bulletin
Atlant
ISSN 1332-4594
broj:
30
PROSINAC 2012.
DODJELA NAGRADE
DOBRO MORE“
„
m/b AP STON
m/b AP JADRAN
Poštovani dioničari, drage kolege
pomorci, djelatnici Glavnog ureda
i svi prijatelji Atlantske plovidbe!
P
red nama je vrijeme u
kojem čestitamo jedni
drugima Božić, radosni
zbog osjećaja obiteljske blizine i
Božićne topline i, osobito u ovim
recesijskim vremenima, vrijeme
nade u bolje sutra. Ujedno je
to i trenutak za kratak osvrt na
proteklu godinu uz zahvalu svim
pomorcima i zaposlenicima koji
su svojim nesebičnim trudom i
zalaganjem pomogli da se i ovoj
krizi uspješno odupremo.
Očekivanja za 2012. godinu su
bila tmurna, ali i pored takvih
najava tržište rasutih tereta nas
je još jednom iznenadilo, ovaj
put u izrazito negativnom tonu.
Dok je ubrzani rast svjetske
flote priča koja nas zaokuplja
već posljednje tri godine, druga
polovina 2012. godine donijela nam je nešto što godinama
nije zabilježeno: pad potražnje
za sirovinama. Procjenjuje se
da je globalni pad, u odnosu
na prvu polovinu godine nešto
iznad 1%, uzrokovan slabijom
potražnjom za čelikom te dodatno padom u svjetskoj trgovini žitaricama primarno kao
posljedica slabe žetve i izvoza iz
SAD-a.
Slabost tržišta rasutih tereta očituje se i u činjenici da je iskoristivost svjetske flote i dalje u
stalnom padu te za prvih 9 mjeseci 2012. godine iznosi 86% što
je najniža razina još od doba velike krize 1980-ih. Ipak, primjećuju se i neki pozitivni pokazatelji. Unatoč smanjenju uvoznih
količina ugljena i željezne rude
u Kinu, realni efekt kineskog
uvoza je značajno veći zbog povećanog ‘tonne-mile’ učinka i to
prvenstveno zbog pada izvoza
željezne rude iz Indije i ugljena
iz Indonezije. Indijsku željeznu
rudu Kina je zamijenila poveća-
UPRAVA DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIK
kap. PERO KULAŠ, dipl.ing.
predsjednik Uprave
kap. PAVO ŠIŠEVIĆ, dipl.ing.
član Uprave
za komercijalne poslove
MARIN MATANA, dipl.ing.
član Uprave
za rukovođenje brodovima
mr. DUŠKO
VLADOVIĆ-RELJA, dipl.oecc.
član Uprave za financijske poslove
IVICA ŠURKOVIĆ, dipl.iur.
član Uprave
za pravne poslove
NADZORNI ODBOR DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIK
Predsjednik kap. Ante Jerković, dipl. ing., zamjenik predsjednika kap. Niko Bratoš, dipl. ing.,
članovi: Boško Ercegovac, dipl.ing., kap. Vlaho Lonza, dipl. ing., Boris Rozić, dipl.ing., kap. Antun Šeparović, ing., kap. Želimir Uskoković, dipl. ing.
2
nim uvozom iz daljih destinacija,
uglavnom Australije i Brazila,
dok je uvoz ugljena iz Indonezije
zamijenjen duljim transportom
istog iz Kolumbije, Južne Afrike, SAD-a, i naravno Australije.
Ova nam je godina bila i izazov
u pogledu operativnog prihvata
pet novogradnji iz Južne Koreje
i Kine. Sa zadovoljstvom moramo reći da su zahvaljujući trudu
i profesionalnom odnosu naših
pomoraca i zaposlenika ti zadatci više nego uspješno obavljeni, a
brodovi uklopljeni u sastav naše
mlade flote.
Što nam donosi sljedeća godina?
Teško je sa sigurnošću bilo što
reći, ali još uvijek, nažalost, ne
možemo očekivati plodne dane
za brodarstvo. Stižu nam još
dva nova broda tipa panamax
iz Kine, radovi na izgradnji
nove poslovne zgrade ulazit će
u završnu fazu, a nadamo se da
ćemo se veseliti još jednoj izvrsnoj turističkoj sezoni u Dubrovniku. Atlantska plovidba
unatoč recesijskim vremenima
i globalnoj krizi dočekuje iduću
godinu financijski stabilno i bez,
za današnje vrijeme, uobičajenih
problema u likvidnosti. Brodimo
i dalje, sigurni u svoje znanje i
iskustvo koje nam je uvijek pomagalo prebroditi krize svjetskih tržišta.
Svima vama, a osobito našim pomorcima, moje najiskrenije želje
za sretan i blagoslovljen Božić
i uspješnu novu 2013. godinu.
Neka predstojeći blagdani donesu zdravlje, radost i mir Vama i
Vašim obiteljima.
kap. PERO KULAŠ dipl.ing.
predsjednik Uprave
3
DOBRO
„
Ovogodišnji su dobitnici:
Vide Boro, vođa palube. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od
24.05.1982. godine u svojstvu mladića kuhinje, čistača, mornara i kormilara. Unaprijeđen
15.10.2005. godine u zvanje vođa palube. Iskrcan s m/b Zagreb i koristi godišnji odmor.
Slijedom dvadesetsedmogodišnje prakse, od
1985. godine, a sukladno
odredbama Pravilnika o
Mario Burin, 1. časnik palube. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od
28.11.1981. godine u svojstvu kadeta, kormilara. Od 02.08.1984. plovi u svojstvu 3. časnika
palube. Na odsluženje vojnog roka odlazi 19.12.1985. godine. Vraća se 10.12.1986. godine
te plovi u svojstvu 3., 2., 1. časnika palube i zapovjednika. Ukrcan 09.09.2012. godine na
m/b AP Držić.
ustanovljenju i dodjeli
javnih priznanja Atlantske
plovidbe d.d. prigodom
obilježavanja njezina
osnutka (15. prosinca),
dodijelit će se našim
pomorcima i zaposlenicima u Kopnenim službama statua „Dobro more“
(rad sada već preminulog akademskog kipara
Koste Angelli Radovanija)
Juan Knego, zapovjednik. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od
14.07.1981. godine u svojstvu kadeta. Istekom Ugovora o radu slijedi 13.10.1982. raskid
radnog odnosa. Od 06.11.1982. godine plovi u svojstvu kormilara i 3. časnika palube.
Na odsluženje vojnog roka odlazi 18.12.1986. godine. Vraća se 07.12.1987. godine te plovi u
svojstvu 3., 2. i 1. časnika palube. U zvanje zapovjednika unaprijeđen je 18.12.2005. godine.
Ukrcan na m/b AP Astarea.
s istoimenom pjesmom
dubrovačkog akademika
i književnika Luka Paljetka, kao znak posebnog
priznanja za 30 godina
predanog i ustrajnog rada
u Atlantskoj plovidbi d.d.
4
Ðino Marinović, vođa palube. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d.
od 26.12.1981. godine u svojstvu vježbenika palube. Istekom Ugovora o radu 11.02.1983.
godine slijedi raskid radnog odnosa. Vraća se 13.05.1983. godine te plovi u svojstvu kormilara.
Od 20.04.2007. godine plovi u svojstvu vođe palube. Ukrcan 03.05.2012. godine na m/b
Atlant Frauke.
MORE
“
DOBITNICI
NOVČANIH
JUBILARNIH
NAGRADA
Pravilnikom o radu Atlantske plovidbe d.d. određeno je da radnici i
pomorci dobijaju novčane nagrade
za 10, 15, 20, 25, 30, 35 i 40 godina
neprekidnog rada u Društvu.
Joško Marlais, upravitelj stroja. Zaposlen u Atlantskoj
plovidbi d.d. od 11.09.1978. godine u svojstvu vježbenika stroja. Na Višu
pomorsku školu odlazi 12.12.1979. godine. Vraća se 30.04.1982. godine, a
12.07.1982. godine odlazi na odsluženje vojnog roka. Vraća se 15.06.1983. godine
te plovi na brodovima Društva u svojstvu 3., 2. i 1. časnika stroja. Unaprijeđen
19.12.1999. godine u zvanje upravitelja stroja. Ukrcan na m/b AP Argosy.
Miro Tomašević, upravitelj stroja. Zaposlen u Atlantskoj
plovidbi d.d. od 04.09.1980. godine u svojstvu vježbenika stroja. Istekom ugovora
o radu 26.01.1982. godine slijedi raskid radnog odnosa. Vraća se 22.11.1983.
godine te plovi na brodovima Društva u svojstvu čistača, 3., 2. i 1. časnika stroja.
Unaprijeđen 12.05.2004. godine u zvanje upravitelja stroja. Ukrcan 02.10.2012.
godine na m/b Atlant Trina.
Ante Vujović, vođa palube. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi
d.d. od 25.08.1979. godine u svojstvu mladića sobe i II. konobara. Godine 1981.
16.12. slijedi raskid radnog odnosa. Vraća se 20.07.1984. godine te plovi na
brodovima Društva u svojstvu mladića kuhinje, kormilara. U zvanje vođa palube
unaprijeđen je 28.06.1997. godine. Ukrcan 21.06.2012. godine na m/b Sveti
Nikola I.
10 godina
Nikola Bajo
Pero Batinić
Toni Jerković
Luko Kotlar
Željko Kuret
Rade Ljubibratić
Ivan Matana
Nikša Miloslavić
Ivica Prpić
Nikša Račević
Marinko Radić
Antonio Vidiš
15 godina
Denis Alerić
Željko Ban
Stjepan Crnčević
Vinko Cvjetković
Tomislav Ćosić
Matko Maškarić
Branko Pribisalić
Božo Stanić
20 godina
Enis Kovač
Luko Ljumović
Leonard Martinović
Nikola Sterniša
25 godina
Leon Bjelokosić
Miro Crnčević
Pero Ðuraš
Ivo Glunčić
Petar Kunić
Nedjeljko Margaretić
Zlatko Matijević
Marija Masar
Ivo Muller
Katija Pilaš
Ane Vićan
Marija Zec
30 godina
Vide Boro
Mario Burin
Juan Knego
Ðino Marinović
Joško Marlais
Miro Tomašević
Ante Vujović
35 godina
Nikša Bjelokosić
Boris Maškarić
Ivo Maždin
Petar Petronio
Jure Radić
40 godina
Marjan Glavan
Nedjeljko Kmetović
Antun Krilanović
Nenad Mladin
Nikola Pavlina
Ekrem Sarić
Goran Šango
5
Vijesti
Ivica Šurković, dipl. iur., član Uprave za pravne poslove i tajnik Društva
Od posljednjeg broja Atlant bulletina zabilježene su
sljedeće važne vijesti iz života i rada Društva
U
cijeloj ovoj poslovnoj godini, kad se iz današnje
perspektive pogledaju svi
događaji o kojima smo izvijestili i u
prethodnom i u ovom broju Bulletina, potpuno je jasno vidljivo da je ovo
godina „preslagivanja“ flote Društva,
odnosno njene obnove na način da su
preuzete brojne novogradnje na Dalekom Istoku, dok su istovremeno
prodani neki stariji brodovi iz flote
Društva. O nastavku tog trenda, ali i
o ostalim vijestima, u drugoj polovini
ove godine.
ZAKAZANA REDOVNA
GLAVNA SKUPŠTINA
DRUŠTVA
Uprava i Nadzorni odbor (za pitanja
iz djelokruga svoje nadležnosti) dana
29. svibnja ove godine su sazvali Redovnu Glavnu skupštinu Atlantske
plovidbe d.d.
Redovna Glavna skupština zakazana
je za 30. kolovoza ove godine. Kao
što to predviđaju propisi, poziv za
skupštinu sa dnevnim redom i prijedlozima odluka objavljeni su na web
stranicama HANFA-e, Zagrebačke
burze d.d. i Atlantske plovidbe d.d.,
a upućen je javnosti i putem HINAe. Svim dioničarima poziv je upućen
dostavom prethodnog broja Bulleti6
na na njihove adrese, a u tom broju
Bulletina otisnut je cjelokupan poziv
na skupštinu.
PRIMOPREDAJA
M/B ŠIPAN
Dana 31. srpnja ove godine izvršena
je primopredaja m/b Šipan indonezijskim kupcima. Ugovor o prodaji je
sklopljen nešto ranije i o tome je bilo
riječi još u prošlom broju Bulletina.
Sama primopredaja je obavljena u
Turskoj u 10,35 sati po lokalnom
vremena, a protekla je bez ikakvih
teškoća.
PREUZIMANJE TREĆE
NOVOGRADNJE U JUŽNOJ
KOREJI
IZ DRUŠTVA
Dana 16. kolovoza 2012.g. u 15,15
sati po lokalnom korejskom vremenu, u brodogradilištu STX u Južnoj
Koreji, Atlantska plovidba d.d. je
preuzela treću i posljednju novogradnju u tom brodogradilištu. Preuzeti
brod je dobio ime AP STON.
M/b AP STON je brod tipa supramax
i blizanac je dviju prethodnih novogradnji izgrađenih za Atlantsku plovidbu d.d. u istom brodogradilištu i
to m/b AP ASTAREA (koji je preuzet
04.04.2012.) i AP SLANO (preuzet
14.05.2012.).
M/b AP STON ima 57.300 tona nosivosti, ukupne duljine 190 metara,
širine 32,26 metara i visine (do glavne palube) od 18,50 metara. Brod
pokreće glavni stroj od 9.480 kW, a
postiže brzinu od 14,5 milja.
ODRŽANA REDOVNA
GLAVNA SKUPŠTINA
DRUŠTVA
Kako je bilo i najavljeno, dana 30.
kolovoza 2012. godine održana je
Redovna Glavna skupština Atlantske plovidbe d.d. na kojoj su donesene odluke u skladu sa prijedlozima
odluka Uprave i Nadzornog odbora
Društva.
Također, sukladno propisima, sve su
odluke Redovne Glavne skupštine
Društva objavljene već sutradan na
web stranicama HANFA-e, Zagrebačke burze d.d. i Atlantske plovidbe
d.d., kao što su i putem HINA-e bile
odmah dostupne svim medijima.
PRODAJA HOTELA GRAND
d.d. je bila dužna po istom Zakonu
dati ponudu za kupnju ovlaštenicima
prava prvokupa i to Republici Hrvatskoj, Županiji dubrovačko-neretvanskoj i Gradu Dubrovniku. U zakonskom roku niti jedan od ovlaštenika
tog prava prvokupa nije prihvatio
našu ponudu za kupnju, pa su nekretnine prodane Anker Grupi d.o.o.
PREUZIMANJE
NOVOGRADNJE U NR KINI
Na kraju ovih Vijesti iz Društva još i
vijest da je 16. studenog 2012.g., u
16,00 sati po lokalnom vremenu odnosno u 09,00 sati po hrvatskom vremenu, u Narodnoj Republici Kini, u
brodogradilištu JEHI, Atlantska plovidba d.d. preuzela brod, novogradnju , koji će ploviti pod imenom m/b
„AP Jadran“. Radi se o četvrtoj novogradnji, koju je Atlantska plovidba
d.d. preuzela od istog brodogradilišta, a brod je građen pod oznakom
trupa JEHI08C-004.
Preuzeti brod je tzv. brod „blizanac“
m/b „AP Argosy“ koji je u travnju
ove godine preuzet u istom brodogradilištu. Radi se o brodu tipa panamax od 79.800 tona nosivosti, uku-
pne duljine 229 metara, širine 32,26
metara i visine (do glavne palube) od
20,25 metara. Pokreće ga glavni stroj
