Priprema krajeva limova i cijevi prije zavarivanja

8. SEMINAR
Suvremene tehnike zavarivanja i rezanja pri izradi metalnih konstrukcija
____________________________________Pula,29.11.2012____________________________________
PRIPREMA KRAJEVA LIMOVA I CIJEVI
PRIJE ZAVARIVANJA ELEKTROLUČNIM POSTUPKOM
Oblik spoja, postupci pripreme
Josip Vukšić, Marinko Grbin inž
METALVAR d.o.o., 10000 Zagreb, Radnička cesta 27
Tel: 01/600 57 03
Fax: 01/606 22 90
E-mail: metalvar@metalvar.hr
Sažetak:
U radu je opisana priprema krajeva limova i cijevi prije zavarivanja
elektrolučnim postupkom, kroz opis oblika spojeva, tehnologija, alata
koji se primjenjuju
Ključne riječi: priprema spoja, skošavanje, glodanje, plinsko rezanje
_____________________________________________________________________________________
Josip Vukšić,Marinko Grbin inž
Priprema krajeva limova i cijevi prije zavarivanja elektrolučnim postupkom
8. SEMINAR
Suvremene tehnike zavarivanja i rezanja pri izradi metalnih konstrukcija
____________________________________Pula,29.11.2012____________________________________
1. UVOD
1.1.Što je priprema spoja i zašto se radi
Od kraja 19.stoljeća kad se počinje istraživati električni luk i elektrolučni postupak zavarivanja
svi elementi tog tehnološkog procesa stalno se proučavaju i unapređuju.Oblik i dimenzije rubnih
dijelova osnovnog materijala –žlijeba u koji se unosi dodatni materijal jedan je od faktora koji
utječe na kvalitetu zavara i ekonomičnost proizvodnog procesa.
Usavršavanjem oblika i dimenzija žlijeba izbjegavaju se greške u zavaru, postiže se bolja
kvaliteta spoja, smanjuje potrošnja dodatnog materijala i utroška radnog vremana.
Uz ispunjavanje zahtjeva na zavareni spoj moguća je fleksibilnost u odabiru oblika spoja ovisno
o vlastitim mogućnostima obrade, kao i o ekonomičnosti tehnološkog rješenja.
1.2.Oblik zavarenog spoja
Osnovni pojmovi i terminologija koji se odnose na pripremljeni žlijeb definirani su standardima.
Slika1.2.1.Nazivi dijelova žlijeba u zavarivanju
1. stranica žlijeba
2. korijen žlijeba
3. oštri korijen žlijeba
4. zatupljeni korijen žlijeba
5. zračnost (razmak) u korijenu žlijeba
6. zatupljenje korijena žlijeba
7. otvor žlijeba
8. širina otvora žlijeba
9. kut otvora žlijeba
10.kut zakošenja žlijeba
Izbor oblika zavarenog spoja za zavarivanje ovisi o nizu čimbenika, od kojih su najvažniji
debljina i vrsta materijala, položaj i postupak zavarivanja, te vrsta spoja. Tri su osnovne skupine
zavarenih spojeva: sučeljeni, kutni i naliježući.Na donjoj slici prikazani su najčešći spojevi gdje
se obrađuju kosine prije zavarivanja.
Slika 1.2.2. Oblici najčešće korištenih žljebova
_____________________________________________________________________________________
Josip Vukšić,Marinko Grbin inž
Priprema krajeva limova i cijevi prije zavarivanja elektrolučnim postupkom
8. SEMINAR
Suvremene tehnike zavarivanja i rezanja pri izradi metalnih konstrukcija
____________________________________Pula,29.11.2012____________________________________
1.3.Priprema obzirom na tehnologiju zavarivanja i osnovni materijal
I-spoj zavaren s jedne ili s obje strane primjenjuje se kod TIG i MIG zavarivanja tankih
materijala do 5mm, iznimno kod MAG zavarivanja i za debljine do 8mm, a kod EPP i
elektroplinskog zavarivanja pod šljakom uz primjenu papučai do 20mm.
