Glasilo Grada Crikvenice CRIKVENIČKIVJESNIK Broj: 03 Studeni 2012. Godina I GRADSKO VIJEĆE: Prošao rebalans TEMA BROJA: Certificiranje NAŠI LJUDI: Ivan grada Manestar Gradski radar |Događanja |Oko nas |S povodom |Naši ljudi |Sport |Turizam Crikvenica 22.10. 2012. Sadržaj Tema broja.................................................... 4 Uvodnik Gradski radar................................................ 6 Događanja................................................... 11 Fotoreportaža.............................................. 16 Oko nas....................................................... 16 S povodom.................................................. 17 Reportaža.................................................... 18 Vremeplov................................................... 19 Naši ljudi...................................................... 21 Sport............................................................ 24 Čišćenje Trga Stjepana Radića - početak radova je blizu Ćakula u Selcu Info.............................................................. 27 Dragi čitatelji, U ovome broju Crikveničkoga vjesnika imate se priliku pobliže upoznati s detaljima druge faze uređenja Trga Stjepana Radića, kojim će Crikvenica nakon dugoga niza godina dobiti prepoznatljivi i moderan trg pogodan za održavanje velikih manifestacija. Radovi su počeli prošli tjedan, a trajat će do proljeća 2013. godine. Ulaganje u uređenje glavnoga crikveničkog trga najveća je investicija u povijesti Grada Crikvenice i iznosi oko 30 milijuna kuna. Radovi na krovu sportske dvorane Ljeto u listopadu Ovaj period obilježili su i izuzetni uspjesi naših prosvjetnih i turističkih djelatnika, sportaša i umjetnika s područja Grada Crikvenice, na što smo izuzetno ponosni. Izdvojio bih uspjehe profesora tehničke kulture iz OŠ Zvonka Cara Iva Tkaleca, čija je mlada ekipa (Marta Vukelić i Karlo Jelenović) postigla zapažene rezulta- Impresum Crikvenički Vjesnik Priprema za zimovanje Arkadijski krajolik uz Dubračinu Glasilo Grada Crikvenice Br. 3, studeni 2012. g. Izdavač: Komus media & marketing Glavni i odgovorni urednik: Damir Konestra te na europskom prvenstvu u Poljskoj. Profesor Tkalec također je proglašen najboljim odgojno-obrazovnim djelatnikom Primorsko-goranske županije te je osvojio i državnu nagradu „Oskar znanja". Profesor Luka Kujundžić, ravnatelj Srednje škole dr. Antuna Barca, također je proglašen najboljim odgojno-obrazovnim djelatnikom u županiji, a nagradu za najbolju odgojno-obrazovnu ustanovu dobio je Dječji vrtić „Radost". U segmentu turizma, u akciji Hrvatske turističke zajednice „Čovjek – ključ uspjeha u turizmu", titulu najuspješnijeg privatnog iznajmljivača osvojio je Ljubomir Stojčić, a titulu inspektorice godine Nevenka Šegan. Naše je Selce osvojilo treće mjesto u kategoriji najuređenijih turističkih mjesta u akciji „Plavi cvijet". Ribolovke iz PŠRD-a „Arbun" Tea Radil i Dijana Lukšić osvojile su državno prvenstvo u udičarenju štapom s obale, boćar koji je koji je stasao u BK „Jadranovo" Leo Brnić osvojio je titulu europskog i svjetskog prvaka u kategoriji brzinsko izbijanje, a akademski slikar i grafičar Ambroz Oroši predstavio je najnoviji ciklus crteža u Galeriji „Juraj Klović" te u Galeriji „Ulrich" u Zagrebu. I ovim putem upućujem srdačne čestitke našim laureatima i svima želim mnogo uspjeha u budućem radu! Vaš gradonačelnik Damir Rukavina, dipl. ing. Uredništvo: Iva Baldo, Silvija Košuljandić, Kristina Grubišić, Domagoj Knez, Ana Srdoč Fotografije: Luka Skomerža, Slavko Matejčić, Iva Baldo, Danijel Mureta, Domagoj Knez, Arhiva TZG Crikvenice, Arhiva GKTD Murvica, Foto Kurti, Arhiva Grada Crikvenice, Arhiva SŠ Antuna Barca, Arhiva Dječjeg vrtića "Radost" Grafička priprema: Astoria dizajn studio Naklada: 5000 primjeraka List se distribuira besplatno na području Grada Crikvenice Tisak: Denona d.o.o., Zagreb Distribucija: Hrvatska pošta d.d. Crikvenički Vjesnik - Glasilo Grada Crikvenice 3 CRIKVENIČKI VJESNIK Tema broja Osnova budućeg razvoja 4 Rekoh jednom mom prijatelju ovih dana kako je Crikvenica ušla u projekt EfriSTAT, a on klimnu glavom i dometne: „Da i ?“ ne znajući kamo da smjesti taj podatak. Vjerujem da većina Crikveničana nije pobliže upoznata o čemu se radi, a riječ je o jednom od projekata koji predstavljaju temelj svakoga ozbiljnijega planiranja budućeg razvoja. Projekt provodi Ekonomski fakultet iz Rijeke a predstavlja rezultantu statističkih, socioloških, ekonomskih i fiskalnih mjerenja kojima se utvrđuje „polazna pozicija“ nekoga grada. Riječ je, zapravo, o bazi podataka grada ili općine, u ovom slučaju Crikvenice, koja objedinjuje znanstvene i stručne potencijale gospodarstva sredine na koju se odnosi, unapređuje upravljanje lokalnim javnim sektorom i njegovim resursima. Uz ekonomske podatke u bazu se slijevaju i podaci o kategorijama prihoda i rashoda, zaduženosti, pokazatelji fiskalne efikasnosti, potom podaci o sta- novništvu bogatstvo ili siromaštvo, demografski podaci, socijalna struktura, neki drugi pokazatelji poput kriminaliteta i slično. Važni su i podaci koji govore o kvaliteti administracije, podrške lokalnom poduzetništvu te svi ostali podaci koji su relevantni za lokalne jedinice. Cilj(evi) Osim u ovom nacionalnom projektu, Grad Crikvenica sudjeluje i u međunarodnom projektu Certificiranje gradova s povoljnim poslovnim okruženjem. To je projekt kojeg je nositelj europska Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED), a provodi se, osim u Hrvatskoj i u Srbiji, Makedoniji te Bosni i Hercegovini. Za sve četiri zemlje projekt financira njemačka zaklada GIZ. Uz Crikvenicu u ovaj su projekt iz Hrvatske još uključeni Rijeka, Bjelovar, Osijek i Ivanec. „Osnovni je cilj projekta podizanje konkurentskih sposobnosti za privlačenje investitora na područje lokalne zajednice, u konkretnom slučaju u Crikvenicu. Na kraju procesa Crikvenica bi trebala dobiti Certifikat o povoljnom poslovnom okruženju koji bi poslovnim ljudima koji žele ulagati jamčio da će u Gradu Crikvenici naći sposobnog, konstruktivnog i administrativno potpuno pripremljenog partnera, koji će znati dočekati i provesti, zajedno s ulagačem, kvalitetno i brzo svaku investiciju“ – kaže nam zamjenik gradonačelnika Senko Smoljan koji u ime Grada Crikvenice sudjeluje u ovom projektu. Čak je 60 vrlo jasnih kriterija koje neka jedinica lokalne uprave mora ispuniti da bi dobila certifikat, a od njih čak je trećina eliminacijskih – ako se ne ispune u potpunosti – nema certifikata. Trenutno je u Gradu Crikvenici oformljen poseban tim ljudi koji intenzivno rade na projektu s ciljem da se što prije dođe u fazu ispunjenja kriterija. Kriteriji A koji su kriteriji? Senko Smoljan nabraja nam osnovne. „Jedan od ključnih je postojanje strategije lokalnog razvoja. Na nju se nadovezuje postojanje „jedinice“ za praćenje lokalnog razvoja – u našem slučaju to će biti Poduzetnički centar Vinodol. Jedan od važnih kriterija je i usuglašen sustav dobivanja građevinskih dozvola, nadalje kao kriterij spominje se promicanje ulaganja i poslovne klime, a kao jedan od vrlo bitnih kriterija je i pouzdanost komunalnih usluga i adekvatna infrastruktura – dakle ono bez čega niti jedna investicija ne može započeti“. Studeni 2012 Dobitak za svih Što se investitora, poslodavaca tiče oni će na jednom mjestu dobivati sve potrebne informacije: o dozvolama, kreditima, uvjetima, mogućnostima... I oni će elektronskim putem moći pratiti kako se rješavaju njihovi predmeti. „Svrha oba ova projekta je stvoriti temelj da Crikvenica postane privlačan i siguran partner za ulagače. A to je onda najbolji put ekonomskog prosperiteta i razvoja. Jasno, u svim tim projektima mi nećemo, a ni ne možemo, zaboraviti crikveničke specifičnosti, prirodne datosti i socijalnu strukturu, pa će tako turizam i dalje biti ključan segment razvoja ali činjenica da Crikvenica raspolaže i znatnim gospodarskim potencijalima i stručnim znanjem njenih građana koje ih prati, otvara nam i niz drugih potencijalnih ulagačkih niša“ – zaključuje Senko Smoljan. 5 Damir Konestra Cijena prijevoza učenika na području Crikvenice podigla je dosta prašine tijekom rujna i listopada MULJAŽA ILI...? Stoji li „pokazna učenička karta“ na relaciji Crikvenica – Rijeka 900 kuna mjesečno, kako je to temeljem javnoga natječaja s Autotransom ugovorio Grad Crikvenica ili 1840 kuna kako je to, temeljem neposredne pogodbe (dakle bez javnoga natječaja) ugovorila Primorsko goranska županija? To je bilo vruće pitanje tijekom rujna i početkom listopada u Crikvenici. A potpitanje je moglo biti i: „Tko je tu lud?“ ili možda „Tko tu koga i za čiji račun „mulja“?“. Sasvim je jasno i zašto je na rujanskoj sjednici Gradskoga vijeća gradonačelnik Rukavina izjavio: „Ne mogu tvrditi, ali moguće je da ovdje ima i kaznenih elemenata...“. I nakon te njegove izjave – nagli obrat! Demantiji, sugestije kako u Crikvenici nisu „dobro razumjeli“. A jesu! Jer 1840 kuna platit će svaki putnik koji na relaciji Rijeka – Crikvenica – Rijeka ili obrnuto kupi povratnu kartu – 29 dana u mjesecu! Kako učenici ne putuju 29 dana u mjesecu (mada bi 4 No neće dobivanje ovoga certifikata pomagati samo ulagačima. Na svoje će doći i građani, jer isti sustav radit će i za ulagače i za građanstvo. Primjera radi na mrežnim stranicama grada, koje će doživjeti potpuno preoblikovanje, kako izgledom tako i sadržajem, građani će po završetku projekta sve svoje predstavke i molbe prema gradu moći dostavljati i elektronskim putem. Preko iste stranice će se u svakom trenutku moći informirati i u kojoj je fazi njihov predmet! Taj će sustav nedvosmisleno povećati efikasnost službi gradske uprave i lokalne zajednice. Ime kategorije Tema broja ide ovdje Grad Crikvenica uključen je u dva znanstvena projekta kojima je cilj stvaranje podloge za brz i uspješan ekonomski razvoj. mogli) i kako bi učenička karta kao siguran mjesečni prihod ipak trebala biti jeftinija (za učenike se ne uvodi dodatni autobus – koriste redovne linije koje bi i bez njih prometovale) ispada da je Županija s Autotransom dogovorila „lihvarski posao“ – kojeg je trebala platiti država (čitaj svi mi zajedno) i roditelji crikveničkih đaka – putnika. Kako je krenulo? Kako država nije ništa govorila o subvenciji učeničkoga prijevoza, a početak nastave je bio blizu, Grad Crikvenica je putem javnoga natječaja izabrao prijevoznika za učenike. S Autotransom dogovoren je prijevoz po 900 kuna s time da će Grad subvencionirati 25 posto. I kad je dogovor postignut – javlja se država, nadležno ministarstvo, koje obavještava da će podmirivati 75 posto troškova prijevoza učenika i zadužuje županije da organiziraju prijevoz. I naša županija kreće u izravni dogovor s Autotransom i ugovara duplo višu cijenu nego što ju je postigao Grad Crikvenica. Iz Autotransa odmah obavještavaju Grad da odustaju od dogovora jer su sklopili drugi - sa županijom, koja je zadužena od države za organizaciju prijevoza. Nakon toga uslijedili su opisani događaji. Na