od 11.620 kW, a postiže brzinu od 14
milja. Treba naglasiti da je i ovaj brod
s dvostrukom oplatom, te građen na
način da će biti osposobljen za plovidbu zaleđenim morem (tzv. I.c. klasa
broda).
Ovim preuzimanjem novogradnje zaključen je, za ovu kalendarsku godinu, proces preuzimanja novih brodova
koji su se na Dalekom Istoku gradili
za Atlantsku plovidbu. O novim preuzimanjima brodova bit će riječi nešto
više dogodine.
Na kraju, potrebno je spomenuti, ili
bolje rečeno rezimirati, da je od 04.
travnja pa do 16. studenog ove godine (u 7,5 mjeseci) preuzeto čak pet
novih brodova, te je time flota Društva povećana za više od 330.000
tona nosivosti. Nadzor gradnje tih
brodova, ali i svi poslovi oko njihovog preuzimanja obavljeni su skoro u
cijelosti sa svojim radnicima i pomorcima što je bio, pored redovnih poslova, izuzetan napor. Međutim, svi su ti
poslovi obavljeni iznimno kvalitetno
i pravovremeno, što nas čini posebno
ponosnima.
Dana 11. listopada 2012. sklopljen
je Ugovor o kupoprodaji nekretnina
Hotela Grand na Lopudu s pripadajućim i ostalim nekretninama kojim
je Atlantska plovidba d.d. prodala te
nekretnine Anker Grupi d.o.o.
Kako su skoro sve prodane nekretnine pod režimom zaštite u skladu sa
Zakonom o očuvanju kulturnih dobara, prije nego što je sklopljen Ugovor
o kupoprodaji, Atlantska plovidba
7
ATLANT POSLOVNI CENTAR
N
akon što su uspješno završeni radovi zaštite građevinske
jame, iskopi, hidroizolacija
ukopanog dijela građevine i betoniranje podzemnih etaža, novogradnja
Atlantske plovidbe izdigla se iznad razine zemlje. Sada su u tijeku betonski
radovi na trećoj nadzemnoj etaži.
Paralelno se obavlja niz aktivnosti
na građevini. Na dijelu gdje je skinuta oplata nakon betoniranja, odmah se zidaju pregradni zidovi. U sve
tri etaže podruma radnici Tromonta
užurbano ugrađuju „sprinkler“ sustav,
hidrantsku mrežu, elektroinstalacije te
sustave za vatrodojavu i plinodojavu.
U prizemlju je, u prostorijama buduće
banke, već ugrađena instalacija
ventilacije.
Na gradilištu se svakodnevno nalazi prosječno stotinjak radnika raznih
struka. Uprava gradilišta svakodnevno se nalazi na gradilištu i brine da
radovi teku usklađeno te da se poštuje
projektna dokumentacija i dogovoreni dinamički plan izvedbe radova. Na
8
gradilištu možemo zateći Upravu gradilišta koju čine:
predstavnici investitora (voditelji projekta – Abakon: Željan Konsuo i Željko
Jelić; Atlantska plovidba d.d.- Hrvoje
Dunatov) ,
izvođači (Tromontov tim: voditelj projekta - Nenad Džaja, glavni inženjer
gradilišta - Alen Čaleta, voditelji radova - Ivana Rustan Franić, Miroslav
Zeba, Danijel Bagarić, Dario Mušura i
Ivan Žolo te Kamgradov voditelj radova Hrvoje Patekar).
Svakodnevni sudionici projekta su i
nadzorni inženjeri Miljenko Miljak,
Ane Svilokos i Vinko Fabris te projektanti arhitekture Ana Pančić i Romano
Duić.
Veliki se dio aktivnosti ne može vidjeti, ali je i te kako važan da bi se svi
radovi mogli izvesti kvalitetno i na vrijeme, a u skladu s predviđenim troškovima. Da bi se to postiglo, potrebno
je pravodobno posložiti tijek izvođenja
radova, naručiti materijal i opremu te
obaviti sve potrebne pripremne radnje.
Sukladno tome, u tijeku su izmjere za
izvođenje zahtjevnih radova na staklenoj konstrukciji i usklađivanje detalja
izvedbe. Inženjeri i radnici Tromontove
tvornice u poslovnoj zoni Čaporice
pokraj Trilja već su izradili radioničke nacrte, nabavili materijale i upravo
izrezuju profile za čeličnu konstrukciju
koja će spajati dva dijela zgrade: veći,
tzv. „kubus“ i manji, tzv. „jedro“.
Već sada je po djelomično izvedenoj konstrukciji uočljivo da će nova
Upravna zgrada Atlantske plovidbe postati središnje mjesto poslovnog središta Dubrovnika, i po sadržaju, i po
atraktivnom i prepoznatljivom izgledu.
Stoga svi sudionici ovoga projekta s
velikim žarom i marom sudjeluju u
planiranju i gradnji, svjesni da imaju
veliku povlasticu: ostaviti trag u prostoru.
Glavni inženjer gradilišta:
Alen Čaleta
Razgovor
kap.
Nikola Franetović
P
ovodom odlaska u (zasluženu?) mirovinu dosadašnjeg
dugogodišnjeg rukovoditelja
Službe za teške terete evo nekoliko riječi o tom dijelu našeg Društva.
“Sada, na završetku mojeg radnog vijeka, prilika je da se svi zajedno podsjetimo na početak i razvijanje ovog dijela naše kompanije, čega će se, nadam
se, rado sjetiti svi oni koji su plovili na
brodovima za teške terete u ovih zadnjih tridesetak i nešto sitno godina.
ga postrojenja. Ove specijalne, veoma
teške i glomazne terete, prevozili su
strani specijalizirani “heavy lift” brodovi uz visoke vozarine, a dio takvih
tereta se prevozio i ondašnjim našim
brodovima koji su držali linijski servis
Jadran – Engleska s ticanjem raznih
usputnih luka.
Pošto je ukrcaj/iskrcaj i prijevoz teških
koleta bio veoma komplicirana i skupa operacija za običan brod u liniji, a
trebalo je i angažirati plovne dizalice
za ukrcaj i iskrcaj što je predstavljalo
velike troškove, došlo se na ideju da se
kupi jedan ili više brodova manje tonaže specijaliziranih za prijevoz teških
koleta.
Ideja se počela ostvarivati, najviše zalaganjem kap. Antuna Vukovića, pa
je početkom 1979., kao prvi u nizu,
kupljen polovni brod Kutina s dosta
primitivnim (gledajući iz današnje
perspektive), ali učinkovitim teretnim
uređajem kapaciteta 150 tona.
Ovaj brod je plovio u sklopu tadašnje linijske službe, i naravno, odmah
se dogodila logična stvar – čim imate
specijalni brod počnete dobivati i ponude za prijevoz specijalnih tereta (teških tereta i projektne opreme).
Polovinom slijedeće 1980. godine nabavljen je također polovni brod Jahorina s većim kapacitetom manipulacije
teškim koletima pa su ova dva broda
izdvojena iz linijskog servisa i vođeni
m/b Jahorina
Dakle, relativno davno, koncem sedamdesetih i početkom osamdesetih
godina prošlog stoljeća javila se potreba za prijevozom velikih i teških koleta iz zapadnih visoko industrijaliziranih zemalja za razne tvornice u bivšoj
državi, a najviše za Petrokemiju u Kutini, Omišalj na Krku i za razna dru9
m/b LAPAD
su kao poseban odjel. M/b Jahorina
je većinom bio uposlen na prijevozu
teških separatora iz BiH preko luke
Ploče za ruske luke u Crnom moru.
Na ovom brodu sam plovio odmah
po preuzimanju kao prvi časnik.
Kada ga se danas prisjetim, nisam
siguran da bi danas brod smio ploviti, naime iz kabine zapovjedničkog
mosta skoro ništa se nije vidjelo “deprova” zbog velikih i glomaznih jarbola, samarica i posebnih opirača na
obalu. Ako smo htjeli nešto vidjeti
trebalo se nagnuti preko krila mosta. Posada je brojila svega 12 ljudi.
Sredinom 1982. kupljen je mb Molunat, još manji brod s manje od
1000 DWT te skromnim kapacitetom dizanja tereta. Posadu je činilo
samo 9 ljudi, a brod je plovio ne
samo po Mediteranu nego i po cijelom Atlantiku.
M/b Ston je kupljen početkom
1983., to je “sistership “ od m/b Kutine.
Dakle, plovio sam kao prvi časnik na
“Jahorini” i “Kutini”, a kao zapovjednik na “Moluntu” i kraće vrijeme na
“Jahorini”, dva puta na “Stonu”.
Zbog privatnih razloga nastojao
sam se iskrcati i raditi na kopnu pa
sam tako 1986. počeo raditi u našoj
10
kompaniji i to u Službi za teške terete.
Tih godina dolazi do određenog povećanja flote, naime m/b Lapad nabavljen je
sredinom 1984. godine.
M/b Lapad je bio odličan brod u svakom pogledu, čvrsto građen, mogao se
nasukavati na pješčano dno i tada vršiti
manipulacije teretom bilo s dizalicom ili
roro. Mislim da je svima, koji su plovili
na njemu, ostao u lijepoj uspomeni.
Koncem 1985. nabavljeni su m/b Plitvice i m/b Kupari (“sisterships“). Svi ovi
brodovi bili su nabavljeni kao polovni,
pa se počelo razmišljati o novogradnji tj.
brodu nešto veće tonaže.
I tako dolazimo do m/b Gruž.
Ovaj brod je bio dobro zamišljen, veoma sofisticiran uz relativno skromnu
nosivost od 4260 DWT, moglo se naplavljivati skladište, ploviti otvorenog
skladišta, imao je odlične dizalice, ali i
uza sve to činio je stalno gubitke. Zašto? Naime, tijekom gradnje u Nizozemskoj došlo je do financijskih zavrzlama na koje mi nismo imali utjecaja
pa je brod ispao vrlo, vrlo skup. Brod
je zaplovio u ožujku 1986.godine.
Slijedi nabavka polovnog broda Slano
koncem 1987. tako da odjel raspolaže
s malom, ali za ono vrijeme konkurentnom flotom koja ima svoje područje
rada i poznata je na tržištu.
Ja sam se bavio asistencijom kap.Vukoviću i često odlazio pregledati teret
prije zaključka jer nas je iskustvo naučilo da ponekad krcatelji pogriješe
(ne)namjerno kada deklariraju težinu
i dimenzije koleta (naročito naši jugozapadni prekojadranski susjedi, a i
drugi).
M/b Jahorina i Molunat prodani sukoncem 1987., jer su bili već dotrajali,
m/b Ston prodan je sredinom 1989., a
m/b Kutina sredinom 1990. godine.
Dakle, u floti smo duže vrijeme imali
najviše do četiri broda.
Tako je to išlo do 1991. M/b Gruž je
činio gubitke, a ostali su zarađivali.
Dolazi Domovinski rat i prekid veza
pa se brodovi ugovaraju i s njima se
m/b ATLANT FRAUKE
m/b Molunat
rukovodi iz našeg Ureda u Rotterdamu i Londonu.
Koncem 1992. prilike u Dubrovniku
se koliko-toliko smiruju, kap. Vuković
odlazi na drugu dužnost, a ja ostajem
kao šef Odjela i s drugim kolegama
nastoji se izvući najbolje iz naše male
heavylift flote. Smjenjuju se vremena
kriza i boljih vremena, ali ratne neprilike su ostavile trag. Iz manje-više
opravdanih razloga nije se na vrijeme
pristupilo obnovi flote, a brodovi, naravno, stare kao i mi.
Interesantno je za napomenuti da su
neki članovi posade, koji su jednom
bili na nekom od ovih brodova, i kasnije bili vrlo zaineresirani za ukrcaj
na HL brodove (m/b Lapad je naročito
bio omiljen), a neki drugi su bježali od
HL brodova kao “vrag od tamjana”.
M/b Gruž, zbog stalnih gubitaka, konačno je prodan početkom 1997., a
ostali, ranije prodani, završili su svoj
vijek pozitivno.
Pokušalo se i dalje raditi na obnovi
flote i sagraditi dva broda primjerena novom tržištu, ali može se reći da
stvarno nismo imali sreće. S Rumunjima je bila dogovorena gradnja dvaju
brodova, ali prije konačne potvrde oni
su odustali.
M/b Slano prodan je koncem 2001., a
mb Plitvice sredinom 2002. Već se po-
četkom 2002. vode pregovori o kupnji
dvaju većih polovnih HL brodova i to
je ostvareno sredinom godine. Kupljeni su m/b Love Letter i Love Song.
Imena su im čudna za naše pojmove,
ali oni su bili u vremenskom najmu
za jednu poznatu japansku brodarsku
kompaniju pa je taj posao i nastavljen.
M/b Kupari prodan je koncem 2003.
godine.
I dalje se nastojalo raditi na obnovi flote pa se pokušalo raditi s Brodogradilištem Split i dogovoriti gradnju jednog
ili dvaju brodova sličnih mb Lapad, ali
većeg kapaciteta. Međutim, to se do-
gađalo 2004. i 2005. godine kada dolazi do naglog i visokog porasta vozarina, a time i porasta cijena brodova pa
su predstavnici Škvera svaki put, kada
bi došli na sastanak, došli s novom,
višom cijenom i tako se stvar raspala.
Tako je ostala jedina mogućnost kupiti 4 polovna, ali vrlo dobra HL broda od njemačke firme SAL i s njima
je ugovoren Time Charter (Vremenski
ugovor o najmu) jer je banka, koja
daje kredit, zahtijevala Time Charter.
Preuzimanje ovih brodova trajalo je od
konca 2005. do konca 2006. godine.
M/b Love Letter i Love Song prodani
su sredinom 2006.godine.
M/b Lapad također je prodan, ali u
tursko rezalište za staro željezo i s njim
završava jedna faza ovog Odjela. Od
tada radi se samo Time Charter.
M/b Atlant Regine prodan je koncem
2011., a m/b Atlant Svenja u veljači ove godine, tako da su sada ostala
samo dva broda.
Što ću raditi u mirovini? Nadam se
malo oko maslina i inače po zemlji, a
što manje trčati po doktorima i gledati
televiziju.”
m/b Ston
11
Razgovor
1. časnik palube
Luko Ljumović
ZA DOBRO RASPOLOŽENJE NA BRODU
Kao prvi časnik palube, prošle godine, bili ste na „Petki“, uglavnom
po europskim lukama. Ove godine,
na jednom od brodova za teške terete („Atlant Frauke“). Kakve su
razlike na tim brodovima? Kako se
danas navegava? Kakvi su uvjeti?
Poslije „Petke“ bio sam dva puta na
brodovima za teške terete. Razlike su
dosta velike, jer je „Petka“ linijaš. Brod
