HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK UDK 619 ISSN 1330-2124 HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA 2011. 19/3-4 NAČIN UPLATE UPISNINE I ČLANARINE HVK UPISNINA U HVK OBVEZA PLAĆANJA ČLANARINE HVK LICENCIJA HVK Cijenjeni, dužnost nam je podsjetiti Vas na obvezu plaćanja članarine Hrvatskoj veterinarskoj komori. Radi lakšeg vođenja naših evidencija dogovorite obročnu otplatu mjesečnom obustavom od plaća. Obustave od plaća za obvezu članarine mogu biti mjesečne (12x50 kn), dvomjesečne (6x100 kn), ili četveromjesečne (3x200 kn). Spremni smo Vam prema dogovoru poslati i uplatnice za skupnu uplatu (članarina HVK i upisnine u HVK oslobođene su PDV-a). 2011. UPISNINA Na temelju čl. 105. st. 3. Zakona o veterinarstvu (NN 70/97) članstvo u HVK je obvezno. Poslove veterinarske djelatnosti mogu obavljati samo veterinari uz odobrenje za rad (licencu), koju daje HVK na vrijeme od 5 godina, sukladno čl. 101. st. 3. i čl. 106. st. 3. Zakona o veterinarstvu. Na utemeljiteljskoj sjednici Izvršnog odbora HVK, održanoj 12. 11. 1997., donesena je Odluka o visini upisnine i članarine od 1. 12. 1997., što se ne mijenja ni u 2011. godini. Upisnina iznosi 1.000,00 kn i plaća se na žiroračun HVK 2360000-1101250492 (Zagrebačka banka), poziv na broj 169 - broj članske iskaznice HVK (ako je poznat). Upisnina se može plaćati u ratama (najviše 10 rata). Uz ispunjen Upitnik temeljem kojeg se obavlja upis (dobiva se u Komori), potrebno je poslati i kopiju uplate (virmana) iz koje je vidljivo za koga je uplata izvršena. Obvezno upisati naziv i adresu poslodavca! Umirovljenici su oslobođeni plaćanja upisnine. Nezaposleni su dužni platiti upisninu kada se zaposle. MOLIMO VAS DA NALOG ZA PLAĆANJE ISPUNITE OVAKO: U P I S N I N A - potrebno nas je izvijestiti o svakoj promjeni broja djelatnika u vašoj organizaciji (odlazak u mirovinu, odlazak, zaposlenje novog radnika). Svaki veterinar - član HVK dobiva svoj članski broj. Za upis u članstvo HVK treba ispuniti Upitnik, uz popunu osobnih i općih podataka koji šaljemo na vaš upit. LICENCIJA - veterinari koji nisu članovi HVK, ili nisu podmirili obveze glede plaćanja članarine HVK neće moći dobiti licenciju za rad u Republici Hrvatskoj. ČLANARINA Članarina za zaposlene veterinare iznosi 600,00 kn godišnje, a može se plaćati jednokratno, dvokratno (2 x 300,00), tromjesečno (3 x 200,00) ili 50,00 kn mjesečno na žiroračun HVK 2360000-1101250492, poziv na broj odobrenja 555 - broj članske iskaznice HVK. Licencija je propisana - Zakonom o veterinarstvu (NN, 70/1997.), te Pravilnikom o licenci (NN, 71/1998.). Članarina je za umirovljene veterinare 45,00 kn Kopiju uplate i popis poslati na adresu HVK, Heinzelova 55, Zagreb, ili na tel./fax: 01/2441-009, tj. fax: 01/2441-068. Nezaposleni su oslobođeni plaćanja članarine do zaposlenja. HVK nije u obvezi članovima koji ne plaćaju članarinu dostavljati besplatni primjerak Hrvatskog veterinarskog vjesnika. MOLIMO VAS DA NALOG ZA PLAĆANJE ISPUNITE OVAKO: Upute i daljnja pojašnjenja možete dobiti u HVK - tel. 01/2441021 (tajnik HVK) ili tel./fax: 01/2441-009 (poslovna tajnica) ili tel. 01/2440-317, fax: 01/2441-068 (računovodstvo). Molimo Vas da nam, ako ima promjena, napišete tko je kamo otišao (mirovina ili drugo radno mjesto) te ako imate novozaposlenih, ispunite ”upitnik“ i podatke faksirate ili pošaljete poštom zajednom s kopijom potvrde o uplati. SADRŽAJ BOŽIĆNA ČESTITKA ..............................................................................1 VETERINARSKI DANI 2011. • UVODNA RIJEČ PREDSJEDNIKA HVK SAŠE LEGENA ..........................................................................................3 • 5. HRVATSKI VETERINARSKI KONGRES 2012., NAJAVA .........5 • UVODNA RIJEČ RAVNATELJA UPRAVE ZA VETERINARSKE INSPEKCIJE GORDANA JERBIĆA ..................6 • UVODNA RIJEČ DEKANA VETERINARSKOGA FAKULTETA TOMISLAVA DOBRANIĆA ..........................................8 • NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO “ŽDRIJEBE U PROPNJU” IVANU FORGAČU ..............................10 • NAGRADA “DR. RADOSLAV KRIŠTOF” VS VARAŽDIN ..........10 • GLAZBENA VEČER ...............................................................................11 • KOŠARKAŠKI TURNIR .......................................................................12 PREDSTAVLJAMO • DR. SC. DANICA RAMLJAK ................................................................14 HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA • POZIV NA SURADNJU I AUTORSTVO ..........................................17 • PONIŠTENJE FOTONATJEČAJA .......................................................17 • FOB – UPLATE .......................................................................................18 • NOVI ČLANOVI HVK.............................................................................18 MPRRR – UPRAVA ZA VETERINARSTVO VETERINARSKI FAKULTET U ZAGREBU • DAN FAKULTETA ........................................................................................40 • MEĐUNARODNI KONGRES “VETERINARSKA ZNANOST I STRUKA” ..........................................43 • DIPLOMIRALI – MAGISTRIRALI – DOKTORIRALI NA VETERINARSKOME FAKULTETU U ZAGREBU, SRPANJ – RUJAN – LISTOPAD 2011. ................................................44 ZAKONODAVSTVO • POPIS PROPISA ..........................................................................................46 ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI • SKUP GENERE U ĐAKOVU, VARAŽDINU I BJELOVARU ..............47 • 2. REGIONALNI BUJATRIČKI KONGRES ..........................................48 • SEMINAR IZ VET. MALE PRAKSE U ORGANIZACIJI DDL-a ZAGREB / ROYAL CANINA .......................................................48 KALENDAR SKUPOVA • POPIS VETERINARSKIH SKUPOVA 2012. ......................................50 EX LIBRIS • VETERINARSKI PRIRUČNIK ..................................................................51 • NOVOSTI IZ INOZEMNE LITERATURE .............................................53 KINOLOGIJA • HRVATSKE AUTOHTONE PASMINE - TORNJAK ...........................54 VETERINARSKA POVJESNICA • ZNANSTVENO-STRUČNI SIMPOZIJ “PERADARSKI DANI” .....56 • 12. POGLAVLJE – SIGURNOST HRANE, VETERINARSTVO I FITOSANITARNI NADZOR – NOVOSTI I AKTUALNOSTI .............................................................19 • STATUS KLASIČNE SVINJSKE KUGE U RH ..............................22 • KONTROLNA TIJELA ............................................................................26 • NACIONALNI PROGRAM KONTROLE SALMONELOZE U PERADI U RH ....................................................................................32 • DODJELA STATUSA STADA SLUŽBENO SLOBODNIH OD TUBERKULOZE, BRUCELOZE I ENZOOTSKE LEUKOZE GOVEDA ....................................................................................................34 HRVATSKI VETERINARSKI INSTITUT • ODJEL ZA BAKTERIOLOGIJU I PARAZITOLOGIJU ..................37 NOVOSTI IZ STRUKE • BOLESTI DONJEGA URINARNOGA TRAKTA U MAČAKA VAŽNOST VODE U PREHRANI .............................................................60 • VETERINARSKA ŠKOLA U ZAGREBU DOBITNICA GRANT-SHEME “IMPLEMENTACIJA NOVIH KURIKULA” .........62 VETERINARI I HOBI • DRAGUTIN BRATKOVIĆ ...........................................................................63 IN MEMORIAM • IN MEMORIAM PROFESSOR HRVOJE GOMERČIĆ I MIROSLAV HERAK ..................................................................................64 • IN MEMORIAM ZVONKO POSAVEC ..................................................64 BOŽIĆNA I NOVOGODIŠNJA ČESTITKA Budući da uoči božićnih i novogodišnjih blagdana neću biti u prilici obratiti se svim kolegicama i kolegama veterinarima, iskoristio bih priliku da to učinim sada. I u privatnome i u poslovnome životu svakog pojedinca uvijek je bilo i uvijek će biti uspona i padova. No kada u trenutku sreće ili nesreće imamo nekoga tko će taj ugodan ili onaj drugi, manje ugodan trenutak podijeliti s nama, sve se čini nekako lakše, ljepše. Upravo u vrijeme Božića imamo priliku uputiti lijepe želje svima do kojih nam je stalo, poželjeti im bezbroj lijepih trenutaka u godini koja dolazi. Želim vam, stoga, osmijeh na licu, puno veselja u duši, poslovnoga uspjeha, radosti u srcu, uza se najdraže vam osobe i, povrh svega, najviše zdravlja u vrijeme božićnih blagdana i u novoj, 2012. godini! dr. sc. Saša Legen, dr. med. vet. HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK Kroatischer Veterinärmedizinscher Anzeiger Croatian Veterinary Report Hrvat. vet. vjesn. - Hrvat. vet. komora Izlazi 4 puta godišnje Izdavač Herausgeber Publisher Hrvatska veterinarska komora Kroatische Tierärztekammer Croatian Veterinary Association/Chamber Heinzelova 55, 10000 Zagreb R. Hrvatska tel./faks 01/2441-021; 2441-009; 2440-317 e-mail: hvk@hvk.hr WWW-stranica: http://www.hvk.hr matični br. 3255034 ž.r. 2360000-1101250492 Glavni urednik Haupredakteur Editor-in-Chief Dr. sc. Ivan Križek, dr. med. vet. Gornjodravska obala 96, 31000 Osijek Mob.: 098/9812-797, faks: 031/497-430 e-mail: hvv.urednik@gmail.com Uredništvo Redaktion Editorial Board Dr. sc. Saša Legen, dr. med. vet Dr. sc. Anđelko Gašpar, dr. med. vet Prof. dr. sc. Darko Gereš, dr. med. vet Damir Skok, dr. med. vet Jezični pregled Lektor Language Revision Andreja Orić, prof. Tisak Druck Printed by Gradska tiskara Osijek d. d., Osijek, J.J. Strossmayera 337, tel.031/310-200, faks: 378-712; e-mail: vedran@gto.hr Naklada Auflage Number of Copies Printed 3.350 primjeraka Članovi HVK dobivaju časopis besplatno = Für Kammer-mitglieder kostenlos = The Croatian Veterinary Association members receive the journal free of charge Godišnja pretplata = Jahresabonnement = Annual subscription - 100 kn - ž.r. 2360000-1101250492 Zagrebačka banka d. d. Zagreb poziv na br. 02 200-1 . Inozemna pretplata s poštarinom = Im Ausland Jahre-sabonnement = Abroad, annual subscription - 40 eura Potpisani autori priloga sami odgovaraju za svoje stavove i iskazana mišljenja = Die unterzeichneten Autoren der Beiträge sind für eigene Stellungnahmen und vorgetragene Meinungen selbst verantwortlich = The signed authors bear the sole responsibility for their points of view and presented opinions OGLAŠAVANJE U HRVATSKOME VETERINARSKOME VJESNIKU Hrvatski veterinarski vjesnik izlazi kontinuirano već 19 godina s trenutnom nakladom većom od 3.200 primjeraka. Dobivaju ga svi članovi Hrvatske veterinarske komore (HVK) besplatno na svoju kućnu adresu. Članstvo u Komori obvezno je za sve veterinare koji obavljaju poslove veterinarske djelatnosti na području Republike Hrvatske. Članstvo u Komori dobrovoljno je za veterinare koji neposredno ne obavljaju veterinarsku djelatnost, koji obavljaju djelatnost izvan Republike Hrvatske, umirovljene veterinare i nezaposlene veterinare, veterinarske tehničare te veterinare iz inozemstva s prebivalištem ili bez prebivališta na području Republike Hrvatske. Odnedavna su članovi HVK djelatnici Veterinarskoga fakulteta u Zagrebu i Hrvatskoga veterinarskoga instituta. Ako nabrojena čitalačka publika djelomično ili potpuno čini Vaše ciljno tržište, pozivamo Vas da kao jedan od načina promidžbe svojih proizvoda, usluga ili svoje tvrtke odaberete oglašavanje u Hrvatskome veterinarskome vjesniku. Cjenik oglašavanja u HVV-u: Crno-bijeli oglasi: 1/1 stranica 1.600,00 kn; ½ stranice 800,00 kn; ¼ stranice 400,00 kn. Oglasi u boji: 1/1 stranica 2.800,00 kn; ½ stranice 1.400,00 kn; ¼ stranice 700,00 kn. Oglas u boji – korice: prednja strana ½ 5.000,00 kn; 1/1 unutarnja strana (prednja ili stražnja) – 3.200,00 kn; 1/1 stražnja strana – 4.000,00 kn. U spomenute cijene nije uključen PDV. Oglašavanje mora biti u skladu sa Zakonom o veterinarskomedicinskim proizvodima (NN, 84/08) i Pravilnikom o oglašavanju veterinarskomedicinskih proizvoda (NN, 146/09). Predračun za oglas ispostavit će Vam Ured stručne službe HVK. Uz oglas pošaljite sve podatke o svojoj tvrtki nužne za R1 račun (naziv tvrtke, OIB, adresa). Za sve dodatne informacije upite pošaljite na e-mail: hvv.urednik@gmail.com. Zahvaljujemo svim dosadašnjim i budućim oglašivačima koji će, vjerujem, pronaći interes za oglašavanje u najtiražnijemu veterinarskome časopisu. UPUTE SURADNICIMA HVV-a Hrvatski veterinarski vjesnik objavljivat će članke vezane uz redovite rubrike u časopisu, a iznimno i za druge teme nakon odluke Uredništva. Potpisani autori tekstova sami odgovaraju za svoje stavove, iskazana mišljenja i objavljene fotografije. Tekstove je potrebno poslati u programu MS Word, font 12, prored 1, 5, a fotografije u JPG formatu minimalne rezolucije 300 dpi. Tekstovi u rubrici In memoriam bit će objavljivani samo s informacijama o mjestu i datumu rođenja i smrti, obrazovanju, zaposlenju, hobiju i stručnome postignuću. Glavni urednik može od autora zahtijevati da izmijeni tekst ili ga može odbiti objaviti. Tekstove možete dostavljati i pod pseudonimom, ali glavni urednik mora imati informaciju o indentitetu autora teksta. Glavni će urednik u svome radu poštivati pravila novinarske struke, a osobito načela istine i prava javnosti da prilikom objavljivanja sazna točne i potpune informacije iz poznatoga izvora. Prilikom predočavanja tekstova javnosti poštivat će načelo privatnosti te će sprječavati uvrede i klevete. Radi lakšega kontakta molim autore da uz poslani tekst navedu broj telefona. Sve tekstove možete slati na faks: 031/497430 ili e-poštu: hvv.urednik@gmail.com. Materijal možete dostaviti i na CD-u na adresu: Ivan Križek, Gornjodravska obala 96, 31000 Osijek. Poslani materijal ne vraćamo. 2 HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 19/2011.,3-4 3-4 VETERINARSKI DANI 2011. UVODNA RIJEČ PREDSJEDNIKA HVK U POVODU OTVARANJA VETERINARSKIH DANA 2011. Veterinarski dani, odnosno svake četvrte godine Veterinarski kongres, tradicionalna su okupljanja ne samo veterinara nego i stručnjaka iz drugih profesija koje su na različite načine vezane za veterinarsku struku. I ove su godine, slobodno možemo reći, već tradicionalno održani u Šibeniku (Solaris). Uvijek nastojimo takvom znanstveno-stručnome skupu istaknuti važnost, reći po čemu je baš on poseban i zašto izdvojiti određenu godinu održavanja. Ovogodišnji je skup važan po tom što je održan u godini izbora za novi saziv HVK. Osim toga 2011. svjetska je godina veterinara. Naime ove se godine obilježava 250 godina od osnutka prve Visoke veterinarske škole, poslije Veterinarskoga fakulteta, u Lyonu u Francuskoj 1761. godine. Prve studente ta je škola primila već 1762. godine. Inicijator njezina osnivanja bio je Claude Bourgelat. Osim što je postao prvim veterinarom Bourgelat je bio i odvjetnik, a sve se to događalo za vladavine Luja XV. Glavni argument u nastojanju da se uvjeri Luja XV. da dade privolu za osnutak škole bila je potreba za velikim brojem konja koji su se tada upotrebljavali u ratovima. Naravno, konji su pobolijevali i javila se potreba za njihovim liječenjem, a Bourgelat je smatrao da osobe koje liječe trebaju posebnu izobrazbu i tako je nastala prva veterinarska škola. Nakon toga svi su osnivači europskih veterinarskih fakulteta bili Francuzi, školovani u Lyonu i Alfortu. Proslave u povodu velike obljetnice veterinarske struke počele su diljem svijeta već u siječnju ove godine. Dakako, prva je bila u Francuskoj, u Versaillesu 24. siječnja 2011., a velika završna svečanost održana je 10. listopada 2011. u Cape Townu u Južnoafričkoj Republici. Na Veterinarskome fakultetu u Zagrebu obljetnica je obilježena 3. listopada 2011., a bila je popraćena nizom predavanja inozemnih i domaćih predavača. Stjecajem okolnosti, baš toga dana Hrvatska veterinarska komora uselila se u nove prostorije nakon potpisivanja ugovora o višegodišnjemu najmu s Veterinarskim fakultetom. Iz Planinske ulice Komora se preselila u Heinzelovu ulicu, u prostorije bivše Ambulantne klinike. Prostorije su bile već gotovo posve preuređene, preostali su nam samo završni radovi te opremanje novim namještajem i novom informatičkom opremom. Prostorije su reprezentativne i djelatnicima HVK pružaju mnogo kvalitetnije uvjete rada no što su ih imali do sada. Ovom bih prilikom želio zahvaliti prof. dr. sc. Tomislavu Dobraniću, dekanu Veterinarskoga fakulteta, jer je pridonio sklapanju sporazuma koji je zadovoljio obje strane: i Veterinarski fakultet i HVK. Nove prostorije HVK na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu 3 Aktivnosti HVK U skladu s preporukama Međunarodnoga ureda za epizootije OIE-a sve zemlje trebaju obaviti procjenu nacionalne veterinarske službe radi sigurne međunarodne trgovine životinjama, proizvodima životinjskoga podrijetla, životinjskim sjemenom i embrijima te hranom za životinje. Nacionalne veterinarske službe mogu biti organizirane na različite načine, u skladu sa specifičnim potrebama pojedine zemlje i njezinim mogućnostima. Na temelju odredaba Zakona o veterinarstvu donesen je Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati veterinarske organizacije, veterinarska praksa i veterinarska služba u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti (NN, 45/09). Pravilnikom se, između ostaloga, propisuju posebni uvjeti kojima moraju udovoljavati veterinarske organizacije u obavljanju poslova javnih ovlasti. Ovlaštene veterinarske organizacije morale su implementirati sustav upravljanja kvalitetom do 30. lipnja 2010. godine. U skladu s odredbama Zakona o veterinarstvu sustav upravljanja kvalitetom kontrolira Hrvatska veterinarska komora. Da bi Komora mogla obavljati kontrolu sustava upravljanja kvalitetom, i sama je morala primijeniti taj sustav. Dana 22. srpnja 2011. godine ovlaštena certifikatorska kuća posjetila je HVK i obavila provjeru spomenutoga sustava, a početkom rujna Komora je dobila certifikat za normu ISO 9001. U skladu s preporukama OIE-a izrađen je i Kodeks dobre veterinarske prakse, koji je predan na mišljenje Upravi za veterinarstvo, Upravi za veterinarske inspekcije, Veterinarskome fakultetu, Hrvatskome veterinarskome institutu i svim veterinarskim organizacijama. Predviđa se da će Kodeks biti usvojen na Skupštini HVK koja će se održati do kraja ove godine. Osim toga Pravilnik propisuje i posebne uvjete kojima moraju udovoljavati veterinarske stanice i veterinarske ambulante za obavljanje poslova službenih pregleda i kontrola. U skladu sa spomenutim sve veterinarske organizacije koje obavljaju poslove službenih pregleda i kontrola do 31. prosinca 2011. moraju biti akreditirane u skladu s normom ISO 17020, odnosno nakon akreditacije i potpisivanja ugovora s Upravom za veterinarstvo postaju tzv. kontrolna tijela. Gledajući s pozicije struke, ekonomije, ali i politike, riječ je, usuđujem se reći, o najučinkovitijem sustavu provedbe službenih pregleda i kontrola koji trenutačno postoji u Europi. Podatci Hrvatske poljoprivredne agencije, Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnoga razvoja te istraživanja prof. dr. Marka Tadića i suradnika (2008. – 2011.) to i potvrđuju. Broj objekata u kojima se obavljaju službeni pregledi i kontrole smanjuje se iz godine u godinu: Klaonice goveda: Klaonice svinja: 2006. – 168 2006. – 162 2007. – 146 2007. – 143 2008. – 138 2008. – 133 2009. – 137 2009. – 132 2010. – 127. 2010. – 122. 4 Iz spomenutih pokazatelja razvidno je da se broj klaonica goveda tijekom četiri godine smanjio za 32 %, a broj klaonica svinja za 33 %. To je posljedica sve veće otvorenosti hrvatskoga tržišta uvozu mesa na osnovi potpisanih sporazuma, ali i kategorizacije objekata u spomenutome razdoblju, jer neki objekti glede opreme i uređenja nisu ispunili tražene zahtjeve. Nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju broj klaonica još će se drastičnije smanjivati, o čemu svjedoče i iskustva zemalja koje su Europskoj uniji pristupile 2004. godine, a najbolji je primjer toga Slovenija, naš prvi susjed. I broj rasplodnih goveda u posljednjih se nekoliko godina smanjio: 2007. – 234.671 2008. – 226.000 2009. – 224.719 2010. – 209.336. U isto vrijeme smanjio se broj veterinarskih organizacija i zaposlenih u njima. Financijski pokazatelji rada veterinarskih organizacija: - prosječna neto-plaća po zaposlenome u veterinarskim organizacijama: 5.335 kuna - prosječna plaća veterinara u veterinarskim organizacijama: 6.260 kuna (uključujući dežurstvo) - obveze prema dobavljačima po zaposlenome: 29.170 kuna - potraživanja od kupaca po zaposlenome: 51.792 kn - neto-dobit po zaposlenome: 13.482 kn. Razvidno je kako je neto-osobni dohodak manji od prosječnoga neto-osobnoga dohotka u Republici Hrvatskoj. Osim toga postotni je udio zaposlenih s VSS-om u veterinarskim organizacijama čak 53 %, dok je postotni udio zaposlenih s VSS-om u u trgovačkim društvima tek 15,5 %. Dakle prosječna je neto-plaća u trgovačkim društvima brojnih drugih gospodarskih grana mnogo veća, pa i to cijeloj slici daje još jednu negativnu nijansu. Postavlja se pitanje jesu li plaće tako niske zato što vlasnici zadržavaju veliku dobit. Neto-dobit po zaposlenome je 13.482 kn, što je mjesečno tek nešto više od 1.100 kuna. Potraživanja od kupaca uvelike premašuju obveze prema dobavljačima, a rok naplate iznimno je dug, što dodatno opterećuje veterinarske organizacije u njihovu poslovanju. Potrebno je napomenuti i to da velik dio ukupnih prihoda veterinarskih organizacija dolazi iz proračunskih sredstava, dakle on uvijek ovisi o raspodjeli, preraspodjeli i stanju državnoga proračuna. Broj veterinara zaposlenih u državnoj službi: 2007. – 182 2011. – 304. Prosječna je plaća veterinara zaposlenih u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnoga razvoja: od 6.800 do 7.100. HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 19/2011.,1-2 3-4 Dakle broj veterinara zaposlenih u državnoj službi u posljednje četiri godine povećao se za 67 %, i to po zahtjevu Europske komisije i na osnovi onoga na što smo se obvezali u okviru pretpristupnih pregovora. Naime još 2006. godine obvezali smo se da ćemo zaposliti 192 službena veterinara, ali u tom trenutku nadležno tijelo nije znalo da će se veterinarske organizacije odlučiti za akreditacije te da će biti voljne kao kontrolna tijela obavljati službene preglede i kontrole, što je kao mogućnost predviđeno i odrednicama “Higijenskoga paketa”. Da je nadležno tijelo tada to znalo, sigurni smo kako bi izabralo da umjesto 192 službena veterinara službene preglede i kontrole na području Republike Hrvatske obavlja nekoliko desetaka kontrolnih tijela. No budući da Europska komisija nije bauk, ona prihvaća i naknadne suvisle prijedloge zemalja pristupnica. Stoga je Uprava za veterinarstvo poslala prijedlog Europskoj komisiji da umjesto tako velikoga broja službenih veterinara službene preglede i kontrole obavljaju kontrolna tijela, što je za RH prihvatljivije, jer nije prirodno da se broj državnih službenika povećava, a istodobno se smanjuje broj objekata u kojemu se provode službeni pregledi i kontrole. Prijedlog Uprave za veterinarstvo prihvaćen je, što znači da dodatnoga zapošljavanja službenih veterinara više ne bi trebalo biti. Sve se veći broj kolegica i kolega nastoji zaposliti u državnoj službi jer su primanja prosječno bolja od onih u veterinarskim organizacijama, ali i zbog sigurnosti radnoga mjesta te boljih uvjeta rada. Zbog svega toga HVK predlaže da službene preglede i kontrole obavljaju kontrolna tijela kako se u bližoj ili daljoj budućnosti veterinarske organizacije ne bi našle u poziciji da obavljaju uglavnom niskodohodovne, fizički zahtjevne i poslove prepuštene tržištu velike konkurentnosti. Veterinarske organizacije jedine su koje obavljaju poslove iz područja veterinarskoga javnoga zdravstva, a samofinanciraju se, dakle ne pripadaju im proračunom unaprijed određena financijska sredstva. Veterinarske organizacije ustanove su koje obavljaju poslove od javnoga interesa za Republiku Hrvatsku. Što mogu učiniti veterinarske organizacije Propusti u radu pojedinih veterinarskih organizacija postoje, i zbog toga svi moramo nastojati da se takvo što ne događa. Gospodarstveni odbor HVK u skladu s Nomenklaturom veterinarskih usluga mora donijeti cjenik u kojemu će biti određene minimalne cijene određenih usluga. To je prvi korak za sada i to je ono najjednostavnije što možemo i što ćemo učiniti u vrlo kratkome razdoblju. Jer ako je veterinarska struka u suradnji s liječnicima uspjela riješiti problem trihineloze utoliko da je broj oboljelih osoba od 1998. godine, kada ih je bilo 585, smanjen na tek pokojeg oboljeloga danas, da je situacija sa svinjskom kugom također uspješno riješena, da je naš model sprječavanja i suzbijanja ptičje gripe poslužio i drugim zemljama, veterinarska će struka riješiti i sadašnje, ali i neke buduće poteškoće. Naravno, sve se to može učiniti samo sinergijom svih onih koji čine veterinarstvo. Jer veterinarska medicina polje je iz područja biomedicine i zdravstva, a veterinarstvo obuhvaća, uz veterinarsku medicinu, i ekonomiju i politiku. dr. sc. Saša Legen, dr. med. vet. Dr. sc. Anđelko Gašpar, dr. sc. Danica Ramljak, prof. dr. sc. Željko Cvetić, Sandra Gutić, dr. med. vet., mr. sc. Sanja Šeparović, prof. dr. sc. Tomislav Dobranić, dr. sc. Saša Legen NAJAVA 5. HRVATSKOGA VETERINARSKOGA KONGRESA Poštovani, ovom prilikom zahvaljujemo svim sudionicima Veterinarskih dana 2011., glavnome sponzoru te svima koji su različitim oblicima sponzorstva pridonijeli uspješnoj organizaciji tog skupa. Zadovoljstvo nam je izvijestiti Vas da Hrvatska veterinarska komora počinje s pripremama za organizaciju 5. hrvatskoga veterinarskoga kongresa, koji će se održati u listopadu 2012. godine. Možemo reći da će spomenuti kongres biti jubilaran budući da se održava u godini u kojoj slavimo 20. obljetnicu osnutka Hrvatske veterinarske komore. S poštovanjem! predsjednik HVK dr. sc. Saša Legen, dr. med. vet. 5 UVODNA RIJEČ RAVNATELJA UPRAVE ZA VETERINARSKE INSPEKCIJE U POVODU OTVARANJA VETERINARSKIH DANA 2011. U ŠIBENIKU Poštovani kolegice i kolege, dame i gospodo, iznimna mi je čast i zadovoljstvo ponovno biti ovdje. Prošlo je dosta vremena otkad smo se posljednji put sastali i raspravljali o temama koje muče našu struku. Koliko se sjećam, posljednji smo put ovdje raspravljali o promjenama koje donosi pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji i o promjenama koje će donijeti nova nacionalna legislativa. U međuvremenu se dogodilo mnogo toga bitnoga za našu struku, npr. okončali smo pregovore oko 12. poglavlja – Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika. Da je to područje za Europsku uniju vrlo važno, govori i činjenica kako je Republika Hrvatska prva zemlja koja je o spomenutome poglavlju pregovarala odvojeno od poglavlja o poljoprivredi. Republika Hrvatska zatvorila je to vrlo zahtjevno poglavlje prije poglavlja o poljoprivredi i poglavlja o ribarstvu, što ne znači da je bilo lakše zadovoljiti sve zahtjeve Komisije u svezi s tim poglavljem, nego da smo vrlo dobro odradili posao koji nije bio nimalo lak. Ovom bih prilikom želio zahvaliti i čestitati svima koji su sudjelovali na okončanju pregovora oko tog važnoga i zahtjevnoga poglavlja. U skladu s odredbama Zakona o veterinarstvu u proteklome razdoblju zaposleno je 106 službenih veterinara koji su zajedno s državnim veterinarskim inspektorima obavljali poslove službenih kontrola prema novome sustavu. Službeni su veterinari pohađali tečajeve izobrazbe, a Uprava za veterinarske inspekcije organizirala je cijeli niz tečajeva osposobljavanja ovlaštenih veterinara kako bi što bolje obavljali poslove službenih kontrola. Do danas je Uprava za veterinarske inspekcije organizirala devet radionica na kojima je sudjelovalo 440 državnih veterinarskih inspektora, službenih i ovlaštenih veterinara. U sklopu tih radionica predstavljena je nova legislativa, tehnike obavljanja službenih kontrola u skladu sa zahtjevima novoga zakonodavstva, predstavljene su “check liste” 6 te je objašnjeno na koji se način ispunjavaju po pojedinim područjima. U skladu s Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnoga razvoja (NN, 35/08 i 118/09) utemeljen je Sektor veterinarske inspekcije Uprave za veterinarske inspekcije sa šest regionalnih ureda (Bjelovar, Osijek, Rijeka, Split, Varaždin, Zagreb) te 65 ispostava. Uredbom o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnoga razvoja (NN, 3/11) utemeljena su još dva regionalna ureda (Šibenik i Slavonski Brod), dakle ukupno je 8 regionalnih ureda i 67 ispostava. U 2009. godini veterinarska inspekcija sastavila je 22.209 zapisnika, donijela je 7.006 rješenja (1.876 usmenih i 5.130 pismenih), podnijela je 939 optužnih prijedloga te 8 kaznenih prijava. U 2010. godini veterinarska inspekcija sastavila je 27.134 zapisnika, donijela je 9.611 rješenja, podnijela 1.323 optužna prijedloga te 9 kaznenih prijava. Od 1. siječnja do 5. listopada 2011. godine veterinarska inspekcija sastavila je 26.168 zapisnika, donijela je 10.476 rješenja, podnijela 1.296 optužnih prijedloga te 9 kaznenih prijava. Na temelju pregleda ovlaštenih veterinarskih organizacija u 2010. godini sastavljen je 3.061 zapisnik, doneseno je 851 rješenje, podignuto je 209 optužnih prijedloga te 1 kaznena prijava, a ovlasti su oduzete dvjema ovlaštenim organizacijama. Od 1. siječnja do 5. listopada 2011. godine sastavljeno je 665 zapisnika, doneseno 155 rješenja, podneseno 15 optužnih prijedloga, nije podnesena ni jedna kaznena prijava, a ovlasti su oduzete četirima ovlaštenim organizacijama. U skladu s preporukama Ureda za hranu i veterinarstvo radi uspostave što učinkovitijega sustava službenih kontrola u siječnju 2011. godine Uredbom Vlade Republike Hrvatske (NN, 03/11) unutar Uprave za veterinarske inspekcije uspostavljen je novi Sektor za planiranje i nadzor provedbe službenih kontrola. Glavni su zadatci novoosnovanoga sektora izrada godišnjih planova službenih kontrola, procjene rizika u objektima koji posluju s hranom životinjskoga podrijetla i hranom za životinje te u objektima koji posluju s nusproizvodima životinjskoga podrijetla radi određivanja učestalosti službenih kontrola. Spomenuti HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 19/2011.,1-2 3-4 sektor nadzire provedbu zakona i drugih propisa o veterinarskoj inspekciji te zakonitost rada i postupanja svih odjela – veterinarskih ureda, verificira uspješnost službenih kontrola na temelju provedenoga nadzora nad radom djelatnika Sektora veterinarske inspekcije, provodi službene kontrole u drugome stupnju, organizira tečajeve izobrazbe te rješava žalbe na rješenja državnih veterinarskih inspektora i službenih veterinara. Uvođenje novoga sustava službenih kontrola te izmjene u načinu plaćanja subjekata koji posluju s hranom uzrokovali su popriličnu uzbunu i zbog toga se struka sastajala češće. Nažalost, uglavnom su to bili sastanci na razini predstavnika Hrvatske veterinarske komore ili ravnatelja veterinarskih stanica. S promjenama u propisima trebali smo ipak upoznati sve kolege čije su poslove te promjene zahvatile. Moram reći da je na prošlim Veterinarskim danima baš ovdje u Šibeniku bilo naznačeno koje će promjene novi sustav donijeti, ali, nažalost, tada nam to nije bilo toliko zanimljivo jer se smatralo da će sve ostati kako je bilo. Dapače, pojedini kolege uvjeravali su nas da nikakvih promjena neće biti i da će nas netko zaštititi. Vjerojatno zbog toga kolegama na prošlim Veterinarskim danima nije bilo zanimljivo slušati predavanja o “Higijenskome paketu”, novim poslovima i sustavu službenih kontrola. Predstavljanju kontrolnoga tijela koje je održano u ovoj dvorani nazočile su tek 24 osobe. To nas je vjerojatno dovelo u situaciju u kojoj smo danas – samo su 22 akreditirana kontrolna tijela, a rok za akreditaciju istječe 31. prosinca ove godine. S druge strane, ponovno se vraćamo na temu koju smo više puta apostrofirali i oko koje se uvijek razvije rasprava. Mislim da bi se Veterinarski dani morali baviti svim aspektima veterinarske struke. Ne znam koliko je ovdje kolega iz veterinarskih stanica, a koliko iz drugih organizacija. Nikad nismo raspravljali o problemima koji njih muče. Veterinarska struka RH suočava se s velikim poteškoćama. Jesmo li se pripremili za ono što nas čeka za godinu i pol, kada postajemo djelić velikoga zajedničkoga tržišta? Znam da ćete reći kako smo uskladili propise, završili pregovore oko 12. poglavlja, sve inspekcije iz EU-a govore da smo poslove dobro obavili. Mislim da već kasnimo, no nije kasno da pokušamo globalno pripremiti struku za to veliko tržište. A što će veterinarska struka dati tom tržištu? Namjerno sam rekao tržištu jer ono to jest. Ako mi nećemo dati, ima tko hoće. Zar nam već