Bilten Štokholm, januar 2013. godine U Tuzli Izdavač: Odsjek za dobrovoljni povratak Grada Štokholma Održana međunarodna konferencija povezivanja i razmjene Tuzla Strana br. 17 Ceremonija otvaranja CLDD kancelarije u Bagdadu Strana br. 3 Lijepo je doći u svoju čaršiju DI-LOK 2012. u Ključu i Banja Luci Gradska uprava Štokholma je 1997. godine formirala Odsjek za dobrovoljni povratak (ODP) za stanovnike Štokholma koji se dobrovoljno žele vratiti u svoje domovine. ODP nudi: 1. Individualnu pomoć povratnicima 2. Podršku gradskim upravama i uposlenicima na pitanjima dobrovoljnog povratka Strana br. 8 3. Saradnju sa institucijama i vlastima kao i nacionalanim i internacionalanim organizacijama na pitanjima dobrovoljnog povratka. Bilten Od 2009. godine Odsjek za dobrovoljni povratak Grad Štokholm sa povratnicima radi prema vlastitom modelu koji je jedinstven u svijetu. Model je univerzalan i primjenjiv za povratnike u bilo koju zemlju svijeta. Osnovna odlika modela je da je proces povratka podijeljen u osam etapa: 1. Rješavanje dokumenata u BiH (lične/osobne karte, pasoši/putovnice, vozačke dozvole, ostali dokumenti) 2. Rješavanje stambenog pitanja (povrat, pomoć pri traženju sredstava za obnovu, najam, kupovina) 3. Kompletirajuće obrazovanje u Švedskoj radi povratka (stručna obrazovanja, fakulteti, kursevi i dopune, posebna obrazovanja) 4. Osiguranje egzistencije u BiH (traženje posla, otvaranje firme, pokretanje zemljoradnje, ostvarivanje penzije ) 5. Ostale potrebe u BiH (škola za djecu, medicinske usluge, njega starijih, udruženja i klubovi) 6. Probni period u BiH (prakse, proba privatnog posla ili zemljoradnje) 7. Pomoć pri odjavi kod vlasti u Švedskoj (Poreska uprava, Kasa za socijalno osiguranje, ostalo) 8. Pomoć kod preseljenja (priprema, carinski propisi, transport, prihvat u BiH) 2 Povratnički predmeti 65 povratničkih predmeta u 13 zemalja. BiH, Irak, Somalija, Eritreja, Turska, Sudan, Crna Gora, Srbija, UK, Spanija, Kongo, Rumunija, Portugal Preko 3.000 klijenata je kontaktiralo ODP za jednokratnu pomoć. 65 klijenta su prihvaćeni kao povratnički predmeti na kojima se radilo kontinuirano tokom godine. Od ukupno 65 povratničkih predmeta 11 je prekinulo povratnički proces, 40 je prenijeto u 2013. i 14 se vratilo u svoje domovine. Bilten 3 Adel Aldabbagh, rukovodilac projekta CLDD u Bagdadu Ceremonija otvaranja CLDD kancelarije u Bagdadu Adel Aldabbagh Pripremio Adel Aldabbagh U zgradi vlade Bagdada 7. novembra 2012. godine otvoren je Centar za lokalni razvoj i dijasporu (CLDD). Na otvaranju su bili prisutni švedski ambasador Jörgen Lindström, guverner Bagdada Salah Abdul Razzaq, zamjenik direktora gradske uprave Štokholma Johanna Engman, Adel Aldabbagh vođa projekta Odsjeka za dobrovoljni povratak Grad Štokholm (ODP) i Amar AlDjaber član Udruženja Iračke razvojne grupe koja je nosilac projekta. Andres Parts je predstavljao Migracioni zavod Švedske. Ostali učesnici ceremonije su bili predstavnici iračkih i bagdadskih vlasti, nevladine organizacije, strane institucije kao i iračka dijaspora. Kako se situacija stabilizuje u Iraku tako raste interes dijaspore za povratkom. Iračke vlasti pokazuju jasan interes da omoguće iračkoj dijaspori u svijetu da se uključe u izgradnju i razvoj domovine. Zbog toga su Iračka razvojna grupa zajedno sa ODP Grad Štokholm odlučili Potpisan sporazum između Grada Štokholma i Bagdadske vlade U prostorijama Gradske uprave za obrazovanje Grad Štokholm 8. juna 2012. godine potpisan je sporazum o saradnji između grada Štokholma i Bagdadske vlade. Sporazum je potpisan na pitanjima migracija, dobrovoljnog povratka, reintagracije dijaspore kao i zajedničkih napora obje vlade da se ovi procesi pojednostave i olakšaju za mnogobrojne iračane koji žive van svoje zemlje. Sporazum u praksi znači da je dogovoreno otvaranje nove kancelarije Centar za lokalni razvoj i dijasporu (CLDD) u Bagdadu. Odsjek za dobrovoljni povratak (ODP) Grad Štokholm će obučiti uposlenike i obavljati funkciju supervizora aktivnosti u CLDD Bagdad. ODP ce također, uvezati ovu kancelariju sa kancelarijama CLDD u Bosni i Her- Direktor gradske uprave Štokholma Thomas Persson i Mohammed Hamad specijalni izaslanik guvernera Bagdada potpisuju ugovor cegovini. Tillväxt Irak Gruppen (TVIG) je treća strana potpisnica sporazuma, a nosi ulogu operativnog izvršioca instaliranja CLDD kancelarije u Bagdadu. Ceremoniji potpisivanja prisustvovali su predstavnici gradske uprave Štokholma, delegacija vlade Bagdada, ODP grad Štokholm i iračke ambasade. Bilten 4 Predstavnici iračke ambasade u Švedskoj zajedno sa bagdadskim guvernerom u Štokholmu Guverner Bagdada Salah Abdul Razzaq i ambasador Jörgen Lindström da zajednički ulože napore te da otvore Centar za lokalni razvoj i dijasporu u Bagdadu. Proces etabliranja takve vrste kancelalarije je dugotrajan i veoma komplikovan. Ali to nije spriječilo da se upornim radom ostvari cilj. Cilj etabliranja CLDD-a je da se olakša te ostvari siguran i struktuiran te prije svega održiv povratnički proces. CLDD će funkcionisati kao platforma za dugoročnu saradnju, kao čvor uvezivanja dijaspore. Zamisao je bila de se u Bagdadu primjene metode i uspješne aktivnosti koje su već oprobane u Bosni i Hercegovini te da CLDD postane dio internacional- ane mreže CLDD kancelarija. Projektna grupa se dobro upoznala sa radnim metodama koje su primijenjene u BiH. Centri koji postoje više od pet godina u BiH mijenjali su i razvijali metodiku rada koju mi sada možemo primijeniti. Važan aspekt koji smo odmah primijenili su relacije sa opštinom u kojoj se CLDD nalazi. Provedeni projekat je imao više faza i podaktivnosti: sakupljanje informacije, pravljenje baze podataka, usklađivanje ugovora među partnerima, obrazovanje društvenih vodiča kao i sprovedba praktičnih aktivnosti uspostavljanja CLDD kancelarije. Projektni vođa je Društveni vodič Shaima Faisal u CLDD Bagdad uradio veliki dio posla sve do dana otvaranja CLDD kancelarije. Zaista je fantastično da danas imamo jedan CLDD u Bagdadu. Da možemo povratnicima iračanima pružiti usluge koje su im potrebne te da centar bude mjesto susreta dijaspore i lokalnog stanovništva. Da možemo početi graditi mostove između nevladinog sektora u zemlji i nevladinog sektora u Štokholmu, Švedskoj i svijetu. To su osnovni ciljevi CLDD kancelarije u Bagdadu - Adel Aldabbagh, rukovodilac projekta CLDD u Bagdadu. Udruženje žena u Bagdadu na otvaranju CLDD Sporazum o saradnji između Štokholma i Geteborga Dvije opštine Štokholm i Geteborg su odlučile da sarađuju na pitanjima dobrovoljnog povratka. Veoma mali broj opština u Švedskoj pruža usluge informisanja i podrške onima koji žele da se vrate u svoje domovine. Saradnja među opštinama na tim pitanjima gotovo da ne postoji. Ali, Štokholm i Geteborg su preko svojih gradskih uprava, odlučili da sjedine svoje znanje i iskustva i da zajednički rade na pitanjima dobrovoljnog povratka. Ugovor o saradnji je potpisan na dvije godine 2013. – 2014. a za svaku godinu, posebno ce se izrađivati plan aktivnosti. Larisa Aganović, Emina Krzović, Ewa Lauritzen, Tomas Magnusson i Camilla Näslund Bilten 5 Aktivnosti centara za lokalni razvoj i dijasporu (CLDD) Realizovani brojni projekti, manifestacije i edukativne radionice Odsjek za dobrovoljni povratak Grada Štokholma u ovom momentu sarađuje sa pet opština/općina u BiH preko kancelarija sa zajedničkim nazivom Centri za lokalni razvoj i dijasporu: Ključ, Ilijaš, Banja Luka, Teslić i Srebrenica. Inače, pedeset posto svog vremena CLDD posvećuje radu na razvoju lokalne zajednice, dok ostalih 50 % na pitanjima povratka i uvezivanja dijaspore u aktivnosti vezane za razvoj lokalne zajednice. Edukacije, radionice i sastanci U Centrima za lokalni razvoj i dijasporu u