditi dravi i to po istoj cijeni. (H) Jure MIŠKOVI/CROPIX Procesijama i misom obilježena Uličnica rumu odakle su krenuli prema Katedrali gdje je odrana misa. Nadbiskup zagrebaki kardinal Josip Bozani predvodio je u nedjelju misno slavlje Cvjetnice u zagrebakoj katedrali, koje je zapoelo blagoslovom maslinovih grana i procesijom ispred katedrale. Muka Gospodnja ove godine pjevana je iz Markova evanelja. Kardinal je pozvao vjernike na molitvu, na razmišljanje o Isusovoj muci, spasenju i Bojoj ljubavi. (G. I.) Ako HSU podrži Bandića, upitna suradnja sa SDP-om ZAGREB - U SDP-u sve više raste nezadovoljstvo zbog ponašanja zastupnika Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) u zagrebakoj Gradskoj skupštini. Iako su zastupnici HSU-a u to predstavniko tijelo ušli na zajednikoj predizbornoj listi sa SDP-om i HNS-om, oni su od prvog dana svog zastupnikog mandata u koaliciji s nezavisnom listom Milana Bandia i zajedno su s njima, te HSS-om i HSLS-om, inili vladajuu veinu u Gradskoj skupštini. - Iako je to što su ušli u koaliciju s Bandiem bilo nekorektno, to smo im na neki nain ipak tolerirali. I to ponajviše zbog toga jer mi u SDP-u nismo bili u poziciji sami s HNS-om sastaviti veinu u Gradskoj skupštini, rekao je za naš list jedan od elnika SDP-a. Stvari su se pritvaranjem gradonaelnika Bandia i ostavkom Sandre Švaljek promijenile, pa bi se moglo promijeniti stajalište SDP-a i onog na dravnoj razini, prema HSU-u. - Mi ekamo. Neka nam kau što ele i onda emo se o tome dogovarati. Mi smo samo bili odgovorni i sprijeili smo ponavljanje izbora u Zagrebu. To se nisu usudili ni u SDP-u ni u HNS-u iji su neki zastupnici, kada su bila kljuna glasanja, iznenada morali otii na zahod. I dalje smo u koaliciji sa SDP-om i u Gradu Zagrebu i na razini drave, rekao nam je Hrelja. Z. C. koji djeluju u toj zemlji. Leko e se u Sofiji sastati s predsjednicom Narodnog sobranja Ceckom Caevom, predsjednikom drave Rosenom Plevnelievom te premijerom Bojkom Borisovom, a u utorak dunosnicima regionalne uprave. (H) * NA REFERENDUMU MANJE OD POTREBNIH 50 POSTO BIRAČA: Labinjan: Plomin ide naprijed, a Od 20.544 birača s područja Labinštine, referendumu se odazvalo njih 7.521 ili 36,61 posto. Rezultati referenduma, bez obzira na njegovu neuspješnost, bit će poznati danas. Raspisani referendum bio je savjetodavni i kao takav, nije obvezujući za Vladu i HEP koji su već odmakli s pregovorima PIŠE Adriano ŠĆULAC SNIMIO Neven LAZAREVIĆ PULA - Procesijom, blagoslovom maslinovih granica i svetom misom katoliki vjernici juer su obiljeili Cvjetnicu ili Ulinicu, kako se ona naziva u Istri. U Poreu je procesiju i misu predvodio poreki i pulski biskup Draen Kutleša. Nakon okupljanja ispred crkve Gospe od Anela procesija se kretala Decumanovom ulicom nakon ega je odrana misa u Eufrazijevoj bazilici. U Puli je okupljanje vjernika krenulo sa Fo- ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko danas putuje u trodnevni slubeni posjet Bugarskoj gdje e se sastati s najvišim dravnim dunosnicima, a predvieni su i susreti s predstavnicima hrvatskih udruga i hrvatskih gospodarstvenika LABIN - „Plomin C ostaje i korača naprijed, mi koračamo natrag,“ komentirao nam je jedan razočarani građanin Labina kada je odmah po zatvaranju birališta bilo jasno da nije valjan savjetodavni referendum s obzirom na nedovoljnu izlaznost građana. Građani su se trebali izjasniti žele li Plomin C na ugljen ili ne žele. Međutim na birališta nije izašao dovoljan broj od ukupno 20.544 birača. Da bi referendum uspio u svakoj jedinici lokalne samouprave izlaznost birača morala je biti 50 posto plus jedan glas. No, nije se to dogodilo niti u Gradu Labinu kao ni u susjednim općinama - Raši, Svetoj Nedelji, Kršanu i Pićnu. Ne predaje se Najveća izlaznost bila je u Općini Sveta Nedelja, gdje je od ukupno 2.693 birača referendumu pristupilo njih 1.085 ili 40,29 posto. Slijedi Grad Labin s ukupno 10. 658 birača, od kojih je na birališta izašlo 4.136 ili 38,79 posto. U Općini Raša je od 2.955 birača, biračkim mjestima pristupilo 981 ili 33,81 posto, u Kršanu se od 2.697 birača njih 847 ili 31.41 posto odazvalo referendumu, dok je najslabija izlaznost bila u Općini Pićan, gdje se od 1.541 birača njih samo 472 ili 30,63 odazvalo referendumu. Od 20.544 birača s područja Labinštine, referendumu se odazvalo njih 7.521 ili 36,61 posto. Nakon zatvaranja birališta Labinski gradonačelnik Tulio Demetlika, izjavio nam je, kako su mu osjećaji pomiješani. IZLAZNOST 36,61 % ukupno 40 % Sveta Nedjelja 38 % Labin 33 % Raša 31 % Kršan 30 % Pićan - Zadovoljan sam što je referendum raspisan, jer je to praznik demokracije na kojem građani sami mogu odlučivati o svojoj sudbini. Žao mi je što nije izašao dovoljan broj građana i ne znam hoće li im se ikad više pružiti takva šansa. Ne želim špekulirati o razlozima nedovoljne izlaznosti. Možda je jedan od razloga i taj što je većina građana mišljenja da će Vlada ipak učiniti po svome i da njihov glas na referendumu ništa ne bi mijenjao. Velim možda, jer zbog čega mnogi nisu izašli znaju samo oni. Želim se iskreno zahvaliti svim onim građanima koji su to učinili, bez obzira kako su glasali. Ovaj referendum nije bio U Labinu je glasanju pristupilo 4.136 od ukupno 10.658 birača A. Š. 2 “Žao mi je što nije izašao dovoljan broj građana i ne znam hoće li im se ikad više pružiti takva šansa. Ne želim špekulirati o razlozima nedovoljne izlaznosti.” Tulio Demetlika Glas Istre novosti Predsjednica na Županijskoj skupštini Ponedjeljak, 30. ožujka 2015. POREČ - Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarovi danas e u Poreu nazoiti sveanoj sjednici Skupštine Istarske upanije povodom Dana statuta Istarske upanije. Sjednica se odrava u Istarskoj sabornici s poetkom u 11 sati. Predsjednica Republike sudjelovat e takoer i na sjednici Turistikog vijea Turistike zajednice Istarske upanije u 12,30 sati. Prije Porea u Delnicama e sa elnicima Gorskog kotara razgovarati o toj specifinoj regiji. (G. I.) 3 * * GRAĐANI PROPUSTILI PRILIKU IZJAŠNJAVANJA O ENERGENTU BUDUĆE TERMOELEKTRANE n C na ugljen mi natrag anketa Graani koji su izašli na glasanje protiv su ugljena Mulavdić Jasminko Ratko Keresteš Sanja Frankola Edo Vozila Samir Kolaković Denis Hrelja Mulavdić Jasminko (Labin): Naravno da sam na glasačkom listiću zaokružio kako sam protiv Plomina C na ugljen. Gledamo svakodnevno oko nas kako sve mlađi ljudi umiru. Posljednjih godina slabi nam i ona privredna grana od koje na našem području živi najviše ljudi, a to je turizam. Pitam se kome se to od turista dolazi na more koje je okruženo dimnjacima iz kojih suklja dim. No ono što je najbitnije, to su naši životi. Zar ima išta važnije od našeg zdravlja? To je nama, a trebalo bi biti i svima ostalima na prvom mjestu. Ratko Keresteš (Labin): Protiv sam Plomina C na ugljen, i to ne samo protiv nove termoelektrane nego i za to, da se konačno kaže ne i ostalim zagađivačima, koji nas svakodnevno truju. Zemlja smo članica Europske unije, i dokle Europa zagovara isključivo alternativne energente, plin, vjetar, sunce, a svega toga imamo u našem najbližem okruženju, uporno nam se gura ugljen. Dosta nam ga je. Kad smo već dio Europe, neka naša Vlada prihvaća i europske standarde. Sanja Frankola (Kršan)Definitivno sam protiv Plomina C na ugljen. Labinština zaslužuje modernije tehnologije i zdrave energente. Ugljen je u naprednom svijetu definitivno prošlost. Zar da taj nezdravi energent još i uvozimo? Što je s našim zdravljem? Kako nekoj Vladi može biti strateški interes, važniji od zdravlja građana? Ne samo da sam protiv Plomina C, nego sam i zagovornik da se zatvori i Plomin 1. Uostalom trebalo se to dogoditi početkom ove godine, ali nas je Vlada i tu izigrala, te produžila njen rad do kraja 2017. Za naše potrebe dosta je jedna termoelektrana i to na zdrav energent. Edo Vozila (Plomin): Plominska zemlja ima najmanju vrijednost. Nitko ovdje ne želi ništa kupovati. Nekretnine ne vrijede ništa, jer nitko novi ovdje ne želi živjeti. Da ne pričam o zdravlju koje je kod mnogih narušeno. Da nam čitav život daju struju za badava, ne bi nam platili do sad načinjenu štetu. Samir Kolaković (Raša): Protiv sam Plomina C na ugljen, zbog naših potomaka, zbog budućnosti svih nas i onih koji dolaze. Da se nas građane slušalo sve bi to već odavno bilo pozatvarano ili bi se koristili zdravi energenti. Imamo sunca, vjetra, plinovod nam prolazi pred nosom, a oni uporno trpaju ugljen. Kakva je to Vlada koja ne sluša i ne brine o zdravlju ljudi koji su je birali. Mogli smo biti mala Švicarska, ali su nam oni natrpali masu dimnjaka i nezdravog okoliša. Denis Hrelja (Raša): Dobro je da se referendum raspisao, ali sam mišljenja da je to trebalo učiniti na području cijele Istre pa čak i Primorsko goranske županije. Tada bi imao puno veću težinu i poruku. Ne želim u mom dvorištu nikakav Plomin C na ugljen. To je energent kojeg je čitava Europa odbacila, a oni koji to još nisu, odbacuju ga. Jedino ga mi tražimo i želimo uvoziti. Pametnome dosta. A. ŠĆULAC Iako je tijekom kampanje koja je trajala više od mjesec dana, održano bezbroj tribina i konferencija na kojima su svoja izlaganja i ekološke studije građanima prezentirale udruge zelenih, liječnici i struka, odaziv birača nije bio dovoljan da bi referendum uspio. Javnost se podsjećala na podatak kako Europska unija ima cilj do 2050. smanjiti emisije ugljičnog dioksida za 80 do čak 95 posto, kako bi Hrvatska zbog Plomina C premašila dopuštene količine emisija CO2, te bi zbog toga morala plaćati skupe penale. Na koncu jasno je kako sve učinjeno nije bilo dovoljno, da bi birači izašli na birališta u dovoljnom broju. Rezultati referenduma bit će poznati danas. Prema neslužbenim informacijama iz Greenpeace velika većina gra- đana koja je izašla na referendum protivi se ugljenu. Stoga ova organizacija zajedno sa Zelenom akcijom proziva Vladu. Raspisani referendum bio je savjetodavni i kao takav, ne obvezujući za Vladu i HEP, koji je već daleko odmakao u pregovorima s potencijalnim strateškim partnerom, japanskom korporacijom Marubeni. Poziv za izlazak na referendum nije bio dovoljno uspješan politički, jer zdravlje i čist okoliš ne prepoznaju političke opcije, ideologije ni stranačke boje. Svi mi udišemo isti zrak. No, ne predajemo se, usprkos neuspjelom referendumu. Idemo dalje u borbu za Plomin C bez ugljena, rekao nam je labinski gradonačelnik. Da podsjetimo kako su sve jedinice lokalne samouprave Labinštine na svojim sjed- nicama vijeća jednoglasno građane, već im sve pokušaizglasale da se o tako važnoj li nametnuti. Stoga se i raspiinvesticiji pita građane, što sao referendum. po njima Vlada nije učinila, te su shodno tome raspisale savjetodavni referendum Nedovoljna kampanja Plomin C na ugljen je investicija koju je Vlada proglasila strateškim interesom, vrijednosti 6,3 milijarde kuna, a da o tome nisu prethodno pitali Od ukupno 20.544 birača, izašlo 7.521 birač ili 36,1 posto 4 Glas Istre novosti GOSTOVANJE U NEDJELJOM U 2 Sinčić: HDZ i SDP natjerati na koaliciju - Od ljudi traimo da se odreknu zle politike koja stvara deloacije. elimo da to osoba koju štitimo javno kae, istaknuo je gost emisije Nedjeljom u 2. Deloacije je, tvrdi, ivi zid poeo sabotirati jer je u pitanju najslabija toka sustava, koji se temelji na kreditima. Pola kredita u Hrvatskoj, tvrdi predstavnik ivog zida, neotplativo je. Pred kamerama Sini je proitao zanimljiv dopis, za koji tvrdi da potjee od pravosua. U istom stoji da se “ovrhe mogu provoditi i nou ukoliko to zahtjeva situacija”, a Sini je istaknuo i napomenu prema kojoj “provedbu ovrha treba organizirati u što veoj tajnosti” pa ak i ako to znai da se ovršenike ne obavještava o provoenju ovrhe. U Hrvatskoj je, tvrdi Sini, “potrebno provesti mone- D. JELINEK ZAGREB - Supredsjednik ivog zida Ivan Vilibor Sini istaknuo je pri gostovanju u Nedjeljom u 2 da je jedan od ciljeva njegove stranke natjerati SDP i HDZ na veliku koaliciju, jer bi, tvrdi, u tom sluaju svima bilo jasno da SDP nije socijaldemokratska, odnosno da HDZ nije demokršanska, domoljubna stranka. Kad bi do takve koalicije došlo, kae Sini, napokon bi svi shvatili da je dvjema najveim hrvatskim strankama vana samo vlast. Do takve koalicije, istie, došlo bi kad bi ivi zid dobio 20 do 30 zastupnika u Saboru. Ovom prilikom predstavnik ivog zida odbio je optube da ovršenici koje aktivisti štite moraju plaati troškove neuspjelih ovrha. Zabiljeen je, tvrdi Sini, samo jedan takav sluaj, a i taj je “pod albom”. Ivan Vilibor Sinčić - Od svih naših intervencija samo je 30 posto onih gdje smo izlazili na teren, a jedan mali dio intervencija završio je uhienjima. Ja sam uhien sedam puta. Samo je jednom trošak ovrhe nametnut obitelji koju smo štitili, rekao je Sini. Na pitanje o uvjetima koje ivi zid postavlja ovršenicima - javno se odrecite HDZ-a ili vas neemo štititi - Sini je rekao kako njegova organizacija ne moe braniti licemjerene. tarnu reformu: kunizaciju, politiku realnog teaja, odnosno zabraniti toksine financijske proizvode”. - Nismo protiv privatnih banaka, ali situacija u Hrvatskoj je iskrivljena do te mjere da 60 posto svih plasmana ide u potrošnju. Taj sustav ne vodi nigdje. Bez realnog teaja naš proizvod nije isplativ. Sve stranke to znaju, ali politike volje koja bi se usprotivila bankarima i tajkunima nema, zakljuio je Sini. (L. T.) Ponedjeljak, 30. ožujka 2015. HOĆE LI PREDSJEDNICA PODRŽATI IDEJU VLADE O PROSLAVI OLUJE IZVAN KNINA? DAN POBJEDE: Za 20. obljetnicu Oluje velika vojna parada u Zagrebu du... U Vladi još nisu definirali gdje bi se točno u Zagrebu odvijala parada, ali to sigurno ne bi bio Jarun, gdje je bila 1995. godine, nego u nekoj od širokih gradskih ulica. Na taj bi se način približili građanima, a “guma se može staviti na gusjenice tenkova kao što Francuzi rade kad je tradicionalna parada na Champs Elysees”. U Banskim dvorima smatraju da je glavni grad jedino primjereno mjesto za svečanu vojnu paradu u povodu 20. obljetnice važnog događaja iz novije povijesti, no o svemu treba razgovarati s predsjednicom ZAGREB - Način proslave 20. obljetnice Oluje mogao bi biti nova točka sporenja između predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i vlade Zorana Milanovića. Naime, u Banskim dvorima smatraju da bi 5. kolovoza za Dan pobjede i domovinske zahvalnosti trebalo organizirati veliku vojnu paradu i to u Zagrebu. Međutim, kad je u listopadu prošle godine procurilo u medije da u Vladi razmišljaju o tome da se okruglu godišnjicu ključne oslobodilačke operacije HV-a obilježi paradom oružanih snaga, ali ne u Kninu, toj su se ideji oštro suprotstavili članica predsjedništva HDZ-a Josipa Rimac i sadašnji predsjedničin savjetnik za branitelje Ante Deur. Kninska gradonačelnica i Deur, u tom trenutku tek predsjednik Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojba, poslali su pismo ministru obrane Anti Kotromanoviću u kojem su inzistirali da se i jubilarna Oluja mora slaviti u Kninu. A s obzirom na to da je uloga formalne vrhovne zapovjednice Oružanih snaga jedna od rijetkih konkretnih ustavnih nadležnosti predsjednice Republike, jasno je Pismo Kotromanoviću Žele vojsku približiti graanima da se bez njezinog odobre- organizacija ovakvog mimonja ne može prirediti nika- hoda vrlo zahtjevan posao. U kva vojna parada. svakom slučaju, u Banskim dvorima smatraju da je glavMimohodi u svijetu ni grad jedino primjereno Zato o toj temi moraju raz- mjesto za svečanu vojnu pagovarati predsjednica i pre- radu u povodu 20. obljetnimijer, a do dogovora bi mo- ce ovako važnog događaja iz ralo doći razmjerno brzo, u novije hrvatske povijesti. roku nekoliko tjedana, jer je - Zastava koju je 5. kolovoza 1995. na Kninsku tvrđavu podigao Franjo Tuđman svakako ima simboličko značenje. Ali, Oluja je bila hrvatska vojna akcija i zato je Zagreb logičan izbor za paradu, objašnjava jedan član Vlade. Uostalom, mimohodi oružanih snaga i u svijetu se u pravilu održavaju u glavnim gradovima, Moskvi, Parizu, Bukureštu, Santiagu, Beogra- Oluja je bila hrvatska vojna akcija i zato je Zagreb logičan izbor za paradu.” član Vlade KRIVI TON: NEUOBIČAJENA KOMUNIKACIJA PUTEM SMS PORUKA ZAGREB - Josip Klemm negira da su dvije SMS poruke, koje je u petak navečer poslao ministru branitelja Predragu Matiću, bile prijetećeg karaktera. Ministar ih je tako shvatio, pa je najavio da će o tome danas izvijestiti policiju. Ali, jedan od vođa prosvjednika u Savskoj 66, da bi dokazao da nije prijetio ministru, poslao nam je dvije poruke, tvrdi upućene Matiću, a motivirane činjenicom da je Jutarnji list objavio tekst o Đuri Glogoškom koji protupravno noći u kući u Zaprešiću, namijenjenoj članovima njegove udruge stopostotnih ratnih vojnih invalida kad u Zagreb dođu zbog liječenja. Prvi je SMS “Pogledaj sutrašnji Jutarnji list, sram te bilo”, a drugi “Nakon što si zabranio 100% invalidima da koriste sanitarni čvor, pa je nažalost preminula gospođa Nevenka, sad bi im zabranio i korištenje kuće zar želiš da ponovno strada netko od 100% invalida”. Kako bilo, riječ je o ipak neuobičajenom tonu komunikacije s jednim članom Vlade, kojeg se putem SMS-ova optužuje za smrt prosvjednice Nevenke Topalušić i upozorava ga se da bi mogao biti kriv i u slučaju da u šatoru na prostoru ispred Ministarstva branitelja umre još netko. - Ja razgovaram s Matićem, on je bio branitelj, ali ne priznajem ga kao ministra, jer je za to nesposoban. Dvije SMS-poruke napisao sam mu revoltiran člankom u Jutarnjem listu, koji je, znam to, upravo on naručio kako bi D. KOVAČEVI Klemm: Nisam prijetio ministru Matiću pokušao diskreditirati Đuru Glogoškog. Čija supruga sada plače zbog ovog. Nisam, međutim, prijetio ministru. No, ako on misli drukčije, neka me samo prijavi policiji, rekao nam je jučer Klemm. On je uvjeren da Glogoški, kao i drugi prosvjednici stopostotni ratni vojni invalidi, imaju puno pravo u zaprešićkoj kući boraviti na državni račun. - Ta kuća pripada hrvatskom narodu, odnosno sto- “U kući spava Glogoški, ali kroz nju su prošli i deseci drugih naših suboraca invalida.” Josip Klemm Bio sam revoltiran - Josip Klemm Krajem listopada prošle godine, Josipa Rimac i Ante Deur pisali su Kotromanoviću zajedno sa šibenskim županom Goranom Paukom, također HDZ-ovcem, i Tomislavom Čolakom, šefom koordinacije braniteljskih udruga Knina da taj grad “nije običan, nego kolijevka hrvatske državnosti, prijestolnica hrvatskih kraljeva i biskupa, mjesto gdje je započela oružana pobuna srpskih ekstremista koja je pobjedonosno okončana baš u tom gradu simbolu svih hrvatskih pobjeda, stradanja i čežnje za slobodnom hrvatskom državom”. Stoga je, upozorili su, “nezamislivo da bi neka umna i domoljubna hrvatska glava mogla premjestiti mjesto obilježavanja sveukupne hrvatske pobjede na drugo mjesto od onog na Kninskoj tvrđavi”. “Vojne parade kao demonstracija borbene spremnosti hrvatske vojske mogu se organizirati bilo kada, ali ne i bilo gdje. A mogućnost, makar i teorijska, da se prikazom vojne snage pobrišu simboli na kojima je krvlju stvorena hrvatska država, neprihvatljiva nam je u bilo kojem obliku”, zaključuje se u tom pismu. D. CIGLENEČKI, I. FRLAN GAŠPAROVIĆ postotnim invalidima, a ne Matiću. U kući spava Glogoški, ali kroz nju su prošli i deseci drugih naših suboraca invalida. Tako su preživjeli. Zar bi oni trebali na hladnoći spavati na ulici, na podu? Bi li morali dobiti upalu pluća? Ili možda čak umrijeti? To bi Matić htio? O tome bi ministar trebao razmišljati, a ne da koristi medije protiv nas, ističe Klemm. Sporazumom iz 2007. godine između tadašnje ministrice branitelja Jadranke Kosor i Glogoškog određeno je da je kuća namijenjena smještaju invalida i članova njihove uže obitelji u vrijeme dolaska u Zagreb kod liječnika. Ali, ako su je zauzeli prosvjednici, postavlja se pitanje kud će onda ti invalidi. - Da se netko od invalida koji je u Zagrebu zbog liječenja javio da treba prenoćište, siguran sam da bi ga se primilo u tu kuću. To uopće nije problem, zaključuje Klemm. D. CIGLENEČKI Glas Istre novosti Ponedjeljak, 30. ožujka 2015. 5 PRVA PETOLJETKA RECESIJE: PRIHODI PO STANOVNIKU SMANJENI ZA OKO 3.200 KUNA GODIŠNJE Razlika između BDPa po stanovniku iz 2008. i 2012. iznosi koliko i otprilike košta 80 kilograma svinjskoga mesa, nešto više od jedne rate (3.000 kn) stambenog kredita ili oko 340 litara eurosupera S. DRECHSLER Jedni jedu meso, drugi samo zelje, a zajedno sarmu od 3.000 ispod prosjeka. Međutim, ovi podatci potvrđuju priču o statistici kao sarmi: netko jede meso, netko zelje, zajedno jedemo sarmu. PALA KUPOVNA MOĆ Velike razlike PIŠE Tihomir PONOŠ ZAGREB - Prva petoljetka recesije rezultirala je smanjenjem prihoda po stanovniku za više od 3.200 kuna godišnje, a izraženo u eurima gubitak je, što zbog pada BDPa, što zbog nešto višeg tečaja eura, još i veći, čak 869 eura. Pokazuju to nedavno objavljeni podatci Državnog zavoda za statistiku o BDP-u za 2012. godinu prikazanu za Hrvatsku, ali i županijsku razinu. Prema tim podatcima 2008. godine, a u jesen te godine započela je kriza, BDP po stanovniku iznosio je 80.653 kune, a 2012. točno 3.246 kuna manje. Izraženo u eurima BDP po stanovniku je 2008. iznosio 11.166 eura, a četiri godine kasnije 10.297. U prvom slučaju pad je iznosio nešto više od četiri posto, u drugom 7,7 posto. Te brojke zorno otkrivaju razloge pada kupovne moći stanovništva i potrošnje. Pretoče li se te svote u nešto konkretno itekako dobro se vidi o kolikom je gubitku riječ. Razlika između dva BDP-a po stanovniku izražena u kunama iznosi koliko i otprilike košta 80 kilograma svinjskoga mesa, nešto više od jedne rate stambenog kredita (uz pretpostavku da je rata 3.000 kuna), oko 300 litara jestivog ulja i otprilike 340 litara eurosu- pera. Hrvati više cijene inozemnu valutu, prije je to bila njemačka marka, danas je to euro, a taj je pad izražen u eurima strmoglaviji. Eurski gubitak iznosi i više od dvije prosječne mjesečne rate stambenog kredita. BDP nije ravnomjerno pa- zabilježen je manji pad nego dao i u razvijenijem konti- li u jadranskim županijama. nentalnom dijelu Hrvatske U kontinentalnom je dijelu Hrvatske BDP smanjen za nešto više od tri posto, na obali za više od pet posto. Pogledaju li se isti podaci DZS-a, ali u eurima, pad u jadranskim županijama postaje dramatičan: u četiri godiV. KARUZA Dramatičan pad Pad BDP-a 2012. u odnosu na 2008. iznosi koliko i otprilike košta 300 litara jestivog ulja REPOVI PROŠLOSTI: POLITIČKA KARIJERA HDZ-ovog VETERANA BOGATA DOGAĐAJIMA OD KOJIH MNOGI NE UGLEDAJU SVJETLO DANA U FELJTONIMA I BIOGRAFIJAMA ZAGREB - U Večernjem listu upravo je završio feljton o Vladimiru Šeksu, a u svibnju izlaze njegovi memoari. Ali, politička karijera HDZovog veterana toliko je bogata događajima da puno njih nije pronašlo svoje mjesto u toj feljtoniziranoj biografiji, a gotovo sigurno ih on neće staviti ni u svoje memoare. Jedan od takvih je, primjerice, činjenica da je Boži Vukušiću, važnom svjedoku na suđenju protiv Josipa Perkovića i Zdravka Mustača, baš Šeks osigurao mirovinski staž za godine što ih je on u njemačkom zatvoru proveo osamdesetih. Vukušić je zbog sudjelovanja u ubojstvu Jusufa Tatara, građevinskog radnika iz Jugoslavije i sitnog doušnika policije u Karlsruheu, osuđen na doživotni zatvor, od čega je odslužio sedam godina i sedam mjeseci i nakon toga pušten, pa se vratio u Hrvatsku. U travnju 1994. Vukušić je Administrativnoj komisiji hrvatske Vlade, koju je vodio ministar rada i socijalne skrbi Ivan Parać, podnio zahtjev za priznanje mirovinskog staža, jer je, kako je napisao, “osuđen u političkom procesu”. Vukušić se pozvao na odredbe Zakona o pravima bivših političkih zatvorenika i zatražio da mu se temeljem njih za razdoblje između 10. kolovoza 1983., kad je lišen slobode, do 27. ožujka 1991., kad je otpušten iz zatvora u Stammheimu, prizna mirovinski staž u dvostrukom trajanju, a vrijeme nezaposlenosti nakon izlaska na slobodu, do 16. kolovoza 1991., u jednostrukom NL Arhiva Šeks priznao dvostruki mirovinski staž Boži Vukušiću, svjedoku protiv Perkovića Vladimir Šeks trajanju. No, Parać je odbio Vukušićev zahtjev uz obrazloženje da ne ispunjava zakonske uvjete, jer “kazneno djelo ubojstva ne može se načelno smatrati borbom za samostalnu hrvatsku državu”. Zakon političkog zatvorenika definira kao hrvatskog državljana koji je u razdoblju između 1. prosinca 1918. i 8. listopada 1991. bio u zatvoru “radi svojih političkih uvjerenja ili političkog otpora i borbe za samostalnu hrvatsku državu”. Vukušić se na negativno rješenje Administrativne komisije žalio vladinoj Drugostupanjskoj komisiji, kojoj je kao potpredsjednik Vlade na čelu bio Šeks. I on je usvojio Vukušićevu žalbu. U rješenju koje je potpisao Šeks navodi se da je Administrativna komisija pogrešno tu- ne iznosi više od devet posto, odnosno više od tisuću eura. Gledano po regijama kontinentalne i jadranske županije - kontinentalni dio ostvaruje BDP nešto veći od prosjeka, a jadranski nešto manji. Kontinentalni je dio oko 1.500 kuna iznad prosjeka, a jadranski nešto više U kontinentalnom dijelu zemlje samo je Grad Zagreb iznad prosjeka, a s BDP-om po stanovniku od 139.119 kuna toliko strši od državnog prosjeka (iznosi 77.407 kuna) da cijelu regiju gura iznad prosjeka. Zelje jedu u onih sedam kontinentalnih županija koje su po BDP-u kojega stvaraju sedam najsiromašnijih županija u Hrvatskoj, a tek je na osmom mjestu Ličko-senjska županija kao ona koja stvara najmanji BDP po stanovniku u jadranskom dijelu Hrvatske. Od tih sedam jadranskih županija, dvije stvaraju BDP iznad prosjeka države. Primorsko-goranska je s nešto više od 98 tisuća kuna druga na razini države, slijedi s malim zaostatkom Istarska, a Dubrovačko-neretvanska, iako ispod državnog prosjeka, je četvrta. Ti podatci ilustriraju kolike su razvojne razlike između pojedinih dijelova Hrvatske. U Zagrebu se po stanovniku stvara gotovo tri puta veći BDP po stanovniku nego li u njemu nedalekom Hrvatskom zagorju. Produktivnost je u dvije regije podjednaka. U jadranskim županijama živi tek nešto manje od trećine stanovništva, a stvaraju 31,7 posto BDP-,a dok nešto više od dvije trećine stanovništva u kontinentalnoj Hrvatskoj stvara 68,3 posto. no djelo izvršeno iz isključivo političkih pobuda, u borbi za slobodnu i samostalnu hrvatsku državu”. Šeks se, daVukušia je tijekom svjekle, složio s Vukušićem da doenja na minhenskom je ubojstvo Tatara bilo oblik procesu Perkoviu i Muborbe za Hrvatsku. stau obrana pitala o miPodsjetimo, Vukušić je, narovini politikog zatvorenika koju prima od hrvatske vodi se u njegovoj presudi, drave, a on je odgovorio nagovorio Damira Šišnjaka, s kojim se upoznao u domu za da je dobio samo jednoazilante, da, kao osvetu za likratnu novanu pomo. kvidaciju Stjepana ĐurekoIz toga se moe zakljuvića, ubije “izvjesnog Husu iti da Vukuši još nije u kojeg je u više navrata posjemirovini, roen je 1962. tio jugoslavenski konzul i koji godine. A što se jednoje agent jugoslavenske tajkratne novane pomoi ne službe”. Pokrajinski sud u tie, Zakon je uredio da Karlsruheu nije ustanovio niosobe sa statusom bivšeg politikog zatvorenika kakve Tatarove veze s Udbom, nego samo da je on bio doušimaju pravo na naknadu nik njemačke policije u slučau visini 54 kune za svaki jevima krađa i drugih kaznedan proveden u zatvoru ili pritvoru. Ako je Vukuši nih djela kojih su počinitelji bili ljudi iz Jugoslavije. Takona to mislio, govorei o novanoj pomoi, onda je đer je na osnovu iskaza neza sedam godina, sedam koliko svjedoka, kao i Šišnjakovog saslušanja na policiji, mjeseci i 17 dana u njeutvrđeno da je Vukušić ubomakim zatvorima dobio jici pribavio pištolj i u jednoj nešto više od 71 tisuu gostionici mu pokazao Tatakuna. ra, nakon čega mu je Šišnjak mačila Zakon o pravima biv- u WC-u, dok je obavljao malu ših političkih zatvorenika i da nuždu, hladnokrvno pucao je Vukušić “osuđen za kazne- u glavu. D. CIGLENEČKI Za svaki dan zatvora 54 kune 6 Glas Istre oglasi Ponedjeljak, 30. ožujka 2015. Glas Istre novosti Ponedjeljak, 30. ožujka 2015. 7 PROTIV RADA NA CRNO: PRAVILNIK UVODI STROŽA PRAVILA ZA POSLODAVCE Država ograničava rad studenata i štiti radnike ZAGREB - Studentski rad koji se nerijetko koristi kao jeftinija zamjena za klasičan radni odnos, uskoro bi mogao biti dodatno ograničen. Naime, resorno ministarstvo obrazovanja radi na pravilniku kojim bi se točno propisalo što studenti i pod kojim uvjetima mogu raditi. Taj dokument trebao bi biti jedna od mjera borbe protiv rada na crno, odnosno iskorištavanja studentskog rada. Sada za studentski rad praktično ne postoje nikakva ograničenja, ni kada je riječ o poslovima koje mogu obavljati, a ni kada je riječ o odrađenoj satnici. Radna snaga Naime, na studentski rad kao i rad maturanata, koji također uz školovanje mogu raditi preko student servisa, ne primjenjuju se odredbe Zakona o radu. Oni tako, primjerice, mogu raditi s opasnim materijalima, mogu raditi dulje od zakonske satnice, nema nikakvih ograničenja uz njihov dnevni, tjedni, noćni rad... U praksi se to nerijetko iskorištava. Sva ta problematična pitanja, kako doznajemo, trebala bi biti regulirana novim pravilnikom o studentskom radu. Jedan od ciljeva tog dokumenta trebalo bi biti i zatvaranje prostora za isko- malni limit neoporezive godišnje studentske zarade. Tako je neoporeziva studentska zarada do 50 tisuća kuna, a svaki primitak iznad tog iznosa smatra se drugim dohotkom i na njega je student dužan platiti porez po stopi od 25 posto. No, ako student ili učenik s poslodavcem sklapa ugovor o djelu, odnosno ugovor o autorskom honoraru bez posrednika (studentske ili učeničke udruge) onda se primitak studenta bez obzira koliko on izno- Petar FABIJAN Pravilnikom o studentskom radu trebalo bi spriječiti situacije da student zapravo u praksi radi posao koji ima obilježje stalnog radnog odnosa rištavanje studentskog rada tamo gdje bi zapravo poslodavac trebao zaposliti radnika s ugovorom o radu. Ne tako davno, primjerice, sindikat u HT-u upozorio je kako ta kompanija sve više koristi studente kao radnu snagu, a istovremeno kao tehnološki višak zbrinjava stalno zaposlene radnike. U toj kompaniji radi više od tisuću studenata i agencijskih radnika. Cilj pravilnika je i onemogućavanje studentskog rada tamo gdje bi poslodavac trebao zaposliti radnika s ugovorom o radu Prikriveni rad Kako nam objašnjavaju naši sugovornici, pravilnikom o studentskom radu trebalo bi se spriječiti situacije da student zapravo u praksi radi posao koji ima obilježje stalnog radnog odnosa. Vlade godinama pokušavaju uvesti reda u rad studenata. Tako se svojedobno studentski rad, ili prikriveni studentski rad, koristio za “izvlačenje” sredstava iz poduzeća, odnosno izbjegavanje oporezivanja. Studente se koristilo kao fiktivne radnike koji zapravo posao ne bi obavili, ali bi im “poslodavac” isplatio novčanu naknadu za rad. Tom “poslodavcu” student bi novac vratio umanjen za postotak koji bi na ime obavljene usluge ostao studentu. Kako bi se takvoj praksi stalo na kraj još prije desetak godina uveden je maksi- Na studentski rad ne primjenjuju se odredbe Zakona o radu sio smatra drugim dohotkom i oporezuje po stopi od 25 posto. Desetljeće iza nas te su izmjene u oporezivanju studentskog rada izazvale velike pobune u javnosti, kako studenta tako i onih koji ih angažiraju na poslovima. Tvrdilo se da će to eliminirati studentski rad koji će malo kome biti zanimljiv. No, to se nije dogodilo i naravno da studenti i dalje rade. Gabrijela GALIĆ SASTANAK U ULJANIK GRUPI: SINDIKATIMA STIGAO POZIV OD POSLODAVCA, O ISHODU OVISE SINDIKALNE AKCIJE R. BRMALJ Sutra novi pokušaj dogovora o plaćama trećemajaca Radnici “3. maja” mjesecima čekaju na povišicu U Uljanik grupi ne žele parcijalno rješenje već jedan, ujednačen kolektivni ugovor kojeg će potpisati svi sindikati RIJEKA - Hoće li trećemajci konačno dobiti veće plaće na razini onih koje primaju njihovi kolege u Puli ili će uslijediti sindikalne akcije u riječkom brodogradilištu, kao što su već najavili iz Sindikata metalaca i Sindikata Istre i Kvarnera u “3. maju” ako se problem ne riješi do konca ovog mjeseca, znat će se sutra, za kada je sazvan sastanak u Puli na kojem će se nastojati postići dogovor oko potpisivanja ujednačenog Kolektivnog ugovora za cijelu Uljanik grupu. Poziv sindikatima na sutrašnji sastanak stigao je od strane poslodavca, Uljanik grupe. Apsurd ove situacije u kojoj već gotovo pola godine nikako da se parafira ujednačeni KU na razini cijele Grupe, čime bi osnovica plaće trećemajcima automatski porasla između 5 i 6 posto, je što problem ne leži u nemogućnosti ili odbijanju dogovora između predstavnika Uljanik grupe i riječkih sindikata, dapače, na obje nam je strane potvrđeno da su postigli načelni dogovor. Problem je u osporenom legitimitetu jedne osobe koja bi trebala supotpisati taj dokument, a riječ je o Borisu Cerovcu, predsjedniku Jadranskog sindikata koji djeluje u Uljanikovim društvima u Puli, o čemu je naš list već pisao. - Nadam se da kolege u Jadranskom sindikatu shvaćaju kako jedan čovjek ne može i ne smije biti prepreka tome da radnici u riječkom brodogradilištu ne mogu dobiti veće plaće. Pa valjda postoji druga osoba iz tog sindikata koja može parafirati ujednačeni Kolektivni ugovor, ističe čelnik SiK-a u “3. maju” David Bregovac. - Pitanje spornog legitimiteta Borisa Cerovca nešto je što između sebe moraju riješiti Jadranski sindikat i poslodavac, napominje Šoljić, ali koji vjeruje da će se ovog tjedna ipak razriješiti ova peripetija. Jer, i Bregovac i Šoljić i dalje stoje iza najava da će, u suprotnom, pokrenuti sindikalne akcije u riječkom brodogradilištu. Za Bregovca je svejedno da li će se taj problem riješiti potpisivanjem ujednačenog KU-a na razini cijele Uljanik grupe ili će se ovo niveliranje plaća u “3. maju” regulirati parcijalno tako što će samo trećemajski sindikati i poslodavac potpisati aneks postojećem KU u riječkom brodogradilištu. U Uljanik grupi nisu skloni parcijalnim rješenjima već žele jedan, ujednačeni KU kojeg će potpisati svi sindikati koji djeluju u njihovim društvima. Zato bi se na sutrašnjem sastanku, prije pregovora o KU, trebao potpisati sporazum koji sve sindikate unutar Grupe čini reprezentativnim, neovisno o broju članova. - Kako radnici “3. maja” već nekoliko mjeseci neopravdano i nedopustivo ne mogu do većih materijalnih prava, ovo nikako nije trenutak za politiziranje i gradnju osobnih pozicija. Vjerujem da i u Jadranskom sindikatu, kao i u svakom drugom tijelu ili društvu, postoje i druge ovlaštene osobe za potpis barem ovog ujednačenog Kolektivnog ugovora te da jedan sindikat neće dozvoliti da radnici u Rijeci ili Puli budu taoci tvrdoglavosti i krivih procjena, kazao je predstavnik poslodavca u ovim pregovorima, Hrvoje Markulinčić, direktor Poslovno-informacijskih sustava Uljanik grupe. Orjana ANTEŠIĆ 8 Glas Istre Ponedjeljak, 30. ožujka 2015. Na čajanci prikupljeno 1.842 kune pula@glasistre.hr 591-515 PULA - Na petoj Humanitarnoj ajanci u disco klubu Uljanik sakupljeno je 1.842 kuna. Taj e iznos biti pridodan iznosu prikupljenom na prethodnoj ajanci, te e se osnovnoškolci Dnevnom centru donirati 3.577 kuna za kupnju njima najpotre- bitijih pomagala za rad. Naime, na ajanku je došlo 348 uenika sedmih i osmih razreda, a odrava se na inicijativu lanova Djejeg gradskog vijea grada Pule, u organizaciji Društva Naša djeca Pula i uz potporu Grada Pule. B. P. * PULA RAZMATRA OPCIJU DA UVEDE ZABRANU PIJENJA ALKOHOLA Velika šetnja pasa po Puli PULA - U povodu Meunarodnog dana napuštenih ivotinja Udruga za zaštitu ivotinja Snoopy organizira veliku šetnju pasa po Puli. Šetnja e se odrati u subotu, 4. travnja, što je ujedno i roendan udruge, s poetkom u 10.30 sati. Cilj je kroz boravak na otvorenom i druenja s psima, osvještavanje o problematici napuštenih pasa i ukazivanje na to da su socijalizirani i poslušni unato tome što nemaju vlasnika. Pridruiti se snoppyjevcima moe svatko uz mogunost šetnje vlastitih ljubimca ili napuštenih pasa udruge. Polazak je kraj fontane na trnici, a predvia se šetnja u trajanju od okvirno 30 do 45 minuta po glavnim pješakim zonama Pule. Više informacija moe se dobiti na Facebook stranici Snoopy, prijatelji za cijeli ivot, a za bilo kakav upit kontakt brojevi su 098-939-4188, 091-891-0883 i 092314-1053. G. R. Mladi si namjerav druga mjesta za M. ANGELINI Porukama po pročelju Gradske palače PULA - U subotu je oko podneva Sead Gavranovi s kredom, ili pastelnim bojama, ispisao Gradsku palau na Forumu raznim frazama. Na zid uz ulaz Gradske palae ispisao je “stop damiji i crkvi = nacizam, betonizaciji obale, Plominu c, trgovakim centrima, autoceste su naše, lovite kriminalce i arena trikotaa?”. Nakon toga uputio se na središte glavnog gradskog trga gdje je itajui vikao sline fraze remetei mir mnogobrojnih sugraana. N. S. Kartofilska izložba Uskrsne pisanice PULA - itaonica Kluba umirovljenika, u suradnji s Filatelistikim društvom Arena Pula, organizirala je kartofilsku izlobu u povodu nadolazeih blagdana nazvanu Uskršnje pisanice. Izloba Uskrsne pisanice, iji je autor Nikola Taratino, bit e postavljena u utorak, 31. oujka, i moi e se pogledati do 30. travnja. G. R. roeni 20. ožujka roeni su: Valentino Pu, sin Kristine; Emina Mušija, ki Milanije i Mersada; 22. ožujka roeni su: Maja Cvijanovi, ki Martine i Draena; Mija Osmi, ki Blanke; Ivan Smoljek, sin Dragane i Elvisa; Moris iki, sin Maje i Gorana. bez struje Zbog radova na naponskim postrojenjima danas e bez elektrine energije, od 8 do 15 sati, biti u naselju Monte Šerpo dijelovi ulica Brae eh, Dukieve i Šandaljske, a od 9 do 9.30 sati dio ulice Puntiela oko broja 40. Sutra e, pak, bez struje, od 8 do 14 sati, na Velom Vrhu biti dio Bunarske ulice oko broja 37, a od 12 do 14.30 sati dio Ulice Valseline, dok e od 12.30 do 14 sati bez struje biti Ulica M. Petrovia oko broja 21. 