nisu oduzeli neke poslove? Jesmo li se spremni othrvati tom tržištu kad dođu veterinari iz drugih zemalja članica? Nisam siguran! Mi ćemo i dalje raspravljati tko će i po kojoj cijeni obavljati službene kontrole dok nam drugi poslovi budu izmicali. Nikad nisam izbjegavao suočiti se s tim problemom i uvijek sam otvoren za sve rasprave, ali neke su stvari gotove, stoga se nemojmo okretati natrag. Tu smo da se dogovorimo kako ćemo dalje. Svi smo mi veterinari: i profesori, asistenti na Fakultetu i veterinari u laboratorijima, farmaceutskim kućama, ministarstvima. U Ministarstvu poljoprivrede veterinara ima ne samo u veterinarskim upravama nego ima i suradnika, savjetnika, inspektora i službenih veterinara na terenu. Ima ih i u drugim upravama. A gdje su veterinari u Ministarstvu zaštite okoliša i ostalim agencijama i državnim tijelima? Jesmo li pozvali i njih i pitali kako im je i kako nam mogu pomoći? Veterinari koji rade u tvrtkama koje posluju s hranom, hranom za životinje, nusproizvodima, farmama, zoološkim vrtovima itd. Nisam zaboravio i veterinare u veterinarskim stanicama za koje veoma dobro znam kako im je jer sam radio ondje kada je bilo možda i gore nego sada. Da, veterinarstvo je u krizi, u krizi su i mnoge druge struke. Što nastojimo učiniti? Jesmo li se okupili i pogledali unaprijed ili se još uvijek saplećemo gledajući unatrag? Postoje veterinari u svim zemljama EU-a i drugdje. Svakome je od njih kako si napravi. Budimo realni, sustav kakav smo imali kad je “Bog hodao po zemlji” teško će se ponoviti. Prestanimo plakati za prošlim vremenima i pogledajmo naprijed. Toliko često govorimo da nemamo vremena predstaviti veterinarsku struku izvan svoga okruženja. Kako ćemo dobiti poslove na velikome tržištu kad ne znamo ponuditi svoje usluge? Drugi i ne znaju da smo tu. Znaju za nas kad trebaju platiti nešto što smo im dali. Znaju li što sve možemo i koliko im možemo ponuditi?! Jesmo li moderna struka koja se može uhvatiti u koštac s modernim vremenima? Nemojmo tražiti utjehu i razumijevanje od drugih, nego krenimo naprijed. Ako im ne pružimo kvalitetnu uslugu, znanje i racionalne troškove, postoje druge struke koje će rado uskočiti na naš teren i pokupiti nam šlag s torte. Sjednimo svi zajedno i pokušajmo od veterinarstva učiniti brend koji će biti cijenjen u našemu društvu i biti prepoznatljiv svima. Neka Veterinarski dani postanu mjesto gdje ćemo skupiti glave zajedno i raspraviti konstruktivno o svim problemima koje nas muče, o planovima za budućnost, kako bismo veterinarskoj struci vratili mjesto i položaj koji doista zaslužuje. mr. Gordan Jerbić, dr. med. vet. ravnatelj Uprave za veterinarske inspekcije 7 RIJEČ DEKANA VETERINARSKOGA FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU U POVODU OTVARANJA VETERINARSKIH DANA 2011. Na otvorenju Veterinarskih dana 2011. u Šibeniku 27. listopada prisutne je pozdravio dekan Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Tomislav Dobranić te je održao govor iz kojega Vam prenosim sljedeće ulomke: “Osnutak Veterinarskoga fakulteta početkom prošlog stoljeća usko je povezan s naglim razvojem prirodnih znanosti i zasigurno su ga pratili brojni izazovi u kojima je vizionarske ideje utemeljitelja trebalo pretočiti u praksu, osigurati čvrste temelje za stabilnost Fakulteta i voditi ga k dosezima prepoznatljive kvalitete u međunarodnim okvirima. U protekle 92 godine Fakultet je s uspjehom ispunjavao svoju zadaću zahvaljujući predanom radu svojih nastavnika i znanstvenika i generacijama studenata koji su s mladenačkim zanosom pristupali svojem obrazovanju. Sukladno suvremenim potrebama, uključujući i Bolonjski proces koji se na Fakultetu primjenjuje od 2005. godine, razvoj Veterinarskoga fakulteta se nastavlja. Da bismo to s uspjehom ostvarili, u svoje smo neposredne zadatke uvrstili promicanje sustava kvalitete na svim razinama obrazovanja. Vratimo li se u povijest Veterinarskoga fakulteta, vidjet ćemo kako je Fakultet bio rasadnik znanstvenika i nastavnika koji su dobivali zadatke da osnivaju veterinarske fakultete i u drugim republikama bivše Jugoslavije. Stoga možemo s ponosom reći da je Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu bio lider u bivšoj Jugoslaviji i diplome Veterinarskoga fakulteta bile su priznate u Europi, pa i preko oceana. Želja ove uprave Fakulteta, a i svih budućih uprava, mora biti prepoznatljivost Veterinarskoga fakulteta u Europi. U našem nastavnom planu i programu radimo na tome da studenti što više rade samostalno, svojim rukama, a da bude manje priče ex catedra. Stoga smo naš studij na 5. i 6. godini podijelili na tri smjera: Javno zdravstvo i sigurnost hrane, smjer Male životinje (psi i mačke) te Farmske životinje i konji, kako bismo još više studentima dali posebna znanja i vještine u području za koje pokazuju veći interes. Sve trenutačno usvojene izmjene u studijskom programu, i one koje ćemo tek morati usvojiti u sljedećoj akademskoj godini, dio su procesa usklađivanja s mi- 8 nimalnim standardima koji su u skladu s preporukama Europske komisije koja će provoditi evaluacijski postupak na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2013. godine. Znatno je povećan broj vježbenih grupa te se omogućuje studentima da putem anonimnih anketa vrjednuju kvalitetu nastave. Prihvaćene su i nove razine polaganja ispita na državnoj maturi za pristupnike koji žele upisati studij veterinarske medicine na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Razmjena studenata i nastavnog osoblja putem programa CEEPUS počela je 2001./2002. godine između Veterinarskoga fakulteta iz Beča, Brna, Budimpešte, Košica, Ljubljane, Wroclawa i Zagreba, koji su ujedno i članovi VetNEST udruge. Primili smo 24 osobe (studenti i nastavno osoblje). U sklopu CEEPUS programa u prošloj akademskoj godini izvan Hrvatske boravilo je sedam studenata i nastavnika. U sklopu CEEPUS programa na Veterinarskom fakultetu održana je radionica Wildlife Management, a ove akademske godine održat će se dvije međunarodne radionice u organizaciji Fakulteta: Wildlife Management i Reproduction in Ruminants. U okviru ERASMUS programa Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu potpisao je bilateralne sporazume o boravku nastavnika, studenata i nenastavnog osoblja na šest sveučilišta (Ljubljana, Beč, Košice, Brno, Wroclaw i Budimpešta). Trenutačno na doktorskom studiju imamo 105 studenata, a tijekom protekle akademske godine titulu doktora znanosti steklo je 25 kandidata. Na specijalističkim studijima upisano je 155 polaznika na 11 smjerova, jer je tek od ove akademske godine otvoren novi specijalistički studij iz Veterinarske patologije. Titulu magistar specijalist tijekom protekle akademske godine na Veterinarskom fakultetu steklo je deset kandidata, dok je troje polaznika poslijediplomskoga studija steklo titulu magistra. Znanstvenoistraživački rad odvijao se kroz 41 znanstveni projekt koji financira MZOŠ i na kojima je zaposleno 36 znanstvenih novaka. Osim ovih projekata na Veterinarskom fakultetu provodila su se istraživanja u okviru projekata financiranih iz ostalih izvora. U proteklom razdoblju realizirano je četrnaest međunarodnih projekata, bilateralnih i multilateralnih. U okviru cjeloživotnoga učenja tečajeve u organizaciji HVK prošlo je 126 polaznika. Mišljenja sam kako ovdje ima još jako puno prostora i rada, i od strane Fakulteta, ali još više od strane HVK. Mislim da Veterinarski fakultet mora imati jaku suradnju s Hrvatskim veterinarskim institutom, Hrvatskom veterinarskom komorom te s Upravom za veterinarstvo i HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 19/2011.,1-2 3-4 Upravom za inspekcijske poslove. Ta suradnja od strane Veterinarskoga fakulteta očituje se i u tome što je 140 djelatnika Veterinarskoga fakulteta postalo članovima Hrvatske veterinarske komore i njih 140 dobilo je i licencije za rad u veterinarskoj struci. Isto tako, uspostavljena je jako dobra suradnja u pogledu nastavnog procesa jer smo ove godine prvi put imali prvu generaciju studenata i prvi put je provedena ekstramuralna nastava u veterinarskim organizacijama gdje su studenti proveli 180 sati i sklopljeno je 40 ugovora između Veterinarskoga fakulteta i veterinarskih organizacija. Osim u veterinarskim organizacijama, studenti su 60 sati proveli i u Hrvatskom veterinarskom institutu, gdje su se upoznali s najsuvremenijim dijagnostičkim postupcima i metodama, i iz kojega nose vrlo lijepe uspomene. Također, dio nastave od 30 sati odradili su i u Upravi za veterinarstvo kako bi se upoznali sa svom mogućom legislativom koja će biti pred njih postavljena i koju traži Europska unija. Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu mora biti lider ne samo u regiji nego i širem okruženju jer je jedina znanstveno-nastavna ustanova u Republici Hrvatskoj u kojoj smo svi mi stekli znanja, vještine i kompetencije, brojna prijateljstva i ljubavi, stoga ću još jednom ponoviti kako su vrata Veterinarskoga fakulteta otvorena svim bivšim, sadašnjim i budućim studentima. Ne volim kad se sastajemo samo onda kad nastaju problemi pa ih moramo brzo rješavati, više bih volio da te probleme spriječimo međusobnim razgovorom između svih strana te da ni jedna strana ne misli da je na pijedestalu i nastupa s te pozicije. Svi smo mi tu da radimo ono što najbolje znamo, a to je jedan od najljepših i najplemenitijih poziva, veterinar, koji će ostati i nakon nas. Stoga stavimo glave zajedno i nemojmo kažnjavati onoga koji ima drugačije mišljenje od našega, već to mišljenje razmotrimo i, ako ima dobrih elemenata, upotrijebimo ga za dobrobit struke.” dr. sc. Ivan Križek, dr. med. vet. 9 NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO “ŽDRIJEBE U PROPNJU” NAGRADA “DR. RADOSLAV KRIŠTOF” U skladu s Pravilnikom o nagradama Hrvatske veterinarske komore Nagrada za životno djelo “Ždrijebe u propnju” dodjeljuje se zaslužnim pojedincima za dugogodišnji uspješan rad iz područja veterinarstva i prinos radu HVK. Na natječaj za NaDr. sc. Saša Legen, Ivan Forgač, dr. gradu za životno djelo med. vet., dr. sc. Anđelko Gašpar “Ždrijebe u propnju” pristigao je jedan prijedlog, i to kolege Alde Kursara, dr. med. vet., prvoga predsjednika HVK. Kolega Kursar za spomenutu je nagradu predložio Ivana Forgača, dr. med. vet., kao pojedinca zaslužnoga za dugogodišnji uspješan rad iz područja veterinarstva i prinos radu HVK. U obrazloženju prijedloga ističe se izniman dugogodišnji veterinarski rad kolege Forgača, koji obnaša i dužnost ravnatelja Veterinarske stanice Đurđevac d.o.o., jedne od vodećih veterinarskih organizacija u RH po uspješnosti poslovanja i kvaliteti veterinarskih poslova. U svezi s iznimnim prinosom radu HVK u prijedlogu se ističe da je kolega Forgač jedan od članova Osnivačkoga odbora HVK, a na Osnivačkoj je skupštini HVK 28. veljače 1992. izabran za člana Izvršnoga odbora. Od tada do danas stalni je član Izvršnoga odbora. U dvama mandatima obnašao je dužnost potpredsjednika HVK te je u dvama mandatima obnašao dužnost predsjednika HVK. Sada je zamjenik predsjednika HVK. Dužnost predsjednika HVK obnašao je u vrijeme koje je bilo veoma složeno za struku s obzirom na reforme koje su proizlazile iz nužnosti usklađivanja nacionalnoga zakonodavstva sa zakonodavstvom EU-a. Svojom osobnošću koju karakterizira upornost, strpljivost, stručnost i iskustvo u pregovaranju, usprkos nebrojenim otežavajućim objektivnim i subjektivnim okolnostima, uspio je osigurati opstojnost struke. Bio je član pregovaračkoga tima za 12. poglavlje te je zajedno sa sadašnjim predsjednikom, kolegom Legenom, zaslužan za koncept “kontrolnih tijela” u sustavu službenih kontrola hrane životinjskoga podrijetla i hrane za životinje. Kolega je Forgač osim toga kao predsjednik Komore dao izniman prinos uspostavi VPG-a. S obzirom na sve spomenuto, Odbor za predlaganje odluka o nagradama predložio je Izvršnome odboru da se Nagrada za životno dijelo “Ždrijebe u propnju” dodijeli kolegi Forgaču. Izvršni je odbor u skladu s Pravilnikom o nagradama HVK donio odluku kojom se spomenuta nagrada dodjeljuje Ivanu Forgaču, dr. med. vet. Nagrada se sastoji od diplome i skulpture “Ždrijebe u propnju”, rada akademskoga kipara Šime Klaića, i uručena je u sklopu Glazbene večeri na Veterinarskim danima 2011. U skladu s Pravilnikom o nagradama Hrvatske veterinarske komore (HVV, br. 3 – 4/2004) Nagrada “Dr. Radoslav Krištof” dodjeljuje se pravnim osobama i pojedincima za najbolje uređenu i opremljenu veterinarsku praksu, što podrazumijeva veterinarske ambulante, područne ambulante, klinike, bolnice, ambulante veterinarske službe i veterinarske ljekarne, bilo da su u okviru veterinarskih organizacija, organizacija koje Dr. sc. Josip Križanić i dr. se bave stočarskom proizvodnjom sc. Saša Legen ili privatne veterinarske prakse. Nagrada se dodjeljuje svake godine, i to samo jednoj organizaciji, veterinarskoj službi ili vlasniku veterinarske prakse. Nagrada se sastoji od diplome i plakete s likom dr. Radoslava Krištofa, rada akademskoga kipara Zdravka Brkića. Hrvatska veterinarska komora u Hrvatskome veterinarskome vjesniku br. 1 – 2/2011 objavila je natječaj za dodjelu Nagrade “Dr. Radoslav Krištof” za najbolje uređenu i opremljenu veterinarsku praksu u 2011. godini. Za nagradu je predložena: Veterinarska ambulanta Praxis-vet d.o.o., Slavonski Brod Veterinarska klinika u sastavu Veterinarske stanice d.d. Varaždin. Na temelju pristiglih prijedloga Odbor za predlaganje odluka o nagradama pregledao je spomenutu ambulantu i kliniku te je Izvršnome odboru Hrvatske veterinarske komore predložio da se Nagrada “Dr. Radoslav Krištof” za najbolje uređenu i opremljenu ambulantu u 2011. godini dodijeli Veterinarskoj stanici d.d. Varaždin. Izvršni odbor Hrvatske veterinarske komore na svojoj 3. sjednici održanoj 24. listopada 2011. godine, u skladu s odredbama 11. članka Pravilnika o nagradama Hrvatske veterinarske komore, donio je odluku kojom se Veterinarskoj stanici d.d. Varaždin, Trg I. Perkovca 24, Varaždin, dodjeljuje Nagrada “Dr. Radoslav Krištof” za najbolje uređenu i opremljenu veterinarsku praksu u 2011. godini. Nagrada je svečano uručena 27. listopada 2011. godine u Šibeniku, Hotelsko naselje Solaris, tijekom održavanja Veterinarskih dana 2011. dr. sc. Anđelko Gašpar, dr. med. vet. 10 dr. sc. Anđelko Gašpar, dr. med. vet. Dr. sc. Saša Legen, dr. sc. Anđelko Gašpar, dr. sc. Josip Križanić, Ivan Forgač, dr. med. vet., Aldo Kursar, dr. med. vet. HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 19/2011.,1-2 3-4 OSVRT NA GLAZBENU VEČER ODRŽANU TIJEKOM VETERINARSKIH DANA 2011. U ŠIBENIKU Zbor veterinara Ove je godine prvi put u sklopu Veterinarskih dana organizirana Glazbena večer, jedinstvena i po tom što su izvođači bili uglavnom veterinari. Zamisao o nastupu veterinara koji se bave glazbom potekla je od predsjednika Hrvatske veterinarske komore dr. sc. Saše Legena, a organizaciju i pripremu programa, uz potporu dekana Veterinarskoga fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Tomislava Dobranića, preuzeo je Zbor veterinara. U prošlome broju Hrvatskoga veterinarskoga vjesnika objavljen je članak o ponovnome osnivanju Zbora veterinara na Veterinarskome fakultetu u Zagrebu, a nastup na Veterinarskim danima 2011. bilo je naše prvo veliko predstavljanje. Program Glazbene večeri započeo je Zbor veterinara izvedbom pjesme Gaudeamus igitur, koja je u mnogim europskim zemljama proglašena studentskom himnom, no manje je poznato da je melodija preuzeta od srednjovjekovne himne koju je napisao bolonjski biskup Strada 1267. godine. Slijedila je međimurska narodna pjesma Protuletje nam dohaja te pjesma Oko jedne hiže navek tiči lete, za koju je stihove Drage Britvića uglazbio Arsen Dedić. Potom su članovi Gudačko-puhačkoga kvarteta Veterinarskoga fakulteta, Dinka Zdelar na flauti, Ivanka Vladimir na klarinetu, Darija Šiljeg na violini i njihov voditelj doc. dr. sc. Hrvoje Lucić na violončelu, izveli francusku šansonu La Vie en Rose te ariju Lascia ch’io pianga iz opere Rinaldo. U drugome dijelu nastupa Zbor veterinara izveo je tri pjesme čakavskoga narječja: Sinoć kad sam ti proša Dinka Fija, narodnu pjesmu s otoka Brača Dođi, dragi te pjesmu Vjekoslava Kneževića i Alfija Kabilja Ah, piši mi, mati, za koju je tenorsku dionicu otpjevao solist Zbora Željko Novosel. Dirigent Zbora veterinara profesor glazbe Paško Đeldić, koji je na klaviru pratio Zbor tijekom cijeloga nastupa, predstavio se publici na svome glavnome instrumentu, violini, odsviravši Menuette Luigija Bocherinija te Lied Wolfganga Amadeusa Mozarta. Pritom ga je na klaviru pratila kći Andreja Đeldić, koja ovih dana brani diplomski rad na Akademiji glazbenih umjetnosti u Zagrebu. Slijedio je blok tradicionalnih narodnih pjesama u izvedbi Zbora: Polegala trava detela iz Hrvatskoga zagorja, Međimurski lepi dečki, dakako iz Međimurja. Gudačko-puhački kvartet dopunio nas je izvedbom međimurske tradicionalne melodije Vehni, vehni fiolica. No iznimnost izvedbe bila je prije svega u tome što je orkestraciju za sva glazbala napisao doc. dr. sc. Hrvoje Lucić. Kvaliteta i ljepota izvedbe nije me iznenadila jer su svi djelatnici Fakulteta gotovo svakodnevno mogli čuti svirku iz amfiteatra, gdje je Kvartet u stankama između predavanja vježbao. Zbor veterinara završio je nastup izvedbom pjesme Emila Cossetta Moja diridika, miljenicu svih članova Zbora, što se, vjerujem, i čulo, ne samo u dvorani nego i izvan nje, jer svi zdušno, iz sveg glasa i s velikim veseljem pjevaju tu pjesmu. Mali predah od glazbenih točaka pružio nam je Željko Novosel, član Amaterskoga glumačkoga društva “Matija Gubec” izvedbom lika Šimurine iz predstave Hamlet u selu Mrduša Donja, a glazbeni program nastavljen je izvedbom Aragonaise i Habanera iz orkestralne suite Carmen Georgesa Bizeta te Entertainer Scotta Joplina Gudačko-puhačkoga kvarteta. Uslijedili su solistički nastupi Željka Novosela s napolitanskom pjesmom O sole mio, zatim dr. sc. Saše Legena, koji je na harmonici odsvirao Menuet iz opere Don Giovanni Wolfganga Amadeusa Mozarta, te Ugarski ples Johannesa Brahmsa. Branimir Novak, dr. med. vet., izveo je na električnoj gitari Tears in heaven Erica Claptona te Orient blue Ala Di Meole, a iznenađenje 11 večeri bilo je kada mu se u svirci pridružio dr. sc. Saša Legen na harmonici. Nevjerojatno, ali spoj harmonike i električne gitare izvrsno je zvučao. Na pozornicu je tada izašla članica Zbora veterinara Jennifer Garrett iz Kanade, koja je osvojila sve prisutne otpjevavši tradicionalnu irsku pjesmu Wild mountain thyme, ali i kratkim uvodnim opisom teme pjesme i pozivom publici da se pridruže Zboru. Glazbena večer završila je svirkom doc. dr. sc. Kristine Matković na klaviru, koja je pratila kvartet članica Zbora veterinara, Marije Perković, studentice druge godine, Marine Gelo i Ane Majcan, studentica četvrte godine, te asistentice Katarine Špiranec, dr. med. vet., u izvedbi pjesme sastava Abba Slipping through my fingers. Kvartetu se bas dionicom pridružio znanstveni novak Matko Kardum, dr. med. vet., u izvedbi pjesme Borisa Dr. sc. Saša Legen, dr. med. vet. Branimir Novak, dr. med. vet. Oštrića Ribari, a tijekom izvedbe posljednje pjesme, Jesen u meni Parnoga valjka, pjevačima sam se pridružila i ja, jer im je nedostajala boja glasa slična onoj Akija Rahimovskoga. Željela bih se ovom prilikom zahvaliti organizatorima Veterinarskih dana 2011. što su nam poklonili svoje povjerenje i pružili priliku da nas čuje velik broj sudionika skupa i što su financijski pokrili naše gostovanje. Također želim zahvaliti dekanu Veterinarskoga fakulteta prof. dr. sc. Tomislavu Dobraniću, koji nam je, kao i uvijek, pružio potporu i dopustio djelatnicima članovima Zbora veterinara izostanak s posla te osigurao prijevoz fakultetskim autobusom do Šibenika. voditeljica Zbora veterinara prof. dr. sc. Nina Poljičak Milas Gudačko-puhački kvartet Veterinarskoga fakulteta Željko Novosel kao Šimurina Pozivamo sve čitatelje Hrvatskoga veterinarskoga vjesnika, doktore i studente veterinarske medicine, veterinarske tehničare i sve djelatnike veterinarskih institucija da se pridruže Zboru veterinara kao pjevači, svirači ili ljubitelji glazbe i pjevanja. Osoba za kontakt: prof. dr. sc. Nina Poljičak Milas Sveučilište u Zagrebu, Veterinarski fakultet Zavod za patološku fiziologiju, Zagreb, Heinzelova 55 e-pošta: nmilas@vef.hr, tel. 01 2390 182 Do sljedećega susreta, Nina KOŠARKAŠKI TURNIR “VETERINARSKI HAKL” Turnir je održan 26. listopada 2011. godine u Šibeniku na sportskim terenima hotelskoga kompleksa “Solaris”. Na turnir se prijavilo četiri tima: Fypryst: Bioinstitut: Mladen Vidić Saša Legen Tomislav Rukavina Bojan Božović Hrvoje Valpotić Mihael Kacun. Ante Grizelj. XXL: Mile Mikulić Ivo Bago Mladen Jemrešić. 12 Pfizer: Ivan Mijat Klaudio Perutka Vanja Fureš. Turnir je održan za lijepoga i sunčanoga vremena, savršenoga za igru. Utakmice su se odvijale u pravome sportskom duhu – čvrsto i bez poštede. Nakon odigranih utakmica podijeljena su odličja i nagrade za prvoplasiranu ekipu (košarkaške lopte). Poredak ekipa: 1. XXL, 2.Bioinstitut, 3. Fypryst, 4. Pfizer. Nadamo se da će sljedeći put odaziv ekipa biti još veći te da ćemo privući i kolegice na turnir u odbojci. Do idućeg puta sportski pozdrav! doc. dr. sc. Igor Štoković HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 19/2011.,1-2 3-4 PREDSTAVLJAMO: Dr. sc. DANICA RAMLJAK, dr. med. vet. Ravnateljica Instituta “Ruđer Bošković” dr. sc. Danica Ramljak, dr. med. vet., na Ve te r i n a r s k i m danima u Šibeniku 26. listopada 2011. održala je predavanje “Važnost veterinarske medicine u biomedicinskim istraživanjima: Dr. sc. Danica Ramljak, dr. med. vet. mini PET/CT”. Predavanje je privuklo pozornost prisutnih doktora veterinarske medicine, a veterinarskoj struci pružilo neke nove spoznaje. Dr. sc. Danica Ramljak prva je žena ravnateljica Instituta “Ruđer Bošković” i prva osoba veterinarske struke na njegovu čelu u šest desetljeća dugoj povijesti Instituta. Šira ju je javnost upoznala zahvaljujući znanstvenome otkriću o utjecaju polifenola iz čokolade na sprječavanje rasta tumornih stanica dojke tijekom njezina boravka na najprestižnijemu medicinskome institutu na svijetu, National Institute of Health u Bethesdi. Bila je istraživačica i predavačica na Lombardijevu centru za rak i Medicinskome fakultetu Sveučilišta Georgetown u Washingtonu. Tijekom boravka u američkoj prijestolnici lobirala je za Hrvatsku i bila potpredsjednica tamošnje Hrvatske kuće, nevladine organizacije koja promiče Republiku Hrvatsku u Washingtonu. To su samo neki od detalja iz njezine bogate biografije, a u svome dinamičnome radu pronašla je vremena predstaviti se i veterinarskoj javnosti u Hrvatskome veterinarskome vjesniku. – Koja je Vaša veza sa Sinjem, osim organizacije Festivala znanosti u Sinju? – Svakog čovjeka odredi sredina iz koje potječe pa tako i mene, rođenu Sinjanku. Iako se smatram građankom svijeta te posjedujem hrvatsko i američko državljanstvo, za mene su moji korijeni vezani za Sinj oduvijek bili i ostali jako bitni. – Mnogo je Sinjana studiralo i završilo veterinu. Otkud tolika motivacija Sinjana za spomenuti studij? – Sinj je grad s bogatom kulturološkom tradicijom u kojemu veterinarska struka ima svoju povijest i prepoznatljivost. Alka i konjički sport kulturološka su odrednica u našem sinjskom kraju. Gotovo da nema ni jedne obitelji u Sinju koja nije izravno ili neizravno povezana s Alkom. Mnogi su današnji veterinari bili alkari ili vezani uz konjički sport te im je ljubav prema tradiciji i životinjama bila presudna prilikom odabira budućega zanimanja. Kao dijete imala sam psa i mačku te smatram da je ljubav prema životinjama i za mene bila presudna. – Koliko su Vam pomogle kolege iz Sinja i jeste li se družili s njima za vrijeme studija? – U moje je vrijeme bilo jako puno Sinjana na Fakultetu 14 i oni su za mene bili veliko blago. Dane koje sam provela u Studentskome domu na Savi, današnjem Studentskome domu Stjepana Radića, pretežno sam provodila s veterinarima i uglavnom Sinjanima. Cimerica mi je bila školska kolegica iz gimnazije Lucija Rubić, koja je studirala medicinu. Od tadašnjega društva bila sam izrazito bliska s kolegama, danas pokojnim Branimirom Pavićem, Teanom Gazarijem (danas u Solinu), Željkom Marković, Andrijom Barezom (u Sinju) te Ivom Gaurinom, današnjim direktorom Veterinarske stanice u Sinju. Kad sam bila brucošica, Ivo je bio peta godina te me upućivao što i kako učiti, na čemu sam mu izrazito zahvalna. Naravno, družila sam se s ljudima i iz drugih sredina, a i Zagreb mi je postao vrlo drag. Prijateljstva iz studentskih dana ostala su neraskidiva i za čitav život. – Osim znanstvenoga rada jeste li se bavili i klasičnom veterinom? – Ja nisam nakon studija radila kao klasični veterinar u stanici, ali sam, zahvaljujući dragim kolegama u Sinju, preko ljeta radila i taj posao. Najljepša sjećanja koja me vežu uz našu struku sežu upravo u to vrijeme. – Jeste li imali neku nezgodu dok ste obavljali veterinarski posao na terenu? – Sjećam se da mi je prilikom jedne aplikacije puknula igla pri konusu i ostala u svinji. Vlasnici svinje burno su reagirali rekavši da sam im upropastila svinju, pa sam se rasplakala. Tada mi je pomogao kolega Jakov Dukić (danas granični inspektor u Sinju) te umirio vlasnike uvjerivši ih da svinji neće biti ništa. – Prati Vas epitet osobe koja je hrabra, odgovorna i odlučna u svojim nakanama. Jeste li se upuštali u kakve izazove i u klasičnoj veterini? – Možda. Evo primjera. U vrijeme moga studiranja mačke u Sinju nisu se sterilizirale i mala je praksa općenito bila zanemarena i u povojima. Odlučila sam da ću veterinarima u sinjskoj stanici predložiti sterilizaciju svoje mačke. I moja susjeda rekla je da joj se mačka stalno maci pa neka i nju steriliziramo. Stavila sam te dvije mačke u putnu torbu i odnijela ih u stanicu. Tada sam s najboljim stručnjakom za kirurške zahvate u sinjskoj stanici, danas, na žalost, pokojnim Ivicom Lukačevićem, uspješno sterilizirala obje mačke. Mislim da do tada ni on nije operirao mačku iako je obavljao sve kirurške zahvate na velikim životinjama. Za mene je to bio velik uspjeh i tada sam razmišljala da ću se nakon završenoga fakulteta baviti malom praksom. – Možete li reći koji Vas se profesor osobito dojmio? – Istaknula bih prof. dr. sc. Slavka Krvavicu, koji me impresionirao svojim predavanjima iz patofiziologije. Kao demonstratoricu na Patofiziologiji sve me više privlačila znanost. Kad sam završavala Fakultet, zaposlila sam se u Zavodu za patologiju. U to su vrijeme na Patologiji radili prof. dr. sc. Maržan, sada pokojni, prof. dr. sc. Čuljak i prof. dr. sc. Herceg, sada također pokojni. Naobrazba koju sam stekla tijekom magisterija na Patologiji bila je ulog za budućnost. U to vrijeme nije bila razvijena molekularna biologija, ali sam naučila mnogo toga o stanici. Dakako, i drugi su profesori HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 19/2011.,1-2 3-4 Dr. sc. Danica Ramljak, dr. med. vet., i dr. sc. Ivan Križek, dr. med. vet. bili veoma bitni u formiranju moje ličnosti i ne želim umanjiti njihov utjecaj. – Jeste li u Hrvatskoj prije imali doticaja s humanom medicinom? – Kao mlada asistentica Veterinarskoga fakulteta prvo sam predavanje održala u Bolnici “Sestre milosrdnice” u Zagrebu. Tada su stručnjaci sa Zavoda za patologiju Veterinarskoga fakulteta organizirali zajednički simpozij s humanim patolozima. – Možete li nam reći nešto o uvjetima rada i opremljenosti tijekom Vašega boravka na Fakultetu? – Kad sam magistrirala iz patologije s temom “Oštećenja jetre kao rezultat intoksikacije u peradi”, otišla sam na novo radno mjesto, u Centar za peradarstvo, koji je u ono doba bio opremljen na svjetskoj razini. Njegov osnivač prof. dr. sc. Milan Kralj “pokrenuo” je peradarstvo bivše Jugoslavije, njegova je vizija bila stvoriti edukacijski centar, u čemu je i uspio. Izvanredno smo surađivali s terenskim veterinarima. Tada sam prošla sve: od iskrcavanja vreća s lešinama do usvajanja sofisticiranih metoda kao što je visokotlačna tekućinska kromatografija. – S obzirom na to da ste 22 godine proveli u Americi, možete li reći koliko je cijenjena veterinarska struka u SAD-u. – U Americi je veterinarska struka izrazito cijenjena, a veterinarska je medicina osnova svih medicinskih istraživanja. Kao doktoricu veterinarske medicine poštovali su me gdje god bih došla. Inače, najelitniji studenti u svijetu studiraju veterinu. Kod nas je loše što se sami ne borimo za to da ljudi shvate koliko je važno i prestižno biti veterinar. Smatram da ne ističemo dovoljno kojim se sve izvrsnim stvarima bavi naša struka. – Kako gledate na današnji status veterinarske struke? – Etika i poštovanje veterinarske struke već je krajem sedamdesetih, tijekom moga studija, bila slabije izražena. Već su se tada veterinari u društvu manje cijenili, a to se nastavilo sve do danas. – Čime ste se bavili u Americi? – Prvo sam proučavala mikotoksine, na kojima sam magistrirala. Koristeći se pretkliničkim metodama proučavala sam mikotoksine s osobom koja je otkrila fumonizim B1, kancerogeni mikotoksin, i počela raditi na najprestižnijemu medicinskome institutu za istraživanje tumora na svijetu (National Institute of Health u Bethesdi) u laboratoriju za komparativnu karcinogenezu. Na životinjskome modelu štakora i miša proučavali smo procese bitne za razvoj tumora. Nakon toga radila sam kao istraživačica i predavačica na Lombardijevu centru za rak i Medicinskome fakultetu Sveu- čilišta Georgetown u Washingtonu. Zatim sam postala konzultant za farmaceutske i biotehnološke tvrtke na razvoju novih lijekova. – Vaš daljnji rad više je bio vezan uz znanost i humanu medicinu. Jeste li bili nostalgični za veterinarskom strukom koja je bila Vaš prvi izbor? – Da bih ostala u doticaju sa strukom, u vrijeme kada sam se bavila istraživačkim znanstvenim radom subotom sam odlazila kolegi Steveu Kuharu (otac Hrvat) pomoći mu pri liječenju mačaka. – Kako komentirate slabu zastupljenost veterinarske struke u istraživanjima na životinjskim modelima u Hrvatskoj? – Mislim kako je veoma opasno da patološke, imunohistološke i ostale promjene na životinjskome modelu interpretiraju humani medicinari, ali i da veterinarska struka interpretira bolesti čovjeka. Tu je tvrdnju znanstveno lako obraniti i ne želim da se govori kako razmišljam cehovski. Premalo ističemo potencijal veterinarske struke. Trebamo se pojavljivati na skupovima drugih struka biomedicinskih znanosti i ukazivati na važnost i potencijal veterinarske struke. Smatram da je bitno lobiranje struke, Hrvatske veterinarske komore, Hrvatskoga veterinarskoga vjesnika, informiranje i razgovor o problemima. Spremna sam održati predavanja na Fakultetu i srednjim školama i progovoriti o mogućnostima veterinarske struke te pridonijeti njezinoj popularizaciji. Ako 50 puta u medijima ponovim činjenicu da se nigdje u svijetu biomedicinska istraživanja ne mogu zamisliti bez veterinarske struke, promjene će se zasigurno dogoditi. – U koje se europske projekte može uključiti veterinarska struka? – Veterinarska struka može se uključiti u EFTE-ov program FP7, Innovative Medicine Initative, čiji sam predstavnik za Republiku Hrvatsku ja, SAPARD i ostale strukturne programe. Najavila bih i prvu radionicu koja će se uskoro održati. – Kako unaprijediti veterinarsku struku? – HVK treba pokrenuti “ambasadore” struke (Barbara Kolar, ostale javne osobe) koji će popularizirati struku. Veterinarski fakultet treba organizirati predavanja za poslijediplomsku nastavu na engleskome jeziku i prilagoditi se budućim izazovima i tržištu. U odnosima s javnošću treba ukazivati na koristi veterinarske struke u društvu te organizirati okrugle stolove s tematikom veterinarske medicine. dr. sc. Ivan Križek, dr. med. vet. 15 Čestit Božić i sretna Nova godina! 