Godina VIII. Broj 76 1. siječnja 2011.
REGIONALNI INFORMATIVNO-POLITIČKI MAGAZIN
Sretan i blagoslovljen Božić
i nova 2011. godina!
INTERVIEW
Mons. Mijo Gorski: Društvo bez Boga
je mrtvo društvo,
GLAS ZAGORJA osuđeno na propast
1
2
GLAS ZAGORJA
SADRŽAJ
impressum
iz sadržaja:
• Direktorica društva:
Tanja Gregurović
• Glavni urednik:
Zvonko Franc
• Zamjenik glavnog urednika:
Drago Kozina
11
• Redakcija:
Nada Vincelj, Monika Briševac,
Dragan Kušec, Tomislav Lež
• Vanjski suradnici:
Zdravko Mršić, Zlatko Vitez, Vlasta Krklec,
Milorad Videković, Kristina Pavlović, Milivoj
Pašiček, Rajko Fureš, Nikola Dunaj, Elvis
Lacković, Ana Kruhak, Dunja Horvatin,
Mario Krog, Darko Fiket, Maja Šimunić,
Dražen Zetić, Stjepan Kralj
• Direktorica marketinga:
Renata Novak
ZDRAVKO MRŠIĆ
Skora proslava Isusova rođendana prigoda je da Crkva i kršćani opet počnu promicati svrhu Isusova djelovanja: Došao sam da svi imaju život i da ga imaju
u obilju! Za to je nužno da ljudi mogu raditi, a da
narodi mogu proizvoditi. Čovjek bez posla jadan je
kao i narod bez proizvodnje.
AKTUALNO
INTERVIEW: Mons. Mijo Gorski:
Društvo bez Boga je mrtvo društvo, osuđeno na propast . . . . . . 4
Vrijeme nade - riječ urednika: Zvonko Franc . . . . . . . . . . . . . . . . 7
INTERVIEW: Ivica Halapir:
Briga i uzgoj - osnovne zadaće lovaca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
Odvojeno mišljenje - kolumna: mr. sc. Zdravko Mršić . . . . . . . . . 11
Gospodarstvenici govore - Ivica Cerovečki:
Kotka - priča o uspjehu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
Pogled s Opatovine - kolumna: Zlatko Vitez . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA . . . . . . . . . . . 16-19
ZAGORJE INFO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20-75
Mislim dakle jesam - kolumna: Elvis Lacković . . . . . . . . . . . . . . . 73
Reč zagorskog muža - kolumna: Rajko Fureš . . . . . . . . . . . . . . . . 75
• Marketing:
PRILOG: EKO LISTEK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31-70
• Dizajn i oblikovanje:
PRILOG: TUHELJSKI GLASNIK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41-60
KULTURA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76-77
Klementina Cerovečki
marketing@radio-krapina.hr
42
Hyper dizajn d.o.o.
• Nakladnik:
Radio Hrvatsko zagorje Krapina d.o.o.
Šetalište hrvatskog narodnog preporoda 13,
49 000 Krapina
T: 049 372 665
F: 049 372 068
E-mail: krapinski-vjesnik@radio-krapina.hr
• Grafička priprema i tisak:
VJESNIK d.d., Zagreb
Slavonska avenija 4, Zagreb
Svi tekstovi suradnika odražavaju osobna promišljanja autora i ne mogu se dovoditi u vezu sa službenim stavovima redakcije. Rukopisi se ne vraćaju. Članci i fotografije vlasništvo su uredništva i ne
mogu se objavljivati bez dogovora s redakcijom.
SLJEDEĆI
BROJ GLASA
ZAGORJA –
KRAPINSKOG
VJESNIKA
POTRAŽITE
1. VELJAČE
2011.
ARMANDO SLAVIČEK
Za realizaciju svih zacrtanih programa u ova teška
vremena potrebno je i razumijevanja i strpljenja, no
poznavajući radišnost naših ljudi i očekivani izlazak iz
recesije vjerujem da ćemo u tome i uspjeti.
Glas srca - kolumna: Stjepan Kralj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
KULTURA INFO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78-79
Vremeplov / Pjesnička riječ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80
Preporuke iz knjižnice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81
IZ UMJETNIČKE RADIONICE
Marijan Culjak: Umjetnik velikog srca. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82
SPORT INTERVIEW
Dino Čukman: Radom i rezultatima do reprezentativaca . . . . . . 84
SPORT INFO. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87
Pod Strahinjčicom - kolumna: Milorad Videković . . . . . . . . . . . . 89
SERIJAL
82
MARIJAN CULJAK
Okrenimo se sebi, a kad u sebi otkrijemo nešto lijepo, plemenito, i druge ćemo gledati novim očima
i moći ćemo dragim ljudima i bližnjima dati mnogo
više, ali ne pod bor nego u srce.
U OVOM BROJU poklanjamo vam PRILOGE
Eko listek i Tuheljski glasnik i Katolički kalendar Svetišta Majke Božje Bistričke
Naša Afrika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90
Junak našeg doba - Ivica Hršak Belko:
Belkova priča o bjelini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92
O njima se govori: Dječje prosinačke svečanosti u
Gradu prijatelju djece . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94
Mali Zagorci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95
ZANIMLJIVOSTI
Predstavljena zbirka pjesama Od kolijevke... do Boga. . . . . . . . . 96
Veselje vam navješćujemo. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97
Iz drugog kuta - kolumna: Dražen Zetić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98
LJEKARNA
KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
LJEKARNIČKA JEDINICA ZABOK
M. Gupca 63, Zabok, tel: 049/221-618
e-mail: ljekarna-zabok@kr.t-com.hr
Radno vrijeme od 7 do 20 sati,
nedjeljom i blagdanom od 9 do 12 sati, izvan toga dežurstvo
LJEKARNIČKA JEDINICA SVETI KRIŽ ZAČRETJE
Trg dr. Lembergera 1, Sv. Križ Začretje, tel: 049/228-027
Radnim danom od 8 do 16, subotom od 8 do 11 sati.
LJEKARNIČKA JEDINICA KRAPINA
Magistratska 11, Krapina, tel/fax: 049/370-582
Radnim danom od 7 do 20,
subotom od 7,30 do 14, a nedjeljom od 9 do 12 sati.
GLAS ZAGORJA
3
INTERVIEW
01. SIJEČNJA 2011.
Mons. Mijo Gorski,
pomoćni
biskup
zagrebački
Razgovarao:
Zvonko Franc
Društvo bez Boga
je mrtvo društvo,
osuđeno na propast
Pomoćni biskup zagrebački,
mons. Mijo Gorski rođen je 17.
rujna 1952. u Gori Veterničkoj,
župa Mihovljan, kao deveto dijete u obitelji. Nakon osnovne
škole, kao pitomac Dječačkog
sjemeništa na Šalati, završio je
Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju
u Zagrebu.
Kao bogoslov Zagrebačke nadbiskupije pohađao je teološki studij na Katoličkom bogoslovnom
fakultetu u Zagrebu na kojem je
diplomirao 1977. Za svećenika
Zagrebačke nadbiskupije zaređen je 26. lipnja 1977.
Službu župnog vikara od 1978.
do 1979. vršio je u Vrbovcu, a od
1979. do 1982. u župi sv. Blaža
u Zagrebu. Od 1982. do 1997.
obavljao je službu upravitelja
župe sv. Mateja, Zagreb-Dugave,
4
gdje je sagradio i župnu crkvu. Od
1997. do 1998. bio je upravitelj
župe sv. Anastazije u Samoboru
te dekan Okićkog dekanata.
Od 1998. do 2002. bio je župnik
župe sv. Blaža u Zagrebu, kada
je obnašao i službu biskupskog
vikara za grad Zagreb. Godine
2002. imenovan je rektorom
Nadbiskupskoga
bogoslovnog
sjemeništa, a tu je službu vršio
do 2008.
Godine 2008. imenovan je kanonikom Prvostolnog kaptola
Tamo gdje je vjera prestala biti unutarnja
snaga i kohezija društva, rasplinuo se i čovjek. Ako je Bog suvišan, ako je mrtav, ni
čovjek ne vrijedi ništa, i on je mrtav. Društvo bez Boga je mrtvo društvo, osuđeno na
propast. Želimo li dakle izlaz, on je sažet u
davnim riječima Pisma: Danas pred tebe
stavljam blagoslov ili prokletstvo, život ili
smrt. Život dakle biraj!
GLAS ZAGORJA
zagrebačkog i ravnateljem Nadbiskupijske ustanove za uzdržavanje klera i drugih crkvenih
službenika. Vijest o imenovanju
mons. Mije Gorskog za pomoćnoga biskupa zagrebačkog, s
titulom naslovnoga biskupa Epidauruma (Cavtat), objavljena je
3. svibnja, a biskupsko ređenje
bilo je u zagrebačkoj katedrali 3.
srpnja 2010. U svom zahvalnom
govoru na kraju misnog slavlja u
kojem je zaređen za biskupa, biskup Mijo je rekao: - Neću danas
davati velika obećanja. Svjestan
sam situacije u Crkvi i društvu, sa
svim njezinim lijepim i mučnim
obilježjima. To je moja, to je naša
Crkva i društvo. Nemam drugo
vrijeme i drugu priliku. I tu želim
učiniti ono što bude u mojoj moći
- živjeti, raditi i moliti s vama i za
INTERVIEW
vas, draga braćo i sestre. I budem
li uspio makar malo Tomine vjere
ispovjediti kao svoju, znat ću da
nisam uzalud trčao. Sve ostalo je
u Božjim rukama i bez obzira što
će život donijeti, uvijek ću u vjeri
reći: ‘Blagoslovljen bio Bog!’.
Preuzvišeni gospodine Biskupe, Vaše biskupsko imenovanje
veliko je priznanje kako Crkvi
u Hrvatskoj tako i Zagrebačkoj
nadbiskupiji, a na poseban način našem Hrvatskom zagorju i
Vašoj rodnoj župi Mihovljanu.
Kako ste Vi osobno doživjeli to
imenovanje?
Imenovanje biskupa doista nije
samo pitanje pojedine izabrane
osobe već se tiče cijele zajednice, osobito one iz koje biskup
potječe i one u kojoj trenutačno
djeluje. Mnogo se ljudi oko mene
radovalo, i koliko sam mogao primijetiti, čini mi se iskreno.
Što se mene osobno tiče, doista
sam bio iznenađen. Svoje imenovanje ne gledam kao nagradu ili
dobitak već kao tešku obavezu
pred Bogom imajući uvijek na
umu Isusove riječi: Kome je mnogo dano, mnogo će se od njega
i iskati. Uzdam se u Boga da ću
tom zahtjevu u ovom vremenu
udovoljiti.
U svom zahvalnom govoru na
misi ređenja rekli ste da nećete
davati velika obećanja, da ste
svjesni svih poteškoća koje pritišću našu ljudsku stvarnost, ali
ste isto tako rekli da je jedino
vrijeme koje imamo ono koje
nam je darovano sada. Kako gledate na krizu koja pogađa naše
zapadno društvo?
Temeljna obećanja dao sam prilikom ređenja za đakona i prezbitera i još uvijek ih nisam do kraja
ostvario. U ovom vremenu nije
uputno obećavati velike stvari jer
praksa pokazuje da često puta
iza velikih riječi stoje vrlo mala
ili nikakva djela. U tome je razlog
i mnogim razočaranjima. No,
premda izgleda da nisam dao
obećanja, meni se čini da sam
dao jedno od najtežih - zajedno
s vama vjerovati Tominom vjerom. A to je vjera koja je uvijek
iznenađena Božjim djelovanjem
i koja se kao takva potpuno predaje Božjem vodstvu.
Iz te vjere proizlazi i istina je da
nemamo drugo vrijeme i drugu
priliku. Mi ne vjerujemo u reinkarnaciju nego u uskrsnuće mrtvih, a to znači da je svatko od
01. SIJEČNJA 2011.
nas jedinstven i neponovljiv. Zato
je vrijeme od rođenja do tjelesne
smrti privilegij i jedinstvena šansa za ostvarenje vlastite osobe.
Možda toga nismo uvijek svjesni
te ostajemo zarobljeni zemaljskim. Rekao bih da je tu temeljni
uzrok krize zapadnog društva, ne
samo ekonomske, koja je tek vrh
sante leda, logična posljedica sebičnosti i gubitka etičkih vrijedno-
Povjerenje u institucije je malo jer su ljudi
razočarani njihovim djelovanjem, jer su često te institucije bile pokriće za osobne slabosti ili zloporabu. Uvjeren sam, kada nositelji službe u bilo kojoj instituciji, postanu
vjerodostojne osobe, vrijedni poštovanja,
vratit će se i povjerenje u institucije.
sažet u davnim riječima Pisma:
Danas pred tebe stavljam blagoslov ili prokletstvo, život ili smrt.
život dakle biraj!
Vjerodostojnost je uvjet
povjerenja
Biskupski grb
mons. Mije Gorskog
sti. Kriza je mnogo opasnija, ona
moralna, kriza duha, kriza vjere.
To je očevidno, tamo gdje je vjera prestala biti unutarnja snaga
i kohezija društva, rasplinuo se i
čovjek. Ako je Bog suvišan, ako je
mrtav, ni čovjek ne vrijedi ništa, i
on je mrtav. Društvo bez Boga je
mrtvo društvo, osuđeno na propast. Želimo li dakle izlaz, on je
Prema Europskom istraživanju
vrednota, u Hrvatskoj ljudi još
uvijek najviše povjerenja imaju
u Crkvu, a najmanje povjerenja
imaju u političare i političke
stranke. Što je po Vama uzrok
sve većeg nepovjerenja ljudi u
autoritete i institucije?
Uza sve slabosti koje se ponekad
očituju i u Crkvi, naši vjernici vrlo
dobro poznaju svoje svećenike i
znaju koliko truda ulažu u izgradnju duhovne zajednice. Također
su svjesni koliko je kroz povijest
Crkva učinila i koliko danas čini
za narod. To su dva razloga koji
opravdavaju povjerenje vjernika u Crkvu, premda se vidi da
je i ono u laganom opadanju.
Nekada je bilo dovoljno pripadati određenoj instituciji ili vršiti
određenu službu, da bi čovjek
pred javnošću ili pojedincem
Detalj s biskupskog ređenja
mons. Mije Gorskoga u zagrebačkoj
katedrali 3. srpnja 2010. godine
GLAS ZAGORJA
5
INTERVIEW
01. SIJEČNJA 2011.
Obitelj jest prevažno pitanje Crkve, ali još više je pitanje ljudske
osobe. Koliko je obitelj važna, svjedoči i činjenica da se naš Spasitelj htio roditi u ljudskoj obitelji. Božić - blagdan koji je pred nama,
to nam najzornije svjedoči. Otac, majka i dijete - to je nedjeljivo,
sveto trojstvo obitelji. I nije kod toga novac najvažniji. Istina, novac je potreban, no praksa pokazuje da što je više novca, manje je
ljubavi. A ljubav je prvi i temeljni uvjet za skladnu obitelj.
imao autoritet. Danas gotovo
više nema autoriteta institucija i
službi. On postoji jedino ako osoba koja nosi službu zaslužuje poštovanje. Tu dolazimo do razloga
zašto je povjerenje u institucije
tako malo. Jer su ljudi razočarani njihovim djelovanjem, jer su
često te institucije bile pokriće
za osobne slabosti ili
zloporabu. Uvjeren
sam, kada nositelji
službe u bilo kojoj instituciji postanu vjerodostojne osobe,
vrijedni poštovanja,
vratit će se i povjerenje u institucije.
Hrvatsko
zagorje
kao i ostale sredine
u našoj Domovini,
bilježi sve veći broj
umrlih nego rođenih. Obitelj kao
temeljna jedinica
društva u sve većoj
je krizi. Crkva ostaje sve usamljenija u
obrani obitelji, unatoč činjenici da smo
svi itekako svjesni
da nema budućnosti
bez zdrave obitelji.
Je li ekonomska stabilnost doista najbitniji uvjet za
ostvarenje obitelji i otvorenost
rađanju?
Možda je Crkva sada najglasnija u obrani obitelji, ali sigurno
nije osamljena. Uvjeren sam
da većina muškaraca i žena želi
skladan bračni i obiteljski odnos, da većina želi čistu i vjernu
ljubav, da većina želi djecu kao
plod ljubavi. Na žalost, oni se u
sveopćoj halabuci sebičnjaka ne
čuju. Obitelj jest prevažno pitanje Crkve, ali još više je pitanje
ljudske osobe. U suprotnom,
morat ćemo govoriti o nekoj
novoj antropologiji. Koliko je
obitelj važna, svjedoči i činjenica da se naš Spasitelj htio roditi
u ljudskoj obitelji. Božić - blag-
6
dan koji je pred nama, to nam
najzornije svjedoči. Otac, majka
i dijete - to je nedjeljivo, sveto
trojstvo obitelji. I nije kod toga
novac najvažniji. Istina, novac je
potreban, no praksa pokazuje
da što je više novca, manje je
ljubavi. A ljubav je prvi i temeljni uvjet za skladnu obitelj. Što je
u konačnici za cijelo hrvatsko
društvo?
Već u samoj objavi o dolasku Sv.
Oca izričito stoji da dolazi na nacionalni susret hrvatskih obitelji
i da se dolazi pomoliti na grobu
bl. A. Stepinca. U ovom pohodu možemo pročitati barem tri
velike poruke. Prva je podrška
molitvi na grobu bl. A. Stepinca
prepoznajemo ne samo priznanje Crkve hrabrom svjedoku
vjere, koji je ove godine uvršten
u kalendar sveopće Crkve, nego,
još jednom, osudu komunističkog
režima koji je zanijekao dostojanstvo čovjeka i Boga. Postoji tendencija da se zloća komunizma
kao sustava skrije od očiju javnosti, stoga je ova gesta Sv. Oca
od prevelike važnosti. Stepinac
još jednom postaje svijetli znak
vjernicima da se i u najtežim trenucima može ostati vjeran Bogu
i svojoj savjesti. Ponosni smo što
to svjetlo dolazi iz male Hrvatske,
a svijetli cijelim svijetom. Bez
sumnje, dolazak Sv. Oca znači i
snažnu podršku ulaske Republike
Hrvatske u Europsku uniju.
Budimo ponosni
na svoje Zagorje
više novca, manje je spremnosti na žrtvu. A nema ljubavi bez
žrtvovanja vlastitog egoizma.
Djeca nisu trošak i teret kao što
se voli prikazivati. Ona su prije
svega dar i blagoslov Božji, a u
ekonomskom smislu preduvjet
ekonomskog rasta. Ekonomska
stabilnost za obitelj znači mnogo, ali ljubav, spremnost na žrtvu i vjera u Boga, znači više.
Tri velike poruke
Papina dolaska u Hrvatsku
2011. godine
Sljedeće, 2011., 4. i 5. lipnja
Hrvatsku će posjetiti Sveti Otac
Benedikt XVI. Tom prilikom bit
će održan i nacionalni obiteljski
dan. Koji su razlozi dolaska Svetog Oca, što to znači za Crkvu i
hrvatskim katoličkim obiteljima:
da ustraju u plemenitoj nakani
očuvanja vjerne bračne zajednice, u otvorenosti prema životu,
u rađanju i prihvaćanju djece, u
pravu na odgoj i obrazovanje u
duhu katoličkog svjetonazora. U
U svoj biskupski grb
stavili ste i hrastovu
grančicu kao podsjetnik na Vaš zagorski
zavičaj, ali i kao simbol života. Kako vidite budućnost našeg
Hrvatskog zagorja?
Premda su nam bregi
pusti, premda je zamrla pjesma težaka i
cika djece, a na mnogim našim kućama
razasutim po brežuljcima prozori u noći
ne sjaje svjetlom, već
zjape kao prazna očna
duplja, ja sam optimist. Još jednom se
pokazuje da zemlja
ne pripada ljudima.
Ljudi, dok su u tijelu,
pripadaju zemlji. Jedni odlaze, drugi dolaze, a zemlja
uvijek čeka nova lica, ne ostaje
prazna. Uvjeren sam, naselit će
se ponovno nekim drugim ljudima. Naše je da sve učinimo kako
bi oni i dalje bili nositelji zagorske tradicije i odisali hrvatskim i
Božić je znak da obasjani Božjim svjetlom,
i ojačani njegovom blizinom možemo i moramo prekoračiti granice straha i smjelo
s njime kročiti kroz svoj život. Znak da je
pomirenje moguće, a ljubav nužna. Znak
da Bog dolazi čovjeku po čovjeku. Neka po
nama ovog Božića dođe svima koje ćemo
susresti.
GLAS ZAGORJA
INTERVIEW
katoličkim duhom. Zato pozivam
sve Zagorce: budimo ponosni na
svoj kraj, na svoje ljude, na svoju
povijest i s vjerom u Boga, gledajmo u sutra koje dolazi.
Božić je osobito toplo prisutan u
životima ljudi našeg Hrvatskog
zagorja. Što Vam je ostalo u sjećanju kao najljepše kod Božića
i koja je to poruka Božića koju
bismo trebali ugraditi u svoje
živote?
Dakako, stari su običaji zamrli i
rijetko se gdje obnavljaju. Ono
što mi zauvijek ostaje, kao topla
slika iz djetinjstva, jest odlazak
noću na polnoćku, a crkva je bila
udaljena 5 kilometara, te oduševljena pjesma ljudi koji su se
tiskali u hladnoj crkvi. I dok su
noge zeble, srce je gorjelo. Druga slika još je dublje usječena u
pamćenje. Božićni ručak cijele
obitelji, uvijek uz molitvu, te božićno poslijepodne u kojem su
se mir i tišina gotovo mogli dohvatiti rukom. Taj blaženi spokoj
u toploj kući, u okruženju braće i
sestara, ponekad u tihoj božićnoj
popijevki, spuštao se na nas kao
Božji blagoslov od kojeg se živjelo godinu dana.
Znam da su mnoge obitelji u sebi
ranjene, znam da mnogi ljudi u
obiteljima još samo žive jedni
pokraj drugih, a ne jedni s drugima, znam da je prazan novčanik
ili iznevjerena ljubav u mnogima
rodila gorčinu i odbojnost. To je
naša gruba stvarnost. No, nije li
to stvarnost betlehemske štale? Gledajmo Boga koji se rađa
u odbačenosti, u siromaštvu, u
progonstvu, u nemoći. Dok se mi
izgovaramo svojim uvjetima, tko
mu može prigovoriti? Ta On je tu,
među nama! On je dokaz da svijet
nisu pobijedile vojske, ni novac,
ni politika. Svijet je pobijedilo
Dijete! I to nam je znak. Znak da
obasjani Božjim svjetlom, i ojačani njegovom blizinom možemo i
moramo prekoračiti granice straha i smjelo s njime kročiti kroz
svoj život. Znak da je pomirenje
moguće, a ljubav nužna. Znak da
Bog dolazi čovjeku po čovjeku.
Neka po nama ovog Božića dođe
svima koje ćemo susresti.
Želio bih da naše obitelji, djeca
i roditelji, djedovi i bake, zdravi
i bolesni, uspješni i neuspješni,
dožive mir i blagoslov Božića. U
toj želji neka je svima sretan blaženi dan rođenja Isusova i nova
2011. godina.
VRIJEME NADE – RIJEČ UREDNIKA
PAHULICE
Pahuljice padaju,
Ni ih niti čut,
Da bu našem Božiću
Tih i mehek put.
Da mu v lugu kmičnomu
Cesta se sveti,
Kad bu nosil vnogomu,
Kaj si on želi.
Če bi rekel Božiću,
Kaj želim si ja,
Rekel bi, naj vsakomu
Puno srca da.
Da bu narod narodu
Kak i bratu brat,
I da zadovolen bu,
Jenput i Hrvat.
(Dragutin Domjanić)
N
ažalost, a reći ću i na sreću, živimo u vremenu globalizacije, u svijetu koji postaje pretijesan, kako to običava
reći naš poštovani i dragi suradnik Zdravko Mršić.
ivimo, nažalost, u svijetu
kojemu se sustav vrijednosti temelji na nadmetanju, na
imati, a ne na biti; u svijetu koji
priznaje samo najuspješnije, a
one koji se zbog niza razloga
nisu uspjeli ogrepsti za veliki
sočni komad mesa, za jahte i
goleme financijske zalihe, njih
odbacuje, pretvara u statistički broj bez ikakve osobnosti i
dostojanstva.
Ž
01. SIJEČNJA 2011.
neće biti zbog prozirnih i trivijalnih pritisaka. I nadalje će
Glas Zagorja biti mjesto koje
će promovirati sve ono što je
dobro i sve one koji žele dobro. I dalje ćemo predstavljati
vrijedne Zagorke i Zagorce koji
marljivo stvaraju na raznim
poljima ljudske djelatnosti i
zbog kojih možemo biti ponosni na to što živimo u Zagorju,
što smo dio Zagorja.
Čovjek je temeljna vrijednost,
bez čovjeka ništa nema smisla,
zato će na našim stranicama i
nadalje biti najviše mjesta za
one najmanje, za obične ljude
koji žive običnim životima rad-
Če bi rekel
Božiću,
kaj želim si ja...
Piše
Zvonko Franc
zvone.franc@gmail.com
Drage naše čitateljice, dragi
naši čitatelji!
tihovi koje ste pročitali, na
najbolji mogući način izražavaju ono što sam Vam u ime
nas koji sudjelujemo u stvaranju Vašeg i našeg Glasa Zagorja htio zaželjeti ovog Božića i
u novoj 2011. godini. Ono što
Vam još želim, jest zahvaliti.
Hvala za svaku toplu riječ, kaj
reči ste nam znali, za svaki Vaš
savjet, Vašu pohvalu i doprinos. Hvala Vama nositelji povjerenih Vam društvenih i političkih odgovornosti. Hvala što
ste u Glasu Zagorja prepoznali
glas koji želi graditi, a ne dijeliti i rušiti. Hvala što ste nas poduprli u ovim vremenima kada
svi osjećamo težinu posljedica
nastalih zbog ljudske pohlepe
i sebičnosti.
S
No, ponavljam, sreća je što
živimo u takvome vremenu i
svijetu, jer imamo priliku izgraditi jedan drukčiji i bolji
svijet, svijet po mjeri čovjeka,
svijet o kakvome je govorio
Isus čije rođenje slavimo blagdanom Božića. To je svijet u
kojem svaki čovjek ima svoje
dostojanstvo i neprocjenjivu
vrijednost. To je svijet u kojem
nećemo dopustiti da beznađe ovlada našim dušama, da
naše domove i brege obraste
korov i preplavi pustoš, to je
svijet pun života, otvorenosti
za drugoga, svijet solidarnosti
i uzajamnosti.
a taj i takav svijet, za takvo
Zagorje i ljude u njemu nastavit ćemo se, uz Vašu pomoć,
boriti i u novoj 2011. godini,
dokle ćemo moći, a ako više
nećemo moći, onda to sigurno
Z
GLAS ZAGORJA
nika, seljaka, članova raznih
udruga, za sve koji niti ne čeznu za nekakvom promocijom,
ali marljivo i pošteno stvaraju
svoj dom i otvoreni su za drugoga u njegovoj potrebi.
nadalje ćemo se boriti za naš
KAJ u pjesmi, slici i riječi, jer
jezik je duša naroda, temelj
identiteta, neprolazno bogatstvo koje ne gubi na vrijednosti,
nego, naprotiv, samo dobiva.
Drage čitateljice, dragi čitatelji, od srca Vam želimo sretan
i blagoslovljen Božić, blagdan
nade, i radošću i nadom ispunjenu 2011. godinu!
Če bi rekel Božiću,
Kaj želim si ja,
Rekel bi, naj vsakomu
Puno srca da.
Vaš,
Zvonko Franc
I
7
INTERVIEW
01. SIJEČNJA 2011.
Ivica Halapir,
dopredsjednik Hrvatskog lovačkog saveza
Razgovarala
Monika Briševac
Briga i uzgoj - osnovne
zadaće lovaca
Hrvatski lovački savez je krovna organizacija hrvatskog lovstva koja objedinjuje i djeluje preko
21 županijskog lovačkog saveza i Lovačkog saveza grada Zagreba. Osnovan je 1925., pa ove
godine obilježava 85. godišnjicu postojanja i rada.
U lovački savez Krapinsko-zagorske županije učlanjeno je 38 lovačkih društava, od kojih 32
gospodare s lovištima. Ukupno putem lovačkih društava u Savezu djeluje 2300 lovaca. Najstarije društvo, Lovačko društvo Zajček iz Zlatara, ove godine obilježava 128 godina svog postojanja.
Dopredsjednik Hrvatskog lovačkog saveza Ivica Halapir, predsjednik županijskog lovačkog saveza i Lovačkog društva Fazan iz Krapinskih Toplica, naš je sugovornik u ovom broju Glasa
Zagorja. Sa svojim kolegama lovcima i uz pomoć svih dobronamjernih želi održati faunu, bar
toliko da ne izumru ili nestanu pojedine vrste životinjskog svijeta, te poziva sve da pomognu
akcije lovaca i tako brinu o divljači kao ukrasu naše prirode.
8
GLAS ZAGORJA
INTERVIEW
Poštivamo svaku živu
jedinku, svaku biljku koja
krasi Zagorje
Što reći u kratkim crtama o lovstvu danas?
Prije svega moramo znati da je
pogrešno mišljenje da lovac jednostavno uzme pušku i njome
lovi. Čovjek je od svog postojanja
imao potrebu da prehrani sebe i
svoju zajednicu pa je morao loviti. Naravno, u ono vrijeme bez
puške. Danas je situacija potpuno drugačija.
Mi lovci prije svega moramo
brinuti o uzgoju divljači, zaštiti
divljači, a tek onda dolazi lov, jasno, pod uvjetima koje određuje
lovno gospodarska osnova i plan
lova za tekuću godinu. Ovdje kod
nas u Zagorju veoma je teško voditi brigu o divljači zbog velike
urbanizacije, a na koncu i loviti tu
divljač, jer su i agrotehnički postupci, primjena raznih sredstava
za zaštitu bilja uvelike onemogućili kako održati zadovoljavajuću
brojčanost divljači i obavljanje
lova.
Lovački savez KZŽ sa svojim članicama unatrag 5 godina nabavlja
žive zečeve i pušta ih u lovište
sve u cilju obnove krvi. Također,
sva lovačka društva nabavljaju
fazane ili fazanske piliće, te ih
puštaju u lovište. Lovački savez
je zajedno sa Županijom proglasio zeca kao ugroženu vrstu na
našim područjima, pa smo zajedničkim sredstvima ustrajali na
programu obnove krvi kod zeca.
Da biste postali lovac prije svega
morate voljeti prirodu, cijeniti
floru i faunu, s poštovanjem se
odnositi prema svakoj živoj jedinki kao i biljkama koje krase
naše Zagorje, zatim dolazi lovački ispit kojem prethode predavanja iz šest područja. Moj lovački
staž datira od 1969. Od tada pa
do danas obnašao sam funkciju
predsjednika Lovačkog društva
Fazan iz Krapinskih Toplica, a
sada sam 8 godina predsjednik
Lovačkog saveza Krapinsko-zagorske županije, a od 6. mjeseca
ove godine izabran sam za dopredsjednika Hrvatskog lovačkog
saveza za tzv. Centralnu Hrvatsku
koju sačinjavaju LS Zagrebačke
županije, LS grada Zagreba, LS
Karlovačke županije i LS Krapinsko-zagorske županije.
Suradnja Saveza s nadležnim državnim tijelima i uredima, ustanovama?
01. SIJEČNJA 2011.
Lovački savez Krapinsko-zagorske županije ima odličnu suradnju sa županijom koja je vlasnik
otvorenih lovišta i s kojom su
lovačka društva sklopila ugovor
o 10-godišnjem lovozakupu. Također, imamo dobru suradnju
s policijom Krapinsko-zagorske
županije, posebno što se tiče
krivolova i svih drugih akcija kad
je u pitanju lov i zaštita divljači.
Što se krivolova tiče, učestala je
pojava da sada u zimskom periodu pronalazimo već uginule srne
kako sa zamkom oko vrata vise
na žici. Ovdje stradavaju baš ona
grla koja su vodeća u stadu i to su
najčešće srne koje već sada nose
potomke.
Česte zakonske promjene
Zakon o lovstvu i zakon o oružju
– kako glase i ima li nekih promjena, novosti?
Ove godine su uslijedile i izmjene
zakona o lovstvu kojim izmjena-
nalet. Također je u izmjenama zakona o lovstvu donesena odredba da lovna kinologija pripada i
lovačkom savezu Hrvatske, to
znači da lovački savez Hrvatske
organizira kinološke utakmice pa
tako lovački psi mogu položiti ispit prirođenih osobina i ispit na
krvnom tragu. U tu svrhu je HLS
sa Veterinarskim fakultetom u
Osijeku organizirao stručne seminare i ispit za kinološke suce
HLS-a. Zakon o oružju je u nekim
odredbama pooštrio određene
stvari s kojima kao lovci nismo
zadovoljni. Nadamo se skorim
izmjenama zakona o oružju, poglavito u onom dijelu koji se tiče
nas lovaca, a odnosi se na liječnički pregled koji je donedavno
bio svakih 10 godina, a sada je
svakih 5 godina. Ne znamo čemu
to služi, osim što nam povećava
financijske izdatke. Ili provjera
za nabavu oružja. HLS predlaže
Čovjek je od svog postojanja imao potrebu da prehrani sebe i svoju zajednicu pa je morao loviti. Naravno,
u ono vrijeme bez puške. Danas je situacija potpuno
drugačija. Mi lovci prije svega moramo brinuti o uzgoju divljači, zaštiti divljači, a tek onda dolazi lov, jasno, pod uvjetima koje određuje lovno gospodarska
osnova i plan lova za tekuću godinu.
ma lovačko društvo više nije odgovorno za nastalu štetu na vozilu kod naleta vozila na divljač,
izuzev ako je lov u tijeku. tada
smo mi odgovorni jer se tada
podiže divljač i može se dogoditi
da se provjera radi samo kad lovac prvi put kupuje oružje. Sada
je situacija takva da se provjere
rade za svaku daljnju nabavu
oružja bez obzira na to posjeduje li lovac dvije ili tri puške kod
GLAS ZAGORJA
kuće. Ne razumijemo zbog čega
se oduzima oružje lovcu ako se s
nekim posvađao, kažu, to je preventivna mjera, ali oružje je privatno vlasništvo te smatramo da
dok nema sudske presude, ta se
tzv. zaštitna mjera ne bi trebala
primjenjivati.
Za pretpostaviti je da je jedno
od najčešćih pitanja postavljeno
lovcima - nalet automobila na
divljač…?
Da, važno je spomenuti da kad
vozilo naleti na divljač vozač
mora zvati policiju, a policija
zove lovnika dotičnog lovačkog
društva. Pošto je divljač od posebnog interesa RH, a lovačka
društva korisnici, društva bi morala podnijeti odštetni zahtjev
za uništenu divljač, ali to kod
nas nije do kraja zaživjelo, dok
recimo u susjednim državama
(Slovenija, Austrija, Mađarska)
se to radi automatizmom. HLS
svake godine organizira stručne
seminare i predavanja koristeći
ugledne predavače s područja
uzgoja i zaštite divljači katedre za
lovstvo Zagrebačkog i Osječkog
fakulteta za šumarstvo i veterinu, što putem okruglih stolova,
za vrijeme sajmova i prigodnih
izložbi, što putem pisanih edicija
kao mala lovačka biblioteka.
Nezaobilazan je i naš Lovački vjesnik koji izlazi mjesečno s veoma
korisnim člancima. Šteta što ga
nema na prodajnim mjestima
za novine. time bi zainteresirani
9
INTERVIEW
01. SIJEČNJA 2011.
Lovačke iskaznice
U studiju RHZK-a Ivica Halapir, predsjednik i Mario Vodolšak, tajnik
županijskog lovačkog saveza s našom voditeljicom
građani mogli dobiti bolje informacije o lovcima i lovstvu uopće.
Lovačka društva organiziraju i tematska predavanja za svoje članove iz područja uzgoja, zaštite i
lova pojedinih vrsta divljači.
Koje su obaveze lovaca u zimskim mjesecima?
Sada u zimskom periodu, obaveze lovaca u lovištu su veće nego
ljeti, a te aktivnosti su posebno
izražene kroz dodatnu prehranu divljači. Dužni smo sagraditi
hranilišta za divljač te pripremiti
remize sa zasijanim kukuruzom.
U tu svrhu organiziramo posjet
učenicima osnovnih škola kako
bismo pobudili interes za brigu o
životinjama koje žive u prirodi.
10
Lovačka kultura i običaji
Važno je da se potaknu mlade
generacije kako bi zavoljele prirodu i životinjski svijet, a neizostavna u cijeloj priči je i lovačka
kultura i običaji, pa recite našim
čitateljima koju riječ više i o
tome?
Također bih ukratko spomenuo
lovačku kulturu i lovačke običaje. Što se tiče kulturnih običaja
HLS svake godine organizira susret rogista i lovačkih zborova s
međunarodnim sudjelovanjem.
U našem županijskom LS djeluju dvije kapele lovačkih rogista
i to LD Fazan Kraljevec na Sutli
i Fazan Krapinske Toplice. Ovi
rogisti sudjeluju na međunarod-
nim smotrama. Lovački običaji
se manifestiraju kroz lovačka krštenja koja se obilježavaju onda
kada lovac odstreli svoju prvu
divljač, ponekad se možda u nekim sredinama i pretjera sa tzv.
vrućim batinama, ali je to znak
da bi lovac trebao osjetiti bar dio
boli koju je nanio divljači kod odstrela.
Također svake godine, 3. studenog obilježava se dan Sv. Huberta, zaštitnika lovaca. Ove godine
smo u Mariji Bistrici prvi put okupili više županijskih lovačkih saveza na obilježavanju Sv. Huberta,
a od sljedeće godine bi centralna
proslava trebala biti u listopadu,
također u Mariji Bistrici.
GLAS ZAGORJA
Svaki lovac koji ulazi u lovište
mora imati lovačku iskaznicu te
odobrenje za lov. Mislim da je
na taj način smanjena mogućnost krivolovcima da posežu za
nečim što nije njihovo, a naša
lovočuvarska služba koja još uvijek ima premalo ovlasti ipak i sad
na određen način može djelovati. Svi lovci koji su članovi HLS-a
su putem članarine osigurani za
eventualnu nesreću u lovu, a to
isto vrijedi za strane lovce.
I za kraj, popularizacija lovstva i
žene u lovstvu?
Kao šećer na kraju, s punim poštovanjem, spomenuo bih žene
lovkinje u našem lovačkom društvu i lovačkom savezu. U naš lovački savez učlanjena je udruga
žena lovica Dama Dama što je
naziv za jelena lopatara, koja
okuplja žene lovkinje iz gotovo
cijele Hrvatske.
Na kraju bih poručio našim čitateljima da lovci nisu ti koji uništavaju divljač, već su ljudi koji
uz pomoć svih dobronamjernih
mogu održati faunu ne onako
kako bismo mi to željeli već bar
toliko da ne izumru ili nestanu
pojedine vrste životinjskog svijeta te da nam pomognu u svim
akcijama koje su njima dostupne
da brinu o divljači kao ukrasu
naše prirode.
Ovo predblagdansko vrijeme
iskoristio bih da svim našim građanima čestitam Božić i bolju i
sretniju 2011.
Dobra kob!
ODVOJENO MIŠLJENJE
S
tolovi i komode u našim domovima u ovom dobu godine
urešeni su vezenim adventskim
stolnjacima i prekrivačima. Na
njih su postavljeni – obično u
obiteljima spleteni – adventski
vijenci s četiri svijeće, koje se,
zaredom, iz nedjelje u nedjelju,
pale na četiri predbožićne nedjelje. I uredi su urešeni komercijalnim adventskim vijencima, na
kojima se svijeće obično ne pale.
Riječ je o znakovima, kojima kršćanski vjernici skupa s Crkvom
prate svoju unutarnju pripravu
za Božić, ljudima najdraži blagdan. Crkva je mudro smislila to
vrijeme priprave za proslavu
01. SIJEČNJA 2011.
se novo doba. Isus se upustio u
javnu kampanju, ohrabren dobrim odzivom ljudi na upozorenje Ivana Krstitelja i na poziv da
se obrate i napuste stare staze i
navade te da slijede novog čovjeka, koji će im ponuditi novi
sustav ljudskih vrijednosti. Isus je
svoj sustav ljudskih vrijednosti,
koji je primjeren svakoj, kako god
složenoj zajednici, nazvao nebeskim kraljevstvom, kako bi naglasio njegovu novinu i izuzetnost u
odnosu na zatečene i uobičajene
sustave vrijednosti.
sus nije nudio novi ujednačujući, kompromisni i ekumenski mit, nego samo načelo: Bog
I
gosti, uzajamnosti ljudi i naroda,
društvenog sklada i solidarnosti,
želje za duhom te zadovoljenja
životnih potreba i ostvarenja
ljudskih svrha.
ko se svaki čovjek treba dokopati zadovoljstva vlastitim
životom, što je istovremeno i
najmanje što čovjek treba i najviše što može postići, jedini način
za to je da ljudi jedni drugima u
tome pomažu, a ne da odmažu.
Za to je potrebno da ljude povezuje jedna ideja, jedno načelo i jedna svrha, umjesto da ih
razlučuju drevni mitovi ili nove
utopije. Isusov novi sustav ljudskih vrijednosti, njegovo nebesko
A
DOŠAŠĆE
ILI ADVENT
NOVOG SVIJETA
Isus je smatrao da ljudi trebaju štedjeti, čuvati i štititi jedni druge.
obljetnice pojave novog čovjeka
Isusa, kako bi ljude podsjetila na
kraj vremena u kojemu Isusa još
nije bilo.
vrijeme neposredno prije
Isusove pojave svijet se bio
razrastao i stijesnio u Rimskom
carstvu, koje je u godini Isusova
rođenja imalo 75 milijuna podanika, koji su po procjenama
povjesničara i demografa činili
četvrtinu svjetskog pučanstva.
Osim tjesnoće, Rim je obilježavala raznorodnost kultura i sustava
ljudskih vrijednosti ili vjera. U
suočenju vjera, njihovi mitovi,
onda kao i danas, obezvrjeđuju jedni druge, a ljudi počinju
sumnjati u vlastite ideje, ideale i
načela društvenog ophođenja. S.
S. Kranjčević je spjevao stih: Mrijet ćeš kad u ideale svoje počneš
sumnjati. Prije Isusove pojave u
stiješnjenom su svijetu svi narodi, opterećeni svojim mrtvim
mitovima, tražili izlaz i čekali
objavu nove riječi, nove ideje
vodilje, novih načela, novog sustava ljudskih vrijednosti, koje
bi mogli prigrliti svi ljudi. Crkva
u Adventu obilno navodi riječi
Ivana Krstitelja, po kojima je bilo
isteklo staro vrijeme, a približilo
U
je otac svih ljudi, i svrhu: Svaki
čovjek mora imati život. Svrha,
kakvu je postavio Isus, usmjeruje
ljudsko ponašanje bez uporabe
zapovijedi i krutih pravila ponašanja, koji su sastavnice svake
ideologije. Isusu je bio bitan ljudski stav. Svrha ima regulacijsku
funkciju, poput termostata. Svrha regulira ili ugađa društvenu
praksu i ponašanje ljudi, kako bi
se mogle ostvariti postavljene
ljudske svrhe. Ideologije ustrajavaju na praksi unaprijed zacrtanoj zapovijedima i pravilima,
čak i kad ona ne vodi svrhama.
U promjenljivom svijetu, kakav
je naš i kakav je bio Isusov svijet,
ideologije uvijek iznevjere ljude
i narode te postanu izlikama za
slabu i štetnu praksu.
Ako je Bog otac svih ljudi i naroda, svijet i život pripadaju svim
ljudima. Isus je odbacio svijet
mržnje, osvete, nasilja, isključivanja, gospodstva jednih ljudi i
ropstva drugih, odabranosti jednog naroda i ponižavanja drugih
naroda, sukoba i nadmetanja
među ljudima te ratovanja među
narodima, kulta zlata i ljudske
obijesti. Isus je otvorio put u
svijet snošljivosti, praštanja, bla-
Piše
mr. sc.
Zdravko Mršić
kraljevstvo, sustav je zaštite ljudi
i naroda. Stoga Isus sebe vidi kao
pastira ljudi i naroda. Dobri pastir
Isus stoga uvjerljivo naglašava
da su svi koji su došli prije njega
kradljivci i ubojice. Tati i glavosječe! (Danas se ljude uvjerava
da ih štite ljudska prava, zakoni
i razni branitelji: državni, pučki,
dječji, tržišni ili denhaški.) Isus je
smatrao da ljudi trebaju štedjeti,
čuvati i štititi jedni druge.
anas kršćani nisu samo u blagom i pitomom očekivanju
proslave Isusove pojave, nego
su s drugim ljudima i u tjeskobnom očekivanju sutrašnjice u
ponovo stiješnjenom, nadmetateljskom, sebičnom, okrutnom,
bezobzirnom svijetu isključivosti,
kulta kapitala, dužničkog ropstva
svih stvaratelja bogatstva svijeta
(radništva, poduzetništva i država), jurnjave za neodrživim i
nepotrebnim gospodarskim rastom, individualizacije i odosobljenja ljudi, razaranja obitelji te
uništenja etičnosti i nacionalnih
kultura.
Znaju se krivci, kradljivci ljudskog
smisla i ubojice ljudskog duha:
(1) slobodno svjetsko tržište,
koje je zamijenilo uređena naci-
D
GLAS ZAGORJA
onalna tržišta; (2) odmetnutost
kapitala, koji je otet radništvu,
poduzetništvu i državama te koji
se gomila u elektroničkim zapisima svjetskih banaka; i (3) zaokret
u industrijalizaciji, koji po cijelom
svijetu stvara neizvjesnost i skuplja vojske nezaposlenih ljudi.
omadstvo nakupljenog kapitala, koji se seli iz zemlje
u zemlju, iz jedne vrste aktivnosti u drugu i iz jednih prirodnih
bogatstava u druga, s jedne strane, te vezanost naroda, kultura i
prirodnog blaga uz prostor i želja ljudi za zavičajem, domajom
ili domovinom, s druge strane,
stvaraju posvemašnju zabrinutost u svijetu, u obiteljima i među
narodima. Kapital ide samo za
samouvećanjem, tjerajući ljude
i narode da međusobnim, gladijatorskim nadmetanjem potiču
gospodarski rast do granice izdržljivosti ljudi i do ruba ustaljenosti odnosa u prirodi.
Danas se gospodarske nevolje
na očigled pretvaraju u političke
probleme, a politički problemi
postaju pitanjima mjesta, kulture, naroda i ljudi, koji imaju svoju
mjeru strpljivosti. Sva se pitanja
na kraju pretvaraju u sigurnosna.
Svijet nedvojbeno postaje sve
nesigurnijim.
od današnjeg svijeta – koji
izgleda kao da je kloniran
od svijeta koji je Isus bio zatekao – utrtim putem i zacrtanim
smjerom vodi u propast. Svijet
mora napustiti načela po kojima
je briga svakog čovjeka za samog
sebe najbolji put do općeg dobra
te da je slobodno i neuređeno
svjetsko tržite pravi put do svjetskog mira.
Svijetu je potreban preokret kojim će se kapital vezati uz prostor,
radništvo, poduzetništvo i narode. Time će se ukloniti pogibeljna razlika u stupnju zaposlenosti
naroda. Jedini način da se taj
naum provede je uspostava načela i svrhe djelovanja svjetskog
ljudskog organizma, a to je da
svaki čovjek i svaki narod može
živjeti od svojeg rada. Stoga je
Isus aktualniji nego ikad dosad.
Skora proslava Isusova rođendana prigoda je da Crkva i kršćani opet počnu promicati svrhu
Isusova djelovanja: Došao sam
da svi imaju život i da ga imaju
u obilju! Za to je nužno da ljudi
mogu raditi, a da narodi mogu
proizvoditi. Čovjek bez posla jadan je kao i narod bez proizvodnje.
Narodil nam se Mladi Kralj, kaj je
štel biti pastir.
N
H
11
GOSPODARSTVENICI GOVORE
01. SIJEČNJA 2011.
Razgovarao:
Zvonko Franc
Ivica Cerovečki, dipl. oec.
Kotka - priča o
uspjehu
Gospodin Ivica Cerovečki svojim je radom u Krapinskoj tekstilnoj industriji, Kotki, Krapina, Krapinskoj-zagorskoj banci kasnije Privrednoj banci Poslovnica Krapina, te Hrvatskoj gospodarskoj
komori, Županijskoj komori Krapina pridonio razvitku grada, Županije i cijele države. U brojnim
kulturnim i humanitarnim akcijama potpomogao je održavanju i organiziranju, te potaknuo i
ostale gospodarstvenike i čelne ljude gradova i Županije da pomognu.
Stručno se usavršavao, a završio je i Mini managersku školu u Portorožu i Brdu kod Kranja. Bio
je član različitih stručnih i društveno-političkih organizacija i ustanova, jednu godinu obnašao je
dužnost Predsjednika Skupštine općine Krapina. Jedan je od osnivača Županijske gospodarske
komore kao i jedan od inicijatora za preimenovanjem Carinske ispostave u Krapini u Carinarnice Krapina.
Povelja Grada Krapine pridodana je brojnim nagradama koje je do sada primio, no iznimna i
posebna po tome što je dodijeljena od Grada za koji je mnogo stvarao, ali i koji neizmjerno voli.
U tom smo ozračju razgovarali s gospodinom Ivicom Cerovečkim o aktualnoj situaciji u gospodarstvu u Hrvatskoj i posebno u tekstilnoj industriji.
12
GLAS ZAGORJA
GOSPODARSTVENICI GOVORE
Uz mnogobrojna priznanja, pa i
predsjednika Hrvatske obrtničke
komore, 6. prosinca, za Dan grada
dodijeljena vam je Povelja Grada
Krapine. Kakav je osjećaj primiti
nagradu svojega grada u kojem ste
ostavili puno rada i puno traga?
Kakvo je Vaše zadovoljstvo s tom
nagradom?
S više od 40 godina radnog staža,
počevši od Krateksa 1965., Kotke,
PBZ, Krapinsko-zagorske banke, te
ponovno Kotke, bio sam aktivni sudionik najvažnijih gospodarskih zbivanja u Krapini, kao i u Hrvatskom
zagorju, a kasnije i u Krapinsko-zagorskoj županiji. Čak i da sam htio,
nisam u spomenutim dinamičnim
društvima mogao biti pasivan promatrač, jer bi me vrijeme progutalo. Morao sam biti kreator i stvaratelj poslovnih događanja. Imao sam
sreću - radeći u Krateksu s najboljim
rukovodiocima, koji su tada u Zagorju postojali - steći veliko znanje
i opsežno iskustvo u poslovanju i
rukovođenju, što sam uvijek nadograđivao stalno učeći i školujući se
uz rad.
Naučio sam, a i kasnije sam prakticirao raditi timski, što znači da su svi
članovi tima imali prava i obaveze
u svom radu, dok je kapetan koordinirao rad. U svojem radu nisam
nikad i ništa prepuštao slučaju, već
sam promišljeno sve strateški planirao na dulji rok, s velikom mjerom
osobne i društvene odgovornosti.
Za svoj sam rad primio mnoga priznanja, počevši od Ordena rada, a
pri završetku karijere silno me obradovala Povelja Grada Krapine, jer
sam najveći dio svog radnog vijeka
proveo u Krapini. Bilo bi neskromno reći da nisam bio prisutan u
svim većim poslovima, počevši od
izgradnje Sportskog centra u Podgori, Novog suda, Privredne banke
- Podružnice Krapina, što je kasnije
preraslo u Krapinsko-zagorsku banku, te u gospodarstvu, gdje sam
godinama bio predsjednik Hrvatske
gospodarske komore Županijske komore Krapina.
Namjerno s ponosom spominjem
Krapinsko-zagorsku banku, jer je
ona od 1990. do 2000. imala vrlo
važnu ulogu u financiranju razvoja
gospodarstva u Hrvatskom zagorju.
Zahvaljujući svojoj visokoj likvidnosti, banka je u to vrijeme financira-
01. SIJEČNJA 2011.
S ponosom spominjem Krapinsko-zagorsku banku jer je ona od 1990.
do 2000. imala vrlo važnu ulogu u financiranju razvoja gospodarstva
u Hrvatskom zagorju. Zahvaljujući svojoj visokoj likvidnosti, banka je u
to vrijeme financirala mnoge obrtnike, mala i srednja poduzeća, velike
firme, mnoge ustanove i stanovništvo.
la mnoge obrtnike, mala i srednja
poduzeća, velike firme, mnoge
ustanove i stanovništvo. Ne treba
zaboraviti da je to bilo ratno razdoblje, kada nije bilo novca. Međutim, zahvaljujući Privrednoj banci
i njezinom rukovodstvu, na čelu s
gosp. Katičićem, bilo nam je omogućeno bogato korištenje njihovih
novčanih sredstava po povoljnim,
ali korektnim i strogim bankarskim
pravilima, što smo koristili za kreditiranje. Zahvaljujući tome razvilo
se dosta gospodarskih subjekata,
od kojih mnogi danas mogu služiti
kao uzor. Naravno da sam svagdje
radio sa skupinom probranih ljudi,
koji su, ne štedeći se, mogli slijediti
moju dinamiku rada, pa su i rezultati morali doći. Uz rad u gospodarstvu i sportu, radio sam od začetka
Kajkavskog festivala, na kulturnom
razvoju našeg grada, a kasnije i
županije. Na kraju sam svoje djelovanje okrunio i u humanitarnom
radu, gdje sam zajedno sa svojim
prijateljima i kolegama bio osnivač
Rotary kluba Krapina.
Spominjete ljude, a ljudi su temeljni kapital bez obzira na suvremeni
tehnološki napredak. Činjenica
koju i statistike pokazuju, u Zagorju ima sve manje ljudi. Mladi se
najčešće visoko školuju u Zagrebu,
ostaju tamo ili odlaze u neke druge
sredine. Na koji način zaustaviti taj
egzodus s obzirom na to da nema
neke velike proizvodnje i mogućnosti gdje bi mogli pokazati što su
naučili, a onda i tako riješiti svoju
egzistenciju? Situacija se čini gotovo bezizlaznom.
Nažalost, nisam previše zadovoljan
stanjem i razvitkom gospodarstva
u Krapini i Zagorju, jer ono stagnira, ili bolje reći, ne razvija se prema
našim željama, što je uzrokovano
razlozima koji su vezani uz vrijeme i prostor u kojima se nalazimo.
Velike promjene, koje su se u društvu, pa i u gospodarstvu događale
od 80-ih godina - osamostaljenje
države, Domovinski rat, uspostava svjetskog slobodnog tržišta
- ostavili su dubok trag i kod nas.
U školovanju mladih ljudi djelomično zaostajemo za zahtjevima
i potrebama gospodarstva. Zbog
male mogućnosti zapošljavanja u
našoj županiji, mnogi mladi školovani Zagorci ostali su u Zagrebu
ili u mjestima gdje su se školovali.
Za ugodan život nije dovoljno imati geografske, povijesne i kulturne
vrijednosti, već je potrebno vratiti
se razvoju gospodarstva u objektivnim okvirima, počevši od obrta,
malih i srednjih poduzeća, te velikih
firmi. Usprkos fleksibilnosti malih i
srednjih firmi, veće mjesto u razvoju uvijek imaju velike firme, koje u
svom sastavu imaju stručnjake svih
profila, koji svojim znanjem i kreativnošću pridonose obrazovanju,
sportu i kulturi.
Posljedice globalizacije tek
ćemo osjetiti ulaskom u EU
U globaliziranom svijetu, vlada zakon nadmetanja - onaj tko je jači,
sposobniji, taj opstaje. Koje su to
prednosti i mogućnosti koje Zagorje čine konkurentnim područjem?
Mi u Zagorju poslije ugljena, koji je
iscrpljen šezdesetih godina, nemamo visokovrijednih ruda. Imamo
lijepi krajolik, izvore termalnih voda
i marljive ljude, što trebamo pametno iskoristiti, a na putu smo da to
učinimo, iako donekle presporo.
Globalizacija, čije posljedice sada
ne osjećamo u punoj mjeri do punog će izražaja tek doći ulaskom u
EU i za to se trebamo jako dobro
pripremiti kao bismo mogli obraniti
svoj gospodarski i kulturni identitet.
Za tu pripravu imamo vrlo malo vremena, jer nas ne očekuju promjene u fizičkom smislu, već u našem
mentalnom sklopu i poštenju, u
kojima mora doći do izražaja to da
se cijeni svaki rad, da se za uloženi
rad dobije primjerena nagrada, a da
radnici svojim dobrim radom zadrže
U 2009. imali smo gubitak, no napravili smo sanacijski program i
restrukturirali proizvodnju, a gubitak smo sami pokrili. Pronašli smo
nove kupce i zaposlili sve kapacitete za dvije godine unaprijed. Proizvodit ćemo za poznate svjetske marke (JOOP, PIERRE CARDIN,
BALDESSARINI, itd.) visokokvalitetna muška odijela.
GLAS ZAGORJA
svoja radna mjesta, jer će ih inače
lako izgubiti, a teško naći nova.
Kotka i općenito hrvatska tekstilna
industrija sve se teže nosi s konkurencijom iz istočnih zemalja i uslijed pada kupovne moći na domaćem tržištu.
Nažalost, u tekstilnoj industriji u cijelom svijetu su niske plaće, pa se
iz tog razloga proizvodnja sve brže
seli u zemlje s nižim troškovima.
U ovoj djelatnosti već sad vlada
žestoka konkurencija, a da se održimo, moramo proizvoditi po svjetskim cijenama, zadržavajući visoku
kvalitetu proizvoda i potpuno poštujući rokove isporuke. Nažalost,
sami poslodavci, uza sva ulaganja i
stalno školovanje djelatnika, nisu u
mogućnosti oduprijeti se svjetskoj
konkurenciji, već moraju od države
dobiti veću pomoć. Tekstilci, pa tako
i Kotka, su od naše Vlade dobili određena poticajna sredstva, a oni koji su
ih pravilno iskoristili u modernizaciju
proizvodnog procesa i istraživanje
tržišta, uspjeli su se održati. Ipak, ta
sredstva, uz opterećenja koja imamo
u obliku poreza, doprinosa i različitih
članarina, nisu dovoljna u odnosu na
druge grane. Cijeli sistem poticaja
morao bi se promijeniti, kako bi bio
stimulativan za zadržavanje izvozne
proizvodnje, a poduzeća učinio konkurentnijim na svjetskom tržištu. Domaće tržište je premalo za našu proizvodnju, za sve nas. Htjeli mi ili ne, svi
proizvođači tekstila moraju izvoziti
po svjetskim cijenama, uz izvanrednu kvalitetu i točne rokove isporuke.
Kod nas, među ljudima koji odlučuju, ima premalo osoba, koje poznaju tekstilnu proizvodnju, a da se ne
i ne govori o poznavanju konfekcije,
u kojoj ljudski rad sudjeluje u stvaranju proizvoda s više od 82%. Uza sav
razvoj i izume u tehnici i robotizaciji,
nije se uspio proizvesti stroj-robot,
koji bi mogao sašiti kvalitetno muško
odijelo. Uz moderne strojeve i dobru
organizaciju potrebne su precizne
i točne ruke i dobre oči švelja, koje
na tim strojevima rade. Taj rad nije
fizički težak, ali je donekle monoton,
traži visoku preciznost, koja se svodi
na 1 mm točnosti, jer treba izraditi
odjevni predmet, koji je funkcionalan i koji pristaje na svako tijelo, kako
bi osoba koja ga nosi u njemu lijepo
izgledala i ugodno se osjećala.
13
GOSPODRSTVENICI GOVORE
01. SIJEČNJA 2011.
Kotka ima zaposlene
kapacitete za dvije godine
unaprijed
Kako ste uspjeli postati većinski
vlasnik Kotke, odnosno kako ste
uspjeli u tome da ovo poduzeće ne
postane neka tužna privatizacijska
priča kakvih ima u našoj državi.
kupio preostali dio. Neću biti neskroman da je to bila velika sreća
za Kotku, jer da su to učinile neke
osobe, koje su pokazivale interes za
kupnju, siguran sam da danas ne bi
bilo Kotke u sadašnjoj veličini. Iako
se svakodnevno sukobljavamo sa
svjetskom konkurencijom, proživjeli smo 2009. kao najtežu godinu u
Kupac nam je svetinja i činimo sve da ga
zadovoljimo. U poslovanju smo aktivni izvoznici, ostvarujemo devizni priljev od više od
5,500.000 €, ali nismo potpuno zadovoljni
teèajem kune, jer je on za sve izvoznike, pa
tako i za nas, prenizak.
Pitanje privatizacije, od njezina početka do danas, stalno je aktualna
tema, i to zbog različitih razloga,
najčešće zbog devijacija, koje su se
dogodile u pretvorbi. Kod donošenja Zakona o privatizaciji, država je
cijelo gospodarstvo posvojila, tako
da su zaposleni djelatnici mogli
kupiti do 50% procijenjene vrijednosti firme po povoljnim uvjetima,
a ostali dio po punoj cijeni. Na taj
način je privatizirana i Kotka, kod
koje su zaposleni i bivši zaposleni kupili dionice, a ja sam iz inata
56-godišnjem postojanju Kotke, jer
nas je napustio, zbog krize i stečaja,
najveći kupac, firma Dressler, koji je
koristio 40% instaliranih kapaciteta.
Zbog toga smo u 2009. ostvarili
gubitak od oko 4,700.000 kn. Napravili smo sanacijski program i
restrukturirali proizvodnju, a gubitak smo sami pokrili. Pronašli smo
nove kupce i zaposlili sve kapacitete za dvije godine unaprijed. Proizvodit ćemo za poznate svjetske
marke (JOOP, PIERRE CARDIN, BALDESSARINI, itd.) visokokvalitetna
muška odijela. Kroz sve ovo vrijeme
i dalje investiramo u modernizaciju
proizvodnje, školovanje kadrova,
te stvaranje vlastitih zaštićenih
proizvoda (brendova), visokokvalitetnih muških odijela za domaće
tržište: MARTY, TEDY, SMOKING,
MONTE CARLO i CEREMONIJA. Iako
su plaće u Kotki među najvišima u
konfekciji, one su skromne, ali nikad nisu kasnile i uvijek su isplaćivane do dvanaestog u mjesecu za
protekli mjesec. Plasiramo na strano tržište 98% svoje proizvodnje u
poslovima dorade (Lohn); proizvodimo oko 800 odijela dnevno, što
godišnje iznosi oko 180.000 odijela. U poslovnom dijelu stvaramo
klimu za proizvodnju odjeće koju
tržište traži. Kupac nam je svetinja
i činimo sve da ga zadovoljimo. U
poslovanju smo aktivni izvoznici,
ostvarujemo devizni priljev od više
od 5,500.000 €, ali nismo potpuno
zadovoljni tečajem kune, jer je on
za sve izvoznike, pa tako i za nas,
prenizak. Zbog velikog rizika, koji
postoji u gospodarstvu, ali i u drugim dijelovima života, kod nas je
uvedena devizna klauzula, kojom
14
GLAS ZAGORJA
su se banke zaštitile od inflacije i,
vjerojatno, drugih rizika.
Bili ste dugo u bankarstvu, često
mnogi govore o precijenjenosti tečaja kune, da to ruši konkurentnost
naših izvoznika. Je li doista rješenje
u devalvaciji?
Pitanje tečaja je vrlo složeno i o njemu je teško donositi odluke ne poznajući dubinu i širinu tog pitanja.
Stoga, donekle poznajući situaciju
neću braniti, a niti kritizirati politiku poslovnih banaka ili Hrvatske
narodne banke. Za stabilan tečaj
treba biti i stabilna fiskalna i monetarna politika zemlje, sigurnost
u plaćanju i poslovanju na dulji rok,
a ne samo niska inflacija. Nažalost,
rizičnost poslovanja u našoj zemlji
viša je nego što i sami mislimo, a
ona se najbolje osjeća i ocjenjuje
kroz financijsko, odnosno bankarsko poslovanje, jer tamo svi računi
dolaze na naplatu. Taj proces nije
jednostavan i kratkoročan i nije rješiv samo jednokratnim smanjenjem
tečaja kune, posebno stoga što nam
je najveći dio bankarskog sustava u
rukama tuđih ljudi, koji osim nacionalnog imaju i druge interese.
POGLED S OPATOVINE
D
eset godina je prošlo od smrti Vlade Gotovca. Više su me puta pitali
o mojim odnosima s njime. Naprosto,
on je bio mojim uzorom, inkarnacijom
mojih mladenačkih pogleda na svijet,
kako u sferi umjetnosti, tako i u pogledu
svjetonazora u najširem smislu te riječi.
Za mene je Vlado bio sve što je hrvatski intelektualac trebao biti: obrazovan,
nacionalno osviješten, ali civilizacijski
tolerantan, bez pomisli na mržnju i odmazdu – iako je imao itekakvih razloga
da uzvrati udarce ili barem govori o zlu
koje mu je naneseno. Poznato je da je
Vlado bio sposoban artikulirati svoja
znanja i uvjerenja i prenijeti ih drugima:
usmeno i u pisanom obliku, u različitim literarnim žanrovima, ali i u maniri
vrsnog govornika koji plijeni pozornost
slušatelja, pa i masa.