23û,1$%$/( 2%$9,-(67 2SüLQD %DOH REMDYLOD MH -DYQL QDWMHþDM ]D RVQLYDQMH SUDYD JUDÿHQMD X VYUKX VWDQRYDQMD L REDYOMDQMD JRVSRGDUVNH GMHODWQRVWL QD JUDÿHYLQVNRM þHVWLFLXYODVQLãWYX2SüLQH%DOH 7HNVWMDYQRJQDWMHþDMDLVWDNQXWMHQDRJODVQRMSORþL2SüLQH%DOH7UJ7R PDVR%HPERGDQDJRGLQH 3RQXGHVHPRJXGRVWDYLWL]DNOMXþQRGRJRGLQHGRVDWL 6YH LQIRUPDFLMH R QDWMHþDMX PRJX VH GRELWL X -HGLQVWYHQRP XSUDYQRP RGMHOX2SüLQH%DOHLOLQDWHO (S Titov park najomiljenije je okupljalište mladih Zabrane nikad nisu dobre, a ni neće biti moguće. Mi ćemo uvijek naći neki drugi način. Vi ste nekad pili na Lungomareu, mi sada pijemo u Titovom parku. U čemu je razlika?, kao iz topa nam je sasula u lice jedna poveća grupa mladih kada smo ih upitali što misle o prijedlogu zabrane alkohola maloljetnicima na javnim površinama, i koja bi im alternativa odgovarala Opijanje u parkovima na nekoliko metara od policije Ova bi odluka, dodaje, po- potrebama i problemima koji PIŠU Nera SOFTIĆ matrala jer se pokazalo da se i Borka PETROVIĆ zabrana prodaje alkohola na mogla da se djeca nekako ipak se odnose isključivo na Pulu. SNIMIO Manuel ANGELINI terenu ne poštuje te da ma- zaštite no istovremeno bi im Prije no što se prijedlog odluPULA - Vijeće za komunalnu prevenciju Grada Pule na posljednjoj je sjednici raspravljao o prijedlogu da se maloljetnicima zabrani konzumiranje alkoholnih pića na javnim mjestima. To je odmah izazvalo živu raspravu u javnosti te otvorilo brojna pitanja. Kako maloljetnici uopće dolaze u posjed alkoholnih pića kada je njihova prodaja maloljetnim osobama zabranjena? Kako doznajemo od Jasne Vekić, ravnateljice Gradskog društva Crvenog križa Pula i članice Vijeća za komunalnu prevenciju, ova se ideja raz- loljetnici lako dolaze do alko- se, zaključuje, trebala ponudihola. ti bolja alternativa na čemu se također radi. Dva-tri ispumpavanja Iz Grada Pule, pak, su nam vikendom poručili da se u nekoliko na- Problem je u tome što po- vrata raspravljalo o ovom prilicija mora uhvatiti nekoga na jedlogu. - Prikupljamo informacidjelu upravo u trenutku kada prodavač prodaje alkohol ma- je dobre prakse po uzoru na loljetniku, a drugi, što taj ma- druge gradove poput Karlovloljetnik uvijek može dati deset ca, Čakovca, Rijeke, Osijeka i kuna starijem prijatelju da mu Ogulina, koji već provode ovakupi bocu, pojašnjava Vekić kvu odluku kako bi se provjestanje s terena dodajući poda- rila funkcionalnost ovoga motak da su prije par godina, kada dela. Želi se razmotriti što više je CK provodio program pre- postojećih odluka i od svake vencije ranog pijenja, na Hit- preuzeti ono najbolje te uklonoj pomoći imali dva do tri is- piti u jednu koja će u konačnici biti u potpunosti prilagođena pumpavanja vikendom. ke uopće uputi na Gradsko vijeće na donošenje, stručnjaci će pomno razmotriti sve argumente te tek nakon toga donijeti konačni sud o prijedlogu iste na Gradsko vijeće, navode iz Grada. Predsjednica Komunalnog vijeća, dogradonačelnica Elena Puh Belci, pak, pojašnjava da se odluka odnosi samo na maloljetnike jer se upravo njima bavi ovo tijelo. Kako veli, iako postoji zakon koji brani kupovanje alkohola ovom se mjerom želi dodatno valorizirati jer je iz prakse vidljivo da se radi o kompleksnom problemu. pula Počupani oleandri na novoj cesti Ponedjeljak, 30. ožujka 2015. PULA - Na novoj etverotranoj cesti Pelieti - Šijana, na kojoj se još uvijek ureuje hortikultura, u noi s petka na subotu je poupano i ukradeno nekoliko desetaka tek zasaenih oleandara na zelenom pojasu koji razdvaja vozne trake. Dan ranije bilo je primjetno da na toj novoj dionici na ulazu u grad nedostaje dvadesetak tek zasaenih biljaka, a nakon posljednje krae nedostaju gotovo sve zasaene biljke sve na tom dijelu ceste. N. S. Goran ŠEBELI/CROPIX Glas Istre 9 * * MALOLJETNICIMA NA JAVNIM MJESTIMA, ALI MLADI PULJANI VEĆ IMAJU “REZERVNI” PLAN vaju pronaći neka a “zagrijavanje” Nakon “izlaska” ostaju hrpe praznih boca Ako ne mogu sami alkohol kupe punoljetni prijatelji - Pronaći ćemo drugo mjesto, konoba ili stan kod prijatelja, automobili, što god, rekli su nam gotovo svi mladi s kojima smo razgovarali u subotu navečer kada smo obišli tri pulska parka u kojima se vikendom okuplja mladež. “Zagrijavanje” pred izlazak D. Št. Zabrane nikad nisu dobre Herculanea ujutro ima pune ruke posla kako bi očistila park “Ukoliko se odluka donese sigurno ćemo se potruditi da djeci te dobi ponudimo i neke prikladne alternativne sadržaje.” Elena Puh Belci - Radit će se na prevenciji, organizirat će se radionice po školama, ali i educirati budući prodavači. Nadalje, nakon što se razmotre sve pozitivne i negativne strane takve odluke i ukoliko se ona donese sigurno ćemo se potruditi da djeci te dobi ponudimo i neke prikladne alternativne sadržaje, naglašava Puh Belci. Inače, ovakve odluke već imaju broji gradovi, a nama najbliža Rijeka donijela je istu prije godinu dana. Tada je, riječko Gradsko vijeće prihvatilo izmjene odluke o komunalnom redu u kojima je jedina sporna odredba bila zabrana pijenja alkoholnih pića na javnim mjestima, što su oporbeni vijećnici nazvali udarom na mlade. Kako smo se uvjerili na licu mjesta, pulska mladež upoznata je s namjerom zabrane pijenja alkohola u parkovima, no to ih ne zabrinjava previše, rekli su nam, jer zabranom se neće postići ništa. Šteta od tri do pet tisuća kuna Nakon vikend izlaska pulske mladei u parkovima gdje se okupljaju ostaju hrpe smea. Od plastinih vreica, boca, opušaka cigareta, a nisu rijetkost ni devastacije kanti za smee i druge opreme u parkovima. Takoer, po parkovima ostaju litre prolivenog alkohola, posebno crnog vina kojim se, gotovo svakog vikenda, zalijeva spomenik rtvama fašizma u Titovom parku. Herculanea stoga ima pune ruke posla u ranim jutarnjim satima kada dolaze oistiti parkove. Izvijestili su da je prosjena šteta koju poine mladi tijekom nonog provoda u parkovima od tri do pet tisua kuna. Najviše stradavaju raspršivai, ukrasno bilje, te spomenici koje treba prati šmrkom pod visokim tlakom da bi se uklonila sva prljavština. Ekscesno pijenje Mladi piju da se napiju. Ovakvom “ekscesnom” pijenju naješe su skloni mladi izmeu 16. i 24. godine starosti koji pijenje najviše prakticiraju u parkovima, u neijem stanu ili mjestima gdje se okupljaju uglavnom prije veernjeg izlaska. ak 55 posto mladia i 43 posto djevojaka izjavilo da je tako pilo u posljednjih mjesec dana, pokazalo je istraivanje Organizacije mladih Status M iz Zagreba. Prva nam je stanica bila Titov park, najpopularniji među mladima jer se nalazi točno na sredini puta između Pietas Julije, Rock caffea i Kluba Uljanik, gdje mladež odlazi nakon zabave u parku. Kako su nam pojasnili, u parkovima se nađu da se “zagriju” prije izlaska i onda kreću dalje. Prije toga se u vinarijama, trgovinama, kioscima, ovisi gdje uspiju kupiti bez predočenja osobne iskaznice, kupe boce alkohola i krene se tulumariti. Već pri prvom kontaktu s njima, a bilo je tek 23 sata, bilo nam je jasno da su već dobrano “nacvrcani” i nisu imali problema razgovarati s nama. Jedino što im je zasmetalo je fotografiranje jer kako su rekli, “znaju svoja prava i da ih ne smijemo slikati bez njihovog odobrenja”. Poštujući njihove želje, krenuli smo od grupe do grupe mladih ne bi li doznali što bi za njih bila alternativa i što kažu na namjeru uvođenja zabrane. - Zabrane nikad nisu dobre, a ni neće biti moguće. Mi ćemo uvijek naći neki drugi način. Vi ste nekad pili na Lungomareu, mi sada pijemo u Titovom parku. U čemu je razlika?, kao iz topa nam je sasula u lice jedna poveća grupa mladih kada smo ih upitali što misle o zabrani i koja bi im alternativa odgovarala. Alternativa je više novca, složili su se na koncu, objašnjavajući nam da piju u parkovima jer nemaju love da budu u kafićima ili restoranima. - Znate koliko bi morali potrošiti kada bi pet sati bili u kafiću? Ovako si kupimo boce i pijemo u parku, nastavili su objašnjavati, uopće ne uzimajući u obzir mogućnost zabave bez alkohola. Možda ne bi bilo loše da nam organiziraju nekakav šator, mjesto gdje se možemo nalaziti, ali ne bi trebalo biti pod strogim nadzorom jer se onda ne možemo opustiti, vele nam, pak, nekoliko djevojaka s kojima smo razgovarali. Nema u tome ništa loše što se skupljamo u parku, kažu nam, mladi smo i želimo se zabavljati. Dodali su, također, da znaju da možda nekad pojedinci pretjeraju, no kad se sve zbroji i oduzme, nije to ništa strašno, to je samo odrastanje. Mladi su i žele se zabaviti Na pitanje da li ih je policija ili gradsko redarstvo ikad posjetilo u parku i upozorilo na nedolično ponašanje, ili podsjetilo na zabranu kupovine alkohola, odgovaraju da se nisu s time susreli. Isto tako, kažu nam, nemaju ni problema s kupnjom alkohola iako su maloljetni. Kažu nam da su tek nekoliko puta doživjeli da ne mogu kupiti bocu jer su maloljetni. Taj “problem” onda riješe tako što nekom tko je napunio 18 godina daju novac pa kupi za sve. Hoće li stoga eventualno uvođenje zabrane pijenja alkohola na javnim mjestima nešto promijeniti ostaje za vidjeti, no prema svemu sudeći, efekta možda neće biti jer kao što i sami mladi kažu, pronaći će već neki drugi način. Problem je to koji bi se trebao rješavati na široj razini, od obitelji, obrazovnih ustanova i države u cjelini, a ne na lokalnoj, uvodeći zabrane. pula ir do Zadra i nazad N. L. PULA - Kada s petnaest godina poeliš biciklom dokazati sebi i drugima da moeš odvoziti turu dugu 600 kilometara u šest dana i da te u tome ništa ne moe sprijeiti, onda zabrinutom roditelju ne preostaje drugo nego - prikljuiti se! Tako su se u nedjelju ispred Arene, ispraeni rodbinom i prijateljima, put Zadra uputili Barbara i njen otac an Brkljaa, ona na svome “Cube” biciklu, dok e tata u pratnji biti u svome nedavno nabavljenom, i uz mnogo peripetija, tek registriranom neobinom i u Hrvatskoj jedinstvenom vozilu, trokolici, kineske marke ZTR s motorom od 250 “kubika”. Oboje zaljubljenici u biciklizam i zdrav ivot, iskoristit e ovaj šestodnevni izlet kako bi promovirali cycloturizam u Istri, kako bi Barbara ostvarila svoje elje, a i tata bi rado “razradio” svog novog ljubimca, usput pod budnim okom paziti na svoju jedinicu i voziti za njom potrebnu im prtljagu. Prva etapa putovanja završava u Rijeci. Nakon toga se ide u Novalju, pa u Zadar, a u povratku e se obii i Krk, Lošinj i Cres. N. L. Projektom Mandrač do ljepšeg grada PULA - Zamjenica gradonaelnika Elena Puh Belci prisustvovala je ocjenjivanju maketa klupa koje su oslikali vrijedni uenici Osnovne škole Veli Vrh, a koja oznaava poetak projekta “Mandra”. Zamjenica gradonaelnika pohvalila je ideju i poeljela puno uspjeha i dobrih projekata koji potiu kreativnost, a imaju funkciju uljepšavanja grada. Projekt “Mandra” pokrenut je na inicijativu pulske umjetnice Roberte Weissman Nagy i bivše uenice škole Veli Vrh Petre Kancijani. Osmišljen je na nain da se oivi luica Mandra nasuprot eljeznike stanice gdje su se nekada vezivale batane, pasare i mali ribarski brodovi. Projekt zapoinje postavljanjem prve klupe oslikane djejim radovima u luicu poetkom travnja, a završava postavljanjem još dvije klupe u lipnju. Ipak, svi okupljeni sloili su se da e nastaviti s novim idejama i sadrajima koji obogauju ivotni prostor Velog Vrha. Za realizaciju projekta zasluni su Grad Pula, Lions club, Udruga “Mandra” i Final-dekor d.o.o. B. P. Ponedjeljak, 30. ožujka 2015. ZATVOREN PRILAZ PARKIRALIŠTU TALIJANSKE OSNOVNE ŠKOLE Iskrcavanje djece na frekventnoj prometnici Roditelji negoduju zbog zatvorenog parkirališta škole jer su prisiljeni djecu iskrcavati na frekventnoj prometnici. Riječ je o školi koju pohađaju učenici iz svih dijelova grada pa većinu dovoze roditelji automobilima PULA - Roditelje učenika Osnovne škole Giuseppina Martinuzzi u petak je dočekao zatvoren ulaz u školsko parkiralište. To im je, kako kažu, donijelo velike probleme jer zatvoreno je okretište za automobile te djecu iskrcavaju na frekventnoj prometnici zbog nemogućnosti okreta. Riječ je o školi koju pohađaju učenici iz svih dijelova grada, pa većinu dovoze roditelji automobilima. M. ANGELINI Glas Istre Stupićima spriječen ulazak na parkiralište talijanske osnovne škole M. ANGELINI 10 Problemi zbog bolnice Roditelji kažu da je parkiralište za njih zatvoreno kako bi nastavnici ondje mogli parkirati svoja vozila. U petak je to na parkingu izazvalo pravi kaos, a bespotrebno, smatra jedna majka (podaci poznati redakciji), te ističe da se je to moglo riješiti jednostavnije. Također, smatraju da se je o tome u školi unaprijed trebalo razgovarati s predstavnicima roditelja. - Mislim da je ovakav način iskrcavanja djece na frekventnoj prometnici u potpunosti neprihvatljiv. Nemam ništa protiv osiguranog parkirališta za vozila nastavnika, ali ovo rješenje je apsurdno. Ukoliko se ne pronađe neka Talijanska srednja škola parkiralište je zapriječila rampom alternativa, krenut ćemo s potpisivanjem peticije, najavila je u ime grupe roditelja. Medijima je ravnateljica škole Susanna Cerlon potvrdila da je parkiralište zatvoreno, ali i da su roditelji o tome obaviješteni prije dva tjedna. Navela je i kako je ovo trenutno jedino rješenje koje je škola mogla poduzeti. Problemi su, kaže, počeli zatvaranjem ulaza u bolnički krug, te su parkiralište škole zauzimali korisnici i djelatnici bolnice. Ondje i inače, protivno znaku zabrane, parkiraju djelatnici pekara i kafića, nje, ali pritom naglašava da će se situacija riješiti, a prema savjetu komunalnih redara, to će biti osiguravanje rezerviranih parkirnih mjesta za roditelje, te je odluka i donijeta u skladu sa savjetima komunalnih redara, koji su već više puta reagirali dižući nepropisno parkirane automobile s parkinga. Napominje da je u školi sigurnost djece na prvom mjestu te da bi ona svakako trebala no kako izjavljuje ravnatelji- biti ispred automobila. ca, “morali smo reagirati kad su dostavljači školske hrane Za roditelje 12, za rekli da im je to u ovakvim nastavnike 25 mjesta uvjetima neomogućeno.”. Žute linije rezerviranih Drugi razlog zatvaranja par- mjesta bi na parkingu trebakirališta je, rekla je ravnatelji- le osvanuti čim se vremenske ca medijima, omogućavanje prilike stabiliziraju. Na taj će prolaska za vozila interven- način prvi dio parkinga biti tnih službi, vatrogasaca i hit- za roditelje djece s ukupno ne pomoći. Kružno okreti- 12 parkirnih mjesta, dok će šte je zatvoreno, pojasnila je, na drugom dijelu parkirati iszbog toga što su ga osim ro- ključivo djelatnici kojima će ditelja koristili i svi ostali, ko- na raspolaganju biti 25 do 28 jima nije dozvoljeno parkira- mjesta. Smatra da će se sve nje na tom parkingu. normalizirati kad se otvori Ravnateljica kaže da ovo parkiralište bolnice. S. ROJNIĆ SINKOVIĆ zatvaranje nije sretno rješe- GRADONAČELNIK PRIMIO PREDSTAVNIKE BIVŠIH OMLADINSKIH AKTIVISTA Vježba pulskih speleologa u podzemlju Ćićarije PULA - Proteklog vikenda Stanica Pula Hrvatske gorske slube spašavanja odrala je redovnu godišnju vjebu spašavanja iz speleoloških objekata. U vjebi je sudjelovalo 18 pripadnika stanice i 3 speleologa iz Speleološke udruge Pula koji su “glumili” unesreenu ekipu u 60-ak metara dubokoj i gotovo 100 metara dugoj jami nedaleko od Raje Vasi na iariji. Cjelokupna akcija spašavanja, od dojave do izvlaenja “ozlijeenog” speleologa na površinu i raspremanja jame, trajala je manje od 6,5 sati. S ciljem preventivnog djelovanja vjebe speleospašavanja se naješe odravaju upravo u speleološkim objektima koji se intenzivno i dugotrajno istrauju ili se koriste za speleološke škole, te je tako i jama u kojoj je odrana vjeba jedan od objekata koji se radi povoljnih morfoloških karakteristika koristi sa edukaciju novih naraštaja spelologa. N. S. Nikad veća potreba promicanja antifašizma PULA - Gradonačelnik Pule Boris Miletić i predsjednik Gradskog vijeća Robert Cvek, sa zamjenikom Ardemiom Zimolom te predstavnicom TZ Pule Vesnom Jovičić, ugostili su u prostorijama Komunalne palače predstavnike bivših omladinskih aktivista Istre, Rijeke, Hrvatskog primorja, otoka i Gorskog kotra. Dobrodošlicu u Pulu zaželio im je gradonačelnik Boris Miletić koji se osvrnuo na vrijednosti antifašizma koje kako kaže baštinimo i na koje se ponosimo u našem gradu. - Temelji suvremene Europe leže upravo na antifašizmu te s toga potreba za promicanjem vrijednosti antifašizma nikad nije bila veća, nadodao je Miletić koji je ujedno pozvao sve predstavnike bivših omladinskih aktivista da posjete novouređeni Titov park. Pozdravima se pridružio predsjednik Gradskog vijeća Robert Cvek koji je nadodao kako je Pula grad bogate antifašističke povijesti koju treba čuvati i prenositi na buduće generacije. Ovaj deseti jubilarni susret predstavnici bivših omladinskih aktivista započeli su simboličnim okupljanjem na Učki, mjestu gdje je reformi- rana 1. Istarska brigada Vladimir Gortan te održana 1. oblasna konferencija Ujedinjenog saveza antifašističke omladine Hrvatske (USAOH-a) za Istru. Značajno je i to da se susret organizira u godini u kojoj se obilježava 70-a obljetnica pobjede nad fašizmom i 60-a obljetnica organiziranja prvog Omladinskog marša na Učku. Ovakvi susreti za cilj prvenstveno imaju njegovanje antifašističkih tradicija naroda našeg kraja, sjećanje na svijetle tekovine borbe naših predaka za nacionalnu slobodu, socijalnu pravdu i humano uređeno društvo. G. R. pula Glas Istre 11 Ponedjeljak, 30. ožujka 2015. PRIJEDLOG SMJERNICA ZA ORGANIZACIJU I RAZVOJ PULSKOG SUSTAVA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA U odnosu na prethodnu godinu sustav zaštite i spašavanja je unaprijeđen. Evidentno je da je tijekom prošle godine tako učinjeno niz kvalitativnih pomaka u razvoju pa ne čudi da je istarski ZiS proglašen najboljim u državi PULA - Među aktima koje je u posljednje vrijeme donio gradonačelnik Boris Miletić, a koji još treba potvrditi Gradsko vijeće, donesen je prijedlog smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja do 2017. godine. Cilj sustava je povećanje i unaprjeđenje osposobljenosti te razvoj svih operativnih snaga za reagiranje u nesrećama, a koje djeluju u sustavu zaštite i spašavanja. Milijun kuna više Prema tim smjernicama, za vatrogasna zapovjedništva i postrojbe je među ostalim potrebno dodatno opremanje, osposobljavanje i usavršavanje prema planovima zaštite od požara, Stožeru za zaštitu i spašavanje obuka članova stožera te opremanje članova osobnom i skupnom opre- M. MIJOŠEK Za vatrogastvo ove godine planirano 16,3 milijuna kuna mom, a za zapovjedništvo i postrojbe civilne zaštite nastaviti opremanje. U prijedlogu smjernica je navedeno da je prema izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i spašavanje potrebno utvrditi izvore i način financiranja sustava pa je tako potrebno osigurati sredstva iz proračuna, i to za vatrogastvo, civilnu zaštitu, udruge koje se bave zaštitom i spašavanjem temeljem posebnih propisa, te sredstva za provođenje zaštite i spašavanja. Za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja ove su godine za civilnu zaštitu planirana sredstva od 110 tisuća kuna, za skloništa 438 tisuća kuna, za Vatrogasne zajednice IŽ 115 tisu- Vatrogascima milijun kuna više nego lani ća kuna, te 40 tisuća kuna za udruge koje sudjeluju u nirano ukupno 16,3 miliZadatak Stožera za zaštitu strofa, suradnja s nositeljima sustavu zaštite i spašava- juna kuna, gotovo milijun i spašavanje je koordinacija poslova, aktivnosti i mjera zanja. Za vatrogastvo je pla- više nego lani. u slučaju većih nesreća i kata- štita i spašavanja. Grad Pula, prema izvješću za prošlu godinu ZiS-a, raspolaže dovoljnim brojem operativnih snaga zaštite i spašavanja, kako stalnih, tako i pričuvnih. Trenutno stanje zaštite i spašavanja je na pozitivnom nivou i u odnosu na prethodnu godinu, sustav zaštite i spašavanja je unaprijeđen i učinjen je pomak, posebno u dijelu nabave opreme. Najviše poplava Evidentno je da je tijekom prošle godine tako učinjeno niz kvalitativnih pomaka u razvoju i unaprjeđenju sustava zaštite i spašavanja te je time stvoren dobar temelj za organizirano djelovanje u slučaju većih nesreća. Što se tiče većih i zahtjevnijih intervencija koje su prošle godine imali vatrogasci bili su svakako poslovi oko poplava. U veljači su u čak 23 navrata ispumpavali podrume stambenih objekata, a imali su i niz intervencija tijekom plavljenja grada, pogotovo sredinom srpnja kada je u Puli pala rekordna količina kiše od čak 170 milimetra po metru četvornom. N. SOFTIĆ 12 Glas Istre Ponedjeljak, 30. ožujka 2015. KAŠTELIR - Na podruju opina Kaštelir, Kaštelir - Labinci i Viinada, od danas do 7. travnja provodit e se preventivna akcija deratizacije odnosno trovanja glodavaca na javnim površinama i zajednikim dijelovima zgrada. Deratizacija protiv glodavaca istra@glasistre.hr 591-514 * NOVIGRAĐANI SPREMNI NA GRAĐANSKI Poziv za potpore poduzetnicima VODNJAN - Javni poziv za dodjelu potpora za razvoj poduzetništva u ovoj godini raspisao je Grad Vodnjan, a financijska sredstva dodjeljivat e kroz pet mjera. Novoosnovane tvrtke za poduzetništvo mogu ostvariti do 3.000 kuna, dok poduzetnici za financiranje pripreme i kandidiranje EU projekata mogu dobiti i do deset tisua kuna, od ega 70 posto sufinancira Vodnjan, a 30 posto Istarska upanija. Grad je kao potporu za novozapošljavanje i samozapošljavanje odredio do 8.000 kuna za bruto plau, a do 5.000 kuna po poduzetniku za sufinanciranje ulaganja u standarde kvalitete. Na ime subvencionirana troškova polaganja strunih i majstorskih ispita poslodavci mogu dobiti po 3.000 kuna po osobi koja se usavršava, a maksimalno za tri osobe. Cjelovit tekst poziva s uvjetima za apliciranje za gradske potpore dostupan je na internet stranicama Grada Vodnjana. Z. S. Umoljavaju se graani da za vrijeme trajanja deratizacije domae ivotinje dre zatvorene, a djecu pod nadzorom, ne diraju mamce i oiste zajednike dijelove zgrada. U sluaju kiše akcija se odgaa za prvi povoljni dan. N. S. Koncesija za ugos pojasu bez stru BIZARNA ODLUKA MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE Školarci posjetili dom za starije i nemoćne ci, izradili su uskrsna jaja. Tom su prilikom, pred mnogobrojnom publikom, nagraeni uenici koji su uestvovali u kvizovima i natjecanjima, kao i oni koji se trude uljepšati ivot starijim i nemonim osobama. Uenici e nastaviti druenje s korisnicima Obiteljskog doma Moja hia ve krajem proljea i to na otvorenom, a tema e biti “U zdravom tijelu zdrav duh”. N. S. bez struje U ponedjeljak e bez elektrine energije od 8.30 do 10 sati biti dio Smoljanci prema Salambati, od 8.30 do 11.30 u Muntiću naselje Markolovi, od 12.30 do 13.30 dio Gajane prema sjeveru, a od 12.30 do 14 sati centar Marčane oko broja 150. U Rovinju struje od 8.30 do 13 sati nee imati Ulica De Amicis, Uska ulica, dio Gortanove ulice, dio Ulice Fontera, dio Pazinske ulice, Ulica Androaleme, dio Ulice Augusta Ferri, ulice Zuliani i Jurja Dobrile. Na podruju Porea bez struje e od 9 do 11 sati biti Cancini, Stranići kod Porea, Rošini, Barbići, Gedići, St. Vergotini i Dvori, a na podruju Buzeta od 8 do 12 sati naselja Srnegla, Mandalenići, Šakori, Veli i Mali Mlun, Brnozi, Majeri, Tuki, Pračana, Beneži, Pigini, Sovinjak, Sirotići, Jermanija, Sovinjak, Sovinjsko Polje i Rušnjak. Na Pazinštini struje nee imati Mavri, Brest i Dolenja Vas od 8.30 do 14 sati, a dio Cvitani preko ceste od 9 do 12 sati. bez vode U utorak e bez vode od 8 do 22 sata biti Barban, a od 8 do 12 sati Marčana, Marčanski dvori, Valtura, Muntić, Ušićevi dvori i Radeki polje. Za naselja Bateli, Puntera, Hrboki, Borinići, Hreljići, Manjadvorci i Filipana postoji mogunost smanjenog pritiska u popodnevnim satima. Razlog višesatnom prekidu opskrbe na ovako velikom podruju iz Vodovoda Pula opravdavaju prespajanjem voda na by-pass. Uslijed radova mogue je zamuenje vode pa mole potrošae da im za svako vee zamuenje i jave. Opskrba pitkom vodom omoguit e se u Barbanu na placi i u ostalim podrujima prema pozivu na broj 529972 u Dispeerski centar Vodovoda. Plaža na Karpinjanu samo je dio odmorišno-rekreacijskih sadržaja PIŠE Mirjan RIMANIĆ Postupak dodjele koncesije je bizaran, kaže novigradski gradonačelnik Anteo Milos. Dodaje da djelatnici Hrvatskih šuma prije toga nisu obišli teren, ni vidjeli što je na tom prostoru i tko o njemu brine, već su, kaže, nekakvim dekretom raspisali natječaj i objavili ga Slobodnoj Dalmaciji, novini koju je u Novigradu gotovo nemoguće nabaviti NOVIGRAD - Odluka ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine o davanju u zakup šumskog zemljišta na lokaciji sportsko-rekreacijske zone Mujela na poluotoku Karpinjanu tvrtki Molekula Vitae iz Poreča izazvala je burne reakcije Novigrađana i gradskih čelnika. Oni se ogorčeno protive odluci Ministarstva poljoprivrede, koje je na prijedlog Hrvatskih šuma privatnoj tvrtki za 17 tisuća kuna (plus PDV) godišnje ustupilo koncesiju za ugostiteljsku djelatnost u sportsko-rekreacijskoj zoni na području zelenog pojasa uz priobalnu šetnicu. Zemljište se daje u zakup na pet godina u svrhu postav- Anteo Milos i Vladimir Torbica - graani imaju pravo na sve ljanja privremenog kioska do oblike nenasilne blokade 12 metara četvornih, te 200 moguće nabaviti. Grad No- na toj lokaciji mogao odometra četvornih za postav- vigrad, kaže Milos nikada briti obavljanje ugostiteljske nije raspravljao o tomu da se djelatnosti. Međutim odluljanje stolova i klupa. na tom mjestu nešto slično čeno je da to područje ostaNema ni minimalnih može napraviti, iako je pu- ne zaštićeno isključivo za higijenskih uvjeta tem koncesijskih odobrenja sport, rekreaciju i šetnju. To Postupak dodjele koncesije je bizaran, kaže novigradski gradonačelnik Anteo Milos, dodajući kako djelatnici Hrvatskih šuma prije toga nisu obišli teren i vidjeli što je na tom prostoru i tko o njemu brine, već su, kaže, nekakvim dekretom raspisali natječaj i objavili ga Slobodnoj Dalmaciji, novini koju je u Novigradu gotovo neM. RIMANI ŠIŠAN - Uenici podrunog odjela Šišan Osnovne škole dr. Mate Demarina Medulin, prije nego li su otišli na proljetne praznike, posjetili su korisnike Obiteljskog doma za starije i nemone osobe Moja hia u Šišanu. Sa svojim uiteljicama Dejanom Posavac, Natašom Zenzerovi i ravnateljicom Dragicom Dori, uz veselo druenje razliitih generacija na kreativnoj radioni- “To su područje uz plažu uređivale generacije Novigrađana. Građani su sami zasadili stabla i brinuli o okolišu. Je li uopće moguće podići ugostiteljski objekt bez infrastrukture?” Anteo Milos su područje uz plažu uređivale generacije Novigrađana. Građani su sami zasadili stabla, pa i brinuli o njima, kao i tamošnjem okolišu. Je li u praksi moguće podići ugostiteljski objekt na prostoru bez ikakve infrastrukture? Na području Mujele, do prostora na kojem Molekula Vitae namjerava podići ugostiteljski objekt nema pristupnog puta, nema struje ni vode, niti kanalizacije. Milos se pita kakvu to ugostiteljsku djelatnost netko iz Zagreba pokušava otvoriti na tom izoliranom prostoru, na kojem ne postoje ni minimalni higijenski niti tehnički uvjeti za normalnu ugostiteljsku djelatnost. Toliko u ovoj odluci ima apsurda, kaže Milos vjerujući da ministar prilikom njena potpisivanja nije bio upoznat sa stvaranim stanjem na terenu. Zato građani Novigrada traže da ministar vidi što se u ovom slučaju dogodilo i da opozove svoju odluku. Proteklog tjedna građani su istra Veselo druženje na Marcilnici Ponedjeljak, 30. ožujka 2015. LABIN - Veselo je bilo juer u Dnevnom centru na Marcilnici, koji su pratnji volonterki labinskog Crvenog kria posjetili uenici drugog razreda Osnovne škole Matije Vlaia s uiteljicom Marinom Frankovi. Uenici su obradovali korisnike recitacijama, pjesmom i plesom, a ususret predstojeim blagdanima poklonili su im uskrsna jaja koja su sami pobojali. Korisnici Centra spremno si i s veseljem otpjevati ili izrecitirati pokoju pjesmu. A.Š. A. Š. Glas Istre 13 * * NEPOSLUH KAKO BI ZAŠTITILI PRIRODU I OKOLIŠ NA POLUOTOKU KARPINJANU stiteljski kiosk na zelenom uje, vode i kanalizacije! Molekula Vitae: Bit će to ekološki kiosk M. RIMANI Odvjetnik Molekule Vitae, Nedib Toromanovi, na vidi razloga za ovoliku “buku” budui da se, kako kae, radio o ekološkom kiosku. On ne nalazi inkopatibilnost postojeih sadraja s ugostiteljskim objektom, a ne razumije i što je to u ovom sluaju za Grad Novigrad neprimjeren sadraj. To što Grad Novigrad desetljeima ureuje ovaj prostor, smatra Toromanovi, nije potkrijepljeno nikakvim zakonskim pravnim osnovom. U konanici zemljište je u vlasništvu Republike Hrvatske kojim upravljaju Hrvatske šume, stoga, kae Toromanovi, a tako proizlazi iz pisma pomonika ministra poljoprivrede Domagoja Kriaja, da Ministarstvo o svom postupku nije bilo duno konzultirati lokalnu samoupravu. Prostor na kojem se namjerava postaviti ugostiteljski objekt iz bunta s gradskim komunalcima ondje zasadili nova stabla pokazujući time da će ustrajati u zaštiti ovog područja, kaže Milos dodajući, kako će građani koristiti sva sredstva građanskog neposluha kako bi taj prostor za- držali kao prostor sporta i rekreacije. Da se na Mujeli namjerava postaviti montažni ugostiteljski objekt, Grad Novigrad, pa i gradonačelnik osobno, doznali su tek sredinom veljače kad je Molekula Vitae od Grada zatražila omogućavanje priključka na vodovodnu i elektro mrežu, te ako postoji mogućnost i priključak na kanalizacijski sustav ili pak postavljenje tanka za otpadnu vodu. M. RIMANI Poluotok Karpinjan, prelijepa priroda u kojoj nema mjesta za ugostiteljstvo “po dekretu” Od blokada do zauzimanja prostora Iznenađeni je Milos odmah uputio pismo Ministarstvu poljoprivrede u kojem izvješćuje kako se, prema Prostornom planu uređenja Grada Novigrada, radi o području šume posebne namjene, namijenjene prvenstveno odmoru i rekreaciji. Budući da se radi o području namijenjenom isključivo odmoru i rekreaciji u očuvanom prirodnom okolišu ovdje ne postoji sustav vodoopskrbe ni elektroenergetske mreže, niti odvodnje otpadnih voda. “Naglašavamo da Grad ni pod koju cijenu nije spreman traženu infrastrukturu uvoditi u ovaj zaštićeni dio gradskog naselja”, pisao je Milos Ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini. Predsjednik novigradskog Gradskog vijeća Vladimir Torbica, dodaje da će u slučaju, ako ministar ne opozive svoju odluku, građani učiniti sve da se ne ostvari zahtjev iz odluke. Ukoliko izostane dobra volja, građani imaju pra- Nezadovoljni su Novigraani ali i njihovi predstavnici u Gradskom vijeću vo na sve od blokade i zauzimanja prostora, pa do sadnje stabala i istraživanja na tom prostru, zapravo, kaže Torbica, sve ono što smatraju da je u okviru nenasilnog očitovanja. “Nažalost bilo je slučajeva i da se ono što započne nenasiljem zna oteti kontroli. Mi ne želimo da do toga dođe i zato molimo sve nadležne da donesu pravednu odluku”, kaže Torbica. Gradu Novigradu u svim aktivnostima na osporavanju i poništenju Odluke o davanju u zakup šumskog zemljišta na Karpinjanu podršku su na sjednici Gradskog vijeće jednoglasno dali svi vijećnici, a javno i Katarina Nemet (IDS), Elena Veznaver Radeljak (Zeleni savez - Zeleni), Vlado Jažić (SDP), Mato Gavrić (HDZ), te Damjan Ribarić (HSU). S njima su se solidarizirali dr. Sonja “Nažalost bilo je slučajeva i da se ono što započne nenasiljem zna oteti kontroli. Mi ne želimo da do toga dođe i zato molimo sve nadležne da donesu pravednu odluku.” Vladimir Torbica Šikanić iz Zdravog Novigrada, Veznaver Radeljak i kao predstavnica Zelenog Novigrada, Iva Olujić predsjednica gradskog Saveza sportova i Odbojkaškog kluba Novigrad, Drago Penava iz Društva gljivara Boletus, Ilari Miani iz gradskog Savjeta mladih, Andrea Zancola iz DVD-a Neapolis, te Denis Šerbečić, predstavnik grupe mladih Novigrađana koji su inicirali opremanje rekreativnog poligona za vježbanje na prostoru sportsko-rekreacijske zone na rtu Mujela. Jednoglasna podrška svih vijećnika Svi su oni suglasni se od ministra Jakovine zatraži se da u okviru svojih ovlasti opozove odluku zbog krivo utvrđenih činjenica u postupku, a od svih saborskih zastupnika iz Istre traže da o ovom problemu postave pitanje na aktualnom satu Sabora. Od župana Flega traže se da dogovori susret s ministrom Jakovinom, koji u srijedu boravi u radnom posjetu Istri, te da nadležne državne institucije preispitaju postupak i spriječe uzurpaciju javnog prostora na štetu građana. Novigrađani od Hrvatskih šuma traže da se pri donošenju odluka za područje Novigrada ubuduće konzultira Grad, u duhu korektnih i partnerskih odnosa. istra Glas Istre LIŽNJAN PRIPREMIO 40 TAKSI-DOZVOLA Za kilometar vožnje 33 kune Uz ovaj poziv, na internetskim stranicama Opine Linjan objavljena je i Odluka o cjeniku usluga autotaksi prijevoza koji je poetkom tjedna donijela naelnica Maja Cvek. Prema njoj poetna cijena vonje iznosi 20 kuna, bez obzira radi li se o osobnom automobilu ili kombiju. Prijevoz do etiri osobe iznosit e po kilometru 13 kuna, odnosno 18 kuna u sluaju prijevoza od pet do osam osoba u kombiju. Nona vonja, od 22 do 5 sati, te vonja nedjeljom, dravnim praznikom i blagdanom skuplja je 20 posto više, a ekanje po satu iznosi ak 100 kuna! Taksisti prtljagu mogu naplatiti pet kuna po komadu, dok e cijenu za vonju na relaciji duoj od 20 kilometara ili za bilo kakve ostale usluge taksist i stranka formirati pogodbom. Z. S. Arhiva LIŽNJAN - Javni poziv za podnošenje zahtjeva za dozvole za obavljanje autotaksi prijevoza raspisala je Opina Linjan, a u planu ima izdati 40 dozvola na pet godina, odnosno do isteka vaenja licencije. Zanimljivo, dozvole se izdaju samo prijevoznicima s prebivalištem ili sa sjedištem na podruju opine. Jedna dozvola bit e dodijeljena za jedno vozilo, a ukoliko je podnesen vei broj zahtjeva od predvienog broja, prednost e imati oni prijevoznici koji su u trenutku stupanja na snagu Odluke o autotaksi prijevozu ve posjedovali vaeu licenciju ishoenu pri uredu Dravne uprave - Slube za gospodarstvo. Po pojedinom podnositelju zahtjeva mogue je izdati etiri dozvole, a visina naknade za izdavanje po vozilu je tisuu kuna. Ponedjeljak, 30. ožujka 2015. NA GRADSKOM VIJEĆU O RASPISANOM NATJEČAJU ZA PRVOG ČOVJEKA POU-a Zna li se već budući ravnatelj Učilišta? Vijećnik Robert Velenik (IDS) nije opovrgnuo buduću kandidaturu na mjesto ravnatelja POU-a, ali je Rodoljubu Kosiću spočitnuo da ovakvim istupima uznemirava djelatnike Doma obrtnika čiji je Velenik direktor POREČ - Po gradu se već dva tjedna naveliko priča da će vijećnik Robert Velenik biti novi ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta Poreča, a natječaj za to radno mjesto još nije niti objavljen, kazao je Rodoljub Kosić (Kosićeva nezavisna lista). Gradonačelnik Edi Štifanić mu je odgovorio da će se sukladno zakonu provesti natječaj na kojem će biti izabrana najbolja osoba za taj posao. Neće kupiti “zgradu sa stotinjak mačaka” Uskrsni darovi socijalno ugroženima PAZIN - Uoi Uskrsa Grad Pazin je za socijalno ugroene osobe i obitelji pripremio 90 poklon paketa. Pojedinana vrijednost svakog paketa u kojem su prehrambeni artikli i higijenske potrepštine iznosi 150 kuna, a popis korisnika sastavljen je u suradnji sa Centrom za socijalnu skrb Pazina, Gradskim društvom Crvenog kria Pazin te predstavnicima vijea mjesnih odbora. Uz to Gradsko društvo Crvenog kria Pazina osiguralo je dodatnih 30 paketa za korisnike s podruja Grada, te 70 paketa za korisnike s podruja susjednih opina u istoj pojedinanoj vrijednosti. Podjelu paketa za podruje vršit e djelatnici Grada Pazina i Gradskog društva Crvenog kria Pazina u njihovim prostorima na adresi Ernesta Jelušia 2, u vremenu od 9 do 15 sati. M. R. Vijećnik Robert Velenik (IDS) nije opovrgnuo buduću kandidaturu na mjesto ravnatelja POU, ali je Kosiću spočitnuo da ovakvim istupima uznemirava djelatnike Doma obrtnika čiji je Velenik direktor. Kosiću je uzvratio da se kandidirao za gradonačelnika tek kada je znao za sigurno radno mjesto u Rijeci (Kosić je u vrijeme izbora 2013. smijenjen s pozicije direktora Usluge Poreč, a uskoro se zaposlio kao menadžer Hrvatskih voda op.n.) Luka Šergo (IDS) se zanimao hoće li Grad kupiti objekt, u starom gradu blizu trga Marafora, kojeg je ovršila Arhiva/Jelena PREKALJ 14 Na Trgu Marafor prodaje se “kuća s mačkama” jedna banka. Na dražbi održanoj u veljači nije se javio nijedan zainteresirani kupac. “Zgradu sa stotinjak mačaka”, kako ju je nazvao gradonačelnik Štifanić, Grad zasad neće kupovati premda ima pravo prvokupa. Početna je ponuđena cijena je iznosila 13 milijuna, kazao je Štifanić, što im je bilo previše. Stevo Žufić (Kosićeva nezavisna lista) je tražio da se uredi, od valova uništena, plaža Riveta između hotela Riviere i Talijanske osnovne škole. Gradski komunalni pročelnik Marino Poropat naveo je da se plaža odnosno šetnica sanirala više puta. Rezultati su bili kratkotrajni zbog siline valova na tom pojasu, pa je u planu obimniji zahvat o čemu traju dogovori s konzervatorima. Montažni rotor na Finidi s uređenim okolišem bit će dovršen do 1. svibnja, od- govorio je pročelnik Poropat vijećniku Eugenu Stanissi (IDS). Snježana Mekota (Mekotina nezavisna lista) je tražila da se s dezinsekcijom započne ranije budući je lani bila velika navala komaraca. Pročelnik Poropat je kazao da tek sada idu u postupak nabavke, jer su morali čekati smjernice sa županijske razine, na što je Mekota replicirala s pitanjem kako je onda Fažana mogla pokrenuti dezinsekciju bez županijskog programa rada. Nabavka automatskih vanjskih defibrilatora Nakon što se ostvare preostale očekivane donacije od strane nekoliko većih porečkih firmi Grad će financirati razliku koja preostane za nabavku posebnog kombi vozila Društva invalida Poreč kazala je dogradonačelnica Nataša Bašanić Ćuš vijećni- ku Deanu Pauletiću (IDS). U suradnji sa županijskim Zavodom za hitnu medicinu te Crvenim križem na nekoliko će se frekventnih lokacija u Poreču postavljati automatski vanjski defibrilatori čime će Poreč kao turistički centar dobiti dodatan medicinski nadstandard najavila je Maurizio Zennaro (Kosićeva nezavisna lista) koji je na prethodnim zasjedanjima Gradskog vijeća pokrenuo raspravu o kriterijima financiranja gradskih udruga ustvrdio je da se utvrđena procedura koju nalaže gradski pravilnik za dodjelu sredstava nije poštovala. Kao član gradskog odbora za kulturu na kojem bi se o tome trebalo raspravljati kaže da nikad takav dokument, prijedlog financiranja s obrazloženjem, nije dobio u ruke. Prigovorio je što se lani Udruzi invalida “skinulo” 20 tisuća kuna te što nije u zakonskom roku dobio odgovore gradske uprave na postavljena pitanja. Danijela Banko Štokovac (IDS) pitala je koji je stav Grada prema tome da polaznici talijanskog dječjeg vrtića s područja Tara ubuduće pohađaju talijansku osnovnu školu u Novigradu umjesto u Poreču. Oglasila se dogradonačelnica Nadia Štifanić Dobrilović pozvavši se na dokument o mreži škola koji definira upisna područja te napomenuvši da Grad osuđuje tu inicijativu te da će joj se suprotstaviti. Vijećnik Zennaro, ujedno ravnatelj novigradske TOŠ, istakao je da zakon omogućava mogućnost biranja škole te da su upisna područja također podložna promjenama. A. DAGOSTIN gradski reporter Suživot graevine i turizma ako počne turistička sezona i pristižu prvi preduskrsni gosti, svake se godine ponavlja stara priča o inkompatibilnosti ugošćavanja i građevinskih radova. TNemoguće je izbjeći gradnju i s njom povezanu svakojaku inkomodaciju, ali i graditi se mora, gradnja je u pravilu dobra jer donosi novu vrijednost i kvalitetu (nećemo sada o ugrožavanju i trajnom uništavanju okoliša, bespravnoj gradnji, korupciji i inim negativnostima). No, uvijek je pitanje nije li se mogla obavljati u “mrtvijem” dijelu godine, osobito kad je riječ o radovima koji su bučniji ili ometaju komunikaciju. Primjerice, šteta je što se vrlo pohvalna temeljita obnova porečke obilaznice od Žatike do Zelene Lagune nije “stisnula” u zimskije termine, pa da je recimo već danas ta Poreču (a i Funtani/Vrsaru) i turistički izuzet- Goran Prodan no važna cesta otvorena promet. Isto tako, šteta je što još pohvalniji radovi na izgradnji nove kanalizacije, kojom će Poreč - kad bude dovršena kvalitativno izuzetno podignuti standarde zbrinjavanja otpadnih voda, nisu počeli barem mjesec, dva ranije, a ne da goste, njih više od dvije stotine, ali i domaćine u netom otvorenom i već dobro popunjenom hotelu Valamar Pinia (za starije Porečane Luna) izluđuje pikamer koji već danima tuče li ga tuče doslovce uz sam hotelski bazen. “Dobro je da je još malo hladno za uživanje na baze- nu i sreća da nam je sadašnja struktura gostiju takva da je većina njih kroz dan na izletima pa ovu buku čuju samo ujutro, za doručkom i prije polaska, ali oni koji su se ti- jekom dana odlučili opustiti u našem wellnessu ili na masaži teško da mogu biti zadovoljni”, reći će direktor hotela Ozren Renko ne umanjujući važnost i značaj spomenute G. PRODAN K Pikamer tuče uz hotel pun gostiju komunalne investicije. Kaže da su mu u gradskim službama rekli da će ova poprilična buka potrajati još nekoliko dana, dok se ne iskopa dovoljno velika jama iz koje će se potom robotom bušiti tuneli za novu kanalizaciju. Tada se, valjda, ti podzemni radovi, koji bi trebali potrajati do lipnja, neće jako čuti. Ostat će, dakako, problemi s odvozom iskopanog materijala i zakrčenošću pješačke komunikacije tog dijela Poreča s centrom, uključujući i komplikacije s prometanjem turističkog vlakića koji tuda u sezoni prolazi. Iako su uzročno-posljedično povezani, jer u Poreču i sličnim mjestima najviše se gradi u korist i u ime turizma, građevina i turizam istovremeno ne idu zajedno i suživot im nikad nije sjajan. Uostalom, i građevinarima smeta kad im se ljudi muvaju oko gradilišta. I građevinarima, onima na otvorenom, trebaju ljepši dani za njihove poslove pa izbjegavaju raditi kad je hladno. Naposljetku, i dobra planiranja građevinskih radova u terminima kad najmanje smetaju, nerijetko se poremete zbog problema s financiranjem ili provedbom natječaja, a graditi se mora. Ali mora se i bolje planirati. Porečani koji se s pojavnim posljedicama godinama i svakodnevno suočavaju - i građani i ugostitelji - većinom razumiju da je uskladiti teško, ali kad ti pikamer po cijele dane tuče li ga tuče, a ti si gost na odmoru... nećeš baš biti oduševljen. Osim ako nisi iz one skupine koja putuje zbog reklamacija. Glas Istre istra Ponedjeljak, 30. ožujka 2015. 