16 HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 19/2011.,1-2 3-4 HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA POZIV NA SURADNJU I AUTORSTVO Poštovane kolegice i kolege! Hrvatsko društvo suočeno je s krizom, građani žive bremenito, pritisnuti brojnim teškoćama. Isto je i s veterinarskom strukom. Kao što je većini poznato, HVK je jedan od sljednika Društva veterinara i veterinarskih tehničara Jugoslavije. Nažalost, zbog spomenutih okolnosti drugi je sljednik, Hrvatsko veterinarsko društvo 1893 – Societas veterinaria Croatica, gotovo prestao djelovati. Donedavna su HVK i HVD djelovali, katkad uspješnije, katkad manje uspješno, sa zajedničkim ciljem: probitkom veterinarstva i zaštitom interesa struke. U sinergijskome djelovanju i jedna i druga krovna organizacija izdavale su časopise istovjetnoga naziva – Hrvatski veterinarski vjesnik. Kako je danas “preživio” samo Vjesnik HVK, smatramo kako će najbolje biti da Vjesnik HVK sadrži najbolje iz jednoga i drugoga. Stoga nam je želja da zadržimo redovite rubrike Vjesnika HVK, ali i povećamo broj tema uključivši i one iz glasila HVD-a. Namjeravamo uvesti rubrike koje sadrže stručne, čak i znanstvene članke. Kako se takvi članci objavljuju u Veterinarskoj stanici, a autori su pretežito znanstvenici s Veterinarskoga fakulteta u Zagrebu, Veterinarskoga instituta u Zagrebu i vanjski suradnici, voljeli bismo objavljivati stručne radove i priloge o zanimljivim slučajevima s kojima su se susreli kolege zaposleni u primarnoj praksi, proizvodnji, javnome zdravstvu itd. Stoga predlažemo jačanje suradnje za sljedeće brojeve časopisa: mi ćemo se pobrinuti da Vaši prilozi, radovi, zapisi, opažanja, komentari, kritike, obavijesti, budu kvalitetno i “neobojeno” ocijenjeni, recenzirani i objavljeni. Apeliramo: oslobodite se straha, slobodno nam se javite, računajte na našu potporu pri obradi i opremi tekstova. Druga novost koju predlažemo jest gostovanje kolumnista, urednika, uvodničara, stalnih suradnika, umjetnika, poduzetnika, vrhunskih stručnjaka, znanstvenika, iskusnih i cijenjenih kolega iz prakse, iz zemlje i inozemstva, dakle svih kolega koji smatraju da imaju što valjano reći ili napisati, prvenstveno o veterinarstvu, ali i umjetnosti, društvenim zbivanjima, kulturi. Pozdravljamo i podržavamo svaku inicijativu koja bi pomogla situiranju veterinarstva i doktora veterinarske medicine te predstavljanju našega mikrokozmosa u društvu i svijetu. Naša je ambicija veterinarstvo učiniti važnijim, prisutnijim, prihvat- ljivijim i prepoznatljivijim. Opći defetizam u društvu, koji je osobito snažno izražen među mnogim kolegama u praksi, potrebno je promijeniti u svijest o našoj nužnosti, važnosti i nezaobilaznosti. Pritom valja misliti na argumente i razinu koju kanimo podržavati i održati. Ozračje bezvoljnosti, nepovjerenja, gubitak ideala, besperspektivnost svladavaju se upornom borbom ne samo institucija nego i pojedinaca koji neće odustati, predati se na prvoj zapreci. Pozivamo sve kolege da nam se obrate s povjerenjem. Uredništvo će se pobrinuti za opremu, ali i za diskreciju i zaštitu autora, dakle poštivat ćemo anonimnost ako tako zahtijevate. Pokrenut ćemo i učiniti stalnim rubrike: Kolumna Polemika Gost urednik Intervju Komentari zbivanja (struka, drugačija mišljenja, zbivanja u struci, društveni događaji, umjetnost i veterinari…) Koja je Vaša dijagnoza Neobični i rijetki nalazi Paradoksi Postanite naš suradnik pišući priloge za spomenute rubrike. Svaki prijedlog razmotrit ćemo i na njega Vam odgovoriti, a eventualno neprihvaćanje obrazložiti. Jačanjem suradnje stvorit ćemo krug povjerenja, tema, suradnika i, vjerujem, uspjeti u nakani da časopis bude Vaš više nego do sada. Kao što sam na početku spomenuo, HVK nastavlja aktivnosti Društva veterinara i veterinarskih tehničara. Veterinarski tehničari također su u procijepu uzrokovanim potpunim neredom i nereguliranim statusom. Predlažem da nam se pridruže i suradnjom u Hrvatskome veterinarskome vjesniku pridonesu boljitku svoga statusa, ali i statusa veterinarske struke. Među našim suradnicima tražimo i marljive suradnike za časopis. Hvala i srdačan pozdrav! Kontakt: dgeres@vef.hr prof. dr. sc. Darko Gereš PONIŠTENJE FOTONATJEČAJA Zbog premaloga broja pristiglih fotografija za Fotonatječaj raspisan u prošlome broju HVV-a natječaj se poništava. Pozivam i dalje sve ljubitelje fotografija da svoje fotografije slobodno šalju na e-poštu: hvv.urednik@gmail. com. U dogovoru možemo ih objaviti u jednome od idućih brojeva HVV-a. 17 novi članovi FOB FOND ZA POMOĆ OBITELJIMA POGINULIH I NESTALIH VETERINARA U DOMOVINSKOME RATU – FOB Zahvaljujemo na uplatama u FOB: NOVČANE UPLATE DO 1.12.2011. Dr. Ante Glibotić, Njemačka 1.500,00 10. 1. 2011. VS Vrbovec Hrvatska veterinarska komora 2.087,00 11. 1. 2011. VS Đurđevac 1.500,00 VS Požega 1.000,00 30. 3. 2011. Ivica Vujević, VS Vrbovec 500,00 30. 3. 2011. 23. 3. 2011. VA Tin d.o.o., Donji Kukuruzari 500,00 1. 4. 2011. 1.000,00 24. 3. 2011. VS Daruvar 500,00 5. 4. 2011. VA More, Šibenik 500,00 24. 3. 2011. VS Valpovo 1.000,00 7. 4. 2011. VA Benkovac 500,00 24. 3. 2011. Bioinstitut d.o.o., Čakovec 1.000,00 12. 4. 2011. VA Glina 400,00 28. 3. 2011. Hrvatska veterinarska komora 5.100,00 16. 6. 2011. VS Veterina d.o.o., Nova Gradiška 1.000,00 28. 3. 2011. Ruža Agičić, Slavonski Brod 205,00 19. 8. 2011. VA Hrvace 500,00 28. 3. 2011. VS Varaždin 1.500,00 7. 9. 2011. VS Osijek 500,00 28. 3. 2011. VS Sisak 1.000,00 13. 9. 2011. 50,00 28. 3. 2011. Dario Geto, Lug 200,00 23. 9. 2011. 500,00 29. 3. 2011. UPLAĆENO DO 1. 12. 2011. Zvonimir Došen, Bjelovar VS Pregrada 22.542,00 POPIS NOVIH ČLANOVA HVK (1.7.2011. – 1.12.2011.) A Marija Agičić, dr. med. vet., Slavonski Brod Karla Alavanja, dr. med. vet., Zadar Ana Andraši Žemba, dr. med. vet., Zagreb B Lea Borča, dr. med. vet., Zagreb Saša Bupić, dr. med. vet., Zagreb Č Ivan Črne, dr. med. vet., Draganići D Mia Dabinović, dr. med. vet., Zagreb Dunja Deković, dr. med. vet., Đurđenovac F Vanja Fabijan, dr. med. vet., Polum – Velika Pisanica 18 H Dario Hanaftaler, dr. med. vet., Čepin M Danilo Mamula, dr. med. vet., Ogulin Mirko Marić, dr. med. vet., Ližnjan Jasminka Mužević, dr. med. vet., J Dalibor Jareš, dr. med. vet., Daruvar Primošten David Jolić, dr. med. vet., Bjelovar O Eni Jurišić, dr. med. vet., Zagreb Boris Oblučar, dr. med. vet., Koprivnica K Marko Kelava, dr. med. vet., P Drenovci Ante Pandžić, dr. med. vet., Martin Knežević, dr. med. vet., Benkovac Davor Ana Pervan, dr. med. vet., Ivanec Marina Kosanović, dr. med. vet., Sandra Plužarić, dr. med. vet., Tenja Vrbovec Samanta Puh, dr. med. vet., Krešimir Krnić, dr. med. vet., Svetvinčenat Đakovo Ana Puž, dr. med. vet., Koprivnica Dr. sc.Nada Kučer, dr. med. vet., Zagreb L Nataša Lončar, dr. med. vet., Rijeka R Tomislav Radić, dr. med. vet., Zagreb S LJ Stipe Ljubičić, dr. med. vet., Vrbovec Marija Sičić, dr. med. vet., Zadar Ante Skender, dr. med. vet., Krivodol Julijana Smiljanić, dr. med. vet., Karlovac Š Želimir Šišul, dr. med. vet., Vinkovci Ivana Štebih, dr. med. vet., Čakovec Adriana Štos, dr. med. vet., Dubravica T Rajka Turner, dr. med. vet., Zagreb U Žarko Udiljak, dr. med. vet., Zagreb V Dinko Vidušin, dr. med. vet., Novalja Mirko Vinković, dr. med. vet., Zagreb Sana Višnjić, dr. med. vet., Tušilović HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 19/2011.,3-4 3-4 MPRRR - UPRAVA ZA VETERINARSTVO 12. POGLAVLJE – SIGURNOST HRANE, VETERINARSTVO I FITOSANITARNI NADZOR: NOVOSTI I AKTUALNOSTI UVOD Kako bi se stekla jasnija slika o odnosima između RH i EU-a, valja istaknuti da je u listopadu 2001. godine zaključen Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), čime su prvi put uspostavljeni ugovorni odnosi između RH i EU-a. Sporazum je u potpunosti stupio na snagu 1. veljače 2005. godine. Sporazum između ostaloga sadrži odredbe o regionalnoj suradnji, slobodi kretanja roba, slobodi pružanja usluga te obvezu RH da uskladi zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU-a (franc. acquis communautaire). U veljači 2003. godine Hrvatska je EU-u uputila zahtjev za punopravno članstvo. Zahtjev je prihvaćen u travnju 2004. godine, a pristupni su pregovori započeli 3. listopada 2005. godine, čime je RH stekla status zemlje kandidatkinje. Tijekom 2006. godine obavljen je analitički pregled i ocjena usklađenosti zakonodavstva RH s pravnom stečevinom EU-a (engl. screening), čiji je glavni cilj bio utvrditi postojeće razlike u svakom poglavlju pregovora između zakonodavstva države kandidatkinje i pravne stečevine EU-a. Važno je napomenuti da se pravna stečevina EU-a dijeli u 35 poglavlja, a područje veterinarske djelatnosti nalazi se u ukupno četiri poglavlja: 1. poglavlje: Sloboda kretanja roba – veterinarskomedicinski proizvodi 3. poglavlje: Pravo poslovnoga nastana i sloboda pružanja usluga – usluge u veterinarstvu 12. poglavlje: Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika 27. poglavlje: Okoliš – dobrobit životinja. 12. POGLAVLJE Iako su spomenuta četiri poglavlja pregovora, najzah- tjevnije i najopsežnije bilo je 12. poglavlje, koje je činilo ukupno trećinu svih propisa pravne stečevine koju je RH trebala uskladiti. Nakon obavljenoga screeninga Europska komisija (EK) utvrdila je da RH nije dovoljno spremna za otvaranje pregovora u 12. poglavlju te je preporučila da prije otvaranja pregovora trebaju biti ispunjena četiri minimalna preduvjeta (eng. benchmarks). Stoga je RH tijekom 2007. i 2008. godine izradila i EK dostavila sve dokumente potrebne za otvaranje pregovora u 12. poglavlju: Novi okvirni zakoni, Zakon o veterinarstvu i Zakon o hrani, koji omogućuju potpuni prijenos pravne stečevine EU-a i propisuju jasnu podjelu ovlasti u području koje uređuju spomenuti zakoni Strategija za prijenos, provedbu i primjenu pravne stečevine EU-a za 12. poglavlje i Akcijski plan za kontrolu i iskorjenjivanje klasične svinjske kuge u domaćih i divljih svinja Implementacija odgovarajućega sustava za identifikaciju i registraciju svinja, koza i ovaca te poduzimanje svih mjera za otklanjanje nesukladnosti između sustava za identifikaciju i registraciju goveda i njihova kretanja Kategorizacija svih objekata u poslovanju s hranom koja se temeljila na pravnoj stečevini EU-a i koja je poslije služila za izradu Nacionalnoga programa za unaprjeđivanje objekata koji posluju s hranom. Pošto su dostavljeni dokumenti, pregovori u 12. poglavlju započeli su 2. listopada 2009. godine. Pregovaralo se o uvjetima pod kojima će RH prihvatiti i primijeniti pravnu stečevinu Europske unije u 12. poglavlju, uključujući traženje prijelaznih razdoblja ili izuzeća od pojedinih odredaba europskih propisa. Dok se pregovaralo, pred RH stavljena su tri dodatna minimalna preduvjeta za zatvaranje pregovora u 12. poglavlju. U skladu s tim izrađeni su sljedeći dokumenti: Nacionalni program za unaprjeđenje objekata u poslovanju s hranom životinjskoga podrijetla i objekata u poslovanju s nusproizvodima životinjskoga podrijetla koji nisu za prehranu ljudi. Spomenuti program sadrži strategiju za unaprjeđivanje objekata, načine financiranja unaprjeđivanja objekata, precizan plan nadzora nadležnih tijela u svrhu procjene napretka u postupku unaprjeđenja i strategi- 19 ju uporabe sirovoga mlijeka koje nije u skladu sa standardima EU-a. Uspostava sustava službenih kontrola u području veterinarstva. RH se tim dokumentom obvezala uskladiti sustav službenih kontrola za životinje i životinjske proizvode, uključujući i njegovo financiranje u skladu s europskim sustavom službenih kontrola. Od 1. kolovoza 2009. godine subjekti u poslovanju s hranom započeli su plaćati pristojbe za službene kontrole izravno u državni proračun. U skladu s tim naknade ovlaštenim veterinarima i ovlaštenim veterinarskim organizacijama za obavljanje kontrole isplaćuju se iz državnoga proračuna. Spomenutim je sustavom pristojbi i naknada onemogućen sukob interesa nad službenim kontrolama u području veterinarstva. Administrativni kapaciteti za primjenu pravne stečevine u 12. poglavlju. Izrađen je dokument kojim se RH obvezuje da će do pristupanja napredovati i jamčiti provedbu cjelokupne pravne stečevine u svezi s 12. poglavljem, odnosno da će ispuniti sve administrativne, ali i infrastrukturne zahtjeve. Nakon svih ispunjenih obveza pregovori u 12. poglavlju privremeno su okončani 27. srpnja 2010. godine. REZULTATI PREGOVORA Dok su se izrađivali dokumenti za zatvaranje pregovora u 12. poglavlju, započeo je proces izrade pregovaračkoga stajališta RH za 12. poglavlje. Važno je napomenuti da je pregovaranje o usvajanju pravne stečevine u svezi s 12. poglavljem specifično budući da se radi uključivanja na zajedničko tržište i stvaranja konkurentnosti utvrđuje vremenski okvir u kojemu će europske norme i standardi biti posve prihvaćeni. Posljedica svakog eventualnoga traženja izuzeća od pojedinih odredaba propisa EU-a bila bi nemogućnost pristupanja zajedničkome tržištu jer RH ne bi mogla jamčiti da na svome području primjenjuje iste standarde kakvi se primjenjuju na području drugih država članica. Mogućnost zadržavanja kokoši nesilica u postojećim kavezima koji nisu u skladu s propisima EU-a (neobogaćeni kavezi) nakon pristupanja EU-u, i to do kraja proizvodnih ciklusa (koji su započeli prije dana pristupanja Hrvatske EU-u) u razdoblju koje neće biti duže od 12 mjeseci od dana pristupa. RH je zatražila prijelazno razdoblje (odgoda od primjene propisa EU-a) budući da je u tom sektoru na temelju analize utvrđeno da više od 80 % hrvatskih peradarnika nije u skladu s europskim standardima. Nakon pristupanja EU-u, a najdulje do 31. prosinca 2015., za određene objekte u poslovanju s hranom životinjskoga podrijetla (sektor mesa, mlijeka, ribe) i za određene objekte u poslovanju s NŽP-om koji do dana pristupa EU-u neće postići usklađenost sa strukturnim zahtjevima iz pravilnika “Higijenskoga paketa”. Tijekom prijelaznoga razdoblja spomenutim objektima bit će dopušteno stavljati proizvode samo na tržište RH i na tržišta trećih zemalja. RH je zatražila prijelazno razdoblje za subjekte u poslovanju s hranom budući da je nakon obavljene 20 kategorizacije u objektima (2007. i 2008.) utvrđeno da oko 80 % njih ne udovoljava europskim standardima. I na kraju zbog svoga je zemljopisnoga položaja RH u svezi s Neumskim koridorom zatražila i dobila izuzeće koje se odnosi na promet proizvoda životinjskoga podrijetla. Naime taj koridor pošiljke će prolaziti bez graničnoga veterinarskoga pregleda, uz uvjet da se provoz tih pošiljaka nadzire tako da se ne upotrebljavaju otvorena vozila za prijevoz, da se vozila plombiraju te da se ne prevoze pošiljke živih životinja (osim kućnih ljubimaca u pratnji vlasnika). OBVEZE NAKON PRISTUPANJA Pregovori RH s EU-om okončani su 30. lipnja 2011. godine. 1. srpnja 2013. godine RH će postati punopravnom članicom EU-a. U svrhu praćenja ispunjavanja obveza radi okončanja pregovora o spomenutome poglavlju u srpnju 2010. godine EK je uvela nadzor (monitoring) u obliku “monitoringtablica”. Monitoring-tablice dostavljaju se RH dva puta godišnje i nakon ispunjavanja dostavljaju se na procjenu EK. VETERINARSKO ZAKONODAVSTVO Važnost veterinarskoga zakonodavstva očituje se i u višestrukoj sukladnosti (engl. cross compliance). Naime 9. i 10. člankom Zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnome razvoju (Narodne novine broj 92/10) utvrđeno je da korisnici potpora u poljoprivredi moraju ispunjavati uvjete višestruke sukladnosti u poljoprivrednoj proizvodnji i sudjelovati u sustavu savjetovanja poljoprivrednika (koje u području veterinarske nadležnosti provode veterinarske organizacije s javnim ovlastima). Uvjeti višestruke sukladnosti minimalni su zahtjevi upravljanja na poljoprivrednim gospodarstvima, odnosno obvezni postupci kojih se moraju pridržavati poljoprivredna gospodarstva prilikom obavljanja poljoprivredne djelatnosti, a vezani su uz: – zaštitu okoliša, zdravlje ljudi, životinja i bilja te dobrobit životinja i – dobru poljoprivrednu i okolišnu praksu. Preko 60 % zahtjeva višestruke sukladnosti u svezi je s veterinarskim propisima: o identifikaciji i registraciji životinja o dobrobiti životinja o prijavi zaraznih bolesti o sigurnosti hrane u primarnoj proizvodnji te o zabrani uporabe hormona u hranidbi. Zakonom je također određeno da se korisnicima potpora, ako ne ispunjavaju odredbe spomenutih propisa, potpore umanjuju ili pak gube pravo na njih. Uloga veterinarske službe u savjetovanju u primarnoj proizvodnji važna je za cjelokupno gospodarstvo budući da je to preduvjet da primarna proizvodnja ostvari mogućnost primanja potpora, samim tim stekne konkurentnost i mogućnost da te proizvode stavlja na zajedničko tržište. HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 19/2011.,1-2 3-4 Budući da je edukacija veoma važna za svakodnevno obavljanje veterinarske djelatnosti, Uprava za veterinarstvo tijekom proteklih godina organizirala je niz tečajeva za veterinare i sve one koje ti propisi obvezuju. Tako je tijekom 2010. godine educirano oko 1.200, a u 2011. godini više od 1.800 ovlaštenih veterinara, veterinarskih inspektora, službenih veterinara, posjednika i prijevoznika životinja, predstavnika subjekata koji posluju s hranom i djelatnika Carinske uprave. U 2012. godini Uprava za veterinarstvo nastavlja s tečajevima edukacije. U tijeku je izrada Programa edukacije za 2012. godinu, koji će sadržavati aktualne teme iz područja provedbe veterinarske djelatnosti. Od ove godine u njegovu su izradu uključene i veterinarske organizacije koje dostavljaju svoja mišljenja i predlažu teme iz područja provedbe veterinarske djelatnosti iznimno važne za njihov svakodnevni rad. I na kraju, EK je najavila objavu europskoga zakona o zdravlju životinja (Animal Health Law), budući da je kompleksnost propisa osnovni problem veterinarskoga zakonodavstva u EU-u. Novim zakonom planira se zamijeniti postojeći kompleksni set propisa jednim, jednostavnim i usklađenim zakonodavnim okvirom, odnosno pojednostaviti, pojasniti i uskladiti sadašnje zakonodavstvo EU-a te popuniti pravne praznine i izbjeći nepotrebna ponavljanja u različitim propisima. Spomenuti zakon neće sadržavati odredbe o službenim kontrolama, a završetak izrade predviđen je za ožujak 2012. godine, nakon čega slijedi upućivanje u parlamentarnu proceduru. Sandra Gutić, načelnica Odjela za opće poslove, međunarodnu suradnju i pristup EU-u Uprave za veterinarstvo Vet Consulting d.o.o., Daruvar, tel: 043/440 527, fax: 043/440 526 www.vetconsulting.hr NOVO ! ! ! NOVO ! ! ! Biološko suzbijanje razvoja stajske muhe pomoüu ”muhe predatora” Neke osobine ”muhe predatora” Ó Uzgojena u laboratoriju Ó Dostavljaju se u PVC vreüicama u razliþitom razvojnom stadiju Ó Nakon postavljanja, muhe se razvijaju kroz 1-3 tjedna Ó Jedna vreüica sa muhama pokriva površinu od cca 100 m2 Kako djeluje ”muha predator" Ó Iz vreüica se razvijaju muhe Ó Odrasle muhe polažu jajašca u kanale gnojnice Ó Iz jaja se razvijaju larve Ó Larve "muhe predatora" se hrane larvama stajske muhe Ó Larve se razvijaju do odrasle muhe Ó Odrasle muhe ostaju u kanalima i ne ometaju ljude i životinje. Kako þesto postavljati vreüice u toku godine Prvu godina dok se muha predator ne ustabili potrebno je prva 3 - 4 puta vreüice postavljati þešüe u razmacima od 2 – 3 tjedna, a kasnije kao i sljedeüih godina dovoljno je vreüice postavljati svakih 8 tjedana. Biološko suzbijanje razvoja stajske muhe pomoüu ”muhe predatora” izvrsna je alternativa kemijskom suzbijanju koje može biti štetno za zdravlje ljudi i životinja, te štetno za okoliš. Za sve informacije obratite nam se na gore navedene brojeve telefona ! 21 STATUS KLASIČNE SVINJSKE KUGE U REPUBLICI HRVATSKOJ Žaklin Acinger-Rogić, dr. med. vet., i Ankica Labrović, dr. med. vet.1, dr. sc. Lorena Jemeršić, dr. med. vet.2 ( Uprava za veterinarstvo MPRRR-a, Hrvatski veterinarski institut) 1 UVOD Svrha je ovoga članka pridonijeti održavanju svijesti veterinara o važnosti provedbe mjera ranoga otkrivanja i sprječavanja širenja klasične svinjske kuge (KSK) na području Republike Hrvatske (RH). Preventivno cijepljenje svinja protiv KSK zabranjeno je u RH od 1. siječnja 2005. godine. Politika nadziranja i mjere koje se provode u slučaju izbijanja KSK regulirani su Pravilnikom o mjerama za otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje KSK (Narodne novine br. 187/04 i 123/08) i Pravilnikom o dijagnostičkom priručniku za KSK (Narodne novine br. 16/05 i 62/08). Pravilnicima su preuzete odredbe propisa EU-a koje utvrđuju minimalne mjere i postupke u slučaju pojave KSK (Council Directive 2001/89/EC i Commission Decision 2002/106/EC). Nakon promjene politike kontrole KSK prva epidemija te bolesti (prostorno vrlo ograničena) utvrđena je u drugoj polovici 2006. godine. Primarni slučaj KSK potvrđen je u Borovu u Vukovarsko-srijemskoj županiji, dakle oko godinu i pol nakon prestanka preventivnoga cijepljenja svinja protiv KSK. Epidemija KSK 2006. godine (distribucija mjesta izbijanja KSK prikazana je na Karti 1) trajala je do prosinca 2006. godine, kada su, nakon propisanoga pretraživanja koje je potvrdilo da virus KSK više ne cirkulira na zaraženome i ugroženome području, ukinute sve restriktivne mjere uvedene zbog pojave te bolesti. Za trajanja epidemije u 2006. godini usmrćeno je 11.946 svinja na 91 mjestu izbijanja bolesti (gospodarstvu). Početkom 2007. godine u Otoku u Vukovarsko-srijemskoj županiji potvrđen je novi primarni slučaj KSK koji epidemiološki nije izravno povezan sa slučajevima KSK u 2006. godini. Epidemiju KSK 2006. i epidemiju 2007./2008. obilježilo je dugo razdoblje tzv. “tihoga širenja” uzročnika te bolesti. Osim toga tijekom epidemije KSK u 2007. virus KSK proširio se prometom svinja iz Vukovarsko-srijemske županije u zapadne dijelove zemlje, a odatle uglavnom ilegalnim prometom (najčešće do desetak) svinja u još osam županija. Na Karti 2 prikazana su mjesta izbijanja epidemije KSK 2007./2008. Posljednji slučaj infekcije KSK u domaćih svinja u našoj zemlji potvrđen je u ožujku 2008. godine. Na temelju rezultata intenzivnoga nadziranja populacije domaćih svinja na KSK može se s velikom preciznošću i povjerenjem zaključiti da u posljednje tri i pol 22 2 godine nije bilo cirkulacije virusa KSK u uzgojima domaćih svinja. KLASIČNA SVINJSKA KUGA Klasična svinjska kuga (KSK) vrlo je kontagiozna bolest svinja uzrokovana virusom iz roda Pestivirusa (gen. Pestiviridae) porodica Flaviviridae. Od KSK obolijevaju jedino domaće i divlje svinje, a izbijanje KSK u pravilu uzrokuje vrlo velike ekonomske štete. KSK se pojavljuje u akutnome, subakutnome, kroničnome, perzistentnome ili inaparentnome obliku, ovisno o virulenciji soja virusa i osjetljivosti svinja (npr. dobna kategorija). Prosječna je inkubacija 3 – 7 dana, a može varirati 3 – 14 dana, što ovisi o soju, količini i načinu unosa virusa u organizam. U akutnome obliku smrt uslijedi 10 – 20 dana nakon infekcije. Serokonverzija se pojavljuje tek 2 – 3 tjedna nakon infekcije zbog imunosupresivnoga učinka virusa KSK. Klinički simptomi ovise o obliku KSK, no zbog izrazitoga endotelnoga i celularnoga tropizma virusa pojavljuju se krvarenja po koži i sluznicama (tonzilitis, krvarenja u limfnim čvorovima, slezeni, bubregu, mokraćnome mjehuru) i opći infekciozni sindrom. Može se pojaviti encefalitis i gastroenteritis. KSK se širi izravno i neizravno. Virus se prenosi najčešće preko sekreta i ekskreta zaraženih životinja. Vozila i ljudi koji su u kontaktu sa zaraženim svinjama, a često i veterinari, važni su u lancu neizravnoga širenja infekcije KSK. Prirodni je pripust također čest način širenja KSK. Virus KSK često se prenosi napojem koji sadrži termički neobrađeno meso ili proizvode svinjskoga mesa podrijetlom od zaraženih svinja. Put ulaska virusa KSK u organizam dišni je i probavni sustav, konjuktiva, oštećena koža i spolni sustav. Karta 1: Pregled mjesta izbijanja KSK u 2006. godini % % % %% % % % % % % % % % % % HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 19/2011.,1-2 3-4 Karta 2: Mjesta izbijanja epidemije KSK 2007. – 2008. $ $$ $ $ $ $ $$ $$ $ $ $ $$$$ $$ Tablica 1 $ $ $ $ $ Rezultati provedbe programa nadziranja domaćih svinja prikazani su u Tablici 1. $ $ $$ $$ $$ $ $ $ Domaće svinje $ $$ $ $$ $ $ $ $ $$ $$ $$ $$ Godina 2009. 2010. 2011. (siječanj – listopad) $ $$ Broj serološki pretraženih uzoraka Broj seropozitivnih svinja % seropozitivnih 12.013 40.123 23 91 0,2 % 0,2 % 24.100 17 0,1 % Rezultati provedbe programa nadziranja divljih svinja prikazani su u Tablici 2. Tablica 2 KSK U DIVLJIH SVINJA KSK u divljih svinja posljednji je put potvrđen u studenome 2008. godine (Karta 3), no određeni broj seropozitivnih divljih svinja utvrđen je tijekom provedbe programa nadziranja KSK u divljih svinja 2009. i 2010. godine. Rezultati nadziranja KSK u divljih svinja prikazani su u Tablici 2. Kontinuirano nadziranje KSK u divljih svinja i utvrđivanje statusa infekcije KSK preduvjet je za utvrđivanje statusa zemlje u svezi s KSK. Karta 3 Područja lovišta u kojima je utvrđen virus u divljih svinja u 2008. godini Legend XVI/11-MarApr2008-VI III/38_20Nov08-RTPCR / Value High : 254 Low : 0 NADZIRANJE KSK U RH Nadziranje KSK u domaćih i divljih svinja određeno je Naredbom o mjerama zaštite zdravlja životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju za tekuću godinu, tj. programima nadziranja KSK u domaćih i divljih svinja (u daljnjem tekstu: programi). Programima su određeni ciljevi provedbe te detaljan način provedbe: uzimanje i dostava uzoraka, popratni obrasci, osobe i laboratoriji uključeni u provedbu, gospodarstva i lovišta u kojima se uzimaju uzorci, broj uzoraka te nadzor provedbe. Divlje svinje Godina Broj serološki pretraženih uzoraka Broj seropozitivnih divljih svinja % seropozitivnih Broj virološki pretraženih uzoraka Broj virološki pozitivnih 2009. 2010. 4.986 8.802 64 76 1,3 % 0,9 % 6.964 8.797 0 0 2011. (siječanj – listopad) 6.936 16 0,2 % 6.928 0 Glavni je cilj programa rano otkrivanje KSK, a time i sprječavanje širenja bolesti na veći broj životinja i veće područje te osiguravanje nesmetane trgovine svinjama i mesom svinja u državi i izvan nje. Uloga veterinara ključna je za ostvarenje tog cilja. Pri provedbi programa nadziranja KSK, odnosno pri svakom obilasku farme, objekta ili mjesta gdje se drže svinje, veterinari su dužni provoditi stroge biosigurnosne mjere radi sprječavanja unošenja i širenja virusa KSK, od poštivanja načela asepse i antisepse, uporabe zaštitne odjeće i obuće za jednokratnu uporabu pri svakom posjetu farmi, pranja ruku pri ulasku u farmu i izlasku s farme, dezinfekcije obuće pri ulasku u farmu i izlasku s farme do primjene drugih prikladnih biosigurnosnih mjera na farmi. Veterinari su također dužni upozoravati posjednike svinja o čimbenicima rizika za unošenje i širenje virusa klasične svinjske kuge na gospodarstvu, a osobito da novonabavljene svinje drže u odvojenim objektima najmanje 15 dana. U okviru ranoga otkrivanja KSK važno je istaknuti isključivanje KSK i prijavu sumnje na KSK. Isključivanje KSK (bez određivanja provedbe mjera iz 4. članka Pravilnika o mjerama za otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje KSK). Ako prilikom petodnevne primjene antibakterijske terapije nema pada tjelesne temperature i poboljšanja 23 zdravstvenoga stanja svinja ili ako prilikom uginuća svinja nije moguće utvrditi razlog, veterinar je dužan uzeti uzorke (krvi i/ili organa) u svrhu isključivanja KSK. Uzorci se šalju uz propisani popratni obrazac iz programa (klasična svinjska kuga (KSK) – obrazac za uzorkovanje) te se od laboratorija obvezno traži serološka i virološka pretraga. Vrlo je važno da se tom mogućnošću treba koristiti samo ako epidemiološki pokazatelji ne ukazuju na mogućnost unošenja virusa KSK u uzgoj svinja i kada je veterinar siguran da se promet svinja na tom gospodarstvu odvija na propisani način, a biosigurnost na gospodarstvu zadovoljava. Do dobivanja rezultata pretrage iz laboratorija veterinar ne smije izdavati svjedodžbe o zdravstvenome stanju i mjestu podrijetla životinje za svinje podrijetlom s toga gospodarstva te je dužan upozoriti posjednika na važnost održavanja visoke biosigurnosti u tom razdoblju (npr. dezinfekcija, izbjegavanje kontakta s drugim gospodarstvima). ća ili bolesti svojih životinja. Važno je spomenuti da posjednici koji prijave uginuće ili pojavu bolesti ne snose nikakav trošak uzorkovanja i provedbe mjera te da se posjednicima isplaćuje naknada za svaku svinju usmrćenu ili zaklanu u dijagnostičke svrhe. Također se veterinarima isplaćuje naknada za njihov rad u okviru provedbe mjera u svezi s KSK. Zadovoljavajući broj prijavljenih sumnji na KSK pokazatelj je dobro uspostavljenoga sustava ranoga otkrivanja KSK, dobre educiranosti i visoke svijesti veterinara koji time osiguravaju potpunu kontrolu zdravlja životinja na području svoje nadležnosti. Tablica 3: Broj prijavljenih sumnji na KSK 2009. (siječanj – listopad 2011.) Broj prijavljenih sumnji na KSK Sumnja prijavljena na osnovi seropozitivnoga nalaza protutijela na KSK Veći broj pretraženih uzoraka uzetih u svrhu isključivanja KSK osigurava precizniju procjenu statusa KSK. Godina Broj sumnjivih gospodarstava Sumnja prijavljena na osnovi kliničkih znakova Od siječnja do listopada 2011. godine KSK je isključen u 103 svinje iz 91 gospodarstva. 2009. 4 1 3 2010. 22 3 19 2011. (siječanj – listopad) 11 6 5 Sumnja na KSK Pri svakoj pojavi kliničkih znakova koji upućuju na KSK, uginuća prilikom kojeg nije moguće utvrditi razlog, patoanatomskih znakova koji mogu ukazivati na KSK, epidemioloških podataka te prilikom bilo kojeg slučaja kada nije moguće na odgovarajući način isključiti KSK, veterinar je dužan prijaviti sumnju na KSK. Sumnja se prijavljuje bez odgađanja Upravi za veterinarstvo (u daljnjem tekstu: Uprava) i nadležnom veterinarskome inspektoru, a Uprava aktivira Stručnu skupinu za KSK koja izlazi na teren u svrhu provedbe mjera za potvrđivanje ili isključivanje sumnje na KSK. Nadležni veterinarski inspektor određuje mjere propisane 4. člankom Pravilnika o mjerama za otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje klasične svinjske kuge. Suradnjom veterinara, nadležnog veterinarskoga inspektora i Stručne skupine osigurava se pravodobna i potpuna primjena svih naređenih mjera u slučaju sumnje na KSK. Broj prijavljenih sumnji na KSK u RH vrlo je malen, pogotovo ako se uzme u obzir pojavnost drugih bolesti svinja koje izazivaju simptome koji su diferencijalno dijagnostički važni i za postavljanje sumnje na KSK. Svijest veterinara o mogućoj sumnji na KSK potrebno je ojačati, a posebice je važno da veterinari u svome svakodnevnome kontaktu informiraju posjednike svinja i potaknu ih da prijavljuju uginu- 24 NAREDBA O MJERAMA SPRJEČAVANJA POJAVE I ŠIRENJA KSK U RH je na snazi Naredba o mjerama sprječavanja pojave i širenja KSK (Narodne novine broj 135/11, u daljnjem tekstu: Naredba) kojom su propisani dodatni uvjeti kojima moraju udovoljavati pošiljke svinja u prometu iz Karlovačke, Sisačko-moslavačke i Vukovarsko-srijemske županije na područje ostalih županija u RH. Sve svinje koje se stavljaju u promet izvan ovih triju županija moraju biti klinički pregledane (pregled obuhvaća i termometriranje), a svinje koje se upućuju u daljnji uzgoj moraju biti i virološki pretražene s negativnim rezultatom. Do kraja listopada ove godine na KSK su virološki pretražene 14.322 svinje. REGISTRACIJA GOSPODARSTVA, PROMET I MIGRACIJE SVINJA Svako gospodarstvo koje drži dvije ili više svinja mora biti registrirano jedinstvenim identifikacijskim brojem gospodarstva (JIBG) u Registru farmi (RF) unutar Jedinstvenoga registra domaćih životinja HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 19/2011.,1-2 3-4 (JRDŽ). Svinje moraju biti označene, a promet svinja mora biti registriran u skladu s odredbama Pravilnika o obveznom označavanju i registraciji svinja (Narodne novine br. 51/07). Svaki promet svinja koji se odvija suprotno odredbama Pravilnika o obveznom označavanju i registraciji svinja mora se prijaviti nadležnom veterinarskome inspektoru. Posjednike se mora stalno podsjećati na obvezu označavanja svinja i vođenja registra svinja na gospodarstvu. Svaki promet svinja, što znači i promet jedne svinje, mora biti registriran u elektroničkoj bazi podataka (Registar svinja). Važno je napomenuti da je promet svinja u svrhu prirodnoga pripusta zabranjen. Držanje svinja na paši dopušteno je samo pod kontroliranim uvjetima na registriranome gospodarstvu te jedino ako je onemogućen kontakt s divljim svinjama i svinjama koje se drže nekontrolirano. Na svakom gospodarstvu na kojemu se drže svinje moraju se osigurati minimalni biosigurnosni uvjeti u skladu s odredbama Naredbe o mjerama zaštite zdravlja životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju za tekuću godinu. ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA PROCJENU STATUSA KSK U RH Glavni čimbenici koji utječu na procjenu statusa KSK u RH loša je biosigurnost u uzgojima s malim brojem svinja, pogotovo u ruralnim dijelovima zemlje. Ako se posjednici ne pridržavaju odredaba Pravilnika o obveznom označavanju i registraciji prometa svinja, ugrožava se transparentnost sustava registracije prometa svinja u cijeloj zemlji. Mali broj prijavljenih sumnji može ukazivati na prenisku svijest veterinara ili na to da posjednik ne prijavljuje uginuće i bolest svinja. Kako bi se umanjio negativan učinak svih spomenutih čimbenika, veterinari moraju redovito i potpuno provoditi sve propisane mjere, a osobito mjere određene Programima nadziranja KSK u svrhu ranoga otkrivanja i sprječavanja širenja KSK. ULOGA DOKTORA VETERINARSKE MEDICINE U NADZORU KSK Postupanje i svijest veterinara također su ključni za procjenu statusa KSK u RH, a redovita provedba isključivanja KSK i prijava sumnje na KSK dokaz je funkcioniranja veterinarskoga sustava u cijelosti. Također je iznimno važno da se program nadziranja KSK u domaćih svinja provede u potpunosti, na svim gospodarstvima i na odgovarajućemu broju svinja, kako bi rezultati provedbe bili vjerodostojni. Pritom je vrlo važno da veterinari budu dobro upoznati sa svrhom i ciljevima programa, propisanim obrascima koji prate dostavu uzorka u laboratorij, načinom uzorkovanja, traženim dijagnostičkim pretragama i postupanjem veterinara u slučaju sumnje na KSK. Svaki propust u provedbi programa umanjuje vrijednost ukupnoga rezultata, za što su veterinari izravno odgovorni. Stoga ako posjednik onemogućava provedbu mjere iz bilo kojeg razloga, to mora biti prijavljeno Upravi za veterinarstvo te nadležnom veterinarskome inspektoru. Veterinari su imali ključnu ulogu u uspješnoj eradikaciji KSK tijekom epidemije KSK 2006. i epidemije KSK 2007./2008. Veterinarska mreža, tj. mreža veterinarskih organizacija u RH najvažnija je karika u provedbi tog i drugih zahtjevnih projekata kojima je svrha sprječavanje pojave i rano otkrivanje opasnih zaraznih bolesti životinja. Veliki izazov za veterinarsku struku ostaje jačanje uloge veterinara kao edukatora posjednika o preventivnim mjerama, osobito u trenutku poduzimanja mjera radi otkrivanja i isključivanja opasnih zaraznih bolesti životinja. Razumijevanje politike necijepljenja u svrhu dostizanja najvišega zdravstvenoga statusa životinja te provedba preventivnih biosigurnosnih mjera za sprječavanje pojave i širenja zaraznih bolesti životinja izazov je za veterinare. Status KSK u našoj zemlji i trenutna politika nadziranja te bolesti dokaz su da hrvatsko veterinarstvo ima kapacitete za odgovor na najkompleksnije stručne izazove. Literatura: 1. Zakon o veterinarstvu (NN, 41/07, 55/11) 2. Pravilnik o mjerama za otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje klasične svinjske kuge (NN, 187/04, 123/08) 3. Pravilnik o Dijagnostičkom priručniku za klasičnu svinjsku kugu (NN, 16/05, 62/08) 4. Naredba o mjerama za sprječavanje pojave i širenja klasične svinjske kuge (NN, 135/2011) 5. Pravilnik o načinu prijave bolesti životinja (NN, 62/11, 114/11) 6. Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2011. godini (NN, 1/11) 7. Nacionalni krizni plan za klasičnu svinjsku kugu. Info: www.mps.hr Kontakt: Uprava za veterinarstvo, Miramarska 24, 10000 Zagreb Tel. 01/6106 207, 01/6106 275 Faks: 01/6109 207 e-pošta: veterinarstvo@mps.hr 25 KONTROLNA TIJELA I. Uvod Donošenjem Zakona o veterinarstvu (Narodne novine broj 41/07 i 55/11) i Zakona o hrani (Narodne novine broj 41/07 i 55/11) postavljeni su zakonski temelji za uvođenje kontrolnih tijela u poslove službenih kontrola hrane životinjskoga podrijetla. Kontrolna tijela Zakonom o veterinarstvu definirana su kao veterinarske organizacije kojima Uprava za veterinarstvo (u daljnjem tekstu: Uprava) Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnoga razvoja (u daljnjem tekstu: MPRRR) povjerava pojedine poslove službenih kontrola hrane u objektima koji posluju s hranom životinjskoga podrijetla uz uvjete da su nepristrana, da nisu ni u kakvom sukobu interesa u svezi s povjerenim poslovima i da su akreditirana u skladu s hrvatskim normama. II. Zakonodavstvo Zakonski i podzakonski akti kojima su regulirana kontrolna tijela u Republici Hrvatskoj jesu: Zakon o veterinarstvu (Narodne novine broj 41/07 i 55/11), Zakon o hrani (Narodne novine broj 41/07 i 55/11), Pravilnik o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i zaštiti životinja (Narodne novine broj 99/07 i 74/08) Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati veterinarske organizacije, veterinarska praksa i veterinarska služba u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti (Narodne novine broj 45/09 i 80/10). Zakon o hrani Zakon o hrani u članku 73. propisao je da nadležno tijelo može prenijeti određene zadaće u svezi sa službenim kontrolama na jedno ili više kontrolnih tijela. Pravilnik o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i zaštiti životinja Pravilnikom o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i zaštiti životinja u hrvatsko je zakonodavstvo prenesena Uredba EC 882/2004 te je u članku 5. propisan prijenos 26 određenih zadaća u svezi sa službenim kontrolama (nadležno tijelo može prenijeti određene zadaće u svezi sa službenim kontrolama na jedno ili više kontrolnih tijela). Kontrolnome tijelu mogu se prenijeti određeni poslovi službenih kontrola samo ako: (a) postoji točan opis poslova koje kontrolno tijelo smije obavljati i uvjeti pod kojima ih smije provoditi; (b) postoji dokaz da kontrolno tijelo: – raspolaže stručnošću, opremom i infrastrukturom nužnom za obavljanje poslova koji su mu preneseni, – raspolaže dovoljnim brojem kvalificiranoga i iskusnoga osoblja, i – nepristrano je i ne postoji sukob interesa u odnosu na obavljanje poslova koji su mu preneseni; (c) kontrolno tijelo obavlja poslove i akreditirano je u skladu s hrvatskom normom o općim zahtjevima za rad različitih vrsta tijela koja provode inspekciju HRN EN ISO/IEC 17020:2005 i/ili u skladu s drugom odgovarajućom hrvatskom normom s obzirom na prenesene zadaće; (d) laboratoriji posluju u skladu s normom HRN EN ISO/IEC 17025:2007; (e) kontrolno tijelo obavještava nadležno tijelo o rezultatima provedenih kontrola redovito i na zahtjev nadležnoga tijela. Ako rezultati kontrola ukazuju na nesukladnost ili upućuju na vjerojatnost nesukladnosti, kontrolno tijelo mora odmah obavijestiti nadležno tijelo; (f) postoji učinkovita i djelotvorna koordinacija između nadležnoga i kontrolnoga tijela. Nadležno tijelo organizira prema potrebi reviziju ili inspekciju kontrolnih tijela na koje je prenijelo određene poslove. Ako se na temelju revizije ili inspekcije pokaže da kontrolna tijela ne obavljaju u skladu s propisanim prenesene im zadaće, nadležno im tijelo može oduzeti ovlaštenje. Ako kontrolno tijelo ne poduzme odgovarajuće i pravodobne mjere za uklanjanje uočenih nedostataka, ovlaštenje se oduzima bez odgađanja. Prije pristupanja Europskoj uniji nadležno tijelo koje prenosi određene poslove na kontrolno tijelo morat će o tome obavijestiti Europsku komisiju. Obavijest mora sadržavati detaljan opis: (a) nadležnoga tijela koje će prenijeti poslove; (b) poslova koji se prenose; i (c) kontrolnoga tijela na koje se poslovi prenose. Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati veterinarske organizacije, veterinarska praksa i veterinarska služba u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti Pravilnikom o uvjetima kojima moraju udovoljavati veterinarske organizacije, veterinarska praksa i veterinarska služba u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti propisani su posebni uvjeti kojima moraju udovoljavati HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 19/2011.,1-2 3-4 veterinarske stanice i veterinarske ambulante za obavljanje poslova kontrolnih tijela: (a) moraju biti nepristrane i ne smiju biti ni u kakvom sukobu interesa u svezi s povjerenim poslovima, (b) moraju biti akreditirane u skladu s normom HRN EN ISO/IEC 17020:2005, (c) moraju dokazati nadležnome tijelu da su akreditirane za točno određene prenesene zadaće dokumentacijom standardnih operativnih postupaka (SOP) i uputa potvrđenih od Hrvatske akreditacijske agencije, (d) raspolagati dovoljnim brojem odgovarajućega kvalificiranoga i iskusnoga osoblja koje nije u sukobu interesa u obavljanju službenih kontrola, (e) veterinari kontrolnoga tijela moraju biti educirani u području njihove nadležnosti za stručno obavljanje zadataka i provođenje službenih kontrola na dosljedan način, biti sustavno dodatno educirani te multidisciplinarno surađivati. Edukacija veterinara kontrolnoga tijela mora obuhvatiti sljedeća navedena područja: (a) Različite tehnike nadzora, kao revizija, uzimanje uzoraka i inspekcija, (b) Postupke kontrole, (c) Propise o hrani i hrani za životinje, (d) Različite faze proizvodnje, prerade i distribucije, kao i moguće rizike za zdravlje ljudi i, prema potrebi, zdravlje životinja i biljaka te za okoliš, (e) Procjenu nesukladnosti s propisima o hrani i hrani za životinje, (f) Opasnosti pri proizvodnji hrane i hrane za životinja, (g) Procjene primjene postupka HACCP-a, (h) Sustave upravljanja, poput programa osiguranja kvalitete subjekata u poslovanju s hranom i hranom za životinje i njihove procjene, ako su važni za ispunjavanje zahtjeva propisa za hranu i hranu za životinje, (i) Sustave službenoga certificiranja, (j) Krizne planove za slučajeve iznenadne opasnosti, uključujući komunikaciju između zemalja članica i Europske zajednice, (k) Propisane postupke i provedbu službenih kontrola, (l) Pregled pisanih, dokumentarnih materijala ili drugih evidencija, uključujući i onih u svezi s međulaboratorijskim poredbenim testiranjem, akreditacije i procjene rizika koji bi mogli biti važni prilikom procjene sukladnosti s propisima o hrani i hrani za životinje; time se mogu obuhvatiti i financijski i komercijalni aspekti, (m) Sva ostala područja, uključujući zdravlje i dobrobit životinja, koja su potrebna da bi se osigurala provedba službenih kontrola. Isto tako propisani su i poslovi službenih kontrola koji se veterinarskim organizacijama kao kontrolnim tijelima mogu povjeriti: 1. Zadaci u poslovima revizije dobre proizvođačke prakse i dobre higijenske prakse; 2. Zadaci u inspekcijskim poslovima; a. Prikupljanje podataka o prehrambenome lancu; b. Ante mortem pregled; c. Kontrola postupanja u skladu s propisima o dobrobiti; d. Post mortem pregled; e. Kontrola postupanja sa specifičnim rizičnim materijalima i ostalim nusproizvodima životinjskoga podrijetla; 3. Uzorkovanje i laboratorijsko ispitivanje, uz uvjet da je laboratorij akreditiran u skladu s normom HRN EN ISO/IEC 17025:2007; 4. Uzorkovanje u svrhu monitoringa. Pravilnikom je propisan postupak povjeravanja poslova službenih kontrola u članku 48. i 55. U svim slučajevima kada se utvrde nepravilnosti/nesukladnosti, ovlašteni veterinar kontrolnoga tijela dužan je u roku od 24 sata od obavljene službene kontrole izvijestiti veterinarskoga inspektora/službenoga veterinara koji je nadležan za poduzimanje mjera. III. Hrvatska akreditacijska agencija (HAA) HAA je neovisna i neprofitna javna ustanova koja obavlja poslove nacionalne službe za akreditaciju u Republici Hrvatskoj, a osnovana radi provedbe hrvatskoga tehničkoga zakonodavstva koje je usklađeno s pravnom stečevinom Europske unije (acquis communautaire). Tehničkim se propisima uređuje sigurnost proizvoda i sloboda kretanja na unutarnjem tržištu, zaštita zdravlja građana, zaštita potrošača, zaštita okoliša i druga područja od javnoga interesa. Ocjenu sukladnosti proizvoda, procesa i usluga s tehničkim propisima i normama provode stručno i tehnički osposobljeni laboratoriji, certifikacijska i inspekcijska tijela. Međunarodno priznati način dokazivanja osposobljenosti za ocjenjivanje sukladnosti jest akreditacija. Akreditacijom se dokazuje kompetentnost za obavljanje određenih ispitivanja, mjerenja, certifikacije ili tehničkoga nadzora/inspekcije. Akreditacija je postupak kojim neovisno akreditacijsko tijelo službeno potvrđuje pravnoj ili fizičkoj osobi da je sposobna provoditi određene poslove. Akreditirana tijela daju povjerenje u usluge ispitivanja, certifikacije i inspekcije bez obzira je li riječ o usluzi državnoj upravi (zakonom uređeno područje) ili naručitelju po ugovoru (dragovoljno područje). Za razliku od akreditacije, certifikacijom se dobiva potvrda o sukladnosti sustava upravljanja, proizvoda ili osoba s određenom normom ili specifikacijom (HRN EN ISO 9001). HAA je neovisna, neprofitna i nekomercijalna nacionalna akreditacijska ustanova i zadovoljava sve zahtjeve 27 međunarodne i europske norme za akreditacijska tijela koja je u Republici Hrvatskoj prihvaćena kao hrvatska norma HRN EN ISO/IEC 17011:2005. Djelatnost HAA obuhvaća poslove i zadatke koji su utvrđeni Zakonom o akreditaciji, i to: 1. akreditiranje ispitnih i umjernih laboratorija; 2. akreditiranje pravnih i fizičkih osoba za potvrđivanje/certifikaciju proizvoda, sustava upravljanja i osoblja; 3. akreditiranje pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju tehnički nadzor ili slične radnje; 4. druga ocjenjivanja ili potvrđivanja osposobljenosti za provođenje postupaka ocjenjivanja sukladnosti, uključujući utvrđivanje ispunjavanja zahtjeva za ocjenjivanje sukladnosti u skladu s propisima za ocjenjivanje sukladnosti za pravne ili fizičke osobe; 5. osigurava za tijela državne uprave informacije potrebne za djelotvorno provođenje politike akreditacije u području ocjene sukladnosti; 6. surađuje s europskom akreditacijom i drugim tijelima Europske unije u području akreditacije, osobito u procesu približavanja i priključenja i zaključuje sporazume u području akreditacije; 7. surađuje s međunarodnim tijelima, institucijama i udrugama te zaključuje sporazume u području akreditacije; 8. surađuje s pravnim i fizičkim osobama u području akreditacije; 9. promiče akreditaciju i provodi izobrazbu u području akreditacije; 10. objavljuje upute, preporuke i druge stručne publikacije u području akreditacije. HAA je punopravni član EA i potpisnik EA MLA (Europska suradnja na akreditaciji) i član ILAC i potpisnik ILAC MRA (Međunarodna organizacija za akreditaciju laboratorija) Pravila akreditiranja u skladu su s europskim normama iz serije 45000 i međunarodnim normama iz serije 17000 koje su prihvaćene kao hrvatske norme, kao i pravilima i vodičima EA, ILAC i IAF. IV. Postupak akreditacije 1. Pretprijavne aktivnosti A. Upit Organizacija zainteresirana za dobivanje akreditacije po normi HRN EN ISO/IEC 17020:2005) treba se upitom obratiti HAA. Upit se može postaviti u pisanome obliku (pošta, faks, e-mail), usmeno (telefon) ili tijekom osobnog posjeta sjedištu HAA. B. Prijavni dokumenti HAA stranci dostavlja prijavne i informativne dokumente. C. Informativni sastanak 28 Prije podnošenja prijave za akreditaciju može se na zahtjev stranke organizirati informativni sastanak. 2. Prijava za akreditaciju A. Dostava prijavnih dokumenata U pravilu, prijava za akreditaciju podnosi se kada stranka može pružiti dokaze da ima dokumentiran, primijenjen i održavan sustav upravljanja, temeljen na relevantnoj normi i drugim pripadnim dokumentima, što znači da je pripremljena za ocjenjivanje. B. Pregled prijavnih dokumenata Zaprimljeni prijavni dokumenti evidentiraju se i upisuju u bazu podataka prijava. HAA ocjenjuje valjanost i potpunost prijavnih dokumenata i podataka. 3. Ocjenjivanje A. Dostava dokumentacije sustava upravljanja Podnositelj prijave dostavlja ugovoreni broj kontroliranih/nadziranih primjeraka dokumentacije sustava upravljanja, a prema potrebi i zahtjevu i zapise kojima se dokazuje da je sustav upravljanja primijenjen i održavan. B. Imenovanje ocjenitelja Skupinu ocjenitelja koja će provesti ocjenjivanje čine vodeći ocjenitelj te jedan ili više ocjenitelja i/ili eksperata. Broj ocjenitelja ovisi o opsegu prijavljenoga područja akreditacije. C. Ocjena dokumenata Ocjenom dokumenata utvrđuje se sukladnost priručnika za kvalitetu te ostalih dokumenata i zapisa sa zahtjevima relevantne norme te propisima i pravilima koja se odnose na postupak akreditacije. D. Predocjenjivanje Na temelju rezultata ocjene dokumentacije stranka može zatražiti da se provede predocjenjivanje. Tijekom predocjenjivanja ocjenjuje se stvarna pripremljenost podnositelja prijave za ocjenu na licu mjesta. E. Ocjenjivanje na licu mjesta Ocjenjivanje kod podnositelja prijave (ocjena na licu mjesta) ključni je dio postupka akreditacije. Ocjenjivanje se provodi na način određen normom HRN EN ISO 19011, a sastoji se od ovih triju temeljnih faza: - uvodni sastanak, - pregled i ocjenjivanje, - završni sastanak. Uvodni sastanak Na uvodnome sastanku, prije početka pregleda i ocjenjivanja, ocjenitelji i predstavnici podnositelja prijave potvrđuju, uz ostalo, plan ocjenjivanja i konačno područje ocjenjivanja koje se nakon toga više ne smije mijenjati. Pregled i ocjenjivanje Podnositelj prijave mora tijekom ocjene omogućiti HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 19/2011.,1-2 3-4 ocjeniteljima, na njihov zahtjev, uvid u sve relevantne dokumente. Također, podnositelj prijave dužan je omogućiti ocjeniteljima i pristup u sve prostorije koje su u svezi sa zatraženim područjem akreditacije, kao i neometane kontakte s osobljem uključenim u postupke obuhvaćene ocjenjivanjem. Završni sastanak Na završnome sastanku skupina ocjenitelja obavještava predstavnike podnositelja prijave o rezultatima provedenoga ocjenjivanja. Ocjena na licu mjesta zaključuje se uručivanjem izvještaja o ocjenjivanju podnositelju prijave. 4. Donošenje odluke o akreditaciji A. Prethodne aktivnosti U dogovorenome roku podnositelj prijave za akreditaciju obvezan je u pisanome obliku obavijestiti HAA o otklonjenim nesukladnostima i dostaviti dokaze da su provedeni dogovoreni ispravci i popravne radnje. B. Prijedlog ocjenitelja o akreditaciji Na temelju rezultata ocjenjivanja i završenoga postupka s ispravcima i popravnim radnjama ocjenitelji daju HAA prijedlog u svezi s akreditacijom. U tome su prijedlogu ove opcije: • akreditacija se preporučuje u prijavljenome području, • akreditacija se preporučuje u suženome području (u kojem je podnositelj zahtjeva dokazao svoju osposobljenost), • akreditacija se ne preporučuje. Prijedlog ocjenitelja u svezi s akreditacijom namijenjen je Odboru za akreditaciju. C. Preporuka Odbora za akreditaciju Na temelju pregleda i ocjene dokumenata postupka te prijedloga ocjenitelja Odbor za akreditaciju donosi preporuku ravnatelju HAA. D. Odluka o akreditaciji Odluku o akreditaciji donosi ravnatelj HAA. E. Potvrda o akreditaciji Ako se provedenim postupkom utvrdi da je podnositelj prijave zadovoljio propisane zahtjeve, izdat će mu se potvrda o akreditaciji. Sastavni dio potvrde o akreditaciji privitak je u kojemu je podrobno opisano područje akreditacije. Potvrda o akreditaciji dostavlja se podnositelju prijave nakon podmirenja svih troškova provedenoga postupka. Potvrda o akreditaciji vrijedi najviše pet godina. F. Registracija HAA vodi i održava registar (upisnik) akreditiranih tijela za ocjenu sukladnosti. Taj je registar javan, a dostu- pan je i na web-stranici HAA. Uključuje naziv i adresu akreditiranoga tijela, broj i rok valjanosti potvrde o akreditaciji te skraćeni i potpuni opis područja akreditacije. G. Dokumentacija akreditiranoga tijela pohranjena u HAA Tijekom cijeloga perioda valjanosti potvrde o akreditaciji u HAA su pohranjeni ovi dokumenti: - izvod iz registra nadležnoga trgovačkoga suda, - obrasci svih vrsta izlaznih dokumenata akreditiranoga tijela (izvještaji o ispitivanju ili umjeravanju, certifikati, izvještaji o inspekciji itd. iz područja akreditacije), - uzorci dokumenata koji se dostavljaju korisnicima usluga akreditiranoga tijela kada je to primjenjivo (npr. pravila za certifikaciju sustava upravljanja), - popis osoba ovlaštenih za potpis izlaznih dokumenata akreditiranoga tijela, - popis osoblja i njihovih zamjena, uključujući pozicije u organizaciji. Za akreditaciju po normi HRN EN ISO/IEC 17020:2005 je potrebno 16 – 18 mjeseci. V. Kategorizacija inspekcijskih tijela po normi HRN EN ISO/IEC 17020:2005 Kategorizacija inspekcijskih tijela na vrste A, B i C je mjera za prepoznavanje razine neovisnosti (vezano uz povjerenje klijenta da će inspekcijsko tijelo provesti inspekciju neovisno i objektivno). Inspekcijsko tijelo vrste A Inspekcijsko tijelo vrste A i njezino osoblje ne smije se baviti ni jednom aktivnošću nespojivom s njihovim neovisnim mišljenjem i poštenjem u odnosu na njihove inspekcijske poslove. Posebno ne smiju biti uključeni u zamisao, proizvodnju, opskrbu, postavljanje, uporabu ili održavanje predmeta nadzora ili sličnih konkurentskih predmeta. Kod inspekcijskog tijela vrste A sve zainteresirane strane moraju imati pristup uslugama tijela na jednaki način. Nema financijskih ili drugih neprihvatljivih uvjeta. 21 kontrolno tijelo u Republici Hrvatskoj je tip A. Inspekcijsko tijelo vrste B Inspekcijsko tijelo vrste B poseban je i prepoznatljiv dio organizacije uključene u oblikovanje, proizvodnju, opskrbu, uvođenje, uporabu ili održavanje jedinica koje su predmetom inspekcije te koja je uspostavljena zato da daje usluge inspekcije svojoj matičnoj organizaciji. U Republici Hrvatskoj nema kontrolnih tijela vrste B. Inspekcijsko tijelo vrste C Inspekcijsko tijelo vrste C uključeno je u oblikovanje, proizvodnju, opskrbu, uvođenje, uporabu ili održavanje predmeta inspekcije, može davati usluge inspekcije drugim organizacijama, ali izvan matične organizacije. Isto tako mora unutar organizacije kojoj pripada imati ustroj- 29 stvena rješenja i dokumentirane postupke koji jamče prikladno odvajanje odgovornosti i nadležnosti u području usluga inspekcije. Tri su kontrolna tijela u Republici Hrvatskoj tip C. VI. Troškovi akreditacije po normi HRN EN ISO/IEC 17020:2005 Proces akreditacije je dugotrajan, skup i zahtjevan u organizacijskome i administrativnome smislu. Prosječan trošak koje su veterinarske organizacije imale u postupku akreditacije iznosi 40.000 kuna (konzultantske usluge + trošak Hrvatske akreditacijske agencije), čemu treba pridodati i godišnji trošak održavanja akreditacije koji se kreće oko 15.000 kn. VII. Nadzor kontrolnih tijela Vrste nadzornih pregleda kontrolnih tijela raspoređene su u četiri razine kontrole provedbe poslova: 1. Samokontrole kontrolnih tijela, 2. Audit HAA (redoviti godišnji i po potrebi izvanredni), HAA provodi nadzor nad akreditiranim tijelima s ciljem osiguravanja stalnoga zadovoljenja propisanih zahtjeva za obavljanje poslova za koje je akreditacija dodijeljena. Uvjet za održavanje potvrde o akreditaciji trajno je i potpuno zadovoljavanje akreditacijskih kriterija. Nadzor se provodi tijekom cijeloga nadzornoga razdoblja koje traje od dana izdavanja potvrde o akreditaciji do dana isteka njene važnosti. 3. Nadzor veterinarske inspekcije, 4. Revizija koju organizira nadležno tijelo. VIII. Postupak povjeravanja poslova službenih kontrola kontrolnome tijelu Preduvjet za povjeravanje poslova službenih kontrola bio je donošenje Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati veterinarske organizacije, veterinarska praksa i veterinarska služba u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti koji je objavljen u Narodnim novinama broj 45/09 10. travnja 2009. godine. U članku 48. spomenutoga Pravilnika propisano je da se akreditiranim veterinarskim organizacijama mogu povjeriti poslovi službenih kontrola na temelju javnoga natječaja, a u članku 55. bilo je propisano da se veterinarskim organizacijama kojima su povjereni poslovi javnih ovlasti nakon objavljenih natječaja na temelju odredaba Zakona o veterinarstvu mogu povjeriti poslovi službenih kontrola kao kontrolnim tijelima bez objavljivanja novoga natječaja ako ispune uvjete do 30. lipnja 2010. Na prijedlog Hrvatske veterinarske komore MPRRR je donio Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati veterinarske organizacije, veterinarska praksa i veterinarska služba u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti koji je objavljen u Narodnim novinama broj 80 28. lipnja 2010. godine. 30 Članak 55. izmijenjen je tako da se veterinarskim organizacijama kojima su povjereni poslovi javnih ovlasti nakon objavljenih natječaja na temelju odredaba Zakona o veterinarstvu i koje su započele akreditacijski postupak do 30. lipnja 2010. godine mogu povjeriti poslovi službenih kontrola kao kontrolnim tijelima bez objavljivanja novoga natječaja ako ispune uvjete do 31. prosinca 2011. Na taj način produžen je rok za sklapanje ugovora bez javnoga natječaja za sve veterinarske organizacije koje ispune propisane uvjete za još za godinu i pol. Veterinarske organizacije koje su ušle u postupak akreditacije, a nisu ga završile u propisanome roku ne isključuju se iz mogućnosti da obavljaju predmetne poslove, nego je propisano da se za povjeravanje poslova mora provesti javni natječaj. Poslovi koje Uprava za veterinarstvo ugovorima povjerava kontrolnim tijelima jesu: 1. Zadaci u poslovima revizije i kontrole dobre proizvođačke prakse i dobre higijenske prakse te postupcima vezanim uz primjenu načela koja se temelje na sustavu analize opasnosti i kritičnih kontrolnih točaka; 2. Zadaci u inspekcijskim poslovima: - prikupljanje podataka o prehrambenome lancu; - ante mortem pregled; - kontrola postupanja u skladu s propisima o dobrobiti; - post mortem pregled; - kontrola postupanja sa specifičnim rizičnim materijalima i ostalim nusproizvodima životinjskoga podrijetla koji nisu za prehranu ljudi; 3. Uzorkovanje za laboratorijsko ispitivanje; 4. Uzorkovanje u svrhu monitoringa; 5. Kontrola sukladnosti s odredbama Pravilnika o higijeni hrane životinjskoga podrijetla koje se odnose na primjenu identifikacijskih oznaka, kao i provjere sukladnosti s ostalim zahtjevima sljedivosti. Mjesto obavljanja poslova kontrolnih tijela jesu objekti objavljeni na službenim web-stranicama Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnoga razvoja, a upisani su u: 1. Upisnik odobrenih objekata u poslovanju s hranom, 2. Upisnik objekata u poslovanju s hranom odobrenih pod posebnim uvjetima, 3. Upisnik registriranih objekata u poslovanju s hranom životinjskoga podrijetla, 4. Upisnik objekata u poslovanju s nusproizvodima životinjskoga podrijetla koji nisu za prehranu ljudi, 5. Upisnike odobrenih i registriranih objekata u poslovanju s hranom za životinje. Uvjeti koje kontrolno tijelo mora ispuniti za sklapanje Ugovora s Upravom jesu: HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 19/2011.,1-2 3-4 1. kontrolno tijelo je nepristrano i nije u sukobu interesa u svezi s povjerenim poslovima, 2. kontrolno tijelo raspolaže dovoljnim brojem odgovarajućega kvalificiranoga i iskusnoga osoblja koje nije u sukobu interesa u obavljanju službenih kontrola, 3. kontrolno tijelo raspolaže stručnošću, opremom i infrastrukturom neophodnom za obavljanje poslova. Slika 1. Postupak akreditacije i sklapanja Ugovora, stanje na dan 20. listopada 2011. godine Stanje na dan 14. studenoga 2011. godine: 1. 24 kontrolna tijela (zaključeni ugovori), 2. 5 ovlaštenih veterinarskih organizacija u postupku zaključivanja Ugovora, 3. 43 veterinarske organizacije u postupku akreditacije, 4. 71 ovlaštena veterinarska organizacija nije ušla u postupak akreditacije, 5. 137 ovlaštenih veterinara u kontrolnim tijelima. IX. Umjesto zaključka Kontrolna tijela u skladu su s hrvatskim i europskim zakonodavstvom – u skladu s odredbama Uredbe 882/2004 transponiranom u hrvatsko zakonodavstvo kroz Zakon o hrani, Zakon o veterinarstvu itd. Sva kontrolna tijela imaju implementiran sustav upravljanja kvalitetom, odnosno dokazivanje sukladnosti usluge s odredbama propisa, norma i ugovornih tehničkih specifikacija. Visoki zahtjevi za kvalitetu jamstvo su za sigurnost, pouzdanost i dogovorene rokove, a donose veću odgovornost za proizvod i uslugu koju nude na tržištu. Prikladno osiguranje od odgovornosti također je jedna od prednosti sustava kontrolnih tijela jer obvezno osiguranje od odgovornosti s jedne strane omogućuje kontrolnim tijelima nesmetano obavljanje njihove djelatnosti, a s druge strane omogućuje sigurnost subjektima koji bi takvom djelatnošću mogli biti oštećeni. Četiri razine kontrole provedbe poslova samokontrole kontrolnih tijela, audit HAA (redoviti godišnji i po potrebi izvanredni), nadzor veterinarske inspekcije i revizija koju organizira nadležno tijelo važna je prednost sustava kontrolnih tijela. Postupak akreditacije po normi HR EN ISO 17020:2005 omogućio je svim veterinarskim organizacijama koje su u posljednjih 20 godina obavljale poslove službenih kontrola nastavak obavljanja tog posla ako ispune uvjete. Preko 60 % veterinara svih ovlaštenih veterinarskih organizacija dio radnoga vremena ili puno radno vrijeme obavlja poslove službenih kontrola. Iz spomenutoga se ističu dvije prednosti kontrolnih tijela: dugogodišnje iskustvo u obavljanju poslova službenih kontrola i postojanje već educiranih veterinarskih stručnjaka. Dugoročno snižavanje troškova očituje se u snižavanju troškova rada, materijala, trajne i tekuće imovine, troškova komunikacije, logistike uz istodobno povećavanje produktivnosti djelatnika te redukciju rizika viška zaposlenih u državnoj upravi. Sustav kontrolnih tijela osigurava veću fleksibilnost u organizaciji službenih kontrola, veću dostupnost resursa i efikasniji način provedbe službenih kontrola te omogućuje kvalitetno funkcioniranje sustava s manjim brojem stalno zaposlenih državnih službenika. Istodobno smanjuje rizik stvaranja viška zaposlenih u državnoj službi zbog izglednoga smanjenja kapaciteta pa i zatvaranja objekata. Na taj način dugoročno se smanjuju troškovi državnoga proračuna, jednostavniji je za nadzor i sankcioniranje nesukladnosti. Odnose s kontrolnim tijelima Uprava razvija na bazi povjerenja, savjetovanja te suradnje u poboljšanju kvalitete ili pronalaženju novih rješenja, što rezultira visokom razinom povjerenja između Uprave i kontrolnih tijela koji sklapaju dugoročni ugovor (5 godina) u kojem su poslovi koji se povjeravaju specificirani i usklađeni s akreditiranom normom. Prijenos javnih ovlasti na tijela izvan sustava državne uprave prepoznat je kao mjera u Programu gospodarskoga oporavka Vlade RH, a povjeravanje poslova službenih kontrola kontrolnim tijelima prinos je MPRRR-a provedbi programa. Akreditirane veterinarske organizacije – kontrolna tijela važan su prinos mjerama za uspostavu povjerenja na tržištu hrane životinjskoga podrijetla jer znače osposobljena tijela koja daju dodatnu kvalitetu i sigurnost sustavu službenih kontrola hrane u objektima u poslovanju s hranom životinjskoga podrijetla. Siniša Mandek, dr. med. vet. Uprava za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnoga razvoja 31 NACIONALNI PROGRAMI KONTROLE SALMONELOZE U PERADI U REPUBLICI HRVATSKOJ Ivana Lohman Janković, dr. med. vet. (Ministarstvo poljoprivrede, ribarstava i ruralnoga razvoja, Uprava za veterinarstvo) Zaštita zdravlja ljudi od zoonoza od posebnog je značaja za Republiku Hrvatsku (RH). Zoonoze koje se prenose hranom mogu uzrokovati značajna obolijevanja ljudi te ekonomske gubitke u proizvodnji hrane i prehrambenoj industriji. Rezultati analize podataka prikupljenih na razini Europske unije (EU) pokazali su da određeni uzročnici (poglavito bakterije iz roda Salmonella i Campylobacter) učestalije uzrokuju obolijevanja ljudi. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo salmoneloza je važan javnozdravstveni problem te se smatra najznačajnijom zoonozom u Hrvatskoj s prosječno 3500 registriranih slučajeva oboljenja u ljudi. Obilježje su Hrvatske tzv. obiteljske epidemije, a epidemije vezane uz javne ugostiteljske objekte (restorani, slastičarnice, hoteli i dr.) pojavljuju se u vrlo malome postotku te nisu povezane s industrijski proizvedenim namirnicama i proizvodima. Peradarstvo je jedna od najvažnijih i najmodernijih grana stočarske/prehrambene industrije koja proizvodi visokokvalitetnu i jeftinu hranu (meso i jaja), stoga je poticanje razvoja te grane stočarske proizvodnje posebno važno za Hrvatsku. Peradarstvo je grana stočarske proizvodnje u kojoj je najvećim dijelom uvedena visoka tehnologija proizvodnje te na razini zemlje obuhvaća oko 7 % ukupne poljoprivredne proizvodnje, odnosno 18 % stočarske proizvodnje. Slika 1. Distribucija peradarske proizvodnje u RH Graf 1: Podaci o broju peradi vrste Gallus gallus u RH tijekom 2010. godine (izvor: Nacionalni programi kontrole salmoneloze peradi u RH) 2.500 40.000.000 35.000.000 2.000 30.000.000 25.000.000 1.500 20.000.000 1.000 15.000.000 10.000.000 500 5.000.000 0 tovni pilići ukupan broj jata 2.093 ukupan broj kljunova 36.627.830 konzumne nesilice rasplodne nesilice 308 123 2.268.058 546.267 0 Potrošnja i proizvodnja mesa peradi u Hrvatskoj u posljednjih desetak godina slijedila je svjetski trend rasta. Prema neslužbenim podacima godišnja proizvodnja mesa peradi u Hrvatskoj iznosi oko 100.000 tona, što je 30% do 35 % ukupne proizvodnje svježeg mesa. Proizvodnja mesa peradi u službenoj je hrvatskoj poljoprivrednoj statistici (podaci preuzeti od Državnoga zavoda za statistiku – DZS) prikazana neto-težinom zaklane peradi u klaonicama, a u posljednjih je desetak godina porasla za čak 79,7 %. Prema podacima DZS-a Hrvatska ostvaruje robnu razmjenu na području peradarstva s 29 zemalja. Od ukupno 93 različita uvozna peradarska proizvoda najveću vrijednost ostvarili su meso (47,9 %) i jaja (25,3 %), a od 67 vrsta izvezenih proizvoda 69,1 % prerađevine su od mesa peradi te 19,2 % meso i jestive iznutrice. U području zoonoza i salmoneloza peradi Uprava za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnoga razvoja započela je s usklađivanjem nacionalnoga zakonodavstva s europskim 2005. godine te je danas hrvatsko zakonodavstvo u tom području posve usklađeno s propisima koji se primjenjuju u EU. Usklađeno zakonodavstvo u području salmoneloze peradi te izrada istovjetnih nacionalnih programa s jasno definiranim ciljevima i rokovima za njihovo ostvarenje osnovni su preduvjet za omogućavanje plasmana svih vrsta proizvoda hrvatskoga peradarstva na tržištu zemalja članica EU-a. Kako bi se primjenom propisa postigli zadani ciljevi u zadanim rokovima i time zaštitilo unutarnje tržište od životinja nižega zdravstvenoga statusa te osigurao visokokvalitetan, zdravstveno ispravan krajnji proizvod za potrošače, programi praćenja i kontrole zdravlja životinja trebaju biti ujednačeni u njihovoj primjeni, što na razini Europske unije osigurava Europska komisija u okviru procedure odobravanja programa. 32 HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 19/2011.,1-2 3-4 Graf 2: Podaci o serotipovima bakterija roda Salmonella u peradi utvrđenim tijekom 2010. godine (izvor: Nacionalni programi kontrole salmoneloze peradi u RH) SEROTIPOVI SALMONELLA U PERADI TIJEKOM 2010. 40 35 30 25 20 15 10 5 S. M ba n En da te k a r S. S. itid i Ty Inf s ph an im tis u S riu S. . A m Se go fte na S. n be Ch rg S. est Tr er a S c Sa .K h au lm ast on r u el p la S E St S. I 4 at sa an n g le i S. y v s. No ille M rw on ic te h v S. id eo D S. e rb S. L y O om ug i ad ta S. oa Ko go t S. tbu A s S. ga m C a S. 1 i Vi C2 rc ho w 0 S. Slijedom navedenoga Uprava za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnoga razvoja u skladu s odredbama Pravilnika za kontrolu salmonela i drugih određenih uzročnika zoonoza koji se prenose hranom (Narodne novine br. 105/06) izradila je Nacionalne programe kontrole salmoneloze u jatima konzumnih nesilica, rasplodnim jatima (rasplodna jata u proizvodnji) i tovnih pilića vrste Gallus gallus te jatima rasplodnih i tovnih purana. Odredbe spomenutih programa primjenjuju se na sva jata peradi na području Hrvatske čiji su proizvodi namijenjeni stavljanju na tržište radi javne potrošnje. Svaki od programa ima jasan cilj i rok unutar kojega je cilj potrebno postići. Ciljevi se određuju prema onom dijelu prehrambenoga lanca u kojemu se, na temelju analize rizika, procijeni da je to potrebno. Stoga se prilikom izrade nacionalnoga programa kontrole salmoneloze u populaciji životinja u obzir uzima sljedeće: - učestalost pojave uzročnika i epidemiološke trendove u humanoj i animalnoj populaciji, hrani i hrani za životinje na razini zemlje, - afinitet uzročnika za domaćina, - ekonomske posljedice izbijanja bolesti u ljudi i životinja (troškove liječenja ljudi, troškove liječenja životinja i iskorjenjivanja bolesti, problematiku antimikrobne rezistencije i dr.), - organizaciju i način proizvodnje životinja i njihovih proizvoda (tipove uzgoja, vrste proizvodnje, veličinu populacije, epidemiološke jedinice), - organizaciju i način proizvodnje hrane za životinje, uključujući registraciju gospodarstva te vođenje evidencija na gospodarstvu, - strukturu i organizaciju svih tijela uključenih u provedbu programa (nadležno tijelo, veterinarske organizacije, službeni i referentni laboratoriji, subjekti u poslovanju s hranom), - način i učestalost uzorkovanja (rutinsko uzorkovanje, službene kontrole) te primjerenu vrstu uzorka, - mjere koje se provode ili je potrebno provesti u svrhu smanjenja prevalencije/iskorjenjivanja uzročnika, - izvore financiranja provedbe svih odredaba programa, - dostupnost prikladnih smjernica dobre proizvođačke prakse, - mjere potrebne za utvrđivanje sljedivosti životinja i njihovih proizvoda. Da bi se ostvarili ciljevi i rokovi programa, potrebno je osigurati brojne preduvjete nužne za provedbu mjera smanjenja postotka pozitivnih jata inficiranih određenim serotipovima bakterija roda Salmonella. Hrvatska rasplodni materijal (roditeljska jata) uglavnom nabavlja na europskome tržištu te njime pokriva oko 80 % domaćih potreba proizvodnje jednodnevne peradi (tovni pilići, konzumne nesilice). Na temelju dobivenih rezultata provedbe nacionalnih programa tijekom 2010. godine hrvatska peradarska proizvodnja u smislu zdravlja životinja posve prati trend većine srednjoeuropskih zemalja (grafovi 2 – 4). Graf 3: Broj jata peradi vrste Gallus gallus pozitivan na bakterije roda Salmonella (izvor: Nacionalni programi kontrole salmoneloze peradi u RH) Jata peradi vrste Gallus gallus pozitvna na Salmonella spp 2010. 70 60 50 Ostali serotipovi 40 44 30 20 10 0 Serotipovi propisani programom 7 12 14 0 2 Konzumne nesilice Rasplodne nesilice Tovni pilići Graf 4: Postotak jata peradi vrste Gallus gallus pozitivan na serotipove bakterija roda Salmonella propisane Nacionalnim programima kontrole salmoneloze peradi u 2010. godini tovni pilići konzumne nesilice 3,75% rasplodne nesilice 1,60% 0,66% Unatoč provedbi višegodišnjega programa kontrole salmoneloze u peradi (usklađenoga s europskim zahtjevima) tijekom 2008. godine Hrvatskoj je bio zabranjen izvoz žive peradi, jaja za valenje te konzumnih jaja na tržište EU-a zbog neprovedene procedure odobravanja programa. Kako bi se hrvatskoj peradarskoj industriji omogućio nastavak trgovanja na tržištu EU-a, nužno je bilo spomenute programe dostaviti Europskoj komisiji na provjeru istovjetnosti i odobravanje. Procedura odobravanja programa od Europske komisije te rok u kojemu se provodi propisani su Uredbom 2160/2003, a na temelju njih 1. siječnja 2009. godine Europska komisija ponovno je obnovila izvozni status RH, čime je dokazano da su ciljevi i mjere hrvatskih programa istovjetni s onima koji primjenjuju sve zemlje članice EU-a. Zbog strogih mjera kontrole salmoneloze (menadžment proizvodnje, uništavanje ili klanje pozitivnih jata, prerada mesa i jaja), a posebice zabrane upotrebe antimikrobnih 33 pripravaka u svrhu liječenja salmonelnih infekcija peradi (stjecanje rezistencije uzročnika na antimikrobne pripravke s njihovom posljedičnom neučinkovitošću), izrazita se pozornost posvećuje kontinuiranome unaprjeđivanju biosigurnosnih uvjeta na farmama i proizvodnji hrane za životinje. U lancu proizvodnje hrane proizvođači primarne proizvodnje, kao subjekti u poslovanju s hranom moraju postati svjesni svojih odgovornosti, te preuzeti punu odgovornost za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu proizvoda koji stavljaju na tržište. U svrhu osiguranja zaštite zdravlja ljudi nov sustav kontrole salmoneloze u peradi usmjeren je na postizanje i održivost visokih standarda sigurnosti hrane te predviđa primjenu najstrožih mjera u svrhu iskorjenjivanja određenih serotipova bakterija roda Salmonella iz populacije peradi, pri čemu su rokovi za postizanje određenih ciljeva jasno propi- sani sadašnjom legislativom. Ulaskom Hrvatske u EU provedba svih mjera propisanih programima kontrole salmoneloze u peradi sufinancirat će se sredstvima iz europskoga veterinarskoga fonda, i to tako da 50 % sredstava osigurava državni proračun RH, a 50 % sredstava Europska komisija. Kako bi se osiguralo što više novca iz EU-a, potrebno je voditi ažurne evidencije o stanju peradarske proizvodnje i svim mjerama koje se u svrhu kontrole salmoneloze provode u zemlji, a one između ostaloga uključuju podatke o uzorkovanju, broju cijepljene peradi, broju doza utrošenih cjepiva, laboratorijskoj dijagnostici, preradi mesa i jaja, broju usmrćene i uništene peradi i jaja. Upravo zbog svega navedenog uspjeh provedbe programa kontrole salmoneloze u peradi ovisi o kontinuiranoj suradnji te razmjeni i prijenosu znanja između proizvođača i veterinarske struke. NACIONALNI PROGRAMI KONTROLE BOLESTI DODJELA STATUSA STADA SLUŽBENO SLOBODNIH OD TUBERKULOZE, BRUCELOZE I ENZOOTSKE LEUKOZE GOVEDA Tomislav Kiš, dr. med. vet., Tihana Miškić, dr. med. vet., mr. sc. Ankica Labrović, dr. med. vet.1, dr. sc. Silvio Špičić, dr. med. vet.2 (1 Uprava za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnoga razvoja, 2 Hrvatski veterinarski institut Zagreb) Zdravlje životinja ključan je element uspješne stočarske proizvodnje i, kada se govori o zoonozama, važan čimbenik sigurnosti zdravlja ljudi. Potvrđivanje statusa stada službeno slobodnih od pojedinih zaraznih bolesti ima veliko ekonomsko značenje za slobodnu trgovinu životinjama i proizvodima životinjskoga podrijetla. Javnozdravstvena dimenzija potvrđivanja statusa stada službeno slobodnoga od određenih zoonoza također je važna. Još 1964. godine države članice EU-a prepoznale su i izdvojile tuberkulozu (TBG), brucelozu (BG) i enzootsku leukozu (ELG) kao najvažnije bolesti goveda u gospodarskome i u javnozdravstvenome smislu. Direktiva EK 64/432/EEC, čije su odredbe u cijelosti transponirane u hrvatsko zakonodavstvo Pravilnikom o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (Narodne novine broj 154/08), potanko propisuje pravila za stavljanje u promet goveda te uvjete koje je potrebno zadovoljiti kako bi se neko stado goveda, regija ili čitava država mogla proglasiti službeno slobodnom od spomenutih bolesti. Status stada službeno slobodnoga od TBG, BG i ELG predmet je certificiranja u prometu goveda među članicama EU-a, a jednaki zahtjevi primjenjuju se i na pošiljke goveda koje se uvoze u Republiku Hrvatsku (RH). RH dugi niz godina uspješno suzbija i kontrolira TBG, ELG i BG. Posljednji slučaj bruceloze goveda uzrokovan Brucellom abortus zabilježen je 1964. godine. Kontrola i iskorjenjivanje tuberkuloze goveda sustavno se provodi više od pola stoljeća te je broj zaraženih stada godinama 34 na razini ne višoj od 0,5 %. Negativan rezultat pretraga na TBG, ELG i BG neizostavan je uvjet za stavljanje goveda u promet. Svaki slučaj pobačaja goveda mora biti predmetom testiranja na brucelozu. Unatoč dobroj epidemiološkoj situaciji, za mogućnost daljnjega napretka u iskorjenjivanju tih bolesti s konačnim ciljem potvrđivanja statusa Hrvatske kao zemlje službeno slobodne od TBG, BG i ELG bilo je potrebno zadovoljiti dodatne preduvjete, i to: 1) Uspostava računalnoga registra goveda, “baze goveda”, koja je omogućila uvid u brojno stanje i nadzor nad migracijama goveda u RH. 2) Usklađivanje zakonodavstva – u sklopu 12. poglavlja pristupnih pregovora s EU-om od 2007. do 2008. godine transponirani su i implementirani propisi koji uređuju označavanje i registraciju goveda, propisi kojima su određene mjere kontrole i suzbijanja te uvjeti za dodjelu statusa stada, regije ili države službeno slobodne od TBG, BG i ELG. 3) Izrada aplikacije za provedbu tuberkulinizacije. 4) Izrada aplikacije za provedbu mjera kontrole BG i ELG. 5) Upoznavanje ovlaštenih veterinara, veterinarskih inspektora i posjednika životinja s ciljevima i načinom provedbe mjera – osobito u svezi s tumačenjem rezultata tuberkulinskoga testa i upućivanjem pozitivnih životinja na klanje. HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 19/2011.,1-2 3-4 6) Osiguravanje sredstava za provedbu predviđenih mjera. Osnovni uvjeti za uspješnu provedbu programa ostvarivanja statusa zemlje službeno slobodne od neke bolesti jesu sveobuhvatnost, konzistentnost i preciznost u provedbi naređenih mjera. Konzistentnost provedbe predviđenih mjera neizostavan je uvjet za dostizanje ciljeva predviđenih programa. Prvi korak prema konačnome cilju ostvarenja statusa zemlje službeno slobodne od određene zarazne bolesti jest dodjela statusa pojedinim stadima. Tek kada su sva stada u nekoj regiji (županiji) obuhvaćena programom, kada je vrlo visokome postotku stada status na temelju ostvarenih uvjeta dodijeljen (u slučaju TBG, BG i ELG propisani je postotak bez iznimke veći od 99 %) te kada se udio stada s dodijeljenim statusom održava na propisanoj razini određeni broj godina (u skladu s uvjetima propisanim Pravilnikom o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja), status se može dodijeliti pojedinim županijama, odnosno nakon ostvarivanja svih potrebnih uvjeta i čitavoj zemlji. Za ostvarivanje statusa zemlje službeno slobodne od TBG, BG ili ELG u prosjeku je potrebno od 7 do 10 godina sustavne provedbe naređenih mjera. Za provedbu mjera suzbijanja i iskorjenjivanja TBG, BG i ELG nužna je visoka razina svijesti ovlaštenih veterinara u provedbi povjerenih poslova. Za uspješnost provedbe programa vrlo je važna i sustavna izobrazba posjednika životinja o razlozima i konačnim ciljevima provedbe programa, kao i o odgovornosti posjednika u osiguranju uvjeta za potpunu provedbu mjera na njegovim životinjama. Posjednici su životinja ravnopravna, vrlo važna karika u sustavu provedbe mjera zaštite zdravlja životinja te moraju biti svjesni svojih prava, obveza i odgovornosti. No prije svega potrebno im je prilikom provedbe neke mjere u kratkim crtama objasniti razloge i smisao provedbe mjere te korist koju posjednik ili država provedbom tih mjera posredno ili neposredno ostvaruje. Ovlašteni veterinari (Pri veterinarskim pregledima gospodarstava, pri provedbi naređenih mjera, u svakodnevnim kontaktima) imaju važnu ulogu u izobrazbi posjednika. TUBERKULOZA GOVEDA Tijekom 2010. godine utvrđeno je ukupno 308 pozitivnih goveda na 124 gospodarstva. Od siječnja do listopada 2011. godine utvrđeno je 301 pozitivno govedo na ukupno 161 gospodarstvu. Iako podaci ukazuju na porast broja slučajeva u posljedne dvije godine, razlog u povećanju broja test-pozitivnih životinja povezan je s promjenom kriterija za tumačenje rezultata testiranja. Naime sve životinje s reakcijom od 4 i više mm odmah se proglašavaju pozitivnima i upućuju na klanje radi bržega i učinkovitijeg iskorjenjivanja bolesti. Zbog toga je povećan broj pozitivnih životinja i pozitivnih gospodarstava u početku provedbe programa u skladu s očekivanjima. Pozitivne reakcije na tuberkulinski test u posljednje dvije godine zabilježene su u ukupno 18 županija. Neovisno o broju životinja s pozitivnom reakcijom na tuberkulinski test (sve se takve životinje, u skladu s ciljevima programa iskorjenjivanja, smatraju potvrđenim slučajevima TBG), uzročnik M. tuberculosis complexa tijekom 2010. i 2011. godine laboratorijski je izoliran iz uzoraka goveda podrijetlom iz ukupno devet županija. U 2011. godini pozitivna reakcija utvrđena je u 0,06 % pretraženih goveda, odnosno u 0,42 % pretraženih stada. Najveći broj slučajeva TBG u posljednje dvije godine provedbe programa zabilježen je u Sisačko-moslavačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Zagrebačkoj županiji. 35 U svezi s prijenosom informacija, a posredno i ekonomičnijom potrošnjom sredstava iz državnoga proračuna, uočene su točke u kojima postoji potreba za daljnjim poboljšanjem, i to: ENZOOTSKA LEUKOZA GOVEDA Tijekom akcije uzimanja skupnih uzoraka mlijeka u rujnu 2011. uzeto je 6.479 uzoraka na ukupno 4.676 gospodarstava. Tim je postupkom obuhvaćeno oko 50 % ukupne populacije mliječnih goveda. Na 71 gospodarstvu zabilježeni su pozitivni rezultati na temelju kojih je postavljena sumnja na ELG, nakon čega sva goveda na gospodarstvu starija od 24 mjeseca podliježu daljnjim pretraživanjima u svrhu konačne potvrde ili isključivanja bolesti. U akciji uzimanja uzoraka krvi započetoj 1. listopada ELG je dosad laboratorijski potvrđen u 716 goveda na ukupno 220 gospodarstava na području čitave Hrvatske. Od tog broja 162 gospodarstva (oko 73 % od ukupnoga broja pozitivnih gospodarstava) nalaze se na području Osječko-baranjske županije. BRUCELOZA GOVEDA Program pretraživanja goveda u svrhu potvrđivanja statusa stada službeno slobodnih od bruceloze započeo je također u 2011. godini. Od ožujka do rujna trokratno je uzorkovano mlijeko u stadima s više od 10 mliječnih goveda, a akcijom uzimanja uzoraka krvi obuhvaćena su sva stada goveda u RH. Ukupno je pretraženo 14.659 skupnih uzoraka mlijeka u 4.833 stada s negativnim rezultatom. Pretragom uzoraka krvi u dosadašnjemu tijeku akcije također nije zabilježen ni jedan pozitivan rezultat. NAPOMENE O DALJNOJ PROVEDBI PREDVIĐENIH MJERA Za uspješnu provedbu velikoga projekta kao što je potvrđivanje statusa stada službeno slobodnoga od bolesti veoma su važne povratne informacije (ili nedostatak informacija) s terena – dobivene od ovlaštenih veterinara i nadležnih veterinarskih inspektora, Hrvatskoga veterinarskoga instituta, ali i samih posjednika životinja. U svezi s tim ostvareni su brojni kontakti, ali i napredak u komunikaciji između Uprave za veterinarstvo, ovlaštenih veterinara i nadležnih veterinarskih inspektora na terenu. Razumijevanje smisla i cilja provedbe naređenih mjera olakšava njihovu provedbu i omogućuje pozitivan pristup rješavanju svakodnevnih problema u provedbi koji su u terenskim uvjetima uvijek prisutni. Zbog toga je stalna komunikacija i prijenos podataka do svih kolega uključenih u provedbu programa veoma važna. 36 1) Prijenos informacija o provedbi mjera svim ovlaštenim veterinarima koji u provedbi sudjeluju. Do sada je održan veći broj stručnih skupova na kojima su mogle sudjelovati sve ovlaštene veterinarske organizacije. Ovlaštena veterinarska organizacija mora osigurati da se nakon tečaja ili stručnoga skupa dobivene informacije i materijal proslijedi svim zaposlenicima uključenim u provedbu mjera zaštite zdravlja životinja. 2) Prijenos osnovnih informacija do posjednika životinja. Kao jedan od razloga zbog kojega statusi određenim stadima dosad nisu dodijeljeni često se spominje opiranje posjednika provedbi mjera. Ovlašteni je veterinar dužan prije provedbe naređene mjere posjedniku objasniti razlog provedbe mjere, način financiranja te posrednu ili neposrednu korist koju će posjednik ili država provedbom naređene mjere ostvariti. 3) Razumijevanje da je status službeno slobodnoga stada preduvjet za slobodan promet goveda na području EU-a. 4) Nesukladnosti u provedbi mjera vezane za pojedine veterinarske organizacije. Radi temeljitijega poboljšanja potrebno je spomenuti barem najvažnije nesukladnosti uočene i potvrđene i tijekom 2011. godine, na primjer naplata tuberkulinizacije iz sredstava državnoga proračuna prije stavljanja životinje u promet, vađenje krvi u sklopu akcije BG/ELG i kod tovnih životinja, upotreba krvi jedne životinje za veći broj uzoraka, tubekulinizacija tovne junadi u završnoj fazi tova iako je prije toga tuberkulinizirana. Budući da se sve naređene mjere u svezi s TBG, BG i ELG sada evidentiraju putem računalne aplikacije koju je za potrebe programa razvila Hrvatska poljoprivredna agencija, svi podaci i nesukladnosti u provedbi jasno su vidljivi i ostaju trajno zapisani. Osnovni zakonski propisi u provedbi iskorjenjivanja TBG, BG, ELG 1) Naredba 2011. (01/2011, 72/2011, 107/2011) 2) Naputak 2011. (11/2011) 3) Pravilnik o načinu prijave bolesti životinja (62/2011) 4) Pravilnik o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (154/08) 5) Pravilnik o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje bruceloze goveda (25/06) 6) Pravilnik o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje enzootske leukoze goveda (30/06) 7) Pravilnik o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje tuberkuloze goveda (110/10) U ovome trenutku status stada službeno slobodnoga od TBG posjeduje oko 85 % stada goveda u RH, a do kraja godine taj bi udio trebao dosegnuti razinu višu od 95 %. Dodjela statusa stada službeno slobodnih od BG i ELG započet će krajem proljeća 2012. godine, nakon dovršetka akcije drugoga uzimanja uzoraka krvi. HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 19/2011.,1-2 3-4 HRVATSKI VETERINARSKI INSTITUT HRVATSKI VETERINARSKI INSTITUT ODJEL ZA BAKTERIOLOGIJU I PARAZITOLOGIJU Odjel za bakteriologiju i parazitologiju Hrvatskoga veterinarskoga instituta nastao je povezivanjem laboratorija koji se bave dijagnostikom bakterijskih i nametničkih bolesti životinja izdvajanjem i identifikacijom uzročnika, određivanjem specifičnih protutijela za pojedine uzročnike i molekularnim metodama. U Odjelu se proizvode dijagnostički reagensi (zagrebački mastitistest) i pripremaju mikrobiološke hranjive podloge. Odjel čine sljedeći laboratoriji: Laboratorij za bakterijske zoonoze i molekularnu dijagnostiku bakterijskih bolesti bavi se dijagnostikom bruceloze, leptospiroze, tuberkuloze i mikobakterioza, paratuberkuloze, Q-groznice, maleusa, durine te molekularnom dijagnostikom ostalih bakterijskih bolesti. Danas se laboratorij sastoji od serološkoga, bakteriološkoga i molekularnoga dijela. U Laboratoriju se rutinski obavlja serološka dijagnostika bruceloze (B. abortus, B. melitensis, B. suis, B. canis), zaraznoga epididimitisa ovnova (B. ovis), paratuberkuloze, leptospiroze, Q-groznice uporabom rose bengal testa, različitih imunoenzimnih testova i reakcijom vezanja komplementa te izdvajanjem Brucella spp. i Mycobacterium spp. U molekularnoj dijagnostici rabe se najsuvremenije metode za identifikaciju i genotipizaciju brucela i mikobakterija, uzročnika Q-groznice i leptospiroze te dijagnostika svih važnijih bakterijskih bolesti. Laboratorij je 2008. godine akreditirao metode serološke dijagnostike bruceloze, a 2010. metode izdvaja- Anđela Krčelić, teh. suradnik, Anja Vujnović, dr. med. vet., Marijana Novosel, teh. suradnik, Ksenija Perković, teh. suradnik, Sanja Duvnjak, dipl. ing., dr. sc. Silvio Špičić, Valerija Podgorski, teh. suradnik, Silvija Drašković, teh. suradnik, dr. sc. Maja ZdelarTuk i Ivana Račić, dipl. ing. nja i molekularne identifikacije uzročnika tuberkuloze goveda. Voditelj Laboratorija: dr. sc. Silvio Špičić Telefon: 01/612-36-72 e-pošta: spicic@veinst.hr Laboratorij za opću bakteriologiju i mikologiju bavi se dijagnostikom velikoga broja bakterijskih bolesti (bedrenica, goveđa genitalna kampilobakterioza, trihomonijaza, hemoragijska septikemija, zarazni metritis kobila, atrofični rinitis svinja, tularemija, salmonelozne infekcije itd.). Dijagnostika je potpuno usklađena s preporukama Međunarodnoga ureda za epizootije i drugim međunarodnim standardima. Osim spomenutih bolesti obavlja se i dijagnostika drugih važnih bakterijskih bolesti kao što su pastereloza, kolibaciloza, streptokokne i stafilokokne infekcije, plinoviti edemi i enterotoksemija, listerioza, vrbanac, izdvajanje meticilin rezistentnih sojava bakterije Staphylococcus aureus (MRSA) i drugih bitnih bakterijskih infekcija životinja. Laboratorij se bavi i dijagnostikom gljivičnih infekcija, uključivši dermatofite. Laboratorij određuje osjetljivost bakterija prema antimikrobnim lijekovima rabeći više metoda (disk-difuzija, E-test, mikorodilucija) i zajedno s Laboratorijem za bakterijske zoonoze i molekularnu dijagnostiku bakterijskih bolesti rabi molekularne metode dijagnostike spomenutih bakterijskih uzročnika bolesti životinja. Voditelj Laboratorija: doc. dr. sc. Boris Habrun Telefon: 01/612-36-04 e-pošta: habrun@veinst.hr Mario Vinkšel, Branka Kostenjak, doc. dr. sc. Boris Habrun, dr. sc. Gordan Kompes 37 Laboratorij za mastitise i kakvoću sirovoga mlijeka bavi se laboratorijskom i terenskom dijagnostikom upala vimena, provjerom funkcionalno-tehničke ispravnosti muznih uređaja, određuje broj somatskih stanica i ukupan broj mikroorganizama u sirovome mlijeku. U Laboratoriju se određuje kemijski sastav i higijenska kakvoća sirovoga mlijeka. Nakon izdvajanja i identifikacije bakterijskih uzročnika mastitisa ispituje se i osjetljivost uzročnika mastitisa prema antimikrobnim lijekovima. U Laboratoriju se proizvodi zagrebački mastitis-reagens koji se rabi za otkrivanje upala vimena mastitis-testom. Mastitis-test jednostavan je za izvođenje i interpretaciju, jeftin, a istodobno pouzdan način otkrivanja mastitisa. Redovito testiranje krava uz istodobno vođenje evidencije o rezultatima mastitis-testa preporučuje se vlasnicima životinja radi ranoga otkrivanja upala mliječne žlijezde. Laboratorij je akreditiran 2009. godine. Voditelj Laboratorija: dr. sc. Miroslav Benić Telefon: 01/612-36-10 e-pošta: benic@veinst.hr Mladen Slović, vet. teh., Janko Capak, vet. teh., Kristina Bačič, vet. teh., dr. sc. Miroslav Benić Laboratorij za parazitologiju bavi se dijagnostikom svih važnih nametničkih bolesti domaćih i divljih životinja, kućnih ljubimaca, pokusnih životinja i peradi. Djelatnost Laboratorija obuhvaća izdvajanje i determinaciju endoparazita i ektoparazita. Molekularnim metodama obavlja se dijagnostika i genska tipizacija uzročnika bolesti koji se prenose vektorima (Anaplasma spp., Ehrlichia spp., Rickettsia spp., Borrelia burgdorferi s.l., Babesia spp., Theieleria spp., Hepatozoon canis, Leishmania spp., Dirofilaria immitis/repens.) Dijagnostika uključuje primjenu klasičnih metoda pri dokazivanju nametnika i njihovih razvojnih stadija koje podrazumijevaju izdvajanje iz organa, tkiva i fecesa te determinaciju temeljenu na njihovim morfometrijskim osobitostima. Osim klasičnih metoda rabe se molekularne metode (PCR), posebice u dijagnostici protozoarnih invazija, kao i za gensku tipizaciju ostalih nametnika. 38 Upotrebljavaju se i serološke metode, a za dokazivanje protozoa iz rodova Giardia i Cryptosporidium primjenjuje se direktna imunofluorescencija. Laboratorij je u potpunosti obnovljen 2011. godine i u postupku je akreditacije. Voditelj: dr. sc. Relja Beck, dr. med. vet. Telefon: 01/612-36-65 e-pošta: beck@veinst.hr Kristina Skrbin, vet. teh., Laboratorij za pri- dr. sc. Relja Beck, dr. med. vet. premu hranjivih podloga i sterilizaciju bavi se pripremom mikrobioloških hranjivih podloga, pranjem i sterilizacijom laboratorijskoga posuđa te zbrinjavanjem biološkoga otpada iz laboratorijâ. Laboratorij proizvodi oko stotinjak različitih hranjivih podloga za laboratorije Hrvatskoga veterinarskoga instituta. Svaka serija podloge podliježe strogoj kontroli kvalitete (pH, sterilnost, fertilnost), tako da je sljedivost u proizvodnji i kontroli kvalitete podloga potpuna. Iako Laboratorij nije akreditiran, izrada i kontrola podloga zadovoljavaju sve zahtjeve sljedivosti u nabavi, pripremi i kontroli. Laboratorij je zadužen za sterilizaciju biološkoga otpada i pranje laboratorijskoga posuđa. Nabavom dvaju novih autoklava i sustava za automatsko punjenje podloga u 2011. godini Laboratorij je posve opremeljen. Voditeljica Laboratorija: Maja Stepanić, dr. med. vet. Telefon: 01/612-36-15 e-pošta: stepanic@veinst.hr Tomislav Dvorneković, teh. suradnik, Damir Leskovec, dr. med. vet., Mira Pirša, djelatnica praonice, Maja Stepanić, dr. med. vet., Đurđa Mikec, djelatnica praonice, Marijana Galeković, teh. suradnik HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 19/2011.,1-2 3-4 Zaštita na RTaXi naåinÝ fipronil Otopina za nakapavanje na kožu Zaštita od „Prije primjene pažljivo pročitajte uputu o VMP. O rizicima i nuspojavama posavjetujte se s veterinarom.“ KRKA-FARMA d.o.o. Radnička cesta 48/II p.p.205, Zagreb 10002 Telefon,01/63 12 100,63 12 101. Faks01/61 76 739. E-mail: krka-farma@zg.htnet.hr. www.krka.biz/hr Sastav Pipeta (0,67 ml) sadržava: ljekovitu tvar fipronil 67 mg; Pipeta (1,34 ml) sadržava: ljekovitu tvar fipronil 134 mg; Pipeta (2,68 ml) sadržava: ljekovitu tvar fipronil 268 mg; Pipeta (4,02 ml) sadržava: ljekovitu tvar fipronil 402 mg; Pipeta (0,5 ml) sadržava: ljekovitu tvar fipronil 50 mg. Indikacije Sprječavanje i suzbijanje invazije pasa i mačaka buhama (Ctenocephalides spp.) i krpeljima (Rhipicephalus spp., Dermacentor spp., Ixodes spp.). Pomoć u liječenju i kontroli alergijskog dermatitisa pasa i mačaka uzrokovanog ubodima buha. Sprječavanje i suzbijanje infestacije pasa psećom pauši Trichodectes canis. Sprječavanje i liječenje infestacije mačaka mačjom pauši Felicola subrostratus. Ciljne životinjske vrste Psi. Mačke. Kontraindikacije Fypryst spot-on za pse ne smije se primjenjivati na: štenadi mlađoj od 8 tjedana i lakšoj od 2 kg; bolesnim životinjama (sustavne infekcije, povišena tjelesna temperatura) i onima u stadiju oporavka; kunićima jer se u njih mogu javiti teške reakcije nepodnošljivosti i uginuća; mačkama jer može doći do predoziranja. Fypryst 50 mg spot-on za mačke ne smije se primjenjivati: mačićima mlađim od 8 tjedana i lakšim od 1 kg; bolesnim životinjama (sustavne infekcije, povišena tjelesna temperatura) i onima u stadiju oporavka; kunićima zbog teških reakcija nepodnošljivosti i uginuća. VETERINARSKI FAKULTET U ZAGREBU OBILJEŽEN DAN VETERINARSKOGA FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu obilježio je 92. obljetnicu svojega postojanja i rada u petak, 11. studenoga 2011. godine. Svečana sjednica Fakultetskoga vijeća održana je u Velikoj predavaonici u kojoj su se okupili naDekan Veterinarskoga fakulteta prof. dr. sc. Tomislav Dobranić i prodekan prof. stavnici, studenti, zaposlenici i brojdr. sc. Josip Kos ni gosti Fakulteta. Program svečane sjednice, koji je vodio dugogodišnji HTV-ov voditelj gosp. Branko Uvodić, ove je godine obogaćen i kulturno-umjetničkim sadržajem, i to nastupom Zbora veterinara, Gudačko-puhačkoga kvarteta Veterinarskoga fakulteta te izložbom slika dr. sc. Gordane Gregurić Gračner i studentice Lane Vukres-Jazić. Pozdravljajući kolege, prijatelje i goste, dekan prof. dr. sc. Tomislav Dobranić izrazio je zadovoljstvo što su ove godine proslavu obljetnice Fakulteta svojom nazočnošću uveličali ministar znanosti, obrazovanja i športa dr. sc. Radovan Fuchs, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnoga razvoja mr. sc. Josip Kraljičković, ravnateljica Uprave za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnoga razvoja mr. Sanja Šeparović, ravnatelj Hrvatskoga veterinarskoga instituta prof. sr. sc. Željko Cvetnić, predsjednik Hrvatske veterinarske komore dr. sc. Saša Legen, akademici Teodor Wikerhauser i Ivo Čikeš, dekani Filozofskoga, Šumarskoga, Stomatološkoga, Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta, prodekani Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Agronomskoga fakulteta te Visokoga gospodarskoga učilišta u Križevcima, predstavnici ustanova s kojima Fakultet surađuje: Genera d.d., Veterinarski zavod u Križevcima, Medical Intertrade d.o.o., Agroproteinka d.d., Pfizer Croatia d.o.o., Medicinska naklada, Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča i mobilitet, Zoološki vrt te predstavnici veterinarskih stanica i ambulanata te brojni drugi gosti. Podsjetivši da je ova godina proglašena Svjetskom godinom veterinarstva i da se obilježava 250 godina trajne veterinarske naobrazbe, dekan se osvrnuo na razvoj veterinarstva u svijetu i u Republici Hrvatskoj te 40 na važne promjene na Fakultetu otkad je osnovan kao Veterinarska visoka škola davne 1919. godine. Prihvaćanjem Bolonjskoga procesa, osuvremenjivanjem informatičke opreme, uvođenjem novih informacijskih tehnologija, turnusne nastave te 24-satnog rada studenata na klinikama radi postizanja što veće samostalnosti u radu, suradnjom sa srodnim ustanovama te radom studenata na terenu Fakultet nastoji i dalje biti rasadnik znanstvenika, nastavnika te kvalitetnih i uspješnih doktora veterinarske medicine. Znanstvenoistraživački rad temelji se na brojnim projektima, financiranima većinom od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, ali i iz drugih izvora, a realizirano je i 14 međunarodnih bilateralnih i multilateralnih projekata. Kontinuirano se radi u razmjeni studenata i nastavnoga osoblja u okviru programa CEEPUS i ERASMUS. Kao jedinstvena i vodeća znanstveno-nastavna institucija u Hrvatskoj, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu pruža razne oblike cjeloživotnoga učenja i trajnoga usavršavanja, sve radi unaprjeđenja znanja, vještina i sposobnosti te prinosa razvoju naprednoga društva znanja s održivim gospodarskim razvojem i jačom društvenom kohezijom. Predstavljajući Ljetopis za akademsku godinu 2010./2011., dekan se osvrnuo na rad Fakulteta u protekloj godini. Osim podataka o broju upisanih studenata na integrirani prijediplomski i diplomski, doktorski i specijalističke studije, iznio je i podatke o broju zaposlenika koji sudjeluju u nastavi (130 zaposlenika u znanstveno-nastavnome, nastavnome i suradničkome zvanju). Ove je godine prvi put održana i izvanfakultetska nastava, i to za prvi naraštaj studenata koji je odslušao šestu godinu studija po Bolonjskome procesu. Uvedene su promjene u polaganju državne mature za upis na Fakultet, pa će se tako od iduće akademske godine iz hrvatskoga i engleskoga jezika polagati razina A umjesto dosadašnje razine B. Novost je i od Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi odobreno preekspozicijsko cijepljenje za studente i zaposlenike Fakulteta, i to 1.000 doza cjepiva koje plaća Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Osnovan je Ured za studente koji studentima pomaže u rješavanju problema na koje nailaze tijekom studija, a također i Ured za suradnička zvanja koji tek treba početi s radom. Dekan je zatim prezentacijom u PowerPointu predstavio četiri odjela Fakulteta sa svim zavodima i klinikama, ističući prostore koji su obnovljeni, opremljeni i usklađeni s potrebama nastave. Preuređen je i prostor Središnjega fakultetskoga arhiva, pa se vrijedna arhivska građa sada čuva u primjerenim uvjetima i u skladu sa sadašnjim standardima. U svrhu HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 19/2011.,1-2 3-4 razvoja strateških i pravnih dokumenata te primjerene organizacijske strukture izrađeni su i od Fakultetskoga vijeća prihvaćeni novi pravilnici te Statut Fakulteta. Budući da je za ostvarivanje kvalitete nastavne, stručne i znanstvene djelatnosti veoma važna suradnja s drugim obrazovnim i znanstvenim institucijama, velika se pozornost posvećuje jačanju međufakultetske i međunarodne suradnje. Možemo tako istaknuti da naši nastavnici rade na drugim fakultetima i visokoškolskim ustanovama u Hrvatskoj i inozemstvu, a brojna su bila i gostovanja inozemnih predavača. U organizaciji Fakulteta održan je XII. srednjoeuropski bujatrički kongres, međunarodna radionica iz područja veterinarske dermatologije te ljetna škola Wildlife Management u okviru programa CEEPUS. Iz poslovanja Fakulteta treba izdvojiti da su odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu odobrena kreditna i financijska sredstva za investicijsko održavanje, koja će se uložiti u izgradnju Klinike za zarazne bolesti s izolacijskom jedinicom. Dekan je predstavio laboratorije akreditirane u protekloj akademskoj godini i dodijelio potvrde o akreditaciji voditeljima dijagnostičkih laboratorija: Laboratorija za virusni arteritis konja, Laboratorija za leptospire, Laboratorija za infekcioznu anemiju kopitara, Laboratorija za kontrolu namirnica, Laboratorija za dijagnostiku trihineloze i Laboratorija za klamidije. Na svečanoj sjednici nazočnima su se obratili i uzvanici, i to predstavnici ministarstava i Sveučilišta. Državni tajnik mr. sc. Josip Kraljičković čestitao je dekanu, zaposlenicima i studentima Fakulteta obljetnicu te je u ime ministra i Ministarstva poljoprivrede, ribarstva Državni tajnik MPRRR-a mr. sc. i ruralnoga razvoja zaJosip Kraljičković hvalio Fakultetu na uspješnoj suradnji s Ministarstvom te na prinosu Fakulteta razvoju hrvatske poljoprivrede, ribarstva i hrvatskoga sela. S obzirom na porast potražnje za hranom u svijetu te na nastojanja da se osigura zdravstveno ispravna i kvalitetna hrana, istaknuo je da je perspektiva Fakulteta i u tom području, stoga je veoma važno ulaganje u obrazovanje, znanost, istraživanje i struku. Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš istaknuo je važnost inzistiranja na kvaliteti – upravo je stoga Sveučilište prepoznato kao jedno Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. od boljih sveučilišta u dr. sc. Aleksa Bjeliš svjetskim razmjerima. Izrazio je zadovoljstvo popunjenim kvotama na upisnim rokovima, kao i brojem studenata koji dolaze na studij u Republiku Hrvatsku te onih koji odlaze studirati u inozemstvo. Sveučilište je uspješno onoliko koliko su uspješni njegovi najvitalniji dijelovi: nastavnici, istraživači i studenti te je, uz čestitku Fakultetu, zaželio studentima i nastavnicima inicijativu i uspjeh i u budućemu radu. Ministar znanosti, obrazovanja i športa dr. sc. Radovan Fuchs izrazio je zadovoljstvo što je Veterinarski fakultet jedan od prvih u našoj zemlji koji je samoinicijativno započeo evaluacijski postupak EAEVE-a (Europska udruga ustanova za veterinarsku naobrazbu). Rezultat je prostor Fakulteta, njegovih zavoda i klinika Ministar znanosti obrazovanja i športa dr. sc. Radovan Fuchs primjeren standardima europskih i svjetskih veterinarskih fakulteta te struka koja se razvija usporedno sa svim ostalima i ima svoje mjesto u Europi i svijetu. Kao i svake godine, na svečanoj sjednici u povodu Dana Ve te r i n a r s ko ga fakulteta dodijeljena su priznanja, nagrade i zahvalnice. Dekan je Prodekan za znanost i međunarodnu suzaposlenicima radnju prof. dr. sc. Alen Slavica dodjeljuje Fakulteta umizahvalnicu prof. dr. sc. Josipu Madiću rovljenima u akademskoj 2010./2011. godini dodijelio priznanja za dugogodišnji rad. Prodekan za znanost i međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Alen Slavica dodijelio je zahvalnice, i to prof. dr. sc. Josipu Madiću za uređivanje časopisa Veterinarski arhiv, prof. dr. sc. Marku Samardžiji za uređivanje Ljetopisa za akademsku 2010./2011. godinu te zaposlenicima Fakulteta za sudjelovanje u radu i organizaciji Međunarodnoga kongresa “Veterinarska znanost i struka” održanoga 3. i 4. listopada na Veterinarskome fakultetu. Dodijelio je i nagrade studentima: D e k a n o v o m Prodekan za znanost i međunarodnu sunagradom za radnju prof. dr. sc. Alen Slavica dodjeljuje znanstveni stu- zahvalnicu prof. dr. sc. Marku Samardžiji 41 dentski rad ove je godine nagrađeno 14 studenata veterinarske medicine. Prodekanica za diplomsku nastavu prof. dr. sc. Ksenija Vlahović dodijelila je nagrade studentima s najboljim prosjekom Predsjednik Uprave Genere d.d. ocjena, od prve do Marko Smetiško i Doroteja Andreić šeste godine studija. Nagradu za dobar uspjeh na studiju dobilo je 26 studenata. Na samom kraju sjednice Genera d.d. za razvoj i proizvodnju farmaceutskih proizvoda, sada već tradicionalno, dodijelila je novčanu nagradu i stipendiju studentima veterinarske medicine. Predsjednik Uprave Genere d.d. Marko Smetiško uručio je jednokratnu novčanu nagradu studentici šeste godine studija Doroteji Andreić te dvije stipendije koje će do kraja studija dobivati studenti pete godine Miljenko Bujanić i Ivana Jurišić. Prvi je put ove godine svečana sjednica Fakultetskoga vijeća obogaćena i prigodnim kulturno-umjetničkim programom. Zbor veterinara, vođen prof. dr. sc. Ninom Poljičak Milas i pod dirigentskom palicom glazbenoga zborovođe profesora Paška Đeldića, najavio je svečanu sjednicu izvedbom hrvatske himne te je za kraj sjednice izveo još tri skladbe. Nazočni su mogli uživati i u izvedbi Abbine pjesme Slipping through my fingers koju su članovi Zbora veterinara otpjevali uz klavirsku pratnju doc. dr. sc. Kristine Matković. Nastupio je i Gudačko-puhački kvartet Zbor veterinara Veterinarskoga fakulteta koji čine doc. dr. sc. Hrvoje Lucić (violončelo), studentica Dinka Zdelar (flauta), Ivanka Vladimir (klarinet) i Darija Šiljeg (violina) s izvedbom skladbe Georgesa Bizeta Aragonaise i Habanera iz orkestralne suite Carmen. Pokazali smo i da, osim glazbeno darovitih veterinarskih stručnjaka, imamo likovne umjetnike. Svoje su slikarske radove izložile dr. sc. Gordana Gregurić Gračner, znanstvena novakinja – viša asistentica u Zavodu za biologiju, i studentica Lana Vukres-Jazić. Nastavnici, studenti, zaposlenici i uzvanici imali su priliku nakon svečane sjednice uz prigodan domjenak provesti još neko vrijeme u ugodnome poslovnome i prijateljskome druženju. Zahvaljujemo svima koji su odvojili svoje vrijeme da nazoče ovom svečanom događaju. Ured dekana Veterinarskoga fakulteta Željana Klječanin Franić, prof. Zaposlenici i gosti Fakulteta 42 HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 19/2011.,1-2 3-4 MEĐUNARODNI KONGRES “VETERINARSKA ZNANOST I STRUKA” Slavice. U raspravi su sudjelovali ravnatelj Hrvatskoga veterinarskoga instituta prof. dr. sc. Željko Cvetnić, predsjednik Hrvatske veterinarske komore dr. sc. Saša Legen, ravnateljica Uprave za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnoga razvitka mr. sc. Sanja Šeparović, ravnatelj Uprave za veterinarske inspekcije mr. sc. Gordan Jerbić i svi zainteresirani sudionici kongresa. Donesen je vrlo važan zaključak da je izvanfakultetska (ekstramuralna) nastava izvrstan model obrazovanja i stjecanja novih vještina budućih doktora veterinarske medicine. Okrugli stol Edukacija i praksa u veterinarskoj medicini. Moderator: prof. dr. sc. Alen Slavica. Od 3. do 4. listopada 2011. godine na Veterinarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održan je Međunarodni kongres “Veterinarska znanost i struka”. Kongres je ove godine bio posvećen obilježavanju 250. godišnjice veterinarstva (World Veterinary Year). Također treba napomenuti da je održan pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske prof. dr. sc. Ive Josipovića. Skup je svečano otvoren nastupom Zbora veterinara i pozdravnim govorima gostiju Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te domaćina, Veterinarskoga fakulteta. Kao i proteklih godina kongres se sastojao od radnoga dijela s izlaganjem znanstvenih i stručnih radova naših kolega te okrugloga stola i dviju radionica – s temom endoskopije dišnoga sustava psa i dobrobiti životinja. Na skupu su svoja izlaganja, odnosno pozvana predavanja održali istaknuti stručnjaci iz Austrije, Belgije, Italije, Sjedinjenih Američkih Država i Slovenije te naši domaći, renomirani stručnjaci – Igor Štoković, Estella Prukner-Radovčić, Vesna Matijatko i Relja Beck s temama vezanim uz bolesti konja i mesojeda, egzotičnih i farmskih životinja i veterinarsko javno zdravstvo. Organizirano je šest sekcija tijekom kojih su održana 33 usmena izlaganja, a predstavljeno je i 20 postera. Prezentirani su radovi iz Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Srbije te Bosne i Hercegovine. Sve prispjele radove recenzirao je međunarodni Znanstveni odbor. Obavljena je i lektura prispjelih radova na engleskome jeziku, a svi prihvaćeni sažetci radova objavljeni su u zajedničkome Zborniku sažetaka. Na kraju radnoga dijela kongresa podijeljene su i nagrade za najbolje postere i najbolji studentski rad. U okviru okrugloga stola organizirana je rasprava o temi “Edukacija i praksa u veterinarskoj medicini” pod vodstvom dekana Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Tomislava Dobranića i prodekana za znanost i međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Alena Nadamo se da će kongres i u budućnosti zadržati međunarodni status te da će privući veću pozornost veterinara s terena, djelatnika Veterinarskoga fakulteta i Hrvatskoga veterinarskoga instituta. dr. sc. Danijela Horvatek Tomić, predsjednica Organizacijskoga odbora, i prof. dr. sc. Alen Slavica, predsjednik Znanstvenoga odbora Okrugli stol Edukacija i praksa u veterinarskoj medicini. Uvodno predavanje: dr. sc. Suzana Tkalčić, Western University of Health Sciences, College of Veterinary Medicine, SAD. 43 DIPLOMIRALI – MAGISTRIRALI – DOKTORIRALI NA VETERINARSKOME FAKULTETU U ZAGREBU srpanj – rujan – listopad 2011. diplomirali DOKTORI VETERINARSKE MEDICINE DIPLOMIRALI NA DODIPLOMSKOM STUDIJU VETERINARSKE MEDICINE Nataša Bodlović........................................................12. 7. 2011. Vlado Godić ................................................................15. 7. 2011. Iva Gruden .....................................................................8. 7. 2011. Dario Hanaftaler ..........................................................8. 7. 2011. Tanja Kalinić...............................................................15. 7. 2011. Krešimir Krnić ...............................................................6. 7. 2011. Marko Krznarić ..........................................................15. 7. 2011. Bruna Kukec ..................................................................8. 7. 2011. Vlatka Makovec.........................................................13. 7. 2011. Maja Mandić...............................................................15. 7. 2011. Milan Marić....................................................................8. 7. 2011. Branislava Polegubić- Kušić .................................... 7. 7. 2011. Matija Pucović ..............................................................4. 7. 2011. Ante Skender .............................................................11. 7. 2011. Marijana Šešo ............................................................14. 7. 2011. Zlatko Tomašić ..........................................................15. 7. 2011. Natalija Utvić .............................................................14. 7. 2011. Mijo Zakarija ..............................................................12. 7. 2011. Ivana Žic ......................................................................... 7. 7. 2011. Mia Dabinović............................................................29. 9. 2011. Mara Daranji ..............................................................29. 9. 2011. Maja Đuričić ...............................................................16. 9. 2011. Andreja Ferenčić ........................................................ 5. 9. 2011. Ivica Franjčec .............................................................28. 9. 2011. Valentina Kerhač ......................................................26. 9. 2011. Ladislav Korenj..........................................................30. 9. 2011. Dinko Kralik................................................................30. 9. 2011. Dean Ljiljak ................................................................21. 9. 2011. Danijel Mejdandžić..................................................27. 9. 2011. Jerka Mesarić..............................................................30. 9. 2011. Petra Sertić .................................................................30. 9. 2011. Melanija Čelica.......................................................28. 10. 2011. Nikolina Đaković ...................................................20. 10. 2011. Marina Gabrić .........................................................21. 10. 2011. Marko Sušić ................................................................5. 10. 2011. DIPLOMIRALI NA INTEGRIRANOM PREDDIPLOMSKOM I DIPLOMSKOM STUDIJU VETERINARSKE MEDICINE Miroslav Prebeg: Hiperadrenokorticizam u psa Dunja Deković: Rana ultrazvučna dijagnostika gravidnosti kobila Samanta Puh: Određivanje specifičnosti i osjetljivosti brzih testova za dijagnosticiranje virusne leukemije mačaka i imunodeficijencije mačaka Ana Puž: Ocjena tržišne kakvoće klaonički obrađenih trupova svinja Karla Alavanja: Kronično zatajenje bubrega kod mačaka Adriana Štos: Inkontinencija mokraće kod kuja kao posljedica kastracije Vladimir Farkaš: Osobitosti sjekača i njihova pouzdanost u procjeni dobi veprova Jelena Bojanc: Utjecaj prehrane na kardiovaskularne bolesti pasa i mačaka Ana Pervan: Bolesti probavnog sustava u kunića Ante Pandžić: Postterapijski status fascioloidnih jelena (Cervus Elaphus L.) Dinko Vidušin: Histološko istraživanje oka različitih morskih vrsta riba Sandra Plužarić: Antioksidativni sustav trombocita kobila pasmine hrvatski posavac tijekom graviditeta i rane laktacije Referada za dodiplomsku nastavu Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Sanja Vindiš magistrirali SVEUČILIŠNI MAGISTRI Ana Mitrović, dr. med. vet.: Otrovanja mačaka piretroidima nakon primjene na kožu Draženko Majetić, dr. med. vet.: Leptospiroza pasa na području Virovitice Sanja Lazić, dr. med. vet.: Leptospiroza pasa na području Slatine Ines Petrović, dr. med. vet.: Klinička i laboratorijska dijagnostika zatajenja bubrega u pasa MAGISTRI ZNANOSTI Martina Bedenicki, dr. med. vet.: Metabolički profil istarskog goveda 44 HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 19/2011.,1-2 3-4 doktorirali DOKTORI ZNANOSTI Krešimir Matanović, dr. med. vet.: Genotipizacija i dokazivanje gena za rezistenciju meticilin-rezistentnih sojeva bakterije Staphylococcus pseudintermedius Mr. sc. Davor Balić, dr. med. vet.: Filogenetska analiza virusa enzootske leukoze goveda dokazanog u mliječnih krava u Hrvatskoj Mr. sc. Zvonimir Tuček, dr. med. vet.: Biokemijski pokazatelji koštane pregradnje pašno držanih mliječnih ovaca tijekom kasne gravidnosti i laktacije Gordan Mršić, mr. inž. bioproc. inž.: Nutritivni i imunomodulacijski učinak plemenite pečurke Agaricus biosporus u proizvodnji tovnih pilića Andrea Faggian Matić, dr. med. vet.: Dijagnostičke vrijednosti multiplanarne i trodimenzionalne kompjutorizirane tomografije lubanje i vratne kralježnice psa Tomislav Bedeković, dr. med. vet.: Filogenetska analiza izolata virusa virusnoga proljeva goveda izdvojenih u Republici Hrvatskoj Ivan Pušić, dr. med. vet.: Učinak dodavanja organskog selena u hranu na kakvoću i oksidacijsku stabilnost ohlađenog i dubokosmrznutog mesa pilića Referada za poslijediplomsku nastavu Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Đurđa Hrvojić, dipl. ing. ZBIRKA PROPISA U VETERINARSTVU - NADOPUNA 3ULUHāLYDĀLFD,YDQD+OXåLþND0LNDFL,UHQD.USDQ a no s ZADO VOLJA VA NORM U HRN E N ISO / IEC 17 020:20 05 Partner projekta: www.propisi-zov.com e glaš Usu skom n zako ativom l regu Priručnik je formiran kao skup urednički pročišćenih tekstova zakona i pravilnika koji obuhvaćaju : tOPWJ;BLPOPPQǎFNVQSBWOPNQPTUVQLV tOPWJ;BLPOPVQSBWOJNTQPSPWJNB tJ[NKFOF[BLPOBPWFUFSJOBSTUWVJISBOJUF tOPWBQSBWJMOJLB. Sve dodatne informacije te sadržaj priručnika “Zbirka propisa u veterinarTUWVOBEPQVOBiQPUSBäJUFOB8&#TUSBOJDBNBwww.propisi-zov.com. FORMAT PRIRUČNIKA 1SJSVǏOJLKFLPODJQJSBOVGPSNJLOKJHFGPSNBUB#YDN NFLBOPHVWFza uvezanog ljepljenjem i šivanjem (zbog trajnosti kod učestalog korištenja) JPQTFHBTUSBOJDB PROMJENE REGULATIVE I RAZVOJ PRIRUČNIKA Priručnik prati promjene u veterinarskoj zakonskoj regulativi usuglašenoj sa zakonskom stečevinom EU. Namjena je olakšati usklađivanje poslovanja s novopreuzetim zakonima koji su rezultat pregovora RH i EU. NARUDŽBA I NAČIN PLAĆANJA CIJENA I TROŠKOVI DOSTAVE ZBIRKE Cijena: 449,00 kn (trošak dostave uračunat u cijenu) Priručnik možete naručiti putem narudžbenice koju ćete poslati na adresu izdavača (%PNJOP EJ[BKO EPP +PTJQB 4USHBODB ;Bgreb), putem Interneta (narudžbenica na stranicama www.propisi-zov. com) ili putem faksa () na osnovu koje ćemo Vam poslati ponudu. Na vašu adresu stići će ponuda te nakon plaćanja iste dostavom dobivate Zbirku propisa na adresu naznačenu u narudžbenici. 45 ZAKONODAVSTVO 2011 VETERINARSKI PROPISI OBJAVLJENI OD 28. LIPNJA 2011. DO 2.11.2011. propisi Pravilnik o zahtjevima zdravlja životinja za nekomercijalno kretanje kućnih ljubimaca, NN, 74/11 Naredba o posebnim mjerama za uvoz proizvoda životinjskog podrijetla iz određenih trećih zemalja u Republiku Hrvatsku, NN, 76/11 Naputak o načinu provođenja mjera propisanih Naredbom o provedbi oralne vakcinacije lisica na području županija Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Vukovarsko-srijemske, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Primorskogoranske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Brodsko-posavske, Varaždinske, Međimurske, Zagrebačke, Karlovačke, Istarske i Grada Zagreba, NN, 79/11 Naredba o zabrani uvoza u Republiku Hrvatsku i provoza preko područja Republike Hrvatske domaćih i divljih svinja i njihovih proizvoda radi sprječavanja unošenja afričke svinjske kuge, NN, 79/11 Odluka o određivanju referentnog laboratorija za virološke pretrage na slinavku i šap, NN, 79/11 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o obveznom označavanju i registraciji ovaca i koza, NN, 81/11 Pravilnik o provođenju obveznog označavanja i registracije goveda, NN, 81/11 Pravilnik o sadržaju, obliku i načinu podošenja izvješća o obavljanju poslova veterinarske djelatnosti te načinu vođenja i sadržaju službene evidencije i izvješća o klaonici, NN, 84/11 Naredba o zabrani uvoza u Republiku Hrvatsku i provoza preko područja Republike Hrvatske domaćih i divljih preživača i genetskog materijala podrijetlom od preživača iz država članca Europske unije radi sprječavanja unošenja u Republiku Hrvatsku bolesti plavog jezika, NN, 105/11 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o popisu pošiljaka koje podliježu veterinarskom pregledu u prometu preko granice RH, NN, 106/11 Naredba o izmjenama i dopunama Naredbe o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2011., NN, 107/11 Naredba o zabrani uvoza u Republiku Hrvatsku i provoza preko područja Republike Hrvatske domaćih i divljih svinja i njihovih proizvoda iz određenih država članica Europske unije radi sprječavanje unošenja klasične svinjske kuge, NN, 107/11 Pravilnik o uvjetima zdravlja životinja pri stavljanju u promet na području EU te uvozu iz trećih zemalja peradi i jaja za valenje, NN, 107/11 Pravilnik o izmjeni Pravilnika o načinu prijave bolesti životinja, NN, 114/11 Popis veterinarskih obrazaca i evidencija Popis veterinarskih certifikata za izvoz Pravilnik o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje leptospiroze životinja, NN, 89/11 Naputak o izmjeni Naputka o načinu provođenja mjera propisanih Naredbom o provedbi oralne vakcinacije lisica na području županija Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Vukovarsko-srijemske, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Primorsko-goranske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Brodsko-posavske, Varaždinske, Međimurske, Zagrebačke, Karlovačke, Istarske i Grada Zagreba, NN, 115/11 Pravilnik o provedbi Pravilnika o posebnim kriterijima za provedbu seroloških testova za praćenje učinkovitosti cjepiva protiv bjesnoće, NN, 89/11 Naredba o zabrani uvoza u Republiku Hrvatsku i provoza preko područja Republike Hrvatske živih kopitara podrijetlom iz Bosne i Hercegovine, NN, 115/11 Pravilnik o izmjeni Pravilnika o provođenju obveznog označavanja i registracije goveda, NN, 101/11 Pravilnik o izmjeni Pravilnika za sprječavanje pojave, kontrolu i iskorjenjivanje određenih transmisivnih spongiformnih encefalopatija, NN, 120/11 Pravilnik o posebnim kriterijima za provedbu seroloških testova za praćenje učinkovitosti cjepiva protiv bjesnoće, NN, 89/11 Pravilnik o dopuni Pravilnika o postupku veterinarskog pregleda na graničnim veterinarskim postajama proizvoda koje se uvoze iz trećih zemalja, NN, 101/11 46 Popis službenih laboratorija u području provedbe veterinarske djelatnosti, NN, 123/11 HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 19/2011.,1-2 3-4 ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI STRUČNO-INFORMATIVNI SASTANCI I TEČAJEVI ZA DOKTORE VETERINARSKE MEDICINE U ĐAKOVU, VARAŽDINU I BJELOVARU U ORGANIZACIJI GENERE d.d. Sudionici skupa u Đakovu Tijekom listopada 2011. Genera d.d., jedini hrvatski proizvođač veterinarskomedicinskih proizvoda, održala je tri stručno-informativna sastanka i tečaja namijenjena doktorima veterinarske medicine u gradovima Đakovu, Varaždinu i Bjelovaru. Svrha spomenutih skupova bila je informirati doktore veterinarske medicine o tipu izoliranih uzročnika mastitisa, učinkovitosti i rezistenciji antimikrobnih tvari na području Republike Hrvatske, upoznati prisutne s novim dostignućima u istraživanju i liječenju mastitisa te predstaviti nove proizvode iz palete Genere d.d. Nakon uvodne riječi gospodina Nevena Čakaruna, dr. med. vet., direktora Marketinga Genere d.d., dr. sc. Miroslav Benić, dr. med. vet., iz Hrvatskoga veterinarskoga instituta održao je predavanje “Etiologija mastitisa i osjetljivost izdvojenih uzročnika prema antimikrobnim tvarima”. Uzimajući u obzir učestalost mastitisa u praksi, predavanje je izazvalo veliko zanimanje i potaknulo sudionike na raspravu. Potom je gospodin Hrvoje Starčević, dr. med. vet., voditelj Grupe proizvoda za govedarstvo Genere d.d., predstavio nove proizvode u Generinoj paleti: Trimetosul® IMM, Vetoflok® LA i Geomycin® retard 30 %. Sudionici skupa u Bjelovaru Zbog jednokratne aplikacije Vetoflok® LA (100 mg/ml enrofloksacina) smanjuje troškove liječenja dišnih bolesti goveda koji čine velik dio ukupnih troškova u poslovanju jedne farme. Istodobno je najprihvatljivije rješenje za životinju jer se smanjuje broj aplikacija lijeka i manipulacija sa životinjom, što je i s praktičnoga i s veterinarskoga gledišta veoma važno. Trimetosul® IMM (40 mg trimetoprima i 200 mg sulfadijazina) je intramamarna suspenzija namijenjena liječenju mastitisa mliječnih krava u laktaciji. Prednosti tog lijeka očituju se u vrlo kratkoj karenciji od samo 48 sati, što znači da se životinja brže vraća u proizvodnju, jedinstvenoj kombinaciji aktivnih tvari, učinkovitih protiv većine najčešćih uzročnika mastitisa na koje oni do sada nisu uspjeli razviti rezistenciju. Injekcijska otopina Geomycin retard® 30 % (300 mg/ ml oksitetraciklina) najnapredniji je predstavnik te skupine antibiotika. Najbitnije su prednosti manja primjenska doza na jednome mjestu aplikacije, produljeno djelovanje, “oneshot” način primjene te smanjena manipulacija i uznemiravanje životinja. Stručna predavanja i predstavljanje novih proizvoda Genere d.d. pokazali su se izvrsnom prilikom za druženje kolega i razmjenu iskustava iz veterinarske prakse. Skupovi su bili i više nego uspješni, o čemu vjerno svjedoči i velik broj veterinara koji su se odazvali predavanjima. Nazočnost tečaju bodovana je u skladu s Pravilnikom o stručnome usavršavanju doktora veterinarske medicine. direktor Marketinga Genere d.o.o. Neven Čakarun, dr. med. vet. Hrvoje Starčević, dr. med. vet., dr. sc. Miroslav Benić, dr. med. vet., Neven Čakarun, dr. med. vet. 47 DRUGI REGIONALNI BUJATRIČKI SIMPOZIJ U VUKOVARU 22. rujna 2011. u hotelu “Lav Vukovar” održan je Drugi regionalni bujatrički simpozij u organizaciji MSD Animal Health, a teme su obuhvatile neonatalno zdravlje teladi, prevenciju dišnih bolesti goveda i mastitisa te njihovo liječenje. Gošća predavačica bila je dr. Birgit Makoschey, glavna tehnička ravnateljica iz područja biologije preživača pri MSD Animal Health, svjetski poznata stručnjakinja za virusologiju te izvanredna profesorica na Veterinarskome fakultetu u Hannoveru. Nakon uvodne riječi mr. sc. Grahovac, dr. med. vet. i mr. poslovne administracije, održao je predavanje o terapiji i prevenciji mastitisa, stalnome problemu u mliječnome govedarstvu, ističući važnost primjene kombinirane (parenteralne i intramamarne) aplikacije antibiotika – cefalosporina 4. generacije (Cobactan LC + Cobactan 2,5 %). Nakon njega okupljenima se obratio mag. Mijovič, dr. med. vet., iz Veterinarske postaje Postojna upoznavši ih s protokolom zasušivanja i liječenja subkliničkih mastitisa krava (Cepravin DC). Dr. Makoschey u svojim je predavanjima potanko obradila sljedeće teme: neonatalni proljev teladi, posljedice bolesti i koristi prevencije, kompleks respiratornih bolesti goveda, njihova kontrola na razini stada te načini kontrole na razini regija, odnosno država u Europskoj uniji. Domagoj Kusić, dr. med. vet., i Tihomir Gorša, dr. med. vet., predstavnici MSD Animal Health u Hrvatskoj, upoznali su nazočne s paletom proizvoda koja čini jedinstven koncept ne samo prevencije nego i terapije respiratornih bolesti goveda (Resflor) i s primjenom NSPUL-a u liječenju mastitisa u svrhu zaštite parenhima upalom zahvaćenoga tkiva (Finadyne). Skupu je nazočilo više od 150 veterinara iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine, a svako je predavanje bilo popraćeno raspravama u kojima su sudjelovali kolege doktori veterinarske medicine stječući i na taj način nove spoznaje. MSD AH Tim SEMINAR IZ VETERINARSKE MALE PRAKSE U ORGANIZACIJI DDL-a ZAGREB/ROYAL CANINA U Zagrebu je 15. listopada 2011. održan seminar iz veterinarske male prakse u organizaciji DDL-a Zagreb/ Royal Canina. Tematika ovogodišnjega skupa bila je dermatologija pasa i mačaka. Hotel “Aristos”, u čijemu je sklopu i Velika kongresna dvorana, bio je, kao i prošlih godina, mjesto održavanja seminara. Gostujući predavač dr. Didier-Noël Carlotti, dr. med. vet., održao je tri predavanja. Iznimno nam je zadovoljstvo bilo ugostiti renomiranoga stručnjaka kakav je dr. Carlotti. Njegova je karijera doista impresivna: jedan je od osnivača Europskoga udruženja veterinarskih dermatologa (ESVD), bivši je predsjednik FECAVA-e i ECVD-a te je od siječnja 2010. predsjednik Svjetske organizacije veterinarske dermatologije (WAVD). Možda više od samih titula o njemu govori činjenica da je kao prvi autor objavio 107 radova te je suautor 46 objavljenih radova. Završno predavanje bio je svojevrstan osvrt na prehranu kao dio terapije dermatoloških patologija. Seminaru je nazočilo više od 300 kolega iz svih krajeva Hrvatske i nekoliko kolega iz susjednih zemalja. Želja nam je, kao i proteklih godina, osigurati dolazak u Hrvatsku vrhunskih stručnjaka s područja veterinarske male prakse te pridonijeti sustavu kontinuirane edukacije. U ime DDL-a zahvaljujem svim kolegama koji su uveličali ovaj skup. 48 ODRŽANA PREDAVANJA I PREDAVAČI: Dr. Didier-Noël Carlotti, dr. med. vet.: - Atopični dermatitis u pasa (CAD); Alergije na hranu u pasa i mačaka; Klinički pristup keratoseboreičnom pacijentu Željko Brkić, dr. med. vet., DDL Zagreb d.o.o.: - Važnost prehrane u terapiji dermatoloških patologija Željko Brkić, dr. med. vet. Sudionici skupa HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 19/2011.,1-2 3-4 U SLUŽBI VETERINARSKE MEDICINE 'ENERADD 3VETONEDELJSKA+ALINOVICA2AKOV0OTOK 4ELEFONTELEFAKS EMAILINFO GENERAHRWWWGENERAHRWWWVETERINAHR KALENDAR SKUPOVA KALENDAR VETERINARSKIH SKUPOVA, TEČAJEVA I SAJMOVA OD 1. SIJEČNJA DO 1. SVIBNJA 2012. siječanj SIJEČANJ Introduction to Small Animal Ultrasound, 6. siječnja 2012., Manchester, Velika Britanija, http://www.improvecpd. com/ Anaesthetic Complications and Emergencies, 8. siječnja 2012., Milton Keynes, Velika Britanija, http://www.excelcpd. co.uk/ Ophthalmology – General Practitioner Certificate Module 3, 12. siječnja 2012., Swindon, Velika Britanija, http://www.improvecpd.com/default.aspx/showResults.1/ SearchCategory.3/Page.1/Sort.WebCourseTitle+asc/ webcourseid.517 Animal Welfare Kleintiere, Grosstiere, 16. siječnja 2012., Basel, Švicarska, http://www.tierpfleger.ch/ Zoo Animals and Wildlife Wildtierpflege Praktische Arbeiten, 16. – 18. siječnja 2012., Basel, Švicarska, http://www.tierpfleger.ch/ Equine, Orthopaedics Equine Lameness A, University of Liverpool, UK. This online course is suitable for any vet considering an advanced RCVS certificate in Equine Veterinary Practice. However it is also suitable as standalone Equine CPD. If you pay the full course fee we also provide at least two days of face to face CPD at Leahurst, 16. siječnja – 4. svibnja 2012. Http://www.liv.ac.uk/vets/cpd/courses/coursedetail. php?coursewebname=equine-lameness-a-c-e-6-modularcourse-16-01-2012 6th. Leipziger Tierärztekongress, 19. – 21. siječnja 2012., Leipzig, Njemačka, http://www.tieraerztekongress. de/ Dermatology, Small Animals, Intensivworkshop Dermatologie, 23. – 27. siječnja 2012., Medizinische Kleintierklinik, LMU, München, Njemačka, http://www.med.vetmed.uni-muenchen.de/index.html Orthopaedics, 3° IT. Ortopedia: V Parte – Chirurgia articolare e periarticolare Animali da compagnia Ortopedia, 24. – 27. siječnja 2012., Cremona, Italija, http://cms.evsrl.it/ veljača VELJAČA Laboratory Animal Sciences in the New Millennium – Challenges and Solution, 2. – 4. veljače 2012., Hyderabad, Indija XVIII Congresso internazionale Multisala SIVE Equini Medicina interna, Ortopedia, Riproduzione/Ginecologia, Professionale 3. – 5. veljače. 