01. SIJEČNJA 2011.
kćer Ana trebale su ljude koji suosjećaju, iskazuju im ljubav i prijateljstvo. Previše je starih prijatelja izbjegavalo kuću
u Adžijinoj: znali su da je pod nadzorom,
a strah je bio velik. Vlasta je te prijatelje komentirala na svoj temperamentni
i ubojiti način. Ponekad sam, ni kriv ni
dužan, slušao prodike koje su išle druge.
Bilo je to najmanje što sam mogao učiniti da joj olakšam teške dane.
domu Gotovčevih sam upoznao
Vlastinu odraslu djecu iz njezinog
prethodnog braka i njihove obitelji.
Pomagali su Vlasti, bili uz nju i osobito
brinuli o Ani, Vlastinoj i Vladinoj djevojčici koja je odrastala brže od svojih vršnjaka. O Vladi sam znao sve iako sam ga
upoznao tek po završetku njegova prvog
robijanja, po povratku iz Stare Gradiške
u kojoj je proveo četiri godine.
U
pozivao i na svoje kazališne premijere.
U susretima s hrvatskim stradalnicima
toga vremena stekao sam njihovo povjerenje, na njima se temeljila i moja
kasnija suradnja s prvim hrvatskim
predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom.
Glas o mojem druženju s njima donio mi
je, uz loše posljedice, i mnoge simpatije
među istomišljenicima, posebice među
hrvatskim intelektualcima koji su bili
kritični prema tome vremenu i režimu.
Mnogi od njih su mi pokazali da cijene
moja uvjerenja i ponašanje.
jećanja na proslave Vladinih dolazaka iz zatvora, blagdana i drugih obiteljskih zgoda nadopunjuju i sjećanja na
događaje izvan Gotovčeva doma. Jedan
od njih vezan je uz premijeru Razbojnika F. Schillera u Dramskom kazalištu
Gavella, u kojoj sam igrao Karla Moorea
S
Vlado Gotovac
očima histriona
Piše Zlatko
Vitez
Za mene je Vlado bio sve što je hrvatski intelektualac
trebao biti: obrazovan, nacionalno osviješten, ali civilizacijski tolerantan, bez pomisli na mržnju i odmazdu – iako je imao itekakvih razloga da uzvrati udarce
ili barem govori o zlu koje mu je naneseno.
No to je poznato mnogima, a ja imam
sreću što mogu o Vladi govoriti i na
osnovi našeg druženja izvan javnosti,
kao svjedok njegova obiteljskog života
u kojemu se ispreplitala proza svakidašnjice i poezija Vladine osobnosti,
u kojemu su se izmjenjivali dobri i loši
dani. Mnogo loših dana, mnogo patnje
bez pravog razloga, mnogo stradanja
cijele obitelji zbog mraka prošlog vremena, zbog ideologije i politike koja je
krojila osobne sudbine. Vlado i njegova
obitelj bili su žrtve koje su imale pravo
na zlopamćenje, ali to nije bila njihova
preokupacija. Bili su iznad toga, gledali
dalje i nisu se trošili na kuknjavu zbog
nanesene im nepravde. Mislim da je
Vlado znao da će doći trenutak ostvarenja barem dijela njegovih snova. Zbog
njegova filozofskog obrazovanja, ali i
životnih iskustava, sigurno nije očekivao nemoguće i zanosio se utopijama.
Naprosto se borio da bude bolje, koliko
je to moguće. Da bude bliže i sličnije zamišljenome i poželjnome svijetu čiju je
sliku u sebi oblikovao na temelju velikog
znanja i iskustva.
akon što sam na snimanjima za Radio Zagreb upoznao Vladinu ženu
Vlastu često sam dolazio u stan Gotovčevih, ponešto pomagao u kućanstvu
glumeći mušku ruku koja je zamjenjivala utamničenog Vladu. Vjerojatno nisam
bio od velike koristi, osim za cijepanje
drva, no ni Vlado nije bio osobito uporabljiv u kućanstvu. Vlasta i maloljetna
N
Igrao sam u Gavelli predstavu kad me
je Vlasta nazvala telefonom i rekla da
se Vlado vratio i da oko njihove kuće
ima udbaša kao u priči. Ako te je strah,
nemoj dolaziti! Igrao sam tu večer, vidi
slučajnosti, pl. Petrovića u Cesarčevoj
Carevoj kraljevini koji robija u Lepoglavi
i viče: Živjela Hrvatska! Rekoh Vlasti kratko: Dolazim! Lagao bih kad bih rekao da
me nije pratio osjećaj nelagode kad sam
pred ulaznim vratima kuće zatekao dvojicu. S osjećajem ponosa uspinjao sam se
stubama da upoznam velikog pjesnika.
Slušao sam Vladin solilokvij – zaželio se
slušača, a ja sam bio fasciniran čudesnim
govorom, možda čak i boljim od onog
čuvenog upućenog generalima ispred
Vojne oblasti u kolovozu 1991. Nakon
posljednjeg Vladinog teksta objavljenog
u Hrvatskom tjedniku 1971. Ostaje nam
samo nada, Vlado se iz kazamata vratio
osokoljen, a ne posrnuo, s istom idejom
ali tada još rezolutnijom: Hrvatska i samo
Hrvatska. Nikakav kompromis!
od Gotovčevih sam upoznao i druge stradalnike toga vremena: Tuđmanove, Tripala, braću Veselice, Savku
Dapčević Kučar, Budišu i druge, među
njima i manje poznate, ali jednako vrijedne ljude, teško pogođene svirepošću komunizma i socijalizma. Bio sam
mnogo mlađi od većine njih, možda me
svi nisu doživljavali kao ravnopravnog
subesjednika, ali su mi iskazivali poštovanje i povjerenje jer se nisam bojao
družiti se s njima. Obavezno sam ih
K
i na koju sam pozvao Vlastu i Vladu. Incident je započeo prije predstave, kad
je supruga jednog tada važnog druga
vidjevši Gotovčeve glasno izrekla: Vidi
onog ustašu! Vlasta je počela vikati, a
Vlado ju je smirivao. Kad je priča došla
do mene odbio sam poslije predstave
doći u tzv. društvene prostorije i družiti se s poželjnim uzvanicima. Sutradan
sam u upravi kazališta pozvan na odgovornost što sam uopće pozvao Gotovčeve. Preporučeno mi je da ih ubuduće
zovem na reprize, jer je vladajućim drugovima nelagodno s njima se susretati i
biti u istom prostoru. U tom je trenutku Vlado bio slobodan čovjek, ali se ta
šuša u silnoj revnosti spram režima ili po
naputku vlastitog ispranog mozga našla
pozvanom javno ga vrijeđati. Tada, kao
i sada, svi koji iskazuju svoje nacionalne osjećaje dovode se u opasnost da
ih se poistovjeti s ustaštvom; tada – u
ime vladajuće ideologije, danas – u ime
demokratskog prava na slobodu govora,
te iste ili slične šuše mogu vrijeđati, etiketirati, javno prozivati.
ugo sam ostao vezan uz dom Gotovčevih. Udaljio sam se nakon Vlastine smrti 1991. I prije sam slutio da će
do toga doći, ponešto me je i prije smetalo i odbijalo. U ozračju novog vremena
tamo su se opet pojavili neki stari prijatelji, stari - novi i novi - novi. Neka, život
je takav, ali ja tamo više nisam spadao.
Ne mislim ovdje bubetati gluposti kojih
sam se i sam naslušao: što ti je to trebalo,
D
GLAS ZAGORJA
imaš svoj poziv, što ti treba politika i tome
slično. I meni je trebala politika i ja sam
trebao njoj u važnom trenutku hrvatske
povijesti. Prije toga trenutka politika se
bavila nama, a onda je došlo vrijeme da
se mi bavimo njome. Po mome mišljenju
i u mome slučaju angažman u politici nije
trebao potrajati dugo. Ja sam sebe vidio
kao privremenu podršku, podršku s uvjerenjem i odanošću ideji i osobama. Zato
sam u početku razumio i Vladu koji je bio
neusporedivo pozvaniji politički se aktivirati. Pitanje je bilo: u kojoj mjeri, u kojoj
ulozi, s kime i zašto? Za mene je Vlado
ponajprije bio častan intelektualac, nisam mislio da će se znati nositi i s drugim
licima i zahtjevima politike. Nije bio osobit u doticaju sa svakodnevicom, bio je
pjesnik, slabo organiziran, u praktičnim
stvarima ovisan o drugima. Bio je u životnoj zavadi sa svime što je usustavljeno,
kompromisno, zakulisno, osmišljeno i suprotstavljeno po stranačkim statutima i
stezi, ostvarivo dizanjem ruku i zbijanjem
redova. Zato sam od početka do kraja s
tugom pratio Vladin život u politici. I dalje sam ga volio i cijenio, ali mu se nisam
približavao, jer nisam imao srca reći mu
što mislim. A lagali jedan drugome nikad
nismo, ni on meni niti ja njemu. Znali
smo prešutjeti, ali ne i lagati. Ne vjerujem ni da ga je zanimalo moje mišljenje:
Vlado je odabrao drugo okruženje i vidio
sebe kao prvoga u tom okruženju. Povremeno smo se susretali i izljubili, pitali za
obitelj i otišli svaki svojim putem. Daleko
su bili dani naših prijateljskih i obiteljskih
susreta, davno je nestala jedinstvenost
i solidarnost hrvatskih disidenata, davno su se prestali družiti i međusobno
podržavati, sve su se više udaljavali i suprotstavljali. Bilo je tu i mnogo taštine,
subjektivnih slika o sebi samima, sukoba
viđenja hrvatske stvarnosti i budućnosti,
pa i prozaičnih interesa.
Najviše me je smetalo što su se u Vladin život vratili mnogi koji su utekli i
pritajili se u vrijeme opasnosti. Među
njima i oni koji se osamdesetih nisu
usudili kupiti ili samo uzeti njegove samoizdate: iako je Vladi bilo zabranjeno
javno djelovanje on je objavio tri sveska
šapirografiranih pjesama, eseja i drugih
tekstova. Pomažući oko njihova uvezivanja i raspačavanja, pokušao sam skupiti
i neki novac za pomoć Gotovčevima.
Nosio sam punu torbu tih izdanja, nudio
ih ljudima za koje sam vjerovao da će ih
uzeti, pročitati i priložiti neki dinar. Bio
sam zabezeknut reakcijama straha i odbijanja. Nažalost, tako su reagirali i oni
od kojih to nisam očekivao, a dio njih se
kasnije našao uz Vladu u trenucima hrvatskog trijumfa, Vladine popularnosti i
društvene rehabilitacije.
oslije mnogih godina bez intenzivnih doticaja s obitelji Vlade Gotovca, ovih dana u moj se život vratio novi
naraštaj Gotovčevih, Anina kćer Dinka,
moje kumče. Dolazi kao studentica glume, suradnica u histrionskom kazališnom projektu. Priželjkujem da je dobra
glumica, da je mogu podržati s punim
uvjerenjem i odgovornošću. Sretan sam
da opet mogu navijati za Gotovčeve, za
Vlastine i Vladine potomke.
P
15
01. SIJEČNJA 2011.
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
OBILJEŽEN DAN GRADA I BLAGDAN SV. NIKOLE
Piše
Drago Kozina
Za poboljšanje života naših građana…
- U ovoj smo godini završili nekoliko značajnih investicija: otvoren je
novi Muzej krapinskih neandertalaca, nova zgrada Centra za socijalnu
skrb Krapina, uređena je i opremljena zgrada Područne škole u Škaričevom, danas smo otvorili i novoizgrađenu školu u Podgori, završena
je prva faza obilaznice Krapine na
Gradonačelnik
Josip Horvat
koju će se spojiti cesta u Zoni, uređena su oba tunela na državnoj cesti - tuneli Krapina i Žutnica. Za sve
te realizirane investicije neizmjerno
zahvaljujem Vladi RH, ministarstvima i državnim poduzećima koji su
prepoznali naše potrebe i prihvatili
naše projekte. Zatim smo uredili ce-
Nizom dogaðanja, od 3. do 8. prosinca, obilježen je
Dan grada Krapine – 6. prosinca, te blagdan Svetog
Nikole. Ovim osvrtom pokušat ćemo prenijeti dio
atmosfere, odnosno svega onoga što se dogaðalo.
Ovaj reportažni put po danima počet ćemo osvrtom
na Svečani program održan u krapinskoj festivalskoj
dvorani, a kojem je prethodio u jutarnjim satima program za djecu u krapinskim dječjim vrtićima, u znaku
Nikolinja – i misno slavlje koje je održano u župnoj crkvi
sv. Nikole, a predvodio ga je prečasni Zlatko Koren.
stu prema naselju Strahinju i u njoj
kompletnu infrastrukturu, započela
je izgradnja vodovoda u naseljima
Škaričevo i Dolac, a izvodili smo i
mnoge manje radove u cilju poboljšanja života naših građana… - rekao
je uz ostalo, gradonačelnik Josip
Horvat na svečanosti održanoj u
krapinskoj festivalskoj dvorani.
Iz gradonačelnikovog prigodnog
obraćanja izdvajamo još neke naglaske: - Nadam se da ćemo pronaći investitore za izgradnju toliko potrebnog hotela, za što Grad
ima pripremljeno zemljište, zatim
za Šemničke Toplice i neke druge
projekte za koje imamo spremnu
infrastrukturu. I u ovim recesijskim
vremenima ne želimo stati s ulaganjima u stvaranje boljeg i ugodnijeg
života stanovnika grada Krapine,
jer kad se ima vizija i pripremljenih
projekata, onda se radom i upornošću oni mogu realizirati.
Još jednom zahvaljujemo svima koji
su nam do sada pomagali u realizaciji projekata i nadam se da će se takva
suradnja nastaviti. Zahvaljujem svim
ustanovama, udrugama i pojedincima koji su kroz godinu pridonijeli
uspješnoj realizaciji raznih priredaba i manifestacija, te ih pozivam na
suradnju i dalje. Zahvaljujem svim
Misno slavlje u 10 sati (6. prosinca), u krapinskoj župnoj crkvi predvodio
je prečasni Zlatko Koren, rektor svetišta Marija Bistrica
Samo jedan više nego lani
Posljednji - četvrti put ove godine
Gradsku vijećnicu posjetili su najmlađi stanovnici grada Krapine.
Gradonačelnik Josip Horvat uputio
je prigodnu čestitku roditeljima 27
novorođenih stanovnika (13 djevojčica i 14 dječaka) te im uručio
novčanu pomoć koja je i dalje izdašnija nego proteklih godina.
Roditelji drugorođenog djeteta dobili su 1.500 kn (u ovoj podjeli njih
10), roditelji trećerođenog djeteta
3.000 kn (u ovoj podjeli samo 2),
roditelji četvrtorođenog djeteta
4.000 kn (samo 1) i za blizance, 1. i
2. dijete, izdvojeno je 3.500 kn.
Najviše je roditelja koji su dobili
prvo dijete – njih 12. Za ovu dodjelu ukupno je izdvojeno 40.500 kn.
Ukupno je ove godine za taj vid pomoći roditeljima izdvojeno 179.000
kn - 111 novorođene djece. Godinu
dana ranije bilo ih je 110, a 2008.
godine 114 djece. (D. K.)
Volim Hrvatsku – zeleni cvijet 2010.
Pod pokroviteljstvom Grada Krapine, a u organizaciji Turističke
zajednice grada Krapine opet je tijekom godine provođena, a za Dan
grada završena akcija Volim Hrvatsku – zeleni cvijet 2010. Suradnja
je to s Hrvatskom turističkom zajednicom.
16
Poziranje za zajedničku fotografiju
onih čiji je trud u uređivanju njihovih
okućnica nagrađen priznanjima
GLAS ZAGORJA
Uz prigodni program članova KUDKrapina, zamjenik gradonačelnika
Josip Pelin uručio je priznanja predstavnicima obitelji: Presečki, Puljko,
Kuhar, Martinić, Arbanas, Kozina,
Puh, Leljak, Smojić, Tušek i Fekonja.
Dobitnik priznanja je i Župni ured
sveti Nikola Krapina. Među lijepima, najljepše uređene vrtove, prema ocjeni komisije (u sastavu Buconjić, Pelin i Ljubić) imale su obitelji:
Šaško, Obitelj Kovačec i Rinkovec.
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
medijima koji su pratili Grad Krapinu
i sva naša događanja, a onima koji
nisu, nadam se da će ubuduće.
Svim građanima Grada Krapine i
župljanima naše župe, čestitam
Dan grada i Dan župe, nebeskog
zaštitnika sv. Nikole.
Gradonačelnik Josip Horvat je
uvaženim gostima i uzvanicima, a,
naravno, i svim stanovnicima grada Krapine (svečanost je prenosio
Radio Hrvatsko zagorje Krapina),
poželio sretne i blagoslovljene božićne blagdane kao i uspješnu, mirom i tolerancijom prožetu 2011.
01. SIJEČNJA 2011.
Na dobrim su željama uzvratili,
odnosno poželjeli puno uspjeha u
radu kako gradskim čelnicima tako
i građanima Krapine, Ivan Jarnjak,
potpredsjednik Sabora i župan Siniša Hajdaš Dončić i Željko Turk,
gradonačelnik Grada Zaprešića.
Uslijedio je potom prigodni kulturno-umjetnički program u kojem su
sudjelovali Đuka Čaić, Vokalna skupina Viline, Krapinske mažoretkinje,
a članice Dječjeg gradskog vijeća
zahvalile su na aktivnostima Grada
koje su pridonijele dobivanju Krapini statusa - Grad prijatelj djece.
Dobitnici plaketa, odnosno povelje su (slijeva): Vladimir Staroverški, Vlasta
Krklec za Muzej krapinskih neandertalaca, Stjepan Kralj, Franjo Cerovec,
Marina Krpan Smiljanec za Gradsku knjižnicu Krapina, Zlatko Vitez
(drugi red) Ivica Cerovečki, Ivan Hršak, Mirko Gretić, a s njima su i Zoran
Gregurović, predsjednik Gradskog vijeća i gradonačelnik Josip Horvat
Darivanje djece
Krapinske mažoretkinje nastupile su na svečanosti u Festivalskoj dvorani i
u predvorju Muzeja krapinskih neandertalaca na Hušnjakovom, za vrijeme
Noći krapinskih neandertalaca, odnosno u vrijeme otvorenih vrata Muzeja
za sve one koji su bili brzi i dobili besplatne ulaznice u Gradu Krapini,
Turističkoj zajednici, odnosno putem Radija Hrvatsko zagorje Krapina
Predstava Jalnuševčani
Kazališna predstava Jalnuševčani u izvedbi Dramske skupine KUD-a Krapina
Publika u festivalskoj dvorani uživala je 4. prosinca, u kazališnoj
predstavi pod nazivom Jalnuševčani. Riječ je djelu Marije Jurić
Zagorke u kojem je prikazala život
građanskog društva s kraja 19. i
početka 20. st. Doza malograđanštine, humora i karakterističnog
purgerskog govora protezala se
cijelom predstavom. Kostimi glumaca svakako su pridonijeli ukupnom dojmu predstave pružajući
atmosferu vremena u kojem se
radnja predstave događala.
Predstava je realizirana u režiji voditeljice Dramske skupine KUD-a
Krapina prof. Dunje Belošević. U
Jalnuševčanima su igrali: Nikola
Jerneić, Ljiljana Škrlec-Zaplatić,
Dario i Marijan Kuhar, Ivana Nežmahen, Marija Hlebec, Petra
Klasić, Dragutin Benc, Anđelko
Vragović i Emanuela Mijatović.
Podjela
darova za
djecu članova
HVIDR-e
Kako to i priliči, ni ove godine djeca nisu ostala bez darova. Ne ulazimo u ono što su sve naši mladi
sugrađani dobili kod svojih kuća i
što im je donio ili utaknuo u pripremljene (i očišćene) čizmice.
No, među ono što se događalo
javno, svakako treba ubrojiti poklone za koje se pobrinuo Grad
Krapina, a koji su dijeljeni u dječjim vrtićima i osnovnim školama
(za učenike od 1. do 4. razreda).
Sveti Nikola oko kojega se, od nikoga pozvan, motao i Krampus,
dijelili su i darove u maloj dvorani
Pučkog otvorenog učilišta za djecu članova HVIDR-e, a bez darova
nisu ostala ni djeca zaposlenih u
Domu za stare i nemoćne Sveti
Nikola kao i njihovi štićenici, jer
znate kako je… stari su kao mala
djeca, a djecu valja darovati.
Ravnateljica Doma za starije i
nemoćne Sveti Nikola Krapina,
Ana Marinović, prije podjele
poklona štićenicima
GLAS ZAGORJA
17
01. SIJEČNJA 2011.
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
Nova škola u Podgori
Na Dan Grada i Osnovne škole Augusta Cesarca, 6. prosinca 2010., Ivan Jarnjak, potpredsjednik Hrvatskog sabora, inače počasni graðanin
grada Krapine, otvorio je novu zgradu Područne škole Podgora. Školu, kao i one koji je polaze, odnosno u njoj rade, blagoslovio je krapinski
župnik vlč. Tomica Šestak.
Na prigodnoj svečanosti otvorenja nove zgrade, uz učenike (od
1. do 4. razreda) i njihove rodi-
Starim zvoncem, s kakvim su nekad podvornici u
školama najavljivali početak i kraj školskog sata,
potpredsjednik Hrvatskog sabora Ivan Jarnjak,
označio je trenutak otvaranja nove zgrade
Područne osnovne škole u Podgori Krapinskoj
telje, bili su prisutni saborski
zastupnik Milivoj Škvorc, gradonačelnik Krapine Josip Horvat
sa suradnicima, predsjednik
Gradskog vijeća Krapine Zoran
Gregurović te članovi Učiteljskog vijeća. Ovo je još samo
jedna potvrda kako se vodi
briga o ulaganju i u prigradska naselja, kako bi se stvorili
istovjetni uvjeti kakve imaju
djeca u gradskom središtu. U
ovom slučaju, nakon useljenja,
djeca u Podgori bit će u povlaštenom položaju u odnosu na
svoje vršnjake u samoj Krapini,
jer će nastavu pohađati samo
u jednoj smjeni.
Medeni sejem
Gradska limena glazba, nastup na ulazu krapinskog Medenog sejma, koji
je ove godine održan u sportskoj dvorani Osnovne škole Ljudevita Gaja
Krapina
Jedan od tri niza stolova ispunjenih
raznovrsnom ponudom krapinskog
Medenog sejma
18
Među nezaobilazne manifestacije U maloj dvorani POU-a za ljubitelje
vezane uz obilježavanje Dana grada šaha organiziran je Tradicionalni
i župe, već deset godina ubrajamo brzopotezni šahovski turnir. Grad
Medeni sejem. Na njemu su se, je isto tako svim mališanima i njiali ove godine u sportskoj dvorani hovim roditeljima organizirao odrOsnovne škole Ljudevita Gaja u Kra- žavanje predstave Kazališta Merlin
pini, mogli naći proizvodi od meda, – Kraljević i prosjak.
ukrasi za nadolazeće
blagdane, te prigodni
pokloni. Njih je nudilo
četrdesetak izlagača iz
Krapinsko-zagorske, Varaždinske i Zagrebačke
županije. Dio ponude
imao je i humanitarni
karakter, a u što možemo ubrojiti i sudjelovaPečeni vol izgledao je atraktivno i privukao je
nje na Sejmu članova
one koji su se zaželjeli ove raritetne delicije
Rotary cluba Krapina.
GLAS ZAGORJA
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
01. SIJEČNJA 2011.
125. obljetnica rada Gradskog društva
Crvenog križa Krapina
Izvješće o radu GDCK Krapina za
2009. i 2010. podnijeli su Davor
Šimunović, ravnatelj GDCK Krapina, Dijana Semenić, voditeljica
Programa Pomoć u kući starijim
osobama i Valentina Hanžek, voditeljica Programa Suzbijanje bolesti ovisnosti i smanjenje štete.
Pojedincima i ustanovama koje su
posebno pridonijele radu Crvenog
križa, a takvih je bilo 27, dodijeljena su jubilarna priznanja.
Svečana Skupština Gradskog društva Crvenog
križa Krapina održana je na sam dan osnivanja
te organizacije – 7. prosinca, čime je obilježeno
125 godina rada i djelovanja Crvenog križa u
Krapini.
Čestitke za
uspješan rad koji
traje 125 godina,
zaposlenicima i
aktivistima Crvenog
križa uputio je i
gradonačelnik Josip
Horvat
Svečanu Skupštinu otvorila je Dragica Ferjanić, predsjednica GDCK
Krapina i tom je prilikom, uz ostale, pozdravila gradonačelnika Josipa Horvata, predsjednik Gradskog
vijeća Zorana Gregurovića, te Gordanu Lazić Tafra i Drinku Sopta,
pomoćnice Izvršnog Predsjednika
Hrvatskog Crvenog križa. Nakon
glazbenog pozdrava učenica Srednje škole Krapina uvodni dio o povijesti Crvenog križa u Krapini iznio
je Drago Kozina najavivši za iduću
godinu prezentaciju monografije:
125 godina Crvenog križa u Krapini.
Umjetnici
svojem gradu
O radu Gradske organizacije
Crvenog križa govorili su (slijeva):
Valentina Hanžek, Dijana Semenić,
Dragica Ferjanić, Davor Šimunović i
Drago Kozina
PRORAČUN GRADA KRAPINE
Za Dolac novi
cestovni prilaz 2011.
Predsjednik Likovnog društva “Ernest Tomašević” Zlatko Kuhar
svojoj je likovnoj čaroliji nadodao i malo stiha, pa je uz otvorenje
izložbe, promovirana njegova zbirka poezije Pjesma majci
U Maloj dvorani Pučkog otvorenog
učilišta otvorena je izložba članova
Likovnog društva “Ernest Tomašević” Krapina, pod nazivom: Umjetnici Krapine gradu Krapini. Ovo
likovno društvo djeluje od 1966. i
svoj prvi izlazak pred krapinsku likovnu publiku vezuje uz održavanje
prvog festivala Kajkavskih popevki.
Tijekom godina društvo je jačalo,
povećavalo broj svojih članova i danas okuplja 39 zaljubljenika likovne
umjetnosti različite dobi. Pronoseći
ima svoga grada i njegove bogate
Gradsko društvo Crvenog križa Krapina dodijelilo je tradicionalno, zahvalnice i značke onima koji su tijekom
ove godine ostvarili (od 5 do 40 puta)
jubilarni broj davanja krvi. Takvih je
s područja grada Krapine te općina
Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj bilo 167. Time je i na simboličan način izražena zahvalnost svima
onima koji su tijekom 2010. sudjelovali u ovoj humanitarnoj akciji koja
mnogima spašava živote.
višestoljetne kulture, organizirali su
brojne izložbe i izvan Krapine: Zagreb, Samobor, Varaždin… Slovenske Konjice, Celje, Maribor, Ptuj…
Najveći dio izloženih radova rađen
je tehnikom ulja na platnu i akvarela, a svoje radove su izložili: Ivanka Kveton, Margareta Gregurović,
Jelena Mlakar, Zdenka Lazar, Ivica
Hršak, Janko Dunaj, Tomislav Hršak, Rajko Fureš, Tanja Kos i Zlatko
Kuhar. Također su izloženi i plakati
pod nazivom Pogled u nebo, autorice Vesne Gruice.
Sa 17 točaka dnevnog reda 11. sjednica krapinskog Gradskog vijeća, koja
je održana 16. prosinca, ne bi se po
ničem posebnom izdvajala da na njoj
nije donijet proračun za 2011. koji je
na razini onoga za 2005. (tada je iznosio 29,7 milijuna kn). Za takav proračun glasovalo je 10 vijećnika, a njih 9
bilo je protiv.
Zašto toliko smanjenje?... (U ovo isto
vrijeme 2008. vijećnici su dizali ruke
za proračun težak gotovo 50 milijuna
kn.) Naravno da za to nije potrebno
šire elaboriranje, a u tom kontekstu
nije ga ni bilo na sjednici Vijeća.
Sve je svedeno na to da se račun prihoda i rashoda sastoji od prihoda od
poreza, od imovine te prihoda od pristojbi i naknada…, a kapitalne pomoći
će se uvrstiti tijekom godine kroz rebalans, ako za to bude potrebe.
Kako je to u obrazloženju istakao gradonačelnik Josip Horvat, sve ono što
je Grad dužan financirati, činit će i dalje, s time da će mnogim korisnicima
proračuna dotacije u ovoj godini biti
smanjene za 15-20%.
Među onim što će se graditi u 2011., a
o čemu se već u javnosti dosta govori-
GLAS ZAGORJA
lo, svakako treba izdvojiti gradonačelnikovo obećanje da će se prići izgradnji
novog željezničko-cestovnog prijelaza
Dolac (na Hušnjakovom), a za što se
u Proračunu izdvaja 1,645.000 kn i to
tako da će izvođaču radovi biti plaćeni
dijelom u 2011., odnosno 2012.
Istovjetan je slučaj s izgradnjom željezničkog stajališta Pristava Krapinska,
za što će biti izdvojeno 650.000 kn.
Za izgradnju pješačkog mosta preko
Krapinčice, kod zgrade FINE, planira
se 600.000 kn u 2013.
Uz to vrijedno je spomenuti i nastavak
otkupa zemljišta za izgradnju produžetka Ulice Frana Galovića.
Spomenimo još, vezano i uz ovu
sjednicu Gradskog vijeća, da su postavljana vijećnička pitanja i to na
teme koje su se provlačile kroz cijelu
2010. godinu, od pružanja pogodnosti obrtnicima kako ne bi zatvarali
svoje radnje, uređenju raskrižja kod
Ruke u Velikoj Vesi, skretanja kod
Sučića…
A hoće li se prići uvođenju poreza na
luksuzne peseke, a što je predložio
jedan vijećnik, tek ćemo vidjeti.
(D. K.)
19
GRAD KLANJEC
01. SIJEČNJA 2011.
Sveti Nikola obišao i
male Klanjčane
Društvo Naša djeca Klanjec i
ove je godine priredilo dolazak
svetog Nikole. Radost djeci, ali i
strah, jer se i ovaj put, iako nije
bio posebno pozvan, među mališanima pojavio krampus.
U Velikoj dvorani Grada Klanjca,
3. prosinca bilo je organizirano
održavanje kazališne predstave
Ružno pače. Raspjevana pred-
Vladine gospodarske
mjere (ako postoje)
nisu dale rezultate
stava malo je koga ostavila
ravnodušnim. U njoj su uživala
i djeca u dobi do 10 godina, a
jednako tako i njihovi roditelji,
bake, djedovi, a na radost organizatora Društva Naša djeca.
Nakon predstave djeca su uživala u društvu svetog Nikole
koji ih je razveselio prigodnim
poklonima.
Prikupljeno više doza
krvi od planiranog
Gradsko Društvo Crvenog križa Klanjec u suradnji s Hrvatskim zavodom za
transfuzijsku medicinu, organiziralo je početkom prosinca, četvrtu redovnu
akciju darivanja krvi.
Odazvala su se 93 darivatelja, a krv je darovalo njih 88. Naime, petero ih
je odbijeno iz zdravstvenih razloga. Prvi put krv je darivala Sanja Harcet iz
Risvice. Riječ je ujedno i o posljednjoj ovogodišnjoj akciji darivanja krvi na
području djelovanja klanječkog Društva Crvenog križa. Tijekom godine akcijama se odazvalo 379 osoba, a krv je darivalo njih 353, dok iz zdravstvenih
razloga krv nije moglo darivati 26 osoba. U ovoj godini obitelj darivatelja krvi
s klanječkog područja povećana je sa 12 novih članova. Darivatelji s najviše
darovanih doza krvi su: Nikola Ohnjec (98), Rudolf Ivanuš (97), Božo Hrbut
(92) i Branko Ulama (90).
U klanječkom Crvenom križu zadovoljni su prikupljenim brojem doza ove dragocjene tekućine, jer je to više od planiranog za ovu godinu. Informacije smo
dobili od ravnateljice Gradskog društva Crvenog križa Klanjec Ljubice Harapin koja zahvaljuje svima koji su sudjelovali u ovim plemenitim akcijama, te
ujedno poziva na iduće koje će se organizirati u idućoj godini, a prvu redovnu
najavljuju za 7. ožujka. (N. Vincelj)
20
U svim gradskim i općinskim
proračunima naše Županije
štedi se pa i odriče programa koji u današnje vrijeme
krize nisu najnužniji. Tu sudbinu dijeli i Klanječki proračun, štedi se, no svi zacrtani
projekti koji su se financirali
iz vlastitih sredstava su realizirani. Izostale su neke kapitalne investicije za koje je
trebala potpora države.
Gledajući kroz prizmu proračuna - proračunskih sredstava, kao i planiranih programa i projekata, klanječkog
gradonačelnika Željka Kolara upitali smo kako je prošla
ova godina?
- Nažalost, ova godina nije na razini očekivanog. Razlozi za takvo
stanje su višestruki. Prije svega,
recesija koja je ostavila traga na
gospodarstvu na području čitave Hrvatske, pa tako i kod nas.
Vladine mjere za gospodarski
oporavak (ako postoje) nisu dale
rezultate. Zatvaraju se obrti, povećava nezaposlenost, ukinuli su
se pojedini fondovi, npr. Fond za
regionalni razvoj, preko kojeg
je država sufinancirala projekte
komunalne infrastrukture, a veliki je udarac na izvorne prihode
promjena stopa poreza na dohodak gdje smo prema prvim procjenama izgubili oko 15% izvornih prihoda. Znači, svi zacrtani
projekti koji su se financirali iz
vlastitih sredstava su realizirani,
a, nažalost, kapitalne investicije
za čiju je realizaciju bila potrebna pomoć države nisu, pa će izvršenje proračuna biti oko 75%.
Jeste li zadovoljni učinjenim
u 2010. godini?
GLAS ZAGORJA
- Generalno gledajući nisam zadovoljan učinjenim u 2010. jer
uvijek se može više i bolje, no
analizirajući kompletno stanje
u državi i ono što smo napravili uspoređujući se sa susjednim
jedinicama lokalne samouprave,
ne smijem biti nezadovoljan.
Što očekujete od 2011., gledajući na proračun planiran
za tu godinu? Koliko iznosi i
za što se najviše planira izdvojiti u godini koja je pred
nama?
- Iduća će godina možda biti i
teža od ove. Pošto je 2011. izborna godina vjerujem da će
Vlada izdvojiti više novca za pomoć projektima jedinica lokalne
samouprave, a isto tako se nadam da to neće biti po stranačkoj liniji nego na principu dobrih
projekata.
Proračun Grada Klanjca za 2011.
bit će nešto više od 8,000.000
kn, a najviše se misli uložiti u
infrastrukturu u gospodarskoj
zoni i pronalaženje potencijalnih
investitora jer bez proizvodnje i
otvaranja novih radnih mjesta
nema izlaska iz krize. (Nada Vincelj)
GRAD KLANJEC
01. SIJEČNJA 2011.
Tradicionalni klanječki božićni sajam
Pahuljice i božićne pjesme
najavile dolazak blagdana
Grad Klanjec i Turistička zajednica
grada priredili su, sada već tradicionalni, božićni sajam. U velikoj
gradskoj dvorani, u subotu 11. prosinca predstavilo se 19 izlagača koji
su na svojim štandovima ponudili
obilje prigodnih božićnih ukrasa,
raznovrsnih rukom rađenih dekoracija, unikatnog nakita.
Klanječki božićni sajam nezamisliv
je i bez priznatih i kvalitetnih vina
iz klanječkog vinogorja, finih
domaćih kolača i ljekovitih proizvoda od meda. Osim klanječkih
kreativaca, od kojih su se neki na
sajmu predstavili prvi put, izlagača je bilo i iz Zagreba, Kumrovca i
drugih zagorskih mjesta.
Malom prigodnom predblagdanskom priredbom na sajmu su se
predstavili i mališani Dječjeg vrtića Kesten, te dvije dječje plesne
skupine pod vodstvom Dubravke
Jelušić.
Rasplesane male pahuljice na
pozornici, te božićne pjesme sa
sajmenog razglasa najavile su dolazak blagdana, uz dobru prigodu
da se nabave originalni božićni
pokloni.
Već tradicionalno božićni sajam
prati i tzv. sajmeni trg u dvorani na
kojem su posjetitelji i ove godine
uživali u subotnjoj kavi, kuhanom
vinu i ugodnom razgovoru sa sugrađanima. (S. Ricijaš)
Potpisani ugovori o učeničkim
i studentskim pomoćima
Početkom prosinca u maloj dvorani
Grada Klanjca gradonačelnik Željko Kolar potpisao je ugovore s učenicima i
studentima s područja Grada kojima je
odobrena financijska pomoć u školovanju za ovu školsku, odnosno akademsku
godinu iz proračuna Grada Klanjca.
Nakon provedenog natječaja za dodjelu
učeničkih i studentskih pomoći i odluke
Povjerenstva, financijsku pomoć dobilo
je osam učenika srednjih škola na temelju kriterija socijalnog statusa njihove
obitelji, te dva učenika prema kriteriju
postignutog uspjeha u dosadašnjem školovanju. Prema prvom kriteriju pomoć u
iznosu od 250 kn tijekom ove školske godine dobivat će: Marija Vlahović, Matija
Skrbeta, Antonio Žitnik, Mihael Babić,
Tamara Zebolc, Igor Stanković, Lucija Drčić i Matija Sraga, a prema postignutom
uspjehu isti iznos Anita Pongrac i Zvonimir Babić. Iznos od 550 kn prema kriteriju socijalnog statusa odobren je studentima Marku Antoliću, Nikolini Turk, Nikolini
Žigman i Petri Ban, a prema dosadašnjem
uspjehu u studiranju Dijani Zebolc i Mateji Vlahović. Prema Pravilniku o dodjeli
učeničkih i studentskih pomoći u slučaju
da se pomoć dodjeljuje učenicima i studentima iz iste obitelji, odobreni iznos se
umanjuje za 25%. Potpisivanju ugovora
s jednim od svojih roditelja prisustvovali
su gotovo svi srednjoškolci i studenti, a uz
Izabrano novo vodstvo Društva Naša
djeca Klanjec
Maja Vukina Bogović
nova predsjednica
Društvo
Naša
djeca Klanjec održalo je (15. prosinca) izvanrednu
Izbornu skupštinu
na kojoj su članovi
izabrali novu predsjednicu Društva
te članove Izvršnog i Nadzornog
odbora.
IzvanNovoizabrana predsjednica DND-a s malim
Klanjčanima
redna skupština
sazvana je nakon
što su neki članovi upravnih tijela izabrana Maja Vukina Bogović. Izvršudruge iz osobnih razloga zatražili ra- ni odbor djelovat će u sastavu Ančica
zrješnice. Nakon višegodišnjeg vođe- Grahovar, Mira Petek, Katica Nikolić,
nja DND-a, s mjesta predsjednice iz Dubravka Jelušić, Vlasta Čižmek,
zdravstvenih se razloga povukla Vla- Sandra Duraković i Mira Hrbud Kolar,
sta Čižmek. Vrlo je emotivan bio tre- dok su u Nadzorni odbor izabrane
nutak u kojem su se članovi Društva Željka Kramarić, Vlasta Gorup i Anita
malim poklonom i cvijećem zahvalili Čižmek. Tajnica Društva i dalje ostaje
dosadašnjoj predsjednici za preda- Mirjana Smičić Slovenec. U ovakvom
ni rad, a ona zaželjela puno uspje- sastavu vodstvo DND djelovat će
ha radu DND-a s novim vodstvom. dvije godine, do redovne izborne
Za novu predsjednicu jednoglasno je skupštine.
Dodijeljena priznanja obrtnicima
U Klanjcu je (16. prosinca) održana 2. sjednica Skupštine Međuopćinskog udruženja obrtnika Klanjec na kojoj su donesene
odluke o rebalansu financijskog
proračuna za 2010. godinu i financijskom proračunu za 2011.,
te je usvojen Program rada za
2011. godinu. U drugom dijelu Skupštine dodijeljena su
priznanja OKKZŽ za 20 godina
uspješnog vođenja obrta i to
Danijelu Kodrnji, Želimiru Krigradonačelnika i njegov zamjenik Zlatko
Brlek.
GLAS ZAGORJA
štofiću, Darku Novoselu, Slavku Posleku, Josipu Tramišaku i
Mladenu Županiću.
Bilo je to prvo na ovakav način organizirano potpisivanje ugovora o učeničkim i studentskim pomoćima u Gradu Klanjcu, a
ujedno i prilika gradonačelniku i njegovim
suradnicima za susret s mladim Klanjčanima. - Studentske i učeničke pomoći jedan
su od programa kojim se, sredstvima gradskog proračuna, pokušava olakšati školovanje naših mladih sugrađana - rekao je
gradonačelnik Željko Kolar.
Osim potpora učenicima i studentima u socijalnom programu koji se financira iz klanječkog gradskog proračuna je i sufinanciranje prijevoza učenika. Inače, u socijalnom
programu koji se financira iz proračuna
Grada Klanjca, više je vidova odnosno kategorija potencijalnih korisnika.
21
OPĆINA HUM NA SUTLI
01. SIJEČNJA 2011.
Završena ekološka akcija Cvjetni Hum 2010.
Završna svečanost ekološke akcije Cvjetni Hum 2010.
održana je u kino dvorani gdje su nakon multimedijalne
projekcije sa 460 fotografija, proglašeni ovogodišnji
pobjednici u 13 kategorija i 6 specijalnih.
Ovom akcijom, koju je organizirala Turistička zajednica u suradnji s
Općinom, predstavljen je dio nacionalnog projekta Volim Hrvatsku
koji provodi HTZ pod geslom: Više
cvijeća, manje smeća!
Komisija u sastavu: Anica Kovačić,
Paulina Bogović, Ana Vukas, Ivanka
Bračun i Biserka Halužan obišla je
od srpnja do rujna ove godine čak
230 domaćinstava u Općini. Načelnik Zvonko Jutriša pobjednicima
je uručio prigodna priznanja. Najuređenijim okolišom i okućnicom
proglašena je okućnica Katarine
Završki, Hum na Sutli, dobitnica na-
grade za najuređeniji balkon je Bernarda Jančin, Druškovec. Kategorija živice i ograde – Drago Javorić,
Rusnica, kategorija detalji – Anica
Ivić, Zalug, a kutak za odmor – Sanja Čuček, Klenovec. Najuređenijim
poslovnim objektom proglašena je
Humska klet, Druškovec, sakralnim
– Samostan sestara Karmelićanki.
U kategoriji tradicijska kuća pobjednica je Anica Šolman iz Strmca,
najljepši tradicijski vrt ima Krešimir
Čmelak, Hum na Sutli, a najuređeniji
voćnjak Ružica Miklaužić iz Lastina.
U 11. kategoriji eko etno pobijedila
je Marina Tepeš iz Klenovca, u kate-
goriji Pod brajdom Renata Štruklec
iz Grletinca, te u 13. kategoriji Ana i
Bojan Mik­ša iz Prišlina. U 6 specijalnih kategorija pobjednici su Damir
Miklaužić, Mira Čuček, Branko Raz-
boršek, Milica i Josip Križanec, OŠ
Viktora Kovačića i Trajanka Javorić.
U kulturno-umjetničkom programu
nastupio je domaći mješoviti pjevački
zbor KUD-a Rikard Jorgovanić. (M. B.)
Adventski vijenac krenuo iz Huma na Sutli
U organizaciji Turističke zajednice Općine Hum na Sutli, a pod
pokroviteljstvom župana Siniše
Hajdaša-Dončića, uz paljenje
prve svijeće održana je županijska manifestacija Advent u
Zagorju. I ove šeste
godine u Humu na
Sutli, koncert je bio
humanitarnog karaktera, te posvećen osobama s invaliditetom i
osobama s posebnim
potrebama. U obitelji
Štefanije Orel udomljeno je osmero djece s
posebnim potrebama,
i prihod sakupljen na
ovoj manifestaciji –
2.000 kn, namijenjeno je
za podmirenje njihovih
potreba.
Prije samog koncerta,
zamjenica župana Sonja
Borovčak obišla je njihov
dom, te izrazila svoje zadovoljstvo i sreću što su djeca u obitelji Orel pronašla
22
Prvu adventsku svijeću ove su godine u humskoj
kino-dvorani zapalile dužupanica Sonja Borovčak
i mlada Petra, štićenica doma Štefanije Orel.
GLAS ZAGORJA
toplinu obiteljskog doma. Vlč.
Branko Ivanjko blagoslovio je županijski adventski vijenac, koji je
štićenicima obitelji predao načelnik općine, Zvonko Jutriša. U kulturno-umjetničkom programu na
otvorenju manifestacije
Advent u Zagorju, nastupili su Podvinčani i Željko
Kokorić, Siniša Miklaužić,
Ines Miklaužić i Kristijan
Sinković, ŽVG Kajda, ŽVA
Sotelia, ŽVG i Tamburaški
sastav KUD-a ĐURMANEC, mješoviti zbor KUD-a
Rikard Jorgovanić, te Dino
i Karla Miklaužić. Medijski
pokrovitelj bio je Radio
Hrvatsko-zagorje Krapina.
Druga svijeća zapaljena je
u donjostubičkom Vučaku, pretposljednja, treća, u
Dječjem vrtiću Uzdanica u
Zlataru, a posljednja svijeća
adventskog vijenca zapaljena je u Nacionalnom svetištu
Majke Božje Bistričke u Mariji
Bistrici.
OPĆINA HUM NA SUTLI
01. SIJEČNJA 2011.
Sv. Nikola u Balončici Božićno-novogodišnji koncert
Kad su djeca tako dobra i vrijedna kao ova u
u Župnoj crkvi sv. Petra
Balončici, Krampus uopće ne mora dolaziti.
Na inicijativu članica Ženskog vokalnog ansambla
Sotelia koje djeluju pri KUD-u Rikard Jorgovanić
iz Huma na Sutli, u srijedu 29. prosinca, u Župnoj
crkvi sv. Petra u Prišlinu održat će se božićnonovogodišnji koncert.
Šareni svijet iz Zagreba za mališane Dječjeg vrtića Balončica izveo
je predstavu Pripremite pisma sva:
dolazi nam Nikola. U predstavi se
pojavio sv. Nikola s punom torbom
pisama o dobrom ponašanju djece
i njihovim željama. Djeca su mu postavljala brojna pitanja, a najviše ih
je zanimalo gdje se skriva vjerni mu
pratitelj Krampus. Odgovor je glasio ovako: Kad su djeca tako dobra
i vrijedna kao ova u Balončici, Krampus uopće ne mora dolaziti. Humski
vrtić posjetili su i općinski načelnik
Zvonko Jutriša i pročelnica Anica
Kovačić, i djecu darivali prigodnim
poklonima. Mališani su ih nagradili
pjesmom. (M. B.)
Uz ŽVA Soteliu, nastupit će i njihovi
gosti - Tamburaški orkestar KUD-a
Mihovljan, Mješoviti zbor KUD-a Rikard Jorgovanić, Dino i Klara Miklaužić kao i voditelj Sotelie Siniša Miklaužić. Koncert je zapravo zamišljen
kao spoj ŽVA Sotelie i Tamburaškog
orkestra KUD-a Mihovljan kojim dirigira prof. Ivan Bartolić.
Također, članice Sotelie predstavit
će se publici pojedinačno, i to Jele-
na Miklaužić, Đurđica Jedvaj, Marina Klauški, Ana Maria Klasić te Maja
Miklaužić. Sotelia će izvesti i nekoliko
božićnih pjesama u acapella izvedbi,
dok će Tamburaški orkestar KUD-a
Mihovljan izvesti poznate božićne instrumentale. Organizatori koncerta,
koji počinje u 18 sati, su ŽVA Sotelia
i KUD Rikard Jorgovanić, a ulaz je slobodan. Potporu koncertu dala je tvrtka Studio Damir iz Huma na Sutli.
Zdravi život malih Humčana
Mladi, javite se
U tijeku je osnivanje Savjeta mladih s ciljem
njihovog što aktivnijeg sudjelovanja u
javnom životu, ali i kao savjetodavnog tijela
Općinskog vijeća.
U veljači ove godine iniciran je
postupak za osnivanje Savjeta
mladih Općine Hum na Sutli.
Kako je osnivanje savjeta u nadležnosti predstavničkog tijela, na
posljednjoj sjednici općinskog
vijeća donijeta je odluka o njegovom osnivanju. Savjet će brojiti
sedam članova, u dobi od petnaest do dvadeset devet godina, s
prebivalištem u općini Hum na
Sutli. Cilj osnivanja je aktivno sudjelovanje mladih u javnom životu jedinice lokalne samouprave,
a ujedno će biti i savjetodavno
tijelo općinskom vijeću. (M. B.)
Eko tematski dan održan je u OŠ Viktora Kovačića koja pripada V. generaciji Eko
škola u RH, a ove godine obnovila je svoj status na temu Zdravi život. Na eko dan
održane su prezentacije i radionice s raznolikim temama poput pravilne prehrambene navike, savjeti za
zdravu prehranu, hrana iz
prirode - jestivi
plodovi, poremećaji prehrane - bulimija i
anoreksija, odgoj nepušača,
ekologija. Uz to,
u školi su održane igre Lov na eko blago, te analiza ankete o razini ekološke svijesti. - Uvjereni
smo da smo u našoj školi izvrsno iskoristili Eko dan, učenici su uživali i aktivno
sudjelovali u svim aktivnostima, otkrili i naučili mnogo korisnih informacija koje
će im koristiti u očuvanju zdravlja - ističe ravnateljica Biserka Špiljak.
S mirovinom manjom od
2000 kuna – božićnica
Početkom prosinca općinski načelnik Zvonko Jutriša donio je odluku da
se umirovljenicima s područja općine Hum na Sutli koji primaju mirovinu
manju od 2000 kuna, dodijeli božićnica u visini 150 kuna. Sredstva su osigurana u općinskom proračunu - u stavci poklon umirovljenicima. Isplate
su već počele, a obavljaju ih članovi Udruge umirovljenika općine Hum na
Sutli svake subote od 9 do 11 sati u općinskoj sali za sastanke.
GLAS ZAGORJA
23
01. SIJEČNJA 2011.
OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE
U Novu bez dugova
Prisutna recesija negativno je utjecala na ostvarenje proračunskih
prihoda i Općine Sveti Križ Začretje u 2010. To je uvjetovalo
prolongaciju realizacije zacrtanih planova održavanja i izgradnje
objekata komunalne infrastrukture. Planirani prihodi prvenstveno
su manji s naslova poreza na dohodak, a izostale su i očekivane
potpore iz državnog proračuna i fondova.
Krajem godine uobičajeno se podvlače crte nad učinjenim u tom
obračunskom razdoblju. Za viđenje sadašnjeg trenutka zamolili
smo načelnika Ivana Kranjčića.
Gledajući kroz realizirane projekte, odnosno
aktivnosti koje se iz njega financiraju, kako
ocjenjujete 2010.?
– Recesijska kretanja nisu ni nas mimoišla.
Tijekom godine dinamika rashoda usklađivana je s umanjenim prihodima, pa se u
studenom pristupilo izradi rebalansa proračuna. Ukupni prihodi nakon rebalansa iznose nešto više od 11,5 milijuna kn, a rashodi
su za oko milijun kuna manji. Višak prihoda
nad rashodima od oko 1,156.000 kn usmjeren je na pokriće ostvarenog manjka prihoda u odnosu na rashode u prethodne dvije
godine.
Unatoč umanjenim proračunskim prihodima u 2010. dovršena je izgradnja I. faze
novog groblja, dovršena je javna rasvjeta u
Kozjaku, započeti su radovi na sanaciji odlagališta otpada u Pustodolu Začretskom,
realiziran je plan asfaltiranja cesta i plan
proširenja vodovodne mreže, izrađena je
projektna dokumentacija i dobivena građevinska dozvola za cestu u Zoni malog gospodarstva – dionica A i redovno su održavane nerazvrstane ceste kao i drugi objekti
komunalne infrastrukture. Osim toga redovno su financirane djelatnosti s područja
predškolskog odgoja, kulture, sporta kao i
brojne udruge.
U reduciranom obliku financiran je program
socijalne skrbi, uz redovnu isplatu stipendija
studentima i učenicima. Kraj protekle godine dočekali smo u usklađivanju realizacije
planiranih aktivnosti s prihodovnom stranom proračuna. Da smo u tome bili realni
i uspješni potvrđuje i činjenica da je za rebalans Proračuna na sjednici Općinskog vi-
24
jeća, 13. prosinca, glasalo svih 14 prisutnih
vijećnika.
Često se može čuti želje su jedno, a mogućnosti drugo. S obzirom na planirani općinski
proračun za 2011., koji su prioriteti Općine
kada je riječ o projektima?
– Planirani su ukupni proračunski prihodi i
rashodi u visini 12,966.000 kn. U strukturi
prihoda više od 54% su vlastiti porezni prihodi, računamo da će potpore iz državnog proračuna i fondova biti nešto manje od 30%,
a ostalo su prihodi po posebnim propisima,
odnosno prihodi od imovine.
U strukturi rashoda 3,15% se odnosi na
općinsko vijeće, 12,26% na Jedinstveni
upravni odjel, 10,70% na predškolski odgoj
i osnovno školstvo, 6,49% na kulturu i sport,
57,59% na komunalnu infrastrukturu i gospodarstvo, 9,20% na socijalnu skrb i društvene djelatnosti i 0,61% na proračunsku
rezervu.
Prema tome, gotovo 58% sredstava usmjereno je na komunalnu infrastrukturu i gospodarstvo. U najznačajnije projekte ubrajamo nastavak sanacija: odlagališta otpada
u Pustodolu Začretskom i općinske zgrade
iz programa EIB II; otkup zemljišta i izradu
projektne dokumentacije za dječji vrtić,
nastavak sljedeće faze izgradnje novog
groblja, izgradnja ceste u Zoni malog gospodarstva (dionica A), asfaltiranje nerazvrstanih cesta kao i održavanje komunalne
infrastrukture.
Što je prema Vašem mišljenju, osim, naravno, one financijske strane, također važno za
pridonošenje uspješnoj realizaciji zacrtanih
projekata? Znamo da su prognoze nezahval-
GLAS ZAGORJA
ne, no ipak kakvu godinu očekuje načelnik
Ivan Kranjčić?
– Da bi se realizirali zacrtani projekti, osim
sigurnih proračunskih prihoda, JLS mora
imati definirana razvojna opredjeljenja s
jasnom vizijom i s precizno definiranim dugoročnim ciljevima. Veoma je važno da se
oko razvojnih opredjeljenja postigne opća
suglasnost svih političkih opcija i ostalih
društvenih struktura. Neophodno je da se
svaku jedinicu lokalne samouprave ne tretira samo kao teritorijalnu političku jedinicu, već i kao kompleksni poslovni subjekt
kojim se upravlja po modelu poslovnog menadžmenta. Za ostvarenje te pretpostavke
nužno je organizirati kompletnu i efikasnu
općinsku upravu.
Što se tiče prognoze za 2011., za Općinu
Sveti Križ Začretje, moram napomenuti da
će biti nešto bolja od ove, tim više što u nju
ne prenosimo nikakav manjak prihoda u odnosu na rashode iz ove godine. Ukoliko se,
uz već ugovorene potpore iz programa EIB
II i iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost, iz državnog proračuna osigura
i sufinanciranje ceste u Zoni malog gospodarstva, u 2011. mogli bismo realizirati sve
zacrtane planove. No, postupna konsolidacija i ozbiljnije povećanje proračuna može
se očekivati tek za dvije do tri godine. (N.
V. i D. K.)
OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE
01. SIJEČNJA 2011.
Nastup u Mirkovcu
Zaposlenici i štićenici Doma za psihički bolesne odrasle osobe, Podružnica Mirkovec, i ove
godine, 10. prosinca, šesti put za redom, bili
su domaćini članovima Amaterskog dramskog
kazališta Sveti Križ Začretje. Začretski kazalištarci tako na najljepši mogući način podvlače
posljednje dijelove crte brojnih nastupa koje
su ostvarili tijekom i ove kalendarske godine.
U Mirkovcu su nastupili s predstavom Pervi
put na moru. Ne treba posebno napominjati
da je predstava odgledana s puno pažnje. Doduše, uz prekide kad se za trenutak, zbog smijeha publike, mora malo zastati s tekstom, da
bi se moglo pratiti ono što dalje slijedi u radnji
predstave. Treba spomenuti i članove tamburaškog sastava Stari šarmeri, koji su nakon
kazališne predstave mnoge, svojom muzikom,
izmamili na ples. Tako se ukupan nastup pretvorio u druženje koje je svoj završetak imalo
uz pozdrave, dobre želje u nadolazećoj godini i
uz doviđenja na 7. gostovanju. (D. K.)
S predstavom Pervi put na moru članovi Amaterskog dramskog kazališta Sveti Križ Začretje osim u
Domu za psihički bolesne odrasle osobe Mirkovec, nastupili su i za Dan općine Radoboj
Dodijeljena jubilarna priznanja svetokriškim obrtnicima
Krajem studenoga u Svetom Križu Začretju održana je 2. sjednica Skupštine Udruženja obrtnika
Sveti Križ Začretje. Skupština je
donijela odluku o rebalansu fi-
nancijskog proračuna za 2010.,
programu rada za 2011. i financijski proračun za 2011. Nakon
toga dodijeljena su priznanja
Obrtničke komore Krapinsko-za-
gorske županije obrtnicima koji
posluju 20 i 25 godina.
Za 20 godina uspješnog vođenja obrta priznanja su primili
Dušanka Majsec, Mladen Ma-
tešić, Miljenko Jug, Ivan Piljek,
Božidar Horvat i Darko Mišak,
a za 25 godina uspješnog vođenja obrta Zlatko Leško i Marijan
Tenšek. (N. V.)
Zagrljaj cvijeta i boje
U Općinskoj knjižnici i čitaonici u
Svetom Križu Začretju, 10. prosinca 2010., otvorena je mala božićna
izložba triju autorica. Minijature u
tehnici cvjetnog kolaža pokazala je
Nada Jačmenica, liječnica iz Začretja koja se ovom tehnikom likovnog
izričaja bavi već tridesetak godina.
Ovo joj je 13. grupna izložba, a u
Franjevačkom samostanu u Čakov-
cu u tijeku je njezina 9. samostalna
izložba. Prvi put izlaže Alemka Škreblin Kovačić, službenica iz Krapinskih
Toplica, koja se posvetila svakodnevnoj uporabnoj formi te aplikacijom
"ZAGRLJAJ CVIJETA I BOJE"
Iva Jurković - oslikana svila
Nada Jačmenica - cvjetni kolaž
Zasniježilo je. Dah ispisuje naše misli u zraku
te vraća u djetinjstvo i radost iščekivanja.
Dolazi Božić. S neba se nježno spuštaju sjećanja,
želje i noć. Zahvalni smo i sretni što je za
naš dolazak na svijet bilo mjesta, topline i
ljubavi te prostiremo svoje suosjećanje pred
Djetešce na slami. A njemu uskoro dolaze i Tri
Kralja donoseći darove. I ovdje se slavi rođenje.
Ljepota, ideje i želja iznjedrile su ovaj susret vas,
dragih i plemenitih ljudi koje, sa svojim darovima,
umjesto Triju Kraljeva posjećuju tri dame i donose
ZAGRLJAJ CVIJETA I BOJE.
IZLOŽBA
" Zagrljaj cvijeta i boje "
Ujedinivši svoje talente i ljubavi, autorice su nam
podarile ovu malu, ljupku, adventsku izložbu.
Njome nam žele pokazati nepregledna prostranstva
skrivene nježnosti i ljepote oko nas i u nama, koju
samo treba probuditi. Ispreplele su boju, strukturu,
kompoziciju i formu i satkale nježni zagrljaj duše,
svijeta i življenja. Želimo vam svima da isto
tk a n j e p r o n a đ e te u s e b i i o k o s e b e ,
a toplinu zagrljaja ovih izložaka, ponesete sa
sobom u ovu lijepu, zimsku, adventsku noć.
Verica Jačmenica Jazbec
Općinska knjižnica i čitaonica
Sveti Križ Začretje
10.12.2010. - 31.12.2010.
Alemka Škreblin Kovačić - unikatni cekeri
GLAS ZAGORJA
raznih materijala poznate cekere čini
unikatnima.
Najmlađa sudionica izložbe Iva Jurković, također debitantica, zagrebačka
je studentica farmacije iz Rijeke koja
se bavi oslikavanjem svile po kojoj,
kao po valovima, klize boje i blagost
njezina mora. Pred brojnom publikom, izložbu je otvorio Franjo Kučko,
ravnatelj Općinske knjižnice i čitaonice, a nazočne je, u ime načelnika Općine, pozdravio pročelnik Marko Kos.
Ujedinivši svoje talente i ljubavi, autorice su nam podarile ovu malu, ljupku,
adventsku izložbu. Njome nam žele pokazati nepregledna prostranstva skrivene nježnosti i ljepote oko nas i u nama,
koju samo treba probuditi. Ispreplele
su boju, strukturu, kompoziciju i formu
i satkale nježni zagrljaj duše, svijeta i
življenja. - Svima je zaželjela da isto
tkanje pronađu u sebi i oko sebe, a toplinu zagrljaja lijepih izložaka ponesu sa
sobom u zimsku, adventsku noć - rekla
je to, prilikom otvorenja izložbe pjesnikinja Verica Jačmenica Jazbec.
U glazbenom dijelu programa nastupili su, jedna od autorica, Alemka
Škreblin Kovačić, s nekoliko šansona
te Slaven Špoljarić, student Glazbene
akademije u Zagrebu koji je publiku
oduševio klasičnom gitarom i stavcima Paganinija i Bacha. (g. z.)
25
OPĆINA ÐURMANEC
01. SIJEČNJA 2011.
Oslonili smo se na naša sredstva
Razmeđe dviju godina uvijek je poticaj za osvrt
unatrag i za pogled unaprijed. Zamolili smo i Branka
Horvata, načelnika Općine Đurmanec za sagledavanje
ovog kalendarskog trenutka.
Ocijeniti realno zbivanja u 2010. s
pozicije načelnika, nije jednostavno.
Možete težiti subjektivizmu, opasnost
čini i neobjektivnost, tražiti alibi, ali
ne ulazeći u visoke stručne i druge
analize u širem kontekstu kao čelnik jedne JLS koja u samoupravnom
i upravnom djelokrugu kao i svaka
druga ima ključnu ulogu u poboljšanju uvjeta življenja svojih mještana,
reći ću da je 2010. iza nas, da smo je
pr eživjeli. Očekivao sam promjenu
ponašanja na svim područjima, štednju i racionalnost kao i veći stupanj
razumijevanja. Teško to ide. Razvijen
je proces shvaćanja štedjeti na račun
drugih, reducirati radnje ili opseg
drugdje, ne u mojoj sredini.
Istina je da su potrebe razvoja na svim
područjima, a posebno komunalne
infrastrukture daleko veće od stvarnih financijskih mogućnosti. Očekivao
sam veću decentralizaciju novčanih
tijekova ili snažniju potporu države u
projektima i programima, a koje JLS
ne može sama zatvoriti financijskom
konstrukcijom, recimo vodoopskrbni
sustav. Ona je uglavnom izostala ili je
nedostatna. Dakle, godina preživljavanja i stagnacije.
Manje snijega, više strpljenja
Kad biste bilo koga pitali kakve su mu želje za ovu
zimu, a ima veze sa čišćenjem cesta, rekao bi nam:
manje snijega, više strpljenja. U svemu tome nije
nikakav izuzetak ni općina Đurmanec.
Za zimsko čišćenje ili održavanje nerazvrstanih cesta i javnih površina
za svoje područje Općina Đurmanec
ima sklopljene ugovore s opremljenim izvođačima: Pavić-prijevoz, vl.
Josipa Pavića iz Podbrezovice, autoprijevoznikom Josipom Božičekom iz
Gornjeg Maclja i Dragutinom Kranje- I uz ove blagdane
com, vlasnikom obrta Kranjec-drvo iz centar Đurmanca
Hlevnice.
biti će prigodno
Kako nam je rekao načelnik Branko okićen
Horvat, na vrijeme su, prije početka zimske sezone, dogovorili i sve iskoordinirali s navedenim izvođačima. Isti su
najavili da su tehnički i kadrovski spremni za početak zimske sezone. Općina je
nabavila potrebne količine soli (25 tona) i šljunka za posipavanje (150 tona), pa
ne bi smjelo biti problema u funkcioniranju zimske službe.
Iako je općinskom odlukom propisano na koji način i pod kojim uvjetima čiste
prometnice, čega bi se izvođači trebali pridržavati, sama operativa i eventualno
rješavanje problema u praksi je prepušteno mjesnim odborima, od kojih su neki
donijeli i Planove zimskog čišćenja vezano za prioritete čišćenja. Moram napomenuti, ističe načelnik Horvat, kako same tehničke mogućnosti oko čišćenja i sam
trenutak izlaska na teren i raspored čišćenja utvrđuje izvođač u dogovoru s Mjesnim odborom, a ne načelnik, tako da u slučaju potrebe treba kontaktirati njih.
Nažalost, postoje određene dionice cesta u naseljima gdje se kamion – ralica ne
može okrenuti, pa se one ne očiste, što izaziva dodatnu nervozu kod mještana,
njihovo angažiranje kod čišćenja, ali o tome bi se trebalo razmišljati prije zime
i stvoriti uvjete za normalno prometovanje ralice, a pojedine dionice su takve
konfiguracije da su preopasne za čistiti, te u tom smislu i mještani trebaju imati
razumijevanja. (D. K.)