15 OPĆINA SVETVINČENAT PRIPREMA GLAVNI PROJEKT ZA UREĐENJE KAŠTELA MOROSINI-GRIMANI Obnova kaštela koštat će više od milijun eura Inače, novac za izradu ove dokumentacije lani im je osiguralo Ministarstvo turizma, odnosno Fond za turizam koji se puni naknadama od turističkog zemljišta. Tada su za dokumentaciju dobili 500 tisuća kuna, a kako sav novac nije potrošen, tražit će od Ministarstva relokaciju sredstava. Ujedno tim su novcem financirali izradu temeljnog strateškog koncepta revitalizacije kaštela, gradske lože i renesansnog trga kojeg je izradila T&MC Group iz Zagreba, odnosno Muenchena koji donosi smjernice kako revitalizirati ovu vrijednu graditeljsku baštinu. Arhiva Rok za izradu projekta od potpisivanja ugovora je 45 dana, dakle za dva mjeseca bi glavni projekt trebao biti gotov, a onda čekamo dozvolu. Nakon toga tražit ćemo fondove na koje možemo aplicirati obnovu kaštela, kaže Igor Macan iz tamošnje općinske uprave PIŠE Barbara BAN SVETVINČENAT - Porečka arhitektica Jadranka Drempetić odabrana je na posljednjoj sjednici savičentskog općinskog vijeća da za 188 tisuća, plus PDV, izradi glavni projekt rekonstrukcije palače kaštela MorosiniGrimani. Riječ je o završnom projektu za ovu velebnu zgradu kako bi se uređenje zgrade moglo aplicirati na fondove Europske unije, a koje će koštati minimalno milijun eura. Kule još nemaju konačnu namjenu - Konzervatorski odjel u Puli izradio je konzervatorsku podlogu koja je prihvaćena. Time su stvoreni preduvjeti da krenemo s ovim projektom jer nam ona definira uvjete obnove. Na temelju toga raspisali smo natječaj za izbor projektanta za glavni projekt do građevinske dozvole za cijeli kaštel i kada to bude gotovo, može- Na katu prostori za radionice U sklopu Revitasa obnovljena je kvadratna kula, slijedi ureenje palače (na slici) mo krenuti s uređenjem. Doduše, prije toga moramo osigurati novac pa ćemo projekt aplicirati na fondove EU-a, kaže nam Igor Macan iz savičentske općinske uprave. Uređenje se najvećim dijelom odnosi na palaču kaštela s pet etaža u sklopu koje su zasad uređene samo dvije prostorije gdje se održavaju razne prezentacije. Prizemna je prostorija, info-punkt, zajedno s kvadratnom kulom i balustradom stavljena u funkciju u sklopu EU-projekta Revitas, dok je prostorija iznad dijelom uređena novcem Hrvatske turističke zajednice na osnovi prijavljenog projekta Grimanijev tron. Također, plan je dodat- no urediti dvije okrugle kule kojima su sanirani zidovi, ali nisu ogradom povezane sa zidinama čime bi se omogućio kružni obilazak kaštela po zidinama ovog zdanja. - Kulama je teško trenutno dati funkcionalnu namjenu jer nemaju krova. Doduše, razmišljali smo o postavljaju kružnih stepenica, ali zasad smo ostali na ideji, kaže Macan. Naime, obilazak kaštela po zidinama pokazao se kao dobar potez nakon što je u sklopu Revitasa obnovljena kvadratna kula te dio zidina gdje su postavljene ograde čime se gostima omogućava da mogu nesmetano uživati u pogledu na trg s kaštela. - Rok za izradu projekta od potpisivanja ugovora je 45 dana, dakle za dva mjeseca bi glavni projekt trebao biti gotov, a onda čekamo dozvolu. Nakon toga tražit ćemo fondove na koje možemo aplicirati obnovu kaštela. Ideja je da se u prizemlju ovog kompleksa, gdje svaki kat ima 160 kvadrata, uredi recepcija budućeg difuznog hotela te centar izvrsnosti, odnosno kušaonica i prodajni centar najboljih istarskih autohtonih proizvoda ROČKA PODRUŽNICA SUH-a PROSLAVILA 20. ROĐENDAN ROČ - Jubilarnu skupštinu u povodu 20. obljetnice osnutka proslavila je u Domu kulture ročka Podružnica Sindikata umirovljenika Hrvatske. Osnovana je 1995. godine kao druga u Istri, odmah nakon pulske, a broji 170 članova. Od osnivanja do danas kroz nju je prošlo 419 umirovljenika. - U protekla dva desetljeća stekli smo nova poznanstva, uspostavili suradnju sa srodnim udrugama, a posebne veze uspostavili smo s podružnicom umirovljenika SPI-CGIL iz Nabrežine s kojom smo se 1998. godine i pobratimili. Od njih smo G. ČALI ŠVERKO Cilj je poboljšanje položaja umirovljenika U protekla dva desetljeća uspostavili smo suradnju sa srodnim udrugama, a posebne su veze s podružnicom umirovljenika SPI-CGIL iz Nabrežine, istaknuo je predsjednik ročke Podružnice SUH-a Milan Zornada Jubilarna skupština u povodu 20. obljetnice osnutka stjecali nove spoznaje o sindikatima umirovljenika, o programima i stalnoj borbi za unapređenje standarda i prava, istaknuo je predsjednik ročke Podružnice SUH-a Milan Zornada. Zornada je istaknuo da se središnjica SUH-a bori za socijalnu uključenost starijih osoba, zalaže se za prava umirovljenika, kao i pravičnije usklađivanje mirovina. Govoreći o ovogodišnjem programu U povodu jubileja; spomenice su dodijeljene ročkim umirovljenicima; Idi Blašković, Dariu Nemarniku, Mariju Grabaru, Etoreu Kroti, Aldi Rabaku i Milanu Zornadi. Zahvalnice su dobili Grad Bu- Postoji mogućnost da se prijavi cjelokupni projekt, a bit će mogućnost i da se kaštel uređuje po fazama. Procjene vrijednosti uređenja kreću se od milijun eura na gore. Ovisi o uređenju interijera i opremi, kaže nam Macan. zet, Luciano del Rosso, Mario Fragiacomo, Mjesni odbor Roč, Lovačko društvo Roč, Dom za starije i nemoćne Buzet i Glas Istre, Dopisništvo Buzet. Povelja suradnje uručena je SPI- CGIL Nabrežina- Aurisina. Rođendan je ročkoj Podružnici čestitala Jasna Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske te istaknula da su je u okviru sindikalnog pokreta kandidirali za nagradu ne samo zbog rezultata koje postiže već i stoga što je to bila prva podružnica koja se zbratimila s jednom talijanskom umirovljeničkom udrugom. Gradonačelnik Buzeta Siniša Žulić zahvalio je ročkim umirovljenicima što su zajedno s ostalim institucijama i udrugama koje se bave starijom populacijom, zaslužni što Buzet ima vrlo dobar socijalni standard i detekciju problema na terenu. G. ČALIĆ ŠVERKO Ideja je da se u prizemlju ovog kompleksa, gdje svaki kat ima 160 kvadrata, uredi recepcija budućeg difuznog hotela te centar izvrsnosti, odnosno kušaonica i prodajni centar najboljih istarskih autohtonih proizvoda. - Želimo da se u kaštelu izlože i prodaju svi oni proizvodi koji su te godine dobili najbolje ocjene na postojećim i novim manifestacijama, a tu mislimo primjerice na najbolje ocijenjena vina s Vinistre, najbolji pršut iz Tinjana, najbolja ulja iz Vodnjana. Na katu bi bili višenamjenski prostori za radionice, povremene izložbe, galeriju, a razmišlja se i o muzeju venecijanske baštine. Najviša dva kata bili bi rezidencijalni prostori koji bi mogli poslužiti i za smještaj u sklopu budućeg difuznog hotela, zaključuje Macan. Fažanska Agroudruga obilježila deset godina rada VALBANODN - Agroudruga iz Faane obiljeila je prvih deset godina djelovanja. Tom su prilikom dodijeljena priznanja 26-orici lanova aktivnih od poetka osnivanja udruge, a podijeljene su i plakete tijelima, organizacijama i tvrtkama s kojima Agroudruga usko surauje i kod kojih uiva potporu. Na prvom su mjestu to Opina Faana, Turistika zajednica Faane, pulski gradski upravni odjel za financije i gospodarstvo, upanijski odjel za poljoprivredu, ribarstvo, vodoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj te MUPova poslovna jedinica u Valbandonu i tvrtka Olea BB. - U svih deset godina djelovanja naše Agroudruge trudili smo se ostvariti što bolje rezultate po pitanju kvalitete maslinovog ulja što i uspijevamo, rekao je Dario Šuran, predsjednik udruge koja okuplja lokalne poljoprivrednike. U tom je razdoblju, podsjetio je, uz potporu Opine nabavljeno i posaeno više od 20.000 sadnica maslina i oko 20.000 cjepova vinove loze na podruju Faane. Prisutnima su se obratili i faanska naelnica i saborska zastupnica Ada Damjanac, upanijski proelnik Milan Antolovi i pulska proelnica Vesna Saji te direktorica TZ-a Faana Melita Perokovi. Podnosei izvještaj o radu Šuran je podsjetio da je prva vea aktivnost lani bilo prikupljanje uzoraka maslinovog ulja. Tom su prilikom s Opinom pokrenuli i brendiranja maslinovog ulja faanskog mikrolokaliteta pod nazivom “Sveti Elizej”. Tijekom godine voene su edukacije, predavanja, radilo se na nabavci sadnog materijala, a pokrenuta su i praenja stanja u maslinicima po pitanju štetnika i bolesti u suradnji s agronomom Ivicom Laareviem. Osim s Opinom, Udruga je usko suraivala i s TZ-om. Nedavno je i više od 80 lanova prošlo edukaciju za upotrebe pesticida u poljoprivredi da bi stekli licencu koju propisuje EU. Z. STRAHINJA 16 Glas Istre istra Ponedjeljak, 30. ožujka 2015. M. RIMANI ISTRIJANSKE PINCI POD ČEREPNJON NA UGNJIŠĆE VA ŠIVATI Posjetitelji prate kako Kristina Radetić Bertetić mijesi pincu NAMJENA/DJELATNOST POVRŠINA (u m2) POVRŠINA (u m2) ZATVORENO OTVORENO CRVENI OTOK, kontakt telefon 098 213 752 1. Frizerski salon u hotelu Istra na C. otoku 27 2. Poslovni prostor u Rovinju, Nazorova ulica 3/A (Delfin)- iznajmljivanje motornih vozila (automobili, skuteri) i bicikla ili turistička agencija 25 AMARIN, kontakt telefon 098 300 907 1. Poslovna lokacija za prodaju voća i povrća 12 2. Poslovna lokacija za oslikavanje tijela jednokratnim bojama 6 3. Poslovna lokacija za iznajmljivanje opreme za rekreaciju i sport (SEGWAY) 10 4. Poslovna lokacija za iznajmljivanje električnih romobila 10 POLARI, kontakt telefon 098 434 271 1. Poslovna lokacija za pečenje i prodaju kokica i kukuruza 6 2. Poslovna lokacija za iznajmljivanje opreme za rekreaciju i sport (SEGWAY) 10 3. Poslovna lokacija za oslikavanje tijela jednokratnim bojama 4 4. Poslovna lokacija za iznajmljivanje električnih romobila 10 VEŠTAR, kontakt telefon 098 434 271 1. Poslovna lokacija za postavu šatora za video zabavne igre 60 2. Poslovna lokacija za prodaju voća i povrća 12 3. Poslovna lokacija za iznajmljivanje električnih romobila 10 4. Proslovna lokacija za prodaju ribe u pokretnom vozilu 15 5. Poslovna lokacija za oslikavanje tijela jednokratnim bojama 4 6. Poslovna lokacija za prodaju/ zamjenu plinskih boca u pokretnom vozilu 15 KOVERSADA, kontakt telefon 099 263 1476 1. Poslovni prostor - pružanje usluga masaže 2. Poslovna lokacija za pružanje usluga masaže 9 3. Poslovna lokacija za prodaju voća, povrća, maslinovo ulje, med, istarski suveniri i tartufi 15 4. Poslovni prostor - prodaja trgovačke robe osim prehrane 5. Poslovna lokacija za postavu trampolina 70 42 30 PORTO SOLE, kontakt telefon 099 263 1476 1. Poslovna lokacija za postavu šatora za masažu, pedikuru i manikuru 16 2. Poslovna lokacija za iznajmljivanje električnih romobila 10 VALKANELA, kontakt telefon 098 300 912 1. Poslovna lokacija za postavu zabavnog parka ili adrenalin parka s tri elementa. 200 2. Poslovna lokacija za iznajmljivanje elektro skutera ili elektrobicikli ili Segwaya 30 3. Poslovna lokacija za iznajmljivanje električnih romobila 10 4. Poslovna lokacija za školu i iznajmljivanje surfa i jedrilica (potkoncesija na pomorskom dobru, uz prethodnu suglasnost davatelja koncesije) 20 5. Poslovna lokacija za pružanje Paintball usluga 300 6. Poslovna lokacija za vježbalište - dresuru pasa 200 FUNTANA, kontakt telefon 098 299 260 1. Poslovna lokacija za postavu šatora - pružanje usluga masaže 16 BELVEDERE, kontakt telefon 098 297 707 1. Poslovna lokacija za postavu šatora - pružanje usluga masaže (potkoncesija na pomorskom dobru, uz prethodnu suglasnost davatelja koncesije) 18 Odlične žminjske pince, a va jaje je hiti Šajeta Nastojanje je Miranada Mužine, uz podršku Lenke Šajina iz TZ Općine Žiminj i Općine Žminj, od zaborava sačuvati ovu lijepu tradiciju koja pruža dobru zabavu za mnoge uzraste ŠIVATI - Iduće se nedjelja slavi Uskrs, a po tradiciji Novinarske snage - Mirando Mužina, Jassica Acquavita, na taj se dan u Istru blaguju Dražen Turina Šajeta i Mirjan Rimanić pince, slatki kruh kojeg kao da nastoji istisnuti panetone. Kako pince nebi pale u zaborav skupina entuzijasta na čelu s Mirandom Mužinom u Šivatima na Žminjštnini uoči Cvijetnice svake godine organizira gastromanifestaciju “Istrijanske pinci pod čerepnjon na ugnjišće”. Osim izložbe pinci domaćica iz raznih krajeva Žminjštine u Šivatima se moglo vidjeti i okusiti tradicionalno “vazmeno ručienje” koje se sastoji od špalete-kuhane svinjske plećke, Izložba pinci žminjskih domaćica potom je Linda Juraković go- žina premjesile svoje pince janjetine, kobasica i luka. vorila o knjizi “Upravljanje ru- i stavile ih na pečenje pod Program s tradicijskim ralnim prostorom na primje- čripnju. Prije nego su istom plesovima ru Istre” kuju je napisala sa poslu, ali uz njihovu asistenSredišnji je događaj ipak suradnicima Zdenkom Tom- ciju prionuli novinari, Zdenka Jakus razrezala i razdijelila demonstracija pripreme pin- čićem i Ivanom Herakom. pincu u kojoj se, prema nauce, pa su posjetitelji od Zdenmu Miranda Mužine, pekla ke Jakus, Kristine Radetić Pinca sa špaletom kuhana špaleta. Novinarima Bertetić i Sare Mužina, mo- pod čripnjom gli vidjeti kako se pripremaju Dok su Zdenka Jakus, Kristi- je to bila prva pinca u živopince, uzeti recept i na kon- na Radetić Bertetić i Sara Mu- tu koju su umijesili i pekli, ali cu kušati iz tople pečene is- žina pripremale i mijesile tije- prema instrukcijama svojih pod čripnje. Uz njih ove su sto, posjetitelji su u šatoru pred iskusnih mentorica uspjegodine i novinari pekli pince, društvenim domom u Šivati- li su napraviti odlične pinpa su posjetitelji mogli kušati ma imali prigode nabaviti pin- ce, barem su ih tako ocijenili kakve su pince pripremili Je- ce i druge tradicijske slastice i oni koji su ih kušali uz odličssica Acquavita, novinarka TV suvenire te sudjelovati u akciji no domaće vino. Nastojanje Miranada MužiKoper-Capodistria, Dražan “Jak kao Jakov” za pomoć djeci Turina Šajeta, voditelj na HRT koja boluju od teških bolesti. U ne koji uz podršku Lenke ŠajRadio Puli i Mirjan Rimanić, to je vrijeme održano natjeca- ina iz TZ Općine Žiminj i Opnovinar “Glasa Istre”. nje novinara u tradicijskoj igri ćine Žminj želi od zaborava Program je započeo tradi- “pičenju jaja”. Nakon prilično sačuvati ovu lijepu tradiciju cijskim plesovima u izvedbi dobrih bacanja u jaje je svoj pruža dobru zabavu za mnopolaznika Dječjeg vrtića Rap- metalni novčić prvi “zapičio” ge uzraste, pa u subotu uoči čići i Folklornog društva Cere. Dražan Turina Šajeta i tako je, Cvjetnice vrijedi potegnuti u Nakon mantinjde pjesnikinja kako je primijetio jedan posje- Šivate na pincu, dobru kapljicu, čašicu razgovora ili ugodMarija Sošić govorila je stiho- titelja “Šajeta je hitila va jaje”. ve svojih pjesama “VazmeU međuvremenu su Ja- no druženja s prijateljima i no jutro” i “Zemlji moje Istre”, kus, Radetić Bertetić i Mu- znacima. Mirjan RIMANIĆ M. RIMANI REDNI BROJ Glas Istre Ponedjeljak, 30. ožujka 2015. 591-521 Naivna umirovljenica lažnoj bankarici dala 250.000 kuna ZAGREB - Naivna 77-godišnja umirovljenica D. L. iz zagrebake Dubrave ostala je bez 250 tisua kuna gotovine nakon što je u stan pustila lanu bankarsku slubenicu. Još jedna u statistikom nizu rtava umirovljenike dobi nasjela je na priu prevarantice dajui novac “na provjeru”. Prevarantica je najprije nazvala na kuni telefon 77-godišnjakinju predstavivši se kao slubenica banke u kojoj ima raun i najavila svoj dolazak da bi provjerila jesu li joj novanice krivotvorina. Nije trebalo dugo vremena proi, slubenica joj se brzo pojavila na pragu. Umirovljenica joj je predala svu gotovinu uvjerena da e novac odnijeti u banku na provjeru i potrebnu zamjenu. V. V. V. KARUZA Pet godina ga teretili za 500.000 kuna pa odustali teretilo i da je to inio izvan granica osnovnog prava slunosti u eksploatacijskom polju Gravanaa te na taj nain iskopao mineralne sirovine za proizvodnju graevnog materijala te 16.552 prostornih metara graevnog kamena. Time je, bilo je navedeno u optunici, Doblanovi za trgovako društvo Bibii bespravno ostvario materijalnu dobit na štetu Republike Hrvatske u iznosu od 496.590 kuna. Meutim, pulsko Opinsko dravno odvjetništvo je 10. oujka ove godine, dan prije nego što se trebalo odrati roište na pulskom sudu, dopisom izvijestilo sud da zbog nedostatka dokaza odustaje od kaznenog progona Doblanovia i trgovakog društva Bibii. Stoga je sud donio odbijajuu presudu te odluio da troškovi kaznenog postupka padnu na teret dravnog prorauna. M. Ko. Konačni rasplet višegodišnje afere “Fenixve” počinje krajem travnja RIJEKA - Rasplitanje afere “Fenixve” ini se ipak nee u novu duu blokadu kako su neki strahovali nakon nedavnog prekida suenja zbog nove bolesti glavnog optuenika Josipa Bepa Španjola. Kako saznajemo sudac Saša Cvijeti svakako nastoji izbjei nova otezanja. Nakon što su sagledani svi problemi, nastavak je ipak zakazan ve za mjesec dana do kad se vjeruje da e Španjol ozdraviti. Radi se o višegodišnjoj aferi koju je i ranije optereivao niz problema, pa i bolesti optuenika zbog kojih još nije dovršena. U aferi “Fenixve” za financijske i pretvorbene muke optuena je grupa direktora i investitora na elu s kontroverznim poduzetnikom Josipom Bepom Španjolom. Afera se bavi tvrdnjama optube o fijasku i mukama s gradnjom podzemne garae u centru Rijeke, na mjestu današnje garae u blizini MUP-a, koju je poslije izgradila druga tvrtka. I. M. nika rastavljalo pirotehniko sredstvo, odnosno petardu ije su ostatke punili u metalnu cijev. U trenutku kada je to improvizirano eksplozivno sredstvo u ruci dravo 14-godišnjak došlo je do eksplozije. (H) * NEMA NAGODBE: 11. SVIBNJA DVOJAC NA OPTUŽENIČKOJ KLUPI Direktori iz bivšeg Zenita izvukli oko 2,5 milijuna kuna Nevenka Mužinić, u vrijeme dok je bila stanovnica Umaga, i Stjepan Rajković optuženi su da su izvlačili novac, a nisu plaćali poreze i prireze, niti vodili poslovne knjige RIJEKA - Glavna rasprava u sudskom procesu Nevenki Mužinić (37), sada sa slavonskom adresom, a ranije s prebivalištem u Umagu, i Stjepanu Rajkoviću (62) iz Rijeke - optuženima za financijske makinacije “teške” ukupno oko dva i pol milijuna kuna počinje 11. svibnja. Odlučeno je to na pripremnom ročištu u riječkom Županijskom sudu, u sudskom postupku dvoje optuženih koji se terete za zloporabu položaja i ovlasti, zloporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju i loše vođenje poslovnih knjiga. Zaključenjem pripremnog ročišta otpala je mogućnost da se optuženi nagode s tužiteljstvom oko kazne, okrivljeni će na suđenju nastojati pobiti inkriminacije iz optužnice. Oštećen Grad Umag Inkriminacije datiraju iz 2008. i 2009. godine, a Nevenka Mužinić i Stjepan Rajković se terete da su kaznena djela počinili kao direktori, odnosno oni koji su vodili poslove riječke tvrtke Zenit graditeljstvo. Riječko Županijsko državno odvjetništvo ARHIVA GI crna@glasistre.hr PULA - Gotovo pet godina nakon optuenja na Opinskom sudu u Puli donesena je nepravomona presuda kojom je odbijena optuba protiv 60-godišnjeg Sreka Doblanovia iz mjesta Bibii i Trgovakog društva Bibii, u kojemu je bio direktor, da je poinio kazneno djelo protiv okoliša protupravnom eksploatacijom rudnog blaga okoristivši se za gotovo pola milijuna kuna. Opinsko dravno odvjetništvo u Puli teretilo je Doblanovia da je od studenog 2007. do 31. prosinca 2009. godine u eksploatacijskom polju Gravanaa kao lan uprave i direktor drugookrivljenog trgovakog društva Bibii d.o.o. vršio vaenje mineralnih sirovina za proizvodnju graevinskog materijala tehnikog kamena u Bokordiima u vlasništvu Republike Hrvatske bez rudarske koncesije. Doblanovia se SPLIT - Tešku ozljedu šake zadobio je 14-godišnjak kojemu je u subotu popodne u Splitu petarda, ijim je ostacima s još dvoje prijatelja punio metalnu cijev, eksplodirala u ruci. Splitska policija izvijestila je da je troje maloljet- Ostacima petarde punili metalnu cijev 17 Proračunu Grada Umaga uskraćeno je oko 542 tisuće kuna tvrdi da su propustili obračunati i uplatiti u ime poreza iznos od oko milijun i sto tisuća kuna. U optužnici se precizira da je zbog neplaćenog PDV-a za 2008. godinu državni proračun oštećen za oko 38 tisuća kuna, na ime poreza na dobit proračun Grada Rijeke oštećen za oko 207 tisuća kuna, na ime poreza i prireza na dohodak riječki gradski proračun oštećen za 322 tisuće kuna, a proračunu Grada Umaga uskraćeno oko 542 tisuće kuna na ime poreza i prireza na do- hodak kojeg je trebalo platiti Zenit graditeljstvo. Nevenka Mužinić se tereti da je u više navrata, od srpnja do listopada 2008. godine, kao direktorica tvrtke, sukladno dogovoru s Rajkovićem, neosnovanim isplatama podignula oko 920 tisuća kuna s bankovnog računa Zenit graditeljstva u Primorskoj banci, a novac je zadržalo oboje optuženih. Optužba tvrdi i da je Rajković zlorabio ovlaštenje direktorice Nevenke Mužinić za potpisivanje dokumentacije platnog prometa i raspola- U biznis s osnovnom školom Po podacima iz optunice, Nevenka Muini je po zanimanju zaštitar, sa završenom osnovnom školom i teajem za zaštitara osoba i imovine. Za Stjepana Rajkovia navodi se da je po zanimanju graevinski radnik sa završenom osnovnom školom. U vrijeme podizanja optunice, u lipnju prošle godine, oboje je bilo nezaposleno, po podacima rijekog upanijskog dravnog odvjetništva. ganja sredstvima na računima Zenita. Posljednja, četvrta točka optužnice, tereti Mužinić i Rajkovića da pet godina, u razdoblju od siječnja 2008. do srpnja 2012. godine, nisu vodili poslovne knjige Zenita koje su po zakonu obvezni voditi. Tvrtka više ne postoji Tvrtka Zenit graditeljstvo d. o. o. više ne postoji. Trgovački sud u Rijeci brisao je to poduzeće iz registra sredinom 2012. godine, jer tri godine zaredom nije postupio po zakonskoj obvezi da objavi svoja godišnja financijska izvješća s propisanom dokumentacijom. Tvrtka je, inače, dok je postojala, bila registrirana za svakojake djelatnosti, od projektiranja, građenja i poslovanja nekretninama, preko gradnje i popravka brodova, do organiziranja modnih revija. Fiore VEŽNAVER AFERA “CORE MEDIA”: SVJEDOČIO BIVŠI ZAPOSLENIK GORDAN STOJIĆ Dijana Čuljak je o svemu odlučivala ZAGREB - Optuženi Vladimir Šelebaj i Dijana Čuljak bili su gazde Core Medije, a od Andrije Rore i Tončeka Mandića čuo sam da je upravo ona bila suvlasnik te producentske firme za koju sam radio od 2006. godine. Isključivo je Čuljak o svemu odlučivala, kazao je Gordan Stojić, dugogodišnji televizijski novinar i bivši zaposlenik Core Medije svjedočivši na ročištu u procesu protiv petorice optuženih za izvlačenje milijunskih iznosa iz te firme preko fiktivnih računa. Stojić je na Županij- skom sudu u Zagrebu govorio upravo o razdoblju tijekom kojeg je Čuljak bila urednica i novinarka HTV-a izravno je dovevši u vezu sa sukobom interesa zbog rada za vanjsku produkciju Nove TV inkriminirane tvrtke. - Čuljak sam nekoliko puta vidio u montaži, finalizirala je emisiju “U sridu”. Odlučivala je koji će dio priloga ići van za Novu TV. Andrej Rora bio je urednik emisije “Istraga” za koju sam radio. Rora je za nju govorio da je nepovjerljiva i pohlepna osoba koja uz svoj suvlasnički status još radi i u montaži. Požalio se da je Dijana voditelja Tihomira Dujmovića plaćala čak 20 tisuća kuna za vođenje zabavnopolitičkog showa “Dvoboj”. Dujmovića je nazvao “salonskim desničarem” kojeg bi se odavna riješio da nema nje. Tonček Mandić bio je zadužen za isplate, obični poslušnik koji je izvršavao naloge tadašnjih supružnika Šelebaja i Čuljak, ali i drugih, poput Rore. Kad je objavljen članak u nekim žutim novinama o paru, Mandić ih je hvalio govoreći da su unatoč problemima sjajni poslovni par- tneri koji su uspjeli plasirati silan broj televizijskih emisija, ispričao je Stojić. Odvjetnici Dijane Čuljak i Tončeka Mandića podnijeli su prigovor na iskaz svjedoka ističući da je riječ o osobnim impresijama i ciljanoj kompromitaciji optužene Čuljak. Nekadašnje supružnike tereti se da su od 2004. preko računa tzv. fikus tvrtki izvlačili novac za nepostojeće poslove, isplaćivali na stotine tisuća kuna provizije suradnicima i zamračili oko 25 milijuna kuna koristeći se svojom kućom Core Media. V. V. 18 Glas Istre Ponedjeljak, 30. ožujka 2015. kolumne Priče iz susjedstva Priča o čovjeku koji je postao Mister Volare P rošli tjedan talijanska državna televizija RAI prikazala je televizijski film u dva djela posvećen životu velikog kantautora Domenica Modugna. Nisam gledao cijeli film već samo dio, vjerojatno onaj bolji s pričom o nastanku pjesme Volare (Nel blu dipinto di blu). Radnja se odvija krajem 1957. godine, Domenico Modugno traga za novim tekstom. Osjeća da bi se mogla dogoditi prekretnica, iza sebe ima nekoliko važnih uspjeha, ali njegove se ploče slabo prodaju pa mu je diskografska kuća RCA otkazala ugovor. Ima prijatelja, Franca Migliaccija, koji se povremeno bavi glumom, životari pišući razne tekstove, u permanentnoj je besparici, a kad nešto ušićari to odmah i propije. Jedno jutro, šećući Rimom, Migliacci kupi dvije reprodukcije Chagallovih slika, znate, slikar pjesnik ruskog porijekla, autor bizarnih likova koji lebde u plavetnilu beskraj- nog neba. Nakon što je smjestio postere na zid i popio zadnju bocu Migliacci padne u teški san pun noćnih mora. Kad se probudi pogled se usredotoči na Chagallova neba i evo, nastaju prvi stihovi o čovjeku koji u snu zamišlja kako sebi boja ruke i lice u plavo i potom počinje letjeti... Konačni tekst je nastao tokom skladanja. Domenico Modugno je prisvojio ideju prijatelja i postupno s njim izgradio pjesmu koja se par mjeseci kasnije, početkom 1958. godine, pojavila na festivalu talijanske kancone u Sanremu i pobijedila. U par mjeseci pjesma Volare preplavila je radio stanice diljem svijeta, u SADu održala se čak trinaest tjedana na vrhu američke top liste, Modugno je prodao 800.000 ploča u Italiji i 22 milijuna u svijetu. Ja sam rođen 29. studenog 1957. godine upravo dok su Migliacci i Modugno pisali pjesmu Volare, imao sam par mjeseci Elio Velan Lijepo je živjeti na početku priče, Domenico Modugno pjeva o početku, tko te pita za kraj, nemoj mi ga niti spominjati kada je pjesma prvi puta izvedena na Festivalu u Sanremu. Danas je ona smještena u arhivu evergreena, i dalje se izvodi, svako toliko netko izmisli novu verziju, u bespućima interneta naći će te tv snimku iz 1958. godine. Pripazite na trenutak kad tridesetogodišnji Modugno (1928. 1994.) raširi ruke i njegov glas preplavljuje salu kazinoa: “Volare...nel blu dipinto di blu, felice di stare lassu’...” Istovremeno, dok Modugno počinje sa svjetskom turnejom nošen krilima nesvakidašnjeg sna obojen plavom Chagallovom bojom, TV- stanice prenose crno bijele snimke ruskih i američkih raketa koje osvajaju svemir. U filmu je redatelj uvrstio amblematični komentar jednog tadašnjeg kritičara koji je, neminovno, uočio da je Modugnov krik “volare” plastično i efikasno izrazio stanje duha cijele nacije u trenutku kada Italija izlazi iz poslijeratne bijede i započinje vrto- glavi industrijski razvoj. “Grade se autoceste, pruge, uskoro ćemo put od Milana do Sicilije prevaliti u tek nekoliko sati, narod leti, Italija je na putu nove renesanse...” piše tadašnji kritičar. Dakako, pjesma je doživjela vrtoglavi uspjeh i na cijelom prostoru tadašnje Jugoslavije. U malom Rovinju Sanremo se pratio preko televizora smještenog u kavani Viecia Batana, dan poslije postao je hit na svim radio stanicama od Triglava do Vardara. Kako i ne bi kad Modugno pjeva o sanjaru koji leti prema suncu i preko njega nošen nekom novom mistikom koja nema veze sa religijom i vjerom. Snaga leta je apsolutno ovozemaljska, san je toliko jednostavan da ga svatko može shvatiti u punom značaju. Let bez granica u novu svijetlu budućnost, let koji je tu, danas, koji se prikazuje u sitnim detaljima svakodnevnice, pjesma kao stvorena za socijalizam koji je gradio ovozemaljsku sreću. Tri godine kasnije, 1961. stigao je TV prijemnik i u moj dom. Godinu dana kasnije otac kupuje prvi automobil, stiže perilica rublja Candy, direktno iz Trsta. Pjesma Volare nastala je u pravo vrijeme i neraskidivo je povezana s tim vremenom. Promatrano očima današnjeg pedesetogodišnjaka kojemu je sudbina odredila sitni korak u novo, treće tisućljeće, neminovno je sve to obojano sivom bojom melankolije i nostalgije, siva boja na plavo nebo. Dakako, ostaje doživljaj sna, ostaju Chagallove boje, tko ti može oduzeti to pravo, bez obzira na godine. U biti, jasno je da smo i mi, bez obzira na ideološki zid, bili dio sna, odnosno nade u budućnost, osjećalo se i kod nas jer, nakon suludih, opakih i surovih poslijeratnih godina, upravo se krajem pedesetih godina počelo osjećati dolazak novog doba: prvi turisti, prvi hoteli, prve slobodne trke preko granice do Trsta, prvi dodiri sa svijetom potrošačkog društva u nastajanju. Na kraju jednostavna konstatacija: lijepo je živjeti na početku priče, Modugno pjeva o početku i beskrajima u njemu, tko te pita za kraj, nemoj mi ga niti spominjati. Trafika Norveška poruka hrvatskim kvislinzima Z atražio Mate Knezović, predsjednik Obiteljske stranke, od Henrika Ofstada, veleposlanika Kraljevine Norveške u RH, da se javno ispriča zbog toga što je “dana 21. ožujka 2015. nazočio osnivanju tzv. Antifašističke lige RH”, a k tome još i “iskazao podršku skupu”. A kome bi se norveški veleposlanik trebao ispričati? Ni manje ni više nego cijelom hrvatskom narodu, a osobito - citirajmo taj zahtjev uz dužno uvažavanje njegove izvorne polupismenosti - “pojedincima i obiteljima koje su trpjele zlostavljanja, pa i ubojstava, nekih nazočnih tzv. antifašista”. A tko je taj Mate Knezović - zapitat će se gotovo svi građani Republike Hrvatske izuzev onih 285 koliko ih je na parlamentarnim izborima glasalo za njegovu Obiteljsku stranku - pa da od bilo koga zahtijeva da se ispriča čitavom hrvatskom narodu? E pa on vam je - kako se sam voli predstavljati - i član Vijeća za laike Hrvatske biskupske konferencije, i jedan od devetero utemeljitelja Udruge Grozd, a bio je i predsjednik građanske inicijative umobezbolnoga naziva “More je kopno”. Ako se želite osloboditi tereta posvemašnjega neznanja o političkom djelovanju gospodina Knezovića, upućujem vas na njegove brojne intervjue i javne istupe iz kojih ćete vidjeti kako se gorljivo zalagao da se službeno prebroje krvna zrnca ministara u aktualnoj Vladi RH, tvrdeći da na ključnim mjestima oko Zorana Milanovića sjede uglavnom osobe srpske nacionalnosti i smišljaju protuhrvatske opačine poput programa zdravstvenoga odgoja. Suočit ćete se i s Knezovićevom dijagnozom da je antifašizam “metastaza koja je zahvatila cijelo hrvatsko društvo”. A naići ćete i na vrlo zanimljivo psihijatrijsko vještačenje: “Stanje u Hrvatskoj je šizofreno. Narod ne voli vlast, a vlast mrzi narod. A što očekivati od pravnih i duhovnih sljednika najveće zločinačke organizacije u povijesti čovječanstva, a to je Komunistička partija i njezine sadašnje izvedenice (SDP, HNS, IDS …)?!” No, vidjet ćete da osim svakojakih boleština postoji i bogomdani lijek: “Sve dok je kršćanima demokracija standard, dotle će Lucifer i njegovi napredovati. Laž je da igdje na svijetu vlada demokracija. Dakle, demokracija je prijevara upravo kršćana. Kršćani moraju odbaciti demokraciju i prihvatiti Kristokraciju kao sustav vladanja.” Takav se, dakle, legalist i antitotalitarist našao pozvanim da samovlasno i bez ičije punomoći utjeruje isprike u ime cijeloga naroda. Odgovarajući na Knezovićeve pseudopovijesne lekcije i prozivke, Ofstad je ovog svenarodnog sveznadara, zabrinutog za ugled Kraljevine Norveške, obavijestio kako se “norveš- Predrag Lucić Kako je izvjesni Mate Knezović, od norveškog veleposlanika Henrika Ofstada zatražio da se hrvatskom narodu ispriča zbog antifašističkih uvjerenja… ki otpor od 1940. do 1945. nije temeljio samo na tome da je Norveška bila pod okupacijom Wehrmachta, nego je predstavljao i borbu protiv totalitarizma i nacionalsocijalizma - Hitlera i Mussolinija i njihovih marioneta, poput Quislinga i Pavelića”. Upozorio je norveški diplomat hrvatskoga obiteljskog strančara da, među svime što mu je stavio na teret, nije spomenuo ono najvažnije: da je na osnivačkoj konferenciji Antifašističke lige odao počast ovdašnjim partizanima, a bilo ih je 4268, koje su nacisti poslali u norveške koncentracijske logore, gdje su mnogi i preminuli. I da je spomenik tim “partizanima koji su svoje živote dali boreći se protiv nacizma i fašizma” još 1976. otkrio norveški kralj Olaf V. “Mi, Norvežani, s ponosom ih se sjećamo”, kazao je Ofstad. I dodao još nešto zbog čega ga je Knezović propustio prozvati, pa možda i za to zatražiti ispriku: “U drugom dijelu mog govora naglasio sam da ostatke nacizma i fašizma vidimo i u današnjoj Europi.” Henrik Ofstad svoj odgovor Mati Knezoviću završa- va ovim riječima: “Pretpostavljam da ste razumjeli da se neću niti želim ispričati zbog odavanja počasti Vašim sunarodnjacima koji su se tijekom Drugog svjetskog rata borili protiv nacizma. Umjesto toga, iskoristit ću ovu priliku da im se u ime norveškog naroda i u osobno ime, od srca još jednom zahvalim.” Na toj mu zahvalnosti neće biti zahvalan ni onaj tko je od njega zahtijevao ispriku, ali ni predsjednica Republike Hrvatske koja je - nakon izbacivanja Titove biste iz svog privremenog radnog prostora - krenula i u čišćenje povijesti, obećavši kako će “uvijek odbijati da se ime Josipa Broza izjednačava s antifašizmom ili antihitlerovskom pobjedničkom koalicijom iz Drugog svjetskog rata”. Jer bi i Kolindi Grabar-Kitarović - ako pročita Ofstadovo pismo Knezoviću trebalo biti jasno da će joj možda i uspjeti da hrvatski antifašizam protjera iz prevrtljive hrvatske povjesnice, ali da ga nikada neće izbaciti iz one svjetske povijesti koja pamti tko se doista borio protiv Hitlera i lokalnih hitlerčića, Quislinga i Pavelića. Glas Istre Ponedjeljak, 30. ožujka 2015. Denis Delanović poginuo u Siriji MOSTAR - Još jedan bosanskohercegovaki dravljanin poginuo je borei se na strani teroristike organizacije Islamske drave (IS). Denis Delanovi, podrijetlom iz Velike Kladuše, poginuo kao pripadnik IS-a s još 11 dravljana Njemake u bor- bama s lokalnim kurdskim postrojbama tijekom napada na selo. Delanovi je u Siriju došao prije osam mjeseci, a po tvrdnjama suboraca ranjavan je u borbama za grad Kobani. Iz BiH se na podruju Sirije i Iraka nalazi oko 150 boraca. (H) 19 * AFP AFP DRAMATIČNI TRENUCI: POSLJEDNJI SNIMLJENI GLASOVI PRIJE PADA AVIONA GERMANWINGSA U FRANCUSKIM ALPAMA Andreas Lubitz sudjelovao je u maratonu 13. rujna 2009. u Hamburgu Raskrčivanje terena da se omogući spasiteljima pristup mjestu nesreće TRANSKRIPT CRNE KUTIJE Kapetan Patrick Sonderheiner očajnički je pokušavao razvaliti vrata i vratiti se u pilotsku kabinu gdje je ostao sam kopilot Andreas Lubitz koji je patio od teških psihičkih problema, a i vid mu je bio narušen AFP Pilotov urlik: Otvori ta prokleta vrata! PIŠE Šarlota BRNČIĆ K opilot Andreas Lubitz (27), koji je u smrt odveo sebe i 149 putnika i članova posade Airbusa A320 u francuskim Alpama, bio je, sudeći prema posljednjim detaljima istrage, ozbiljno psihički, ali i fizički bolesna osoba pred kojom je, zbog narušenog zdravstvenog stanja, bio kraj letačke karijere. Istražitelji ispred kuće u Montabauru Brojni njemački, kao i svjet- lotsku karijeru. Za sada, meski mediji prenose da je pored đutim, ostaje nepoznanica svih tih psihičkih problema koliko su teški bili problemi Lubitz počeo gubiti vid. Fran- s Lubitzovim očima, kao i u cuski Le Figaro piše da je već kolikoj su mjeri možda bili bio izgubio 30 posto vida, a povezani s njegovim psihodva izvora bliska istrazi po- loškim stanjem. Jedna osoba tvrdila su za New York Times bliska istrazi navela je New da je zatražio liječničku po- York Timesu da nije isključeNa rubu moć zbog problema s vidom no da su problemi s vidom Istražitelji su u stanu ko- koji su mu mogli okončati pi- bili psihosomatski. Britanski pilota u Düsseldorfu pronašli antidepresive, a kako naU izlijetanju aviona u Kanadi dalje piše njemački Die Welt 25 lakše ozlijeenih am Sonntag, mladić je paAirbus A320 zrakoplovne tvrtke Air Canada na letu iz tio i od “vrlo teškog oblika Toronta doivio je juer rano ujutro nesreu prilikom psihosomatske bolesti” za slijetanja na pistu meunarodne zrane luke Halifax u koju je također uzimao lijeKanadi. U tom trenutku u zrakoplovu su se nalazila 132 kove. Isti izvor tvrdi da je poputnika i pet lanova posade, a 25 putnika je, sreom, red toga bolovao od “teškog zadobilo samo lakše ozljede. Okolnosti nesree još se oblika depresije i sindroma istrauju, a prema prvim saznanjima, avion je udario u izgaranja”. Za taj sindrom je dalekovod i pretrpio veliku štetu. Air Canada potvrdila je karakterističan progresivni da je avion izletio s piste nakon slijetanja, kao i da su svi gubitak idealizma, energije putnici evakuirani iz njega. U trenutku nesree padao i smislenosti vlastitog rada je snijeg zbog ega je vidljivost bila smanjena, a prema kao posljedice frustracije i nekim medijima, u zranoj luci bilo je nestalo i struje. stresa na radnom mjestu. Mail on Sunday tvrdi da je kopilot u posljednje vrijeme bio “na rubu”, strahujući da će zbog narušenog vida ostati bez pilotske dozvole. Navodno mu je čak rečeno da bi mogao oslijepiti. Njemački Bild prenio je informaciju da je Lubitzova bivša djevojka koja je s njim živjela u Düsseldorfu trudna. Prema saznanjima Der Spiegela, željeli su se vjenčati, a da je 26-godišnja Kathrin, inače profesorica matematike i engleskog jezika, prije nekoliko tjedana u školi u kojoj radi povjerila kolegicama da očekuje dijete. Par se upoznao dok su, prije nekoliko godina, radili u Burger Kingu u Lubitzovom rodnom gradiću Montabaur. Tada 18-godišnji Lubitz tako zarađenim novcem plaćao si je satove letenja. Mediji pišu i da je Kathrin prije par tjedana prekinula vezu s Lu- Piloti smatraju pravilo o dvije osobe besmislenim Nakon što je kopilot s psihikim problemima srušio zrakoplov Germanwingsa mnoge zrakoplovne tvrtke pourile su uvesti pravilo da u pilotskoj kabini uvijek moraju biti dva lana posade, ali iskusni piloti to dre besmislenim jer i tada jedan pilot moe u svakom trenutku srušiti zrakoplov, piše u nedjelju njemaki list Frankfurter Allgemeine Zeitung. Iskusni piloti govore da se ovdje radi o “prividnom aktivizmu” koji bi trebao umiriti javnost. “Ako pilot hoe, moe zrakoplov za dvije sekunde nepovratno srušiti” koristei upravlja ili kormilo ili iskljuivanjem motora u kritinom trenutku. Pri tome stjuardesa ne moe uiniti ništa jer nema pojma o tome što pilot radi, a pogotovo ne moe ništa protiv toga poduzeti. “Protiv psihiki oboljelog pilota koji je odluio izvršiti samoubojstvo stjuardesa je bespomona”, navodi FAZ rijei pilota. (H)) TRUDNA DJEVOJKA Njemački Bild prenio je informaciju da je Lubitzova bivša djevojka koja je s njim živjela u stanu Düsseldorfu trudna bitzom zbog njegovog sve težeg karaktera i želje da strogo kontrolira i upravlja njezinim životom, no i da je unatoč prekidu, još živjela s Andreasom, ali je bila u potrazi za vlastitim stanom. Prijetnje Hostesa Mary W., s kojom je Lubitz također bio u ljubavnoj vezi, a po nekim medijima s njome je prevario Kathrin, za Bild je ispričala da ju je mladićevo ponašanje zastrašivalo. Djevojci je rekao “da će jednog dana učiniti nešto zbog čega će ući u povijest, nešto što će promijeniti čitav sustav, a svi saznati njegovo ime i zapamtiti ga”. Tada joj nije bilo jasno što time želi reći, no, nažalost, sada su te njegove riječi dobile stravičan smisao. Noćima se budio vičući: “Padamo!”, no istaknula je da je pred drugima znao jako dobro skrivati svoje psihičko stanje. O bolesti nije previše govorio. Tek joj je naznačio da zbog određenih smetnji posjećuje psihijatra. Dodala je i da sada shvaća zbog čega je potrgao sve medicinske nalaze, a što jasno ukazuje da nije želio prihvatiti da se njegov najveći životni san da postane kapetan nikad neće ostvariti. Objavljeni su u jučerašnjem izdanju Bilda i transkripti sadržaja pronađene crne kutije, uključujući i posljednje trenutke u kojima je avion išao prema dolje, a kapetan Patrick Sonderheiner očajnički pokušavao razvaliti vrata i vratiti se u pilotsku kabinu. “Otvori ta prokleta vrata!”, urlao je Sonderheiner, lupajući svim snagama po vratima. Čulo se i “Za Boga miloga, otvaraj!”, a u pozadini stravični krikovi putnika. Zabilježeni su i pokušaji kapetana da, najvjerojatnije sjekirom, na silu otvori vrata, a posljednje što je snimljeno bili su užasnuti glasovi i plač putnika. 