2012., Bologna, Italija, http:// cms.evsrl.it/ Agrofarm, 7. – 9. veljače 2012., Moskva, Rusija, http:// www.agrofarm.org/81.html 50 4th International Conference on Drug Discovery and Therapy, 12. – 15. veljače 2012., Dubai, UAE, http://www. icddt4-03.com 47th Croatian & 7th International Symposium on Agriculture, 13. – 17. veljače 2012., Opatija, http://sa.agr.hr/ general/ VIV, 22. – 24. veljače 2012. Bangalore, Indija, http:// www.viv.net/nl-NL/Portal.aspx?sc_lang=en SIA, 25. veljače – 4. ožujka 2012., http://www.salonagriculture.com/Animations/Creer-votre-parcours OŽUJAK ožujak Exotic Pets, Exotics Weekend 3. – 4. ožujka 2012. , Derby, Velika Britanija, http://www.excelcpd.co.uk/ 2nd International Equine Science Meeting, 16. – 19. ožujka 2012. , Regensburg, Njemačka, http://www. equine-science.de/index.php?incfile=meeting2012/ meeting2012_e.php 3rd MPS (WPSA) & 6th Int. Poultry Conference – Alexandria 2012, 26. – 29. ožujka 2012., Alexandria, Egipat, http://www.mpn-wpsa.org/main/index.php?option=com_co ntent&view=article&id=51&Itemid=55 British Veterinary Dental Assotiation: Indications for and straightforward practical methods of jaw stabilisation in the dog and cat, 17. ožujka 2012., http://www.bvda. co.uk/ 2nd World Veterinary Cancer Congress, 1. – 3. ožujka 2012., Pariz, Francuska, Conference website: www. worldveterinarycancer.org travanj TRAVANJ 8th International Symposium on Avian Influenza, 1. – 4. travnja 2012., London, Velika Britanija, http://www.defra. gov.uk/ahvla/ 12. Internationaler Kongress für Ganzheitliche Tiermedizin, 12. – 15. travnja 2012., Nürnberg, Njemačka, http://www.ggtm.de/ 5th ISMISS Congress in Turkey (spin surgery), 5. – 8. travnja 2012., Antalya, Turska, http://www.ismissturkey.org/ welcome-message-t1.html WSAVA/FECAVA/BSAVA Congress, 12. – 15. travnja 2012., Birmingham, Velika Britanija, http://www.bsava.com/ BSAVACongress/tabid/74/Default.aspx 4th European Symposium on Porcine Health Management, 25. – 27. travnja 2012., Bruges, Belgija, http:// www.esphm2012.be/ pripremio: dr. sc. Ivan Križek, dr. med. vet. HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 19/2011.,1-2 3-4 EX LIBRIS VETERINARSKI PRIRUČNIK, 6. izdanje Urednici: Vlasta Herak-Perković, Željko Grabarević, Josip Kos ISBN: 978-953-176-438-4, izdavač: Medicinska naklada, 2012., tvrdi uvez, dvobojni tisak, biblijski papir, format A5 (14,5 x 20,5 cm) Ovo, šesto izdanje Veterinarskog priručnika ima potpuno novu, suvremenu koncepciju, po uzoru na moderna svjetska priručnička izdanja, uz uvažavanje specifičnosti naše sredine. U pisanju su sudjelovali nastavnici Veterinarskog fakulteta, stručnjaci Hrvatskog veterinarskog instituta i Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja te drugi koje je imenovao Urednički odbor Priručnika sastavljen od šesnaest stručnjaka za određena područja veterinarske medicine. Opseg Priručnika je gotovo 3000 tiskanih stranica, sadržava 230 tablica, 47 slika i shematskih prikaza, a cjelokupna građa svrstana je u 23 poglavlja. Kronologija objavljivanja Veterinarskog priručnika Tradicija objavljivanja Veterinarskog priručnika duga je 58 godina i seže u daleku 1953. U izradi prvoga izdanja sudjelovalo 35 suradnika. Osam godina kasnije, 40 autora iznjedrilo je drugo izdanje. Treće izdanje objavljeno je čak 15 godina nakon drugoga (1975.) kada je tiskana čuvena smeđa knjiga u rekordnih 5000 primjeraka. Četvrto smo izdanje čekali sljedećih 13 godina te je 1989. objavljena debela plava knjiga, koja je prilično brzo rasprodana. Peto izdanje ugledalo je svjetlo dana 1996. godine, no ono je zapravo pretisak prethodnoga uz neznatne izmjene u području zakonodavstva. Na tom je izdanju radilo 55 autora. Potom je prošlo još 15 godina i evo nas na šestom izdanju u čijem je nastajanju sudjelovalo čak 122 autora! Budući da su u veterini, kao i u cjelokupnoj biomedicini, znanstvene spoznaje i dostignuća podložni brzim promjenama, nameće se potreba češćeg objavljivanja. Stoga je namjera izdavača da ritam izlaženja ove knjige bude otprilike svakih 5 godina kako bi čitateljima osigurali objektivan i svjež izvor informacija o lijekovima, dijagnostičkim postupcima, načinima terapije i svim trendovima u struci. Predviđeno je da Priručnik jednim dijelom bude dostupan i u elektroničkom obliku. Opis knjige Veterinarski priručnik je organiziran u dva dijela: opći i specijalni dio. U općem dijelu govori se o animalnoj proizvodnji i biotehnologiji, hranidbi i dijetetici životinja, dobrobiti, ponašanju životinja, a obrazložen je i novi koncept veterinarskog javnog zdravstva. Među sedam općih poglavlja nalazi se i ono o međunarodnim standardima u veterinarstvu gdje su sažeto opisane organizacija i aktivnosti međunarodnih institucija koje donose te standarde. Teme koje su novije vrijeme dobile na važnosti oblikovane su u zasebna poglavlja. Tako je posebna pažnja posvećena dobrobiti životinja, ponašanju životinja, ali i vezi između čovjeka i životinje te odnosu veterinara prema vlasniku životinje u situacijama rastanka od neizlječivo bolesne ili vrlo stare životinje. Specijalni dio knjige obuhvaća kliničke predmete kao što su kirurgija, klinička toksikologija, rasplod i porodništvo, unutarnje bolesti, parazitarne bolesti, zarazne bolesti, te poglavlja o uzgoju i proizvodnji te patologiji divljači, peradi, pčela, riba, rakova i školjkaša. Po prvi puta hrvatsko izdanje Veterinarskog priručnika sadržava poglavlja o hitnoj veterinarskoj medicini i intenzivnoj skrbi, kliničkoj imunologiji te kliničkoj patologiji i dijagnostičkim postupcima. Novost je također i 51 poglavlje o laboratorijskim i egzotičnim životinjama u kojemu autori podastiru podatke o anatomiji, fiziologiji, nužnim uvjetima smještaja i držanja, najčešćim bolestima i aktualnom zakonodavstvu vezanom zanom uz držanje kornjača, guštera, zmija ali i egzotičgzotičnih ptica i životinja koje se rabe u biomedicindicinskim istraživanjima. U okviru specijalnog dijela knjige nalazi se i poglavlje o veterinarsko-medicinskim proiroizvodima s naglaskom na antimikrobnim lijeijekovima. Kroz sva poglavlja posebno je istataknut zoonotski potencijal bolesti i značenje nje za javno zdravstvo, a na kraju knjige podaastrt je tablični pregled zoonoza aktualnih h na našem geografskom području. Završno o poglavlje knjige čine Dodatci s raznim referentnim vrijednostima svrstanima prema životinjskim vrstama. Nazivi svih bolesti i dijagnostičnih pretraga te strukovnih međunarodnih organizacija na- 5 Sepsa | 95 Novo u ovome izdanju: • • • • • • • vedeni su i na engleskom jeziku kako bi se korisnicima olakšalo pretraživanje mrežnih stranica i pronalaženje dodatne literature pod sigurno ispravnim pojmom. Ovo priručničko izdanje namijenjeno je prije svega nj veterinarima praktičarima, studentima, ali i stručnjacima srodnih struka – agronomima, biotehnolozima i svima koji sudjelluju u stočarskoj proizvodnji, brinu p o zdravlju životinja i ljudi ili sudjeluju u veterinarskom javnom zdravstvu. jav LOVANJA SPEKTAR DJE LIJEČENJA -. P DINAMIKA ) T NAČIN (×/dan jetljiv na (os OZA G– , D G+ maze) APLIKACIJE Dobrobit životinja Ponašanje životinja Veterinarski međunarodni standardi Egzotične i laboratorijske životinje Hitna veterinarska medicina i intenzivna skrb Klinička imunologija Klinička patologija i dijagnostički postupci (mg/kg) ANTIBIOTIK 3 iv. 22 1, 2 ampicilin 5–20 * sacin enroflok amikacin 15 sk. iv. iv. 1 3 ta beta-lak G– filokoki, koki, sta strepto G+, G– pojedini G– G+, neke G+, G– pojedini 1 G+, G– iv. 6,6 1, 2 cefazolin G+, G– iv. cin 2, 3 15–50 gentami G+, G– iv. bi son* 4 22 ceftriak , anaero G+ iv. zon 2 25–50 cefopera G+, G– iv. * zoe sim 3, 4 8–10 bi, proto cefotak anaero iv. cin aerobi 3 5–10 neki an klindami G+, G–, iv. G– m 3 ki ne 10 2, ne imipe G+, neki G iv. dazol* 22 1, 2 metroni iv. vulanat jeru nu bari cilin-kla –30 fal 15 ce n amoksi d* matoe fonami kroz he rim-sul je prodiru bakteri trimetop sigurno 22 koji tivne lijekovi m-nega krobni je; G– gra *antimi bakteri pozitivne G+ gram- Procjena ak kao što je tualnih gubita ka do po Tekućinska komguprij- vraćanje, proljev nekle je jednos terapija prljiilivim tav ili kr vare | 949 osci- ma kao što , on već je ne resijebit me i nje, dok na ako se radi o Na og vrsta je sluča je vidljivim terinara. goršati zbogzipr kajen IV ve to Z za v N je, ciza vaznalačkog poga j pri temperatu dosta teška ako gubitcima je izazo INTE mogu po ne procjene pado ri ili dah teku đanja, ali se bit o ra no t o os ći mo di da ne va o tanju. Pr do kako se stanju n osnov se provodi nazi ci- sljedeći se dan ocjena tak tzv. nemjer, koji se ra ko tičnom i di me Na kr le o u ji. mo de ji ob t pi ma hidraciji vih gubi že korigi Pacijen ničke pr ka u tera oblik kontrole ko vremenskim raz li u ta bez pore rati. znatne kli pije te pogrješa mećaja pe ka ma ima ki daljnji je u planiranim redili i ustanovi tera rfules| ti, pi p je, sva ci od 2733 Dodatak A od ačiti više a novne bo vedene pr ve tera mo jesu reevalua piju koju smo Početni nosti zn o ra , ddi parametr stanja i pr što zapravo ra je odgovor na te , mjerenih vrijed erili 3 sekunde i perfuzije nd v raizmj Ono dili kaka kretanje, tzv. tre CRT koji smo nadzor. abranu te Izljev (kr mo utvr ODREĐIVANJE DOBI GOVEDA gira na od ršava i da nm o je varenje) ma, da bis nju. Često će na go (npr. ak ri da pacijent rea u tjeles ne šupljin stanje po sta ednosti jed Tkivn m govo DA e? či da se kakvu je o izmjerene vri 10Oboljenja i edem? nde, to na sekunde, to zna čn ku na se s di 4 (edem ma poje T je bio bio 1,5 jedinica T Edem mo ) pluća? u CR se ni CR d ni n Da d zga? Zatajen pretho . pravilo trolom. n je pretho . je lijevo tzv o ko je d ak no NE po g dijela mišlje piju, no Zatajen srca? rametre ć osNa poduzeti) pa mo je što ne bu po ne doknad brega? treb kao a malim moramo t sve po e stvari volumen o imati 3–5 mL stile važn om: vrlo tešk b propu 10–15 mL /kg koloida Često je nu skrb ne bi /kg krista ziv Ponavlj ten Na loi in da do za knada ve ati svakih dok B NA SKR 2732 | Dodatak A ODREĐIVANJE DOBI KONJA liki 5–15 mL m volumenom : 20–50 mL /kg koloida /kg krista Ponavlj loida ati sva dok se ne postig kih 30 min nu ciljni parametr i se ne po stignu cilj 30 min ni param etr i S . S . S . S . SAT 60–8 0 mm CRT 1-2 Hg s S -. O SAT 80–9 0 mm CRT 1-2 Hg s Hipotenz ija? Bradikard Hipoterm ija? ija? S . S . S . DA S . Bolesti srca? NE Stabiliza cija srca! Kristaloi di hidroksie tilni škr ob 2–5 Kristaloi mL/kg di 5–15 mL/kg DA Tlak > 40 S . S . S . S . S mmHg Grijati do k se ne tjelesna temperat postigne ura > 36 ,7 °C -. O NE hidrok (dok se sietilni škrob 2– ne postig 5 mL/kg ne tlak > 40 mm Hg) S . - S . S . 10 S . dr. sc. Vlasta Herak-Perković, dr. med. vet. urednica Knjigu možete naručiti putem telefona 01 3779 444 ili kupiti u web knjižari Medicinske naklade. www.medicinskanaklada.hr 52 HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 19/2011.,1-2 3-4 NOVOSTI IZ INOZEMNE LITERATURE VETERINARY Veterinary Ophthalmic Surgery Saunders Comprehensive Veterinary Dictionary By Gelatt & Gelatt Product Type: Hardcover ISBN-13: 9780702034299 Publication Date: 26/09/2011 Price: EUR 116.00, GBP 99.99 4TH EDITION • Purchasers of Veterinary Ophthalmic Surgery have at their disposal a comprehensive, step-by-step guide to all types of ophthalmic surgical techniques across all species. • Techniques are covered topographically, and species-by-species, with difficulty gradings for each one. Many of these procedures will be undertaken by the veterinary generalist, not only the specialized ophthalmologist. • Nearly 1,000 large-sized illustrations, 750 of them in full colour, allow the practitioner to follow the techniques step-by-step. Internationally recognized as an authority on small animal ophthalmic surgery, Dr Gelatt is joined by expert contributors who together provide authoritative and definitive solutions to practitioners' eye surgery requirements. • Whatever your field of specialism, this is the only eye surgery book you are ever likely to need. • For: residents in veterinary ophthalmology; general, small animal, and equine veterinary practitioners; veterinary ophthalmologists; veterinary medicine students. Veterinary Surgery: Small Animal 2-VOLUME SET By Tobias & Johnston Product Type: Hardcover ISBN-13: 9781437707465 Publication Date: 13/01/2012 Price: EUR 187.00, GBP 161.00 With detailed, full-color coverage of surgical procedures, Veterinary Surgery: Small Animal is an authoritative, two-volume reference on the art and science of small animal surgery. Expert contributors discuss surgical principles, neurosurgery, and orthopedic surgery, along with soft tissue surgery, always supported by evidence-based research and complete surgical instructions. More procedures are covered with greater detail than in comparable books, and a greater emphasis on pathophysiology shows how it relates to diagnosis, treatment, and overall case management. Experienced coeditors Karen Tobias and Spencer Johnston provide the definitive reference for veterinary surgery, whether you want clear guidelines to procedures or you are preparing for the ACVS board examination. By V. Studdert, C. Gay, D. Blood Product Type: Softcover ISBN-13: 9780702032318 Publication Date: 09/12/2011 Price: EUR 52.99, GBP 44.99 The new edition of Blood’s classic Comprehensive Veterinary Dictionary has been completely redesigned, revised and updated for today’s veterinary team. Now with a wide range of superb full-colour illustrations, well over 60,000 main and subentries including large animals, small animals and exotics, and an all-new, user-friendly format, the fourth edition offers the most comprehensive dictionary reference in the field. Saunders Solutions in Veterinary Practice: Small Animal Gastroenterology By Chandler Product Type: Softcover ISBN-13: 9780702029103 Publication Date: 30/03/2011 Price: EUR 53.99, GBP 45.99 Saunders Solutions in Veterinary Practice consists of a series of practical handbooks on selected medical topics on specific veterinary problems. Casebased, this series is aimed at the small animal veterinary practitioner who has qualified less than 10 years and needs quick access to information and wants to increase his/her confidence on handling that range of cases that cover the spectrum that lies between the simple routine first opinion case and the referral. Saunders Solutions in Veterinary Practice provides additional knowledge that leads to improved skills and practice for veterinary practitioners. Not only practitioners, but also veterinary students nearing the end of their course will find this series very useful to brush up their knowledge in a particular area. The volumes are also written with the veterinary nurse in mind with a particular interest in a specific topic, using ‘Nurse Boxes’ in the text to guide them to the specific information they need. TO ORDER, PLEASE CONTACT: 2011 BESTSELLERS Color Atlas of Diseases and Disorders of Cattle Equine Surgery 3RD EDITION By Auer & Stick Product Type: Hardcover ISBN-13: 9781437708677 Publication Date: 30/11/2011 Price: EUR 179.00, GBP 154.00 4TH EDITION By Blowey & Weaver Product Type: Hardcover ISBN-13: 9780723436027 Publication Date: 18/04/2011 Price: EUR 115.00, GBP 99.00 The Color Atlas of Diseases and Disorders of Cattle is the established and respected illustrated guide to the full range of conditions encountered in cattle worldwide. For this new edition the atlas has been redesigned to present over 840 colour illustrations and clearer than ever coverage of conditions, with a special emphasis on ease of use. The text has been updated and rewritten to encompass many new conditions including burns, ‘bleeding calf syndrome’, rib fracture and jejunal hemorrhagic syndrome, while treatment of existing conditions has been expanded. The emphasis of this new edition of the Color Atlas remains the visible signs of diseases and disorders in the live animal. In its third edition guise, the atlas is an indispensable reference for both experienced and novice cattle practitioners, government and industry veterinarians, as well as veterinary and agricultural students, and managers of large-scale cattle enterprises throughout the world. Equine Dermatology 2ND EDITION By Scott & Miller Product Type: Hardcover ISBN-13: 9781437709209 Publication Date: 10/12/2010 Price: EUR 128.00, GBP 110.00 Diagnose, treat, and manage equine skin disorders with the most comprehensive reference available! With 900 full-color photos, Equine Dermatology covers skin diseases ranging from those that merely annoy the horse to others that interfere with the horse's ability to function in riding, working, or show. Thorough coverage includes essential basics and practical diagnostic methods, therapies, and specific abnormalities and defects. The book describes the structure and function of the skin, and discusses disorders including bacterial, fungal, parasitic, viral, protozoal, allergic, immune-mediated, endocrine, metabolic, and nutritional diseases. It also covers congenital and hereditary defects, pigmentation abnormalities, keratinization defects, environmental skin diseases, and skin tumors. Written by renowned equine dermatologists Danny Scott and Bill Miller, this all-inclusive resource covers the latest dermatologic topics and the newest therapies. The most comprehensive reference available on equine surgery, this book prepares the veterinary surgeon for managing each surgical condition by understanding its pathophysiology and evaluating alternative surgical approaches. Explanations describe how to avoid surgical infections, select and use instruments, and perfect fundamental surgical techniques including incisions, cautery, retractions, irrigation, surgical suction, wound closure, dressings, bandages, and casts. KEY FEATURES • World-renowned contributors include over 70 of the most expert equine specialist surgeons, each providing current and accurate information. • Broad collection of high-quality images that were taken by the contributors during surgical procedures to provide the best instructions for other surgeons. Kirk & Bistner's Handbook of Veterinary Procedures and Emergency Treatment 9TH EDITION By Ford & Mazzaferro Product Type: Softcover ISBN-13: 9781437707984 Publication Date: 16/09/2011 Price: EUR 66.99, GBP 56.99 Provide expert care for cats and dogs! Kirk and Bistner's Handbook of Veterinary Procedures and Emergency Treatment, 9th Edition covers not only the management of emergency conditions, but also strategies for dealing with hundreds of routine diagnostic and treatment challenges in small animals. Its user-friendly format provides instant access to vital information -- making it an ideal resource in emergency situations -- and it is conveniently organized by both body systems and presenting signs to help you easily reach a diagnosis and determine a treatment plan for all clinical situations. Written by veterinary experts Richard Ford and Elisa Mazzaferro, Kirk and Bistner's Handbook of Veterinary Procedures and Emergency Treatment provides current guidelines for small animal emergency care and the diagnostic procedures most commonly performed in a busy, team-oriented practice. Infectious Diseases of the Dog and Cat Pathologic Basis of Veterinary Disease 4TH EDITION 5TH EDITION By Greene Product Type: Hardcover ISBN-13: 9781416061304 Publication Date: 27/12/2011 Price: EUR 128.00, GBP 110.00 By Zachary & McGavin Product Type: Hardcover ISBN-13: 9780323075336 Publication Date: 09/08/2011 Price: EUR 105.00, GBP 89.99 The definitive reference for the diagnosis, treatment, and prevention of small animal infections, Infectious Diseases of the Dog and Cat, 4th Edition delivers current, comprehensive information essential to the management of infectious diseases caused by viruses, rickettsiae, chlamydiae, mycoplasmas, bacteria, fungi, algae, protozoa, and unknown agents. Each section guides you through diagnostic testing for specific microorganisms, from sample collection to laboratory submission to interpretation of results, then details appropriate treatment measures and pharmacologic considerations for the various related infections. Full-color illustrations and hundreds of tables provide quick, convenient access to diagnostic and therapeutic guidelines, and thoroughly updated drug information helps you confidently administer appropriate dosages for the most effective treatment and prevention. With over 2,000 full-color illustrations, Pathologic Basis of Veterinary Disease, 5th Edition provides complete coverage of both general pathology and pathology of organ systems in one convenient resource. In-depth explanations cover the responses of cells, tissues, and organs to injury and infection. Expert researchers James F. Zachary and M. Donald McGavin keep you up to date with the latest advances in cellular and molecular pathology plus expanded coverage of genetics and disease, incorporating the newest insights into the study of disease mechanisms, genesis, and progression. Already the leading reference for pathology, this edition also includes an enhanced website with images of less common diseases and and guidelines for performing a complete, systematic necropsy. Inozemnu literaturu možete naručiti putem telefona: 01/3650-157 ili e-maila: s.pastulovic@phoenix-farmacija.hr 53 KINOLOGIJA tornjak HRVATSKE AUTOHTONE PASMINE - TORNJAK Hrvatska se ponosi posjedovanjem sedam autohtonih pasmina: hrvatski ovčar, istarski kratkodlaki gonič, istarski oštrodlaki gonič, posavski gonič, dalmatinski pas, tornjak i mali međimurski pas. Puno dugujemo Đakovačkoj biskupiji, čiji su činovnici stoljećima posvećivali pažnju postojećim pasminama pasa u Hrvatskoj. Sve te pasmine su spominjane u njihovim kronikama, a opisi nađeni u njihovim bilješkama u znatnoj se mjeri podudaraju s izgledom kakav imaju i danas. U prošlom broj predstavili smo Vam najnoviju pasminu – malog međimurskog psa – međija, a u ovom broju predstavljamo Vam pasminu tornjaka! TORNJAK - bosansko-hercegovački - hrvatski pastirski pas ZEMLJA PORIJEKLA: Bosna i Hercegovina i Hrvatska DATUM OBJAVLJIVANJA ORIGINALNOG VAŽEĆEG STANDARDA: 16.05.2007. UPORABA: Čuvanje i zaštita stoke, pas čuvar imanja. KLASIFIKACIJA FCI-a: Grupa 2, Pinčeri i šnauceri – Molosoidne pasmine – Švicarski planinski i stočarski psi. Sekcija 2.2 Planinski tip. Bez radnog ispita. KRATKI POVIJESNI PREGLED: Gotovo izumrli potomci genetski homogenih, autohtonih arhaičnih tipova ovčarskih pasa bili su temeljna populacija za obnovu pasmine “tornjak”. Psi koji su spadali u tu prvotnu populaciju bili su razasuti po planinskim područjima Bosne i Hercegovine i Hrvatske te po okolnim dolinama. Važni povijesni datumi su godine 1067. i 1374. Pisani dokumenti iz tih razdoblja spominju bosansko-hercegovačko-hrvatsku pasminu prvi put. Istraživanje o njihovoj prisutnosti kroz povijest i u novije doba te sustavno spašavanje od izumiranja započeli su istovremeno u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini oko 1972. godine, a kontinuirani čistokrvni uzgoj počeo je 1978. Danas se pasminska populacija sastoji od brojnih, čistokrvnih pasa selektiranih tijekom niza generacija razasutih po Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. OPĆI IZGLED: Tornjak je velik i snažan pas, dobrih proporcija i okretan. Oblik tijela je gotovo kvadratičan. Kostur nije lagan, međutim nije ni težak ili grub. On je snažan, skladan i uravnotežen kako u stavu, tako i u kretanju. Dlaka mu je duga i gusta. VAŽNE PROPORCIJE: Tijelo je gotovo kvadratično. Duljina tijela ne treba biti veća od njegove visine za više od 8%. Omjer između duljine lubanje i gubice je 1:1. PONAŠANJE / TEMPERAMENT: Stabilnog raspoloženja, ljubazan, odvažan, poslušan, inteligentan, pun dostojanstva i samopouzdanja. Oštar u čuvanju imovine koja mu je povjerena, ne da se podmititi i nepovjerljiv je prema strancima. Privržen je svojem gospodaru i u njegovoj nazočnosti vrlo miran. Vrlo srdačan prema osobama koje žive u njegovoj neposrednoj blizini. Brzo uči i naučeno dugo zadržava u memoriji, rado izvršava zadatke koje mu povjere. Lako ga je dresirati. HOD/KRETANJE: Tornjak je kasač. Kretanje je uravnoteženo, gipko, dobrog iskoraka, skladno, vrlo snažnog potiska stražnjih udova. U kretanju je leđna linija čvrsta. VISINA: VISINA NA GREBENU: Mužjaci: 65 – 70 cm, ženke: 60 – 65 cm. S tolerancijom od +/-2 cm. GREŠKE: Svako odstupanje od gore navedenih točaka treba smatrati greškom, a penalizacija treba biti u skladu sa stupnjem odstupanja. Prenježan ili pretežak kostur. Prenježna ili pregruba glava. Greške ušiju (nasađenost, duljina, dlaka). Kliještasto zubalo. Nedostatak zuba 2 p2, 2 p3. Nedostatak više od 2 p1. Preduga leđa. Šaranasta ili uleknuta leđa. Izraženo nadgrađen pas. 54 Nepravilni kutovi. Laktovi zakrenuti prema unutra ili prema van. Rep položen na leđa. Slabo odlakan rep. Dlaka nedovoljne duljine. Tamna maska. Slabe šape. DISKVALIFIKACIJSKE GREŠKE: Agresivni ili plašljivi psi. Nedostatak tipa (psi koji nisu u tipu). Odstupanja od seksualnog tipa. Nepravilnosti glede boje i oblika očiju (riblje oči, zloćudan pogled, oči različitih boja). Entropija, ektropija. Predgriz ili podgriz. Nedostatak bilo kojeg drugog zuba osim onih navedenih pod greškama. Prekratka dlaka. Nedostatak poddlake. Prelomljen rep. Odsustvo repa. Jednobojni psi. Albinizam. Netipična raspodjela boja po tijelu. Odstupanja od dopuštenih vrijednosti visine na grebenu (uključujući toleranciju). Kozmetičko dotjerivanje psa ili očite estetske ili kirurške intervencije. Svaki pas koji jasno pokazuje fizičke abnormalnosti ili abnormalnosti glede ponašanja treba biti diskvalificiran. Primjedba: Mužjaci moraju posjedovati dva naočigled normalno razvijena testisa potpuno spuštena u skrotum. Damir Skok, dr. med. vet. Pobjednik glavne uzgojne izložbe hrvatskih autohtonih pasmina HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 19/2011.,1-2 3-4 ȱȱȱȱȱȱȱȱȱȱȱȱȱȱȱȱȱȱȱȱȱȱȱȱȱȱȱȱȱȱȱNovoȱizȱVetȱConsultingȬaȱȱȱȱȱȱȱ ȬȱrješenjeȱzaȱmastitiseȱiȱrespiratorneȱinfekcijeȱȬ YODIMASPEN prašak i otapalo za injekcijsku suspenziju, antibakterijski lijek za sustavne infekcije Sastav Pripravak Yodimaspen u jednoj boþici sadrži bijeli do žuto-bijeli kristaliþni prašak, a u drugoj otapalo: - Penetamat hidrojodid 5g - Otapalo 15 mL Osnovna svojstva i djelovanje Penetamat hidrojodid, djelatna tvar pripravka Yodimaspen, je prekursor benzilpenicilina koji se u organizmu oslobaÿa hidrolizom. Nakon i.m. primjene mlijeþnim kravama penetamat se vrlo brzo prevodi u benzilpenicilin koji u krvi vršnu razinu postigne za 3 sata, a u mlijeku nakon 7 sati. Penetamat dobro prelazi barijeru krv/mlijeko te je koncentracija benzilpenicilina u mlijeku 40 x veüa negoli nakon primjene iste doze þistog benzilpenicilina. Takoÿer se u veüim koncentracijama nakuplja i u pluüima. Penetamat hidrojodid djeluje protiv gram-pozitivnih bakterija uzroþnika mastitisa: Staphylococcus aureus, Streptococcus uberis, Streptococcus dysgalactiae, Arcanobacterium pyogenes i dr. te protiv pojedinih gram-negativnih vrsta: Bacteroides sp., Fusobacterium spp., Haemophilus spp., Pasteurella spp. i dr. Indikacije - Lijeþenje kliniþkih mastitisa krava tijekom laktacije prije svega uzrokovanih streptokokima i stafilokokima (koji ne proizvode ß-laktamaze) te drugim uzroþnicima osjetljivim na benzilpenicilin. - Terapija respiratornih infekcija teladi/junadi (bronhitis, pneumonija, bronhopneumonija). GAMARET - za krave u laktaciji intramamarna suspenzija; kombinacija antibiotika i kortikosteroida Sastav Jedan injektor Gamaret u 10 mL bijele, uljne suspenzije sadržava: Benzilpenicilin prokain monohidrat 100 mg Neomicin sulfat 102 000 IU Dihidrostreptomicin sulfat 91 250 IU Novobiocin natrij 100 mg Prednizolon 10 mg Indikacije Lijeþenje akutnih i kroniþnih mastitisa krava u laktaciji uzrokovanih mikroorganizmima osjetljivim na novobiocin, penicilin, dihidrostreptomicin i neomicin. CLOXACUM - za krave u suhostaju suspenzija intramamarna, uljna Sastav Jedan injektor Cloxacum u 10 mL bijele uljne suspenzije sadržava: Kloksacilin u obliku kloksacilin benzatina 500 mg Indikacije - Lijeþenje mastitisa u krava prilikom zasušenja kada su uzroþnici osjetljivi na kloksacilin. - Dugotrajna profilaksa od novih infekcija mlijeþne žlijezde tijekom suhostaja. MARBOCYL® 10% injekcijska otopina; antibakterijski lijek za sustavne infekcije; fluorokinoloni, marbofloksacin Sastav 1 mL žutozelene do žutosmeÿe injekcijske vodene otopine Marbocyl 10%sadržava: Marbofloksacin 100 mg Indikacije Govedo - Dišne infekcije uzrokovane bakterijama (Pasteurella multocida, Mannheimia haemolytica, Histophilus somni). - Akutni mastitis tijekom laktacije s težim poremeüajem opüeg stanja uzrokovan bakterijom E. coli. Saznajte više na www.vetconsulting.hr ili nas nazovite na 043/440 527 VETERINARSKA POVJESNICA ZNANSTVENO-STRUČNI SIMPOZIJ “PERADARSKI DANI” a to je razmjena znanstvenih spoznaja na temelju kojih peradarski proizvođači dobivaju bitne informacije o važnim područjima peradarske proizvodnje. Predstojnik Centra za peradarstvo dr. sc. Vladimir Savić, dr. med. vet. S počecima intenzivne peradarske proizvodnje u našoj regiji pojavila se potreba čvršće suradnje između znanstvenih institucija i peradarskih farmi. Jedan od oblika suradnje bilo je organiziranje peradarskih simpozija, koji su održavani u različitim gradovima i republikama bivše Jugoslavije. Prvi peradarski simpozij održan je 1961. godine. Do 1970. simpoziji su održavani svake godine, osim 1963. godine. Tijekom sljedećih deset godina održavani su svake druge, a od 1980. do 1991. svake treće godine, kada je održan zadnji peradarski simpozij u bivšoj državi. Ukupno je do 1991. godine održano 19 simpozija. U Hrvatskoj je 1965. godine prvi put organiziran mali peradarski simpozij u Varaždinu, zatim “Peradarski dani” 1969. ponovno u Varaždinu te 1978. u Opatiji. Od 1994. godine Centar za peradarstvo Hrvatskoga veterinarskoga instituta s mnogo truda i uz veliki entuzijazam svojih djelatnika uspješno organizira “Peradarske dane” dajući im svojevrsnu prepoznatljivost. Do danas je organizirano devet simpozija, većinom uz pokroviteljstvo Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnoga razvoja te Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Pokrovitelji posljednjih dvaju simpozija bili su Svjetska udruga za znanost o peradi (World’s Poultry Science Association) i Svjetska udruga veterinara u peradarstvu (World Veterinary Poultry Science Association). Radovi predstavljeni na simpozijima tiskani su u zbornicima radova u cijelosti, a sažetci radova dostupni su u CROLIST-u, skupnome katalogu hrvatskih knjižnica. S ponosom ističemo da su od 2001. godine izabrani sažetci radova dostupni i u bazama podataka CAB Abstracts (CAB) i Animal Science. Od 2005. godine radovi se recenziraju. Smatramo da smo time postigli kvalitetu kojom, posredovanjem Centra za peradarstvo, ravnopravno sudjelujemo u razmjeni svjetskoga znanja. Na taj način postignut je glavni cilj “Peradarskih dana”, 56 Mjesto i datum održavanja Prvi “Peradarski dani” održani su od 5. do 7. listopada 1994. godine u hotelu “Trakošćan” u Trakošćanu na inicijativu Centra za peradarstvo i tadašnje Poslovne zajednice za stočarstvo u Zagrebu. Tijekom održavanja prvih “Peradarskih dana” odlučeno da će se simpozij održavati svake druge godine. Svi sljedeći simpoziji (17. – 19. listopada 1996., 18. – 20. svibnja 1999., 16. – 19. svibnja 2001., 14. – 17. svibnja 2003., 11. – 14. svibnja 2005., 7. – 10. svibnja 2007. i 25. – 28. ožujka 2009.) održani su u hotelu “Pical” u Poreču. Mjesto održavanja simpozija promijenjeno je uzimajući u obzir želju sudionika, pa su “Peradarski dani 2011.” održani od 11. do 14. svibnja 2011. prvi put u hotelu “Ivan”, Solaris Hotels Resort, u Šibeniku. Sudionici Broj sudionika “Peradarskih dana” sve je veći. S početnih 120, koliko ih je sudjelovalo na prvome simpoziju, broj se sudionika povećao i sada ih je od 190 do 210. Ističemo da većina sudionika redovito dolazi na “Peradarske dane”, pa time simpozij postaje još važniji. Svake godine sudjeluju i predstavnici sve većega broja država te su do danas simpozijima prisustvovali sudionici iz 24 države (Austrija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Francuska, Grčka, Iran, Irska, Italija, Jugoslavija, Kanada, Mađarska, Makedonija, Nizozemska, Njemačka, Rusija, Srbija i Crna Gora, Slovačka, Slovenija, Srbija, Švicarska, SAD, Velika Britanija i Hrvatska). Sudionici skupa 2011. Zbornik radova U zbornicima dosadašnjih “Peradarskih dana” predstavljen je ukupno 321 rad iz više područja. Na svakom simpoziju bila su zastupljena po četiri od sljedećih po- HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 19/2011.,3-4 3-4 dručja: bolesti, bolesti peradi, dijagnostika, monitoring i profilaksa peradi, dobrobit i veterinarska praksa u peradarskoj proizvodnji, držanje peradi, ekologija, ekonomika i marketing, fiziologija i patologija u hranidbi peradi, genetika, hranidba i tehnologija u peradarskoj proizvodnji, hranidba peradi, kakvoća i higijenska ispravnost peradarskoga mesa, kvaliteta i sigurnost peradarskih proizvoda, okoliš i dobrobit životinja, okoliš i zdravlje peradi, prerada mesa peradi i jaja, raskužba u peradarstvu, stanje i perspektive peradarske proizvodnje, zdravlje peradi. Od 2005. godine program rada simpozija odvijao se u dva dijela: u prvome dijelu (prvi radni dan) bila su izlaganja pozvanih i prijavljenih predavača u svezi sa svakodnevnom proizvodnom praksom te komercijalna predstavljanja i radionice u organizaciji proizvođača, zastupnika i distributera proizvoda vezanih uz tu proizvodnju; u drugome dijelu (drugi radni dan) predstavljena su znanstvena izlaganja. U usporedbi s prvim simpozijem 1994. godine kada je predstavljeno 8 radova, broj radova 2011. povećao se pet puta, čime je opravdan glavni cilj održavanja “Peradarskih dana”. Aktualne teme – okrugli stolovi Budući da “Peradarski dani” okupljaju većinu peradarskih proizvođača, znanstvenika, zastupnika opreme, lijekova itd. u Hrvatskoj, smatrali smo potrebnim ukazati na neke teme i probleme kako bismo donijeli prikladne prijedloge za njihovo rješavanje. U tu svrhu organizirali smo okrugle stolove s različitom tematikom na kojima su znanstvenici mogli razmijeniti iskustva s peradarskim proizvođačima. Godina 1994. 