kraju, županijske su se službe povukle, priznale su cijenu koju je postigao Grad Crikvenica a na kraju – profitirali su crikvenički učenici i njihovi roditelji. Naime, kako država subvencionira 75 posto prijevoza, a Grad Crikvenica preostalih 25 posto, što je oko 800 000 kuna godišnje, crikvenički će učenici imati besplatan prijevoz. Bit će im vraćeni i novci koje su uplatili za rujan i listopad – u vrijeme „nesporazuma“ oko cijene. Besplatan prijevoz trebao bi vrijediti do kraja godine, kada slijede nova ugovaranja. Nadamo se s manje nesporazuma – ili, možda, muljaže. Vjerujemo da će Grad Crikvenica u proračunu za 2013. godinu naći načina da osigura subvenciju za učenički prijevoz. Damir Konestra Crikvenički Vjesnik - Glasilo Grada Crikvenice 5 Gradsko vijeće: 39. Sjednica Gradski radar Rebalans prošao od treće 6 Ni nemogućnost pokrivanja prošlogodišnjeg manjka, ni nemogućnost povećanja sredstava za socijali program, ni nemogućnost rješavanja emitiranja Kvarnerskog radija, niti omogućavanje normalnoga rada nekih gradskih ustanova, spomenimo samo neke razloge, nisu bili dovoljnima da se na protekle dvije sjednice prihvati 1. rebalans proračuna Grada Crikvenice u ovoj godini, kojim bi se sve to riješilo. Tek kada je i novoosnovani vaterpolo klub rebalansom dobio određena sredstva našlo se dovoljno ruku pa su rebalans podržali HDZ, ARS i Nezavisna lista, a klub SDP-HSLS ostao je dosljedan opredijelivši se još jednom za „ni da – ni ne“. Skupilo se 11 za 1 protiv i pet suzdržanih glasova. I svi su odahnuli, kroz gradske račune ponovo može kolati novac. Nakon rebalansa više će ga dobiti socijala, bit će omogućeno ulaganje u poduzetnički centar, pokrenut će se iz blokade Radio DJ (Kvarnerski radio), veća su i izdvajanja u sport, a smanjuje se dio rashoda u gradskoj upravi te dotacije nekim udrugama koje u prvih šest mjeseci nisu potrošile 50 posto dodijeljenih sredstava. Pitanja Prije izglasavanja proračuna bilo je i pitanja. Damir Lončarić (HNS) je pitao za što se Grad zadužio 5 milijuna kuna, te može li prihodovna strana proračuna pratiti rashodovnu. Pročelnica Upravnog odjela za financije Snježana Sikirić objasnila je kako je zaduživanje zapravo smanjeno sa 6 na 5 milijuna kuna (za školu u Jadranovu i Romsko naselje), ali da do njega ove godine neće doći. Potvrdila je i da se neće ostvariti planirani prihod od prodaje kapitalne imovine (10 milijuna kuna), do sada je ostvareno 4,6 milijuna, ali i da to neće utjecati na rashodovnu stranu, podsjećajući vijećnike da su svi gradski čelnici koji raspolažu proračunom prema zakonu obavezni potpisati izjavu o fiskalnoj odgovornosti prema kojoj ne mogu, svaki u svom resoru, 6 Studeni 2012 potrošiti više sredstava nego što je na „računu resora“ prihodovano. Izvješća komunalnih društava Priča o proračunu za 2012. godinu time je vjerojatno završena, uskoro će se otvoriti nova, o 2013. godini, ali do tada – pričekajmo. Izvješća komunalnih društava Mada bitan, rebalans proračuna pobudio je manje diskusija od, primjerice, izvješća o poslovanju KTD Vodovod Žrnovnica. Vijećnike je najviše „žuljao“ ugovor kojim je Vodovod formiran kao zajedničko komunalno društvo triju lokalnih jedinica, a prema kojemu Crikvenica ima samo 34 posto upravljačkih prava a ostvaruje 60 posto potrošnje vode, pa onda time i 60 posto prihoda Vodovoda. Isto je pitanje Dino Manestar (SDP) postavio već i na aktualnom satu, pitajući uz to je li crikvenički gradonačelnik, kao dio skupštine Vodovoda, glasao za povećanje cijena vode. Vijećnike je zanimalo i koliko Crikveničana (u postocima) radi u Vodovodu, te kako Vodovod rješava gubitke. Što se odnosa vlasništva tiče gradonačelnik Rukavina je, tijekom aktualnoga sata, konstatirao kako ni njemu nije jasno zašto je nekadašnja vlast u Crikvenici prepustila Novom Vinodolskom 51 posto upravljačkih prava, a potom je odgovorio da je povećanje cijene odobrila Skupština vodovoda, jer su cijene električne energije, za što se nitko nije bunio, „odletjele u nebo“, aludirajući pri tome na činjenicu da Vodovod Žrnovnica svu vodu mora električnim pumpama podizati s razine mora do vodosprema na uzvisinama. Upravo ta činjenica ključna je i za sanaciju gubitaka vode, rekao je direktor Vodovoda Igor Uremović, („najskuplja je voda koju pumpamo a ona se gubi u zemlji“) koji će se vjerojatno rješavati aktivnostima unutar samog društva. Što se zaposlenih tiče u Vodovodu ne radi 60 posto Crikveničana, a što se naplate tiče – Vodovod može biti zadovoljan jer 99 posto fakturiranoga naplate. Na kraju je izvještaj o radu KTD Vodovod Žrnovnica prihvaćen, baš kao i izvještaji o radu KTD Murvica. Kad je riječ o Murvici vijećnike je zanimalo otkuda gubitak pauka i sportske dvorane, a odgovoreno je kako pauk nije poslovao dohodovno jer je bilo problema s pratećim osobama (policajac, komunalni redar) pa je uklonjeno manje automobila, dok je gubitak dvorane nastao otpisom starih potraživanja i činjenicom da 350 kuna po satu, koliko se sada naplaćuje dvorana crikveničkim klubovima koji ju koriste, ne pokriva njene osnovne troškove. Prihvaćena su i izvješća o poslovanju Zračne luke Rijeka, Poduzetničkog centra Vinodol, i Radija DJ Crikvenica. O buci S nestrpljenjem se očekivala i rasprava o izmjenama i dopunama Odluke o dozvoljenom prekoračenju najviše dopuštene razine buke. No rasprave zapravo i nije bilo, jer se većina vijećnika, pa onda i predlagač, Nezavisna lista, složila da se Prijedlog odluke dostavi svim relevantnim čimbenicima, sačeka izmjena državnog zakona koji regulira tu tematiku pa da se onda, na proljeće provede meritorna javna rasprava. Grupa građana na čiju je inicijativu napravljen Prijedlog izmjena Odluke, nezadovoljna je takvim zaključkom napustila vijećnicu. Aktualni sat Led je na aktualnom satu probio Robert Košuljandić (HSLS) predlažući modele rasterećenja poduzetnika koji imaju lokale na Trgu Stjepana Radića dok se na trgu obavljaju radovi, a pitao se i zašto su ribolovnim udrugama proračunska sredstva umanjena za 500 kuna. Na prvo je pitanje odgovorio gradonačelnik Damir Rukavina konstatiravši kako ga je dirnulo veliko dušebrižništvo za poduzetnike, da bi potom dodao kako je Grad uvijek zbog provođenja radova razgovarao s obrtnicima i rješavao slične probleme na obostrano zadovoljstvo. Na drugo je pitanje zamjenik gradonačelnika Veselko Mutavgjić rekao da Grad vrednuje rad tih udruga i njihovih članova na više načina, a ne samo dodjelom proračunskih sredstava, te da je i sam član jedne od tih udruga. Što se Radija DJ tiče, rekao je da bi rješavanje počelo i prije da je prošao rebalans, jer dodatna se sredstva za radio mogu osigurati tek rebalansom proračuna. Božica Kostanjšek (SDP) konstatirala je kako su stare vodovodne cijevi na području Jadranova veliki problem jer pucaju te je pitala kada će se to riješiti? Veselko Mutavgjić mu je odgovorio da je Gradska uprava otišla i korak dalje pa se prišlo izradi informacijskog sustava o svakom parku putem kojeg će se moći pratiti sve relevantne informacije. Igor Uremović, direktor KTD Vodovod Žrnovnica odgovorio je kako u Vodovodu nemaju takvih saznanja i da se otklanjanju kvarova može pristupiti tek kad se kvarovi prijave. Darka Pavlića (HSLS) zanimalo je kada će se nastaviti radovi na uređenju šetnice prema klaonici, te u kojoj je fazi rješavanje problema Radija DJ. Gradonačelnik Rukavina izvijestio ga je da će se već ove godine u daljnje uređenje šetnice uložiti 350 000 kuna. Uz prijedlog da se televizijski snimaju cijele sjednice Gradskoga vijeća, a ne samo aktualni sat (Damir Rukavina: podržavam tu ideju jer će građani imati potpunu sliku o radu vijećnika) Igora Posarića (Nez. lista) je zanimalo i kada će biti napravljen dokument o stanju parkova i perivoja u Crikvenici. Uz već spomenuto pitanje o KTD Vodovod Žrnovnica Dina Manestra (SDP) zanimalo je i kada će se dovršiti postavljanje javne rasvjete u Sopaljskoj ulici i što je napravljeno da Crikvenica dobije više grobnih mjesta ili novo groblje. Za dovršenje javne rasvjete u Sopaljskoj treba osigurati sredstva u proračunu za 2013. godinu, objasnio je Mutavgjić, a Senko Smoljan je objasnio kako je napravljen prostorni plan novo- ga groblja, a izrađena je i visibility studija koja je pokazala da je to vrlo skup projekt za kojega Crikvenica trenutno nema sredstava. Kao privremeno se rješenje nameće proširenje postojećih mjesnih groblja. Slično je i s gradnjom zatvorenoga bazena, koji zanima Damira Lončarića (HNS) – za kojega je, kaže Senko Smoljan, napravljeno idejno rješenje a uskoro će biti dovršeno i rješenje prema lokacijskoj dozvoli. Riječ je o otvorenom bazenu koji bi koštao oko 20 milijuna kuna za što Grad sada nije spreman, konstatirao je Smoljan. Na Lončarićevo pitanje o čišćenju korita Dubračine Mutavgjić je pak, na kraju aktualnoga sata, konstatirao kako je to u nadležnosti Hrvatskih voda, na koje Grad Crikvenica ne može utjecati, te da ne preostaje nego nadati se da će Hrvatske vode tom poslu pristupiti uskoro. Gradski radar ide ovdje Ime kategorije CRIKVENIČKI VJESNIK 7 Opaska: U ovom izvješću nisu obuhvaćena sva pitanja tijekom aktualnoga sata već samo ona koja, prema novinarskoj ocjeni, mogu pobuditi veće zanimanje građana. Cjelokupan tijek aktualnoga sata zainteresirani građani mogu pogledati na mrežnim stranicama Grada Crikvenice. Damir Konestra U povodu Dječjeg tjedna DJECA GOSTI GRADA Zašto Crikvenica nema vidikovca, hoćemo li u Dramlju dobiti novi park, što je s kinom u Crikvenici, a školskom dvoranom? A kad će...? Bezbroj pitanja i isto toliko strpljivih odgovora. A onda malo pjesme, plesa, recitacija... Na kraju izmjena poklona. Eto tako je nekako prošlo primanje za djecu crikveničkog vrtića i osnovnih škola u povodu Dječjega tjedna. U Gradskoj vijećnici primili su ih zamjenik gradonačelnika Sensko Smoljan i pročelnica Ureda Grada Melanija Milat-Ružić. Susret djece i gradskih čelnika već je postao tradicionalan u Crikvenici i uvijek protekne u lijepom ozračju s mnogo pitanja koja mogu izreći samo djeca. Na kraju susreta se u ime Društva Naša djeca, koje organizira ove susrete, na lijepom druženju zahvalila ravnateljica Dječjeg vrtića Radost Martina Magaš, a djeca su zamjeniku gradonačelnika uručila svoje crteže i poklone koje su sama izradila u školskoj keramičkoj radionici. A. S. Crikvenički Vjesnik - Glasilo Grada Crikvenice 7 CRIKVENIČKI VJESNIK Završena je velika komunalna investicija Komunalni radovi po mjestima Na konstataciju kako je netom dovršena rekonstrukcija postojeće i izgradnja nove vodospreme Sopaljska 3 bila jedna od najznačajnijih i najvećih investicija na području Crikvenice, mnogi će pogledati s nevjericom, jer, najveći je dio radova „ostao“ pod zemljom. Međutim, kažemo li da je cijela investicija bila teška 13,5 mi- 8 lijuna kuna, a da će njome opskrba vodom cijelog tog dijela Crikvenice biti znatno stabilnija, tada značaj ove investicije i njena veličina postaju mnogo razvidniji. Što je sve napravljeno nabrojit ćemo samo taksativno. Krenimo redom. Rekonstruirana je postojeća vodosprema i crpna stanica Sopalj. Izgrađeno je oko 3 kilometra tlačnog i opskrbnog cjevovoda. Potom, izgrađena je pristupna cesta do nove vodospreme i na koncu izgrađena je nova vodosprema, Sopaljska 3 koja može akumulirati 400 prostornih metara vode. To je samo što se tiče vodovodnih zahvata i infrastrukture. No tijekom ove investicije obavljeno je i niz manjih, ali za žitelje toga kraja izuzetno važnih poslova. Tako je rekonstruirana dionica ulice od Basaričekove do Sopaljske. Do naselja Sopalj naprav- ljeno je i 800 metara kanalizacijske mreže. No, recimo na kraju, kako ni to nije sve. U sklopu ove investicije napravljena je i jedna kompletno nova ulica – Put sopaljske, ulica koja povezuje Sopaljsku ulicu s Tomislavovom ulicom. Za mještane Sopaljske i okolnih ulica ovaj je spoj postao jako važan jer im znatno olakšava prometovanje tim dijelom grada. Reklo bi se – jedna investicija a toliko toga korisnoga postignuto. Preostalo je još, kako je zamjenik gradonačelnika Veselko Mutavgjić rekao na sjednici Gradskoga vijeća, u proračunu za 2013. godinu osigurati sredstva za dovršetak postavljanja ulične rasvjete do kraja Sopaljske i tada će ovaj dio Crikvenice doista zasjati u punom sjaju kao komunalno uređeno naselje s osiguranom opskrbom pitkom vodom za šire područje Crikvenice. D. Knez PRODUŽENI BORAVAK Grad Crikvenica i ove godine nastavlja s programom Produženog boravka za učenike obiju osnovnih škola u Crikvenici. Programom je obuhvaćeno 40-tak djece u obje škole. Dobro je prihvaćen i od učenika i od roditelja. 