9.12.2013. ETIKA U FORENZIČNIM ZNANOSTIMA I. DIO UVOD U ETIKU Sveučilišni odjel za forenzične znanosti Mr. sc. Ana Jeličić DEFINICIJA ETIKE Etimologija riječi -Ethos- boravište, zavičaj, običaj, ćud, navika -Ethica -Etičar- stručnjak za pitanja o ćudoređu -Etičnost- kvaliteta nekog postupka ali i moralno stanje pojedinca Definicija etike- etika je nauka o ćudoređu. Bavi se pitanjima ljudskog ponašanja i življenja -ETIKA KAO ZNANOST- Definicija etike- etika je filozofska disciplina koja istražuje porijeklo, motive, normu i svrhu moralnog djelovanja i prosuđivanja. Objekt etike –ljudsko ponašanje; dobro -ETIKA KAO NAUKA (znanost obogaćena životnom mudrošću, kako bi nešto trebalo da bude) 1 9.12.2013. ETIKA I MORAL Moral- etimološki,lat. mos= etos= običaj, karakter, ponašanje, vladanje Moral- označuje ljudsko ponašanje Moralka- znanost ili nauka o ljudskom ponašanju Moral i etika: a) kao istoznačnice, sinonimi b) razlike: -porijeklo (grčko i rimsko) - stanovište (aspekt): razum (filozofska refleksija o moralu, vrednuje djelovanje s distance) i vjera (moral je prožet religioznom dimenzijom i vjerskim argumentima) -naglasci- teorija i praksa Etika proučava načine kako moralne sudove apliciramo u svakodnevni život i u određene situacije s ciljem da postignemo dobar život odnosno sreću. Moral je širi pojam i odnosan (prema nekome). Određuje MEĐULJUDSKE ODNOSE * Pojam – moralizam (moraliziranje= zgražanje) Faktori koji utječu na moralno vrednovanje i hijerarhiju vrednota: Pogled na svijet Duh vremena Opća klima Geografski, klimatski, demografski Ekonomski Religiozna uvjerenja Obrazovanje =dinamičnost, promjenjivost, fleksibilnost, rast, degradacija vrednota *odnos morala i društva- egoizam, individualnost, duble bind faktor 2 9.12.2013. POIMANJE ETIKE KROZ POVIJEST- UVOD Sokrat- moralni intelektualizam Platon- socijalna etika. Najveća ideja je ideja dobra. Govori o 4 stožerne kreposti Aristotel- etika kreposti Osnovni pojmovi grčke filozofije vezane za etiku: - opće dobro, - sreća, (eudajmonizam, hedonizam) -pravednost Kant- formalna etika, etika dužnosti- kategorički imperativ. Utemeljenje morala u čovjeku. SOKRAT- 470.G. - 399.G. PNE., MUDROST JE MORALNOST Etički ideal je znanje i onaj tko ima znanje ne može činiti zlo. ZNANJE JE VRLINA ili sve vrline su znanje. LIJEPO I DOBRO čine mudri. Oni koji rade zlo nemaju mudrosti, ne poznaju dobro, u zabludi su. Materijalni etički princip: 1. Dobro Saznanje dobra je vrlina. Dobro je ono što služi svojoj svrsi. Dobra djela su primijenjeno znanje. Mjerilo dobra i zla su korist i ugoda, odnosno šteta. 2. Samousavršavanje Život je etički zadatak. Rad na svojoj duši da bi se postiglo blaženstvo,. 3. Blaženstvo. Blaženstvo je produkt dobrih djela i napredovanja . 3 9.12.2013. Jedino istinsko dobro je vladanje samim sobom. spoznaj samoga sebe izbjegavaj krajnosti PLATON (427-357 PR. K.)- IDEJA DOBRA DUALIZAM- Postoje dvije vrste svijeta znanja, spoznaje: -Svijet pojava- empirijska stvarnost- (slika, stvar, sjena ideje)promjenjivo- OPAŽANJE, DOKSA -Iznadosjetilna stvarnost, pojmovna spoznaja- svijet ideja- (ideja ljepote)- nepromjenjivo- UMOVANJE, NOESIS (nepromjenjivi svijet ideja) i DIANOIA (mjesto etike) 4 9.12.2013. 4 stožerne kreposti (pravednost, jakost, umjerenost i mudrost) Krepost je trajno raspoloženje duše koje tjera čovjeka raditi u skladu s njegovom naravi i s redom svemira. Promicao je socijalnu etiku- KAKO OSNOVATI POREDAK DA ČOVJEK I NJEGOVE SPOSOBNOSTI BUDU U SLUŽBI OPĆEG DOBRA. Sreća se nalazi u skladnom uživanju svih užitaka. ARISTOTEL (384.