1996. 1999. 2001. 2003. 2007. 2009. 2011. Teme okruglih stolova Primjena Plivinih cjepiva u programima imunoprofilakse peradi Internet – globalna računalna mreža: primjena u veterini – peradarstvu Hranidba peradi Strateški prioriteti peradarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj Suzbijanje salmonela i drugih zoonoza Veterinarska legislativa Europske unije u peradarskoj proizvodnji Nacionalni program kontrole salmoneloze u jatima konzumnih nesilica i odraslih rasplodnih jata vrste Gallus gallus u Republici Hrvatskoj 5 najčešćih nametnika u intenzivnome peradarstvu Prilagođenost hrvatske peradarske proizvodnje propisima Europske unije Plaketa u spomen prof. dr. sc. Milana Kralja Već je na prvim “Peradarskim danima” 1994. godine donesena odluka o osnivanju zaklade i izradi plakete u spomen začetniku organizirane peradarske proizvodnje prof. dr. sc. Milanu Kralju. Tako su na “Peradarskim danima” 1999. godine prvi put dodijeljene Plakete za prinos razvitku i unaprjeđenju hrvatske peradarske proizvodnje. Tijekom dosadašnjih simpozija Povjerenstvo za priznanja Organizacijskoga odbora “Peradarskih dana” dodijelilo je Plakete, a od godine 2007. i Priznanja sljedećim peradarskim tvrtkama i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima: Godina 1999. 2001. 2003. 2005. Plakete Koka d.d., Varaždin Puris d.d., Pazin HRD – Peradarska farma Poljane d.o.o., Ićići Perfa d.o.o., Donja Stubica Veterinarska stanica Prelog d.o.o., Prelog Mostina d.o.o., Sinj Valipile d.o.o., Sesvetski Kraljevec Argus d.o.o., Slavonski Brod Lukač d.o.o., Zagreb Piko d.o.o., Jastrebarsko Vindon d.o.o., Slavonski Brod Jata Vrbovsko d.o.o., Vrbovsko Marko Nujić d.o.o., Zagreb 2007. Koka d.d., Varaždin 2009. Vindon d.o.o., Slavonski Brod 2011. Gala d.o.o., Bjelovar Priznanja - - - - Gala d.o.o., Bjelovar Vrana d.o.o., Biograd na moru Piko d.o.o., Jastrebarsko OPG Orehovec, Mali Bukovec Gala d.o.o., Bjelovar Piko d.o.o, Jastrebarsko Valipile d.o.o., Sesvetski Kraljevec Argus d.o.o., Slavonski Brod OPG Stipo Jozić, Bukovlje Koka d.o.o., Varaždin Vindon d.o.o., Slavonski Brod Piko d.o.o., Jastrebarsko Žito d.o.o., Osijek OPG Božica Špoljar, Mače 57 Sponzori Uspješna organizacija “Peradarskih dana” iziskuje velike troškove. U realizaciji simpozija važnu ulogu imaju i sponzori. Svojom potporom posebno su se iskazali glavni sponzori: Godina 1999. 2001. 2003. 2005. 2007. 2009. 2011. Glavni sponzor Vindija – Koka d.d., Varaždin Vindija d.d, Varaždin Veterina d.o.o., Rakov Potok Vindija d.d, Varaždin Koka d.d., Varaždin Koka d.d., Varaždin Koka d.d., Varaždin Od 1994. do 2011. godine važnu financijsku potporu simpoziju dalo je ukupno 87 sponzora čija su imena spomenuta u zbornicima simpozija. Izlagači, komercijalna predstavljanja i radionice Na “Peradarskim danima” do sada je 27 predstavnika farmaceutske industrije, tvrtki za opremanje peradarskih farmi, tvornica stočne hrane i tvrtki za dijagnostiku predstavilo svoje proizvode i usluge. Priređena su i komercijalna predstavljanja pojedinih tvrtki. Sudionici su upoznati s proizvodima i uslugama tvrtki za peradarsku proizvodnju, koje se od 2011. godine uključuju i u rad raznih radionica. Radionice su veoma dobro posjećene, a sudionici dobivaju nove spoznaje o temama bitnim za peradarsku proizvodnju. Društveni program Centar za peradarstvo, organizator “Peradarskih dana”, ulaže veliki trud u osmišljavanje društvenoga programa kako bi se sudionici osjećali što ugodnije. To znači organiziranje domjenka dobrodošlice, zajedničke večere i izleta. Organizator se pobrinuo i da sva druženja izvan radnoga dijela simpozija učini što sadržajnijim. Osmišljene su tako i nagrade koje se dodjeljuju tijekom zajedničke večere koje potiču peradare i znanstvenike na sudjelovanje u radu simpozija, pisanje radova, sudjelovanje u raspravama itd. Nakon radnoga dijela druženja se nastavljaju izletom. Sudionici su mogli posjetiti više mjesta, a svaki je simpozij uz stručni i turistički dio obuhvatio večeru u nekom od restorana ili konoba. Do sada su organizirani sljedeći izleti: Godina 1994. 1996. 1999. 2001. 58 Izleti Obilazak dvoraca Hrvatskoga zagorja Posjet Motovunu s večerom Izlet u Trst Vožnja brodom porečkom rivijerom i večera u genoparku Boškarin Posjet farmi nojeva Agrokoke Pula i večera na obiteljskome gospodarstvu Staver u Krculima 2003. Posjet Humu i večera na obiteljskome gospodarstvu Staver u Krculima 2005. Posjet Labinu i večera u konobi Dubrova 2007. 2009. 2011. Posjet Grožnjanu i večera u konobi Paladnjaki Posjet Puli i večera u konobi Bukaleta u Barbarigi Posjet Šibeniku i Sokolarskome centru Dubrava te večera u dalmatinskome selu Peradarska himna “Vivat aviarium” Okupljanje peradarskih proizvođača, stručnjaka i znanstvenika na simpoziju prigoda je i za neformalna druženja. Na jednom od takvih druženja tijekom “Peradarskih dana” 2009. pojavila se zamisao o stvaranju peradarske himne kao simbolu svih dosadašnjih druženja peradara, stručnjaka i znanstvenika. Iznjedrena je tako himna “Vivat aviarium” za koju je tekst i glazbu napisao prof. dr. sc. Stjepan Pepeljnjak, aranžman i glazbenu produkciju skladatelj Mario Boljuni, a Pjevački zbor Farmaceutskobiokemijskoga fakulteta s dirigentom Paškom Đeldićem snimio je CD i predstavio ga na otvorenju “Peradarskih dana” 2011. Najljepše zahvaljujemo svim dosadašnjim sudionicima “Peradarskih dana” na potpori i želji za održavanjem simpozija. Sljedeći, X. znanstveno-stručni simpozij „Peradarski dani” 2013. održat će se od 15. do 18. svibnja 2013. godine ponovno u hotelu “Ivan”, Solaris Hotels Resort, u Šibeniku. Bit će to prigoda za novo okupljanje i razmjenu znanstvenih i stručnih spoznaja u svrhu unaprjeđenja hrvatske peradarske proizvodnje. Veselimo se ponovnome susretu i druženju s vama! mr. sc. Radmila Raguž-Đurić, tajnica simpozija, dr. sc. Mirta Balenović, glavna urednica zbornika, dr. sc. Vladimir Savić, predsjednik simpozija Zajednička večera i dodjela nagrada Peradarskih dana 2011. HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 19/2011.,3-4 3-4 NEOFENICOL® 10% Otopina za peroralnu primjenu Namjenjen za svinje i perad. NEOFENICOL® 10% je bakteriostatski antibiotik, derivat thiamphenicola- analog chloramphenicola. Namjenjen je za terapiju peradi i svinja. Sastav: 1 ml otopine sadrži: Fluorphenicol 100 mg Polietilen glikol 400 do 1 ml Indikacije: Perad - koli- infekcije, pastereloza, zarazna korica, infekcije uzrokovane stafilokokima i bakterijom Ornitobacterium rhinotracheale te druge bolesti koje uzrokuju mikroorganizmi osjetljivi na fluorfenikol. Svinje- pleuropneumonija (Actinobacillus pleuropneumoniae), atrofični rinitis ( Pasteurella multocida, Bordetella bronchiseptica), Glässerova bolest ( Haemophilus parasuis )i druge infekcije koje uzrokuju bakterije osjetljive na fluorfenicol. Pokazuje snažni antibakterijski učinak na: Mannheimia ( Pasteurella) haemolytica, Pasteurella multocida, Haemophylus somnus, E.coli, Klebsiella pneumoniae, Salmonella spp. Shigella dysenteriae, Actinobacillus pleuropneumoniae Pakiranje u polipropilenske bočice i u manjoj količini koja je posebice poželjna u malim uzgojima, ili za izdavanje u veterinarskim ljekarnama: 20 ml 100 ml 500 ml Način primjene, vrsta životinja kod koji se primjenjuje, doziranje i karencija su navedeni na uputi za korištenje. Idealan lijek izbora, posebice za respiratorne bolesti svinja uzrokovane osjetljivim mikroorganizmima. Lako se primjenjuje u pitkoj vodi, palatibilan je tako da ga svinje ne odbijaju radi okusa. Kod peradi je indiciran za probavne i dišne infekcije koje su uzrokovane mikroorganizmima osjetljivim na Fluorphenicol. Po vrlo pristupačnoj cijeni, koja jamči povrat uloženoga, možete ga naručiti u PHOENIX FARMACIJI suspenzija peroralna antiparazitik, anthelmintik benzimidazol, triklabendazol za goveda Suzbijanje akutne, subakutne i kroniène fascioloze goveda uzrokovane juvenilnim, preadultnim i adultnim stadijima jetrenog metilja (Fasciola hepatica) osjetljivim na triklabendazol. Za više informacija kontaktirajte nas: 043/485-914 ili 091/485-9142 voditelj@mount-trade.hr http://www.mount-trade.hr/ NOVOSTI IZ STRUKE BOLESTI DONJEGA URINARNOGA TRAKTA U MAČAKA – VAŽNOST VODE U PREHRANI Za liječenje i prevenciju bolesti donjega urinarnoga trakta u mačaka često se preporučuju promjene u prehrani. Tim se promjenama nastoji smanjiti vjerojatnost nastanka bubrežnoga kamenca u mačaka ili ublažiti idiopatski cistitis koji je, kako se vjeruje, ključni mehanizam koji utječe na količinu mokraće. U revolucionarnome istraživanju Walthamova Centra za prehranu kućnih ljubimaca definiran je točan utjecaj vode u prehrani na konzumaciju vode, svojstva mokraće i rizik od nastanka bubrežnoga kamenca. Rezultati daju daljnji uvid u prehrambeni razvoj mačaka i ističu važnost vode u prehrani za zdravlje urinarnoga trakta mačaka. Uvod Među poremećajima donjega urinarnoga trakta najčešće su dijagnoze bubrežni kamenci (struviti i kalcijevi oksalati), začepljenje uretre te idiopatski cistitis. Sve od ranih 1970-ih godina, kada se suha hrana za mačke počela spominjati u kontekstu rizika, učestalo se istražuje uloga prehrane u etiologiji i liječenju bolesti donjega urinarnoga trakta mačaka. Pretežito se savjetuje povećati udio vode u prehrani (bilo hranjenjem mokrom hranom bilo dodavanjem vode suhoj hrani) i povećati unos vode, jer se time povećava i volumen mokraće. To potkrjepljuje i činjenica da hranjenje mokrom hranom potpomaže smanjenju vraćanja kamenca i ublažavanju simptoma idiopatskoga cistitisa. Sve donedavna točan utjecaj vode u prehrani na urinarne parametre nije bio dovoljno istražen. Prema studiji od prije 25 godina ishod je dodavanja vode polupročišćenoj prehrani proizvodnja rjeđe mokraće u mačaka. Sljedećim istraživanjem uspoređivalo se mokru i suhu prehranu, no osim vode nije se uspjelo utvrditi druge prehrambene razlike koje bi također mogle potvrditi prednosti prehrane s visokim udjelom vode. U studiji objavljenoj u The British Journal of Nutrition znanstvenici iz Walthamova Centra za prehranu kućnih ljubimaca utvrdili su kako voda u prehrani mačaka utječe na rizik od bolesti donjega urinarnoga trakta. Prvi put rezultati točno pokazuju koliko je vode u prehrani potrebno da bi se smanjila vjerojatnost obolijevanja od struvitne i kalcij-oksalatne urolitijaze. tjednu. Na kraju 3. tjedna mokraća je skupljena u suhi led na 48 sati te je izračunana relativna saturacija (RSS) za struvite i kalcijeve oksalate. Pažljivom statističkom analizom otkriveno je sljedeće: a) Porastom količine vode u hrani smanjena je količina vode koju su mačke dobrovoljno pile. b) Mačke koje su hranili hranom sa 73 % udjela vode konzumirale su više vode iz hrane i vode za piće negoli mačke koje su hranili hranom sa 6 % – 53 % udjela vode. c) Prosječni volumen mokraće u 24 sata bio je mnogo viši, a specifična težina niža kod mačaka koje su hranili hranom sa 73 % udjela vode. d) Dodavanje 25 % ili 53 % vode prehrani nije utjecalo na ukupno konzumiranje vode, volumen mokraće ili specifičnu težinu u usporedbi s običnom suhom hranom. I pH-faktor je ostao nepromijenjen. e) Relativna saturacija kalcijeva oksalata uvelike je smanjena prilikom davanja hrane sa 73 % vode. Sličan učinak zabilježen je i kod struvita, no ne može se dokazati da je ta studija statistički važna. Otkrivanje važnosti vode u prehrani Nasumce odabranih 6 steriliziranih mačaka (3 mužjaka i 3 ženke) iz studije hranjeno je istom suhom hranom 3 puta na dan. Udio vode varirao je ovisno o dodavanju neionizirane vode suhoj hrani te su mačke slučajnim odabirom razvrstane u skupine koje se hranilo suhom hranom sa 6 % udjela vode (hrana kojoj nije dodavana voda), 25 % udjela vode, 53 % udjela vode te 73 % udjela vode. Svaku mačku hranili su 3 tjedna mjereći unos hrane i vode zajedno s volumenom mokraće, specifičnom težinom i pH-faktorom u 2. i 3. 60 HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 19/2011.,1-2 3-4 Što rezultati govore o fiziologiji mačaka Studija je važna jer je osmišljena tako da upotrijebljene vrste hrane nude isti prehrambeni sastav, pa tako i kalkulozno opterećenje. Rezultati pokazuju da je za smanjenje rizika od bubrežnih kamenaca potrebno dosegnuti udio vode u prehrani od najmanje 73 %. Taj rezultat potvrđuje da polupročišćena hrana hidratizirana sa 73 % vode uvjetuje povećano konzumiranje vode i manju specifičnu težinu mokraće. Velika konzumacija vode važna je prvenstveno zbog toga što povećava volumen mokraće, posljedica čega je razgrađivanje kalkuloznoga materijala i smanjenje razine supersaturacije te također smanjenje rizika od stvaranja kristala u mokraći. Na temelju vrijednosti relativne supersaturacije u ovoj studiji spomenute bi prednosti trebale prevagnuti nad negativnim učincima, npr. razrijeđenim inhibitorima kristalizacije ili rasta. Razina vode slična je onoj u prirodnim pljenovima mačkama koji sadrže 63 % - 80 % vode. Rašireno je vjerovanje da mačke zbog svoga drevnoga načina prehrane nisu razvile naviku da piju mnogo vode, slabo osjećaju žeđ i sporo reagiraju prilikom promjena stanja hidratacije. To se očituje u činjenici da mačke koje se hrani mesom ili mokrom mačjom hranom, koja uobičajeno sadrži više od 75 % vode, piju manje količine vode. Walthamovo istraživanje pokazalo je koliko voda u prehrani utječe na sveukupno konzumiranje vode u mačaka. Ako se mačku hrani osnovnom suhom hranom, ona konzumira 30 % manje vode nego kada je se hrani istom hranom s dodatkom do 73 % vode. To je utvrđeno usprkos tome što se količina dobrovoljno popijene vode povećala otprilike 6 puta. Što rezultati znače za način na koji hranimo mačke Manje konzumiranje vode u mačaka hranjenih suhom hranom (čak i ako je ona bila hidratizirana s do 53 % vode) može pridonijeti riziku od urinarnih bolesti te vrste. To se događa jer je njihova mokraća više koncentrirana litogenim kristalima, a relativna je supersaturacija, posebice kalcijeva oksalata, viša. Relativna je supersaturacija kalcijeva oksalata u hrani sa 6 % – 53 % vode između 1,99 i 2,29, što je takozvana polustabilna zona u kojoj je moguća formacija novih kalcij-oksalatnih kamenaca. Kod hrane sa 73 % vode i relativnom supersaturacijom kalcijeva oksalata 1 malo je vjerojatno stvaranje kristala u mokraći. U praksi 73 % vode u hrani koja se daje mačkama može se postići uvođenjem mokre hrane (limenke ili vrećice) u dnevnu prehranu. Takva prehrana obično sadrži otprilike 80 % vode i ako mačke hranimo miješanom prehranom u omjeru 9 : 1 (mokra hrana : suha hrana) s obzirom na težinu mačke, trebala bi osigurati sveukupan sadržaj vode od 73 %. To se najviše preporuča u mačaka koje su već obolijevale od bolesti donjega urinarnoga trakta ili su u rizičnoj skupini za obolijevanje. VETOM-alfa d. o.o. Sv. Izidora 35, 10020 ZAGREB tel. 6262-212 faks: 6262-213 www.vetom-alfa.hr www.kruuse.com SVE ZA VETERINARSKU PRAKSU!!! ČESTIT BOŽIĆ I SRETNA 2012. OBILJEŽAVAMO 15 GODINA USPJEŠNOG POSLOVANJA ZAHVALJUJUĆI VAŠEM POVJERENJU 15% poslovnih partnera za 15. obljetnicu nagrađujemo s 15% dodatnog popusta u prva tri mjeseca 2012. godine: za sve narudžbe u siječnju 7%, veljači 5%, ožujku 3%. Popust se ne može ostvariti na proizvod koji je već na akciji. Slučajnim odabirom nagrađeni su partneri sa sljedećim šiframa kupca: 4,11,14,15,20,21,24,25,28,30,33,34,35,36,40,41,42, 44,46,59,60,77,88,89,91,95,97,98,102, 104,106,113,116,121,122,129,137,138,149,150,167, 172,188,231,241,247,319,321,324,335, 363,389,416,417,428,429,433,441,451 ŠIFRA KUPCA nalazi se iznad naziva vaše tvrtke na našim računima Ukoliko želite iskoristiti nagradne popuste, pošaljite e-mail s naslovom POPUST na vetom-alfa@zg.t-com.hr Pri odabiru proizvoda iz naše bogate ponude pomoći će Vam savjetom mr. sc. Dubravko Šošić, dr. med. vet. http://www.vetom-alfa.hr Obradio: Damir Skok, dr. med. vet. 61 VETERINARSKA ŠKOLA U ZAGREBU DOBITNICA GRANT-SHEME “IMPLEMENTACIJA NOVIH KURIKULA” Potpisivanje Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava Veterinarska škola u Zagrebu dobitnica je grant-sheme “Implementacija novih kurikula” za projekt “Razvoj novih kurikula i podizanje standarda u obrazovanju veterinarskih tehničara” – VETVET. Taj je projekt nastao iz težnje da učenicima omogućimo što kvalitetnije obrazovanje, odnosno naobrazbu koja će im osigurati konkurentnost i zapošljavanje u novim tržišnim uvjetima. Natječaj za grant-shemu doživjeli smo kao priliku za ostvarenje ciljeva proizašlih iz potreba i zajednički definiranih vizija razvoja iz kojih je projektni tim škole odabrao najbolje zamisli i razradio ih u projektne aktivnosti. Radi uspješnije identifikacije potreba u Školi razvili smo procese samovrjednovanja postojećega programa u koje smo uključili učenike, nastavnike, roditelje, poslodavce iz privatnoga i javnoga sektora te fakultete. Rezultati samovrjednovanja važan su pokazatelj sadašnjega stanja i pomoć pri definiranju ciljeva i metoda koji će omogućiti rast i razvoj Škole. U isto smo vrijeme analizirali europski dokument Acovene koji sadrži razrađene standarde za stjecanje kompetencija za veterinarske tehničare u Europi, utvrdili razlike između programa te pozvali predstavnike Odbora u savjetodavni posjet kako bismo istodobno s primjenom novih kurikula započeli s pripremama za razvoj programa koji će omogućiti našim školama dobivanje akreditacije, a učenicima stjecanje certifikata za rad i na europskome tržištu radne snage. Kako je glavni cilj našega projekta osiguranje nove kvalitete u obrazovanju učenika, projekt je svoje aktivnosti utemeljio na razvoju novih znanja, vještina i stavova nastavnika s pomoću jasno definiranih i razrađenih tečajeva osposobljavanja te čvrstom suradnjom sa srodnim školama i gospodarstvom. Radi postizanja cilja trebalo je projektnim aktivnostima, uz optimalno korištenje postojećim resursima: - razviti nove kurikule temeljene na ishodima učenja - povećati stručna znanja nastavnika radi kvalitetnijega poučavanja - osposobiti nastavnike za uvođenje metoda poučavanja usmjerenih učeniku - poboljšati razinu znanja engleskoga jezika radi boljega praćenja stručne literature 62 - povećati kapacitet škole nabavom didaktičke opreme u skladu sa suvremenom veterinarskom praksom - poboljšati razinu informatičke pismenosti nastavnika - osposobiti nastavnike za korištenje inovativnim pomagalima - jačati partnerske odnose sa srodnim školama radi razmjene iskustava i stjecanja dobre prakse - jačati partnerske odnose sa sudionicima tržišta rada - jačati odnose s lokalnom upravom - izraditi i ostvariti pilot-projekte s novim kurikulima i novim metodama poučavanja u svrhu provjere uspješnosti ciljeva projekata - jačati odnos s Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih radi uključivanja u aktivnosti razvoja strukovnoga obrazovanja - dizajnirati i primijeniti nove kurikule u sadašnjim ili potpuno novim nastavnim programima. Projekt će omogućiti uvođenje novih, modernih, fleksibilnih nastavnih planova i programa, odnosno kurikula koji će omogućavati kontinuirano praćenje promjena u gospodarstvu i prilagodbu novim gospodarskim okolnostima, a našim učenicima omogućiti stjecanje novih kvalifikacija u skladu s promjenama na tržištu. Komisija EU-a prepoznala je naše napore i omogućila nam ostvarenje spomenutoga projekta. Projekt je trajao od 11. rujna 2010. do 10. rujna 2011. godine. Sve projektne aktivnosti i njihovi rezultati nalaze se na web-stranici www.vetvet.net. U ime projektnoga tima Škole, mr. sc. Smiljana Gamulin, dr. med. vet. Projektni tim: Dragica Kovačić, dr. med. vet., Ana Gverić, dr. med. vet., prof. savjetnik, Kate Vulić, dr. med. vet., mr. sc. Smiljana Gamulin, dr. med. vet., Andrea Djurdjević, dr. med. vet. HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 19/2011.,1-2 3-4 VETERINARI I HOBI Pozivam sve članove HVK koji se iz hobija ili profesionalno bave nekom vrstom umjetnosti ili stvaralaštva da kontaktiraju glavnoga urednika Hrvatskoga veterinarskoga vjesnika. SLIKARSTVO Dragutin Bratković, dr. med. vet., rođen je 26. siječnja 1952. godine u Ladislavu, općina Garešnica. U Zagrebu je završio osnovnu školu, kao i IX. gimnaziju 1971. godine. Iste godine upisuje Šumarski fakultet, ali 1972. godine odlučuje promijeniti fakultet, te upisuje Veterinarski fakultet. Tijekom studija bio je demonstrator u Zavodu za biologiju. Napisao je i dva studentska znanstvena rada nagrađena Rektorovom nagradom. Nakon odsluženja vojnoga roka diplomirao je 1982. godine. Iste se godine zaposlio u Veterinarskoj stanici Velika Kladuša. Od 1984. godine do danas radi u Veterinarskoj bolnici Brežice. Slikanjem se počeo baviti tijekom gimnazijskoga obrazovanja radeći najčešće portrete olovkom i temperom. Početkom studija počinje se koristiti tehnikom slikanja u ulju, a pod utjecajem naivnoga slikarstva često slika uljem na staklu. Zbog obveza na Fakultetu tijekom studija slika samo povremeno, a intenzivnije se slikarstvom bavi nakon zaposlenja. Kao samoukome slikaru slikanje mu je hobi, odmor i odmak od posla terenskoga veterinara. Koristi se različitim tehnikama slikanja (suhi pastel, olovka, ulje, razne kombinacije – u posljednje vrijeme najčešće rabi akvarel) i motivima (pejsaži, mrtva priroda, konji, psi, mačke, a uvijek se vraća ženskome aktu i portretu). Izrađuje ilustracije za štiva koja se upotrebljavaju u nastavi na Veterinarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 2011. godine izlagao je u auli Veterinarskoga fakulteta zajedno s Rokom Crnićem. dr. sc. Ivan Križek, dr. med. vet. 63 IN MEMORIAM Iz velikoga poštovanja prema našim profesorima želimo Vas podsjetiti na njihov rad i nenadoknadiv gubitak nakon njihove smrti. IN MEMORIAM prof. dr. sc. HRVOJE GOMERČIĆ 4. siječnja 1940. – 1. kolovoza 2010. U časopisu Veterinarski arhiv vol. 80 (6), pp. 693 – 694, 2010., objavljen je cjeloviti nekrolog prof. dr.sc. Hrvoja Gomerčića (napisala: prof. dr. sc. Snježana Vuković). IN MEMORIAM prof. dr. sc. MIROSLAV HERAK 8. svibnja 1933. – 8. studenoga 2010. U časopisu Veterinarska stanica broj 42 (4), 2011. (str. 397. – 398.) objavljen je cjeloviti nekrolog prof. dr. sc. Miroslava Heraka (napisao: prof. dr. sc. Marko Samardžija), koji možete pročitati i na web-stranici: http://www.veinst.hr/casopis-veterinarska-stanica/ cat_view/38-asopis-veterinarska-stanica/41-2011. IN MEMORIAM Zvonko Posavec, dr. med. vet., rođen je 1. prosinca 1928. u Vrtlinskoj blizu Čazme. U Bjelovaru je završio Gimnaziju. Na Veterinarskome fakultetu u Zagrebu diplomirao je 20. studenoga 1956. godine. U Veterinarskoj stanici Bjelovar radio je od 1957. do umirovljenja, 1994. te je obnašao i dugogodišnju funkciju direktora. Sudjelovao je u društvenome životu te je u jednome mandatu, od 1. svibnja 1984. do 30. travnja 1985., bio predsjednik Skupštine grada Bjelovara. Nakon kratke bolesti preminuo je 6. lipnja 2011. u Bjelovaru. Zbog svih njegovih humanih i moralnih kvaliteta rado ćemo ga se sjećati i na kraju možemo reći samo: Veliko hvala, poštovani kolega Zvonko! mr. Ivan Đureković, dr. med. vet. ZAHVALA Iskreno zahvaljujem u ime svoje djece i osobno na svim vrijednim donacijama kao i svima koji su nam pomogli i suosjećali s nama u tužnim trenutcima zbog gubitka oca i supruga Stanislava Rore, dr. med. vet. Djeca Marko, Franjo i Helena, te supruga Željka Rora 64 HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 19/2011.,3-4 3-4 rođendani HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK OD SRCA ČESTITA ROĐENDAN Mariji Horčički 10. srpnja Željki Domijan 22. srpnja Blanki Kosak-Kovač 5. kolovoza Ljiljani Forko-Žic 7. kolovoza Dubravki Deželić 14. kolovoza Mariji Stančić 23. kolovoza Branki Šaponjić 29. kolovoza Dubravki Tomić 19. rujna Jeleni Popari 22. rujna Vesni Mandekić Ljiljani Matošević 23. rujna Jovanki Vodički 5. listopada Dubravki Svobodi Vuković 22. listopada Margi DomesČamagajevac 27. listopada Smiljani Gamulin 28. listopada Zorki Bućan Verici Žebec Branki Đuras 29. listopada Mirjani Lučić 11. studenoga Blaženki Matotek 15. studenoga Katici Kuvačić 22. studenoga Grozdani Beti 26. studenoga Brunelli Takač 16. prosinca Đurđici Stubičan 21. prosinca Mariji Pelko 26. prosinca Zoji Bačetić 29. prosinca 60. ROĐENDAN Draganu Kulišu 16. srpnja Jurju Feljanu 21. srpnja Ivanu Pelku Stanku Pelku 9. kolovoza Milivoju Mišiću 18. kolovoza Ivi Gaurini 27. kolovoza Antunu Nemaniću 8. rujna Stanku Kovačeviću 13. rujna Rudolfu Ditrihu 27. rujna Dragutinu Štetneru 6. listopada Jurju Jurkinu 23. listopada Velimiru Sklepiću 5. prosinca Stjepanu Cerovečkome 8. prosinca Tomislavu Skendroviću 18. prosinca Mladenu Firmu 30. prosinca 61. ROĐENDAN Željku Ljubiću 2. kolovoza Marijanu Saboliću 13. kolovoza Dragi Stanivukoviću 15. kolovoza Milanu Kašubi 16. kolovoza Darku Abičiću 25. kolovoza Željku Stanišiću 30. kolovoza Ivici Lekšiću 5. rujna Franji Filipoviću 11. rujna Ivanu Kvakanu 16. rujna Milanu Arambašiću 6. listopada Milanu Božiću 14. listopada Aldi Kursaru Nikici Modriću Mladenu Salajsteru 15. listopada Zdenku Itriću 22. listopada Stjepanu Mikodaniću 4. studenoga Radoslavu Putniku 8. studenoga Željku Ključecu 14. studenoga Marku Maričiću 15. studenoga Krešimiru Stančiću 19. studenoga Ivanu Alvađu 26. studenoga Andriji Kovačeviću 30. studenoga Davorinu Videcu 10. prosinca 62. ROĐENDAN Roku Bašiću 5. srpnja Franji Greguroviću 5. kolovoza Ivanu Stepiću 31. kolovoza Stipi Batarelu 2. listopada Vinku Tangaru 13. listopada Stjepanu Kostelcu 16. listopada Josipu Tolnaju 17. listopada Fahdu Aqqadu Tomislavu Balkoviću 19. listopada Borisu Pavlovu 2. studenoga Franji Krklecu 6. studenoga Mirku Veselskome 9. studenoga Vladimiru Kranjcu 12. studenoga Miroslavu Zemanu 13. studenoga Miroslavu Veršiću 15. studenoga Ivanu Sušcu 16. studenoga Stevi Gatalici 30. studenoga Čedi Bogdaniću 15. prosinca Ivanu Mateku 25. prosinca 63. ROĐENDAN Branimiru Curlu 5. srpnja Jadranu Knežiću 7. srpnja Ivanu Forgaču 9. srpnja Vladimiru Čurčiću 15. srpnja Ili Bakoviću 16. srpnja Milivoju Mariću 23. srpnja Petru Blaževiću 7. kolovoza Darku Rogozu 11. kolovoza Ivi Dobrinkiću 23. kolovoza Želimiru Trajbaru 10. rujna Stanku Pavloviću 12. rujna Baniniju Coxtonu Woli 2. listopada Krunoslavu Dominikoviću 5. listopada Vladimiru Bajceru 4. studenoga Franji Robiću 8. studenoga Tihomiru Kosjeku 27. studenoga Andriji Čoviću Zvonimiru Divoševiću 30. studenoga Ivanu Peniću 5. prosinca Iliji Eržiću 10. prosinca Miodragu Maleševiću 18. prosinca 64. ROĐENDAN Vladimiru Bulovecu 20. srpnja Zlatku Udovičiću 21. srpnja Marinu Periškiću 23. srpnja Marijanu Šali 31. srpnja Željku Juranoviću 2. kolovoza Željku Ćaću 4. kolovoza Filipu Kontiću 13. kolovoza Ivici Horvatu 18. kolovoza Dragutinu Tušeku 20. kolovoza Petru Radeljaku 8. rujna Miroslavu Šimunoviću 23. rujna Ivanu Pecoji 24. rujna Ivanu Ljubičiću 26. rujna Berislavu Župetiću 28. rujna Stanku Petroviću 5. listopada Miljenku Masteliću 19. listopada Miroslavu Blaževiću Mladenu Zeliću 21. listopada Zdenku Danči 8. studenoga Franji Kovačeviću 2. prosinca Nikoli Vrapcu 9. prosinca Zlatku Matiću 24. prosinca Stanku Popoviću 29. prosinca 65. ROĐENDAN Željku Kovačeviću 2. srpnja Stipi Bujdi Zdenku Dvorskome 3. srpnja Tomislavu Majiću 19. srpnja Ljubomiru Smiljkoviću 22. srpnja Srđanu Tiljku 24. srpnja Zlatku Stampfu 29. srpnja Željku Špeharu 18. kolovoza Dragutinu Bodakošu 20. kolovoza Luki Majiću 28. kolovoza Miroslavu Opačku 6. rujna Anti Jozi Ramiću 14. rujna Tomislavu Bužanu 26. rujna Želimiru Bartoliću 22. listopada Danijelu Boriću 28. listopada Matiji Barišiću 11. studenoga HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK OD SRCA ČESTITA Vladanu Letici 13. studenoga Luki Manojloviću 3. prosinca Ivanu Crnkoviću 5. prosinca Nikoli Zujiću 6. prosinca Vladimiru Pezi 7. prosinca Stjepanu Kozjanu 8. prosinca 66. ROĐENDAN Dinku Udovičiću 4. srpnja Franji Novaku 1. kolovoza Jurju Trumbetašu 25. kolovoza Željku Šćuriću 2. listopada 67. ROĐENDAN Ivanu Vukoji 3. srpnja Ivanu Gudelju 8. kolovoza Nikoli Mišiću 27. kolovoza Mirku Lojkiću 1. studenoga Stjepanu Cingelu 3. rujna Dragi Nuiću 24. rujna Jurju Meštroviću 27. rujna Zlatku Gašparoviću 19. listopada Iliji Miškiću 26. listopada Ivanu Floreaniju 31. listopada Miroslavu Babiću 1. studenoga Ivi Jagustinu 3. studenoga Mirku Futiviću 5. studenoga Vladimiru Vukoviću 11. prosinca Željku Puhinu 15. prosinca Stjepanu Vidoviću 22. prosinca Stjepanu Kutnjaku 3. srpnja Mati Šikiću 26. srpnja Darku Dujeli 28. kolovoza Hrvoju Šimiću 20. rujna Nikoli Huiću 2. prosinca 73. ROĐENDAN Stjepanu Jambroviću 10. srpnja Rudolfu Parčetiću 23. kolovoza Stjepanu Perkoviću 12. rujna Tomislavu Novoselu 19. rujna Josipu Andriću 3. listopada Anti Glibotiću 11. studenoga 68. ROĐENDAN Borisu Zemanu 16. srpnja Daliboru Franoliću 17. srpnja Andriji Ribaru 20. srpnja Branku Pavlekoviću 28. srpnja Zdenku Hasenayu 19. kolovoza Nenadu Štigliću 12. rujna Branku Šašu 17. rujna Josipu Baturini 18. rujna Ivanu Ruscu 23. rujna Antunu Roziću 22. studenoga Đuri Sunajku 15. prosinca 70. ROĐENDAN Zvonimiru Čoliću 14. srpnja Marijanu Potočiću 2. rujna Dragi Kljajiću 18. listopada Zdenku Rankoviću 24. listopada Antunu Filipčiću 10. studenoga Ivanu Mahinu 1. prosinca Stjepanu Trusiću 8. prosinca 74. ROĐENDAN Krešimiru Arapoviću 7. srpnja Miji Mikuliću 26. kolovoza Miji Đilasu 3. rujna Branku Miheliću 17. listopada Marijanu Jaguniću 18. listopada Muhamedu Arnautoviću 30. listopada Hrvoju Zdjelaru 22. studenoga 71. ROĐENDAN Zdenku Jakoboviću 18. srpnja Andriji Čoviću 18. rujna Ivanu Kolačku 3. listopada Branku Greblu 6. listopada Stanislavu Crniću 3. studenoga Srećku Majnariću 20. studenoga Ivanu Sučiću 23. prosinca 75. ROĐENDAN Zvonimiru Klinaru 21. srpnja Veljku Pelicariću 6. listopada Mladenu Žuniću 14. listopada Franji Šantaku 28. listopada Josipu Antunoviću 17. prosinca 69. ROĐENDAN Mirku Buriću 19. srpnja 72. ROĐENDAN Ivici Škrlcu 1. srpnja 76. ROĐENDAN Ivanu Markoviću 25. kolovoza Krešimiru Samoboru 25. rujna Giovanniju Velanu 23. prosinca 77. ROĐENDAN Ivanu Braniloviću 2. srpnja Stjepanu Topolku 4. srpnja Marku Krznariću 12. srpnja Stjepanu Peteju 13. srpnja Dragutinu Šabariću 8. kolovoza Veljku Bijeliću 2. rujna Marijanu Kranjcu 7. rujna Branku Marjanoviću 2. listopada Zlatku Mikšiću 15. studnenoga Stjepanu Zelenku 16. studenoga Stjepanu Srbljiću 1. prosinca 78. ROĐENDAN Stjepanu Špinderku 4. srpnja Aleksandru Krotinu 16. srpnja Ivanu Perošiću 20. srpnja Savi Stameniću 9. rujna Miljenku Juričiću 13. rujna Slobodanu Juzbašiću 16. rujna Luki Tomaševiću 8. studenoga Teodoru Ćoriću 9. studenoga Zdravku Mendleru 30. studenoga Krešimiru Matišiću 21. prosinca 79. ROĐENDAN Cirilu Hlavaču 4. srpnja Vlatku Matkoviću 24. srpnja Šimi Džapi 28. srpnja Milivoju Medvenu 31. srpnja Zdenku Erdeljcu Petru Ivančiću 2. kolovoza Franji Maroeviću 27. studenoga 80. ROĐENDAN Ivanu Šturmu 9. rujna Miroslavu Supančiću 11. rujna 81. ROĐENDAN Branku Grabaru 13. kolovoza Milanu Matkoviću 25. rujna Mati Kvaterniku 20. listopada Franji Strižiću 25. listopada Mirku Štorgi 31. listopada Andriji Markoviću 24. studenoga Stjepanu Walteru 7. prosinca 82. ROĐENDAN Ivanu Baboku 13. srpnja Vasiliju Bijeliću 13. listopada Slavku Petošiću 2. studenoga Ivanu Horvatu 1. prosinca Bošku Vujiću 20. prosinca Tomislavu Ivanoviću 29. prosinca 83. ROĐENDAN Antunu Presečkome 28. srpnja Milenku Mišoviću 9. studenoga 84. ROĐENDAN Dragutinu Florschutzu 14. srpnja Fedoru Putinji 17. srpnja Zdravku Pažameti 13. listopada 85. ROĐENDAN Mihi Kacigi 16. prosinca 86. ROĐENDAN Oskaru Hochu 9. srpnja Stjepanu Feldhoferu 14. rujna 87. ROĐENDAN Bogumilu Radiću 16. kolovoza Maksu Karloviću 12. prosinca
© Copyright 2024 Paperzz