8 Studeni 2012 U sklopu programa Grad u potpunosti financira osoblje koje vodi produženi boravak, odgojni i pedagoški dio. Roditelji pak podmiruju troškove prehrane. Prehrana je kontrolirana i zadovoljava sve nutricionističke po- Cesta koja je uljepšala Dramalj Ime kategorije Gradski radar ide ovdje Gradski radar Potok pitke vode teče Sopaljskom stavke zdrave prehrane. Iz gradskih se sredstava osigurava i zdravstvena skrb.Djeca u produženom boravku borave od završetka nastave – od 12.30 do 16,30 sati. A. S. 9 Rekonstruirana cesta kroz Dramalj, znana i kao D8 – D8 otvorena je za promet uoči turističke sezone, a uklanjanjem jedne neravnine i postavljanjem jednoga znaka, što su bili uočeni ugovorni nedostaci, bit će i službeno završeni svi radovi na njoj. Vrijednost cijele investicije iznosila je 6,7 milijuna kuna pri čemu su Županijska uprava za ceste i Grad Crikvenica ne samo proširili kolnik i uredili nogostupe, već je u trup ceste postavljena i kanalizacija te oborinska odvodnja, a djelomično je zamijenjen i cjevovod vodovoda. Ukupna dužina prometnice je 1556 metara, a širina je 5,50 metara. Nogostupi su širine 1,55 metara i postavljeni su obostrano gdje god je to bilo moguće. U trup ceste ugrađeno je i 1468 metara sanitarne i 1503 metra oborinske kanalizacije. Kad se novoizgrađeni krak kanalizacije koji sada ide tom cestom preko Osipovog puta spoji s postojećim kolektorom u ulici Milana Muževića, konačno će i ovaj dio naselja imati spojenu kanalizaciju, što će umnogome poboljšati komunalni standard naselja. Radovi na tom spoju su u tijeku u realizaciji KTD Murvica i Hrvatskih voda. Vrijed- nost im je 1,65 milijuna kuna, a trebali bi biti završeni koncem godine. Posebno valja naglasiti ulogu Mjesnoga odbora i stanovnika naselja Dramalj. Bili su izuzetno strpljivi gotovo dvije godine koliko je trajala rekonstrukcija ceste, a njima bio otežan dolazak do kuća, strojevi su bučili i prašili pred kućama... Uz to, mnogi od njih darovali su dio svojih parcela samo da bi cesta mogla biti što bolja i ljepša, u punom profilu, kako se to kaže... Zauzvrat Grad je mnogima kojima je uzeta zemlja uredio novo parkiralište pred kućom i slično. Stoga bi se moglo konstatirati i kako je rekonstrukcija i uređenje ove prometnice pravi primjer dobre suradnje mještana i gradskih struktura koje su pripremale i financirale ovu investiciju. Treba spomenuti i da će rekonstruirana dramaljska cesta uskoro biti opremljena i dodatnom opremom, ogradama ili rukohvatima na mjestima gdje se za to ukazala ili će se kroz uporabu ceste ukazati potreba. Ti će radovi biti financirani iz sredstava redovnog održavanja i neće dodatno opterećivati proračun. Novi saziv Savjeta mladih Na posljednjoj sjednici Gradskoga vijeća vijećnici su tajnim glasovanjem izabrali 9 članova Savjeta mladih Grada Crikvenice. Oni će pratiti rad Gradskoga vijeća, zasjedati i na sjednicama donositi prijedloge i zaključke koji se prije svega odnose na život mladih u Crikvenici. Raduje nas da su u Savjet mladih izabrane i dvije suradnice Crikveničkoga vjesnika, Iva Baldo i Kristina Grubišić, a spomenimo i to da je Iva Baldo jedina dobila sve glasove crikveničkih vijećnika. Evo i novoizabranih članova: IVA BALDO, 12.11.1985., KATEDRA ČAKAVSKOG SABORA KOTOR; BOJAN SKOČILIĆ, 02.05.1992., SDP CRIKVENICA – FORUM MLADIH; SANDI MANESTAR, 23.12.1988., SDP CRIKVENICA – FORUM MLADIH DRAŽEN MARIČIĆ, 20.11.1984., PIKADO KLUB „999“; ANTONIO VISKOVIĆ, 29.11.1990., PIKADO KLUB „999“; KRISTINA GRUBIŠIĆ, 27.09.1989., SDP CRIKVENICA – FORUM MLADIH; VLADIMIRA KRIŠTAFOR, 06.02.1989., SDP CRIKVENICA – FORUM MLADIH; ALEN PLUKAVEC, 27.05.1986., UDRUGA ZA NARODNE OBIČAJE „DUGA“; IVONA MATOŠIĆ, 14.04.1989., GRADSKA ORGANIZACIJA HDZ-a CRIKVENICA, MLADEŽ HDZ-a D. Knez Crikvenički Vjesnik - Glasilo Grada Crikvenice 9 CRIKVENIČKI VJESNIK Niče nova škola Ukoliko prijavljeni projekt bude naredne godine prihvaćen visina dobivenih sredstava za provedbu projektnih aktivnosti od 2014. do 2017. godine biti će 150.000 eura. D. K. Grad Crikvenica kandidirao je, zajedno s partnerima iz Hrvatske i Europske unije tri projekta na natječaje za financijska sredstva Europske unije. O kojim je projektima riječ upoznao nas je Damir Gašparović, Viši savjetnik za projekte i informatiku u Upravnom odjelu za financije Grada Crikvenice. IPA Slovenija – Hrvatska Kako je dobro vidjeti te opet Hotel će imati pet katova i potkrovlje, a u podzemlju će imati dvije etaže. Nudit će 76 ležaja u 38 dvokrevetnih soba, a u garaži će biti prostora za 20 vozila. Glavni projektant hotela je Damir Rubeša iz arhitektonskog studija Rubing iz Zagreba. A. S. Nastavak uređenja Trga S. Radića Gradonačelnik Damir Rukavina potpisao je u ime Grada Crikvenice sa zajednicom ponuditelja GP Krk d.d., Krk, Kamen d.d., Pazin te Istra marmi d.o.o., iz Pazina Ugovor o građenju koji se odnosi na uređenje Trga Stjepana Radića i dijela Ulice Ivana Skomerže s Velikim molom. Za radove je proveden otvoreni postupak javne nabave. Riječ je o najvećoj investiciji u povijesti Grada Crikvenice; vrijednost potpisanog ugovora iznosi gotovo 22 milijuna kuna, a dosad je u izgradnju Studeni 2012 CULTURA – Škrinjica kulturnog blaga Europske investicijske banke iz programa razvoja otoka i priobalja. Na zapadnom ulazu u Crikvenicu niknulo je novo veliko gradilište. Riječ je o gradnji velikog Konzumovog supermarketa uz kojega će biti izgrađen i gradski hotel tvrtke Detono iz Zagreba. 10 tri lokalne samouprave, još sudjeluju Sveučilište u Zadru i Grad Biograd na moru. Aktivnosti projekta podijeljene su u četiri tematske cjeline: ljudi, poslovi i tradicija, lokalne izvrsnosti te okolica i provoditi će se od 2014. do 2017. godine, na način da će svaka tema biti obrađena jedne godine. Škola u Jadranovu postala je veliko gradilište. U punom su zamahu radovi na rekonstrukciji, dogradnji i nadogradnji stare školske zgrade u kojoj su bili smješteni područna škola i dječji vrtić. Kad radovi završe stara će zgrada zadržati barem dijelom, prvotni oblik pročelja. Sačuvani su naime nosivi zidovi i pročelje. Planovi za preuređenje škole u Jadranovu prilično su stari. Školska je zgrada bila dotrajala i trebalo je nešto poduzeti. Konačno, ove su se jeseni stekli uvjeti za investiciju tešku 5,5 milijuna kuna. Grad Crikvenica u investiciju je ušao vlastitim sredstvima a dijelom će se koristiti sredstva 10 Prijavljeni EU projekti Grada Crikvenice novog obalnog zida u sklopu proširenja Trga Stjepana Radića već uloženo 5 milijuna kuna. Odmah po potpisivanju ugovora započeli su i radovi – uklanjanjem terasa i druge opreme s Trga. Uskoro će početi i najdelikatnija operacija - iskopavanje i zamjena i uređenje podzemne infrastrukture. Nakon toga na parter Trga položit će se tvrdi istarski kamen kirmenjak. D. Kn. Grad Crikvenica je, u suradnji s prijateljskim gradom Kidričevo iz Slovenije, zakladom Nazaj na konja iz Slovenije i Poduzetničkim centrom Vinodol d.o.o. u travnju kandidirao projekt Kako je dobro vidjeti te opet za dobivanje sredstava iz Operativnog programa IPA Slovenija – Hrvatska 2007.-2013. Projekt se temelji na prijenosu znanja i iskustava među generacijama, u prekograničnom području, pomoću edukativnih programa, tečajeva i radionica, te kroz kulturnu razmjenu i formiranje zajedničkog dvojezičnog web portala. Interaktivne edukacije i radionice prenosile bi se pomoću mreže bežičnog Interneta, a kao rezultat provedbe projekta bežičnom bi se internetskom mrežom pokrilo cijelo područje grada Crikvenice. Ukupna vrijednost projekta iznosi 817.000 eura, a sufinanciranje EU iznosi 684.000 eura, odnosno 84 posto cjelokupnog iznosa. Grad Crikvenica bi za provedbu projekta dobio oko 300.000 eura. Predstavnici Grada Crikvenice, Općine Kidričevo i zaklade Nazaj na konja potpisali su Izjavu o partnerstvu koja je sastavni dio Prijavnice. Rezultati natječaja bit će poznati početkom iduće godine. Danas je bežičnim Internetom pokriven centar Crikvenice odnosno područje oko Trga Stjepana Radića te centar Selca. Moguće je da u godini ulaska Hrvatske u Europsku uniju Crikvenica pokrije čitavo područje mrežom koja je postala sastavni dio svakodnevnog života. CI Med – Kulturni identitet na mediteranskom teritoriju Zajedno sa Općinom Vinodolskom i Gradom Novim Vinodolskim, te koordinatorom projekta Poduzetničkim centrom „Vinodol“, Grad Crikvenica je uključen u veliki projekt Kulturni identitet na mediteranskom teritoriju (u sklopu Programa kulture 2007.