kontinuitetu se provode aktivnosti na educiranju stanovništva za angažman u raznim poljima života. U tom smislu 10. marta 2012. godine održan je prvi u nizu seminara koje organizuje Centar za lokalni razvoj i dijasporu Teslić, u saradnji sa CLPU (Centar za lično i profesionalno usavršavanje) iz Sarajeva. Radilo se o trening/seminarima u okviru edukativnog programa za mlade, koji obuhvataju teme: timski rad, organizacija događaja, kreativno razmišljanje, rješavanje konflikata. Također, društveni vodiči CLDD Banja Luka su 15. marta 2012. go- dine organizovali informativno edukativni sastanak u saradnji sa CIDEA Banja Luka. Riječ je o gradskoj razvojnoj agenciji koja pomaže građanima u pokretanju malog biznisa ili kućne radinosti kroz razne pogodnosti kao što su: namjenski krediti, razne vrste podsticaja, grantovi i drugo. Prisutni na sastanku su dobili korisne informacije poput kako dobiti podsticajna sredstva, koji su za to uslovi, takođe uspostavili su kontakte sa predstavnicima CIDEA Banja Luka za dalju saradnju. U saradnji sa odjeljenjem za poljoprivredu Opštine Teslić i Udruženjem poljoprivrednika „Poljotes“ Teslić, 15. marta održana je i edukacija na temu Rezidba voćnjaka. Stručnjaci iz ove oblasti objasnili su prisutnima na koji način se vrši rezidba i šta je potrebno poznavati prilikom obrade voćnjaka. Još jedna od važnih edukacija koja je održana u 2012. godini jeste i organizacija dvodnevnog treninga na temu ”Edukacije o životnim vještinama i ključnim kompentencijama” koji je organizovan u prostorijama CLDD Banja Luka, a u saradnji sa Unijom za održivi povratak Bosne i Hercegovine. Svrha projekta bila je je pomoć mladim osobama, kako da na jedan interaktivan način prepoznaju vrijednost životnih vještina i ključnih kompentencija u obrazovanju, te njihovo primjenjivanje u praksi. U CLDD Osatica, opština Srebrenica, 21. maja 2012. godine održana je i prezentacija pravilnika o posticajima u poljoprivredi i edukacija o voćarstvu. Predavanje su održali predstavnici regionalne savjetodavne službe iz Bratunca. Edukacija o voćarstvu je održana na temu zaštite voća uslijed posljedica sniježnih padavina. Plesna sekcija u CLDD Banja Luka koja je počela 15. marta nakon četiri Bilten 6 mjeseca uspješno je završena 15. juna 2012. godine. Ideja o plesnoj sekciji je proizišla iz edukativne radionice koja je održana u CLDD Banja Luka krajem 2011. godine kada je sekcija plesa pozitivno prihvaćena od strane djece i parova koji su izrazili su želju da se ova vrsta aktivnosti nastavi i u 2012. godini. tornog uređenja Kantona Sarajeva (KS), Zavoda za saobraćaj i komunikacije KS, Općine Ilijaš, kao i predstavnici CLDD kancelarije i građani. Plan je protekli mjesec bio izložen u sali Općine, zatim na službenoj web stranici Općine i u MZ Srednje i CLDD-u tako da su građani iz lokalne zajednice i dijaspore mogli U kancelariji CLDD Banja Luka 15. juna 2012. godine održan je sastanak sa ciljem uvezivanja korisnika/klijenata CLDD radi bolje promocije i buduće saradnje. Sastanku su prisustvovali i predstavnici kulturnoumjetničkog društva „14 Februar“ iz Debeljaka, mjesnog Udruženja penzionera Debeljaka, Udruženja „Božur“ iz Čelinac i još nekoliko samostalnih proizvođača koji su CLDD klijenti duži niz godina i koji mogu da doprinesu realizaciji promocije seoskog turizma. U Organizaciji Centra za lokalni razvoj i dijasporu Teslić i BBI Bank, filijala Tešanj 10. jula 2012. godine održana je prva edukacija na temu: „Kreditna linija za zapošljavanje“. Prema ranije popunjenom upitniku Agencije BIGMEV, društveni vodiči su pozvali pravna i fizička lica prema spisku, a odazvalo se 40 zainteresovanih lica, koja su na licu mjesta dobila konkretne informacije, popunili aplikacije i otpočeli pregovore o kreditu. U prostorijama CLDD u Ilijašu 11. jula 2012. godine održana je javna rasprava na temu: “Izmjena regulacionog plana užeg dijela MZ Srednje”. Javnoj raspravi prisustvovali su predstavnici Ministarstva pros- davati svoje prijedloge i primjedbe. Konačan Plan uz manje izmjene je usvojen. Kulturne i sportske manifestacije Osnovna škola ,,Stanko Rakita“ u Vrbanji bila je organizator manifestacije u povodu dana učeničkih postignuća na koju su kao gosti bili pozvani i društveni vodiči CLDD Banja Luka. Manifestaciju su pripremili učenici Osnovne škole, a dodjeljene su zahvalnice i nagrade najboljim đacima. CLDD također je dobio zahvalnicu za dugogodišnju saradnju i pomoć pri realizaciji raznih aktivnosti Osnovne škole „Stanko Rakita“. U organizaciji Centra za lokalni razvoj i dijasporu Teslić, Omladinski savez Donji Ružević, MZ Donji Ružević i Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ Teslić, 10. juna 2012. godine na platou ispred Doma kulture u Donji Ruževići, održana je 1. Međunarodna smotra folklora. Kulturno-umjetnička društva iz Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine pokazala su i prezentirala svoju tradiciju, nošnje, pjesmu i ples. Smotri je prisustvovao veliki broj građana koji su sa oduševljenjem pratili koreografije pomenutih društava. Međunarodnu smotru folklora otvorio je Savo Kasapović načelnik Opštine Teslić, koji je izrazio svoje zadovoljstvo ovakvim vidom druženja i njegovanja kulturne različitosti, tradicije i običaja. Organizatori se nadaju da će ova manifestacija postati tradicija u Tesliću, i mjesto okupljanja i međusobnog upoznavanja. Voditelj manifestacije bio je poznato TV lice Enver Šadinlija. U Zajedničkoj organizaciji CLDD i KUD ,,14 Februar“ iz Debeljaka 16. juna 2012. godine uspješno je realizovana ,,II Majska dječija olimpijada“, a ujedno obilježena i peta godišnjica kulturno-umjetničkog društva ,,14 Februar“. U prijepodnevnim satima realizovane su sportske aktivnosti sa desetak disci- Link brošure ”Šta CLDD može učiniti za mene” Centri za lokalni razvoj i dijasporu izdali su brošuru u kojoj stoje sve informacije vezane za rad CLDD kancelarija kao i koje su to usluge koje ove kancelarije pružaju svim zainteresiranima. Brošuru možete preuzeti ukoliko ukucate link: http://cldd.org/bs/brosura Bilten plina, dok je u poslijepodnevnim satima defileom sedamnaest kulturno - umjetničkih društava iz okruženja, započet je bogat kulturno zabavni program. Cilj manifestacije bio je reintegracija, uključivanje građana u kulturna i sportska dešavanja, očuvanje tradicije i običaja, prije svega djece i omladine. U organizaciji Centra za lokalni razvoj i dijasporu Teslić i Ekološkog društva „Šimići“ iz Teslića, 8. jula 2012. godine održan je prijateljski turnir u nogometu u Đuliću kod Teslića. Na turniru se takmičilo šest ekipa, od kojih je jedna bila iz dijaspore, dvije iz povratničkog mjesta Donji Ružević i Osivica te tri ekipe iz izbjegličkog mjesta Đulić. www.cldd.org I ove godine, u širem dijelu općine Ilijaš obilježena je tradicionalna manifestacija”Ilijaški dani kulture, sporta i trgovine”. CLDD je u saradnji sa lokalnim udruženjima građana i članovima Savjeta mjesnih zajednica organizovao druženje uz prigodan kulturno- zabavni program. Posebno se ističe značajna posjeta mladih među kojima je bilo i onih koji žive u Njemačkoj i Americi i sa svojim po- 7 rodicama su na odmoru u domovini. CLDD Teslić organizovao je i posjetu Enise Hajdarević urednice emisije„Selu u pohode“ koja se emituje na BHR1 opštini Teslić. Kako ističu iz CLDD Teslić tom prilikom posjetili su MZ Banja Vrućica, MZ Stenjak i MZ Donji Ružević. Pored obilazka sela organizovana je i prezentacija dva KUD-a u prostorijama MZ Stenjak. Emisija koja će se emitovati na BHR1 je ujedno i doprinos opštini Teslić kroz promociju na državnom radiju. Briga o zdravlju Društveni vodiči CLDD Banja Luka redovno u svojim prostorijama, u saradnji sa medicinarima iz Vrbanje, organizuju besplatno mjerenje šećera