20 Glas Istre Ponedjeljak, 30. ožujka 2015. NBA: New York doživio 60. poraz sport@glasistre.hr 591-513 Košarkaši Chicaga svladali su New York sa 111:80, što je Knicksima 60. poraz u ovoj sezoni NBA lige te se prvi put u povijesti dogodilo da su izgubili toliko utakmica. Golden State Warriorsi su sa 108:95 slavili na gostovanju Milwaukeeju i teo- retski osigurali najbolju startnu poziciju za doigravanje na Zapadu. S obzirom na poraz Atlante u Charlotteu (100:115), Golden State Warriorsi su na najboljem putu da završe regularni dio sezone kao najbolja momad u NBA ligi. * NIKO KOVAČ KRITIZIRAO JE IGRU SVOJE MOMČADI PROTIV NORVEŠKE UNATOČ UVJERLJIVOJ POBJEDI I KOMOTNOJ Kovač je od izborničke inauguracije do Brazila imao premalo vremena da bi njegovi igrači usvojili novu metodologiju rada i pristupa poslu, a od bolnog poraza od Meksika (0:3) u Recifeu do subotnje maksimirske “petarde” nad Norveškom sasvim dovoljno da ne bi trezveno sagledao činjenice i ukazao na očite probleme RIJEKA - Poslije neispunjenih očekivanja na Svjetskom prvenstvu u Brazilu najžešći kritičari Nike Kovača zamjerali su mu na činjenici da se nije posuo pepelom kad je Hrvatska napustila natjecanje već u skupini. Nakon uvjerljivog trijumfa nad Norveškom (5:1), kojim su “kockasti” jednom nogom zakoračili na EURO, mnoge je začudio prekritičan odnos hrvatskoga izbornika prema igri momčadi u pojedinim fazama utakmice. U oba slučaja izbornikovi su stavovi, međutim, imali rezona. Kovač je od izborničke inauguracije do Brazila imao premalo vremena da bi njegovi igrači usvojili novu metodologiju rada i pristupa poslu, a od bolnog poraza od Meksika (1:3) u Recifeu do subotnje maksimirske “petarde” nad Norveškom sasvim dovoljno da ne bi trezveno sagledao činjenice i ukazao na očite probleme. Rijetki su treneri koji progovaraju o manjkavostima rezultatski tako izražene pobjede. Bez obzira što je puno lakše otvoreno progovarati o lošim stranama pobjede, nego poraza. Što je to u subotu silno naljutilo Kovača? U prvom redu odstupanje od osnovnih načela njegove nogometne filozofije stožernih prvotimaca. Kovač nikad neće zamjeriti Mandžukiću kada protiv Norvežana promaši stopostotnu priliku (80’), ali neće podnijeti izostanak agresije u najboljega hrvatskoga napadača kada treba pritisnuti zadnju liniju protivnika. Ležeran pristup utakmici od iznimnoga natjecateljskoga značaja usmjerio je tijek prvoga poluvremena, iako razloge podbačaja u otvaranju utakmice treba tražiti u činjenici da se Hrvatska nije uspjela nametnuti D. LOVROVI Germansko poimanje hrvatskog nogometa IZBORNIK PERFEKCIONIST očekivanim posjedom lopte, bez obzira što je u momčadi imala igrače koji su prije tjedan dana igrali ključne uloge na El Clasicu (Modrić, Rakitić). Pola sata “mraka” u igri Kovačevih uzdanica u prvom je redu posljedica evidentnog izostanka trke i agresije, kašnjenja u defanzivnom bloku i kroničnom nedostatku ideje u pripremi napada. Brozovićev pogodak (30’) iz jedine suvisle akcije u prvom poluvremenu sakrio je slabosti najlošijega razdoblja igre “kockastih” u tekućem kvalifikacijskom ciklusu. igrača kakav u modernom nogometu postaje nužnost. Brz, prodoran, snalažljiv u protivničkom šesnaestercu, golgeter. U Kovačevoj viziji igre hrvatske reprezentacije Perišić je jednako značajan i potreban momčadi kada napada i kada se brani, kada treba napraviti višak u igri “jedan na jedan” na postavljenu obranu i istrčati kontru i polukontru, ali po potrebi zatvoriti bok u fazi obrane, odraditi “prljavi” dio posla u službi momčadi. Kovačev pristup nogometu, uostalom, od prvoga dana utječe na oda- 7 golova zabio je Perišić na šest uzastopnih natjecateljskih utakmica za Hrvatsku Ivan Perišić Sreća da je Kovač imao plan B. I dovoljno autoriteta da na odmoru isprovocira pozitivnu reakciju svojih igrača. Onoga trenutka kad je izbornik “kockastih” promijenio raspored (4-2-3-1) i Perišiću omogućio uvjete prirodna okruženja uz- bir ključnih igrača njegove momčadi. Nisu slučajno u najzahtjevnijim utakmicama njegova dosadašnjega izbornikovanja ključne role dobivali igrači silnoga energetskoga potencijala i potrošnje, zaključno s utakmicom protiv Norveške u kojoj je Hrvatska disala punim Brozovićevim plućima. PALAC GORE Realizacija Pojedinačna kvaliteta Preobražaj Neodgovornost Rezultat - Nije to slučajno. Nama je Brozović u mladoj reprezentaciji u kvalifikacijskom ciklusu postigao šest pogodaka, a u kratkom razdoblju otkad je u A reprezentaciji već dva. Ja stalno tražim napredak u igri, pogotovo po pitanju trkačkih kapaciteta. Znao sam kakva je norveška momčad, znao sam da protivnik može svih devedeset minuta držati visok ritam i u takvim okolnostima želio sam da igrači odgovore velikom količinom trke. Brozović je jedan od onih koji to može - kaže Niko Kovač, koji će vrlo skoro obaviti ozbiljan razgovor s Ćorlukom i preispitati reakcije neobjašnjive za jednog od najboljih braniča u novijoj PALAC DOLJE Pristup Agresivnost Ritam Ćorluka duž granične linije igrališta, a hrvatska momčad konačno počela trčati u oba pravca, Norvežani više nisu imali izgleda. Perišićev pogodak (54’) otklonio je sumnju u konačan ishod utakmice dvaju neravnopravnih protivnika. Ništa novo. Ivan Perišić još se jednom potvrdio kao ključni igrač hrvatske reprezentacije u Kovačevoj eri. Brojke, uosta- PROMIJENIO MENTALITET I NAVIKE MOMČADI - Niko Kovač lom, sve govore. Ivan je bio strijelac za “kockaste” u posljednjih šest utakmica natjecateljskoga karaktera. Redom: Kamerun i Meksiko na Svjetskom prvenstvu u Brazilu, Bugarska, Azerbajdžan (dva), Italija i Norveška. Šest utakmica, sedam pogodaka! I gomile istrčanih sprinteva. U oba pravca. Perišić je u kratkom razdoblju izrastao u vrhunskoga krilnoga POLA SATA MRAKA Pola sata “mraka” u igri Kovačevih uzdanica u prvom je redu posljedica evidentnog izostanka trke i agresije, kašnjenja u defanzivnom bloku i kroničnom nedostatku ideje u pripremi napada Milivoj MIJOŠEK mjesečni prilog Glasa Istre Ponedjeljak, 30. ožujka 2015. Nautika RIJEČ UREDNIKA Policijoto “Na početku svakog januara registriram auto i usput plaćam osiguranje za barku, i to već godinama. Lani sam prilikom „tehničkog“ propustio popraviti auto, pa me čovjek vratio da saniram štetu i naknadno registriram svoj auto. Zato sam zaboravio platiti osiguranje za barku, jer, to inače radim zajedno. A već sutradan sam poša na Porer peškati. Tamo već godinama imam svoje pošte i pristojno se lovi. Bilo je dovoljno sipa i kalamara s pušće toga dana. Kad sam napunio kantu, obrnuo sam timun u pravcu Bunarine. I dok sam se vraćao, fermali su me milicijoneri. Pitali su me za osiguranje i pena tada sam se sjetio da ga neman. Zabija san. Policijoto mi je napisao kaznu od 5.600 kuna. Robe da me strefi kolap. To su moje tri penzije. Pitao sam ga ko mi more oprostiti jer sam stvarno zaboravio na osiguranje. Rekao sam mu da ću smjesta ići kući po novce i platiti. Obećao sam njin da ću donijeti kopiju uplatnice u stanicu. Policijoto mi je rekao da on ne zna ništa, da on može samo na licu mjesta naplatiti pola kazne. Pitao sam ga je li on normalan. Niš čudno za njega, svi i onako govore da ni ki ša koša od čovika. Rekao sam mu da o njemu ljudi ne govore dobro i da ga niti jedan ribar ne voli. Samo mi se nasmijao i rekao: - baš me briga, molao si je barku i poša je dalje.“ Tim je riječima počeo svoju štoriju moj stari znanac s Bunarine koji je ustvari prijatelj moga oca i zajedno su nekada odlazili na more. Kada sam čuo tu priču nisam mogao ostati ravnodušan s obzirom da u zadnje vrijeme takvih priča ima mnogo, pogotovo u fažanskom kanalu te na Poreru i Albanežu. Sjećam se priče od starog barbeta iz Pule koji je odškolovao i othranio dvoje djece loveći zere na Bunarini i na Delfinu. Jadan je nonić dobio prijavu policije kao da je okorjeli kriminalac ili narko diler. Na Penedi i Grongeri jake snage pomorskog redarstva gotovo svakodnevno legitimiraju noniće na moru. Već su si “na ti“ koliko ih zaustavljaju. Mislim da je policija, ne samo na moru, već i na kopnu i u zraku, u stvari naš servis. Servis na usluzi građanima. Servis kojeg građani plaćaju, pa i svi nonići na moru. Nonići to znaju, ali ovi iz servisa to očigledno još nisu rivali kapiti. Cristian Bruno GALIĆ 2 Glas Istre more i nautika .. MORE NA RIGE Fogisti i karbunjeri Piše Robert BURŠIĆ U priči o parobrodima i ugljenu uklapa se ona o Bršici, svojedobno, između dva svjetska rata, po prometu ugljena za parobrode, druge luke u Kraljevini Italiji, odmah iza Genove. Valdivagna, Valpidocchio, Arsa, Bršica, luka Raša, zapisat će publicist Marijan Milevoj, sve su to nazivi za istu luku, za isto mjesto, uz samo ušće rijeke Raše, u istoimenom zaljevu, čiji je nastanak i nestanak vezan uz raški ugljen, koji je onda vrijedio kao danas nafta. U Bršici se ugljen utovarivao u brodove, a već od 1912. postojala je mehanizirana linija. Danas je Bršica, u općini Raša, s obližnjim Štalijama, dio je lučkog bazena Raša, pod Lučkom upravom Rijeka. Dva dijela luke, Štalije i Bršica, zajedno se protežu na gotovo tri kilometara, na oko 15 hektara ograđenog i uređenog prostora, od ušća rijeke Raše do rta Trget. Zbog razvoja teretnog prometa, lučko je područje 1951. dobilo spojnicu željezničke pruge, izgradnjom dionice od Lupoglava, a 1979. produžena je oko tri kilometara do Bršice. Luka i pruga koristile su se za izvoz raškog ugljena 1950-ih i 1960-ih. Potom su Štalije specijalizirane za generalni teret, osobito za prekrcaj i skladištenje drva, a Bršica za prihvat i otpremu žive stoke. Terminal u Bršici koristi se i za druge vrste tereta: prekrcavanje rasutog tucanika za izvoz u Italiju, uvoz cijevi za modernizaciju plinskog sustava u Hrvatskoj. Pred kraj Drugog svjetskog rata njemački vojnici uništili su luku Bršicu sa svim postrojenjima. Prvi parobrod teretom ugljena ipak je otplovio već u srpnju 1945.; kao privremeni gat, do potpune obnove, koristio se potopljeni brod „Italia“. Brod „Livno“, posljednji dubrovački parobrod duge plovidbe koji je kao pogonsko gorivo koristio ugljen, jedan je od mnogobrojnih koji se „punio“ u Bršici. Toga se prisjeća kapetan duge plovidbe Antun Ničetić u feljtonu „Ljudi, more, brodovi i njihovi putovi (Plovidba „Livnom“ na relaciji Jadran i Grčka - Rotterdam). Zanimljivo će biti prenijeti dvije-tri rige. Brod „Livno“, izgrađen u Velikoj Britaniji 1933., nosivosti 7.850 tona, prešao je od riječke Jadrolinije 1956. dubrovačkoj Atlantskoj plovidbi. U Targetu (tako piše Ničetić) ostao bi za ukrcaj bunkera najmanje dva dana, a na putovanju iz jadranskih luka do Rotterdama plovilo se oko petnaest dana. Brod je skončao u krapanjskom rezalištu 1961. Kapetan Ničetić posebno spominje fogiste i garbunjere (karbunjere), koji su nestali s morskih ruta zajedno s nestankom parobroda. Piše: „Brodska posada bila je brojna: zapovjednik i tri časnika palube, radiotelegrafist, dva do tri kadeta, vođa palube (noštromo), tesar (meštar), četiri kormilara (timuniera) i dva mornara, mladić (mali) palube. U stroju: upravitelj stroja (kapo), tri časnika stroja, dva asistenta, vođa stroja, mehaničar, tri mazača, devet ložača (fogista) i tri ugljenara (garbuniera, carbuniera), zatim bijelo osoblje - tri u kuhinji i dva konobara (sobara) te mladić sobe. Najbrojnijim su bili oni koji su posluživali kotlove, devet ložača i tri ugljenara. Mukotrpan je bio njihov rad. Ložači su radili po tri u svakoj smjeni, svaki ispred svog kotla i ložišta, a njih su devetorica trebali ubaciti od 20 do 25 tona ugljena na dan ovisno o tome je li to bio njemački ili engleski (visokokalorični), ili iz Raše (manje kalorične vrijednosti). Trebalo je zatim izbaciti ostatke od izgorjela ugljena, tzv. ceneru. U svakoj smjeni radio je po jedan ugljenar i on bi tu ceneru bacao u more. Iz tog dijela strojarnice bio je nekakav „lift“, koji bi pokretao ugljenar ručno do palube i taj je sadržaj cenere u ovećem vjedru bacao u more. Ugljenaru je ipak bila najvažnija dužnost da opskrbljuje ugljenom prostor ispred ložišta, do kojeg su dolazile široke cijevi, iz kojega bi ugljen „curio“ tako da ga ložač može lopatom uzeti i ubaciti u vatru. Ugljenari su me podsjećali na rudare. Potpuno zatvoreni u skladištu, stalno su kariolama ubacivali ugljen u cijevi uz valjanje i posrtanje broda… Ispod svake vjetrolovke (šijuna) stajala je posuda vode iz koje bi ti ljudi popili više litara u smjeni jer trebalo je nadoknaditi znojenjem izgubljenu tekućinu. Držali su štracu (slično ručniku) oko vrata kojom su brisali znoj s lica. Tad su ti članovi posade dobivali dnevno jednu litru vina, a svi ostali po pola litre. Spavali su na brodskom krmenom dijelu, a kotlovi i strojarnica bili su približno na sredini. Tako bi po nevremenu trebalo doći do svoje postelje. Ali kako i još u mrkloj noći? Ponekad bi se u takvim okolnostima spavalo bilo gdje, poglavito po hodnicima nadgrađa, gdje je bila strojarnica. A ne u svojoj postelji.“ Glavni urednik: Ranko Borovečki Urednik priloga: Cristian Bruno Galić Grafičko oblikovanje: Mario Rosanda | Robert Stanojević Izdavač: Glas Istre novine d.o.o. Prilog izlazi jedanput mjesečno NATHAN BERTO - POBJEDNIK 8. MEMORIJALNOG KUPA “ALDO PRODAN” Poseban je i pravi gušt pobijediti svome gradu Nathan Berto u svom optimistu Ma, poseban je gušt biti prvi u gradu u kojem si rođen. Taj se osjećaj zadovoljstva ne može ni sa čim usporediti, kaže nam ovaj sedmaš Talijanske osnovne škole Bernardo Benussi T rinaestogodišnji Nathan Berto, ukupni je pobjednik 8. memorijalnog jedriličarskog kupa “Aldo Prodan”, koji se sredinom mjeseca odvijao u akvatoriju Rovinja. U konkurenciji tridesetak jedriličara i u klasi Optimist, u regati kojoj su mu rivali pristizali iz čitave Hrvatske, ali i Slovenije i Mađarske, Nathan je bio najuspješniji. -Ma, poseban je gušt biti prvi u gradu u kojem si rođen. Taj se osjećaj zadovoljstva ne može ni sa čim usporediti, kaže nam ovaj sedmaš Talijanske osnovne škole Bernardo Benussi, inače i ponosni vlasnik titule Državnog prvaka u jedrenju do 12 godina za 2013. godinu, ali i aktualni Državni prvak sveukupno u klasi Optimist. Pored ovih zvučnih i atraktivnih priznanja i titula, Nathan, kojemu more kako sam veli, predstavlja sve u životu, vlasnik je i nebrojenog broja onih “manjih” priznanja, za koje da nam ih počne nabrajati valjalo bi nam oboma izgubiti popod- ne. A to nam, složismo se u hipu, ne treba. Inače, kako saznajemo Nathan se u rovinjski Jedriličarski klub Maestral upisao spontano, odnosno gledajući u “krivom smjeru”. Naime, kao sasvim mali upisao se u Plivački klub Delfin, s čijeg je bazena “pucao” pogled na otvoreno more. -A što sam vidio na moru…pa jedra i brodiće, naravno!, objašnjava iznimno otvoren i simpatični momčić, koji je i svoju mlađu sestricu Anteu povukao na more. Veli i da mu ne smeta, jer “ona je u odvojenoj grupi”. Kad priča o jedrenju, klubu, treneru Andreju Perniću Laciu, oči mu zasvjetlucaju, a kako i ne bi kad mu more znači sve. - More mi je sve. Za njega uvijek nađem vremena i nikada ga neću napustiti. Ono je moj život, san, želja…ma’ sve na svijetu, govori Nathan koji bez zadrške i već sada svoju budućnost veže uz mokro i slano - ili kao trener, ili kao skiper ili…,glasno zajed- Nathan Berto no razmišljamo, kao vlasnik najljepše jedrilice na svijetu. Što se tiče posljednje, i kako veli najslađe pobjede (ta’ zadnja je uvijek najatraktivnija), Nathan kaže kako će mu uvijek puno značiti jer je “osvojena” u vodama u kojima je i proplivao i uz pomoć vjetrova koje poznaje i dobro zna odakle i od kuda pušu. - Nemam treme pred svoji sugrađanima i prijateljima, dapače oni mi daju snagu da budem još bolji. Uostalom, ovo mi je bio šesti po redu memorijal “Aldo Prodan” na kojemu sam sudjelovao. I još nešto, na onom prvom bio sam posljednji… sjeća se kroz smijeh trinaestogodišnji jedriličar, koji poručuje: upisi na jedrenje što ranije i pod uvjetom da prvo naučite plivati! -Osnovno je poštivati more. Jer, more ne prašta i nije to kao kad igraš tenis. Nekad davno i sam sam se bojao mora, a danas, danas se igram s vjetrom, pojasnio nam je, i gotovo pjesnički, uspješni jedriličar Nathan Berto. N. ORLOVIĆ RADIĆ U BONACI Hrana je naša nafta, ali obrnuto? PIŠE Aldo POKRAJAC ic po mic, več se na veliko M govori o parlamentarnim izborima. Kako i za drugo i za ribarstvo če se brzo podvuči crta. Več sprvega se more viditi da je tamo kadi je bilo prije četiri lita, a za peškadure i slabije. Kukuriku političari su prid zadnjih izbori govorili da če i ribarstvo procvitati, ali se to ni dogodilo. Nasuprot temu istarski su peškadurui joped doživili da ne moru naplatiti svoje delo. Za srdelu su njin dužni velike šolde, a nedan ne zna kako če finiti Mirna, koja jin ni platila ribu. Največi broj njih bi najradije napustija ribarstvo i započeja niko novo delo. Ma za to tribaju šoldoni, a oni su puni duga. Po svemu političari, i ovi sada, i oni prije, popensaju na more samo kada se triba dojti kupati i poisti kakovu ribu. Da li če to biti naša, ali ona s Tajlanda, njima je svejeno, perke se u to ne kapiju. Ribarstvo je na kraju naziva matičnega ministarstva. Propada i poljoprivreda ki je na prven mistu, pa kako neče ribarstvo kojega se čuda puti ni ne nabroji. Čuda če vrimena pasati dokle naši gospodari budu domislili da more ni samo lito i turizam, več se od njega more živiti cilo lito. Kada smo bili u črnemu komunizmu su govorili da je hrana naša nafta. Na hranu su svi pozabili, najlaglje ju je uvesti. Političaran su sada puna usta prave nafte iz Jadrana. Govoru da mi ležimo na nafti i čemo biti bogati kako Norveška. Takovih štorij smo se več naslušali. Naši stari se domisle kada su njin davali da sadu bumbak i kikirike, govoreći da če se od tega bolje živiti nego od šenice i kumpira. Sada su se domislili na naftu, pa če nafta biti naša hrana. Neče več tribati peškati, već čemo se kao pravi rentijeri sunčati na moru. Glas Istre more i nautika Ponedjeljak, 30. ožujka 2015. OCEANOLOG ŽELIMIR FILIĆ, PIONIR RAZVOJA SUVREMENOG UZGOJA RIBA U HRVATSKOJ Cromaris je danas vodeća tvrtka u marikulturi Marikultura je jedina perspektiva ribarstva Kada smo početkom 70-tih godina uspjeli inducirano izmrijestiti lubina bili smo izuzetno zadovoljni, a kada smo nekoliko godina kasnije istim postupkom uspjeli uzgojiti veću populaciju brancina, bili smo oduševljeni, jer smo znali da nastaju uvjeti za novu djelatnost masovnog uzgoja morske bijele ribe, prisjeća se Želimir Filić Z a Želimira Filića se s pravom može reći da je pionir razvoja hrvatske marikulture, jer je prije četiri desetljeća u rovinjskom Centru za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković, u sklopu projekta kontrolirane (umjetne) reprodukcije morskih organizama, zajedno sa suradnicima uspio izmrijestiti brancina. To je 1976. omogućilo kavezni uzgoj plemenite ribe, a 1978. zabilježen je prvi „lov“ brancina. Povodom odlaska u mirovinu i dobivanja domaćeg i inozemnog priznanja za dugogodišnji rad na razvoju marikulture, razgovarali smo sa Želimirom Filićem. -Kada smo početkom 70-tih godina uspjeli inducirano izmrijestiti lubina bili smo izuzetno zadovoljni, a kada smo nekoliko godina kasnije istim postupkom uspjeli uzgojiti veću populaciju brancina, bili smo oduševljeni, jer smo znali da nastaju uvjeti za novu djelatnost masovnog uzgoja morske bijele ribe, prisjeća se Filić tog stvaralačkog doba. Prvi uzgoj ribe na Mediteranu U to vrijeme takva ostvarenja zabilježena su samo u Francuskoj i Italiji. Filićev uspjeh prepoznat je u inozemstvu i FAO (Organizacija za prehranu i poljoprivredu UN-a) imenuje ga za suradnika koji će u sklopu projekta FAO/ MEDRAP (Mediteransko projekt akvakulture) svoja istraživačka saznanja prenositi kolegama Mediterana. Stoga su, u rovinjskoj Marimirni (u Limskom kanalu) te u zadarskom Cenmaru, utemeljeni pilotski centri za demonstraciju tehnologija i školovanje kadrova u marikulturi mediteranskih zemalja. Marimirna i Cenmar bili su pilot projekti FAO mediteranskog programa MEDRAP čiji je cilj bio širenje znanja o novoj tehnologiji intenzivnog uzgoja morske bijele ribe (brancin, orada) i drugih morskih organizama. Navedena ostvarenja potakla su rovinjsku Mirnu 1981. da ga imenuje za rukovoditelja Centra za marikulturu u Limskom kanalu, gdje je nastalo poduzeće Marimirna i pokrenut je prvi kavezni uzgoj ribe industrijskog tipa na Mediteranu. Tvrtka je uspješno zaokružila tehnologiju od oplođene ikre do ribe komercijalne veličine. Djelatnost uzgoja obavlja se metodama ekološkog „inžinjeringa“ (školjke i ribe u istoj morskoj sredini) kako bi se što više sačuvala prirodna ravnoteža ekosustava, a uzgojena riba bila što kvalitetnija. Uz to proizvode i školjke, a rade i na oplemenjivanje svojih proizvoda. Uzgojene brancine plasirali su i kroz dječju hranu talijanskog Plasmona i prvi 2002./2003. tržištu ponudili dimljene filete brancina, orade i carpaccio. Njihovi dimljeni fileti brancina 2004. na najvećem europskom sajmu prehrambenih proizvoda iz mora Expo Seafood u Bruxellesu dobili su nagradu Prix d´Elite za nove proizvode i uvršteni među najbolje riblje delikatese. - U nutricionističkoj vrijednosti ljudske ishrane, ribe, školjke i rakovi su izvanredna hrana za modernog čovjeka i zato su više nego hrana, to je lijek, naglasio je Filić još početkom 80-tih kod uspostave industrijskih farmi za uzgoj brancina i orade. Želimir Filić je nakon čelne funkcije u Marimirni do 2008., u Uzgojeni brancini iz Marimirne plasirali su se na svjetsko tržište Asim ČABARAVDIĆ NAPISAO Asim ČABARAVDIĆ Raditi ono što voliš i voljeti to što radiš rijetka je privilegija - Želimir Filić Cromarisu bio direktor istraživanja i razvoja. U mirovini ne miruje nego je aktivan u RH i inozemstvu kao predavač i konzultant na akvaprojektima. Filić posjeduje izvanrednu referentnu listu specijalizacija i objavio je više znanstvenih i stručnih publikacija te studija i razvojnih projekata iz djelokruga struke. Bio je član u mnogim domaćim i međunarodnim institucijama i tijelima, između ostalog predsjednik i nacionalni predstavnik Grupacije akvakulture HGK pri FEAP-u (Europska federacija OBITELJSKI POSAO Želimir Filić rođen je 30. srpnja 1945. godine u Pleternici. U Poreču, gdje živi od prve godine života, pohađao je osmogodišnju školu, Gimnaziju u Zagrebu, a 1970. diplomirao na poljskom Fakultetu morskog ribarstva u Szczecinu, gdje je i magistrirao oceanologiju. Znanstvenu karijeru Filić je 1970. počeo u rovinjskom Centru za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković. Želimir Filić oženjen je, ima kćer Želimiru koja je zaposlena u Laboratoriju za molekularnu biologiju, a njegova supruga Ivanka, magistrica je oceanologije i također je vrlo angažirana stručnjakinja u akvakulturi. Zajedno su radili od samog početka i dalje rade na više aktualnih projekata. proizvođača u akvakulturi), gdje je do svibnja 2014. obnašao dužnost potpredsjednika i predsjedavajućeg Komiteta za mediteransku akvakulturu, te član Radne grupe za ribarstvo i radne grupe za sigurnost hrane u pregovorima za pristupanje RH u EU. Za svoj stvaralački rad dobio je više domaćih i stranih priznanja, a među njima i nagradu Grada Rovinja. Krajem prošle godine Federacija europskih proizvođača u akvakulturi (Federation of European Aquaculture Producers (FEAP) nagradila ga je u Bruxellesu za izvrsnost u europskoj akvakulturi ( Award for Excellence in European Aquaculture), a Croma mu je u Zagrebu dodijelila nagradu za životno djelo. Među prvima u Mediteranu sa svojim timom je razvio tehnologiju (za ono vrijeme) masovnog uzgoja morske ribe u kaveznom sustavu i u polikulturi sa školjkama. Polikultura ribe i školjaka Raditi ono što voliš i voljeti to što radiš rijetka je privilegija ljudi koji su cijeli svoj život i stvaralački napon posvetili nekoj praktičnoj industrijskoj disciplini. Još su rjeđi oni, koji uspiju povezati spoznaje istraživačkog rada i primijeniti ih u poduzetničkoj praksi. Upravo je takav primjer sadržan u radu i 45-godišnjoj profesionalnoj biografiji Želimira Filića i njegovom doprinosu u stvaranju nove maritimne industrije intenzivnog uzgoja bijele morske ribe. Za profesionalni put Želimira Filića, za ostvarene zasluge i osobni doprinos u području tehnologije i poduzetničkog razvoja nove industrijske discipline kontroliranog uzgoja ribe u hrvatskom gospodarstvu, stručni žiri i Upravni odbor HUM-CROMA mu dodjeljuju strukovno priznanje i nagradu za životno djelo. 3 4 Glas Istre more i nautika .. Ponedjeljak, 30. ožujka 2015. ROVINJEŽ ALVISE BENUSSI PASIONIRANI JEDRILIČAR, TRENER, SUDAC, NAUTIČAR I BRODOGRADITELJ O SVOM ŽIVOTU, HOBIJIMA I LJUBAVI PREMA MORU Čovik od mora kojem je hobi postao posao Ipak, najviše ga raduje izrada maketa brodica i jedranjaka. Ni sam ne zna koliko ih je napravio, ni gdje su sve završile. Ima ih ne samo u Rovinju i Istri, već i u susjednim zemljama, ponajviše Italiji. Posljednjih godina najviše gradi makete starih brodica Istre i Kvarnera KRATKA GLAZBENA KARIJERA Izazov mu je bio batiel, brodica sa ravnim dnom koja je dostizala i do 14 metara TRENER 36 GODINA Te 1966. sudjelovao je i u prvoj regati organiziranoj uz dugovječnu turističku feštu Rovinjska noć. Punih 36 godina bio je trener u klubu, a od 1979. je i sudac, pa ni sam ne zna koliko je „odradio“ takmičenja i regata. Još je uvijek član Izvršnog odbora Jedriličarskog saveza Hrvatske. Ipak, sve više jedrenje pretpostavlja modelarstvu. Volio bi svoje znanje i umijeće prenijeti na mlađe, pa čeka pogodnu priliku za osnivanje sekcije za modelare brodica. Najveća mu je želja izgraditi batiel za eko muzej Kuća o batani, gdje je izložen njegov konstruktivni model drevne rovinjske brodice. NAPISAO I SNIMIO Aldo POKRAJAC A lvise Benussi je pravi čovik od mora - jedriličar, trener, sudac, nautičar i brodograditelj. Ipak, najviše ga veseli izrada maketa brodica i jedrenjaka. Ni sam ne zna koliko ih je napravio, ni gdje su sve završile. Ima ih ne samo u Rovinju i Istri, već i u susjednim zemljama, ponajviše u Italiji. - Prve modele barki napravio sam još u osnovnoj školi, gdje mi je, uz ostale, nastavnik tehničkog odgoja bio Michele Devescovi. Najviše sam se ovom hobiju posvetio kada sam u Puli i Šibeniku služio mornaricu. U to sam vrijeme izgradio kopije mnogih slavnih jedrenjaka kao što su bili Santa Maria, Victory i Cutty Shark. Uglavnom sam ih poklanjao tadašnjim kolegama, pa je jedan jedrenjak završio i u Crnoj Gori, prisjeća se Alvise. Rovinjska batana s jedrom BROJNE NAGRADE Zanimljivo je da svoje brodice izgrađuje od ostataka materijala iz svoje radionice. Nekad je najviše gradio od hrastovine i mahagonija, a danas rabi najkvalitetniju tikovinu, koja mu ostaje po izradi paluba za jahte. Svoju prvu nagradu za modele dobio je 1975. od tadašnje Narodne tehnike Hrvatske, a zadnja je godišnja nagrada Hrvatske zajednice tehničke kulture iz 2009. godine. Benussi je inače pohađao rovinjsku gimnaziju, ali je sa nekoliko prijatelja izbačen iz škole zbog svirke. Bio je naime bubnjar tada glasovite rock grupe I Cannibali Vlade Benussija, koja je svirala u poznatom noćnom baru Lanterna, što je u školi ocijenjeno nedoličnim. To ga nije posebno pogodilo jer je grupa završila u Veroni, gdje je snimila i nekoliko ploča, nastupivši po cijeloj sjevernoj Italiji. Batane u svim verzijama Budući da su mu modeli razgrabljeni, nakon vojske je nastavio sa gradnjom, često po narudžbama za kolekcionare. Jedan od njih iz Italije mu ih je godinama naručivao. Taj se hobi nekako poklopio sa izradom arhitektonskih maketa, čime se profesionalno bavio. Uz ostalo, na njegovom radnom stolu izgrađene su makete brojnih istarskih hotela. U slobodno vrijeme, obično navečer, za svoj je gušt gradio modele barki. Tog se hobija nije odrekao ni kada je radio kao privatni brodograditelj. Nakon rada na jahtama redovno se vraća modeliranju starih brodica. - Kad je riječ o starim batanama, modele sam radio prema originalnim šagumama rovinjskih brodograditelja Francesca Budicina, Livija Dellabernardine i Emilija Privileggija. Batane svakog od njih imale su neke osobitosti, koje sam prenosio na modele. Neke sam radio pojedinačno, neke u seriji, kao one za rovinjsku Turističku zajednicu, pa sam ih kasnije vidio ne mnogo mjesta u Sloveniji i Italiji, kaže Benussi. Prve modele barki napravio sam još u osnovnoj školi Alvise Banussi Batiel, bragoc i bracera Izazov mu je bio batiel, brodica sa ravnim dnom koja je dostizala i do 14 metara dužine, pa su rovinjski ribari sa njom lovili ribu i u Kvarneru, sve do otoka Suska. Za konstrukciju batiela, koji su se gradili u nekadašnjih sedam rovinjskih brodogradilišta, savjetovao se sa starim rovinjskim bro- - Moju je glazbenu karijeru prekinuo poziv u mornaricu. Tamo sam stekao nautičke kvalifikacije, koje sam u civilstvu nadograđivao zvanjem nautičara, motorista i zapovjednika broda. Već 1979. bio sam u posadi jedne velike strane jahte, koja je, poput današnjih, vozila turiste po cijelom Jadranu. Potom sam radio sa prvim čarterima u Rovinju, prvo sa Jadranturistovima plovećim mobil homeovima, a potom i u ACI marini, a nakon toga sam otvorio svoj obrt, kaže Benussi. U rovinjskom jedriličarskom klubu Maestral je od njegovog osnivanja 26. lipnja 1966. Dobro se sjeća kada su Franc Kos, Pietro Budicin, Alfio Tonelli, Silvano Belušić i kapetan Ivan Švorinić sa nekoliko entuzijasta osnivali klub. Sa modelom rovinjskog batiela Presjek teretnog jedrenjaka S modelom bragoca dograditeljem Pietrom Michelinijem i profesorom Liberom Benussijem, s kojim dijeli strast prema starim plovilima, pa su surađivali i u izradi starih jedara za batane. - Brodice sa ravnim dnom su na našu obalu došle iz venecijanske lagune, pa su prilagođavane ovdašnjim prilikama i potrebama ribara. Zbog toga su batieli i nalikovali drevnim talijanskim topima, koje čuvaju tamošnja društva za zaštitu starih plovila. U Rovinju je zadnji batiel sa jednocilindričnim motorom na petrolej imao Pietro Rocco Baston. Pravi je raritet batiel izgrađen 1888. godine u Rovinju, koji je u vlasništvu jednog slovenskog ljubitelja starih brodica, pojašnjava Benussi. Od optimista do šljuke i letećeg holandeza Za neke brodice koji su rabili rovinjski i istarski ribari tragove je pronalazio upravo u Veneciji, pa su tako nastali modeli bragoca, koji su sličili današnjim gajetama, potom i bracera. Alvise je izgradio i modele drugih brodica sa sjevernog Jadrana, kao što su lošinjska pasara i lovranski guc. Linije za njihovu gradnju dobio je od modelara i lučkog kapetana iz Bakra Luciana Kebera, te od profesora riječkog Pomorskog fakulteta Roberta Mohovića, sa kojima surađuje u Koordinaciji udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske, ribarske i brodograđevne baštine Istre i Kvarnera. - Kao pansionirani jedriličar izgradio sam i modele brojnih jedrilica, od najmanjih optimista do šljuke i letećeg holandeza. Izgradio sam i repliku poznate jedrilice sugrađanina i prijatelja Silvija Brunellija, koja je pobijedila na brojnim regatama, među ostalim i nekad jednoj od najpoznatijih Rimini - Krf. Od 1985. jedrim i sudjelujem u organizaciji najdugovječnije transjadranske regate Pesaro - Rovinj Pesaro. U tamošnjem jedriličarskom klubu izložena je batana, koju sam im poklonio za održavanja prve regate, kaže Alvise. 5 6 Glas Istre more i nautika .. PROLJEĆE JE, A TO ZNAČI DA IMA ŠPARUGA Zeleno plava morska kombinacija Omiljeni pljukanci mogu se, baš kao i špageti, pripremiti u mnoštvu kombinacija, ovisno o inspiraciji i tomu što nam je kući nadohvat ruke PLJUKANCI (ŠPAGETI) S RAČIĆIMA I ŠPARUGAMA Sastojci: manji mac šparuga, 200 g zamrznutih račića, malo maslaca, maslinovog ulja i vrhnja, 1 dcl malvazije, sol, peperončino, manja glavica luka; pljukanci (špageti) Priprema: na malo maslaca i maslinovog ulja lagano pirjati sitno izrezan luk, dodati očišćene i na komadiće isjekcane šparuge te račiće, podliti s vinom, pustiti neka ishlapi. Posoliti i dodati ljutu papriku (ne pretjerivati ni s jednim), na kraju uliti vrhnje. Skuhane pljukance (špagete) procijediti, ubaciti ih u umak s još malo tekućine te minutudvije zajedno sve prokuhati, dodati preostali maslac u posudu i još munutu-dvije poklopiti. Servirati s ribanim sirom ili bez. Piše Vesna MEDVEDEC M oja prijateljica Tanja rekla mi je neki dan da je prošle godine prve šparuge ubrala već 15. veljače. Mojem čuđenju nije bilo kraja kada sam doznala da je njena susjeda u prvim “komadima” uživala već tjedan ranije. Sjetih se onda blage zime i vrlo toplog i vlažnog proljeća, ali svejedno se ne mogah načuditi šparugama usred veljače. Podsjetilo me to da u zamrzivaču imam još paketić-dva prošlogodišnjih šparuga koje sam čuvala za specijalne prigode (uglavnom kada mi dođu prijatelji iz kontinenta koji nisu tako izbirljivi kao i mi da vole jesti samo svježe ubrane šparuge). A kako je u zamrzivaču uvijek vrećica s račićima (gamberetima) odmah sam se dala u akciju - pripremila na brzaka pljukance i, eto ti zimsko-proljetnog ručka. Omiljeni pljukanci mogu se, baš kao i špageti, pripremiti u mnoštvu kombinacija, a jedna od njih može se nazvati i zamrznuto-svježa ili zamrznuto-zamrznuta varijacija. Šparuge odnosno račiće gotovo uvijek imamo kući zamrznute i, kad god nema inspiracije, dovoljno je posegnuti za spremljenim vrećicama i pripremiti vrlo ukusno jelo. FRITAJA S MORSKIM PUŽIĆIMA I ŠPARUGAMA Sastojci: mac šparuga, jedna šaka očišćenih morskih pužića, malo maslinovog ulja, peršina, jaja po želji Priprema: Morske pužiće staviti u hladnu vodu, neka malo prokuhaju, pa iglom izvaditi meso iz kućice. Šparuge očistiti i nasjeckati na komadiće veličine najviše dva centimetra. Sve skupa propirjati kratko na maslinovom ulju, dodati nasjeckani peršin pa lagano promiješati izmućena jaja. Tko voli može fritaju, već u tanjuru, popapriti i zaliti s još maslinovog ulja. Drugo jelo koje predlažem vrlo je jednostavno ako zanemarimo “branje” i čišćenje morskih pužića što vam, uostalom, može biti ugodna rekreacija. Ne, nije rižoto (a mogao bi biti ali neću o tome jer sam u prošlom broju pisala o rižotima) nego fritaja. Moja druga prijateljica, Ksenija iz Funtane, svojedobno mi je pričala o tome kako je njena mama, a poslije i sama, za marendu znala pripremiti vrlo ukusnu frtaju s morskim pužićima. Ja sam im samo dodala i “šaku” šparuga i eto ti izvrsnog jela u kojem ćete, garantiram vam, uživati i dušom i tijelom. Bit ću poštena pa reći da se sve to može pripremiti i s kultiviranim šparugama koje naši susjedi Talijani obožavaju, ali meni su ipak nekako draže i slađe ove naše domaće, šumske, da li same ili u kombinaciji s mesom odnosno ribama, sasvim je svejedno. PREDVIĐENO KRETANJE MORSKIH MIJENA NA SJEVERNOM JADRANU (LUKA PULA): PLIME I OSEKE U TRAVNJU MJESEC-LUNA travanj 2015. dan izlaz zalaz 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 16:48 17:46 18:44 19:43 20:43 21:43 22:43 23:41 ----00:38 01:31 02:19 03:03 03:44 04:21 04:56 05:31 06:07 06:45 07:26 08:11 09:00 09:53 10:48 11:45 12:43 13:41 14:39 15:37 16:35 05:16 05:44 06:11 06:38 07:07 07:37 08:11 08:50 09:34 10:24 11:21 12:23 13:31 14:42 15:55 17:09 18:25 19:39 20:52 22:02 23:06 ----00:03 00:54 01:37 02:15 02:48 03:19 03:47 04:14 SUNCE-SOLE 01 07 13 19 25 travanj 2015. 