-2013.), a čiji je nositelj općina Sermide iz Italije. Projekt je na natječaj prijavljen 7. studenog, a njegov je proračun iznad dva milijuna eura. Sudionici projekta su lokalne samouprave, ustanove, instituti, fakulteti i agencije iz čak šest mediteranskih zemalja; Italije, Španjolske, Francuske, Slovenije, Hrvatske i Grčke. Radi se o petogodišnjem projektu koji bi se odvijao od svibnja 2013. do svibnja 2018. Iz Hrvatske, uz Poduzetnički centar Vinodol i naše Projekt Škrinjica kulturnog blaga proizašao je iz suradnje Grada Crikvenice i Općine Kidričevo koja je započela još prije više godina kulturnom razmjenom građana treće dobi i koja je ove godine rezultirala potpisivanjem sporazuma o suradnji dvije prijateljske lokalne zajednice. Cilj je projekta, promičući kulturnu raznolikost, pridonijeti interkulturalnom dijalogu, podignuti razinu svijesti o važnosti budućeg zajedničkog djelovanja europskih građana, te ojačati toleranciju i uzajamno razumijevanje pobratimljenih gradova. Učenjem o međuovisnosti među generacijama i boljim uvažavanjem kulturnih i društvenih razlika, kroz aktivno sudjelovanje građana na radionicama, sastancima i raspravama stvaraju se nove mogućnosti međusobnog partnerstva, te se povećava prepoznatljivost, konkurentnost i razvoj projektnoga područja. Događanja Ime kategorije ide ovdje Gradski radar Novi trgovački centar i hotel 11 Projekt je trenutno u fazi evaluacije, a njegova ukupna vrijednost, odnosno vrijednost darovnice ukoliko se dobiju sredstva, iznosi 25.000 eura. Nositelj projekta je Grad Crikvenica, partner u projektu je Općina Kidričevo iz Slovenije, a vanjski suradnik Grada Crikvenice je Poduzetnički centar Vinodol d.o.o. Projekt je prijavljen unutar programskog okvira „Europe for Citizens“, a rezultat prijave bit će poznat u prvom tromjesečju 2013. godine. D. Knez Crikvenički Vjesnik - Glasilo Grada Crikvenice 11 CRIKVENIČKI VJESNIK Događanja Nagrada u pravim rukama 12 U povodu Svjetskog dana učitelja, 5. listopada 2012. dodijeljena su županijska priznanja najuspješnijim odgojno obrazovnim ustanovama i prosvjetnim djelatnicima. Među 12 prosvjetnih radnika koji su svojim zalaganjem i radom zaslužili priznanje, nalazi se i ravnatelj crikveničke srednje škole dr. Antun Barac, prof. Luka Kujundžić Poglavarstva, a od 2001. do 2005. i zamjenik gradonačelnika. Iskreno, teško sam stizao. Imao sam sreću da se kod kuće nisam bavio nikakvim bitnim poslovima, nisam imao nikakvih problema pa sam se kvalitetno mogao posvetiti dodatnim aktivnostima. Mislim da sam dao dovoljno i pomalo se isključujem. Crikvenički vjesnik: Čestitamo profesore na nagradi. Jeste li je očekivali, je li Vas iznenadila? C.V.: Je li Vam nedostajao rad s djecom nakon što ste prestali predavati? Luka Kujundžić: Da bi se ta nagrada dobila treba ispuniti tri od četiri kriterija i treba se dobiti podrška nastavničkog vijeća. Neki kolege su došli do mene s prijedlogom za ovogodišnju županijsku nagradu, a ja sam rekao da bi ta nagrada trebala pripasti nekom od profesora. Njihov je prijedlog, međutim, prošao bez jednog glasa protiv. Jesam li je očekivao? Iskreno, kad sam već bio predložen, znao sam da ću je vjerojatno i dobiti. Predugo sam u sustavu, 35 godina, a i predsjednik sam Međužupanijskog stručnog vijeća ravnatelja za Primorsko-goransku i Ličko-senjsku županiju. Nitko prije mene izvan Rijeke nije bio voditelj toliko dugo, a meni je ovo peti mandat. C.V.: Kakvi su bili početci Vaše karijere? L. K.: Pa, u Crikvenici sam počeo raditi 4. 10. 1974. godine, dobro se sjećam, kao nastavnik strojarske grupe predmeta. potom u organizaciji nastave, od 1983. do 1987. sam bio voditelj smjene, a od 1. 9. 1987. do danas sam ravnatelj, ovo mi je osmi mandat. C.V.: Ravnatelj ste srednje škole, voditelj ste i Međužupanijskog stručnog vijeća. Kako stižete uskladiti sve svoje obveze? L. K.: Društveno sam aktivan od 1990. na ovamo. Bio sam u Izvršnom vijeću Općine Crikvenica, potom član Gradskog vijeća, od 2001. do 2009. član 12 Studeni 2012 L. K.: Duži period, 18 godina, radio sam 4-6 sati nastave tjedno. Samo zato jer sam to volio, a i htio sam ostati u struci. Nisam planirao okončati radni vijek kao ravnatelj. Predavati je bila isključivo moja želja, za što nikada nisam tražio niti dobivao novčanu naknadu. Onaj tko se navikne na školsko zvono koje zvoni svakih 45 minuta 25 godina, kada jednom ode iz nastave, nedostaje mu to. C.V.: Za svojih ste mandata izgradili sportsku dvoranu, proširili školu kako bi se nastava mogla odvijati u jednoj smjeni... što biste još promijenili? L. K.: Cijeli radni vijek na svoj sam način gradio. U prvoj godini prvog mandata izgradili smo školsku dvoranu. Kao mladi ravnatelj pola sam radnoga vremena „visio“ na objektu s građevinskim inžinjerima. Kada je započeo Domovinski rat, škola je bila puna izbjeglica iz Zadra, Vukovara, Dubrovnika i drugih krajeva Hrvatske. Tada smo imali 32 razredna odjela, a danas ih imamo 20. Iskoristio sam mogućnost i niz sretnih okolnosti i tada realizirao izgradnju sjeverozapadnog krila škole. Prije četiri godine prijavili smo se za županijski program dogradnje škole, dobili smo tražena sredstva i izgradili ovaj novi prostor. Od tada radimo u jednoj smjeni. C.V.: Je li Vam ostala koja neispunjena želja? Projekt Pomoć u kući već se dvije godine uspješno provodi u Crikvenici Projekt koji budi ponos Korisnici su različiti pa su i njihove potrebe različite. Tako se neke obilazi najmanje tri puta tjedno, a druge se obilazi rjeđe, ukoliko sami mogu obaviti neke poslove. Zanimljiv je slučaj majke i kćeri invalidnih osoba koje gerontodomaćica obilazi najmanje tri puta tjedno. Julijana Gašparović, Anka Damjanić i Sanja Knežević L. K.: Uglavnom ne, bio sam ljubimac sreće, moram priznati. Imao sam puno prijatelja koji su pomagali i meni i školi. U pomoći i podršci nezamjenjiva je bila uloga Grada Crikvenice, ljudi koji su ga vodili. Uvijek se moglo više, ali s obzirom na situaciju u kojoj se sada nalazimo i sve ono što smo morali proći u posljednjih 25 godina, nisam nezadovoljan. Ovoj sam školi ostavio i poklonio sve ono što sam imao, mogao i znao. U mojoj radnoj knjižici ne postoji drugi pečat osim pečata moje škole. Po meni je presudno što su međuljudski odnosi u kolektivu kvalitetni i korektni, tamo gdje škripi, nije dobro. I tu sam imao sreće. Svima veliko hvala. Žalim jedino što sam sve ove godine odličnim učenicima posvećivao manje pažnje, puno manje nego što sam kao čovjek i nastavnik imao potrebu. Kroz 35 godina rada Luka Kujundžić pokazao je iznimne sposobnosti ostvarivanja zamišljenih projekata, organiziranosti, staloženosti i korektnosti i na taj način poboljšao kako školu, tako i njen ugled. Katarina Kružić “Ma izvrsne su mi. Živim sama, imam 71 godinu i one su mi zapravo jedina veza s vanjskim svijetom. Posebno otkako sam prije četiriri godine preboljela moždani udar. Julija mi dolazi par puta tijekom tjedna, pomaže u čišćenju, donosi mi lijekove, vozi na preglede kad je potrebno. Ali, najvažnije je zapravo društvo, jer kad dođe imam s kime razgovarati.” Tako nas je dočekala Anka Damjanić, 71- godišnja umirovljenica, nekadašnja djelatnica Jadrankomerca u kojem je i dočekala svojih 2000 kuna mirovine. Anka je u programu Pomoć u kući od početka, dvije godine i do sada nije imala nikada primjedaba. Slično oduševljenje izreći će i mnogi drugi od sto korisnika koji su uključeni u ovaj program na razini Grada Crikvenice. Projekt Pomoć u kući Grad Crikvenica je pokrenuo u suradnji s Ministarstvom obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti 1. studenoga 2010. godine. Namijenjen je umirovljenicima i drugim osobama starijim od 65 godina koji su nemoćni i žive usamljeno. Nastavila ga je i nova vla- da s jednakim žarom i dobrom suradnjom s Gradom. Projekt je otvorio sedam novih radnih mjesta, u njega su uključene voditeljica, medicinska sestra, četirir gerontodomaćice i jedan pomoćni radnik. Sanja Knežević je voditeljica programa i kaže nam; “Projekt je profuknkcionirao od prve. Korisnici su nas odmah prihvatili, vesele se kada dođemo. Materijalni status korisnika u ovome projektu nije toliko bitan, jer projekt ne podrazumijeva financijsko ili materijalno pomaganje korisnika. Bitno je da korisnici nisu u stanju samostalno brinuti o sebi, obavljati neke poslove bez kojih ne mogu – kao primjerice odlaziti u trgovinu, cijepati drva, sami otići do liječnika i slično. Aktivnosti planiramo iz mjeseca u mjesec, ali kako se život ne odvija po šablonama i kako je teško predvidjeti sve situacije mjesec dana unaprijed, to je i taj plan samo okviran. U principu javimo se odmah svakome korisniku kada nas pozove. A oni to čine kad im je doista potrebno.” - kaže nam Sanja. “Zadovoljna sam poslom, osjećam se ispunjenom nakon svakoga posjeta kada vidim da sam pomogla. Poseban je osjećaj kada vidite kako vam se ljudi vesele kada dolazite kod njih doma. Osjetljiva sam osoba pa mi je koji puta i teško, kada sam s bolesnim korisnicima, ali oni se znaju i našaliti, međusobno se ispovjedamo, pričamo. Sve u svemu nastojimo im nadomjestiti obitelj koja im nedostaje.” - kaže nam Julijana Gašparović, gerontodomaćica. Ime kategorije ide ovdje Događanja Luka Kujundžić, dobitnik županijske nagrade u povodu Svjetskog dana učitelja 13 Svaka gerontodomaćica skrbi o 25 korisnika koje obilazi. S nekima se zadrži sat, s nekima i dva tri sata. Posjet gerontodomaćica nekima je i jedini susret s drugim ljudima. Dogodilo se čak da je uz pomoć gerontodomaćica jedna korisnica prvi puta nakon dvije godine izašla iz stana! “Grad participira u pokrivanju troškova zajedno s Ministarstvom. Uskoro ćemo dobiti i novi automobil kroz donaciju “Euroherca” od 50 000 kuna dok će ostatak do pune cijene automobila pokriti Grad Crikvenica. Na taj način bit ćemo u mogućnosti korisnicima kojima je to potrebno svakodnevno dostavljati i topli obrok.” - kaže Sanja Knežević. Koliki zapravo posao obavljaju zaposlenici Pomoći u kući možda više od svih riječi govori podatak da su u tri mjeseca (od 1. srpnja do 30 rujna) obavili čak 1879 obilazaka i pružili 5575 usluga svojim korisnicima. Svaka čast tim dobrim ljudima! D. Konestra Crikvenički Vjesnik - Glasilo Grada Crikvenice 13 CRIKVENIČKI VJESNIK Gradonačelnik Damir Rukavina sa suradnicima primio je dobitnike ovogodišnjih nagrada u akciji Hrvatske turističke zajednice „Volim Hrvatsku“. U kategoriji „Čovjek-ključ uspjeha u turizmu“, titulu najboljeg iznajmljivača ponijela je obitelj Stojčić iz Crikvenice, najbolja inspektorica je gospođa Nevenka Šegan, a Selce je osvojilo treće mjesto u akciji „Plavi cvijet“ koja se tradicionalno dodjeljuje najuređenijim mjestima na Jadranu. Crikveničani zadovoljni Ime kategorije ide ovdje Događanja Događanja Prijam za turističke laureate Jadranske igre 2012. Prijamu su nazočili obitelj Stojčić i gospođa Šegan, predstavnici Mjesnog odbora Selce i Turističke zajednice Grada Crikvenice. Gradonačelnik je naglasio kako su ovogodišnja priznanja dokaz kvalitete rada djelatnika u turizmu, te je izrazio zadovoljstvo što su taj trud i zalaganje prepoznati i na državnom nivou. 