Kratki pregled proračuna EU-a za 2014. Džepna brošura KV-01-13-742-HR-C Europe Direct je usluga koja vam omogućuje pronaći odgovore na pitanja o Europskoj uniji Besplatni telefonski broj (*): 00 800 6 7 8 9 10 11 (*) Informacije su besplatne, kao i većina poziva (premda neke mreže, javne govornice ili hoteli mogu naplaćivati pozive). Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu). Kataloški podatci navedeni su na kraju ovog izdanja. Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2014. ISBN 978-92-79-33986-8 doi:10.2761/84511 © Europska unija, 2014. Umnožavanje je dopušteno uz uvjet navođenja izvora. Slike na omotu: © Rido – Fotolia. Ostale slike: © Europska unija; str. 6´: © bonninturina – Fotolia; str. 7´: © PhotoRack. Printed in Belgium Tiskano na recikliranom p apiru izbijeljenom bez kl ora (PCF) Uvod Ovo je prvi proračun novoga financijskog okvira (2014.–2020.), nastao u vremenima oskudnih javnih proračuna u državama članicama EU-a. On odražava trenutačno raspoloženje u Europi: vidljivi su prvi znakovi gospodarskog oporavka, ali još nismo izvan opasnosti. Zbog toga želim da se proračunom EU-a za 2014. pridonese gospodarskom oporavku te ulaže u rast i radna mjesta. Istina je da je proračun gotovo 6 % niži nego u prethodnoj godini, ali ima i neke nove elemente, poput Inicijative za zapošljavanje mladih – za pomoć mnogim mladim Europljanima koji traže posao, ili Instrumenta za povezivanje Europe – za poboljšanje prekograničnog prometa, energetike i priključaka na širokopojasni internet. Proračun EU-a ostat će sredstvo solidarnosti s najranjivijim osobama i siromašnijim regijama u EU-u. Slijedom besprimjernog broja kriza, npr. tragedije na Lampedusi, priljeva sirijskih izbjeglica, tajfuna na Filipinima i mnogih drugih, želim da EU bude spreman odgovoriti u slučaju da se slične tragedije dogode u 2014. godini. Zato ćemo imati više novca za humanitarnu pomoć i migracije. Osim toga, reformirana kohezijska politika imat će presudnu ulogu u ulaganju u siromašnije regije EU-a i povećanju životnog standarda siromašnijih Europljana. Ukratko, fondovima EU-a pomoći će se u rješavanju najhitnijih potreba Europe. Međutim, započinjemo i jedno iznimno razdoblje. Države članice nastavljaju Europskoj uniji povjeravati nove dužnosti (useljavanje, energetika, klima, nadzor europskoga bankovnog sektora), dok istodobno mnoge od njih zahtijevaju smanjenje proračuna. To je veliki izazov, ali siguran sam da ćemo pronaći način da učinimo više s manje sredstava. Proračun za 2014. godinu to i dokazuje. Janusz Lewandowski, povjerenik za financijsko programiranje i proračun 1 Proračun EU-a za 2014. godinu u brojkama PROCJENE IZDATAKA ZA POLITIKE EU-a ODOBRENA SREDSTVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA 1. PAMETAN I UKLJUČIV RAST 1.a Konkurentnost za rast i zapošljavanje uključujući Europski satelitski navigacijski sustavi (EGNOS i Galileo) Obzor 2020. Program Euratom za istraživanje i osposobljavanje Konkurentnost poduzeća i MSP-a (COSME) Obrazovanje, osposobljavanje, mladi i sport (Erasmus+) Zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) Instrument za povezivanje Europe (CEF) 1.b Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija uključujući Kohezijski fond Strukturne fondove 2. ODRŽIVI RAST: PRIRODNI RESURSI uključujući Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP) — Izdaci povezani s tržištem i izravna plaćanja Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) Djelovanje za okoliš i klimu (LIFE) 3. SIGURNOST I GRAĐANSTVO uključujući Fond za azil i migracije (FAM) Fond za unutarnju sigurnost (FUS) Pravosuđe Prava i građanstvo Zaštita građana Europa za građane Hrana i stočna hrana Zdravlje za rast Zaštita potrošača Kreativna Europa 4. GLOBALNA EUROPA uključujući Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA) Europski instrument za susjedstvo (ENI) Instrument za razvojnu suradnju (DCI) Instrument za partnerstvo (PI) Europski instrument za demokraciju i ljudska prava (EIDHR) Instrument za stabilnost (IfS) Humanitarna pomoć Zajednička vanjska i sigurnosna politika (CFSP) 5. ADMINISTRACIJA od čega: administrativni izdaci institucija od čega Komisija 6. NAKNADE UKUPNO POSEBNI INSTRUMENTI UKUPNO Proračun za 2014. (milijuna eura) 63 986,3 16 484,0 1 326,2 9 043,7 287,2 275,3 1 555,8 122,8 1 976,2 47 502,3 Promjena u odnosu na 2013. – 9,7 % 4,8 % – 11,3 % 10,0 % – 10,5 % 8,8 % 11,7 % 30,8 % – 13,8 % 8 950,2 38 044,9 59 267,2 43 778,1 – 28,4 % – 10,4 % – 1,0 % 0,3 % 13 991,0 1 017,3 404,6 2 172,0 403,3 403,3 47,0 55,3 28,2 25,4 253,4 58,6 24,1 180,6 8 325,0 1 578,4 2 192,2 2 341,0 118,9 184,2 318,2 920,3 314,5 8 405,1 6 798,0 3 266,4 28,6 142 184,3 456,2 142 640,5 – 5,5 % 3,1 % 10,3 % – 8,1 % – 18,6 % – 17,0 % – 1,4 % – 25,8 % 20,1 % – 15,2 % – 7,7 % 5,5 % 2,4 % – 4,8 % – 10,9 % – 16,9 % – 11,3 % – 11,4 % 65,3 % 4,1 % – 2,2 % 6,4 % – 20,7 % – 0,2 % – 0,8 % – 1,7 % – 61,9 % – 5,8 % – 61,3 % – 6,2 % Prethodno navedeni iznosi predstavljaju procjene izdataka za politike EU-a izražene u odobrenim sredstvima, koji su zakonske najave zahtjeva za osiguranje financiranja, pod uvjetom da su ispunjeni određeni uvjeti. Samo se tada plaćanja – kao što su to gotovinska plaćanja ili bankovni transferi korisnicima – mogu izvršiti. 