26
Očekivao sam promjenu ponašanja na svim područjima,
štednju i racionalnost kao i veći
stupanj razumijevanja. Teško
to ide. Razvijen je proces shvaćanja štedjeti na račun drugih,
reducirati radnje ili opseg drugdje, ne u mojoj sredini.
Dodjela poticaja u poljoprivredi
I ove je godine Općina raspisala natječaj za novčane poticaje u poljoprivrednoj proizvodnji. Natječaj je bio otvoren
do 31. listopada i do tada je pristiglo 8
zahtjeva. Povjerenstvo Općine Đurmanec koje je razmatralo pristigle zahtjeve odlučilo je, u skladu s Odlukom, da
novac dobiju:
Mijo Klasić iz Đurmanca, Prigorje 38,
za sadnju 360 komada trsnih cjepova
odobrava se isplata poticaja u iznosu
od 2.160 kn; Ivan Vincelj iz Prigorja
28 i Mladen Varjačić iz Podbrezovice
59, za povećanje stočnog fonda, budući da su vlasnici po jednom komadu ženske teladi odobrava se isplata
poticaja svakom po 500 kn; Barica
Varjačić iz Jezerišća 19 i Marijan Varjačić iz Jezerišća 31, za dodjelu općin-
skog poticaja za sadnju po 100 komada trsnih cjepova odobrava se isplata
poticaja od po 600 kn; Stjepan Petek
iz Jezerišća 18, za dodjelu općinskog
poticaja za sadnju 210 komada trsnih
cjepova odobrava se isplata poticaja
od 1.260 kn. Željka Grilec iz Hromca
120, za dodjelu općinskog poticaja
za sadnju 138 komada američke borovnice te 16 komada različitih vrsta
voćaka, dakle sveukupno 154 komada voćnih sadnica odobrava se isplata poticaja od 1.540 kuna i nositelj
OPG-a Boris Vrhovski iz Prigorja 92,
kojem se za uzgoj zagorskog purana
odobrava isplata poticaja u iznosu
od 4.500 kn budući da je ove godine
uzgojio 450 komada novih kljunova –
purana. (D. K.)
Što se tiče planova, programa i projekata u 2011. držim da neće ništa biti
povoljnija i optimističnija godina. Planova ima, ali su oni vezani uz novčane
mogućnosti. Svjesni realnosti u kojoj
živimo, smatramo da bi bilo neodgovorno planirati veći proračun za 2011.,
veći od onoga ostvarenog u ovoj godini. Ostvarit ćemo prihod 9,659.000 kn.
Proračunska sredstva su na razini ovogodišnjeg ostvarenja, dakle, planira se
realno, jer teško da ćemo ostvariti više
od ove godine.
Novac ćemo usmjeriti na izvršavanje
svih zakonskih obveza, utvrđenih i
donesenih odluka na području zaštite
okoliša, obrazovanja i socijalne zaštite,
održavanja postojećih vidova komunalne infrastrukture, kao i nastavka
gradnje kapitalnih objekata, prije svega daljnje izgradnje vodoopskrbnog
sustava, javne rasvjete, modernizacije
nerazvrstanih cesta, uređenja i proširenja mjesnog groblja kao i nastavka
daljnje etapne izgradnje školske sportske dvorane. Opseg i veličina radnji
ovisi svakako o potporama resornih
ministarstava gdje priželjkujemo da
nas sufinanciranjem prate s obzirom
na nominiranje projekata. (D. K.)
Planovi prate novčane mogućnosti
Godina stagnacije i preživljavanja
Nismo ostvarili željeni, očekivani i potrebniji razvoj u iskoraku obogaćivanja razvoja kulture življenja. To ne znači da se nismo trudili i da nismo nešto učinili.
Vjerojatno premalo, ali smo se pokrili pokrivačem koliko je dug. Oslonili smo se
na naša sredstva. Tako smo između ostalog rekonstruirali i izgradili sekundarnu
vodovodnu mrežu, vrijednosti 2,5 milijuna kuna kao prioritet. Uz to realizirano
je i nekoliko projekata javne rasvjete, sanirana su klizišta, uređena tri malonogometna igrališta, uređena je prostorija za predškolski odgoj, započele su radnje na
proširenju i uređenju mjesnog groblja i dr. Svakako treba istaknuti da smo zajedno
s KZŽ-om zatvorili financijsku konstrukciju Prve A etape izgradnje objekta školske
sportske dvorane, objekta čiji su početak naši mještani čekali strpljivo i odgovorno punih 27 godina.
GLAS ZAGORJA
OPĆINA JESENJE
01. SIJEČNJA 2011.
U znaku dovršenja
sportske dvorane
Po čemu će, za njega, Ivana Maligca,
načelnika Općine Jesenje, biti pamtljivo ovo razmeđe godina, bilo je više
molba za komentar svega pomalo,
nego pitanje što posebno izdvojiti.
Evo, što nam je načelnik rekao:
- Na završetku 2010. moram istaći da
mi je osobito zadovoljstvo što smo
i uspjeli završiti izgradnju sportske
dvorane. To je jedan od najvećih
projekata koji je pokrenut prije gotovo četiri godine. Velik je to uspjeh za
našu sredinu i s ponosom ga bilježimo kao događaj godine.
Naravno, to ne znači da smo s ostalim stali. Nastavili smo s realizacijom
izgradnje vodovodne mreže u zaselcima Osredečki i Galovići, II. fazom
izgradnje nogostupa u Donjem Jesenju i Cerju, asfaltiranje nerazvrstanih cesta, dogradnja kanalizacije,
na Brdu, u zaselku Sitari. Pomažemo
roditeljima djece od njihova rođenja
do završetka školovanja. Tu je i stva-
ranje pretpostavki da naše socijalno
ugrožene obitelji ostvare razne vidove pomoći. Pomažemo udrugama s
našeg područja u realizaciji njihovih
programa. Dio projekata realiziran
je vlastitim prihodima, ali moramo
biti realni i naglasiti da bez pomoći
države i županije sve ovo ne bismo
uspjeli napraviti. Mislim da moramo
biti zadovoljni učinjenim, naravno,
uvijek se može više i bolje, ali realno
gledajući, radili smo u skladu s trenutnim mogućnostima.
Ambiciozne planove ostvarit
ćemo realnim planiranim
proračunom
Za 2011. Općina Jesenje planira ostvariti proračun u iznosu od
7,047.160 kn. Proračun je jednoglasno donijelo Općinsko vijeće na sjednici održanoj 8. prosinca. Planirani
proračun u okviru je ostvarenih prihoda u ovoj godini. Što se tiče rashoda, oni su uravnoteženi s prihodima,
a najveći dio odnosi se na kapitalna
ulaganja koja iznose 4,200.000 kn.
U 2011. prioritet je rekonstrukcija
lokalne ceste Gornje Jesenje - Donje Jesenje, točnije dionica Veliko
selo - Sitari, u dužini 700 m. Izgradnja rezervoara koji će trenutno biti u
funkciji vodovoda Gornjeg Jesenja,
a u budućnosti bi trebao biti dio sustava vodoopskrbe i ostalih naselja
koja nemaju adekvatnu opskrbu vodom. Tu je i izgradnja javne rasvjete
u Lužanima i dijelu Gornjeg Jesenja,
asfaltiranje nerazvrstanih cesta, te
niz manjih komunalnih radnji. Za so-
Pomoć u školovanju stipendiranjem
Općina Jesenje je za svako novorođeno dijete, kao pripomoć roditeljima
darovala 5.000 kn, što će i ostati, ali se
taj iznos neće povećavati za svako sljedeće novorođeno dijete. Dobra i plemenita namjera svodila se na pomoć
djeci, no u praksi se dogodilo, u više
slučajeva, da su djeca od takvog vida
pomoći imala najmanje koristi.
- Iz tog razloga, nastojali smo novac preusmjeriti u sufinanciranje boravka djece
u vrtićima, poboljšanje uvjeta za rad tzv.
Male škole, za pomoć u održavanju izvannastavnih aktivnosti u osnovnoj školi,
sufinanciranje prijevoza srednjoškolaca
u 50%-tnom iznosu cijene karte. Svemu
tome treba pridodati i dodjelu stipendija, kojom nastojimo roditeljima pomoći u odgoju - naglasio je Ivan Maligec,
načelnik Općine obraćajući se mladima
prilikom potpisivanja ugovora za učeničke i studentske stipendije.
- Svjesni smo da je ulaganje u znanje,
ulaganje u budućnost svake zajednice.
Nadamo se da ćete i vi nakon završenog obrazovanja sa stečenim znanjem
pridonijeti razvoju naše Općine - završio je načelnik Maligec. Ugovore je
potpisalo 10 srednjoškolaca koji će
Potpisivanje ugovora upriličeno je u dvorani Doma kulture u Gornjem Jesenju
primati mjesečnu stipendiju u iznosu
od 300 kn i 34 studenta koji će primati
stipendiju u iznosu od 500 kn mjesečno, a za što je u Proračunu Općine
osiguran iznos od 200.000 kn. Među
najvažnijim kriterijima za dodjelu stipendija srednjoškolcima bio je dosadašnji uspjeh u školi, socijalni status
te pojedinačni uspjesi ostvareni na
natjecanjima. Studentima je uvjet za
dobivanje stipendije bio samo da su
redovno upisani na fakultet i da imaju prebivalište na području Općine.
Mladima je za uspjeh u dosadašnjem
školovanju čestitku uputio i Vladimir
Kranjčec, zamjenik predsjednika općinskog Vijeća i član komisije za dodjelu
stipendija.
Ujedno im je poželio da tako i dalje nastave, te ih pozvao da još više sudjeluju
u društvenim događanjima na području
općine Jesenje. (gz)
GLAS ZAGORJA
cijalni program izdvojit će se više od
400.000 kn, a u tom su iznosu pomoći za novorođenu djecu, subvencioniranje prijevoza učenicima srednjih
škola, pomoći socijalno ugroženim
obiteljima, sufinanciranje projekta
Pomoć u kući, pomoć umirovljenicima... Što se tiče obrazovanja, vrijedno je spomenuti stipendije učenicima srednjih škola i svim redovnim
studentima, sufinanciranje boravka
djece u vrtićima, male škole, tekuća
donacija Osnovnoj školi.
Na području Općine Jesenje djeluje
velik broj Udruga kojima se doniraju sredstva kao pomoć pri realizaciji
njihovih programa. Da bi se pomoglo
obiteljima koje se bave poljoprivredom, planirana su nepovratna sredstva kroz razne vrste subvencija (kupnja loznih i voćnih sadnica, nabava
plastenika, povećanje stočnog fonda
uzgoja zagorskog purana i dr.).
Kod izrade Proračuna rukovodili smo
se prioritetnim potrebama naših
mještana, planovi za iduće razdoblje
su ambiciozni, ali vjerujemo da ćemo
ih zajedničkim zalaganjem uspješno
ostvariti. (I. H.)
Susret prijatelja
Načelnik općine Jesenje Ivan Maligec
u prostorijama Općine bio je domaćin
delegaciji gospodarstvenika koju je
predvodio dr. Günther Nufer, dugogodišnji načelnik Bad Sackingena u Njemačkoj, veliki prijatelj Općine Jesenje
i rado viđen gost.
Načelnik Maligec goste je upoznao s
razvojem Općine i planovima za budućnost. Dr. Nufer u čijoj je pratnji bio
Stjepan Herceg, porijeklom iz Jesenja,
zanimao se kakvi su uvjeti razvoja gospodarstva u takvim malim lokalnim
sredinama, a zanimao se i za način financiranja općina. Kao dugogodišnji gradonačelnik, a i gospodarstvenik izrazio je
zadovoljstvo postignutim, jer nakon što
nekoliko godina nije bio u Jesenju, vidni
su znatni pomaci u razvoju. Potom je
obišao prostorije DVD-a Gornje Jesenje
kojemu je on, kao gradonačelnik, darovao vatrogasni kamion. S aktivnostima i
novom opremom DVD-a goste su upoznali predsjednik DVD-a Mirko Buzina i
zapovjednik Dragutin Kranjčec.
Nakon službenog dijela druženje za
goste pripremio je Ivan Šoštarić čijom
je zaslugom dr. Nufer postao prijatelj
Jesenja. (I. H.)
27
OPĆINA MARIJA BISTRICA
01. SIJEČNJA 2011.
Sa sjednice Općinskog vijeća
Realnim proračunom u iduću godinu
Načelnik je demantirao određene napise po
novinama kako u Općini Marija Bistrica nema
projekata, te je istaknuo kako trenutno ima
spremnih 12 milijuna projekata s važećom
građevinskom dozvolom.
Na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici Vijeća Općine Marija Bistrica
donesen je proračun za 2011. Prihodi su predviđeni u iznosu od 18
milijuna i 255 tisuća kuna. Načelnik Općine Marija Bistrica dipl. ing.
Stjepan Muhek istaknuo je kako
je proračun za sljedeću godinu rađen prema preporuci Ministarstva
financija i svim zakonskim regulativama, i s obzirom na postojeću
situaciju, proračun je realan.
U jednom dijelu kao i u ovoj godini proračun predviđa određena
sredstva za kapitalne projekte, a
koja bi trebala stići iz državnog
proračuna, iz županije te iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost. Ta se sredstva planiraju, no načelnik napominje da je
nemoguće predvidjeti u kojem će
omjeru ona doista i stići. Načelnik je demantirao određene napise po novinama kako u Općini
Marija Bistrica nema projekata,
te je istaknuo kako trenutno ima
spremnih 12 milijuna projekata
s važećom građevinskom dozvolom. No, bez obzira na to u proračunu su za 2011. osigurana sred-
stva za sve potrebe u Općini, od
socijale, Turističke zajednice do
svih udruga i društava, koje općina financira. Uz proračun, koji je
prihvaćen uz dva oporbena glasa
protiv i dva suzdržana, donesena
je i odluka o osnivanju Lokalne
akcijske grupe (LAG). Uz Mariju
Bistricu ovu bi grupu činile i Općine Bedekovčina, Zlatar Bistrica,
Gornja Stubica, Stubičke Toplice,
te gradovi Oroslavje i Donja Stubica. (Elvis Lacković)
Koncert Udruge
invalida Zlatar
u Mariji Bistrici
Udruga Hrvatska žena Marija
Bistrica u Karmelu
Godina na izmaku donijela je već
tradicionalnu aktivnost Udruge
Hrvatska žena Marija Bistrica. Na
samom kraju godine, u subotu
11. prosinca članice udruge posjetile su samostan sestara Karmelićanki, samostan Blaženog
Alojzija Stepinca i Majke Božje
Bistričke. U posjet Karmelu zaputilo se tridesetak članica udruge
na čelu s predsjednicom Anicom
Roksandić. Svake godine uoči
Božića udruga tradicionalno posjećuje Karmel s prigodnim darovima. I ovaj je posjet na članice
udruge ostavio posebno lijep dojam uz druženje, razgovor i pjesme kojima su ih oduševile drage
časne sestre Karmelićanke. Sve
članice udruge napominju kako
jedva čekaju ponovni susret, jer
osim lijepoga i ugodnog druženja
28
Udruga invalida Zlatar u povodu
Međunarodnog dana invalida
organizirala je humanitarni koncert, koji je u subotu 4. prosinca
održan u Domu kulture u Mariji
Bistrici. Nastupila su Kulturno
umjetnička društva Ljudevit Gaj
Mače i Lovro Ježek Marija Bistrica, zatim Udruga Grofovija Konjski iz Konjščine, Klapa Bistrica,
Zvona starine, Andrija Kos i Nano
Prša. Cijena ulaznice nije bila
istaknuta, već je svatko mogao
pomoći prema vlastitim mogućnostima. Prema riječima predsjednika udruge Davora Brlića,
prikupljeno je oko 1.500 kn, a bit
će iskorištena za popravak vozila
Udruge invalida Zlatar.
(Elvis Lacković)
nakon posjeta,
srca im ostaju ispunjena
blagošću i toplinom. (Elvis
Lacković)
GLAS ZAGORJA
OPĆINA RADOBOJ
01. SIJEČNJA 2011.
Porez na kuće za odmor/
klijeti, mora se plaćati
Svi objekti koji se koriste povremeno ili sezonski,
uključujući i klijeti, pa makar samo dok špricate
trsje, smatraju se kućama za odmor. Izuzetak
su kuće za odmor čija je korisna površina manja
od 12 četvornih metara.
Zakonodavac je stavio znak jednakosti između kuće za odmor i klijeti
Upravni odjel Općine Radoboj još
je 2009. proveo postupak mjerenja
dijela kuća za odmor koje se nalaze
na području ove općine. Potom su
vlasnici tih objekata dobili rješenja o
obavezi plaćanja poreza.
Oni, kojima to nije učinjeno trebali
su sami, do 31. ožujka 2010., prijaviti
Općini svoje kuće za odmor, u našem
slučaju to su najčešće klijeti. No,
mnogi tu svoju zakonsku obvezu nisu
ispunili, pa je Općina morala odraditi taj posao, a koji se shodno Zakonu o financiranju jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave
smatraju kućama za odmor.
Dakle, ovo nije samovoljna odluka Općinskog vijeća ili radobojskog
načelnika, već zakonska obveza
propisana Zakonom o financiranju
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji je donio Sabor Republike Hrvatske. Prema tom
Zakonu pod kućom za odmor smatra
se svaka zgrada ili dio zgrade ili stana
koji se koristi povremeno ili sezonski.
Kućom za odmor ne smatraju se gospodarske zgrade koje služe za smještaj poljoprivrednih strojeva, oruđa i
drugog pribora.
Općinsko vijeće Općine Radoboj donijelo je 28. prosinca 2005. Odluku o
općinskim porezima, kojom je propisano da se porez na kuće za odmor
plaća 10 kn po jednom četvornom
metru korisne površine. Plaćanje se
ne odnosi na podrumski dio kao i
prostorije za smještaj poljoprivrednih strojeva. Prilikom izmjere, vodilo
se računa da se u korisnu površinu
uključi samo onaj dio kuće za odmor
koji se kao takav i koristi.
Svi objekti koji se koriste povremeno
ili sezonski, uključujući i klijeti, pa makar samo dok špricate trsje, smatraju
se kućama za odmor. Odlukom o izmjeni Odluke o općinskim porezima
koju je donijelo Općinsko vijeće Općine Radoboj, 28. rujna 2010., propisano je da se ovaj porez ne plaća na kuće
za odmor čija je korisna površina manja od 12 četvornih metara. Vlasnici
kuća za odmor još se jednom pozivaju da ispune svoju Zakonsku obvezu
i da uplate porez na kuće za odmor.
Za to su dobili i uplatnice i Rješenja.
U protivnom će Upravni odjel Općine
Radoboj biti prisiljen naplatu poreza
naplatiti sudski, uz obračun kamata i
troškova postupka. (D. K.)
Nadamo se da neće
opet biti iznenađenje
Iako su Radobojci ove godine bili
vrijedni i nedavno završili asfaltiranje nogostupa te postavili eko otok
u naselju Gorjani Sutinski, Anđelko
Topolovec, čelni čovjek Općine
izjavio je za naš Glas Zagorja da je
ova godina bila posebno teška za
sve jedinice lokalne samouprave,
pa tako i za njegovu općinu.
- Mnoge stvari dogodile su nam
se nepredviđeno, ostali smo začuđeni, poput mnogih firmi koje
su odrađivale određene poslove i
usluge za lokalnu samoupravu. Godinu smo počeli, slikovito rečeno,
po jednom voznom redu, a onda
su prometnici sredinom godine
odredili neke promjene koje su državi išle na ruku, a nas na lokalnoj
razini – tko pita, nek se snalazimo.
Evo, konkretno, nama je na 5,3
milijuna izvornih prihoda, milijun
kuna, koliko je otišlo na neki drugi
kolosijek, jako puno. Da podsjetim, mi do kolovoza nismo ni znali
da će se to dogoditi. Naravno, da
smo proračunski predviđena sred-
stva trošili tako da smo sklapali
ugovore računajući da ćemo sutra
imati novac s kojim ćemo preuzete
obaveze na vrijeme moći i platiti.
A onda su nam uzeli 10% i to se
vidjelo na realizaciji, ističe načelnik
Anđelko Topolovec. Također dodaje da će se Radobojci za 2011. dobro pripremiti i biti oprezni jer bar
imaju parametre po kojima mogu
realno planirati proračun, samo
ako se opet tijekom godine ne dogodi neko novo čudo. (D. K.)
Povećanje komunalne naknade
Za podmirenje troškova kao što su
javna rasvjeta, održavanje nerazvrstanih prometnica, košnju trave i
održavanje javnih zelenih površina,
te čišćenje cesta u zimskim uvjetima
Općina Radoboj godišnje izdvaja oko
885.000 kn. Prema važećim zakonima, sredstva za te namjene trebalo
bi osigurati općinskim prirezima ili
komunalnom naknadom. Kako radobojska općina nema uveden prirez,
ove su se potrebe do sada uglavnom
podmirivale iz ostalih prihoda.
Ukidanjem statusa brdsko planinskih
područja u koje spada i Općina Radoboj, znatno će se smanjiti sredstva
proračuna. To pak znači da treba pronaći nove izvore prihoda ili se odreći
GLAS ZAGORJA
nekih standarda koje smo do sada
imali: ukinuti javnu rasvjetu, smanjiti čišćenje snijega, ne kositi travu uz
prometnice i smanjiti izdatke za održavanje nerazvrstanih cesta.
Općinski vijećnici opredijelili su se
za drugo rješenje: povećanje komunalne naknade. Do sada se iz tog
izvora osiguravalo oko 120.000 kn,
a iduće bi se godine taj iznos trebao
povećati na 460.000 kn, što znači da
će se iz drugih izvora trebati osigurati još toliko kako bi se pokrili svi
troškovi sadašnjih komunalnih djelatnosti. Naime, treba znati da se
samo za potrošnju struje u javnoj
rasvjeti godišnje plaća oko 258.000
kn. (R. L.)
29
OPĆINA STUBIČKE TOPLICE
01. SIJEČNJA 2011.
Vladimir Bosnar, načelnik općine Stubičke Toplice
Stubičke Toplice idu dalje
Općina je peti put dobitnik Zelenog cvijeta za najuređenije mjesto
kontinentalne Hrvatske. Djelatnik godine je čistač, čovjek, ključ
uspjeha. Turistički ured je dobio prvu nagradu za najuređeniji
ured, a Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju dobila je
treću nagradu - destinaciju za smještaj pacijenata.
Godinu 2010. ocjenjujemo iznimno teškom.
Nezaposlenost je u listopadu iznosila gotovo
305 000. Gospodarstvo će se tek u idućoj godini početi polako oporavljati, pa je vrlo izgledno
da ćemo na kraju 2011. moći govoriti o laganoj
stopi rasta BDP-a. Sve ove nedaće sustižu i Općinu Stubičke Toplice. Niz započetih projekata
bit će razlogom proračunskog minusa, no tim
koji su stvorili garancija je novih ostvarenja za
žitelje.
Načelnika Bosnara upitali smo kako on ocjenjuje ovu 2010.?
Godina koja izmiče kraju je dosta teška godina,
koja pokazuje da će 2011. biti još teža. Općina
Stubičke Toplice kao općina koja je svrstana u
IV. razred prema stupnju razvijenosti, permanentno je poštivala želje stanovnika. Poštivali
smo obećanja i neke planove koje smo si zacrtali uspjeli smo realizirati. S obzirom na sve
to, bilo je dosta mučno i teško, ali to je svakodnevna borba. Ovu godinu uspjet ćemo nekako
izvući, ali bit ćemo u minusu.
Općina, koja je među najrazvijenijim u Krapinsko-zagorskoj županiji završit će u minusu.
Razlog je sveprisutna recesija…ili?
Minus prikazujemo zato što smo krenuli u jedan od najvećih projekata za sada. Dječji vrtić
započeo je s radom, radi punim kapacitetom
i pohađa ga 86-ero djece. Nakon toga, krenuli
smo u izgradnju kolektora Stubičke Toplice –
Strmec Stubički – Pila, a to je realizacija 6,5 km
dužine cjevovoda, projekt vrijedan 3,5 milijuna
kuna. U 2011. očekujemo poprilično financijskih izdataka, ali borit ćemo se da taj dio zatvorimo i da riješimo probleme. Uz to, naši mjesni
odbori dali su svoje zahtjeve za iduću godinu
koje ćemo uredno ispuniti, prema mogućnostima proračuna.
Što konkretno znači gubljenje statusa brdskoplaninskog područja za vašu općinu?
Gubljenjem statusa brdsko-planinskog područja proračun Općine Stubičke Toplice bit će
manji za oko 2 milijuna kn godišnje. To znači da
će se iduće godine za toliko smanjiti i izdaci za
asfaltiranje cesta, vodovod, kanalizaciju, javnu rasvjetu i dr. Prema Zakonu o regionalnom
razvoju taj povlašteni status gubi se jer nam je
indeks razvijenosti veći od 75% od državnog
prosjeka. Novi zakon stupa na snagu 15. srpnja
2011., kada se i službeno ukida status brdskoplaninskog područja i područja posebne državne skrbi, te se uvodi termin potpomognutih
područja.
Turizam je zasigurno okosnica razvoja Općine
Stubičke Toplice, i ove godine dobili ste priznanje za to – Zeleni cvijet po peti put, a zdravstvenim turizmom ćete turizam podići na još
višu razinu... To donosi optimizam?
Tako je, znamo da je općina peti put dobitnik
Zelenog cvijeta za najuređenije mjesto kontinentalne Hrvatske. Djelatnik godine je čistač,
čovjek, ključ uspjeha. Turistički ured je dobio
prvu nagradu za najuređeniji ured, a Specijalna
bolnica za medicinsku rehabilitaciju dobila je
treću nagradu - destinaciju za smještaj pacijenata. Stubičke Toplice idu dalje, bez obzira na
sve nedaće, jer stvoren je jedan tim, jedna prava ekipa, i možemo još više. U hotelu “Matija
Gubec” u prosincu smo organizirali i završnu
svečanost dodjele priznanja u ekološko-edukativnoj akciji. U programu su sudjelovali polaznici Dječjeg vrtića Zvirek, učenici Osnovne škole,
folklorna skupina Društva Naša djeca, tamburaški sastav Ekipa iz Klanjca i članice udruge
Hrvatska žena Stubičke Toplice.
Za kraj, načelniče, što reći o proračunu za
2011.?
Proračun općine za iduću godinu iznosit će 11,5
milijuna kn. Od toga, 51% uložit ćemo u razvoj
infrastrukture u Općini, a ostalo ćemo potrošiti na socijalu, na osobne dohotke, osnovnu
školu, na dječji vrtić, i sve institucije koje prati
proračun općine Stubičke Toplice. U svibnju
iduće godine očekujemo i početak izgradnje
centra Stubaki, tako da će situacija biti nešto
povoljnija za samu Općinu. Ako centar bude
gotov do 2013., ta godina donijet će nam posebne prihode od komunalne naknade i ostale.
Bez obzira na sve to, i centar Stubaki i ostalo,
mi ćemo se prijavljivati na programe Europske
unije, tako da ćemo i na taj način namaknuti
dio sredstava.
OBNOVA STARIH BOLNIČKIH OBJEKATA
DAROVITI OSNOVCI
U obnovu 199 godina stare
ljepotice, zgrade Maksimilijan, Specijalna bolnica
Stubičke Toplice uložit će tri
milijuna vlastitih sredstava
i tako dostići standarde potrebne zadovoljenju europskih pacijenata.
U tijeku su radovi na obnovi
Specijalne bolnice Stubičke
Toplice, zgrade Maksimilijan,
stare 199 godina. Zbog nedostatka sanitarnog čvora i tople vode u sobama, adaptacija je bila nužna, jer ni uvjeti
liječenja nisu bili zadovoljavajući. Ovom kompletnom obnovom od temelja do krova, te
unutarnjim uređenjem, smještaj standarda podići će na 4 zvjezdice. Sama investicija je
vrijedna oko 3 milijuna kuna, a financira ju sama Specijalna bolnica.
Inače, početkom godine otvoren je i novouređeni zatvoreni bazen opremljen najsuvremenijom tehnikom. Isti služi u terapijske svrhe u prijepodnevnim satima, a u
poslijepodnevnim je otvoren za građanstvo. Promijenjen je i krov na restoranu, a
u parku je uz pomoć Općine Stubičke Toplice napravljena eko javna rasvjeta i prošireno je parkiralište. U objektu Dijana rekonstruiran je dio kupaonica i kompletno
grijanje. Sljedeće godine planira se obnova starih objekata vlastitim sredstvima kako
bi se poboljšali uvjeti liječenja svojim pacijentima. Također, ulaskom u EU bolnica će
se otvoriti velikom tržištu, zadovoljavajući pri tome standarde europskog pacijenta.
Na XVII. hrvatskom dječjem
festivalu, u konkurenciji
170 literarnih i 320 likovnih radova učenika osnovnih škola iz cijele Hrvatske
nagrađene su učenice OŠ
Stubičke Toplice – Iva Hren
i Josipa Bunčec u kategoriji
literarnih radova. Iva Hren
dobila je nagradu za svoju
pjesmu Listopad, a Josipa
Bunčec za pjesmu Okne, mentorice učiteljice Tatjane Benko. U konkurenciji likovnih radova nagrađena je učenica drugog razreda Dora Oremuš za rad Zima u
mojoj ulici čija je mentorica učiteljica Brigitta Gmaz.
Učenicama i njihovim mentoricama nagrade su uručene na svečanosti održanoj u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Nagrade im je uručila književnica
Sanja Pilić, ujedno i članica Prosudbenog povjerenstva. Organizirana je i izložba
nagrađenih likovnih radova, a nagrađene učenice čitale su svoje radove. Također,
literarni i likovni radovi učenica objavljeni su u Zborniku Hrvatskog dječjeg festivala. Kako ističu iz općine, ovaj je uspjeh još jedno priznanje vrijednim učiteljima i
njihovim učenicima, te poticaj da i nadalje potiču kreativnost i darovitost.
Maksimilijanu četiri zvjezdice Iva, Josipa i Dora - dobitnice
festivalskih nagrada
30
GLAS ZAGORJA
EKO-LISTEK
01. SIJEÈNJA 2011.
GLAS ZAGORJA
31
EKO-LISTEK
01. SIJEÈNJA 2011.
Božićna
priča
Badnjaku i danima Božića koji
slijede sve očitije blijedi izvorni, kršćanski biljeg. I oni kršćani
koji danas poste, kadšto osjete
kako je od svega što je negda Božićem slijedilo ostao tek
miris sjećanja na sadržaj, koji
ih sada više ne nosi ni ispunja
spontanom radošću. Suvremena industrija blagdana melje
srčiku Božića i čovjeka hrani
nekakvim sinkretističkim mitom i, nudeći ozračje ugode i
zaborava, gotovo ubija vjeru
od koje blagdan živi. Sluteći u
što se božićni dani mogu pro-
32
metnuti, jedan je biskup – prije
pedesetak godina – izrekao ovu
opomenu:
Koliko se god istinski radujemo Onome koji će ovog Božića
obujmiti svijet svojim mirom,
toliko nam se valja trgnuti iz
tog ozračja ugode. Ako Božić
bude samo to, bojim se da naša
djeca neće znati što je kršćanski blagdan. Ako svojoj djeci
o Božiću pripovijedamo samo
djetinje priče iz kojih se trudimo doznati što je bajka, a što
mit, onda ta djeca, kad odrastu, neće znati kakav je to Božić
blagdan. (Lilje, evangelistički
biskup Hamburga)
Postom Badnjega dana ulazi se
u priču o Božjoj ljubavi prema
čovjeku. Tražeći sebe u nekom
od njezinih likova pokazujemo
koliko smo spremni otvoriti se
neizrecivoj tajni utjelovljenja
i rođenja Božjega sina. Svaki
blagdan ima svoju priču, Božić
napose: o čežnji za skladom,
toplinom obiteljskoga doma i
mirom. Sveljudska je to priča
koju kršćani dopisuju kićenjem
bora, unošenjem slame u kuću,
božićnim pripovijestima, pjes-
GLAS ZAGORJA
mama, polnoćkom, križecom,
trikraljskom zvijezdom…
Sve je to trag i znak čovjekove
čežnje da se iziđe iz sivila svagdašnjice, da se napokon otkrije svjetlo koje grije, pokazuje
smjer, poklanja smisao i volju
za životom.
Ostavimo stoga poslove i brigu,
prestanimo s hitnjom oko koječega i – uz jednostavnu svijeću
otvorimo se tišini njezine molitve: Evo svjetla Božjega koje
dolazi pobijediti mrak!
Blago onima koji ga ne utrnu!
Dragutin Bosnar
EKO-LISTEK
01. SIJEÈNJA 2011.
Riječ-dvije na
kraju i početku
S
Na stolnjaku za svetke
dogorievala je kuora od svieče;
stara sem lica i mnuoge pretke
zamislil za stuolom z prec sreče.
Buog me k njim svetkima vlieče,
se sem bliže rajske krlietke,
se više molitvi vu me se meče,
a vražjih spelancij večma rietke.
Rad imam te cirkvene svetke,
svete duhe i pesme zmirujuče;
zmislim se svuoje pute svetske,
zgodbi vruče, eli i ledene tuče.
Vladimir Šuk
(iz zbirke pjesama
Žmah muoje grude)
Sadržaj
Božićna priča - Iz rada udruga - Gdo bu čuval blago to - Zanimljivosti Kandidati za Crvenu knjigu - Eko-intervju - Iz poštarove torbe - Cvrkutići
- Trnulicin vuglec
Impresum
Uredništvo: Krešimir Bauer, Božena Dragčević, Gordana Gregurić, Dunja Horvatin, Mijo Kelečić, Toni Kuščar, Natalija Krsnik, Vjenceslava
Pavleković, Željko Popović, Mirjana Štih, Vladimir Šuk, Josip Vdović
Naslovnica: Platnena vrećica, jedna od nekoliko tisuća nastalih u zajedničkom
projektu Stop plastičnoj vrećici, Ekološkog društva i Udruge Oroslavski vez,
Oroslavje; autor motiva puntarski kokot, prof. Krešimir Horvatić
GLAS ZAGORJA
ve se čini tako jednostavnim: okreneš list na kalendaru i već je kraj mjeseca, kraj jedne godine, kraj prvog
desetljeća trećeg milenija… Što se više bliži kraj godine, skloniji smo okretati se njezinom početku, uspoređivati
ostvareno s planiranim: zlatovranu nismo našli, ozonsku rupu
nismo zakrpali, ni učvrstili rasklimanu klimu…! Sve učestalije
prirodne katastrofe alarmiraju, podsjećaju da je negdje nešto
krenulo krivo. Tema globalnog zatopljenja okuplja ministre na
konferencijama od Johanesburga do Cancuna, bez rezultata.
Na našoj maloj zelenoj krpici globusa, negdje na sjecištu 15.
meridijana i 46. paralele (koja prolazi uz prvi hrast na ulazu u
bolnicu Bračak!), iste teme, ali na lokalnoj razini, zaokupljaju i
članove zagorskih ekoloških udruga. Svoj doprinos rješavanju
globalnih problema članovi tih udruga daju volonterskim djelovanjem: očuvanjem kraja i kaja, prirodne i kulturne baštine.
Suradnjom, zajedništvom, stigli smo i do 20. broja Eko-listeka.
Od početne naklade u 250 primjeraka do 1000 po brojevima
u kojima smo krug čitatelja informirali s radom udruga, akcijama i kampanjama, problemima, temama i zanimljivostima
iz područja zaštite prirode i ekologije.
Zahvaljujući dobroj volji i sluhu za okolišne teme uredništva
Glasa Zagorja, ovaj 20. Eko-listek dostupan je daleko širem
krugu čitatelja, a sve su fotografije u boji – što je do sada bilo
neizvedivo. I kao što priliči jednom kraju, na pragu novog
početka, želja je uredništva Listeka uputiti riječi zahvalnosti
svima koji su pomogli radu zagorskih okolišnih udruga. Neka
to bude hvala prvenstveno županijskim službama: maloj ekipi
Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području KZŽ, Uredu za mlade i udruge, Zavodu za
prostorno planiranje i graditeljstvo, Službi za društvene odnose i županu Siniši Hajdašu-Dončiću, koji osim razumijevanja
za aktivnosti okolišnih udruga podržava ekološku komponentu u sveukupnom gospodarskom razvoju KZŽ. U ime Saveza
ekoloških udruga hvala na suradnji Općini Sveti Križ Začretje
i Tuhelj, gradu Zaboku i Klanjcu… Hvala djelatnicima Elektre,
Zabok u ime obitelji roda čija su gnijezda preseljena na nove
stabilne potpornje, Zagorskom vodovodu, Ministarstvu zaštite okoliša pod čijim je pokroviteljstvom ostvaren projekt
Gde tiček popeva, a stotinjak kućica gnjezdilica postavljeno
je u voćnjacima i šumarcima. Hvala Vrtlariji Čuček, poduzeću
Avorato iz Varaždina i svim mališanima bez čijeg bi prisustva
akcije i edukativni izleti bili pustoš. Hvala i njihovim mamama
na razumijevanju za blatne tenisice, poneku rupu na hlačama
i čičak u kosi…
Svi oni koji će se pridružiti svakim danom sve brojnijoj obitelji
zeleno-mislećih, širom planeta – dobro došli. Može to svatko
od nas; za početak, odreći se komocije i sortirati ono što bacamo: odnijeti hrpu pročitanih novina do plavog spremnika,
potražiti zeleni otok sa spremnicima za otpad koji je potencijalna sirovina; krenuti u trgovinu biciklom, sa svojom platnenom vrećicom ili košaricom i izričito tražiti hranu koja nije
genetski modificirana…; posaditi svoje stablo, ne proći tiho
pokraj nekoga tko upravo istovaruje stari štednjak uz korito
potoka… ili, mnogo toga za što mislimo da će napraviti netko
drugi, jer je za to plaćen, napravimo sami! Povedite djecu na
vrh Ivančice, Sljemena… upoznajte ih s iskonskom ljepotom
zagorskog krajolika i očuvane prirode. Priroda će uzvratiti, jer
ona je čista ljubav: daje i daje, a tako malo traži zauzvrat. Tek
uvažavanje i malo zahvalnosti. Pa, kad se jednog lijepog sunčanog jutra budete čudili njenoj probuđenoj ljepoti, uživali
u plodovima njene velikodušnosti, donesite male odluke za
velike promjene! Hrvatsko zagorje to zaslužuje.
Uredništvo
33
EKO-LISTEK
01. SIJEÈNJA 2011.
IZ RADA UDRUGA
Nevladine udruge neiskorištena energija
U nevladinim udrugama, raznolikim
po područjima djelovanja, po dobi
i struci članova, osobito njihovom
entuzijazmu, slobodoumlju i uglavnom volonterskom radu, prikrivena
je velika društveno korisna, u većini slučajeva neiskorištena energija.
Grupama ljudi okupljenim oko jednog programa, uz malo motivacije i
poticaja gotovo ništa nije nemoguće: ne ograničava ih radno vrijeme,
opis radnih zadataka ni vječno namrgođeni šef. U ostvarivanju ciljeva
njima ništa nije nemoguće, a idejom
i idealističkim pristupom mogu zaraziti veći krug istomišljenika, uvući
veliki broj sudionika koji će svaki prema svojim mogućnostima, znanjem i
sposobnostima, dobrom voljom, pri-
34
Rijetko vam se ukaže
prilika za uèiniti
veliko djelo, ali zato
imate bezbroj prilika
za uèiniti malo!
(narodna izreka)
ložiti ostvarenju cilja. Obično dobra
ideja pojedinca okupi istomišljenike i
poput snježne grude pokrene lavinu
događanja.
Ideja o načinu očuvanja legende o
Veroniki Desiničkoj, tajnika Društva
Veliki Tabor, Dalibora Hržice, okupila
je veliki broj zagorskih osnovnoškolaca. Taj zaljubljenik u Veliki Tabor i
sve što ga okružuje osmislio je projekt Deca iščeju Veroniku i uputio
poziv na suradnju svim zagorskim
osnovnim školama.
- Djeca su najsigurniji čuvari naše baštine, ona će legendu nositi dalje - priča s neskrivenim žarom mladi tajnik
Društva, bez stalnog zaposlenja kao i
većina njegovih vršnjaka. U projekt se
prva uključila prof. Božica Mandić iz
OŠ u Desiniću, a onda i osnovne škole iz Tuhlja, Marije Bistrice, Pregrade,
Đurmanca, Radoboja, Gornjeg Jesenja
i Zlatar-Bistrice. Rezultat su maštoviti
dječji likovni radovi. Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti prihvatilo je pokroviteljstvo
projekta, a radovi će biti predstavljeni
javnosti izložbom u Gradskoj galeriji u
Krapini.
Legende i priče, neodvojiv i neprocjenjiv dio nematerijalne baštine trebale
bi biti sastavni dio
turističke ponude
svakog kraja. Dobro
to znaju naši bogatiji
susjedi koji će vam
naplatiti i zrak ispod
GLAS ZAGORJA
balkona u Veroni koji je udisala Julija
ili pogled na jezero Loch Ness za slučaj da se iz njegovih hladnih dubina
pojavi ljepotica Nesi… Mnogi posjetitelji Velikog Tabora sa zanimanjem
slušaju priču o Veroniki, iz Krapine
nose priču o Čehu, Lehu, Mehu i sestri Vilini širom svijeta. Možda će se
jednom neki od putnika, negdje na
hladnom sjeveru kontinenta malo
teže sjetiti imena grada, ali priču će
pamtiti. A svoju priču ima svaki naš
gradić i gradina, svaki haustor, stari
bunar, hiža i krajputaš…; ima i onih
koji su njen sastavni dio, koji će s
ponosom razotkriti ljepotu tradicije,
kraja i otvorene zagorske duše. Treba samo malo osluhnuti entuzijastevolontere, otkriti s njima vrijednosti
i nesebično im zahvaliti. Jer, hvala je
njihov jedini honorar.
EKO-LISTEK
01. SIJEÈNJA 2011.
Ekološko društvo Lijepa naša, Zlatar-Bistrica
Udruga je osnovana krajem 1997., a
prema članarinama, danas broji 42
člana. Sve aktivnosti udruge usmjerene su zaštiti i oplemenjivanju okoliša, očuvanju tradicije, a djeluje i
humanitarno. Ciljevi se ostvaruju akcijama, kampanjama, radionicama,
predavanjima, izložbama u koje se,
već prema sadržaju, uključuju drugi
sudionici: udruge, institucije, pojedinci. Dobra je suradnja s Osnovnom
školom, Dječjim vrtićem, Vatrogasnim društvom, Srednjom školom
Bedekovčina, velečasnim, Plesnom
grupom udruge grofovije Konjski iz
Konjščine, Zlatar-Bistričkim mažoretkinjama, a osobito je dobra i dragocjena moralna i materijalna podrška
lokalne uprave i načelnika Žarka Miholića…
Počevši od ranog proljeća provode
se akcije sadnje i oplemenjivanja
okoliša: uređen je prostor ispred crkvice sv. Lovre u Lovrečanu, posađen
drvored u Sportskom prilazu, sadilo
se uz župnu crkvu, ispred općine, vrtića, parkirališta. Prigodno se, akcija-
Ekologija je znanost koja objašnjava zajednièki
život biljaka i životinja, njihovu ovisnost o
prirodnim izvorima u okolišu: o Sunèevoj
svjetlosti, zraku, tlu i vodi.
Ova definicija je podsjetnik za sve one koji (još
uvijek) poistovjeæuju zaštitu okoliša i ekologiju.
Bolesti koje se prenose onečišćenom
vodom.
Svake godine provodi se akcija Uklonimo smeće, zasadimo cvijeće; nagradama i pohvalama potiču se mještani na uređenje svojih okućnica i
životnog prostora, a završnica akcije i
rezultati se proglašavaju uz Dane zahvalnosti za plodove zemlje, uz izložbu Bogatstvo jeseni, bogat program
uz sudjelovanje svih mjesnih udruga,
Vrtića, Osnovne škole i lokalne samouprave. Jedna od nagrađivanih kategorija je i Čuvanje narodne baštine,
pa je uz prigodu otvorenja bunara
upriličena bogata izložba uporabnih
predmeta vezanih uz vodu i pranje:
Kroz dvadesetgodišnji rad ED Lijepa naša ostvareni su projekti:
Zagorska hiža - tradicijska okućnica, etno zbirka s oko 500 originalnih etno predmeta (posuđa, odjeće, slika i dr.). Tiskana je etno-monografija Oteti život zaboravu u dva izdanja.
Sv. Barbara u Dolu - uređen prostor oko okna rudnika Dubrava s kapelom sv. Barbare i brošurom istog naziva o povijesti i događajima
vezanima uz rudnik.
Kulmer - stalnom postavom izložbe o Kulmerima u Bračku i knjigom
istog naslova.
Zabočki tradicijski vrt - rad s djecom u Područnoj školi Špičkovina, učenicima srednjih škola Zaboka na očuvanju tradicijskog vrta i prikupljanju sjemenja za buduću banku. Tiskana je brošura istog naslova.
ma, predavanjima, izložbama obilježavaju okolišni dani: Dan voda, Dan
planeta, Čovjekovog okoliša, Dan zaštite ozonskog omotača. Uz Svjetski
dan voda, 22. ožujka, osposobljen
je stari bunar u Ulici A. Šenoe, u naselju Đureki, održana predavanja i
od ručnika, vedrica, škafa, korita do
rifljača i prekrasno izvezenih ručnika
iz domaćeg platna.
Tematske izložbe i predavanja, kao
Zaštitimo proljetnice, Gljive naših
šuma, Ljekovite biljke u okolišu, Od
lana do tkanja, Ambrozija, Ekološki
uzgoj povrća, Sve o bjesnoći…
održavaju se u kinodvorani
koja često bude pretijesna.
Osim jednodnevnih edukativnih posjeta Arboretumu Opeka, Mozirskom
gaju, parku u Topuskom, članice su
uzvratile posjet najljepšem mjestu
kontinentalne Hrvatske - Molvama,
nja šume kad su poredani u strelce
izvlačili iz šumaraka hrpe automobilskih guma, odbačenih vrećica i boca
svih vrsta, a potom je uređena Šumarica, prva Poučna staza u Zagorju.
Članice Saveza ekoloških udruga
Krapinsko-zagorske županije:
Lijepa naša - Dubrava Zabočka, Lijepa naša - Zlatar Bistrica, Zeleni
štit - Veliko Trgovišće, Fijolica - Krapinske Toplice, Zeleno Zagorje Sv. Križ Začretje, Udruga za poboljšanje života na Kamenjaku - Donja
Stubica, Japica - Klanjec, EKO - Oroslavje, Udruga za zaštitu prirode
i zelenih površina na području KZŽ - Donja Batina, Ekološka udruga
Zeleno Zagorje - Lužani Zagorski, Loborsko ekološko društvo - Lobor,
Petrovske rože - Krušljevo Selo, Udruga za promicanje narodnih običaja, starina, priča i legendi Coprnjaki i coprnice - Sekirišće.
razgledale Ozalj, dvorce Hrvatskog
zagorja, a za dušu pogledale su si
predstavu Ljubica u varaždinskom
kazalištu.
Predsjednica udruge Vjenceslava
Pavleković, prije odlaska u mirovinu
predavala je biologiju u Osnovnoj
školi, a brojni njeni učenici i učenice sad joj dobrotu vraćaju dobrim,
pomažući u radu udruge. Sjećaju se
mnogi njenih akcija uređenja, čišće-
GLAS ZAGORJA
Zaštita okoliša njen je način življenja,
i iako godine broji s predznakom 7,
priroda joj vraća zdravljem i vitalnošću.
Veseli se postavi jaslica ovih dana
kod župne crkve koje se već treću
godinu izrađuju iz prirodnih materijala. Najavljuje obnovu još jednog
starog bunara u Zagorskoj ulici i
nove akcije s dolaskom prvog proljetnog sunca.
35
EKO-LISTEK
01. SIJEÈNJA 2011.
Ekološko društvo Lijepa naša, Dubrava Zabočka, Zabok
Ekološko društvo Lijepa naša je neprofitna i nepolitička udruga građana
bilo je u statusu simpatizera i sponzora. Prve akcije koje je društvo poduzelo odnosile su se na uređenje mjesta,
sanaciju divljih deponija smeća, spašavanje zapuštenih kulturnih dobara. Te
su akcije potakle i druge na području
grada Zaboka da poboljšaju život u lokalnoj sredini. Bilo je to vrijeme spašavanja poklonaca i raspela, uočavanja
nepravilnih postupaka spram pitke
vode, čišćenje parkova i briga za prostor namijenjen djeci, sadnja stabala
i ukrasnog grmlja, ukratko, briga o
prostoru u kojem živimo. Dakako, bili
smo i na mjestima poput Bakra kad se
rušio famozni dimnjak. Nosili smo koordinaciju ekoloških udruga na nivou
počela je izgradnja i osmišljavanje tradicijske okućnice Zagorska hiža. Uz veliki doprinos lokalne zajednice i financijsku pomoć, postavljena je Zagorska
hiža, za Martinje 1995., a u svibnju
vrijednosti. U Zagorskoj hiži obilježavamo sve tradicijske blagdane (Badnjak, Uskrs, Ivanje i dr.)
U Zagorskoj hiži sjedište je Saveza ekoloških udruga Krapinsko-zagorske žu-
Savez ekoloških udruga KZŽ savez je nevladinih udruga koje su svojim
programima i djelatnostima uključene u problematiku zaštite okoliša i
promicanje održivog razvoja. Članovi udruga su volonteri koji sudjeluju u ostvarivanju planiranih projekata, kampanjama i nenasilnim akcijama ukazuju na okolišne probleme i jačanje uloge javnosti u ostvarivanju prava na zdrav okoliš. Savez nije politička stranka, nije povezan
ni s jednom političkom strankom, što je u skladu s vizijom društva u
kojem opće dobro ovisi o svakome od nas. Više na www.seu.hr
čiji je cilj zaštita prirodne i kulturne
baštine. Od pojedinačnih napora,
ekološkim osvješćivanjem osobito na
području medicine do nastanka same
udruge, dolaskom demokracije, prošlo
je dosta vremena. Vukovarska događanja i želja da se svatko na svoj način
pobrine za svoj dom i domovinu potakli su građane da kroz svoj rad i doprinos u vlastitoj sredini pokažu ljubav za
domovinu. ED Lijepa naša osnovana je
19. svibnja 1991. Udruga je u početku
imala 70-ak članova. Veliki broj ljudi
županije. Pomagali smo osnivanje novih udruga (Pregrada, Veliko Trgovišće,
Krapinske Toplice, Virovitica).
Pri Poglavarstvu Grada Zaboka aktivno
smo sudjelovali u odlukama koje su se
odnosile na područje našeg djelovanja
i primili Plaketu grada Zaboka za brigu
o okolišu, proveli smo peticiju za ukidanje treninga enduro motorima kroz
jedinu gradsku šumu Kulmericu. Vodeći se ciljem očuvanja kulturne baštine,
sanacijom najveće deponije smeća, uz
pomoć Poglavarstva Grada Zaboka,
1996. primili smo državnu nagradu
Zeleni Oskar za područje etno turizma. Za nas je nagrada značila obavezu
za daljnje prikupljanje etno baštine.
Kroz institucije Grada Zaboka, Odbora
za ekologiju, u gradu su ustanovljene
važne, danas već tradicionalne aktivnosti. Priznanjima i nagradama za
lijepo očuvan okoliš kuća i poduzeća,
poticali smo građane Zaboka da se natječu u uređenju i uljepšaju svoj grad,
vodeći računa o tradiciji. Zlatna jesen
zabočka je postala manifestacija zahvale za plodove zemlje i prezentacija
postignuća na očuvanju tradicijskih
36
GLAS ZAGORJA
panije. Nastojimo suradnjom s drugim
udrugama detektirati probleme vezane
na očuvanje okoliša naše županije i šire
kao što su problemi uništavanja parkova, šuma, voda, kulturnih spomenika,
ljudskih prava i volonterizma, održivog
razvoja i biološke raznolikosti. Dugoročno gledano, cilj je udruge uvjeriti i
potaknuti nadležne na pametno gospodarenje materijalnim i nematerijalnim vrijednostima koje smo ostvarili te
uključivanje mladih s većom odgovornošću i brigom za okoliš.
Gordana Gregurić,
prosinac 2010.
EKO-LISTEK
01. SIJEÈNJA 2011.
… gdo bu čuval blago to?
Saka kita vehne ka korena nema
(meðimurska izreka)
Od roženic, desek i luči,
Zagorec se odnaviek kući
Stabla su pjesme što ih
zemlja piše nebu.
Kalil Gibran
Manifestacija je okupila sve oroslavske drvene meštre, a posjetitelji su
sa zanimanjem pratili izradu bačvi,
pletenje plota, piljenje, hoblanje, tesanje, cijepanje, zabijanje čavala…, i
ske specijalitete po receptima babica.
Članovi oroslavskog ekološkog društva podsjetili su na vrijednost živog
drva, stabla, a u malom eko-kvizu,
kao nagrade su podijeljene sadnice
lipe, drijena i murve, vrste koje su
Na koji su način koristili drvo naši stari, što se sve i kako od drva izrađivalo,
moglo se vidjeti na manifestaciji koju
je organizirala Udruga Hrvatska žena
iz Oroslavja. Šezdesetak sudionika
pokazalo je koliko je drvo važno u čovjekovom životu, od zipke do lijesa.
bile zastupljene u svakom zagorskom
dvorištu. Osim zanimljivog i ugodnog
trodnevnog druženja, manifestacija je odaslala poruke: ne zaboraviti
stare običaje i – da bi svatko trebao
posaditi svoje stablo!
pomalo zaboravljene alate: siročke,
pile furčenice, vinkline, dlijeta, hobline, plajbe i cimermanske farbe. Članice Udruge pokazale su i uporabne
predmete od drva koji su se koristili
u zagorskim kućanstvima - kolovrat,
sito, korito, maslenka… kao i kulinar-
Drvo života se treba zalijevati u korijenu, no
ljudi danas zalijevaju grane, listove i cvjetove,
zanemarujući korijen drveta
Kak je bažulj dobil čvrgu
Najdeju se jednoga dana na dvorišču slama, bažulj i žeravka.
Slama se žalila: - Joj, se me boli kak su me stukli!
- …a mene su slijekli, hižu su mi zeli i pajceku dali! - žalil se je bažulj.
- …a kak je tek meni! Furt mi pušeju h oči i rošpaju po meni z šerajzlinom! - dodala je žerafka. – Pobegnimo od doma!
I tak su oni, jen za drugim krenuli čez cestu, čez polje i došli do potoka.
- A kak bumo prek? - prestrašil se bažulj - Ja neznam plivati!
- Ti bedak čkomi, znam ja kak, pošpotala ga je žerafka. - Slama naj legne
prek vode, onda pem ja, pak onda ti, bedak!
Slama legne na vodu, a žerafka skoči na nju. Gda je došla do pol, slama
je pregorijela, a žerafka potonula. Bažulj kaj je to gledel ze strani, tak se
je nasmejal da je od smijeha pukel. Išel je tud jen šnajder i bilo mu žal
bažulja, pak ga je skup zešil. Od onda ima bažulj čvrgicu na trebuhu.
(zabilježeno u Planinarskom domu
na Strahinščici, 1970.,
ispričala domarka, teta Micika)
GLAS ZAGORJA
37
EKO-LISTEK
01. SIJEÈNJA 2011.
Poznanovečka roda
Encijan
Lastavice
Mjehurica
U potrazi za zlatovranom članovi
Saveza ekoloških udruga KZŽ potražili su pomoć prijateljske udruge
Zlatovrana iz Austrije. Već desetak
godina u jugoistočnom dijelu Austrije primijećen je pad broja parova zlatovrane. Osnovana je udruga
koja prati njene životne i prehrambene navike, te migracije. Problem
smanjivanja populacije zlatovrane
spoznala je i lokalna uprava, turistički djelatnici i nekoliko susjednih
općina. Zlatovrani je podređeno
gospodarenje mjestom, čak i njegov izgled: u dogovoru s farmerima
u vrijeme košnje cijeli krajolik dobiva poseban, prošaran izgled – svaka
dva tjedna kosi se po red trave u
širini otkosa kosilice kako bi zlatovrana, osobito u vrijeme hranidbe
mladunaca u niskoj travi nalazila
dovoljno skakavaca i kukaca. Za dva
tjedna kosi se drugi, četvrti, šesti…
red i tako naizmjence do kraja kolovoza.
Budući da je zlatovrana selica i postoji
mogućnost da se u preletu zadržava
u Zagorju, grupa članova Zlatovrane
posjetila je Zagorje. Putujući prvi put
od Varaždina prema Trakošćanu i
Krapini i dalje prema Zagorskoj hiži
u Dubravi Zabočkoj, procijenili su da
je krajolik, polja omeđena šumama
i šumarcima, idealan za boravak zlatovrane. U višekratnim posjetima
mr. Bernard Wieser, prof. biologije i
predsjednik udruge, primijetio je:
- Zlatovrane se ne mogu duže vrijeme zadržati u Zagorju zbog nedostatka hrane. Vaše livade se kose
prekasno! Ptica ne može naći hranu
u visokoj travi. Osim toga, spaljivanje
livada prava je katastrofa. Ne samo
za ptice koje se na livadi hrane, već
za sve stanovnike livade, od kukaca,
skakavaca, livadne gušterice, ježa,
Predstavnici Državnog zavoda za
zaštitu prirode, Javne ustanove za
upravljanje zaštićenim prirodnim
vrijednostima KZŽ, županijska TV
ekipa, profesori biologije OŠ KŠ
Gjalski, Zabok, OŠ Bedekovčina,
OŠ Matije Gupca, Gornja Stubica,
Saveza eko-udruga KZŽ, grupa najboljih učenika-biologa zabočke OŠ
koji osvajaju nagrade na državnim
natjecanjima, na kraju i gradonačelnik Zaboka, Ivan Hanžek – svi su
se našli sred livade pod Kaštelom
u Zaboku. Razlog okupljanja je malena, ali vrijedna kockavica kojoj je
toplo proljetno sunce izmamilo
kockasti uzorak na baršunastom
zvončiću zagasito purpurne boje.
Ta jedinstvena biljka ugrožena je
vrsta koja zbog čovjekova djelovanja, melioracija, urbanizacije, ce-
stogradnje, pretvaranja livada u
oranice ili građevinska zemljišta
gubi prirodna staništa, a nestaje
i zbog paleži livada, prestanka
Tragom
leptira, ptica koje gnijezde u travi…
To je zločin prema prirodi. Osim toga,
nisam vidio ni jedan pašnjak s kravama ili ovcama, što također pogoduje
zadržavanju nekih vrsta ptica, među
ostalim i zlatovrane.
U područjima ekstenzivnog stočarenja i obrade zemlje na tradicionalni
način zadržava se ne samo zlatovrana, već i druge vrste ptica koje su
svoj način života, time i opstanak
prilagodile suživotu na seljačkim
gospodarstvima. Prvenstveno se to
odnosi na lastavice čiji se broj gnijezda iz godine u godinu smanjuje,
ovisno o broju praznih staja, a tu je
i lijepi, vrlo rijetki pupavac.
Kockavica ima sve
Kukurijek
(Helleborus , Ranunculacea)
Ova lijepa zimzelena trajnica
stanovnik je predalpskog gorja,
u našim šumama je rijetkost.
Ima ga na sjeverozapadnim
obroncima Medvednice, i u
većem broju u Samoborskom
gorju. Zbog vremena cvatnje
– kraj prosinca do kasnog proljeća, nazivaju ga i božićnim cvi-
jetom, (engl. Christmas rose).
Boja cvijeta je bijela, krajem
cvatnje, u ožujku prelazi u ružičastu. Visine je 15-30 cm, a voli
propusno, vapnenasto tlo i stanište u polusjeni. Listovi su mu
zimzeleni.
Iako rijedak i strogo zaštićen,
cvijet kukurijeka nađe se u pro-
Leptir - žrtva svjetlosnog zagašenja
38
Kandidati za
Sova
GLAS ZAGORJA
ispaše, kao i zarastanja niskog grmlja i drveća.
Dokazalo je to i ovogodišnje prebrojavanje u organizaciji Državnog
daji na tržnicama, u božićnim
cvjetnim aranžmanima, jer cvijet u vodi ostaje dugo svjež.
Uz rubove šuma kod nas raste
kukurijek zelenkastih cvjetova, a cvate u ožujku/travnju. U
vrtlarijama su uzgojeni brojni
križanci kukurijeka, većih cvjetova i široj paleti boja: od bijele, ružičaste do karmin crvene,
no, jedino bijeli, divlji kukurijek
cvjetne glavice donosi u vrijeme Božića.
EKO-LISTEK
01. SIJEÈNJA 2011.
Crvenu knjigu
ustanove za upravljanje zaštićenim
prirodnim vrijednostima na području KZŽ u suradnji sa Zavodom
za ornitologiju i Državnim zavodom
za zaštitu prirode, u Zagorju živi
204 vrsta ptica, što je više od 50%
ukupno zabilježenih vrsta u Hrvatskoj. Od toga ih 161 ima status
stroge zaštite. Među njima je i zlatovrana, iako višegodišnja potraga,
uz udvostručenu nagradu za dojavu o njenom stalnom prebivalištu
na području KZŽ nije dala ni malo
nade.
Ove je godine u jugoistočnom dijelu
Austrije zabilježen boravak 6 parova
zlatovrana, u Prekmurju 4 i susjednoj Madžarskoj 9. Sve su one bile
u preletu ili jako blizu granica naše
županije. Hoće li se jednog lijepog
dana i naša županija priključiti mreži domara ove lijepe ptice, ovisi i o
nama.
zlatovrane
Uz vaše ceste još uvijek ima rijetkih
starih primjeraka voćaka, ali i drvoreda kestena, jablanova i japanskih
trešanja, pticama beskorisnih. Stablo divlje trešnje jednako je dekorativno, a korisno pticama. Pokrenite
akcije sadnje autohtonog drveća.
Također, turizam u suživotu s prirodom nije pomodna novotarija, već
poželjan i koristan, kako za biološku
raznolikost, tako i za dobrobit ruralnih regija. Ni u jednom turističkom
prospektu vašeg kraja nisam primijetio sliku autohtone biljke, iako mi
je poznato da ima i endema! Htio
bih svoj godišnji odmor provesti na
pravom seoskom gospodarstvu u
manje
zavoda za zaštitu prirode i Javne
ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima
KZŽ. Prema riječima prof. Božene
Dragčević na istom polju je prije
dvije godine na oglednoj površini,
unutar mreže 5 x 5 m, prebrojeno
113 jedinki ove lijepe biljke vlažnih livada. Ovaj puta je u mrežu
uhvaćena 71 jedinka, i na drugoj
lokaciji 41, što govori o opadanju
brojnosti i sigurnom putu do nestanka.
- Kako bi se prebrojavanjem jedinki na određenim površinama prikupili što vjerniji podaci o veličini
populacija, pozvane su osnovne
škole Krapinsko-zagorske županije koje do sad nisu sudjelovale
u akciji. Na temelju prikupljenih
podataka o nalazištima predviđa
se izrada plana upravljanja s akcijskim planom za zaštitu kockavice.
Akcija praćenja stanja kockavice
uvrštena je u Europsku strategiju
za zaštitu biljaka (European Plant
Conservation Strategy) koja je suradnju stručnjaka i amatera radi
zaštite ugroženih vrsta preporučila i ostalim zemljama - rekao je
Igor Boršić, voditelj projekta pri
Državnom zavodu za zaštitu prirode.
Kockavica
Zagorju, u drvenoj
kući nalik Zagorskoj
hiži u Dubravi. Ne
u hotelu. Imate lijepi kraj, relativno
očuvanu prirodu i
sve potencijale za
uspješan razvoj u
tom pravcu. Vjerujem da bi se oživljavanjem života na
selu vratila i zlatovrana, mišljenja je
mr. Wieser.
Prema podacima
dobivenim iz projekta Ptiček, Javne
Sigurniji dom za rode
Zahvaljujući načelniku Općine Sveti Križ Začretje, Ivanu
Kranjčiću, inicijativom Saveza
ekoloških udruga KZŽ, uz pomoć djelatnika Elektre iz Zaboka, gnijezdo je premješteno
na stabilno postolje (izrađeno
u Bravariji Šćuric) i novi samostojeći stup.
Na početku radova rodić je znatiželjno pogledavao preko ruba
gnijezda; tek ga je zavlačenje
sajle ispod gnijezda natjeralo
da se makne na livadu 50-ak
metara iza kuće. Čim se povu-
Prema prièanju, lastavice pod krov kuæedomaæina
donose sreæu, a rode gnijezde tamo gdje su dobri
ljudi. Godinama rode naseljavaju gnijezdo na stupu u
ulici Milke Kos, ispred kuænog broja 77 u Svetom Križu
Zaèretju. S vremenom, gnijezdo teško 200-300 kg sjelo
je na strujne žice, postalo nestabilno i nesigurno za rode
i ljude ispod njih.
kla mehanizacija, a ostali samo
domaći, njemu poznati, rodić se
mirno vratio u svoje staro gnijezdo, sada na novom postolju
i stupu. Znatiželjno je ogledavao
premješteno gnijezdo u kojem
će mu se za nekoliko dana priKukurijek
družiti i ona, zajedno će preispitati
kvalitetu gnijezda i svadbeni ples
može početi. Prošle godine u tom
su gnijezdu odrasla 3 mladunca.