u krvi i kontrolu krvnog pritiska. Potreba za ovakvom vrstom akcija je velika obzirom da veći broj mještana na području MZ Debeljaci nije u mogućnosti da redovno prati i odlazi na kontrole, stoga se građani redov- no odazivaju i podržavaju ovakve vrste aktivnosti. Broj pregledanih osoba bio je 45, u terminu od 11 do 13 sati. Radionice za žene Pred lokalne izbore koji su održani 7. oktobra, u CLDD Osatica kod Srebrenice održana je radionica za žene na temu: „Jačanje uloge žena i mladih političkih lidera u javnom i političkom životu u Bosni i Hercegovini“. Kao što je već poznato 17,01% žena je u politici, a ni jedna stranka nema ženu na čelu stranke. Na posljednjim lokalnim izborima bile su samo četiri načelnice. Kako ističu organizatori iz ovih navoda izvode se zaključci da su ove radionice potrebne kako bi na lokalnim izborima u oktobru dobili više žena u političkom životu Bosne i Hercegovine, a nadaju se da će ova radionica doprinijeti da bude više žena u politici. Finansijer radionice je USAID i Vijeće Evrope. Sastanak sa nevladinim sektorom u Srebrenici Koordinator Odsjeka za dobrovoljni povratak Grada Štokholma (ODP) Emina Krzović, te referentica Larisa Aganović 17. juna 2012. godine posjetili su Srebrenicu i održali konferenciju sa predstavnicima nevladinog sektora u ovome gradu. Organizator konferencije bio je CLDD Osat u Srebrenici. Predstavnici ODP-a imali su priliku razgovarati sa A.Dž., povratnikom iz Švedske u srebreničko naselje Skelani. Ovom prilikom A. Dž. je kazao: -Ponosan sam što sa svojom porodicom mogu da- nas ugostiti Eminu Krzović i predstavnike Grada Štokholma u Srebrenici. Zahvaljujući Odsjeku za dobrovoljni povratak ja sam ostvario uspješan dobrovoljni povratak u Srebrenicu. Ovdje sam pokrenuo uz njihovu pomoć uspješan biznis, od kojeg danas živi moja porodica. Zahvaljujući povratku, ja sam spasio i svoje zdravlje i sada sam sretan i uspješan čovjek, koji živi u svom domu, od svoga rada, a sve zahvaljujući inicijalnoj pomoći koja je došla od Grada Štokholma, kazao je A.DŽ. Bilten 8 DI-LOK 2012. u Ključu i Banja Luci Lijepo je doći u svoju čaršiju Pripremio Mehmed Pargan Odsjek za dobrovoljni povratak Grada Štokholma organizirao je od 7. do 9. jula 2012. u suradnji sa Centrima za lokalni razvoj i dijasporu (CLDD) i Općinom Ključ, manifestaciju DILOK Susreti dijaspore i lokalnog stanovništva Ključ 2012. Veliko interesovanje lokalnog stanovništva da ostvari konkretnu suradnju sa Bosancima i Hercegovcima u iseljeništvu, rezultiralo je potrebom da se ove godine u organizaciji CLDD realiziraju dva događaja u okviru manifestacije DI-LOK. Tako je, sljedećega vikenda, od 13. do 15. jula, DI-LOK nastavljen u Banja Luci, u organizaciji CLDD Banja Luka i uz značajnu podršku Gradske uprave i Savjeta Mjesne zajednice Vrbanjuša. Podsjetimo, cilj manifestacije DI-LOK, koja se svake godine održava u nekom drugom gradu, prije svega je definiranje zajedničke platforme na kojoj djeluje lokalno stanovništvo u Bosni i Hercegovini zajedno sa građanima BiH u dijaspori. Kroz strateške projekte u kontinuitetu se pokušava sinhronizirati djelovanje kako bi se u sinergiji pomoglo ekonomskom i kulturnom razvoju zemlje. Upravo je pod ovim motom i u ovom duhu zajedničkog djelovanja i suradnje održava ovogodišnja manifestacija. Ovogodišnja manifestacija DI-LOK upravo je i bila orjentisana prema poslovnom povezivanju lokalnog stanovništva u BiH sa dijasporom. Kroz djelovanje Odsjeka za dobrovoljni povratak Grada Štokholma sektorom u ovom gradu, upravo se pokušala u jedan dokument sažeti sva problematika investiranja u Bosnu i Hercegovinu. Predstavnici općine Ključ, poželjeli su dobrosošlicu gostima, kao i brojnim građanima Ključa CLDD info pult - Šefika Muratagić, Aldin Sivić i Željka Herić u proteklom periodu se kroz razne programe došlo do zaključka da je upravo poslovno povezivanje ljudi u dijaspori sa maticom, najbolji način za uspješan i bezbolan povratak. Stoga su uredi CLDD u Ključu i Banja Luci posljednjih mjeseci intenzivno djelovali kako bi pripremili susret poduzetnika, potencijalnih investitora i predstavnika lokalne zajednice u ovim gradovima. Na biznis konferenciji u Ključu, koja je organizirana u čvrstoj sprezi sa općinom Ključ i nevladinim iz dijaspore i lokalne zajednice: -Općina Ključ sa zadovoljstvom ističe da je podržala organizaciju ovogodišnje manifestacije DI-LOK prepoznavši u njoj šansu za povezivanje lokalnog stanovništva sa našim građanima u dijaspori, što bi moglo dovesti do ozbiljnijeg, konkretnog i organiziranog sudjelovanja naše dijaspore u razvoju općine. Općina je spremna da radi na stvaranju uslova za lakše investiranje, kazao je zamjenik načelnika općine Ključ, gospodin Hamdija Dučanović. Zapaženo izlaganje imao je Armin Hadžić, predsjednik mreže APU Akademci, poduzetnici i umjetnici, koja djeluje u Švedskoj. On je naglasio kako je vrijeme humanitarnog djelovanja prema Bosni i Hercegovini davno prošlo i sada se treba okrenuti poslovnom povezivanju u okviru kojega se trebaju u funkciju staviti raspoloživi resursi Bosne i hercegovine i dijaspore: -APU mreža okuplja veliki broj uspješnih Bosanaca i Hercegovaca u Švedskoj. Veliki broj tih ljudi nap- Bilten 9 ravio je značajne uspjehe u Švedskoj, a okupljanjem u APU mrežu mi smo iskazali želju da kao pojedinci i kao zajednica pomognemo Bosni i Hercegovini. Mi nismo ovdje došli sa vrećom novca, sa humanitarnim pro- muzičke i folklorne grupe i pojedinci, Udruženja mladih „Krasuljak“, KUDa „Stari grad“ Ključ i KUD-a „Naša mladost“ te lokalni pjevači amateri. Ovdašnji kajak-kanu klub osigurao je zajednički ručak, roštilj i vojnički jektom ili donijetim rješenjima. Mi smo ovdje da bismo ponudili nove mogućnosti. Želimo biti kopča BH poduzetnicima koji žele poslovati sa Švedskom ili nekom drugom zemljom u kojoj imamo mogućnosti da omogućimo povezivanje. Nadam se da će BH biznismeni prepoznati potencijal koji predstavlja APU mreža i da će iskoristiti naše postojanje, kazao je gospodin Hadžić. Pripreme za ovogodišnju manifestaciju DI-LOK trajale su nekoliko mjeseci, a kako se i očekivalo dale su željene rezultate. U manifestaciju su uključene lokalne zajednice, sve kancelarije CLDD-a, te zainteresirani građani koji su kroz ovu manifestaciju pokušali pronaći svoje interese i otvoriti mogućnost poslovnog povezivanja. Koncept koji je razvio CLDD u komunikaciji sa predstavnicima lokalnih zajednica i građanima BiH u iseljeništvu, pokazao se kao potpuno originalan koncept koji posljednjih godinu dana biva uspješno primijenjen u radu sa iseljenicima iz Somalije, Iraka, Crne Gore, Srbije... U Ključu je pored poduzetničke konferencije organiziran i niz zabavnih i drugih sadržaja. Na gradskoj plaži pored rijeke Sane održani su zabavni sadržaji u kojima su sudjelovala kulturno-umjetnička društva, grah za sve učesnike. Do kasno u noć trajao je program, a nekoliko hiljada mladih zabavljao je popularni Kenan Mačković Keno. Na manifestaciji se predstavila i pjesnikinja, Ključanka Nisveta-Enisa Bašić. Predstavnici Odsjeka za dobrovoljni povratak Grada Štokholma, APU mreže, CLDD-a i eskterni suradnici, imali su priliku posjetiti sa domaćinima Stari grad Ključ. Također, u ime načelnika Općine Ključ, prijem za goste organ- DI-LOK u Banja Luci Društveni vodiči Mubera Čavka i Branislav Novkovic, proveli su u suradnji sa drugim centrima CLDD pripreme i zvanično otvaranje manifestacije obavljeno je 13. jula u Vrbanjuši, gdje je održan turnir u malom nogometu. Veliki broj ekipa, različit nacionalni sastav, ekipe iz Domovine i dijaspore, sve je to dalo poseban čar turniru. Iskre i žar borbe za pobjedu međutim, nisu oduzeli glavnu osobenost događaju – druženje, toleranciju, natjecateljski fer play. Dušan Janjić, potpredsjednik