SIMENTALASKO GOVEDO Pasmina je podrijetlom iz relativno malog područja doline rijeke Simme u Švicarskoj, iz kantona Bern. Najviše je proširena pasmina u Europi. Ovo plemenito i krupno govedo prošireno je kao čistokrvno ili kao oplemenjivač na gotovo cijelu Europu, dominantno je govedo srednje Europe, odakle je simentalac potisnuo ili pretopio gotovo sve druge kombinirane i radne pasmine. Na današnju gojidbu u Europi dominantno utječe simentalac iz triju područja Srednje Europe i to: švicarski, južnonjemački (bavarski), poznat još i pod nazivom Fleckvieh (flekvi) i austrijski. Prema procjeni u svijetu ima preko 40 milijuna simentalaca. U svim europskim zemljama korišten je kao kombinirano mesno-mliječno i mesno govedo. Kod nas se u zadnje vrijeme najviše koristi kao mliječno govedo i za uzgoj kvalitetnog podmlatka za tov. U prekomorskim zemljama i Engleskoj i Irskoj, simentalac se koristi kao majčinska osnova za križanje s mesnim pasminama, ili kao meliorator za podizanje okvira sitnim mesnim pasminama, kojima poboljšava mliječnost i othranu teladi, koja sporije ali duže raste i ne nagomilava loj. Boja simentalca u nijansama varira. Od svijetlo do tamnocrvenog (flekvi), pa do žuto-blijedo-šarenog, pri čemu su glava i rep bijeli, dlaka fina, koža srednje debljine i djelomično pigmentirana tamnijom dlakom. Ovo je opis uglavnom izvornog simentalca koji ima jasno i blago odvojena polja bijele i crveno-žute boje, za razliku od „modernog" mliječnog simentalca, kojem je meliorativno popravljano vime i mliječnost s crvenim holštajnom (red holstein). Vanjština ovih životinja je nešto nježnija, plemenitija, s lakšim prednjim krajem i jače razvijenim vimenom, uglavnom bolje povezanim s trbuhom, plićim, ali dužim i šire razvijenim, s jednako razvijenim četvrtima vimena (tzv. strojno vime) prilagoñeno za strojnu mužnju. Crvena boja kod ovih melioriranih krava nešto je tamnija i jako rasuta (špricana), a veća polja sa oštrim izbrazdanim rubovima. Flekvi tip simentalca je jednobojnije obojen i tamnije crven, a stariji izvorni je šareniji, podjednako bijele i obojane dlake. Vješt uzgajivač - tovljač ove razlike i nijanse lako prepoznaje, jer mu one znače i stupanj mesnatosti, budući da su takva telad „melioriranih" krava manje mesnata od starijih tipova krava, koje su obično bile mesno-mliječne. Plahtica na vratu je vrlo izražena, vrat srednje dug, muskulozan. Prsa duboka i široka, trup dug, širok i muskulozan, naročito u butinama. Noge bijele, snažne, zdrave, papci nepigmentirani, bijeli. Težina teladi pri teljenju je 40 do 45 kg. Navedene mjere se smanjuju i to visina grebena jer je sve prisutniji nešto niži tip flekvija, ali dalje zadržava veliku težinu. Vime je popravljeno i prilagoñeno je strojnoj mužnji, jer su prije obično više bile razvijene jedne četvrti od drugih. Simentalac je govedo velikog okvira, dobro obrastao mesom, ali i visoke mliječnosti. Osobine radnog goveda je izgubio. Vrlo je prilagodljivo govedo, što pokazuje velika raširenost po svijetu, po svim mogućim klimatima, ali je ipak poželjno da se nalazi u dobrom uzgoju. Vrlo je dugovječan, ali mu specijalizacijom opada životni vijek, kao i drugim pasminama. Simentalac je u Hrvatskoj tradicionalno vezan uz najintenzivniju poljoprivredu, što mu je nekada bila prednost, ali ga sada iz Slika 19. Simentalski rasplodni bik stariji-mesnatiji tip Krave potpuno odrastu s pet godina i teže 650 do 800 kg, visine grebena 136 cm. Odrasli bikovi teže 1100 do 1300 kg visine grebena 148 cm. Navedene mjere se smanjuju i to visina grebena jer je sve prisutniji nešto niži tip flekvija, ali dalje zadržava veliku težinu. Vime je popravljeno i prilagoñeno je strojnoj mužnji, jer su prije obično više bile razvijene jedne četvrti od drugih. Simentalac je govedo velikog okvira, dobro obrastao mesom, ali i visoke mliječnosti. Osobine radnog goveda je izgubio. Vrlo je prilagodljivo govedo, što pokazuje velika raširenost po svijetu, po svim mogućim klimatima, ali je ipak poželjno da se nalazi u dobrom uzgoju. Vrlo je dugovječan, ali mu specijalizacijom opada životni vijek, kao i drugim pasminama. Simentalac je u Hrvatskoj tradicionalno vezan uz najintenzivniju poljoprivredu, što mu je nekada bila prednost, ali ga sada iz tih područja istiskuje holštajn pasmina kao intenzivno mliječno govedo. No unatoč tomu on ostaje najznačajnije govedo u nacionalnom uzgoju i najprikladnije za svako proizvodno usmjerenje. Stručno rečeno, simentalac je jedan od najfleksibilnijih genoma za usmjeravanje i specijalizaciju. Jednako tako za pretpostaviti je da bi „pritisak" mliječnih pasmina mogao popustiti ulaskom u EU, a dvonamjenske pasmine bi mogle ponovno dobiti važnosti. Proizvodnja mlijeka na