06:46 19:32 06:35 06:25 06:14 06:04 19:39 19:47 19:54 20:02 Glas Istre more i nautika Ponedjeljak, 30. ožujka 2015. NAJVEĆE SVJETSKE POMORSKE LUKE: GENOVA - LA SUPERBA Vodeća trgovačka talijanska luka MI TI STV AR NO ST Zapadno od Genove, u luci Savona-Vado, gradi se novi kontejnerski terminal, koji će 2016. godine imati kapacitet 800 tisuća kontejnera, obalu dugu 700 metara uz dubinu mora od 20 metara. Radit će 600 osoba, a projekt je vrijedan 400 milijuna eura G enova, grad u sjevernoj Italiji u regiji Ligurija, najveća je talijanska trgovačka luka, po veličini druga u Sredozemlju, poslije Marseillea. Grad ima oko 610 tisuća stanovnika, a šire gradsko područje oko 900 tisuća. Genova je poznata i kao La superba (Ohola, Ponosna) zbog svoje slavne prošlosti. Glavni centar ekonomskih aktivnosti grada je luka, koja ima vrlo povoljan položaj u odnosu na zaleđe. Po lučkom prometu (42,3 milijuna tona tereta i 3,5 milijuna putnika, u 2011. godini), u kojem uvoz, osobito nafta (naftovod Genova-Aigle, Švicarska-Ingolstadt, Njemačka), znatno nadmašuje izvoz, Genova je najveća i najznačajnija talijanska luka. Damir ŠKOMRLJ Genova je stoljećima među vodećim lukama na Mediteranu ZNAMENITOSTI GENOVE U Genovi se održava najveći svjetski sajam nautike POMORSKA REPUBLIKA Genova je u 11. st. postala Pomorska republika (Repubbliche Marinare), baš kao što su to bili, Pisa, Venecija ili Dubrovnik. Protezala se preko današnje Ligurije, Piemonta, Sardinije i Korzike; praktički je imala kontrolu nad Tirenskim morem. Glavni rival na Mediteranu bila joj je Mletačka republika. Admiral Andrea Doria u 16. st. uspio je objediniti 250 plemenitaških obitelj. Pokazao se praktičnim, između ostalog, osnažio je pomorske snage i umjesto da mu se brodovi usidreni ljuljaju u luci, ponudio ih je tržištu Mediterana, onaj koji je najbolje plaćao imao je uz sebe njihovu flotu. Ovdje spomenimo da su Đenovljani u 14. st. zapalili Umag, temeljito opljačkali Pulu, Poreč i Rovinj. Genova je pretrpjela snažne francuske napade 1684. godine; okupirala ju je Austrija 1746. godine, tijekom rata za austrijsko prijestolje, 1768. godine, predala je Korziku Francuskoj. Pod Napoleonovim pritiskom 1797. postaje je francuski protektorat imenom Ligurska Republika, da bi je delegati s Bečkog kongresa uključili u Pijemont. Visok relativni porast prometa Najveća je talijanska luka i po ukupnoj nosivosti brodova koji su uplovili u nju (136,5 milijuna tona), slijede Gioia Tauro (84,9 milijuna), Livorno (84,7 milijuna), Trst (79,7 milijuna), Venecija (67,3 milijuna), Taranto (62,4 milijuna). Među deset najvećih europskih kontejnerskih terminala u odnosu na promet, četiri su s područja Mediterana. Daleko najveći promet bilježi luka Rotterdam sa 6,3 milijuna TEU. To je u odnosu na 1999. godinu pad prometa za nešto manje od 1 posto. Sve ostale europske luke bilježe značajan porast prometa koji Genovi. U godini 2000. zabilježen je porast prometa od 50 posto u odnosu na prethodnu i predstavlja rekordnu po broju izmanipuliranih TEU. Promet terminala nema stalni trend porasta, već se izmjenjuju godine kada promet bilježi značajan rast, tako da 1997. godine s 547.411 TEU ima gotovo 10 puta veći promet u odnosu na 1994. godinu kada je izmanipulirano 60.399 TEU. Sljedeće godine porast prometa je nešto slabiji tako da je ukupni promet u 1998. godini iznosio 603.693 TEU. Značajni pad prometa bilježi 1999. godine i on je za tu godinu iznosio 494.891 TEU. Genova zbratimljena s Rijekom je u prosjeku 10 posto, ako se uzme u obzir ukupni promet deset najvećih luka 2000. godine od 29.157.357 TEU jedinica. Luke Mediterana bilježe porast koji je iznad ukupnog europskog prosjeka. Najveći relativni porast prometa zabilježila je luka Genova od 22 posto, ali luka Gioia Tauro bilježi apsolutno najveći stvarni porast i on iznosi 399.300 TEU jedinica. Tijekom rata, 1942. i 1943. godine, luka je bombardirana, međutim, odmah poslije rata imala je promet od osam milijuna tona. Sredinom šezdesetih godina trgovački promet povećao se za više od sedam puta, osamdesetih je dosegao promet od oko 40 milijuna tona. Genovski terminali imali su ukupan promet veći od 1.5 milijuna tona. Voltri Terminal Europa (VTE), otvoren 1992. godine, jedan od većih kontejnerskih terminala Mediterana, zajedno s ostala dva terminala (South European Container Hub i Mesina Terminal)zauzima 33. mjesto u svijetu po broju izmanipuliranih TEU jedinica. Terminal VTE je u 95 postotnom privatnom vlasništvu Singapore PSA Corporation i predstavlja najveći privatni terminal u South European Container Hub (SECH) drugi je kontejnerski terminal u Genovi. Zabilježeni promet 1992. godine iznosio je 133.966 TEU i ima tendenciju rasta koji je najočitiji 1999. godine kad je ukupan broj izmanipuliranih TEU iznosio 330 tisuća, što je za 85.923 TEU jedinica više nego u 1998. godini,kada je izmanipulirano 244.077 TEU. Genova ima dva terminala za kontejnere s ukupnom dužinom operativne obale od 1.920 metara, s ukupno osam prekrcajnih dizalica. Površina za skladištenje terminala proteže se na 570.000 četvornih metara. La superba je grad bogate umjetnosti, glazbe, gastronomije, arhitekture i povijesti, a dio starog grada upisan je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine; 2004. godine bio je Europski glavni grad kulture. Glavne znamenitosti nalaze se na središnjem trgu, Piazza De Ferrari. Tu je i kuća u kojoj se smatra da se rodio Cristoforo Colombo (oko 1451.-1506.). Genova je 1992. slavila godinu colombianu, slaveći svog najpoznatijeg Đenovežanina. Stara luka (Porto antico), pretvorena u tržni centar. Tu su veliki akvariji Bigo i Bolla, najveći u Europi s više od 15 tisuća životinja, antička lanterna. Muzej orijentalnih umjetnosti Edoardo Chiossone ima jednu od najvećih kolekcija orijentalne umjetnosti u Europi. Rijeka je zbratimljena s Genovom. Kad se uspoređuje promet riječke luke s talijanskim, dobiva se percepcija o malenoj Hrvatskoj, premda zemlji velikih prometno tranzitnih mogućnosti: Rijeka - Mađarska Slovačka - Češka - Poljska. Zapadno od Genove, u luci Savona-Vado, gradi se novi kontejnerski terminal, koji će 2016. godine imati kapacitet 800 tisuća kontejnera, obalu dugu 700 metara uz dubinu mora od 20 metara. Ondje će raditi 400, a kasnije i 600 osoba. U projekt vrijedan 400 milijuna eura AP Moller Group, preko svoje jedinice APM terminals, ulaže 150 milijuna eura. Inače, najveći talijanski kontejnerski terminal po prometu je Gioia Tauro na jugu Italije (Calabria) u Tirenskom moru. Prošle je godine ostvario promet od oko 2,3 milijuna kontejnera. Slijede Genova s prometom od 1,8 milijuna kontejnera, La Spezia 1,3 milijuna kontejnera, Livorno 638 tisuća kontejnera, Cagliari na Sardiniji 613 tisuća, Taranto u Jonskom moru 604 tisuća, Napoli 527 tisuća, pa Venecija s 558 tisuća kontejnera. 7 8 Glas Istre more i nautika .. Ponedjeljak, 30. ožujka 2015. GODIŠNJA SKUPŠTINA HRVATSKOG SAVEZA ZA SPORTSKI RIBOLOV NA MORU Crikvenička regata 2015 Koncem ožujka natjecatelji jedriličarskog kluba Kvarner učestvovali su na Crikveničkoj regati 2015. za klasu Optimist u organizaciji jedriličarskog društva Val. Crikvenička regata još je jedna u nizu regata kriterija 1.6 u proljetnom kalendaru koje se boduju za sastav reprezentacije, što podrazumijeva jaku konkurenciju od kojih će 10 najboljih braniti boje Hrvatske na ovogodišnjem evropskom i svjetskom prvenstvu za klasu Optimist. Sastav reprezentacije zaključit će se krajem svibnja nakon Regate grada Poreča. Na regatu se odazvalo 112 jedriličara i jedriličarki iz hrvatskih klubova. Jedriličarski klub Kvarner predstavljali su David Medančić, Paola Miletić, Tajana Filipaš, Viktor Kulić Golja, Anteo Šumberac i Goran Šime Stipanov. Prvi dan regate flota jedriličara i jedriličarki odjedrila je po laganom vjetru tek jedan plov. Drugog dana su po slabom jugu odjedrena dodatna tri plova dok se trećeg dana zbog nedostatka vjetra nije jedrilo te su konačnim proglašeni rezultati od prva dva dana. David Medančić zauzeo je 33. mjesto sa najboljim ulaskom u cilj na 6. mjestu u trećem plovu. Paola Miletić zauzela je 47. mjesto sa najboljim ulaskom u cilj na 11. mjestu u drugom plovu. Tajana Filipaš zauzela je 53., Viktor Kulić Golja 66., Anteo Šumberac 76. i Goran Šime Stipanov 92. mjesto. Pobjednik Crikveničke regate 2015. je Nik Pivalica (YC Zagreb), drugo mjesto osvojio je Tin Gmitrović (SC Clivo) a treće RatL. SINKOVIĆ ko Knez (JK Split). Ronioci otkrili zlatnike kalifata Izraelski ronioci otkrili su gotovo dvije tisuće zlatnika starih oko tisuću godina iz vremena fatimidskog kalifata, objavila je izraelska uprava za starine. Zlatnici različite vrijednosti vjerojatno su završili na dnu mora tijekom brodoloma, kažu stručnjaci. Pronađeni su pokraj Caesareae, lučkog grada u Izraelu osnovanog prije više do 2000 godina. “Unatoč tomu što su bili na dnu mora oko tisuću godina nije ih trebalo čistiti ili prezervirati”, kazao je stručnjak za numizmatiku Robert Cole. Neke kovanice imaju tragove zagriza što znači da su njihovu kvalitetu testirali trgovci. Većina je proizvedena između 996. i 1036. Dinastija Fatimida, šiitskih muslimana vladala je većim dijelom Sjeverne Afrike i dijelovima Bliskog Istoka i imala je sjedište u Egiptu a s vlasti ih je zbacio Saladin krajem 12. stoljeća. (H) Australski ribar upecao granatu Australski ribar u zapadnoj je Australiji izvukao iz rijeke neeksplodiranu granatu iz Prvog svjetskog rata, prenose u utorak australski mediji. Mornarički stručnjaci i pirotehničari bili su pozvani da iz rijeke Swan u Perthu uklone granatu iz 1915. “Ta sredstva iz Prvog svjetskog rata vrlo su rijetka”, kazao je glasnogovornik muzeja oružja Barry Lathwell. “Moralo se raditi o nečemu što je neki vojnik donio iz Prvog svjetskog rata i nakon toga ju je vjerojatno bacio.” Nick Fletcher iz Australian War Memorial kazao je kako su 30centimetarske granate bile “tihe ali smrtonosne”. Granata je prenesena na drugo mjesto kako bi bila uništena. (H) Bijeg divovske hobotnice Video snimka divovske hobotnice koja se popela na vrh otvorenog akvarija u Seattleu osvojila je internet tumačenjima da je pokušala pobjeći, no zaposlenici akvarija kažu kako je tek ispipavala granice svoga novog staništa. “Nije se radilo o pokušaju bijega”, kazao je glasnogovornik akvarija Tim Kuniholm o videu u kojem se muška hobotnica Ink penje po staklenoj stijenci akvarija. Zaposlenici akvarija vratili su njezine krakove natrag u bazen a gornji dio akvarija ipak je zatvoren kako bi se znatiželjna životinja zadržala u njemu, kazao je Kuniholm. “Hobotnice su po prirodi vrlo znatiželjne i u ovom slučaju Ink je bio posebno predan”, kazao je. Ink je divovska pacifička hobotnica. Ta vrsta hobotnice prosječno teži oko 40 kilograma i ima promjer od šest metara.(H) Rovinježi najbolji državni ribolovci Od Istrana priznanja su dobili Rovinježi, reprezentativci David Pinezić (senior brodica) i Alen Bilić (senior obala), Puležan Martin Žgomba (U 16 obala) te Eros Sorić iz Ližnjana, kao najbolji sudac za podvodni ribolov H rvatski savez za sportski ribolov na moru (HSŠRM) održao redovitu godišnju Skupštinu na kojoj su sumirani svi sportski rezultati klubova, Županijskih saveza i reprezentacija svih uzrasta u udičarenju, odnosno podvodnom ribolovu za 2014. Godinu. Predsjednik HSŠRM-a Đuro Marinović, u svom je godišnjem izvješću naglasio je zapažene uspjehe hrvatskih sportskih ribolovaca svih kategorija kao i podvodnih ribolovaca koji su već godinama u samome svjetskome vrhu u tim sportovima. U svečanom dijelu skupštine, podijeljena su priznanja najuspješnijem Županijskom savezu, klubovima i pojedincima za rezultate u 2014. godini. Od Istrana priznanja su dobili Rovinježi, reprezentativci David Pinezić (senior brodica) i Alen Bilić (senior obala), Puležan Martin Žgomba (U 16 obala) te Eros Sorić iz Ližnjana, kao najbolji sudac za podvodni ribolov. Bazu, iz koje proističe ta kvaDELFINAŠI NAJBOLJI U ISTRI liteta, čine klubovi, Županijski savezi i reprezentacija, koji su I na skupštini Saveza za športski ribolov na moru Istarske u prošloj godini u potpunosti županije održanoj u Labinu, imenovani su najsportaši za ispunili svoje zadaće i održava2014. godinu po kategorijama i podijeljena su priznanja. njem svojih natjecanja. Izrazio Najuspješnijim klubom proglašen je tako Delfin iz Pule, a je zadovoljstvo i što je prvi put njegovi članovi Martin Žgomba najuspješnijim u kategoriji održano državno prvenstvo u U16 te Dejan Micković najuspješnijim podvodnim ribolovnovoj kategoriji - lovu na velicem. Najuspješnijim trenerom proglašen je trener Škole ku ribu, gdje posebnu sportsku ribolovaca Delfina Ivica Plečković. David Pinezić iz Meduze dimenziju ovom natjecanju daje iz Rovinja dvostruki je dobitnik kao najbolji u kategoriji senačin lova i bodovanja: -„ulovi i niori štap brodica i seniori obala. Iz Kluba Umag iz Umaga nagrađenj su Tomi Vivoda u kategoriji U13 i Aleksandar pusti“. Predstavnici HSŠRM naKašelan u kategoriji seniori ruka brodica. Manuel Korlević zočni su bili na svim službenim iz Ribona iz Novigrada najuspješniji je u kategoriji U21 sastancima Hrvatskog olimpijbrodica, Dilan Mileta iz Galeba iz Raše U21 obala, te skog odbora i međunarodnih Danijela Jugovac iz Udice iz Umaga bila je najuspješnija udruženja čiji je član HSŠRM, seniorka u 2014. godini. a to su FIPS-M, CMAS i ALPE ADRIA. Rezultati djelovanja predstavnika HSŠRM očituju se u dobivanju Hrvatske za brodice za seniore i U 21 te u kupa u podvodnom ribolodomaćina svjetskog prvenstva isticanju kandidature Hrvatske vu za 2o17. godinu. Seniori i u lovu sa štapom iz usidrene za organizaciju Euro Afričkog seniorke u lovu sa štapom sa David Pinezić obale nastupili su na svjetskom prvenstvu, gdje su seniorke po drugi put osvojile svjetsko zlato, za što su od strane Hrvatskog olimpijskog odbora nominirane u izbor na najuspješniju reprezentaciju u 2014. godini. Podvodni ribolovci u svom nastupu na svjetskom prvenstvu u Peruu osvojili su ekipno brončano odličje i to treći put uzastopno (što je dosad jedino uspjelo reprezentaciji Španjolske). Ista je reprezentacija nadmoćno pobijedila i na Kupu nacija u Malom Lošinju. Dobre rezultate polučili su i seniori i U21 na svjetskom prvenstvu u Engleskoj, isto tako i uzrasti U 16 i U 21 obala, na svjetskom prvenstvu u Francuskoj. Po prvi puta u povijesti ovog sporta, hrvatska reprezentacija u lovu na veliku ribu, nastupiti će na svjetskom prvenstvu u Angoli. Sve su to činjenice koje potvrđuju da je sportski ribolov postao priznati član velike sportske porodice sportova u Hrvatskom olimpijskom odboru. Skupština je nakon ovog izvješća jednoglasno usvojila i Izvješće Nadzornog odbora o poslovanju Saveza za proteklu godinu. Novost na ovoj Skupštini bilo je usvajanje novog Statuta HSŠRM, kojeg je predložio član Statutarne komisije Renato Martinčić. Ono što je za sve klubove sportskog ribolova važno je zaključak da se razradi jedan ogledni primjerak klupskog Statuta i dostavi svim klubovima, kako bi im se olakšala registraciju kod Državne uprave, po novom Zakonu o sportu. S. BRAJKOVIĆ Medulinski plivači u berbi medalja a završenog Županijskog prSplivači venstva u Valbandonu mladi i plivačice PK Val-a vratili su se s više od 40 osvojenih odličja te time ponovno potvrdili visoku kvalitetu medulinske škole plivanja, koja je prošle godine obilježila tek petu obljetnicu djelovanja. U kategoriji mlađih kadeta apsolutno je dominirao izvrsni Mark Miota koji je sa stopostotnim učinkom osvojio čak dvanaest zlata. Kod mlađih kadetkinja najuspješnija je bila Ivona Brščić sa sedam naslova županijske pr- vakinje, osvojivši još pet srebra i jednu broncu. Gotovo podjednako uspješna bila je i mlađa kadetkinja Lara Miota koja se pet puta penjala na najviše postolje te je primila isto toliko srebrnih medalja, kao i jednu brončanu. Sve bolja Andrea Privrat bila je treća među mlađim kadetkinjama na 200m slobodno te je i u ostalim nastupima ostvarila odlične rezultate. Mlađe kadetska štafeta u sastavu Buždon, Brščić, Miota i Privrat dvaput se okitila županijskim naslovom, u disciplinama 4x50m slobodno te 4x100m slobodno, uz drugo mjesto u kadetskoj kategoriji. U kategoriji početnica odlična Zara Buždon doplivala je do županijskog naslova na 50m leđno i dva srebra (50m slobodno, 50m prsno). U kategoriji početnika debitirao je Teo Dobran na 50m slobodno. Kadetkinji Dori Schneider, inače izvrsnoj mladoj atletičarki, u nekoliko je disciplina za malo izmakla bronca, a posebne pohvale valja uputiti i kadetkinji Lauri Peruško koja je nakon svega tri mjeseca treninga uspješno debitirala na plivačkim natjecanjima. Mlađa juniorka Tereza Božac debitirala je u disciplinama 50m prsno i delfin ostvarivši vrlo dobre rezultate. Zadovoljne trenerice PK Val-a Tea Radošević i Marjana Pavlović pozivaju svu zainteresiranu djecu da se pridruže medulinskoj školi plivanja u prekrasnom novoobnovljenom bazenu Hotela Park Plaza Belvedere. Na regionalnom prvenstvu za mlađe kadete i početnike u Rijeci s kojeg su se natjecatelji plivačkog kluba Val vratili s rekordnih deset osvojenih odličja. C. B. G. sport ATP Miami: Ćorić ispao u 2. kolu Ponedjeljak, 30. ožujka 2015. Hrvatski tenis ostao je bez predstavnika na ATP turniru Masters 1000 serije u Miamiju nakon što je Belgijac David Goffin sa 6:0, 6:4 za 69 minuta u 2. kolu nadigrao Bornu oria. Baš kao i u dvoboju s Haider-Maurerom u 1. kolu, 18-go- D. LOVROVI D. LOVROVI DOKAZAO KLASU MOGU PUNO BOLJE - Luka Modrić Izbornik je sve rekao poslije utakmice, uostalom ima pravo na svoju analizu. Činjenica je da nismo odigrali najbolju utakmicu, ali zabili smo pet komada, rekao je Modrić - Ne gledam na to tako, kao što vi kaete, da sam jedan od najvanijih Kovaevih igraa. Meni je momad uvijek na prvom mjestu, najvanije je da što prije osiguramo plasman na EURO, to nam je svima primarni cilj - istie Periši, koji je u nastavku utakmice zaigrao na prirodnoj, krilnoj poziciji i još jednom došao do punog izraaja. - Odgovara mi više igrati na desnoj strani s koje mogu ui prema “unutra” i izbaciti se na udarac jaom lijevom nogom. Bitno je da sam se našao na pravom mjestu u pravo vrijeme, ispalo je super. Iskreno, još uvijek nisam na sto posto, izbivanje s terena uslijed ozljede je ostavilo traga. Priao sam s izbornikom, dogovorili smo se da u biti na terenu dokle bude išlo. Zadnjih desetak minuta sam evidentno pao, ali izdrao sam do kraja. povijesti hrvatske reprezentacije. Neodgovorno ponašanje i kao posljedica istoga crveni karton u razdoblju kada je utakmica rezultatski odlučena nedopustivo je čak i da Hrvatska iduću utakmicu igra s Maltom, a ne s Italijom. Germansko poimanje hrvatskoga nogometa Nike Kovača vjerojatno mnogima u domovini ide na živce, ali donosi rezultat. Na planu igre i brojčanim vrijednostima u skupini H tekućih kvalifikacija. Hrvatski izbornik je u kratkom razdoblju promijenio mentalitet i navike momčadi koja povremeno izgubi novi identitet pa dođe u situaciju da ne može oplemeniti izraženu kvalitetu više u odnosu na protivnika, kao u subotu protiv Norveške. Kovačev pristup natjecateljskim utakmicama seže otprilike do polufinala Svjetskog prvenstva u Brazilu kada je Njemačka igrom i rezultatom ponizila “carioce” (7:1). Nijemci bi tada u Belo Horizonteu Brazilcima zabili deset da su mogli. Naravno da je neumjesno povlačiti paralele između jednog od najvećih trijumfa u povijesti njemačkoga nogometa i rutinske hrvatske pobjede na putu prema EURO-u u Francuskoj, ali Kovačeva reakcija poslije utakmice s Norveškom dokaz je perfekcionističkog pristupa svetom pozivu. Kovač neće odustati dokle god hrvatski nogometaši ne počnu razmišljati kao njemački. Marko CVIJANOVIĆ * * Modrić: Igrali smo ispod izbornikovih očekivanja, ali rezultat je fenomenalan! Perišić: Plasman na EURO je glavni cilj Ivan Perišić 29 NAJBOLJI HRVATSKI NOGOMETAŠ ODIGRAO SVIH 90 MINUTA SITUACIJI NA PRVOM MJESTU SKUPINE H Iako je Marcelo Brozovi protiv Norveške bio najbolji pojedinac u redovima “kockastih”, trojica su igraa, svaki na svoj nain obiljeila subotnju utakmicu. Ivica Oli postao je jedan od najstarijih igraa koji su postizali pogotke za reprezentaciju, Danijel Pranji postigao prvijenac u najdraem dresu, a Ivan Periši bio strijelac za “kockaste” u šestoj uzastopnoj utakmici natjecateljskoga karaktera. - Nismo dobro ušli u utakmicu, to stoji. Pripremali smo se potpuno drukije za Norveane, ali protivnik je napravio dobar blok. Doduše, bili smo previše pasivni, igrali smo vrlo sporo. Poslije Brozovieva pogotka nam se otvorilo, bilo je puno lakše igrati - kae Periši, koji se iz utakmice u utakmicu potvruje kao kljuni igra Kovaeva izbornikovanja. dišnji Zagrepanin je izgubio prvih šest gemova za 26 minuta. Nešto snaniji otpor 20. tenisau svijeta pruio je u drugom setu, ali nije uspio vratiti break iz treeg gema. Prethodno je Kolumbijac Falla pobijedio Ivu Karlovia 6:4, 6:2. M. MIJOŠEK Glas Istre RIJEKA - Luka Modrić je poslije utakmice s Norveškom izgledao prilično iscrpljeno. Najbolji hrvatski nogometaš plaća danak evidentnoj iscrpljenosti uslijed povratka poslije dugotrajne ozljede. Unatoč tome, još jednom je dokazao klasu u važnoj postaji na putu “kockastih” prema EURO-u. Pritom je bez dlake na jeziku progovorio i o problemima u igri momčadi tijekom prvoga poluvremena. - Izbornik je sve rekao poslije utakmice, uostalom ima pravo na svoju analizu. Činjenica je da nismo odigrali najbolju utakmicu, ali zabili smo pet komada. Moramo biti zadovoljni rezultatom, ali naravno da možemo puno bolje igrati. Možda nismo igrali prema izbornikovim očekivanji- ma, ali rezultat je fenomenalan - kaže Modrić, koji je “a priori” odbio analizirati svoju igri, ali ne krije da je duga stanka ostavila traga. - Izbornik je odlučio da igram cijelu utakmicu, iako sam odradio samo dva treninga i to lagano. Nije bilo nikakvih problema, osjećao sam se OK. Činjenica jest da mi u određenim razdobljima utakmica poslije dugotrajne ozljede možda malo nedostaje svježine, ali sve će doći na svoje kad uhvatim natjecateljski ritam. Luka se teško miri s činjenicom da će “kockasti” u utakmici s Italijom u lipnju biti lišeni usluga najboljeg obrambenog igrača Vedrana Ćorluke. - Velika je žal za Ćorlukinim izostankom, znamo koliko je on bitan u igri obrane. Njegov izostanak protiv Talijana bit će veliki hendikep, ali morat ćemo ga nekako nadomjestiti. Izbornik ima dobre alternative u vidu Lovrena i Schildenfelda, nadam se da će ga oni dostojno zamijeniti. Međutim, ne mogu se oteti dojmu da će nam Ćorluka silno nedostajati protiv Talijana. Maksimirska utakmica bila je i dvoboj velike i nadolazeće zvijezde Reala. Luka Modrić protiv Martina Odegaarda. Dvoboj je pripao starijem i iskusnijem. - Martin je odigrao dobru utakmicu. Naravno da je to teško reći kad izgubiš 1:5, ali za jednoga šesnaestogodišnjaka to je bilo više nego dobro. Je li tražio od mene dres poslije utakmice? Zamijenili smo dresove, mislim da je to logično budući da smo obojica “realovci”, jel’ tako? - zaključio je Modrić. Ma. CVIJANOVIĆ ITALIJA: “AZZURRI” SPASILI BOD U SOFIJI I OSTALI NEPORAŽENI U 45. SUSRETU KVALIFIKACIJA ZAREDOM Conte: Hrvati su ovog trenutka jači od nas RIJEKA - Pogotkom Edera u 84. minuti Italija je spasila bod u Sofiji i ostala u utrci za prvim mjestom u skupini H. Time je nastavljen nesvakidašnji niz, “azzurri” nisu izgubili u kvalifikacijama za EP ili SP u posljednjih 45 susreta, od rujna 2006. godine. Svejedno, u taboru talijanske reprezentacije nema mira, Antonio Conte prijeti - ostavkom. Uoči susreta s Bugarskom dobio je prijetnje smrću od navijača svojeg bivšega kluba zbog ozljede koljena Claudija Marchisija. - Ova momčad naviknuta je na cirkus. Pustit ćemo druge neka pričaju, mi ćemo se okrenuti radu. Ovom utakmicom dobio sam važne odgovore. Za prolaz u skupini borit ćemo se protiv Hrvatske i Norveške, ali ne iznenađuje me što Hrvati vode. Objektivno, ovoga trenutka jači su od nas. Kada je u pitanju utakmica s Bugarskom, trebali smo pobijediti. S obzirom na uloženo, učinak je mali. Odigrali smo utakmicu na jedan gol, a kažnjeni smo iz dviju kontri. Međutim, zadovoljan sam - kaže Antonio Conte. Marchisio je na zagrijavanju na treningu uoči susreta u Sofiji ozlijedio desno koljeno. Sumnjalo se na križni ligament. Kasniji pre- gled klupskog liječnika pokazao je da ozljeda nije teže vrste, umjesto u mjesecima, stanka bi se mogla mjeriti danima. No, iz Juventusa su svejedno “oprali” Contea. John Elkann, prvi čovjek Fiata i Juventusa, rekao je da Conte želi biti upamćen kao izbornik s najvećim brojem ozljeda igrača. - Nisam tip koji će zatvo- Bugarska - Italija 2:2 Utakmica 5. kola H skupine kvalifikacija za Euro 2016: Bugarska - Italija 2:2 (2:1). Nacionalni stadion Vasil Levski u Sofiji. Gledatelja: 20.000. Sudac: Damir Skomina (Slovenija). Strijelci: 0:1 Minev (4’-ag), 1:1 Popov (11’), 2:1 Micanski (17’), 2:2 Eder (84’). uti kartoni: Dyakov (Bugarska), Immobile, Soriano, Darmian (Italija). BUGARSKA: Mihaylov, Bodurov, Y. Minev, Manolev, A. Aleksandrov, Alexandrov, Popov (od 85. Slavchev), Milanov (od 89. Vasilev), Gadzhev, Dyakov, Micanski (od 73. Tonev). ITALIJA: Sirigu, Chiellini, Darmian, L. Antonelli (od 77. Gabbiadini), Barzagli, Bonucci, Candreva, Verratti, Bertolacci (od 72. Soriano), Zaza (od 58. Eder), Immobile. riti oči kao da se ništa nije dogodilo. Neke stvari su me povrijedile. Imam slonovsku memoriju kada su u pitanju takve ocjene. O meni najbolje govore rezultati. Želim samo da me ostave raditi na miru - kaže 45-godišnji Conte. Što ti je sudbina. Italija sutra u Torinu, na stadionu Juventusa, igra prijateljsku utakmicu protiv Engleske. Ako bude zvižduka, a Conte je prilično tvrdoglav tip, moglo bi biti autograma. Pod ostavku. Već su izvučeni potencijalni nasljednici, Francesco Guidolin i Alberto Zaccheroni su prve opcije, tu je i Luciano Spalletti, ali o njemu razmišljaju Napoli i Milan. Kapetan talijanske reprezentacije i jedan od stožernih igrača Juventusa Giorgio Chiellini od navijača “zebri” traži podršku. Za reprezentaciju i trenera koji je s Juventusom osvojio pet igračkih i tri trenerska “scudetta”. Z. HORVAT 30 sport Glas Istre Ponedjeljak, 30. ožujka 2015. STOPER ISTRE 1961 U IDUĆIH 270 MINUTA VIDI RASPLET BORBE ŠIME GREGOV PULA - Radonjić, Obšivač, Jordan i Tomić subotnji su trkački trening, zamjenu za odgođeni prijateljski ogled protiv Kopra, zamijenili boravkom u klupskoj ambulanti, dok su nizanje krugova oko “Drosine” zbog razloga zdravstvene prirode ranije okončali Zvonko Pamić, Špehar i Grković. Nimalo dobre vijesti za Igora Pamića, trenera Istre 1961 koju već u petak, s početkom u 16 sati, čeka jedan od susreta iz kategorije “biti ili ne biti”, domaći dvoboj sa Zagrebom. Premda je za očekivati da bi svi navedeni, izuzev Tomića čije napuknuto rebro traži još malo mirovanja, trebali biti na raspolaganju Paminju za sraz sa “pjesnicima”, zdravstveni problemi u kombinaciji s posljednjom pozicijom na ljestvici sigurno ne mogu podgrijati optimizam kod poklonika “žuto-zelenih”. Fenjer u rukama - Stvarno ne znam što reći, nadam se da to nisu neke teže ozljede. Svaka ozljeda nama je veliki minus, no nadamo se da će do utakmice svi oni biti spremni - nadovezao se Šime Gregov, stoper Istre 1961 koji polako odbrojava dane do ogleda sa Zagrebom. - Dobili smo nakon Dinama kraći odmor kako bi otišli malo kućama i odmorili glave. Ja sam bio kod svojih na Pašmanu, druženje s obitelji, odlazak u ribe, idealno za opuštanje i vratio sam se u Pulu spreman da odmah uskočim u puni ritam rada. Odradili smo dobar tjedan i prava je šteta što nas uvjeti nisu poslužili da odigramo prijateljsku utakmicu pro- tiv Kopra i tako ostanemo u natjecateljskom ritmu. No, umjesto toga odradili smo dobar trkački trening, “napunili” se i idemo se sada taktički pripremiti, poraditi još na nekim stvarima kako bi u petak pružili sve što možemo protiv Zagreba. Prvi put u ovoj sezoni “zeleno-žuti” su skliznuli na posljednje mjesto nakon poraza od Zadra, ali već sedam dana kasnije na “Drosini” je kapitulirao Osijek i s ta tri boda uslijedio je skok na ljestvici. No, uslijedio je poraz od Dinama i nova zamjena pozicija te su reprezentativnu pauzu nogometaši Istre 1961 dočekali s “fenjerom” u rukama. - Tako se poklopilo, više dana ćemo se buditi ujutro, pogledati na ljestvicu i vidjeti da se nalazimo na posljednjoj poziciji, ali nastojimo se ne zamarati time previše. Osijek i Zadar bježe nam samo jedan bod, na dohvat su nam ruke, a mi imamo puno bolji ždrijeb od njih. Slijede nam tri domaće utakmice na kojima moramo dati sve što imamo i uloviti što je moguće više bodova, a usto se nadati i da će konkurenti negdje kiksati. Po meni, ove tri utakmice na “Drosini” su ključ sezone - uvjeren je Gregov. - Nogometaši Zagreba u zadnje vrijeme igraju po principu toplo-hladno, Lokomotiva im u Kranjčevićevoj zabije šest komada, Osijek četiri, a između toga odu u Zadar i upišu pobjedu. S njima se nikad ne zna, dosta osciliraju, ali imaju lijepu zalihu bodova i pregrmjeli su borbu za ostanak što znači da mogu biti puno opušteniji od BEZ KALKULACIJA - Šime Gregov nas. U zadnjem kolu su svladali Hajduk i premda je upitno da li u tome mogu uspjeti, vjerujem da ih zanima borba za Europu. U krajnjem slučaju, sigurno će željeti nastaviti pobjeđivati kako bi dokazali sebi, ali i svima onima koji su ih prije početka prvenstva strpali u borbu za ostanak, da vrijede za nešto više. U Pulu PRVA HNL KADETI Istra 1961 - Zadar 2:1 PULA - Utakmica 21. kola Prve HNL za kadete: Istra 1961 - Zadar 2:1 (1:0). Pomoćno igralište Gradskog stadiona “Aldo Drosina”. Gledatelja: 100. Sudac: Marin Vidulin (Kanfanar). Pomoćnici: Veggian (Rovinj) i Bahun (Rijeka). Strijelci: 1:0 Urošević (36’), 2:0 Urošević (47’), 2:1 Zanić (64’). Žuti kartoni: Čorak (Istra 1961), Zanić, Jukić (Zadar). ISTRA 1961: Pavlić, Iveša (od 59. Trešnjić), Jozić, De. Moravac, Mršulja, Da. Moravac, Čorak, Marić, Tadić (od 80. Rušnjak), Matteoni (od 76. Zaharija), Urošević (od 80. Ramadani). ZADAR: Bukvić, Krnčević, Labus, Karamarko, Drobnjak, Prekpalaj, Smokrović (od 55. Jukić), Zanić, Orlović (od 49. Radeta, od 66. Sinovčić), Zdrilić (od 76. Grgić), Gagula. S dva pogotka Saše Uroševića, koji se po prvi put u ovoj sezoni upisao među strijelce, kadeti Istre 1961 svladali su svoje zadarske vršnjake za koje je utješni pogodak postigao Marino Zanić. Nakon tri kola tijekom kojih su osvojili jedan “mršavi” bod, stigli su pulski kadeti napokon do pobjede kojom su se pomaknuli za tri stepenice na ljestvici na kojoj sada zauzimaju desetu poziciju. Rezultati 21. kola: Istra 1961 - Zadar 2:1, Cibalia Marsonia 1:0, Split - Varaždin 2:1, Lokomotiva - H. dragovoljac 3:1, Slaven B. Šibenik 3:2, Rijeka - Inter 3:1, Hajduk - Osijek 0:1, Zagreb Dinamo 0:2. Poredak: Dinamo 60, Lokomotiva 40, Osijek 38, Rijeka 38, Zagreb 36, Split 33, Hajduk 31, Cibalia 31, Slaven B. 25, Istra 1961 22, H. dragovoljac 22, Šibenik 22, Varaždin 21, Zadar 18, Inter 13, Marsonia 7 bodova. (I. C.) stoga neće doći “labavo”, ali mi se nalazimo u takvoj situaciji da nemamo što kalkulirati, moramo stići do pobjede pa makar se “pokidali”. Stezanje obruča U svim kalkulacijama vezanim oko borbe za ostanak, tri boda protiv Zagreba imperativ su kojeg su svjesni svi u Nogometaši Zagreba u zadnje vrijeme igraju po principu toplo-hladno, Lokomotiva im u Kranjčevićevoj zabije šest komada, Osijek četiri, a između toga odu u Zadar i upišu pobjedu D. ŠTIFANI Slijede nam tri domaće utakmice, protiv Zagreba, Hajduka i Splita, na kojima moramo dati sve što imamo i uloviti što je moguće više bodova, a usto se nadati i da će konkurenti negdje kiksati. Po meni, ove tri utakmice na “Drosini” su ključ sezone, uvjeren je Gregov M. ANGELINI Iduće tri utakmice su ključ DVOSTRUKI STRIJELAC - Saša Urošević PULA - Utakmica 21. kola Prve HNL za pionire: Istra 1961 - Zadar 3:2 (2:0). Pomoćno igralište Gradskog stadiona “Aldo Drosina”. Gledatelja: 100. Sudac: Sandro Veggian (Rovinj). Pomoćnici: Vidulin (Kanfanar) i Bahun (Rijeka). Strijelci: 1:0 Miškulin (21’), 2:0 Budanović (25’ - ag.), 2:1 Kapitanović (45’), 3:1 Leko (47’), 3:2 Kapitanović (55’). ISTRA 1961: Orbanić, Čengić (od 36. Stević, od 57. Mionić), Matković, Ćoza, Leko, Giljanović, Rosić (od 36. Nikl), Miškulin (od 70. Balija), Belančić, Golja, Vujica. ZADAR: Budanović, Mitrović, Rončević, Nekić, Stojanov, Sušić, Kapitanović, Babin (od 63. Bukvić), Župan, Knežević (od 52. Kulaš), Viduka. sport Glas Istre Ponedjeljak, 30. ožujka 2015. 