Slika 1.3.1. I-spojSlika 1.3.2. V-spoj
V-spoj zavaren s jedne ili obje strane primjenjuje se za debljine materijala 6-16 mm, uglavnom
za MIG/MAG zavarivanje i za EPP postupak na debljinama materijala do 20 mm. To je najčešći
oblik pripreme za zavarivanje na podloškama.
Y-spoj je specijalni oblik V-spoja koji se primjenjuje tamo gdje je nemoguće zavarivanje s druge
strane, na pr. u cijevima i zatvorenim posudama. Rub se u korijenu tupo oblikuje, sa razmakom,
te se prvo zavaruje korijen, a zatim popuna, često u kombinaciji TIG i MIG/MAG postupka.
Slika 1.3.3. Y-spojSlika 1.3.4. X-spoj i asimetrični X-spoj
X-spoj se primjenjuje za deblje materijale (16-40mm). U zavarivanju bakra primjenjuje se već
kod debljina 8mm i više. U zavarivanju aluminija primjena je slična kao kod čelika. Zavaruje se s
jedne i druge strane s provarivanjem korijena zavara ili žljebljenjm korjena. U određenim
slučajevima, kad je s jedne strane otežano zavarivanje, upotrebljava se asimetrični X-spoj. Plići
žlijeb, oko 1/3 debljine materijala, priprema se na strani gdje je otežan pristup. Kod pripreme
spoja za zavarivanje u zidnom položaju često se upotrebljava X-spoj s različitim nagibom
stranica otvora žlijeba. Donja stranica je zatvorenija radi pridržavanja taline kod zavarivanja u
tom položaju.
_____________________________________________________________________________________
Josip Vukšić,Marinko Grbin inž
Priprema krajeva limova i cijevi prije zavarivanja elektrolučnim postupkom
8. SEMINAR
Suvremene tehnike zavarivanja i rezanja pri izradi metalnih konstrukcija
____________________________________Pula,29.11.2012____________________________________
U-spoj i dvostruki U-spoj primjenjuju se za najdeblje materijale kad se zahtijeva besprijekorna
izvedba zavara. U-spoj često se primjenjuje kod sučeljenog zavarivanja cijevi debljine stijenke
16mm iviše.
Slika 1.3.5. U-spoj
Slika 1.3.6. Dvostruki U-spoj
Kutni spojevi oblikuju se zavarivanjem dvaju dijelova sastavljenih pod određenim kutem,
konačan oblik ovisi o traženoj kvalitetu spoja, te o zahtjevu na provar, tipični oblici su K-spoj,
1/2 V-spoj, J-spoj.
Slika 1.3.7.Kutni spojevi: Kutni spoj, K-spoj, ½ V-spoj i J-spoj
Osim navedenih jednostavnih oblika pripreme spoja pojavljuju se i vrlo složeni oblici, kao što je
priprema spoja cijevnih prodora, holand profila, osovina itd.
Slika 1.3.8. Cijevni prodori
_____________________________________________________________________________________
Josip Vukšić,Marinko Grbin inž
Priprema krajeva limova i cijevi prije zavarivanja elektrolučnim postupkom
8. SEMINAR
Suvremene tehnike zavarivanja i rezanja pri izradi metalnih konstrukcija
____________________________________Pula,29.11.2012____________________________________
1.4. Utjecaj loše pripreme na kvalitetu zavara
Loša priprema spoja za zavarivanje ima znatan utjecaj na kvalitetu i konačnu cijenu izvedenog
zavarenog spoja. U nastavku su navedene osnovne i najčešće greške s posljedicama:
-Nejednolik zazor u korijenu nosi grešku u provarivanju korijena ili procurivanje taline
-Loša kvaliteta reza kod ručnog plinskog rezanja može stvoriti džepove u kojima šljaka ostane
zarobljena
-Nejednolik oblik žlijeba kod automatskih i mehaniziranih zavarivanja daje uz konstantnu brzinu
zavarivanja nejednolik zavar. Na mjestima gdje je žlijeb preuzak ostaje nadvišenje, suprotno,
posljedica preširokog žlijeba je prenizak zavar. Problem kod ručnog zavarivanja nije izražen jer
zavarivač brzinom povlačenja kompenzira nejednolik oblik, ali veća je mogućnost greške.
Svako odstupanje izvedene geometrije žlijeba od zadane traži veći utrošak dodatnog materijala,
više radnog vremena.