uhodan za isti teret po europskim lukama. Krca ugljen. A brodovi za teški teret stalno mijenjaju i luke i teret.
Velika je razlika i u organizaciji posla
i svemu ostalom. Brod za teške terete
je zanimljiv. Stalne su promjene i okolnosti koje se događaju, a uvjeti na brodovima danas su općenito bolji, i što
se tiče tehnike, i opreme, i prehrane.
Inače, manje smo u lukama, ubrzan je
ritam posla i brod se nastoji zadržati
što manje u luci, pogotovo brod za
teške terete. Rano ujutro, početkom
radnog vremena, vrši se ukrcaj ili iskrcaj tereta, kako bi brod partio već u
podne. Dosta je teže nego kada se u
lukama boravilo i nekoliko dana.
Četiri mjeseca na brodu, pa doma?
Sadašnji ugovor je povoljan za pomorce. Dosta dobar. Ukoliko se to poštuje.
Pomorce, pri tom, najviše zanimaju
plaće. Znamo, velika je kriza. Značajan pad vrijednosti vozarina. Jesu li i
koliko, plaće zbog toga umanjene?
Plaće su umanjene desetak posto, ali
su negdje u omjeru s drugim kompanijama. Atlantska prati stanje na tržištu i nadam se, kada se ono popravi,
da će i plaće biti kao prije. Po informacijama koje imamo to bi moglo biti za
godinu dana.
12
Više od 20 godina ste na brodovima Atlantske plovidbe. Čega se
najradije sjećate?
Osamdeset i četvrte bio sam učenik na
praksi, između trećeg i četvrtog razreda srednje škole. Slijedila je kadetura,
a kasnije i navegacija. Nekad su brodovi imali više članova posade. Imali
smo više vremena, a tempo navegacije
bio je sporiji. Tih se brodova i tog vremena radije sjećam nego današnjih,
kada je sve ubrzano, jer je prije bilo
više druženja, više veselja i zabave na
brodu. Danas su uvjeti drukčiji.
Najdraže su mi portugalske
luke zato što su najsličnije
našim gradovima i Dubrovniku, zbog načina života
i mentaliteta ljudi sličnih
nama i našem podneblju. A
u svijetu? Možda, luke Južne Amerike, koje su još uvijek egzotične. Iako, danas
su sve luke gotovo iste, pogotovo zbog zahtjeva službi sigurnosti i strogih kontrola. Nisam bio na Novom
Zelandu, a ni na zapadnim
obalama Amerike i većem
dijelu Afrike.
Ljudi kao da nemaju vremena ni volje
za zabavu i druženje.
Kažu, nema više ni one čari navegacije. Mnogi se, bez obzira na
teže uvjete na brodovima, više
sjećaju onih prošlih dana kada se
duže plovilo, a u lukama sporije
iskrcavao teret.
Kao što je već kapetan Ðanko Zupčić
naveo, svak ima laptope, kompjutere
i nakon radnog vremena zatvore se svi
u svoje kabine. Jednostavno, druženja
više nema.
Zbog čega je tako?
Drugi je tempo i način života na brodu.
Promijenila se i kultura ponašanja. Jednostavno, nema više druženja, a dosta
su se promijenila i pravila ponašanja.
Kontrole se provode ne samo u SADu nego u cijelome svijetu, a povremeno
i nenajavljeno i po uputama Atlantske
plovidbe. Prije su ugovori trajali 6 do
8 mjeseci. Brodovi su bili sporiji. Duže
se stalo i na sidru, a u luci i po desetak dana. Sve je bilo sporije, a manje
zakona i kontrola. Život na brodu bio
je opušteniji, mirniji nego danas s puno
manje administracije, a danas su zahtjevi svih luka, kontrola, pa i Atlantske plovidbe, kao i svih osiguravajućih
društava, da se vodi evidencija o svim
radovima i postupcima na brodu, tako
da administracija čini gotovo 50 posto
poslova prvog časnika palube.
Zapovjednik?
Obavlja najveći dio administrativnih
poslova, kao i upravitelj stroja.
U toj priči nezaobilazan je i kuhar.
Nakon što je nestalo ono druženje na
brodu i boravci u lukama, kuhar ostaje
jedina poveznica svim članovima posade. Jedino za vrijeme objeda i večere sjednemo zajedno za stol. Od njega,
znači, zavisi dobro raspoloženje na brodu, koje je u zadnje vrijeme lošije nego
je bilo prije petnaestak godina.
Novi brodovi Atlantske plovidbe.
Modernija flota. Stara samo oko
5 godina, kao što je najavljeno
iz Uprave. To je neusporedivo s
onim prije.
Luko Ljumović, rođ. 15.11.1966. u Dubrovniku
Od 23.07.1984. m/b Koločep - mladić palube.
Od 04.07.1985. m/b Bosanka - vježbenik palube.
Od 26.10.1992. m/b Jadran – kormilar.
Od 20.08.1993. m/b Cast Muskox - 3. časnik palube.
Od 23.10.1996. m/b Cvijeta Zuzorić - 2. časnik palube.
Od 20.12.1999. m/b Mljet - 1. časnik palube.
Imam kuću i zemljište, koje
sam naslijedio od roditelja
u Donjem Obuljenu u Mokošici, u Rijeci dubrovačkoj.
Kada sam doma, bavim se
malo uređenjem svoga vrta, a
i sportskim ribolovom. Imam
malu barku. A i ptice su bile
moj hobi dugo, dugo vremena. Teško je uskladiti navegaciju i bavljenje pticama.
Dok sam na brodu, teško je
organizirati nekoga tko će se
njima baviti, čistiti ih i hraniti. Već godinama član sam
Društva za uzgoj i zaštitu ptica u Dubrovniku. Prije sam
išao na natjecanja i izložbe
sa svojim pticama. I ponovo
ću, kada prestanem navegavati.
Tako je. Komfor na brodu, uređenje
broda, instrumenti na brodu, navegacija, sve je puno naprednije i modernije nego prije. Posadi broda i časnicima
time je posao olakšan. I svima na brodu, pretpostavljam, iako još nisam bio
na ovim novim brodovima Atlantske
plovidbe. Kao kompanija „Atlantska“
je dosta dobro uspjela izdržati sve ove
padove vozarine i svjetske krize, čak
je i obnovila skoro cijelu flotu, pa je,
pogotovo u hrvatskim uvjetima, jedna
od najboljih. Uspjela je povećati i ukupnu tonažu brodova. Nadam se da će
tako i dalje nastaviti, da će uskoro, što
se tiče vozarina doći bolji dani i da će
plaće ponovo doći na staro stanje.
13
m/b AP STON
Zapovjednik m/b AP Ston
kap. Leon Bjelokosić
M/b AP Ston, treći je i posljednji u
nizu od tri broda blizanca izgrađena u
Koreji tijekom 2012. godine.
To je brod za prijevoz rasutih tereta,
tipa Supramax, tj. opremljen dizalicama, po tonaži veći od brodova tipa
Handymax.
Duljina preko svega 190 m, širina
32,26 m, max. gaz 13,019m, visina
18.50m. Brod ima 5 skladišta, korisna
nosivost na ljetnom gazu je 57480,4
mt.
Težina samog broda je 10303,8 mt.
Solidan je to i čvrsto građen brod,
ojačan za ukrcaj rasutih tereta veće
gustoće, s mogućnošću alternativnog
krcanja tereta u skladišta - nakrcana
skladišta 1,3 i 5, a ostala dva skladišta:
2 i 4 prazna.
14
Četiri dizalice, svaka nosivosti od 36
tona, omogućuju vršenje trgovačkih
operacija na sidrištima te dodatna
uposlenja broda po lukama koja drugi
brodovi ne mogu ticati.
Stroj MAN diesel jačine 12924 ks /
480 kw razvija brzinu od 14,5 čv uz
potrošnju od 36 tona teškog goriva.
Vije zastavu Marshall Islands, luka
upisa je Majuro. Jaka je to zastava
čiji se brodovi nalaze na bijeloj listi,
a dodatno nam omogućuje i ukrcaj
strane posade i ostvarenje veće dobiti.
Naime, od ukupne posade, koju čine
4 viša časnika, 2 vježbenika palube i
stroja, niži časnici i ostala posada, 16
je Filipinaca.
Časnici palube: ROKO MEDI, 1.časnik palube,
ROY P. ILDEFONSO 2.časnik palube,
HECTOR C.LAUDE 3.časnik palube.
15
MICHAEL M.BUENAFE – vođa palube,
SAMUEL Jr M.SAMILLANO – kormilar,
JUNEIL R. NUNEZ – kormilar,
STIPE ÐEREK – vježbenik palube,
LORETO Jr H.MONSERATE – kormilar,
JORNEIL P.DUMAT – Ol – mornar,
JOVIT I. LIBOT – mornar.
Preuzimanje novog broda teče polako i za to treba imati strpljenja. Rad
i gradnju vrijednih korejskih radnika
nadzire tim inženjera odabran od strane Atlantske plovidbe d.d., a dolaze iz
tvrtke Promaris na čelu s gosp. Željkom Sutonom, dipl.ing. iz Splita. Uz
njega tu su još Nikša, Kristijan i Satnam, svaki zadužen za svoj dio broda
i opreme.
15.07.2012. kada se bliži probna vožnja, u Koreju dolaze upravitelj stroja
Mateo Perović i 1.čas.pal. Roko Medi i
2.čas.str. Jozo Taslak. Spava se u Hotelu lijepoga imena ‘Nice’ te svakodnevno odlazi u Ured u brodogradilište, te
potom na brod gdje slijedi upoznavanje s brodom i opremom. 27.07.2012.
vrši se probna vožnja te nadgleda rad
glavnog stroja i svih uređaja.
07.08. dolazi tehnički inspektor Zdravko Lović zadužen za brod, Nikola Matana zadužen za popis svih uređaja na
Posada stroja u Kontrolnoj kabini:
JAIME M.AWA, mazač,
DENNIS Jr P.BARRIDO, 3.časnik stroja,
MATEO PEROVIĆ – upravitelj stroja,
SRÐAN KOSOVIĆ – vježbenik stroja,
JESSEI I. JAINAR – 4.časnik stroja,
JOZO TASLAK – 2. časnik stroja,
CARLITO B. ROQUE – brodski mehaničar,
ANTHONY A.CORTEZ – elektroničar.
16
brodu i uspostavu planiranog održavanja broda, te ostatak hrvatske posade:
zapovjednik Leon Bjelokosić i 2 vježbenika. Vježbenik palube Stipe Ðerek
kome je ovo prvo ukrcanje te Srđan
Kosović koji će na ovom brodu završiti
asistenturu, te, nadam se, postati naš
dugogodišnji časnik stroja.
12.08.2012. dolazi i ostatak časnika i
posade. šesnaest Filipinaca „stidljivo“
stoji u predvorju Hotela dok im zapovjednik broda drži ‘Welcome Meeting’.
Nastavljaju se jutarnji odlasci u brodogradilište, Ured i na brod. Ovdje je
sve u znaku brodovlja, pa i restoran u
kojem jedemo ručak, koji je ustvari
izgrađen kao omanji brod naslonjen na
zgradu u kojoj se nalaze uredi.
Brod se oprema potrepštinama za prvo
putovanje.
Posada stroja kod glavnog motora:
DENNIS Jr P.BARRIDO, 3.časnik stroja,
GILBERTO C.CASTIN, čistač,
ANTHONY A.CORTEZ – elektroničar,
CARLITO B. ROQUE – brodski mehaničar,
JESSEI I. JAINAR – 4.časnik stroja,
JAIME M.AWA, mazač,
MATEO PEROVIĆ – upravitelj stroja,
JOZO TASLAK – 2. časnik stroja,
SRÐAN KOSOVIĆ – vježbenik stroja.
14.08.2012 dolaze član Uprave za rukovođenje brodovima, dipl. ing. Marin Matana te pravnik Društva, dipl.
iur. Hrvoje Dunatov, koji će nazočiti
primopredaji te ovjeriti primopredaju
broda.
Tom prigodom smo zaprimili lijepu i
zanimljivu sliku (kombinarana tehnika izlivene plastike i ulja na istoj) našeg zaštitnika i parca svetog Vlaha na
kojoj im se od srca zahvaljujem. Ista
je izvješena na jedan od zidova moje
kabine gdje se savršeno uklopila. A i
lijep je osjećaj da uz Grad, kojega drži
na ruci, sv. Vlaho sa zida čuva svih nas
i naš lijepi AP Ston.
Bliži se dan primopredaje i isplovljenje
koje svi jedva čekamo. Ceremonija je
određena za 16.08.2012. godine.
Iz čisto praktičnih razloga kuma broda
je zaposlenica brodogradilišta, korejka
Song. Brodska sirena odzvanja STX
brodogradilištem. Nakon svećenikova
blagoslova broda, zapovjednik broda
upoznaje sve prisutne s navigacijskim
mostom, brodskim prostorijama i strojarnicom, a potom se s predstavnicima
brodogradilišta odlazi na ručak gdje
je ponuđena izvorna korejska hrana.
Zbog svjesnosti potreba štednje, sama
ceremonija je dosta skromnija u odnosu na preuzimanje m/b Libertas, 2007.
god. u ovom istom brodogradilištu.
17.08.2012. brod isplovljava na svoje
prvo putovanje. Nakratko ostajemo na
sidrištu Jinhae, gdje krcamo gorivo, te
odlazimo prema luci ukrcaja Portland
(Oregon), USA. Teret Soda Ash zahtijeva besprijekorno čista skladišta, ‘bolnički čista’, pa skladišta novoga broda,
„broda iz brodogradilišta“, peremo
morem, slatkom vodom te dodatno
mjestimično čistimo. Na našoj roti
idemo kroz Aleutsko otočje te tako
prolaskom Japana (dok je u Hrvatskoj
još uvijek sparno i vruće ljetno doba)
mi srećemo zadnji sunčani dan. Dolaze
magle i oblaci.
Po moru nas čeka dosta obveza, dodatno upoznavanje te uigravanje posade za eventualni pregled, od strane
lučkih vlasti, dolaskom u USA.
Portland je zavučen nekih 100-ak milja u Columbia River. Prelijepo mjesto,
za one koji vole prirodu. Grad inače
zovu “grad ruža”. Takva je i plaketa
koju smo dobili od lučkih vlasti za
prvo putovanje - “Maiden Voyage”.
U Potlandu prolazimo kontrole USCG
te Marshall Islands zastave bez ijedne
primjedbe. Novi brod i timski dobro
uigrana posada ostavili su utiska.
Zbog ograničenja gaza ukrcano je
49263 mt tereta Soda Ash za iskrcajne
luke Kosichang (Thailand), Pasir Gudang (Malaysia) te Surabaya (Indonesia).
Sada se na povratku možemo malo i
opustiti u slobodno vrijeme. Na brodu
imamo stol za stolni tenis i pikado. Filipinci su dobili “Karaoke” dobrotom
našeg inspektora Z.Lovića te se njiho-
vi milozvučni glasovi, iz salona posade, čuju brodskim hodnicima. Netko
tko voli filmove snimljene na Hard
Discu zabavit će se na taj način. To je
brodska svakodnevnica.
Zaboravio sam spomenuti kuhara. Da
je bio moj kuhar s prošlog broda, gospar Lukša Radovac, sigurno ne bih.
Za Filipinca je dobar. Mogu ga ocijeniti, jer sam s njima već imao iskustva
2006. god. Naučio je kuhati i naša
jela, budući je i prije plovio na hrvatskim kompanijama, jedino se morate