2 Na što se troši novac? Ukupno 94 % proračuna EU-a troši se na projekte u državama članicama EU-a i izvan njih. Svaki od 508 milijuna Europljana, na ovaj ili onaj način, ima koristi od proračuna EU-a. Njime se pomaže milijunima studenata, tisućama istraživača, gradovima, regijama ili NVO-ima. 94 % Europska poduzeća, studenti, znanstvenici, regije, gradovi, poljoprivrednici, NVO-i… 6% Administracija EU-a Proračunom EU-a pridonosi se zdravijoj i sigurnijoj hrani; novim i boljim cestama, željeznicama ili zračnim lukama, čišćem okolišu, većoj sigurnosti na vanjskim granicama EU-a, povećanoj pokretljivosti studenata, pomoći u obrazovanju, kulturnim razmjenama i dr. EU također pomaže i pruža humanitarnu pomoć u cijelom svijetu. U proračunu EU-a prikupljaju se sredstva država članica i njima se donose ekonomije razmjera. Financiraju se djelovanja koja države članice ne mogu samostalno financirati ili koja mogu učinkovitije financirati radeći zajedno, npr. u područjima energije, prometa, informacijskih i komunikacijskih tehnologija, klimatskih promjena i istraživanja. Na primjer, projekt takvog razmjera poput europskog sustava za satelitsku navigaciju Galileo ne bi mogla financirati samo jedna država članica. Proračun EU-a je uglavnom investicijski proračun. Za razliku od nacionalnih proračuna, proračun EU-a ne financira izdatke za obranu ili socijalnu zaštitu. Ne plaća upravljanje školama ili rad policije, kao što to čine nacionalni proračuni. 3 Proračun EU-a za 2014. godinu – 6 % manji nego u 2013. godini U usporedbi s bogatstvom svih država članica EU-a zajedno, proračun EU-a razmjerno je mali. Proračun za 2014. godinu suočava se sa značajnim smanjenjem od 5,8 % u usporedbi s 2013. godinom. Usprkos tome, proračun EU-a uistinu čini razliku. Čini oko 1 % bruto nacionalnog dohotka (BND) EU-a. 100 % 80 % 60 % 40 % 20 % 0% 1 % Ukupni godišnji prihod EU-a Proračun EU-a IZDATCI U 2014. GODINI 142 640,5 milijuna EUR Odobrena sredstva u milijunima EUR 1.b Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija 47 502,3 33,3 % 1.a Konkurentnost za rast i zapošljavanje 16 484,0 11,6 % Posebni instrumenti 456,2 0,4 % 6. Naknade 28,6 0 % 5. Administracija 2. Održivi rast: prirodni resursi 8 405,1 5,9 % 59 267,2 41,6 % 3. Sigurnost i građanstvo 2 172,0 1,5 % 4. Globalna Europa 8 325,0 5,8 % Usprkos rezovima, u proračunu za 2014. godinu očito je povećanje u mjerama za borbu protiv nezaposlenosti i stvaranje rasta. Proračun za 2014. godinu uključuje: ► ► 9 milijarda EUR za istraživanje i inovacije; 3,4 milijarde EUR za Inicijativu za zapošljavanje mladih; 4 275,3 milijuna EUR za pomoć MSP-ima da pristupe kreditiranju i budu konkurentniji; ► 1,9 milijarda EUR za bolje povezanu Europu; ► 1,6 milijarda EUR za obrazovanje; ► 47,5 milijarda EUR za gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju; ► 59,3 milijarde EUR za prirodne resurse uključujući 404,6 milijuna EUR programu za okoliš LIFE; ► 2,2 milijarde EUR za sigurnost i građanstvo; ► 8,3 milijarde EUR za Globalnu Europu; ► 8,4 milijarde EUR za administraciju. ► Što će se financirati iz proračuna EU-a za 2014.? ISTRAŽIVANJE I INOVACIJE Proračunom EU-a financiraju se istraživanje, inovacije i tehnološki razvoj u cilju poboljšanja kvalitete života Europljana i unapređenja globalne konkurentnosti EU-a. Novom programu za istraživanje i inovacije Obzor 2020. pripast će 9 milijarda EUR u 2014. godini. Tim financiranjem trebalo bi se pridonijeti poboljšanju ključnog položaja EU-a u suvremenim znanostima i njezinom vodstvu u industrijskim inovacijama. Zajedničkim europskim istraživačkim naporima rješavat će se veliki problemi poput klimatskih promjena, potreba za održivim prijevozom i pokretljivošću, pristupačnije obnovljive energije, kvalitete i sigurnosti hrane ili izazova globalne konkurentnosti. Osim toga, ovim programom pomoći će se premostiti jaz između istraživanja i tržišta poticanjem inovativnih poduzeća na razvoj njihovih tehnoloških napredaka u održive proizvode sa stvarnim trgovinskim potencijalom. 5 RADNA MJESTA Jedan je od glavnih pri oriteta EU-a pomoći državama članicama da stvaraju radna mjesta u otežanome gospodarskom kontekstu uz svladavanje rekordnih stopa nezaposlenosti svakoga dana u cijeloj Europi. U 2014. godini poseban je naglasak na zapošljavanju mladih. Inicijativi za zapošljavanje mladih namijenjene su 3,4 milijarde EUR u 2014. godini. Iz Fonda se pomaže nezaposlenim mladim ljudima u regijama s visokom stopom nezaposlenosti mladih (iznad 25 % u 2012. godini). Njime bi se trebalo pridonijeti povećanju prilika za mlađe od 25 godina da primaju ponude za zapošljavanje ili da nastave svoje obrazovanje u roku 4 mjeseca bez posla. Svaka će država članica EU-a dostaviti plan provedbe jamstva za mlade u kojem će utvrditi način djelovanja plana u praksi i način financiranja. EUROPSKA MALA I SREDNJA PODUZEĆA Mala i srednja poduzeća (MSP-i) okosnica su europskoga gospodarstva. Suočavaju se s poteškoćama pri traženju kredita u trenutačnom gospodarskom stanju i potrebna im je pomoć. Novi program EU-a za MSP-e, COSME, vrijedi 275,3 milijuna EUR-a u 2014. godini. Cilj mu je povećanje konkurentnosti europskih MSP-a i trebao bi pridonijeti poboljšanju njihovog pristupa financiranju i olakšanju njihovog ulaska na tržišta u cijeloj Uniji, kao i diljem svijeta. Dva su nova instrumenta postala dostupna u 2014. godini: vlasničkim instrumentom za rast osigurava se rizični kapital poduzećima, posebno u fazi njihovog rasta. Instrumentom za kreditna jamstva pokrivaju se zajmovi do 150 000 EUR i dostupan je za sve vrste MSP-a. Jedan euro za koji jamči proračunom EU-a može predstavljati do 12 EUR koje prikupi neko malo ili srednje poduzeće. 