Obnova gnijezda roda dio je programa Saveza ekoloških udruga
KZŽ, u suradnji sa Zavodom za
Daždevnjak
ornitologiju HAZU i lokalnim
zajednicama, a, gdje su dobri
ljudi, sve je moguće.
Intervencijom članica Ekoudruge Lijepa naša iz ZlatarBistrice, također uz pomoć
djelatnika Elektre, tamošnje
je gnijezdo roda dobilo novo,
stabilno postolje. Na području KZŽ predstoji zamjena još 3
postolja rodinih gnijezda. Sva
tri su smještena na vrhu stupova od struje, dok na krovu,
poput onih u Lonjskom polju,
nije primijećeno niti jedno.
Iris graminea
39
EKO-LISTEK
01. SIJEÈNJA 2011.
Uzroci poplava su kanaliziranje rijeka
i uništavanje prirodnih poplavnih područja
o
aktualn
Koliko god to nelogično zvuči, upravo
je zastarjela obrana od poplava glavni uzrok velikih ekonomskih šteta od
poplava danas. Zastarjela regulacija
svela je rijeke na uzak kanal s malim
kapacitetom vode. Rijeka je još više
ubrzana sječom meandara i pretvorena u bujicu za svake visoke, sasvim
prirodne, povećane razine voda u
proljeće i manje u jeseni. Ponajviše
uništavana su prirodna poplavna
područja, primaoci suvišnih voda,
odnosno prirodna obrana od poplava. Takvo kanaliziranje rijeka stvara
bujicu - vremensku bombu - koja će
negdje, prije ili kasnije eksplodirati,
izliti se, bez obzira i na najjači nasip
ili zaštitu.
Tradicionalna zaštita od poplave
daje lažnu sigurnost i u konačnici
stvara još više štete. U zemljama
EU uvidjeli su ovaj problem i Okvirnom direktivom o vodama nastoje
promijeniti praksu: obnavljaju se
apel
SAVEZ EKOLOŠKIH UDRUGA
Krapinsko-zagorske županije
15. lipnja 2009.
na pažnju gospodinu županu
Siniši Hajdašu Dončiću
Krapinsko-zagorska županija
KRAPINA
U prošlosti, sada i u budućnosti Zagorju su upravo prostor i njegova
krajobrazna prepoznatljivost ključni kapital. Zato, više nego igdje
drugdje, u Zagorju su zaštita okoliša i prostora najuže povezani i
međusobno uvjetovani. Zbog zemljopisne skučenosti, prostor je
vrlo osjetljiv, a svaka njegova devastacija i nedostatna briga za okoliš izravno kompromitiraju imidž, smanjuju razvojne potencijale i
ugrožavaju kvalitetu života.
Zaključak je predstavnika okolišnih udruga na skupu uz ovogodišnji Dan planeta 22. travnja – da se o tome u našoj županiji vodi
premalo računa, odnosno, nedostaje svijesti o vizualnom značenju
i vrijednostima, prekraja se prepoznatljiva slika Zagorja kojom se
ponosimo stoljećima, a egzotična arhitektura niče po najljepšim
zagorskim bregima i riječnim dolinama narušavajući izgled krajolika.
Pozivajući se na Vaš program koji je u Zagorju prepoznat kao najprihvatljiviji, a uvažava načela održivog razvoja, Savez ekoloških
udruga KZŽ predlaže:
da se na nivou županije formiraju sasvim konkretni kriteriji za izgradnju objekata, primjerenih podneblju i tradiciji, u skladu s
estetskim aspektima prostora.
meandri koji usporavaju bujicu, rukavci, poplavne livade i šume koje
primaju suvišnu vodu.
U RH, nažalost, vlada zastarjeli način gospodarenja vodama. To je
jasno pokazao izvještaj Twinning
- misije EU koja je neuspješno pokušavala pomoći implementiranju
modernog gospodarenja vodama u
Hrvatskoj: U pogledu zaštite od po-
KRAJOLIK HRVATSKOG ZAGORJA
Prošlost, stanje,
perspektive
Povijesna naselja, dvorci, etnološke i sakralne građevine, te ostali kulturni
i prirodni elementi okoliša integralni su dio prepoznatljivog kulturnog krajolika Hrvatskog zagorja, stoga je glavni cilj radionice bio usmjeren na podizanje svijesti (stručne i javne) o njegovim vrijednostima i potrebi očuvanja
te naglašavanju potencijala za održivi razvitak. Prostor Krapinsko-zagorske
županije je po brojnosti, kvaliteti i gustoći raspoređenosti kulturno povijesnih vrijednosti jedan od najbogatijih u kontinentalnom dijelu Hrvatske.
U provođenju aktivnosti vezanih za pitanja krajolika, osim nacionalne, očekuje se i regionalna inicijativa, a Krapinsko-zagorska županija je jedna je od
prvih koja temu krajolika postavlja kao jednu od ključnih u planiranju razvoja. Zamjetni su prostori na kojima se resursi i potencijali krajolika prepoznaju kao prednosti i koriste unapređenju kvalitete prostora i života, ali se
na mnogobrojnim primjerima krajobrazne vrijednosti narušavaju i nepovratno gube. Cilj održivog razvitka je očuvanje krajobraznih obilježja, a time
i prostornoga identiteta te njihovo prenošenje budućim generacijama.
… i:
U Tuheljskim Toplicama je 21. i 22. listopada 2010. održana Međunarodna radionica na temu prepoznavanja i očuvanja krajolika
Hrvatskog zagorja. Radionica je organizirana u suradnji Hrvatske
sekcije ECOVAST-a i Krapinsko-zagorske županije
Krapinsko-zagorska
županija
40
plava hrvatska vodna administracija je i dalje usredotočena na tradicionalne, tehnički orijentirane mjere i
nije zapravo svjesna pomaka koji se
dogodio u zemljama članicama.
U Hrvatskoj je kanalizirano 20.000
km vodotoka, a planira se i dalje
kanaliziranje…
(izvor Alert,
autor ing. Goran Šafarek)
ECOVAST - Europsko vijeće za sela i
male gradove
GLAS ZAGORJA
TUHELJSKI
GLASNIK
Informativni list Općine Tuhelj
Broj 1
siječanj, 2011.
IZ BROJA IZDVAJAMO:
NAŠA OPĆINA:
Načelnik Armando Slaviček:
Za brži razvoj tuheljskog
kraja
TUHELJSKA KRONIKA:
Općinske plakete i priznanja
Svečano otvorena sportska
dvorana
GLas ZaGORja
KULTURNO OKO:
Nagrađeni mali Tuhljani
Uspjesi KUD-a Naša Lipa
Tuhelj
41
TUHELJSKI GLASNIK
01. siječnja 2011.
UMJESTO UVODNIKA
Dragi
mještani i mještanke
Općine Tuhelj
S Vama želim podijeliti i naša
iskrena i zajednička nastojanja
kojima smo u proteklih godinu
dana pokušali učiniti sve kako
bi život u našoj maloj, ali vrijednoj sredini bio što ljepši i
kvalitetniji. Nadam se i vjerujem da su naši stanovnici, ali i
slučajni namjernici primijetili
trud i zalaganje kako Općinskog vijeća tako i naših službi
u realizaciji zacrtanih općinskih
programa.
Na području infrastrukturnih
radova od konstituiranja naše
jedinice lokalne samouprave
(1993.) pod vodstvom mog
prethodnika, bivšeg načelnika
gospodina Milivoja Škvorca pa
do danas, uspjeli smo riješiti veliki dio, za život i ostanak ljudi na
našem području, vitalnih stvari.
Uredili smo tako kilometre lokalnih cesta, plinoficirali cijelo područje Općine, cjelovito riješili vodoopskrbu stanovništva, brinuli o
mjesnim grobljima, dovršili i uredili mrtvačnicu, pomogli uređenju
sakralnih objekata, provodili pronatalitetnu politiku, brinuli o socijalno ugroženim pojedincima i obiteljima, sufinancirali naše srednjoškolce i studente, podupirali rad udruga i kulturni i društveni
život u našoj općini, ulagali u uređenje okoliša.
Sve su to važni koraci koji će omogućiti brži razvoj ovog kraja.
Uvjereni smo da smo na dobrom putu i da na pravi način stvaramo
pretpostavke zbog kojih će naši stanovnici ostati u svojim domovima zadovoljni uvjetima života u tuheljskom kraju.
Za realizaciju svih zacrtanih programa u ova teška vremena potrebno je i razumijevanja i strpljenja, no poznavajući radišnost naših ljudi i očekivani izlazak iz recesije, vjerujem da ćemo u tome i uspjeti.
Pred Vama je prvi broj informativnog lista Općine Tuhelj kojim Vas
želimo upoznati s našim radom, što smo uradili i što namjeravamo,
o kvalitetnom radu naših udruga, i novostima koje su važne za život
naših žitelja. Vjerujemo da će Tuheljski glasnik biti rado viđen list u
Vašim rukama, što će biti opravdanje i motiv za pripremu i rad na
novom broju.
Koristim priliku da Vam zaželim čestit i blagoslovljen Božić te sretnu
i zdravljem prožetu novu 2011. godinu.
Načelnik općine Tuhelj
Armando Slaviček
Naša općina
Podno Cesargradske gore, između koloritnih brežuljaka smjestio se Tuhelj. Ime je dobio po
staroslavenskoj riječi tuhl koja
označava udubinu, vlažno mjesto, što u kajkavskom narječju
objašnjava riječ tuhtina.
Prva pisana isprava o Tuhlju datira iz 1402. Kroz svoju prošlost
Tuhelj se istakao kao povijesno,
crkveno, političko i kulturno središte. Upravo tu, u Tuhlju sagrađena je Župna crkva Uznesenja
Blažene Djevice Marije koja je
svojom velebnošću te kulturnim
i povijesnim značajem nadaleko
poznata. Ona je danas prava lje-
SADRŽAJ
UVODNIK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
NAŠA OPĆINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
TUHELJSKA KRONIKA. . . . . . . . . . . . . 43-48
IZ RADA TUHELJSKE ŽUPE. . . . . . . . . . . 49
USPJEŠNE TVRTKE. . . . . . . . . . . . . . . . . 50
KULTURNO OKO. . . . . . . . . . . . . . . . 51-53
SPORT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54
Petkom kod načelnika
Dragi mještani općine Tuhelj, želite li posjetiti načelnika i porazgovarati
o svojim eventualnim problemima, imate li kakav prijedlog ili sugestiju
načelnik vas očekuje u svom uredu Općinske uprave u Tuhlju
NAŠE UDRUGE. . . . . . . . . . . . . . . . . . 55-59
TUHELJSKI ADRESAR. . . . . . . . . . . . . . . 60
svakog petka od 10 -13 sati.
42
potica među tuheljskim hižama.
Kao političko središte, Tuhelj
ponovo dobiva priznanje stvaranjem hrvatske države kada
postaje samostalna općina.
Njezinim djelovanjem potiče se
razvoj turizma, poljoprivrede i
drugih gospodarskih grana.
Uz javno djelovanje Tuhelj resi
zajedništvo i sloga njegovih
ljudi. Bez obzira na probleme,
Tuhljani su znali uvijek naći zajednički jezik. Slučajnom namjerniku rekli bismo da je ovdje
dobrodošao u svako vrijeme sa
željom da razgaljena srca osjeti
tuheljsku dušu.
GLAS ZAGORJA
TUHELJSKI GLASNIK
01. siječnja 2011.
Za brži razvoj tuheljskog kraja
Kako vidite budućnost općine Tuhelj, što
je učinjeno i što još planirate učiniti?
Trudeći se djelovati u skladu s onim što
je zakonodavac predvidio u nadležnosti
djelovanja lokalnih jedinica uprave i samouprave, nastojali smo u prethodnom
razdoblju učiniti sve kako bi život stanovnika Općine Tuhelj svakim danom bio što
kvalitetniji.
Na području infrastrukturnih radova od
konstituiranja naše jedinice lokalne samouprave (1993.) pa do danas, uspjeli
smo riješiti veliki dio, za život i ostanak
ljudi na našem području, vitalnih stvari.
Uredili smo kilometre lokalnih cesta,
plinificirali cijelo područje Općine,
cjelovito riješili vodoopskrbu stanovništva, izgradili mrtvačnicu, brinuli o
mjesnim grobljima, pomogli uređenju
sakralnih objekata, provodili pronatalitetnu politiku, brinuli o socijalno
ugroženim pojedincima i obiteljima,
sufinancirali naše srednjoškolce i studente, podupirali rad udruga i kulturni
i društveni život u našoj općini, ulagali
u uređenje okoliša.
Sve su to važni koraci koji će omogućiti
brži razvoj ovog kraja.
Uvjereni smo da smo na dobrom putu i
da na pravi način stvaramo pretpostavke zbog kojih će naši stanovnici ostati u
svojim domovima, zadovoljni uvjetima
života u tuheljskom kraju.
Izrađena je projektna dokumentacija
za dječji vrtić i u postupku je ishođenje
potvrde glavnog projekta, ishodili smo
lokacijsku dozvolu za proširenje novog
groblja te krećemo u izradu glavnog projekta, redovito smo održavali komunalnu
infrastrukturu: održavali nerazvrstane
ceste, uredili nerazvrstanu cestu Bolnički
odvojak u Tuheljskim Toplicama i most
na Mlinskom potoku, dovršen je planirani program opskrbe vodom visokih zona
Općine Tuhelj, osvijetlili smo kapelicu u
Svetom Križu, sufinancirali smo uređenje
parka Antuna Mihanovića u Tuheljskim
Toplicama.
Sudjelovali smo u osnivanju Lokalne Akcijske Grupe Sutla (LAG Sutla) zajedno s
još sedam lokalnih jedinica (gradovi Klanjec i Pregrada te općine Desinić, Hum
na Sutli, Kraljevec na Sutli, Kumrovec, Tuhelj i Zagorska Sela). Cilj osnivanja LAG-a
je identifikacija lokalne razvojne strategije, sudjelovanje u poticanju ruralnog
razvitka kroz povezivanje i sudjelovanje
u projektima te zajedničke aktivnosti u
prikupljanju sredstava i njihova pravilna
raspodjela prema namjeni za koju su dobivena, a u cilju unaprjeđenja kvalitete
života u ruralnom području Krapinskozagorske županije te održavanja broja
stanovnika kroz održiv, integrirani lokalni
razvoj.
Na nama je da sve svoje snage i ideje,
umijeće i poduzetnički duh udružimo
kako bi ovaj kraj, kojeg je priroda podarila i izvorima termalne vode i raznolikošću krajolika, konačno na adekvatan
način materijalizirali i omogućili svojim
stanovnicima posao i bolji životni standard.
Armando Slaviček, dipl. ing. geod., čelni je čovjek Općine
Tuhelj i predsjednik Turističke zajednice Općine. Bio je član
poglavarstva i zamjenik načelnika Općine Tuhelj u mandatu 2005.-2009., profesor je stručnih predmeta u Geodetskoj tehničkoj školi, predsjednik KUD-a Naša lipa, ali i
vrlo aktivan u brojnim udrugama koje uz njegovu pomoć
postižu zapažene rezultate. Pred načelnikom je mnogo
planova, za neke od njih saznajemo iz razgovora.
Terme Tuhelj kao najvrednija turistička
destinacija na našem području i dolazak
gostiju u broju koji ih promovira kao jednu od najatraktivnijih turističkih destinacija u kontinentalnoj Hrvatskoj, pokazali
su i pravi put u stvaranju kvalitetnog turističkog proizvoda. Iz tog razloga dajemo
punu potporu u izgradnji novog hotelskog kompleksa i radujemo se njegovom
što bržem završetku te otvaranju novih
radnih mjesta.
Vjerujem da će potreba za izvanpansionskom ponudom – ugostiteljskog
tipa, seoskih turističkih gospodarstava,
vinskih cesta, povijesnih znamenitosti,
kulturnih sadržaja, manifestacija, zabavnih programa otvoriti mogućnosti
privatnim poduzetničkim inicijativama
i da će u najskorije vrijeme, potaknuti
primjerima najhrabrijih koji su već započeli, otvaranje takvih sadržaja na
području naše Općine biti sve učestalije.
Upravo kako bismo potaknuli i proširili
mogućnosti potencijalnih novih investicija
na našem području, pristupili smo i izmjenama i dopunama postojećeg Prostornog
plana Općine. II. izmjena i dopuna Prostornog plana Općine Tuhelj usvojena je
na Općinskom vijeću 7. prosinca 2010.
Očekujemo da će i Hrvatski nogometni
savez započeti izgradnju dugoočekivanog
SASTAV OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE TUHELJ
JOSIP KUHAR (HDZ),
predsjednik Općinskog vijeća
BRANKO ILIĆ (HDZ),
potpredsjednik Općinskog vijeća
RUDOLF ŽLENDER (HSS),
potpredsjednik Općinskog vijeća
MARIO BIŠĆAN (HDZ),
IVAN BURIĆ (HSS),
ZLATKO CVETKO, dipl.ing.arh. (SDP),
MATEJA FILKO (SDP),
RENATO ILIĆ, ing. (SDP)
nogometnog kampa na području Općine.
Izgradnja nogometnog kampa bila bi od
velikog značaja. S pravom očekujemo
brži gospodarski razvoj i otvaranje novih
radnih mjesta.
Inicijativa koju su u prethodnom razdoblju pokazala neka obiteljska poljoprivredna gospodarstva koristeći se poticajnim mjerama države i na dobar način
usmjeravajući svoj razvoj, pokazala je
kako je uspjeh i u toj oblasti na našem
području itekako moguć i kako su mala
obiteljska gospodarstva budućnost naše
poljoprivrede.
ZDRAVKO ILIĆ (HSS),
BORIS KOLMAN (HDZ),
MLADEN MUSTAČ (ZDS),
JOSIP POLJANEC (HDZ),
ROBERT ROMIĆ (SDP),
NAČELNIK OPĆINE
ARMANDO SLAVIČEK, dipl. ing. geod.
ZAMJENIK NAČELNIKA
DARKO MEDVEDEC, dipl. ing. stroj.
Kao poticaj razvoju vinogradarstva i voćarstva subvencioniramo sadnju vinove
loze i voćaka. Na raspolaganju smo svim
našim mještanima zainteresiranim za korištenje poticajnih sredstava i kreditnih
linija, bilo državnih, ili županijskih, i učinit
ćemo s naše strane sve kako bismo im
kvalitetnim i pravodobnim informacijama olakšali realizaciju.
U suradnji s Hrvatskim vodama krećemo
u realizaciju izrade idejnog projekta za
lokacijsku dozvolu i glavnog i izvedbenog
projekta za glavni kolektor od uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda u Tuheljskim Toplicama do središta Tuhlja.
Krenuli smo i u uređenje i asfaltiranje nerazvrstanih cesta u Črešnjevcu i Svetom
Križu.
Bez ulaganja u mladu populaciju, njihovo školovanje i ostanak, svi drugi napori
usmjereni infrastrukturi, gospodarstvu
i bilo kakvom razvoju padaju u vodu.
Osnova svakog razvoja su uvijek i prije
svega ljudi. A Općina Tuhelj trudi se učiniti sve da mladima i njihovim roditeljima
olakša njihovo školovanje i da im postupno stvara uvjete za njihov opstanak. U
tu svrhu isplaćujemo novčanu pomoć za
odlazak u srednju školu i visoko obrazovanje učenicima i studentima.
Obrazovani mladi ljudi jedina su prava garancija dobre budućnosti Tuhlja.
Upravo iz tog razloga Općinsko je vijeće
donijelo odluku kojom se nagrađuju oni
najbolji, a to su najbolji učenik/ca generacije osnovne škole, najbolji maturant/
ica i najbolji student/ica. Posebno ističemo i mlade koji svojim uspjesima na
raznim smotrama i natjecanjima osvajaju
visoka odličja u području znanja, kulture
i sporta te na taj način promoviraju ime i
ugled svoje Općine, ime Tuhlja.
Vodimo brigu i o onim najmlađima. Dodjeljujemo financijsku potporu roditeljima za novorođenu djecu. Za prvo dijete
u obitelji 1.000 kn, za drugo 2000 kn, a za
treće i svako sljedeće 5000 kn.
GLAS ZAGORJA
Brinemo i o socijalnim slučajevima i istima dodjeljujemo poklon pakete za Uskrs
i Božić.
Kao država kandidatkinja za EU, Hrvatska je prepoznala vrijednost poštivanja
drugih kultura i naroda te pogodnosti
međusobne suradnje. U tom pogledu,
bratimljenje gradova jedan je od načina
predstavljanja hrvatskog načina života i
kulture kroz solidarnost i oplemenjivanje
svih uključenih strana u multikulturnoj
Europi.
Upravo iz tog razloga i svega onog što
nas posebno veže potpisali smo Povelju
o suradnji i prijateljstvu s Dolenjskim Toplicama. Vežu nas razvojni resursi – termalni izvori na kojima gradimo turizam,
gospodarstvo, kulturu, sport, a vežu nas
i naši mještani koji su se školovali i izučili
zanat u Dolenjskim Toplicama.
Koji su sljedeći prioritetni ciljevi odnosno projekti za Vašu općinu?
Među sljedeće prioritetne ciljeve ubrajamo izgradnju dječjeg vrtića, proširenje
novog groblja, izradu projektne dokumentacije idejnog projekta za lokacijsku
dozvolu i glavnog i izvedbenog projekta
za glavni kolektor od uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Tuheljskim Toplicama do središta Tuhlja, izradu projektne
dokumentacije za nogostup od Tuheljskih Toplica do Tuhlja, te prema Proseniku, izrada nogostupa u Tuheljskim
Toplicama, sudjelovanje u projektima i
njihova izrada u cilju unapređenja kvalitete života i povećavanju broja stanovnika u Općini…
Projektna dokumentacija za dječji vrtić
je izrađena i u postupku je ishođenje
potvrde glavnog projekta. Sva potrebna
odobrenja i suglasnosti dobivena su od
strane škole i Županije. Shodno financijskim mogućnostima krenut ćemo u
uređenje prostora stare škole u kojem
je predviđen dječji vrtić. Nakon kapitalnog objekta školske sportske dvorane
bio bi to drugi kapitalno važan objekt
za našu Općinu neophodan za opstanak
i dolazak mladih ljudi. Budućnost svake
sredine nezamisliva je bez ulaganja u
mlade ljude i stvaranje uvjeta za njihov
život i rad.
Hoće li potrebe Tuhljana i želju za napretkom moći slijediti planirana sredstva u proračunu?
Svjetsko gospodarstvo počelo je izlaziti iz
aktualne gospodarske krize ove godine,
a hrvatsko prema pokazateljima sljedeće godine. Sve su to bitni elementi koji
će bitno utjecati i na visinu općinskog
proračuna. Očekujemo povećanje broja
zaposlenih, samim tim i više sredstava u
proračunu, nakon izgradnje novog hotela Termi Tuhelj u sljedećoj godini, dugoočekivanog i priželjkivanog nogometnog
kampa HNS-a, nakon donošenja II. Izmjene i dopune Prostornog plana Općine
očekujemo i nove investicije na našem
području.
Nisam čovjek od velikih obećanja već
realan i svjestan trenutne ekonomske
situacije. Nitko nema čaroban štapić pa
tako ni ja. Sve ćemo mjere poduzeti kako
bismo došli do ostvarenja naših zacrtanih
ciljeva, ali samo prema realnim mogućnostima koje će proizlaziti iz općinskog
proračuna.
43
TUHELJSKI GLASNIK
01. siječnja 2011.
TUHELJSKA KRONIKA
Uskrsni paketi
DAN ŠKOLE OŠ LIJEPA NAŠA TUHELJ
Svečano otvorena
školska sportska dvorana
I povodom ovogodišnjih uskršnjih
blagdana Općina Tuhelj je podijelila
73 paketa socijalno ugroženim, staračkim i samačkim domaćinstvima
na svom području. Paketi se sastoje
od osnovnih prehrambenih namirnica i higijenskih potrepština.
U vatrogasnom domu u Tuhlju, 1. travnja sve pozvane dočekao je i pozdravio
načelnik, gospodin Armando Slaviček.
Prekrasna recitacija Lepi si lepi naš
zagorski kraj, koju je recitirao Mario
Barlović, učenik OŠ Lijepa naša Tuhelj, posebno je razveselila srca naših starijih i siromašnih mještana.
Sve prisutne načelnik je počastio
grahom s kobasicama, koji je sku-
hala naša draga kuharica Milena
Poljanec i čašom vina koje je donirao
općinski vijećnik Ivan Burić. Potom
se nastavilo druženje i razgovor s načelnikom, često potrebnije od same
materijalne pomoći.
Općina Tuhelj brine o pronatalitetnoj
politici. Želimo što više novorođenih,
da na svakom bregu ima potomaka
i da kuće ne ostaju prazne. Briga o
najmlađima iskazuje se isplatom
financijskih potpora roditeljima za
novorođenu djecu. Za proslavu dana
Velike Gospe i Dana Općine ove je
godine podijeljeno 29.000 kn za 14ero rođene djece u prvoj polovici
2010. Za prvo dijete u obitelji 1.000
kn, za drugo 2.000 kn, a za treće i
svako sljedeće 5.000 kn. Za djecu
rođenu nakon 14. kolovoza ove godine sredstva će biti isplaćena krajem
godine.
ivan jarnjak, potpredsjednik Hrvatskog sabora, podbacivanjem košarkaške lopte označio je
početak utakmice izmeðu Košarkaškog kluba
Zabok i mlade reprezentacije Hrvatske. Tim je
činom svečano otvorena sportska dvorana.
Pronatalitetna politika
Pomoći pri školovanju
Bez ulaganja u mladu populaciju, njihovo školovanje i ostanak, svi napori
usmjereni infrastrukturi, gospodarstvu i bilo kakvom razvoju - padaju
u vodu. Osnova svakog razvoja su
uvijek i prije svega ljudi. A općina Tuhelj trudi se učiniti sve da mladima
i njihovim roditeljima olakša njihovo
školovanje i da im postupno stvara
uvjete za opstanak. Školske godine
2010./2011. sufinancira se prijevoz u
iznosu od 20% cijene mjesečne karte
za sedamdesetak učenika s područja
naše općine.
Novčane pomoći
U školskoj godini 2009./2010. Općinsko vijeće je prema raspisanom natječaju za dodjelu pomoći odobrilo
isplatu 27 pomoći pri školovanju za
studente u iznosu od 300 kn mjesečno i 7 učeničkih pomoći u iznosu od
200 kn mjesečno za učenike srednjih
škola koji borave u mjestu školovanja, odnosno smješteni su u učeničkim domovima.
Za prethodnu školsku godinu isplaćene su sve pomoći, a za školsku godinu 2010./2011. na raspisani natječaj
pristiglo je 26 studentskih zamolbi za
dodjelu istih.
Općinsko vijeće je na svojoj 13. sjednici donijelo odluku o isplati pomoći
za svih 26 studenata koji su predali
zamolbe, u iznosu od 300 kn mjesečno.
U petak 11. lipnja 2010. Osnovna
škola Lijepa naša Tuhelj i Općina
Tuhelj zajednički su obilježile Dan
škole. Tom je prigodom svečano
otvorena školska sportska dvorana
u Tuhlju.
Nakon završenog školskog programa i blagoslova vlč. Josipa
Vnučeca preseljenjem u sportsku
dvoranu započela je ceremonija
otvaranja. Načelnik je pozdravio
sve prisutne te zahvalio svima
koji su na bilo koji način pomogli
izgradnji dvorana u Tuhlju. Tom je
Osnovan savjet mladih
Općinsko vijeće Općine Tuhelj na
svojoj 7. sjednici donijelo je Odluku
o osnivanju Savjeta mladih Općine
Tuhelj, kao savjetodavnog tijela Općinskog vijeća s ciljem poticanja mladih na aktivno sudjelovanje u javnom životu Općine. Članovi Savjeta
mladih mogu biti članovi registriranih udruga mladih i drugih registriranih udruga koje se bave mladima, na
području Općine Tuhelj.
44
Savjet mladih Općine Tuhelj ima 7
članova koji se biraju na mandat od
dvije godine i izabrani su tajnim glasovanjem na sjednici Općinskog vijeća Općine Tuhelj. Općinsko vijeće je
na svojoj sjednici 7. prosinca tajnim
glasovanjem izabralo sedam članova
Savjeta mladih. U savjet su izabrani:
Veronika Kolman, Vlatka Matečić, Kristina Petrinec, Filip Šurina, Ivan Šurina, Ivan Tramišak i Martin Turčin.
GLas ZaGORja
prigodom podijelio i zahvalnice
najzaslužnijima,
a to su: Potpredsjednik Hrvatskoga sabora, gospodin Ivan Jarnjak,
saborski zastupnik, bivši načelnik općine Tuhelj,
gospodin Milivoj
Škvorc,
Ministartsvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva,
Ministarstvo znanosti obrazovanja
i športa, Fond za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost, Fond za
regionalni razvoj RH te našoj Krapinsko-zagorskoj županiji.
Nakon svečanog dijela, potpredsjednik Hrvatskog sabora, gospodin Ivan Jarnjak podbacivanjem
košarkaške lopte označio je početak utakmice između Košarkaškog
kluba Zabok i mlade reprezentacije Hrvatske. Tim je činom svečano
otvorena sportska dvorana.
TUHELJSKI GLASNIK
01. siječnja 2011.
TUHELJSKA KRONIKA
Proslava
Dana državnosti
II. izmjene i dopune prostornog
plana uređenja Općine Tuhelj
Članovi vijeća Općine Tuhelj prostorni plan uređenja donijeli su 15.
ožujka 2006. (Službeni glasnik KZŽ
04/06) nakon kojeg su uslijedile I.
izmjene i dopune PPU čije odredbe
stupaju na snagu 7. travnja 2009.
(Službeni glasnik KZŽ 08/2009).
Na sjednici 5. svibnja 2010. članovi vijeća donijeli su Odluku o izradi
II. izmjene i dopune PPU Općine
Tuhelj zbog većeg broja pristiglih
zamolbi za uvrštenje parcela u zonu
gradnje. Provedena je prethodna
i javna rasprava, dobivene su sve
suglasnosti na II. izmjene i dopune
PPU, te je Općinsko vijeće usvojilo
II. izmjene i dopune PPU Općine Tuhelj na svojoj 13. sjednici održanoj
7. prosinca 2010.
Prostorni plan stupa na snagu
osmog dana od dana objave u Službenom glasniku KZŽ.
Uskoro nove asfaltirane ceste
Već tradicionalno u Tuhlju je obilježen Dan državnosti. Proslava je započela (25. lipnja 2010.) jutarnjim puc-
njem kubura, članova KU Munja i KU
Gromovi Zagorja. U 7 sati Puhački
orkestar Lipa Tuhelj zasvirao je budnicu i nekoliko koračnica nakon
čega se načelnik općine, gospodin Armando Slaviček obratio svim prisutnima na Trgu
čestitajući Dan državnosti.
U 7,30 sati započela je sveta
misa za domovinu u Župnoj
crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije. Po završetku svete
mise općinska delegacija predvođena načelnikom uputila se
prema spomeniku Lijepoj našoj u Zelenjaku, gdje je položen
vijenac zajedno s predstavnicima
Krapinsko-zagorske županije, Grada
Klanjca, Općine Kumrovec i predstavnicima
branitelja
Domovinskog rata KZŽ.
Po povratku u Tuhelj, vatrogasna mladež DVD-a
Tuhelj na čelu s voditeljem Ivanom Šurinom
izvela je pokaznu vježbu
na livadi iza Općine. U 15
sati, tradicionalnom povorkom iz doma DVD-a
Tuhelj započeo je malonogometni turnir predstavnika udruga i tvrtki
s područja Općine Tuhelj. Potom je
nastavljeno zajedničko druženje uz
grah u vatrogasnom domu u Tuhlju.
Članovi Općinskog vijeća donijeli su
odluku o asfaltiranju nerazvrstanih
cesta u Črešnjevcu, odvojak Poljak
- Bolnička - Horvateki, te Sveti Križ odvojak Barlović - Zajec.
Na svojoj 8. sjednici održanoj 5.
svibnja 2010. članovi Općinskog vijeća donijeli su odluku o asfaltiranju
nerazvrstanih cesta u Črešnjevcu,
odvojak Poljak - Bolnička - Horva-
tek, te Sveti Križ, odvojak Barlović Zajec. Radi se o cesti koja je spojna
cesta s Općinom Krapinske Toplice,
a koriste je pretežno starija domaćinstva. Nakon provedenog javnog
natječaja, kao najpovoljniji izvođač
radova odabran je Konstruktor Zlatar. Radovi su djelomično započeti,
a nastavit će se kada to dopuste
vremenske prilike.
Dječji vrtić
Uređenje dječjeg vrtića
bit će jedna od važnijih
investicija Općine Tuhelj
u sljedećoj 2011. S nestrpljenjem očekujemo
dobivanje potrebnih dozvola za uređenje vrtića
kako bismo po zatvaranju
financijske konstrukcije
krenuli s daljnjim aktivnostima.
Uređenje novog groblja
Vjerujemo da su mještani naše općine već pomalo nestrpljivi po pitanju
uređenja novog groblja. Ovim Vas
putem obavještavamo da je dobivena pravomoćna lokacijska
dozvola po kojoj je potrebno izvesti parcelaciju parcela koje su obuhvaćene
projektom. Parcelacijski
elaborat naručen je od
poduzeća Dagor Klanjec,
te je osnovni preduvjet za
dobivanje potvrde glavnog
projekta.
Održavanje komunalne infrastrukture
Temeljem javnog natječaja o najpovoljnijem izvođaču za radove tekućeg održavanja nerazvrstanih cesta
Općine Tuhelj za razdoblje 2010. i
sklopljenog Ugovora s privatnim poduzetnikom Autoprijevoz i građevinska mehanizacija u vlasništvu Josipa
Tramišaka iz Pristave, izvođeni su
GLas ZaGORja
radovi na tekućem održavanju nerazvrstanih cesta što podrazumijeva
šodranje, čišćenje odvodnih jaraka
te košnju bankina. Ako želite riješiti
problem po pitanju održavanja cesta, javite se u Jedinstveni upravni
odjel Općine, referentu za komunalne poslove.
45
TUHELJSKI GLASNIK
01. siječnja 2011.
TUHELJSKA KRONIKA
Zimsko održavanje nerazvrstanih cesta
Održavanje cesta i objekata u zimskim uvjetima povjereno je izvođaču
radova Autoprijevoz i građevinska
mehanizacija u vlasništvu Josipa Tramišaka. U radove je uključeno čišćenje nerazvrstanih cesta Općine Tuhelj
priključnom ralicom i posipavanje
roto posipačem, a prema Progra-
mu čišćenja i posipanja. Održavanje
javne rasvjete, uključivo i postavljanje te skidanje božićne rasvjete u
naseljima Tuhelj i Tuheljske Toplice
tijekom 2010. obavljalo je poduzeće Elektro i PTT instalacije iz Svetog
Križa, a najam platforme - poduzeće
Antonio-hidraulika iz Zagreba.
Ekološki program
Svakog proljeća, 22. travnja povodom Dana planeta Zemlje, Općina
Tuhelj provodi akciju čišćenja centra Tuhlja, pristupnih ulica i Gajeve ulice u Tuheljskim Toplicama.
Organizira je u suradnji s djecom i
nastavnicima Osnovne škole Lijepa
naša Tuhelj. U suradnji s komunalnim redarom te komunalnim poduzećem Zelenjak iz Klanjca uklanjane
su divlje deponije smeća te olupine
starih automobila.
Subvencije poljoprivrednicima
Općinsko vijeće općine Tuhelj na 13.
sjednici održanoj 7. prosinca 2010.
donijelo je Odluku o isplati subvencija poljoprivrednicima i to za:
- sadnju vinove loze najmanje 50
sadnica, 5 kn po sadnici;
- sadnju najmanje 20 voćki 50% od
vrijednosti sadnice;
- umjetno osjemenjivanje 100 kn;
- uginuće stoke krupnog zuba 1.000
kn za neosiguranu stoku;
- pomoć pčelarima 40 kn po
košnici;
- pokriće premije osiguranja poljoprivrednih usjeva i stoke u iznosu
od 25% njene vrijednosti.
Higijeničarska služba
Na području Općine Tuhelj ustrojena
je higijeničarska služba za zbrinjavanje
uginulih životinja i životinja lutalica.
Obavlja je Veterinarska stanica Klanjec,
po pozivu komunalnog redara Općine
Tuhelj, gospodina Darka Babića.
Smirivanje prometa kod OŠ Lijepa naša
Krajem studenog, a sukladno suglasnosti Županijske uprave za ceste KZŽ
pristupilo se korekciji postojećeg stanja prometne signalizacije na ŽC 2248
kod OŠ Lijepa naša Tuhelj. U suradnji
sa Županijskom upravom za ceste
postavljena je oprema za smirivanje
prometa, odnosno traka za zvučno
upozoravanje vozača (zvučne trake).
Postavljanjem zvučnih traka želimo
upozoriti vozače da smanje brzinu
kada prolaze kraj škole i obrate pozornost na naše mališane koji su još
uvijek nesigurni u prometu.
Proslava Dana O
Općina Tuhelj proslavila je Dan Općine 14. kolovoza 2010. uz cjelodnevni bogati kulturni program.
Proslava je završila na blagdan Velike Gospe koji
je ujedno i najveæi blagdan naše Župe Uznesenja
Blažene Djevice Marije u Tuhlju.
Načelnik općine, Armando Slaviček, zamjenik načelnika Darko
Medvedec i članovi Općinskog vijeća Općine Tuhelj svečano su dočekivali uvažene goste koji su svojom prisutnošću uveličali naš Dan
Općine. Posebno ovdje ističemo
potpredsjednika Hrvatskoga sabora, gospodina Ivana Jarnjaka koji je
ujedno i počasni građanin Općine
Tuhelj, saborskog zastupnika i bivšeg načelnika, gospodina Milivoja
Škvorca, zamjenicu župana Krapinsko-zagorske županije za društvene
djelatnosti, gospođu Sonju Borovčak, predstavnike javnih poduzeća,
gradonačelnike i načelnike susjednih nam općina, predstavnike udruga s područja naše Općine te naše
uvažene goste iz Republike Slovenije iz Općine Dolenjske Toplice na
čelu sa županom Francom Vovkom.
U svečanoj povorci sa zastavama svi
smo se uputili na misu koju je predvodio fra Dragutin Brglez.
Potom je održana svečana sjednica
koju je otvorio predsjednik Općinskog vijeća Josip Kuhar te je predao
riječ načelniku gospodinu Armandu
Slavičeku koji se prisutnima obratio
opširnijim govorom u kojem je istaknuo ostvarene rezultate u općini
u proteklih godinu dana. Potom su
podijeljene plakete i priznanja. Predsjednik Općinskog vijeća uputio je
i čestitke onim najmlađima na području naše Općine, a to su rođena
djeca u ovoj godini te predstavnicima
roditelja uručio novčane potpore.
Prigodnom riječi obratili su nam se
gospodin Stjepan Sokolić, načelnik
Općine Mače, gospođa Sonja Borovčak, zamjenica Župana KZŽ za
društvene djelatnosti te potpredsjednik Hrvatskog sabora gospodin
Ivan Jarnjak čestitajući Dan općine
Tuhelj u želji što većeg napretka
i razvitka cijeloj općini, njihovim
mještanima, a posebno mladima
na kojima svijet ostaje.
Po završetku svečane sjednice održan je kulturno-umjetnički program,
u kojem su sudjelovali: Vladimir Poljanec, Vjekoslav Matečić, Puhački
orkestar Lipa Tuhelj i pjevački zbor
KUD-a Naša lipa Tuhelj.
Usvojen proračun Općine Tuhelj za 2011.
Općinsko vijeće Općine Tuhelj na svojoj je 13. sjednici usvojilo Proračun
Općine Tuhelj za 2011. Planirani su
ukupni prihodi u iznosu od 5,196.100
kn, rashodi poslovanja 3.507.000 kn,
rashodi za nabavu nefinancijske imovine 1,312.300 i izdaci za otplatu kredita u iznosu od 350.000 kn.
Jean-Claude Dumont u posjetu načelniku
Francuski kanton Le-Chateu i općinu Tuhelj povezuju slična kulturna
sportska i turistička obilježja te 14.
kolovoza, koji su obje sredine istakle svojim danom.
Načelnik Općine Tuhelj, gospodin
Armando Slaviček u četvrtak 13.
svibnja, u vijećnici Općine Tuhelj primio je francuskog konzula kantona
Le-Chateu, gospodina Jean Claude
Dumonta zajedno s njegovom suprugom Danielle. Gospodin Jean Claude
Dumont povremeno boravi u našem
mjestu Sveti Križ, gdje posjeduje vikend objekt. Prije povratka u rodnu
46
Francusku želio je posjetiti našu općinu i pozdraviti načelnika.
Načelnik je gospodina Dumonta,
ukratko upoznao s ljepotama i prirodnim bogatstvima koje krase našu
Općinu nakon čega je gospodin Dumont iznio obilježja i karakteristike
kraja iz kojeg on dolazi.
Zaključili su da naše krajeve povezuju vrlo slična kulturna, sportska i
turistička obilježja. Između ostalog,
istog dana, 14. kolovoza, kao i Općina Tuhelj slave Dan svoje općine.
Načelnik je zahvalio na posjetu i nada
se bliskoj suradnji u budućnosti.
Sportski dan
Športsko društvo Tuhelj organiziralo je sportski dan, 11. kolovoza.
Održana je malonogometna utakmica između ŠD Tuhelj i ŠD Za-
GLas ZaGORja
gorska Sela, a završetak sportskog
dana bila je košarkaška utakmica
kadetske reprezentacije Hrvatske
(2 ekipe međusobno).
TUHELJSKI GLASNIK
01. siječnja 2011.
TUHELJSKA KRONIKA
Općine i blagdana Velike Gospe
Na svečanoj sjednici dodijeljene su plakete i priznanja, priznanja-nagrade najboljim
učenicima, te priznanja mladima, a temeljem Odluke Općinskog vijeća od 7. kolovoza 2010.
Plaketa je
dodijeljena KUD-u
Naša lipa Tuhelj
KUD Naša lipa Tuhelj uspješno djeluje 12. godinu. S predznakom dragog
nam Tuhlja sudjeluje na mnogim
važnim priredbama u Županiji i šire.
U dvanaest godina rada, društvo je
10 puta steklo pravo sudjelovanja na
državnim smotrama (6 puta pjevački
zbor i 4 puta dramska družina), obilježavajući tako Tuhelj na kulturnoj karti
Hrvatske. I ove godine pjevački zbor
predstavljao je Krapinsko-zagorsku
županiju na Državnoj smotri zborova
u Novigradu Istarskom, a Dramska
družina sudjelovala je na jubilarnom
50. festivalu hrvatskih kazališnih amatera u Starom Gradu na Hvaru.
Dobitnici priznanja
voditelj pjevačkog zbora. Kulturnim
VLADIMIR POLJANEC
Gospodin Vladimir Poljanec doprinosi ugledu Tuhlja prije svega svojim
zalaganjem, predanošću i osebujnim
radom. Piše pjesme, pripovijetke
i dramske tekstove na kajkavskom
idiomu Tuhlja, ali i na suvremenom
radom bavi se cijeli svoj život od
rada s djecom kroz vođenje glazbene družine do skladanja pjesama
koje se izvode na poznatim glazbenim festivalima. Trenutno obnaša
dužnost načelnika.
PAVICA IVEKOVIĆ
štokavskom standardu. Bavi se i
književnom kritikom, a sastavljač je,
priređivač, urednik i recenzent poetskih ili proznih zbirki raznih autora te
nekoliko monografija među kojima
je i monografija Tuhlja. Član je nekoliko utjecajnih književnih društava i
utemeljitelj Hrvatsko-zagorskog književnog društva..
ARMANDO SLAVIČEK
Gospodin Armando Slaviček predsjednik je KUD-a Naša lipa Tuhelj i
Učiteljica, gospođa Pavica Iveković voditeljica je Dramske družine
KUD-a Naša lipa koja četvrti put sudjeluje na Državnim smotrama i nastupa unutar
Županije i šire.
Piše igrokaze
na kajkavskom
dijalektu
za
djecu i odrasle, a kroz rad
s djecom u Kajkavskoj družini
naše osnovne
škole nastoji njegovati kajkavsku riječ tuheljskog kraja.
Priznanja
najboljim učenicima
Nagrađeni su najbolji učenici i studenti u školskoj godini 2009./10.
Za postignuti uspjeh u
osnovnoškolskom obrazovanju nagradom od 500
kn nagrađene
su: Barbara
Iveković, Ma-
Književna i dramska večer
U ponedjeljak 9. kolovoza, u prostorima OŠ Lijepa naša Tuhelj, održana je
književna večer. U ugodnoj atmosferi
i društvu poznatih zagorskih književnika slušali smo recitacije izrečene
kajkavskim narječjem, na čemu smo
posebno zahvalni našem dragom Tuhljanu, Vladimiru Poljancu. Uz njega
nastupili su poznati Muži zagorskog
srca i članovi Hrvatsko-zagorskog književnog društva: Ratko Bjelčić, Božidar
Brezinščak Bagola, mr. sc. Ivan Cesarec,
teja Petrinec i Valentina Posavec. Za
postignuti uspjeh u srednjoškolskom
obrazovanju iznosom od 1.000 kn
nagrađen je Marin Šurina. Za postignuti uspjeh u visokoškolskom
obrazovanju nagradom od 1.000 kn
nagrađen je Mislav Cimprešak s prosjekom ocjena 5,0.
Priznanja mladima
Temeljem odluke Općinskog vijeća
od 7. kolovoza dodjeljuju se dva priznanja mladima za postignute uspjehe u sportu i promoviranju ugleda
Tuhlja, te jedno priznanje mladima
za postignute uspjehe na području glazbene kulture i promoviranju
ugleda Tuhlja.
Svjetskom kupu u Južnoj Koreji, što
je ujedno priznanje za sav uloženi
trud u ovaj sport.
FILIP CIGLENEČKI
Sportsku je izvrsnost dokazao u plivanju, a također u svojoj sportskoj
karijeri bilježi značajne rezultate
poput kadetskog državnog prvaka
ili mlađeg juniorskog državnog prvaka. Filip je član mlađe juniorske državne reprezentacije, što je zaslužio
između ostalog i marljivim i predanim treniranjem.
VJEKOSLAV MATEČIĆ
Završio je 3. razred osnovne škole,
a već u svom životopisu bilježi iznimne sportske rezultate u taekwandou. Aktivno se baveći ovim sportom okitio se
m n o g o b ro j nim odličjima
na domaćim
i međunarodnim turnirima. Ove godine je izborio
2. mjesto na
Svoj izniman glazbeni talent potvrđuje sviranjem harmonike. Učenik
je II. razreda Srednje glazbene škole
Zlatka Balokovića, u klasi profesora
Marjana Krajne. Dobitnik
je nekoliko
prestižnih nagrada među
kojima je i
ona s državne smotre.
Nastupa na
mnogim priredbama
i
oduševljava publiku svojim glazbenim umijećem.
Ivica Jembrih Cobovički, Božena Kos,
Božidar Staroveški, te književnik Hrvoje
Kovačević. Ugodno druženje nastavljeno je uz sastav Zelenjak iz Klanjca.
U četvrtak 12. kolovoza u prostorima OŠ Lijepa naša Tuhelj održana
je dramska večer. Uvod večeri bili
su Kazijuši, dramsko-scenska igra
Kajkavske družine OŠ Lijepa naša
Tuhelj, a zatim su nastupali članovi
dramske družine KUD-a Naša lipa
Tuhelj s predstavom Audicija za
film - To je moj život.
Obje družine pod vodstvom gospođe Pavice Iveković oduševile su
publiku.
RENE JAVORIĆ ILIĆ
GLas ZaGORja
47
TUHELJSKI GLASNIK
01. siječnja 2011.
TUHELJSKA KRONIKA
Dječji dan za Dan općine
U utorak, 10. kolovoza bio je dan
namijenjen djeci. DND Tuhelj organizirao je zanimljive sadržaje u prostorima Lovačkog doma, Osnovne škole
i Vatrogasnog doma. Da bi sve aktivnosti prošle nesmetano pobrinulo se
desetak volontera.
Priređena je kreativna likovna radionica pod nazivom Umjetnik i dijete s
kiparicom Đurđom Gudlin - Zanoški.
Djeca su upoznala njen umjetnički
opus i stvarala zanimljive oblike obli-
kujući glinu. Voditeljica Ančica Slaviček prenijela je umijeće izrade lutki
od kukuruzovine na mlade kako bi se
stari običaji mogli nastaviti.
U poslijepodnevnim satima uz voditeljice Snježanu Romić i Nevenku
Tramišak Dječje vijeće Tuhlja i Dječji
forum održalo je radionicu na kojoj
je donesen prijedlog Deklaracije o
pravima i obvezama djece Tuhlja koji
je na raspravi do Dječjeg tjedna početkom listopada.
Općina Tuhelj u LAG-u Sutla
Lokalna akcijska grupa Sutla djeluje na području Krapinsko-zagorske
županije i pokriva područje gradova
Klanjec i Pregrada, te općina Desinić, Hum na Sutli, Kraljevec na Sutli,
Kumrovec, Tuhelj i Zagorska Sela.
Osnovana je na inicijativu ZARE-e
i lokalnih jedinica. Cilj osnivanja
LAG-a je identifikacija lokalne ra-
zvojne strategije, sudjelovanje u
poticanju ruralnog razvitka kroz
povezivanje i sudjelovanje u Leader
projektima, te zajedničke aktivnosti
u prikupljanju sredstava i njihova
pravilna raspodjela prema namjeni
za koju su dobivena, a u cilju unapređenja kvalitete života u ruralnom području KZŽ.
Najbolji osnovci kod načelnika
Načelnik općine, gospodin Armando
Slaviček u općinskoj vijećnici primio
je učenike nižih i viših razreda OŠ
Lijepa naša Tuhelj, koji su sudjelovali na županijskim ili državnim natjecanjima tijekom školske godine
2009./10. Ozarena i ponosna mladenačka lica preplavila su općinske
prostore, gdje im je načelnik čestitao na svim postignutim rezultatima
uz želju da i dalje tako nastave.
Svim učenicima podijelio je knjige
i pohvale za postignute rezultate.
Ukupno su podijeljene 24 knjige.
Sveti Nikola razveselio školsku djecu
Općina Tuhelj i Turistička zajednica
Općine Tuhelj u suradnji s Etno-udru-
gom Kolovrat u nedjelju 5. prosinca u
prostorima OŠ Lijepa naša Tuhelj organizirali su doček svetog Nikole.
Doček je organiziran za mališane
do 6 godina i bilo je prisutno četrdesetak mališana koji su nestrpljivo čekali sv. Nikolu, iako u strahu
od strašnog Krampusa. Općina se
također pobrinula da se školskoj
djeci podijele darovi sv. Nikole,
pa su djeca dobila poklon vrećice
na samo Nikolinje, 6. prosinca u
školi.
Susret dječjih vijeća u Tuhlju
Tuhelj je 10. i 11. prosinca bio domaćin
Seminara za voditelje osnivače novih
Dječjih vijeća i 6. susreta Dječjih vijeća
Hrvatske. Organizatori događanja bili
su Savez društava Naša djeca Hrvatske, Društvo Naša djeca Tuhelj i
Koordinacijski odbor akcije Gradovi i
općine – prijatelji djece u Tuhlju. Na
Seminaru za osnivanje Dječjeg vijeća
48
u gradovima i općinama educirano je
desetak voditelja o tome kako potaknuti djecu na aktivno sudjelovanje u
životu lokalne zajednice te na koji način oformiti gradska i općinska dječja
vijeća. Voditelj seminara je bio Emil
Paravina, tajnik Saveza DND, a predavačice Sanja Škorić iz Opatije i Zdenka
Novak iz Čakovca.
Prijateljstvo s Općinom
Dolenjske Toplice
Na inicijativu Općine Dolenjske Toplice (Republika Slovenija) članovi Općinskog vijeća Općine Tuhelj na 10. sjednici, održanoj 10. srpnja
2010. donijeli su Odluku o sklapanju Povelje o
suradnji i prijateljstvu Općine Tuhelj i Općine
Dolenjske Toplice.
Svečanost potpisivanja Povelje o
suradnji i prijateljstvu održana je
u Kulturno kongresnom centru u
sjedištu Općine Dolenjske Toplice
17. srpnja 2010. U ime Općine domaćina povelju je potpisao župan
Franc Vovk, a u ime Općine Tuhelj,
načelnik Armando Slaviček. Nakon
potpisivanja Povelje uslijedila je
veselica. Tuhljani koji žive u Dolenjskim Toplicama okružili su našu
delegaciju.
S uvjerenjem da veze koje povezuju
gradove i općine na našem kontinentu predstavljaju osnovni element na
putu razvoja duha pripadnosti Europi i tako promovirajući humanu
dimenziju Europe, Općina Tuhelj i
Općina Dolenjske Toplice u dobroj
volji suglasno su potpisale Povelju o
suradnji i prijateljstvu.
Čin potpisivanja svojom prisutnošću
uveličali su tajnik Veleposlanstva Republike Hrvatske u Ljubljani – gosp.
Tijekom svečane sjednice, povodom
Dana Općine Tuhelj 14. kolovoza
2010., uzvratno je potpisana Povelja
o suradnji i prijateljstvu s Općinom
Dolenjske Toplice. Tim činom Općina Tuhelj doprinosi pripremama
koje prethode uključivanju Republike Hrvatske u europske integracije.
Ivan Jerzečić, konzul Republike Slovenije u Zagrebu – gosp. Gregor Klemenčič, te predsjednik Općinskog
vijeća Tuhlja gosp. Josip Kuhar, a
načelnik Općine Dolenjske Toplice,
gosp. Franc Vovk i načelnik Općine
Tuhelj, gosp. Armando Slaviček potpisali su i ovjerili Povelju.
Zdravstvena tribina
U suradnji s klanječkom udrugom
Korak po korak do zdravlja u Vatrogasnom domu DVD-a Tuhelj u
petak, 26. studenoga održana je
tribina pod naslovom Dijabetes tihi
ubojica. S obzirom na vremenske
prilike u domu se okupilo petnae-
stak najhrabrijih od kojih su neki
čak i pješice došli kako bi poslušali
savjete stručnjaka. Ovim putem zahvaljujemo dr. Jasni Gmajnički i višim medicinskim sestrama, Gordani
Turjak i Vlatki Šoban na održanom
predavanju.
Podjela božićnih paketa
U ovo predbožićno vrijeme, a unatoč
krizi koja nas je sve zahvatila, u petak
17. prosinca 2010. u vatrogasnom
domu DVD-a Tuhelj ponovno smo se
susreli sa socijalno ugroženim, staračkim i samačkim domaćinstvima
s područja naše Općine. Načelnik
GLAS ZAGORJA
se obratio i pozdravio sve prisutne
te svima zaželio sve najbolje za Božić
i Novu godinu. Zajedničko druženje
se nastavilo uz tradicionalni grah s
kobasicama, čašicu vina i prijateljski
razgovor. Ukupno su podijeljena 72
paketa.
TUHELJSKI GLASNIK
01. siječnja 2011.
IZ RADA TUHELJSKE ŽUPE
Proslava Gospe Lurdske
U župi Uznesenja Blažene Djevice
Marije u Tuhlju je proslavljen Dan
bolesnika, starijih i nemoćnih osoba koji se obilježava 11. veljače, na
blagdan Gospe Lurdske.
Susret se održao u Vatrogasnom
domu u Tuhlju. Nakon razgovora i
susreta s medicinskim osobljem,
gosti su mogli uživati u glazbenoscenskom programu koji su pripremila djeca, i tako su razveselili starije
recitacijama, pjevanjem duhovnih
pjesama i sviranjem na više različitih
instrumenata. A puno smijeha izmamila je predstava Kazijuši u kojoj su
djeca pokazala kakvu su nekad ljudi
imali prognozu vremena, dok još nije
bilo radija i televizije.
Proslava je nastavljena u župnoj crkvi
gdje su mnogi pristupili sakramentu
pomirenja. Svetu misu je predvodio
pater Franjo Jesenović iz Klanjca. U
svetoj misi je podijeljeno bolesničko
pomazanje, a završni dio – pjevanje
litanija i molitva desetice krunice
sa zapaljenim svijećama – zbog snijega je održan u crkvi umjesto lurdske procesije. Tom je prigodom vlč.
Josip Vnučec organizirao večeru za
donatore koji pomažu rad Caritasa
i provođenje akcija kao što je posjećivanje starijih i nemoćnih osoba u
božićno i uskrsno vrijeme uz poklon
paket. Tako su i ove godine djelatnici
caritasa za Uskrs i Božić posjetili stotinjak starijih osoba.
Križni put kroz Župu
Već četvrtu godinu
zaredom 6. ožujka.
održan je križni put
kroz župu Tuhelj, ali
i dijelom župe Velika
Erpenja. U župnoj crkvi se okupilo oko 170
župljana, a kasnije se
taj broj povećao jer
su se mnogi priključili
na drugim postajama.
Tako je sudjelovalo
dvjestotinjak hodočasnika, a kad
tome pribrojimo i one koji su dočekivali kod pojedinih postaja, taj broj
raste i do 300 sudionika. Put je bio
veoma strmovit i blatnjav, a velikim
dijelom išlo se kroz šumu. Sve se to
još lakše prošlo jer su ljudi dočekiva-
Proslava Velike Gospe
Duhovna priprema za Veliku Gospu
započela je u četvrtak, 12. kolovoza, i trajala je do subote. Bila je to
karizmatska duhovna obnova koju
je predvodio vlč. Nikola Majcen.
Propovijedi su ta tri dana bile nešto
duže, oko 45 minuta, jer ipak bi duhovna priprava trebala biti važnija
od izvanjskog izgleda slavlja.
U petak poslije mise održan je izvrstan koncert sopranistice Nikoline
Pinko u pratnji orguljaša Ivana Bosnara. Koncert je bio nadahnut marijanskom pobožnošću što se očitovalo i u molitvenom stavu sopranistice
tijekom pjevanja. Osobito je lijepo
bilo i njihovo sudjelovanje u misnom
slavlju gdje je mladi orguljaš župe sv.
Petra u Zagrebu bez problema pratio
tuheljski zbor uz mnoge improvizacije u sviranju.
U subotu ujutro misu povodom
Dana općine Tuhelj predvodio je fra
Dragutin Brglez iz Đurmanca, a navečer je završila trodnevnica, ovaj put
bez procesije sa svijećama do groblja
- zbog jakog pljuska. Sva tri dana bilo
je prilike za sakrament pomirenja
koju su mnogi iskoristili.
li kod skoro svake postaje, a gdje su
bili ljudi, tu je bilo i okrjepe. Na stolovima su ponudili: kolače, sok, vino,
kavu, nareske, a na jednoj postaji
sudionike je dočekao vrući gulaš koji
se naravno nije mogao odbiti. Križni
put bio je dugačak oko 21 kilometar.
noj dvorani. Brat Ulrich je upoznao
mlade s potresnim svjedočanstvom
mladog Haićanina koji se javio braći u Taizeu nakon strašnog potresa,
i zamolio samo jednu stvar – da se
svakog 12. u mjesecu moli za Haiti.
Dan župnog zajedništva
Već petu godinu za redom na Risvici je u nedjelju, 30. svibnja,
proslavljen Dan župnog zajedništva. Misu je predvodio preč. Josip
Kuhtić, rektor Zagrebačke katedrale uz koncelebraciju župnika Josipa
Vnučeca te Ivana Režeka iz Velike
Erpenje. U propovijedi je preč.
Kuhtić nastojao približiti otajstvo
ma na njemačkom, te odgovorima
na latinskom i hrvatskom. Na kraju je
biskup zahvalio što je mogao boraviti
nekoliko dana u Hrvatskoj i vidjeti kako
živi jedna župa, a mnogi događaji u tim
ispunjenim danima nisu ga ostavili ravnodušnim. Biskup je misu predvodio
odjeven u novu misnicu s likom Majke
Božje Tuheljske. Drugoga dana biskup
Manfred Grothe predvodio je misno
slavlje i u Kumrovcu gdje se štuje sveti
Rok.
Ministrantska biciklijada
U subotu 29. svibnja ministranti Tuhlja
i Kumrovca uputili su se na biciklijadu
u Malu Erpenju. U obzir nije dolazilo
nikakvo drugo prijevozno
sredstvo osim bicikla. Bilo
je tu i guranja bicikala. Kod
područne škole u Maloj
Erpenji bicikliste, među kojima su bili tuheljski župnik
Josip Vnučec i vjeroučitelji,
dočekali su vlč. Ivan Režek
i polaznici područne škole.
Održane su kateheze u dvije
grupe, a nakon toga na igra-
Presvetog Trojstva čiji se blagdan
slavio te nedjelje. Druženje je nastavljeno vani iza crkve. Za sve je
pripremljen grah s kobasicama i
piće po povoljnim cijenama. Osim
toga, mnogi su pripremili kolače
kojima su počastili prisutne kao u
ona prva kršćanska vremena kad je
sve bilo zajedničko.
lištu su bile razne igre: odbojka, nogomet, badminton te zabava na vrtuljku,
ljuljačkama i klackalici.
Susret krizmanika
Susret s bratom Ulrichom iz Taizéa
U nedjelju 14. ožujka je u Tuhlju boravio brat Ulrich iz Taizéa. Na susretu
su bili mladi iz Tuhlja, Kumrovca, Pregrade i Zagorskih Sela. Nakon mise
slijedila je kratka Taize molitva, a
nastavak susreta je bio u vjeronauč-
Svečanu procesiju u kojoj su sudjelovali mladi u narodnim nošnjama s prinosnim darovima, tronarice i anđeleki,
puhački orkestar i zbor, predvodio je
pomoćni biskup Paderbornski mons.
Manfred Grothe. Sveta misa bila je
internacionalna, obilježena molitva-
U subotu 16. listopada u Tuhlju je održan susret krizmanika Tuheljsko-pregradskog dekanata. Na susretu je bilo
217 kandidata za sakrament Potvrde
iz 8 župa, predvođenih svojim župnicima i vjeroučiteljima. Uvodna kateheza
održana je u crkvi, a radionice u OŠ
Lijepa naša. Tamo su kandidati podijeljeni u manje grupe te su prošli kroz tri
radionice: o sakramentima inicijacije,
sakramentima ozdravljenja te sakramentima posvećenja. Potom je slijedio kviz i razne igre koje su animirale
ovogodišnje tuheljske krizmanice.
Proslava Svete Cecilije
U ponedjeljak 22. studenog, proslavljena je sv. Cecilija, zaštitnica
crkvene glazbe, pjevača i svirača.
Navečer su na misi bili pjevači iz
Tuhlja i Kumrovca, te članovi Puhačkog orkestra Lipa. Za vrijeme mise
nestalo je struje, ali nastavljena je
uobičajeno uz svjetlost svijeća sa oltara. Čak se i u mraku pjevalo i svira-
GLas ZaGORja
lo, iako je mjeh orgulja elektriziran,
ali za tu priliku spretno je zamijenjen ručnim snagama. Druženje se
nastavilo u vjeronaučnoj dvorani uz
domjenak kojim je župa zahvalila na
vremenu i trudu koje pjevači i svirači daruju da bi liturgija bila ljepša i
svečanija. Naravno, nije nedostajalo ni pjesme.
49
TUHELJSKI GLASNIK
01. siječnja 2011.
USPJEŠNE TVRTKE
Novi projekt Termi Tuhelj
O poslovnoj godini u Termama Tuhelj,
razgovarali smo s direktoricom Ivanom Kolar. Krenuli smo s uobičajenim
pitanjem o financijskom uspjehu kao
osnovnom pokazatelju poslovanja.
- Glede financijskog poslovanja u
Termama Tuhelj od siječnja do listopada 2010. - kaže mlada i sposobna
direktorica - ostvaren je ukupan prihod poduzeća u visini 4,2 mil. EUR, iz
čega smo ostvarili pozitivan rezultat
u visini 356.000 EUR, a neto dobit u
visini 41.000 EUR. Ukupni prihod je
manji za 6% nego u istom razdoblju
prošle godine.
Jeste li zadovoljni s ukupnim brojem
gostiju i noćenja?
- U spomenutom razdoblju Terme
Tuhelj je posjetilo 18.720 gostiju,
što je na nivou posjećenosti u istom
razdoblju prethodne godine. Ostvarili
smo 47.226 noćenja, a najveći porast
dosegnut je s gostima iz BiH (porast
od 12%), te s gostima iz Srbije (porast
od 15%). U strukturi broja noćenja
domaći gosti ostvaruju 78% noćenja,
dok je udio noćenja stranih gostiju
22%, a ostvarena su najviše iz Slovenije, BiH, Italije, Srbije te Austrije i
Njemačke. Prosječna dužina boravka
je 2,52 dana. Prosječan broj gostiju
po danu je 156. Vodeni planet Terma Tuhelj u tom razdoblju posjetio je
239.751 kupač, što je 7% manji rezultat, a zbog izuzetno loših vremenskih
prilika u lipnju 2010.
Vaš šef, Zdravko Počivalšek je proglašen menadžerom godine, što će reći
da imate dobrog učitelja?