priviknuti na malo jače začinjenu hranu i ponekad uzdahnuti za kolačima
maestra Lukše.
Na kraju, neobično mi je drago da ovaj
novi brod nosi ime AP Ston. Ne samo
zato što je to taj grad zbog svoje pomorske tradicije zaslužio, nego i stoga
što je dosta pomoraca iz tog kraja plovilo na Atlantskoj plovidbi u njezinoj
dogogodišnjoj povijesti. Jedan od njih
bio je i gospar Mato Medi, otac našeg
1. časnika palube.
Neka naš lijepi brod i sve njegove buduće posade uvijek čuva naš zaštitnik
sveti Vlaho. Neka uz zagovor Gospe
od Danača uvijek dođe, s Božjom pomoći, do svoga odredišta. Neka to traje dugi niz uspješnih godina.
MAGTANGOL C. DELA MERCED – kuhar,
RESVEE B. MACALINAO – konobar.
17
m/b AP JADRAN
18
P
Zapovjednik m/b AP Jadran
kap. Mladen Spužević
oštovani čitatelji pripala mi je
čast da Vam predstavim novi
brod, časnike i posadu te Vas
pozdravljam s novogradnje Atlantske
plovidbe pod imenom AP Jadran. U
Kinu smo stigli početkom listopada
kapo Ivo, chief makine Pero, inspektor Nikola i ja. Za nama su došli sredinom listopada i elektroničar Hrvoje te sekondo Mario, a dan iza njih i
chief Luko, sva trojica mladi i „freško“ oženjeni.
Vratimo se na početak. Nakon prospavane noći u hotelu krećemo na prvi
radni dan u brodogradilištu. Tko nije
bio u Kini ne zna kakvi su to spektakli u prometu. Ovdje u Kini je
automobilom bez sirene jednostavno nemoguće manevrirati kroz silnu
gužvu gdje svi voze po sistemu samo
gledaj naprijed i vozi kuda hoćeš! Nikad neću zaboraviti ni simpatičnu, tj.
poludivlju vozačicu taksija koja nas
je svako jutro vozila na posao sumanuto trubeći sirenom i uz agresivno
prestrojavanje iz trake u traku te uz
to još i pričala na mobitel, a jednom
prilikom je umalo ugrizla inspektora Nikolu za ruku kada joj je pokušao objasniti gdje da nas odvede
na večeru. Prolazimo rampu gdje su
19
1. časnik palube - Luko Dobrić
3. časnik palube - Stanko Letica
2. časnik palube - Mario Dominiković
smješteni uredi Atlant Site Team-a
i susrećemo se s legendarnim poljakom Marekom koji cijelo vrijeme od
postavljanja kobilice nadgleda gradnju broda. Skupa krećemo biciklima putem koji vodi ispod Jiangyin
mosta ni ne sluteći koliko ćemo još
kadet - Tonči Katičić
kormilar - Svetin Mucić
vođa palupe - Niko Matković
kormilar -Ivica Bjelopera
kormilar - Aleksadar Šulja
kormilar - Nedjeljko Margaretić
20
puta tim putem proći. Na ulasku u
brodogradilište nesvakidašnji prizori
„oderanih“ pasa na improviziranim
štandovima, „second hand“ odjeća te
raznorazne kineske igračke, lampe i
druge sitnice na prodaju. Napokon
dolazimo do broda. Prvi dojam je do-
bar, ali ima tu još mali milijun sitnica za obaviti. Konzultirajući SOLAS,
IMO, specifikacije i nacrte, gledajući
svaki kutak broda svi se trudimo naći
što više nedostataka kako bismo napisali primjedbe te ovu ljepoticu učinili još ljepšom i kasnije, u eksploataciji, nama ugodnijom za rad.
Još malo dojmova iz Kine. Cijeli
grad svijetli kao Las Vegas, a u njemu zapravo nema ničega. Pronašli
smo svega dva mjesta gdje se može
nešto pristojno pojesti za večeru. Za
nas već je postala domaća destinacija
„Pizza Hut“, te jedno mjesto na ulici
gdje se može pojest pokoji ražnjić s
roštilja, a koje smo od milja nazvali
„splačinara“. Opet, i da jedemo samo
jastoge, kakva korist, kad je nemoguće nabaviti kruh. Na pauzi za ručak
smo se pokazali kao pravi Dalmatinci
2. časnik stroja - Pero Radić
3. časnik stroja - Desimir Surjan
elektroničar - Hrvoje Prka
mehaničar - Nazif Čustović
mehaničar - Ivica Oreb
4. časnik stroja - Pero Jeljenić
upravitelj stroja - Ivo Lopižić
jer bismo redovito sjeli ispred uvijek
iste butige i ćakulali ispijajući kavu iz
limenke i slično.
Nakon nekoliko dana na red je došla probna vožnja koja je trajala četiri
dana. Nezaboravno iskustvo. Stotinu
Kineza, a po brodu milijun i stotinu
muha. Nema se gdje sjesti, a kamoli
leći. Testirali smo brod na sve uvjete vožnje i vratili se sa spoznajom da
brod ima dobra maritimna svojstva.
Krajem prošlog mjeseca došao je i
ostatak posade te se priključio nama
već spomenutim „starosjediocima“ pa
bi se na pauzi za ručak ispred „naše
butige“ vidjela samo hrpa ljudi u narančastom. Sada nas je na brodu ukupno dvadeset, a među njima imamo i
kadeta, pa se svi veselimo tradicionalnom krštenju polijevanjem morem za
koje on još uvijek ne zna.
Primopredaja broda je obavljena
16.11.2012. u 15:00 sati po lokalnom vremenu te smo ubrzano započeli s pripremama za prvu plovidbu
do luke Port Kembla u Australiji južno od Sydney-a. U ovom poslu nema
gubljenja vremena i znali smo da po
partenci brod mora pošto-poto biti
spreman za plovidbu.
Došao je i današnji dan 20.11.2012.
U jutarnjim satima carinske formalnosti su obavljene, brod je „zaključen“, ima sve svjedodžbe, noštromo i
chief su na provi,a sekondo na krmi.
U 11:40 sati po lokalnom vremenu uz
popratne zvukove eksplozija mnoštva
vatrometa AP Jadran je započeo svoje prvo putovanje! Svi se nadamo da
će putovanje do Australije uz Božju
pomoć proći bez problema i da će nas
služiti lijepo vrijeme, kako mi kažemo „agw wp“ kako bi sredili do kraja
papirologiju i ostalo.
Malo o brodu. Kobilica je postavljena 06.12.2011., dug je 229,00
m, a širok 32,26 m. Prazan teži 13
952,3 MT, a na ljetnoj vodenoj liniji pri gazu od 14,62 m može ukrcati
približno 79335 MT tereta. Ukupna
visina od kobilice do vrha glavnog
jarbola iznosi 49,99 metara, najveća
širina 32,26 met. Brod vije zastavu
Marshall Island-a s lukom upisa Majuro, a izgrađen je u Brodogradilištu Jiangsu Eastern Shipyard-China.
Glavni propulzijski stroj je MAN
B&W 7S50MC-C MARK-8 koji razvija maksimalnu snagu od 11620
KW pri 127 okretaja. Inače, brod je
napravljen da bude sposoban za plovidbu zaleđenim morem pa će tako i
biti namijenjen prijevozu tereta Baltik-Sj. Europa.
I na kraju, srdačan pozdrav u moje
osobno ime i u ime svih članova posade!
PS:
Koristimo priliku za dobre želje i sve
najbolje u nadolazećim blagdanima.
konobar: Frano Brajević
kuhar: Želimir Jurišić
pomoćni konobar: Goran Mesarek
21
Hilton Imperial
Dubrovnik
Ruhsar Eryoner,
glavna direktorica
hotela Hilton Imperial
Dubrovnik
K
ako se približavamo kraju godine, zadovoljstvo
mi je izvijestiti Vas o
izuzetno uspješnim poslovnim rezultatima u 2012. godini. Maksimizirajući potencijal Dubrovnika
kao destinacije koja i dalje održava
jedno od vodećih mjesta među europskim destinacijama, zajedničkim
trudom hotelske prodaje i one na
regionalnoj razini Hilton grupacije,
očekujemo da ćemo zaključiti godinu s povećanjem ukupnih prihoda
za 14% u odnosu na prethodnu godinu.
Unatoč manje optimističnom početku uspjeli smo napraviti iskorak
i čak premašiti prošlogodišnje rezultate tijekom visoke sezone. Iako
22
je ukupna popunjenost kapaciteta
samo nešto iznad one u 2011. godini, znatno je vidljiviji uzlazni trend
prihoda po smještajnoj jedinici zbog
ojačane prosječne cijene sobe.
Fokusirajući se na prihode, razmotrili smo našu strukturu troškova u
svakom segmentu poslovanja, aktivnosti koje su rezultirale povećanjem ukupnog operativnog profita
za 33,5% u odnosu na prethodnu
godinu. Ovim smo postigli i jedan
od najboljih financijskih rezultata u
povijesti Hilton Imperial Dubrovnik hotela.
Neke od značajnijih poslovnih uspješnica su delegacija Omana iz travnja
o.g., kao i ugošćavanje najviših izvršnih direktora Hiltona iz regije ti-
jekom rujna kada smo imali priliku
i čast pokazati naš Hotel u najboljem svjetlu vodećim ljudima Hiltona u Europi.
U smislu kvalitete i zadovoljstva
gostiju, i dalje zadržavamo jedno od
5 vodećih mjesta od 82 Hilton hotela u Europi i to u kategoriji općeg
zadovoljstva uslugom prema mišljenju gostiju. Već treću godinu zaredom nagrađeni smo kao vodeći
hotel u Hrvatskoj prema World
Travel Awards. Drago nam je da je
naš trud prepoznat i na nacionalnoj
razini gdje smo u okviru akcije Ministarstva turizma i Turističke zajednice „Plavi cvijet – Kvaliteta za
Hrvatsku“ dobili prestižnu nagradu
„Najbolji hrvatski hotel“. Uz to su
uslijedile i značajne nagrade unutar
same grupacije kao što su Housekeeping Excellence Award (najbolji
odjel domaćinstva u Europi), Brand
Excellence Award (najbolji rezultati
u Europi) i na kraju kao Best Performing Hotel (hotel s najboljim
poslovnim rezultatom u regiji istočne Europe, Rusije i Turske) u odnosu na prethodnu godinu.
Uz konstantnu podršku kompanije
vlasnika koja nam daje permanentni poticaj u pružanju samo najboljih usluga gostima, u narednom
periodu nastavljamo raditi na unaprijeđenju multimedijalnih sadržaja u sobama, internet usluge, te
znatno ulažemo u projekt štednje
energije. Koristimo zimski period
niske zauzetosti soba kako bismo
izveli redovite radnje na zaštiti i
obnovi namještaja i ostalog hotelskog inventara te održali kvalitetu
proizvoda i spremno ušli u novu
ljetnu sezonu.
Jednako, kako investiramo u infrastrukturu, tako ulažemo i u članove našeg tima koji su naš najveći i
najvrijedniji potencijal. Tijekom niske sezone organizirali smo lepezu
ciljanih ili specijalističkih treninga
i seminara kako bismo djelatnike
obogatili za strateške vještine i znanja u cilju unaprijeđenja efikasnosti
poslovanja i samog zadovoljstva radom i radnom sredinom od strane
članova našeg tima. Neki će imati
priliku otići u druge Hilton hotele u regiji kako bi putem izmjene
iskustava i znanja nadalje obogatili vlastita znanja i vještine, a time
doprinijeli i ukupnoj produktivnosti cjelokupnog brenda. Za neke od
ključnih pozicija, kao što su odjel
prodaje i supervizori koji su u direktnom doticaju s gostima, osigurali smo dodatne tečajeve unutar
kuće.
Kao dio kulture našeg brenda, usredotočeni smo i na socijalni aspekt te
interakciju s lokalnom zajednicom.
Stoga smo uz veliku pomoć i podršku svih članova našeg tima organizirali razne aktivnosti uključujući
prikupljanje sredstava za potrebite
(djeca s Down sindromom, škola
za djecu s posebnim potrebama).
Naši će djelatnici posjetiti Školu
kojoj će kao dar oličiti zidove nove
senzorne sobe. Također smo prodajom starog balkonskog namještaja
prikupili sredstva koja ćemo donirati istoj Školi kako bismo pomogli
njihov projekt za ulaganje u nove
električne instalacije. Jednako tako,
sponzorirajući jadranske dupine,
naročito našeg Jopa, doprinosimo
očuvanju prirodnog okoliša i ove
iznimne morske vrste. Jop je inače
dupin sa zakržljalom leđnom perajom, ima 4 godine i još se nije odvojio od majke.
Sada, nakon godinu dana provedenih u Dubrovniku, željela bih naglasiti da sam ponosna što imam tu
čast voditi provoklasni tim hotela
Hiton Imperial Dubrovnik, tim
koji već fokusira svoje aktivnosti
na 2013. kako bismo uspješno odgovorili tržišnim izazovima te nadmašili izuzetne rezltate postignute
u 2012.godini.
I na kraju, dopustite mi da iskoristim ovu prigodu da svima zaželim čestit Božić i sretnu te rentnu i
uspješnu novu 2013.godinu.
Dupin Jop s majkom
23
Hotel Lapad
mr.oec. Željko Miletić,
direktor Hotela Lapad d.d.
D
ragi dioničari Atlantske plovidbe d.d. i dragi čitatelji
Atlant bulletina. Kada govorimo o ovogodišnjoj turističkoj sezoni općenito u Hrvatskoj, a pogotovo u
Dubrovniku, tada hotelijeri, ugostitelji, agencije, privatni iznajmljivači i svi
ostali koji svoje prihode direktno ili indirektno ostvaruju od turizma, mogu
generalno zaključiti da je ovo bila
najbolja sezona u posljednjih dvadeset
godina. Bila je ovo i još uvijek jest sezona značajno bolja od očekivane.
Od početka godine do kraja rujna
u Dubrovačko-neretvanskoj županiji registrirano je 1.060.466 dolazaka
i 5.315.979 noćenja, što predstavlja
porast u dolascima od 8%, odnosno
porast u noćenjima od 10%. Od početka godine u hotelskom smještaju
je ostvareno 2.915.863 noćenja što
čini porast od 8%. Najbrojniji turisti
su bili iz Velike Britanije, Njemačke
i Francuske. Što se tiče financijskih
pokazatelja, još ih uvijek nemamo za
sve hotele, ali i oni će shodno velikom
povećanju fizičkih pokazatelja biti vrlo
dobri, odnosno znatno veći od planiranih u više - manje svim hotelskim
kućama naše Županije.
Kada govorimo o Hotelu Lapad d.d.,
također možemo izraziti zadovoljstvo