31 TREĆA HNL ZAPAD ZA OSTANAK NOGOMETAŠI NOVIGRADA VRATILI SE NA POBJEDNIČKU STAZU Sutra istječe rok za isplatu dugovanja Što se tie isplate zaostalih plaa, tu je situacija “status quo” te novca i dalje nema. Split nije ništa uplatio, pozajmica još nije dogovorena, a sa sutrašnjim danom istjee zadnji rok za licenciranje momadi za sljedeu sezonu, što se moe provesti tek kad budu namirene financijske dubioze prema igraima. Šuška se da je predsjednik Šeglov obeao da e, ako se novac ne pronae, on posegnuti u dep i platiti dugovanja, no to je sve u domeni rekla-kazala. - Prije ove pauze dobili smo nešto novca da moemo otii kuama i barem koliko-toliko zaboraviti na cijelu situaciju te nam je obeano da e se do utorka riješiti dugovanja, a sad nam ostaje da vidimo da li e se to i ostvariti. Teško je maknuti iz glave te financijske probleme, ali neemo se predati i idemo u borbu za dobrobit svih nas. Ako novaca nema, nema, to nam ne moe i nee biti opravdanje da na terenu ne damo sve od sebe. “zeleno-žutim” redovima i stoga je Paminjo odlučio odvesti momčad u karantenu. - Treba nam mir da se izoliramo i psihički pripremimo za utakmicu koja slijedi. Pritisak je već i prije bio naglašen, a sad je sve teže kako vrijeme protječe i manje je kola do kraja, steže se sve više obruč oko nas, no vjerujemo da se može- mo izvući iz toga. Takav smo posao izabrali i tko to ne može prihvatiti, neka se ostavi nogometa. Nije vrijeme za praznike, treba izdržati još ova dva mjeseca i onda se možemo nadati zasluženom odmoru naglasio je Gregov. - Utakmica sigurno neće biti otvorena, Zagreb će čekati svoju priliku iz kontre, dok smo mi s druge strane svjesni da moramo biti strpljivi, pokazala nam je to i utakmica protiv Osijeka. Trebamo najprije posložiti sve u obrani, spriječiti ih da nam ne zabiju neki pogodak koji bi zakomplicirao stvari, a onda polako krenuti po pobjedu. Ivica CEROVAC PRVA HNL PIONIRI Istra 1961 - Zadar 3:2 Po prvi put u ovoj sezoni “zeleno-žuti” su osvojili puni plijen u Prvoj HNL mladih, jer su i pioniri Istre 1961 svladali goste iz Zadra. Strijelci za Puljane bili su Luka Miškulin i Petar Leko, a usto je jedan gol pripisan gostujućem golmanu Roku Budanoviću tako da ni dva pogotka Dina Kapitanovića Zadrane nisu spasili poraza. Nastavili su pulski pioniri svoj odličan niz jer su u zadnja četiri kola upisali deset bodova i trenutno zauzimaju desetu poziciju. Usto, sa šest boda osvojena u ovom kolu, pulski “klinci” su se po prvi put izdigli iznad zone ispadanja i sa 43 boda trenutno zauzimaju desetu poziciju na “združenoj” ljestvici. Rezultati 21. kola: Istra 1961 - Zadar 3:2, Cibalia Marsonia 2:0, Split - Varaždin 2:0, Lokomotiva - H. dragovoljac 2:0, Slaven B. - Šibenik 0:1, Rijeka - Inter 2:1, Hajduk - Osijek 4:0, Zagreb - Dinamo 0:28. Poredak: Hajduk 59, Dinamo 55, Rijeka 54, Split 38, Zadar 31, Osijek 31, Lokomotiva 27, Zagreb 27, Cibalia 24, Istra 1961 21, Varaždin 20, Šibenik 19, Slaven B. 16, H. dragovoljac 16, Inter 15, Marsonia 8 bodova. (I. C.) Bjelanović pokazao put Vrapče - Novigrad 0:4 (0:0). Dva zgoditka glavom jednog od najnižih igrača na terenu, Marka Bjelanovića, pogurnula su Novigrad do vrijedna tri boda. Za visoku pobjedu i pjesmu u svlačionici bilo im je dovoljno i jedno poluvrijeme ZAGREB - Utakmica 20. kola Treće HNL - zapad: Vrapče - Novigrad 0:4 (0:0). Igralište NK Vrapče. Gledatelja: 200. Sudac: Dario Cikojević - 6. Pomoćnici: Rešetar i Kazimović (svi Samobor). Strijelci: 0:1 Bjelanović (47’), 0:2 Bjelanović (60’), 0:3 Grujević (74’), 0:4 M. Čakarun (82’). Žuti kartoni: Ćosić, Halužan, Galić (Vrapče), Mijoković, Grujević (Novigrad). VRAPČE: Cingulin 5,5, Rihtar 5, Miloš 5,5, Ćosić 5,5, Boršić 5 (od 62. Gogriev 5), Halužan 5 (od 75. Brlečić), Vinčić 5,5, Bazina 5, Bektaši 5, Vrbat 5, Galić 5,5 (od 56. Trupec 5). NOVIGRAD: Beblek 6,5, L. Čakarun 6,5 Valenta 6,5, Tomašević 6,5 Ćufta 6,5 (od 78. Batelić -), Glavaš 6,5, Mijoković 6, Ugrina 6 (od 75. Čakarun 6,5), Bjelanović 7,5 (od 81. Tustonjić -), Tatar 6,5, Grujević 7. Dva zgoditka glavom jednog od najnižih igrača na terenu, Marka Bjelanovića, pogurnula su Novigrad do vrijedna tri boda na gostovanju u vrapčanskoj ‘’Aleji’’. Prvi, s obzirom da je postignut na samom otvaranju drugog poluvremena, bio je ključan, a zabio ga je Bjelanović utrčavanjem na drugu vratnicu nakon ubačaja Ćufte s lijeve strane. Dru- M. MIJOŠEK č sezone DVA GOLA GLAVOM - Marko Bjelanović Rezultati 20. kola: Istra 1961 II - Zagorec 1:2, Vrape - Novigrad 0:4, Trnje - Zelina 2:1, Stupnik - Vrbovec 2:2, Rijeka II - HAŠK 3:1, Samobor - Špansko 2:0, Dubrava - Maksimir 4:3. Srijeda: Dugo Selo - Dinamo II. Dinamo II Novigrad Dubrava Rijeka II Dugo Selo Istra 1961 II Zagorec Trnje HAŠK Vrapče Vrbovec Špansko Stupnik Samobor Maksimir (-1) Zelina 19 20 20 20 19 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 13 13 11 11 10 10 8 8 5 5 7 6 5 5 5 3 4 2 5 4 5 2 6 6 9 8 2 4 6 2 2 1 2 5 4 5 4 8 6 6 6 7 11 10 9 13 13 16 62:13 43:14 38:18 31:18 29:21 34:26 35:28 29:31 25:26 17:26 20:39 34:36 19:30 18:46 19:37 14:59 43 41 38 37 35 32 30 30 24 23 23 22 21 17 16 10 Sljedee kolo (4. travnja, 16.30): Novigrad - Trnje, Vrbovec - Istra 1961 II, Dubrava - Dugo Selo, Maksimir - Samobor, Špansko - Rijeka II, HAŠK - Stupnik, Zagorec - Vrape, Zelina - Dinamo II. gi, zabijen petnaest minuta kasnije, ovog puta zahvaljujući preciznom centaršutu Grujevića sa suprotne (desne) strane, definitivno je presudio domaćinima. Novi doprinos asistenta Grujevića vlastitim pogotkom za 3:0, kao i ‘’točka na i’’ Matije Čakaruna, bili su samo potvrda zasluženog slavlja Novigrađana kojima je, eto, za visoku pobjedu i pjesmu u svlačionici bilo dovoljno i jedno poluvrijeme. Presudila su, dakle, dva centaršuta u prvih 15 minuta drugog poluvremena, upravo kao nadoknada mnogobrojnih u prvom dijelu utakmice koje je domaća obrana uspješno otklanjala i tako se othrvala početnom pritisku Novigrađana, pa i boljom završnicom naslutila kudikamo neizvjesnije drugo poluvrijeme. Iako su domaćini već u 5. minuti udarcem Ćosića uzdrmali gredu, nakon uvodnih dvadesetak minuta igre činilo se da je na planu jedna od onih ‘’jednosmjernih’’ utakmica, jer ostatak vremena lopta je provodila isključivo u nogama igrača Novigrada. Izražen posjed ipak nije rezultirao i ozbiljnijim prijetnjama sve do 44. minute kad je Ugrina s centra u priliku gurnuo Tatara, a on trk prema vrataru završio slabim udarcem pokraj desne vratnice. Vrapče je zaprijetilo u 38. minuti kad Bazina iskosa s lijeve strane gađa suprotne rašlje i tek za malo promašuje. Sigurno da je bolja završnica poluvremena ohrabrila igrače Vrapča, ali hladan tuš na samom početku nastavka pokvario im je planove. Dotad gotovo neprimjetni Bjelanović dvaput se ušuljao u kazneni prostor i pokazao što je nedostajalo gostima u početku utakmice. D. RAMIĆ - KOVAČIĆ ISTRA 1961 II - ZAGOREC 1:2 Gosti preokrenuli u nastavku POREČ - Utakmica 20.kola: Istra 1961 II - Zagorec 1:2 (1:0). SRC “Veli Jože”. Gledatelja: 150. Sudac: Mario Jelić (Zagreb) 6,5. Pomoćnici: Horvatić i Marić (oba Zaprešić). Strijelci: 1:0 Marinčić (24’), 1:1 Matko (48’), 1:2 Al Tharwan (75’). Žuti kartoni: Mihaljević, Šimurina (Istra 1981 II), Majcenić, Al Tharwan (Zagorec). ISTRA 1961 II: Dreven 6, Omazić 6,5, Dadić 6, Hadžanović 6, Šimurina 6, Bastos 6, Ivanović 6 (od 76. Macan), Barišić 6 (od 82. Bilić), Marinčić 6,5, Mihaljević 6, Repić 6 (od 85. Makić). ZAGOREC: Hadžić 6,5, Pluščec 6,5, Al Tharwan 6,5 (od 83. minute Marjanović -), Kunštek 6,5, Matko 7, Malarić 6,5, Majcenić 6 (od 90. Malarić -), Deak 6, Švaljek 6 (od 89. Cvrtila -), Čunčić 6,5, Cerovec 6,5. U susretu dviju momčadi iz sredine tablice pobijedila je momčad koja je imala manje grešaka. Najprije je sve išlo u smjeru Puljana koji su blagu dominaciju materijalizirali pogotkom, no u nastavku je došlo do preokreta i potpuno zasluženog slavlja Zagorca. Prvu priliku imali su gosti preko Matka lob kojega je u 30. minuti pulski vratar ipak obranio. Nakon par pokušaja, probili su konačno Puljani u 23. minuti lijevu gostujuću stranu te je lopta došla do Marinčića koji se na 15 metara od gola okrenuo, oslobodio čuva- ra i ljevicom skinuo pogodio gornji desni kut Hadžića. Da ima i dobru desnicu pokazao je Marinčić desetak minuta kasnije kada je s 20 metara dobro zaprijetio, no gostujući je vratar bio dobro postavljen. U sam smiraj prvoga dijela pokazao je Matko koliko je opasan kada je pored neopreznog Dadića pokupio loptu i, na sreću Puljana, s deset metara loptu poslao tik pored gola. Krenuli su u nastavak gosti po izjednačenje, što im je i uspjelo već nakon nekoliko minuta kada je Majcenić po sredini proigrao dubinskom loptom Matka koji je ulaskom u 16-terac znalački cimnuo Drevena i pogodio nebranjeni dio mreže za 1:1. Na- kon gola, postali su gosti još življi. Prijetili su tako bijeli iz Krapine i u 65. minuti preko Malarića, ali je srećom njegov šut s desetak metara završio pored gola. Odgovor je stigao dvije minute kasnije kada je Dadić s 18 metara, iz slobodnog udarca, pogodio spoj grede i vratnice okvira gola. Do potpunog preokreta došlo je u 75. minuti kada je Al Tharwan naletio na povratnu loptu i s deset metara pogodio mrežu pored nemoćnog pulskog vratara. Gosti tu nisu stali, u 80. minuti sjurio se najbolji pojedinac susreta Matija Matko prema golu Puljana i došao sam ispred Drevena koji mu je padom u noge spriječio pogodak. M. PILAT 32 Glas Istre sport Ponedjeljak, 30. ožujka 2015. PRVA HBL PRVA SUSRETIMA 18. KOLA ZAKLJUČENO PRVENSTVO M. MIJOŠEK NOGOMETAŠI VRSARA Vrsarski Vrsar - Ližnjan 2:0 (1:0). Domaćin usprkos lošijem izdanju stigao do važne pobjede golovima Žikovića s bijele točke i Damijanića TREĆI I ČETVRTI - Boćari Istre Poreč i Tria Pazin Vargon opet prvi, Porečani u Europu U istarskom derbiju u Pazinu domaćini ostvarili laku pobjedu protiv Puljana. Istra će i sljedeće sezone imati tri predstavnika u Prvoj HBL PAZIN - Bodom osvojenim kod prvih susjeda Marinića, boćari Vargona u super zanimljivoj završnici prvenstva zadržali su prednost nad zagrebačkim Zrinjevcem, pa je drugu godinu za redom titula prvaka došla na riječku Podvežicu. Ostali su Zagrepčani tako na taj jedan korak iza Riječana te će uz Istru Poreč, kao trećeplasiranu momčad nakon 18 kola, na jesen u Europi braniti čast hrvatskog boćanja. Nadomak europskog “izleta” ostali su Pazinjani koji su prvenstvo završili na četvrtom mjestu, nakon što su u subotu u istarskom derbiju bili bolji od Puljana koji su prije nekoliko kola osigurali prvoligaški status. Tako će Istra i sljedeće sezone imati tri predstavnika u Prvoj HBL. Prvoligaško društvo napuštaju Imotski, usprkos pobjedi u Splitu, te već ranije otpisani Makarani. Pazinjani četvrti Marinići u subotu, dakle, i nisu baš imali namjeru gajiti dobrosusjedske odnose, već su umalo svrgnuli Vargon s prvog mjesta budući da bi poraz potonjih, zbog boljeg međusobnog omjera, promovirao “vrtlare”. Doduše, sam susret se kretao u smjeru pobjede prvaka jer su imali 11:7 pred zadnju seriju, no kasnije je samo trojka Santoro, Prodan i Brnić došla do bodova, ipak, dovoljno za veliko slavlje. Slavili su i Pazinjani pobjedu nad Pulom, a i spomenuto četvrto mjesto Trio Pazin - Pula 20:6 PAZIN - Rezultati, pojedinano (4:0): Ivani - Percan 13:8, Šircelj - Lencovi 13:3; par (2:2): Androši, Krimani, Sergo - Zemunovi, Faraguna 13:9, Jurman, P. Guštin - Percan, Beakovi 8:13; trojka (4:0): B. Guštin, Lana, Strani - Dobri, Beakovi, Paškvali, Lencovi 11:0, Ivani, A. Guštin, Androši - Dobri, Paškvali, Faraguna, Klari 13:0; krug (2:2): A. Guštin - Klari 27:19, B. Guštin - Pavi 22:25; brzinsko izbijanje (4:0): B. Guštin - Klari 39/47:23/48, Šircelj - Pavi 39/48:33/46; precizno izbijanje (2:2): Ivani - Zemunovi 19:16, Androši - Beakovi 16:22; štafetno izbijanje (2:0): Šircelj, Strani - Pavi, Faraguna 48/60:41/56. Podhum KVIG - Istra Poreč 8:18 Rezultati pojedinano (0:4): Pavia - Tadi 2:13, M. Bradii - Vretenar 2:13; par (4:0): Jakoti, A. Bradii - Barbaro, Hrelja 11:5, Jakoti, Kusturin - A. Puniš, Rioa 11:9; trojka (2:2): Ban, Lini, Kusturin - Smolica, Lukši, Mardeši 3:13; Pavia, A. Bradii, Srdo - Barbaro, Lukši, koje su pritom osigurali, a za koje se može reći da je potpuno zasluženo i prava je šteta da nisu previše “jurili” europsku vizu, jer po prikazanom u nekim susretima imaju podloge za to. Uostalom, sakupili su jedanaest pobjeda, upisali jedan remi, te su šest puta poraženi. Ta se kvaliteta i u subotu protiv Puljana pokazala nedostižna za potonje, te su pulski boćari uspjeli pobrati tek mrvice u srcu Istre. Prva dva boda u susretu osvojili su tek u preciznom izbijanju, no prekasno, budući da je domaćin tada već imao 14 na svojoj strani. Puljani su tako svoju ovogodišnju prvoligašku turneju završili kao sedmi sa šest pobjeda, no priuštili su svojim poklonicima, a i sebi samima, puno straha i brige oko ostanka dok su nizali i nanizali, sa subotnjim, tucet poraza. Oni koji imaju sve za visoke domete su Porečani, no nikako da im se poklopi, pa da ta toliko željena titula ponovno stigne u njihove vitrine. Primarni cilj Puhali su tako i ove sezone cijelo vrijeme za vratom prvacima, ostvarili pritom 14 pobjeda, jedan remi, upravo sa Vargonom, no od istih su poraženi u prvom dijelu sezone te na startu lige u Pazinu, dok je treći poraz stigao prije dva kola u Zagrebu. Pokazali su i u subotu boćarskoj javnosti kolika je razlika između gornjeg i donjeg doma prvenstvene ljestvice, bez obzira gdje se igra. Gostovali su blizu dvorane gdje se slavila titula prvaka države, odnosno na Dražicama kod Podhuma. Susret su riješili prije zadnje serije klasičnih igara, tako da su u zadnjoj seriji već sumirali sezonu koja, nakon podvučene crte, nije završila loše budući da je primarni cilj, izlaz u Europu, ipak ostvaren. Mladen PILAT Mardeši 13:2; krug (0:4): Srdo - ivoli 10:21, Ban - Tadi 13:29; brzinsko izbijanje (0:4): M. Bradii - Mardeši 31/44:32/42, Lini - ivoli 29/38:44/50; precizno izbijanje (2:2): Pavia - Tadi 23:21, A. Bradii - Lukši 8:23; štafetno izbijanje (0:2): Lini, M. Bradii - ivoli, A. Puniš 36/50:37:59. Rezultati 18. kola: Trio Pazin - Pula 20:6, Podhum KVIG - Istra Pore 8:18, Marinii - Vargon 13:13, Nada Imotski 8:18, Biston MR - Zrinjevac 2:24. Vargon Zrinjevac Istra Poreč Trio Pazin Marinii Nada Pula Podhum KVIG Imotski Biston MR 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 15 15 14 11 10 6 6 5 4 0 2 1 1 1 2 0 0 1 0 0 1 2 3 6 6 12 12 12 14 18 307:161 321:147 299:169 285:183 275:193 232:236 209:259 182:286 189:279 41:427 32 31 29 23 22 12 12 11 8 0 VRSAR - Mjesno igralište. Gledatelja: 150. Sudac: Maksimilijan Radetić (Rovinj) - 7. Pomoćnici: Pavlović (R. Selo), Marić (Rovinj). Strijelci: 1:0 Žiković (33’-11m), 2:0 Damijanić (90’). Žuti kartoni: Subanović, Topić, Čude, Licardo (Ližnjan). Crveni kartoni: Biondić (Vrsar), Tončinić (Ližnjan). VRSAR: Cotić 7, Refiki 6 (od 51. Brljafa 6,5) Pršurić 6,5, Zdrilić 7,5, Žiković 6,5, Damijanić 6,5, Matika 6, An. Pršurić 6, Biondić 6, Šabić 6,5, Ružić 6,5 (od 51. Bonaca 6) LIŽNJAN: Tončinić 5,5, Jukopila 6 (od 46. Bićak 6) Manojlovski 6, Prpić 6,5, Subanović 6,5, Lolić 6,5, Topić 7, Đapić 6, Čude 6,5, Sabadoš 6,5, Licardo 6. Nakon vrlo dobrog starta u proljetnom nastavku, gdje su trima pobjedama i jednim remijem učvrstili lidersku poziciju, igračima Vrsara je u derbiju 17. kola u goste stigla drugoplasirana momčad Ližnjana. Obje su momčadi u ovom derbiju imale dodatne motive, Vrsaru je pobjeda značila odmak od svog pratioca na nedostižnih 12 bodova, čime bi Ližnjanu splasnule sve nade za titulom, dok bi goste pobjeda nad Vrsarom ostavila “u igri”, jer imaju utakmicu manje. Jedanaesterac “Kvaliteta” terena tjerala je igrače na dodatne napore u kontroli lopte, u čemu su se bolje snašli gosti. Već od samog početka utakmice vidjelo se da se gosti nisu došli braniti i sve je ukazivalo na dobru nogometnu predstavu. U 33. minuti Žiković je iz slobodnog udarca ubacio na peterac gostiju, a u gužvi igrač Ližnjana igrao rukom i sudac Radetić, koji je bio u blizini, je opravdano pokazao na bijelu točku s koje je siguran bio Žiković - 1:0. Nakon primljenog gola Vr- Rezultati 17. kola: Banjole - Veli Vrh 2:0, Pula ICI - Jedinstvo O. 0:1, Štinjan - Umag-Mladost 1:0, Medulin 1921 - minj 2:1, Vrsar - Linjan 2:0, Potpian Uka ‘72 - Buzet (gosti nisu doputovali), Istra-Pula slobodna. Vrsar Medulin 1921 Ližnjan Banjole Veli Vrh Jedinstvo O. Žminj Potpian Učka ‘72 Umag-Mladost Buzet Istra-Pula Štinjan Pula ICI 17 14 17 11 16 9 17 8 17 7 17 8 17 6 16 6 17 6 15 5 16 3 16 2 16 0 1 2 0 6 4 3 6 3 5 5 0 9 5 6 3 7 2 9 4 6 6 7 5 9 3 13 37:9 35:23 30:15 27:10 33:22 22:26 26:25 24:28 22:29 11:14 20:27 18:39 12:50 43 33 31 30 26 24 23 21 20 19 15 11 3 Sljedee kolo (12. travnja, 16.30): Veli Vrh - Medulin 1921 (11. travnja, 16.30), Buzet - Vrsar, Linjan - Banjole, minj - Štinjan, Umag-Mladost - Pula ICI, Jedinstvo O. Istra-Pula, Potpian Uka ‘72 slobodan. Banjole - Veli Vrh 2:0 BANJOLE - Igralište Prematinka. Gledatelja: 150. Sudac: Robert Ili (Potpian). Pomonici: Breevi i Osmi (oba Labin). Strijelci: 1:0 Jeleni (56’), 2:0 Imširevi (79’). uti kartoni: Imširevi, Percan (Banjole), Kali (Veli Vrh). Crveni karton: Vidali (88’ - psovanje suca). BANJOLE: Josipovi, Vidali, Bakjac, Jozepovi, Koraca, Markovi (od 90. Tambolaš), Klanar (od 68. Subaši), Vazge (od 78. Ili), Ivanoši (od 55. Kluni), Jeleni, Imširevi (od 83. Percan). VELI VRH: Peruško, iak, Šimievi, Piljan, Kali, Kati (od 82. Bošnjak), Uroševi, Bagari (od 82. Stanojevi), Kontoši (od 70. Vidaji), Mataja (od 53. Vodopia), Camli (od 46. erani). Pula ICI - Jedinstvo O. 0:1 PULA - Igralište SRC Valkane. Gledatelja: 50. Sudac: Matija Bagari (Umag). Pomonici: Kati (Buje) i Kneevi (Umag). Strijelac: 0:1 Frankovi (83’). uti kartoni: Gerovac, Josipovi (Pula ICI), Stepi, Klapi (Jedinstvo Omladinac). PULA ICI: Glavonji, Jeromela, Husari, Mijatovi, Gerovac, Reka, Josipovi (od 68. Taslak), Brina, Miljak (od 61. Avinikov), Belli, Savi (od 61. Ferlin). JEDINSTVO OMLADINAC: A. Šumberac, Knapi, Stepi, Deki, V. Šumberac (od 89. Dobri), D. ernjul (od 90. Golja), Frankovi (od 90. Bugarin), Imširevi, Rui (od 81. Gobo), R. ernjul, Klapi. Glas Istre sport Ponedjeljak, 30. ožujka 2015. ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGA ZADAR - R. PULA 78:52 Puljanke bez doigravanja SLAVILI PROTIV LIŽNJANA U SUSRETU VODEĆEG DVOJCA korak ka naslovu DERBI M. MIJOŠEK 33 ZADAR - Utakmica 21. kola: Zadar - Rockwool Pula 78:52 (15:12, 23:13, 21:16, 19:11). Dvorana Višnjik III. Gledatelja: 200. Suci: Kardum, Stoji, Braica (svi Šibenik). ZADAR: Štrmelj 4, Radovi 2, M. Erslan 14 (2-2), Marin 22 (10-7), Nikpaj 10 (5-4), A, Erslan 10, Duji 4, Kalaji 6 (2-2), Draevi, Maroševi 3 (4-1), Pavii 3 (1-1). ROCKWOOL PULA: Ðuki 6, Pakovski 11 (3-2), Juri 4 (2-2), ii 6, Tuki, B. Trehub, Blaevi 6, Demirovi, Ramljak 10 (4-2), K. Trehub 9 (6-5). Tri poena: Zadar 5/20 (Marin 3, A. Erslan 2), Rockwool Pula 3/14 (Ðuki 2, Pakovski 1). Košarkašice Rockwool Pule nee nastupiti u doigravanju za prvaka Hrvatske. Imale su “rockwoolice” sve u svojim rukama, za ulazak u play-off trebale su samo u pretposljednjem kolu svladati direktnog konkurenta Zadar na njegovom parketu, ali pokazalo se da je to u ovom trenutku za njih bila previsoka prepreka. Koliko god su igraice trenera Ivana Ðukia pred odluujuu utakmicu hrabrile same sebe da su sposobne iznenaditi Zadranke u njihovom dvorištu, elje su jedno, a stvarnost nešto sasvim drugo i jedino što su uspjele ostvariti bio je nastavak niza blijedih predstava koje su pruale u 2015. godini. Poetak susreta dao je nagovijestiti sasvim drugaiji scenarij, jer su “rockwoolice” povele sa 6:2 te potom stvorile etiri-pet zicera s kojima su se mogle odlijepiti na dvoznamenkastu prednost. No, nisu ih pogodile i to su skupo platile. Do kraja prve etvrtine još su uspijevale drati rezultatski prikljuak (15:12), poetkom druge stigle su na “minus jedan” (19:18), ali uslijedila je domaa serija 12:0 koja je prelomila ovaj dvoboj. Stao je gostujui šut, a usto su Puljanke slabo gradile u obrani i dopuštale Zadrankama puno napadakih skokova, što je najbolje iskoristila Lara Nikpaj koja je ostvarila double-double uinak (10 koševa i 13 skokova). Zadrale su domae košarkašice “plus 13” do poluvremena (38:25), poetkom nastavka goše su mini-serijom 0:4 pokušale zaprijetiti, no potom su opet zaredale s pogreškama i promašajima što su Zadranke iskoristile da treu etvrtinu okonaju s 18 koševa “viška” (59:41) i potom u zadnjoj dionici mirno susret privedu kraju. (I. C.) ISTARSKA RIVIJERA Marcan i Šančić osvojili Rovinj USMJERIO SUSRET PREMA DOMAĆOJ POBJEDI - Dean Žiković postiže gol s bijele točke Leo Biondi je u 78. minuti “pocrvenio” zbog starta na sredini terena što je isprovociralo gostujueg golmana Davida Toninia. On se sjurio prema Biondiu, pretravši pola igrališta, i udario ga šakom u glavu, zbog ega je Biondi okrvavljen napustio teren. Crveni je, dakako, dobio i golman Linjana. sar je posustao što gosti koriste i preuzimaju igru. Najbliže su izjednačenju bili u 40. minuti, kada Čude prisiljava Cotića, koji već 630 minuta no “vladao” Zdrilić. Povremeno su igrači Vrsara pokušavali nešto dugim loptama na usamljenog Biondića, no ovaj je stalno bio okružen dvojicom ili trojicom igrača Ližnjana. M. MIJOŠEK Tončinić šakom po Biondiću Pritisak gostiju PRIJE VREMENA NAPUSTIO TEREN - Leo Biondić, desno Davor Licardo nije primio gol, da se iskaže. Na suprotnoj strani Damijanić neometan s 12 metara traljavo puca iz stopostotne prilike. Čitavo drugo poluvrijeme je po prikazanoj igri pripalo gostima, koji su lakoćom osvajali teren i “mučili” domaću obranu gdje je neprikosnove- MEDULIN 1921 - ŽMINJ 2:1 Deveta uzastopna domaća pobjeda MEDULIN - Igralište Mutila. Gledatelja 100. Sudac: Slaviša Blažević (Poreč). Pomoćnici: Barun (Nova Vas), Herak (Sv. Lovreć). Strijelci: 1:0 Kovačević (61’), 2:0 P. Lekaj (81’), 2:1 Damijanić (86’). Žuti karton: Matika (Žminj). MEDULIN: Radolović 6,5, Jadreško 6, Pejčić 6,5, Dujmović-Bračak 6,5 (od 77. Kadri -), Šafradin 6, Kovačević 6,5, Babić 6, Mitrović-Hrvatin 6 (od 46. L. Lekaj 6), Matejčić - (od 21. Glamočanin 6), Hasanbegović 6,5, P. Lekaj 6,5. ŽMINJ: L. Orbanić 6, Batel 6,5, Prodanović 6, M. Orbanić 6, Ferlin 6 (od 76. Križanac -), Damijanić 6, Modrušan 6,5 (od 88. Šaina -), Matika 6, Furlanić 6,5, Benčić 6, Marić 6,5. Kao i svi klubovi koji su do sada gostovali na Mutili, i Žminj je čestitao domaćim nogometašima na pobjedi. Drugo im i nije preostalo nakon što su primili dva gola od Medulinaca koji nisu bili uvjerljivi, ali su ipak došli do devete uzastopne domaće pobjede. Deplasirano je sada govoriti o tome da li je i jedna momčad zaslužila pobjedu ili bi podjela bodova bila najrealnija no vrijedi znati, jer su gosti imali više udaraca u okvir gola. Istina, bilo je tu svega, uglavnom puka dodavanja prema Radoloviću ili neuspjeli ubačaji ali i dvije odlične obrane domaćeg vratara. Najprije na iznenadni udarac Batela iskosa sa 18 metara na prvu stativu, a onda i kada se Damijanić pojavio sam ispred njega. Medulin 1921 je kao i svaki put na svom igralištu vodio igru no ona nije rezultirala prilikama pa Orbanić nije imao priliku intervenirati. To nije učinio ni pred sam kraj poluvremena kada je Glamočanin uzdrmao vratnicu. Put ka mreži prvi je našao Kovačević, dobio loptu u prostor, oslobodio se čuvara i rutinski doveo svoju momčad u vodstvo. P. Lekaj glavom, nakon udarca iz kuta, deset minuta prije kraja povećava vodstvo, da bi Žminjci pred sam kraj ipak uspjeli ugurati loptu u mrežu nakon kontre i to preko svog najboljeg strijelca Damijanića. (B. V.) Mogao je Pršurić u 85. minuti staviti “točku na i”, ali se spetljao pred golom nakon što je solo akcijom pretrčao čitavo igralište. Ono što je on propustio, ispravio je Damijanić u posljednjoj minuti susreta. Brljafa mu je asistirao s lijeve strane, Damijanić pogodio stativu, od koje mu se lopta vratila, a onda je u padu pogodio za konačnih 2:0, u utakmici u kojoj su igrači Vrsara, pobjedi usprkos, ostali dužni svojim navijačima. Slaven BRAJKOVIĆ Štinjan - UmagMladost 1:0 ŠTINJAN - Igralište Fortin. Gledatelja: 50. Sudac: Vojmir Fijamin (Lupoglav). Pomonici: Flegar i Teni (oba Pazin). Strijelac: 1:0 Bariši (40’). uti kartoni: Radola, F. Markovi (Štinjan), Mehmedi, Klepa (UmagMladost). ŠTINJAN: Vujica, Ðeraj (od 69. Mavri), N. Markovi, Stani, Radola, Šistek, F. Markovi, Kopi (od 46. Macan), Podravec (od 90. Tomi), Bariši (od 85. Omren), Beni (od 46. Trstenjak). UMAG-MLADOST: Kolar, Drlja, Mehmedi, Viti, Krneta, Ribi, Beleti (od 67. Šabanovi), Stevi (od 54. Stipanovi), Marc, Klepa, Stoji (od 59. Derviševi). Dino Marcan i Antonio Šančić ROVINJ - ast hrvatskog tenisa u Rovinju, gdje je završio etvrti teniski turnir ovogodišnje Istarske rivijere, spasili su Rijeanin Dino Marcan koji je trenutno na 457. mjestu ATP ljestvice i Antonio Šani iz Samobora koji su u finalu parova savladali Talijane Federica Gaioa i Mattea Trevisana. Na poetku prvog seta susreta igranog pred dosta gledatelja po lijepom vremenu i u idealnim uvjetima glavnog terena teniskog centra hotela Eden, hrvatski su tenisai pobijedili u vrlo izjednaenom susretu. Dosta naporan dan imali su juer finalisti u pojedinanoj konkurenciji, etvrti nositelj Dušan Lojda (323. na svjetskoj ljestvici) iz Slovake i drugi nositelj u Rovinju, Francuz Mathais Bourgue (232) jer su prethodno morali igrati i polufinale. Lojda je tu svladao sunarodnjaka Zdeneka Kolara, dok je Francuz bio bolji od šestog nositelja Ricarda Bellottija iz Italije. Potom je u finalu Lojda u tri seta svladao Bourgea i tako osvojio Rovinj. Zanimljivo, Slovak je time prekinuo dominaciju Talijana koji su slavili na prethodna tri futuresa ovogodišnje Istarske rivijere. Nakon Rovinja teniska karavana seli u Vrsar gdje su u tijeku kvalifikacije, dok glavni turnir poinje u utorak. Rezultati, finale parova: Marcan, Šani (1) - Gaio, Trevisan 6:3, 7:5. Pojedinano, polufinale: Lojda (4) Kolar 6:2,7:5; Bourgue(2) - Bellotti (6) 7:5, 6:0. Finale: Lojda - Bourgue 7:6 (7), 1:6, 6:4. I. RADETIĆ 34 Glas Istre sport Ponedjeljak, 30. ožujka 2015. A2 LIGA PAZINSKI KOŠARKAŠI USPJEHOM ZAKLJUČILI SEZONU D. MEMEDOVI Vanja Miletić ubacio za pobjedu Ghia Staff - Kraljevica 63:61 (9:18, 11:16, 27:9, 16:18). Renesansa domaćih košarkaša uslijedila je u trećoj dionici kad su agresivnom obranom i presingom po cijelom terenu napravili seriju 16:0 i prešli u vodstvo 36:34. Na koncu je Vanja Miletić šest sekundi prije kraja pogodio za pobjedu ŠEČER NA KRAJU - Trener Damir Ćus okružen pazinskim košarkašima Škrljevo - Pula 1981 96:73 MAVRINCI - Škrljevo - Pula 1981 96:73 (23:20, 31:17, 18:23, 24:13). Dvorana Mavrinci-avle. Gledatelja 100. Suci: Lenac i agar (Rijeka). ŠKRLJEVO: Miti, Amani 9, Kralji 16, Mileki 23, Bjelanovi, Prostran 15, Šarevi 2, Trbovi 15, Kozlevar, Cvitanovi 12, Veli 4. PULA 1981: Sijamhodi 13, Perdija 23, Travica, Mohorovi, P. Grašo 4, Raduni 5, A. Grašo 6, Starevi 3, Krizman 5, Anti, Raki 14, Adrovi. Zamet - Stoja 59:99 RIJEKA - Zamet - Stoja 59:99 (16:25, 19:32, 16:30, 8:12). Centar Zamet. Gledatelja 50. Suci: Terlevi i Pavlovi (Rijeka). ZAMET: Jovanovi, Crkveni 8, Ali 2, Delpin 2, Šibenik, Lipovšak 2, Matovinovi 16, Pilat, Cvitkovi 12, Jeleni 17. STOJA: Antolovi, Buleši 15, Dasko 12, Ivankovi 15, Kordiš 26, Tumpi 27, Drobnjak, Ðugum 2, Pajkovi, Gustovarac 2. Rezultati 22. kola: Ghia Staff - Kraljevica 63:61, Škrljevo Pula 1981 96:73, Zamet - Stoja 59:99, Jadranka - Kastav 76:61, Labin - Crikvenica 75:108. Rovinj - Šanac (1. travnja, 18.45). Škrljevo Crikvenica Stoja Pula 1981 Šanac Kastav Zamet Jadranka (-1) Kraljevica Ghia Staff Labin Rovinj 22 22 22 22 21 22 22 22 22 22 22 21 20 18 17 15 13 11 9 10 7 6 3 2 2 4 5 7 8 11 13 12 15 16 19 19 1931:1424 1901:1572 1973:1498 1790:1647 1639:1462 1667:1422 1533:1553 1608:1740 1559:1617 1466:1754 1401:2083 1220:1804 42 40 39 37 34 33 31 31 29 28 25 23 PAZIN - Utakmica 22. kola A2 lige košarkaša - zapad: Ghia staff - Kraljevica 63:61 (9:18, 11:16, 27:9, 16:18). Školsko-gradska dvorana. Gledatelja 100. Suci: Baki i Kovačić (oba Rijeka). GHIA STAFF: Opašić, Mlekuš 2, Krnjus 4, Miletić 17, Fonović 5, J. Ćus, Daus 10, Hek 7, Perić, Fabris 4, Grubiša 2, Belina 12. KRALJEVICA: Frančišković 7, Govorčin 17, Mandić, Konjević 6, Krstinić 4, Paštar, Brletić, Miletić 8, Perić 15, Bobanović 4. Trice: Ghia staff 6 ( Belina 4, Daus 2), Kraljevica 3 (Govorčin 2 i Konjević). Osobne: Ghia staff 18, Kraljevica 18. Pobjedu za kraj jedne turbulentne sezone ostvari- li su Pazinjani u subotnjem posljednjem kolu drugoligaškog prvenstva u kojemu su na svom parketu ugostili Kraljevicu. Uspjeh je stigao kao nagrada za upornost i želju u ovo susretu, ali prikazanih i tijekom cijele lige, pa čak i onda kada su zbog ozljeda i izostanaka u pojedine susrete ulazili u znatno podređenoj ulozi. Subotnji početak susreta nije mirisao na domaće slavlje, budući da je protivnik po isteku prvih deset minuta imao velikih 18:9. Nije niti kasnije izgledalo dobro, ali je Pazinjane od potpunog potonuća spašavao iskusni Belina. No niti on nije mogao spriječiti da se na veliki odmor otiđe s ozbiljnim zaostatkom od 14 poena (20:34). Renesansa domaćih košarkaša je uslijedila u trećoj dionici susreta kad su agresivnom obranom i presingom po cijelom terenu krenuli na sve ili ništa. Takav im se način igre itekako isplatio te su velikom serijom od 16:0 prešli u vodstvo (36:34). Igrala se nakon toga veoma zanimljiva i neizvjesna košarka do kraja, a pobjednik je odlučen tek šest sekundi prije kraja kada je Fonović asistirao Miletiću koji poentira za pobjedu. Isti je igrač prethodno postigao 11 od 16 pazinskih poena u posljednjoj četvrtini. M. PILAT ČETVEROSTRUKI SVJETSKI PRVAK SLAVIO NA VN MALEZIJE AFP AFP Vettelov prvijenac u Ferrariju FORMULA 1 RIJETKA SLIKA - Ferrari ispred Mercedesa SEPANG - Nijemac Sebastian Vettel slavio je naVelikoj nagradi Malezije u Formuli 1, drugoj utrci sezone voženoj jučer na stazi Sepang. Četverostrukom svjetskom prvaku to je 40. pobjeda u karijeri kojom je na “vječnoj listi” stigao tik do trećeplasiranog Ayrtona Senne, prva nakon što je pobjednički šampanjac ispio 2013. godine na VN Brazila. Usto, bio je to Vettelov prvijenac za Ferrari u čije je redove stigao pred ovu sezonu i nakon trećeg mjesta u Australiji na drugoj se utr- ci u bolidu s propetim konjićem popeo na najvišu stepenicu pobjedničkog postolja, ponajviše zahvaljujući odličnoj taktici kojom je nadmašio favorizirane vozače Mercedesa. - Prošlo je dosta vremena otkako sam posljednji put stajao na vrhu pobjedničkog postolja i ovo je moja prva pobjeda u Ferrariju. Bez riječi sam, no vrlo sretan i ponosan na ovo što smo napravili - rekao je Vettel nakon što je pustio i suzu za vrijeme intoniranja njemačke i talijanske himne. - U Mercedesu su imali problema s visokim temperaturama više nego što su očekivali, nas je to manje mučilo i to nas je učinilo konkurentnima te smo ih pobijedili čisto i pošteno, zato sam tako emocionalan. Još u petak smo vidjeli da ne izgledaju baš sretno na medium gumama. Lewis je imao problema u prvom stintu i mogao sam se utrkivati te sam jako uživao u tome. U drugom stintu je počeo smanjivati zaostatak i bilo je jako teško, ali ZASLUŽENO SLAVLJE - Sebastian Vettel na kraju sam uspio malo rebalansirati bolid i zadržati solidnu prednost u završnici. Usto, i strategija je bila naš as danas, veliko hvala dečkima. Vettel je tijekom utrke u boks otišao dva puta, Hamil- ton jednom više, no aktualni svjetski prvak poslije utrke u tome nije tražio alibi. - Zasluženo smo poraženi od Sebastiana i Ferrarija koji zaslužuju velike čestitke. Dao sam sve od sebe, ali nisam mo- Semafor Rezultati VN Malezije: 1. Sebastian Vettel (Njem/ Ferrari) 1;41:05.793, 2. Lewis Hamilton (VBr/ Mercedes) +8.569, 3. Nico Rosberg (Njem/ Mercedes) 12.310, 4. Kimi Raikkonen (Fin/ Ferrari) 53.822, 5. Valtteri Bottas (Fin/WilliamsMercedes) 1:10.409, 6. Felipe Massa (Bra/ Williams-Mercedes) 1:13.586, 7. Max Verstappen (Niz/Toro RossoRenault) 1:39.085, 8. Carlos Sainz Jr. (Špa/ Toro Rosso-Renault) 1 krug, 9. Daniil Kvjat (Rus/RedBull-Renault) 1 krug, 10. Daniel Ricciardo (Aus/RedBull-Renault) 1 krug. Poredak vozaa: 1. Hamilton 43, 2. Vettel 40, 3. Rosberg 33, 4. Massa 20, 5. Räikkönen 12. Poredak konstruktora: 1. Mercedes 76, 2. Ferrari 52, 3. Williams-Mercedes 30, 4. Sauber-Ferrari 14, 5. Toro Rosso-Renault 12. gao držati njihov odličan ritam. Znali smo da je Ferrari napredovao, ali nismo znali koliko. Danas su bili prebrzi priznao je Lewis Hamilton. Sljedeća utrka je VN Kine koja će se voziti 12. travnja u Šangaju. I. CEROVAC Glas Istre sport TARSKA DESETKA Ponedjeljak, 30. ožujka 2015. 35 JUČER U LANTERNI KOD TARA ODRŽANA PRVA KROS UTRKA NA 10 KILOMETARA ELITA U PRVIM REDOVIMA Start jučerašnje utrke u Lanterni Radojković gazda u svom dvorištu Robert Radojković pomeo konkurenciju 141 trkača, a među prvih dvadeset najviše ih je “elitnih pulskih rekreativaca”, njih petorica. Veronika Erlić najbrža trkačica TAR - Došao, vidio, pobijedio… Robert Radojković pobjednik je prve kros utrke Lanterna 2015. koju je organizirao njegov matični klub TK Tar-Vabriga u suradnji s Općinom Tar-Vabriga, istoimenom turističkom zajednicom i Valamar Hotels&Resorts. Iako je najavio da će samo doći dati podršku svojim sumještanima i klupskim kolegama, nije izdržao. Prekrasan sunčan dan jednostavno je mamio na trčanje… Nakon sjajnih rezultata na maratonu u Barceloni i supermaratonu Zagreb - Čazma, Robert je, onako za opuštanje, prvi projurio deset kilometara dugom prekrasnom stazom, kombinacijom makadama, poljskih puteva i asfalta, od sportskog centra Valeta, obalom prema Apartment Sunset Lanterna i lučici Santa Marina te kroz prekrasnu šumu prema kampu Lanterna i obalom natrag. Trebalo mu je samo sekundu manje od 35 minuta. Makar, da je Semafor Rezultati, muški: 1. Robert Radojkovi (TK Tar-Vabriga) 34.59, 2. Kristijan Tipavec (Slo) 36.03, 3. Ivan Stani (TK Albona Extreme) 36.41, 4. Krešo Glavaš 36.50, 5. Ivan Kos (AK Maximvs) 38.40, 6. Marko Burši 38.45, 7. Adriano Iveti (GT Elitni pulski rekreativci) 38.58, 9. Ervin Radulovi (GT Elitni pulski rekreativci) 39.26, 8. Emanuel Florii (GT Elitni pulski rekreativci) 39.26, 10. Robert Habek (TK Tar-Vabriga) 39.45, 12. Vanja Jeki (Trickeri) 40.02, 13. Darko Drakula 40.19, 14. Sandi Lukši (TK Albona Extreme) 40.41, 15. Tomislav Brni 40.55, 16. Zlatko Trdoslavi (GT Elitni pulski rekreativci) 41.20, 17. Vilijam Mendikovi (TK Tar-Vabriga) 41.20, 18. Igor Rabar (Trickeri) 41.29, 19. Manro Vitasovi (GT Elitni pulski rekreativci) 41.57, 20. Danijel Roša 42.10… ene: 1. Veronika Erli 43.35, 2. Dorijana Burši 45.00, 3. Senka Senkovi 45.47, 4. Šejla Adilovi 45.48, 5. Ðurica Orepi 48.28, 6. Jagoda ubrilo 48.30, 7. Larisa Prenc (TK Tar-Vabriga) 48.58, 8. Tina Kalac (Trickeri) 50.14, 9. Irene Malinsky 51.10, 10. Lara Jovievi (AK Maximvs) 52.29… Prekrasan dan izmamio je mnoštvo ljudi u Lanternu NEPOBJEDIV - Robert Radojković trebalo “stisnuti”, ne bi bio problem… Malo više od minute iza njega je u cilj ušao Kristijan Tipavec, a potom neuništi- NAJBRŽA - Veronika Erlić vi Ivan Stanić koji se dolaskom proljeća počeo buditi. Krešo Glavaš je Staniću “puhao za vrat”, Ivan Kos je zaostao dodatne dvije minute, a onda su počeli stizati “elitni pulski rekreativci” kojih je bilo čak petorica među prvih 20. Predvodio ih je Adriano Ivetić, odmah iza njega Ervin Radulović koji je svojedobno svojim obranama uveo “zeleno-žute” u elitno društvo, pa Emanuel Floričić… Među pripadnicama ljepšeg spola najbrža je bila Veronika Erlić koja je pažnju na sebe skrenula već u netom završenoj desetoj sezoni Zimske lige Istre. Rovinjka Dorijana Buršić samo je potvrdila visoku razinu forme koja je ju krasi cije- le protekle zime, a nakon nezgode i ozljede polako se vraća “leteća Vrsaranka” Senka Senković. Zajedno s njom u cilj je ušla Puljanka Šejla Adilović. Tarčani su se iznova iskazali sjajnom organizacijom, i utrke i “after partyja”, pa je za vjerovati da će na njihovoj sljedećoj utrci odaziv biti još veći… Nenad JANKOVIĆ Snimio Milivoj MIJOŠEK 36 Glas Istre Ponedjeljak, 30. ožujka 2015. nagradna igra PROTEKLE SUBOTE NA DANU OTVORENIH VRATA SALONA Odobrenje Ministarstva financija RH Klasa: UP/I-460-02/15-01/69 Ur.broj:513-07-21-01/15-2 od 18. veljae 2015. IMENA DOBITNIKA 1. jedna prva nagrada: AUTOMOBIL OPEL CORSA i polica autoodgovornosti KLAUDIO SOŠI, BRAJKOVII 14, 52352 KANFANAR 2. jedna druga nagrada: IZBOR ROBE U TRGOVINI NAMJEŠTAJA MEBLO U VRIJEDNOSTI OD 10.000,00 kn GABRIJELA RAŠKOVI, STANKOVIEVA 34, 52100 PULA 3. jedna trea nagrada: IZBOR ROBE U TRGOVINI NAMJEŠTAJA MEBLO U VRIJEDNOSTI OD 5.000,00 kn VLADIMIR GAGLIARDI, PJEŠANA UVALA 2/24, 52100 PULA 4. tri etvrte nagrade: KLIMA UREÐAJ LG pojedinane vrijednosti od 3.206,70 kn 1. MANUELA BONASSIN, BRAE PESEL 20, 52210 ROVINJ 2. LARA KARLOVI, ELJEZNIKA 11, 52215 VODNJAN 3. ANICA HLUŠIKA, VERUDA 27, 52100 PULA 5. deset petih nagrada: POKLON PAKET PREHRAMBENIH PROIZVODA U VRIJEDNOSTI OD 1.000,00 kn 1. JOSIP LITRA, BRATULIEV PRILAZ 13, 52100 PULA 2. SANJA BAŠI, ARGONAUTSKA 76, 52100 PULA 3. NEVEN KRT, JECI 111, 52470 UMAG 4. MARTINA FRANKOVI, E. ŠTEMBERGER 1/A, 52220 LABIN 5. TAJANA JAKUS, VALDEBEKI PUT 67, 52100 PULA 6. MAURICIO ZUBAN, AKVILEJSKI PRILAZ 1, 52100 PULA 7. ROSELA PAVLETI, SPORTSKA 6/3, 52420 BUZET 8. JOVAN NIKOLI, DIVKOVIEVA 8/7, 52100 PULA 9. EDOMIR DUŠI, ZAREJE 27 A, 52000 PAZIN 10. KLAUDIO GLAVINA, DIVKOVIEVA 2, 52100 PULA estitamo našim dobitnicima i zahvaljujemo svima na sudjelovanju. Nagraene emo pismenim putem obavijestiti o nainu preuzimanja nagrada. Za sve informacije nazovite Slubu promocije Glasa Istre na tel. 052/300-652. Nadale se Corsi Na izvlaenju smo zatekli i dvije mlade itateljice Glasa Istre, srednjoškolke Anu Stojni iz Vabrige i Aminu Kurti iz nedalekog bandaja. Ana je kupone poslala poštom prvi put. Iako novine obitelj ita svakoga dana, Ana je prvi put odluila sudjelovati u nagradnoj igri. Razlog? Upravo je poloila vozaki ispit i zajedno s prijateljicom Aminom s nestrpljenjem je oekivala izvlaenje prve nagrade. - Nadam se Corsi, veselo je izjavila. No, i ostale su nagrade primamljive i veselilo bi me da osvojim koju. Doručak se more preskočit, ornal ne Poreanka Celestina Kruli i suprug Drago vjerni su Glasu Istre ve više od 30 godina. - Doruak moemo preskoiti, ali ornal ne, rekla je raspoloena Celestina. Dugogodišnji smo Celestina Krulčić pretplatnici i juer smo zakljuili da je vrijeme da auto doe na našu adresu. S obzirom da za tjedan dana slavim roendan, došla sam po roendanski poklon. Istaknula je da posebno voli proitati nedjeljni broj i dopada joj se mozaino izdanje novina u kojima inae ne bi ništa mijenjala. Na izvlačenju je sudjelovao i frontmen Gustafa Edi Maružin, koji je vodio program SREĆA NEKOGA Uz podršku voditelja izvlačenja, a to je ovoga puta bio Edi Maružin iz Gustafa, dobitnu omotnicu “iz druge” izvukla je petogodišnja Kaštelirka Petra Ružić koja je u Buiće stigla s tatom Josipom Meu gostima i porečka kuglašica Nataša Ravnić Gašparini NAPISALA Mirjana PERKOVIĆ MELON SNIMIO Milivoj MIJOŠEK P onekad, bez puno muke, sreća je nadohvat ruke. Upravo to može zaključiti naš čitatelj Klaudio Sošić koji će uskoro kući odvesti Novu Opel Corsu, superpremiju nagradne igre Glasa Istre u trajanju od 23. veljače do 20. ožujka. Bijela Corsa dobila je vlasnika U Brajkoviće 14 kraj Kanfanara stiže dar Glasa Istre i tvrtke Autowill, a pulska podružnica Allianz osiguranja pobrinula se za policu autoodgovornosti. Nagrada kakvu možete samo poželjeti! Uz podršku voditelja izvlačenja, a to je ovoga puta bio Edi Maružin iz Gustafa, dobitnu omotnicu “iz druge” izvukla je petogodišnja Kaštelirka Petra Voditelj prodaje porečkog Autowilla Marko Silli Uspješna suradnja Glasa Istre i Autowilla u salonu u Buićima Ružić koja je u Buiće stigla s tatom Josipom. Prva izvučena omotnica nije sadržavala ispravno ispunjene kupone te je zadatak ponovila. Tako je bijela Corsa oblijepljena naljepnicama Glasa Istre, a izložena u salonu Autowilla, dobila svojeg vlasnika. Brojni okupljeni zaključili su da sreća možda ipak čeka nekoga od njih u sljedećim ciklusima nagrađivanja njihovog đornala. U svim ostalim izvučenim omotnicama bilo je “sve po reguli” što je potvrdila Marija Hrvatin, javni bilježnik iz Poreča te članovi povjerenstva za kontrolu kupona: Igor Krajcar, voditelj salona Autowill iz Pule, u publici izabran Veničo Glavičić te predstavnica Glasa Istre. Osim Edija, koji je izvukao deset dobitnika poklon paketa prehrambenih proizvoda vrijednih 1.000 kuna, posla izvlačenja prihvatili su se neki od posjetitelja te vrsni porečki sportaši. Drugu nagradu, izbor robe u Meblu u vrijednosti od 10.000 kuna osvojila je Puljanka Gabrijela Rašković, a njenu je omotnicu izvukao raspoloženi čitatelj Muharem Kešić. Izbor robe u istoj trgovini, ali u vrijednosti od 5.000 kuna ostvarit će Puljanin Vladimir Gagliardi, a izvukavši njegovu omotnicu, tako je odlučio Robert Radojković, mladi ultramara- Glas Istre nagradna igra Ponedjeljak, 30. ožujka 2015. 