6 ULAGANJA Infrastrukturna ulaganja od presudne su važnosti za rast i zapošljavanje u Europi. Građani i poduzeća prečesto su zakinuti jer su infrastrukturne mreže u cijeloj Europi, bilo u prometu, energetici ili komunikacijama, nedovršene, neučinkovite ili jednostavno ne postoje. Proračun EU-a usmjeren je na strateška infrastrukturna ulaganja na europskoj razini. Za infrastrukturni program Instrument za povezivanje Europe (CEF) osigurano je 1,9 milijarda EUR u 2014. godini. To je povećanje od 30,8 % u usporedbi s 2013. godinom. Cilj je tog financiranja poboljšati prometne, energetske i digitalne mreže Europe. U području prometa, Instrument za povezivanje Europe usredotočuje se na projekte povezane s novom osnovnom prometnom mrežom izgrađenom na devet glavnih koridora: dva koridora sjever–jug, tri koridora istok–zapad i četiri dijagonalna koridora. Oni će preobraziti veze između istoka i zapada, ukloniti uska grla, nadograditi infrastrukturu i pojednostavniti prekogranične operacije prijevoza za putnike i poduzeća u cijelom EU-u. Projektima će se poboljšati veze između različitih vrsta prijevoza i pridonijeti ciljevima klimatskih promjena EU-a. Zemljovid središnje mreže TEN-T (transeuropska prometna mreža) i devet glavnih koridora Turku Naantali Helsinki Oslo Örebro Hamina Kotka Tallinn Stockholm Ventspils Riga Göteborg Glasgow Edinburgh Kopenhagen Belfast Dublin Bordeaux Bilbao Valladolid Vitoria Novara Torino Milan Perpignan Marseille Zaragoza Barcelona Tarragona Madrid Lisabon Sevilla Antequera/Bobadilla Vilnius Temišvar Udine Verona Trst Bologna Genova La Spezia Livorno Braşov Sulina Bukurešt Ljubljana Zagreb Venecija Koper Rijeka Constanţa Craiova Ravenna Burgas Sofija Ancona Rim Bari Solun Taranto Napulj Valencia Sines Kaunas Birmingham Lyon Porto Aveiro Gdynia/Gdańsk Rostock Bremen Szczecin/Świnoujście Hamburg Amsterdam Poznań Felixstowe Utrecht Osnabrück MagdeburgBerlin Rotterdam London Varšava Hanover Frankfurt na Odri Zeebrugge Antwerp Düsseldorf Dover Wrocław Dresden Southampton Calais Gent Köln Prag Lille Bruxelles Le Havre Katowice Liege Frankfurt Würzburg Ostrava Nuremberg Mannheim Luxembourg Brno Žilina Stuttgart Regensburg Metz Passau Pariz Beč Bratislava Strasbourg München Wels/Linz Dijon Innsbruck Budimpešta Arad Basel Klagenfurt Graz Manchester Liverpool Cork Malmö Trelleborg Klaipėda Igoumenitsa Gioia Tauro Palermo Murcia Cartagena Patras Nikozija Atena/Pirej Limassol Algeciras Izvor: Službe komisije. Valletta BASED ON THE OUTCOME OF THE INFORMAL TRILOGUE OF 27th JUNE 2013 BALTIČKO-JADRANSKA ISTOČNA/ISTOČNOSREDOZEMNA ATLANTSKA SJEVERNOMORSKO-BALTIČKA SKANDINAVSKO-SREDOZEMNA SJEVERNOMORSKO-SREDOZEMNA SREDOZEMNA RAJNSKO-ALPSKA RAJNSKO-DUNAVSKA 7 U području energetske infrastrukture, Instrument za povezivanje Europe važan je za ispunjenje glavnih ciljeva energetske politike, pristupačne energije za sve potrošače, sigurnost opskrbe i održivost. Kada je riječ o digitalnim mrežama, CEF-om se osigurava financiranje i tehnička pomoć za projekte infrastrukture i usluga širokopojasnog pristupa internetu. Od 2014. godine nadalje, to će se financiranje koristiti za lakšu pokretljivost građana i poduzeća pružanjem cjelovitih prekograničnih javnih usluga poput e-nabave, e-zdravstva ili otvorenih podataka. OBRAZOVANJE Obrazovanje predstavlja ključno dugoročno ulaganje EU-a za poboljšanje konkurentnosti Europske unije. Novi program za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport Erasmus+ dobiva 1,6 milijarda EUR. To je povećanje od 8,8 % u usporedbi s 2013. godinom. U okviru Erasmusa+ obuhvaćeni su svi postojeći programi EU-a za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport. Cilj je programa jačanje vještina i zapošljivosti te potpora modernizaciji sustava obrazovanja, osposobljavanja i mladih. Dvije trećine proračuna Erasmusa+ namijenjeno je za potporu pojedincima za učenje u inozemstvu, unutar EU-a i izvan njega. Ostatkom se podupiru partnerstva između obrazovnih ustanova, organizacija mladih, poduzeća, lokalnih i regionalnih tijela i NVO-a, kao i reforme za modernizaciju obrazovanja i osposobljavanja i promicanje inovacija, poduzetništva i zapošljivosti. Erasmusom+ osigurat će se financiranje profesionalnog razvoja obrazovanja i osposobljavanja zaposlenih i mladih radnika. Studenti koji planiraju magisterij u inozemstvu, za koji su nacionalna nepovratna sredstva ili zajmovi malokad dostupni, koristit će se novim programom jamstava za zajmove koji vodi Europski investicijski fond. U 2014. godini stotine tisuća ljudi primit će potporu za studiranje, osposobljavanje, rad ili dragovoljni rad u inozemstvu zahvaljujući Erasmusu+. 