Savjeta Mjesne zajednice Vrbanja, izrazio je zadovoljstvo održavanjem tradicionalnog turnira u malom nogometu: -Svake godine organiziramo turnir na kojem sudjeluju ekipe iz dijaspore i domaće ekipe. Tokom trajanja turnira mladi se zbliže, upoznaju, idu ka prijateljstvu, a ustvari to je i glavni cilj turnira. Mnogi nam mogu da pozavide na suradnji kako na međunacionalnoj ravni, tako i na suradnji sa dijasporom. Važno je kazati da je ovaj turnir i cijela manifestacija DI-LOK u Banja Luci plod uspješne suradnje Mjesne zajednice Susret sa lokalnom upravom i dijasporom izirao je zamjenik načelnika Hamdija Dučanović, koji je izrazio zadovoljstvo kvalitetnom suradnjom sa Gradom Štokholmom, te sa Uredom CLDD u Ključu i gospođom Šefikom Muratagić, društvenim vodičem u ovom gradu. Vrbanja sa CLDD Banja Luka, naravno uz podršku Gradske uprave Banja Luka, koja je u ovoj manifestaciji prepoznala značaj i kvalitet, tako da je nesebično podržava, kaže Janjić. Rezultati dobre suradnje u Vrbanji, prema Janjićevim riječima je uspješno Bilten djelovanje KUD-a, dvadeset ulica je dobilo rasvjetu, uređene su tri plaže, osigurano uredno vodosnabdijevanje, urađena kanalizacija, osnovano je Vatrogasno društvo itd. Na turniru je kao i svake godine sudjelovala ekipa Banjalučana iz Švedske, koju je predvodio Narcis Hadžiselimović, predsjednik Udruženja Banjalučana u Švedskoj. Ovo udruženje svake godine daje maksimalan doprinos na sudjelovanju u Danima dijaspore, u okviru kojih se održava i manifestacija Vezeni most i malonogometni turnir. Gospodin Hadžiselimović ističe odličnu suradnju sa Uredom za povratak Grada Štokholma i CLDD Banja Luka, a njegov sin Aldin igrao je u ekipi braneći boje tima „Banja Luka u srcu“: -Turnir u malom nogometu je dlična ideja, ali u narednim godinama mu treba još nove krvi. Svake godine sam tu, ali mi je draže što su se moja djeca zainteresirala za Banja Luku. Ove godine su mi rekli da će oni doći, bez obzira da li ja mogu doći na turnir. To je važan momenat i funkcija ovoga turnira. Mnoga djeca ostvaruju poznanstva i prijateljstva i nastavljaju sa mjesta doke su stigli njihovi roditelji u povezivanju i prijateljstvu sa drugima i drugačijima, ali misim da je to još uvijek nedovoljan broj. Stoga se u okviru ovih druženja moraju uvesti novi sadržaji i još mnogo novih ljudi, kazao je gospodin Hadžiselimović. Na turniru je sudjelovao i sedamnaestogodišnji Haris Nezirević, koji sa porodicom živi u Norcopingu, a već je angažiran u mladonogometnoj reprezentaciji Švedske kao 10 izuzetan talenat. Među mladima su se svojim aktivnostima istakle i sestre Amela i Amra Sačić, čiji su roditelji Banjalučani, a one su rođene u švedskom gradu Trolhattanu. One svake godine dolaze u BiH i uče maternji jezik, druže se i ovdje provode koji je želio dati svoj doprinos omladini Vrbanje, a došao je iz Trolhattan, Svedska. Svim učesnicima dodijeljene su nagrade, pehari iIi zahvalnice. U zgradi Mjesne zajednice Vrbanja u večernjim satima održan je Mali poslovni forum, u čijem radu su sud- Ekonomski forum odmor. Kažimo i to da je na Turniru u malom fudbalu sudjelovalo 11 ekipa sa preko 100 učesnika, kako iz Banja Luke tako i iz Njemačke, Danske, Švedske, SAD itd, a prema ocjeni gospođe Emine Krzović, turnir je u potpunosti ispunio svoj cilj, druženje djece i omladine iz raznih zemalja, koji su došli u BiH na godišnji odmor. Najbolja na Turniru bila je ekipa iz Vrbanje ,,Drugi Njutnov zakon”, a drugo mjesto zauzela je ekipa „Naranđo jtd“, također iz Vrbanje i treće mjesto je ekipa ,,Mahala“, koja je imala najsimpatičnijeg golmana, jelovali predstavnici Odjeljenja za privredu Grada Banja Luka, Gradska razvojna agencija ,,Cidea”, Poslovni inkubator ,,NGO Krajina”, Centar za razvoj i unapređenje sela, predstavnici BBI Banke, te Ured za povratak Grada Štokholma i predstavnici nekoliko kancelarija CLDD u BiH. Forum je pokušao dati odgovore na problme zapošljavanja, posticajnih sredstava i grantova. Ponuđene su prezentacije projekata i date mogućnosti da suradnju unutar BiH, kao i sa poslovnim partnerima iz inozemstva. Veliko interesovanje učesnika za ovaj događaja Fudbalski tim Banjalučana iz dijaspore učesnici turnira na Di-Lok u Banja Luci Bilten potvrdila je i činjenica da je društveni vodič Mubera Čavka u radnoj atmosferi sa učesnicima foruma razmatrala projekte do iza ponoći. Govoreći na otvaranju, Emina Krzović je naglasila kako je Mali poslovni forum dobra šansa da se identificiraju problemi sa kojima se poduzetnici susreću: -Naišli smo na izuzetno ozbiljne partnere na putu pomaganja povratnicima da pokrenu svoj biznis, te na planu poslovnog povezivanja dijaspore za Domovinom. Oduševljena sam prezentacijama i otvorenošću na koju smo naišli u institucijama Grada 11 Banja Luka, gdje je iskazana želja da se barijere za razvijanje biznisa što brže uklone. Uvjerena sam da će ovaj poslovni formum dati dugoročne rezultate, naglasila je gospođa Krzović. Manifestacija DI-LOK 2012 prema mišljenju svih aktera u potpunosti je uspjela. Spojeni su ljudi iz dijaspore sa lokalnim stanovništvom, stavljene su u funkciju lokalne zajednice i poduzetnici, a značajna pažnja posvećena je mladima. Identificirani su postojeći problemi na temelju kojih će se planirati dugoročniji i efi- Intervju sa Moufak Rafek, povratnikom u Erbil, Kurdistan (Irak) Bilo bi dobro da se otvori CLDD kancelarija u Kurdistanu Da li ste tokom Vašeg povratničkog procesa naišli na neke barijere? Ukoliko jeste, koje? Nisam naišao na neke veće barijere zahvaljujući pomoći koju sam dobio od Odsjeka za dobrovoljni povratak u mom kontaktu sa iračkom ambasadom u Štokholmu. Da li je povratak težak? Zavisi kakvu pomoć čovjek dobije. Povratak je težak ukoliko, kao u mom slučaju, niste bili u svojoj zemlji 30 godina. Stvarnost nije u skladu sa očekivanjima koje čovjek sebi postavi. Mnogo toga je se promijenilo. Da li ste zadovoljni pomoću koju ste dobili od Odsjeka za dobrovoljni povratak? I više nego zadovoljan. Zaista sam vam zahvalan na svoj pomoći koju ste mi pružili i cijenim mnogo Vaš rad. Da niste stupili u kontakt sa nama, da li bi Vaš povratak bio moguć? Možda bi povratak bio moguć ali bi bio mnogo teži i potrajao bi. Bez Vaše pomoći bih sigurno zapao u neke birokratske procedure što bi sigurno onemogućilo moj povratak. Da li imate konkretne savjete onima koji razmišljaju o povratku u Kurdistan? Ako razmišljate o povratku, prvenstveno bi trebali riješiti pitanje zaposlenja. Saradnja između vlasti je loša i kao povratnik ne dobijete mnogo pomoći ovdje u matici. Bilo bi od velikog značaja ukoliko bi postojao Centar za lokalni razvoj i dijasporu (CLDD), poput onog u Bagdadu, i u Erbilu. kasniji rad na pripremi manifestacije DI-LOK 2013. Upravo će o tim rezultatima, te iskustvima na polju organizacije ovako kompleksnog događaja društveni vodiči razgovarati na planiranim jesenjim supervizijama i velikoj konferenciji koju Ured za povratak Grada Štokholma organizira u Tuzli, sa ciljem da BH nevladine organizacije u svoje programe stave problematiku dijaspore. Čini se da će aktivnim radom CLDD-a pitanje dijaspore konačno dobiti svoje mjesto u BH društvu. Ovogodišnji DI-LOK je na tom polju uradio maksimalno. Intervju sa Nerminom O. - povratnicom u Sarajevo Ključna za moj povratak je pomoć grada Štokholma Duži period CLDD BiH rade na pomoći BiH državljanima koji dobrovoljno žele da se vrate u domovinu. Jedna od povratnica je Nermina O. koja se vratila sa svoje troje maloljetne djece u porodičnu kuću u Sarajevu. Povratnica se dobrovoljno odlučila da napusti Švedsku i nastavi živjeti u Bosni i Hercegovini. Šta je bilo najteže sa povratkom i zašto je povratak težak? Povratak sa maloljetnom djecom je veoma težak, jer djeca dolaze u sasvim novu