- 322. PR.N.E) Čovjekov cilj je: da živi sretno, a sretan je kada razvije svoje sposobnosti da bude uravnotežen (etika zlatne sredine) DOBRO je ono čemu sve teži, svrha našeg djelovanja kojoj težimo radi nje same LJUDSKO DOBRO JE ONDA DJELATNOST DUŠE PREMA KREPOSTI 5 9.12.2013. Blaženstvo je dobro življenje (život u potpunosti) i dobro djelovanje ( djelovanje u skladu s krepostima). Djelatnost duše prema savršenoj kreposti. Postoje dvije vrste kreposti: umne ili dijanoetičke- (mudrost i razboritost) i ćudoredne ili etičke (plemenitost, umjerenost…), odnosno dianetičke i etičke. Krepost je zlatna sredina između dvije krajnosti, dva kraja, suviška i manjka. SREĆA JE MORALNI ČIN, ONAJ U SKLADU S MORALNIM VRLINAMA. KANT (1724.- 1804) 3 PITANJA: Što mogu znati? Što trebam činiti? Čemu se smijem nadati? (tko je čovjek?) utemeljenje morala je u čovjeku etika dužnosti Djela: Kritika praktičnog uma, Kritika čistog uma i Kritika rasudne snage (pitanja spoznaje) Kategorički imperativ: 1. radi samo prema onoj maksimi za koju ujedno možeš htjeti da (tvojom voljom) postane opće zakon! 2. Radi tako da ljudskost i u tvojoj osobi i u osobi svakog drugog svagda ujedno uzimaš kao svrhu, a nikada samo kao sredstvo. 6 9.12.2013. PRISTUPI ETICI Redukcionistički pristupi: Etološki Evolucionistički Bihevioristički Sociološki Politički Kritički Manje redukcionistički pristupi: Psihološki-čovjeka promatra u cjelovitosti (racionalnost, duhovnost, kreativnost, psihološka dimenzija) Filozofski (etika kao filozofska disciplina, etika se promatra u horizontu smisla i svrhe djelovanja. Ne promatra samo djelovanje takvo kakvo jest nego i kako bi trebalo da bude.) Personalistički- srž čovječnosti je u ljudskoj osobi. To je etika usredotočena na dobro čovjeka i njegove osobe. Što je dobro ljudske osobe? Na to pitanje odgovara axiologija- nauka o vrednotama. -ZA ČOVJEKA JE DOBRO SAMO ONO ŠTO IMA VRIJEDNOST U SEBI! Etičke teorije: - utilitarističke- gledaju korist, neko dobro - deontološke.- gledaju ono što je dopušteno odnosno zabranjeno - Teleološke- pitaju se kako djelovati da bi se postigao neki cilj - Eudajmonističke – cilj je postići sreću (užitak, ugodu, smiraj…) ETIKA PO SVOM ODREĐENJU: U ODNOSU NA MORALNU STVARNOST: 1. Teoretska 2. Praktična S OBZIROM NA SADRŽAJ: 1. Opća 2. Posebna S OBZIROM NA SUBJEKT: 1. Individualna 2. Opća, društvena S OBZIROM NA METODE 1. Normativna – proučava kriterije koji omogućuju moralnu prosudbu 2. Deskriptivna - istražuje načine djelovanja određenog društva, pita se koje zapovijedi vrijede u nekom društvu. ETIKA JE NORMATIVNA ZNANOST O LJUDSKOM PONAŠANJU, DJELAVANJU! Etika je znanstveno objektiviranje onog što se drži za dobro ili zlo! Traži principe ljudskog djelovanja da bi ono bilo dobro. 7 9.12.2013. ČOVJEK- SUBJEKT ETIKE Što/tko je čovjek- čovjek kao subjekt (ne)etičkog ponašanja Dostojanstvo ljudske osobe proizlazi iz njegove naravi, odnosno: -jedinstvenosti -cjelovitosti -neponovljivosti Čovjek u svojoj dinamičnosti i samoostvarivanju – čovjek sam sebe usavršava, izgrađuje, ostvaruje se,razvija, ima plan rada, ima cilj i sposoban ga je ostvariti. Čovjek- biće odnosa.