8 OKOLIŠ Okoliš je više no ikada glavni prioritet za EU. Najmanje 20 % cjelokupnog proračuna potrošit će se na projekte i politike povezane s okolišem u višegodišnjemu financijskom okviru (VFO) 2014.–2020., što označava veliki korak naprijed u preobrazbi Europe u čisto i konkurentno gospodarstvo s niskom razinom ugljikovog dioksida. Program za okoliš LIFE vrijedi 404,6 milijuna EUR. To je povećanje od 10,3 % u usporedbi s 2013. godinom. Financiranjem se podupire biološka raznolikost i zaštita okoliša, s posebnim naglaskom na klimatsku politiku. Projekti programa LIFE o biološkoj raznolikosti imaju cilj očuvanje više od 400 ugroženih vrsta. U projektima programa LIFE za očuvanje okoliša naglašava se sprečavanje, smanjenje onečišćenja zraka i buke, bolje gospodarenje otpadom i oporaba, poboljšanje kvalitete podzemnih voda, zaštita tla, gospodarenje šumama i sprečavanje šumskih požara. Usmjereni su također i na mjere „ekologizacije” za posebne usluge poput javne uprave. Promiče se uporaba inovativnih čistih tehnologija u raznim vrstama industrije i drugim gospodarskim sektorima. U potprogramu klimatske politike dolazi do velikog povećanja u usporedbi s 2013. godinom (+ 338 %). Projektima se istražuju inovativni načini za smanjenje stakleničkih plinova, usmjereni su na tehnologije obnovljive energije i energetske učinkovitosti u područjima poput industrije, usluga, zgrada, prijevoza, rasvjete i opreme. Osim programa LIFE, ključni je cilj svih glavnih programa EU-a rješavanje klimatskih promjena. Na primjer, u okviru istraživačkog programa Obzor 2020., EU posvećuje 221,4 milijuna EUR za potprogram „Pametni, zeleni i integrirani prijevoz” i 297,4 milijuna EUR za potprogram „Sigurna, čista i učinkovita energija” u 2014. godini. Osim toga, zajednička poljoprivredna politika reformirana je kako bi ispunila izazove kvalitete tla i vode, biološke raznolikosti i klimatskih promjena. Trideset posto izravnih plaćanja povezano je s tri poljoprivredne prakse prihvatljive za okoliš: diversifikacija usjeva, održavanje trajnih travnjaka i očuvanje 5 %, a poslije 7 %, područja od ekološkog interesa. 9 REGIJE U svrhu stvaranja rasta, EU treba pojačati gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju i donijeti rast i razvoj posebno regijama koje još uvijek zaostaju za drugima. Kohezijskoj politici dodijeljene su 47 502 milijarde EUR u 2014. godini. Kohezijskom politikom smanjuju se razlike u stupnju razvoja između regija i država članica u EU-u. Dugoročno donosi korist cijelom EU-u, posebno zahvaljujući povećanju trgovinskih tokova unutar zajedničkog tržišta. Različiti fondovi koriste se za financiranje nove infrastrukture, programa osposobljavanja ili prekogranične suradnje. Europskim fondom za regionalni razvoj (EFRR), kojem je dodijeljeno 24,9 milijarda EUR u 2014. godini, jača se gospodarska i socijalna kohezija ublažavanjem regionalnih neravnoteža. Kohezijski fond (KF) s 8,9 milijarda EUR u 2014. godini namijenjen je državama članicama s bruto nacionalnim dohotkom (B ND) po stanovniku manjim od 90 % prosjeka Unije. Služi za smanjenje njihovoga gospodarskog i socijalnog deficita, kao i za stabilizaciju njihovoga gospodarstva. Europski socijalni fond (ESF) dobiva 13,1 milijardu EUR. Za razliku od druga dva fonda koji su suočeni s nominalnim smanjenjem, njegova su se sredstva povećala za 10 %, što pokazuje jasnu usmjerenost EU-a na zapošljavanje. ESF pomaže milijunima Europljana da poboljšaju svoj život učenjem novih vještina i pronalaženjem boljih radnih mjesta. Nova Inicijativa za zapošljavanje mladih djelomično se financira iz ESF-a (1,8 milijarda EUR za 2014. godinu). 10 POLJOPRIVREDA EU potiče proizvodnju sigurne, visoko kvalitetne hrane, promiče europske poljoprivredne proizvode, kao i inovacije u uzgoju i preradi hrane i podupire poljoprivrednike. Europskom fondu za jamstva u poljoprivredi (EFJP) dodijeljeno je 43,8 milijarda EUR. To je povećanje od 0,3 % u usporedbi s 2013. godinom. EFJP financira izravna plaćanja poljoprivrednicima i mjere za odgovor na poremećaje tržišta, poput privatnog ili javnog skladištenja i izvoznih subvencija. Od 2014. godine nadalje 30 % izravne potpore plaćene poljoprivrednicima povezano je s poštovanjem poljoprivrednih praksi kojima se čuva biološka raznolikost, kvaliteta tla i okoliš općenito. Štoviše, sve izravne potpore isplaćuju se poljoprivrednicima pod uvjetom da poštuju pravila povezana s okolišem, sigurnošću hrane, zdravljem biljaka i životinja i dobrobiti životinja, te da općenito održavaju svoju zemlju u dobrom proizvodnom stanju. Između 2014. i 2020. godine bit će uloženo više od 100 milijarda u poljoprivrednu proizvodnju kako bi joj se pomoglo da udovolji izazovima kvalitete tla i vode, biološkoj raznolikosti i klimatskim promjenama. RURALNI RAZVOJ EU podupire ruralni razvoj posebno poticanjem gospodarskog potencijala ruralnih područja. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) dobiva 14 milijarda EUR u 2014. godini. Iz tog se fonda podupire razvoj ruralnih područja, uključujući šumarstvo i poljoprivrednu proizvodnju. Također se potiče i stvaranje novih izvora dohotka za stanovnike tih područja zahvaljujući diversifikaciji njihovih aktivnosti. Cilj mu je oživljavanje ruralnih područja i zaštita ruralne baštine EU-a. Nadalje, EPFRR je usmjeren na sve važnija pitanja poput klimatskih promjena, obnovljive energije, biološke raznolikosti i gospodarenja vodama. Od 2014. godine najmanje 30 % proračuna programa ruralnog razvoja trebat će dodijeliti poljoprivredno-okolišnim mjerama, potpori za organski uzgoj ili projektima povezanim s ulaganjima ili inovativnim mjerama prihvatljivim za okoliš. 11 RIBARSTVO EU radi na zaštiti i razvoju bogate pomorske baštine Europe, dok istodobno osigurava da naši morski resursi ostanu održivi. Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) dobiva 1 milijardu EUR. To je povećanje od 3,1 % u usporedbi s 2013. godinom. Ovim se fondom promiče održiva budućnost ribarske industrije i priobalne zajednice. Obnavlja se riblji fond, smanjuje utjecaj ribarstva na morski okoliš i progresivno uklanja neekonomična praksa bacanja dijela ulova. Financiraju se projekti kojima se stvaraju nova radna mjesta i poboljšava kvaliteta života duž europskih obala. Na primjer, povećavaju se ulaganja u ribarstvo malog razmjera i akvakulturu kao izvore budućeg rasta. Osigurava se lakši pristup financiranju. SIGURNOST EU nastoji osigurati da svijet bude sigurnije mjesto zahvaljujući brojnim programima ili fondovima kojima je cilj održavanje sigurnosti i stabilnosti. Fond za azil i migracije dobiva 403,3 milijuna EUR u 2014. godini. Fond za unutarnju sigurnost vrijedi 403,3 milijuna EUR u 2014. godini. Zahvaljujući tim fondovima, EU pridonosi učinkovitom upravljanju migracijskim tokovima unutar svojih granica, podupirući djelovanja kojima se rješavaju svi aspekti migracije, uključujući azil, zakonitu migraciju, integraciju i povratak građana zemalja koje nisu članice EU-a koji nezakonito borave u nekoj državi EU-a. EU podupire suradnju policije, sprečavanje i borbu protiv kriminala, krizno upravljanje, kao i upravljanje vanjskim granicama i vizama. 12 PRAVOSUĐE EU se bori za više pravde. Program Pravosuđe dobiva 47 milijuna EUR. Financiranje ima za cilj pridonijeti stvaranju istinskog područja pravosuđa kroz promicanje pravosudne suradnje u građanskim i kaznenim predmetima. SLOBODA I LJUDSKA PRAVA EU promiče slobodu i ljudska prava unutar svojih granica i daleko izvan njih. Programu o pravima, ravnopravnosti i građanstvu dodjeljuje se 55,3 milijuna EUR u 2014. godini. Europski instrument za demokraciju i ljudska prava vrijedan je 184,2 milijuna EUR. EU ima cilj učiniti prava i slobode ljudi djelotvornim u praksi time što ih čini poznatijim i dosljednije primijenjenim u cijelom EU-u. Promiče i prava djeteta, načela nediskriminacije (rasno ili etničko podrijetlo, vjeroispovijest ili uvjerenje, invalidnost, dob ili spolno usmjerenje) i rodnu jednakost (uključujući projekte za borbu protiv nasilja nad ženama i djecom). Podupire promicanje demokracije i ljudskih prava u zemljama koje nisu članice EU-a. GRAĐANSTVO EU je usmjeren na jačanje pojma europskoga građanstva. Program Europa za građane vrijedi 25,4 milijuna EUR. Njime se podupiru aktivnosti podizanja svijesti i znanja građana o EU-u, njegovim vrijednostima i povijesti. Potiču se part nerstva između gradova (bratimljenje gradova). Programom se također pomaže ljudima da postanu uključeniji u građanske i demokratske aktivnosti kroz debate i rasprave o pitanjima povezanima s EU-om. 13 ZDRAVLJE EU dopunjuje politike država članica kojima je cilj poboljšanje zdravlja građana EU-a i smanjenje zdravstvenih nejednakosti u cijelom EU-u. Program Zdravlje za rast dobiva 58,6 milijuna EUR. To je povećanje od 5,5 % u usporedbi s 2013. godinom. Cilj mu je promicati zdravlje kroz poticanje inovacija, povećanje održivosti zdravstvenih sustava i učinkovito odgovaranje na prekogranične zdravstvene prijetnje. ZAŠTITA POTROŠAČA EU se brine o zdravlju, sigurnosti i gospodarskom interesu potrošača. Program Zaštita potrošača vrijedan je 24,1 milijuna EUR u 2014. godini. Potrošače stavlja u središte jedinstvenog tržišta EU-a. Programom se potiče aktivno sudjelovanje građana na tržištu. Aktivnosti su usmjerene na nadzor i provedbu sigurnosti robe; pokretanje informativnih i edukativnih inicijativa kako bi potrošači postali svjesni svojih prava, donošenjem zakonodavstva kojem je cilj unapređenje potrošačkih prava i vođenjem provedbene aktivnosti kako bi se vidjelo gdje su prava potrošača narušena ili uskraćena. 14 KULTURA Proračunom EU-a promiče se i štiti europska kulturna baština, jačajući osjećaj identiteta Europljana. Kreativna Europa prima 180,6 milijuna EUR u 2014. godini. Program u razdoblju 2014.