sredinu. Posebno teško je bilo voditi djecu u školu jer su išli u različite smjene. Da li su se djeca navikla? Djeca su se navikla na školu i društvo i već su se uključili u sportske aktivnosti van škole. Da li imate problem sa kojim se i danas susrećete? Jedino mi je preostalo da dobijem BiH državljanstvo, ali i to će se riješiti. Da li ste zadovoljni sa pomoći koju smo vam pružili? Da, veoma sam zadovoljna od samog početka sa saradnjom i sa uputama koje sam dobila u Upravi Grada Štokholma i CLDD kancelarijama u BiH. Bilten 12 Intervju sa Arminom Hadžićem, APU Mreža Spoj bosanskohercegovačke i švedske kulture Pitanja pripremili: Larisa Aganović i Mehmed Pargan APU Mreža kao novi i vrlo ozbiljan partner Centara za lokalni razvoj i dijasporu tokom 2012. godine pokazala je jedan sasvim drugačiji pristup ostvarivanju komunikacije sa Bosancima i Hecegovcima u Domovini, ali i sa relativno loše organiziranom populacijom useljenika iz BiH u Švedskoj. Na čemu se temelji ovaj koncept? Koncept APU mreže se zasniva na otvorenosti i transparantnosti rada sa velikom dozom fleksibilnosti uz jako motivisan i konkretan rad u tri pravca: povezivanje bosanskohercegovačkih i švedskih interesnih grupa u cilju jačanja obje države, jačanje bh. dijaspore u Švedskoj te povezivanje naše dijaspore sa Bosnom i Hercegovinom uz što konkretniji angažman. Fokus u samom radu leži na projektima i rezultatima, a ne na ljudima u samoj organizaciji. Dakle interes mreže je dugoročna promjena društva nabolje, a ne kratkoročni rezultati ili promovisanje pojedinaca. Kroz sav naš rad mi se i družimo i samim tim još više motivišemo i pomažemo jedni druge. Rad u samoj mreži je spoj bosanskohercegovačke i švedske kulture i načina rada gdje mi pokušavamo da uzmemo ono što je najbolje iz obje i prilagodimo aktuelnim projektima. To daje APU mreži jednu ekstra dimenziju koju bh. klubovi i bh. organizacije inače nemaju u svom radu jer se one drže isključivo bosansko-hercegovačkih principa rada iz ‘90-ih godina i prilično su zatvorenog karaktera okrenuti klubskom druženju. Armin Hadžić, predsjednik APU mreže Taj koncept se u određenim segmentima podudario sa djelovanjem Centara za lokalni razvoj i dijasporu, tako da se ostvarila dobra suradnja. Na kojim temeljima razvijate suradnju sa Centrima za lokalni razvoj i kakvu budućnost te suradnje predviđate? Saradnja sa Centrima za lokalni razvoj i dijasporu je tek započeta prvo susretima u Ključu u julu, a zatim se nastavila na Connexchange konferenciji u Tuzli u septembra 2012. godine. Već sada imamo odličnu saradnju i planiramo iduće korake u zajedničkom radu za 2013. godinu za koju se nadamo da će donijeti puno više konkretnih rezultata. Dakle, 2012. je bila godina upoznavanja i povezivanja, a 2013. će biti godina rada i učinaka. Nadamo se da će naša saradnja povezati i druge ključne organizacije u općinama/opštinama širom Bosne i Hercegovine u cilju bržeg napretka i većih rezultata. Koliko članova okuplja APU mreža? Da li je taj broj aktivista i članova dovoljan da zadovolji potrebe djelovanja prema ciljnoj grupi? Danas APU mreža okuplja oko 240 članova od kojih je većina iz Švedske, a manji dio i iz Bosne i Hercegovine. Među našim članovima ima i Šveđana. Godišnji porast članova je oko 30% i raste sve više kao što mreža djeluje globalnije. Broj članova je i te kako dovoljan za one projekte koji se danas sprovode kroz APU, ali kako APU raste kroz projekte i težinu zadataka tako je i regrutovanje novih članova bitno za daljnje širenje mreže. Mnogi članovi se aktivno uključuju pri pokretanju novih projekata jer se pronađu interesom i znanjem u istim. APU je ustvari jedna ljudska banka resursa koji se sami aktiviraju po potrebama kade se one pojave, ali koja istovremeno ima jedan proaktivni pristup problemima i sama traži nove projekte kako kroz strateški rad Upravnog odbora tako i kroz operativni rad svojih članova. Naravno, sav rad je volonterski. Bilten 13 Kako se može postati član APU mreže i na koji način mladi ljudi koji žive u Švedskoj mogu u funkciju staviti svoje znanje i vještine, želju za volonterskim djelovanjem i povezivanjem? Kako se postaje član APU mreže? Svako ko dijeli naša vrednovanja, vizije i ciljeve može biti član APU-a bez obzira na nacionalnost, stepen obrazovanja ili bilo šta drugo. Sve informacije kao i aplikacija za članstvo U Bosni i Hercegovini imamo nekoliko projekata od koji su dva jako bitna: – Produbljena saradnja sa Centrima za lokalni razvoj i dijasporu kako kroz DI-LOK tako i kroz Connexchange konferenciju 2013. koja je već u fazi planiranja za septembar 2013. – Neformalno povezivanje i jačanje državnih institucija, prije svega Švedske Ambasade u Sarajevu i SIDA (Swedish International De- u APU se mogu naći na našoj webstranici apunetwork.net Najveći priliv novih APU članova je preko postojećih članova koji pričaju o APU aktivnostima i time šire interes među drugima. Takođe dobar dio članova je susreo APU kroz javne aktivnosti koje naša mreža sprovodi i time se eksponira novim grupama na novim dodirnim mjestima. I naravno, medijski kanali i u Skandinaviji i u Bosni i Hercegovini pišu o našim aktivnostima što čini da se ime i rad organizacije još više širi. velopment Cooperation Agency) sa BiH Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice, BiH Ministarstvom vanjskih poslova i BiH Ambasadom u Švedskoj jer je današnja saradnja između ovih nedovoljna za potrebe društva. Koje aktivnosti trenutno provodi APU i kakvi su planovi za narednu godinu? U Švedskoj za 2013. imamo planirane dvije pozorišne predstave koje dovodimo iz BiH u Švedsku da bi promivisali bh. kulturu, a dijelom naše redovne projekte saradnje sa različitim interesnim grupama gdje je npr. jedna od tih saradnja sa švedsko-bosanskim prijateljskim Udruženjem u samom parlamentu Švedske. Članovi ovog Udruženja dolaze iz skoro svih partija Švedske i aktivni su političari – preko njih gradimo još bolje relacije Švedske prema Bosni i Hercegovini. Da li je Vaš odlazak u BiH na Conexchannge Conference i uzimanje aktivnog učešća dalo rezultate? Jeste li započeli suradnju sa pojedincima i grupama u BiH? Prvi kontakti ostvareni su već na licu mjesta u danima same konferencije. Nakon povratka u Švedsku kontakt je produbljen sa nekoliko organizacija. Sa jednom od njih upravo razmatramo oblike saradnje. Radi se o Udruženju građana Tvornica magije – Magic Factory iz Tuzle koja bavi se razvojem umjetnosti i nauke, te zaštitom ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, a koja želi da dobije pomoć APU Network-a u osnivanju istraživačkog centra za nauku i umjetnost pod radnim nazivom ScArt Centar. Inicijativa je došla od samog udruženja što je jako bitno napomenuti jer bez aktivnog angažmana sa obje strane neće ni doći do saradnje. Direktor Boris Balta poručuje da je ScArt Centar zamišljen kao ustanova koja bi učila mlade stvaranju samostalnog business-a iz bilo koje oblasti nauke i umjetnosti. Nadamo se također da ćemo uspostaviti saradnju i sa drugim Udruženjima koja smo sreli u toku konferencije. Čini se da ovaj koncept organizacije mladih i obrazovanih ljudi iz BiH može biti preslikan u cijelu Švedsku, ali i u cijeli svijet u zemlje u kojima žive Bosanci i Hercegovci. Da li planirate te pozitivne vibracije širiti u svijet, a zašto da ne i u BiH – i tu bi mogao djelovati ogranak APU Mreže? Organizacije slične APU Networku, kako mi znamo, već postoje i u drugim zemljama i mi smo već inicirali kontakt sa dvije koje smatramo jako bliskima po konceptu i strukturi APU mreži. Radi se o američkobosanskoj organizaciji BHAAAS (Bosanskohercegovačko-Američka Akademije nauka i umjetnosti) te Bosanskohercegovačko-Austrijska Collegium Bosniacum (studentska organizacija). Mimo