Čovjekov rast i razvoj povezani su sa svijetom koji ga okružuje, s okolinom. Neke definicije čovjeka: - animal rationale - spirito incarnato - Biće koje je u stanju reći ja - naturae rationalis individua sostantia - Čovjek je osoba- nositelj neotuđivog dostojanstva. - Biće koje nadrasta ANTROPOS- biće koje motri gore HOMO- čovjek zemljanin Čovjek je biće višedimenzionalne prirode. Pogrešne su sve teorije koje ga svode na jednu dimenziju (scijentizam, racionalizma, materijalizam, individualizam, hedonizam, ekonomizam, relativizam…) ČOVJEKOVE BITNE ODREDNICE: - sloboda ( i odgovornost) - moralni zakon - savjest - razum (svijest, volja) (po ovom se on razlikuje od drugih živih bića koja tek samostalno vode brigu o sebi i o opstanku svoje vrste) 8 9.12.2013. MORALNE DILEME, IZBORI I SLOBODA Situacija kada se čovjek nađe pred više alternativa = moralni konflikt Moralni sud- odgovara na pitanje što nam je činiti u moralno konfliktnim situacijama Actus cum duplici effectum SUBJEKT MORALA JE RAZUMAN, SLOBODAN ČOVJEK KOJI JE SVOJEVOLJNO, BEZ PRISILE, VRŠILAC I NOSITELJ SVOJIH POSTUPAKA TE KOJI JE SPREMAN ZA NJIH ODGOVARATI. 9 9.12.2013. LJUDSKA PRAVA Prirodno/naravno/razumno pravo- to su nadpozitivna prava Pozitivno pravo- uređena prava, zakonom određena Ljudska prava- prava koja leže u ljudskoj naravi i koja važe za sve ljude i u istoj mjeri: -pravo na život, na slobodu, na osobnu sigurnost, na zaštitu, odštetu, slobodu kretanja, na državljanstvo, na sklapanje braka, osnivanje obitelji, na imovinu, na slobodu mišljenja, savjesti i vjere, na socijalnu sigurnost, ostvarenje gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava, pravo na rad, zaposlenje, na naknadu za rad, na odmor i slobodno vrijeme, pravo na odgoj i obrazovanje… OBJEKT ETIKE- DOBRO Definicija dobra- ono što pristaje i odgovara svom vremenu (kroz povijest filozofijeto je bila Ideja, istina, svrha kojoj sve teži, ugoda ...). Razlikujemo „dobro za čovjeka” od „etičkog dobra” Definicija zla – nedostatak dobra, suprotnost dobra, promašaj svrhe, praznina - Razlikujemo fizičko zlo od moralnog zla -mysterium mali -mysterium iniquitatis- zloća •Razlikujemo moralno zlo od pravnog zločina •Između ostalog i posljedice su različite: krivnja (kajanje) odnosno kazna (pravna sankcija). Pitanje je to moralne i pravne odgovornosti. Granice dobra i zla i borba za dobro (etički imperativ) Vrste dobra (objektivno, subjektivno, prirodno, etičko, moralno, vrhovno dobro) GLAVNI ETIČKI POSTULAT - dobro treba činiti, zlo izbjegavati ETIČKO DOBRO - nalazi se u aktivnom i uspješnom realiziranju smisla i svrhe ljudskog života 10 9.12.2013. OBJEKT ETIKE: VREDNOTE VREDNOTE SU POŽELJNA DOBRA RAĐANJE VREDNOTE: sreća Potraga za dobrom u vjeri, filozofiji, umjetnosti… Rađa se čežnja za boljim i slutnja da ćemo to naći Nezadovoljni smo Nismo sretni Nešto nam manjka KREPOSTI Od grč.riječi arete- izvrsnost, valjanost, vrsnoća Krepost je, po Aristotelu, zlatna sredina između dvije krajnosti. STOŽERNE KREPOSTI: PRAVEDNOST JAKOST UMJERENOST RAZBORITOST 11 9.12.2013. OBJEKT ETIKE- LJUDSKO PONAŠANJE Formalni objekt etike- ljudski čini Razlikujemo: a) Ljudski čin-actus humanus (onaj koji zahtijeva razum, slobodu i volju. Onaj koji može biti moralno vrednovan.) b) Čin čovjeka-actus hominis (bilo koji čin koji čovjek čini). Tijek ljudskog djelovanja- od plana (nakane) do realizacije! •Moralni čini! IZVORI ETIKE SUBJEKTIVNI 1. Razum (recta ratio) postupak djelovanja: 2. Volja od razmišljanja, 3. Motiv