sezonom općenito i ostvarenim rezultatima. Hotel je i u ovoj godini zadržao
kvalitetu usluge na prošlogodišnjem
nivou, što potvrđuje i nagrada za izvrsnost od strane Trip Advisora za 2012.
godinu, a koja se dodijeljuje na osnovu
rezultata zbirnog komentara gostiju
hotela. Hotel Lapad i dalje slijedi svoju
politiku prodaje koja je većim dijelom
usmjerena na individualnu prodaju, tj.
prodaju putem Interneta, a manjim
dijelom na biznis s agencijama i tour
24
operatorima. Hotel je na dan 15. listopada ostvario 4% više noćenja nego
godinu ranije. Prosječna cijena sobe
veća je 6% nego lani, a 10% su nam
porasli poslovni prihodi. Da se ne bi
izvukao pogriješan zaključak kako su
hoteli u Županiji po broju ostvarenih
noćenja ove godine imali porast od
8%, a Hotel Lapad samo porast od
4%, naveo bih činjenicu, da je Hotel
i prošle godine imao vrlo dobru popunjenost cca 95% u glavnoj sezoni, dok
smo ove godine ostvarili popunjenost
u glavnoj sezoni od cca 99%. Jednostavno, prostora za rast prihoda više
nema, osim iz osnova povećanja prosječnih cijena ili produženja sezone što
nije realno očekivati u sljedeće dvije
godine.
Ni drugi hoteli u Dubrovniku, pa
tako ni Hotel Lapad ne mogu očekivati značajniji porast prosječnih cijena,
a što se tiče produženja sezone, ona se
polako produžava, ali ni približno dobro da bi se značajnije povećali prihodi
hotela na razini godine kroz rad u zimskim mjesecima. Potvrdu navedenom
ću dati u sljedećoj tablici u kojoj prikazujem ostvarena noćenja samo u hotelima u Dubrovniku iz čega se mogu
iščitati ostvarena noćenja u kolovozu
2012. i veljači 2011. iz čega je i laiku
lako razumjeti koliko je, na žalost, još
uvijek većini hotelijera nerentabilno
poslovati zimi.
Od početka studenog, pa do sredine
ožujka, Dubrovnik je nažalost prometno izoliran, što otežava dolazak
turista u tom periodu.
Kao što sam rekao u naslovu, ove godine je zaista vidljiv osmijeh na licima
hotelijera, zbog dobrih rezultata, ne
bih čak rekao ni izrazito dobrih, nego
boljih od očekivanih, rezultata koji
jamče stabilnost i veću sigurnost hotelskih poduzeća u pripremi sljedeće
sezone.
Jednostavno, Dubrovnik je bio tražen.
Na svima nama je, koji radimo u turizmu, ali i na gradskoj i županijskoj vlasti, da konstantno radimo na podizanju kvalitete u destinaciji, kako bismo
i u budućnosti bili traženi na tržištu
kao i ove godine. Turizam je osjetljiv,
ne treba puno pa da se doživi pad od
20 ili više postotaka, kao što je to primjerice doživjela Italija ove godine, a
što bi itekako utjecalo na život građana Dubrovnika i Županije.
Ostvarena noćenja u hotelima u Dubrovniku
studeni 2011.
prosinac 2011.
siječanj 2012.
veljača 2012.
ožujak 2012.
kolovoz 2012.
rujan 2012.
Broj noćenja
38.450
22.809
20.043
13.846
40.872
330.561
266.583
25
NEPOZNATE
POMORSKE
STRANICE
Kako
je prastari
dubrovački parobrod
ušao u pomorsku
povijest
“Irish Beech” na Atlantiku (ulje na planu Kennetha Kinga).
26
Marijan Žuvić
Već je više od sedam desetljeća otkako
je parobrod “Četvrti” osigurao mjesto
na stranicama pomorske povijesti, no
i dobrim je znalcima našega brodarstva
neznano da je taj teretnjak, građen još
1884. godine, bio prvijencem irske nacionalne brodarske kompanije Irish Shipping Ltd.
V
eć je više od sedam desetljeća otkako je parobrod
“Četvrti” osigurao mjesto na stranicama pomorske povijesti, no i dobrim je znalcima našega brodarstva neznano da je taj prastari dubrovački teretnjak bio
prvijencem irske nacionalne brodarske kompanije Irish
Shipping Ltd. U jugoslavenskoj publicistici posvećenoj
Drugom svjetskome ratu na moru “Četvrti” se gotovo i ne
spominje, a i onih nekoliko redaka većinom je pogriješno.
Kako hrvatska publicistika na tu temu ne postoji, očekivano ni “Četvrtom” nema traga. Eto valjanoga razloga da
se pozabavimo tim starcem bogatoga životopisa.
Priča o dubrovačkim temeljima irskoga brodarstva započinje u ožujku 1941. godine kada je Vlada u Dublinu
odlučila osnovati nacionalnu brodarsku tvrtku Irish Shipping Ltd. Razlozi su tome bili nadasve praktični. Nakon
što je Velika Britanija objavila da njezini brodovi više neće
prevoziti irske terete, obzirom da je Republika Irska proglasila neutralnost, trebalo je naći brodove koji će zemlju
održati na životu. U tim je kritičnim danima bilo gotovo
nemoguće naći bilo kakve, a kamoli dobre brodove.
Prvi brod nove tvrtke bio je grčki teretnjak “Vassilios
Destounis”, nosivosti 6100 tona, izgrađen 1912. godine. Premda plaćen u ožujku, zaplovio je tek u listopadu
1941., jer je kupljen kao nasukan i napušten u Španjolskoj. Po dolasku u Dublin dobio je ime “Irish Poplar”, dakle Irski jablan, a svi brodovi do studenoga 1984., kada je
kompanija Irish Shipping ugašena, nosili su imena drveća.
I dok je službeni prvijenac još bio nasukan, pod irskom je
zastavom brodio “Irish Beech” ili Irska bukva, nekadašnji
“Četvrti”.
U prosincu 1940. plovio je s Farskih otoka u Španjolsku s
2000 tona sušenoga bakalara kada ga je pred jugozapadnom obalom Irske napao njemački zrakoplov. Šteta nije
bila velika, no posada ga je odmah napustila. U čamcima
za spašavanje dio posade se dokopao kopna kod gradića
Ballinskelligs, a dio luke Valentia na istoimenome otoku.
“Četvrti”
– prvi irski brod
Brod je nastavio plutati dok ga pred
zaljevom Dingle Bay nije uočio irski
ophodni brod “Fort Rannock” i doskora doteglio u Valentiju. Od vlasnika, Prvog dalmatinskog trgovačkog
društva s.o.j. iz Dubrovnika, Irci su
tražili naknadu za spašavanje, a budući je brod svakako morao na popravak, Dubrovčani su ga rado prodali Vladi u Dublinu za 58.000 funta.
Pod imenom “Irish Beech” zaplovio je
opet 14.svibnja 1941. godine.
Tijekom rata Irci su nastavili, doslovce zbrda-zdola, kupovati stare
brodove, no nitko se nije mogao mjeriti s “Četvrtim”. Čudesni životopis
toga broda započinje 1884. godine,
kada je 7.lipnja u brodogradilištu
Reicherstieg Schiffswerft u Hamburgu porinut kao “Hungaria” za
vodeću njemačku kompaniju Hamburg-Amerika Linien. Zvuči gotovo
nevjerojatno da je taj brodić, dug
jedva 88.8 i širok 10.8 metara, bio
izgrađen za putničku liniju – preko
Atlantika. Uz to, postoje podatci da
je izvorno bio naručen kao jedrenjak,
da bi, nakon što su nacrti prepravljeni, bio porinut kao parobrod.
Namijenjen prijevozu samo deset
putnika prvoga razreda i čak 480
emigranata u pretrpanom trećem razredu, parobrod “Hungaria” je 20.
kolovoza 1884. brzinom od 11 čvorova isplovio iz Hamburga za New
York, a potom je plovio na liniji
Stettin (današnji poljski Szczecin)Göteborg-New York, te na prugama do Baltimorea, Montreala i Philadelphije. Svoju svjetsku putničku
karijeru okončao je pred sam Božić
1895. godine, nakon čega je služio za
prijevoz tereta.
Stare kronike bilježe da je 1909.
godine brod kupila njemačka Carska mornarica, te ga pod imenom
“Siegfied” koristila za odmor svojih
časnika. Godine 1917. vraća se opet
putničkoj plovidbi, s oznakama tvrtke Paulsen & Ivers iz Hamburga i pod
imenom “Admiral”. No, već 1919., kao
ratni plijen, preuzimaju ga Britanci, da
bi ga 1923. otkupili nekadašnji njemački vlasnici. Tada je brod preuređen
za prijevoz 3200 tona tereta, a ugrađen
mu je novi parostroj i kotlovi tvornice
Dresdener maschinenwerke od 850
konjskih snaga, a najveća mu je brzina
bila tek devet čvorova.
“Admiral” u Jadran stiže 1930. kada,
već 44 godine stari teretnjak, kupuje
Prvo dalmatinsko trgovačko društvo
s.o.j. i kao svome četvrtome brodu daje
ime “Četvrti”. Bit će to i jedini njihov
brod koji će dočekati Drugi svjetski rat.
Od sigurnog puta u rezalište spasila ga
je velika potražnja za brodovima. Svjedoči to i činjenica da je kao Irish Beech
obavio čak 18 putovanja preko Atlantika. Plovio je isključivo u kanadsku luku
St.John u New Brunswicku gdje je krcao hranu za irske luke Dublin, Cork,
Waterford i Limerick.
Iako je bio označen kao neutralan brod
s mnoštvom irskih zastava na trupu, te
za razliku od savezničkih brodova, noću
jarko osvijetljen, u ožujku 1943. godine napala ga je njemačka podmornica,
ali je pravim čudom torpedo prošao ispod broda. Inače, irske kronike bilježe
da je nekadašnji “Četvrti” bio rekorder
po broju kvarova, pa je u lipnju 1944.
godine, na putovanju iz St.Johna u Limerick, zbog neispravnih kotlova stao
na pučini čak – 23 puta! Ipak, i nakon
završetka rata stari i posve dotrajali
brod nastavio je ploviti, sada do britanskih i baltičkih luka. Konačno su se
potkraj 1947. u Irish Shippingu odlučili na rastanak: 19.siječnja 1948. predan
je rezalištu Hammond Lane Foundry u
Dublinu.
Ipak, tu nije kraj dubrovačkim korijenima Irish Shippinga.
Vjetrovi rata donijeli su u Irsku i
“Dubu”, potpunu suprotnost “Četvrtome”: veliki, čvrsti i za ono doba
još novi brod. Kad je “Duba” 1929.
godine stigla u Dubrovnik ubrajala
se među najveće teretnjake na Jadranu. Tek osnovana Slobodna plovidba
d.s.o.j. kupila je i sličan parobrod
“Koločep”, no prodala ga je prije
rata. “Duba” je plovila sve do propasti Kraljevine Jugoslavije, a onda je
lako našla novoga vlasnika koji ga je
pod imenom “Leda” registrirao u Panami. No, tek nakratko, do početka
1942. kada parobrod uzlazi u sastav
Irish Shippinga kao “Irish Elm” (Irski
brijest).
Brod je tada bio star tek 32 godine i u punoj snazi. Pod imenom
“Collingham” izgrađen je u britanskom brodogradilištu J.L.Thompson
& Sons u Sunderlandu za braću Turnball iz Cardiffa, a na prvu je plovidbu krenuo u siječnju 1910. Bio je dug
105.6 i širok 16.9 metara, mogao je
ukrcati čak 7200 tona tereta, a brzinom od 10 čvorova pogonio ga je
parni stroj od 1400 konjskih snaga.
Nekadašnja je “Duba” izdržala sve
ratne kušnje, a onda se našla na prodaji. Irci su 1946. godine naručili u
Britaniji sedam novih brodova i kako
su oni stizali ratni su veterani odlazili.
Čak pet brodova kupili su Turci pa je
tako 1949. i “Irish Elm” otplovio put
Istanbula. Tvrtka Sadikzade Rusem
Ogullari, odabrala mu je ime “Sadiklar”. Stari se parnjak dobro nosio sve
do početka šezdesetih godina kad mu
je određen put u rezalište. Zajedno s
parobrodom “Preveze” otplovio je put
Jadrana, ali ne u rezalište u Svetome
Kaji, nego na već davno zaboravljeno
groblje brodova na otočiću Krapnju
kraj Šibenika.
27
mr. Anica Kisić, prof.
P
Dubrovačka Republika
Osmansko carstvo u X
otaknuta planetarno popularnom serijom o sultanu Sulejmanu Veličanstvenom (u Turskoj su ga radije zvali Zakonodavac,
a bio je obrazovan i poznat kao graditelj), činilo mi se prikladnim nešto
napisati o vrlo važnim, a zamršenim
odnosima Dubrovačke Republike i
Osmanskog Carstva, te kršćanskih zemalja, u prvom redu Španjolske, Svete
Stolice i Mletačke Republike,poglavito
u 16. stoljeću. Ne samo da je Dubrovnik morao stalno voditi brigu o svojim
kopnenim i pomorskim trgovačkim
vezama, nego je, zahvaljujući svom
zemljopisnom položaju bio za kršćanski svijet “najbolje mjesto na svijetu za
obavijesti o sultanu”. Taj se proces vodio diplomatskim putem i špijunskom
aktivnošću svih zainteresiranih, koje je
za Dubrovčane “sličilo mučnom plesu na tankom užetu”. Spašavalo ih je
umijeće stvaranja i održavanja veza s
drugima, te dobro materijalno stanje
zahvaljujući trgovini i pomorstvu.
Sultan Sulejman je sposobnošću državnika i vojskovođe uspio ojačati vojsku
i doveo Osmansko Carstvo do najvećeg uspjeha, koji se sljedećih dvjesto i
više godina nikad nije ponovio. Došao
je na vlast 1520., brzo je osvojio Beograd, pa Rodos, a u Mohačkoj bitci
1526. porazio je ugarsko-hrvatskog
kralja Ludovika II. Jagelovića i zauzeo Budim, pa Transilvaniju, dijelove
Ukrajine i dalje. Osvajanjem po Ugarskoj i Hrvatskoj, došao je do Beča, ali
ga ni u tri pokušaja nije osvojio, zahvaljujući dobrim dijelom i hrvatskim četama. Osvojio je Perziju i Bagdad. Pri
trećem pokušaju ekspedicije na Beč,
umro je prirodnom smrću 1566. kod
opsade Sigeta kojeg je branio Nikola
Šubić Zrinski. Da ne stvori pomutnju
u turskoj vojsci Mehmed-paša Sokolović zatajio je vojsci sultanovu smrt i
posjeo ga pred šator, tako da su Turci
28
uspjeli zauzeti Siget, a naš junak Nikola Šubić Zrinski i svi branitelji su
herojski poginuli.
Utemeljivši veliko carstvo, Sulejman
je shvatio da mora izgraditi jaku mornaricu kako bi stekao dominaciju nad