ove dvije organizacije imamo i druge kontakte u Skandinaviji te Njemačkoj, a otvoreni smo i za saradnju sa sličnim organizacijama i u drugim zemljama. Također, planiramo registrovati APU Network u Bosni i Hercegovini jer već sada imamo dosta članova koji žive u BiH, a koji žele da aktivno rade u APU mreži. Pogotovo jer je već pokrenuta saradnja sa Centrima za lokalni razvoj i dijasporu, nekoliko NVO ali i državnih ministarstava. Gdje god da ima interesa, pozitivne energije i konkretnih ideja, APU će biti tu da pomogne i poveže najbolje što zna. Građani Bosne i Hercegovine – prije svega oni koji žive u BiH – zaslužuju puno bolje društveno uređenje i puno više mogućnosti nego što danas imaju. Dijaspora od 1,3 miliona Bosanaca i Hercegovaca širom svijeta sa svojim znanjem i resursima tu može odigrati ključnu ulogu. Bilten 14 Dvodnevna Međunarodna konferencija o inkluziji „Omogućiti učenje“ održana Banja Luci i Bihaću Djeca povratnika u Bosnu i Hercegovinu trebaju pomoć prilikom uključivanja u školu Pripremio Dadi Mras Dvodnevna konferencija „Omogućiti učenje“ koja je u organizaciji Uprave Grada Štokholma održana u 5. i 6. oktobra u Banja Luci i Bihaću, okupila je veliki broj nastavnika, pedagoga, roditelja, te predstavnika nevladinog sektora iz Bosne i Hercegovine. Prvoga dana rada u Banja Luci je, u suradnji sa Vladom Republike Srpske, te kancelarijom Centra za lokalni razvoj i dijasporu iz ovoga grada, tematiziran problem inkluzije djece sa posebnim potrebama u nastavu u Republici Srpskoj, sa akcentom na Banja Luku, dok se drugoga dana konferencije raspravljalo o istom problemu, ali na području Unsko-sanskog kantona. Stručnjaci iz cijele Bosne i Hercegovine, te njihove kolege iz Švedske složili su se da je zakonska regulativa u našoj zemlji donijeta i da je u velikoj mjeri usklađena sa međunarodnim normama, ali da se u praksi još uvijek nije došlo na nivo na kojem će svako Konferencija u Bihaću dijete biti obuhvaćeno inkluzijom, odnosno uključivanjem u obrazovni sistem, bez predrasuda i diskriminacije. Samo u Republici Srpskoj, danas imamo 1.500 djece sa posebnim potrebama. Podsjećamo, pod istim imenom konferencija „Omogućiti učenje“, održana je 2010. godine na Bjelašnici. Konferencija o inkluziji u školama u Banja Luci je bila veoma dobro posjećena Prema riječima Jasmine Bujanović, iz Ministarstva za kulturu, obrazovanje i sport Vlade Unsko-sanskog kantona, na polju inkluzije u posljednjoj deceniji na prostoru ovoga kantona učinjeno je izuzetno mnogo. Prije svega obrazovani su kadrovi koji mogu raditi sa djecom, donijeti su zakoni i podzakonski akti, ali Bilten 15 Ewa Lauritzen, šef odjeljenja gradske uprave Štokholma za pomoć školama u inkluziji proces koji bi mogao inkluziju dovesti na nivo zapadnih zemalja još nije završen: - Naš sistem nije spreman i nije osposobljen da prihvati svako dijete. Nije stvar u djeci, već je problem u postavci odnosa prema djeci. Sistem je prilagođen prosječnom djetetu, a prosječno dijete ne postoji. Postoje djeca sa svojim mogućnostima i potencijalima. Djeca koja imaju posebne potrebe moraju dobiti još kvalitetniji pristup u obrazovanju, ali ja moram kazati, da još uvijek imamo neriješene probleme u nastavi i izvan problematike vezane za djecu sa posebnim potrebama: imamo romsku djecu kojoj također treba napraviti bolji pristup i omogućiti im obrazovanje, a imamo i djecu sa izraženim sposobnostima, kojima trebamo omogućiti da realizuju svoju potrebu da uče više. Pored toga, treba istaći da naše društvo Bihać mora doživjeti napredak i razvoj, s obzirom da imamo situaciju u kojoj će rijetko kome biti interesantna jepim vijestima, kazala je gospođa Bujanović. Statistike govore kako u ovom trenutku u Bosni i Hercegovini živi oko 250.000 hendikepiranih osoba, odnosno osoba u stanju potrebe, te da je problem inkluzije izuzetno važan i aktualan u cijeloj zemlji. Vođeni činjenicom da će pomoć Gradske Uprave Štokholma biti od značajne koristi Ewa Lauritzen, šefica Odjela Gradske Uprave Štokholma za obrazovanje, podržala je organizaciju ovakve konferencije, te došla u BiH kako bi sudjelovala u nejnom radu. Pozivajući se na Salamanca deklaraciju, gospođa Lauritzen je podsjetila učesnike konferencije kako svako dijete ima pravo na obrazo- Johanna Rostedt i Annika Lagerkvist, članovi tima iz Štokholma činjenica da je romsko dijete učenik generacije. Još nemamo dovoljno snage da govorimo o uspjesima i li- vanje, odnosno život u društvu bez predrasuda i diskriminacije: -Inkluzija pruža najbolje uslove za uključivanje i razvoj i pomaže nam da dođemo do rješenja kako školu napraviti dostupnom djeci koja imaju posebne potrebe, kazala je gospođa Lauritzen, naglasivši da inkluzija predviđa prihvatanje sa dobrodošlicom različitosti, da daje podršku svima, a ne samo onima koji se osjećaju isključeno. Poseban problem, koji je zapravo i motivirao održavanje ove konferencije iznijela je Emina Krzović, koordinator Odjela za dobrovoljni povratak Uprave Grada Bilten Štokholma, kazavši kako djeca povratnika imaju izuzetno velike probleme prilikom uključivanja u bosanskohercegovačko društvo po povratku: - Djeca koja dođu sa svojim roditeljima, povratnicima, u BiH, budu upisana u školu ovdje, ostvare kontakte, krenu na nastavu, ali se uskoro desi problem. Oni ne znaju jezik, ne poznaju društvo i prirodu, i onda postaju žrtve ismijavanja, podcjenjivanja, diskriminacije... Tada djeca kažu roditeljima – ja hoću kući. A gdje im je kuća? Roditelji su došli tu, svojoj kući, a djeca žele tamo. Mi moramo pomoći i ovoj kategoriji i stoga najavljujemo provođenje pilot-projekta koji će biti zasnovan na pokretanju određene dodatne nastave za takvu djecu, kako bi im se povratak u BiH učinio boljim. Mi smo da bi olakšali povratak napravili Centre za lokalni razvoj u devet općina BiH, a taj model smo prenijeli u Somaliju i Irak. Na taj način pokušavamo pomoći, ali pozivamo da se i država BiH ozbiljnije uključi u rad sa dijasporom, kazala je Emina krzović. 16 Banja Luka Pored velikog broja domaćih stručnjaka za područje inkluzije, konferenciji su prisustvovale i Annika Lagerkvist i Johanna Rostedt iz Gradske uprave Štokholma, koje su iznijele svoja iskustva iz rada sa djecom sa posebnim potrebama. Sudeći po velikom interesu koji su učesnici pokazali za teme Konferencije, za očekivati je vrlo konkretan nastavak ove suradnje, sa ozbiljnim učešćem Gradske Uprave Štokholma, te bosanskohercegovačkih struktura vlasti. Intervju sa Hotić, povratnik u Banja Luku Šta vam znači kontakt sa našim Uredom? Kontakt mi znači sve. Vi mi pružate veliki oslonac i održavate nadu za povratak. Da nije vas, ja svoju djecu ne bih vidjela godinama. Drugi ljudi nas pitaju šta nam znači kontakt sa vama i odgovor je uvijek isti. Mnogo mi znači. To je kao kada dijete izgubi ljubav i traži nekoga kome će se okrenuti, ko će mu pružiti otvorene ruke. Prazna mi je duša, čovjek se osjeća izgubljen. Tako da ste nam vi podrška u svemu i veliki oslonac. U kakvim ste odnosima sa CLDD kancelarijom u Banja Luci? - Osoblje u CLDD kancelariji su prijatni, žele nam pomoći i pomažu koliko mogu. Nažalost vlasti dole njima onemogućavaju da nam pomognu više nego što su trenutno u mogućnosti. Ali uvijek su nam voljni izaći u susret sa mnogo razumijevanja. Pomoć koju nam pružaju je također oslonac i hvala im. Želite li nastaviti kontakt sa CLDD kancelarijom i našim Uredom? Da, naravno. Svaka pomoć nam je dobrodošla i zahvalni smo. Zašto je povratak težak? Iz više razloga. Prvenstveno iz finansijskog razloga. Švedska nam ne omogućava otpremninu, neku vrstu ekonomske pomoći kao što pružaju druge zemlje poput Norveške, Holandije i Danske. Ne dozvoljava nam da svoju starosnu penziju prenesemo u BiH. Za nas bi sasvim dovoljno bilo