DRŽANJE GOVEDA U SUSTAVU KRAVA - TELE Razlozi držanja goveda u sustavu krava - tele Kad kažemo krava svi pomislimo na prvi sinonim korisnosti mlijeko, a tek na drugom mjestu pomislimo na meso. No i krave specijalizirane za mlijeko moraju biti u redovitoj i „urednoj" reprodukciji jer, u protivnom nema niti davanja mlijeka laktacije, a i krava koja daje tele, takoñer daje mlijeko. Kako onda definirati i shvatiti mesne pasmine goveda? Možda je najbolje poći od povijesnog nastanka i specijalizacije. Goveda su se prvo upotrebljavala za uzgoj radnih goveda, tek potom se koristi mlijeko, a radna stoka se klala na kraju životne dobi, kad više nije bila prikladna za rad. Tek početkom industrijske revolucije tehnika počinje zamjenjivati radnu stoku, a migracijom seoskog stanovništva u gradove, stvaraju se pasmine za nove svrhe; prvenstveno za mlijeko i meso. Tako prvo nastaju kombinirane pasmine za rad, mlijeko i meso. Daljnjim razvojem tehnike i tehnologije ukazuje se potreba za jeftinom hranom novog gradskog stanovništva i krave postaju proizvoñači jeftine hrane mlijeka i mliječnih proizvoda, kao i skupljeg proizvoda mesa. Veliki porast mliječnosti krava je rezultat selekcije i umjetnog osjemenjivanja čijom primjenom se kvalitetne osobine s manjim brojem bikova prenose na tisuće potomaka. Kako je proizvodnja mlijeka mliječnih krava rasla tako se smanjivao njihov broj i životna dob jer se njihov proizvodni kapacitet maksimalno koristi. Gotovo sva ženska grla služe za remont stada a muških ima sve manje, lošije kakvoće i količine mesa, jer su genetski predodreñeni na mliječnost. Tako zbog pasmina kombiniranih osobina (mlijeko-meso) i mliječnih pasmina usmjerenih na mliječnu proizvodnju, dolazi na tržištu do deficita mesa. Radna goveda iščezavaju brojem ili se križanjima pretvaraju u mesna goveda. Nastaju dakle od četiri tipa goveda samo dva i to: mliječno i mesno (taj se proces nesagledivo ubrzava). Investicije u složenu i kompjuteriziranu mliječnu opremu su jako skupe, pa ovu proizvodnju mogu opravdati samo visoko proizvodna grla (godišnje 7.000-10.000 litara mlijeka po grlu). Suprotno tome zbog sve većeg manjka goveñeg mesa i njegove visoke cijene osmišljen je i na djelu se provodi uzgoj plotkinja samo za rañanje teladi brzog rasta, koja proizvodi kvalitetno meso. 1 Kod nas u Hrvatskoj bi trebalo osmisliti tu proizvodnju preko mliječnih, radnih i kombiniranih pasmina na sljedeći način: 1. Kod mliječnih krava 10 do 15% mliječnih grla slabije mliječnosti oploditi spermom mesnih goveda, kako slabije muzare ne bi ostavljale lošije potomstvo u proizvodnom smislu. Ako u Hrvatskoj danas ima oko 15.000 visoko mliječnih krava dobilo bi se tele (mliječni x mesni tip) srednje vrijednosti slično kombiniranim pasminama (cea 2.000 komada teladi za tov), čije performanse su slične dobro poznatom kombiniranom simentalcu. 2. Radna goveda uglavnom podolskog tipa iščezavaju i zaštićena su radi biološke raznolikosti. Treba ih oploñivati mesnim pasminama (osim zaštićenog stada). Najviše ih ima u Istri u narodnom uzgoju, iako smo preko tadašnjeg HSSC našli pri pregledu cijele populacije samo 116 „pravih" grla. Taj bi dio i dalje trebao biti zaštićen i formiran u šest rodova i šest linija, i jedan rezervni. Kao takav bi mogao trajno opstati uz visoke državne potpore i kontrolu, a ostatak stada bi trebalo pretopiti u mesno govedo. Slavonsko srijemski podolac koji je danas uglavnom u vlasništvu Centra za reprodukciju u stočarstvu, Zagreb-Križevci, po istom modelu se danas drži „zajedno" i nije razdijeljen na rodove i linije, a višak junica se prodaje neopravdano u rasplod slabo obaviještenim uzgajateljima. 