37 AUTOWILL U BUIĆIMA KRAJ POREČA ODRŽANO IZVLAČENJE 118. NAGRADNE IGRE GLASA ISTRE Nagrada kakvu se može samo poželjeti Klaudio Sošić dobitnik je prve nagrade Završetak subotnjeg izvlačenja petogodišnja Petra je dočekala uronjena u hrpu omotnica A UVIJEK ČEKA Zainteresirani posjetitelji salona Samo 25 “papirića” može vam donijeti veliko veselje! Petra je “najzaslužnija” za glavnu nagradu tonac, član Triatlon kluba Tar-Vabriga. Robert je na izvlačenje stigao po pozivu Glasa Istre. Pobjednik nedavno održanog supermaratona ZagrebČazma, najduže cestovne atletske utrke u Hrvatskoj, stazu dugu 61.350 metara pretrčao je za manje od četiri sata. Robert je u ultramaraton stigao iz biciklizma, a sportom se bavi više od 15 godina. Prije desetak dana istrčao je vrlo uspješno i maraton u Barceloni i tako je i “utrčao” u hrpu naših omotnica. Vikend vožnja Novom Corsom Među gostima bila je Nataša Ravnić Gašparini, porečka kuglačica koja je tri klima uređaja poslala u ženske ruke: Manueli Bonassin Nataša Ravnić Gašparini, Robi Radojković i Edi Maružin - Teško mogu povjerovati u to što ste mi upravo rekli, bila je prva izjava našeg dobitnika kada smo ga kontaktirali telefonom odmah po izvlačenju. No, nakon što ga je posjetio naš fotoreporter, shvatio je da se ne radi o šali. - Gotovo svakoga dana na kućni telefon javljaju se prodavači različitih roba i usluga te sam u početku bio zaista nepovjerljiv, rekao nam je Klaudio kasnije i dodao: Dobiti Novu Corsu u nagradnoj igri, tko bi se tome nadao! Tako će u kortu obitelji Sošić uskoro stići najnoviji model automobila za koji je na našu adresu stiglo šest velikih vreća omotnica. Glas Istre obitelj Sošić čita desetljećima. Stanuju u Brajkovićima i ponekad, ako slučajno ne radi, samo zbog đornala Klaudio ide u Kanfanar gdje je inače zaposlen u Tvornici duhana. S obzirom da je Glas Istre svaki dan na stolu, omotnice s kuponima nagradne igre šalju već godinama. Jedna osvojena majica najvrjednija je nagrada koja je došla u Brajkoviće 14. I onda glavni u Rovinj, Lari Karlović u Vodnjan i Puljanki Anici Hlušička. Članica porečke Istre ove je godine rušila i čunjeve i protivnice osvojivši pobjednički pehar Svjetskog kupa u njemačkom Hirschau. Uz brojne obaveze na poslu i u obitelji, kuglanje je za nju veliko zadovoljstvo. Ujedno i najbolja igračica Prve kuglačke lige, Nataša stigne pratiti portal Glasa Istre, a priznaje da suprugova obitelj ne propušta sudjelovanje ni u jednoj nagradnoj igri. Uspjeha do sada nije bilo, ali to je i tako manje važno, raspoloženo je rekla Nataša. Osim nagrada Glasa Istre, i domaćin našeg subotnjeg druženja s čitateljima, Autowill nagradio je jednog zgoditak koji će zamijeniti postojeći automobil. Mama Marija je u mirovini i s posebnim zanimanjem čita sve lokalne vijesti i prati servisne informacije, a mora pogledati i osmrtnice. Klaudio u novinama ne bi ništa mijenjao jer su “baš po njegovoj mjeri”. Svega ima: ni previše, ni premalo. Posebno ga raduje što je sada oglasnik Butiga redoviti besplatni prilog Glasa Istre četvrtkom. -Volim pregledati i Butigu čije bi mi izdanje ponekad i promaklo i ovo je odličan spoj dnevnih novina i tjednog oglasnika, napomenuo je. U slobodno vrijeme bavi se boćanjem i član je baratskog kluba koji se natječe u Prvoj B istarskoj ligi. Klaudio priznaje da do sada nije nikad bio na izvlačenju i odmah dodaje kako sljedeće neće propustiti. - Hvala Glasu Istre i Autowillu i, naravno, veliko hvala malenoj Petri čija je ručica pronašla moju omotnicu, zaključio je najsretniji čitatelj nedavno završenog ciklusa nagrađivanja. među posjetiteljima Dana otvorenih vrata koji su u vremenu od 8 do 15 sati stigli u salon. Vikend vožnju Novom Corsom s punim spremnikom goriva, osvojio je Rikardo Erjavac iz Gračišća. Najveći Opel partner u Hrvatskoj s tradicijom duljom od 40 godina, omogućio je jučer zainteresiranima testnu vožnju Novom Corsom, brojne pogodnosti prilikom kupovine opreme ili rezervnih dijelova, pogodnosti kupovine “staro za novo”, a za sve je upriličio i zakusku. Glas Istre sa svojim partnerima priređuje uskoro novu “veliku” igru, a sigurno ste danas već izrezali i prvi od šest kupona proljetnog ciklusa nagrađivanja. Sretno vam! 38 Glas Istre Ponedjeljak, 30. ožujka 2015. kultura kultura@glasistre.hr 591-516 RIJEKA - Organizatori festivala Perforacije - udruga Domino - pozivaju umjetnike na sudjelovanje u Noi performansa u okviru tog festivala sa zasebnim programima u Rijeci, Splitu i Zagrebu. Na poziv se mogu javiti umjetnici iz Hrvatske i regije. Festival Perforacija poziva umjetnike Perforacije ove se godine odrava od 25. do 29. lipnja u Zagrebu te ranije tijekom lipnja u Rijeci i Splitu, uz gostovanje raznih umjetnika, a No performansa odrava se sa zasebnim programima u svakom od navedenih gradova. (K. C.) * U GALERIJI MAKINA OTVORENA IZLOŽBA FOTOGRAFIJA JELENE BLAGOVIĆ “O NJOJ” Suptilan portret majke u fotografskim sekvencama Jelena Blagović već dulji niz godina istražuje obiteljsku ostavštinu PULA - Ne treba tražiti neku posebnu priču u ovim fotografijama. To je ‘samo’ priča o mojoj majci. To je jedna impresija, atmosfera, kratko se zagrebačka autorica Jelena Blagović predstavila preksinoć publici u pulskoj galeriji Makina, gdje je otvorena izložba njenih radova pod nazivom “O Njoj”. Portret je to autoričine majke ispričan u 20-ak fotografskih sekvenci, a pri- Portret je to autoričine majke ispričan u 20-ak fotografskih sekvenci, a priču o majci, kako je napisala Iva Prosoli, suptilno grade snimke vidljivih znakova graanskog života - namještaj, slike na zidu, obiteljske fotografije, uz jedva raspoznatljive motive u sjeni ču o majci, kako je napisala Iva Prosoli, suptilno grade snimke vidljivih znakova građanskog života - namještaj, slike na zidu, obiteljske fotografije, uz jedva raspoznatljive motive u sjeni, dim cigarete, refleksije u staklu. Pritom o naravi pamćenja govori izjednačavanje malih i naoko nebitnih detalja i samoga majčinog lica u postavu izložbe - beskrajno puno sitnih točaka, do- kaza prisutnosti ravnopravno se isprepliću u identitetu majke. Jelena Blagović (Zagreb, 1983.) već dulji niz godina istražuje obiteljsku ostavštinu i propituje vlastita sjećanja, a fotografska serija “O Njoj” treći je dio ciklusa nazvanog “Nezaštićeni arhiv” i njime Jelena Blagović nastavlja intimni arhiv obiteljske i osobne povijesti započet u serijama “Obiteljsko srebro” i “Pri- U GALERIJI KORTIL OTVORENA IZLOŽBA SUVREMENE MODNE FOTOGRAFIJE Fotografija koja je iz modnog časopisa prešla u galerijski prostor S otvorenja izložbe RIJEKA - Izložba suvremene hrvatske modne fotografije pod nazivom “Prodaja snova” što je otvorena u Galeriji Kortil, a kojom je ujedno otvore- no 12. izdanje manifestacije Hairstyle News, privukla je u galeriju ljubitelje fotografije i, dakako, mode. Ovom prilikom povjesničarka umjet- nosti Jolanda Todorović ukazala je na odnos fotografije i umjetnosti te fotografije i mode i dojmljivom pričom predstavila svih sedam za- stupljenih autora u odabiru fotografkinje i kustosice Sandre Vitaljić. To su Mare Milin, Ivana Vučić, Marko Grubišić, Mladen Šarić, Bruna Kazino- je mene”. I ne čudi stoga da autorica trenutno, nakon završenih studija fotografije u Padovi i Londonu, pohađa poslijediplomski doktorski studij povijesti umjetnosti pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu istražujući upravo temu arhiva i memorije u fotografiji. Jelena Blagović zaposlena je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu kao umjetnička asistentica pri Odsjeku snimanja, Ka- tedra za fotografiju, a dosad je izlagala na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Njemačkoj, Italiji, Francuskoj, Engleskoj, Kini, Hrvatskoj; članica je Udruženja likovnih umjetnika primijenjene umjetnosti, koje ju je 2014. godine proglasilo najboljom mladom umjetnicom. Ovo joj je drugo predstavljanje u galeriji Makina. ti i Decker & Kutić te Sanja Bistričić. Todorović je osebujnom pričom o radovima svakog pojedinog autora publiku provela kroz izložbu istaknuvši pritom da je Mare Milin u suradnji s glumicom Juditom Franković dala uvid u spoj fotografije i filmske estetike, dok je Marko Grubišić na sebi svojstven način prikazao viđenje nekoliko glumica. Mladen Šarić referira se na spoj mode i fotografije u stilu “barbika” likovnost, a dvojac Decker & Kutić predstavio je glamuroznim izrazom kosu i kao odjevni predmet. Ivana Vučić specifična je zbog svog korištenja polaroidnog izraza, a Bruna Kazinoti, inače vrlo tražena u modnim metropolama Milanu i Parizu, predstavlja svojevrsnu modno-fotografsku avangardu jer u svom umjetničkom izrazu koristi svojevrsni “antiglamour” koji je cijenjen u inozemstvu, pri čemu je govor tijela i izraz karaktera glavni element rada. Sanja Bistričić također u svom autorskom izrazu koristi odmak. Producent izložbe Denis Redić govorio je o suradnji s autoricom Sandrom Vitaljić, a prigodnim riječima publici se obratio i Denis Vidović, organizator Hairstyle Newsa, zahvalivši autorima izložbe. Izložba “Prodaja snova” imala je do sada veliku gledanost pred domaćom i pred međunarodnom publikom, a na talijanskom festivalu Spilimbergo Fotografia 2013. bila je postavljena u Muzeju škara gdje je proglašena najboljom stranom izložbom. Izložba “Prodaja snova” bit će u Kortilu otvorena do 5. travnja. Z. ANGELESKI Snimio N. LAZAREVIĆ S. URAN Snimio S. DRECSLER Glas Istre kultura Umro Tomas Transtroemer Ponedjeljak, 30. ožujka 2015. STOCKHOLM - Dobitnik Nobelove nagrade za knjievnost 2011., švedski pisac Tomas Transtroemer umro je u 83. godini, izvijestio je njegov izdava Bonnier. U povijesti knjievnosti ovaj švedski pjesnik, pisac i prevoditelj moe se svrstati u istu 39 * * kategoriju kao Paul Valery koji je pisao “istu poeziju”. Švedska akademija 2011. u objašnjenju je, meu ostalim navela da su njegovi stihovi poput “saetih, prozranih slika” te da je Transtroemer “iznimno vješt u njihovu stvaranju”. (H) ČASOPISI: KAJ, BROJ 3-4 I 5-6 ZA 2014. GODINU Kajkavijana i akavijana na jednom mjestu D va dvobroja časopisa za književnost, umjetnost i kulturu Kaj iz Zagreba, broj 3-4 i 5-6 za 2014. godinu potvrđuje još jednom onu žilavost opstanka i veliki trud uredništva, na čelu s dr. Božicom Pažur, i izdavača Kajkavsko spravišče (za nakladnika Zvonko Kovač) da se usprkos nedaćama ustraje i objavljuje riječ naša domaća. Povijesne reminiscencije Zanimljivo je i to da ova današnja Kajkavijana živi i obitava u srcu kajkavskog Zagreba, a da gotovo i nema nikakvu podršku (bar ne u onoj zasluženoj materijalnoj bazi) od same sredine, dok je Ministarstvo kulture očito okrenuto nekim svojim favoritima “štokavske provenijencije”. Za časopis koji je svoj prvi broj tiskao 1968. (osnivač i pokretač je bio filmski sce- narist i redatelj Stjepan Draganić), a u kojem su već tada objavljivali Miroslav Krleža, Dubravko Horvatić, dr. Marijana Gušić, dr. Dragutin Feletar i drugi, važna je i ona druga strana suradnje, takorekuć od prvog dana, s čakavskim krugom u Istri, pa su se tako Kajkavijana i Čakavijana zrcalile i susretale u svojim recentnim, a naravno i povijesnim reminiscencijama, na stranicama Kaja. I u broju 3-4 se ta praksa nastavlja prikazom, zapravo malim esejom glavne urednice Božice Pažur, “Petrović i Sinčić: Zvoni & Vitar - Dva pjesnička barda u zajedničkoj knjizi”, a riječ je o četvrtoj knjizi iz biblioteke Kajkavskoga spravišča Kaj & Ča - Susreti, u kojoj su istovremeno objavljene pjesme osuvremenjenog kajkavskog i čakavskog umjetničkog znaka Stanislava Petrovića i Miroslava Sinčića. Valja istaći ovom prilikom da je 40 godina kulturološke suradnje Kajkavskog spravišča i Čakavskog sabora - Kaj & ča susret u Roču, koji se zbio 26. rujna prošle godine, a na kojemu su sudjelovali svojim radovima (sada tiskanim): Mirjana Pavletić, Vlado Pernić, Božica Pažur, Marija Roščić Paro, uz pjesnički doprinos Miroslava Sinčića i likovnog Frane Para, koji je ujedno i autor zaštitnog znaka Kaja, a tom je prilikom predstavljen i prijevod Pernićevih stihova na španjolski, koje je izabrala i prevela Marija Roščić Paro. Mate URI Važna cjelina dvobroja 5-6 je svakako Kaj & Ča kolokvij - uz 40 godina kulturološke suradnje Kajkavskog spravišča i Čakavskog sabora - Kaj & ča susret u Roču, koji se održao 26. rujna prošle godine, a na kojemu su sudjelovali svojim radovima (sada tiskanim): Mirjana Pavletić, Vlado Pernić, Božica Pažur, Marija Roščić Paro, uz pjesnički doprinos Miroslava Sinčića i likovnog Frane Para Suvremena kajkavska književnost Kaj & Ča Susreti u Roču - Mirjana Pavletić, Marija Roščić Paro, Božica Pažur i Vlado Pernić - tema Kaja br. 5-6 zahvaljujući radu i suradnji Kajkavskog spravišča i Katedre Čakavskog sabora Roč (što je tema Kaja u broju 5-6) ovaj projekt svojevremeno predstavljen u Buzetu i Roču, a bilo je i uzvratnih posjeta Zagrebu. Taj dvobroj 3-4 na 136 str. između ostalog donosi novine iz Suvremene kajkavske književnosti autora: Ernesta Fišera, Marija Kolara, Denisa Peričića, izbor kratke kajkav- ske proze s 9. i 10. natječaja, kao i s natječaja sa 7. hrvatskog književnog putopisa (Ivo Kalinski, Đurđa Lovrenčić, Tomislav Marijan Bilosnić, Zlata Bujan Kovačević…), a tu je i stalni suradnik i mentor Joža Skok, kao i teme iz glazbenog, likovnog i povijesnog života omeđenog kajkavskim ozračjem i univerzalnom umjetničkom porukom. Broj 5-6 nešto je opširniji (144 str.), a svakako treba istaći svojevrsnu temu broja Fugu Galovichianu, akademika Jože Skoka u povodu 100. obljetnice smrti Frana Galovića (Mačva, 26. listopada 1914.) i kajkavskim pjesnicima koji su svoj stihove posvetili Galoviću; od Ivana Gorana Kovačića, Paje Kanižaja, Ivice Jambriha, do Božice Jelušić, Zdravka Seleša i Đurđe Lovrenčić… Druga važan cjelina je svakako Kaj & Ča kolokvij - uz Naravno, i ovaj dvobroj nastavlja objavljivati najbolje radove u poeziji, prozi i putopisu s prethodnih natječaja, a nisu zaboravili svog prvog osnivača Radovana Fraganića koji je umro krajem 2013. Na kraju broja opširno je poglavlje Osvrta i Prikaza koje ispisuje urednica Božica Pažur, ali ne kao nedostatak autora (od kojih je još uvijek većina privržena ovom časopisu i njegovom utjecaju, a manje honorarima), već kao potreba da se neke autore i događaje ne propusti pa makar i kraćim osvrtom koji sigurno najavljuje neku širu obradu i analizu u jednom od narednih brojeva Kaja. Mate ĆURIĆ U TEATRU NARANČA PREMIJERNO IZVEDENA “PIPOVA USKRŠNJA PUSTOLOVINA” Efikasno, interaktivno i zabavno Riječ je o autorskoj predstavi Franje Tončinića, nastavak pustolovina čiji je junak simpatičan, duhovit i pomalo nespretan Pipo koji jednostavno oduševljava djecu PULA - Vrlo dinamična, duhovita, interaktivna te zabavna bila je nova predstava Teatra Naranča “Pipova uskršnja pustolovina”, koja je izvedena u subotu navečer u prepunoj dvorani narančastih stolica Dječjeg kreativnog centra (bivši Pionirski dom). Riječ je o autorskoj predstavi Franje Tončinića, nastavak pustolovina čiji je junak simpatičan, duhovit i pomalo nespretan Pipo koji jednostavno oduševljava djecu. Ovoga puta s(p)retno je uključio i najmlađe u radnju, na što su djeca izvrsno reagirala i što je još jed- nom dokazalo da za efektnu predstavu nije potrebna bogata scenografija i specijalni efekti, već da se može i uz dovoljno mašte i talenta, i s manje sredstava napraviti kvalitetno, dopadljivo i djeci vrlo zanimljivo djelo za gledati. Pipo je postao mladi detektiv. Da, sa značkom, povećalom i detektivskom kapicom. A njegov prvi zadatak pustolovina je u pravom smislu riječi. Naime daleko, daleko, na drugom kraju naše Zemaljske kugle dogodio se strašan zločin. Na Uskršnjim otocima gdje uskršnji Zec pažljivo priprema pisanice za veliki dan došlo je do velikog problema. Pisanice su netragom nestale. Radnja je smještena na egzotični otok Rapa Nui u Karipskom moru gdje Pipo uz pomoć dviju pisanica Tana i Maeve, uskršnjeg Zeca i svojih detektivskih vještina uspijeva pronaći krivca za nestanak šarenih pisanica. Sve to čini naravno uz niz zanimljivih dogodovština, zabuna, traženja, s duhovitim replikama koje su dobra- no nasmijale i odrasle. Predstava je dijelom lutkarska, a ovdje su protagonisti stolne lutke i zijevalice. Uz Franju Tončinića, koji osim što je autor predstave te tumači glavnu ulogu, glume i Luka Juričić, te članovi dramskog studija Teatra Naranča, Irin Šime Rabar i Mattias Stojanović. Redatelj je Luka Juričić. Sugestivnu glazbu potpisuje Sandro Lučić, efektnu scenografiju Lena Modrušan, mašto- vite kostime Desanka Janković, lutkarsku tehnologiju Marina Štembergar, dizajn rasvjete Anton Modrušan, a vizualiju predstave Jasmina Mišan. V. BEGIĆ Snimio N. LAZAREVIĆ 40 Glas Istre mozaik@glasistre.hr 591-516 Ponedjeljak, 30. ožujka 2015. Broadbentov nesvakidašnji dogaaj M. ANGELINI Njegovi su gosti bili posebno inspirirani Erik Balija u izvedbi pjesme “Mamma”, Marija Ivekovi sugestivnom klavirskom izvedbom, sjajno raspoloena Lidija Percan, koja se prisjetila svojih davnih prvih nastupa u Zajednici Talijana i izrazila elju da ovdje odri jedan svoj samostalan koncert i Vesna Nei-Rui, kojoj posebno lee takve vrste koncerata u znaku emocija. Skupina Musicitta’, koja u ljetnim mjesecima svojom svirkom uveseljava publiku na terasi Zajednice Talijana vrlo se dobro uklopila u tu koncertnu veer u znaku emocija, dobrog raspoloenja i pjesama koje su bile i sjetne, i radosne, i pune emocija i nadahnute. Publika, veinom sastavljena od slušatelja tree dobi, bila je vrlo zadovoljna te komentirala da bi se takvi koncerti trebali eše organizirati. V. B. Dvije nove pjesme i spot za “Postolare” ZADAR - Postolar Tripper ponovno stvara. Od ove zadarske tvornice snova do ljeta nas oekuju dvije nove pjesme, “Igre na nesreu” i “Tako teško”, od kojih je za prvu nedavno sniman i spot, s ekipom Redrum iz Vodica predvoenom Tomislavom Dugandiem. Kako stvari stoje, suradnja e se nastaviti i dalje, a ista producentska ekipa (Luka Trali Shot -Element Studio) radi i na ovom albumu. - Jednostavno smo kliknuli. Skuili se. Spot je raen u Arsenalu ispred “green walla” s leptiriima i drugim detaljima, pa e nas se vidjeti u razliitim kombinacijama. Oekujemo da e spot biti vani kroz mjesec dana, kae Davor Vali, posebno ponosan na nove materijale. - Nismo nikad bili toliko ushieni oko nekog materijala koliko smo sad, vjerujemo da e to biti dobro. Singlove emo izbacivati kroz godinu i pokušati nasnimiti što više materijala. Neki moda ni nee stati na album, ako budemo preproduktivni. No, svaka nova stvar za Postolare je i novi poetak, kazuje frontman ovog zadarskog benda. Postolari i u novim stvarima ostaju vjerni svom reggae, ska stilu, pa emo takve taktove imati prilike uti i na novom albumu, i dok on ne izae publika e ih u ivo moi uti diljem Hrvatske, ali i izvan nje. Osijek, Sarajevo, Mostar, Rijeka, Pula, Gospi, Vis - mjesta su gdje e ovaj zadarski bend gostovati tijekom narednih mjeseci, a nadamo se da e tijekom ove godine navratiti i u našu blizinu. U meuvremenu, dok novi spot ne izae na vidjelo, ostaje nam slušanje (i gledanje) nedavne uspješnice “Milena”, plodna suradnja Postolara i Ante Casha, koja posljednjih tjedana nasmijava svekoliko hrvatsko puanstvo. A i ono u susjedstvu. I. JURJEVIĆ jazz glazbe. Jednosatnim koncertom na glasoviru Broadbent je obuhvatio raspon od skladbi Milesa Davisa (Blue in Green, Solar), Horacea Silvera (Love and Peace) i Tadda Damerona (If You Coluld See Me Now) do glazbe za mjuzikle. (H) * 18. KIK FEST U BUZETU - DVIJE NATJECATELJSKE VEČERI I David Danijel i gosti raspoložili publiku PULA - Vrlo je lijepa atmosfera stvorena u petak naveer u Zajednici Talijana gdje je nastupio mladi opatijski pjeva David Danijel. Lajtmotiv ovoga koncerta bile su talijanske kancone - novijeg i starijeg datuma, a o emu drugom negoli o - ljubavi, (ne)sretnoj, velikoj, traenoj, koja nadahnjuje, oduzima san, dah, veseli... David Danijel pokazao se i kao vrstan zabavlja, a predstavio je šaroliki spektar pjesama - od onih s recentnih Sanrema do onih koje su proslavile velike pjevae poput Battistija, Mine, Baglionija, Al Bana i Romine i drugih. Ovaj je pjeva bio vrlo nadahnut i dobro raspoloen, a prepuna velika dvorana Circola izvrsno je prihvatila njegov nastup, nagradivši ga ovacijama te spontanim aplauzima tijekom pjevanja. ZAGREB - U sklopu 25. Jazz.hr/proljea u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog nastupio je novozelandski pijanist, skladatelj i araner Alan Broadbent, zvijezda ovogodišnjeg festivala, koji je oduševio publiku izvedbom nekih od najljepših standard Pulske Teranke - pobjednice večeri ženskih klapa Dalmacija je kolije pjesme, ali joj Ist sve više pušu z NAPISALA I SNIMILA Gordana ČALIĆ ŠVERKO BUZET - Dalmacija je kolijevka klapske pjesme, ali joj Istra i Kvarner pušu za vratom, pokazao je to 18. Festival klapa Istre i Kvarnera “Pivajući sva smo blaga stekli”. U dvije natjecateljske večeri, u borbi za deset festivalskih nagrada na pozornici Narodnog doma izmijenilo se osamnaest klapa iz dvije županije, sedam ženskih i jedanaest muških, među njima i nekoliko debitanata. Na večeri ženskih klapa slavile su pulske Teranke kojima je pripala prva nagrada stručnog povjerenstva. Večer muških klapa protekla je u znaku prvoplasirane klape Vinčace iz Novog Vinodolskog “Ne biž suzi” Na večeri ženskih klapa slavile su pulske Teranke kojima je pripala prva nagrada stručnog povjerenstva. Umjetnički voditelj Teranki i sam poznati klapski as, Danijel Dražić, za ovaj nastup odabrao je narodnu u obradi Eduarda Tudora “Golubice, nemoj spati” i skladbu Vinka Didovića na tekst Vane Kovačić “Ne biž suzi”. Na drugo mjesto plasirale su se Vidulice iz Rijeke. Raspjevane Riječanke doma su otišle s dvije nagrade jer osvojile su i srca posjetitelja koji su im dodijelili i Buzećanku - nagradu publike. U ženskoj konkurenciji drugo mjesto i nagrada publike pripala Vidulicama Treće mjesto zauzela je klapa Trsat također iz Rijeke, a Brkicu- nagradu za najbolju interpretaciju istarsko-primorskog glazbenog izričaja, koja nosi ime jedne od najpopularnijih pjesama Istre, osvojila je vokalna skupina Bona forma iz Krka. Pored njih nastupile su i ženske klape; Puntape iz Novog Vino- dolskog, Mažurana iz Omišlja i Sklad iz Bakra. Večer muških klapa protekla je u znaku klape Vinčace iz Novog Vinodolskog. Vinčace se za prvo mjesto izborio interpretacijom pjesme “Viruj meni, vilo lipa”, narodne koju je zapisao Nikola Buble, a obradio Dinko Fio, te pjesme “Na omišku stinu” čiji su autori Dušan Šarac i Pere Picukarić. Na drugo mjesto plasirao se buzetski Pinguentum kojemu je pripala i nagrada publike, a treće mjesto žiri je dodijelio klapi Kastav iz Kastava. U muškoj konkurenciji izostala je nagrada za najbolju interpretaciju istarsko-primorskog glazbe- mozaik Intrade& Cambi i Tedi Spalato 41 Ponedjeljak, 30. ožujka 2015. RIJEKA - Tomislav Brali i klapa Intrade, klapa Cambi iz Kaštel Kambelovca i gost Tedi Spalato glazbena su kombinacija koja e 10. travnja u rijekoj Dvorani mladosti s poetkom u 20 sati bez ikakve sumnje napraviti pravi klapski štimung s pjesmama koje diraju u srce i dušu. A takve se pjesme slušaju sjedei. Ulaznice po cijeni od 70 kuna tribine, 80 kuna parter i 100 kuna VIP parter u prodaji su u CD Shopu Dandy na 4. katu robne kue RI i Dallas Music Shopu. (V.P.) OSAMNAEST KLAPA IZ DVIJE ŽUPANIJE S. D. Glas Istre * * Zmaj Istrakona Davoru Horvatiću PAZIN - Subotnji, udarni dan 16. Istrakona, istarske konvencije znanstvene fantastike i fantazije, započeo je besplatnim ručkom ispred Spomen doma popularno nazvanim fažol replikatorom. U velikoj su dvorani na temu “Oneiromancija duga riječ na granici jave i sna” govorile Katarina Zornada i Nina Bon, Marko Fančović pričao je o američkom piscu ZF-a Poulu Andersonu, a Gordan Topić o kultiviranju snova odnosno svjesnost u prostoru sanjanja te hakiranju snova. Ratko Martinović izabrao je temu Mitska bića, dok je Aleksandar Žiljak govorio o Nosferatu. Prije svečanog programa na kojem su predstavljeni ovogodišnji odabrani pisci koji su uvršteni u zbirku priča “Dvojnikov skok” posljednje je predavanje na temu “Podržava li fizika concept duše” održao Davor Horvatić. Na pozornicu pazinskog Spomen doma uspeli su se tako ovogodišnji odabrani spisatelji znanstvene fantastike Aleksandar Žiljak, Vanja Spirin, Saša Šebelić, Ivana Delač, Dražen Horvat te urednik Davor Šišović i ilustrator Mario Rosanda. Uvršteni su još i Vladimira Becić, Danijel Bogdanović, Teo Kos, Ratko Jakopec, Sara Kopeczky, Ed Barol, Katarina Hanžek, Marija Pilić, Jelena Crnjaković, Irena Hartmann, Boris Mišić, Toni Juričić, Zoran Krušvar i Ivan Staraj. Posebno je bilo zanimljivo natjecanje u Cosplayu u kojem je kao najbolji kostim odnosno lik odabran onaj Valentine Šišović, drugo je mjesto osvojila Sara Pašić, a treće Matija Mihoković. Nagradu publike dobio je Ivan Pavičić. Zmaj Istrakona za doprinos ovoj manifestaciji zasluženo je dodijeljen Davoru Horvatiću. Uslijedile su igre, radionica za djecu, radionica izrade dream catchera, i glazba uz pazinski bend TTRT. A. DAGOSTIN Na večeri muških klapa slavila klapa Vinčace iz Novog Vinodolskog evka klapske tra i Kvarner za vratom U muškoj konkurenciji drugo mjesto i nagradu publike osvojio Pinguentum klapa, kvalitetom repertoara i načinom izvedbe. - Na rođendanskom izdanju KIK Festa nastupilo je jedanaest izuzetno dobrih muških klapa, jedna drugoj zaista do boka. Ključni moment festivala je natjecateljski, ali i edukativni. Klape su svake godine sve bolje, bolje se bira repertoar. Na žalost, na večeri muških klapa izostala je nagrada za najbolju interpretaciju istarsko-primorskog glazbenog izričaja, što je šteta s obzirom da se festival održava u regiji gdje je to autohtoni način pjevanja, stoga bi klape dogodine i o tome trebale voditi računa, rekao je Jure Šaban Stanić. Izvrstan Duo On air Dvije natjecateljske večeri i osamnaest klapa nog izričaja. Sve nagrađene klape osvojile su umjetničku keramiku autorice Maje Štrk Snoj. U borbi za festivalske nagrade svoje glasovne mogućnosti odmjerile su još i muške klape; Boškarin iz Huma, Čikat iz Malog Lošinja, Krijanca iz Raba, Škrljevo iz Škrljeva, Lungomare iz Umaga, Flumen iz Rijeke, Bukaleta iz Pazina i Zvonejski kanturi iz Zvoneća. Ženska je večer brojem klapa podbacila, ali je zato muška opravdala sva očekivanja. Žiri pod predsjedanjem Jure Šabana Stanića iz Omiša, izrazio je zadovoljstvo zamjetnim uzletom muških Jedini festival klapa u Istri, ali i u susjednoj Primorskogoranskoj županiji, tradicionalno su vodili Mirjana Pavletić i Vlado Pernić. Organizaciju potpisuje Pučko otvoreno učilište “Augustin Vivoda”, suorganizaciju Hrvatsko društvo skladatelja HDS ZAMP, a pokroviteljstvo Grad Buzet i istarski župan Valter Flego. U revijalnom dijelu programa obje večeri nastupio je izvrstan Duo On air; pjevačica Ivana Majcan i gitarist Siniša Nemarnik. 2.4.-6.5.2015. PROGRAM 2.-8.4. MJESEC DOKUMENTARACA: SOL ZEMLJE MARIGOLD HOTEL 2 VELIKE OČI čet pet sub ned pon uto sri 2.4. 3.4. 4.4. 5.4. 6.4. 7.4. 8.4. 17 17 19 21 19.10 19 19 21 17 18.40 21.10 21.10 19 21 21 17 17 21 IDA KOD KUĆE 2D&3D 9.-15.4. ZVONČICA I ČUDOVIŠTE IZ NIGDJEZEMSKE 17 19.10 3D 11 2D 11 17 9.4. 10.4. 11.4. 12.4. 13.4. 14.4. 15.4. 11 / 17 17 17 17 18.30 21 18.30 17 17 11 / 17 MJESEC DOKUMENTARACA: LIJEPO MI JE S TOBOM, ZNAŠ 18.30 18.30 18.30 ZAUVIJEK ALICE 19.20 19.20 19.20 21 19.20 19.20 BRZI I ŽESTOKI 7 21.10 21.10 21.10 18.30 21.10 18.30 21.10 16.-22.4. 16.4. 17.4. 18.4. 19.4. 20.4. 21.4. 22.4. 21 17 MJESEC DOKUMENTARACA: U POTRAZI ZA FELOM 17 IZ SVEG GLASA TO DOLAZI 21 19.10 19 19 17 19 21 21 21 19 21 17 17 19 21 11/ 17 11 24.4. 25.4. 26.6. 27.4. 28.4. 29.4. 3D 17 3D 11 16.30 2D 11 3D 17 3D 17 2D 17 3D 17 TIMBUKTU 17 ZVONČICA I ČUDOVIŠTE IZ NIGDJEZEMSKE 23.-29.4. 23.4. SPUŽVA BOB SKOCKANI: SPUŽVA NA SUHOM 2D&3D 2D 17 MJESEC DOKUMENTARACA: CITIZENFOUR 18.50 BEZVREMENSKA ADALINE 21 21 MJESEC DOKUMENTARACA: POGLED TIŠINE 21 MET OPERA HD UŽIVO: P. Mascagni: CAVALLERIA RUSTICANA R. Leoncavallo: I PAGLIACCI 30.4.-6.5. OSVETNICI 2: VLADAVINA ULTRONA 2D&3D 21 21 19 1.5. 2.5. 3.5. 4.5. 5.5. 6.5. 3D 17 3D 11 / 17 2D 11 / 17 3D 17 2D 17 3D 17 19 21.20 2D 3D 21.10 3D 21 20.40 2D 18.40 3D 20.4O 3D 18.40 19 21.20 2D 17 MJESEC DOKUMENTARACA: U PODRUMU 21 18.50 18.30 30.4. SPUŽVA BOB SKOCKANI: SPUŽVA NA SUHOM 2D&3D 18.50 18.50 18.50 19.10 19 MJESEC DOKUMENTARACA: CITIZENFOUR www.kinovalli.net 19 2D 21 18.50 - 3D - sinkronizirano INTERNET PRODAJA I REZERVACIJA ULAZNICA U Ž I VA J T E U 3 D P R O J E KC I J A M A ! Blagajna se otvara sat vremena prije prve projekcije: 213 808; Organizator zadržava pravo izmjene programa 42 Glas Istre OBAVIJESTI O SMRTI Tužnim srcem javljamo rodbini, prijateljima i znancima žalosnu vijest da nas je 28.3.2015. u 90. godini života napustio naš voljeni $1721æ,92/,ý Posljednji ispraćaj dragog nam pokojnika obavit će se u ponedjeljak, 30.3.2015. na mjesnom groblju Šišan u 16 sati. Ožalošćeni: supruga ALBINA, kćerke KL AUDIA i LOREDANA, zet DARIO i MARIJAN, unuci BARBARA sa SINIŠOM, LUKA s PAOLOM i IVAN, praunuci MARTINA, MATTEO, IVAN, IGOR i NOLA te ostala tugujuća rodbina osmrtnice Tužnim srcem javljamo svoj rodbini, prijateljima i znancima da nas je u četvrtak, 26.3.2015. u 94. godini života napustila naša draga mama, svekrva i nona .$7,1$.5,ä72),ý Posljednji tužni ispraćaj drage nam pokojnice bit će u ponedjeljak, 30.3.2015. u 15,30 sati iz Komemorativnog centra u Kršanu na mjesno groblje. Tugujući: sinovi ÐULIJANO i FRANKO, nevjesta TINA, unuci STEFAN i NICOLLE te ostala tugujuća rodbina U žalosti javljamo rodbini, prijateljima da je u četvrtak, 26.03.2015. godine u 87. godini preminuo naš dragi brat S tugom u srcu javljamo rodbini, prijateljima i znancima žalosnu vijest da nas je 27.3.2015. u 58. godini života zauvijek napustio naš voljeni Ponedjeljak, 30. ožujka 2015. Posljednji pozdrav voljenom suprugu Posljednji pozdrav dragoj prijateljici i članici naše udruge $17218æ,92/,ý8 )5,'(5,.,602.29,ý Ti amo ALBINA Bila si velikog srca i ostat ćeš nam u sjećanju. SRD “ADRIA” Labin Posljednji pozdrav dragom tati Posljednji ispraćaj voljenog nam pokojnika obavit će se u ponedjeljak, 30.3.2015. u 16 sati na gradskom groblju u Novigradu. Počivao u miru Božjem. Ožalošćeni: supruga ANICA, mama MILKA, kćerka GORDANA s IGOROM, sin MICHEL s TATJANOM, brat ROMANO s VALENTINOM, unuci IVAN i JAN te ostala tugujuća rodbina Tužnim srcem javljamo svoj rodbini, prijateljima i znancima da nas je 28.3.2015. u 80. godini života zauvijek napustio naš voljeni ,9$1%2æ,ý Nini Posljednji ispraćaj voljenog nam pokojnika bit će u ponedjeljak, 30.3.2015. u 16 sati na mjesnom groblju Kaldir. Ožalošćeni: supruga ELVIRA, sin IGOR s obitelji, kćerke MARIJA i ADRIJANA s obiteljima, sestre BEPINA, LINA i ÐORDANA s obiteljima te ostala tugujuća rodbina Posljednji pozdrav dragom U dubokoj boli javljamo tužnu vijest da nas je 27.3.2015. u 70. godini života napustila naša voljena 721(78 Vole te tvoje kćerke LOREDANA i KLAUDIA s famejami Teta KATICA, sestrične ERMINIJA i SONJA s obitelji Posljednji pozdrav rođ. Valentić 721ÿ,-8 Vole te tvoji: LUKA, BARBARA i IVAN s familijema F i r m a BR KO - DR V O, BERNOBIĆ TR A NSPORT, GUMI SERVIS MARIO, IVAN MATUHINA Posljednji pozdrav dragom suprugu, ocu, svekru i nonetu Posljednji pozdrav ciu Posljednji pozdrav dragom suigraču, prijatelju i treneru 9/$',.$-)(ä8 Rukometni klub Rovinj .$7,1,.5,ä72),ý Našla ste svoj mir. Počivala u miru Božjem! Familija BURULČIĆ SJEÆANJA Tužno sjećanje na nikad prežaljenog $/(1$.8+$5,ý$ .$7,1,.5,ä72),ý Mještani sela BOLJEVIĆI Posljednji pozdrav dragoj mami, svekrvi i noni Posljednji pozdrav dragom pranonu 1,1,-8 Vole te tvoji praunuci: MARTINA, MATTEO, IVAN, IGOR i NOLA Posljednji pozdrav nezaboravnom ocu, tastu, nonetu i pranonetu .$7,1,.5,ä72),ý 29.3.2009. - 29.3.2015. U svakoj si našoj misli, u svakoj si našoj molitvi, u svakom si otkucaju našeg srca, ti si duša naše duše, ti si bol, ti si rana koja nikad zacijeliti neće do posljednjeg našeg daha... RODITELJI Tužno sjećanje Veliko ti hvala za svu tvoju dobrotu i ljubav. Sinovi ÐULIJANO i FRANKO, nevjesta TINA, unuci STEFAN i NICOLLE Posljednji pozdrav dragoj susjedi Posljednji pozdrav dragom %2-$10,7,ý 30.3.2014. - 30.3.2015. 1,1,-8 721(78 Kćerka MARIJA, zet MLADEN, unuci ROBI sa SANDROM, SENAD s KALUDIJOM, praunuci RONI i LARI od familije LUKOVIĆ POZDRAVI od ZDENKE s obitelji ,/$5,-85$.29&8 721ÿ,-8 Pokop drage nam pokojnice obavit će se u ponedjeljak, 30.3.2015. u 15 sati na Gradskom groblju u Puli. Ožalošćeni: suprug MARIO, sinovi ELVIS i MAURIZIO s MANUELOM, nevjesta KORANA, unuke SARA i MATTEA, sestra MARIJA s obitelji te ostala tugujuća rodbina Hvala za svaku izrečenu toplu, lijepu i mudru riječ za poštovanje koje ste nam ukazala iz bolničkog kreveta, dobrotu darivala. NEVA GRŽINIĆ s obitelji 9/$',.$-)(ä8 Posljednji pozdrav dragoj susjedi Supruga ELVIRA, sin IGOR, nevjesta PINA, unuci SINIŠA i MARTINA s obiteljima /,',$*58%,66$ teta Katina ,/$5,-85$.29&8 Posljednji pozdrav dragom noniću Posljednji ispraćaj dragog nam pokojnika obavit će se u Torontu - Canada. Počivao u miru Božjem. Oža lošćeni: brat ELIO s MIL ENOM, neća k i nja PAT R I Z I A , I VA N, V I TO i M A R KO, brat I VA N s IVANKOM te ostala tugujuća rodbina. .$7,1,.5,ä72),ý Posljednji pozdrav dragom kunjadu Posljednji pozdrav dragoj *,12926,/$ ,/$5,25$.29$& Frida Poštovanoj gospođi L’ultimo saluto al caro cognato $17218æ,92/,ý8 721ÿ, NADIA, PINO, MAURO i SAŠA s familijama NINA, SERGIO, ANDREA e LIDIA Posljednji pozdrav dragom ocu, tastu i nonetu 1,1,-8 Hvala ti za sve, tata. Kćerka ADRIJANA, zet ROBI i unuk IVAN /,',-,*58%,66$ Prošla je tužna godina dana otkako nisi s nama. Vole te kći DORA, supruga DŽENI, mama LIVIJA, brat ZORAN s familijom i punica SLAVA od stanara Kochove 20 Tužno sjećanje na Posljednji pozdrav bivšem treneru 9(/,0,5$3$9/29,ý$ 9/$',.$-)(ä8 Igračice i uprava kluba ŽRK Rovinj 30.3.2005. - 30.3.2015. Uvijek te se rado sjećamo. Tvoji najmiliji Obavijesti o smrti, posljednji pozdravi, sjećanja i zahvale za objavu sljedećeg dana primaju se radnim danom od 8 do 17,30, subotom od 9 do 13, nedjeljom i praznikom od 11 do 14,30 sati Glas Istre osmrtnice Sjećanje na naše drage %2æ85$-.$ 30.3.2007. - 30.3.2015. i Sjećanje na voljenog '$5,-$98ÿ(7,ý$ 30.3.2014. - 30.3.2015. Postoji ljubav koju smrt ne prekida, tuga koju vrijeme ne liječi. Bit ćeš uvijek u našim srcima. Mama MARIA, tata STANISLAV, brat EDI, kunjada ÐULI i tvoj DANIEL .$7$5,185$-.2 Tužno sjećanje na voljenog sina Tužno sjećanje -26,3$%8/,ý$ 30.9.2014. - 30.3.2015. Počivaj u miru anđele naš! Mama GENA i tata MIRKO 0$5,258%$ 6/$9.2%2æ$& 2 30.3.1993. - 30.3.2015. i .$7,&$%2æ$& 3.7.1999. - 30.3.2015. Uvijek ste u našim mislima i srcima. Kćerke EMA, ANKA, LIDIJA, sin MILAN, zetovi, unuci i praunuci Tužno sjećanje rođ. Valić 22.2.1998. - 22.2.2015. I ko pasivaju lita, niste zabljeni. Vaša dobrota još tepli naša srca. Vaši najmiliji kćerka DORINA s obitelji i sin MAURIZIO ZAHVALE Duboko dirnuti pažnjom i suosjećanjem povodom rastanka od naše voljene Tužno sjećanje na dragog Nevio 30.3.1995. - 30.3.2015. Prošlo je tužnih dvadeset godina, ali si još uvijek u našim srcima. Zahvaljujemo svima koji posjećuju tvoj tihi dom. Tvoja supruga ANICA i sin KRISTIJAN s familijom Tužno sjećanje na voljenog supruga 0,/$1$ä,ä$& 30.3.2012. - 30.3.2015. Svaki dan sve više nam fališ. Volimo te. Tvoji: ANA, KRISTIJAN, PETRA i FILIP Sjeća nje na naše d rage roditelje '$5,-$98ÿ(7,ý$ Tužno sjećanje na voljenog zeta i kunjada od srca zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i znancima koji su nam na bilo koji način izrazili sućut, dragu pokojnicu ispratili dostojanstveno na vječni počinak uz molitvu, blagoslov i poštovanje. Posebno veli ko hva la liječnicima i bolničkom osoblju Odjela kirurgije OB Pula na nesebičnoj pomoći, razumijevanju i trudu. Ožalošćena obitelj Povodom smrti naše voljene 30.3.2014. - 30.3.2015. Fališ mi, fališ mi jako... Voli te tvoja SUZI %2æ,&(0$72ä29,ý1,1( %8=(7 ´.212%$0267µ 0$5,1$& Most 18, tel:662-867, 098/979-4798 ´),1$µ poslovnica Buzet, Trg fontana 4 %8-( ´),1$µ poslovnica Buje, Trg slobode 2 /$%,1 Komunalno poduzeæe ´0$-µ 129,*5$' ´),1$µ poslovnica Novigrad, Autobusni kolodvor bb, 3$=,1 ´86/8*$µ d.o.o., Š. Kureliæa 22, ´),1$µ poslovnica Pazin, 325(ÿ ´86/8*$325(ÿµ, Karla Huguesa 20, ´6811<:$<µ A. Negri 1, ´),1$µ posl. Poreè, V. Nazora 2, 38/$ !"##$*/$6$,675( %& 529,1- '#()"*´1$7$/(µ Carducci 4 (Trg na lokvi), ´),1$µposlovnica Rovinj, Trg m. Tita 7 80$* i 43 2VPUWQLFHPRçHWHSUHGDWL XQDåLPSRVORYQLFDPD LDJHQFLMDPDX,VWUL 5(é,18%(/2ÿ 30.3.1993. - 30.3.2015. Ponedjeljak, 30. ožujka 2015. ´),1$µ poslovnica Umag, E. Pascali 1 -26,3(ä.2)/,ý '$5,-$98ÿ(7,ý$ 30.3.2014. - 30.3.2015. Po dobroti te pamtimo i s ljubavlju i tugom čuvamo te u srcima. CVIJETA, SILVANO i SANDI -26,3$%(/2ÿ$ 29.8.1992. - 30.3.2015. S ljubavlju i poštovanjem čuvamo vas u našim srcima i mislima. Vaša djeca: ZLATKO, EVELINA, DIVNA i INES s familijama iskreno se zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima, susjedima i znancima, kao i svima koji su nam izrazili sućut i dragu nam pokojnicu ispratili na vječni počinak. Posebno se zahvaljujemo doktorici Proštenik i sestri Olgi, kao i kućnoj njezi Zlatne ruke na pruženoj pomoći kad joj je bila najpotrebnija. Tugujuća obitelj Obavijesti o smrti, posljednji pozdravi, sjećanja i zahvale za objavu sljedećeg dana primaju se radnim danom od 8 do 17,30, subotom od 9 do 13, nedjeljom i praznikom od 11 do 14,30 sati vodič kroz istru Pula DANAS - KINO VALLI - u 17 sati projekcija animiranog filma Kod kuće, režiser Tom Johnson • u 19 sati projekcija filma Druga šansa, režija Susanne Bier, glume Nikolaj Coster-Waldau, Ulrich Thomsen i Nikolaj Lie Kaas • u 21 sat projekcija filma Chappie, režija Neil Blompkamp, glume Sharlto Copley, Hugh Jackman, Sigourney Weaver i Dev Patel DJEČJI KREATIVNI CENTAR - u 9.30 sati predstava Pipova uskrsna pustolovina vima kada vam je potrebna podrška i prijateljska pomo CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB PULA-POLA, PODRUŽNICA OBITELJSKI CENTAR, Sergijevaca 2, trei kat - Obiteljsko savjetovalište, individualno, partnersko i obiteljsko savjetovanje, svakodnevno od 8 do 16 sati, utorkom do 19 sati, uz preporuku prethodne najave na tel. 391-425 LJEKARNE - CENTAR, Giardini 14, nono dežurstvo svakodnevno od 20 do 7 sati, tel. 222-551 i 222-544 VETERINARI - VeterinarIZLOŽBE - POVIJESNI I ska ambulanta Andar POMORSKI MUZEJ ISTRE - - Premanturska cesta 205, izložba Baron Gautsch - prva tel. 573-128, radno vrijeme žrtva Prvog svjetskog rata u od ponedjeljka do petka od Istri (1914. - 2014.), do kraja 8 do 20 sati, subotom od ožujka 2015. godine • Izložba 8 do 12 sati; Veterinarska o povijesti koturaljkanja u Puli ambulanta Pula, TrinajstiMUZEJSKO-GALERIJSKI eva 1, radnim danima od PROSTOR SVETA SRCA 7 do 19, subotom od 8 do - izložba “Adriatico senza 12, nedjeljom od 8 do 9 confini/Otvoreno more”, sva- sati, tel. 541 - 100 i 540-077; kodnevno od 9 do 21 sat, dežurni veterinar 098/9811do 27. travnja 666; Info centar skloništa GRADSKA GALERIJA, Kan- za životinje 098/9812-583, dlerova 8 - A.Motika, fotoko- 098/9812-580, svi upiti na laži i A. Orel, eksperimenti, vet.st.pula@pu.htnet.hr; radnim danom od 10 do 13 Veterinar d.o.o. Krševanova i od 17 do 20 sat, subotom stancija 2, radnim danom od 10 do 13 sati, www.zbirod 8 do 12 i 17 do 19 sati, ka-antun-motika.com subotom od 8 do 12 sati, SRPSKI KULTURNI CENnedjeljom i praznikom zatvoTAR (Maksimijanova 12) reno, tel. 540-391, dežurni - izložba “Ona nit” Sanje veterinar i veterinarska Simeunovi Bajec, do 5. inspekcija, 098/440-188; travnja, od 18 do 20 sati Veterinarska ambulanta Franco, Fažanska cesta 2, OSTALO - AKTIVNOSTI radnim danima od 8 do 15, LIGE PROTIV RAKA PULA: subotom i nedjeljom od 8 do Savjetovalište Kluba larin10 sati, dežurstvo 0-24 na gektomiranih: ponedjeljkom 098/255-616; Veterinarska od 10 do 12 sati, prostor ambulanta za male životiLige, Nobileova 1; Psihološ- nje Hajster, Jakova Puljaniko savjetovalište: utorak na 1, tel. 500 - 501, za hitne - četvrtak od 10 do 12 sati, intervencije 0-24, 098/1801prostor Onkološke ambulan- 999, radno vrijeme radnim te, Opa bolnica Pula, Negri- danima od 8 do 12.30 i od jeva 6; Savjetovalište Lige 17 do 20, subotom od 8 do protiv raka: srijedom od 13, a nedjeljom od 8 do 10 10 do 12 sati, prostor Lige, sati Nobileova 1; Savjetovalište KNJIŽNICE - SREDIŠNJA Stoma Kluba: četvrtkom od KNJIŽNICA (Kandlerova 10 do 12 sati, prostor Lige, Nobileova 1. Kontakti tijekom 39) - svakim radnim danom od 7.30 sati do 19.30 sati, dežurstva na tel. 540-592 ili dežurni telefon 091/9513-242 subotom do 13 sati, tel. SAVJETOVALIŠTE CENTRA 300-404 DJEČJA KNJIŽNICA (RadiPOJAČANE SKRBI ZA eva ulica) - ponedjeljkom, OBOLJELE OD ALZHEIsrijedom i petkom od 12.30 MEROVE DEMENCIJE I DEMENCIJA (Mažuranieva do 19 sati, utorkom i četvrt10) - stručna pomo obolje- kom od 7.30 do 15 sati, svalima, članovima obitelji, zbri- ke prve, tree i pete subote u mjesecu od 7.30 do 13 njavateljima, srijedom od sati, tel. 213-882 17 do 19 sati uz prethodnu KNJIŽNICA VERUDA najavu tel./fax.: 211-695 ponedjeljkom, srijedom i HRVATSKA LIGA PROTIV REUMATIZMA, OGRANAK petkom od 12.30 do 19 sati, utorkom i četvrtkom od 7.30 ZA ISTARSKU ŽUPANIJU: do 15 sati, svake prve, tree Savjetovalište za osteoporozu i reumatski artritis: i pete subote u mjesecu od 7.30 do 13 sati, tel. 211-611 srijedom od 8 do 10 sati, KNJIŽNICA VODNJAN Ordinacija za fizikalnu medicinu i reumatologiju Pula, ponedjeljkom, srijedom i petkom od 12.30 do 19 sati, Heinigerova 2, tel. 210 955 NACIONALNI PARK BRIJU- utorkom i četvrtkom od 7.30 NI - tel. 525-882 • PRIROD- do 15 sati 1.,3., i 5. subote u mjesecu od 7.30 do 13 sati, NOSLOVNI MUZEJ - izložtel. 