–2020. dobiva povećanje od 9 % u usporedbi s prethodnim razdobljem (2007–2013.). Kreativnom Europom podupire se europski kulturni i stvaralački sektor. Od njega će imati koristi desetci tisuća umjetnika, djelatnika i organizacija u kulturi u izvedbenim umjetnostima, slikarstvu, nakladništvu, filmu, televiziji, glazbi, interdisciplinarnim umjetnostima, baštini i industriji videoigara. Program im omogućuje djelovanje u cijeloj Europi, dopiranje do novih publika i razvoj vještina potrebnih u digitalnom dobu. Osim toga, pridonosi očuvanju i promicanju europske kulturne i jezične raznolikosti. Očekuje se da će dati poticaj kulturnom i stvaralačkom sektoru, koji su veliki izvor zapošljavanja i rasta. MEĐUNARODNA SURADNJA Utjecaj fondova EU-a ne prestaje na našim vanjskim granicama. EU pomaže u osiguranju stabilnosti, sigurnosti i prosperiteta u cijelom svijetu. Instrument za stabilnost vrijedan je 318,2 milijuna EUR u 2014. godini. Instrument za razvojnu suradnju dobiva 2,3 milijarde EUR u 2014. godini. Zahvaljujući tim instrumentima, EU može intervenirati u kriznim stanjima ili povesti aktivnosti za rješavanje globalnih ili transregionalnih prijetnji poput organiziranog kriminala, terorizma i širenja oružja za masovno uništenje. EU podupire mnoge zemlje u razvoju u njihovoj borbi protiv siromaštva. Pomaže im potaknuti održiv gospodarski, socijalni i okolišni razvoj. Potiče demokraciju, vladavinu prava, dobro upravljanje i poštovanje ljudskih prava. 15 PROŠIRENJE I SUSJEDSTVO Cilj je europske politike susjedstva uspostaviti područje stabilnosti, blagostanja i dobrosusjedskih odnosa na vanjskim granicama EU-a. Instrument za pretpristupanje vrijedi 1,6 milijarda EUR u 2014. godini. EU financijski podupire zemlje u programu proširenja u njihovim pripremama za pristupanje EU-u. EU također nastoji politički i gospodarski surađivati s drugim susjednim zemljama. Europski instrument za susjedstvo može iskoristiti 2,2 milijarde EUR u 2014. ADMINISTRACIJA Tek oko 6 % proračuna EU-a troši se na funkcioniranje institucija EU-a, što znači na plaće i mirovine zaposlenika EU-a, pisano i usmeno prevođenje, osiguranje, objekte i IT sustave, itd. Taj izdatak potreban je kako bi se omogućilo pravilno funkcioniranje EU-a. Ukupni izdatak u 2014. godini za administraciju procjenjuje se na 8,4 milijarde EUR (– 2 % u usporedbi s proračunom za 2013. godinu). Već drugu godinu za redom, Komisija je smanjila broj zaposlenih za 1 %. Komisija će također provesti rez od 1,1 % u diskrecijskim područjima vlastitih administrativnih izdataka. Očekuje se da će sveobuhvatna reforma zaposlenih Komisije donijeti uštedu od 8 milijardi EUR do 2020. godine, čime će se broj zaposlenih smanjiti za 5 %, dok će istodobno povećati sate rada. 16 Kalendar za 2014. Siječanj Srpanj Pon Ut Sr Čet Pet Sub Ned Pon Ut Sr Čet Pet Sub Ned 6 13 20 27 7 14 21 28 7 14 21 28 1 8 15 22 28 2 9 16 23 30 3 10 17 24 31 4 11 18 25 5 12 19 26 1 8 15 22 29 2 9 16 23 30 3 10 17 24 31 4 11 18 25 5 12 19 26 6 13 20 27 Veljača Kolovoz Pon Ut Sr Čet Pet Sub Ned Pon Ut Sr Čet Pet Sub Ned 3 10 17 24 4 11 18 25 4 11 18 25 5 12 19 26 6 13 20 27 1 2 7 8 9 14 15 16 21 22 23 28 5 12 19 26 6 13 20 27 7 14 21 28 1 8 15 22 29 2 9 16 23 30 3 10 17 24 31 Ožujak Rujan Pon Ut Sr Čet Pet Sub Ned Pon Ut Sr Čet Pet Sub Ned 3 10 17 24 31 4 11 18 25 5 12 19 26 6 13 20 27 7 14 21 28 1 8 15 22 29 2 9 16 23 30 1 8 15 22 29 2 9 16 23 30 3 10 17 24 4 11 18 25 5 12 19 26 6 13 20 27 7 14 21 28 Travanj Listopad Pon Ut Sr Čet Pet Sub Ned Pon Ut Sr Čet Pet Sub Ned 7 14 21 28 6 13 20 27 1 8 15 22 29 2 9 16 23 30 3 10 17 24 4 11 18 25 5 12 19 26 6 13 20 27 7 14 21 28 1 8 15 22 28 2 9 16 23 30 3 10 17 24 31 4 11 18 25 5 12 19 26 Svibanj Studeni Pon Ut Sr Čet Pet Sub Ned Pon Ut Sr Čet Pet Sub Ned 5 12 19 26 3 10 17 24 6 13 20 27 7 14 21 28 1 8 15 22 29 2 9 16 23 30 3 10 17 24 31 4 11 18 25 4 11 18 25 5 12 19 26 6 13 20 27 7 14 21 28 1 8 15 22 29 2 9 16 23 30 Lipanj Prosinac Pon Ut Sr Čet Pet Sub Ned Pon Tu Sr Čet Pet Sub Ned 2 9 16 23 30 3 10 17 24 4 11 18 25 5 12 19 26 6 13 20 27 7 14 21 28 1 8 15 22 29 1 8 15 22 29 2 9 16 23 30 3 10 17 24 31 4 11 18 25 5 12 19 26 6 13 20 27 7 14 21 28 17 Osnovne činjenice o proračunu EU-a Džepna brošura Saznajte više o financijskom programiranju i proračunu EU-a redovito posjećujući naše internetske stranice: http://ec.europa.eu/budget Želite li saznati više o našim publikacijama i biti obaviješteni o najnovijim publikacijama, predbilježite se slanjem poruke e-pošte na: BUDG-budget-inbox@ec.europa.eu Pratite nas na: https://www.facebook.com/EUBudget https://twitter.com/EU_Budget http://goo.gl/wXZrq Ne propustite! Strip: Na putu do pobjede Kako funkcionira proračun EU-a? VIŠEGODIŠNJI FINANCIJSKI OKVIR Glavni prioriteti proračuna EU-a planiraju se tijekom duljega vremenskog razdoblja kroz višegodišnji financijski okvir (VFO). Tim se proračunskim planom utvrđuju najveća godišnja ograničenja (poznata kao „gornje granice”) izdataka EU-a u više područja politika (koja se nazivaju „naslovi”) tijekom najmanje petogodišnjeg razdoblja. Okvirom za razdoblje 2014.–2020. utvrđuju se godišnje gornje granice za šest naslova i dva podnaslova. Unutar svakog naslova financiranje se uglavnom osigurava kroz programe (kao što su obrazovni program Erasmus+ ili program za okoliš LIFE i mnogi drugi) ili fondove (kao što je to Kohezijski fond) uz odredbe dogovorene za isto vremensko razdoblje. Dogovorom o VFO-u politički prioriteti koje utvrđuju države članice i institucije dobivaju financijsku i pravnu dimenziju. Tim se financijskim programiranjem EU-u osigurava dugoročno stabilno okruženje, dok se instrumentima fleksibilnosti osigurava sposobnost reagiranja na nepredviđene događaje. KAKAV JE ODNOS IZMEĐU FINANCIJSKOG OKVIRA I GODIŠNJIH PRORAČUNA? Pri pripremanju nacrta godišnjeg proračuna Komisija mora poštovati ograničenja određena VFO-om. O godišnjim proračunima odlučuju države članice i Europski parlament. Oboje čine proračunsko tijelo EU-a i zajedno odlučuju o tome koliko će se potrošiti na svaku od 1 800 proračunskih linija koje obuhvaćaju detaljne aktivnosti u okviru svakog programa, projekta ili fonda. Proračun EU-a se može pogledati na internetu: http://eur-lex.europa.eu/ budget/www/index-en.htm 1’ Što je novo u VFO-u za razdoblje 2014.