Nejednolik oblik žlijeba je najčešći uzrok grešaka u vezivanju i nalijepljivanja kod MIG/MAG
zavarivanja.
2. POSTUPCI PRIPREME ZAVARENOG SPOJA
Priprema žlijeba zavarenog spoja može se izvoditi različitim postupcima rezanja ili mehaničkom
obradom, pri čemu sredstvo, odnosno alat kojim se provodi postupak može biti vođen ručno ili
mehanički, kod visokih tehničkih zahtjeva na pripremu stranice se strojno obrađuju ili se
postupak robotizira.
Rezanje se najčešće u praksi provodi plinskim plamenom, lukom plazme, laserskim snopom,
ugljenom elektrodom. Kad je to moguće, gorionik se već u fazi rezanja zakreće pod kutem, ako
to nije moguće, nakon rezanja izvodi se skošavanje stranica jednim ili više naknadnih rezova.
Kod mehaničke obrade, priprema rubova izvodi se posebnim strojevima i alatima, npr.
noževima, diskovima, škarama i dr., koji daju traženi oblik rubova.
2.1. Plinsko rezanje
Plinsko rezanje, odnosno skošavanje može biti ručno, mehanizirano i numerički upravljano.
Ručno rezanje upotrebljava se u malim radionicama i montažnim uvjetima kad nije moguće
mehanizirano, niti numerički upravljano rezanje. Kao medij se obično koristi acetilen-kisik ili
propan-kisik.
Mehanizirano rezanje koristi plinski gorionik postavljen na vozičak motorizirano vođen po krutoj
ili fleksibilnoj tračnici koja se polaže na lim ili se u prisilnim pozicijama pričvršćuje magnetima ili
vakuumskim stegama.
_____________________________________________________________________________________
Josip Vukšić,Marinko Grbin inž
Priprema krajeva limova i cijevi prije zavarivanja elektrolučnim postupkom
8. SEMINAR
Suvremene tehnike zavarivanja i rezanja pri izradi metalnih konstrukcija
____________________________________Pula,29.11.2012____________________________________
Slika 2.1.1. Skošavanje po fleksibilnoj
vodilici na magnetima
Slika 2.1.3. Adapter s dvije sapnice
Slika 2.1.2. Vakuumske stege za vodilicu
Slika 2.1.4. Zakretna glava na CNC stroju
Za skošavanje je naročito prikladna tzv.plivajuća glava koja prati površinu lima i održava
konstantnu udaljenost plamena od lima, čime se postiže konstantna geometrija žlijeba –
jednolika širina stranice žlijeba i jednolika širina otvora. Ovaj način pogodan je i za rezanje
kosina kod sučeljavanja limova različitih debljina.
Slika 2.1.5. Plivajuća glava
Slika 2.1.6. Skošavanje po vodilici u vertikalnoj ravnini
Brzina postupka definirana je brzinom plinskog rezanja, optimalno 0,2-0,4 m/min, a debljina
lima koji se može obraditi ovisi o dimenziji sapnice, praktično se postiže kvalitetan rez do
500mm.
_____________________________________________________________________________________
Josip Vukšić,Marinko Grbin inž
Priprema krajeva limova i cijevi prije zavarivanja elektrolučnim postupkom
8. SEMINAR
Suvremene tehnike zavarivanja i rezanja pri izradi metalnih konstrukcija
____________________________________Pula,29.11.2012____________________________________
2.2. Plazma rezanje
Priprema spoja za zavarivanje rezanjem lukom plazme pogodan je postupak za obojene metale
koji se ne mogu obrađivati standardnim plinskim rezanjem, te u slučajevima kad se zahtjeva
veća ekonomičnost, odnosno brzina. Rezanje plazma lukom višestruko je brže od plinskog
rezanja, ovisno o debljini materijala i snazi plazma izvora. Maksimalna duljina stranice žlijeba
ovisi o snazi plazma izvora, pa je praktično ograničenje za ekonomično korištenje plazma luka
70-100 mm.
Kao i kod rezanja plazmom, skošavanje ruba plazma lukom može se raditi ručno ili nekim od
mehaniziranih postupaka. Za manje zahtjevne žljebove dostatan je niži stupanj mehaniziranosti,
kao što je rezanje po krutoj ili fleksibilnoj vodilici.