Sredozemljem i da bi se suprostavio
kršćanskim zemljama, poglavito Španjolskoj, koja je svojom aktivnošću u
novootkrivenim krajevima u Americi (takozvanim Indijama) u doba
habsburških vladara Karla V. i Filipa II. postala najjača kršćanska sila.
Godine 1534. Sulejman je mudro za
kapudan-pašu (zapovjednikom turske
ratne flote) postavio iskusnog kapetana berberskih gusara, Hajrudina Barbarossu (Khair-ed-Dina), Grka s otoka
Mitilene koji je prešao na muslimansku vjeru i postao odličan moreplovac
i zapovjednik. On je uzdigao i reorganizirao tursku mornaricu i njezino pomorstvo uopće (zanimljivo je spomenuti da je tada već bio star 72 godine).
Turska flota pod Barbarossom doplovila je do Otranta, porazila brodovlje
Karla V. i zauzela Tunis 1535. pa Alžir
1541., gdje je stradalo i mnogo dubrovačkih brodova (o čemu sam u više
tema opširnije pisala). Habsburška se
Monarhija, zbog svojih aktivnosti na
Atlantiku, sve više oslanjala na druge
mediteranske mornarice, što je utjecalo i na veće približavanje Dubrovačke
Republike španjolskoj Kruni. Nekoliko dubrovačkih brodova stradalo je i u
neuspjehu španjolskog brodovlja protiv brodovlja Piali-paše kod Džerbe na
alžirskoj obali 1560. godine.
Kršćanske države uviđaju potrebu ujedinjavanja snaga, pa Španjolska okuplja brodovlje pod zapovjedništvom
genoveškog admirala Andrea Dorie za
borbu protiv Turaka, a s Papinskom
Državom i Mletačkom Republikom
stvaraju 1537.-1538. Prvu svetu ligu,
(s Francuskom je Sulejman imao u to
vrijeme politički i trgovački ugovor),
koja je u borbi protiv Turaka završila
kršćanskim porazom kod Santa Maura (Levkas) 1538. godine. U bitci
su sudjelovali i brodovi dalmatinskih
gradova, a na španjolskim i mletačkim brodovima bilo je i dubrovačkih
pomoraca. Jedini uspjeh i utjeha saveznicima bila je što su, nakon što su
na Krfu popravili flotu, od Turaka zauzeli Herceg Novi 1538., ali nažalost
samo na kratko vrijeme. Sve u svemu,
Sulejman je mogao biti više nego zadovoljan stanjem na moru i u svojoj
mornarici. Nije međutim doživio Lepantsku bitku 1571. u kojoj se ozbiljno poljuljala pomorska turska sila na
Mediteranu.
Serafin Razzi u “Povijesti Dubrovnika” iz 1595. često piše o napadima i
neprilikama dubrovačkih brodova s
turskim brodovljem. Već 1536. Dubrovčani su poslali poklisare Jeronima
Gradića Karlu V. u Tunis s bogatim
darovima, a iste godine sultanu Sulejmanu poklisare Dinka Ranjinu i Ðiva
Sorkočevića, također s bogatim darovima, a sultan ih je bogato nagradio.
Oni su u Dubrovnik donijeli vijest,
citiram Razzia, “da je Ibrahima, prvog pašu dvora, najomiljenijeg među
svima, po njegovu povratku iz Perzije,
sultan pozvao na večeru, a potom, kad
je ovaj otišao na spavanje, dao smakmuti tako da su mu prerezali vrat”.
Razlog tomu, navodi Razzi, “bijahu
pretpostavke da je bio previše sklon
kršćanima, pa je zato rat otklanjao iz
Europe u Aziju, gdje nisu imali mnogo
uspjeha. Neki pišu da se Sulejman bio
zakleo da Ibrahimu neće naškoditi dok
je živ, a njegovi mu svećenici rekoše da
čovjek ne živi dok spava, pa mu je stoga u snu dao odrubiti glavu”. I doista,
Grk Ibrahim, poturčeni kršćanin iz
Parge (majka mu je bila Mlečanka), u
TV seriji pokazuje da cijeni zapadnu
i
VI .
stoljeću
kulturu (sve glavne ličnosti iz serije
povijesne su osobe).
Hajrudin Barbarosa umro je 1546.,
ali je obučio vrsne pomorce i buduće
zapovjednike znanjem i iskustvom,
među kojima se ističe Mehmed-pašaPiali koji je postao kapudan-paša, pobjednik kod Djerbe 1560., a kojemu
je otac bio Hrvat (rođen u Mađarskoj),
zatim Dragut Reis, po zlu poznat gusar koji je manjim turskim flotilama
ugrožavao mnoga mjesta na Jadranu,
a napadao je i dubrovačke brodove.
Uluč-Ali (Ulugh-Ali) bio je također
istaknuti pomorski turski zapovjednik, poturčeni Talijan (Luca Galeani),
a zalijetao se brodovima u Jadran,
pljačkajući i dubrovačku obalu. Dubrovčani su nastojali izbjegavati svaki
sukob, pomorski i diplomatski s Turcima, pa ipak su doživjeli da su 1566.
jedva zadržali tursko brodovlje da uđe
u Grad, pustivši svega tri turske galije i uvjeravajući prisutnog pašu da ne
znaju što on zapravo želi. Tako su Turci otplovili put carskih gradova Senja
i Rijeke.
S obzirom da je Dubrovačka Republika svojim zemljopisnim smještajem bila jedina kršćanska država na
istočnom Mediteranu, a imala je dobre trgovačke i pomorske kontakte na
Istoku sa značajnom mrežom konzulata, Republika je bila za Španjolce najpovoljnija obavještajna točka iza leđa
Osmanskom Carstvu, koje se nastavilo
i nakon smrti Sulejmana pod Sigetom
i nakon Lepantske bitke, s promjenjivim ishodima.
Razzi spominje zamršene prilike u kojima su se Dubrovčani snalazili osobito
kad je Barbarossa ponovo od Španjolaca zauzeo Herceg Novi već sljedeće
1539. godine, te kasnije nakon Lepantske bitke 1571. godine.
Odnosi kršćanskih sila kao i Osmanskog Carstva prema Dubrovniku po-
stali su tada osobito delikatni, jer su
ih i jedni i drugi optuživali da nisu
dovoljno sudjelovali u događajima.
Dubrovčani su se usudili Barbarossi
poslati poklisare s darovima kivni na
Španjolce koji su svojim brodovljem
u prolazu, na teritoriju Republike
opljačkali Konavle. Neimenovani dojavljivač piše kako Dubrovčani ne žele
“ni čuti” za španjolske dojavljivače
u Gradu, pa 1573. Filip II., traži od
svog veleposlanika pri Svetoj Stolici,
da nađu načina kako će Dubrovčanima dati do znanja da su prevršili mjeru
u dojavljivanju Turcima, jer kao potpisnici “obrane Svetog saveza” ne smiju
raditi na njegovu štetu. U prigovorima Dubrovčanima isticala se posebno Mletačka Republika i blatila ih da
daju Turcima darove i šalju brodove,
ali je Sveta Stolica mudro prosudila da
sve to isto rade i sami Mlečani, a napadaju Dubrovčku Repbliku jer bi je
željeli okupirati.
Dubrovački vlastelin Marin Zamanja,
četrdesetih se godina stalno dopisivao
s tadašnjim španjolskim veleposlanikom u Mlecima. Često ga spominje
Razzi. Bavio se trgovinom i proizvodnjom bakra pa je putovao po balkanskim zemljama. Čitav je život obnašao
važne državne dužnosti, a prigodom
prvog poslanstva španjolskom caru
sklopio je tamo čvrste veze i bio je
vođa skupine dubrovačke vlastele,
koja je naginjala španjolskoj politici.
No, ratni događaji i obrati političkih
situacija, doveli su Zamanju u situaciju da je postao metom prijekora na
Dubrovčane zbog Turaka, pa je Car
odahnuo kad mu je dojavljeno da je
Zamanja umro.
U sljedećim stoljećima, mada su dubrovački poklisari u kriznim situacijama imali priliku odigrati posredničku
ulogu na Porti, uspješna trgovina i
pomorstvo bili su glavni cilj u du-
brovačkim odnosima s Carigradom.
Najviše nevolja dubrovačkim brodovima, zadavali su gusari. Još u doba
Barbarosse sjevernoafrički gusari (a to
su tuniski, tripolitanski i alžirski gusari) ugrožavali su plovidbu kršćanskih brodova. Nakon Lepantske bitke
Uluč-Ali naselio je u osvojeni i poharani Ulcinj, koji je prije pripadao Mletačkoj Republici, 400 alžirskih gusara.
Stvarala su se gusarska gnijezda koja
su u 17. i 18. stoljeću činila veliku štetu i ugrožavala europsku trgovinu na
Sredozemlju. Tunis, Tripoli i Alžir bile
su autonomne rubne osmanlijske provincije, a europske pomorske zemlje,
zbog međusobnih rivalstava, radije su
same za svoj račun sklapale sporazume
u zaštitu svoje pomorske trgovine.
Dugogodišnji Kandijski rat (za Kretu), pa Morejski rat u 17. stoljeću
Mletačke Republike s Osmanlijama,
djelomično su se odvijali i u Dalmaciji
kojom su Turci nemilice harali sve do
zidina dalmatinskih gradova i doveli
stanovništvo na rub siromaštva.
Da bi zaštitili svoje brodove Dubrovčani su u 17. i poglavito u 18. stoljeću,
kad se nakon stagnacije dubrovačko
pomorstvo oporavilo, obvezatno tražili
posebnom pismenom molbom potvrdu, takozvani ferman – pismeno naređenje izdato u ime sultana za zaštitu
svakog broda, a na ime kapetana, kao
zaštitu od gusara i ostalih neprilika
koje bi im Turci mogli prirediti. Ferman su mogli tražiti i konzuli i poklisari u Carigradu.
U Državnom povijesnom arhivu u
Dubrovniku čuva se 213 takvih fermana, a ima ih nekoliko i u Pomorskom muzeju u Dubrovniku. Pisani
turski, arapskim pismom, ponekad su
ukrašeni i likovno vrlo interesantni.
29
Tamara Spajić, prof.
G
Turci pred vratima
rad Korčula već je u šesnaestom stoljeću bio skladni
urbani sklop romanike,
gotike i renesanse, kojim dominira
Katedrala svetog Marka. To sakralno
zdanje na najvišem dijelu grada uklapa se svojim oblikom i smještajem u
položaj ulica i glavnog trga. Njezina
gradnja započela je s prvim godinama
petnaestoga stoljeća, a djelo je raznih
domaćih kamenoklesara, ali i pozna30
tog talijanskog majstora Bonina Jakovljeva iz Milana. U njezinoj južnoj
lađi nalazi se latinski natpis uklesan
kao spomen na božansku pomoć Djevice Marije u bitki građana Korčule
protiv alžirskog potkralja Uluz-Alija.
O ovom događaju pisani je spomen
na latinskom jeziku ostavio arhiđakon Antun Rozanović, ponosan na
vlastitu sposobnost u organizaciji
obrane Korčule od Turaka. Već u svib-
nju 1571. godine turski sultan Selim
okupio je mornaricu protiv kršćana
te osvojio gotovo cijeli Cipar. Vijest
o turskim i gusarskim upadima te o
moćnoj turskoj floti od četiristo galija
zadala je Korčulanima strah, tim više
što su saznali za dolazak galija gusara
Karakozija pred crnogorsku obalu.
U Korčuli je u to vrijeme vladao mlad
i neiskusan mletački knez koji je i
sam razmišljao o bijegu. Gradom je
Korčule
zavladala panika te su imućniji građani počeli opremati lađe i nalaziti
spas pred opasnošću. Kako nije bilo
mogućnosti da sami priskrbe hranu,
knez je odlučio dijeliti gradsko žito, a
sam je napustio grad pod izlikom da
odlazi u Zadar potražiti pomoć. Cijeli
otok povjerio je arhiđakonu Antunu
Rozanoviću.
Zidine su korčulanske, kako spominje
arhiđakon, bile stare, ali je u gradu
bilo dosta oružja donesenog iz Venecije te nekoliko topova. Na blagdan
Uznesenja Gospina, petnaestoga kolovoza, zvonari su sa zvonika vidjeli
gdje im se približava dvadeset neprijateljskih galija. Među bedemima su
ostali sami muškarci te žene i nejaka
djeca, ali su se svi oboružali kako su
najbolje mogli, očekujući alžirskog
vladara.
Borba je započela na dani znak i
Korčulani su počeli zasipati neprijatelja oružjem istodobno držeći Kristov znak. Turci su ih napadali vatrenim oružjem, strjelicama i topovskim
kuglama od sedamdeset librica. Arhiđakon je na zvonik stavio znak križa,
a neprijatelj je, zaslijepljen bljeskom
tog znaka, počeo smalaksavati.
Posada jedne galije iskrcala se te po-
kušala ući u grad s kopnene strane,
no ondje su bili uspješno odbijeni s
kule Revelin. Bilo je sve teže obraniti
grad zbog premalenog broja Korčulana, a od udara s turskih galija razdrmale su se već stare zidine.
U najtežim trenutcima, kad su i najhrabriji počeli gubiti nadu u spas
zbog brojčane nadmoći i vatrene
snage neprijatelja, dogodilo se čudo
– podigao se olujni vjetar te potjerao
turske galije prema bedemima grada.
Galije su, pokretane veslima, jedva
našle utočište u zaljevu kod Samostana sv. Nikole, a Uluz-Ali je odustao
od opsjedanja grada Korčule sklonivši
se potom na zapadnu pelješku obalu.
Arhiđakon Antun Rozanović ponosno spominje da su neprijateljske galije pretrpjele znatnu štetu te da je u
borbi poginulo sto osamdeset Turaka.
Također poimence navodi sve muške
branitelje Korčule.
Uluz-Ali i Karakozije nastavili su
potom do Hvara, gdje su šest dana
pustošili i pljačkali po cijelom otoku.
Nakon toga su prošli Pelješkim kanalom, a Karakozije je opljačkao Franjevački samostan te oko Lumbarde pokrao stoku i zarobio trideset seljaka.
Strepnje Korčulana smirile su se kad
su neprijatelji napokon napustili otok
ne pokušavši ponovno osvojiti grad
Korčulu, jer Uluz-Ali za to nije imao
vremena.
Tako je Božjom pomoći i brigom
Korčulana obranjen grad Korčula od
pustošenja turskih napadača, a kao
zahvala za taj sretan događaj u Katedrali je pokraj aragonskog oružja iz
petnaestog stoljeća postavljeno nekoliko strjelica i kopalja iz ove bitke s
natpisom posvećenim Djevici Mariji:
VIRGINIS A PARTU QUINGENTIS MILLE PERACTIS/ ET DECIES SEPTEM PROXIMUS ANNUS