i da nam odobre 3-5 hiljada kruna mjesečno. Mi bi se vratili. Psihički sam opterećen. Čovjek nema podrške ni od Švedske ni od svoje matice. Duša mi je dole, a fizički sam ovdje. Za starije je najteže.Onemogućavaju nam da se vratimo i da umremo u svojoj zemlji. Da sam znala da će me ova država ovako tretirati, nikada ne bih kročila ovdje. Bilten 17 U Tuzli Održana međunarodna konferencija povezivanja i razmjene Connexchange 2012. Pripremio Mehmed Pargan Predstavnici brojnih bosanskohercegovačkih udruženja, poduzetnici, prosvjetni radnici, te predstavnici međunarodnih organizacija koje djeluju u Bosni i Hercegovini, susreli su se u Tuzli 27. septembra, na do sada najvećoj međunarodnoj konferenciji povezivanja i razmjene Connexchange 2012, sa predstavnicima Uprave Grada Štokholma, uposlenicima njegovog Ureda za dobrovoljni povratak, te društvenim vodičima Centara za lokalni razvoj i dijasporu koji djeluju u BiH. Konferenciju je otvorio gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović, zahvalivši se Kraljevini Švedskoj na svesrdnoj pomoći koju je pružila Bosni i Hercegovini. Imamović je posebno naglasio otvorenost švedskog društva prema useljenicima, što je omogućilo da se iju razvoja Domovine i tada će ta iskustva, znanja i vještine dobiti još veći značaj, kazao je Imamović, da se dalja suradnja provodi preko tuzlanske razvojne agencije NERDA, koja ima resurse da tu suradnju naglasivši da se iz faze u kojoj je BiH primala samo pomoć, sada treba ući u fazu dugoročne surad- unaprijedi. Predstavnici ove agencije također su bili prisutni na konferenciji, tako da su nakon radnoga dijela ostvarili kontakte i otpočeli komunikaciju sa predstavnicima Gradske uprave Štokholm. Brojnim nevladinim organizacijama najatraktivniji gosti bili su predstavnici APU Mreže iz Štokholma, nevladine organizacije koja okuplja akademce, poduzetnike i umjetnike iz Bosne i Hercegovine, koji žive u Švedskoj. Vernisa Rejhan i Armin Hadžić predstavili su svoj koncept organizacije i djelovanja, ponudivši gostima iz udruženja, poduzetnicima i kulturnjacima iz BiH povezivanje sa Bosancima i Hercegovcima širom Švedske, ali i sa švedskim institucijama, organizacijama i poduzetnicima: -Mi smo odabrali drugačiji put suradnje sa Bosnom i Hercegovinom i nismo tu da nudimo gotova rješenja, humanitarnu pomoć ili obećanja, već naprotiv nudimo mogućnosti. Velika zainteresovanost medija za Connexchange veliki broj mladih ljudi iz BiH obrazuje u ovoj zemlji i krene putem uspjeha. -Taj uspjeh se treba staviti u funkc- nje. Pozivajući goste iz Štokholma da nastave plodnu suradnju sa Bosnom i Hercegovinom, odnosno Tuzlom, gradonačelnik Imamović je predložio Bilten Želimo biti most između vas i potencijalnih suradnika, poslovnih partnera, ili budućih prijatelja u Švedskoj. U našoj APU Mreži su Bosanci i 18 vana i da daje značajan doprinos u funkioniranju švedskog društva, kao društva različitosti. Također, Persson je na konferenciji predstavio projekat Andres Parts iz Zavoda za migracije Švedske Hercegovci raznih profila, koji imaju izvrsne veze u Švedskoj i mi zato vjerujemo da će ta činjenica otvoriti odlične mogućnosti za povezivanje i suradnju. Mi također čeznemo za tim, i naš smisao postojanja je jačanje države Bosne i Hercegovine zahvaljujući našem znanju, iskustvu i vezama, kazao je predsjednik APU Mreže Armin Hadžić. Njegova koleginica Vernisa Rejhan u izvrsnoj prezentaciji u kojoj je predstavljena APU Mreža, naglasila je kako njihova organizacija okuplja mlade i uspješne ljude koji neizmjerno vole svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu, što je ključni motiv za tako ozbiljan angažman čitave Mreže. Važnost koju pitanju useljenika u Švedsku iz Bosne i Hercegovine daju vlasti ove zemlje, a posebno Grada Štokholma, pokazala je činjenica da su u radu Konferencije Connexchange 2012 sudjelovala dva zvaničnika iz Gradske Uprave: Thomas Persson, načelnik odjela za obrazovanje Grada Štokholma i Andres Parts, iz Zavoda za migracije Švedske. U svom obraćanju gospodin Persson kazao je kako je bosanskohercegovačka zajednica u Švedskoj izuzetno dobro organizo- dobrovoljnog povratka: - 1997. godine u Upravi Grada Štokhloma osnovano je odjeljenje za dobrovoljni povratak za ljude koji žele da se vrate u svoju zemlju nakon što su boravili neko vrijeme u Švedskoj. Zatim 2004. godine zajedno sa Evropskom Unijom smo pokrenuli jedan projekat za Bosnu i Hercegovinu i to je prvi put da je se otvore kancelarije, koje se danas nazivaju Centar za lokalni razvoj i dijasporu. Cilj ovih kancelarija je bio da rade lokalno, teritorijalno i jednim dijelom prevaziđu konfrotacije koje su se počele dešavati između dijaspore i lokalnog stanovništva. Napravljena je jedna platforma za zajedničku akciju, da pomogne ljudima koji žele da se vrate iz Švedske. Radili smo na tome da razvijemo lokalne socijalnoekonomske uslove za bolji povratak ljudi iz ostalih zemalja. Ono što je važno za Bosnu i Hercegovinu jeste da je najvažnije da ostanemo ovdje da nastavimo raditi, i da ne napuštamo ove ideje nego da radimo svojski. Također, da nastavimo da radimo direktno sa ljudima i na mjestu gdje se oni trenutno nalaze i gdje hoće da se vrate, odnosno da simultano radimo na dva mjesta. Naša saradnja se bazira na sopstvenim ljudskim potencijalima i njihovom voljom da rade, a naš je posao da im olakšamo taj put – istakao je Persson. Andres Parts, iz Zavoda za migracije Švedske na Konferenciji u Tuzli kada je riječ o dobrovoljnom povratku pored Bosne i Hercegovine govorio je i o iskustvu drugih zemalja praveći usporedbe kroz procente i konkretne Emina Krzović, Thomas Persson i Jasmin Imamović napravljen jedan projekat preko naše granice, opštinske i državne. Program se završio 2008. Godine, ali se naš rad nastavio u Bosni i Hercegovini. Najvažniji dio projekta bio je da primjere. Kako Parts ističe dvedeset godina traje proces povratka Bosanaca iz Švedske: - Migracije su jedan vrlo kompleksan postupak, a globalne i socijalne Bilten promjene pojačavaju frekvenciju migranata u nacionalne zemlje koje se nazivaju razvijenim zemljama. Familije mijenjaju svoj način života, a pod uticajem globalnih promjena dolazi do zatvaranja i razbijanja porodica. Novac koji se šalje od strane migranata u svoje domovine kreće se do milijardu eura, a 3,1 % ukupne svjetske populacije su migranti, odnosno svaki 33 čovjek je migrant – istakao je Parts. Parts je predstavio i procentualno zemlje sa visokom i niskom stopom migranata. Pa tako zemlje sa visokim procentom migranata od 87% su Katar, zatim Ujedinjeni Arapski Emirat 90% Singapur 41% i Saudijska Arabija 20%. Nisku stopu migracije imaju npr. Južna Afrika 3,7 posto, Slovačka 4%, Turska 1,9 % itd. Kroz konkretne primjere i statistiku učesnici Konferencije imali su priliku da se upoznaju sa migracijama, kao i procesom dobrovoljnog povratka. Također, dobili su šansu da se povežu, razmijene iskustva i na taj način ostvare suradnju sa gostima iz Švedske te pokušaju da zajednički djeluju na polju kako dobrovoljnog povratka tako i kulturno-ekonomskog povezi- 19 Emina Krzović, koordinatorica Ureda za doborovoljni povratak Grada Štokholma u svom obraćanju učesnicima, podcrtala je važnost umrežavanja: -Konferencija Connexchange 2012 ima za cilj da okupi na jedno mjesto nas koji želimo pitanje dijaspore tretirati kao važno pitanje. Bosna i Hercegovina, koja ima jednu trećinu svojih dijaspori. Stoga vas sve pozivam da nam proslijedite svoje ideje, prijedloge i sugestije za dalju suradnju i zajedničko djelovanje, kazala je Emina Krzović. Ona je pozvala sve one koji i nisu sudjelovali na Konferenciji Connexchange 2012 da se naknadno priključe, jer mreža može imati snagu samo ake je budu sačinjavala veliki broj udruženja