2.3. Postupci prema stupnju mehaniziranosti
U opisu izrade pripreme spoja plinskim i plazma rezanjem spomenuto je ručno i mehanizirano
rezanje, uglavnom po vodilicama. Zahtjevne pripreme zavara koje se definiraju kod cijevnih
prodora ili kod spajanja profila traže i viši stupanj mehaniziranosti, govorimo o CNC uređajima i
robotima koji kosine žlijeba režu integrirano u fazi rezanja.
U odnosu na numeričke rezačice limova gdje lim leži na stolu, a rezanje odnosno skošavanje
odvija putanjom i nagibom gorionika, rezačice cijevi i profila su znatno složenije. U proces
rezanja cijevi uključena je rotacija cijevi prihvaćene i stegnute na čeonom pozicioneru, te
putanja gorionika na kolicima pomičnima uzduž cijevi.
Za rezanje i pripremu zavara na profilima koji nemaju kružni poprečni presjek gorionik je
prihvaćen robotskom rukom, a za svaki rez profil se pristrojem postavlja u područje dosega
robotske ruke.
U oba slučaja može se primjenjivati postupak rezanja plinom ili plazma lukom, ovisno o
tehnološkim zahtjevima.
Slika 2.3.1. Stroj za rezanje cijevnih prodora
_____________________________________________________________________________________
Josip Vukšić,Marinko Grbin inž
Priprema krajeva limova i cijevi prije zavarivanja elektrolučnim postupkom
8. SEMINAR
Suvremene tehnike zavarivanja i rezanja pri izradi metalnih konstrukcija
____________________________________Pula,29.11.2012____________________________________
Slika 2.3.2. Glava stroja ze CNC rezanje prodora
Slika 2.3.3. Robot za rezanje profila
2.4. Mehanička obrada
2.4.1. Brušenje
Priprema kosina po krivulji na tankim materijalima najčešće se brusi ručnim alatima. Postupak
je „nužno zlo“, sporo, bučno, neprecizno i ekološki štetno zbog velike količine lebdeće čelične
prašine u radionici, ali zato proces koji podnosi slabo obučene operatere i jeftine alate, što
zajedno daje privid nižeg koštanja proizvodnje.
Slika 2.4.1. Ručna brusilica
_____________________________________________________________________________________
Josip Vukšić,Marinko Grbin inž
Priprema krajeva limova i cijevi prije zavarivanja elektrolučnim postupkom
8. SEMINAR
Suvremene tehnike zavarivanja i rezanja pri izradi metalnih konstrukcija
____________________________________Pula,29.11.2012____________________________________
2.4.2. Glodanje
Glodanje je postupak obrade materijala skidanjem čestica rotacijom alata sa više jednakih
oštrica koje nisu istodobno u zahvatu. Zubi glodala dolaze u zahvat s materijalom jedan za
drugim. Opterećenje na zub, odnosno oštricu kontinuirano se mijenja tijekom zahvata, a
strugotina je promjenjivog presjeka.
Alatni strojevi za obradu odvajanjem čestica, glodanjem, nazivamo glodalice. Djelovanje stroja
postiže se kombinacijom rotacionog gibanja reznih oštrica i posmičnog gibanja rotacione glave u
smjeru i po krivulji glodanja.
Primjena glodalica u postupku pripreme spoja za zavarivanje ima višestruke prednosti u
usporedbi sa najčešćim plinskim rezanjem. Glodanje je višestruko brži proces, jedan prolaz se
mjeri brzinom do 3 m/min, zbog prirode procesa nema unosa topline u materijal, a time niti
zone utjecaja topline koju bi trebalo ukloniti. Nema deformacije materijala, kut skošenja je
konstantan, kao i veličina zatupljenog korijena žlijeba, a zbog bržeg procesa i utrošak radnog
vremena je višestruko manji. Usporedba potrošnog materijala još jednom daje glodanju
prednost pred rezanjem.
Predmet prikaza su glodalice za obradu rubova ploča cijevi i profila.Prema slobodi i načinu
posmičnog gibanjaglodalice možemo svrstati među samohodne, ručne i stacionarne.