ERAT/AERE ET PILIS NEQUIDQUAM ULUZELINUS ADACTIS/ DISIECTA HINC PULSUS PER
MARE CLASSE RUIT/ GESTA DIE
RES EST QUO VIRGO ASCENDIT
OLYMPUM/ URBS MEMOR HAEC
DIVAE PARTA TROPHEA DICAT/
Bila je godina od porođenja Djevice
1571./ Oružjem i kopljima uzalud
Uluz-Ali/ širom mora brodovima napada./ Dogodilo se to na dan kad je
Djevica bila uznesena na nebo./ Zahvalan grad Djevici posvećuje ovaj
stečeni plijen.
In memoriam
IVICA SVETAC
Rođen 17. kolovoza 1967. godine u Dubrovniku. Prvi put ukrcan na brodove Društva 07.06.1988.
godine u svojstvu mladića palube i mornara. Od 17.01.1994. godine obavljao je poslove kormilara.
Istekom Ugovora o radu 05.09.2002. godine slijedi raskid radnog odnosa. Vraća se 19.07.2007.
godine te plovi u svojstvu kormilara.
Iskrcan s m/b Atlant Svenja 22.02.2012. godine.
31
Članovi posada brodova
Atlantske plovidbe d.d. na dan 15. studenoga 2012.g.
Popis posade na dan 15. svibnja 2012.g.
AP Argosy AP Asterea
Zapovjednik
I. časnik
palube
II. časnik
palube
III. časnik
palube
kadet
Antun
Mihović
Mile
Jurinović
Ante
Biočina
Hrvoje
Banovac
Antun
Butijer
Juan
Knego
Vicko
Vojvodić
./.
Arsen
Madir
./.
./.
./.
./.
AP Držić
AP Jadran
AP Slano
AP Ston
Baldo
Jerković
Mario
Burin
Piter
Radić
Tomislav
Bilokapić
Jurica
Knego
Mladen
Lukša
Spužević
Jovica
Luko
Ivo
Dobrić
Maždin
Mario
Dominiković
./.
Stanko
Letica
./.
Tonći
Zoran
Katičić
Medaković
Leon
Bjelokosić
Roko
Medi
./.
./.
Stipe
Đerek
AP Sveti
Vlaho
City of
Dubrovnik
Fuad
Ćimić
Srđan
Preljević
Dorjan
Mužić
Romano
Peršić
Mario
Feređa
Đuro
Bušković
Jakša
Franić
Ivo Glavić
Božo Majstorović
Libertas
./.
Ivan
Bjelokosić
Božo
Orlić
Andro
Đangradović
Matko
Margaretić
Vlaho
Jerinić
Milenko
Raič
Vicko
Svilokos
Luka
Rešetina
Kristijan
Ramadan
Blaženko
Carević
Šime
Brkljača
./.
Slobodan
Čaće
./.
Rade
Gvozden
./.
Joso
Bukarica
./.
Pasko
Kotlarić
Zoran
Brguljan
Daniel
Bebić
./.
Robert
Kaser
Marijan
Miletić
Milan
Malvić
./.
Ivo
Kesovija
Nikša
Gavrilica
Ivica
Jović
Nikola
Tomelić
./.
Enes
Brčaninović
./.
./.
./.
Mato
Grubeši
./.
Petar
Petronio
Ivica
Franić
./.
Davor
Popadić
Miho
Skaramuca
./.
Baldo
Smrdel
Pavo
Kraljević
Nikša
Butigan
Ivo
Petković
Mario
Burmas
Vedran
Šota
Vicko
Ursić
Antonio
Šegedin
Zoran
Kitin
Mario
Martucc
Josip
Župan
Mario
Jelovčić
./.
./.
./.
Luko
Kotlar
./.
./.
kadet
vođa
palube
vođa
palube
kormilar
kormilar
kormilar
kormilar
mornar
./.
./.
./.
./.
./.
./.
Niko
Matković
./.
./.
Vinko
Nedjeljko
Cvjetković Margaretić
Budimir
Ivica
Milin
Bjelopera
Miroslav
Svetin
Škarić
Mučić
Ivica
Aleksandar
Baća
Šulja
./.
./.
./.
./.
./.
./.
./.
./.
./.
./.
./.
./.
./.
./.
./.
Slavko
Šarić
Maro
Hančević
Branko
Pribisalić
Ivan
Iličić
./.
./.
./.
./.
./.
./.
./.
Antonio
Vidiš
Mato
Garvan
./.
Pero
Batinić
Baldo
Dender
./.
Ivo
Lopižić
Pero
Radić
./.
Hrvoje
Mostahinić
Ante
Čotić
./.
Mateo
Perović
Jozo
Taslak
./.
Nikola
Pavlina
Giovanni
Valcich
./.
Pavo Hajdić
Ante Ramić
Bore Mitrović
./.
Rade
Ljubibratić
Zoran
Milat
Desimir
Surjan
Pero
Jeljenić
./.
./.
./.
Srđan
Kosović
Ivo
Crnjak
Goran
Čupić
./.
./.
Frano
Korunić
Mato
Kaznačić
Ivica
Mimica
./.
./.
./.
Bruno
Lopac
mornar
Upravitelj
stroja
I. časnik
stroja
./.
Joško
Marlais
Srećko
Čučuk
II. časnik
stroja
III. časnik
stroja
vježbenik
stroja
vježbenik
stroja
brodski.
motorista
brodski
električar
elektroničar
Vilim
Babić
Mateo
Duplica
Ivo
Jeljenić
./.
Dario
Krivičić
Tonći
Pavković
Darinko
Radoš
./.
./.
./.
./.
./.
./.
./.
./.
./.
./.
./.
./.
./.
Borna
Bolfek
./.
,/,
Stijepo
Vidojević
./.
Hrvoje
Prka
./.
./.
./.
Boris
Miošić
./.
./.
./.
Mile
Maričić
Mojaser
Seidijevski
Luković
Pavličević
Ante
Boro
Mateo
Mimica
Alen
Dolić
./.
./.
./.
./.
./.
./.
./.
./.
./.
./.
./.
./.
./.
./.
Nikša
Rončević
Martin
Grujić
Ante
Šeparović
./.
./.
./.
pripravnik
elektroničar
brodski
mehaničar
brodski
mehaničar
glavni
kuhar
konobar
pomoćni
konobar
čistač
32
./.
Josip
Turkalj
Dražen
Jadrić
Lindo
Žuvela
Denis
Domijan
Mario
Nodilo
./.
./.
Pero
Đuraš
./.
./.
./.
./.
Enis
Kovač
./.
./.
Ante
Rabušić
Drago
Kalinić
Vedran
Udženija
./.
./.
./.
Nazif
Čustović
Ivica
Oreb
Želimir
Jurišić
Frano
Brajević
Goran
Masarek
./.
./.
./.
./.
./.
./.
Miho
Pracat
Imperial
./.
Nikša
Popović
Pero
Gverović
./.
./.
Mario
Milošević
Josip
Markovčić
Joško
Poljski
Emilio
Stražičić
Jure
Radić
Marko
Dikenštajt
./.
Vojislav
Jović
Baldo
Vuličević
Anđelo
Čikato
./.
./.
./.
Željko
Radović
Lujo
Dabelić
Luka
Ivanišević
./.
./.
./.
./.
./.
./.
Joso
Alešković
./.
Libero
Bošković
Vinko
Lujak
Joško
Petrić
Danijel
Jelavić
Petar
Matana
Damir
Terzin
Marko
Petričić
Pero
Radova
./.
Marko
Marojica
Toni
Živković
Rene
Načinovi
./.
Tomisla
Brletić
Branko
Tomašev
./.
Ivica
Luković
Josip
Mikelin Op
Vedran
Glavinka
./.
./.
Popis posade na dan 15. svibnja 2012.g.
mperial Libertas
Libertas
Miho Miho
Pracat
AP Argosy
Pracat AP Asterea
Oluja
Oluja
AP Držić
AP
Orsula
Orsula
Jadran
Sveti
Sveti
AP Sveti
AP Slano
Nikola
Nikola II AP Ston Zagreb
ZagrebVlaho
Božo
Vicko Zapovjednik
Vicko
Vinko
Antun
Vinko
JuanSlavko
Slavko
Baldo
Ivica
Mladen
Ivica
LukšaAnte
Ante Leon Robert
Robert Fuad
Orlić
Svilokos
Svilokos
Lujak
Mihović
Lujak
Knego
Koncul
Koncul
Jerković
Zupčić
Spužević
Zupčić
JovicaDujić
Dujić BjelokosićMargitić
MargitićĆimić
Andro
Luka Luka
I. časnik
Joško
Mile
Joško
VickoStipo
StipoMario
Toni
Luko
Toni
IvoZdravko
Zdravko Roko Vlatko
VlatkoSrđan
ngradović
ć
Rešetina
Rešetina
palube
Petrić
Jurinović
Petrić Vojvodić
Orhanović
Orhanović
Burin
Pavlić
Dobrić
Pavlić
Maždin
Stojanović
Stojanović Medi
Vicić
VicićPreljević
Matko KristijanKristijan
II. časnik Danijel
Ante
Danijel
IvicaIvicaPiter
Božo
Mario
Božo
Maro
Maro
Ivica
Ivica Dorjan
ćargaretić Ramadan
Ramadan
palube
Jelavić
Biočina
Jelavić
./.Zamučen
Zamučen
Radić
Dominiković
Marić
Marić
./. Nikolac
Nikolac
./.
Prpić
Prpić Mužić
Vlaho Blaženko
Blaženko
III. časnik
Petar
Hrvoje
Petar
IvicaIvica
Tomislav
Damir
Stanko
Damir
Nikša
Nikša
Mario
MarioRomano
Jerinić CarevićCarević
palube
Matana
Banovac
Matana
./.Baričević
Baričević
Bilokapić Palunčić
Palunčić
Letica
./.Japunčić
Japunčić ./. Majkovica
Majkovica
Peršić
Milenko
Šime Šime
kadet
Damir
Antun
Damir
Branko
Branko
Jurica
Tonći
Zoran
Stipe
Juraj
Juraj Mario
Raič
BrkljačaBrkljača
Terzin
Butijer
Terzin
./.Latinović
Latinović
Knego
Katičić
./. ./.
Medaković./../.
Đerek Butigan
Butigan
Feređa
kadet
MarkoMarko
./.
./.
./.
Petričić
./.
Petričić
./. ./. ./. ./.
./../../.
./. ./../.
./.
./.
./.
./.
Joso
Ivo
Ivo
vođa
Pero
Arsen
Pero
Zoran
ZoranPero
Pero
Niko
Pero
Ante
Ante
Rajko
Rajko
Slobodan
Bukarica Kesovija
Kesovija
palube Radovac
Madir
Radovac
./. Roso
Roso
Đuraš
Matković
Kralj
Kralj
./. Vujović
Vujović
./.
Jurković
JurkovićČaće
Nikša Nikša
vođa
Frano
Frano
./.
Gavrilica
Gavrilica
palube
./. ./. ./.
./. ./. ./. ./.
Miletić
Miletić
./.
./. ./../.
./.
./.
./.
./.
Robert
Ivica Ivica
kormilar
Marko
Josip
Marko
Saša
SašaVinko
Tomislav
Nedjeljko
Tomislav
Željko
Željko
Leon
Leon Slavko
Kaser
Jović Jović
Marojica
Turkalj
Marojica
./. ŽorićŽorić
Cvjetković Margaretić
Ćosić
Ćosić
./. Kuret
Kuret
./. Glaviškić
GlaviškićŠarić
Marijan
Nikola Nikola
kormilar
Toni
Dražen
Toni
Miroslav
Miroslav
Budimir
Pero
Ivica
Pero
Neđo
Neđo
Mirko
Mirko Maro
Miletić TomelićTomelić
Živković
Jadrić
Živković
./.Biondić
Biondić
Milin
Setenčić
Bjelopera
Setenčić
./. Beno
Beno
./.
Šeman
Šeman
Hančević
Milan
kormilar
Rene
Lindo
Rene
Nenad
Nenad
Miroslav
Mišo
Svetin
Mišo
Dalibor
Dalibor
Ivan
Ivan Branko
Malvić
./.
./.
Načinović
Žuvela
Načinović
./.
Drenovski
Drenovski
Škarić Stojanović
Stojanović
Mučić
./. Pešut
Pešut
./.
Prović
Prović
Pribisalić
kormilar
Denis
Jadran
Jadran
Matić
Matić
Ivica
Ivko
Aleksandar
Ivko
Kero
Kero
Boris
Boris
Ivan
./.
./.
./.
Domijan
./. ./.
Dražen
./. Dražen
Šimović
Šimović
Baća Radoslav
Radoslav
Šulja
Kordić
Kordić ./. Gugić
Gugić
./.
./.
./. Iličić
Enes
mornar
Mato
Mario
Mato
Mario
Mario
Maroje
Maroje
Elvis
Elvis
Velimir
Velimir
Nodilo
./. Sprčić
./.
ćčaninović
./.
./.
Grubešić
Grubešić
Sprčić ./.
Piantanida
Piantanida
./.Glaviškić
Glaviškić ./.
Končar
Končar ./.
Danijel
Danijel
./.
./.
mornar
./.
./. ./. ./.
./. ./. ./. ./.
./../../.
./. Kristić
Kristić
./.
./.
./.
./.
Petar
Davor Davor
Upravitelj
Baldo
Joško
Baldo Antonio
Boris
BorisPero
Darko
Darko
Ivo
HrvojeNikola
Nikola Mateo Pavle
Pavle Nikola
Petronio PopadićPopadić
stroja
Smrdelj
Marlais
Smrdelj
Vidiš
Lončarica
Lončarica
Batinić
Roko
Lopižić
Roko
Mostahinić
Čorak
Čorak Perović Čerjan
ČerjanPavlina
Ivica
Miho Miho
I. časnik
Pavo
Srećko
Pavo
MatoŽeljko
Željko
Baldo
Zlatko
Pero
Zlatko
AnteVinko
Vinko Jozo
Ivo
Ivo Giovanni
Franić Skaramuca
Skaramuca
stroja
Kraljević
Čučuk
Kraljević GarvanBanBan
Dender
Vuleša
Radić
Vuleša
ČotićBarešić
Barešić Taslak Glunčić
Glunčić
Valcich
Nikša
Vicko Vicko
II. časnik
Mario
Vilim
Mario
Tomislav
Tomislav
Dario
Butigan
Ursić Ursić
stroja
Martucci
Babić
Martucci
./.Marević
Marević
Krivičić
Ivo
AntonioAntonio
III. časnik
Josip
Mateo
Josip
AnteAnteTonći
Petković ŠegedinŠegedin
stroja
Župan
Duplica
Župan
./. Goleš
Goleš
Pavković
Mario
Zoran Zoran
vježbenik
Mario
IvoMario
Stjepan
Stjepan
Darinko
Burmas
Kitin Kitin
stroja
Jelovčić
Jeljenić
Jelovčić
./.Bokarica
Bokarica
Radoš
Vedran
vježbenik
Šota
./.
./.
stroja
./. ./. ./.
./. ./. ./. ./.
brodski.
./.
./. motorista
./.
./. ./. ./.
./. ./. ./. ,/,
Luko
brodski
Stijepo
Kotlar
./.
električar
./.
./. ./. ./.
./. ./. ./.Vidojević
Joso elektroničar
Joso
Tomislav
Borna
Tomislav
Marko
Marko
./.
Alešković
Alešković
Brletić
Bolfek
Brletić
./. Kušić
Kušić ./.
pripravnik Branko
Branko
Slavko
Slavko
Enis
./.
./. elektroničar
./.
Tomašević
Tomašević
./.
./. Didak
Didak
Kovač
Libero Libero
brodski
Mile
./.
Bošković
Bošković
mehaničar
./.
Maričić
./.
./. ./. ./. ./.
Vojislav
brodski
Ivica
Mojaser
Ivica
Miljenko
Miljenko
Ante
Jović
./. mehaničar
./.
Luković
Seidijevski
Luković
./. Šunjić
Šunjić
Rabušić
Baldo
Željko Željko
glavni
Josip
Luković
Josip
Vicko
Vicko
Drago
Vuličević RadovićRadović
kuhar Mikelin
Pavličević
Mikelin
OparaOpara ./.Puhjera
Puhjera
Kalinić
Anđelo
Lujo Lujo
konobar Vedran
Ante
Vedran Mladen
Mladen
Primorac
Primorac
Vedran
Čikato DabelićDabelić
Glavinka
Boro
Glavinka
Marko
./. Marko
Brtan
Udženija
Brtan
Luka Luka
pomoćni
Mateo
./.
Ivanišević
Ivanišević
konobar
./.
Mimica
./.
./. ./. ./. ./.
Alen
./.
./.
./.
čistač
./.Dolić./.
./. ./. ./. ./.
Marijan
Desimir
Marijan
Kardov
Surjan
Kardov
Ante
Pero
Ante
Režić
Jeljenić
Režić
Vlaho
Vlaho
Urljević
Urljević
./.
Pero
Pero
Ivica
Ivica Mato
./.Borovina
Borovina ./. Pantalon
Pantalon
Kaznačić
Boris
Boris
Lukša
Lukša Ivica
./. Sesar
Sesar
./.
Lasić
LasićMimica
Frano
Srđan Božo
Božo
Korunić ./../. Kosović Mekišić
Mekišić ./.
./../../.
./.
./../../.
./.
./../../.
Branko
Hrvoje
Branko
Boro
Prka
Boro
Marinko
Marinko
Vitas
Vitas
./.
Nazif
Čustović
./. ./.
Ante
Ivica
Ante
Poša
Oreb
Poša
Ante
Želimir
Ante
Crnčević
Crnčević
Jurišić
Vlaho
Frano
Vlaho
Kvestić
Brajević
Kvestić
Goran
Masarek
./. ./.
./../../.
./../.
./.
./.
./.
./.
./.
./.
./../.
Ivo
Ivo
./. Vojvoda
Vojvoda
./.
./.
./../.
Zdravko
Zdravko
./. Topić
Topić
./.
./.
./.
./../.
Emil
Emil
./. Mustać
Mustać
Nenad
Nenad
./. Mladin
Mladin
Pero
Pero
./. Burum
Burum
./.
./.
./.
./.
./.
./../.
./.
./.
./../.
./.
./.
./.
Boris
./.
./. Miošić
Željko
Željko
Zore
Zore ./.
Mišo
Mišo Nikša
Hendić
Hendić
Popović
Pero
./.
./. Gverović
Mile
Mile
Pavličić
Pavličić ./.
Goran
Goran Nikša
Šango
Šango
Rončević
Neven
NevenMartin
Alajbeg
AlajbegGrujić
Ante
./.
./. Šeparović
./.
./.
./.
City of
Dubrovnik
Atlant
Atlant
Frauke
Imperial
Frauke
AtlantAtlant
Trina
Libertas
Trina
Zapovjednik
Đuro
Zapovjednik Marinko
Božo
Marinko
Marin
Vicko
Marin
Bušković
Radić
Orlić
Radić
Brbora
Svilokos
Brbora
Jakša
I. časnik
I. časnik
Vojko
Andro
Vojko
Antonio
Antonio
Luka
Franić
palube
palube Đangradović
Jovanović
Jovanović Milošević
Rešetina
Milošević
IvoII.Glavić
časnik
II. časnik
Marin
Matko
Marin
Petar
Kristijan
Petar
Božo Majstorović
palube
palube
Šuperak
Margaretić
Šuperak
Đorić
Ramadan
Đorić
III.III.
časnik
časnik
Hrvoje
Vlaho
Hrvoje
Narcis
Blaženko
Narcis
palube
./.palube
Kulušić
Jerinić
Kulušić
Ćimić
Carević
Ćimić
Ivan
vođa
vođa
Milenko
Dragan
Šime
Dragan
Bjelokosić
palube
palube
Raič
./. ./.
Žilić
Brkljača
Žilić