3. Kombinirane pasmine goveda po svojoj definiciji jednako su vrijedne u proizvodnji teladi za tov kao i u proizvodnji mlijeka. Pasmine ovih goveda pod velikim su „pritiskom" specijaliziranih mliječnih ili mesnih pasmina kao konkurenata i brzo se kao takve pretapaju u mesna ili mliječna goveda. U mliječno govedo simentalac se uglavnom pretapa s crvenim holštajnom, a u mesna goveda s mesnim pasminama: šaroleom, belgijskim plavim, blond akvitenom i limuzinom (prvotelke). Osim toga ta goveda pri pretapanju u mesno moraju zbog troškova držanja biti priučena na pašni sustav držanja, jer se sada pretežito drže u stajskom držanju. Možda će netko reći pa ta populacija je i do sada bila izvor teladi za vrlo uspješni tov, popularnog naziva bebi bif. Točno, samo oni koji to tvrde zaboravljaju ili ne znaju daje proces pretapanja simentalca davno počeo. 2 Prvo zbog popravljanja vimena, jer je simentalac imao nisko obješeno vime, mesnato s nejednako razvijenim četvrtima, što je bio problem kod strojne mužnje kao i niskonošno vime, bliže zemlji, koje obolijeva od mastitisa, a i ligamenti vimena često su popuštali kod starijih krava. Teškom simentalcu takoñer su stradavale noge i kralježnica zbog nekretanja i povećane težine grla u vezanom držanju. Danas zbog tih „popravljanja" simentalca u uzgoju imamo krave s 25 i 50% krvi crvenog holštajna, čiji potomci su lako prepoznatljivi i manje su prikladni za mesni tov. Isto tako ima još puno krava u seljačkom uzgoju slabije mliječnosti, vrlo dobrih mesnih osobina, jer je naš simentalac dugo bio zahvaljujući intenzivnom tovu (bebi bif) držan u tipu mesno-mliječnog goveda, za razliku od europskih zemalja koje su s ovim procesom ranije počele. Korisno bi bilo donijeti program i te krave oploditi bikovima mesne pasmine šarole, i dobiti izvrsno mesno june i to muške križance za tov, a ženske za daljnja pretapanja u mesnu pasminu. Uz neznatno veću cijenu takve teladi program bi bio vrlo učinkovit. Pritom bi trebalo prvotelke oploditi limuzin bikovima, radi lakšeg teljenja junica, a ženska telad bi išla u dalje pretapanje jer je limuzin pasmina po svim svojim osobinama jednako vrijedna šaroleju. Ustanoviti bi trebalo i po jedno stado krava tzv. terminalnih pasmina za proizvodnju bikova za završni tov, u kojima bi se dobivali ekstremno mesnati bikovi za uporabna križanja kao što su belgijsko plavo, blond akviten i pijemonteze. Isto pravilo pretapanja može se primijeniti i provesti na naše još dvije kombinirane pasmine, smeñe i sivo alpsko govedo. Tako osmišljenim gospodarenjem s postojećim pasminama kao što je simentalac, i uz poštivanje još uvijek važeće zabrane klanja teladi, Hrvatska bi se u roku od dvije godine oslobodila uvoza i mliječnih i mesnatih goveda. Računski bi se to moglo objasniti ovako: ako u Hrvatskoj ima danas cca. 240.000 plotkinja onda bi mogli dobiti cca. 200.000 teladi(50% ženske teladi). Ako bi se one oplodile npr. spermom bika limuzin radi lakšeg teljenja dobile bi se majke prvotelke koje bi potom po želji vlasnika preveli u mliječna ili mesna goveda. Za daljnji odgoj imali bi već mesno muško tele za tov ili žensko za pretapanje. Normalno da ne mislimo na totalnu jednostavnost tog postupka, ali smo uvjereni da ako bi se isti postupak