današnjeg popravljenog simentalca je oko 5000 litara sa 4% mliječne masti i 3,7% bjelančevina. Plodnost im je 93%. U proizvodnji mesa simentalci imaju u intenzivnom tovu vrhunske rezultate. Velike su razlike izmeñu starih i novih podataka, kao izmeñu onih podataka iz testova ili onih iz masovnog tova. Simentalac spada dakle, u srednja goveda po intenzitetu rasta i zrelosti. Gotovo sve europske zemlje imaju simentalca, koji se obično naziva po nacionalnim državama. No to ima i svoj smisao, jer je važno kakve pasmine su u tim državama pretapane goveda sa simentalcom. Zato ćemo navesti podatke u odnosima od - do, jer se tako obično navode prirasti izmeñu 1200 i izmeñu 1400 grama dnevno, uz utrošak hranidbenih jedinica 5,6 do 7,6, a randman toplih polovica 57 do 60%. Dakako, da su podaci različiti u pojedinim zemljama. No radi se o nama dobro poznatom govedu, čiji preci direktno potječu iz izvornih goveda Švicarske, južne Njemačke i Austrije. Kod nas su prvi uvozi simentalca bili u Košnicu kod Velike Gorice 1885. godine; 1892. godine u Križevce, a 1894. i 1898. godine simentalac je uvezen na državno dobro Božjakovina, potom 1895. u Sv. Ivan Zabno. Nakon ovih pojedinačnih dolazi do masovnog uvoza čistokrvnih krava i bikova za pretapanje domaćih pasmina. Osnivaju se i marvogojske udruge, a 1912. godine osniva se i Savez udruga. U Križevcima se osniva 1948. godine Stanica za umjetno osjemenjivanje, koja je kasnije prerasla u Središnji Zavod za razmnožavanje domaćih životinja. Današnje krave su skoro čistokrvne i s poznatim podrijetlom, bez obzira da li je ono pisano ili ne. Oplemenjivane su uglavnom uvoznim bikovima iz izvornih zemalja, ili domaćeg čistokrvnog testiranog uzgoja, pa možemo slobodno reći da je naš simentalac jedan od najboljih uzgoja, naročito kao mesno-mliječno govedo izvan svoje domovine. Od značajnih gojidbi u svijetu osim spomenutih Francuska ima tri soja simentalca, a od njih je najznačajniji mliječno-mesni montbeljar. U Hrvatsku je do sada uvezeno 100 krava. Francuski simentalac je nešto sitniji i manje mesnat, a njemu vrlo sličan je i talijanski simentalac, koji se uglavnom uzgaja u sjevernoj Italiji. Za nas su posebno značajni, pored švicarskog, južnonjemački i austrijski uzgoj. Slika 20. Simentalska krava, „moderni tip" (uočite vime i boju), vidljiv utjecaj crvenog holštajna Simentalsko govedo u Njemačkoj - nazvano prema njemačkom jeziku (Deutsche Fleckvieh) - uvezeno je vrlo rano iz Švicarske. Omjer izmeñu gospodarskih osobina mliječnosti i mesnatosti je podjednak (50:50%). Simentalsko govedo u Austriji - gotovo identično njemačkom, ali je nešto više gospodarski usmjereno na mlijeko, pa omjer mliječnosti naprama mesnatosti iznosi 60:40%. Svaka država ima svoje simentalsko govedo; možemo ih nazvati sojevima izvornog simentalca, pa ponešto trebamo znati o njima, ako se pojave na našem tržištu. Nekada je uvažana telad simentalca iz Srbije koje tamo nazivaju domaće šareno govedo, što mu bolje odgovara jer se bitno razlikuje od izvornog simentalca, budući da je nastalo pretapanjem podolaca u Vojvodini ili kolubarskog goveda u Srbiji. Navedena telad vrlo je slične boje, dobro je uspijevala do 300 kg u prvoj fazi brzog rasta, a potom je slabije rasla, i rast završavala sa slabijim zadnjim četvrtima. Danas se slično govedo nalazi i u drugim istočno-europskim zemljama, a napose se uvozi simentalac iz Rumunjske, takoñer slabijih performansa od našeg simentalca, na sreću ne ulazi u naš uzgoj, već završava u tovilištima. Hrvatski simentalac - ima sve genetske predispozicije za mlijeko i tov junadi kao i odličnu kakvoću mesa s malo masnoće. Prema programu gojidbe stvaranja goveda u Republici Hrvatskoj iz 1991. godine navedeni su ciljani parametri kojima bi trebali težiti selekcija i uzgoj: - zrelost pasmine- srednje zrela - težina odraslih krava - 650 do 700 kg - visina grebena 136 do 140 cm - dob pri oplodnji 14 do 16 mjeseci - dob pri prvom teljenju 23 do 25 mjeseci - trajanje proizvodnog vijeka 6 godina - težina odraslog bika 1100 do 1300 kg - visina grebena bika 150 do 157 cm - proizvodnja - laktacija 305 dana - mlijeko 5000 kg - masti 4% - bjelančevine 3,7% - količina konzumirane suhe tvari 3,5 kg/100 kg tjelesne težine - broj teljenja - laktacija 6 - razmak izmeñu teljenja 370 dana Poželjne osobine za proizvodnju mesa: - porodna težina teladi 41 do 44 kg - završna težina u tovu 550 do 600 kg - dnevni prirast 1200 do 1300 g - neto dnevni prirast 800 do 850 g - utrošak hranjivih jedinica za 1 kg prirasta 5,8 do 6 - randman toplih polovica 60 do 63% - udjel mišića u trupu 65% i više Slika 21. Elitni rasplodni bik Mak, uzgajatelj F. Šoštarec, ðurñevac. dipl.ing.agr. Ivan Marohnić
© Copyright 2024 Paperzz