- Slažem se! U desetogodišnjem vođenju poduzeća, upravo su povećanje financija, broja noćenja, dodane
vrijednosti po zaposlenom, brojne
investicije, kupnja Terma Tuhelj i time
proširenje poslovanja u Hrvatsku, razlozi da je Upravni odbor Udruženja
Manager dodijelio priznanje Manager godine za 2010. direktoru Terma
Olimia, Zdravku Počivalšeku. U listopadu je u Rovinju, u organizaciji Ministarstva turizma, Hrvatske turističke
organizacije, Hrvatske gospodarske
komore i Hrvatske radio televizije
održana tradicionalna manifestacija
Dani turizma na kojoj su Terme Tu-
50
Ivana Kolar, direktorica Termi Tuhelj o poslovnim rezultatima u razdoblju siječanj - listopad i
planovima za iduću godinu.
Unatoč gospodarskoj krizi, pozitivan rezultat,
a sredinom iduće godine počinje gradnja novog hotela
helj po četvrti puta zaredom odlično
ocijenjene. Ovaj hotel uspješno je
prošao dodatnu kategorizaciju i dobio posebnu kategoriju kao wellness
hotel, zahvaljujući bogatoj ponudi i
kvaliteti našeg wellness centra. Takvu
posebnu oznaku nose za sada samo
dva hotela u Hrvatskoj. Terme Tuhelj
primile su i priznanje Best buy Aword
za wellness i kupalište, kao destinacija
s najboljim omjerom cijene i kvalitete
u Hrvatskoj,
prema mišljenju korisnika.
U ovoj godini
certificirali smo
međunarodno
priznat sustav
za kvalitetu u
ugostiteljstvu
HCCAP za sve
naše restorane
i barove. Certifinacijska kuća je BureauVeritas.
Odnedavno se pojavila maskota
izvanzemaljca Tuhija, a potom ste
otvorili i dječji klub?
- Prošle godine dobili smo novog stanovnika Terma Tuhelj – malog izvanzemaljca koji je slučajno zalutao na
Vodeni planet i oduševljen okruženjem i ljudima koje je sreo, odlučio
ostati zauvijek. Njegovo ime je Tuhi i
on je naša maskota. Uglavnom odijeva
samo kupaći kostim, ali ponekad navlači i odijelo viteza, zaštitnika Dvorca
Mihanović. Ove godine oformili smo
pravi Dječji Tuhi klub i uveli niz novih
usluga s Tuhijem, od kojih su najpopularniji dječji rođendani – na bazenima
Vodeni, i u dvorcu Mihanović Viteški
rođendan. Cijelu priču zaokružili smo
i Tuhi wellcard sustavom za najmlađe,
te slikovnicama i bojicama s omiljenim
likom naših najmlađih posjetitelja.
Time smo, kao i turističkim autobusom Terma Tuhelj, ostvarili još jednu
prednost i posebnost za naše goste.
U vašem kvartu 2 stalno se nešto
događa?
- U tijeku godine organizirali smo više
zanimljivih događanja poput Fotosofije 5 - foto radionice poznatog hrvatskog fotografa Damira Hoyke, školu
ronjenja svjetskog rekordera u ronjenju na dah Gianluca Gianonia, prvu hrvatsku podvodnu izložbu na bazenima
poznatog podvodnog fotografa Marijana Radovića, Top models TV reality
show, TV emisiju Večera za 5 i druge.
Za naše goste organizirali smo i susrete a poznatim glazbenicima, glumcima
i sportašima poput Renate Sopek,
grupe Feminem, Tihomirom Kožinom,
Zoranom Mišićem, Stoke, Rajkom Suhodolčaninom, Milom Elegović i drugih. Organizirali smo i uspješne Dane
vjenčanja, Dane Mihanovića, Dane
wellnessa te u suradnji s TZ Tuhelj,
Dane zdravlja i sporta.
Planirate gradnju Hotela 4* s kongresnim centrom u Termama Tuhelj?
- Terme Tuhelj vodeći su centar hrvatskog kontinentalnog turizma i
generator razvoja turizma u KZŽ, a u
2011. kreću s novom investicijom vrijednom 12 milijuna eura. Investicija
se sastoji od izgradnje novog hotela
koji će se nadovezati na postojeći, te
preuređenja dijela postojećeg hotela
i recepcije. Novi smještajni kapaciteti
imat će 130 dvokrevetnih soba (od
čega 12 apartmana), te moderan polivalentni kongresni centar za prihvat
oko 450 osoba, sve povezano toplim
hodnikom s postojećom recepcijom i
ostalim sadržajima. Kongresni centar
imat će i dnevno svijetlo, polivalentne
i multifunkcionalne dvorane te vanjsku terasu. Uz to će se zgraditi i podzemna garaža sa 80 parkirnih mjesta.
Sve nabrojeno omogućit će kategorizaciju cijelog objekta na nivo 4* te
omogućiti zadržavanje primarnog položaja na wellness tržištu u RH.
Sudeći prema maketama, hotel će
biti ponos tuheljskog kraja?
- Originalnim arhitektonskim rješenjima novi će se objekt izvrsno
GLAS ZAGORJA
uklopiti i asimilirati s prirodom i postojećim objektima, posebno s obzirom na blizinu Dvorca Mihanović
i činjenicu da je zemljište na kojem
se gradi označeno kao zona zaštite
kulturnog dobra. Upravo zbog toga
hotel je projektiran u obliku tri srednje velika objekta povezana kongresnim centrom, toplim hodnicima i
wellness vrtom. Proširit ćemo postojeći wellness centar izgradnjom
dodatne finske saune na otvorenom
te dvije dodatne kabine za tretmane
u SPAeVITA centru. Projekt se bazira
na priči termalnog blata po kojem
smo prepoznatljivi, a koje ćemo još
više uključiti u našu wellness ponudu, koju ćemo usavršiti te se bazirati
isključivo na jedinstvenim prirodnim
blagodatima koje posjedujemo – termalna voda, peloidno blato, bogatstvo zagorske flore te iskustvo znanja i dodira naših terapeuta. Dizajn
hotela potpisuje mlada zagrebačkozagorska ekipa Mikelić-Vreš arhitekti, a isti je vrlo moderan, ali i funkcionalan. Ovom investicijom smještajni
kapaciteti Terma Tuhelj porast će na
270 soba, odnosno preko 500 kreveta. Planirani završetak investicije je
početkom 2012. – pohvalila se Ivana
Kolar. Za kraj razgovora odlučno je
kazala kako će Terme Tuhelj nastaviti
svoje uspješno poslovanje i razvoj te
zadržati vodeće mjesto na domaćem
tržištu i postati prva prava cjelovita
destinacija s kompletnom ponudom
wellness i spa te poslovnog turizma
u Hrvatskoj. Prelijepo, baš kao brendiranje Zagorja - bajka na dlanu!
TUHELJSKI GLASNIK
01. siječnja 2011.
KULTURNO OKO
Velečasni Zlatko Tržok proslavio
Zlatnu misu
DRAMSKA DRUŽINA KUD-a NAŠA LIPA TUHELJ
Najbolji na smotri u Krapini
U nedjelju, 28. ožujka u organizaciji Zajednice amaterskih kulturnoumjetničkih udruga u Krapini je održana XV. smotra dramskih družina.
Smotru je pratilo stručno povjerenstvo koje su činili selektor, gosp. Damir Mađarić te stručni suradnik za
kazališnu, književnu ili likovnu kulturu
Hrvatskog sabora kulture, gosp. Mirko
Kovačević. Nastupili su: Amatersko
dramsko kazalište Sv. Križ Začretje,
KUD Krapina, Dramska sekcija KUD-a
Sv. Ivan Krstitelj Martinec Orehovečki,
Dramska skupina KUD-a Đurmanec,
Dramska sekcija KUD-a Lobor, Udruga
Petrože-Krušljevo Selo i naša Dramska družina KUD-a Naša lipa Tuhelj.
Predstava naše dramske družine
Audicija za film - To je moj život,
oduševila je publiku i proglašena je
najboljom predstavom na ovogodišnjoj županijskoj smotri. Tako je stekla
pravo sudjelovanja na jubilarnom 50.
festivalu hrvatskih kazališnih amatera
koji se ove godine održao u Starom
Gradu na Hvaru.
U predstavi glume: Josip Ilić, Zlatko
Ilijaš, Sandra Pukljak, Jelena Škalec,
Vilim Kuhar, Zorica i Stjepan Petrina,
Josip Glogoški, Tamara Moguljak,
Valentina Posavec, Mateja Petrinec,
Kristina Petrinec, Barbara Iveković,
Kristina Iveković, Snježana i Miljenko
Turčin, Andreja Antolić, Tomislav Ilić,
Mirko Pukljak i Tomislav Babić. Autorica teksta je Pavica Iveković. Režiju
potpisuje Dramska družina KUD-a
Naša lipa Tuhelj.
KAJ vu duši
U nedjelju, 31. siječnja u organizaciji Turističke zajednice, Općine
Tuhelj, Termi Tuhelj i Radio Kaja u
sportskoj dvorani održan je koncert
kajkavskih popevki Kaj vu duši.
Brojni izvođači s odabranim su kajkavskim popevkama oduševili posjetitelje, ali i slušatelje Radija Kaj koji su
koncert pratili u izravnom prijenosu.
Popularne skladbe iz zlatnog doba
Krapinskog festivala, kao i festivala
Pjesma i tambura izvodili su: Josipa
Lončar, Barbara Suhodolčan, Elena
Ciglenjak, Gordana Ivanjek, Kristina
Iveković, Branko Greblički Ventek,
Krunoslav Jazbec, Dečki iz Pregrade,
Ivan Benc, Rajko Suhodolčan, TS Zelenjak, ŽVS Kušlec, Aduti, Kajda, Savski valovi, Zlatne žice, te Zbor KUD-a
Naša lipa i Puhački orkestar Lipa.
1. međunarodni susret pjevačkih zborova
U organizaciji KUD-a Naša lipa Tuhelj
u Tuhlju je održan 1. međunarodni susret pjevačkih zborova 5. lipnja 2010.
u crkvi Uznesenja BDM Tuhelj. Nastupili su: KUD Antun Mihanović iz Svete
Nedelje, Moški pevski zbor iz Podnarta u Sloveniji, Mešani pevski zbor KUD
Dolenjske Toplice iz Slovenije, Deutsch-Kroatischer Manner-kammerchor
Rhein - Main iz Njemačke i KUD Naša
lipa - Tuhelj. Svaki je zbor izveo nekoliko pjesama čiji su zvukovi preplavili
našu prekrasnu tuheljsku crkvu, a svi
prisutni oduševili su se nastupima.
Nakon koncerta zajedničko druženje
nastavilo se u Termama Tuhelj.
U nedjelju 24. listopada u Tuhlju je
svečano proslavljena 50. godina svećeništva vlč. Zlatka Tržoka. U homiliji
je govorio o svom svećeničkom putu.
- Sa zahvalnošću se sjećam vaših
djedova i baka, vaših očeva i majki, koji su me s ljubavlju dočekali, kada sam prije 49 godina,
to jest u kolovozu 1961., došao
u župu Tuhelj kao mladi svećenik, da bih među vama ostao 36
godina – do svoje mirovine. Svi
oni – kao i svi vi, ostali ste mi u
lijepoj i dragoj uspomeni. Svima
vam hvala.
Na kraju misnog slavlja u kojem
je pjesmu predvodio crkveni zbor
te KUD Naša lipa, a uz orguljaša Zvonimira Matečića svirao je i Puhački
orkestar Lipa. Kao dar vlč. Zlatku je
predana svjetiljka bogata tuheljskim
i sakralnim motivima, rad tuheljske
umjetnice Lilijane Javorić Ilić. Na
koncu misnog slavlja sadašnji župnik
Josip Vnučec pozvao je sve okupljene da dođu u Vatrogasni dom gdje je
pripremljen domjenak. Druženje je
nastavljeno uz pjesmu tamburaškog
sastava Zelenjak, ali i svih okupljenih, osobito slavljenika vlč. Zlatka. U
čestitki u ime svih Tuhljana načelnik
Armando Slaviček je istaknuo nešto
što novinari nisu primjećivali, a to je
način na koji je vlč. Zlatko govorio,
uvijek jasno i izražajno, poput vrsnog
govornika. A to su primjećivali i zapamtili župljani.
Dječji tjedan
Pod motom Ljubav djeci prije svega
od 4.-10. listopada u Tuhlju je obilježen Dječji tjedan. Točno u podne u
ponedjeljak svi učenici škole formirali
su dva velika kola na školskom igralištu. Djeci su na početku tjedna čestitale njihov dan predsjednica DND Tuhelj gđa Snježana Romić i ravnateljica
škole gđa Natalija Knezić-Medvedec.
Uz poklik mota i pjesmu Kad si sretan veselo su obilježili Međunarodni
dječji dan. Cijeli su tjedan pisane poruke i izrađivani plakati s porukama
djece. Potpisivanjem peticije djeca
su se uključila u Eurochilde kampanju Zaustavimo siromaštvo, sad!
sve aktivnosti s mišljenjima djece
za uključivanje u njih u slobodnom
vremenu.
Sport, parlaonica i veselje
Popodne su na rasporedu bile sportske igre, a taekwando klub održao je
prezentaciju svog rada. Nakon sporta na redu je bila parlaonica s temom Za uspjeh je dovoljan talent
na kojoj se djeci pridružio i načelnik
općine gospodin Armando Slaviček.
Nakon iznošenja argumenata koje su
AKTIVNOSTI
Petak je bio dan za dječje aktivnosti. U jutarnjim satima Dječje vijeće i Dječji forum Tuheljko održali
su radionicu i dogovorili završetak
teksta za letak koji je namijenjen
djeci i roditeljima za ostvarivanje
prava na igru i odmor pod nazivom
Kreativno i korisno u slobodno
vrijeme. U letku će biti popisane
obje ekipe dobro pripremile usuglašena je formula uspjeha. TALENT +
RAD = USPJEH. Druženje je nastavljeno uz karaoke.
Dramska družina na REGI
Dramska družina KUD-a Naša lipa,
Tuhelj predstavila se na manifestaciji
REGA 2010. koja je održana u subotu
20. studenoga na petnaest lokacija u
Varaždinskoj županiji. Dramska družina KUD-a Naša Lipa Tuhelj predstavila
se sa svojom predstavom Audicija za
film To je moj život. Predstava naše
dramske družine oduševila je publiku
društvenog doma u Novoj Vesi kraj
Petrijanca. REGA je ove godine imala
više od 300 sudionika, što glumaca, a
što pratnje, a ukupno se odigralo čak
28 predstava u 2 grada i 6 općina.
GLAS ZAGORJA
51
TUHELJSKI GLASNIK
01. siječnja 2011.
KULTURNO OKO
Veliki uspjeh zbora KUD-a Naša lipa 2. regionalni susret Mreže škola bez nasilja
NE nasilju
Članovi KUD-a Naša lipa iz Tuhlja 2.
i 3. listopada boravili su u Novigradu Istarskom nastupajući na 43.
susretu hrvatskih pjevačkih zborova
kao predstavnici Krapinsko-zagorske županije. Dirigent Armando
Slaviček zadovoljan je nastupom
koji ocjenjuje vrlo kvalitetnim, a posebno ističe mnogobrojne čestitke
publike. Ovaj susret i s ovako kvalitetnom konkurencijom je zapravo
državno natjecanje pjevačkih zborova. Nastup nije ostao nezapažen
ni među kolegama dirigentima i
pjevačima pa je tako stigao i poziv
za gostovanje u Koprivnici na 2. koprivnički kaj, što su Tuhljani s radošću prihvatili.
2. koprivnički KAJ
U nastojanju da osim zborskog pjevanja njeguje i kajkavski dijalekt,
Mješoviti pjevački zbor KUD-a Podravka po drugi puta je organizirao
manifestaciju Koprivnički kaj. Riječ je
o smotri zborova koji pjevaju na kajkavskom narječju, a koja je održana
u subotu 20. studenoga u koprivničkom Domoljubu.
Uz domaćine na susretu Zborova
sudjelovali su Gradski zbor Franjo
pl. Lucić iz Velike Gorice, MPZ KUD-a
Ivan Vitez Trnski iz Novigrada Podravskog i KUD Naša lipa, Tuhelj. Sve
su to zborovi s višegodišnjom prisutnošću na glazbenoj sceni, iza kojih su
brojni nastupi u zemlji i inozemstvu,
a prijateljstvo i suradnja sežu još iz
novigradskih susreta.
Zborovi su izvodili pjesme poznatih autora kao što su Emil Cossetto,
Franjo Lucić, Domjanić - Paljetak, te
izvorne narodne popijevke na kajkavskom.
Tuhljani su svojim izvedbama oduševili koprivničku publiku te im na
kraju zahvalili i dodatkom programa
(bisom).
OŠ Štrigova bila je 29. travnja domaćin 2. regionalnih susreta Mreže škola bez nasilja. Na susretu je sudjelovalo 150 učenika, njihovih mentora
i roditelja iz 31 škole Međimurske,
Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije. Skup je uz druženje uključivao i radionice za sudionike. Učenici,
roditelji, mentori i ravnatelji razmjenjuju iskustva, pronalaze načine da
u svojim školama ostvare snošljivije
odnose među djecom. Našu školu
predstavljali su Barbara Iveković,
8.a, Filip Horvatin, 8.b, Paula Petrinec, Lucija Kuhar i Petra Poljanec, 6
razred uz ravnateljicu Nataliju Knezić
Medvedec, pedagoginju Ivu Grčić i
učiteljicu Snježanu Romić.
Tijekom susreta organizirali smo
i vodili radionicu Reagiramo li svi
jednako u kojoj se pokazivalo mirno
rješavanje sukoba među vršnjacima
i potreba postojanja vršnjaka pomagača u školama. Poruka skupa je
NE NASILJU.
LIDRANO 2010.
Kazijuši u Šibeniku
Kajkavska družina nižih
razreda naše osnovne
škole sudjelovala je na
Državnom susretu Lidrano
2010. od 25. do 27. ožujka
2010. u Šibeniku.
Nastupili su s dramskoscenskom igrom Kazijuši
kojom je predstavljala
Krapinsko-zagorsku županiju u skupnim scenskim
nastupima. Svojom izvedbom oduševili su publiku i
stručno povjerenstvo koje je pratilo skupne scenske nastupe. Kazijuše su pod
vodstvom učiteljice Pavice Iveković izveli učenici 3.r.: Ivan Petrinec, Marko
Haramina, Rene Javorić-Ilić te učenici 4.r.: Paula Škreblin, Silvija Ilić, Sandra
Hercigonja, Monika Lončarić, Nikola Kuhar i Filip Stjepan Hanžek. Boravak u
Šibeniku i druženje s djecom iz raznih krajeva naše domovine ostat će im u
lijepoj uspomeni.
Statistički izlet u prošlost
Već nekoliko godina učenici naše
škole sa svojim nastavnicima aktivno
sudjeluju projektima u području demokratskog građanstva.
Obrađujući nastavnu cjelinu iz matematike u 7. razredu, Postotak,
analiza podataka i vjerojatnost,
zaključili smo da to naizgled nimalo zanimljivo gradivo može itekako
postati zanimljivo.
Naša nas je učiteljica Ančica naučila
da se do nekih statističkih podataka
dolazi prikupljanjem i analizom tih
podataka. Dogodine ćemo se morati konačno odlučiti gdje nastaviti
naše daljnje obrazovanje, pa se tako
rodila ideja da prikupimo podatke o
zastupljenosti zanimanja, o stručnoj spremi populacije naših bivših
učenika unatrag 15 godina, rade li u
52
struci ili ne, te koliko je bivših učenika u radnom odnosu. Anketirali
smo ih i na temelju toga izrađivali
grafikone.
Usput smo željeli saznati koliko su
zadovoljni dobivenim predznanjem
u osnovnoj školi, te njihove pozitivne i negativne dojmove vezane uz
osnovnu školu.
Projektom smo se predstavili na Županijskoj smotri projekata demokratskog građanstva, koja se održavala u
našoj školi u ožujku ove godine. Tijekom rada na projektu, razgovarali
smo s ravnateljicom i načelnikom
Općine, vadili smo podatke iz arhive škole o bivšim učenicima unatrag
15 godina. Zahvaljujući dobroj volji i
susretljivosti roditelja prikupili smo
i podatke s burze, obradili smo sve
prikupljene podatke te na kraju sastavili letak. Prije same Smotre, projekt je predstavljen učiteljima naše
škole na Učiteljskom vijeću, te našim
roditeljima na roditeljskom sastanku.
Na samoj Smotri, suci su bili oduševljeni našim
predstavljanjem i spontanošću, te
smo pozvani
u Sabor 13.
svibnja 2010.
na Državnu
smotru projekata.
Naravno, VELIKA HVALA
našoj učiteljici matema-
GLAS ZAGORJA
tike Ančici Slaviček koja nas je vodila
kroz cijeli ovaj projekt, imala puno
strpljenja te nam na zabavan način
dočarala to naizgled suhoparno i zamorno gradivo matematike.
Valentina Petrač i Mateja Karlo, 7.r.
TUHELJSKI GLASNIK
01. siječnja 2011.
KULTURNO OKO
Učenici naše škole na natjecanjima
: učiteljica
nje iz matematike
Regionalno natjeca a Kuhar, 6.r.
cij
Ančica Slaviček i Lu
Ekipa Prve po
Krapini: Dar moći na županijskom na
ko
tj
Barlović, Ivic Komerički, Filip Haram ecanju u
in
a
Rasonja, 7.r. Sporiš, Kristina Harapin a, Ivan
,
s knjižničaro
m Davorom Goran
Žažarom
an Barlović,
ja škole: Iv ač, 7.r.,
ci
ta
n
ze
re
Must
a rep
Nogometn Zanoški, 7.r., Dario .b, Marko Štih,
ir
8
7.r., Krešim 8.a, Filip Horvatin, Hercigonja, 8.a,
r,
Karlo Šošta Koprivnjak, 8.b, Josip a, 7.r., Marijo
jo
ri
a
M
,
lip Haramin .
8.a
arić, 7.r., Fi
d
Marko Mlin . i učitelj Hani Hadda
.r
Lončarić, 7
Županijsko natjecanje iz kemije: Barbara Iveković,
8.a i Valentina Posavec, 8.b razred s učiteljicom
Irenom Kolar
Županijsko natjecanje iz njemačkog jezika: Mario
Iveković, 8.a, Valentina Posavec, 8.b, Barbara
Iveković, 8.a razred s učiteljicom Vlatkom Matečić
Početa
k
dječjeg uređenja
igrališt
a
ISKREN
A HVAL
DONAT
ORIMA A
!
Vjeronaučna olimpijada u Zlataru - Dario Mustač,
Ivan Barlović, 7.r., Barbara Iveković, 8.a, Valentina
Petrač, 7.r. s vjeroučiteljicom Mirjanom Mišković
Županijsko natjecanje iz tehničke kulture: Ivan
Barlović 7.r. s učiteljem Borisom Cesarcom
Rukometna reprezentacija škole: Kristina
Harapin i Alenka Krznar, 7.r., Marina Tkalec,
Mateja Petrinec, Valentina Posavec, 8.b, Barbara
Iveković, 8.a, Mateja Huško i Nikolina Herceg, 8.b
razred; pripremao ih Hani Haddad
Zaziv Duha Svetoga na početku nove školske
godine 2009./2010. – misu je predvodio
biskup Valentin Pozaić
GLAS ZAGORJA
53
TUHELJSKI GLASNIK
01. siječnja 2011.
SPORT
PORTRETI - RENE JAVORIĆ ILIĆ
PORTRETI – FILIP STJEPAN HANŽEK
Srebro na svjetskom kupu u
Južnoj Koreji
Ples je moja radost i ispunjenje
Od 1. - 8. srpnja u južnokorejskom gradu Jangyou 150 km od Seula održano je svjetsko
prvenstvo i svjetski kup u ITF Taekwon-do,
slobodnim načinom, odnosno izvornim taekwondoom.
Na to najveće svjetsko TAEKWON-DO natjecanje koje
se održavalo u 12 000 km
udaljenom gradu od našeg
Zagorja, Rene Javorić Ilić u
pratnji svog oca i trenera
Renata Ilića, kao najmlađi
član naše reprezentacije, a
ujedno i kao najmlađi natjecatelj u kategoriji mladih
juniora do 32 kg nastupio
je na Svjetskom kupu nazvanom (taekwon-do festival) koji se
održava po jedanaesti puta.
Očekivanja nisu bila velika, jer je
na natjecanju nastupilo više od 50
zemalja sa svih kontinenata te sveukupno više od 2500 natjecatelja.
Prije svega prevladavala je želja
za nastupom na ovakvom natje-
canju, jer dosadašnji su rezultati
našeg Renea preko bezbroj turnira
u našem okruženju, kao i onih u
Mađarskoj, Austriji, Italiji i Češkoj
vodili na dosad najveće i najznačajnije natjecanje za njegovu dob, a to
je upravo Svjetski kup.
Bez obzira na starost
naš je Rene do polufinala došao relativno lako
pobijedivši Ukrajinca i
Uzbekistanca dok je u
polufinalu teškom borbom s puno starijim i
fizički jačim protivnikom
u taktički dobro postavljenoj strategiji borbe
uspio ući u finalni meč s
Rusom koji ga je na kraju
i zaustavio te je Reneu
pripala srebrna medalja
54
i drugo mjesto na svjetskom TAEKWON-DO kupu.
Rene je tako postao 2. borac na svijetu u kategoriji mlađih juniora do
32 kg (za mlađe juniore u TAEKWONDO u nema svjetskog prvenstva već
samo svjetski kup) što je u svakom
slučaju velika čast i priznanje za sav
dosada uloženi trud.
Na kraju je još potrebno naglasiti da je ovo srebro jedna velika
potvrda da se u malim sredinama kao što je Tuhelj radi dobar
i kvalitetan TAEKWON-DO te
da su tuheljska djeca uistinu
talentirani sportaši, samo im je
potrebno dati dovoljno pažnje
i kvalitetnog treninga što će oni
kroz vrijeme jednako kvalitetno
vratiti svojoj sredini.
Rene je ujedno i prvi tuheljski
natjecatelj ili bar onaj za kojeg se zna
da je na Svjetskom kupu nosio zastavu Općine Tuhelj. Vjerujemo da je ovo
samo uvertira jednoj lijepoj budućnosti TAEKWONDO-a u Općini Tuhelj.
Filip Stjepan Hanžek, odličan učenik
5. razreda OŠ Lijepa naša iz Tuhlja,
rođen je 14. rujna 1999. na drugom
kontinentu – dalekoj Australiji – u
gradu Melbourneu, a 2003. doselio
je s roditeljima u Tuhelj. Jako voli Tuhelj i posebno Tuhljanke, ali Australiju i dalje smatra svojom drugom
domovinom.
S početkom školovanja, počele su,
osim domaćih zadaća i učenja, i druge brojne aktivnosti (sviranje gitare,
roga u puhačkom orkestru, gluma u
kajkavskoj glumačkoj skupini s kojom
osvaja zapažen uspjeh na Lidranu,
obavezni nogomet, što organizirano,
što slobodno), no najviše slobodnog
vremena provodi trenirajući sportski
ples (pet puta tjedno, ponekad i češće).
Nakon plesnog tečaja koji je pohađao u svojoj školi, a na koji je krenuo
kako bi naučio plesati društvene
plesove, zapažen je od trenera te je
počeo pohađati i treninge sportskog
plesa u Zaboku i Krapini, upoznao
partnericu Lanu Pavić, odličnu učenicu 4. razreda OŠ August Cesarec iz
Krapine (rođena 2. siječnja 2001. na
isti dan kao i njegova baka Veronika)
i postao dio plesnog kruga. U svega
GLAS ZAGORJA
par mjeseci zajedničkim napornim
treniranjem postali su plesni par
koji je počeo redovito sudjelovati na
plesnim bodovnim turnirima širom
Hrvatske, a uskoro i na državnim
međunarodnim natjecanjima (Osijek 27. ožujka 2010. u standardnim
plesovima, Virovitica Open 24. listopada 2010. u kombinaciji 10 plesova, Zagreb Open plesni spektakl
21.studenog 2010.) te postizati izvrsne rezultate.
Filip i Lana članovi su sportskog plesnog kluba Habanera iz Krapine od
23. svibnja 2009. i u tako kratkom
vremenu ušli su u kategoriju C i u
standard i u latino-američkim plesovima te, između ostalog, osvojili:
1 zlatnu, 2 srebrne i 7 brončanih
medalja.
Najveći uzor u plesu mu je Ištvan
Varga. Filipu je ples postao ne samo
dio života nego i radost i ispunjenje.
I mada je ponekad naporno ići na
treninge, plesati puna 2 sata, dizati
se jako rano ujutro i putovati skoro
svaku drugu subotu u drugo mjesto
na neki od bodovnih turnira ili natjecanja, užitak plesanja, natjecanja
i druženja daleko nadmašuje uloženi
trud.
TUHELJSKI GLASNIK
01. siječnja 2011.
NAŠE UDRUGE
Društvo Naša djeca TUHELJ
Društvo Naša djeca Tuhelj je dragovoljna, nevladina, humanitarna i
edukativna udruga roditelja i prijatelja djece. Cilj joj je promicanje
i vođenje aktivnosti koje su namijenjene dobrobiti djece. Osnovano
je 11. prosinca 2004. Polazište rada
DND-a Tuhelj je Konvencija UN-a o
pravima djece; zadaće iz odgojno
obrazovnog sustava Republike Hrvatske; želje i potrebe djece i roditelja.
Dječje igraonice
Prepoznatljiva aktivnost su igraonice za djecu od 3 - 6 godina. Rad u
igraonicama je subotama u prostoru OŠ Tuhelj. U igraonicama djeca
se potiču na druženje, igru i razvijanje stvaralačkih sposobnosti. Uče
rad u zajedništvu i razvijaju radne
navike, socijaliziraju se i pripremaju
za polazak u školu.
Za djecu školskog uzrasta ove su godine organizirane likovne radionice i
radionice u kojima se njeguje tradicija Zagorja. Izrađivano je tradicijsko
cvijeće, lutke od belinja, oblikovala
se glina uz likovnu umjetnicu Đurđu
Gudlin Zanoški, oslikavani uradci.
Proveden je likovno-literarni natječaj
Tuhelj u srcu djeteta povodom 5 godina rada i djelovanja DND-a Tuhelj
te upriličena izložba dječjih radova i
podijeljene nagrade.
Djeca koja imaju sklonost za recitatorsko i dramsko izražavanje okupljaju se u dramskim radionicama Gumbeka, te svoje glumačke vještine
prikazuju na nastupima u Zagorju i
na Smotri stvaralaštva Saveza DND-a
Hrvatske.
U svim aktivnostima djeca uče međusobnoj komunikaciji, poštivanju
tuđeg mišljenja, toleranciji i odgoju
za ljudska prava i poštivanje prava
djeteta. Prava djeteta posebno proučavaju kroz igre i vesele razgovore
u Dječjem forumu Tuheljku.
Dio sredstava za svoj rad DND ostvaruje prodajom dječjih radova, koji su
nastali u radionicama. Osim o djeci
DND-a vodi brigu i o volonterima koji
za njih rade, te ih upućuje na seminare i dodatne edukacije kako bi rad
s djecom bio što kvalitetniji.
Smotra dječjeg stvaralaštva – Pula
Dramska skupina Gumbeki Društva
Naša djeca Tuhelj sudjelovala je na
16. smotri Radost, igra i stvaralaštvo djece u Društvima Naša djeca
Hrvatske. Devetero gumbeka s voditeljicom Pavicom Iveković izvelo
je predstavu Kipčeki z naših bregof.
Predstava je bila visoke kvalitete i
dobro je ocijenjena. Osim dramskim
nastupom DND Tuhelj predstavio se
i likovnim radovima koji su nastali u
radionicama Maštalice s voditeljicom Snježanom Romić.
Djeca su tijekom smotre stekla nove
prijatelje i prijateljice boraveći u njihovim domovima (smještaj kod djece) gdje su bili toplo primljeni. Djecu
su pratile Pavica Iveković i Snježana
Romić, a u Pulu su putovali vatrogasnim vozilom.
Kod predsjednika Republike
Hrvatske Ive Josipovića
Povodom obilježavanja 60 godina
postojanja i kontinuiranog djelovanja
Saveza društava Naša djeca Hrvatske,
Ivo Josipović, predsjednik Republike
Hrvatske primio je 23. studenoga izaslanstvo Saveza DND Hrvatske u Uredu Predsjednika Republike.
U sastavu delegacije Saveza DND Hrvatske bili su i predstavnici iz Društva
Naša djeca Tuhelj, dječja načelnica
Tuhlja Barbara Iveković, njen zamjenik Ivan Barlović i predsjednica DND-a
Tuhelj Snježana Romić. Predsjednik
i delegacija proveli su ugodnih sat
vremena u veselom i srdačnom razgovoru tijekom kojeg su predstavljali
rad svojih društava. Barbara Iveković
govorila je o važnosti rada s djecom,
brizi za kvalitetno provođenje slobodnog vremena i razvijanje kreativnosti
djece u maloj sredini kao što je Tuhelj.
U košarici s poklonima djece Predsjedniku našli su se i radovi s dječjih
tradicijskih radionica DND-a.
Dječje vijeće općine Tuhelj
Dječje vijeće Tuhelj formirano je 12.
studenog 2009. U sastav vijeća su
izabrani predstavnici 4. do 8 razreda
te članovi Dječjeg foruma. Za prvu
predsjednicu DV Tuhelj dječji vijećnici izabrali su Barbaru Iveković, a
za njenog zamjenika Ivana Barlovića.
Dječji vijećnici imali su dvije sjedni-
ce, a više su radili u radionicama na
radnim sastancima. Predstavnici DV
sudjelovali su na prošlogodišnjem
susretu DV Hrvatske u Zagrebu.
Na sjednici 26. studenoga vijećnici
su izabrali za svoju drugu načelnicu
Valentinu Posavec, a Ivan Barlović
ostao je zamjenik.
Dijete je srce obitelji
Dan obitelji i Majčin dan – tradicionalno se obilježava priredbom u kojoj djeca pokazuju što rade u udrugama i školama. Prostor OŠ Lijepa
naša 7. svibnja ispunili su roditelji,
bake, djedovi, gosti i djeca. Članovi
Dječjeg vijeća dočekivali su goste i
majkama i bakama uručivali tradicijske cvjetove izrađene od krep papira
i naljepnice povodom 60. obljetnice
Saveza DND-a Hrvatske.
U bogatom kulturno umjetničkom
programu kojim su djeca pokazala
svoju kreativnost i maštu sudjelovali
su učenici OŠ, članovi kajkavske družine dramsko-scenskim nastupom,
nastupom zbora i recitatorima, te
predškolci. Mladi članovi Puhačkog
orkestra Lipa, učenici glazbene škole Bonar i Edo Kunšt Kruneš, učenik
2. razreda glazbene škole kod učitelja glazbe Kristijana Crnkovića u
Pregradi pobrinuli su se za glazbeni
dio programa. Posebno su roditelji
nagradili pljeskom igraonicu DND-a
Tuhelj – djecu u dobi od 3 do 6 godi-
na. Članovi Dječjeg foruma Tuheljko
prikazali su malim scenskim igrama
kako ozbiljno shvaćaju svoja prava i
obveze. Pozornicom su se rasplesali Filip Stjepan Hanžek i Lana Pavić.
Rene Ilić Javorić demonstrirao je taekwondo slobodnim načinom.
Povodom 5 godina rada Društva
Naša djeca Tuhelj, Općinski koordinacijski odbor akcije Gradovi i općine prijatelji djece Općine Tuhelj i
Dječje vijeće Općine Tuhelj raspisali
su krajem prošle godine likovni i li-
GLAS ZAGORJA
terarni natječaj. U prostorima škole
upriličena je izložba likovnih i literarnih radova, te dodijeljene nagrade
najuspješnijima. Peta obljetnica obilježena je prezentacijom aktivnosti i
Forum kazalištem u OŠ. Sredstvima
od prodaje proizvoda izrađenih u radionicama, DND se pridružuje akciji
uređenja školskog dječjeg igrališta.
Uredili su cvjetni brežuljak u središtu
igrališta. Druženje djece i odraslih
nastavilo se nakon programa uz poslastice koje su priredile mame.
55
TUHELJSKI GLASNIK
01. siječnja 2011.
NAŠE UDRUGE
DVD Tuhelj
ETNO UDRUGA KOLOVRAT
Vatru gasi, brata spasi Čuvari običaja i tradicije
Dobrovoljno vatrogasno društvo Tuhelj
osnovano je davne 1906., a prvi predsjednik bio je dr. Vjekoslav Homotarić, tadašnji župnik u Tuhlju. Kroz svoju dugu povijest društvo je nekoliko puta prestajalo s
radom, ali se nikada nije do kraja ugasilo.
Godine 1983. održana je Obnoviteljskoosnivačka skupština na kojoj su 22 člana
ponovno pokrenula rad DVD-a Tuhelj.
Etno udruga Kolovrat Tuhelj osnovana je 16. veljače 2009. sa zadaćom
njegovanja narodnih običaja, pjesme
i plesa Hrvatskog zagorja.
Predsjednik ove udruge je Rudolf
Žlender iz Pristave. Ova relativno
mlada udruga vrlo je marljiva i ima
uvijek što pokazati. Već tradicionalno njeni članovi sudjeluju u fašničkoj povorci, koju u veljači zajedno
organiziraju Grad Klanjec i općine
Tuhelj i Kumrovec. U suradnji sa
OŠ u Tuhlju organiziraju za djecu
prezentacije starih zanata. Povodom uskrsnih blagdana organiziraju
Vuzmeno pucanje na Žlenderovom
bregu. Glavna manifestacija u organizaciji Kolovrata je Ivanjski krijes.
Godinama se obilježava na blagdan
Svetog Ivana Krstitelja 24. lipnja, na
Žlenderovom brijegu. Tada se slaže
i pali ogromni krijes visok i do 20 m.
Ovu manifestaciju posjećuje petstotinjak uzvanika i dragih prijatelja
Tuhlja.
Organiziraju još običaje žetve pod
motom kak se negda šenica žela, a
u jesensko i zimsko doba beljatve i
čehatve, te za Martinje tradicionalno
krštenje mošta.
Za Nikolinje predsjednik Udruge
oblači odijelo svetog Nikole i uvijek
rado u suradnji s općinom odradi
svoj posao darivanja male djece i
djece iz naše škole, zajedno sa svojim prijateljem Krampusom.
Radost za velike i male
Današnje društvo sa svojim domom,
42 aktivna člana i 20 članova vatrogasne mladeži služi na čast, ali i
korist svim stanovnicima općine Tuhelj. Predsjednik udruge je Dubravko
Lunko, zapovjednik Zdravko Šurina, a
tajnik je Ivan Šurina. Da je tradicija
vatrogastva u Tuhlju dugačka dokazuje i to da je povodom 600. obljetnice obilježavanja imena Tuhlja izdana i monografija o Dobrovoljnom
vatrogasnom društvu za razdoblje
1906.-2006.
Temeljna zadaća Dobrovoljnog vatrogasnog društva Tuhelj je vatrogasna
prevencija i zaštita od požara. U 2010.
bilo je ukupno 10 većih intervencija.
Održane su 3 sjednice Skupštine
DVD-a te 7 sjednica Upravnog odbora. Članovi društva prisustvovali su na
skupštinama prijateljskih vatrogasnih
društava u Hrvatskoj i Sloveniji.
S vatrogascima iz Kumrovca, 2. svibnja svečano je obilježen dan Sv. Florijana sa svetom misom u Tuhlju.
Tradicionalno, vatrogasci hodočaste
u Mariju Bistricu, te sudjeluju u organizaciji proslave Dana državnosti,
Tijelova i Dana općine.
Ove je godine u Tuhlju ponovno održan Vatrogasni KUP gdje smo ugostili
25 vatrogasnih ekipa koji su nam
došli iz različitih mjesta u Hrvatskoj.
web: www.dvd-tuhelj.bloger.hr.
Za ovu su akciju članovi DND-a Tuhelj dobili pohvalu za Naj-akciju 2010. u okviru akcije GRADOVI I OPĆINE – PRIJATELJI
DJECE
Vesele aktivnosti zabavnih igara,
nogometni susret najmlađih koji
treniraju nogomet pri Športskom
društvu Tuhelj i druženje uz pečenje kukuruza osmislili smo kao
zajedničku aktivnost DVD-a i SD
Tuhelj. Mali nogometaši i nogometašice u bijelim i narančastim
dresovima privukli su prijatelje i
roditelje koji su bučnim navijanjem
KUBURAŠKA UDRUGA MUNJA TUHELJ
Ljubav prema kuburi
Kuburaška udruga Munja iz Tuhlja
osnovana je 21. veljače 2004., na
inicijativu deset entuzijasta i ljubitelja kuburaštva, do današnjeg
dana narasla je u udrugu koja broji
38 članova s područja općine Tuhelj, Kumrovec, te gradova Zagreba,
Zaprešića, Zaboka, Klanjca i Donje
Stubice. Udrugu predvodi predsjednik Denis Tkalec.
Kuburaška udruga Munja iz Tuhlja
dobrovoljna je neprofitabilna i nepolitička organizacija u koju se
dobrovoljno udružuju građani radi
ostvarivanja zajedničkih interesa.
Cilj udruge je poticanje, pomaganje,
56
podržali svaku njihovu akciju. Susret je završio rezultatom 3:2 za bijele nakon što su nakon regularnog
završetka utakmice bili izjednačeni
(2:2). Trener Ivo Šućur bio je izuzetno zadovoljan prikazanim nogometnim umijećem svojih igrača.
Veselo druženje i igre nastavljeno
je do večernjih sati uz pečenje kukuruza, igru i pjesmu.
GLAS ZAGORJA
razvijanje i čuvanje tradicije pucanja
iz povijesnog oružja zagorskog kraja
- kubure.
Tuheljski kuburaši zacrtane ciljeve
ostvaruju nastupima povodom obilježavanja većih vjerskih blagdana i
državnih praznika. (Uskršnji pucanj,
Dan državnosti), organiziranjem kuburaških manifestacija, poticanjem
članova udruge i ostalih građana
na aktivnosti u društvenom životu i
unapređenjem i afirmiranjem kuburaštva kao djelatnosti za promicanje
turizma.
Adresa udruge: Kuburaška udruga
Munja Tuhelj 36, Tuhelj
TUHELJSKI GLASNIK
01. siječnja 2011.
NAŠE UDRUGE
KUBURAŠKA UDRUGA Gromovi Zagorja
Očuvanje kuburaške tradicije
U rano proljeće 1998. malo i vrlo mlado društvo iz Tuheljskih Toplica otkrilo
je ljepotu kubure i bogatstvo tradicije
vezane uz nju. Na prijedlog Mladena
Horvatina i Nenada Žnidareca, već 19.
ožujka spomenute godine u Tuheljskim
Toplicama održana je osnivačka skupština kuburaške udruge na kojoj su uz
glavne pokretače bili prisutni: Darko
Ostrež, Tomislav Pukljak, Miljenko Pukljak, Darko Pavlinić, Mirko Horvatin,
Mario Koprivnjak, Krunoslav Večerić,
Tomislav Sinković, Danijel Leš i Tomislav Posavec. Udruzi daju ime Gromovi Zagorja. Jednoglasno je prihvaćen
Statut, temeljem kojeg je izabran prvi
predsjednik udruge – Mladen Horvatin, upravni odbor - koji broji 9 članova
i nadzorni odbor od 3 člana. Za tajnika
je odabran Nenad Žnidarec, a za blagajnika Darko Ostrež.
Članovi udruge su ubrzo nabavili kubure i osmislili izgled grba, koji je sastavni
dio odore koju su uspjeli isfinancirati
u iduće dvije godine. Udruga je 2001.
sudjelovala na županijskoj smotri u Radoboju, plasirala se u finale, i samo je
ždrijeb odlučio da ne bude prva, ali je
zato pobrala simpatije publike kao najmlađa udruga s najmlađim članovima.
Od 2003. udrugu vode Darko Ostrež
kao predsjednik, Mladen Horvatin kao
tajnik, a Igor Pukljak je blagajnik. Funkciju zapovjednika, koja je prema novom, vrlo strogom zakonu, jako bitna i
važna, obnaša Mladen Ježek, ujedno i
današnji predsjednik Udruge.
Od osnivanja, udruzi su pristupili brojni poznanici i prijatelji koji su u sebi
pronašli dovoljno ljubavi prema tom
starinskom običaju. Na žalost (a najveću za našim dobrim i velikim prijateljem Mirom Golubom kojeg ćemo
se uvijek s veseljem i radošću sjećati),
neki su nas i napustili, pa danas udruga ima 34 redovna člana.
Kuburaškoj udruzi Gromovi Zagorja
iz Tuheljskih Toplica 27. svibnja 2006.
pripala je velika čast organiziranja županijske smotre kuburaških udruga.
Smotra se održala na prostoru Termi Tuhelj u Tuheljskim Toplicama, a
okupila je do tada najviše, preko 250
kuburaša. Više o Kuburaškoj udruzi
Gromovi Zagorja na www.gromovizagorja.hr.
PUHAČKI ORKESTAR LIPA TUHELJ
Edukacija temelj kvalitete
Puhački orkestar Lipa Tuhelj je udruga
koja djeluje u Tuhlju od 1927. Aktivno svira i sudjeluje na svim svečanostima općinskog, županijskog i državnog te ujedno i vjerskog karaktera.
Najviše nastupa bilježe na području
Krapinsko-zagorske županije, ali i u
cijeloj Republici Hrvatskoj i susjednoj
Republici Sloveniji. Također, zapaženi
su im božićno-novogodišnji koncerti
u Tuhlju, Klanjcu i Kumrovcu.
Danas broji 39 pretežno muških članova mlađe dobi (ženske su članice
također dobrodošle), pa tako spada
u jedno od najmlađih društava na
području općine s prosjekom od 25
godina. Od 39 članova njih 21 pohađaju edukaciju, učenje sviranja puhačkih instrumenata.
Unazad nekoliko godina Orkestar
je unutar svoga uobičajenog djelovanja, a za svoje potrebe uvrstio i
glazbenu edukaciju mladih. Zasniva
se na stručnom i od strane
predavača predanom osposobljavanju svakog pojedinca,
koji je prethodno, od strane
stručnjaka selektiran i usmjeren na određeni instrument.
Ovakav pristup temeljitoj edukaciji već ima svoje rezultate.
Mladi talentirani i oni s više
glazbenog potencijala nastavljaju pohađati Glazbene škole
izvan Tuhlja.
Dosadašnja iskustva i rezultati ohrabruju na ustrajnosti u nakani da djeca koje uče sviranje puhačkih instrumenata imaju mogućnost razvoja
ovakvog oblika kreativnosti. Na taj
način stječu slobodu izražavanja, komunikacije i osobnog zadovoljstva.
Puhački orkestar planira postaviti nekoliko novih zahtjevnijih kompozicija
radi edukacije, motivacije, ali i atraktivnosti.
Ove godine organizirali su posjet Puhačkom orkestru u Gospiću. Proširuje
se suradnja s drugim udrugama na
području općine Tuhelj i s Termama
Tuhelj, što je od velike važnosti zbog
bolje turističke promocije samog mjesta, pa se i tu ulaže veliki trud. Predsjednik udruge je Božidar Branimir
Kolman, a učitelj sviranja i dirigent orkestra je gospodin Ivan Kšenek kome
imamo zahvaliti za predivni zvuk pjesama koje izvode naši puhači.
UDRUGA ZA UZGOJ, ZAŠTITU I LOV DIVLJAČI SRNDAĆ TUHELJ
Čuvanje divljači planskim
gospodarenjem
Lovačko društvo osnovano je 18. siječnja 1946., a brojilo je tada 17 lovaca, među kojima je bio i još danas
lovac gospodin Juraj Sporiš. Marljivim radom svojih članova sagrađen
je Dom u Tuhlju pod lipom broj 20.
Danas je lovačka udruga Srndać Tuhelj, ustrojena kao Udruga, koja se
bavi uzgojem, zaštitom i lovom divljači, te zaštitom okoliša. Učlanjena
je u Lovački savez Krapinsko-zagorske županije, a preko njega u Hrvatski lovački savez.
Udruga broji 57 članova, tri počasna člana i pet pripravnika. Vrlo je
organizirana, uspješno gospodari
lovištem od 3250 hektara, te ima vrlo dobre
odnose sa susjednim
lovačkim
Udrugama.
U Županiji je jedna od
poznatijih. Zbog dotrajalosti starog doma,
članovi Udruge su na
postojećem
mjestu
starog Doma 2003. sagradili novi, koji je sada
sigurno najljepši dom u
Hrvatskom zagorju.
Da bi se postizali što bolji rezultati
na lovištu i vodilo pravilno gospodarenje, obavezno se izrađuju lovno
gospodarske osnove za 10 godina
planskog gospodarenja, te godišnji
planovi programskog uzgoja, zaštite i
lova divljači. Uz osnovnu aktivnost –
bavljenje uzgojem, zaštitom i lovom
divljači naši lovci sudjeluju i u mnogim drugim akcijama od koristi za
zajednicu u kojoj žive. Tako u suradnji
s općinom i komunalnim poduzećem
Zelenjak iz Klanjca vode brigu i o uređenju i zaštiti čovjekove okoline na
način da su se više puta uključivali u
akcije čišćenja divljih deponija.
KUD Naša lipa Tuhelj
Radost druženja i zajedništva
Nakon mnogo godina, 1998. zaživjela
je u Tuhlju ideja o osnivanju kulturno
umjetničkog društva koje bi okupljalo entuzijaste za kulturni rad. Kultura duha koja je krajnji cilj kulturnog
rada neizmjerno je bogatstvo koje
se ne može procijeniti materijalnim
vrijednostima. Pjesma, ples, govorena riječ i drugi oblici izražavanja čovjekove osobnosti oplemenjuju srce
i bogate dušu, jer uznose čovjekov
svijet, misli, maštanja i želje.
Misao da su mladi okosnica društva na kojima počiva zdrava i sretna
budućnost, te nositelji kulturnog
identiteta, pridonijela je ponovnom
pokretanju Kulturno umjetničkog
društva Naša lipa i ostvarenju ideje
koja je tinjala već niz godina. Osnivačka skupština održana je 28. listopada 1998. prisustvovalo joj je
sedamdesetak članova. Cilj KUD-a
je razvijanje amaterizma, razvijanje,
unapređivanje i zadovoljavanje kulturnih potreba građana.
Društvo trenutno djeluje u dvije
sekcije: glazbena sekcija - pjevački
zbor koji vodi Armando Slaviček i
GLAS ZAGORJA
dramska sekcija - voditeljica Pavica
Iveković.
Pjevački zbor okuplja najviše članova. U svom repertoaru njeguje
duhovnu, narodnu i domoljubnu
vokalnu glazbu. Posebnu pažnju posvećuju skladbama hrvatskih skladatelja. Broji niz vrlo uspješnih nastupa
u svojoj Regiji i izvan nje. Najveće
priznanje radu i trudu jest sudjelovanje na susretima hrvatskih pjevačkih
zborova u Novigradu Istarskom, gdje
su ove godine po šesti puta predstavljali KZŽ.
Dramska sekcija okuplja mlade članove koji žele njegovati dramski izričaj. Dosad je izvela niz vrlo uspješnih
i poznatih predstava te se predstavila
na brojnim smotrama i festivalima.
Kontinuitet kvalitete svoga rada potvrdili su i ovogodišnjim nastupom
na jubilarnom 50. festivalu hrvatskih
kazališnih amatera u Starom Gradu na Hvaru, kao predstavnik KZŽ.
Radost druženja i zajedništvo dragocjena su iskustva koja susretima
u KUD-u oplemenjuju svakodnevni
život njegovih članova.
57
TUHELJSKI GLASNIK
01. siječnja 2011.
NAŠE UDRUGE
Manifestacije u organizaciji
Turističke zajednice Općine Tuhelj
Fašnik
Na Trgu Majke Božje u Tuhlju, 14. veljače, 17. puta zaredom predstavljene
su i izabrane najbolje maske, te dodijeljene nagrade najboljima. Održan je
prigodan program u izvođenju Nezavisnih fašničkih udruga Klanjec, Kumrovec i Tuhelj.
Uskrsna kubura
Na Trgu Majke Božje u Tuhlju, 4. travnja, Uskrsno jutro započelo je oglašavanjem kubura s okolnih bregova. Nakon Velike svete mise održano je glavno
uskrsno slavlje gdje se okupljaju članovi kuburaške udruge Gromovi Zagorja i
započinju s uskrsnom pucnjavom koja se kasnije nastavlja na bregu v Pristavi
sve do kasnih noćnih sati, a završila je velikim uskrsnim krijesom.
23. polumaraton Mihanović (30. svibnja 2010.)
Tradicionalna utrka, polumaraton Mihanović, po 23. puta održana je u organizaciji Turističkih zajednica općine Tuhelj, grada Klanjca i općine Kumrovec.
Start utrke bio je u Klanjcu, nakon što je odjeknuo pucanj iz kubure, a cilj na
bazenima Termi Tuhelj. Ove godine sudjelovalo je 86 natjecatelja iz Hrvatske,
Slovenije, Mađarske i Češke. Od domaćih klubova sudjelovali su: AK Rudolf
Perišin iz Gornje Stubice, TK Maraton - Krapina, MK Krapina, Oroslavje, Zabok, Veteran, Sljeme, Žumberak i mnogi drugi.
Ivanjski krijes na Žlenderovom bregu
Društvo za zaštitu starinskih običaja iz Pristave pod pokroviteljstvom Turističke zajednice općine Tuhelj 24. lipnja obilježilo je još jednu manifestaciju
Ivanjskog krijesa na Žlenderovom bregu u Pristavi.
Tuheljska noć
Kao i svake godine, 31. srpnja održana je tradicionalna Tuheljska noć u organizaciji Termi Tuhelj. Uz bogat i raznovrstan zabavni program i iznimno kvalitetnu ugostiteljsku ponudu, zabavljalo se preko 3000 posjetitelja.
Njihovom dobrom raspoloženju pridonijeli su Fakini uz Rajka Suhodolčana i Tihomira Kožinu, a zabavna večer započela je nastupom tuheljskog puhačkog orkestra
Lipa te mažoretkinja iz Dubrovčana. Nastupili su kuburaši Gromovi Zagorja iz Tuheljskih Toplica, a ponoćno nebo bilo je obasjano tradicionalnim vatrometom.
Dan zdravlja, sporta i rekreacije
U organizaciji Turističke zajednice općine Tuhelj i Termi Tuhelj 16. listopada ove
godine održan je prvi Dan zdravlja, sporta i rekreacije. Program je bio namijenjen
prvenstveno obiteljima s djecom, sportašima, rekreativcima i svima koji vole provoditi aktivno dan u prirodi. Dan je započeo zdravim doručkom za sve posjetitelje
kojeg su sponzorirale tvrtke Nestle i Dukat. Djelatnici Crvenog križa mjerili su tlak
i šećer u krvi, te savjetovali o zdravom načinu života. Svi željni istezanja i vježbanja
mogli su uživati uz Renatu Sopek i zumba fitness na unutarnjim bazenima, a djeca
su se zabavljala u dječjem kreativnom kutku uz oslikavanje tijela, izradi figura od
balona, te uz maskote Fifi, Quicky i Tuhi. Također je održan mini maraton za djecu
u kategoriji od 1-5 godina i od 10-15 godina. Na štandu TZ Tuhelj prodavali su se
autohtoni suveniri i domaći tuheljski med, te se dijelio promidžbeni materijal, a
na štandu Termi Tuhelj mogli ste kupiti poklon bonove po promotivnim cijenama
i upoznati se s aktualnom hotelskom ponudom. Ovogodišnji Dan zdravlja, sporta
i rekreacije završio je koncertom na unutarnjim bazenima na kojem su nastupali
Tihomir Kožina, Zoran Mišić i Carla Belovari.
Martinje
U organizaciji Turističke zajednice općine Tuhelj, Udruge umirovljenika općine Tuhelj i Etno udruge Kolovrat iz Pristave, u petak 12. studenog ove godine u Vatrogasnom domu Tuhelj održana je proslava Martinja. Okupilo se
170 uzvanika, a cijelu večer za veselo raspoloženje brinuo se glazbeni sastav
Vedra srca. Ovogodišnjoj proslavi Martinja prisustvovali su i gosti iz Termi
Tuhelj, grupa od 20 Slavonaca koja se odlično zabavila i cijelu večer družila s
Tuhljanima. Ceremonijal krštenja mošta obavio je Rudolf Žlender iz Pristave,
zajedno sa svojim kolegama iz Etno udruge Kolovrat. Kum i kuma mladog vina
na proslavi povezali su dvije regije: Slavoniju i Zagorje, budući da je kuma bila
iz Vrpolja, a kum iz Tuhlja.
58
DRUŠTVO VINARA I PRIJATELJA DOBROG
VINA TRS TUHELJ
Vratiti zlatno doba
vinarstva u Tuhlju
Povijest vinove loze i vinarstva u našim krajevima ima tisućljetnu tradiciju, a dolaskom Hrvata
u ove krajeve prigrlljena je kultura vinogradarstva i vinarstva. Pokrštavanjem Hrvata, kultura
vina dobila je još značajniji zamah s obzirom
na to da u kršćanskoj religiji vino ima značajno
i obredno mjesto, pa je stoga i kršćanstvo zaslužno za očuvanje i širenje vinove loze i vina.
ZLATNO DOBA
TUHELJSKOG VINARSTVA
U Tuhlju, kao i u cijelom Hrvatskom
zagorju, seljaci se stoljećima bave
vinogradarstvom i od toga žive. U
19. stoljeću zaustavljen je razvoj
zbog pojave novih bolesti vinove
loze (pepelnica 1845., plemenjača
1878.), a najveći udarac zadala je
korjenova uš 1864. Do novih saznanja prvi je došao župnik u Tuhlju,
dr. Vjekoslav Homotarić koji nesebično pomaže selu i kraju, dok se
nasadi nisu oporavili. U to vrijeme
osnivaju se prva društva i zadruge
koje su bile nosioci ekonomskog
razvoja sela. Tu spada Hrvatska
vinogradarska zadruga u Tuhlju kojoj je osnivač i duša Stjepan Oršić,
vrijedan, bistar i plemenit seljak,
istaknut i u drugim aktivnostima.
Portugizac crni zauzima u to vrijeme posebno mjesto, poznat je u
Zagorju kao i u Zagrebu, a većina
nasada nalazi se u Svetom Križu.
Lijep podrum otvoren 7. prosinca
1930. u Tuhlju (današnja zgrada
Općine) sagradili su zajedno zadrugari Hrvatske seljačke štedionice i
Hrvatske vinogradarske zadruge u
Tuhlju.
NA KORJENIMA TRADICIJE
Sredinom 20. stoljeća iz različitih
razloga uzgoj vinove loze polako se
smanjuje, da bi dvadesetih godina
20. stoljeća dobio novi zamah sađenjem kvalitetnih sorata vođenih
uglavnom od mlađih generacija
ljudi. Na poticaj inicijativnog odbora koji su činili: Srećko Dvoršak,
Marijan Cvetko, Josip Mihalić, Ivan
Burić te Zdravko Šurina, osnovano
GLas ZaGORja
je 15. ožujka 1998. Društvo vinara, vinogradara i prijatelja dobrog
vina Trs Tuhelj. Za prvog predsjednika izabran je Srećko Dvoršak, a
društvo je usvojilo programsku orijentaciju iz koje je vidljivo da će se
poticati i baviti uzgojem i zaštitom
vinove loze i voća, kao i pomoći pri
prodaji vina. Orijentacija ostavlja
mogućnost stvaranja komercijalne zadruge.
NA KORIST
POJEDINCA I ZAJEDNICE
Društvo je u proteklim godinama
rada uspjelo održati niz predavanja
kao pomoć vinogradarima i seljacima pri uzgoju voća i ostalih kultura. Također redovito organizira
ocjenjivanje vina u kojem postižemo sve bolje rezultate. Danas smo
zastupljeni Sauvignonom, Chardonayom, Rizlinzima, Frankovkom
kao i različitim miješanim vinima
visoke kakvoće i okusa. Društvo
redovito obilazi ostala društva i
vinarije, kao i sajmove u Domovini
i izvan nje. Uspjeli smo nabaviti različite naprave koje služe za kvalitetniju proizvodnju i čuvanje vina.
Društvo Trs Tuhelj trenutno broji
30 članova, a dužnosti obavljaju:
predsjednik Srećko Dvoršak, tajnik
Zdravko Šurina.
Vrijeme stvaranja društva je iza
nas, u boljoj budućnosti nadamo
se da ćemo postići vrijednosti koje
su bile početkom i u prvoj polovici
20. stoljeća kad se vinarstvo i zadrugarstvo u Tuhlju nalazilo na vrhuncu. Tome ćemo podrediti svoj
daljnji rad, ne samo za korist pojedinca, nego zajednice u cjelini.
TUHELJSKI GLASNIK
01. siječnja 2011.
NAŠE UDRUGE
UDRUGA UMIROVLJENIKA OPĆINE TUHELJ
Hvala Bogu na dobrim ljudima
Udruga umirovljenika Općine Tuhelj
je do 1993. djelovala kao podružnica
Općine Klanjec. Te iste godine osnovana je samostalna Udruga umirovljenika Općine Tuhelj, a njeni su osnivači bile gospođe Milka Kanceljak,
Magdalena Pajk i Zdenka Soknić.
Naša Udruga obuhvaća mjesta:
Tuhelj, Pristavu, Prosenik, Sv. Križ,
Črešnjevec, Tuheljske Toplice, Trsteno, Glogovec i Lenišće. Ukupan broj
članova mijenja se iz godine u godinu i prosječno broji njih 110.
Naša generacija stekla je svoju životnu filozofiju. Polazimo od toga da sva-
Naša generacija stekla je svoju životnu filozofiju. Polazimo od toga da svaki sretan čovjek
zrači i širi oko sebe zadovoljstvo, pa će tako
i članovi obitelji i okruženja u kojem se nalazi
naš zadovoljan član osjetiti te blagodati.
ki sretan čovjek zrači i širi oko sebe
zadovoljstvo, pa će tako i članovi obitelji i okruženja u kojem se nalazi naš
zadovoljan član osjetiti te blagodati.
Kako bi postigli zadovoljstvo tih ljudi
organiziramo razne izlete, posjećujemo kazalište, priređujemo zabave,
a bolesnima i nemoćnima donosimo
skromne poklon pakete.
Najsiromašnije posjećujemo uoči Božića i darujemo im bogatiji paket, kako
bi osjetili našu skrb, te da nisu sami i
zaboravljeni. Udruga ne posjeduje nikakvo osnovno sredstvo, pa ni prostor
gdje bi se sastajali, već zahvaljujemo
Lovačkoj udruzi Srndać iz Tuhlja, koji
nam velikodušno otvaraju vrata svog
doma, kako bismo mogli pripremiti i
odraditi osnovne sjednice, zborove i
pokoju fešticu. Ove godine vrlo su se
hrabro prihvatili organizacije proslave
Martinja u suradnji s Turističkom zajednicom, što mogu potvrditi svi gosti
koji su prisustvovali. Sve to radimo na
dobrovoljnoj osnovi i hvala Bogu na
dobrim ljudima koji su spremni pomoći, kako bi drugi mogli biti sretniji
i zadovoljniji. Predsjednica Udruge je
Brankica Pleško.
Sportsko Društvo Tuhelj
Tuhljanka za Zagiće i ostale
Na prijedlog nekoliko sportskih entuzijasta, u ljeto 2000., osnovano je Sportsko
društvo Tuhelj. Trenutačno broji četrdesetak članova koji sudjeluju u raznim
sportskim aktivnostima od organizacije
tradicionalnog malonogometnog turnira
povodom Dana državnosti, te suorganizacije polumaratona Mihanović.
U ovoj godini u ŠD Tuhelj igrao se
nogomet od najmlađih do veterana.
Uspješno radi škola nogometa za
najmlađe. Juniorska ekipa sudjelova-
la je na pojedinim malonogometnim
turnirima diljem KZŽ i bližoj okolici.
Seniorska ekipa natjecala se u ligi
malog nogometa u Miljani, Zagorskim Selima i Klanjcu, a veteranska
ekipa u međudržavnoj malonogometnoj ligi (Slovenija/Hrvatska), u
kojoj drugu godinu zaredom osvajaju prvo mjesto.
Organizirali su tradicionalni memorijalni turnir u Tuhlju gdje su osvojili
3. mjesto te isto tako sudjelovali u
tradicionalnom malonogometnom
turniru udruga s područja općine
koji se svake godine održava u Tuhlju
na školskom igralištu povodom Dana
državnosti, te su i tu osvojili prvo
mjesto.
GLAS ZAGORJA
Stolnoteniska ekipa
U ŠD Tuhelj djeluje i ekipa stolnog
tenisa. Treću godinu zaredom igra
se županijska liga stolnog tenisa.
Upornim radom ostvaruju sve bolje
rezultate. Ovu sezonu od dvije doigrane utakmice imaju dvije pobjede.
Sudjelovali su na međunarodnom
stolnoteniskom turniru u Krapini,
turniru STK Stubaki u Oroslavju, te
na međunarodnom turniru na otoku
Pagu. U svibnju ove godine organizirali su prijateljski susret Zagreb-Ljubljana i turnir žena SOKAZ-a.
59
TUHELJSKI GLASNIK
01. siječnja 2011.