kormilar
kormilar
NikoNiko
MatkoMatko
./.
Kapetanić
Kapetanić
./.
Maškarić
Maškarić
./.
Rade
kormilar
kormilar
Denis
Joso
Denis Mihovilović
Mihovilović
Ivo
Gvozden
Bukarica
Alerić
Alerić Zedniček
Kesovija
Zedniček
kormilar
kormilar ĐuroĐuro
GurićGurić IvicaNikša
Ivica
./.
Milan
Milan
Prgomet
./. Prgomet Brletić
Gavrilica
Brletić
Pasko
mornar
mornar
Cvijeto
Robert
Cvijeto
Vlatko
Ivica
Vlatko
Kotlarić
Šaravanja
Kaser
Šaravanja Putica
Jović
Putica
Upravitelj
Zoran
Upravitelj
Marijan
MihoMiho
Miro
Nikola
Miro
Brguljan
stroja
stroja
Begović
Miletić
Begović Tomašević
Tomašević
Tomelić
Daniel
I. časnik
I. časnik
Tonći
Milan
Tonći
Stanko
Stanko
Bebić
stroja
stroja
Civadelić
Malvić
Civadelić ZovkoZovko
./.
II čas.
II čas.
Str.Str.
Darko
Darko
Pavo Pavo
./.
Tomić
./.Tomić
Bašica
Bašica
./.
Pavobrodski
Hajdić
brodski MiroMiro
Crnčević
Enes
Crnčević DamirDamir
Ante
mehaničar
mehaničar
Ramić
Veljko
Brčaninović
Veljko
Strukan
StrukanPadovan
Padovan
./.
Borebrodski
Mitrović
brodski
Robert
Robert
mehaničar
mehaničar
./.
Žuvela
./.
Žuvela
./. ./../.
Rade
glavni
glavni
Zlatko
Petar
Zlatko
Jozo
Davor
Jozo
Ljubibratić
kuhar
kuhar
Matijević
Petronio
Matijević Matijević
Popadić
Matijević
Zoran
konobar
konobar
Gjusti
Ivica
Gjusti
Pavao
Miho
Pavao
Milat
Jerinić
Franić
Jerinić
Bašica
Skaramuca
Bašica
Ivo
Crnjak
Goran
Čupić
./.
./.
Bruno
Lopac
Miho
Pracat
Vinko
Lujak
Joško
Petrić
Danijel
Jelavić
Petar
Matana
Damir
Terzin
Marko
Petričić
Pero
Radovac
./.
Marko
Marojica
Toni
Živković
Rene
Načinović
./.
Mato
Grubešić
./.
Baldo
Smrdelj
Pavo
Kraljević
Nikša
Butigan
Ivo
Petković
Mario
Burmas
Vedran
Šota
Vicko
Ursić
Antonio
Šegedin
Zoran
Kitin
Mario
Martucci
Josip
Župan
Mario
Jelovčić
./.
./.
./.
Luko
Kotlar
./.
./.
./.
Joso
Alešković
./.
Tomislav
Brletić
Branko
Tomašević
./.
Mario
Milošević
Josip
Markovčić
Joško
Poljski
Emilio
Stražičić
Jure
Radić
Marko
Dikenštajt
./.
Vojislav
Jović
Baldo
Vuličević
Anđelo
Čikato
./.
./.
./.
Željko
Radović
Lujo
Dabelić
Luka
Ivanišević
./.
./.
./.
./.
./.
./.
Libero
Bošković
./.
Ivica
Luković
Josip
Mikelin Opara
Vedran
Glavinka
./.
./.
33
Kretanje brodova
Atlantske plovidbe d.d. u periodu od 15. svibnja do 15. studenoga 2012. godine
BRODOVI SLOBODNE
PLOVIDBE:
AP Argosy
U / I Teret
UST LUGA
19.05.12.
PORTBURY
UST LUGA
Oluja
U
Coal
PORTLAND – USA
06.06.12.
U
Wheat
28.05.12.
I
Coal
HAKATA
26.06.12.
I
Wheat
06.06.12.
U
Coal
KOBE
29.06.12.
I
Wheat
GDYNIA
09.06.12.
I
Coal
NAGOYA
05.07.12.
I
Wheat
UST LUGA
15.06.12.
U
Coal
PORTLAND – USA
21.07.12.
U
Scrap
TACOMA
27.07.12.
U
Scrap
Luka
Vrijeme
PORT KEMBLA
01.06.12.
U
Coal
ROSTOCK
20.06.12.
I
Coal
VIZAG
26.06.12.
I
Coal
RIGA
25.06.12.
U
Coal
HALDIA
02.07.12.
I
Coal
GHENT
04.07.12.
I
Coal
NUEVA PALMIRA
05.09.12.
U
Soya beans
UST LUGA
12.07.12.
U
Coal
BAHIA BLANCA
17.09.12.
U
Maize
GDYNIA
16.07.12.
I
Coal
EL DEKHEILA
19.10.12.
I
Soya beans
UST LUGA
21.07.12.
U
Coal
EL DEKHEILA
19.10.12.
I
Maize
ROSTOCK
25.07.12.
I
Coal
UST LUGA
30.07.12.
U
Coal
ROSTOCK
03.08.12.
I
Coal
UST LUGA
09.08.12.
U
Coal
AP Astarea
HUANGPU
20.08.12.
I
Scrap
MOURILYAN
12.09.12.
U
Sugar
ULSAN
26.09.12.
I
Sugar
INCHON
06.10.12.
U
Steel products
XINGANG
12.10.12.
U
Steel products
BAYUQUAN
16.10.12.
U
Steel products
SHANGHAI
21.10.12.
U
Steel products
BRODOVI ZA TEŠKE
TERETE:
Atlant Frauke
SKIKDA
17.05.12.
U
project cargo
ABU DHABI
04.06.12.
I
project cargo
HAMRIYAH
06.06.12.
U
project cargo
SHUAIBA
09.06.12.
I
project cargo
JUBAIL
14.06.12.
I
project cargo
BAHRAIN
15.06.12.
I
project cargo
MESSAIEED
16.06.12.
U
project cargo
MUSSAFAH
18.06.12.
U
project cargo
JEBEL ALI
26.06.12.
U
project cargo
HOPA
17.07.12.
I
project cargo
NOVOROSSIYSK
23.07.12.
I
project cargo
CONSTANTZA
25.07.12.
U
project cargo
project cargo
CHITTAGONG
03.06.12.
I
Wheat
ANTWERPEN
16.08.12.
I
Coal
Orsula
ALBANY
24.07.12.
U
Wheat
MO I RANA
22.08.12.
U
Iron ore
MOREHEAD CITY
16.05.12.
U
Fertiliser
CONSTANTZA
25.07.12.
I
IJMUIDEN
28.08.12.
I
Iron ore
PARANAGUA
26.07.12.
I
Fertiliser
ILICHEVSK
27.07.12.
U
project cargo
UST LUGA
02.09.12.
U
Coal
RIO GRANDE
04.08.12.
I
Fertiliser
BOURGAS
28.07.12.
U
project cargo
PORTBURY
13.09.12.
I
Coal
SANTOS
30.08.12.
U
Sugar
POLIPORT
31.07.12.
I
project cargo
UST LUGA
23.09.12.
U
Coal
TORONTO
27.09.12.
I
Sugar
DERINCE
02.08.12.
U
project cargo
MONTOIR
01.10.12.
I
Coal
HAMILTON
30.09.12.
U
Coke
RIJEKA
08.08.12.
U
project cargo
UST LUGA
10.10.12.
U
Coal
MOBILE
15.10.12.
I
Coke
PORTO MARGHERA
09.08.12.
U
project cargo
IMMINGHAM
17.10.12.
I
Coal
MISS RIVER
23.10.12.
U
Coal
ARZEW
17.08.12.
U
project cargo
RIGA
27.10.12.
U
Coal
HULL
13.11.12.
I
Coal
MARINA DI CARRARA25.08.12.
U
project cargo
AMSTERDAM
04.11.12.
I
Coal
JUBAIL
14.09.12.
I
project cargo
UMM AL QASR
18.09.12.
I
project cargo
SHUAIBA
20.09.12.
I
project cargo
ABU DHABI
23.09.12.
I
project cargo
MUSSAFAH
24.09.12.
I
project cargo
JEBEL ALI
25.09.12.
I
project cargo
HAMRIYAH
04.10.12.
U
project cargo
BALHAF
14.10.12.
I
project cargo
MUKALLA
15.10.12.
I
project cargo
PORT SUDAN
20.10.12.
I
project cargo
YANBU
27.10.12.
I
project cargo
DERINCE
04.11.12.
I
project cargo
MARINA DI CARRARA22.05.12.
U
project cargo
LIVORNO
23.05.12.
U
project cargo
CONSTANTZA
30.05.12.
U
project cargo
MUSCAT
13.06.12.
I
project cargo
SOHAR
14.06.12.
U
project cargo
SOHAR
14.06.12.
I
project cargo
MAKASSAR
04.08.12.
I
Wheat
BANJARMASIN
10.08.12.
U
Coal
KAOHSIUNG
06.09.12.
I
Coal
KWINANA
01.10.12.
U
Oats
ALBANY
04.10.12.
U
Oats
MANZANILLO
02.11.12.
I
Oats
LAZARO CARDENAS 12.11.12.
U
Oats
AP Drzic
INCHON
15.05.12.
I
Corn
NANJING
29.05.12.
U
Petroleum coke
NANTONG
03.06.12.
U
Petroleum coke
VISAKHAPATNAM
19.06.12.
I
Petroleum coke
SANTOS
22.08.12.
U
Sugar
KANDLA
01.10.12.
I
Sugar
HALDIA
15.10.12.
I
Sugar
BONTANG
31.10.12.
U
Coal
KOHSICHANG
08.11.12.
I
Coal
AP Slano
PRINCE RUPERT
01.06.12.
U
Canola
VERACRUZ
30.06.12.
I
Canola
PASCAGOULA
13.07.12.
U
Petroleum coke
GUAYMAS
29.07.12.
I
Petroleum coke
LAZARO CARDENAS 04.09.12.
U
Steel slabs
HOUSTON
18.09.12.
I
Steel slabs
NEW ORLEANS
12.10.12.
U
Grain
Sveti Nikola I
Imperial
KALAMA
05.06.12.
U
Soya beans
ZHANGZHOU
04.07.12.
I
Soya beans
ZHANJIANG
13.07.12.
I
Soya beans
KOOLAN ISLAND
28.07.12.
U
Iron ore
SONGXIA
11.08.12.
I
Iron ore
NEWCASTLE AUS
29.09.12.
U
Coal
BIN QASIM
26.10.12.
I
Coal
Libertas
24.10.12.
U
Wheat
02.11.12.
I
Wheat
SURABAYA
06.11.12.
I
Wheat
11.11.12.
I
Coal
IMMINGHAM
26.06.12.
I
Coal
UST LUGA
04.07.12.
U
Coal
HAMBURG
10.07.12.
I
Coal
UST LUGA
17.07.12.
U
Coal
PORTBURY
26.07.12.
I
Coal
29.09.12.
JURONG
SINGKEP
General cargo/
Alu-ingots
JAKARTA
KOHSICHANG
TAIZHOU (Jiangsu)
General cargo
I
KWINANA
Coal
I
U
22.07.12.
Magnetite
U
02.09.12.
14.07.12.
MERSIN
I
19.06.12.
ZHANGJIAGANG
LEGHORN
26.09.12.
UST LUGA
Salt
General cargo
NANTONG
Coal
U
U
Corn
U
19.08.12.
03.07.12.
Corn
26.10.12.
PORT HEDLAND
SALERNO
I
ADANG BAY
Coal
Alu-ingots
U
Coal
I
I
21.10.12.
I
04.08.12.
28.06.12.
10.09.12.
08.06.12.
KAKINADA
SOUSSE
PUERTO CABELLO
TYNE
Coal
Alu-ingots
TOPOLOBAMPO
Soda ash
U
U
Magnetite
I
31.07.12.
23.06.12.
Magnetite
21.10.12.
PARADIP
CASTELLON
I
SURABAYA
Coal
Wood
U
Coal
I
I
24.09.12.
U
26.07.12.
17.06.12.
27.08.12.
01.06.12.
KAKINADA
SOUSSE
LIANYUNGANG
UST LUGA
Coal
Alu-Ingots
RICHARDS BAY
Soda ash
U
I
Urea
I
23.07.12.
11.06.12.
I
13.10.12.
PARADIP
TRIESTE
06.08.12.
PASIR GUDANG
Manganese ore
Wood
TOPOLOBAMPO
Coal
I
U
Magnetite
I
17.07.12.
11.06.12.
Alumina
26.05.12.
HALDIA
KOPER
I
IMMINGHAM
Manganese ore
Alu-Ingots
U
Soda ash
I
U
23.08.12.
I
06.07.12.
06.06.12.
15.08.12.
02.10.12.
VIZAG
SAINT NICOLAS
MAPUTO
KOSICHANG
Manganese ore
Wood
MAPUTO
Coal
U
I
Alumina
U
19.06.12.
02.06.12.
U
19.05.12.
GROOTE EYLANDT
SFAX
24.07.12.
UST LUGA
Sugar
Wood
BUNBURY
Soda ash
I
Plywood
U
Soya beans
U
25.05.12.
I
26.05.12.
I
02.09.12.
XINGANG
23.05.12.
TRIESTE
10.06.12.
PORTLAND – USA
AP Sveti Vlaho
SFAX
LIANYUNGANG
Miho Pracat
AP Ston
34
City of Dubrovnik
UST LUGA
04.08.12.
U
Coal
LIVERPOOL
15.08.12.
I
Coal
Zagreb
Atlant Trina
PORTBURY
18.05.12.
I
Coal
SHUWAIK
20.06.12.
I
project cargo
RIGA
26.05.12.
U
Coal
JEBEL ALI
23.06.12.
U
project cargo
LIVERPOOL
05.06.12.
I
Coal
CHITTAGONG
10.07.12.
I
project cargo
UST LUGA
13.06.12.
U
Coal
HALDIA
19.07.12.
I
project cargo
IMMINGHAM
21.06.12.
I
Coal
CHENNAI-MADRAS
27.07.12.
I
project cargo
UST LUGA
27.06.12.
U
Coal
MASAN
15.08.12.
U
project cargo
PORTBURY
07.07.12.
I
Coal
RABIGH
12.09.12.
I
project cargo
MO I RANA
15.07.12.
U
Iron ore
DHUBA
22.09.12.
U
project cargo
IJMUIDEN
21.07.12.
I
Iron ore
BASTIA
28.09.12.
I
project cargo
UST LUGA
26.07.12.
U
Coal
PORTO MARGHERA
03.10.12.
U
project cargo
HUNTERSTONE
03.08.12.
I
Coal
DURRES
15.10.12.
I
project cargo
UST LUGA
11.08.12.
U
Coal
ARZEW
19.10.12.
I
project cargo
PORTBURY
21.08.12.
I
Coal
TARRAGONA
21.10.12.
U
project cargo
UST LUGA
30.08.12.
U
Coal
GENOVA
23.10.12.
U
project cargo
TYNE
05.09.12.
I
Coal
NAPOLI
25.10.12.
U
project cargo
14.09.12.
U
Coal
SKIKDA
30.10.12.
I
project cargo
I
Coal
CARTAGENA
02.11.12.
U
project cargo
UST LUGA
24.08.12.
U
Coal
UST LUGA
ROTTERDAM
31.08.12.
I
Coal
NORDENHAM
21.09.12.
ROUEN
04.09.12.
I
Coal
BREMEN
22.09.12.
I
Coal
UST LUGA
12.09.12.
U
Coal
RIGA
29.09.12.
U
Coal
IMMINGHAM
24.09.12.
I
Coal
AMSTERDAM
05.10.12.
I
Coal
UST LUGA
30.09.12.
U
Coal
UST LUGA
13.10.12.
U
Coal
HAMBURG
07.10.12.
I
Coal
ROTTERDAM
20.10.12.
I
Coal
Salt
UST LUGA
13.10.12.
U
Coal
UST LUGA
28.10.12.
U
Coal
U
Cement
TYNE
26.10.12.
I
Coal
ROTTERDAM
06.11.12.
I
Coal
16.10.12.
I
Cement
UST LUGA
04.11.12.
U
Coal
UST LUGA
13.11.12.
U
Coal
25.10.12.
U
Bauxite
ANTWERPEN
12.11.12.
I
Coal
m/b BOSANKA
Sagrađen u Brodogradilištu Split 1967. godine.
BT 16.955
NT 10.403
DWT 26.300
Dužina preko svega: 186,95 metara.
Najveća širina: 22,90 metara.
Visina na sredini broda: 12,87 metara.
Pogonski stroj: FIAT B757S od 7.721 kW.
Najveća brzina: 14,5 nM.
Preuzet u flotu od Brodogradilišta Split dana 27.03.1967. godine.
Prodan 15.07.1989. g. firmi „La Paloma Navigation“ iz Liberije.
Baleta Miljenko, zapovjednik; Lasica Petar, I. časnik palube; Jančić Ivan, II. časnik palube; Šišina Pero, III.
časnik palube; Marijani Petar, RTG; Babarović Pavao, upravitelj stroja; Uršić Vladimir, I. časnik stroja; Kljunak
Mato, II. časnik stroja; Marčinko Mario, III. časnik stroja; Njirić Dominik, III. časnik stroja; Beroš Ivan, vođa
palube; Begonja Ivo, kormilar; Cvjetković Boris, kormilar; Legac Ante, kormilar; Pleština Ðuro, kormilar; Silić
Mate, kormilar; Dolina Ivo, mornar; Milošević Ivo, mornar; Peroš Boško, vođa stroja; Bonačić Nikola, električar;
Torić Miho, mehaničar; Grgurinović Ivica, mazač; Silić Mate, mazač; Tudeško Mato, mazač; Musladin Mato,
čistač; Stevović Borivoje, čistač; Sladić Ante, I. kuhar; Smojver Vilko, II. kuhar; Vlahović Ivo, I. konobar; Protić
Armenijo, II. konobar; Glavan Veljko, kadet; Stjepović Marko, kadet; Rimac Ilija, vježbenik stroja; Čerkić
Zdravko, mladić sobe; Seko Vlaho, mladić kuhinje.
Urednički kolegij: Dubravko Cota (glavni urednik), Mato Bajo, Dubravko Kaminski, Tonći Miloslavić, Željan Petrić, Ivica Šurković, Edo Taslaman i Goran Žagar, Design: m&m
Fotografije: Atlantska plovidba, Lektor i korektor: Mirjana Kaznačić, Tisak: Tiskara ALFA-2, Dubrovnik, Naklada: 1.900, Predsjednik Uprave: kap. Pero Kulaš
PRVA POSADA BRODA BOSANKA
– ožujak 1967. godine
35
2013.
Čestit Božić i sretna
nova godina
ATLANTSKA PLOVIDBA d.d.
www.atlant.hr
dubrovnik.hilton.com
www.hotel-lapad.hr
ATLANTAGENT d.o.o.
atlantagent@du.t-com.hr
ATLANT PUTNIČKA AGENCIJA d.o.o.
www.atlanttravel.hr
www.laus.cc
bulletin
Atlant
www.atlant.hr

prosinac 2013. - Atlantska plovidba d.d.

srpanj 2012. - Atlantska plovidba dd Dubrovnik

Puno nosi, malo troši - Monte Marine Yachting

prosinac 2011. - Atlantska plovidba d.d.

prosinac 2010. - Atlantska plovidba dd Dubrovnik

Atlant bulletin br. 27 - Atlantska plovidba dd Dubrovnik

File

srpanj 2013. - Atlantska plovidba dd Dubrovnik

srpanj 2014. - Atlantska plovidba d.d.

IZ-ZU-OB-INTS - Luka Vukovar

Adriana 36 - Press Test 2011. (hr)

JET SET - GRGINIC

Motokultivator s.e.p 65 dizel

SIGNALINEA VISOKOTLAČNA TEHNOLOGIJA

Napredna istraživanja, inovacije i transfer tehnologije u

Zbog Vaše sigurnosti