14 Europski tjedan kretanja 15 Kao i prethodne 3 godine, i ovo su ljeto duž obale obilježile Jadranske igre projekt kojemu je cilj, osim poticanja druženja mladih iz svih krajeva Lijepe naše, i promoviranje brojnih, mnogima možda i nepoznatih, manjih mjesta. Crikvenica u pokretu Crikvenička ekipa, iako ima najkraći staž, odličnom igrom i dugotrajnim pripremama, prva se plasirala za nastup u drugom polufinalnom susretu u Novom Vinodolskom. Pripreme su odrađivali u crikveničkoj gradskoj dvorani te na plivalištu gdje su trenirali leteći vaterpolo. U Novom Vinodolskom su se okupile ekipe s Raba, Paga, Lošinja i, naravno, iz Crikvenice. Nizom aktivnosti i domišljenih događanja u Crikvenici je obilježen Europski tjedan kretanja. Bilo je svega – od šetnje do uvale Pazdehova, bicikliranja do Selaca i natrag, planinarenja do Kavranove steni... Kuhali su se kotlići, umirovljenička udruga Sunce 14 Studeni 2012 pobrinula se za okrijepu planinarima, a nije manjkalo hrane ni u uvali Pazdehova. Posebno je pak atraktivna bila zumba na Trgu Stjepana Radića koju je prezentiralo stotinjak vježbačica – različite pripremljenosti i stilova, pa i osebujnih figura. Bitno je da je sve prošlo u veselju i pokretu, kako i priliči manifestacijama Europskog tjedna kretanja. D. Kn. O ovogodišnjem sudjelovanju crikveničke ekipe na Jadranskim igrama razgovarali smo s Josipom Frišom koji je bio zadužen za pripremanje naših natjecatelja. Ipak, njegova najvažnija uloga bila je motivirati naše igrače, tijekom samoga natjecanja, kako bi bili što bolji. CV.: Tko su bili članovi crikveničke grupe? Josip Friš: Ekipu uglavnom čine članovi sportskih ekipa ili bivši sportaši koji su se i dalje nastavili rekreativno baviti sportom. Ove godine članovi ekipe bili su: Nikola Bačić, Tomislav Kostrenčić, Luka Ivančić, Luka Radil, Adriano Car, Filip Cvetković, Atonio Visković, Drago Visković, Matija Ćapo, Domagoj Maček, Korina Maljković, Nina Barac, Emmi Miljković. Moram posebno pohvaliti našu žensku stranu ekipe. CV.: Kakav ste plasman postigli na ovogodišnjem natjecanju? J. F.: Ove godine plasirali smo se među osam ekipa, pobjedili smo u četvrtfinalu i bili treći u polufinalu. Dakle, bili smo peti. CV.: Jeste li zadovoljni plasmanom? J. F.: Zadovoljni smo zato jer biti peti od 350 prijavljenih ekipa je veliki uspjeh. Svake godine malim koracima napredujemo, a slijedeće godine se nadam finalnoj emisiji. CV.: Kako ste se pripremali? J. F.: Pripremamo se već četri godine kroz razna natjecanja. Ovih zadnjih sezona u ljetnim mjesecima pripremamo se na gradskom plivalištu. Pokušavamo se čim više približiti pravilima i improvizirati čim bolje i brže. CV.: Na kojim ste se kategorijama natjecali, vaš forte i slaba strana? J. F.: Najbolje se snalazimo u utrci magarca i penjanju po pršut, a još moramo puno raditi u potezanju konopa. CV.: Možete li se sjetiti koje anegdote s natjecanja? J. F.: Najsmješnije su same probe kada se isprobavaju različite varijante igre - bude padova, pogotovo kod vježbanja utrke magaraca. Moram spomenuti i jednu anegdotu od prošle godine kada smo bili domaćini igara uz izravan TV prijenos; prišao mi je tadašnji član ekipe, Davor Car (naš proslavljeni golman u VK Primorje) i rekao da ga je ovdje uhvatila veća trema nego kad igra za prvaka Europe. CV.: Vaša iskustva sa cjelokupnim projektom? J. F.: Ovakva manifestacija koja se događa u tvojem mjestu svakako znači mnogo za promidžbu mjesta, a ima i fenomenalan odjek u cijeloj našoj regiji. Želim se u ime cijele ekipe zahvaliti na podršci Marijani, Gordani i svim djelatnicima TZG Crikvenice. Katarina Kružić Crikvenički Vjesnik - Glasilo Grada Crikvenice 15 CRIKVENIČKI VJESNIK Mjesec bogatih sadržaja Oko nas Od 15. listopada do 15. studenoga tradicionalno je vrijeme Mjeseca hrvatske knjige, manifestacija koju Gradska knjižnica Crikvenica s entuzijazmom provodi svake godine. 16 Niz manifestacija već je održan, a posebno su važne one na promociji knjige i knjižnice među najmlađima. Organizirani su grupni posjeti predškolaca, pod nazivom Upoznajmo našu knjižnicu, tijekom kojih su pričane priče, kušani kolačići, a svi su besplatno učlanjeni u knjižnicu. Tijekom cijeloga Mjeseca hrvatske knjige u svim će odjelima Knjižnice korisnici moći vratitit zaboravljenu knjigu bez naplate zakasnine. U istom periodu posebnu pogodnost imaju umirovljenici koji se mogu besplatno učlaniti u knjižnicu i postati njenim korisnicima. Pod nazivom Osmjeh knjižnici organiziano su knjižnicu posjetili ili će to učiniti do 15. studenoga učenici nižih razreda osnovnih škola. Uz zakusku i razgovor o temama koje interesiraju učenike, a vezano uz rad Knjižnice, besplatno će se učlaniti prvašiće. Tijekom Mjeseca hrvatske knjige izložbeni prostor Knjižnice ponudio je zanimljivu izložbu autorice mr. Sc. Milke Tica s temom Perunike (Iris) koju je 2000. godine HAZU proglasila hrvatskim nacionalnim cvijetom. I na kraju spomenimo vrlo zanimljive književne večeri i susreti. „U nadi da ćemo uspjeti dogovoriti druženje i predstavljanje književnog opusa planiramo pozvati književnicu Sanju Pilić koja bi održala književnu večer za građanstvo u Gradskoj vijećnici 15. studenog i s tim susretom završio bi MHK. U okviru svog boravka u Crikvenici Sanja Pilić održat će i susret s učenicima osnovnih škola Vladimira Nazora i Zvonka Cara. U posjet učenicima za vrijeme MHK Gradska knjižnica dovodi i hrvatske književnike: Ljerku Car Matutinović i Šimu Ešića koji je i dobitnik ovogodišnje književne nagrade Crikveničko sunce za najljepšu pjesmu iz djetinjstva, u okviru Jadranskih književnih susreta. Ana Srdoč ADVENT U VILLACHU & VELDENU jednodnevni izlet 01.12.2012. cijena: 200 kn po osobi TVORNICA ČOKOLADE & GRAZ jednodnevni izlet 15.12.2012. cijena: 239 kn po osobi Polazak autobusa: Novi Vinodolski - Selce - Crikvenica - Rijeka Strossmayerova 2, 51000 Rijeka, CROATIA, Tel: +385 51 371 587, 371 588, Fax: + 385 51 372 285 www.solen.hr E-mail: solen@solen.hr 16 Studeni 2012 Program Centra za kulturu dr. Ivan Kostrenčić Vojo, tri naslova i Kazališna jesen Hrvatska reprezentacija u natjecanju Sigurno u prometu, u kojoj su i dvoje crikveničkih učenika, na Europskom prvenstvu Osmi u Europi dvoje bili naši učenici Marta Vukelić i Karlo Jelenović. Na Europskom natjecanju mlada repreznatacija Hrvatske osvojila je odlično osmo mjesto od ukupno 20 ekipa drugih država. To je najbolji rezultat unatrag 10 godina koji je postigla hrvatska reprezentacija na toj vrsti natjecanja. Najboljom se pokazala ekipa iz Češke, a drugo mjesto podijelili su timovi Rusije i Srbije. Centar za kulturu dr. Ivan Kostrenčić najavljuje bogat program događanja do kraja ove kalendarske godine. U Gradskoj galeriji otvorena je izložba Klaudije Hreljac Ninić pod nazivom Masline. U studenom će se održati izložba Vjekoslava Voje Radoičića Sunce od čera ili zaigranost ozbiljnošću života, koja se zbog bolesti autora nije održala u rujnu. Za prosinac se priprema skupna izložba većeg broja autora, koja će trajati do konca godine. Pri dovršetku su i tri knjižna naslova, čije objavljivanje očekujemo do konca godine: Vinodolski zbornik, Povijest primaljstva i porodništva u Crikvenici dr. Aleksandre Frković, te Šetnja kroz povijest Crikvenice. Bogata će biti i kazališna jesen. U organizaciji Centra za kulturu u Domu Selce bit će prikazane tri predstave. U srijedu 7. 11. 2012. u 20 sati na rasporedu je bila predstava Mire Gavrana Lutka. Glavni glumci ove predstave su Doris Pinčić i Robert Kurbaša. Priča prati muškarca kojega je nakon dugogodišnje veze ostavila djevojka, te on počinje živjeti sa ženom lutkom koja je najsavršeniji android proizveden u laboratoriju sa ciljem da usreći svakom muškarca. U četvrtak 22. 11. 2012. u 20 sati možete pogledati predstavu Čuj, ti... Kako se ono zoveš? redatelja Mate Gulina. U ovoj tragikomediji o ljudima treće životne dobi od kojih su svi digli ruke glume Mate Gulin, Jasminka Antić i Anđelko Babačić. U četvrtak, 6. 12. 2012. u 20 sati na repertoaru je predstava Borisa Kovačevića Ja, tata u kojoj igra Rakan Rushaidat. Cijena ulaznica za sve predstave je 30 kuna. Pokrovitelj Kazališne jeseni je Grad Crikvenica. Iva Baldo CV: Za svoj rad sa Martom i Karlom dobili ste i Oskar znanja. Što nam možete reći o toj nagradi? Hrvatska reprezentacija u Poljskoj Krajem rujna u Poljskoj je održano Europsko prvenstvo natjecanja pod nazivom Sigurno u prometu na kojem je nastupilo dvoje crikveničkih osnovnoškolaca Marta Vukelić i Karlo Jelenović. Odlučili smo se na razgovor s njihovim mentorom prof. Ivom Tkalecom kako bi nas pobliže upoznao s konceptom natjecanja i stazom koja ih je dovela do Europskog prvenstva. CV: Možete li nam objasniti kakvo je to natjecanje Sigurno u prometu? Ivo Tkalec: Ovu prometno edukativnu akciju već 19 godina organizira Hrvatski autoklub zajedno s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa te Agencijom za odgoj i obrazovanje. Natjecanje Sigurno u prometu provodi se za učenike osnovnih škola s ciljem da učenici dobiju temeljna znanja o prometnim propisima i sigurnosnim pravilima, te da što bolje svladaju vještinu vožnje biciklom. Natjecanje se sastoji od teorijskog dijela (provjere znanja o prometnim propisima i sigurnosnim pravilima) te praktičnog dijela natjecanja (upravljanje biciklom prema točno utvrđenom sadržaju). Svake se godine u ovoj prometno edukativnoj akciji obuhvati preko 20.000 osnovnoškolske djece. CV: Kako je izgledao put vaše ekipe do Europskog prvenstva. IT: Na školskom natjecanju sudjelovalo je 12 učenika Osnovne škole Zvonka Cara. Četvero učenika s najboljim rezultatima plasiralo se na županijsko natjecanje. To su bili Marta Vukelić, Karlo Jelenović, Dona Marić i Mateo Ćosić. Na županijskom natjecanju održanom početkom svibnja ekipa naše škole osvojila je prvo mjesto. To je treći put za redom da se osvaja županijska titula. Marta Vukelić, Karlo Jelenović i Dona Marić kao najbolji pojedinci plasirali su se na državno natjecanje kao dio tima županijske ekipe koja broji četiri učenika. Državno natjecanje održano je u Slavonskom Brodu krajem svibnja. Ekipa Primorsko-goranske županije osvojila je prvo mjesto, a Marta Vukelić i Karlo Jelenović prvo mjesto u pojedinačnoj konkurenciji zasebno za djevojčice i dječake. Dona Marić osvojila je šesto mjesto. Europsko prvenstvo održano je od 21. do 24. rujna u Poljskoj. Hrvatsku reprezentaciju činila su četiri učenika, od kojih su S povodom Ime kategorije ide ovdje Mjesec hrvatske knjige 2012. g. 17 IT: Najbolji učenici, pobjednici državnih i međunarodnih natjecanja u znanju, i njihovi učitelji i nastavnici mentori, nagrađeni su Oskarom znanja na svečanosti održanoj 16. lipnja 2012. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Oskarom znanja nagrađeno je 192 učenika, koji su osvojili prvo mjesto na jednom od 24 natjecanja u znanju, a pohvaljeno je 156 učitelja i nastavnika mentora, koji su ih pripremali i pratili na natjecanjima. Priznanje i nagradu za izvrsnost, znanje i zalaganje uručili su nam dr. sc. Željko Jovanović, ministar zanosti obrazovanja i sporta i Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje. CV: Kakvi su planovi za budućnost? IT: Moramo okupiti sasvim novu ekipu što nam predstavlja velik izazov. Marta i Karlo se ne mogu više natjecati jer su već bili državni prvaci. No, nadam se da će i nova ekipa ići njihovim stopama i imati mnogo uspjeha u natjecanju Sigurno u prometu. Uredništvo Crikveničkog vjesnika upućuje čestitke prof. Ivu Tkalecu, te Marti Vukelić i Karlu Jelenoviću. Također želimo mnogo sreće novoj ekipi u daljnjim natjecanjima. Iva Baldo Crikvenički Vjesnik - Glasilo Grada Crikvenice 17 CRIKVENIČKI VJESNIK Osvrt na turističku sezonu Zadovoljni iznajmljivači Reportaža Ime kategorije Gradskai radar ide ovdje VIŠE GOSTIJU, VIŠE NOĆENJA... Godišnja skupština Udruge privatnih iznajmljivača smještaja Crikvenička izletnička flota 18 Cjelokupna je crikvenička rivijera, znači Crikvenica, Selce, Dramalj i Jadranovo zajedno, u prvih osam mjeseci ostvarila ukupno 212 686 dolazaka (3,9% više u odnosu na 2011.) te 1 236 750 noćenja (5,3% više nego 2011.). Najviše gostiju bilo je iz Njemačke, potom Hrvatske, Slovačke, Austrije, Češke, Slovenije, Italije... Nešto više noćenja ostvareno je u privatnom nego u hotelskom smještaju. Marijana Biondić, direktorica Turističke Zajednice Grada Crikvenice, ističe da su ove sezone, u suradnji s raznim institucijama, udrugama, poslovnim subjektima, klubovima, društvima i volonterima, organizirane brojne manifestacije u Crikvenici, Dramlju, Jadranovu i Selcu. Program je uistinu bio bogat i raznolik, od zabavnih, kulturnih i sportskih pa do tradicionalnih događanja zbog kojih se mnogi od gostiju već godinama vraćaju, kao što su, primjerice Ribarski tjedan, Ribarenje s gostima i slično. Osim manifestacija koje se održavaju i nadopunjavaju novim sadržajima svake godine, poput Dana Ad turresa, Ribarskog tjedna i Primorskih noći u Crikvenici, Dana turizma u Selcu, Fešte od tune i Jakovarskih vesala u Jadranovu te klapskih večeri u Dramlju, ove je godine osmišljeno nekoliko novih manifestacija, koje su bile izvrsno posjećene. To su Dani Frankopana, središnja manifestacija u slavljeničkoj, 600. godini Crikvenice, u sklopu koje je promovirana i Pavlinska torta, novi crikvenički gastronomski suvenir. Tu je i nova etno 18 Studeni 2012 manifestacija (Sr)etno Selce, kojom je predstavljena vrijedna kulturnopovijesna baština Selca te Melodije s okusom mora u Dramlju, u sklopu kojih su u ugodnom ambijentu lučice Pazdehova nastupali Sandra Bagarić, Šajeta, Putokazi i Mirjana Bobuš. Za turiste su organizirani ribarenje, boćanje i jedrenje, a imali su priliku i na raznim radionicama naučiti neke nove vještine, poput pripremanja autohtonog crikveničkog jela "Crkveniške rupice". Od ostalih aktivnosti svakako treba izdvojiti intenzivnu promociju Rivijere Crikvenica, i to, između ostaloga, putem nove web stranice TZG Crikvenice, koja nudi opširan i raznovrstan sadržaj, zatim društvene mreže Facebook te brojnih tiskanih promotivnih materijala. Uz to, postavljena je nova turistička signalizacija u Crikvenici, koja je usklađena s vizualnim identitetom TZG Crikvenice, a ovisno o mogućnostima do kraja se ove godine planira nadopuna i obnova postojeće signalizacije u Dramlju, Jadranovu i Selcu. Atraktivni izleti brodovima S obzirom da su turisti često šetali i crikveničkom velom paladom uputili smo se i tamo da u razgovoru s brodarima saznamo kakva je bila njihova ponuda. Alga i Plima su brodovi namijenjeni promatranju podmorja. Nude panoramske vožnje uz crikveničku rivijeru, gledanje podmorja uz obale otoka Krka te kupanje u Šilu, više puta na dan uključujući i veoma atraktivnu noćnu vožnju uz reflektore. Brod Primorka nudi panoramske vožnje uz crikveničku rivijeru, te organizirane izlete do Vrbnika, Baške, Njivica, a prema dogovoru i do Senja i Opatije. Naročitu pozornost gostiju zaokupljao je cjelodnevni izlet oko Krka. Brod Elizabet nudi izlet na Rab i fish picnic. Izlet do Raba uključuje stanku u Baški, delfin safari te slobodno vrijeme u gradu Rabu. Izlet traje cijeli dan. Fish picnic podrazumijeva vožnju do Krčkog mosta, panoramske vožnje uz Klimno i Šilo, nastavlja se do Vrbnika gdje je degustacija žlahtine i rakije, te kupanje. Brod Tim-G organizira izlete do Vrbnika, Baške, Raba, špilje Biserujke, te panoramske vožnje uz crikveničku rivijeru. U izlete je uključen razgled gradova uz vodiča, ručak i kupanje. Slične izlete nudi i brod Roberta, s kojim se može otići do Raba, te do Vrbnika, Solina, Baške, Šila, Njivica, Klimna, te špilje Biserujke. Izleti uključuju razgled spomenutih mjesta, kupanje i ručak. Na rivi se mogu pronaći i taxi brodovi koji će goste odvesti do željene destinacije na otoku Krku ili crikveničkoj rivijeri. Brodari su zadovoljni odrađenom sezonom, iako „tradicionalno“ ističu da je svaka godina nešto lošija u odnosu na prethodnu. Iva Baldo 19 Čestitka najboljem iznajmljivaču Hrvatske: Tomo Radičević, Senko Smoljan, Ljubomir Stojčić (najbolji iznajmljivač) i Danor Matejčić Godišnja skupština Udruge privatnih iznajmljivača smještaja u Crikvenici prošla je u svečarskoj atmosferi, A kako i nebi – njihov član Ljubomir Stojčić proglašen je najboljim privatnim iznajmljivačem Hrvatske za 2012. godinu. A iza Udruge je i još jedna uspješna sezona u kojoj su privatni iznajmljivači opet dali nemali doprinos uspjesima crikveničkoga turizma. Crikvenička udruga iznajmljivača broji 402 člana i jedna je od najaktivnijih u Hrvatskoj. Na otvorenju pozdravio ih je zamjenik gradonačelnika Crikvebnice Senko Smoljan rekavši kako je Grad već plasirao uz pomoć banaka oko 5 milijuna kuna povoljnih kredita (Grad participira u djelomičnoj subvenciji kamata) za turizam i kako je u pripremi nova tranša. O pogodnostima kreditiranja govorili su predstavnici Erste banke. A s mogućnošću izravne suradnje s jednom od najvećih svjetskih agencija koje pro- daju hrvatskle destinacije u svijetu, njemačkim „Adrialinom“ skupštinare je upoznala suvlasnica Ankica Šojat. U radnom dijelu skupštine najprije je potvrđen stari Upravni odbor, na čelu s Donorom Matejčićem, za kojega su skupštinari zaključili da je dobro radio. Potom je nadahnuto govorio predsjednik Hrvatske udruge privatnih iznajmljivača Tomo Radičević. On je posebno naglasio kvalitetne pomake u turizmu koji su se dogodili dolaskom novoga ministra turizma. Pohvalio je i crikveničku turističku zajednocu koja iznajmljivačima omogućava internetsku prijavu gostiju. Naglasio je i kako su iznajmljivači uključeni u izradu Strategije hrvatskoga turizma. Program za 2013. „Ono što trebamo u Crikvenici to je nov turistički proizvod, novu koncepciju gradske plaže, puno više popratnih sadržaja – jer što naši gosti mogu raditi kad pada kiša? Treba nam i zoniranje destinacije, jer nije isto primati goste u prvom redu kuća uz more ili u Gornjem kraju“. – rekao je Radičević Govoreći o planovima za 2013. Godinu zaključeno je kako se iznajmljivači moraju upoznati s propisima EU na tom području, kako treba težiti uvođenju besplatnog bežičnog interneta, između ostaloga, a kao jedan od važnih zaključaka je i prijedlog da iznajmljivači narednoga ljeta organiziraju „Veče iznajmljivača“ na Trgu Stjepana Radića. „Moramo živjeti sa zajednicom, ne možemo samo uzimati a ništa davati. Ima nas 1600 od Selca do Jadranova i vjerujem da svi zajedno možemo Crikvenici podariti jednu feštu“ – zaključio je Tomo Radičević. D. Konestra Crikvenički Vjesnik - Glasilo Grada Crikvenice 19 CRIKVENIČKI VJESNIK NOŠNJA OTRGNUTA ZABORAVU pobrinuli su se članovi KUD-a Vatroslav Lisinski, tamburaška sekcija i folkloristi koji su plesali primorske plesove. Svoje stihove su kazivale Ljerka Car Matutinović i Slavica Car Frišova. Nagrada Grada Crikvenice za životno djelo, posthumno: IVAN MANESTAR Ime kategorije Naši ljudi ide ovdje Promocija knjige o crikveničkoj narodnoj nošnji U ime Grada Crikvenice predstavljanju knjige su nazočili Melanija Milat Ružić, Silvija Crnić i Senko Smoljan. 20 U prepunom lapidariju hotela Kaštel predstavljena je knjiga ''Crikvenička nošnja''. Knjiga je rezultat dugogodišnjeg rada mnogih Crikveničana među kojima valja istaknuti Anku Pravdicu, Dubravku Ivančić, Ratka Belobrajića i Marijana Jurinčića. Oni su godinama sakupljali materijale o crikveničkoj nošnji, te su uz pomoć Katedre Ča- kavskog sabora Kotor i Gradske knjižnice Crikvenica ostvarili svoj san – izdavanjem ove knjige od zaborava je sačuvana naša nošnja, njeni dijelovi i način veza. Uvodnu riječ o nastanku knjige o narodnoj nošnji govorila je prof. Marija Gračaković. Za glazbeni dio večeri Uz svesrdnu pomoć mnogih Crikveničana koji su sačuvali dijelove nošnje, stomanju nabranicu, sarzu i kas, berhan od svilnice, nabrani črljeni fijoki i ostale dijelove crikveničke narodne nošnje, obnovila se nošnja vrijednim rukama Nevenke Pelić, Vite Kozine i Kornelije Barac. Svi oni koji nisu imali priliku vidjeti kako izgleda crikvenička narodna nošnja mogu ju pogledati u prostoru crikveničke Gradske vijećnice. 21 Iva Baldo Čitatelji suradnici Aktivni glazbenici iz Selca Tijekom dva ljetna mjeseca u Selcu se održavaju promenadni koncerti Limene glazbe Selce. Koncerti se održavaju svakoga četvrtka pred mnogobrojnom i zadovoljnom publikom. Svojim repertoarom selački glazbenici predvođeni dugogodišnjim dirigentom i dobitnikom Nagrade Grada Crikvenice za životno djelo Čedomirom Lončarićem 20 Studeni 2012 umnogome obogaćuju ljetne priredbe u Selcu. Već nekoliko ljetnih sezona u tome im se pridružuje i mješoviti pjevački zbor KUD-a Neven iz Selca, svake nedjelje u večernjim satima, na Trgu Harmica. Svojim nastupima oduševljava domaće i strane turiste koji provode odmor Matija Pilaš (unuk), Sanja Šubat, Dragan Magaš, Mirjana Manestar i Damir Rukavina poslije dodjele Nagrade Grada Crikvenice u ovom lijepom ljetovalištu. U njihovu su repertoaru primorske pjesme među kojima i njima najdraže: Selce lipo i O lipo moje Selce. Glazbenici iz Selca aktivni su i tijekom cijele godine pa će tako biti i na blagdan sv. Katarine koji se u Selcu slavi 25.11. Tekst i foto: Ivan Šamanić Svaka je biografija, pa ma kako bogata bila, samo suhoparan, gotovo bismo rekli statistički zbir aktivnosti nekoga čovjeka. Ne valja ju ipak zanemariti jer u njoj je kostur priče, pa i onoga što zovemo – životnim prioritetima onoga o kome biografija priča. No da bismo doista upoznali onoga o kome biografija iznosi činjenice i datume, valja porazgovarati s ljudima koji su ga poznavali, koji su mu bili najbliži, s kojima je dijelio skrivene, nikad možda glasno izrečene misli. Biografija Ivana Manestra, posthumno nagrađenog Nagradom Grada Crikvenice za životno djelo bogata je biografija. U njenu je središtu činjenica da je Ivan bio prvi i jedini zapovjednik 155. Brigade (Crikvenič- ke brigade) Hrvatske vojske. I to je, bez sumnje izuzetan doseg, jer Ivan nije bio samo zapovjednikom, bio je i osnivač te brigade. Kao osoba zadužena za vođenje teritorijalne obrane ondašnje Općine Crikvenica Ivan je u hipu prepoznao trenutak i povijesnu odgovornost. Nije časio – stavio se na čelo i već je u listopadu 1991. godine brigada bila ustrojena – čak dva mjeseca prije nego je službeno formirana. Prošao je s brigadom njen zapovjednik možda i najteži ratni put – prvu ratnu zimu, negdje po vrletima na sjevernoj strani Velebita, tamo gdje je prečesto zasjeda ili kukavičji postavljena mina mogla odnijeti život. Za svoj nije mario toliko koliko za život „te djece, kako je zvao pripadnike brigade, koja su gore na snijegu, buri, pred neprijateljskim nišanom“. Kaže nam njegova supruga, najradije bi ih svih sam bio zamijenio, ali nije mogao. Vodio je zato duge noćne telefonske razgovore s majkama „te djece“, tješio, objašnjavao, olakšavao im život koliko je mogao. „Uvijek je znao reći – ja sam ih gore poslao, kako neću za njih strijepiti, brinuti se“, kaže nam Mirjana držeći u rukama njegovu fotografiju. „Bil je pravi vojnik, tih, naizgled vrlo miran, ali znala sam da je ispod toga velika briga za momke. Nije puno govoril o poslu. Jedino što je nas ukućane povezivalo tih dana s njegovim poslom Crikvenički Vjesnik - Glasilo Grada Crikvenice 21 CRIKVENIČKI VJESNIK Naši ljudi Trećega rujna u osam sati ujutro zazvonilo je školsko zvono i označilo završetak ljetnih praznika. Brojni đaci okupljeni pred školom prepričavaju svoje ljetne doživljaje. Đaci prvaci s nestrpljenjem očekuju susret sa svojom učiteljicom i školskim torbama. U očima roditelja sjaje suze radosnice i ponosa, jer su njihova djeca već velika i kreću u novu životnu pustolovinu. U Osnovnu školu Zvonka Cara ove je školske godine krenulo 408 učenika, uključujući i Područnu školu Selce te odjel u Thallasotherapiji. Od toga je 24 učenika u prvom razredu u matičnoj školi, te 10 prvašića u područnoj 22 bila je gotovo neprekidna zvonjava telefona. Bil je pravi vojnik, ali i pravi Primorac, nije od toga radio ni spektakle niti tražio zasluge – shvaćao je to kao svoju obavezu, dužnost, pa rekla bih i čast.