Čestit i blagoslovljen Božić žele Vam:
TERME TUHELJ, Tuheljske Toplice
Ulica Ljudevita Gaja 4,
49215 Tuhelj
Tel: 049/203-000
www.terme-tuhelj.hr
Autoprijevoz i građevinska
mehanizacija
Vl. Josip Tramišak
Pristava 126,
49215 Tuhelj
Tel: 049/556-558
TUHELJ
poljoprivredna zadruga
Tuhelj 39, 49215 TUHELJ
Tel: 049/556-108,
Fax: 049/503-599
E-mail: tuhelj@kr.t-com.hr
ORDINACIJA OPĆE MEDICINE
Dr. Angelina Tučić
Tuheljske Toplice, Bolnička 3a
49215 Tuhelj
Tel: 049/556-177
CAFE BAR PUTNIKU
Tuhelj 30
49215 Tuhelj
Tel: 049/556-320
BETONSKA GALANTERIJA BURIĆ
Sveti Križ 91, 49215 Tuhelj
Tel: 049/556-409
GLOGOŠKI d.o.o.
Pilarsko tesarska radnja
Tuhelj 72
49215 Tuhelj
Tel: 049/556-048
TIBRA COMMERCE d.o.o.
Ljudevita Gaja 17, Tuheljske Toplice
49215 Tuhelj
Tel: 049/556-001
RESTORAN “TURIST” KLANJEC
CATERING USLUGE
Kuharski vitez Slavko Večerić
Tel: 049/550-036
CVJEĆARNICA “IVANČICA”
Tuhelj 9, 49215 Tuhelj
Tel: 049/556-327
AUTO ŠKOLA “CESARGRAD”
Pristava 88a, 49215 Tuhelj
Tel: 049/556-040 i 049/556-037
DAGOR d.o.o.
geodetske usluge
Novodvorska 5
49290 Klanjec
Tel: 049/551-000
GRAĐEVINSKO-ZANATSKA RADNJA
“KOLMAN”
Trsteno 16, 49215 Tuhelj
Tel: 049/556-287
PROMUS d.o.o.
Poduzeće za vanjsku i unutarnju
trgovinu
Bolnička 10/1, Tuheljske Toplice
49215 Tuhelj
Tel: 049/556-469
MODNI STUDIO “NINA”
Tuheljske Toplice, Gajeva 6
Zabok, Matije Gupca 89
MOB: 098/505-063
MOB: 098/281454
www.vjencanice-nina.hr
LJEKARNE LEPEŠ
Ljudevita Gaja 4, Tuheljske Toplice
49215 Tuhelj
049/557-387
RUDOMAR d.o.o.
Sveti Križ 154, 49215 Tuhelj
Tel: 049/556-233
L ART
izrada vitraja i dekorativnih
predmeta u tiffany tehnici
Pristava 148
49215 Tuhelj
www.lart.hr
Tel: 049/557-561
Niskogradnja–autoprijevoz
IVEKOVIĆ
Sveti Križ 94,
49215 Tuhelj
Tel: 049/556-254
URED OVLAŠTENOG
ARHITEKTA
projektiranje,
građenje i nadzor
NEVENKA TRAMIŠAK, dipl.ing.arh.
Pristava 22, 49215 Tuhelj
Tel/fax: 049/556-400
Email: nenaured@gmail.com
Pozivamo Vas na tradicionalni božićno-novogodišnji koncert
u srijedu, 29. prosinca 2010.
u školskoj sportskoj dvorani Tuhelj
s početkom u 19 sati.
60
GLas ZaGORja
EKO-LISTEK
01. SIJEÈNJA 2011.
ervju Razgovor s dr. Arthurom Spieglerom, ECOVAST, Austrija
t
n
i
o
k
e
Voljeti svoj kraj,
najbolji je način zaštite
ECOVAST (Europsko vijeće za sela i
male gradove) djeluje poput mreže u dvadesetak europskih zemalja, povezuje lokalnu, regionalnu i
međunarodnu razinu, povezujući
one koji donose odluke i one koji
djeluju. Njihovi stručnjaci rade na
uključivanju šire javnosti u valorizaciji krajolika i širenje spoznaja o
njegovim osobinama i vrijednostima. Ima konzultativni status pri Vijeću Europe i aktivne radne grupe
za ruralnu arhitekturu i krajobraz.
Sudionik skupa, s izlaganjem o austrijskom modelu zaštite krajolika,
iz austrijske mreže ECOVASTA bio
je dr. Arthur Spiegler.
Dobro poznajete prilike u Hrvatskoj, koja je poveznica, a koje su
razlike između odnosa prema krajoliku u vašoj zemlji i Hrvatskoj?
Često dolazim u Hrvatsku, a prvi
put sam došao kao 16-godišnjak,
iz Beča do Zagreba biciklom. To je
zaista najbolji način da upoznate
krajeve kroz koje putujete. Ima
mnogo zajedničkog među nama,
mislim na područje Zagorja. Jedno
vremensko razdoblje u povijesti
dijelili smo istu državu. Ljudi su radišni, klimatski smo podjednaki, a i
krajolik, osim našeg alpskog dijela,
sličan je vašem. Godinama, otkako
dolazim, u Hrvatskoj su se dogodile
znatne promjene. Kao posljedica višestoljetnog uzajamnog djelovanja
čovjeka i prirode mijenja se i krajolik. Osim što su važni za održavanje
prirodnih bogatstava i obnovljivih
izvora, živi ruralni krajolici ujedno
U zemljama EU poklanja se posebna pažnja
problemima zaštite i oèuvanja resursa krajolika.
Zaštita i gospodarenje resursima krajolika
provode se na razlièite naèine: da napredak
nije mjerljiv samo u kilometrima asfaltiranih
cesta veæ i postotku podruèja oèuvane prirode
i prepoznatljivosti znaèajki krajolika, potvrðeno
je na Meðunarodnoj radionici na temu krajolika
u Tuheljskim Toplicama.
su i izvorišta europskog kulturnog
naslijeđa, kao, povijesna obilježja,
tradicijske građevine, lokalni proizvodi, tradicija i proizvodi. Zajednička baština europskog krajolika
pomaže razvijati osjećaj europskog,
nacionalnog i lokalnog identiteta.
- I Austrija i Hrvatska potpisnice
su brojnih međunarodnih konvencija o zaštiti okoliša, a očigledno
se iste tumače i provode različito;
primjer Montrealske konvencije
o zaštiti ozonskog omotača: Austrijsko zakonodavstvo prilagodilo je propise i kaznene mjere
dogovorenim. Primjerice, kod vas
već i pokušaj spaljivanja otpada
na okućnici stoji najmanje 1000
eura, a spaljivanje sijena na livadama nemoguće je i zamisliti.
Zločin prema prirodi tretira se kao
kazneno djelo.
Istina, uredbe Zakona o zaštiti okoliša u Austriji se poštuju, usklađuju
s međunarodnim konvencijama
i provode u praksi. Ulaskom u EU
vidim pozitivni pomak na tom
području i kod vas. Vi imate bogatstvo povijesnih i prirodnih vrijednosti koje treba prepoznati kao
javno dobro velikog značaja i snažni pokretač uspješnog ruralnog razvoja, na koje se oslanjaju obnova,
rast i gospodarski razvoj. Važna je
edukacija i osviještenost. Ljudi trebaju spoznati te neprocjenjive vrijednosti svog okruženja, svog kraja
– onda ga i vole. Onda nisu toliko
važni zakoni i kazne; voljeti svoj
kraj, to je najbolji način zaštite.
Dio baštine koji nije vidljiv kao povijesna
graðevina, spomenik, umjetnièko djelo, prirodna
znamenitost…, a važan za oèuvanje identiteta,
nematerijalna je baština, ujedno i najugroženija
kategorija baštine. Spada tu kraj i kaj, vještine
starih majstora, legende i prièe, jela, pjesme i
plesovi, narodne nošnje…
GLAS ZAGORJA
61
EKO-LISTEK
01. SIJEÈNJA 2011.
Prve postavljene solarne ćelije uz subvenciju KZŽ
Ekološkim projektima do
Krapinsko-zagorska županija, prihvaæajuæi meðunarodno prihvaæen model oèuvanja okoliša kao
bitne sastavnice buduæeg razvoja, zapoèela je tijekom 2010. više ekološki važnih meðunarodnih i
domaæih projekata. Osnivanjem Javne ustanove za upravljanje zaštiæenim prirodnim vrijednostima
na podruèju Krapinsko-zagorske županije i Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne
Hrvatske (REGEA) stvoreni su institucionalni preduvjeti da se strateško opredjeljenje županije,
koje poèiva na oèuvanju okoliša i energetskoj uèinkovitosti kao bitnih faktora njenog buduæeg
razvoja, provodi kroz niz projekata.
62
GLAS ZAGORJA
EKO-LISTEK
01. SIJEÈNJA 2011.
Tijekom 2010. Javna ustanova za
upravljanje zaštićenim prirodnim
vrijednostima na području Krapinsko-zagorske županije započela je
s provedbom ili je provela nekoliko
interesantnih i važnih projekata.
U tijeku je završna faza pripreme
Projekta ulaganja u zaštitu prirode u
RH (Croatia Nature Protection Investment Project – CNPIP) financiranog
od strane Svjetske banke, s ciljem
pomoći pri uspostavi i provedbi ekološke mreže Europske unije NATURA 2000, te jačanja kapaciteta svih
struktura zaštite prirode na lokalnoj
i nacionalnoj razini, u smislu obrazovanja i usavršavanja, financijske
i stručne pomoći pri izradi planova
upravljanja zaštićenih područja i područja Ekološke mreže.
Ustanova se za navedena sredstva
kandidirala projektom izgradnje
Edukativno-promidžbenog centra
u Radoboju, koji je pozitivno ocijenjen od strane Svjetske banke. Prvi
takve vrste u našoj županiji, centar bi služio kao centralno mjesto
za promociju prirodnih vrijednosti
te područja Nacionalne ekološke
mreže i budućih NATURA 2000 po-
a prema dostupnim podacima njegova provedba trebala bi započeti u
proljeće 2011.
U sklopu projekta izrade planova
upravljanja područjima ekološke
mreže i potencijalnim područjima
NATURA 2000, kojima upravljaju
županijske javne ustanove, a koji
se financirao iz IPA 2009 programa,
Ustanova je dostavila Ministarstvu
kulture prijedlog područja za koja
je potrebno izraditi planove upravljanja.
Od tri predložena područja, Rijeka
Sutla zadovoljila je sve kriterije te
je uz još samo pet područja na teritoriju čitave RH izabrana za izradu
plana upravljanja koji će se provoditi tijekom 2011. Plan upravljanja
odnosi se za razdoblje od 10 godina i njime se određuju razvojne
smjernice, načini izvođenja zaštite,
korištenja i upravljanja zaštićenim
područjima, te smjernice za zaštitu i očuvanje prirodnih vrijednosti
zaštićenih područja uz uvažavanje
potreba lokalnog stanovništva.
Iz tog razloga već je krajem 2010. s
ciljem prikupljanja što kvalitetnijih
podataka o stanju flore i faune rije-
što kvalitetnijeg i efikasnijeg već
prije navedenog plana upravljanja
za rijeku Sutlu. Ustanova je sredinom 2010., zajedno s hrvatskim i
slovenskim partnerima, pripremila i prijavila projekt „Revitalizacija
porječja rijeke Sutle”, Na natječaj
za sufinanciranje iz IPA sredstava
u sklopu programa prekogranične
suradnje Slovenija - Hrvatska 2007.2013. Cilj projekta je revitalizacija
toka rijeke Sutle u smislu detaljne
inventarizacije flore i faune te provođenja aktivnosti na poboljšanju
kvalitete vode kao i promidžba cijelog područja toka rijeke Sutle.
Predviđeno trajanje projekta je tri
godine, a u slučaju njegovog odobravanja tijekom 2011. ustanova će
započeti s provođenjem prvih projektnih aktivnosti.
U skladu sa zakonskom obvezom
praćenja stanja prirode na području
ekološke mreže Ustanova je provela
niz projekata inventarizacije i monitoringa vrijednih i ugroženih biljnih
svojti, te staništa. Tako se već dvije
godine provodi inventarizacija i praćenje stanja vrijedne i ugrožene flore
na području Ivanščice, s naglaskom
vog razvoja, u Krapinsko-zagorskoj
županiji putem REGEA-e provode se
i projekti održivog korištenja energije.
Uslijed rastućih cijena fosilnih goriva te jačanja svijesti o potrebi očuvanja okoliša interes za korištenjem
Sunčeve energije u pripremi tople
vode ponovno raste. Budući da
nema poticaja ovakvog tipa na nacionalnoj razini, a kako bi na što bolji
način potaknuli građane na upotrebu Sunčeve energije, Krapinskozagorska županija u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost odlučila je pokrenuti
projekt „I ja mogu imati solarne
kolektore!” i sufinancirati ugradnju
solarnih kolektora u iznosu od 40%
odnosno do maksimalnog iznosa od
12.000 kn po kućanstvu dok su ostatak iznosa pokrili sami korisnici.
Tijekom 2009. kroz ovaj projekt
ugrađena su 23 solarna kolektora
dok se u 2010. očekuje ugradnja
9 solarnih kolektora i 3 toplinske
pumpe. Značajno je napomenuti da
je to prvi uspješan primjer poticanja
korištenja obnovljivih izvora energije kod fizičkih osoba u Hrvatskoj
dručja Krapinsko-zagorske županije.
Osim toga služit će i kao mjesto za
rad edukativnih radionica, predavanja, izložaba te centralno mjesto za
edukaciju, kako lokalnih zajednica,
tako i ostalih sudionika koji koriste ili
upravljaju prirodnim dobrima unutar zaštićenih područja. Centar će se
nalaziti u neposrednoj blizini budućeg Zavičajnog muzeja u Radoboju,
ke Sutle, s naglaskom na stanje kvalifikacijskih vrsta za ekološku mrežu,
a u suradnji s Javnom ustanovom za
zaštitu prirode Zagrebačke županije, Ustanova provela projekt Studija
inventarizacija i utvrđivanje stanja
biološke raznolikosti rijeke Sutle,
sufinanciran od strane Ministarstva
kulture. Projektom su dobiveni podaci koji će biti iskorišteni za izradu
na modru sasu, vrstu kvalifikacijsku
za područje Ekološke mreže.
Podaci dobiveni ovim istraživanjima
služit će za kreiranje adekvatnih i
učinkovitih mjera zaštite za očuvanje, kako ovih vrijednih vrsta, tako i
njihovih staništa.
Osim aktivnosti na zaštiti izvornih
prirodnih vrijednosti naše županije,
a s ciljem praćenja smjernica održi-
uopće, a na primjeru ovog projekta
može se jasno pokazati prava vrijednost obnovljivih izvora energije kao
razvojne i anti-recesijske aktivnosti.
Rezultati proizašli iz projekta bili su
poticaj i drugim županijama da provode svoje projekte. Tako se projekt
provodi i u Karlovačkoj, Zagrebačkoj,
Primorsko-goranskoj i Zadarskoj županiji te općini Konavle.
čistog i zdravog okoliša
GLAS ZAGORJA
63
EKO-LISTEK
01. SIJEÈNJA 2011.
Dan kruha - Dani zahvalnosti za plodove zemlje
Kak su prali
naši stari...
Kako se pralo?
Ovu temu smo odabrali zato jer smo
Međunarodna eko škola i brinemo
za zaštitu vodenih eko-sustava, za
zdravlje ljudi, a želimo sačuvati sjećanje na naše stare običaje i poslove
kojih danas nema, objasnila je Ivana Kuzman, članica eko-etno grupe
koja je prikupila podatke za prikaz,
zajedno s ostalim članovima grupe: Natalijom Kuljak, Valentinom
Kolenda, Monikom Plušćec, te Karlom Mikulčićem i Karlom Kožićem.
Priče su prikupili od svojih baka, a u
osmišljanju prikaza pripomogla je i
voditeljica Višnja Benčić, koja osim
što predaje kemiju i biologiju, ne
štedi svoje slobodno vrijeme kad je
u pitanju rad s djecom.
Bio je to težak posao, a trajao je i
po nekoliko dana. Prvog dana rublje se natrpalo u drveni škafec –
parnjak i sa svih strana posipalo
drvenim pepelom, zalilo vrućom
vodom, prekrilo debelom domaćom plahtom i ostavilo da u lugu
stoji preko noći.
Drugi dan rublje se iz parnjaka vadilo i rifljalo na
drvenoj rifljači
s domaćim sapunom. Prljavija
mjesta i nekoliko
puta. Zrifljano,
stavilo se u drveno korito i obično
na glavi, nosilo na
potok. Da bi se
lakše podnosila
težina i uhvatila
bolja ravnoteža,
između glave i
korita stavljao se
svitek, podmetač, nalik platnenom
vjenčiću. Na posebno odabranom
mjestu uz potok, pristupačnom,
uz dovoljno duboku i tekuću vodu,
žene su rublje ispirale i mlatile o
drveno korito. U ljetnim mjesecima je to bilo znatno lakše, zimi
mukotrpno i teško. Isprano rublje
složile bi u korito i nosile doma,
gdje se sušilo na plotu, grmlju ili
cvrkutići * zvjezdice * djetlići * iskrice * cvrkutići * zvjezdice * djetlići * iskrice
POZIV
Dragi naši prirodnjaci!
Pozdravljamo vas iz malog
mjesta Sekirišća u blizini Svetog Križa Začretja, iz naše Područne škole.
Vjerujte nam, baš smo sretni
što nam je škola smještena
uz ove lijepe zagorske brežuljke: okružuju nas voćnjaci
i oranice, miris šume, voća i
cvrkut ptica. Uvijek se trudimo
što više uljepšati naš okoliš i
zato puno vremena provodimo učeći u prirodi. Naravno,
nismo zaboravili ni nastavu u
učionici, ali istina je da se uvijek bolje osjećamo dok učimo
i radimo izvan škole. Svojim
radom na očuvanju prirode i
običaja našeg kraja, puno smo
naučili, pomogli jedni drugima
i ovoj lijepoj prirodi u želji da
takva još dugo ostane.
Pozivamo vas da posjetite
naše malo selo, da imamo
priliku pokazati vam nešto od
onog što smo radili.
64
Pomažemo pticama!
OTKRIVAMO
Tajni recept bazginog
soka
U voćnjaku blizu škole i na Izletničkoj stazi postavili
smo kućice za ptice koje smo dobili od Ekološkog
društva iz Oroslavja. Tu često pticama ostavljamo
hranu. U akciju se uključila i Udruga za očuvanje
Otkrivamo tajnu našeg soka:
50 cvjetova bazge
3 kg šećera
3 litre vode
5 dag acitrona
Vodu i šećer prokuhati, ohladiti i preliti cvjetove.
Ostaviti da stoji 24 sata. Procijediti i dodati acitron:
preostaje uživanje u ispijanju osvježavajućeg napitka!
starina običaja i priča našeg sela Coprnjaki i coprnice, a predsjednik udruge Petar Vukić i neki odrasli članovi pomoći će nam podići stup s mjestom
za gnijezdo: čekat ćemo rode da se tu nastane, jer
ih ima nekoliko u blizini. Pod strehama nekih kuća
žive lastavice i piljci, a teta Dunja ih je slikala. Ptica
nažalost ima sve manje, pa je zadnji čas da im barem nekako pomognemo. Ako će one biti sretnije,
bit ćemo i mi!
Učenici i učenice 1. do 4.
razreda PŠ Sekirišće i učiteljice
Sandra i Jasnica
Jednog proljetnog dana u šetnji Coprnjastom stezom
opio nas je miris. Odlučili smo istražiti što je to i uočili cvijet bazge. Izgledao je prekrasno, još ljepše mirisao. Saznali smo da možemo napraviti sok. Krenuli
smo na posao. Podijelili se u skupine i tražili velike
cvjetove. Svaka skupina je trebala ubrati barem 50
cvjetova. Dok smo mi brali cvjetove, teta Maca je
skuhala vodu i šećer, jer nam je trebala hladna, ali
prokuhana otopina.
U školi smo cvjetove prebrojali, prelili vodom i ostavili da stoji 24 sata. Već sutradan, nakon igre, pili smo
sok koji smo sami izradili. Do kraja školske godine
smo popili i ostatak, tj. ono što nismo poklonili. A poklanjali smo s ponosom!
GLAS ZAGORJA
EKO-LISTEK
01. SIJEÈNJA 2011.
Lobor 2010.: Prikaz Eko-etno grupe OŠ Konjščina
Na ovogodišnjoj županijskoj smotri uz Dan
kruha u Loboru, posebna nagrada pripala je
Eko-etno grupi OŠ Konjšèina za prikaz Kak su
prali naši stari: oni æe prvog vikenda u listopadu
2011. svoj rad moæi prezentirati posjetiteljima
Etno sela Kumrovec.
štriku, razapetom između voćaka.
Iako oprano sapunom neugodna
mirisa, ovakvo rublje mirisalo bi
cijelim dvorištem. Da bi bilo što
svježije i bjelje stavljalo se nekad
i plavilo, a ako je trebalo štirkati,
napravila se štirka od kuhanoga
brašna.
Osušeno je trebalo peglati. Peglu
(glačalo) imala je u selu samo šnajderica, a ne i većina domaćinstava.
U tu svrhu poslužio je valjak na
koji se namotalo rublje, na valjak
se stavilo drveno korito, unutra
posjelo, obično najmlađe dijete u
kući i pomicalo naprijed-natrag.
Kako se radio sapun:
4 kg masnoće, one koja se odbacuje kod svinjokolje
(od glave, kosti, kožice, crijeva, surle…)
1 kg lagoštajna (natrijeva lužina)
10 l vode
- to se miješa dok ne prokuha i stopi se, zgusne, ostavi preko noći
hladiti; može se staviti u kalupe ili tepsiju, rezati kuhinjskim nožem ili
čeličnom sajlom na pravilne komade; sapun je zbog natrijeve lužine
bio efikasan, no, malo neugodnog mirisa; sušenje sapuna trajalo je
3-6 tjedana, na suhom i tamnom mjestu, koristio se samo za pranje
rublja, a ne i u higijenske svrhe, jer je zbog sastojka natrijeve lužine
bio štetan za kožu.
Posteljina se slagala i spremala u
škrinje i ormare,
odjeća odvajala:
radna, svakodnevna od svetečne,
a često bi, mirisa
radi, stavljali zrele
dunje u i na ormare.
Na još mokroj
tkanini za izradu
suknji upeglavale
su se falde: tkanina bi se posložila
u jednake nabore – falde, opteretila koritom
s kamenjem i
ostavljala preko noći. Tako
plisirane tkanine služile su
za izradu nošnji za svečane
prigode, odlaske nedjeljom u crkvu, s
time da se izbjegne često pranje,
jer poslije svakog pranja falde su
se morale nanovo zapeglavati!
U usporedbi s narodnim nošnjama
drugih hrvatskih krajeva i pokrajina, zagorske, pa i one svečane,
s bogatijim vezom, obično koncem
crvene boje, jednostavne su i skromne. Odraz je to načina života i ljudi
našeg podneblja. No, čiste i mirisne
u svakom slučaju!
cvrkutići * zvjezdice * djetlići * iskrice * cvrkutići * zvjezdice * djetlići * iskrice
Vjeverica
Vjeverica ima meku i nježnu dlaku.
Ima i velik čupav rep. Voli jesti žireve, lješnjake i orahe. Voli spremati
hranu za zimu. Vjeverica kad zakopa
lješnjak nakon nekog vremena zaboravi gdje ga je zakopala. Ima jako
slab vid, ali lješnjak nanjuši. Brza je i
teško ju je uloviti i jako se boji ljudi.
Voli spavati u šupljem drvetu. Spava
zimski san do prvog dana proljeća.
Ivana Vukić, 2. razred, PŠ Sekirišće
Čuvajte šumu i vodu našu
mi djeca molimo vas ako volimo prirodu našu
ona će voljeti nas.
Silvio, Marija,
Nikolina, Davor,
3. razred PŠ Sekirišće
Poruka bajki je da ništa nije nemoguće, da postoje samo ljudi koji su prerano
odustali, zato su tu djeca da svojim srcem spase svijet
GLAS ZAGORJA
65
EKO-LISTEK
01. SIJEÈNJA 2011.
ve torbe
o
r
a
t
š
o
p
iz
Tragom kartoline iz Dubrovnika:
Mali Dubrovčani zaslužni
za zagorski turistički brand
Zahvaljujuæi malim Dubrovèanima, Eko-Ombliæima i njihovoj želji da u svom eko-parku u
Mokošici zasade baš potomka Gupèeve lipe,
djeca Gupèeve lipe rastu širom Hrvatske! Hvala
Ombliæima!
Stablo lipe utkano je u mnoge bajke, priče, pa i u povijest i od prastarih je vremena važilo kao drvo
naklonjeno čovjeku. Od davnina
lipa je slovila kao drvo sudbine i
po običaju je kod slavenskih naroda sađena na dan rođenja djeteta
kao stablo koje pod krov kućedomaćina donosi sreću. Smatrali
su je ljubimicom bogova, svetim
stablom, pa su pod krov stavljali
lipove grane da kuću štite od groma. Uvriježeno je vjerovanje da
sječa lipe donosi nesreću u kuću,
a ako je stablo već trebalo srušiti,
prethodno je u dvorištu posađeno
novo. Taj se običaj u nekim krajevima zadržao do danas.
Ni oko jednog drugog stabla nije
ovijeno toliko legendi i mitova,
ispričano toliko priča, pridano mu
toliko značenja kao lipi. Mnoga mjesta u Hrvatskoj po lipi su dobila ime,
ali, naširoko i nadaleko, najpoznatija od svih je Gupčeva lipa. Davne
1573., šačica puntara suprotstavila
se nepravdi, krenuvši ispod krošnje
lipe. Stoga je ona i danas utkana u
identitet slobodoljubivog zagorskog
čovjeka, ponosnog na tradiciju, a
osjetljivog na nepravdu.
Ekološki život naših
predaka
Nekad, i ne tako davno, naši su
stari živjeli ekološki, a da za tu riječ
cvrkutići * zvjezdice * djetlići * iskrice * cvrkutići * zvjezdice * djetlići * iskrice
Prestali smo
brati visibabe
U rano proljeće procvatu visibabe. Često
smo brali to nježno cvijeće i donosili ga u
naše kuće. Ubrzo bi uvenule. Ljepota mekih, snježno bijelih latica nestala bi, možda
iz prkosa.
U Dubrovniku, u veljači, za proslave Sv. Vlaha, otkinuli smo rascvjetane grančice stabala mimoze. Plahe, žute, mekane loptice,
usahnule bi za samo nekoliko sati.
Livadu, još pokrivenu snijegom, obojili su
maleni, nježno ljubičasti cvjetovi šafrana.
Ubrali smo ih puna naručja, za svaku djevojku u ulici – po jedan buket! Sva ta ljepota je uvenula, rasula se, sasušila… Nešto
veličanstveno, pretvorilo se u ništa.
Tko je jednom šetao uz obalu Limskog
kanala u ožujku, cijeloga se života sjeća
prizora s mnoštvom divljih anemona na
zelenom sagu. Nismo ih brali, bilo nam ih
je nekako žao.
Sada smo odrasli. Više ne beremo cvijeće, već uživamo s njim i u njemu. Visibaba, kukurijek, šafrani, mimoze, anemone,
zvončići, ciklame – nisu naši. Oni su poput
nas, dio prirode: zamisli da cvijeće dođe i
ubere nas! (G. T.)
66
Ima li života na drugim planetima? Ili se i
tamo samo radi, jede i spava?
Moje čarobno selo
Ja živim u Sekirišću. To je malo selo, ali mojem
srcu drago. Ujutro, kad se probudim, čujem ptičice
kako pjevaju. Sunce mi obasja lice i tako vesela krenem u školu. Ima malo đaka, ali smo dobra djeca
i pravi prijatelji. Poslije škole skačemo po zelenim
brežuljcima. Beremo jagode i trešnje pa ih zajedno
jedemo. Dječaci u šumi beru gljive. Djevojčice beru
cvijeće za svoje mame. Kad se spusti noć odlazimo
iz prirode u svoje krevete. Mjesec i zvijezde sjaje
iznad našeg malog sela. Dok mi sanjamo lijepe snove naši roditelji nas čuvaju. Jedva čekamo jutro i
novi susret sa svim ljepotama našega sela.
Lorena Vukić, 3, razred PŠ Sekirišće
Velike misli
malih ljudi
…rekli su o svom okolišu:
– Vjetar je veliki zrak koji njiše grane.
(Matija)
– Važno je čuvati šume. Ljudi koji čuvaju šume su šumobrani. (Petra)
– Dinosauri su umrli od gladi i od
velikog smrada. To bi mogli i mi.
(Ana)
– Čisti zrak je kad teta Snježana veli
da idemo van da si udahnemo
malo friškoga zraka. (Goran)
– Cvijeće pije vodu kroz rupu na dnu
tegla. …sssss…, ali to ne možeš čuti.
(Lucija)
– Čisti okoliš je kad ne kakaš iza grma
u bakinom dvorištu. (Tomo)
– Jako je zanimljivo ići u zološki vrt!
Tamo možeš vidjeti životinje koje
ne postoje. (Dominik)
…ovjekovječeno zahvaljujući susretljivosti teta Dječjeg vrtića Cvrkutić,
njihovoj nemjerljivoj ljubavi i strpljivosti u odgoju budućih velikih Oroslavčana.
GLAS ZAGORJA
EKO-LISTEK
01. SIJEÈNJA 2011.
Rođenje djece Gupčeve
lipe
Tragom molbe članova Ekološke
udruge Eko-Ombla iz Dubrovnika,
još 2001., mali Oroslavčani su prilikom jednog od posjeta Gupčevoj
lipi skupili sjemenke i reznice s nižih grana. Pod brižnim okom biologinje i doktora za voćke, agronoma
Adolfa Ormuža, pokus je uspio. Već
sljedećeg proljeća, rubove jogurt
čašica prerasle su nježni izbojci
mladih lipa, dok su reznice u zemlji
nosile bujne pupove. Rođena su
nisu ni znali. Živjeli su s ciklusima
prirode poštujući njezina pravila.
Ne poznavajući čudesni proces
fotosinteze, ni statistički podatak
da krošnja odraslog stabla izdahne
250 m3 kisika godišnje - znali su da
biljke utječu na klimu određene
sredine, smanjujući pregrijanost
Svojim oblim, razgranatim krošnjama, ljeti
intenzivno zelenim, jeseni zlatno obojenim, lipe
su sastavni dio zagorskog krajolika. Naši su to
stari znali, a mi smo to negdje putem zaboravili i
dopustili vjetrovima globalizacije i pomodarstva
da se u naše parkove i okuænice uvuku japanske
trešnje, èempresi, korejske jele… Na raèun tih
lijepih, ali i osjetljivih stranaca, zapostavljeni su
domaæi - lipa, drijenak, murva, oskoruša…
zemlje i zraka u toplim ljetima,
štiteći od hladnih vjetrova zimi.
Vjekovna tradicija i neposredni
kontakt s prirodom odrazio se u
izgledu dvorišta, naselja i krajolika
u kojem su se sva živa bića osjećala ugodno. Svojim oblim, razgranatim krošnjama, ljeti intenzivno
zelenim, jeseni zlatno obojenim,
lipe su sastavni dio zagorskog krajolika. Naši su to stari znali, a mi
smo to negdje putem zaboravili i
dopustili vjetrovima globalizacije i
pomodarstva da se u naše parkove
i okućnice uvuku japanske trešnje,
čempresi, korejske jele… Na račun
tih lijepih, ali i osjetljivih stranaca,
zapostavljeni su domaći - lipa, drijenak, murva, oskoruša…
prva djeca Gupčeve lipe. UNEPovu globalnu kampanju Milijardom
stabala protiv klimatskih promje-
Lipa
na u Hrvatskoj je otvorila upravo
sadnica Gupčeve lipe iz oroslavskog uzgoja, povodom sastanka
okolišnih novinara u Karlovcu.
Akciju pošumljavanja okoliša oko
nove zagorske bolnice, u organizaciji Saveza ekoloških udruga KZŽ,
započela je kći Gupčeve lipe.
Zahvaljujući malim Dubrovčanima,
Eko-Omblićima i njihovoj želji da u
svom eko-parku u Mokošici zasade
baš potomka Gupčeve lipe, djeca
Gupčeve lipe rastu širom Hrvatske! Hvala Omblićima!
tom. Strah i rane možeš liječiti sam,
barem do nekog vremena – veli mi
lipa.
Razabrah poruku. I lipa mi posta još
ljepšom, kako u lipanjskome cvatu,
tako i zimi, poput nevjeste ovjenčane injem. Udahnuh još jednom
njezin rascvat i vidjeh mjesec ponad Strugače. Naslutih: Božji je to
dlan, i sjetih se duhovnikovih riječi:
Dopustiš li životu da ti priđe, prići
će ti i Bog.
(ulomak iz knjige Dragutina Bosnara Dopustiš li životu da ti priđe…)
Pred farofom cvate lipa. Jedne me
večeri dozva: - Otvori prozor i vidi
prizor! Ne otvorih tek prozor nego
izađoh pod vedru lipanjsku noć i
stadoh sav u njezine mirise. Zamislih kolač i poželjeh medenu slast. A
ona mi reče: - Otvori oči!
Vidjeh mjesec kako se naginje preko Strugače i žutilom obasiplje lipu.
Sjetih se njezinih prvih nježnih pupova. Tada se pobojah mraza. Opazih imelu na pojedinim granama i
pomislih: valjalo bi je odstraniti ili
bolesne grane otpiliti. Srećom, ne
učinih to. Lipa je svoju bolest ovila
zelenilom i zaliječila raskošnim cva-
Uspjeh nije ključ za sreću. Sreća je
ključ za uspjeh. Ako volite ono što
radite, bit ćete uspješni.
Albert Schweitzer
GLAS ZAGORJA
67
EKO-LISTEK
01. SIJEÈNJA 2011.
sti
zanimljivo
Tisuće stabala
jednog Stubičanca
Malo se tko može pohvaliti tolikim
brojem posađenih stabala: Franjo
Sinković iz Donje Stubice posadio
ih je više tisuća: većinom oraha
i ariša, uz to i voćaka svih vrsta,
lješnjaka, ukrasnih grmova, živice
i cvijeća…
Odnedavno u mirovini, Francek,
kako ga zovu njegovi sugrađani,
svakodnevno odlazi na svoju domovinu, obiteljsko imanje u Gusakovcu, gdje je obnovio staru hižu
sa svim pripadajućim sadržajima.
Gusakovec, idilično je malo selo
na vrhu brijega ponad ceste Stubica - Marija Bistrica. Iz rijetkih se tu
dimnjaka još vidi dim, napuštena
su ognjišta, stari su pomrli, mladi
otišli za poslom. Većinu starih drvenih kuća, praznih staja i zidanica
zarasta šikara i bršljan, u ponekoj
suši kola koja već odavno nitko nije
upregnuo, zahrđali plug i brane.
Vinogradi zapleteni, neprepoznatljivih redova, voćnjaci zarasli, obrašteni pavitinom i bršljanom.
Francek si je dao u zadatak da obnovi i spasi što može. Uz dvije ruke
i pomoć alata u njima, sadi, radi,
obnavlja, popravlja… Rezultati su
vidljivi: kućica ko´ iz priče o Ivici i
Marici, pred njom njegovani travnjak, održavane voćke, nedaleko
još jedan voćnjak, malo dalje, parcela s orasima, arišima, stotinu,
tisuću stabala.
Nikom se danas ništa ne isplati raditi, što nije istina. Zemlja uvijek
vraća uloženo. Na žalost, u Zagorju
ima mnogo zapuštene i neobrađene zemlje. Da se posade samo orasi
– donose rod, a vrijedno je i drvo.
Ariši brzo rastu, drvo je prvoklasna
građa, a ni ariše, ni orahe ne treba
orezivati, špricati ni tretirati kemikalijama. Sadnice oraha i lješnjaka Francek uzgaja sam. Ništa mu
nije teško, iako godine broji sa 7…,
zdrav je i vitalan, raduje se svakom
novom radnom danu na svojem
gruntu, sadi i presađuje nova stabla: - Ako plodove nebum užival ja,
bude neko drugi, priča nesebični
Stubičanec. Raduje ga kad mu u
posjet dođu djeca, osnovnoškolci iz Donje Stubice. Ostavili su u
jednoj bilježnici zapisane utiske o
boravku iz škole u prirodi gdje su
sjedeći na panjevima, crtali, drobili
orahe i jeli finu orehnjaču koju im
je pripremila supruga Mirica.
Djeca su otišla ispunjenog srca,
vesela, sa željom da se jednom
vrate na ovaj idilični brijeg, k staroj
Francekovoj hiži. - I ko´ veli da se
ne isplati?
Eko škola Konjščina u
irskom projektu
Osnovna škola Konjščina ima status Međunarodne eko-škole. Prema rezultatima i kontinuiranom
sudjelovanju konjščinski mališani
su proglašeni najboljima u EU, a
na 4. su mjestu u svijetu. Znanja iz
ekologije skupljaju u eko grupama
za niže i više razrede. Ove godine
aktivno su sudjelovali u Projektu
Šafran irske zaklade za obrazovanje o Holokaustu. Zaklada upoznaje mlade ljude, uglavnom od 11
do 18 godina, s temom Holokausta, diskriminacije i netolerancije,
podiže svijest o opasnostima predrasuda. Zaštitni znak je šafran,
proljetnica žute boje koja bojom
i šest latica podsjeća na Davidovu
zvijezdu, a cvate već uz Svjetski
dan sjećanja na žrtve Holokausta,
27. siječnja. Davidovom zvijezdom bili su za vrijeme 2. svjetskog
rata označeni pripadnici židovskih
obitelji, a kao žrtve diskriminacije
stradalo je milijun i pol židovske i
djece ne-arijevskih nacionalnosti.
Irska zaklada snabdijeva škole i
sudionike u projektu lukovicama,
a zadatak je sudionika da ih posade, njeguju, razmnožavaju i dijele
dalje prijateljima – uz priču o svrsi
projekta: uvažavanje različitosti,
tolerancije i mira među ljudima i
narodima. Tako posredstvom zaklade djeca sklapaju prijateljstva
u zemlji i širom svijeta, razmjenjuju pisma, cvijeće, iskustva i misli,
68
GLAS ZAGORJA
stvarajući temelj boljeg i tolerantnijeg svijeta.
EKO-LISTEK
01. SIJEÈNJA 2011.
Upravljanje zaštićenim
područjima prirode
Mnoge zemlje širom svijeta uvrštavaju očuvanje prirode među svoje
političke prioritete, uviđajući da je
priroda iznimno važno sredstvo za
društveni i ekonomski razvoj regija i država u cjelini. Rezultat je to
shvaćanja da su zaštićena područja
ključni instrument za očuvanje kritičnih ekoloških sustava i biološke
raznolikosti, ali uvažavanja njihovih mogućnosti da uvelike pridonose ekonomskom razvitku. Zbog
toga na izdvajanje određenih dijelova krajobraza za potrebe zaštite
prirode i na kvalitetno upravljanje
tim područjima danas treba gledati kao na važnu zadaću država i
međunarodne zajednice.
U tom kontekstu aktualna krilatica
mnogih političara, poduzetnika i
ekologa u Hrvatskoj, Prostor-najvredniji hrvatski razvojni resurs,
postavlja ključni zahtjev za odlučno angažiranje u zaštiti prirode, a
posebno u pogledu društvenog
i ekološkog pozicioniranja naših
najvrednijih prostora – zaštićenih
područja prirode.
Danas su za upravljanje zaštićenim
područjima potrebne specijaliziranije i šire vještine nego što je to
bilo u prošlosti, a u budućnosti će
biti još zahtjevnije…
(Autor: dr. sc. Ivan Martinić)
Imati pri ruci temeljni udžbenik,
praktični priručnik i vodič – bili su
glavni autorovi motivi za pripremu i objavljivanje knjige. Izborom
pročitali s
mo za vas
tema knjiga je prije svega namijenjena studentima na Šumarskom
fakultetu, a može biti korisna i
znatno širem krugu korisnika –
studentima drugih fakulteta, nastavnicima i učenicima, aktivistima
ekoloških udruga, strukovnih društava i svima kojima je na bilo koji
način važna zaštita prirode. Iako
stručna, knjiga je čitka, pisana svakodnevnim jezikom, razumljivom
i laicima, opremljena kvalitetnim
fotografijama.
Crtica o autoru:
Dr. sc. Ivan Martinić redoviti je
profesor na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, voditelj je kolegija
Upravljanje i nadzor u zaštićenim
područjima, Priprema i vođenje
ekoloških projekata; autor je prvog registriranog programa za
ekološku edukaciju u Hrvatskoj
– Mladi čuvari prirode, koji se od
2007. uspješno provodi u nekoliko zaštićenih područja. Od 2000.
do 2004. bio je pomoćnik ministra zaštite okoliša i prostornog
uređenja RH i ravnatelj Uprave za
zaštitu prirode. Autor je brojnih
GLAS ZAGORJA
znanstvenih i stručnih radova,
stručnih publikacija, brošura i
knjiga. Datum rođenja poklapa se
s njegovim životnim opredjeljenjem - zaštitom okoliša, Danom
planeta, 22. 4., a mjesto življenja
- Bedekovčina, u srcu Hrvatskog
zagorja, njegov je izbor.
69
EKO-LISTEK
01. SIJEÈNJA 2011.
Imagine there´s no haven
It´s easy if you try,
No hell below us,
Above us only sky.
Imagine all the people
Living for today
Zamisli, nema neba!
Lako je, probaj to!
Ispod nas nema pakla,
nad nama samo svod.
Zamisli da svi ljudi
žive za ovaj dan
Imagine there´s no countries,
It isn´t hard to do.
Nothing to kill or die for
And no religion too.
Imagine all the people
Living life in peace
Zamisli, nema zemalja!
Nije ni teško, zar ne?
Ne ubijaš i ne gineš
ni zbog religije.
Zamisli da sve ljude
kroz život vodi mir
Imagine no possessions,
I wonder if you can.
No need for greed or hunger
A brotherhood of man
Imagine all the people
Sharing all the world
Zamisli, bez svojine!
Možeš li uopće?
Bez pohlepe i gladi,
u bratstvu, čovječe!
Zamisli da svi ljudi
dijele čitav svijet
You may say I´m a dreamer,
But I´m not the only one.
I hope some day you´ll join us
And the world will be as one
Hajde, reci mi da sanjam!
Ali ne sanjam samo ja,
nadam se da ćeš nam prići
da svijet bude kao jedan
John Lennon
uglec
trnulicin v
Pozdrav iz Scheveningena
Grupica predstavnika “zagorske
manjine” našla se u dane pred
Oluju u samom središtu ciklone:
Scheveningenu, gore na sjeveru
EU, gdje hladni vjetrovi sa Zemljine
sjeverne kape nemirnoj pučini dodaju sivilo boje leda i pored sunčanih 24 °C na beskrajnoj pješčanoj
plaži nema hrabrih koji bi smočili
nogu. Blizina oluje na obzoru, blizina Oluje u domovini i živi, topli
zemljaci uhvaćeni zidinama pravde
u susjedstvu. Ovdje je samo sloboda misli najveća vrijednost koju
um može ostvariti. Tkogod ima
privilegij slobodne misli podsjetit
će se na ovom mjestu da nikad
u znanoj povijesti nije postojala
istina koja bi bila nedvojbena, već
vjerojatnije - prerađivana kako je
odgovarala željama i shvaćanjima
moćnika. Uzrečica da povijest pišu
pobjednici prerađena je u univerzalnu uputu: tako, nažalost, bude
čak i u slučajevima kad pobjednicima pismenost i nije posebno jaka
strana.
Bogatstvo i šarolikost rasa, neuredni pločnici, ulice kojima vjetar
vitla odbačenu ambalažu, klupe
70
titi u matične zemlje. Moć moćnika
nad stoljećima izrabljivanim kolonijama, uništenim gospodarstvima
iscrpljenih državica opipljiva je na
svakom koraku, vidljiva u svakom
izlogu, čujna u svakoj grupici ljudi
pred semaforom. Kao ljudi druge
klase, u strahu od deportacije, sa
sjećanjem krvavih masovnih kirurgija, svi ti došljaci drže zajedno, na
rubu grada, zakona i egzistencije.
Patriotizam, domoljublje ili ljubav
prema domovini, te riječi bi svagdje
trebale svima jednako značiti: pitam za domovinu tamnoputog mladića na klupi. Navodno iz Portorika,
sto svjetlosnih godina daleko od
zbivanja na planetu Zemlji, ispružio
je ruku molbe za euro, za kruh. U
srcu Europe, u Scheveningenu, uz
ljude koji ostatku svijeta kroje pravdu i povijest.
Vaša Trnulica
na kojima u sumrak beskućnici zauzimaju mjesta za noćenje, nasuprot staklenim neboderima elitne
četvrti: slika Scheveningena, slika
EU u malom. Što je više svjetla,
to je tamnija sjena koja zaklanja
tamnoputa lica dovlačena stoljećima s dalekih obala kao radna
snaga, robovi, smetnja današnjim
biznismenima, sutrašnjoj generaciji političara višak koji treba, poput francuskih Roma, očistiti i vra-
GLAS ZAGORJA
. . . vidjeti svijet u zrnu pijeska
i raj u divljem cvijetu
držati beskraj na dlanu
i vječnost u jednom satu . . .
William Blake
ZAGORJE INFO
01. SIJEČNJA 2011.
KRAPINA
Za pomoć u rješavanju
statusnih prava
Županijska Zajednica udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog
rata, traži od gradova i općina pomoć u visini 0,1% proračuna.
Na sastanku župana s čelnicima općina i gradova Krapinsko-zagorske
županije, koji je održan 29. studenog,
bilo je riječi i o radu županijske Zajednice udruga Hrvatskih vojnih invalida
Domovinskog rata, odnosno o njezinom financiranju u 2011.
Ova Zajednica djeluje kroz svoje matične udruge, u Krapini, Zaboku i Zlataru
koja objedinjuje oko 200 članova s područja naše županije, dok je ona u Donjoj Stubici prestala s radom. Najviše
je angažiranja potrebno u rješavanju
statusno-pravnih, socijalno-zdravstve-
nih i stambenih problema članstva kod
čega se surađuje s Glavnim odborom
Zajednice županijskih udruga HVIDR-e
i Odjelom za branitelje.
- Da bi za rad u praćenju potreba
našeg članstva potakli ostale invalide Domovinskog rata u rad naših
Udruga, suočeni smo s problemom
financiranja rada i aktivnosti - naglasio je to Milan Martinić, predsjednik
županijske Zajednice. Za svoj rad
uspjeli smo dobiti prostor od državne
agencije za raspolaganje imovinom u
zgradi stradalnika Domovinskog rata
u Sv. Križu Začretju. Taj smo prostor,
veličine 75 m², uređivali skoro pet godina. Sada je i djelomično opremljen
namještajem i opremom za rad.
Za smanjenje broja
napuštenih životinja
Krapinsko-zagorska županija nastoji
unaprijediti brigu zaštite životinja i
to boljim zbrinjavanjem napuštenih
i izgubljenih životinja. Riječ je, zapravo, o jednom od pokazatelja civilizacijske razine društva, a osobito
turistički orijentirane županije kao
što je naša. Stoga je potrebno razviti sve moguće mehanizme brige za
zbrinjavanje napuštenih životinja, a
da bi se to ostvarilo potrebno je još
više razvijati svijest javnosti, osobito
mladih.
Krapinsko-zagorska županija u Proračunu za 2011. osigurava određena
sredstva za brigu o napuštenim životinjama. Kako je osnivanje skloništa
velika investicija i trenutno nema
zainteresiranih za tom investicijom,
u Županiji su odlučili pokrenuti Program kastracije životinja koje borave
kod vlasnika, a sve u cilju smanjenja
broja napuštenih životinja. Program
bi se provodio u suradnji s općinama
i gradovima na način da bi se vlasnicima životinja sufinancirala kastracija s određenim iznosom od ukupne
cijene. Ti poslovi bi se ugovorili s veterinarskim stanicama.
U Županiji se nadaju da će se u to
uključiti općine i gradovi, jer po njihovom području lutaju takve napuštene ili odbjegle životinje - najčešće
psi i mačke, a o njihovom zbrinjavanju moraju voditi brigu uprave, te
jedinice lokalne samouprave. Hoće
li to sve biti djelotvorno, pokazat će
vrijeme. (D. K.)
Za aktivnosti manjka novaca
Sljedeće godine naše aktivnosti namjeravamo usmjeriti realizaciji statusnih prava iz Zakona o hrvatskim
braniteljima i članova njihovih obitelji.
To se prije svega odnosi na: stambeno
zbrinjavanje putem dodjele stanova i
stambenih kredita po posebnim propisima; pomoć pri rješavanju socijalnozdravstvenih pitanja; administrativno
praćenje rada i poticanja aktivnosti
članstva naših Udruga. U našem uredu
planiramo, u određene dane u tjednu,
omogućiti nazočnost stručnih službi i
osoba zaduženih za pružanje pomoći
našem članstvu i ostaloj braniteljskoj
populaciji. Tako bi se izbjeglo mukotrp­
no obilaženje raznih ordinacija, često
u različito radno vrijeme. Kako su naši
članovi u Domovinskom ratu sudjelovali na ratištima diljem Hrvatske
dolazi do potrebe odazivanja na razne susrete sa srodnim udrugama te
sudjelovanje na hodočašćima i obilježavanje datuma vezanih za stvaranje
Lijepe Naše. Smatramo da smo dužni
odazivati se na takve skupove, a gdje
opet predstavljamo našu Krapinskozagorsku županiju.
Sve te aktivnosti iziskuju i materijalna sredstva. Kad vam nedostaje
novca za hladni pogon onda polako
i gubite volju za kucanjem na vrata
koja se zatvaraju za vama uz obećanje, ali bez realizacije.
Živim život bez nasilja
Završna manifestacija preventivne
akcije Živim život bez nasilja održana je krajem studenog u sportskoj
dvorani Srednje škole u Krapini.
Događanje je bilo edukativnog,
sportskog i kulturnog zabavnog karaktera, a tijekom akcije građanima
su prezentirani promotivni video
spotovi, videozapisi podrške ministra unutarnjih poslova Tomislava
Karamarka i predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića. Osobno
je poruku preventivne akcije iskazao i Vid Balog, svestrani glumac i
pjevač.
Manifestaciju je inače otvorio Željko
Cujzek, načelnik PU krapinsko-zagorske, a svoju podršku iskazala je Sonja
Borovčak, zamjenica župana, Josip
Horvat, gradonačelnik grada Krapine, te Gordana Maligec, ravnateljica
Obiteljskog centra Krapinsko-zagorske županije. Ispred Ravnateljstva
policije MUP-a RH prisustvovao je
Dalibor Jurić.
Za likovni natječaj na temu Živim život bez nasilja podijeljene su i nagrade učenicima. Treću nagradu dobile
su Ivana Halužan i Leonarda Cvrtila,
učenice OŠ Gornje Jesenje, drugu nagradu dobila je Lucija Labaš, učenica
šestog razreda iz OŠ Matije Gupca iz
Gornje Stubice, a prvu nagradu do-
bila je Jelena Zrinski, učenica VI. razreda Osnovne škole Stubičke Toplice. U sportskom dijelu, nogometnu
utakmicu između ekipe ženskog nogometnog kluba Pregrada i ekipe policijskih službenika PU krapinsko-zagorske koja je završila neodlučenim
rezultatom 6:6, komentirao je Vid
Balog, koji se pridružio akciji snimivši
poruku za radijske postaje, produciranu u našem studiju RHZK-a.
U zabavnom dijelu nastupili su učenici zbora Srednje škole u Krapini,
KUD Jesenje, pjevač Rajko Suhodol­
čan, te popularni Kavaliri. Program
je uz Vida Baloga, vodio Tomislav
Lež, voditelj Radija Hrvatsko zagorje
Krapina. Inače, istovrsna preventivna akcija provodila se na području
svih Policijskih uprava u Republici
Hrvatskoj na inicijativu Ravnateljstva policije MUP-a RH u suradnji s
Ministarstvom obitelji, branitelja i
međugeneracijske solidarnosti, Ministarstvom znanosti, obrazovanja
i športa, Ministarstvom zdravstva i
socijalne skrbi, Ministarstvom pravosuđa, nevladinim udrugama i
medijima. Cilj akcije bilo je podizanje svijesti građana na prijavljivanje
nasilja u obitelji i izgradnja kulture
nenasilja među mladima.
BUDINŠČINA
Obnovljeni prostori škole
Potpredsjednik Hrvatskog sabora
Ivan Jarnjak otvorio je nove prostorije u potkrovlju školske zgrade u OŠ
Vladimira Nazora Budinščina. Zbog
prokišnjavanja krovišta, 2007. općina je prijavila projekt gradnje kosog
krova u program EIB II Ministarstvu
regionalnog razvoja, šumarstva i
vodnog gospodarstva. Ravnateljica
Darinka Pokos zahvalila je svima koji
su podržali projekt, vrijedan oko 2,5
GLAS ZAGORJA
milijuna kn, koji su zajedno financirale državne i županijske institucije
te općina Budinščina. Ovime je škola u potkrovlju dobila i 296 kvadrata
učioničkog prostora, a time i uvjete
da se od polugodišta nastava održava u jednoj smjeni. Nove prostore
blagoslovio je vlč. Željko Horvat, a
u kulturno-umjetničkom programu
sudjelovali su učenici OŠ Budinščina.
71
ZAGORJE INFO
01. SIJEČNJA 2011.
Poticanje štednje energije (i kućnih režija)
Krapinsko-zagorska županija i dalje
se zalaže za ostvarivanje Programa
poticanja ugradnje solarnih kolektora te ostalih tehnologija koje idu
za ciljem uštede energije, smanjivanje zagađivanja, odnosno smanjivanja mjesečnih rata za plaćanje
utrošene energije.
Županija će u suradnji s općinama
i gradovima iduće godine provesti
program kroz četiri kategorije: sufinanciranje dijela kamata za izgradnju
niskoenergetske kuće, 1% kamata do
80 tisuća eura, pet objekata; sufinanciranje do 80 tisuća kuna građevinskog kredita sa 2% kamata za sanaciju vanjske ovojnice (fasade) na kući,
rok do 10 godina, 10 takvih objekata; sufinanciranje postojeće vanjske
ovojnice već postojećih kuća 15% od
Tijekom ove godine novčano se stimulirala ugradnja
solarnih kolektora, a neki su to u Krapini i realizirali
investicije, odnosno 12.000 kn po
korisniku, 15 stambenih obiteljskih
objekata; sufinanciranje ugradnje,
Priznanja jubilarcima
Danas, u krizna vremena u svijetu
obrtništva ne govori se o uspjesima
na način kako je to bilo prije nekoliko
godina. Iako im nikad nije bilo lako,
danas se uglavnom posluje s pozitivnom nulom. Sve to moglo se čuti u
Zlatne plakete najuspješnijima
postava keramike, prijevoz i trgovina,
Štuparje; Zoran Knežević, KNEŽEVIĆ
GRADNJA Vidovec Krapinski; Stjepan
Mužek KAMINKO građevinarstvo i
prijevoz, Štuparje; Anđelko Pecolaj,
Pekarna Gaj trgovina i ugostiteljstvo,
Na uručivanju priznanja za jubilarni broj godina u obrtništvu
za fotografiju su pozirali, naravno, samo oni koji su se pozivu
Udruženja odazvali na svečanost koja je održana u Preši
razgovoru s onima koji su u obrtništvu više od dva desetljeća.
Naime, Udruženje obrtnika Krapina,
koje okuplja i obrtnike s područja
općina Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj, održalo je 18. prosinca svečanu sjednicu na kojoj su
uručena priznanja obrtnicima koji
svoju djelatnost obavljaju, dvadeset,
dvadesetpet i trideset godina.
Priznanja za taj kontinuirani rad, ne
samo svoj već i zbog onih koje zapošljavaju, su za 20 godina u obrtništvu
primili: Josip Belošević, EUROŠLAPE
trgovina, Podbrezovica; Vid Horvat,
ŠPEH obuća i galanterija Đurmanec,
Marijan Hrček, Caffe bar DAM-DAJ
Đurmanec, Branko Jagić, JAGIĆ mlin,
72
zamjene vanjske stolarije, iduće godine za 10 objekata. Propisani su kriteriji prolaska topline. Sufinanciranje
15% od investicije, odnosno do maksimalnih šest tisuća kuna po jednom
korisniku. Za ovaj program na razini
županije Krapinsko-zagorske bit će
osigurano gotovo 300 tisuća kn. Nadamo se da je preporuka općinama i
gradovima, da u svoje proračune za
2011. uvrste od pet do deset tisuća
kn za korisnike sa svojih područja,
naišla na razumijevanje.
Planira se objavljivanje natječaja
1. ožujka iduće godine, na mjesec
dana. Objava rezultata bit će u svibnju, a do kraja godine slijedit će
isplate prema dinamici kako će se
realizirati projekti onih koji će uspjeti na natječaju. Novac će biti proslijeđen na račun izvođača radova ili
banke od strane Krapinsko-zagorske
županije. (D. K.)
Na svečanoj sjednici Gospodarskog
vijeća HGK Županijske komore Krapina dodijeljene su Zlatne plakete najuspješnijim malim, srednjim i velikim trgovačkim
društvima s područja
Krapinsko-zagorske županije za ostvarene poslovne rezultate u 2009.
Zlatnom plaketom u kategoriji malih trgovačkih
društava nagrađen je PAEL d.o.o. iz Velikog Trgovišća. U kategoriji srednjih
trgovačkih društva Zlatna
plaketa je dodijeljena tvrtki Predionica Klanjec d.o.o. iz Klanjca. Zlatnom
plaketom za najuspješnije veliko trgovačko društvo nagrađena je Vetropack Straža d.d. Hum na Sutli.
Županijska Gospodarska komora također je dodijelila i Posebna priznanja i to Zagorskom metalcu d.o.o. Zabok (za 30 godina postojanja i rada),
Niskogradnji d.o.o. Pregrada (za 45
godina postojanja i rada), Zagorskom
Krapina; Josip Prelčec, Servis i prodaja akumulatora, izrada betonske galanterije, Orehovec Radobojski; Damir Tomašić, Audio TV video servis
JURINJAK, Krapina i Željko Šalković,
PBR Šalković, prijevoz-bravarija-građevinarstvo-ugostiteljstvo-reklame i
usluge, Jazvine 12.
Među onima koji su svoju obrtnicu izvadili prije 25 godina su: Anita
Jurman, Kozmetičko-frizerski salon
ANITA, Krapina i Zdravko Presečki,
PRESEČKI mesnica, trgovina, ugostiteljstvo i prijevoz, Krapina.
I među onima s okruglom, ali najdužom 30-godišnjom obljetnicom je
Franjo Vučilovski, Zidarsko-fasaderska radnja, Krapina. (D. K.)
GLAS ZAGORJA
vodovodu d.o.o. Zabok (za 50 godina
postojanja i rada), Dekoru d.o.o. Zabok (za 50 godina postojanja i rada),
te Vetropack Straži d.d. Hum na Sutli (za 150 godina postojanja i rada).
Bila je to prva svečana sjednica Gospodarskog vijeća županijske Gospodarske komore u mandatu novog
predsjednika Vida Šanjuga.
Čestitajući gospodarskim laureatima istaknuo je kako su unatoč znatnim teškoćama u ekonomskoj sferi
ostvarili zapažene poslovne rezultate. (N. V.)
ZAGORJE INFO
MISLIM DAKLE JESAM
REGIONALNI PROJEKT GOSPODARENJA
OTPADNIM VODAMA ZA KRAPINSKOZAGORSKU ŽUPANIJU
Gospodarenje otpadnim
vodama na regionalnoj razini
Financijskim sredstvima Svjetske
banke provodi se Regionalni projekt
gospodarenja otpadnim vodama za
Krapinsko-zagorsku županiju. Cilj
projekta je dogradnja sustava za
gospodarenje otpadnim vodama u
Krapinsko-zagorskoj županiji vezano uz segment otpadnih voda, a u
cilju zaštite vodnih resursa Zagorja i
usklađivanja njihovog stanja sa standardima EU.
Očekivani rezultat provedbe projekta je uspješna priprema aplikacije za
korištenje sredstava iz europskih fondova za potporu projektima u Hrvatskoj te svih potrebnih podloga prema
zahtjevima EU.
Projekt je trenutno u fazi provedbe,
donesena je odluka o postrojenjima za pročišćavanje otpadnih voda i
glavnoj infrastrukturi za prikupljanje
otpadnih voda.
Projekti odabrani da budu predloženi za financijsku potporu iz fondova
EU u prvoj fazi uključuju: tri uređaja
za pročišćavanje otpadnih voda koji
se planiraju izvesti na sljedećim lokacijama: Sustav Zabok - uređaj za
pročišćavanje otpadnih voda u Velikom Trgovišću. Taj sistem zadovoljavao bi odvodnju naselja u kojima
živi 55.600 stanovnika. Na njega bi
se priključili gradovi i općine: Zabok,
Veliko Trgovišće, Oroslavje, Stubičke
Toplice, Donja Stubica, Gornja Stubica, Sveti Križ Začretje, Bedekovčina i
Mače. Predviđeni investicijski troškovi iznose nešto manje od 36 milijuna eura. Sustav Krapina - uređaj za
pročišćavanje otpadnih voda u Krapini, obuhvata 26.320 stanovnika na
koji će se priključiti grad Krapina te
općine Radoboj, Đurmanec i Jesenje.
Predviđeni investicijski troškovi izno-
se nešto manje od 20 milijuna eura.
Sustav Zlatar - Zlatar Bistrica - Marija
Bistrica - Konjščina - Lobor - uređaj
za pročišćavanje otpadnih voda u
Zlatar Bistrici, za naselja s 24.960
stanovnika, predviđeni investicijski
troškovi iznose 23,5 milijuna eura.
Svi uređaji za pročišćavanje otpadnih voda smješteni su na lokacijama
predviđenim za tu svrhu u prostornim planovima.
Daljnje faze projekta za osiguravanje pročišćavanja otpadnih voda za
manje lokalne zajednice u Krapinsko-zagorskoj županiji odvijat će se
u skladu s rokovima koje utvrđuju
nadležna tijela u Europi i Hrvatskoj.
Sredstva za ove faze projekta, koje
će obuhvatiti izgradnju pet uređaja
za pročišćavanje otpadnih voda u
Pregradi, Krapinskim Toplicama, Tuhlju, Klanjcu i Kumrovcu, osigurat će
se iz budućih instrumenata potpore.
Kapacitet ovih uređaja bit će manji
od 10.000 ekvivalentnih stanovnika,
a predviđa se i njihovo postavljanje
i omogućavanje priključaka za male
lokalne zajednice u županiji koje su
izvan dosega navedenih osam uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
Navedene daljnje faze obuhvaćaju
oko 75.450 ekvivalent stanovnika na
području gradova Pregrade i Klanjca,
te općina: Krapinske Toplice, Hum
na Sutli, Tuhelj, Kumrovec, Hraščina,
Kraljevec na Sutli, Mihovljan, Zagorska Sela, Desinić, Budinščina, Novi
Golubovec i Petrovsko.
Na ovom Projektu za pružanje tehničke podrške angažirane su Hrvatske vode, zaključna je informacija
županijskog priopćenja, koje govori
o aktivnostima čije je rješavanje
pred nama. (D. K.)
Potrebno zajedništvo
Predsjednik Martinić podsjetio je načelnike i gradonačelnike na zajedništvo
koje je vladalo u godinama Domovinskog rata. - Takvo zajedništvo tražim i
ovdje danas. Tražim da nam pomognete u realizaciji naših programa i omogućite da svojim radom i aktivnostima pomognemo sebi i članovima svojih
obitelji. Naš zahtjev – zamolba prema vama iznosio bi 0,1% realiziranog proračuna svakog grada i općine. Bez obzira na to što do sada nismo bili dovoljno
financijski praćeni, uspjeli smo postaviti čvrste temelje za daljnje provođenje
aktivnosti uz vašu pomoć i pomoć Županije, zaključio je svoje izlaganje Milan
Martinić. (D. K.)
01. SIJEČNJA 2011.
Po čemu
pamtiš 2010.?
Zar zaista naš narod više ne
može probaviti afirmativnu
Piše
vijest i zar je zaista moguće
da je od nacionalnog znače- Elvis Lacković
nja vijest što je bivši premijer
imao za doručak u austrijskom zatvoru? Pitam
se baš, bismo li bili manje informirani da smo
propustili taj podatak…
Na samom smo kraju još jedne godine.
Mnogi će posegnuti u mislima i razgovorima za svojevrsnim rezimeom godine
na izmaku. Razmišljamo po čemu ćemo
je pamtiti, pokušavamo secirati i odvojiti
dobro od lošeg, možda usporediti, zbrojiti, oduzeti... i na kraju teško da ćemo
biti pametniji, tek bogatiji za spoznaju da
smo godinu dana stariji.