podupro poticajem tako da se za žensku telad dade cea 200 EUR-a, da se tele ostavi ili proda onome tko to tele želi kupiti da ga drži do prvotelke, a onda po teljenju dobije premiju za mesni tip. 3 I na kraju da se taj plan ostvari samo 50% Hrvatska bi svoj problem deficita mlijeka i teladi za tov riješila u roku od dvije godine. Ne treba zaboraviti ni podatak da su prema podacima Centra za reprodukciju 3,5 generacija naših krava u Hrvatskoj umjetno osjemenjene. To znači da je gotovo čitava populacija čistokrvna i visokovrijedna za predloženu namjenu meso ili mlijeko. Moramo vam takoñer priopćiti nešto što mnogima vjerojatno nije poznato. Na jednom institutu vršila su se probna križanja goveda radi saznanja o efektima heterozisa, i utvrdilo se da se najbolji heterozis dobio križanjem simentalca i šarolea, što znači da su te dvije pasmine genetski čiste i meñusobno udaljene pa su visoko vrijedne za križanja za tu namjenu. Podatak je dugo čuvan kao tajna jer nije bio u interesu onima koji su to otkrili. U svojoj praksi autor je to isto isprobao i nakon prva dva pripusta s limuzinom (radi lakšeg teljenja), dva put pripustio bika šaroleja, a potom dvaput simentalca na šarole krave i dobio potvrñene ove rezultate: • prvo teljenje -šarole X limuzin , junad starosti 7-8 mjeseci, 270 kg • drugo teljenje - šarole X limuzin , junad starosti 7-8 mjeseci, 290 kg • treće i četvrto teljenje - šarole X šarole, junad starosti 7-8 mjeseci, 320 kg • peto i šesto teljenje - šarole X simentalac, junad starosti 7-8 mjeseci, 340 kg Dakako, da je ovdje i svako sljedeće teljenje imalo utjecaj na težinu teleta kao i uzrast krava i količinu proizvedenog mlijeka za telad. Sigurno je učinak znakovit tim više što su krave bile na paši, uvijek u istim uvjetima, u isto vrijeme teljene, vraćane s paše i telad prodavana sa sise. I na kraju treba reći i to da u Europi ima viška mlijeka a manjka kvalitetnog mesa, što će se uskoro još više odraziti i na Hrvatsku. Ne smije biti oklijevanja ako Hrvatska želi dobiti povoljnu kvotu za meso, ne samo trenutno zbog sebe, već i zbog ulaska u Europsku uniju. Jednako tako znamo da razvijene zemlje Europe (Engleska, Irska, Francuska, Njemačka) imaju daleko veći udjel grla u odnosu na nas u sustavu krava - tele, a sve su postigli vrlo brzo s dobrim višegodišnjim stimulativnim mjerama. 4 Organizacija proizvodnje mladih grla po sustavu krava -tele ima velikih prednosti kao npr.: - veća zoohigijenska sigurnost držanja goveda u stadima s manjim brojem grla na farmi zbog širenja bolesti - ova je proizvodnja pogodnija za tradicijska ruralna područja koja se takvom proizvodnjom bitno ne mijenjaju - ova proizvodnja u pašnom sustavu ne poznaje zagañenje okoliša visokim koncentracijama gnoja, gnojnice, gnojovke i njihovim mirisima - male farme racionalnije koriste zemlju, jer imaju minimalne troškove prijevoza hrane, stajnjaka i drugih proizvoda, koji imaju malu vrijednost pa ne podnose velike transportne troškove. - pašno-kosnim korištenjem zemljišta zemlja se oplemenjuje i obogaćuje humusom odnosno ne obezvreñuje se i ne iscrpljuje, - zemljište se racionalnije koristi prema bonitetu i nagibu, - ovim načinom držanja stoke bitno se manje troše strojevi i živi rad, - grañevinski i strojevima a time i financijski ova je proizvodnja manje opterećena, - ovim načinom držanja dobije se bolja i zdravija telad s optimalnim rastom. U drugu fazu tova stavlja se kao zdravi formirani preživač koji u