2.4.2.1. Samohodna glodalica - Beveler
Uređaj se nalazi na podvozju, podesivom po visini, a glodanje se vrši rotacijom konusnog nožaglodala s većim brojem oštrica. Podvozje nema vlastiti pogon – nakon što se uključi pogon za
rotaciju glodala koje je podešeno tako da zahvati lim, stroj se povlači po limu dok skida kosinu.
Na stroju se unaprijed mehanički postave parametri koji definiraju geometriju žlijeba – kut
otvora i veličinu zatupljenosti korijena ( zuba ). Mogućnosti uređaja definirane su maksimalnom
debljinom lima koji čeljusti stroja mogu zahvatiti, te veličinom stranice žlijeba koju može
obraditi. Za kvalitetnije uređaje te veličine su 30mm za rez na limu debljine 50mm, uz
konstantnu brzinu od 3m/min. Moguće je kretanje po pravcu i po konveksnoj krivulji.
Slika 2.4.2.1.1. Beveler
Slika 2.4.2.1.2. Konusno glodalo
Podešeno da zahvaća lim
_____________________________________________________________________________________
Josip Vukšić,Marinko Grbin inž
Priprema krajeva limova i cijevi prije zavarivanja elektrolučnim postupkom
8. SEMINAR
Suvremene tehnike zavarivanja i rezanja pri izradi metalnih konstrukcija
____________________________________Pula,29.11.2012____________________________________
Za različite čvrstoće čelika i glodala se proizvode u nekoliko čvrstoća, a jedno glodalo može
ukupno obraditi 2.000-3.000 m. Nakon obrađenih 200 m glodalo se skida sa stroja i plošno
izbrusi 0,2 mm; dizmenzije i oblik dozvoljavaju desetak brušenja, nakon čega se glodalo treba
zamijeniti.
Slika 2.4.2.1.3. Konusno glodalo
2.4.2.2. Ručni uređaji za glodanje kosina
U slučajevima obrade limova tanjih od 6mm, na konveksnim krivinama, za obradu rubova
otvora i slično beveler nije učinkovit. U tim slučajevima najbolje rješenje je ručna glodalica.
Za skošavanje ruba pod određenim kutem odabire se rotaciona glava konusno oblikovana pod
istim tim kutem, a ovisno o modelu i proizvođaču nosi nekoliko noževa. Svaki nož ima više
oštrica koje se rotiraju nakon pedesetak metara glodanja.
Pogon je uglavnom zračna turbina ili električni motor.
Slika 2.4.2.2.1. Ručna glodalica
Na rotacionu glavu za kosinu 45° na ovakvom uređaju mogu se ravni noževi zamijeniti
noževima s radijalno oblikovanim oštricama, pa se umjesto pripreme zavara može raditi
zaobljenje rubova. Najčešće se te pozicije obrađuju brusilicama, ali proces je nekvalitetanprelaskom brusne ploče preko ruba umjesto jedne ivice dobiju se dvije, umjesto zaobljenog
radiusa imamo poligonalni oblik. Ručnom glodalicom konačno zaobljenje dobijemo jednim
ravnomjernim povlačenjem stroja uz rub.
_____________________________________________________________________________________
Josip Vukšić,Marinko Grbin inž
Priprema krajeva limova i cijevi prije zavarivanja elektrolučnim postupkom
8. SEMINAR
Suvremene tehnike zavarivanja i rezanja pri izradi metalnih konstrukcija
____________________________________Pula,29.11.2012____________________________________
2.4.3. Stacionarne glodalice
Treća grupa glodalica su stacionarne glodalice koje su fiksirane za predmet koji obrađuju, a
gibanje rezne glave kontrolirano je fiksnom putanjom po vodilici.