planiranja do 4. Savjest izvršenja a) aktualna b) habitualna OBJEKTIVNI 1. Priroda (narav) – prirodni zakoni 2. Zakoni, propisi, odredbe – pozitivni zakon 12 9.12.2013. SAVJEST: Savjest je unutarnji glas koji nas upozorava na ono što je dobro a što loše. Savjest je duševna moralna instanca koja u ime dobra bdije nad razumom i voljom. Savjest je intimna osobna moć i sposobnost prosuđivanja moralnosti ljudskih čina. Savjest je kraljevstvo dobra u ljudskoj duši, njegov zov i jeka. Savjest je autentična srž ljudskog bića i osobe. Djeluje u tri faze! (prije, tijekom i nakon čina) Sankcije savjesti nisu iste kao pravne sankcije! Osnovni i jedini zahtjev koji savjest stavlja pred čovjeka! - poslušnost Vrste savjesti! –površna, popustljiva, skrupulozna… Odnos savjesti i odgovornosti odnosno savjesti i znanja POKRETAČI LJUDSKOG DJELOVANJA: - recta ratio - volja - namjera - vrline, kreposti - savjest - motiv - osjećaji, strasti, emocije - grijeh - navika - hir - odgoj - naredba - obveze i dužnosti 13 9.12.2013. SOCIJALNA ETIKA SUBJEKT ETIKE-ČOVJEK KAO SOCIJALNO BIĆE, BIĆE ODNOSA VRSTE ZAJEDNICA: Primarna i naravna zajednica- obitelj Sekundarne zajednice Tercijalne zajednice Povremene Trajno ustrojene 2. SEKUNDARNA ZAJEDNICA- RADNA SREDINA I PROFESIONALNA ETIKA Čovjek je homo faber Poslovna etika tiče se: - cilja rada - programa i plana rada - tehnike, sredstava - načina izvođenja rada (metoda) Razlika zvanja i zanimanja (važno je poznavati svoje sklonosti i sposobnosti, prava i dužnosti) ETIČKE MAXIME vezane za rad! 14 9.12.2013. KAKO SMO POZVANI OBAVLJATI SVOJ POSAO: 1. 2. 3. 4. 5. Savjesno Stručno Pažljivo Pošteno Predano (marljivo) 3. DRŽAVA /NARODTERCIJALNA ZAJEDNICA Svrha vlasti i očekivanja naroda od nositelja vlasti Čovjekove dužnosti prema vlasti regulativ pravde i temeljno etičko društveno načelo – opće dobro Opasnosti: zatvorenost, nacionalizam, šovinizam, lože politiketotalitarizam, despotizam.. 15 9.12.2013. 4. ETIKA EKOLOGIJE Antropocentrizam- čovjek kao kruna stvaranja- pozvan da kultivira okoliš, da ga sebi prilagodi, transformira, ali i da ga ČUVA, da ga NE UGROŽAVA, NE IZRABLJUJE! Pitanje -MJERE - JE LI DOPUSTIVO SVE ONO ŠTO JE IZVEDIVO? Kultura odricanja; kultiviranje nagona; solidarnost Korijen svih kriza je moralna kriza u čovjeku Iz ekologije u ekofiliju Smjernice za individualno i globalno djelovanje- tri načela: 1. Prevencije 2. Opreza 3. Skrbi i odgovornosti Ekološka kriza je odraz, posljedica moralne krize 16 9.12.2013. TEMELJNA ETIČKA NAČELA: Načelo općeg dobra (bonom commune)- opće dobro ima prednost nad pojedinačnim dobrima. Ono nije skup pojedinačnih dobara već zasebna kategorija. Na društvenoj razini treba odgovarati zahtjevima što savršenijeg ostvarivanja čovjeka u svim njegovim dimenzijama. Načelo solidarnosti - pripravnost na pomoć članovima vlastite ili druge zajednice zbog težnja za dobrom drugoga. Svjesna i odgovorna zauzetost za zajednicu. Načelo supsidijarnosti - prijenos određenog stupnja neovisnosti podređenom tijelu u odnosu na tijelo na višoj razini, posebno lokalnog tijela prema središnjoj vlasti. Načelo o podjeli nadležnosti između raznih razina vlasti s ciljem sudjelovanja svih tijela u važnim odlukama i s ciljem decentralizacije moći, te protiv manipulacije i ovisnosti o jačem, moćnijem, bogatijem. Omogućuje relativnu neovisnost, a temelji se na pravu na slobodu, dostojanstvo i inicijativu. 17