512-572 bena vitrina s predmetima KNJIŽNICA ŽMINJ - ponenapravljenim od ugroženih djeljkom, srijedom i petkom vrsta biljaka i životinja od 15 do 19 sati, utorkom AQUARIUM PULA - svaki od 9 do 15 sati, četvrtkom dan od 10 do 16 sati; tel. zatvoreno, 1., 3., i 5. subote 091/568-2986, 091/1381u mjesecu od 8 do 13 sati 415, 381-402 ili na e-mail ČITAONICA KLUBA UMIinfos@aquarium.hr SOS - TELEFON U NEVOLJI, ROVLJENIKA - radnim danima od 8 do 19 sati, subotom radnim danom od 16 do 20 sati mogue je obratiti se na od 8 do 13 sati SOS telefon Istarske županije ZAVIČAJNA KNJIŽARA PETIT (Kandlerova 24, kod kate0800- 8484 U svim slučaje- drale) - zavičajna zbirka knjiga istarskih nakladnika i autora, svakodnevno 9-20 sati, tel.: 544-111, 098/1790-200 KNJIŽNICA DOMA HRVATSKIH BRANITELJA - ponedjeljkom od 11 do 19 sati, od utorka do petka od 7.30 do 15.30 sati SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA SVEUČILIŠTA JURJA DOBRILE, (Herkulov prolaz 1), radnim danima od 8 do 24 sata, subotom od 8 do 13 sati • SPOMEN-SOBA Ponedjeljak, 30. ožujka 2015. NA, Dom zdravlja, radno vrijeme od 7 do 20 sati, subotom od 7 do 14 sati VETERINARI - Veterinarska bolnica Poreč d.o.o., M.Vlašića 45, radnim danima od 8 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati i 17 do 20 sati, nedjeljom od 8 do 10 sati, tel. 432 - 128, dežurni veterinar 091/521 - 6783; Veterinarska ambulanta Vet-Centar, Stancija Portun 2, radnim danima i VETERINARI - Laste 4, radnim danima od 8 do 14 i od 17 do 19 sati, subotom od 8 do 12 i nedjeljom od 8 do 9 sati, tel. 813-214, dežurni veterinar 098/33 40 92; Veterinarska ambulanta za male životinje Rex, Laco Sercio 5, radnim danima od 9 do 13 i od 17 do 19 sati, tel. 813 368, hitne intervencije od 0 do 24 na 099/8764-004 SUDOVI - P. Budicina 4, tel. 813-374, ponedjeljkom, srijedom i petkom od 8.30 do 11 i od 12 do 14 sati Pazin KNJIŽNICE - GRADSKA KNJIŽNICA - svakim radnim danom od 10 do 19.30 sati (pauza od 15.30 do 16 sati), subotom od 8 do13 sati (pauza od 10.30 do 11 sati) LJEKARNE - LJEKARNA, Šetalište pazinske gimnazije 4, radno vrijeme od ponedjeljka do petka od 7 do 20 sati, subotom od 7.30 do 15 sati, neradnim danom i nedjeljom od 9 do 13 sati VETERINARI - Veterinarska ambulanta Pazin d.o.o. Dubravica 5, radnim danima te subotom od 7 do 15 i od 17 do 18, nedjeljom od 8 do 9 sati, tel. 624-410; Veterinarska ambulanta za male životinje, Istarskih narodnjaka 24, tel. 621-921, radnim danima od 11 do 13 i od 17 do 19 sati, subotom od 10 do 12 sati, dežurni veterinar 098/366-627 Monte u akvarelu, snimila Nada Štoković ANTONIJA SMAREGLIE (Forum, Augustov prolaz 3) - radnima danima i subotom od 11 do 12 sati MORNARIČKA KNJIŽNICA, spomenik kulture (Dom hrvatskih branitelja, Leharova1) - mogui posjeti radnim danima uz najavu, tel. 213-888 SUDOVI - Kranjčevieva 8, tel. 377-600 - uredovno vrijeme ZK Pisarnice soba 6, zaprimanje podnesaka za uknjižbu u zemljišne knjige i izdavanje gotovih ZK izvadaka od ponedjeljka do petka od 08.30 do 11 sati; uredovno vrijeme ZK odsjeka, soba broj 8, ponedjeljkom, srijedom i petkom od 8 do 11 sati, utorkom i četvrtkom od 8 do 9.30 sati; za odvjetnike i javne bilježnike ponedjeljkom, srijedom i petkom od 12 do 13.30 sati, utorkom i četvrtkom od 9.30 do 10.30 sati; sve ostale pisarnice, osim kaznene, ponedjeljkom, srijedom i petkom od 08.30 do 11 sati Poreč KNJIŽNICE - GRADSKA KNJIŽNICA (matični odjel) od ponedjeljka do petka od 8 do 19 sati, subotom od 9 do 13 sati • DJEČJI ODJEL - ponedjeljkom od 15 do 19 sati, od utorka do petka od 8 do 12 sati LJEKARNE - GRADSKA LJEKARNA, Trg slobode 13, radno vrijeme od 7.30 do 20 sati; CENTRALNA LJEKAR- subotom od 8 do 14 i od 17 do 19 sati, nedjeljom od 8 do 9 sati, dežurni veterinar 091/433 - 2214 Rovinj IZLOŽBE - PHOTO ART GALLERY BATANA - od 19. do 31. ožujka, izložba fotografija FOTO 5 (mladi fotografi do 27 godina). Radno vrijeme galerije od 11- 13 i od 19-21 sati radnim danima, subotom od 11 do 14 sati. Nedjeljom po dogovoru (098/660-357). PRIVATNI MUZEJ TRANI po najavi KUĆA O BATANI (Obala P. Budicin 2) - Izložba o tradicionalnom rovinjskom plovilu ravnog dna Batani i ribarstvu, (po potrebi uz prethodnu najavu 7 dana), broj telefona 812-593 i 091/1546-598 KNJIŽNICE - GRADSKA KNJIŽNICA MATIJA VLAČIĆ ILIRIK - Ponedjeljkom, srijedom i petkom od 8 do 16 sati, utorkom i četvrtkom od 11 do 19 sati i subotom od 8 do 13 sati, e-mail: knjiznica-rovinj@email.t-com.hr, www.gk-rovinj.hr PRIVATNI MUZEJ TRANI svakodnevno u večernjim satima LJEKARNE - LJEKARNE ISTARSKIH DOMOVA ZDRAVLJA ROVINJ- od ponedjeljka do petka od 7 do 20 sati, subotom od 7 do 19, neradnim danom i nedjeljom od 9 do 12 sati Labin IZLOŽBE - GRADSKA KNJIŽNICA I GALERIJA LAMPARNA - izložba Sretno! Priče koje nam dolaze s ugljenom autora Luke Tomca, do 30. ožujka KNJIŽNICE - GRADSKA KNJIŽNICA - radnim danima od 8 do 19 sati, subotom od 8 do 13 sati VETERINARI - Starci bb. Radnim danima od 8 do 14 i od 18 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati, a nedjeljom od 8 do 9 sati; tel. 856 - 003; Ambulanta za male životinje Dogo, Rudarska 1, radnim danima od 8 do 13 i od 17 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati; dežurni veterinar 099/818-4368 45 PULA, 17.00 Kod kuće Kod kuće je sasvim originalna priča o susretu dvaju svjetova: onoga mirne djevojčice Tif te nespretne svakodnevice dosadnog izvanzemaljca Boa. Ona je obična curica koja živi s mamom i mačkom Gickom, dok je on pripadnik nomadske rase svemiraca Buovi. Njih dvoje inače se nikada ne bi ni sreli, no Bo će biti natjeran potražiti novi dom zbog čega će se naći na Zemlji i okrenuti naglavačke život cijeloj njezinoj obitelji. Nakon prvotne eksplozije, ovaj će neobični dvojac, zajedno s mačkom Gickom, krenuti na put oko svijeta. PULA, 19.00 Druga šansa Detektivi i najbolji prijatelji Andreas i Simon vode različite živote. Andreas se smirio s lijepom ženom i sinom dok se Simon, nedavno razveden, uglavnom opija u lokalnom strip klubu. No sve se promijeni kada dobiju zadatak smiriti svau para narkomana i tako se upletu u krug nasilja i droge. Izgledalo je kao rutinski zadatak sve dok Andreas u ormaru nije našao uplakanog sina narkomanskog para. Šokantno, potresno i napeto, ovo je drama o ljudima koji žive u nemogućim uvjetima. PULA, 20.00 Korizmeni koncert Korizmeni koncert u organizaciji Muzičke akademije u Puli održat će se večeras u 20 sati u crkvi sv. Franje. Tom će prigodom nastupiti akademski harmonikaški orkestar i akademski mješoviti zbor Muzičke akademije kojima će ravnati Domeniko Briški, sopranistica Antonija Puček, bas Toni Nežić, svirači roga iz Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova, profesor Denis Goldin i njegov učenik Diego Goldin te sviračica harfe iz riječke glazbene škole Veronika Grubišić. PULA, 21.00 Chappie U nama bliskoj budućnosti zločine na Zemlji kontrolira mehanizirana policija u obliku robota. Meutim, sada je došlo vrijeme da ljudi uzvrate udarac. Kada ukradu jednog od policijskih droida - Chappieja - i ugrade mu novi programski sustav, on postaje prvi robot s mogućnošću samosvjesnog razmišljanja i osjećaja. Uskoro moćne i uništenju sklone ljudske snage počnu na Chappieja gledati kao na prijetnju čovječanstvu pa posegnu za jedinim mogućim rješenjem - pokušati uhvatiti i uništiti Chappieja. dogaaji Glas Istre Stradali u prometu Udruga obitelji osoba stradalih u prometu - pruža podršku žrtvama i svjedocima na besplatni telefon: 116 606 Halo, niste sami Halo, niste sami - 24-satni nadzor starijih osoba. Prijave za dobivanje socijalnog alarma na telefone Doma za starije i nemone “Alfredo Štigli” 223-233, 222-956 i 099/675-2386. Sigurna kuća Istra Sigurna kuća Istra - pomo ženama žrtvama obiteljskog nasilja - 500-148, radnim danom od 9 do 13, a ponedjeljkom i petkom od 9 do 13 i od 17 do 19 sati. OBJAVITE FOTOGRAFIJU U GLASU ISTRE Poštovani čitatelji, stranica Vodiča kroz Istru otvorena je i vama. Da bi bila objavljena, svaka vaša fotografija mora biti snimljena u Istri, a uz nju morate obavezno istaknuti: sadržaj/motiv s fotografije, datum kada je snimljena, ime i prezime autora te kontakt-telefon. Svaki autor može poslati najviše 3 fotografije mjesečno. Autora najboljeg rada Glas Istre nagrauje besplatnom jednomjesečnom pretplatom na naš list. Fotografije nam možete slati e-mailom na redakcija@ glasistre.hr (s naznakom ZA VODIČ KROZ ISTRU). Informacije za Vodič kroz Istru možete javiti svaki dan do 15 sati na e-mail: redakcija@glasistre.hr ili na fax. 591-555 46 Glas Istre tv program Ponedjeljak, 30. ožujka 2015. Kad čovjeka nađu mrtvog u kugli za hrčka ljudske veličine, forenzičari kreću u istragu. Istodobno surađuju i s kolegama iz poslijepodnevne smjene na slučaju serijskog ubojice. Matt Davis gostuje kao forenzičar iz dnevne smjene Sean Yeager. ! " #$ Svako jutro Neville St Clair pozdravi ženu i kćer i odlazi iz svoje vile u Kentu u londonski City. Svake večeri vraća se vlakom u 17.14 iz Ulice Cannon. Ali jednog ponedjeljka St Clair ne vrati se doma. Sherlock Holmes objašnjava okolnosti svom vjernom kroničaru dr. Watsonu dok putuju u Kent. Nakon što se toga dana oprostila s mužem, gđa St Clair i sama je otišla u grad na ručak i u kupnju... 06:00 Dobro jutro 06:30 Servisne informacije 06:50 HAK - stanje u prometu 06:33 Dobro jutro 07:00 Jutarnja kronika HR 07:30 Servisne informacije 07:33 Dobro jutro 08:00 Najava događaja 08:15 Puntapet – čakavska minijatura 08:17 Dobro jutro 08:30 Kamo danas 08:45 Vrijeme za vrijeme 09:00 Vijesti 09:15 Sportarije 09:30 Pod stijenama Kantride 10:00 Vijesti 10:15 Život je lijep iako je ponedjeljak 10:30 Notiziario 10:40 Calcio 11:00 Vijesti 11:10 Dobre vibracije 11:45 Lektira 12:00 Vijesti 12:30 Notiziario 12:35 Pressing – pregled tiska 13:00 Vijesti 13:30 Županijska pitanja 14:00 Vijesti 14:05 Ponedjeljkom 14:30 Notiziario 15:00 Danas aktualno 15:30 Tri zmaja - kviz 15:45 HAK - stanje u prometu 16:00 Giornale radio 16:30 Kamo danas 2 17:00 Vijesti 17:05 Leksikon 18:00 Vijesti 18:05 Crockodil (gl. emisija) 19:15 Servisne informacije 19:18 Crockodil 20:00 Eurominute 20:05 Glazba 20:15 Šajetimana Historica 22:00 Kronika dana HR 22:30 Radio Sova Slušajte nas i putem live streama na našem portalu radio-maestral.hr 06.40 TV kalendar 06.55 Dobro jutro, Hrvatska – Vijesti 09.19 Hanna, slušaj svoje srce – telenovela 69/130 10.05 Sto mjesta koja treba vidjeti. zaljev rijeke Somme, dokumentarna serija 1/10 10.58 Dr. Oz 5, talk show 45/150 11.44 TV kalendar 12.00 Dnevnik 1 12.15 Sport 12.24 Boja strasti, telenovela 114/122 13.11 Treća dob 13.43 Split. More 14.13 Jezik za svakoga 14.25 Društvena mreža 15.31 Glas domovine 15.57 Da, ministre 3B – specijal. Party Games, serija 2/2 16.35 Hrvatska uživo 17.25 HAK – promet info 17.33 Odmori se, zaslužio si 5 – humoristična serija 16/17 R 18.08 Potjera 19.00 Dnevnik 19.56 Vrijeme 20.00 Pogledi. U braku sa Švicarcem, dokumentarni film R 20.58 Počivali u miru 2, serija 12 5/10 21.53 Bajkovita Hrvatska. 22.00 Dnevnik 3 22.20 Sport 22.24 Vrijeme 22.32 Otvoreno 23.20 Drugi format. Mentori i učenici 00.02 Hrabra ljubav, FILM francuski film 05.58 Juhuhu 08.51 Život s pavijanima, dokumentarni film R 09.46 Action Man, serija za djecu 24/26 R 10.11 Notica. Tuba R 10.29 Puni krug specijal 11.02 Briljanteen 11.47 Kuhajmo zajedno 11.55 Dok vas nije bilo 4, dok. serija 5/30 12.40 Okusite Australiju s Lyndey Milan 2, dokumentarna serija 2/3 13.09 Povratak Sherlocka Holmesa, serija 5/11 14.07 Prerijska groznica, FILM američki film 15.27 Tea Mamut. Doručak R 15.36 Draga Genevieve 1, dokumentarna serija 3/13 R 16.00 Regionalni dnevnik 16.28 Slatki svijet Charlyjevih anđela 2, dok. serija 5/13 R 16.54 Život s pavijanima, dokumentarni film R 17.48 Village folk. 18.00 Kod Sunca u šest 18.56 Tea Mamut. Čarobni kolač R 19.02 Juhuhu 20.00 Dobra žena 4, serija 20.44 Vrijeme na Drugom 20.52 Kauč surferica, dok.putopisna serija 3/6 21.24 Pariška arhitektura 1, dok. serija 3/4 21.55 Sve što trebaš je FILM ljubav, danski film R 23.50 CSI. Las Vegas 14, serija 12 8/22 20.52 Kauč surferica, dok.putopisna serija za mlade 3/6 07.05 Topkapi, američki FILM film 09.00 Prekid programa zbog čitanja – Damir Karakaš. Kino Lika 09.10 Vadim na plesnom, njemački doku 09.25 City Folk 2010.. Lisabon R 09.50 Direkt. Kak Bog zapoveda 2008. R 10.20 Opera box 10.49 Treća povijest. Judeja u doba Krista 1. dio 11.40 Šahovski komentar. Jobava – Šarić 11.59 Dobro jutro. Kultura 13.30 Antologija dramskog programa. Njih troje 1976. R 14.15 Perry Mason 2, serija 2/30 15.05 Ideje za uređenje prostora, dok. serija R 15.30 Teksaški rendžeri, FILM američki film 17.05 Sto mjesta koja treba vidjeti. Zaljev rijeke Somme 18.00 Bonanza 2, serija 24/34 19.00 Johan Sebastian Bach 20.00 Balada o vojniku, FILM ruski film 21.25 Carpe diem 21.35 Knjiga ili život 21.45 Ritam umjetnosti, dok. film 4/7 22.15 Stand up 3 22.20 Na rubu znanosti 23.10 Zona sumraka 1, serija 29/36 23.35 TV kalendar 23.45 Carpe diem 23.56 Vrijeme je za jazz. Big Band HRT-a 5.45 RTL Danas, R 6.30 Virus attack, animirana serija 6.45 Tenkai vitezovi, animirana serija 7.10 Timon i Pumbaa, animirana serija 7.35 Sve u šest, magazin R 8.05 Pet na pet, kviz S03E34/100 R 9.15 Hitna služba, dramska serija S11E11 R 10.25 Pomorska ophodnja, serija 12.35 Hitna služba, dramska serija 13.35 Shopping kraljica, lifestyle emisija R 14.35 Pink Panther, igrani film, komedija R 16.30 RTL Vijesti 17.00 Shopping kraljica, lifestyle emisija 18.00 Sve u šest, magazin 18.30 RTL Danas 19.10 RTL Vrijeme 19.15 Pet na pet, kviz S03E35/100 20.00 Vatre ivanjske, dramska serija S01E113/140 21.00 Tri, dva, jedan – kuhaj!, kulinarski show S02E25/40 22.15 Dr. House, dramska serija S07E18/23 23.10 RTL Vijesti, informativna emisija 23.25 Kosti, kriminalistička serija S03E05 12 0.20 Heroji iz strasti, dramska serija S04E16 1.10 Kosti, kriminalistička serija S03E05 12 R 2.00 Astro show, emisija uživo 18 R 05.40 Dnevnik Nove TV R 06.30 Monster high, crtana serija 3-4 06.40 Traktor Tom, crtana serija 10/26 07.05 Pčelica Maja, crtana serija 1/26 07.30 Superman i Batman. Državni neprijatelji, animirani film 08.55 Zauvijek susjedi, serija R 10.15 Crna ruža, serija R 11.15 inMagazin vikend R 12.05 Ninja ratnici, serija 63-64/104 13.05 Najbolje godine, serija R 14.10 Zauvijek susjedi 28/80 14.40 Zauvijek susjedi 15.15 Lud, zbunjen, normalan R 15.55 Kud puklo da puklo, serija R 17.00 Vijesti Nove TV 17.25 inMagazin 18.15 Najbolje godine, serija 80/150 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Crna ruža, serija 148/194 21.05 Kud puklo da puklo, serija 118/160 22.05 Lud, zbunjen, normalan 21/24 23.00 Večernje vijesti 23.20 Otmica, serija 14/17 Giordano uspijeva preživjeti operaciju. Elena će mu predložiti da se oporavlja u vili Ferrante. 00.20 Meta ubojice, igrani FILM film (12) R 02.10 Iznad zakona, serija 7/30 Francuska je najpopularnija svjetska turistička destinacija. Ž Kalinda mora obučavati novog istražitelja. Cary povlači riskantan potez. Prijatelj i susjed Adama Cartwrighta, Ross Marquett , podlegne čudnom obliku ludila Ana traži od Leona da joj kaže sve o odnosu s Ginom, no kako Leon oklijeva Ana odlući otići Ljubo odlazi u Zagreb. Stipe se emotivno oprašta od sina, a Mile koristi priliku da se opet pomire. … Videostranice Kanala RI 7.00 DNEVNIK … Vremenska prognoza za Kvarner 7.20 TV prodaja 7.40 Dokumentarni program (r) 8.40 TV prodaja ... IZ ARHIVE KANALA RI 9.00 Primorje – Jug, snimka vaterpolo utakmice ( 2. 2.2011.) (r) 10.10 TV prodaja 10.30 Rijeka zdravlja, emisija o zdravlju (r) 11.25 Tv prodaja 11.45 Đir, zabavna emisija (r) 12.20 Tv prodaja 12.40 Slušam, slušam, zabavna emisija (r) 13.10 Tv prodaja 13.30 Kanal Ri classic, glazbena emisija (r) 14.15 Moja Istra, emisija (r) 14.45 Od mora do gorja +, reportaža (r) 15.00 Cenzura 16.00 Dokumentarni program (r) 17.00 Tv prodaja 17.20 U zdrav mozak 7, ep. 125 17.45 Kvarat do 6, mozaična emisija 18.35 Tv prodaja 19.00 DNEVNIK … Vremenska prognoza za Kvarner … Servisne informacije 19.25 Kanal Ri classic, glazbena emisija 20.00 Auto moto nautic vision, emisija 20.35 Sport i mladi, emisija (r) 21.00 Orlando, sportski talk show 22.00 DNEVNIK … Vremenska prognoza za Kvarner … Servisne informacije 22.25 U zdrav mozak 7, ep. 125 22.45 Zeleno plava razglednica, reportaža (r) 23.00 Zapisano u zvijezdama, astro show (18) 2.00 DNEVNIK 14.00 Najava programa 14.01 Dječji program 14.45 Hrana i vino – emisija o kulinarstvu/R 15.35 Telenovela/R 16.40 Živa istina /R 17.35 Ri kult /R 18.20 Sve PET(Sto)/R 18.50 DNEVNIK RITV-a 19.15 Hrana i vino – emisija o kulinarstvu 20.00 Telenovela 20.55 VIJESTI RITVa 21.00 Sport nedjeljom – emisija o sportu 1. dio 22.00 VEČERNJI DNEVNIK RITV-a 22.25 Sport nedjeljom – emisija o sportu 2. dio 23.00 Arka – astro show ( 18) 01.00 Odjava programa 08.55 Tv prodaja 10.10 Pressica (r) 11.10 Tv prodaja 12.10 Historia (r) 12.40 Tv prodaja 15.05 Naša dica(r) 15.40 Zajedno (r) 16.10 Tv prodaja 18.00 Putujmo regijom, mozaik 19.30 Info istra 20.05 Vijesti ... sport ... vrijeme 20.30 Komunalac, informativna emisija 21.30 Vijesti ... sport ... vrijeme 22.00 Putujmo regijom (r) 23.35 Notiziario, vijesti na talijanskom jeziku 00.00 Odjavna špica 08.40 TV Prodaja 10.40 Tjedni pregled regionalnih vijesti (R) (R) 11.10 Aniela, sapunica (R) 12.00 TV Prodaja 13.35 Hrana i vino (R) 14.05 Aniela, sapunica 14.55 TV Prodaja 16.30 Hrana i vino 17.00 Club TVN,glazba 70’ - 80’ (R) 18.00 Vijesti TVN 18.30 Dom 2 (R) 19.00 Pošalji SMS, Istarski i kvarnerski izvođači,glazbena emisija 20.00 Vijesti Istre i Kvarnera 20.35 Zapadna strana, mozaična emisija uživo 21.40 KIK Festival Buzet,snimka koncerta 1/4 22.35 Večernje vijesti Istre i Kvarnera 23.00 Alen;Bioterapeut Kristaloterapeut,emisija uživo 01.00 TV Telop 07.00 Nogomet, MAXtv Prva liga, snimka 10.00 Hokej na tavi, EL 1. krug, snimka 12.20 Školska liga, dječja emisija 13.20 Džudo, Grand Prix Samsun, snimka 16.00 Vijesti AJB 17.00 Vaterpolo, Regionalna liga. Mladost – Crvena zvezda, snimka 18.30 Svijet automoto nautike, Č magazin 19.00 Vaterpolo, Regionalna liga. Radnički – Jug CO, snimka 20.20 Prehrana i sport, magazin 21.00 Vijesti AJB 21.30 Kontekst, informativni talk show AJB 22.00 Vijesti AJB 23.10 Svijet automoto nautike, magazin 23.40 TV automagazin 00.25 Džudo, Grand Prix Samsun, snimka 02.50 Nogomet, MAXtv Prva liga, snimka 04.40 Nogomet, MAXtv Prva liga, snimka 06.30 Svijet sporta, magazin 17.15 Županijska panorama Čakovec i Varaždin 17.30 Županijska panorama Zadar 17.45 Županijska panorama Osijek 18.00 Vijesti 18.10 Vrijeme RH - sutra 18.15 Županijska panorama Split, Dubrovnik 18.30 Zagrebačka panorama 18.45 Županijska panorama Ri-Pu-Gs 19.00 Dnevnik 19.53 Bajkovita Hrvatska. Zagrebačka katedrala 60/120 20.00 Vijesti na engleskom jeziku 20.05 Eurovijesti 20.10 Studio 4 20.55 Dokumentarna reportaža 21.00 Vijesti ! 11.05 Mali leteći medvjedi, 11.34 Crtež dana 11.35 Top lista dječje televizije 12.40 Bilo jednom... svemir 13.30 Vremeplov 13.35 Hitovi dječje televizije 14.05 Što je što 14.35 Mr. Bean 14.45 Najljepše bajke svijeta 15.10 Bilo jednom... svemir 16.00 Rollbots 16.25 Šetnja muzejima 16.30 Škola za vampire 16.55 Johnny Test 17.20 Vragolasti Dennis 17.45 Mala sportska akademija 17.55 Mali detektivi, 18.20 Kuća boga Anubisa 18.45 Fora patrola 19.10 Idemo u ZOO 19.15 Mali leteći medvjed 19.35 Mr. Bean 19.49 Crtež dana 19.50 Baka priča najljepše priče 11.05 Škola za vampire 11.25 Winx 3 11.45 Kućni svemirci 12.05 Crvene kapice 12.20 20.000 milja pod morem 13.10 Vragolasti Denis 13.30 Fifi i cvjetno društvo 13.50 Roary 14.10 Škola za vampire 14.30 Winx 3 14.50 Kućni svemirci 15.10 Crvene kapice 15.25 20.000 milja pod morem 16.15 Vragolasti Denis 16.35 Fifi i cvjetno društvo 16.55 Roary 17.15 Škola za vampire 17.35 Winx 3 17.55 Kućni svemirci 18.15 Crvene kapice 06.00 Smrt stiže u Pemberley, 1. dio 07.30 Smrt stiže u Pemberley, 2. dio 09.05 Čudesni Spider-Man 2 11.25 Robocop 13.25 Snježno kraljevstvo 15.10 Moja afrička pustolovina 16.30 Starci 2 18.10 Tajni život Waltera Mittyja 20.05 Igra prijestolja IV, 00.35 Kapetan Amerika. Ratnik zime 02.50 Ja, Frankenstein 04.20 M. Butterfly 10.00 Internetska terapija IV, ep. 7 10.30 Muppeti u bijegu 12.15 Od štrebera do frajera 13.50 Silicijska dolina, ep. 4 14.20 Silicijska dolina, ep. 5 14.50 Silicijska dolina, ep. 6 15.20 Vatrena ljubav 2 - 1. dio 16.45 Muppeti u bijegu 18.30 Internetska terapija IV, ep. 7 19.00 Ubi me dosada III, ep. 3 19.30 Ubi me dosada III, ep. 4 20.00 CBGB 21.40 Casanova 23.30 Ubi me dosada III, ep. 3 23.55 Ubi me dosada III, ep. 4 00.25 Prošla noć 02.05 Glavna faca 6.00 Najnevjerojatnije fotografije National Geographica 6.20 Taljenje novca 6.45 Zona gradnje Glas Istre tv program Ponedjeljak, 30. ožujka 2015. 47 06.00 Zabranjena ljubav 06.55 K.T. 2, kriminalistička serija 08.05 Krv nije voda, serija 10.20 RTL Liga, sportska emisija 10.35 Zabranjena ljubav 11.50 Večera za 5 12.45 Krv nije voda, serija 13.40 K.T. 2, kriminalistička serija 14.35 Hawaii Five-0, kriminalistička serija Poznati radio DJ nastrada u eksploziji na jahti pa Five-0 kreće u potragu za bombašem. U početku trag vodi McGarretta i Dannyja do Tonyja Archera, bivšeg njujorškog stručnjaka za eksplozivne naprave, koji sada živi u trošnom čamcu 15.20 Svijet prema Jimu, humoristična serija 16.20 Dva i pol muškarca, humoristična serija 17.15 Teorija velikog praska, serija 18.10 Will i Grace, humoristična serija 19.05 Pravila igre, humoristična serija 20.00 Uhvati Bingo ritamuživo 21.00 Dva i pol muškarca, humoristična serija 21.50 Teorija velikog praska, serija 22.45 Will i Grace, humoristična serija 23.40 Pravila igre, humoristična serija 00.35 Svijet prema Jimu, humoristična serija Raj mora naći novi posao ili se vratiti u Indiju. Sheldon ima rješenje 06.25 Djevojka imena Feriha, serija 139/160 07.15 Naša mala klinika, serija R 08.05 Princ iz Bel Aira, serija R 08.45 Zekoslav mrkva, crtana serija R 08.50 Zekoslav mrkva, crtana serija 146/158 08.55 Patak Frka, crtana serija R 09.35 Vrtlog života, serija 139/197 10.30 Kad srce kaže da, serija 61/182 11.40 Naša mala klinika, serija 28/32 12.35 Princ iz Bel Aira, serija 6/24 13.20 Tinejdžeri izvan kontrole, serija 911/13 14.35 Navy CIS, serija R 16.40 Mentalist, serija R 17.35 Teški zločini, serija R 18.30 Kod Ane 1-3/394 19.05 Mala nevjesta, serija 1299-1300/1700 20.00 Navy CIS, serija 2122/24 21.30 Teški zločini, serija 7/10 22.20 Mentalist, serija 12/24 23.05 Opasna igra, serija (12) 4/10 00.00 Navy CIS, serija R 01.40 Teški zločini, serija R Patty dođe u ured i nađe unuku kako sjedi za njezinim stolom. 02.30 Mentalist, serija R 03.20 Opasna igra, serija (12) R Š Č U slučaju u kojem u prvi plan izbijaju politička pitanja, Teški zločini teško sprečavaju curenje važnih podataka. # # $ ' ! Č Sve što trebaš je ljubav LOVE IS ALL YOU NEED, 2012. Redateljica: Susanne Bier Uloge: Pierce Brosnan, Trine Dyrholm, Molly Blixt Egelind 0 0 0 0 Romantična komedija o razočaranoj Idi koja na kćerinom vjenčanju susreće Philllipa (Pierce Brosnan) koji će ju isprva iritirati, ali kasnije će otkriti da je sve što trebaju - ljubav! Dankinja Ida (Thrine Dyrholm) nedavno je završila naporne tretmane kemoterapije i baš kada je mislila da će moći malo predahnuti i odmoriti se od stresa, novi šok - njen muž ju je cijelo vrijeme varao sa svojom mladom suradnicom. Nakon što mu izdijeli sve po spisku, Ida sama odlazi u Italiju na vjenčanje svoje kćeri. Ondje upoznaje oca mladoženje, Philipa (Pierce Brosnan) i iako stvari između njih dvoje nisu krenule baš najboljim putem, uskoro se između Ide i njega počinju razvijati simpatije... 06.00 Novi list 07.45 U procvatu 09.25 Ljudski kapital 11.15 Granična patrola 11.30 Dvojnik 13.00 Najdraža mamice 15.05 Nož u vodi 16.40 U procvatu 18.20 Najmirnije more toga ljeta 20.00 Leopoldova zemlja 21.15 Sav taj jazz 23.15 Capadocia III, ep. 4 00.10 Vrijeme svinje 02.00 Smrkavanje 03.50 Bogu iza leđa 05.30 BAFTA. Život na filmu, ep. 12 6.00 Nevjera, drama 8.00 Inspektor, komedija 9.30 Dječja TV, glazbeno-animirani program 10.15 Goli čovik, komedija 12.00 Uzavreli grad, drama 14.00 Poslednji most, ratna drama 16.00 Deveti krug, ratna drama 18.00 Društvena igra, komedija 20.05 Kud puklo da puko, drama 22.00 Klasici na Klasiku SRĐAN DRAGOJEVIĆ. Mi nismo anđeli, komedija 0.00 Optimisti, film 2.00 Društvena igra, komedija (R) 4.00 Klasici na Klasiku SRĐAN DRAGOJEVIĆ. Mi nismo anđeli, komedija (R) 09.00 Rain 10.36 Danny Collins – dok. 10.40 Filmske vijesti. 11.00 Rajski vrtlar 12.29 Fokus– dok. 12.38 Dečko iz susjedstva – dok. 13.00 Moja grčka avantura 14.39 Filmske vijesti. 14.59 Skyline 16.34 Noćna potjera -dok. 16.59 Dobro došli u Sarajevo 19.00 Jake žene 21.30 Neobična divljina 22.58 Filmske vijesti. 23.14 Posebna poduka 01.00 Ubojice lezbijskih vampira 08.00 Provalnica 09.37 Fokus– dok. 10.00 Američki rulet 11.33 Dečko iz susjedstva – dok. 11.59 Mjesec 13.39 Lazarov efekt – dok. 14.00 Resident Evil 15.42 Najduže putovanje – dok. 16.00 Panov labirint 18.15 Osveta snajperista 20.00 Glas smrti 21.42 Lazarov efekt – dok. 22.01 Nakladnik Glas Istre novine d.o.o. Pula, Riva 10 Telefon 650-011© UPRAVA Telefaks 672-114 i 672-118 Albert FAGGIAN E-mail: redakcija@novilist.hr IZVRŠNI DIREKTOR www.novilist.hr Slaven ŽMAK UPRAVA UREDNIŠTVO Neven KLARIN (predsjednik) Glavni urednik Albert FAGGIAN Ranko BOROVEČKI Zamjenik glavnog urednika Nenad JANKOVIĆ GLAVNI UREDNIK Izvršni urednici Nenad HLAČA Srećko PERŠIĆ SLIJEPČEVIĆ ZamjeniciLeonid glavnog urednika Dražen HERLJEVIĆ Marina VUKŠIĆ (Desk) Jasna ORLIĆ (Desk) Edi PRODAN Sandra ZRINIĆ TERLEVIĆ (Pula) Izvršni urednik Vesna ČAMDŽIĆ (Istra) Bruno(Novosti) GALIĆ (Istra) JasminCristian ĐEČEVIĆ Tea TIDIĆ (Portal) Pomoćnici glavnog urednika Bojana ĆUSTIĆ JURAGA (Kultura i(Regija) Mozaik) Milorad KARDUM Roberto CAR (Sport) Gordana Silva KRNJAJIĆ-PETKOVIĆ BODLAJ IVAŠIĆ (Rijeka) (Crna, Svijet, zadnja) Gordana JEZDIĆ Boris PEROVIĆ (Svijet)(Nedjelja) Nataša KRESO (grafika) KristianMilivoj SIROTICH (Sport) MIJOŠEK (fotografija) Tihana TOMIČIĆ REDAKCIJA UREDNIŠTVO centrala (052) 591-500 300-630 Slavicadirektor BAKIĆi tajništvo (Crna kronika) glavni urednik 591-504 Danijela BAUK urednici: (Mozaik) 591-583 (Novosti) Goran591-505, DRENJAK (Nedjeljni broj) 591-515 (Pula) Helena FOGAS (Novosti) 591-514 (Istra) Jasmin 591-516 KLARIĆ (Kultura, (Dopisništvo Zagreb) Mozaik) 591-521 (Crna)(Opatija) Aleksandra KUĆEL-ILIĆ 591-513 (Sport) uredništvo faks 591-555 Andrea MARIĆ (Novosti) 591-509 dopisna služba e-mail: redakcija@glasistre.hr Miljenko MARIN (Kultura) www.glasistre.hr Damir KUNDIĆ (Portal) Ines MICULINIĆ (Regija) DOPISNIŠTVA Dijana ŠANTIĆ (Novosti) BUZET: Zlatka ZUBANOVIĆ-LIKARIĆ tel./faks 662-522 694-140, 694-141 LABIN: Foto služba tel. 885-057 faks 885-059 Damir ŠKOMRLJ PAZIN: tel. 625-036, 616-270 Grafička redakcija faks 621-738 Dragan ČIKARA POREČ: tel. Redakcije 431-924, 427-246, 427-247, Tajnica 427-248, 427-249 Ljiljana BARTULIN faks 452-863 ROVINJ: Dopisništvo u Zagrebu840-695 Boškovićeva 15, tel. 840-694, faks 811-143 tel. 01/4444-111 TRST: telefaks 4836-431 faks 0039/040/9381245 MARKETING ZAGREB: mob. 099/2167977 (Pogled) Počivali u miru 2 Ministar Ivan Tabak i Ines uvjeravaju Luciju u svoj pogled na događaje u Globinu. Postaje joj sve jasnije da njezina šefica Zora nije nepristrana. Marija uključuje Danicu u svoje opasne, krvave igre. Ministar Tabak pokušava postići sporazum s moćnim istarskim političarem Mateom Furlanom. Ines stupa u kontakt s ekoaktivistom Baldom Lasićem i suočava ga s po njega opasnim informacijama. Dogovaraju sastanak, a Baldo od svog životnog partnera Igora Arisa traži da se hitno skloni u Zagreb i pričeka ga dok on ne obavi nešto važno. Zdeslav održava novinarsku konferenciju tijekom koje ga Lucija suočava s neugodnim činjenicama koje je doznala od Ines, a koje kompromitiraju direktora Baratha. Zdeslav zahtijeva od Zoltana da mu konačno kaže istinu. Lucija uz Inesinu pomoć vješto izbjegava napadna Brunina udvaranja, ali i doznaje pravu pozadinu privatizacije tvornice. Bruno nije jedini koji je nastoji zavesti. Marija sluti da će se nešto jako loše dogoditi, a sudeći po Zoltanovom ponašanju, čini se da je u pravu. I ona i Zoltan izlaze u noć. Boogeyman 3 23.37 Noćna potjera -dok. 00.00 Utjerivač dugova 01.52 Godina nasilja – dok. 02.15 Udar vrućine 08.30 Rally Raid: Abu Dhabi Challenge 08.45 Snooker: China Open (live) 11.30 Cross-country Skiing: Rena 12.30 Umjetničko klizanje, SP Shanghai 13.30 Snooker: China Open (live) 16.30 Biciklizam: Criterium International 17.15 Biciklizam: Tour of Catalunya 18.15 Tenis Magazine: MATS POINT with Novak Đoković 18.45 Watts 19.15 Speedway: Best Pairs Cup in Torun 20.45 Watts 21.00 Hrvanje 21.30 Hrvanje: Vintage Collection 22.30 Mats Point 23.00 Rally Raid: Abu Dhabi Challenge 23.15 Mačevanje 00.15 Konjički skokovi 8.05 Ben i Kate 9.00 Malcolm u sredini 9.25 Sretniji od nas 9.50 Futurama 10.15 Mentalno 11.10 24. Novi dan 12.05 24. Novi dan 13.00 Američki supertalent 14.50 Futurama 15.15 Simpsoni 15.45 24. Novi dan 17.35 Malcolm u sredini 18.05 Miksologija 18.35 Futurama 19.35 Simpsoni 20.05 Agenti SHIELD-a 21.00 Sanjiva Život s pavijanima Već pet godina Mat Pines živi u etiopskoj divljini, proučavajući ponašanje jedne skupine pavijana u Nacionalnome parku Awash. Premda po prirodi nasilni i opasni, ovi su ga pavijani s vremenom počeli smatrati članom obitelji, a i on je zavolio njih. No pripadnici ovdašnjega ratničkog plemena Afar počeli su prijetiti da će poubijati pavijane i njihov teritorij pretvoriti u pašnjake te da će ubiti i Mata, bude li ih u tome pokušao spriječiti. Ekipa Prirodnoga svijeta prati Mata dok pokušava uspostaviti veoma kompliciran mir između plemena i njegove nove pavijanske obitelji, za što mu je ostalo još samo godinu dana vremena, jer nakon toga mora napustiti Etiopiju. Mat, koji živi sâm u šatoru na vjetrovitim i sprženim padinama etiopskih planinâ, radi kao neplaćeni volonter u ovom dalekom Nacionalnome parku. Prije toga nikada nije bio u Africi. Sada provodi dane u promatranju svoje nove obitelji - skupine od nekih stotinjak hamadrijskih pavijana. !" " ! "!" #$%&" 7.05 Istrage zrakoplovnih nesreća 8.55 Autocesta kroz pakao 10.45 Sekunde do katastrofe 12.35 Megatvornice 13.40 Zona gradnje 14.05 Kontrola mase 14.35 U dubini s Davidom Reesom 15.00 Sekunde do katastrofe 16.00 AUTO SOS 17.00 Megatvornice - Superauti 18.00 Istrage zrakoplovnih nesreća 19.00 Autocesta kroz pakao 22.55 Istrage zrakoplovnih nesreća 23.55 Autocesta kroz pakao Osnivač, ”Glas izdavač i tiskar Istre” je počeo izlaziti u pokretu »NOVI narodno-oslobodilačkom LIST« kolovoza 1943. godine kao antifašističko Novinsko-nakladničko glasilo naroda dioničko Istre. dnevnik izlazi neprekidno20/A društvo, Kao Rijeka, Zvonimirova od 1. studenog 1969. p.p.130, 51001 RIJEKA Direktor Zoran BUBNIČ MARKETING Rijeka, Zvonimirova 20/a Trg I. istarske brigade 10/III, Pula tel. 051/650-088 tel. 591-539, faks 591-544 epgi@glasistre.hr telefaks e-mail: 650-031 Oglasni odjel E-mail oglasi@novilist.hr (mali oglasi, osmrtnice, Predsjednikposljednji Nadzornog odbora pozdravi, sjećanja i zahvale) Bruno BULEŠIĆ tel. 388-470 i 591-543 faks 388-471 Oglasni odjel u Rijeci, Frana Kurelca PRETPLATA 3 (tel. 212-102, Trg I. istarske brigade 10/III,271-210, Pula, tel. u Opatiji, M. Tita 71 (tel. 052/300-655 u Crikvenici,faks Ul.052/555-885 P. Preradovića 4. (tel. 781-392), e-mail: pretplata@glasistre.hr u Zagrebu, Boškovićeva 15 (tel. Računovodstvo tel. 052/591-542 01/4444-136, 01/4444-111). IBAN: HR5523600001102157321 kod ZAGREBAČKA BANKA d.d. Zagreb Pretplata: 051/650-043 OIB 89054078461 Tisak i slog »Novi list«. izlazi svaki dan. Slog Glas Istre Pula. ListList izlazi dan. Rukopise Tisak Novisvaki list Rijeka, Zvonimirova 20. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju i materijale ne vraćamo. $! " #$%&" dolina 22.00 Živi mrtvaci 23.25 Odstrel 08.10 Brzi i glasni 09.05 Generalka 2012. 09.55 Zlatna groznica 10.50 Zlato Beringova mora 11.40 Trgovci automobilima 12.35 Aljaška željeznica 13.30 Megagraditelji 14.25 Ljudi iz aljaške divljine 17.10 Skladišni ratovi u Kanadi 17.40 Bitka za prtljagu 18.05 Lovci na dražbe 18.35 Peta brzina 19.00 A kako to oni rade? 20.00 Zlatna groznica 21.00 Zlato Beringova mora 22.00 Goli i prestrašeni 23.00 Preživi to! (Series 2 00.00 Najstrašnije na svijetu 08.10 Donna Hay. Brzo, svježe i jednostavno 10.10 Rudolphova pekarnica 11.10 Štedite s Jamiejem 12.05 Jamie Oliver. Sve za 30 minuta 13.35 Ljubav prema hrani 14.35 Vrhunska domaća kuhinja Gordona Ramsayja. Doručak, ručak i večera 15.05 Portugalska kuhinja s Ljubomirom Stanišićem 16.00 Prijatelji okusa 16.35 Jamie Oliver. Jamie kod kuće 17.25 Sarina nova nordijska kuhinja 19.50 Ljubav prema hrani 22.20 Portugalska kuhinja s Ljubomirom Stanišićem ! 6.00 Il caffe di Raiuno, rubrica 6.30 TG1 6.45 Unomattina 11.00 TG1 11.10 A conti fatti 12.00 La prova del cuoco, rubrica 13.30 Telegiornale 14.00 TG1 economia 14.05 Torto o ragione? 14.40 Torto o ragione? talk show 16.00 La vita in diretta 18.50 L' ereditá, gioco 20.00 Telegiornale 20.30 Affari tuoi, gioco 21.15 La freccia del Sud, serie 23.15 Porta a porta 0.50 TG1 1.25 Sottovoce 6.00 Detto fatto 7.20 Streghe, telefilm 8.00 Protestantesimo, rubrica 8.30 Il tocco di un angelo, telefilm 10.00 TG2 insieme, rubrica 11.00 I fatti vostri 13.00 TG2 13.30 Costume e societá, rubrica 13.50 Medicina 33 14.00 Detto fatto 16.15 Ghost Whisperer, serie 17.00 Delitti irrisolti, serie 17.45 Rai parlamento 17.55 TG2 18.00 Rai TG sport 18.20 TG2 18.50 Blue Bloods, telefilm 19.40 N.C.I.S., telefilm 20.30 TG2 21.10 N.C.I.S. L.A., telefilm 22.45 Blue Bloods, serie 23.30 TG2 23.45 Contatto diretto, film 1.10 Protestantesimo, rubrica 1.45 Un americano in Cina, film " 6.00 TGR Buongiorno 7.00 Buongiorno Italia 8.00 Agora, rubrica 10.00 Mi manda Raitre 11.00 Elisir 12.00 TG3 12.25 TG3 fuori giri 12.45 Pane quotidiano 13.10 Rai cultura 14.00 TG regione 14.20 TG3 14.50 TGR Leonardo 15.05 TG3 Piazza affari, rubrica 15.10 Terra Nostra 2, serie 15.55 Aspettando »Geo« 16.40 Geo, rubrica 19.00 TG3 19.30 TG regione 20.00 Blob 20.15 Un posto al sole, serie 20.50 Calcio: Italia - Serbia Under 21 23.05 Gazebo 0.00 TG3 1.05 Rai parlamento 1.15 Fuori orario # 6.00 Prima pagina 8.00 TG5 8.45 Mattino cinque 10.00 TG5 11.00 Forum 13.00 TG5 13.40 Beautiful, serie 14.45 Uomini e donne, talk show 16.15 Il segreto, serie 17.00 Pomeriggio cinque 18.30 TG5 18.45 Avanti un altro!, gioco 20.00 Tg5 20.40 Striscia la notizia, show 21.10 Lo show dei record, show 23.50 X-Style 1.10 TG5 notte 1.55 Striscia la notizia ! 6.55 Cartoni animati 8.30 Una mamma per amica, telefilm 10.30 The O.C., telefilm 12.25 Studio aperto 13.00 Sport mediaset 13.55 I Simpson, an. 14.45 The Big Bang theory, an. 15.10 Merlin, telefilm 16.00 The vampire diaries, telefilm 16.50 Dr. House, telefilm 18.30 Studio aperto 19.00 Fattore umano, real tv 19.30 Notorius 19.55 Karaoke, show 20.40 C.S.I. Miami, serie 21.10 L' incredibile Hulk, film 23.40 12 Rounds, film 1.50 Magazine champions league 6.20 Media shopping 6.40 Miami Vice, serie 8.45 Cuore ribelle, serie 9.40 Carabinieri, serie 10.45 Ricette all' italiana, rubrica 11.30 Tg4 12.00 Detective in corsia, telefilm 13.00 La signora in giallo, serie 14.00 Lo sportello di Forum 15.30 Hamburg distretto 21, telefilm 16.35 Ieri e oggi in tv 16.50 Colombo, film 18.55 TG4 19.30 Tempesta d' amore, serie 20.30 Quinta colonna, talk show 23.55 Terra!, rubrica 0.55 Donnavventura 1.35 TG4 notte 1.55 Media shopping 2.15 Ieri e oggi in tv Ponedjeljak, 30. ožujka 2015. od 30. 3. do 4. 4. 2015. od 30. 3. do 4. 4. 2015. 1. nagrada MOTORNA TRAVOKOSAÈICA Alpina Garden 1 kupon 2. nagrada MOTORNA KOPAÈICA Alpina Garden 3. nagrada MOTORNI TRIMER Alpina Garden i još: 10 x IZBOR ROBE U AGRARIJI U VRIJEDNOSTI OD 1.000 kn Ime i prezime: 48 Uz malo srece, spremni za proljece! samo Adresa: Nagrade: Kako igrati: 6 kupona 1. Od danas do 4. travnja 2015. sakupite 6 KUPONA 2. Kupone uložene u običnu bijelu ili plavu omotnicu dostavite na adresu Glasa Istre novina d.o.o., 52100 Pula, Riva 10, najkasnije do 11. travnja 2015. do 10 sati 1. nagrada 3. Izvlačenje imena dobitnika bit će u subotu, 11. travnja 2015. u Oglasnoj službi Glasa Istre u Puli s početkom u 11 sati MOTORNA TRAVOKOSAÈICA Alpina Garden 2. nagrada MOTORNA KOPAÈICA Alpina Garden 3. nagrada MOTORNI TRIMER Alpina Garden Informacije o igri na 052/300 652 i još: 10 x IZBOR ROBE U AGRARIJI U VRIJEDNOSTI OD 1.000 kn Loto 6/45 13. kolo 5, 7, 15, 27, 29, 41 (39) Dobitni broj: 915757 TEÈAJNA LISTA br. 61 utvrðena na dan 27.3.2015. primjenjiva od 28.3.2015. Jedinica Šifra Valute 978 EUR1 756 CHF1 840 USD1 Kupovni za devize 7,600000 7,045035 6,870190 Srednji za devize, efektivu i èekove 7,643898 7,305647 7,059381 Prodajni za devize 7,705000 7,555770 7,205104 Kupovni za efektivu, èekove i kred. pisma 7,590000 7,025010 6,840834 Prodajni za efektivu 7,715000 7,585723 7,250984 !"#$$%&'()*+'(-"/$2*++3(:*;$<+3&='>)?!"#$?";*&+&( /$+( @$A33&+(*@"!3&(-?"!/=&(BG*A"/*++=&+(I"J2?+&(L*<"!==++
© Copyright 2024 Paperzz