–2020.? Odobrena sredstva za preuzimanje obveza – u milijunima EUR (u tekućim cijenama) 1.a Konkurentnost za rast i zapošljavanje 1.b Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija 142 130 13,1 % 366 791 33,9 % 6. Naknade 29 0,0 % 5. Administracija 69 584 6,4 % 4. Globalna Europa 66 262 6,1 % 3. Sigurnost i građanstvo 2. Održivi rast: prirodni resursi 17 725 1,6% 420 034 38,9 % EU će posvetiti bilijun EUR za pomoć Europi u prevladavanju gospodarske i financijske krize, borbi protiv nezaposlenosti i potpori gospodarskom rastu. Koji su glavni elementi VFO-a za razdoblje 2014.–2020.? Povećana ulaganja u obrazovanje, istraživanje i inovacije, kao i poboljšanje europskih prometnih, energetskih i digitalnih mreža. ► Usmjerenost na rast i zapošljavanje i posebno na pomoć nezaposlenim mladima. ► Učinkovitija kohezijska politika koja regijama nudi razne mogućnosti financiranja s naglaskom na rezultatima i dodanoj vrijednosti EU-a. ► Reformirana zajednička poljoprivredna politika kako bi europska poljoprivreda postala konkurentnija i prihvatljivija za okoliš. ► Borba protiv klimatskih promjena kao neizostavni dio svih glavnih politika EU-a kroz 20 % izdataka povezanih s politikama povezanima s klimom. ► Bolji pristup financiranju za građane, poduzeća i organizacije EU-a zahvaljujući jednostavnijim pravilima. ► Jasna usmjerenost na ostvarenje i bolji nadzor načina na koji se proračun EU-a koristi, uključujući mogućnost obustavljanja financiranja ako neka država članica EU-a ne provede dobre gospodarske i fiskalne politike. ► 2’ ► Inovativni financijski instrumenti, kao što su projektne obveznice, koji će omogućiti stvaranje dodatnih financijskih sredstava kroz sudjelovanje privatnog sektora. Otkud dolazi novac? Na početku svakoga novog VFO-a sve države članice EU-a moraju konsenzusom odlučiti o vrstama i najvišim iznosima vlastitih sredstava koja EU može prikupiti tijekom pojedine godine te o metodama izračunavanja tih sredstava. To se zove donošenje odluke o vlastitim sredstvima. Moglo bi se reći da države članice suverenom odlukom pristaju osigurati određeni iznos prihoda proračuna EU-a tijekom cjelokupnog razdoblja koji time postaju zajednička „vlastita sredstva” Europske unije. Postoje tri vrste vlastitih sredstava. Tradicionalna vlastita sredstva – ona se uglavnom sastoje od carina na uvoz s područja izvan EU-a i pristojbi na šećer. U razdoblju VFO-a 2007.–2013. države članice zadržale su 25 % iznosa kao troškove naplate. ► Vlastita sredstva na osnovi poreza na dodanu vrijednost (PDV) – to je jedinstvena stopa od 0,3 % koja se uz nekoliko iznimaka primjenjuje na usklađenu osnovicu PDV-a svake države članice. ► Vlastita sredstva na osnovi bruto nacionalnog dohotka – svaka država članica prenosi određeni postotak svojega ukupnog prihoda (izraženoga kao bruto nacionalni dohodak, 2012. to je bilo 0,7554 %) u proračun EU-a. Iako je osmišljen kao izravnavajuća stavka, taj je sustav postao najveći izvor prihoda proračuna EU-a. Na njega otpada oko 70 % ukupnih prihoda. ► Ostali izvori prihoda (oko 6,2 % u 2012.) obuhvaćaju porezne i ostale odbitke od plaća osoblja EU-a, bankovne kamate, doprinose iz trećih zemalja određenim programima, kamate na kasna plaćanja i novčane kazne. 3’ Prihod EU-a 2012. PDV vlastita sredstva Tradicionalna vlastita sredstva (TVS) 10,7 % 11,8 % Višak iz prethodne godine 1,1 % Ostalo BND vlastita sredstva 6,2 % 70,3 % Jeste li znali? Proračunska disciplina temeljno je načelo, a izdatci EU-a moraju odgovarati njezinim prihodima na godišnjoj osnovi. EU ne može posuđivati novac za financiranje svojih aktivnosti. Zbog toga EU nema dug. Tko upravlja novcem EU-a? Krajnju odgovornost za provedbu proračuna snosi Europska komisija. U praksi, najveći udjel sredstava EU-a (oko 80 %) troši se u okviru onoga što je poznato kao podijeljeno upravljanje. U okviru tih sustava izdacima iz proračuna EU-a upravljaju tijela u državama članicama, a ne Komisija. Načini upravljanja (u 2013.) 