“ Ali, kada kaže Primorac, Mirjana ne misli samo na osobinu Primoraca da se ne žele isticati. Ivan Manestar bio je Primorac svim svojim habitusom. Već odabirom građevinske škole i struke pokazao je sklonost prema tradiciji svoga crikveničkoga kraja – ne kaže se uzalud da su Crikveničani izgradili dvije trećine Rijeke. Naravno da je kao građevinski tehničar završio u školi rezervnih oficira inžinjerije prijašnje države. Primio je i u prošloj državi niz priznanja za svoj rad – jer raditi predano, pošteno i bez ostatka – to je bio Ivan Manestar, i tu je bio pravi sin svoga podneblja. I ma koliko nije bio od velikih riječi, kako kaže Mirjana, bio je od djela. U vojsci, ali i u ribolovnom društvu, kad je trebalo izgraditi i urediti društvene prostorije, kad je trebalo zasukati rukave – eto njega. „Pa i kad je trebalo istesati sav kamen za vikendicu koju je gradio - da bismo imali kadi uživat u starosti – kako mi je znao reći.“ – spominje se sada Mirjana. 22 Studeni 2012 Slagal se je sa svima. „Ja neznam ima li u Crikvenici čovjeka s kojim nije bio dobar“ – domeće Mirjana. U Ribarskom društvu, rukometnom klubu, mjestu. „Volil je delat, volil je kamik i volil je bit u društvu – eto takvim ću ga pamtit. Naravno i kao čovjeka s kojim sam osjećala punu slobodu. Trudio se da u obitelj ne donosi probleme s posla.“ Ivan Manestar dobio je u životu niz priznanja. Nagrađivan je za svoj rad brojnim priznanjima, među najdražima, kako nam kaže Mirjana, je bila Spomenica domovinskoga rata koju je dobio kada je promaknut u čin pukovnika Hrvatske vojske i koju je potpisao predsjednik Franjo Tuđman. Nagrada Grada Crikvenice? Veliko priznanje, veće no što se na prvi pogled može nekome činiti. Jer to je priznanje ljudi s kojima nagrađeni dijeli svaki trenutak, ljudi s kojima si cijeli život. „Da, vrlo mi je drago zbog te nagrade. Posebno što je za nagradu predložen od suboraca. Osjećala sam se ponosno prilikom dodijele, i ja i naš unuk koji je bio samnom. Ali, u jednom sam trenutku pomislila – kako bi se Ivan osjećao, što bi on u tom trenutku osjećao, rekao. I znam, bio bi ponosan, ali vjerujem i da bi mu bilo neugodno. Jer on nije mario za nagrade, pa ma kako važne i drage bile. Smatrao je da treba raditi i da je najveća nagrada čovjeku ako dobro odradi posao kojega obavlja.“ Mirjana svakodnevno odlazi na Ivanov grob i kaže svakoga se dana uvjerava s kakvim je čovjekom živjela. „Znate, kad živite s nekim, tko još uz to ne priča puno o onome što radi, pitanje je koliko ste u stanju spoznati njegovu, recimo to, veličinu ili ulogu u zajednici. Danas kad idem na groblje i kad sretnem ljude, svi do u jedan govore mi kakav je velik čovjek bio. Tvoj Ivan bio je ljudina, kažu mi ljudi. A ja se još jednom sjetim tiha nenametljiva supruga koji je radije davao nego primao.“ I tu se Mirjanine oči napuniše suzama, slika zadrhta u rukama. I mi koji ga nismo poznavali, kroz ovaj smo razgovor i kroz njegovu biografiju spoznali o kakvu je čovjeku bila riječ – da, bio je ljudina! Damir Konestra školi. Učiteljice đaka prvaka su Marijana Barac Tomić i Lukrecija Stilin. U Osnovnu školu Vladimira Nazora krenulo je ukupno 435 učenika, uključujući i Područnu školu Dramalj, te Područnu školu Jadranovo. Đaka prvaka ima nešto više nego u susjednoj osnovnoj školi: u matičnoj školi ih je 32 podijeljenih u dva razredna odjeljenja, u PŠ Dramalj 9, a u PŠ Jadranovo 10. Učiteljice prvašića u matičnoj školi su Tatjana Vukić i Marijana Pohl. U Dramlju prvašiće će slova i brojke učiti Rosanda Čabrijan, a u Jadranovu Sanja Sladić. Kao i svake školske godine učenicima su za rad potrebni udžbenici. U Osnovnoj školi Zvonka Cara organizirana je razmjena udžbenika na način da svaki učenik koji je donio udžbenike za slijedeću generaciju i sam dobije poneki udžbenik prethodne generacije. Razmjena udžbenika se obavljala i privatno na način da su se roditelji međusobno dogovarali. U Osnovnoj školi Vladimira Nazora nije bilo organizirane razmjene udžbenika, već se ona odvijala privatnim putovima. Želimo svim učenicima puno uspjeha i dobrih ocjena u novoj školskoj godini! Iva Baldo Ime S povodom kategorije ide ovdje PRVI DAN ŠKOLE 23 DANI KRUHA UREĐENJE DVORIŠTA VRTIĆA I ove godine u Dječjem vrtiću Radost prigodno su obilježeni Dani kruha dani zahvalnosti za plodove zemlje. Djeca su mogla sudjelovati u mnogobrojnim aktivnostima popraćenim mnoštvom raznovrsnih sadržaja i poticaja. Kroz igru i istraživanje učili su o procesu nastajanja kruha, o njegovoj važnosti za život i zbrinjavanju ostataka te o pravilnom načinu prehrane. Molitva i blagoslov proizvoda, koji su za djecu i djelatnike obavili velečasni Bunoza i Popović, obavljen je 16. listopada u dvorani vrtića u Crikvenici i 17. listopada u Jadranovu. Dio blagoslovljenih proizvoda doniran je korisnicima Pomoći u kući. Na taj način djeci od najranijeg doba približavamo i potičemo ih na dijeljenje, empatiju i solidarnost. U Jadranovu je ispred Konzuma organizirana prodajna izložba krušnih proizvoda, a prihod od prodaje namijenjen je za potrebe vrtića. M. M. Prva etapa uređenja dvorišta Dječjeg vrtića Radost je pri kraju. Treba obaviti još samo hortikulturne radove. Radovi na uređenju krajobraza istočnog dijela dvorišta obuhvaćali su rekonstrukciju prilaznog puta, podizanje rubne ograde, nasipavanje i ravnanje terena, nasipavanje plodne zemlje, sadnju primorskog bilja i drveća te zatravnjivanje terena. Postavljeno je šest novih igrala koja su prilagođena djeci predškolske dobi različitih sposobnosti. Postavljene su i posebne antitraumatske i antistre- sne podloge koje ublažavaju eventualni pad ili ozljedu djeteta. Nova igrala uključuju tobogane, klackalicu, njihalice, stol i stolice i kućicu za igru, a omogućiti će kvalitetnu igru, razvijanje motoričkih sposobnosti i druženje Izvođači radova su Jela d.o.o. i GKTD Murvica iz Crikvenice, te Abraxas iz Zagreba. A.S. Crikvenički Vjesnik - Glasilo Grada Crikvenice 23 CRIKVENIČKI VJESNIK Sport Leo Brnić je ponos Crikvenice 24 U povodu vrhunskih sportskih rezultata koje je postigao Leo Brnić, osvajanjem najprije europskog a potom i svjetskog prvenstva u brzinskom izbijanju, gradonačelnik Crikvenice upriličio je prijam na kojem su uz Lea bili i njegov dugogodišnji trener Čedo Vukelić te potpredsjednik Hrvatskoga boćarskoga saveza i predsjednik BK Vargon iz Rijeke, u kojem Leo igra, Davor Ćuška. Uručujući Leu prigodnu novčanu nagradu, gradonačelnik Damir Rukavina je naglasio kako je tijekom oba natjecanja cijela Crikvenica bila uz Lea, vjerujući u njegovu pobjedu. Najvišim postoljem na najvećoj europskoj i svjetskoj smotri Leo Brnić je pronio i ime Crikvenice, postavši njenim vrhunskim sportskim ambasadorom – rekao je gardonačelnik Rukavina Dugogodišnji Leov trener Čedo Vukelić naglasio je posebno Leovu predanost treningu jer se samo trudom neosporni talent može izbrusiti do zlatnoga sjaja. Uspjeh je morao doći, kaže Vukelić, jer „od 8 brzinskih disciplina Leo je hrvatski rekorder u 7, a ujedno je i svjetski prvak do 23 godine“. Crikvenički europski i svjetski prvak ponikao je u kraju u kojem je boćanje autohton i cijenjen sport i koji je prava kolijevka vrhunskih boćara, naglasio je Davor Ćuška, dodajući kako je tvrtka Vargon zaposlila Lea i tako stvorila uvjete za njegov daljnji sportski razvoj. „Treniram četiri puta tjedno po tri sata, na jogu, ali i doma svakodnevno pretrčim „brdo“ kilometara. Zahvaljujem roditeljima, prije svega, koji su od moje rane mladosti imali strpljenja i pratili me na svakom treningu i natjecanju. Cilj mi je obraniti naslove i dostići Francuza Sebastiana Gaila koji drži svjetski rekord s 51 izbačajem i isto toliko pogodaka u pet minuta“ – rekao je zahvaljujući na prijemu i nagradi Leo Brnić. D. Knez Stolnotenisačice Crikvenice suvereno vladaju 1. Hrvatskom ligom – zapad Pet od pet Zagreba okončana je pobjedom u Svetoj Nedjelji. U Stolnoteniskom klubu Crikvenica vjeruju kako će njihove „cure“ zadržati dobru formu i uspjeti zadržati sadašnju čelnu poziciju do kraja prvenstva. Trener Marko Marčelja i igračice Nives Macukić, Tea Božičković, Diana Pećanić i Elena Košuljandić Za nama je pet kola Prve hrvatske stolnoteniske lige – zapad (u trenutku dok pišemo tekst) a stolnotenisačice Crikvenice znaju samo za uspjeh. Pet nastupa – pet pobjeda i to svaka rezultatom 4:1. 