Neki će godinu pamtiti po svjetskom
nogometnom prvenstvu bez hrvatske
nacionalne vrste ili po sjajnoj sezoni najbolje svjetske atletičarke, naše Blanke
Vlašić. Drugi će odlazeću godinu pamtiti
po osobnim uspjesima i neuspjesima. A
mnogi će godinu pamtiti po krizi i recesiji,
pa čak i ako uopće ne razumijemo što to
znači, pa čak i ako sami ne osjetimo previše krizu na svojoj koži, jer smo imali sreće
da nismo ostali bez posla ili imamo sreće
pa dobivamo redovitu plaću dovoljnu za
život, vrlo sličan onom kakav smo vodili i
prije ulaska u ta tako turbulentna vremena. Kriza i recesija nam izgleda dođu kao
sjajan izgovor za sve što nismo napravili
u 2010. Tu bi se valjda trebali ponositi činjenicom da to proizlazi iz domišljatosti
naroda u cjelini. Ili možda postoje neki
drugi razlozi. Naime, pokušao sam razmišljati (misliti - jer je i kolumna zamišljena
u okviru naslova Mislim dakle jesam) o
utjecajima na naše doživljavanje i preživljavanje događaja koji kreiraju život i po
kojima ljudi posegnu za razmišljanjem
kada ocjenjuju određen period svoga života, a to obično biva na kraju godine.
Ne mogu se otrgnuti dojmu da u našoj
percepciji previše utjecaja imaju stvari
i događaji o kojima zapravo sami jako
malo znamo, već nam se prezentiraju i
donose na smišljene i unaprijed predviđene načine, a sve u razne svrhe, od
kojih je najmanje ljudskih i društveno
vrijednosnih. Često slušamo i sami se
upuštamo u analize sustava vrijednosti
društva u kojem živimo, a nisam siguran
koliko sami razumijemo gdje griješimo.
To se prije svega odnosi na one, koji će u
svom promišljanju o spomenutom sustavu vrijednosti zaključiti da nekaj ne štima.
Jer, kako objasniti da su i 2010. obilježili
brojni tragični događaji, od kojih je ne-
GLAS ZAGORJA
moguće pobjeći, poput sve većeg nasilja
u obitelji, nasilja među mladima i ostalih
oblika ugrožavanja ljudi od sebe samih. A
kako pak objasniti činjenicu da mnogi koji
svjedoče nečemu takvome glas puste tek
kad se tragedija dogodi, pa postaju zvijezde medija željnih izjava svakog preživjelog sudionika. I tako na trenutak zasjene
one tzv. krupne ribe od kojih naša javnost
živi. A treba li baš to biti tako? Zar zaista
naš narod više ne može probaviti afirmativnu vijest i zar je zaista moguće da je od
nacionalnog značenja vijest što je bivši
premijer imao za doručak u austrijskom
zatvoru? Pitam se baš, bismo li bili manje
informirani da smo propustili taj podatak.
O nekim drugim detaljima bolje niti ne
govoriti. Kao npr. o činjenici da već pola
zemlje zna kako će završiti proces, kada
će biti izručenje i sl. Valjda je već poznata
i marka posteljine u Remetincu, a da se
samo kao usputna rečenica ponekad pojavi ona da nitko nije kriv dok mu se ne
dokaže krivnja.
A ja se pitam što smo krivi mi da nas se
tako zbunjuje, a sve iz teško dokučivih
razloga, barem mom umu. A što zapravo
pokušavam reći? Ja uopće ove godine ne
želim razmišljati o godini na izmaku, želim
se nadati i vjerovati da će 2011. biti moja
godina, da će biti tvoja godina, da će biti
naša godina. Kako? Nemam pojma, al se
imam pravo nadati. Nadati i vjerovati da
svatko sam sebi mora biti put i pokazatelj.
Ja ću za početak ignorirati negativizam
kojim će nas zasigurno bombardirati i u
2011. Jer u izgradnji ovog našeg sustava
vrijednosti sudjelovali su samo određeni
pojedinci, koji su se našli u toj prilici. A
ja želim vjerovati da će baš od 2011. početi kreiranje jednog drugačijeg sustava
vrijednosti, u kojem će više dominirati
afirmativna vijest, a ne negativna ili morbidna. Sustava vrijednosti u kojem ćemo
reagirati na nasilje prije nego ono završi
najtragičnijim završetkom, sustava vrijednosti koji se ne temelji na apsolutnoj
komercijalizaciji, sustava vrijednosti na
koji će više utjecati pozitivizam, a manje
senzacija, sustava vrijednosti koji moramo izgraditi sami. S tom mišlju želim vam
svako dobro u 2011. godini.
73
ZAGORJE INFO
01. SIJEČNJA 2011.
Mjesec borbe protiv ovisnosti
Županijski Centar za prevenciju ovisnosti organizirao je
15. prosinca završnu manifestaciju obilježavanja Mjeseca borbe protiv ovisnosti.
Manifestacija je održana u Krapini,
na Šetalištu hrvatskog narodnog
preporoda (kod paviljona). Na
štandovima su ustanove i udruge
partneri koje se bave prevencijom ovisnosti – Obiteljski centar
KZŽ, PU krapinsko-zagorska i GDCK
Krapina dijelili promidžbene materijale, a održan je i tradicionalni
koncert Zvuk je dobar, zvuk je naš
prijatelj u organizaciji partnera,
Udruge mladih Mraz iz Zaboka.
Kako ističe Nataša Koražija, koordinatorica Centra, i ove je godine
Mjesec borbe protiv ovisnosti obilježen na različite načine, s ciljem
podizanja razine svijesti građanstva za ovaj problem. Građani nas
sve više prepoznaju, i svi djelujemo
zajedno, dodala je.
PU krapinsko-zagorska iskoristila je
ovu priliku za prezentaciju Mobilnog centra za prevenciju, ali i upoznavanje građana s tradicionalnom akcijom Mir i dobro, koja se
provodi do 8. siječnja 2011. U prvom redu svrha akcije je sprječavanje zloporabe oružja, eksplozivnih
tvari, te ostalih ubojitih sredstava,
s ciljem povećanja opće sigurnosti
građana i postizanja zadovoljavajuće razine javnog reda i mira.
Policija će ovih dana kontrolirati
nedozvoljenu prodaju pirotehničkih sredstava, a u cestovnom će
prometu posebnu pozornost posvetiti većoj protočnosti prometa
i suzbijanju nezakonitog unošenja
pirotehničke galanterije preko graničnih prijelaza. (M. B.)
HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA 2010. - Godina žena u obrtništvu
OBRTNIČKA KOMORA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE /OKKZŽ/
HR - 49000 Krapina, Magistratska 2; Telefon: 049 300 546; Fax: 049 370 616
OIB: 17883121681
www.okkzz.hr
e-mail: ok.krapina@hok.hr
Sretan Božić i Nova godina
Poštovane kolegice
i kolege obrtnici,
iza nas je još jedna nadasve teška
poslovna godina. Iako je uvijek teško, 2010. godina donijela je veliko
razočarenje u poslovnom i društvenom okruženju.
Velika očekivanja temeljem raznih
programa gospodarskog oporavka
stvorila su još veće nezadovoljstvo
kod obrtnika.
Bolja vremena ostala su pusta želja. Naša je županija ostala bez 400
obrtnika, koji su još za vrijeme svog
rada, kao i mi koji se i dalje trudimo
opstati, platiti poreze i doprinose te
zadržati radna mjesta, bili građani
drugog reda, a činom zatvaranja obrta postali su naprosto „izbrisani“.
74
Što reći o poslovanju 90.000
obrtnika koje je odluka Ustavnog
suda stavila u neravnopravni položaj u odnosu na one koji su i do
sada temeljnim kapitalom od oko
20.000,00 kuna mogli napraviti dug od 2 do 3 milijuna kuna, a
da im nitko od nas ništa ne može,
osim puknuti od jada jer nemaš
za kruh, a kamoli za odvjetnika i
sudske troškove. Jamstvo za poslovanje svom svojom imovinom ima
smisla ako će to već u idućoj godini vrijediti za sve ostale sudionike
na tržištu. Jednostavno je pitanje:
zašto osnivači trgovačkih društava,
direktori, članovi uprave i nadzornih odbora ne garantiraju svom
svojom imovinom za poslovanje tih
gospodarskih subjekata?
Kako objasniti inozemnom poslovnom partneru da su u pola poslovne
godine promijenjeni osnovni postulati poduzetništva, što je nezamislivo
u svijetu čiji se dio trudimo postati?
Kako da se mi, obrtnici, nosimo sa
stigmom dežurnog lopova u društvu
koje grca u raznim aferama i financijskim malverzacijama s iznosima koje
mnogi od nas ne znaju ni napisati?
Teško je, ali mi obrtnici navikli smo
na razne nedaće i rijetko kada nam
je ”sunce na prozorčiću“. No, i gospodarska će kriza proći, ali više nas
boli kriza društva, morala i poremećenih osnovnih ljudskih i poslovnih vrijednosti. Naučili smo da
nas, obrtnike, određuje težak rad
i ustrajnost u poslu cijele obitelji.
Preživjeti ova teška vremena, po
mogućnosti u zdravlju, jedina je želja koja mi pada na pamet.
Svi govore da je informacija moć,
a mi smo u našoj, zagorskoj obrtničkoj komori, završili projekt informiranja nazvan „SMS OBRTNIK“
te Vas pozivam da se javite u Udruženja obrtnika ili u Obrtničku komoru Krapinsko-zagorske županije
i dostavite svoj telefonski broj, a mi
ćemo Vam proslijediti poslovne informacije vezane uz promjene koje
su važne za opstanak na tržištu.
Zahvaljujem županu, gradonačelnicima i načelnicima za sve povlastice,
bespovratna sredstva i oslobođenja
od poreznih i drugih davanja, koje
smo postigli na razini općina, grado-
GLAS ZAGORJA
va i županije, uz želju da takav odnos
izborimo i na razini države. Ovo je
prigoda da zajedno poručimo svima
koji obnašaju dužnosti na lokalnoj i
državnoj razini da su obrtnici vrijedan i pouzdan partner u zajedničkom
stvaranju bolje budućnosti. U teškim
vremenima upućeni smo jedni na
druge i jedino dogovor i međusobno
uvažavanje može stvoriti pretpostavke za napredak.
Kolegice i kolege, pozivam Vas da
bez ustručavanja zatražite usluge i
pomoć Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije u rješavanju
problema vezanih uz obrt, ali i da
se aktivno uključite u rad Udruženja
obrtnika i Komore jer samo struka
može oblikovati zahtjeve i prijedloge
kroz rad Cehova i Odbora.
U nadi još bolje suradnje za dobrobit
zagorskog obrtništva, želim Vama,
Vašim obiteljima i svim djelatnicima
blagoslovljen Božić te obilje zdravlja,
sreće i poslovnih uspjeha u Novoj
2011. godini.
S poštovanjem,
predsjednik OKKZŽ
Dragutin Ranogajec
ZAGORJE INFO
REČ ZAGORSKOG MUŽA
Natjecanje privatnih šumovlasnika
Jela najbolja u Hrvatskoj
U organizaciji Hrvatskog saveza udruga
privatnih šumovlasnika i ove je godine, po drugi puta
na gospodarskom
sajmu u Križevcima,
održano natjecanje
udruga privatnih
šumovlasnika u Republici Hrvatskoj.
Natjecanje je organizirano kako bi se
potaknulo privatne Ekipa Udruge Jela priprema se za potezanje
užeta na natjecanju u Križevcima
šumoposjednike da
se okušaju i potvrde svoju brzinu i umijeće u disciplinama: obaranje stabla na balon, prepiljavanje
oblica ručnom pilom, brzinsko zabijanje čavla u tvrdo drvo, te potezanje užeta.
Na natjecanju je sudjelovalo 12 udruga, među kojima je bila i ekipa Udruge privatnih šumovlasnika Jela iz Jesenja. Na kraju natjecanja ekipe Husto iz Bednje
i Jela iz Jesenja imale su isti broj bodova. Kako je to bilo predviđeno pravilima
natjecanja, o pobjedniku je odlučivala tipična šumarska disciplina: obaranje debla
na balon. U obaranju debla Stjepan Kovačec, predsjednik Udruge Jela po drugi
put obara deblo na balon i tako donosi pobjedu svojoj udruzi i vrijednu nagradu
- električni kalač drva. Prošlogodišnjim osvajanjem drugog, a ove godine prvog
mjesta, udruga Jela iz Jesenja je vodeća udruga u šumarskim disciplinama na razini cijele Hrvatske. (I. H.)
KRAPINSKE TOPLICE
Nova generacija
dočasnika u vatrogastvu
Nedavno su u Čretu održani završni ispiti za stjecanje zvanja
vatrogasnih dočasnika koje je
uspješno položilo 15 polaznika.
Organizator tečaja je Vatrogasna zajednica općine Krapinske
Toplice, a uz polaznike iz Krap.
Toplica, M. Erpenje i Čreta pridružili su se i vatrogasci iz Benkova i Gubaševa.
Nakon 83 sata praktične i teoretske nastave na školskom igralištu
pokazali su svoje praktično znanje, a pred članovima komisije i
teoretsko poznavanje vatrogasne
taktike i tehnike. Među budućim
neposrednim voditeljima vatrogasnih intervencija bio je i bračni
par Đurđica i Darko Besednik iz
Gubaševa. Ona uposlena u metalskoj, on u građevinskoj djelatnosti planiraju i dalje nastaviti
školovanje u vatrogastvu. Svoju
ljubav prenijeli su i na dvije kćeri
koje su članice DVD-a.
Čestitke svim polaznicima i zahvalnost za uloženi trud u ime
organizatora tečaja uputio je
predsjednik VZO Krapinske Toplice Vladimir Huzak, a u ime VZ
KZŽ v.d. predsjednika Boris Uhernik. (B. U.)
E vsaka
doba
žmehka je?
D
anes sme morti i najvekši, denes si zgledime tak lepi, kak
da nigdar lepši bili niesme. Denes
sme čistem h vis zleteli, zgledime
si tak kak da nam nihči več nigdar
nič nemre i nesme. A te je i tak, tak
se niti nemre nič drugač se dogoditi, dok sami sebe sme takvi i je. A
te je i une kaj jedine je moči otpovedati za vse kaj drugač niti znali
ni niesu, jer nigdar nikomu nie bile
moči ni same tak nazaj genuti.
Tak, kak god da se i češ morti male
i odmeknuti od življenja vsagdajnjega, ne same da ti te od ruke i
nejde, nek ti niti vse te skup neznaš a ni nemreš niti otrgnuti proč
od strižavke tera te prijela, i tera te
nikak ne pušča. Kak god da življenje tu si maš, e bile une kratke ili
duge, e življenje je žmehke ili ljehke, e vesele je ili ti navek žalosne
je, življenje ti je furt i furt znovič
– same je jedine ti življenje. I moreš ga ti i obračati, moreš mu se i
smejati, moreš ga kleti, moreš se
ž njem svaditi, a moreš ga iste tak
i dragati, ž njem se spominati i za
pajdaša ga meti.
aj god da delaš, ovak ili unak ti
življenje tu bu - prešle. Zate ti,
čiste tak, vse te skup vsejene bu.
Tak, ak glediš same na te e življenje ti bu prešle, ak glediš na te da
vse kaj negde je počele, negde iste
tak mora se završiti, unda trieba ti
je, iste tak, vse te skup dobre i razmeti. Ali iste tak nie ti, a ni nemre
ti vse jene biti, unda gda tu življenjiče trieba ti je kak pajdaša meti,
iste kak ti ga je trieba pod srčeke
deti i za njega navek vrieme i veseljiče meti.
Navek življenje pute najde, gda i
zgledi vsem nam da zgasnule bu,
kak god da vsaki med nami je negdar i zrasel, te tak ti i nie, te tak ti
ni biti nemre nigdar. Pitaš se, iste
tak, ti negar i te, gde pak takvi moreju med nami i zrasti. I unda gda
dobre ti je poznate, da trieba ti je
male počakati i dobre se zgledeti,
trieba ti je navek praf postati si i
obrnuti se, kak god da negdar ti te
i nie najlježejše. Ak tak, same male
K
GLAS ZAGORJA
01. SIJEČNJA
01. SIJEČNJA
2011.2011.
Piše
Rajko Fureš
počakaš i ak se obrneš par put oko
sebe, unda moreš i razmeti te kak
zaistinu nie vsakomu same tak ni
za zameriti.
saki med nami more videti, ak
te če, te kak se splati ili ne splati h življenju ovak ili unak iti. Iste
tak, kaj je – je, nigdar zate nesme
se krajiti i po drugami kazati, a da
prie samoga sebe ne pogleda se
unak kak jedine trieba je. A trieba
je same kak človek človeku male pri
ruke se najti, trieba je same male
postati i male se hmiriti, trieba je
sam sebe si priznati, da drugač nemre nič se ni h življenju obračati.
Moguče je jedine tak, kak nie ljehke, ali iste tak je te jedine moguče,
jedine unak kak praf bi triebale, jer
vse druge naopačne je.
A ak češ naopak, ak češ napoprek,
ak se češ male krive zdiči, dobre
se spamtiti moraš, jer iste tak ti je
vse te skup znati moči, da mam pal
h tunjek buš, da mam buš pal još
glibše nek si i bil. Unda i tak ti niti
nič druge moguče nebu, nek da
se same još bolše hvezneš i da h
tunjek hgrezneš, gde zajel buš se,
kak se još do zdaj nigdar ni niesi. A pak moreš iste tak po malu iti,
moreš iste tak z pajdaši biti, i moreš iste tak do človeka držati, kak
god da te h uvomu cajtu nie niti
najlježejše ti.
ak Najvekši navek poveda, vsaki med nami puteca si je zebral.
Nehči je puteca tak zebral pravoga,
a nehči se je po putecu naopačnomu zaputil. Un nam je same navek
pomogel, da puteca pravoga bi zebrali si, same nihči meste nas niti
je mogel a niti mogel igdar bu, kak
zebrati tak i po putecu dalše iti.
Življenjski putec navek ma meste
na teromu se po njem hoditi počele, a iste tak ma i meste od teroga
dalše več moči iti nie. Kak god da
vsaki med nami če zbeči, vse od
toga, i kak god da morti negdar si
i misli da ž njem življenje na svietu
ovomu počele je, odgovor je same
jeden. Življenje niti znami počele
je, a niti iste tak z nami bu i završile.
V
K
75
KULTURA
01. SIJEČNJA 2011.
Priznanje RHZK i Glasu Zagorja
za prenošenje glasa o radu i životu
Zagrebačke nadbiskupije
U subotu, 18. prosinca 2010. godine, u Nadbiskupijskom pastoralnom
institutu u Zagrebu, održan je susret
župnih suradnika Zagrebačke nadbiskupije u pastoralu korištenjem
medija. Kao posebni gosti na susret
su u znak zahvalnosti za sve što čine
u prenošenju vijesti o radu i životu
Zagrebačke nadbiskupije bili pozvani
i predstavnici našeg Radija Hrvatsko
zagorje Krapina i Glasa Zagorja, na
čelu s direktoricom društva gospođom Tanjom Gregurović i glavnom
urednicom RHZK, gospođicom Monikom Briševac.
Susretom je predsjedao zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić
koji je u svojem pozdravnom govoru
izrazio posebnu zahvalnost radiopostajama, među kojima je i naš Radio
Hrvatsko zagorje Krapina, koje su se
velikodušno odazvale pozivu da u
svojem programu progovore o životu Crkve i vjernika.
U stanki susreta kardinal Josip Bozanić osobno je pozdravio predstavnike našeg radija i Glasa Zagorja koji
su mu tom prilikom uručili darove i
čestitali božićne i novogodišnje blagdane. Direktorica Tanja Gregurović
Kardinalu izrazila je zahvalnost za
dosadašnju suradnju i spremnost za
daljnju, u stvaranju boljega i pravednijega svijeta u kojem vjernici imaju
posebnu ulogu.
Kardinal Bozanić je zahvalio za darove osvrnuvši se na simboliku
76
dara, oslikane božićne kuglice,
umjetnički rad Stjepana Đukića Pište na kojem se nalaze
slika stare krapinske crkve
Svetog Nikole i Majke Božje
Bistričke kao dva središta
Hrvatskog zagorja – Krapine
kao administrativnog središta i Marije Bistrice kao
duhovnog središta Krapinsko-zagorske županije.
GLAS ZAGORJA
KULTURA
GLAS SRCA
MARIJA BISTRICA
Zagrljaj dobrote
SIJEČNJA
2011.
01. 01.
SIJEČNJA
2011.
AKO BOG
OPRAŠTA NAMA,
PRAŠTAJMO I MI
JEDNI DRUGIMA
Piše
Stjepan Kralj
Zagorska liga protiv raka u nedjelju 12. prosinca organizirala je veliki humanitarni božićni koncert,
koji se već tradicionalno održava u Mariji Bistrici, u bistričkom
Domu kulture. Nastupili su Klapa
Bistrica, Sandra Bagarić, Martina
Tomčić, Renata Sabljak, Bojan
Jambrošić, Latino, Alen Slavica,
Mladen Burnač, Dalibor Prohaska, Robert Čolina, Tihomir Kožina, Juraj Galina, Teška industrija
i Maksim Hozić Maks. Prihod s
koncerta namijenjen je Općoj
bolnici Zabok, odnosno kupnji
aparata za rano otkrivanje karcinoma, a prikupljeno je 7.500 kn.
(Elvis Lacković)
MARIJA BISTRICA
Poezijom protiv ovisnosti
Zajednica Klubova liječenih alkoholičara Krapinsko-zagorske županije
organizirala je 12. po redu, Večer
pučke poezije - smotru literarnog
stvaralaštva članova klubova liječenih alkoholičara s područja čitave Hrvatske. Priredba se organizira
tradicionalno u Mjesecu borbe
protiv ovisnosti, pod nazivom Poezijom protiv ovisnosti, a svake godine organizira se u drugoj županiji. Ova manifestacija od posebnog
je značaja za liječene alkoholičare
i njihove obitelji, jer poezija, kao
dio programa rehabilitacije i resocijalizacije ima za cilj osnaživanje
ličnosti, stjecanje samopouzdanja
i samopoštovanja. Večer pučke
poezije održana je u subotu 27.
studenog, u Domu kulture u Mariji Bistrici, a nastupili su članovi
30 klubova liječenih alkoholičara
s područja grada Zagreba te Zagrebačke, Koprivničko-križevačke,
Virovitičko-podravske, Brodskoposavske, Bjelovarsko-bilogorske,
Varaždinske i Međimurske županije. Održavanje manifestacije
pomogli su Krapinsko-zagorska
županija, Centar za prevenciju ovisnosti županijskog Zavoda za javno
zdravstvo, Općina Marija Bistrica,
Svetište MBB i Grad Zabok.
(Elvis Lacković)
Kada sam pohađao osnovnu školu, a
to je bilo prije više od trideset godina, posvađao sam se s najboljim prijateljem u sasvim običnoj dječjoj igri.
Nakon toga nismo razgovarali nekoliko
dana. Priznajem da su ti dani neobično dugo trajali jer mi je nedostajalo
njegovo društvo, a i osjećao sam se
nelagodno i usamljeno. Iznenada se
dogodio trenutak koji ću zauvijek pamtiti i za koji smatram da je probudio u
meni onu važnu ljudsku karakteristiku
koja pridonosi ispravnom odabiru životnih smjernica koje dovode čovjeka
u najveću blizinu Božje svetosti. Naime, čekajući autobus nakon završetka
nastave, iz trgovine preko puta postaje izlazio je taj moj prijatelj i uputio se
ravno prema meni. Ispružio je ruku i
davajući mi sladoled izgovorio najljepše riječi koje sam dotad čuo: Oprosti,
pa nećemo se valjda zbog one male
svađe i nesporazuma ljutiti jedan na
drugoga cijeli život. Bio sam ugodno
iznenađen i ushićen tom njegovom
plemenitom gestom. Zbog dobrog raspoloženja i velike sreće koja je nastala
u mom srcu, zagrlio sam ga i plakao na
njegovom ramenu. Plakao sam dugo,
dugo... nisam siguran koliko dugo jer
sam imao osjećaj kao da je vrijeme
stalo. Samo znam da se onaj sladoled
već otopio ispod naših nogu kada smo
se razdvojili. Prisjećajući se tog malog, a zapravo tako velikog i značajnog
trenutka, odlučio sam praštati svima i
uvijek. I zato molim dragoga Boga da
mi da snage da to mogu činiti dok god
živim. Siguran sam da nema čovjeka
koji nije doživio ovakvu ili sličnu situaciju u svom životu. Po ovom primjeru
čini nam se kako je lako oprostiti nekome nešto. A je li doista tako? Poražavajuća je činjenica da se raskidaju
dugogodišnja prijateljstva zbog nekog
nesmotrenog i bezazlenog postupka
jednog od prijatelja jer ovom drugom
nanese takvu uvredu koja se nastani u
njegovo kameno srce i ostane živjeti
u njemu zauvijek. Žalosna je istina da
postoje susjedi koji cijeli život žive jedan pored drugoga, a da se nikad ne
pozdrave, pa čak i ne pogledaju, i to
samo zbog možda neke nesmotrenosti
GLAS ZAGORJA
jednog od njih iz bliže ili dalje prošlosti. Na primjer: ogovaranje zbog zavisti i ljubomore zato što ovaj drugi ima
više materijalnog, ili, neslaganje jedne
strane s utvrđivanjem međe, iako se
možda radi o samo nekoliko desetaka
centimetara. Najveći primjer praštanja
dao nam je naš Spasitelj Isus Krist koji
je oprostio sve grijehe svima koji su se
iskreno pokajali. Veličina kolumne ne
dozvoljava mi nabrajati sve, ili većinu
znanih nam slučajeva Isusovog praštanja. Podsjetit ću Vas samo na jedno
vrlo značajno davanje oproštenja o
kojemu se malo govori. Razbojnik koji
je bio razapet na križu s Isusove desne
strane, a zvao se Dizma, postao je svetac iako je cijeli život potrošio uzaludno, živeći razvratno i neprimjereno.
On je samo nekoliko trenutaka prije
smrti prepoznao u Isusu pravog Božjeg
Sina, te mu se obratio riječima: Isuse
Sine Božji, sjeti me se u Kraljevstvu
Nebeskom. A Isus mu je odgovorio:
vjeruj mi, već danas ćeš biti sa mnom
u raju. Taj primjer je jedinstven jer je
razbojnik postao svecem i jedini je čovjek za kojega znamo da je otišao u raj
mimo čistilišta. Usput ću spomenuti
kako u Europi postoje samo dvije crkve posvećene svetom Dizmi. Jedna u
Francuskoj, a druga u našoj hrvatskoj
metropoli. Lijepi primjer praštanja, kojega smo mnogi bili svjedoci, dao nam
je i sveti Otac Papa Ivan Pavao ll. koji
je oprostio svom atentatoru, dakle čovjeku koji ga je htio ubiti. Ako se držimo činjenice da nama Bog oprašta sve
grijehe, onda smo i mi dužni praštati
našim bližnjima, kao i svima znanima i
neznanima, koji su nam nekad u životu, bilo svjesno ili nesvjesno, nanijeli
bol povrijedivši nas. Isus nas je naučio
kako se Bogu moramo moliti da nam
oprosti: otpusti nam duge naše kako i
mi otpuštamo dužnicima našim. I zato,
ne gubimo vrijeme. Već pri prvom susretu pružimo ruku pomirenja svakom
čovjeku s kojim ne razgovaramo zbog
nekog nesporazuma iz prošlosti. To će
donijeti veliku radost u naša srca, a
Bog će biti ponosan na svoja stvorenja
– nas ljude.
77
KULTURA INFO
01. SIJEČNJA 2011.
MARIJA BISTRICA
U ovoj, prvoj takve vrste u nas, turističko-vjerskoj publikaciji na jednom
mjestu predstavljeno je pet višestoljetnih Marijanskih svetišta u Hrvatskom
Kroz rajski vrt
omeđen gorama
Svetište Majke Božje Bistričke bilo je domaćin
predstavljanja još jedne edicije kojoj je nakladnik
Krapinsko-zagorska županija. Predstavljanje knjige
Hodočasnički turizam održano je 14. prosinca, u
kapeli svetog Petra, gdje se uz predstavnike županije okupio i veći broj svećenika čije su župne crkve,
odnosno kapele, posvećene Nebeskoj Majci.
zagorju: Marija Bistrica, Belec, Lobor,
Trški Vrh i Vinogora. Uz to, autor prof.
Mirko Ivanjek, dao je i kraći prikaz još
dvadeset i pet zagorskih gotičkih i baro-
knih crkvi izuzetne kulturne, vjerske, a
danas i turističke vrijednosti koje nose
ime Majke Božje.
Hodočasnički turizam bit će vrstan vodič brojnim domaćim i stranim hodočasnicima i turistima, jer im kroz znalački napisane i informativne tekstove,
fotografije, karte i iscrpne kalendare
događanja daje cjelovit pregled guste
mreže hodočasničkih putova zagorskim
Marijanskim svetištima - naglašeno je
prilikom predstavljanja ovih crkvenih
znamenitosti koje su kroz povijest odigrale važnu ulogu predstavljajući, u odnosu na istok i sve ono što je iz njegova
pravca dolazilo, predziđe kršćanstva.
Sv. Nikola najmlađe Jesejance zatekao u kazalištu
Mali princ u Jesenju
Povodom blagdana Sv. Nikole u dvorani Doma kulture u Gornjem Jesenju gostovalo je Kazalište Merlin iz
Zagreba s predstavom Mali princ.
U režiji Ane i Luke Merlin predstava
je kreirana kao priča o dječaku koji
s planeta na kojem živi želi otići na
putovanje kako bi upoznao svemir.
78
Na tim putovanjima princ doživljava
brojne susrete i iznenađenja, susreće se s mnogim ljudima kojima na
kraju i nosi poruku: Možda i život
nije tako kompliciran uspijemo li,
vođeni ljubavlju, prevladati strahove
i probleme s kojima se susrećemo u
svakodnevnom životu.
O značaju osebujnog vodiča Hodočasnički turizam govorili su: vlč. Zlatko
Koren, rektor Svetišta Majke Božje
Bistričke koji je i kao domaćin pozdravio sve one koji su se okupili na predstavljanju; njemu se u zahvalnosti izdavaču, Krapinsko-zagorskoj županiji,
pridružio i dugogodišnji voditelj Svetišta, mons. Lovro Cindori. Prof. Mirko
Ivanjek, autor tekstova, priznao je da
ga je ova brošura nagnala da još više
istražuje Zagorje, taj rajski vrt ome-
Niz komičnih, ali poučnih
situacija, koje se isprepliću kroz predstavu, s puno
pažnje pratili su učenici
Osnovne škole kojima je
predstavu, povodom Nikolinja, poklonila Općina
Jesenje. Nakon predstave
na radost djece stigao je
sv. Nikola, koji ih je častio
bombonima. (I. H.)
GLAS ZAGORJA
đen gorama - muzej na otvorenom;
Krapinsko-zagorski župan Siniša Hajdaš Dončić, nazvao je hodočasničku
brošuru dijelom trilogije koja je nužna
u provođenju daljnjeg brendiranja Zagorja kao Bajke na dlanu; predstojnik
Ureda za kulturna dobra Zagrebačke
nadbiskupije, prof. dr. Juraj Kolarić,
je vodič Hodočasnički turizam nazvao
fascinantnim. Hvalivši tekstove, Kolarić je rekao kako je postignuto nešto
gotovo nemoguće, istaknuto je ono
najljepše, a da se pritom pisalo srcem,
a manje razumom. Spomenimo još da
je predstavljanje vodiča Hodočasnički
turizam proteklo uz vođenje našeg
urednika Zvonka Franca i nastup Vokalne skupine Fiole iz Gornje Stubice.
(D. K.)
KULTURA INFO
01. SIJEČNJA 2011.
Filmski kutak Završeno snimanje filma “Koko i duhovi”
Piše
Mario Krog
U jesen prošle godine započelo je
snimanje dječjeg dugometražnog
igranog filma “Koko i duhovi” čiji
scenarij potpisuju otac i sin, Ivan i
Daniel Kušan. Uz to Daniel Kušan je
i redatelj ovog nadasve zanimljivog
projekta. Uz brojna snimanja u Zagrebu i Karlovcu, snimanje je zavr-
filmske radionice, pokretač
prve međunarodne web
stranice
o
osnovama filma Little film
s c h o o l . co m
te je scenarist i redatelj
mnogih drugih filmova i
reklama koje
je
snimao
za studijskih
dana. Prije samo nekoliko godina
Daniel je prijavio film Koko i duhovi
na natječaju Hrvatskog audiovizualnog centra i dobio dio sredstava
za snimanje filma. Ostali dio sredstava skupila je producentica filma
Ankica Jurić Tilić preko programa
Media iz Europske unije. Uz produkcijsku kuću Kinorama moramo
spomenuti i HRT koji potiče gotovo
sve hrvatske filmove.
ZANIMLJIVOST
Koko i duhovi samo je jedna u nizu od detektivskih priča čiji
je junak dvanaestogodišnjak, dovoljno hrabar da suzbije
svoje strahove i dovoljno mudar da riješi veliku misteriju.
šilo početkom zime, a film je u fazi
postprodukcije i montaže.
Svima su nam dobro poznati likovi Marica, Zlatko, Miki
i Koko i vjerujem da smo svi
maštali o raznim pustolovinama koje su izvrsno ispričane u
romanima Ivana Kušana. Uz
nezaboravnu knjigu Koko u
Parizu, postoji čitav niz knjiga
o Koku, a jedna od najuzbudljivijih uskoro će dobiti svoju
ekranizaciju i to pod redateljskom palicom ni manje ni više,
njegovog sina Daniela Kušana. Daniel Kušan poznat je po
režiji mnogih popularnih hrvatskih
sapunica poput Doline sunca, Sve
će biti dobro i dr. Uz sapunice Daniel je jedan od voditelja Zagorske
Glumce za film nije bilo lako odabrati stoga je Daniel gotovo cijelo
ljeto proveo tražeći prave mlade
junake. Na brojnim castinzima
upoznao je mnoštvo talentirane
djece, te se naposljetku odlučio za
sljedeću glumačku postavu. Glavne uloge u filmu
pripale su Antoniju Paraču
(Koko), Nini Mileti (Marica), Kristianu Bonačiću
(Zlatko), Filipu Mayeru
(Miki) i Ivanu Maltariću
(Božo), a uz ove mlade glumačke snage gledat ćemo
i Ozrena Grabarića, Dijanu
Vidušin, Franju Dijaka, Pre-
draga Vušovića, Rakana Rushaidata,
Olgu Pakalović i Almiru Osmanović.
Uz glumce svakako moramo spomenuti i kaskadere jer je ovo pravi
dječji akcijski film u kojemu nema
velikih hollywoodskih tučnjava i
mnoštva specijalnih efekata već
vova kuća, na kojima se odigravala
opasna igra. Da biste saznali kako
je završila ova igra i što se uopće
događa s duhovima i glavnim junacima, morat ćete pričekati prosinac
ove godine kada se najavljuje premijera filma. S ponosom možemo
nekoliko scena u kojima se vrlo
uvjerljivo prikazuju dječje igre koje
ponekad mogu biti opasne. Naša
redakcija imala je prilike prisustvovati jednom snimanju koje se odvijalo u Svetoj nedjelji u Samoboru na
kojem je bila postavljena scena kro-
reći kako se konačno probudila hrvatska produkcija igranih filmova za
djecu, a redatelj Daniel nam ekskluzivno otkriva kako se nada da će
uskoro započeti snimati nastavak,
odnosno da će moći ekranizirati sve
knjige svog oca Ivana Kušana.
Film mjeseca
Posljednji Airbender
The Last Airbender iliti Posljednji
Airbender odlična je epska priča o
mladom dječaku koji sa svojim prijateljima pokušava smiriti svjetske sile
i uspostaviti mir i ravnotežu. Film je
režirao M. Night Shyamalan koji je
ujedno i producent i scenarist, a uz
ovaj planira i snimanje još dva nastavka kako bi završio ovu epsku trilogiju.
Ovaj film trebao se originalno zvati
Avatar, no zbog Cameronovog postojećeg filma Avatar morali su promijeniti naziv. Razlog tome je taj što se u
filmu radi o četiri civilizacije od kojih
svaka posjeduje i kontrolira neku moć
odnosno postoje narodi koji kontroliraju vodu, neki vatru, drugi zrak i
posljednji zemlju. Ravnotežu među
njima čini Avatar koji se kroz razne
ljudske oblike pojavljuje među narodima i zaustavlja moguće sukobe. No
jednog dana Avatar je nestao i nacija Vatre pokušala je zavladati svijetom,
poubijali su dominantne i jače nacije pomoću moderne tehnologije i metalnih oklopa protiv kojih ne može nijedan element. Dakako, mlada ekipa
nacije Vode pronalazi mladog Avatara i pokušava zaustaviti naciju Vatre
i uspostaviti ravnotežu. S lakoćom vam mogu otkriti kako ne znam kako
završava film jer ova trilogija još nije dovršena pa tek nakon što pogledate
ovaj nastavak morat ćete pričekati idući kako biste saznali hoće li biti postignut mir. Jedan od glavnih glumaca je sad već legendarni Dev Patel koji je
poznat po ulozi u filmu Milijunaš s ulice. Ukoliko volite mnoštvo specijalnih
efekata i avanturističke priče onda bi svakako trebali ovaj film potražiti u
svojoj videoteci i uživati u 103 minute nezaboravne avanture.
GLAS ZAGORJA
79
01.
01.STUDENOGA
SIJEČNJA 2011.
2010.
JOSIP SEISSEL – arhitekt urbanist i slikar
Rođen: 10. siječnja 1904. u Krapini
Umro: 19. veljače 1987. u Zagrebu
Arhitekt urbanist i slikar. Diplomirao je arhitekturu u Zagrebu, bio je sveučilišni prof. Sa suradnicima je radio na izradi urbanističkih planova
pojedinih dijelova Zagreba, studijske regije Makarske, Baškoga Polja, Šibenika i Mljeta, te direktivne planove Osijeka, Čakovca i Topuskog.
Njegovi eksperimenti s geometrijskim oblicima i
bojama, ubrajaju se među prve pojave apstrakcije u hrvatskom slikarstvu. Slikarstvom se bavio
od 1921. pod pseudonimom Jo Klek. Pripadao
je avangardnoj skupini oko časopisa Zenit, a nakon prekida s grupom, 30-ih godina približava se
nadrealizmu. Samostalno je izlagao u Zagrebu i
Beogradu.
MARCEL DAVILA, muzealac
Rođen: 10. siječnja 1906. u Krapini
Umro: 29. listopada 1969. u Zagrebu
Završivši Trgovačku akademiju u Zagrebu, studirao
je etnologiju i povijest na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu. Od 1939. radio je kao preparator, kustos
i knjižničar u Etnografskom muzeju u Zagrebu.
Njegova uža specijalizacija bila je lončarstvo, pa
ga M. Gavazzi smatra najboljim poznavateljem
seljačkog lončarstva u nas. S V. Tkalčićem bavio se
proučavanjem proizvodnje kamenine u Krapini. Za
Etnografski muzej skupio je veliku zbirku seljačke
keramike, a kao vrstan fotograf ostavio je vrijednu
fototeku, uglavnom keramičkih proizvoda. Davilin
nedovršeni rad govori o tradicijskom ispiranju zlata u Podravini i Međimurju.
ERNEST TOMAŠEVIĆ
Rođen: 12. siječnja 1897. u Krapini
Umro: 8. svibnja 1980. u Zagrebu
Najveći ponos Galerije grada je posjedovanje
znatnog broja djela Krapinčana Ernesta Tomaševića, predstavnika hrvatske moderne. Završio
je graditeljsku školu 1916., a 1918. upisao je u
Zagrebu Višu školu za umjetnost i umjetnički
obrt. Diplomirao je 1921. kod prof. Ljube Babića,
te krajem iste godine otišao na usavršavanje u
Berlin, najznačajniji europski centar primijenjene
umjetnosti, odnosno dizajna. Godine 1923., po
povratku u Zagreb otvorio je s Otom Postružnikom privatnu slikarsku školu, koja je djelovala do
1930. S Postružnikom je dijelio slične poglede na
modernu umjetnost.
LAVOSLAV FIRHOLCERF, narodnopreporodni
djelatnik i slovničar
Rođen: 16. siječnja 1816. u Krapini
Umro: 1. kolovoza 1865. u Vinici
Sin je zidarskog majstora Martina i Marije, rođ.
Gerschler. Pretpostavlja se da je osnovnu školu pohađao u Krapini, a gimnaziju u Varaždinu.
Završivši filozofiju i teologiju, zaređen je za
svećenika, neko je vrijeme prefekt Zagrebačkog sjemeništa, a potom u Varaždinu njemački
propovjednik, vjeroučitelj viših početnih učionica i altarist crkve sv. Florijana. Za župnika u
Vinicu premješten je 1850., gdje je njegovim
zalaganjem podignuta nova školska zgrada. Za
studija u Bogoslovnom sjemeništu suosnivač je
Zbora duhovne mladeži zagrebačke, najstarijeg
hrvatskog kulturnog i književnog društva koje je
svojim programom očitovalo težnje i ideje preporoditelja. Kao predsjednik, članovima Zbora,
neštokavcima, predavao je narodnu dogodovštinu i pod vodstvom V. Babukića ilirski (hrvatski) jezik. Autor je Horvatsko-slavonske slovnice
za početnike i Čertica iz poviestnice horvatske.
VATROSLAV FARKAŠ, industrijalac
Rođen: 16. siječnja 1851. u Krapini
Umro: 15. kolovoza 1925. u Krapini
Vatroslavov otac Mavro došao je iz Rusije i u
Krapini osnovao sapunaru. Vatroslav je sagradio
tvornice sapuna u Karlovcu i na Sušaku, a sa zagrebačkim trgovcem A. Weissom dioničku tvornicu sapuna. Na Gospodarsko-šumarskoj izložbi Hr-
80
VREMEPLOV
PJESNIČKA RIJEČ
vatsko-slavonskoga gospodarskog društva, 1891.
dobio je srebrnu medalju za svoje proizvode. Farkaš je bio dugogodišnji krapinski općinski zastupnik u Trgovačkoj i obrtničkoj komori u Zagrebu,
predsjednik dobrovoljnog Vatrogasnog društva u
Krapini i član ravnateljstva Krapinske štedionice u
Zagrebu, a od 1895. član savjetodavnog odbora
Prve hrvatske štedionice i tijela Zemaljskog saveza hrvatsko-slavonskih industrijalaca.
STJEPAN KRALJ
IVAN GALJUF, jezikoslovac i pisac
Rođen: 19. siječnja 1710. u Cesargradu
Umro: 17. veljače 1770. u Varaždinu
U Isusovački red ulazi sa 15 godina starosti. Filozofiju i teologiju uči u Grazu, književnost usavršava u Leobenu, a matematiku u Beču. Filozofiju
je predavao u Ljubljani, a filozofiju, teologiju i
kanonsko pravo u Zagrebu. Bio je rektor zagrebačkog i požeškog kolegija i ravnatelj konvikta u
Varaždinu. Napisao je dramu u stihovima o junačkim djelima pripadnika velikaške obitelji Erdödy
Croatia theatrum virtutis Erdödianae koju su
njegovi učenici prikazali 1733. u Zagrebu. Pripremio je hrvatska izdanja školskih udžbenika. Kao
rektor u Požegi osnovao je 1759. osnovne škole
na isusovačkim imanjima Kutjevu i Sesvetama. U
Zagrebu je utemeljio tiskaru i knjižaru u kojima su
se tiskale tj. prodavale školske knjige.
MARIJAN FELLER, pijanist,
pedagog i glazbeni pisac
Rođen: 19. siječnja 1903. u Donjoj Stubici
Umro: 9. svibnja 1974. u Sarajevu
Sin Eugena Viktora, ljekarnika, vlasnika ljekarne
Sveto Trojstvo u Donjoj Stubici, poznatog kao proizvođača pripravka Elsa-fluida, vodice koja je služila
kao ljekovito sredstvo. Marijan je studij glasovira
završio na Muzičkoj akademiji, a usavršavao se kod
S. Stančića i u Parizu. Vrativši se u Zagreb, od 1926.
priređivao je solističke koncerte, poučavao glasovir
i sa suprugom Dorom Gušić vodio vlastiti Klavirski
studio. Od 1945. profesor je u Srednjoj glazbenoj
školi, a od 1948. radi na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (prvo kao docent), a od 1958. kao profesor
i šef glasovirskog odsjeka na Muzičkoj akademiji u
Sarajevu. U najbolje su mu interpretacije ubrajali
djela francuskih i suvremenih skladatelja (Debussyja, Ravela, Skrjabina, Prokofjeva, Stravinskog).
UKRATKO
VLADIMIR GUDEL, književni povjesničar, rođen
2. siječnja 1869. u Krapini - umro 20. studenog
1942. u Zagrebu.
DRAGUTIN (DRAGOJLO) KUŠLAN, odvjetnik
i političar, rođen 12. siječnja 1817. u Krapini umro 11. ožujka 1867. u Zagrebu
TITO BREZOVAČKI, književnik, rođen 4. siječnja
1757. - umro 29. listopada 1805. u Zagrebu
MIRKO DRAŽEN GRMEK, rođen 9. siječnja 1924.
u Krapini - umro 6. ožujka 2000. u Parizu
VILIBALD SLUGA, rođen 13. listopada 1854. u Šentjuru pri Celju - umro 15. siječnja 1931. u Krapini
15. siječnja 1992. – Hrvatska je postala međunarodno priznata zemlja
IVAN BROZ, hrvatski jezikoslovac, književni povjesničar i gimnazijski prof., rođen 21. siječnja 1852.
u Klanjcu - umro 25. prosinca 1893. u Zagrebu
RUDI STIPKOVIĆ (STIP), karikaturist - rođen 24.
siječnja 1939. u Svetom Križu Začretju - umro
30. kolovoza 2004. u Zaboku
DRAGICA VRAGOVIĆ KRCE, učiteljica, pjesnikinja, rođena 12. kolovoza 1933. u Krapini - umrla
28. siječnja 2001. u Krapinskim Toplicama
28. siječnja 1573. - Izbila Seljačka buna Matije
Gupca
DUBRAVKO IVANČAN, pjesnik, rođen 6. ožujka 1931. u Krapini - umro 29. siječnja 1982. u
Zagrebu
STJEPAN DRAGANIĆ, književnik i filmski scenarist, rođen 19. kolovoza 1923. u Zlataru - umro
2. siječnja 1983. u Zagrebu
Od
kolijevke...
do Boga
Vrijeme prolazi, odrastamo, postajemo i previše ozbiljni i što je najgore sve manje zastajemo i sve manje
primjećujemo istinske vrijednosti.
A jednom smo davno toliko snova
preplitali, toliko toga željeli ostvariti… odlazili smo… dolazili i na kraju
shvatili - duša nam je uvijek na istom
mjestu bila. Tako nam je jer je srce
u mjestu gdje smo rođeni, gdje smo
s dragim ljudima ophođeni i to djetinjstvo ma koliko malo traje, čitav
život s nama putuje.
Iako je današnji izbor pjesama Stjepana Kralja namijenjen najmlađima, namijenjen djeci, pa me sjetno
prisjetio djetinjstva, nikako nisam
mogla zaobići poruku s naslovnice
Pjesme za djecu i… Pročitajte ovu
Pripremila
Tanja Gregurović
zbirku, ona je namijenjena svima.
Jasnim stihovima, vrlo poznatim prizorima iz života najmlađih, pjesnik
savjetuje, brine i podučava (Slušaj
starije ljude, mudrost koju ti oni
nude). Svojom iskrenošću strpljivo
nam pomaže izabrati i osjetiti prave
vrijednosti (Obično je nelogično ljubav i sreću vagati, prašinu na vjetru
slagati. Boga moliti, a lagati…). Iskusio je koliko je mladom biću važna sigurnost i postojanost, kako bi mogli
u srce prijatelje spremati (Ruku ruci
treba dati čovjek čovjeku. Kao braća
nam je stati redom po svijetu…).
Od kolijevke… do Boga treća je
zbirka poezije Stjepana Kralja, prethode joj Popevka vu kmici navek
blešči (1993.) i Mrvinice od življenja (1998.) Posvećen je pjesništvu,
glazbi i humanitarnom djelovanju.
Početkom 2010. postaje urednik i
voditelj humanitarne emisije Glas
srca na Radiju Mariji Bistrici. Upoznali ste ga već kroz kolumne našeg
magazina, a danas vam otkrivamo
Stjepanovu poetsku stranu.
NELOGIČNO
Obično bi nelogično bilo
BOŽIĆ
kada bi vrabac lajao,
komarac mijaukao,
Ja volim Božić
a krzneni kaput medo
i snijeg što pada.
prije spavanja svukao.
Zeleni borić okitimo sada.
Slamicu pod stol,
Kada bi baka bradu nosila,
jabuke na bor.
krava travu kosila.
Učinimo za Isusa najljepši dekor.
Kada bi kiša sušu donosila,
a riba vodu prosila.
Ja volim Božić
i sve oko njega.
Obično je nelogično
Smrznutu jelu na vrhu brijega.
ljubav i sreću vagati,
Potočić hladan, što tiho teče.
prašinu na vjetru slagati.
Volim Badnjak, kad gore svijeće.
Boga moliti, a lagati.
Dobivati ocjene veće,
Ja volim Božić,
a nimalo se ne zalagati.
jer Isus se rodi.
Raduju se njemu svi dobri ljudi.
Obično bi nelogično bilo
Gdje sunce grije
kada ništa ne bismo znali
i tamo gdje je zima.
a učitelji bi nam redom
Sretan bio dragi Božić svima!
sve petice dali!
ICA
ZLATNA RIB
mora,
Iz dubine velikog e doći,
mož
o
isa
m
o
gdje sam
oči.
ra i sjaje se njezine
ko
na
iči
rib
ti
ješ
bli
grije.
e i sunce ju slabo
U vodi na škrge diš za živjet joj tako nije.
više,
Ne može izdržati
van.
iz te hladne vode
Ona bi htjela izaći to joj je jedini san.
aći,
I novu sreću pron
l plovi.
re. Na površini va
Gleda svjetlost go e, kad neki ju ribar ulovi.
or
Možda i napusti m
bo plavi.
– gore, gdje se ne
I srlja iz svoje kože ože, ako u mreži zaglavi.
em
Postaje zlatna i sv
tna biti.
Ali tu će samo sre dubina.
a
sk
or
Njen dom je m
ti,
šti
i
va
ču
ju
g
Jer Bo
ina.
GLAS ZAGORJA
gore, s nebeskih vis
DUĆAN
Pitao sam mudro,
baš neki dan:
„Koliko stoji cijeli dućan?“
Trgovci su odmah
dlanove trljali
i svi oko mene tango zaplesali.
Sve su slatkiše
u zdjelu pomiješali.
Sve što su imali, sve su mi dali.
A ja se sjetih
maloga problema.
Bože , džepovi mi prazni –
novaca nema!
ST
RUJA
Nestalo je
st
zbog jake ruje
o
A meni se luje.
b
Ništa me aš sada uči!
ne
a i sâm sa muči,
m u kući.
Za sutra se
Ugled u ra spremam odgovara
zr
ti.
Treba mi v edu stvarati.
eća ocjen
a.
Bože, zašt
o
Uči mi se, baš sada struje ne
ma?!
uopće mi
se ne drije
ma…
Zbog mra
ka na peri
feriji grad
ja ne mog
a
u
A htio bih učiti sada.
ocjene ve
će.
Izgleda da
n
Struja doć emam sreće.
i neće.
No ako ne
m
ne moram ogu učiti,
se
Mogu se li mučiti.
jepo igrati
.
Možda je
tako i bolj
e
za igranje
,
imam više
volje!
Pripremila
Vesna Šaronja
PREPORUKE IZ KNJIŽNICE
Prosinačka literatura
VILE / Alison Maloney
Prosinac je mjesec raznih čarobiranja; sv. Nikola nekim se čudom
prikrada i ostavlja poklone u čizmi na prozoru, za Djeda Mraza
znamo gotovo sve u detalje; vilenjaci koji izrađuju igračke, njegov
dolazak na saonicama, šuljanje
kroz dimnjak dok svi spavaju…
Prosinac je mjesec kada sve sjaji, svjetluca i žmirka… okruženi
smo čarolijom i prepuštamo joj
se… ovo je najbolje vrijeme za
vile, Djeda Mraza i ostala čarobića koja čekaju da ih čitanjem
oživimo.
DJED MRAZ i radosno
iščekivanje Božića /
priredio Filip Kozina
Za najmlađe, predbožićno raspoloženje donosi slatko iščekivanje,
neizvjesnost i
radoznalo
zavirivanje
u poklone…
a za Djeda
Mraza najzahtjevniji
posao na
svijetu
– razveseljavanje sve
djece na
svijetu. Atmosfera kod djeda i bake Mraz prije
velikog putovanja je smirena i
svečana, svira prekrasna božićna glazba, hrane se sobovi, priprema odjeća za put, ukrcavaju
se darovi u saonice. Djed Mraz
je nakon obilne večere poželio
malko zatvoriti oči… i što se potom dogodilo? Je li se Djed Mraz
stigao probuditi na vrijeme da
razveseli svako dijete na svijetu i
hoće li se uspjeti praznih saonica vratiti kući? Hm, svi smo zaokupljeni poklonima koje ćemo
zateći pod borom, a jesmo li se
ikada pitali što Djed Mraz dobiva
za Božić i od koga? U ovoj bogato
ilustriranoj slikovnici saznat ćete
kraj, a dok čitate priču, možete i
poslušati glazbeni CD koji dolazi
u kompletu sa slikovnicom.
Vile su nezaobilazni lik svake bolje bajke, štoviše, upravo njihova
prisutnost priču pretvara u bajku. Mnogi su mnogo puta zavirivali u magičan svijet vila. U Petru
Panu, kada se prva beba prvi
puta nasmijala, smijeh se raspršio u tisuću komadića koji su se
razletjeli posvuda i svaki komadić
pretvorio se u vilu. Svaka stranica
ove knjige – priručnika o vilama,
prikazuje dio vilinskog svijeta –
Vilinsku Zemlju, zakone vilinskog
vijeća i pravila vilinske kraljice
Titanije.
Najveća snaga vile leži u njenim
magičnim sposobnostima, te
najpoznatijem vilinjem rekvizitu
– čarobnom štapiću, no ne treba
zanemariti niti vilinske strijele i
vilinski prah. Vile su raspršene po
raznim mjestima koje nastanjuju
ljudi pa tako razlikujemo: šumske, vodene, kućne, vrtne i seoske vile. Postoji i Dvorana slave
Vilinske Zemlje u kojoj se nalaze
portreti najslavnijih vila u povijesti. Neke ste i sami upoznali, kao
što su Palčica, Zvončica, Zubić vila
i Trnoružičine vile. Vile vole pratiti
modu i ukrašavaju se paukovom
svilom, šarenim laticama i lišćem.
Vrhunsku modu podrazumijevaju
vilinska krila s kojima se ne rađaju
baš sve vile. Saznat ćete ponešto
o neprijateljima vila, među kojima
su ipak najgore vještice, goblini i
trolovi. Ovu knjigu možete listati,
ali i rastvarati njezine dijelove –
latice cvijeta i vilinska krila, otvarati tajne odaje dvorca, izvlačiti
kombinacije modno osviještenih
vila.
Vilinska čarolija koja izbija na stranicama dovoljna je da vas uvuče
u svoj magičan svijet i uljepša sadašnji trenutak.
ČAROZAPISI / Zlatar/
Govedić / Sibila
Bajka je čarobni štapić. Dokazano pretvara neraspoloženost u
znatiželju, umor u vedrinu, ljutnju u slasni oraščić koji bučno
krcne i rastvori se u zajedničku
igru! Bajka raspiruje smišljanje
i razmišljanje… - poručuju autorice.
Najbolje da i sami iskušate Čarozapise. Jedno je sigurno: štapić
svoje čitatelje bira s toplinom oko
srca i laganim škakljanjem u predjelu mašte. Volimo odlepršati u
vrijeme kada je nekoć bio jedan… i
čitati o drveću koje ima vilinske zaštitare, i ono kada šutljivog princa
jedna obična djevojčica snagom
svoje priče navede na razgovor…
Na putovanje oko svijeta bajke
vode vas tri autorice koje razumiju da čovjek ne može uvijek
biti pitom,
razuman
i mudar,
ma kako
mlad bio
(jer gdje
o n d a
ostaje
pustolovina), ali
da mu
bistro oko i
veliko srce uvijek mogu pokazati
pravi put. Ako ste dijete bilo kojeg
uzrasta, napravite toplu čokoladu,
zašuškajte se pod dekicu i – sretan put!
PROMOCIJA KNJIGE
SUNČANE BAJKE, autorice
Gordane Podgajski
Umjesto uobičajene sheme našeg ČČČ-a na dječjem odjelu
(pričaonica+likovna radionica), u
studenom je on prošao u znaku –
promocije, igrokaza, plesne točke
i domjenka. Sumorne sive zimske
dane treba povremeno probosti
sunčanim zrakama. Kažu da Sunce povoljno djeluje na raspoloženje, a ako se udruži s literaturom,
vedro raspoloženje je zagarantirano.
Sunčane bajke književni je prvijenac naše sugrađanke – Gordane
Podgajski, a koje smo prezentirali pred brojnom malom i starijom
publikom u Gradskoj knjižnici
Krapina. Zbirka sadrži osam bajki
koje zrače pozitivnošću, jasnom
porukom i obiljem fantastičnih
likova. Bajka je zahvalna književna vrsta, ona se može pročitati,
prepričati (pa zato i postoje profesionalni pripovjedači bajki), ali
i poslužiti kao predložak za crtani film ili kazališnu predstavu. U
GLAS ZAGORJA
TOP-lista
najtraženijih knjiga
01. STUDENOGA 2010.
u prosincu 2010.
ODRASLI:
Fiorato
M. Gospa od badema
PROFIL INTERNATIONAL
Lark, S.
U zemlji bijelog oblaka
MOZAIK KNJIGA
Trussoni, D.
Angelologija
NAKLADA LJEVAK
DJECA:
Hawkins, E.
Oceanologija
PLANETOPIJA
Disney
Priča o igračkama
EGMONT
Downham, J.
????
PROFIL KNJIGA
Sunčane bajke publiku smo uveli
kratkim igrokazom Zlatna ribica
u izvedbi djelatnica knjižnice i
autorice.
Bajka se i
otplesala,
a za to su
se pobrinule članice grupe
Radionica
za
pokret tete
Duške s
koreografijom
Pčelice i medeki. S autoricom
smo pričali o bajkama, o nastanku knjige, ilustracijama, njezinim čitateljskim afinitetima, te
daljnjim književnim planovima.
Saznali smo da proces nastanka
knjige nije uvijek bajkovit, pa je
tako do izlaženja knjige trebalo
proći i nekoliko godina. Ali, zato
treba vjerovati u svoje snove, ne
se pokolebati, ponekad biti i dosadan, ako treba, poručuje autorica, i snovi se i te kako mogu
ostvariti. Poslije zanimljivih
dječjih pitanja, koje je autorica
potakla, druženje je nastavljeno
u neformalnom tonu, a djeca su
svoje dojmove zabilježila i ilustracijama.
81
IZ UMJETNIČKE RADIONICE
01. SIJEČNJA 2011.
Marijan Culjak
Piše
Maja Šimunić
Umjetnik
velikog
srca
Župljanima zabočke župe velečasni Marijan Culjak dobro je poznat. Osoba je to, kažu mnogi,
koja je uvijek spremna za razgovor, šalu, ali i za
pomoć kada je to potrebno. Njegove su propovijedi, složit će se župljani, uvijek domišljate i
poučne s mnogo žara utkanog u njih i njihovo
izricanje. No velečasni Culjak svestrana je ličnost. Osim što je zabočki župnik od 1997. te
dekan Krapinskog dekanata, on je i umjetnik.
Važno je napomenuti, vrlo zanimljiv umjetnik.
NOVI ŽIVOT
ODBAČENIM ŠKOLJKAMA
Velečasni Culjak poznat je po izradi mozaika
od školjki. Kako je sam rekao, njegovo je stvaralaštvo započelo sasvim slučajno. Provodeći
vrijeme na moru, često je nailazio na školjke.
Školjke različitih boja, oblika i veličine očarale
su ga, te ih je počeo skupljati. Dugo su te školjčice bile u kutiji dok velečasnome nije sinula
ideja. Odlučio je razglednice koje je slao prijateljima i dragim ljudima ukrašavati školjkama.
Tako je započeo neobičan hobi koji se uskoro
pretvorio u pravu strast za umjetnošću. Shvativši da su školjke zahvalan i atraktivan materijal, velečasni Culjak počeo je bojama oslikavati
oblike te ih ispunjavati školjkama. Prvi su motivi
bili isključivo morski pa su tako prvi mozaici prikazivali galeba, ribu, obalu. Kada sam priupitala
kako je skupljao i nabavljao školjke, velečasni je
rekao kako je pravo zadovoljstvo šetati obalom
82
Okrenimo se sebi, a kad u
sebi otkrijemo nešto lijepo,
plemenito, i druge ćemo
gledati novim očima i moći
ćemo dragim ljudima i bližnjima dati mnogo više, ali
ne pod bor nego u srce.
i prikupljati školjke, no naglasio je kako su mu i
župljani vrlo često s odmora donosili školjke. Napomenuo bih da ja ne izranjam žive školjke.
Ja pokupim samo one školjke koje je izbacilo
more, po kojima ljudi gaze jer za njih nemaju nikakvu važnost. Za mene imaju jer ja školjkama u
kojima je život prestao dajem novi smisao, novi
život i ljepotu. Za mene je to simbolika davanja
novog života odbačenim dijelovima prirode.
S vremenom, rad i vještina su se usavršavali pa
su i motivi postajali raznolikiji. Morski motivi zamjenjuju se i nekim sakralnim motivima poput
križeva, Majke Božje, raspela i sl. Kada se skupio
pozamašan broj radova, organizirana je prva
izložba. Ona je održana 2005. u Gradskoj knjižnici u Zaboku. Bila je prodajna, a sav je prihod
otišao u humanitarne svrhe. Velečasni Culjak sa
smiješkom je rekao da ga je silno razveselilo i
iznenadilo što su slike prodane u kratkom roku
te da su izazvale golemo oduševljenje. To ga je
GLAS ZAGORJA
potaknulo da radi više, bolje, te da izlaže i dalje.
Dosad je održao 7 samostalnih izložbi, a važno
je reći kako je svaka od njih bila humanitarnog
karaktera. Oko petstotinjak izrađenih i uspješno prodanih mozaika zaista je pozamašna brojka koja dokazuje ljepotu umjetnosti koju stvara
velečasni Culjak, a kada tome pridodamo činjenicu kako je sav novac od prodaje otišao u ruke
IZ UMJETNIČKE RADIONICE
01. SIJEČNJA 2011.
potrebitima, zaista možemo reći da pričamo o
umjetniku velika srca.
PJESME ZA DUŠU – ODRAZ MOJE
NUTRINE
No, umjetnička duša nikad ne miruje, ona stalno
traži način da se izrazi, da pruži i prikaže drugima dio sebe. Tako je prije par tjedana velečasni
Marijan Culjak izdao zbirku pjesama Pjesme
za dušu. Riječ je o knjižici pjesama posvećenih
Bogu, duhovnosti, djetinjstvu, moru, dobroti i
Budući da nam je Božić sve bliže,
velečasni Culjak se osvrnuo i na
to posebno razdoblje u godini.
Kazao je kako bi ljudi trebali u sebi
pronaći nešto lijepo, neki talent,
neku dobru osobinu te to pokloniti
drugima jer Božić je vrijeme
blagosti, mira, ljubavi, obitelji.
ljubavi među ljudima. Na pitanje kada je počeo
pisati pjesme, velečasni je odgovorio da je to ljubav još iz gimnazijskih dana. Tada je, kaže, imao
profesora koji je rado u razredu čitao poeziju, što
se njemu svidjelo te je pokušao napisati i svoje
stihove. Pisanje se nastavilo i na teološkom fakultetu koji je pohađao. Već tada objavljuje prve
pjesme u fakultetskom časopisu, pjesme uglav-
nom o duhovnosti i Bogu. Pisanje se nastavilo i u
vojsci. Iz tog vremena spomenuo je i anegdotu.
Brojni su kolege vojnici imali zaručnice kojima
je bio običaj slati pisma i pjesme pa je nerijetko upravo on pisao pjesme za kolege koji su ih
tada slali svojim djevojkama i zaručnicama. No,
kaže, jednog je dana sve pjesme bacio. Naglasio
je kako mu je sada zbog toga jako žao, a kada
je shvatio da je pogriješio pokušao je neke po
sjećanju zapisati kako bi ih sačuvao. - Poezija u
stihovima je ono što volim i što me raduje. - kaže
Culjak. Ističe kako pjesme u stihu zahtijevaju
kreativnost, smisleni izbor riječi koje u sebi nose
dubinu, moraju imati određenu dinamiku i to su
izazovi s kojima se pjesnik uz izbor motiva i tema
suočava. Mnogi će se složiti s velečasnim Culja-
kom koji kaže da je čovjeku lakše kada misli, osjećaji i razmišljanja prenese na papir jer dio njega
ostaje na papiru, i tom se dijelu svoje duše, svoje
nutrine, uvijek može vratiti čitajući pjesmu. Nadovezao se kako je teško biti kritičar nečije poezije jer svatko kroz poeziju želi izraziti sebe onako
kako se on doživljava. Nakon što je izdao knjigu,
velečasni Culjak kaže kako se nije htio zamarati
s reakcijama i komentarima drugih jer on je publici kroz pjesme dočarao dio sebe, svojih misli i
ideja. U izdavanju knjige pomogla mu je udruga
Muži zagorskog srca, a ostale je troškove izdavanja snosio sam Culjak. Knjige se odlično prodaju,
a reakcije su iznenađujuće dobre. - Ljudi mi čestitaju, komplimentiraju, no moj cilj nije da me
proglase pjesnikom, jer ja to nisam. Moj poziv je
svećenstvo, a ljudima sam putem pjesama samo
htio predstaviti sebe u nešto drugačijem svjetlu.