78 % 7% 15 % Komisija i izvršne agencije (izravno) 4’ Tijela država članica (podijeljeno) Međunarondi partneri i javna tijela (indirect) Kako se nadzire novac? Proces pregovaranja, donošenja, provedbe i ocjenjivanja proračuna EU-a vrlo je transparentan. Postupci za dodjelu nepovratnih sredstava i nadmetanja EU-a slijede stroga pravila. Informacije o korisnicima financiranja EU-a redovito se objavljuju. http://ec.europa.eu/contracts_grants/beneficiaries_en.htm Osim toga, proračun EU-a podliježe unutarnjim i vanjskim revizijama. Ako Komisija tijekom revizije utvrdi da je novac iz proračuna EU-a nepropisno isplaćen, mora se osigurati povrat iznosa. Svake godine provodi se i neovisna vanjska revizija godišnjih financijskih izvještaja EU-a koju provodi Europski revizorski sud. http://www.eca.europa.eu Države članice EU-a jednako su odgovorne za zaštitu financijskih interesa EU-a. Ako se pronađu pogreške, one se mogu trenutno ispraviti prije izvršenja plaćanja. Ispravci se mogu primijeniti i na konačna plaćanja jer projekti EU-a u pravilu traju više godina. U tom se slučaju prvotno dodijeljeni iznos vraća Komisiji ako država članica u međuvremenu ne dostavi drugi prijedlog. Samo tijekom 2012. Komisija je na taj način ispravila ili povratila 4,4 milijarde EUR. Europski ured za borbu protiv prijevara provodi istrage o mogućim slučajevima prijevara. Takvi slučajevi utječu tek na vrlo mali dio proračuna, što iznosi oko 0,2 % proračuna EU-a. http://ec.europa.eu/anti_fraud Na osnovi godišnjeg izvješća Revizorskog suda provedbu proračuna EU-a ocjenjuju Vijeće i Europski parlament. Parlament zatim odlučuje hoće li Komisiji dati razrješnicu. Razrješnica se može shvatiti kao odobrenje načina na koji je Komisija provela proračun u toj financijskoj godini i zatvaranje toga proračuna. 5’ Proračun EU-a u mojoj zemlji Proračunom EU-a financiraju se djelovanja koja države članice ne mogu samostalno financirati ili koja se mogu ekonomičinije financirati zajedničkim radom. Taj projekt ima dodanu vrijednost za europske države jer omogućuje udruživanje resursa u području istraživanja. NOVI REVOLUCIONARNI MATERIJAL (17 DRŽAVA ČLANICA) Očekuje se da će grafen postati čudotvorni materijal 21. stoljeća koji će imati jednako važno mjesto kao čelik i plastika. Među glavne primjene ubrajaju se brzi elektronički i optički uređaji, fleksibilna elektronika, lake funkcionalne komponente i napredne baterije. U projektu Grafen sudjeluju istraživačke skupine na akademskoj i industrijskoj razini, uključujući zagrebački Institut za fiziku, koje su se okupile kako bi istražile i iskoristile jedinstvena svojstva tog materijala. Projektu će se dodijeliti sredstva EU-a u iznosu od 54 milijuna EUR. EU podupire brojne projekte u vašoj zemlji. Da biste saznali više o njima, pogledajte našu publikaciju objavljenu na internetu: Proračun EU-a u mojoj zemlji. http://ec.europa.eu/budget/mycountry/ 6’ Mogu li ja imati koristi od financiranja EU-a? Ako ste mlada osoba, možete imati koristi od obrazovnog programa EU-a Erasmus+. Program vam daje priliku za studiranje u inozemstvu, podupire učenike koji su pri kraju srednjoškolskog obrazovanja i daje vam priliku za strukovno osposobljavanje u drugoj zemlji. Možete također pronaći sufinanciranje za projekte koji potiču uključivanje građana, dobrovoljni rad i širi višekulturni pogled. http://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/index_en.htm Ako ste istraživač, nepovratna sredstva dostupna su u obliku sufinanciranja istraživanja. U okviru dvogodišnjih programa rada najavljuju se konkretna područja koja će se financirati iz programa Obzor 2020. Potražite ih na mrežnom portalu za sudionike jer u njima možete pronaći kalendar poziva na podnošenje prijedloga koji će se objaviti tijekom godine. http://ec.europa.eu/research/participants/portal/desktop/en/ home.html Ako ste poljoprivrednik iz EU-a, najvjerojatnije ćete moći dobiti izravna plaćanja u svrhu potpore dohotku. Možete koristiti i druge fondove, poput Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj ili programa LIFE za potporu zaštiti okoliša i borbi protiv klimatskih promjena. http://ec.europa.eu/clima/policies/finance/budget/life/index_en.htm Ako ste malo ili srednje poduzeće, možete koristiti financiranje EU-a u obliku nepovratnih sredstava, zajmova te, u pojedinim slučajevima, jamstava i instrumenata za rast u okviru programa COSME. http://ec.europa.eu/enterprise/initiatives/cosme/index_en.htm Ako se smatrate običnim europskim građaninom, ako pripadate javnom tijelu ili NVO-u, možda i vi možete koristiti financiranje EU-a, pod uvjetom da ste vi ili vaša organizacija aktivni 7’ u područjima politike EU-a. Više informacija možete pronaći na posebnoj internetskoj stranici namijenjenoj programima: http://ec.europa.eu/budget/mff/programmes/index_en.cfm#cfpi Europska komisija priprema novi vodič za početnike u području financiranja EU-a, čija se objava planira u 2014. Ako želite primati informacije o toj publikaciji, pratite proračun EU-a na internetskoj stranici ili na Twitteru, Facebooku ili Googleu+. Kako da ja dođem do sredstava EU-a? Sredstva iz proračuna EU-a dostupna su svakome europskom građaninu, vama, vašoj tvrtki, školi, selu, regiji ili NVO-u koji podupirete. Proračunom EU-a osiguravaju se dvije glavne vrste financiranja brojnim dionicima. 1. Nepovratna sredstva, koja se dodjeljuju za financiranje ili sufinanciranje određenih projekata ili ciljeva, obično putem poziva na dostavu prijedloga. Zainteresirani za financiranje EU-a trebaju pokazati na koji će se način dostupnim sredstvima ostvariti utvrđeni ciljevi. Financiranje iz strukturnih i investicijskih fondova osigurano je putem nepovratnih sredstava koja dodjeljuju regionalne i lokalne uprave. 2. Javni ugovori dodjeljuju se putem poziva na dostavu ponuda (javna nabava) za nabavu usluga, robe ili radova u svrhu osiguranja djelovanja institucija ili programa EU-a. 8’