Slika 2.4.3.1.Stacionarne glodalice za obradu rubova cijevi
_____________________________________________________________________________________
Josip Vukšić,Marinko Grbin inž
Priprema krajeva limova i cijevi prije zavarivanja elektrolučnim postupkom
8. SEMINAR
Suvremene tehnike zavarivanja i rezanja pri izradi metalnih konstrukcija
____________________________________Pula,29.11.2012____________________________________
2.5. Ekonomska usporedba pripreme zavara plinskim rezanjem i glodanjem
Uspoređuje se priprema zavara plinskim rezanjem, prema glodanju ruba niskolegiranog lima
dužine 6m i debljine 20mm, X-spoj pod kutem 30°, zatupljenje korjena žlijeba 2-3mm
Plinsko rezanje po tračnici, Quicky, Messer:
Potrebno je rezanje kosine jednim prolazom sa svake strane, dužina reza = 6m x 2 = 12 m
Brzina rezanja = 0,30m/min ; utrošeno vrijeme = 12m : 0,3m/min = 40 min
Cijena rada = 120 kn/sat
Cijena rada za 12m = 120 kn/sat x 40 : 60 = 80 kn
Cijena rada za 1m plinskog rezanja = 80 kn : 12 = 6,67 kn
Plin se procjenjuje prema nekim prijašnjim pokazateljima 1kn/m za propan-butan,
do 2 kn/m za acetilen
Cijena plina za 1m plinskog rezanja = 1,00 kn
Ukupni trošak pripreme zavara plinskim rezanjem =
7,67 kn/m
Glodanje bevelerom KBM-18, Gullco:
Potrebno je 2 glodanja, po 1 sa savake strane lima, ukupna dužina = 6m x 2 = 12 m
Brzina glodanja = 3,0m/min ; utrošeno vrijeme = 12m : 3m/min = 4 min
Cijena rada = 120 kn/sat
Cijena rada za 12m = 120 kn/sat x 4 : 60 = 8 kn
Cijena rada za 1m glodanja = 8 kn : 12 = 0,67 kn
Cijena glodala za 1m:
Cijena glodala = 2.200 kn, kapacitet 2.500 m
Cijena za 1m = 2.200 kn : 2.500m =
Cijena glodala za 1m glodanja = 0,88 kn
Ukupni trošak pripreme zavara glodanjem =
1,55 kn/m
Za veće debljine lima glodanje bi se radilo u dva prolaza, što bi cijenu takve pripreme
udvostručilo. Premda se povećanjem debljine lima prednost bevelera smanjuje, usporedba je i
dalje primjenjiva i na strani bevelera za debljine limova unutar njihovog radnog područja.
Trošak amortizacije opreme nije uspoređivan, može se izračunati isplativost na većem obimu
posla.
Trošak pripremno-završnog vremena nije uspoređivan, ovisi o veličini pozicija koje se obrađuju
(učestalost postavljanja vodilica kod plinskog rezanja), o obliku žlijeba ( potreba okretanja lima
ako se ne radi s dva bevelera), te o potrebi naknadne obrade ( eventualna potreba brušenja
nakon plinskog rezanja).
Uz usporedbu svih mogućih čimbenika najveću razliku troška čini utjecaj utrošenog rada, te
posredne prednosti koje se ovdje ne kalkuliraju: kvalitetnija priprema zavara, bez unosa topline,
bez prašine i buke u radnom prostoru.
_____________________________________________________________________________________
Josip Vukšić,Marinko Grbin inž
Priprema krajeva limova i cijevi prije zavarivanja elektrolučnim postupkom
8. SEMINAR
Suvremene tehnike zavarivanja i rezanja pri izradi metalnih konstrukcija
____________________________________Pula,29.11.2012____________________________________
3. ZAKLJUČAK
U svakodnevnoj praksi kod nas uobičajena je priprema spojeva prije zavarivanja brušenjem, te
plinskim ili plazma rezanjem, česta je primjena plinskog rezanja po tračnici.
Unatoč tehničkim i ekonomskim prednostima glodanja pred plinskim skošavanjem i brušenjem,
glodalice još uvijek teško nalaze mjesto u proizvodnji kod nas.
Nedostatak novih projekata i većeg obima posla osnovni je problem; cijena rada je relativizirana
u odnosu na teškoće investiranja u novu opremu, pa tek insistiranje na kvaliteti potiskuje navike
i dovodi do tehnološkog napretka i povećanja konkurentnosti na tržištu.
_____________________________________________________________________________________
Josip Vukšić,Marinko Grbin inž
Priprema krajeva limova i cijevi prije zavarivanja elektrolučnim postupkom