24 Studeni 2012 „Padale“ su redom najprije susjede iz Jadranova, potom Zagrebčanke iz Marathona, pa stolnotenisačice Jaske iz Jastrebarskog, potom je Crikvenica slavila i u Zaboku protiv istoimena kluba. Turneja okolicom A da u klubu itekako brinu o budućnosti svjedoči i akcija promocije stolnoga tenisa u crikveničkim osnovnim školama koja je obuhvatila oko 400 učenika. Upoznavanje najmlađih s ljepotama i sportskim izazovima stolnoga tenisa donijelo je i prve rezultate – desetak novoprimljenih najmlađih koji će se okušati u „ping-pongu“ i tko zna, možda za koju godinu i sami postati vrhunski igrači. D. Knez NAŠE ZDRAVLJE: piše dr. med. Ivo Belan Izvanredan mikroklimatski položaj Crikvenice Znanost koja proučava svojstva i utjecaj vremenskih stanja na čovjeka, životinje i biljke zove se klimatologija. Smatra se da taj naziv potječe još iz stare Grčke od oca medicine Hipokrata, koji je mislio da klima ovisi samo o kutu pod kojim sunčane zrake obasjavaju Zemlju. Danas klimatologija spada u grupu egzaktnih prirodnih nauka i ubraja se u širu znanost meteorologiju. Medicinska klimatologija je znanost koja proučava utjecaj klime, vremena i kozmičkih faktora na čovjeka. Ljekovitost nekog kraja ili područja rezultat je meteoroloških utjecaja i individualnog načina reakcije organizma. Klimatologija je reaktivna terapija. Sastoji se od shodnog doziranja klimatskih podražaja radi izazivanja ljekovitih reakcija funkcionalno poremećenog organizma. Upravo ta podražajna klima je karakteristična za naše primorje, u kojem vidno mjesto među klimatsko lječilišnim centrima drži i Crikvenica. Medicinski povoljna klima mora biti, dovoljno podražajna, ali bez većih odstupanja od fiziološki podnošljivog vremenskog zbivanja. Klimatološka istraživanja su pokazala da Crikvenička rivijera zadovoljava i taj uvjet. Što se kada liječi Kratki pregled indikacija za klimatoterapiju, prema godišnjim dobima (u visinama i na moru) izgleda ovako: Proljeće kao period naročito izraženog neurohormonalnog zbivanja povoljno je za liječenje vegetativnih disregulacija, alergija i depresija. Ljeto, kad dominiraju sunčani dani, mogu se liječiti neke kožne bolesti (psorijaza, neki egzemi), vanplućna tuberkuloza, reumatizam. Ljeto je pogodno za sportskorekreativne aktivnosti (plivanje, veslanje, jogging itd.), a to znači za fizičko i psihičko jačanje organizma, osvježenje nakon stresnog i ubrzanog životnog ritma i, konačno, za pravo odmor. Jesen je obično sezona koja može biti posebno osjetljiva i opasna za srčanožilne bolesnike. Za njih se preporučuju klimatski povoljna mjesta na moru i u sredogorju. Ime kategorije ide ovdje Sport Prijam za svjetskog i europskog boćarskog prvaka 25 Zima se daleko lakše podnosi na moru, dok je na kontinentu za mnoge teško podnošljiva. Cijela godina je pogodna za rekonvalescente i kataralne infekcije dišnih organa. Talasoterapija je medicinska primjena prirodnih, fizičkih i kemijskih faktora koji su svojstveni moru i primorju (morska voda, morski peloidi, obalni mineralni izvori i drugo). Kod nas je početak izgradnje Opatije (1875. godine) kao morskog klimatskog lječilišta i pretvaranje niza primorskih krajeva u oporavilišta i lječilišta bila osnova naše talasoterapije. Utvrđeni su povoljni učinci talasoterapije kod povišenog krvnog tlaka, u rekonvalescenciji i rehabilitaciji bolesnika koji su preboljeli infarkt, kod kroničnog bronhitisa, astme, tvrdokornih egzema i drugih kožnih bolesti. Pogrešno je mišljenje da su samo ljetni mjeseci pogodni za provođenje talasoterapije. Iskustvo je pokazalo da u čitavom nizu oboljenja, pacijenti i zimi na našem primorju mogu imati znatne koristi. Pri provođenju talasoterapije koristi se more u obliku toplih kupki u bazenu i kadama te plivanje na otvorenom moru. More se koristi i za inhalacije kod bolesti nosa, ždrijela i grkljana. Znanstvena istraživanja su pokazala da područje Crikvenice ima sve klimatske i bioklimatske preduvjete za razvoj zdravstvenog turizma Vezano uz klimatske faktore, velikom broju pacijenata pogoduju i sjeveroistočni vjetrovi. Kod talasoterapeutskih tretmana dolazi do poboljšanja ne samo u respiratornim tegobama, nego i kod mišićnih i koštanih oboljenja. Još pred stotinu godina Crikvenica se počela razvijati kao morsko kupalište i klimatsko lječilište. Može se pohvaliti vrlo ugodnom klimom s ne prevrućim ljetima i blagim zimama, čistim zrakom i zdravim, lokalno uvjetovanim sustavom vjetrova. Ukratko rečeno, već potkraj 19. st. primijećeno je da se Crikvenica nalazi na izvanrednom mikroklimatološkom položaju. Znanstvena istraživanja su pokazala da ovo područje ima sve klimatske i bioklimatske preduvjete potrebne za razvoj zdravstvenog turizma. dr. Ivo BELAN Crikvenički Vjesnik - Glasilo Grada Crikvenice 25 CRIKVENIČKI VJESNIK Vrijeme konsolidacije – kaže nam Dino Mandžuka, potpredsjednik Košarkaškog kluba Crikvenica. Dobri rezultati došli su unatoččinjenici da su klub napustila četvorica iskusnih i vrlo kvalitetnih igrača. Veljačić i Stipčić su otišli u Kvarner 2010, a Matić i kapetan Antić prestali su s aktivnim igranjem. Došli su braća Konjević, Igor i Davor iz Kraljevice. „Mislimo da je najsvrsishodnije igrati s domaćim igračima i to je naša intencija. Za sada se pokazuje kao pravi put. Ne želimo ulogu favorita u koju nas neki guraju. Želimo raditi u miru, razvijati igrače i postići najviše što ova momčad može u ovom trenutku“ – reče nam na kraju Mandžuka. Sport Duga tradicija, obećavajuća budućnost 26 Start Maratona Crikvenički plivački klub osnovao je 1932. godine crikvenički apotekar Vlado Smokvina, reprezentativac u plivanju, koji je 1924. godine sudjelovao na Olimpijskim igrama u Parizu. U to je vrijeme bio član, plivač, potom i trener riječke "Viktorije" (danas "Primorja"). Danas klub ima registirano oko 80 plivača te 30–tak vaterpolista. Niska vrhunskih plivača i vaterpolista Počeci plivanja u Crikvenici vežu se uz 1910. godinu kada je organizirano lječilišno prvenstvo, a tada je počeo i najpoznatiji i najstariji plivački maraton u Hrvatskoj: Šilo – Crikvenica. U Crikveničkom plivačkom klubu od početka djeluju plivanje, vatrepolo i skokovi u vodu a na taj način klub i danas djeluje. Plivanje je prije bilo samo ljetni sport (bez bazena) te postoje podaci kako se je 1939. godine u Crikvenici održalo prvo „Damsko prvenstvo“, a isto tako i neka prvenstva tadašnje države. Tijekom godina u klubu su izrasla velika plivačka i vaterpolska imena, hrvatski reprezentativci: Smokvina, Župan, Vimer, Potočnjak, Baretić, Finci, Matejčić, Stipanić, Gržičić, Car, Rubčić itd. Predsjednik kluba Eduard Ripl ističe kako CPK dugi niz godina veliku suradnju ostvaruje s "Primorjem" (nekadašnja "Viktorija") te sami sebe 26 Studeni 2012 Ovogodišnji pobjednici Maratona nazivaju „mlađim bratom Primorja“. Godine 1948. značajan uspjeh doživjeli su ulaskom u 1. ligu, no zbog niza problema u klubu i nedostatka sredstava morali su odustati. Već skoro 40 godina postoji i potreba za gradnju bazena, no i dalje je to samo želja. Predsjednik CPK-a ističe kako se plivači tijekom zimskih mjeseci na razne načine pokušavaju snaći za treniranje, pa tako od listopada do prosinca treniraju u hotelskim "kadama" koje su dugačke 10 -12 metara, a koriste i riječke bazene kad je to moguće. Napredak traži bazen Kako danas plivanje i vaterpolo više nisu samo ljetni sportovi naredni korak u razvoju ovih sportova u Crikvenici mora biti gradnja zimskoga bazena. Zadnjom rekonstrukcijom plivališta, tijekom 1978. i 1979. godine stvorili su se bolji uvjeti za treniranje prilikom ljetnih mjeseci, pa se klub počeo baviti obukom neplivača, te treniranjem i natjecanjem u vatrepolu. Kroz obuku neplivača tijekom ljetnih mjeseci obuči se 40–50 djece, domaćih i turista, da se mogu održavati na vodi, a dio djece prođe i školu plivanja. Vaterpolisti su uspjeli ući u drugu ligu ali zbog nemogućnosti cjelogodišnjeg treniranja morali su odustati od viših rangova. Važno je istaknuti kako su u plivačkom klubu stasala mnoga poznata imena vaterpola poput Cara, Rubčića – većina njih je započela svoje karijere u CPK – a i nastavila u "Primoju" i dugim klubovima. U posljednje vrijeme posebne uspjehe bilježi plivačka selekcija kluba – tri godine za redom plivači i plivačice su najbolji u kategoriji B ligaša Hrvatske (B liga – namijenjena klubovima koji nemaju bazena). No, usprkos lošim uvjetima i (ne)mogućnostima trenianja, plivačice su uspjele ispunjavati norme za Državna prvenstva. Maraton Crikvenički plivački klub se može pohvaliti i najpoznatijim hrvatskim maratonom: Šilo – Crikvenica. Maraton je započeo osnutkom kluba uz pomoć tadašnje turističke organizacije Crikvenice. Posljednjih dvadeset godina maraton se održava u organizaciji Grada, a u Savezu za daljinsko plivanje registriran je kao najstariji. Uz to crikvenički je maraton i jedan od najatraktivnijih, s najvećim brojem sudionika, kako zbog atraktivne dionice tako zacijelo i zbog tradicionalno dobre organizacija. KRISTINA GRUBIŠIĆ „Čini se da je najgore prošlo, s ovom pobjedom. Bez trenera smo ostali dva tjedna prije početka prvenstva - u najgore vrijeme. Tek sada ćemo, vjerujem, proigrati, jer siguran sam da imamo ekipu za prvih pet mjesta. Trebalo nam je sigurnosti – na tri utakmice smo na poluvremenu vodili i na kraju izgubili“ – kaže Prpić. Prpića uz ovu pobjedu jednako raduje i pogled na klupsku blagajnu. Još je u crvenome, ali – „startali smo s 350 000 kuna minusa, sada smo u manjku tek 80 000 a očekujemo još neke uplate. Napišite – najveći nam je dužnik Štimac, odnosno njegova Thalasotherapia. Po ugovoru trebali bi nam uplatiti 40 000 kuna, ali otkako je Štimac postao selektor nisu uplatili ni kune. Očekujemo još neke sponzorske uplate (Privredna banka na primjer) tako da vjerujem da ćemo godinu zavr- 27 Rukomet Košarkaši u akciji: Alen Mandžuka, Marin Komadina, Marko Benić Došla je pobjeda, to je najvažnije. Sada se lakše diše! Među crikveničkim nogometašima to je mantra koja se počela ponavljati nakon osmoga kola u kojemu su zabilježili prvu pobjedu. Nakon smjene trenera, podosta „prometne“ svlačionice uoči prvenstva čini se da je ekipa „našla sebe“. Razgovaramo s predsjednikom (i on je novijeg datuma) Markom Prpićem. Ime kategorije ide ovdje Crikvenički plivački klub Nogometaši, rukometaši i košarkaši s novim su trenerima startali u nova ligaška natjecanja šiti s minimalnim gubitkom. Na žalost još najmanje 2-3 godine ne možemo računati na ozbiljnije sudjelovanje naših juniora u prvoj momčadi – tu kasnimo, a i to utječe na troškove“ – zaključuje Prpić. Košarkaši Među košarkašima radost dobrog starta – u prva tri kola stigle su i tri pobjede što bi mogla biti najava dobre sezone. „Tri od tri doista je dobra najava. Prošle smo godine s trenerom Marijanom Manceom ostvarili najbolji rezultat u povijesti kluba. Na žalost, on je imao druge planove u koje se mi nismo mogli uklopiti i došlo je do sporazumnoga raskida. S namaje ponovo Igor Prtorić koji je do prije desetak godina bio dugogodišnji član kluba. Startao je izvrsno, vjerujemo da će i on i ekipa nastaviti ovako tijekom cijele sezone“ Rukometaši su u slučnu položaju kao i nogometaši. Novi trener, dosta novih (vlastitih) igrača i promjenjivi rezultati. „Najmlađa smo ekipa u 1 ligi, osim golmana Galića, svi su igrači domaći. Ekipa je još zelena nema konstante u rezultatima, ali vjerujem da smo na putu da ponovo stvorimo generaciju 90-tih koja je izborila premier ligu“ – kaže nam Robert Josip Manestar, predsjednik rukometnog kluba. Ovogodišnji je cilj crikveničkih rukometaša o(p)stati u 1. ligi i potom se dizati prema vrhu, svojim igračkim kadrom. „S trenerom Čagljom smo se razišli prijateljski. Klub nije mogao zadovoljiti njegove ambicije – borba za vrh. Žao nam je, ostavio je dubok trag i stručno i pedagoški. Mislim da smo u Egonu Paljaru našli adekvatnu zamjenu. D.K. Trening malih nogometaša Crikvenički Vjesnik - Glasilo Grada Crikvenice 27 Obilježavanje Dana neovisnosti Zajednička Delegacija Grada Crikvenice i udruga hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, na čelu s gradonačelnikom Damirom Rukavinom, položila je u povodu Dana neovisnosti vijence i zapalila svijeće u znak sjećanja na poginule za Domovinu na središnjim križevima na grobljima u Selcu, Crikvenici, Dramlju i Jadranovu te u Parku hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. ZIMSKI RED VOŽNJE GRADSKOG AUTOBUSA 28 Studeni 2012
© Copyright 2024 Paperzz