intenzivnom tovu dobro kompenzira prvu fazu ekstenzivnog tova, koja je bitno jeftinija, jer je hrana kao paša naprama košenoj, voženoj, sušenoj, siliranoj, skladištenoj, bez potrošnje goriva, maziva, bez amortizacije, višestruko skuplja u odnosu na pašu, - ovaj sustav držanja je ekološki prihvatljiviji, jer se životinje drže na velikom prostoru, na najprirodniji način, pa upravo takva održiva proizvodnja nema alternative - sela u cijeloj Europi i kod nas biološki stare (stanovništvo), a ova proizvodnja treba znatno manje ljudskog rada od mliječne proizvodnje. 5 Pasmine pogodne za držanje u sustavu krava-tele Pasmina je skup životinja jedne vrste koje su identične po poželjnim gospodarskim osobinama i te osobine dominantno prenose na svoje potomstvo. Zajedničko svim mesnim pasminama je da ih treba držati u pašnom sustavu, a još bolje na zajedničkim gmajnama, retencijskim poljima ili gorskim pašnjacima, zbog niže cijene koštanja proizvoda - teleta (juneta) od cea 300 kg kao prvom i jedinom proizvodu. Velika je razlika meñu pasminama od roñenja do konačnog uzrasta u omjeru meso-mast i randmanu. Kakvoća mesa uglavnom je vrlo dobra ili odlična, ako se grla drže na uobičajeni način kao u matičnim zemljama, odnosno arealima u kojima su nastali. Zajednička loša osobina svim mesnim pasminama je da su slabo mliječne, što može biti ujedno i dobra osobina jer praktično ne poznaju bolesti vimena, kao ni druge poznate uzgojne bolesti u mliječnim stadima. Probavni trakt odraslih grla dobro je razvijen i prilagoñen za iskorištavanje i vrlo grube hrane (celuloze), što je kod nekih izrazita pasminska osobina. Ne treba zaboraviti da paša bez obzira na kakvoću, količinski mora biti bogata. Pripust mesnih goveda specifičan je. Pripusti se provode ciljano radi sezonskog teljenja, u biološki najpovoljnije vrijeme u rano proljeće. Jesenska i zimska teljenja nepoželjna su jer telad slabije napreduje rastom, a skuplje je držanje krava zbog veće cijene hrane. Cijena kapitala koja jako opterećuje npr. mliječnu proizvodnju ovdje je bitno manja, ali ne treba zaboraviti da je ovdje i dobit manja (nema dohotka od mlijeka). Zajednička osobina mesnih pasmina je da daju manje mlijeka, ali s većom masnoćom i postotkom bjelančevina, odnosno suhe tvari. Pravilno držane krave ne gube u laktaciji više od 10 do 15% od svoje tjelesne težine, kod teljenja. Predvidjeti koliko treba površine po uvjetnom grlu nezahvalno je, iz razloga što se ista grla mogu držati od najplodnijih do najsiromašnijih tala, tj. Od 0,5 hektara na najintenzivnijim tlima, do 10-ak hektara na najsiromašnijim terenima. Jednako tako ne treba zaboraviti da suša jednako loše djeluje na bogata kao i na siromašna tla, i s time treba računati. Oblik i veličina tijela su genetski zadani kod svake pasmine. 6 Osnovni presjek tijela je u obliku položenog pravokutnika, što znači da je dužina tijela veća od visine grebena (cea. 118%). O mesnim govedima ima malo literature i to ako ima, onda je ona dostupna preko Saveza uzgajivača pojedinih pasmina, koja za razliku od naših sindikalno larpurlartističkih udruga i saveza, vode sami selekciju i prave usporedbe kvalitativnih i kvantitativnih osobina, pri čemu uvijek može biti prisutna subjektivnost pa te rezultate treba uzeti s odreñenom rezervom. Inače se ovaj tip goveda najkasnije ustalio meñu gojidbama goveda, zbog klanja amortiziranih radnih volova i krava, a tek potom zbog velike potražnje za nemasnim, mladim, uzgojenim