i fondacija iz BiH građana u dijaspori nije vodila brigu o toj snazi, u tako velikom broju ljudi koji vole svoju zemlju. Mi želimo da napravimo kanale kojim se snaga i ljubav iz dijaspore mogu usmjeriti ka Bosni i Hercegovini. Također, želimo i dijaspore, pojedinci, neoficijelne grupe, predstavnici međunarodnih organizacija koje djeluju u BiH, predstavnici vladinog sektora i svi drugi koji se bave pitanjima i problematikom građana BiH u dijaspori ili to pitanje smatraju važnim. Poslije Konferencije Nađa Avdibašić, ministrica obrazovanja, nauke, kulture i sporta u Vladi Tuzlanskog kantona, upriličila je prijem za Eminu Krzović, Thomasa Perssona i njihovog domaćina u Tuzli Mehmeda Pargana iz BMG Bosanske medijske grupe. U konstruktivnom razgovoru kazano je da su susreti poput Connexchange Conference 2012 od izuzetnoga značaja, a ministrica Avdibašić zahvalila se u ime Vlade Tuzlanskog kantona Gradu Štokholmu i načelniku za obrazovanje Thomasu Perssonu za svu pomoć koju su pružili građanima Tuzlanskog kantona i Bosne i Hercegovine u posljednje dvije decenije. Dogovorena je konkretnija suradnja, a gost iz Švedske izrazio je želju da Gradska Uprava Štokholma sudjeluje u kapitalnim projektima iza kojih stoji Vlada Tuzlanskog kantona. Predstavnici APU mreže vanja lokalnih zajednica i dijaspore. Nakon Konferencije upriličeno je i poslijepodnevno druženje u kojem su pojedini predstavnici NVO sektora iz BiH načinili prve korake u dugoročnom povezivanju. da udruženja, organizacije i pojedince u Bosni i Hercegovini uključimo u jedinstvenu mrežu, da oni u svoje aktivnosti i planove djelovanja ugrade i osmišljeno, ciljano djelovanje i suradnju sa našim ljudima u Bilten 20 U organizaciji CLDD BiH i kancelarije u Štokholmu Mladi iz Švedske posjetili Parlament BiH U organizaciji CLDD BiH, te kancelarije u Štokholmu, grupa mladih, predstavnika KUD- a Varnamo iz Švedske, i grupa mladih iz Ključa, predstavnika KUD -a Stari grad – Ključ, 30. marta 2012. godine su posjetili BH parlament gdje su imali priliku razgovarati sa poslanikom u Predstavničkom domu, Šefikom Džaferovićem, članom Zajedničke komisije za ljudska prava, prava djeteta, mlade, imigraciju, izbjeglice, azil i etiku. Grupu od tridesetak mladih predvodile su Željka Herić i Šefika Muratagić, društveni vodiči CLDD kancelarija u BiH. Mladi su imali priliku poslaniku Džaferoviću postaviti brojna pitanja koja se tiču problematike mladih u Domovini, ali i u dijaspori. Načini registracije i glasanja na izborima, potreba formiranja Ministarstva za dijasporu, dvojno državljanstvo i mogućnost obrazovanja u inostranstvu bila su pitanja kojima su mladi „zagolicali“ poslanika Džaferovića. -Mi nismo zaboravili naše ljude u dijaspori i smatramo da su oni jedan važan segment, bez kojega Bosna i Hercegovina ne može. Zato vas pozivam da ostanete privrženi svojoj Domovini, da učite maternji jezik i da redovno dolazite i provodite vrijeme u Bosni i Hercegovini. A mi ćemo se potruditi da učvrstimo vaše veze sa Domovinom i da vam omogućimo da svoja znanja upotrijebite za jačanje svoje zemlje, kazao je Džaferović, odgovarajući na pitanje da li se Bosne i Hercegovina odrekla svojih građana u iseljeništvu. Tokom dugoga razgovora, poslanik Džaferović je pojasnio da se kompliciran politički sistem i teškoće u njegovom funkcioniranju održavaju i na stanje u dijaspori, te na odnos državnih institucija prema njoj. Mladi su imali priliku da u okviru projekta Otvoreni parlament, koji se u kontinuitetu provodi u Parlamen- tarnoj skupštini BiH, obiđu Parlament i razgovaraju sa parlamentarcima. –Imali smo želju da mladima iz kulturno-umjetničkih društava Stari grad iz Ključa i KUD Varnamo iz Švedske, omogućimo da sami traže odgovore na teška pitanja koja ih muče. Posjetu smatramo veoma uspješnom, a sjedanjem u skupštinske klupe mladi su na trenutak osjetili kako je to biti parlamentarac i donositi važne odluke. Delegirajući u direktnom kontaktu svoja važna pitanja djevojske i momci su pokušali nametnuti probleme mladih i probleme dijaspore, kao važne, kojima državna vlast mora posvetiti dužni pažnju, kazala je nakon posjete Šefika Muratagić. Treba naglasiti da je podršku za prevoz mladih iz Ključa, kao i obezbjeđivanje zajedničkoga ručka za učesnike u zgradi Parlamenta, pružila misija USAID u BiH. Bilten 21 Na Vlašiću i u Sarajevu održane Interne supervizije CLDD kancelarija Veliki pomak u radu na povratničkim predmetima Vodeći se pozitivnom praksom godišnjeg rezimiranja, analize i procjene rada Centara za lokalni razvoj i dijasporu u BiH i u 2012. godini održane su dvije Interne supervizija CLDD kancelarija Bosne i Hercegovine. Supervizije su održane na Vlašiću od 25. do 29. marta i u Sarajevu od 19. do 13. oktobra 2012. godine. Bile su ovo prilike da se izvrši kvalitativna analiza rada u proteklim mjesecima, te postave planovi za dalje djelovanje i koordinaciju rada kancelarija i društenih vodiča. U sistem CLDD kancelarija integrirana je nova članica CLDD Crne Gore sa sjedištem u opštini Rožaje, a donijeta je odluka da se obustavi rad kancelarije u Goraždu, koja je izvršila svoju planiranu misiju i prestala je potreba njenoga postojanja. Tokom ovih supervizija društveni vodiči iz kancelarija CLDD-a u Banja Luci, Srebrenici, Tesliću, Ključu i Ilijašu, te opštini Rožaje iz Crne Gore, prezentirali su izvještaje o svome radu, te planove za predstojeći period. Iznijeti su ključni problemi sa kojim se društveni vodiči susreću, a kroz diskusije se pokušalo naći rješenje tih problema. Praksa je pokazala da timskim radom kvalitet djelovanja iz godine u godinu postaje sve veći. Značajni pomaci načinjeni su na pružanju podrške lokalnom stanovništvu u razrješavanju administrativnih problema u lokalnim zajednicama, te potencijalnim povratnicima u upoznavanju sa uslovima života i obezbjeđivanja raznorazne dokumentacije. Predstavljen je i rad na povratničkim predmetima, iz kojega se jasno vidi da je CLDD napravio izuzetne pomake u svome radu. Pregovori sa Hargeisom, glavnim gradom Somalilanda Mohamud Jiciir je svojim pismom podrške garantovao za učešće gradske uprave u formiranju CLDD kancelarije sa svim potrebnim resursima. Od velike važnosti je da se uspostavi kancelarija koja će raditi po modelu CLDD u SoMustafa Ismail i Sadia Mumin, dio predstavnici so- maliji obzirom da su potrebe malijskih organizacija koji u timu saradjuju sa ODP zemlje koja je u razvoju velike, grad Stokholm a veliki broj somalijaca koji bi željeli doprinijeti tom razvoju Pregovori sa Hargeisom glavnim graili se vratiti u svoju zemlju nestrpljivo dom Somalilanda koji je nezavisna čeka na tu mogućnost u raznim zemregija u Somaliji su tokom 2012. popljama svijeta. U Štokholmu živi verimili konkretnu i ozbiljnu formu. liki broj somalijaca koje ODP grad Gradonačelnik Hargeise Hussein Štokholm susreće putem seminara i zajedničkih aktivnosti. Formiran je i poseban radni tim sastavljen od predstavnika najvećih somalijskih organizacija u Štokholmu i Švedskoj. U timu su ljudi koji su veoma angažovani na pitanjima razvoja domovine. Njihovim posredstvom ODP grad Štokholm je uspio ostvariti dobre relacije sa gradskom upravom Hargeise te stupiti u fazu konkretnih pregovora o otvaranju CLDD kancelarije u tom gradu. ODP grad Štokholm planira iduće godine u proljeće ugostiti gradonačelnika Hargeise s ciljem konkretizovanja dogovora. Izdavač: Stockholms stads Frivillig Återvandring Odgovorni urednik: Emina Krzovic emina.krzovic@stockholm.se Saradnici: Ingegerd Ärlund, Larisa Aganovic, Adel Aldabbagh, Dadi Mras, Mehmed Pargan DTP: BMG Bosanska medijska grupa, Tuzla Foto: BMG, ArtLab, Marketingart i CLDD. Adresa: Frivillig återvandring, Box 22049, 104 22 Stockholm Sweden Bilten 22
© Copyright 2024 Paperzz