Uza sve umjetničke aktivnosti, velečasni Culjak
ima još neke hobije. Voli cvijeće, što i stanovnici
Zaboka mogu primijetiti kada u proljeće i ljeto
šeću kraj župnog ureda koji tada odiše u raznobojnom, šarenom cvijeću. Uzgaja i sobne biljke,
a rado čita. Napominje kako nije to samo štivo
duhovnog karaktera, već da voli čitati djela različitih pravaca književnosti, tema i autora.
Privodivši razgovor kraju, upitala sam velečasnog je li trebalo mnogo hrabrosti da ljudima
prezentira svoj rad, što kroz slike, što kroz pjesništvo. - Mnogi će reći da taj moj rad nije ništa,
da bi oni mogli bolje, ljepše. Ja se na to ne obazirem nego samo kažem: Ti bi, a ja jesam.
Predstavljanje ovog zaista posebnog umjetnika,
završila bih njegovim riječima, njegovom mišlju vezanom i za stvaralaštvo i za predstojeće
blagdane. - Okrenimo se sebi, a kad u sebi otkrijemo nešto lijepo, plemenito, i druge ćemo
gledati novim očima i moći ćemo dragim ljudima i bližnjima dati mnogo više, ali ne pod bor
nego u srce.
HRVATSKI BOR 2011.
Jedan u sjaju bogatog kvarta
okićen brošem i hrpom skandala,
obilje pršti na sve strane
I zato ovdje ne pristaje štala.
Drugi je ukrašen dizanjem ruku,
klimoglavom pod geslom „Za se!“
Pastiri bi samo nagrdili scenu,
„Pa mi mislimo samo na se!“
Treći bor, pun otkaza, smjena,
ukidanjem radnih mjesta za male.
Lokoti, lanci, zaključana vrata...
Prepune burze, a prazne hale.
Četvrti s trakom: „Mirovina kasni!“
No režije plati jer letiš iz stana.
O obilju Božića pričaj djeci
kao o bajkama iz davnih dana.
MUDRACI ŠUTE, zureć u nebo.
„Gdje smo to samo skrenuli sa puta?
Pa tako smo vjerno slijedili zvijezdu!“
A ona nebom besciljno luta.
Al onda je stala, na rubu ničeg
i prosula svjetlo, u mrkloj noći.
Tu je – BEZ BORA, priprosta soba
al s ležaja sjaje Božje oči!
GLAS ZAGORJA
83
SPORT INTERVIEW
01. SIJEČNJA 2011.
Piše
Elvis Lacković
Dino Čukman
Radom i rezultatima
do reprezentativaca
Malo je sportova u kojima se sportaši iz Krapinsko-zagorske županije mogu podičiti naslovima
prvaka Hrvatske. Malo je sportaša, koji mogu doći do statusa kandidata za državnu reprezentaciju. S jednim takvim porazgovarali smo na izmaku još jedne uspješne kalendarske godine,
ali gotovo i na početku natjecateljske sezone, koja je sjajno počela. Riječ je o Dinu Èukmanu,
višestrukom pojedinačnom i ekipnom prvaku Hrvatske u streljaštvu, članu Streljačkog kluba
Marija Bistrica.
84
GLAS ZAGORJA
SPORT INTERVIEW
01. SIJEČNJA 2011.
Početak još u 4. razredu
 Kako je sve uopće počelo? Možeš li se prisjetiti samih početaka
bavljenja streljaštvom?
Sve je počelo u 4. razredu osnovne
škole kad sam upisao streljaštvo
kao izbornu sportsku aktivnost.
Moram priznati da sam to jedva
dočekao, jer sam to želio i prije, ali
streljaštvo se moglo upisati tek u
4. razredu, a dotad sam se susretao sa zračnicama doma, gađajući
limenke, jabuke, čepove i sl.
 Je li u djetinjstvu postojala želja za bavljenjem još nekim sportom, nazovimo to razvikanijim,
odakle baš ideja za streljaštvom?
Bilo je želja, pa čak i pokušaja, ali u
streljaštvu sam se najbolje snašao.
Trenirao sam nanbudo otprilike godinu dana, ali to je više bilo zbog
društva nego zbog samog nanbuda.
Što se tiče razvikanijih sportova,
poput nogometa, u tome se nikad
nisam vidio, pogotovo ne u našem kraju. Mislim da se razvikaniji
sportovi u našem kraju slabije zastupaju, ako gledamo kvalitetu, a
ne samo broj sportaša. Jednostavno je puno teže uspjeti biti vrhunski sportaš iz malih sredina kao što
su naše, ne zato što nema dobrih
sportaša, već zato što se nemaju
kome nametnuti i biti primijećeni.
 Nakon početka, kada si shvatio
da si talentiran za taj sport?
Shvatio sam to vrlo brzo, jer sam se
ubrzo nakon početka rezultatski odvojio od ostatka ekipe s kojom sam
počeo trenirati, te sam vrlo brzo
uhvatio korak sa strijelcima koji su
trenirali već godinu-dvije ili više.
Sve je počelo u 4. razredu osnovne škole kad
sam upisao streljaštvo kao izbornu sportsku
aktivnost. Moram priznati da sam to jedva dočekao, jer sam to želio i prije, ali streljaštvo se
moglo upisati tek u 4. razredu, a do tad sam
se susretao sa zračnicama doma, gaðajući limenke, jabuke, čepove…
Uvijek se rado sjetim prvog naslova
prvaka Hrvatske. To je bilo u Osijeku kad sam osvojio prvo mjesto na
prvenstvu Hrvatske za kadete.
 Na velikim natjecanjima, kao
što su olimpijske igre ili velika
prvenstva čujemo samo za natjecanja u streljaštvu, u, naravno,
različitim disciplinama, ali prateći
detaljnije ovaj sport, dolazimo do
pojmova standardno oružje i se-
Plan mi je biti što bolji! U 2011. moj cilj je biti
na postolju s ekipom u 1.A ligi, te pokušati obraniti naslov državnih prvaka u serijskoj
pušci.
30 posto talenta, ostalo rad
 Osim talenta, naravno, u svakom sportu je bitan rad. Naizgled
se čini kako je to posebno slučaj u
streljaštvu. Koliko često mora trenirati kvalitetan strijelac?
Moje mišljenje je da je talent zaslužan za 30% uspjeha, a sve drugo se postiže radom. Streljaštvo
je sport koji to i te kako dokazuje.
Kvalitetan strijelac mora odrađivati minimalno 4-5 treninga tjedno
kako bi kvalitetni rezultati postali
na neki način rutina, te se uz pucanje kombiniraju i fizički treninzi.
 Već u mlađim kategorijama
počeli su prvi uspjesi. Kojeg se
najviše sjećaš iz juniorskih dana?
GLAS ZAGORJA
rijsko. U čemu je razlika i u kojoj
se disciplini najbolje snalaziš?
Razlika je u oružju koje se koristi.
Serijsko oružje su obične puške,
dok je standardno oružje puška
koja nudi višestruka podešavanja
te mora zadovoljiti različite norme
u težini i dimenzijama. Takvo oružje se koristi na međunarodnim
natjecanjima. Dobro se snalazim
u obje discipline, ali posljednjih
nekoliko godina posvetio sam se
standardnom oružju.
Odličan junior – sjajan
senior
 Nakon vrlo uspješne juniorske karijere, vrlo rano uslijedio je
prelazak u seniorske vode. Prema
85
SPORT INTERVIEW
01. SIJEČNJA 2011.
rezultatima, reklo bi se da je taj
prelazak bio gotovo neprimjetan.
Je li i tvoj osjećaj bio sličan ili se
osjetila težina prelaska u seniorsku konkurenciju?
Osjećaj je bio sličan, odnosno
prelazak mi nije predstavljao probleme. Već na početku seniorske
kategorije osvojio sam naslov državnog prvaka, pa mogu reći da
prelazak nisam ni osjetio.
 Seniorsku karijeru također su
obilježili brojni uspjesi, pa i naslovi državnih prvaka, pojedinačno i
s ekipom. Koji su ti posebno dragi
naslovi i medalje?
Dva puta sam bio državni prvak u
seniorskoj kategoriji. Najdraži mi je
ipak onaj iz Stobreča, kada sam bio
prvi, te smo i ekipno osvojili naslov.
Sve to je upotpunio i uspjeh mojih
kolega iz kluba, koji su zauzeli 2. i
3. mjesto pojedinačno.
 Kako gledaš na razvoj streljaštva u Mariji Bistrici i je li ikada
bilo razmišljanja o odlasku u neku
drugu sredinu?
Razvoja, nažalost, nema. Mislim da
bi pravi pojam ovdje bio djelovanje.
Talent je zaslužan za 30% uspjeha, a sve
drugo se postiže radom. Streljaštvo je sport
koji to i te kako dokazuje. Kvalitetan strijelac
mora odraðivati minimalno 4-5 treninga tjedno kako bi kvalitetni rezultati postali na neki
način rutina, te se uz pucanje kombiniraju i
fizički treninzi.
Da bismo pričali o razvoju, morali bismo pričati o gradnji nove streljanje,
kupovanju nove opreme, organiziranju turnira... Toga, nažalost, nema,
a uzrok su financije. Nažalost, moj
klub preživljava od onoga što dobije
od Općine, a to nam je jedva dovoljno da pokrijemo sezonu i troškove
nastupanja. Budući da se natječemo
86
u 1.A ligi, često putujemo po cijeloj
Hrvatskoj, a to iziskuje i određene
troškove. Nadam se da ćemo jednom moći pričati i o razvoju.
Ekipa sjajna na početku lige
 Trenutno je na početku sezona
u 1. A hrvatskoj ligi. U zračnoj pušci u prva dva kola odlični rezultati
i ekipa Marije Bistrice trenutno je
na 2. mjestu. Jeste li to očekivali u
klubu i kakav je pogled na nastavak lige?
Nadali smo se borbi za medalju, ali
ovo je stvarno veliki uspjeh. Mislim
da nam je to na neki način dalo krila za dalje, te je najbolji motiv koji
smo mogli poželjeti. Nadam se da
ćemo ga uspjeti održati kroz ligu.
 Ovi rezultati zasad te stavljaju i
u širi krug potencijalnih reprezentativaca. Koliki je to izazov?
To je najveći izazov svakog sportaša,
ali i odlična motivacija za nastavak
rada. Mislim da je to najbolji dokaz
da se rad isplatio, ali i da ima mjesta
za još puno napredovanja.
 Stigne li se uz aktivno bavljenje
športom, u današnje vrijeme, a uz
GLAS ZAGORJA
to, naravno, i posao od kojega treba živjeti, imati i nešto slobodnog
vremena?
Sve se stigne kad se hoće. Uvijek nađem dovoljno vremena za
sebe, i nikad ne gledam na obaveze kao na žrtvu, jer sam to ja
odabrao i nitko me nije na to prisilio.
 Kakvi su daljnji planovi? Prije
svega u 2011., a onda i dalje?
Planovi su i dalje isti. Biti što bolji! U 2011. je cilj biti na postolju
s ekipom u 1.A ligi, te pokušati
obraniti naslov državnih prvaka
u serijskoj pušci. Što se tiče nekih
dugoročnih planova, to će vrijeme pokazati. Ja ću i dalje raditi i
trenirati, a uspjeh će valjda doći
kao rezultat toga rada.
SPORT INFO
01. SIJEČNJA 2011.
Tri srebra
za Savate
klub Kobra
U Garešnici je održano natjecanje za kup Hrvatske u
Savate boksu za kadetkinje
i seniorke, na kojem su nastupile i predstavnice Savate
kluba Kobra Marija Bistrica i
osvojile tri srebrne medalje.
U kadetskoj konkurenciji druga mjesta osvojile su Iva Čukman u kategoriji do 25 kg i Lana Kramar u kategoriji do 30
kg, a kod seniorki druga je bila Suzana Deija u kategoriji do
55 kg. (Elvis Lacković)
Zagrebu ide dobro u Krapini!
Dan nakon Nikolinja, dana
Grada Krapine, u prepunoj
sportskoj dvorani srednje
škole Krapina održana je
utakmica Premier lige-muški, između prvaka države
Zagreb Croatia osiguranje
i rukometnog kluba Međi-
miče na +10, da bi potom po
običaju sjeo na klupu i pokrio
se ručnikom, te svojim sugestijama i savjetima pokušao
pomoći mlađim igračima.
Inače ovo kolo Premier lige
Zagreb CO je odlučio igrati
kao domaćin u Krapini na
murje iz Čakovca. Završila je
pobjedom favorita odnosno
Zagreba 33:22, a najbolji
strijelac utakmice bio je Zagrebov Adnan Jaškić sa 11
pogodaka.
U prvom dijelu istaknuo se i
dvadesetpetogodišnji novopečeni reprezentativac Marin Šego koji je sakupio preko
65% obrana, dok je drugo
poluvrijeme većinom branio
Slovenac Škof, ali s mnogo
slabijim učinkom. Zagreb je
došao u najjačem sastavu
tako da su posjetitelji mogli
gledati ponajbolje hrvatske i
svjetske rukometaše. Balić je
rutinirano odradio početak
utakmice kad se Zagreb od-
inicijativu Grada Krapine, te
na poziv ženskog rukometnog kluba Zagorec Krapina.
Zagrebaši nisu krili zadovoljstvo kvalitetnom organizacijom, a od Vlade Šole
doznajemo kako ih je najviše razveselila posjećenost
kakvoj nisu navikli u Kutiji
šibica kada se igra Premier liga. Proslavljeni golman
nam također otkriva kako su
u tijeku pripreme rukometne reprezentacije na odlazak
na Svjetsko prvenstvo koje
počinje 12. siječnja u Švedskoj. Prvenstvenu utakmicu
u Krapini medijski je pokrivao Radio Hrvatsko zagorje
Krapina. (tl)
GLAS ZAGORJA
87
SPORT INFO
01. SIJEČNJA 2011.
Veterani Zagorca jesenski prvaci županije
bez izgubljenog boda
STOJE
(slijeva
nadesno): D. Zubić,
I. Zubić, Majerić,
Kamenečki, Cvrtila,
Levar,
Kovačec,
Poljak, Mužar, A.
Ferček, Tepuš. ČUČE
(slijeva
nadesno):
D. Štefanić, Potočki,
Horvatek, D. Ferček,
Goričan, M. Šimunić,
Klasić, Gorup, D.
Štefanić
88
GLAS ZAGORJA
POD STRAHINJČICOM
01. SIJEČNJA 2011.
Tko je obilježio
godinu iza nas?
Piše
Milorad Videković
Kada se postavi pitanje iz naslova kolumne odgovor je veoma jednostavan. Svojim
rezultatima i organizacijom, i ne samo ove godine, dolazimo do prekrasne ekipe – veterana krapinskog Zagorca. Osim njih moramo istaknuti rukometašice i košarkaše.
t
reći na prvenstvu Hrvatske
u velikom nogometu. Četvrti na prvenstvu Hrvatske u
malom nogometu. Prvaci Krapinsko-zagorske županije – ove
godine šesti put uzastopce. Jesenski dio prvenstva završili su
na prvom mjestu prvenstvene
ljestvice sa 13 pobjeda u 13
odigranih utakmica uz 46 postignutih i samo 4 primljena gola.
Zar može bolje?! Može, kažu
sudionici ovih rezultata – Josip
Goričan, Rikard Majerić, Željko
Malarić, Alen Ferček, Martin
Kovačec, Damir Ferček, Nenad Levar, Davor Cvrtila, Ivica
Mužar, Mario Kovačec, Dražen
Štefanić, Milan Šimunić, Ivan
Zubić, Milan Gorup, Ivan Poljak, Ivan Dolenc, Josip Bočkaj,
Darko Kamenečki, Zoran Klasić,
Momir Horvatek, Kristijan Potočki, Dražen Šimunić, Ivica Antolić i trener Slavko Tepuš Capello, te nezaobilazna logistika
u likovima Dragutina Pernjeka,
Milana Vojnovića i Ace Marjanovića. Ili da vam pomognem
pa napišem barem neke nadimke kao što su: Korlja, Aljač,
Cune, Buljba, Piksi, Pero, Cifri,
Vojka, Baltica....
ada pogledate imena tih
mladića vjerujem da se s
nostalgijom sjetite vremena
krapinskog Zagorca koji je žario
i palio diljem županije i šire, a
gosti su u Krapini na staro igralište kod autobusnog kolodvora
i novo u Podgori sa strahom
dolazili znajući da će ostaviti
bodove u Krapini sa samo jednom nepoznanicom – koliko
će golova u mreži ponijeti kući.
K
Povlačeći paralelu s onim što
se događa u seniorskom sastavu ove godine (prošlomjesečna
kolumna posvećena upravo njima), moramo se zapitati da li je
to isti klub ili su možda samo u
pitanju ljudi koji vode određeni
dio kluba?! Pitanje je retoričko
i vjerujem da ne moram na njega odgovarati, ali isto tako znam
da bez namjere da nekog povrijedim u sastavu veterana, ovako dobro funkcioniranje kluba
je zahvaljujući jednom pravom
sportsko-nogometnom entuzijastu Draženu Šimuniću, popularnom Cifriju ili možda neki
vole više Gari, te Slavku Tepušu
Capellu te se nadam da će se
netko iz kluba – uprave – sjetiti
da veterane kao klub, i ova dva
POD
POVEĆALOM
sportski entuzijazam
Dražena Šimunića, Slavka
Tepuša, Saše Kundicha i
Zorana Strehovca
Ovoga puta minusa nema
jer kolumna nije pisana
s namjerom da nekog
kudim, već suprotno
sportska entuzijasta predloži za
barem jednu od nagrada prilikom proglašenja kluba i sportaša godine u Krapini.
osebna priča su dvoranski
sportovi. Zahvaljujući otvorenju sportske dvorane srednje
škole, da je barem najam manji
kažu korisnici, razmahali su se
naročito ženski rukomet i košarka za dječake. Rukometašice
Zagorca, popularne zagorske
puce uspjele su u par godina
doći do druge hrvatske rukometne lige u kojoj ove godine
stječu iskustvo bez neke velike
bojazni, bez obzira na trenutni
plasman, da će se vratiti u niži
rang. No, kao i kod veterana u
prvi plan iskače još jedan entuzijast Saša Kundich, predsjednik
kluba, koji ne žali ni vremena
ni benzina, niti svog novca da
djevojkama osigura sve što je
potrebno za dobar rezultat iako,
moram to naglasiti, čini mi se da
je odaziv djevojaka na treninge
i utakmice puno manji negoli
prošle godine, odnosno čini mi
se, barem se tako priča, da puno
manje treniraju ove godine. To
se svakako vidi i na njihovim
rezultatima jer gotovo u većini
utakmica u prvom poluvremenu igraju dobro, odlično pariraju
protivniku da bi u drugom dijelu
došlo do pada, nedostatak snage zbog nedostatka treninga, i
poraza čak i od onih ekipa koje
su objektivno slabije od njih.
No, to je samo jedan detalj,
koji će klub ispraviti do proljetne polusezone, koji sam morao
istaknuti zbog potpune slike o
klubu. Ipak, i ove godine će klub
P
GLAS ZAGORJA
zasigurno istaknuti kandidaturu
za jednu od nagrada na proglašenju najboljih, a ja ću istaknuti
dvoje ljudi – jednu divnu djevojku, golmanicu Jelenu Tomić,
koja svojim radom i obranama
zaslužuje naslov najbolje te Sašu
Kundicha, predsjednika kluba,
koji je za ilustraciju – jednog
vikenda u razmaku od dva sata
morao voziti ekipu u Zelinu i Kutinu. Kako je uspio? Ne znam!
Mislim da ću ga ipak i to pitati.
ošarkaški klub Krapina je
također lijepa slika sporta
u Krapini. Prije nepunih pet(?)
godina grupa entuzijasta predvođenih Zoranom Strehovcem
oformila je klub i polako, ali sigurno i u tišini bez velike pompe počela s radom. Danas je
slika prekrasna. Klub ima školu
košarke, dvorana OŠ Augusta
Cesarca u Krapini, kadete, juniore i seniore koji se natječu u
svojim ligama s tim da se seniori natječu i u Ligi bez granica
u kojoj igraju klubovi iz Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije te Republike Slovenije.
Ipak, bez ljutnje ostalih, perjanica kluba ove godine, pa i
prošle, su kadeti koji izuzetno
uspješno igraju II. kadetsku ligu
i bore se za naslov prvaka. Bravo klinci!
vakako, netko će naći primjer i da nisam spomenuo
baš sve, ali broj znakova koje
mogu napisati je ograničen.
Tako je to u novinarstvu. Da je
bilo više mjesta, svoje mjesto
u ovoj kolumni zauzeli bi ribiči,
stolnotenisači i razne rekreacijske udruge.
K
S
89
SERIJAL
01. siječnja 2011.
Piše
Ivan Ninković
Djeca iz Malog doma
Naša Afrika
Sigurno ste i vi imali iskustvo na televiziji ugledati poznato prijateljevo
lice, kojeg niste dugo vidjeli. Hitro
hvatate daljinski kako biste pojačali
TV i čuli o čemu govori. Upravo to se
dogodilo mojoj supruzi i meni kada
smo ugledali prilog o najmlađem
hrvatskom misionaru u Africi, franjevcu Miri Babiću. Nakon priloga i
minute tišine koja je uslijedila, moja
je supruga Nataša rekla: - Ivane,
idemo u Afriku, idemo mu pomoći
koliko možemo! - odmah sam se složio. U trenutku smo se našli pokraj
telefona kako bismo od prijateljice s
fakulteta dobili Mirin e-mail. Odgovorio nam je već idući dan i poručio
da smo i više nego dobrodošli.
USUSRET MIRINOJ
ŽIVOTNOJ PRIČI
Kupili smo avionske karte od Zagreba,
preko Beča do Nairobija. Cijepili smo
Kanyotu
90
Ima ljudi koji svoj odmor nalaze čineći dobro.
Umorni su i iscrpljeni ponekad, no nikad ne
odustaju od svog poslanja i upravo žive za
slabe i nemoćne. Ova priča govori o ljepoti
Afrike u punini mirisa i boje, bogatoj duhovnosti njenih stanovnika i ogromnoj dobroti
najmlaðeg hrvatskog misionara u Africi, franjevca Mire Babića. Hvala Ivanu što je svoje
dojmove podijelio s nama.
se protiv žute groznice, meningokokne sepse i tetanusa. Čitali smo na
forumima što bi bilo dobro uzeti za
preventivu protiv malarije i odluka je
pala na antibiotik doksiciklin. Tih šest
mjeseci iščekivanja bilo je iza nas u
trenutku kad smo u ranojutarnjim satima sletjeli na Jomo Kenyatta International u Nairobiju. Očekivali smo
da nas pri izlasku iz aviona okupaju
ljepljivi i vlažni visoki Celzijusi, no
naše prvo afričko jutro bilo je poprilično svježe. Naime, u Keniji, koja se
nalazi na ekvatoru, također postoje
četiri godišnja doba - dva kišna i dva
sušna, a mi smo stigli pred kraj prvog
kišnog razdoblja. Miro je po nas poslao taxi, no budući da je zora u Nairobiju rezervirana za spavanje, umjesto dočeka morao sam zvati Miru,
koji je potom zvao taksista i probudio
ga da dođe po nas. U međuvremenu
su se oko nas počeli skupljati napadni turistički agenti, nudeći nam vrlo
povoljan aranžman za obilazak nacionalnih parkova. Nakon što je taksist
napokon stigao i stavio nam stvari u
auto, vozeći se kroz uspavani Nairobi,
napokon sam zaključio - Bože, pa mi
smo u Africi.
Miro nas je dočekao u franjevačkom
samostanu, koji se nalazi u elitnoj
četvrti petmilijunskog Nairobija.
GLAS ZAGORJA
Zbog stope uličnog kriminala koja
je u nekim neturističkim dijelovima
veća nego u Bagdadu, oko samostana je visoki zid, a na ulazu je zaposlen čuvar iz zaštitarske agencije.
Nakon doručka i bez puno zadržavanja, Miro nas je poveo prema mjestu
gdje trenutačno plete svoju životnu
priču, dvjestotinjak kilometara na
sjever u predjele Great Rift Valleya.
U Nakuruu, trećem po veličini gradu
u Keniji, kupili smo namirnice i krenuli prema Subukiji i dalje u dolinu
čije se ime može prevesti kao Donja
Subukia. Predio donje Subukije, koje
je Mirino područje djelovanja, udaljeno je od Nakurua otprilike sat i pol
vožnje neusporedivo lošijim putem
nego što je onaj koji iz kenijske prijestolnice vodi do Nakurua. Rupe na
cesti nekako su postajale sve veće,
djeca, koja su trčala za našim autom
musavija, a kuće trošnije. Budući
da smo došli u kišnoj sezoni, vrlo se
lagano moglo dogoditi da zapnemo
u blatu. Ono po čemu Miro svakodnevno vozi nije ni makadam, nego
nešto nalik isušenom koritu potoka
tako da je svaka vožnja jedna velika avantura. Suvišno je trošiti riječi
kako je tek kad padne kiša.
RAZVOJ UZ DONATORSKU
POTPORU
Po dolasku u samostan, koji više
izgleda kao hacijenda, naša osjetila
su bila preplavljena afričkim mirisima i bojama prirode te zvukovima
ptičjeg pjeva kakav još nikada nisam
čuo, osim možda na nekoj emisiji
koju je odabrao Đelo Hadžiselimović. Dočekale su nas još dvije djevojke, Tatjana iz Varaždina i Valentina iz
Osijeka, koje su došle volontirati u
organizaciji Misijskog ureda u Zagrebu. Uskoro nas je došao pozdraviti i
župnik Augustine, franjevac rodom
iz Ruande. S njima je još i fra Jure, rodom iz Jajca, koji je u to vrijeme bio
na odmoru kod svojih. U samostanu
nema struje, nego se tek navečer
preko solarnih baterija pusti struja, tako da smo svaku večer gledali
utakmice nogometnog prvenstva.
Tuširali smo se prikupljenom kišnicom, koje je bilo dovoljno za razliku
od unazad tri godine kada uopće nije
bilo kiše i kada je lokalno stanovništvo pogodila velika glad.
Radni dan Mire, Augustina i Jure sastoji se uglavnom od posjeta osamnaest filijala, od kojih je najudaljenija 40ak kilometara. Krenu ujutro u sedam
i kako je cesta jako loša ne mogu se
SERIJAL
vratiti prije pet popodne. Pokušavaju
u mjesec dana obići sve filijale, iako,
recimo, u najzabačenijoj nađu svega
desetak ljudi. Ipak, obilazak vjernika
i održavanje misa samo su jedan dio
onoga što u Africi podrazumijeva misionarska djelatnost. Prije svega, tu je
vrlo važan razvoj osnove infrastrukture. Tako je Miro sad uložio 30 tisuća
eura za izgradnju vodovoda. Sredstva
su uglavnom donacije njemačkih volontera koji su bili kod Mire i mreže
dobronamjernih ljudi koji žele pomoći bar novčanim prilogom, ako već ne
mogu provedenim vremenom među
ljudima. Napravljene su i osnovna i
srednja škola, koja je ustupljena kenijskoj vladi, no još uvijek je pod budnim okom franjevaca. Do sada su franjevci na tom području izgradili šest
osnovnih škola i zdravstveni centar u
koji dolazi čitav kraj donje Subukije na
liječenje. Osim toga, uspostavljena je
i mobilna služba medicinskih sestara
koje obilaze one koji ne mogu doći, a
radi se dosta i s djecom s posebnim
potrebama.
MIRINA DJECA
Susreli smo puno ljudi i čuli životne priče koje je teško usporediti s
našim. Posjetili smo i dva nacionalna parka, susreli se s pripadnicima
plemena Masai i vidjeli njihov način
života, te razgledali ogromnu metropolu Nairobi. Međutim, glavni razlog
našeg trotjednog posjeta Keniji bila
su Mirina djeca. Ako je dijete u Africi
invalid, onda se to doživljava kao velika sramota i teret u obitelji, te se takvu djecu redovno napušta – ostavlja ih se pokraj ceste, u jarku, zatvara
ih se u sobu i ona najčešće umiru,
osim ako ih netko ne spasi. Miro je
uz pomoć dobrih ljudi upravo zato
sagradio Mali dom, ali namjerava ih
Rosie, Mary, Johnny,
Judith, Kerole, Josaphat, Damaris, Eunice,
Richard, Albert, Dennis, Dominic i Nicolas … nauèili ste nas
mnogoèemu i puno
vam hvala na tome!
sagraditi još, pa pokušava prikupiti
za to uvijek potrebna sredstva.
Od mjesta gdje smo spavali do Malog
doma pješači se otprilike 5 km, malo
manje od sat vremena. Prvi smo dan
bojažljivo hodali prema tamo, jer smo
znali da nas čeka 15-ak djece koja su
netko koga nikada nismo vidjeli i nešto što nikada nismo doživjeli. U mislima su nam se nizala mnogobrojna
pitanja kao na primjer: - Što ću im
reći kad ih vidim?, Kako ću se pona-
01. siječnja 2011.
šati kad mi dotrče u zagrljaj onakva
musava, ljepljiva, umazana svim i svačim?, Hoću li se smijati kad im vidim
lice, kad im čujem glas ili će me nešto
stegnuti oko srca pa ću zaplakati?,
Hoću li smoći dovoljno snage posvetiti se svima jednako, bez razlike, bez
osjetne simpatije prema nekome?,
Znam li uopće kako ću s njima provesti vrijeme, a da im dam nešto što
će im izmamiti osmjeh na lice, unijeti
radost u srce?, Mogu li učiniti nešto
da se pokraj mene osjećaju kao sva
djeca koja su voljena, željena, prihvaćena, sretna…?
- Sve nas je to pomalo mučilo, ali
kad smo zakoračili u dvorište i vidjeli te male, presatke anđele koji su
trčkarali ili sjedili posvuda uokolo,
kao da je svega nestalo. Nestalo je
neizvjesnosti, straha i nesigurnosti,
nastupila je beskrajna radost, ispunjenost, ljubav. Za nekoliko trenutaka već smo se upoznavali, igrali,
Kad si sretan... od svih igrica i pjesama,
ova je svima bila najbolja
putem. Malo pomalo oni su naučili
naša imena, a mi njihova, malo pomalo zbližavali smo se i upoznavali
jedni druge. Kako je vrijeme odmicalo osjećali smo sve veću radost,
ali i sve veću tugu pomislivši da će
jednog dana doći trenutak u kojem
no mnogo. Njima i nama. I zapravo,
možda smo mi ti koji smo se više
obogatili iznutra, možda smo upravo
mi ti koji smo dobili više. Taj paradoks je još jedna od mnogih situacija
koje smo doživjeli na ovom prekrasnom putovanju, dirljivom, ali i lije-
U Keniji je službeni jezik kisvahili, no vrlo se lagano možete sporazumjeti i na
engleskom. Odgovarajuæi na dobronamjerno pitanje odakle smo, u pokušaju da
ponove i izgovore ime Hrvatska, na iskrivljenom engleskom kažu nešto poput
kruaša, kroeašija, kruš..., raša? Tada obièno kimnu glavom i slavodobitno ponove
englesko ime Rusije, smatrajuæi da su uspjeli pogoditi odakle smo. No, kada spomenete ime Šuker gotovo da se svi iz neinformiranih stranaca pretvaraju u iskusne
geografe koji znaju gdje je Hrvatska.
pjevali, crtali, radili od sebe sve što
smo mogli i što nam je palo napamet
samo s jednim ciljem: dati im sve što
u tom trenutku možemo i znamo.
Posebnu nam je snagu davala njiho-
Djeci nema veće sreće nego kad
dobiju samo jedan bombon, a o više
njih da i ne govorimo
va vedrina, njihov osmjeh, njihova
otvorenost i dobrota. Koliko su toga
proživjeli u svojim malim životima,
koliko izgubili, koliko patili, a opet taj
djetinji osmjeh, ta djetinja radost ne
nestaje…
ćemo se trebati oprostiti. Ipak, svaki
smo dan davali sve od sebe i iako su
nas mučile misli poput: - Pa to nije
dovoljno… To je tako mala kap u beskrajnom oceanu… Ma ne mogu ja
ništa promijeniti u njihovom životu,
ne mogu zapravo ništa učiniti da im
bude bolje, da se nešto promijeni,
nismo posustajali, već smo jedni
druge jačali riječima i podrškom da
sve to, ma koliko se činilo malim i beznačajnim, ipak ima smisla. Izmamiti
jedan osmjeh na lice, pružiti ruku i
podignuti jedno dijete, pogledati i
nasmijati se bar jednom, potrčati i
udariti loptu prema golu sa samo
jednim dječakom, nacrtati žirafu sa
samo jednom djevojčicom, otplesati
Kad si sretan samo jednom sa svima,
možda jest malo, ali znači neizmjer-
pom, tužnom, ali i radosnom, jednostavnom, ali i toliko dubokom…
Mnogo je toga u našim srcima što će
zauvijek ostati neizbrisano i nezaboravljeno. Mnogi su trenuci neispričani,
bilo zbog toga što ih sebično čuvamo
samo za sebe ili zbog toga što jednostavno ne pronalazimo riječi kojima bismo izrazili ono što stvarno osjećamo,
ono što nam se stvarno dogodilo ili
ono što smo zaista doživjeli. Ipak, sve
je to duboko u nama i s vremena na
vrijeme provre i izađe na površinu.
Tada se može primijetiti poseban
smiješak na našim licima, mala suza
u oku, sjetan i pomalo tužan, ali i
uvelike radostan pogled, jer duboko
u sebi znamo da zbog susreta i vremena koje smo proveli s tom dječicom više nikada nećemo biti isti.
Mali dom
NEZABORAVLJENO
ISKUSTVO
Iako nam je bilo ponekad teško pješačiti po 10 km, iako smo ponekad
bili iscrpljeni i umorni nakon vremena provedenog s njima, svakog
smo dana s većom nestrpljivošću i
s većim osjećajem radosti kročili tim
GLAS ZAGORJA
91
JUNAK NAŠEG DOBA
01. SIJEČNJA 2011.
Piše
Monika Briševac
Naš junak u
svojoj konobi u
Petrovskom
monika.brisevac@radio-krapina.hr
sadnicama, lukovicama cvijeća, sredstvom za zaštitu bilja, stočnom hranom, vitaminima i opremom, alatima,
proizvodima od plastike i gume, proizvodima za vinarstvo i podrumarstvo,
proizvodima za kolinje te s pratećom
opremom. - Rad je to s ljudima, mnogobrojna poznanstva i jedan poseban
odnos sa suradnicima, određena doza
poštovanja, treba se znati spustiti na
razinu malog, običnog čovjeka, shvatiti
ljude, jer kad se sve zbroji i oduzme,
svi smo mi isti - stav je agronoma, glazbenika i slikara iz Petrovskog.
Krapinska bjelina
Belkova priča
o bjelini
Osnovnu školu završio je u Petrovskom, u mjestu kojemu je ostao vjeran cijeli svoj život... Nakon gimnazije
u Krapini, upisao je Fakultet agronomije u Zagrebu i uspješno ga završio.
Štoviše, Ivica je bio među boljim studentima... Danas svima poznat kao
agronom, glazbenik, slikar, Ivica je
još u ranom djetinjstvu otkrio svoje
ljubavi… Prva je bila umjetnost, a u
obzir je dolazila glazbena ili likovna.
Na kraju se naš junak, ni za jednu nije
profesionalno odlučio. Jedno vrijeme
razmišljao je čak o medicini… ipak
izbor je pao na granu blisku njoj, na
agronomiju. S obzirom na to da je to
znanost o obradi zemlje i poljoprivredi općenito, kaže Ivica je u toj grani
objedinio i ljubav prema prirodi, korijene, proizvodnju hrane i zdravi život
na selu. Tako se počeo baviti pitanjima koja se odnose na proizvodnju
ljudske i životinjske hrane, obnovljive
izvore energije, a danas je upravo on
dobitnik Povelje grada Krapine za osobit doprinos zaštiti i očuvanju prirodne
baštine te za promicanje kulturno-turističkih posebnosti grada Krapine.
Dubina zagorskih korijena
- I moji roditelji bavili su se vinogradarstvom, iako sam se mogao zaposliti na Fakultetu, ostao sam dosljedan
svojem Zagorju i vratio sam se - započinje svoju bogatu životnu priču agronom Ivica. Da sam ostao u Zagrebu,
ne bih vratio ništa kraju u kojem sam
rođen, a ovako sam se vratio svojim
korijenima, dodaje.
- Odrastajući u obitelji koja se bavila poljoprivredom, zavolio sam taj
92
posao, a posebno onaj jedinstveni
odnos našeg Zagorja sa zemljom, sa
svojim “gruntom”. Iako sam po završetku studija imao ponudu da osta-
Uvjeren sam da i u svom Zagorju
mogu ostvariti i profesionalnu karijeru, i obiteljsku, i društvenu, da nam
ne ostanu prazni ti naši lijepi bregi.
Predavanje povelje za
Dan grada Krapine
Svaki put kada se čovjek bori za ideal ili se trudi da
poboljša sudbinu drugih, ili se bori protiv nepravde, on
šalje mali zračak nade - izreka je Roberta F. Kenedyja. I
zato se nasmijte ako vam netko kaže da ste mali, a veliki
čovjek... Jedan od takvih je Ivan Hršak, zvan Belko. Od
malih se nogu bori za ideale…
nem na Fakultetu, vratio sam se svom
Zagorju, i nije mi žao. Da sam ostao u
Zagrebu, malo toga bih mogao vratiti
svome kraju, a ovako sam ipak dao
značajan doprinos svojoj sredini. Poručujem i mladim studentima da se
po završetku školovanja vrate u svoju
sredinu i primijene stečena znanja.
- U daljnjoj priči sa zaljubljenikom u
umjetnost, prirodu i starinu, saznali
smo da mu je prvo zaposlenje bilo u
Poljoprivrednoj zadruzi u Krapini, a
odmah nakon toga u trgovini Plod, u
kojoj radi i dan danas, punih 20 godina
kao stručni savjetnik. Trgovina je to sa
sjemenskom robom, voćnim i loznim
GLAS ZAGORJA
Svih tih godina naslušao se Ivica svakakvih priča, doživio je mnogo toga,
susreo se s puno ljudi, doživio razne
anegdote, ali svoj posao i danas nadasve voli i odlično ga radi. Da ne bi to
bila samo obična priča, dokaz tome je
Ivanovo otkriće trsa vinove loze, stare sorte Krapinske bjeline, u dvorištu
rodne kuće Ljudevita Gaja.
- Naime, radeći sve te godine na terenu, stručno sam pomogao ljudima oko
vinogradarstva, i dao svoj doprinos
kvaliteti nasada vina... Na tragu toga,
radio sam s jedinstvenom sortom,
Krapinskom bjelinom, endemskom vrstom. Krapina bi se preko toga promatrala drugačijim očima. Taj ogromni trs
otkrio sam pod stjecajem okolnosti,
a i baš imam oko za takve stvari… On
je inače star oko 200 godina, možda i
više, trenutno se istražuje njegova točna starost, objašnjava junak, znan po
obiteljskom nadimku Belko…
Iz priče je jasno da je riječ o zaista
posebnoj sorti, jedinstvenoj u svijetu, a po pričanju starijih Krapinaca,
bila je to dominantna i rasprostranjena sorta koja je izumrla, a koju
su pili naši velikani poput Gaja. Taj
jedini zanimljivi i vrijedan primjerak
vinove loze je preživio, a Ivan Hršak
pratio ga je i proučavao 15-ak godina. Nije ostalo samo na tome, već
je naš vrstan agronom o toj tematici
upoznao stručnjake Javne ustanove
za upravljanje zaštićenim prirodnim
vrijednostima Krapinsko-zagorske
županije, i uz to, predao je zahtjev da
se pokrene zaštita tog trsa. Svi su se
potom zainteresirali za taj genetski
jedinstveni trs i zajedno surađivali
na tom zanimljivom projektu, a on
je prošle godine uvršten u zaštićene
prirodne vrijednosti. - Kako me ne
bi zainteresirao taj ogromni trs, potpuno drugačiji od svih ostalih! Iako,
priznajem, na samom početku zainteresirao me po stručnom pitanju, a
kasnije, kad je analiza pokazala da je
riječ o jedinstvenoj lozi, počeo sam
razmišljati i o značaju trsa za grad
Krapinu - nastavlja priču vedrim tonom i sa sjajem u očima Ivan Hršak,
zvan Belko.
Uzorak trsa čak je poslan na fakultet
agronomije, a potom i na Institut za vi-
JUNAK NAŠEG DOBA
01. SIJEČNJA 2011..
Likovna kolonija
Petrovsko
novu lozu u Gasenheimu. Naravno da
je njegov otkrivač sve novosti i rezultate istraživanja svaki put željno iščekivao, što i ne čudi kad je pratio taj trs
od pupanja do ploda. A uz ovu priču,
nadovezuje se još jedna. S obzirom na
to da je uz objekt stare krapinske kuće
dobra izolacija i mikroklima, trs koji je
otkrio, Ivan Hršak je cijepio i u svom
vinogradu u Petrovskom zasadio 220
komada, a upravo je prva prava berba
bila na jesen ove godine. Naš junak
čak razmišlja da vino poveže s likom
Ljudevita Gaja, s obzirom na to da je
ipak riječ o plemenitoj europskoj lozi
iz njegovog vremena i okoline… Najvjerojatnije se radi i o najstarijem trsu
u Zagorju, i upravo je to idealna prilika
za stvaranje zanimljive turističke priče
i atrakcije, jer brojni posjetitelji dolaze
u Muzej krapinskih neandertalaca, u
Muzej Ljudevita Gaja… treba iskoristiti
trs u njegovu dvorištu kojeg do sada
nitko nije primjećivao, pun je dobrih
ideja klarinetist popularnog zagorskog
sastava Lepi cajti. Od sada će se to
promijeniti, a zaslugu najviše možemo
pripisati upravo njemu. Uz sav posao,
aktivnosti i hobije koje ima, naš je junak napravio elaborat koji je predstavio krapinskom gradonačelniku Horvatu, naslova Krapinske priče. Tih priča
doduše ima više, a jedna od njih je
Krapinska bjelina, koju želi prezentirati
javnosti da ona bude promotor Krapine, jer imamo nešto što nitko drugi na
svijetu nema. Naš junak želi i da se na
dvije javne gradske površine zasadi ta
loza i uzgoji brajda, da npr. na Vincekovo župan i gradonačelnik naprave
simboličnu rezidbu, i da se ta loza dalje razvija, poklanja u prigodne svrhe.
Jedno je sigurno, Krapina je prisutna
na turističkoj karti svijeta, a može biti
još i više. I sam gradonačelnik je bio
oduševljen idejom….
Loza Krapinske bjeline svake godine
daje plod, unatoč izostanku gnojenja,
više je osjetljiva na pepelnicu, a na
peronosporu i sivu plijesan pokazuje
veću otpornost. Težina grozdova je od
120 do 500 grama. Još je nešto zani-
mljivo - s obzirom na veliku dugovječnost trsa, njegovu vitalnost i ekspanziju i nepostojanje vidljivog spojnog
mjesta, pretpostavlja se da je trs na
vlastitu korijenu.
Krapinski kuti
Možda će se upravo ovaj poseban
trs naći i na pokojoj slici Ivana Hršaka Belka. Naime, naš junak, osim što
je dobar čovjek, voli pomoći, zrači i
pozitivnom energijom, a slikarstvo
mu je ljubav, odnosno hobi iz mlado-
sti… Nakon Fakulteta, ono je prešlo
u drugi plan, a glazba je dominirala.
- Slikarstvo sam jedan period zapostavio, ali je zato sin Tomislav naslijedio
talent, a danas je čak polaznik Škole
za primijenjenu umjetnost. Kad se
počeo baviti s tim, pomalo sam se i
ja vratio slikarstvu. Učlanili smo se i u
Likovno društvo Ernesta Tomaševića
Krapina, koje djeluje od 1966. godine,
i svi zajedno ga podigli na jedan viši
nivo - pričao nam je o još jednoj svojoj ljubavi zasluženi junak ovog broja.
I on je, poput ostalih slikara u društvu,
jedan entuzijast koji voli druženje, slikanje, izložbe… a za taj hobi kaže da je
izvanredan i jako opuštajući…
- Mogu čak reći da sam počeo prije
crtati nego pisati - šali se Ivan, kojemu su česti motivi slika Zagorje, jer je
pravi zaljubljenik u njega. - Ove zime
intenzivnije ću se primiti kista, a plan
mi je napraviti slikarski opus grada
Krapine - Krapinske kuti. Bit će to ciklus od 12-14 slika, odnosno prepoznatljivi motivi koje bi svaki Krapinac
prepoznao… Najvažnije je posložiti
sliku u glavi, poslije je to tehnika, a za
slikarstvo ili imaš, ili nemaš dara. Ne
čudi činjenica da je slikarstvo donijelo
našem junaku jedan novi krug prijatelja, a ujedno će spojiti dobro s kori-
Tri naj nastupa Ivice Hršaka Belka
Iako smo svirali Ovako se svira...
širom Hrvatske i u
inozemstvu, među
najdražim nastupima
Ivan izdvaja tri, plus
nastup na svadbi
nogometaša Roberta
Prosinečkog. Jedan
je onaj u koncertnoj
dvorani Vatroslav
Lisinski, dok drugi
zagorski sastavi još nisu ni znali gdje je uopće ta dvorana,
jer su bili prvi zagorski sastav koji je tamo nastupio pred 2
000 ljudi. Drugi divan nastup bio mu je kad su svirali našim
ljudima u Kanadi, 1996. - Bili smo u Kanadi 17 dana i emocije
su to koje čovjeka jako ponesu…Tom prilikom vidiš kako te
ljudi dožive, osjetiš njihovu tugu za domovinom… čežnju
- prisjeća se Kanade i Nove godine… A treći nastup koji je
izdvojio jesu sviranja pri običnoj zagorskoj hiži… na travi,
prozor na kojem nedostaje staklo… a ljudi se bezgranično
vesele na nekoj svadbi. Posebne su to svirke, jer u današnje
vrijeme gube se vrijednosti, objašnjava svoje glazbene
nazore… Veliko srce našeg junaka otkriti možemo i u nekoliko
posljednjih rečenica, jer kaže da mu je veliko zadovoljstvo,
jer su kroz svih tih 20 godina ljudima donijeli radost, veselje.
- Kad si svjestan da je jedna cijela generacija rasla, stasala,
pratila Lepe cajte na svim nastupima, a onda se uz njihovu
svirku i oženila, ponos je i dika, ističe.
GLAS ZAGORJA
snim. Ovim Krapinskim slikama ostat
će zabilježen djelić Krapine, koji će
jednog dana možda nestati. A sin mu
se priprema za Likovnu akademiju, na
što je također jako ponosan.
20 nezaboravnih godina u
Lepim cajtima
Uz agronomiju, ljubav prema prirodi,
starini, glazbi i umjetnosti, Ivan Hršak
ističe kao temeljnu vrijednost nepovredivost doma i obitelj, koja mu je
glavna podrška. Kada ga upitate za
glazbu i Lepe cajte, Ivan će vam odgovoriti: vrijedilo je… 20 godina član je
sastava Lepi cajti, klarinet i saksofon
njegov su doprinos popularnom zagorskom sastavu. Glazba zauzima posebno mjesto u njegovom životu. Kako
i ne bi, kad je riječ o toliko glazbenih
godina… više od tisuću nastupa… Inače, početkom 90-ih svirao je u jednom
drugom sastavu, ali ubrzo se zainteresirao za Lepe cajte. Čuo ih je kako
sviraju, oduševili su ga, a na njegovu
radost, i oni su čuli njega, i tako je krenula suradnja. A inače, s imenjakom i
prezimenjakom iz sastava, Ivanom Hršakom - Jurikom, kum je i prijatelj od
malih nogu, a zajedno su počeli svirati.
- Priča oko glazbenog svijeta krenula
je simpatično… njegova braća kupila
su instrumente, svirali su, vježbali, a
ja sam ih kradom posuđivao. Na kraju
sam ih i prisvojio, a braća su odustala
od glazbene karijere… Na kraju mogu
samo reći da ne bih mijenjao te godine
sviranja u Lepim cajtima, ponosan sam
na njih jer su ostavile trajni trag. Sviranje je to koje nosi žrtvu, odricanje, ponekad napor, lijepe trenutke, energiju,
ali i kad vidiš kako te ljudi dožive, kad
čuješ da se pjevaju tvoje/naše pjesme,
poseban je to osjećaj.
Inače, Belkove uglazbljene pjesme
što za Lepe cajte, što za druge zagorske izvođače - njih 40-ak, nalaze
se na nosačima zvuka… lijepe su to
pjesme koje se vrte na radio postajama, pjevaju na raznim veselicama,
svadbama… iskrene pjesme koje govore o svemu… Jer, kako kaže čovjek
koji nadasve želi našu Krapinu podići
na jednu još višu razinu, u taj jedan
mali život koji imamo, treba postaviti
prave vrijednosti… Prave vrijednosti
su i u njegovoj pelnici u kojoj je domaća, prirodna i zaista opuštajuća
atmosfera. Ono što je zanimljivo,
jest da u njegovu konobu ne može
nitko za koga osjeća i smatra da nosi
negativnu energiju… Razlog tome je
jednostavan, ionako je premalo lepih cajtov… prehitro nam oni bežiju…
denes si zdrav i vesel, a sutra te ni…
kupicu zdigni si z nami, popevku spopevaj domaču, brige pozabi jer jenput
se samo živi….…
93
O NJIMA SE GOVORI
01. siječnja 2011.
Dječje prosinačke svečanosti
u Gradu prijatelju djece
Nizom različitih manifestacija koje su
se održavale pod nazivom Dječje prosinačke svečanosti, a u organizaciji
Društva Naša djeca Krapina, obilježeno je dodjeljivanje Krapini statusa
Grada - prijatelja djece, a uz dodatno
ozračje kraja godine, odnosno Božićnih i novogodišnjih blagdana.
Tim povodom u dvorani za priredbe Srednje škole Krapina i Pučkog
otvorenog učilišta Krapina, najmlađi
žitelji ovoga grada, okupljeni u različitim dječjim asocijacijama, izvodili
su za svoje vršnjake, stariju ili mlađu
braću te njihove roditelje, različite
programe.
94
Bilježimo tako:
Crtiće - Iskrica,
Božićni vrtuljak
- uz nastup Malog zbora Iskrice, Dramske
radionice Vrtuljak te Zbora
OŠ A. Cesarca
(ulaznica: mali slatkiš - Dar na dar),
a, naravno, bio je tu i niz solo točaka u kojima su iskazivane pjevačke i
plesačke vještine.
U dnevnom boravku Srednje škole
Krapina održane su: likovna radionica - Božićne kućice u snijegu i Mala
foto radionica. Bilježimo još i nastup Radionice za pokret DIV. Sve
u svemu, prosinac je u
Krapini prošao u znaku
radosti mladih i njihovog
stvaralaštva. (D. K.)
GLAS ZAGORJA
MALI ZAGORCI
Na njima svijet ostaje
IZ RADA DJEČJEG GRADSKOG VIJEĆA GRADA KRAPINE
Na svečanoj konstituirajućoj sjednici novog saziva Dječjeg
gradskog vijeća Grada Krapine za predsjednicu je izabrana
Dea Presečki, učenica 7. razreda Osnovne škole Augusta Cesarca, a za zamjenika predsjednice Dino Goričan, učenik 4.
razreda Osnovne škole Ljudevita Gaja. Ovo je inače drugi
saziv tog Vijeća, koje broji 15 članova.
Članovi novog saziva Dječjeg
gradskog vijeća Grada Krapine
s gradonačelnikom
tome da se djeci Grada Krapine omoguće bolji uvjeti za rad
i stvaranje. Naglasio je i kako
su dječji prijedlozi i želje uvijek
dobro došli jer na njima svijet
ostaje te da će svojim radom u
Dječjem gradskom vijeću vidjeti
svoje ideje iz više različitih perspektiva i u konačnici saznati
što je sve potrebno da bi se one
ostvarile.
U svom nastupnom govoru predsjednica novog saziva
Dječjeg gradskog vijeća Grada
Krapine, Dea Presečki, naglasila
je da će uzeti u obzir sve ideje
koje je čula od članica i članova
Vijeća te da će zajedno odlučiti
koje će biti prioritetne. Na kraju
Dea Presečki, predsjednica
Svi prisutni mali vijećnici istaknuli
su svoje kandidature, glasovanje
je bilo tajno, a predsjednica je
izabrana u drugom krugu. Naime,
u prvom krugu došlo je do izjednačenja u glasovima - Dea i Dino
dobili su ih po tri. Svečana konsti-
tuirajuća sjednica novog saziva
Dječjeg gradskog vijeća Grada
Krapine održana je 8. prosinca u
Gradskoj vijećnici u nazočnosti
gradonačelnika Josipa Horvata.
I ovaj put gradonačelnik je s
pozornošću slušao zanimlji-
ve dječje ideje i rekao kako je
mnogo stvari za djecu Krapine
već učinjeno, što je prepoznato i od Saveza Društava Naša
djeca Hrvatske dodjeljivanjem
Krapini statusa Grad prijatelj
djece, a i da će nadalje raditi na
GLAS ZAGORJA
svečane konstituirajuće sjednice Dječjeg gradskog vijeća Grada Krapine, gradonačelnik je
male vijećnike pozvao na sjednicu Gradskog vijeća kako bi se
iz prve ruke upoznali s radom
velikih vijećnika. (N. V.)
95
ZANIMLJIVOSTI
01. SIJEČNJA 2011.
Predstavljena zbirka pjesama
Od kolijevke... do Boga
Riječ je o trećoj autorovoj zbirci pjesama posvećenoj djeci koja obrađuje
sadržaje dječjega životnoga iskustva
kao što su igra, nepodopštine, učenje,
odrastanje. No, knjiga govori i, na način
privlačan djeci, o Bogu, Božiću, sv. Nikoli, bl. Alojziju Stepincu... kao sadržaju
koji je prisutan u ljudskom iskustvu, ali
ga i nadilazi. Ta druga cjelina zbirke ot-
Uza zvukove pjesme i stihova dječje razigranosti svečano je, 11. prosinca, u dvorani Narodnog sveučilišta u Sesvetama predstavljena
zbirka pjesama za djecu autora Stjepana Kralja
Od kolijevke... do Boga, objavljena u izdanju
Glasa Koncila.
lju što je odabrao upravo Glas Koncila za
svog izdavača.
U zahvalnom govoru Kralj je otkrio da
ga posebno raduje što su pjesme koje
se nalaze u zbirci odabrala sama djeca. - Čitao sam pjesme djeci i molio ih
da odaberu najbolje. Tako je nastala
kriva poslanje cijele knjige: djecu preko
njihovih iskustava spontano privoditi
Bogu, ali i odraslima dozvati u svijest
da je dijete povlašteno mjesto Božje
prisutnosti.
Glavni urednik dr. Vlado Vladić istaknuo
je znakovitost naslova: Znakovit je naslov ove zbirke. Nadahnut dobro znanom nam starom izrekom Od kolijevke
pa do groba najljepše je đačko doba,
ZABOK
Jaslice ispred Župne crkve
sv. Jelene Križarice
Iako se tijekom prosinca u većini naselja podosta pažnje posvećuje blagdanskom ukrašavanju, često se zna
dogoditi da u tom blještavilu raznobojnih žarulja i šarenih vrpci izostanu
ona istinska, prepoznatljiva obilježja
Božića. Jedan od mnogih božićnih
običaja je i izrada jaslica.
Danas jaslice nalaze mjesto gotovo
ispod svakog božićnog drvca.
Naravno, kućne jaslice, za razliku onih
u crkvi, su ponekad vrlo skromne, bez
mnogo likova, sadržajno usmjerene
samo na događaj u betlehemskoj štalici. Prošle su se godine na inicijativu
96
župnika Marijana Culjaka u izradi jaslica na otvorenom istaknule Romana
Grabušić i Barbara Fiket kao i Aleksandar Šandor Pavišić.
Ove godine u ozračju nadolazećih
blagdana u Zaboku se u izradi angažirao sam Aleksandar Šandor Pavišić
koji je autor svih kipova kao i svega
ostalog što će se moći razgledati ovih
dana.
Hvala svima koji će posjetiti jaslice i
diviti se ljepoti betlehemske štalice
koje su ove godine osmislili vrijedni
ljudi naše župne zajednice.
Darko Fiket
pjesnik Stjepan tu istu izreku svojim naslovom Od kolijevke do Boga proširuje
dajući joj pravi smisao – istinu o čovjeku
kao biću koje svoj smisao vidi u zajedništvu sa Stvoriteljem u vječnosti.
Zahvaljujući pjesniku na daru pjesama koje nisu samo za djecu, nego i za
svakoga, jer bitna dimenzija svakoga
čovjeka je upravo ta da je dijete bez obzira na dob, Zvonko Franc je ukazao na
znakovitost vremena u kojem se knjiga
predstavlja, a to je vrijeme Došašća kao
vremena nade, pred Božić koji je blagdan nade.
U svom obraćanju u ime izdavača Glasa
Koncila direktor Pintarić je zahvalio Kra-
GLAS ZAGORJA
ova zbirka od 27 pjesama obogaćena
ilustracijama poznatih hrvatskih umjetnika: Josipa Kovačevića Enca, Ivana Lackovića Croate i Tomislava Dilbera.
Pjesme su, uz autora Stjepana Kralja, recitirale i njegove kćeri Magdalena i Marija.
U glazbenom programu sudjelovali su
Dječji zbor 4. razreda OŠ Sesvetska Sela
pod ravnanjem prof. Katice Goljanović,
Ženski pjevački zbor Koralde iz Zagreba, te
Klapa Bistrica iz Marije Bistrice, a program
je vodila voditeljica Ana Kruhak s Radija
Marija Bistrica. Zbirka pjesama Stjepana
Kralja može se po cijeni od 49 kuna nabaviti u Glasu Koncila na Kaptolu 8 u Zagrebu ili u bolje opskrbljenim knjižarama.
Veselje
vam
navješćujemo
01. SIJEČNJA 2011.
Božićna
čarolija tamburica…
Uvijek i ponovno doživimo tu prelijepu čaroliju
zvukova tamburica kad dođemo na već tradicionalni
Božićni koncert Tamburaškog orkestra HRT-a, pod
magičnom dirigentskom palicom maestra Siniše Leopolda. I
uvijek nanovo dogodi se čudo, iznenađenje. Lani smo bili poneseni
južnoameričkim ritmom koji je zapalio dvoranu i bilo je kao u Riju…,
ali to su bile tamburice, male frulice i nezaboravna izvedba… Suze za
zagorske brege s gostom iz Venecuele, Ricardom Luqeom… Ovacije za
originalnost! Pitali smo se što će nas dočekati ove godine? Originalno
i neponovljivo, glasi ulaznica i za ovogodišnji koncert! Nikša
Radovanović i Mira Vlahović odveli su nas do najljepših opernih
dueta, otpjevavši s jednakim žarom Croatio iz duše te ljubim i niz
melodija iz najpoznatijih naših mjuzikala… Neka cijeli ovaj svijet
još sja u suncu… pjevušili smo izlazeći iz dvorane! Hvala
na čaroliji tamburica, hvala i na neponovljivoj izvedbi
naših opernih prvaka! Hvala Ti, Siniša!
VESNA GRUICA, prof.
GLAS ZAGORJA
97
IZ DRUGOG KUTA
01. SIJEČNJA 2011.
J
e li današnje stanje naj­
iskreniji pokazatelj strahotne posljedice vitalnog nedostatka čovjeka. Izuzetno je
teško sebe zadobiti, sabrati…
zadržati! Mada bi uvijek mogli
- kao odgovor na sve nedaće uvijek za neko temeljno polazište uzeti kraljicu svih kreposti:
ljubav. Samo ljubavno revolucioniranje života može u doba
ovoga nesumnjivog posvemašnjeg umiranja nanovo oživjeti
i spriječiti apokalipsu prirode i
izbaviti iz smrtne opasnosti tu
izranjenu, izdanu i obespravljeni samu bit čovjeka i njegove odbačene čovječnosti.
Naime, ponaosob svaki čovjek
neizostavno treba voljeti svijet. Što bi rekao ruski filozof
Nikolaj Berdjajev: … mora se
voljeti živjeti u vremenu. Treba nastojati izgnati te životne strahove koji neminovno
strahotno ispunjavaju nutrinu
svakog čovjeka, svakoga bića
tjeskobom… preplašenošću.
Iz ove nasušne doline jada,
iz svih snaga treba probuditi
ordo amoris – poredak ljubavi.
Treba u sebi probuditi Unutrašnjega Krista, ne zaboraviti
na svoj fundamentalni duhovni princip postojanja, i da smo
zapravo po božjoj milosti kao
Djeca zemlja, ujedno i ljubljena djeca Neba.
U logici čovječjeg srca, ukoliko
je promatramo isključivo iz antropomorfne perspektive, nedvojbena je činjenica da je neza-
98
štićena čovjeka kudikamo lakše
povrijediti, negoli ljubiti. Zašto?
Zašto se tako lako odajemo užicima svoje tamnije strane Ega!?
Zašto neprestano ratujemo u samima sebi… Krijemo na vanjštini
naših lica uspješnost u karijeri,
neko neprikosnoveno zadovoljstvo, rabimo razne instrumentarije politoloških mehanizama da
bismo samo pokazali koliko smo
značajni… a u biti smo iznutra
prazni. Nesretni. Obeštećeni…
Zar doista nismo značajni samim
time što postojimo… ?
ljubavi, i koja treba zauzeti stav
da ljubi. Hrvati trebaju postati
Ljubitelji. Svoje nadano domoljublje u sebi njegovati kao naciju ljubavi, biti lučonoše…
ar nije krajnje vrijeme da
zasučemo rukave, stegnemo remene i počnemo krčiti
onu predivnu, ali već skoro tisuću godinu zaraslu hrvatsku
Maslinsku goru! Zaboga miloga, treba se već prenuti iz te
duboke oronulosti, isplakati
više te suze pokajnice... i jarma ropstva rasteretiti čeljad
Z
gorušičinom ljubavlju počeli
iscjeljivati našega Čovjeka
boli, odbačenoga žrtvenoga goluba, radnika i radnice
naše Lijepe naše... Tek tada
kada to svojski počnemo u
najdubljoj intimi naših srca
činiti, počet će se nazirati i
duhovna obnova naše crne
napaćene hrvatske zemlje,
majke Crkve, i svakoga ’adamah (čovjeka) u svakome
hrvatskome gradu, selu...
Hrvatska Maslinska gora tek
će tada početi preobraženo
Hrvati trebaju
postati Ljubitelji
Samo slabić ljubi samoga sebe, jaki nosi u svome
srcu čitave nacije. Istvin Szechenayi
N
i demokracija kao takva
mlada biljka hrvatske današnjice, nije niukoliko imuna
na te nepostojanosti našega
osakaćena duha. Kako uopće
možemo očekivati da hrvatska
demokracija bude postojana i
zrela, otvorena i perspektivna,
kada je hrvatski čovjek stubokim u svim segmentima ispunjen i opterećen jarmom korupcije, beznađa i ne-ljubavi.
Nacija smo koja treba oceane
najamničku... hrvatske radnike
žrtvene golubove i golubice... I
pokazati da uistinu vrijedi danas istinski ljubiti... Dakle, prije svega treba osluškivati, čuti
druge u samima sebi, zacijeliti
ova ranjena krila... Jer naposljetku jedino (jedni – druge)
možemo nahraniti kruhom
suza, čistoćom srca...
Ovo vrijeme nerodnih hrvatskih godina, trenutačno potrebuje sijače... da bi svojom
GLAS ZAGORJA
Piše
Dražen Zetić
sjajiti... i u narednim rodnim
godinama početi donositi duševni mir u naše nerijetko zatamnjene predjele povrijeđenih ljudskih srdaca... Jedino
su riječi Ljubavi one koje nas
mogu mijenjati i promijeniti,
te nam, naposljetku, donijeti neko bolje sutra, te neku
svjetliju hrvatsku, europsku
sutrašnjicu..
posvećeno: zaboravljenim radnicima i radnicama.
01. SIJEČNJA 2011.
mob: + 385 (0)98 / 228 - 013
+ 385 (0)98 / 228 - 096
tel: + 385 (0)49 / 227 - 810
fax: + 385 (0)49 / 227 - 870
e-mail: miljenko.sostaric@gmail.com
jkoprivnjak@hotmail.com
GLAS ZAGORJA
99
01. SIJEČNJA 2011.
100
GLAS ZAGORJA

Otvorite u PDF formatu kliknite ovdje.

Otvorite u PDF formatu kliknite ovdje.

Nedžad Koldžo

Otvorite u PDF formatu kliknite ovdje.

Izašle Sesvečke novine broj 16/2012.

Odluka o čišćenju snijega na javnim površinama i prioritetima

Druga nedjelja kroz godinu listic 08.doc

„PiPl mast trast as!“

ovdje - Općina Stari Grad Sarajevo

ovdje - Kulturpunkt

Rally vodič - 4. Rally Kumrovec 2015.