grlima, specijaliziranih mesnih pasmina, čiji se uzgoj i potražnja širila s rastom standarda gradskog stanovništva. Stvaranje tog tipa goveda u 18. st. (Engleska) i 19. st. (Francuska) nastaje kao posljedica korištenja mutacijskih promjena u smjeru pojačanog rasta mišića, sporijeg metabolizma u početku, odnosno bujnosti mišićnog tkiva, kao i bržeg rasta i ranozrelosti. Opće osobine mesnih pasmina Mesna goveda su ranozrelija, tjelesna tkiva im brže rastu uz odlično korištenje krme. Obično imaju dobar raspored masti unutar mišića, što ocjenjujemo kao pozitivno, s tim da ih tovimo do njihovog optimalnog kapaciteta rasta. Nakon toga kad prestane rast, svaka pasmina dalje stvara više ili manje loja. Eksterijerno to su duga goveda (posebno pasmina blond akviten), obla, dubokih prsa, male, kratke i široko čeone glave, malog, kratkog, širokog vrata, nižih nogu, što još više vizualno pojačava prethodno opisani oblik. Ženska grla imaju slabo razvijeno vime. Daju malo mlijeka koje ima više suhe tvari. Tu osobinu možemo lako ispraviti meliorativnim križanjem npr. s našim mesno mliječnim simentalcem. Inače su to relativno krupna goveda (ne miješati krupnoću i visinu). Ukupno gledano imaju relativno lak kostur, neke izrazito (belgijsko plavo, limuzin), a neke ne (šarole). U odnosu na meso, odnos je povoljan. 7 Zadnji i prednji dijelovi trupa u pogledu mesnatosti jednako su dobro razvijeni, tako da mesno govedo prividno izgleda kratko, ali znatno šire, a naročito su razvijeni vrijedni dijelovi sapi i prsišta. Cijelo tijelo odlično je obraslo mesom, a posebno je zadnji dio obrastao glutealnim mišičjem koje se spušta vrlo nisko prema skočnom zglobu. Koža je srednje debljine. Randman mesa je velik iako varira. Randman je inače težina toplih ili hladnih polovica u odnosu na živu vagu grla. Točnije rečeno randman je razlika izmeñu težine prije klanja i težine polovica poslije klanja, bez glave, donjeg dijela nogu ispod koljena i skočnog zgloba, bez kože, repa, krvi i unutarnjih organa. Randman raste od početka prema kraju tova. Na veći ili manji randman utječu sljedeći čimbenici: - dužina transporta jer kad životinja izgladni ima veći randman - gojidbeno stanje grla; grlo više ulovljeno ima veći randman - nahranjenost i potrošnja vode prije klanja; ako je grlo napojeno i nahranjeno prije klanja ima manji randman, i obratno - da li se vadi loj iz trupla ili ne, razlika može biti i do 6% - randman hladnih polovica je oko 2% manji od toplih - pasmina; mesne pasmine imaju do 10% veći randman od mliječnih, a kombinirane do 5% manji od mesnih (npr. holštajn bikovi 58%, šarole 68%, a kombinirani simentalac 62%). - vrsta hrane kojom su životinje tovljene, životinje hranjene pretežito voluminoznom hranom imaju manji randman od tovljenika hranjenih koncentriranim krmivima. Na boju mesa utječe više čimbenika: Boja mesa i debljina mišićnih vlakana su glavni pokazatelji poželjnog tržišnog proizvoda. Mlaña junad držana bez mnogo kretanja ima boju mesa od svijetlo crvene do ružičaste, a tamniju, manje poželjnu, imaju goveda hranjena silažom i tovljena na pašnjaku, kao i starija goveda. Svjetlije meso ima telad tovljena mlijekom na sisi, ili zamjenicama. Radi popravljanja boje sva grla iz pašnog držanja prije klanja drže se u tovu većeg ili manjeg intenziteta (starija grla do 3 mjeseca) zbog boje mesa. Sve mesne pasmine goveda imaju finu i tanku strukturu mišićnih vlakana. Ivan Marohnić dipl.ing.agr. 8