ZAPISNIK 5. SJEDNICE ZAJEDNIČKOG POVJERENSTVA ZA TUMAČENJE TEMELJNOG KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U JAVNIM SLUŽBAMA Krešimirov trg 2, četvrtak 13. listopad 2011. godine, 12:00 h Povjerenstvo za tumačenje TKU-a za službenike i namještenike u javnim službama u sastavu: 1. Tanja Malinac– član (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa) 2. Jadranka Pavković –zamjena u svojstvu člana (Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi) 3. Irena Bobovčan –član (Ministarstvo kulture) 4. Mirela Matijević Erceg - zamjena u svojstvu člana (Nezavisni sindikata zaposlenih u srednjim školama) 5. Vlasta Šimeg Grgić – član (Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja) 6. Dražen Managić – član (Samostalni Sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske) održalo je četvrt sjednicu s slijedećim dnevnim redom: 1. Verifikacija zapisnika s 4. sjednice Povjerenstva za tumačenje TKU-a 2. Razmatranje zaprimljenih upita vezano uz tumačenje pojedinih odredbi TKU-a 3. Razno Ad.1. Verifikacija zapisnika s 3. sjednice Povjerenstva za tumačenje TKU-a Povjerenstvo je verificiralo zapisnik s četvrte sjednice Povjerenstva koja je završila 14. 07. 2011. godine. Ad. 2. Razmatranje zaprimljenih upita vezano uz tumačenje pojedinih odredbi TKU-a Upit 248/2011. U mojoj školi došlo je do pojave tehnološkog viška.Gospođa T.T: vraćena je na posao nakon što je dobila sud sa školom, ali se nalazi na bolovanju. Drugi djelatnik M.K. je stariji profesor koji dugo radi u školi. Može li se T.T: proglasiti tehnološkim viškom dok je na bolovanju ili je M.K: tehnološki višak. Moram li ravnatelju dati suglasnost kood proglašenja tehnološkog viška? Zbrinjavanje viška radnika ZAKLJUČAK br. 248/2011. TKU-a ne sadrži odredbe o zbrinjavanju viška radnika. Ista materija je predmet regulacije Zakona o radu. Stoga Povjerenstvo nije ovlašteno tumačiti predmetni upit. Upit 249/2011. Žena i ja smo zaposleni u školstvu. Ona u srednjoj školi ja na fakultetu. Trebamo dobiti dijete. Da li oba dvoje imamo pravo na naknadu od 1663 kn ili samo jedno? dar za rođenje djeteta ZAKLJUČAK br. 249/2011. TKU-a ne sadrži odredbe o daru za rođenje djeteta. Stoga Povjerenstvo nije ovlašteno tumačiti predmetni upit. Upit 250/2011. I. U našoj ustanovi raspored radnog tjedna je određen u petodnevnom radnom tjednu, od ponedjeljka do petka. Subote i nedjelje tim radnicima se ne uračunavaju u trajanje g.o.-a. Dvojci radnika i subota je određena kao radni dan, a tijekom ljetnih mjeseci, od svibnja do rujna, rade i nedjeljom, a ponedjeljak im je neradni dan. Je li se i u odnosu na te radnike može primjeniti odredba našeg pravilnika o radu koja određuje da se subote i nedjelje ne uračunavaju u dane godišnjeg odmora? ZAKLJUČAK br. 250/2011. Radni tjedan, tjedni odmor, dani koji se ne uračunavaju u godišnji odmor čl. 32., 37., 39. TKU-a TKU određuje da je tjedno radno vrijeme raspoređeno u pet dana u tjednu. Petodnevni radni tjedan raspoređen je u pravilu od ponedjeljka do petka. Za posebne poslove i rad u nepunom vremenu granskim kolektivnim ugovorima može se odrediti drugačiji dnevni ili tjedni raspored. Sukladno takvom rasporedu osiguravaju se i dani tjednog odmora od 48 sati neprekidno. Tjedni odmor prema TKU-u predstavljaju dani subote i nedjelje. Ako je prijeko potrebno da zaposlenik radi na dan tjednog odmora , osigurava mu se korištenje neiskorištenog odmora tijekom slijedećeg tjedna. Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se dani tjednog odmora ( u pravilu subota ili nedjelja) te blagdani i neradni dani. Smatramo da se radnicima iz Vašeg upita sukladno TKU u dane godišnjeg odmora ne uračunavaju dani tjednog odmora ( subota ili nedjelja, odnosno neki drugi dani ako je granskim kolektivnim ugovorom određen drugačiji tjedni raspored, a time i pravo na tjedni odmor. Povjerenstvo nije ovlašteno tumačiti odredbe Pravilnika o radu Vaše ustanove. Upit 251/2011. Zakon o radu u čl. 48. st. 7. određuje da rad radnika u noćnom radu može trajati duže od 8 sati, ali ne duže od 12 sati dnevno, pod uvjetom da je isto ugovoreno kolektivnim ugovorom. ČL. 36. TKU- a određuje pravo na dnevni odmor radnika od 12 sati neprekidno i određuje da radnik ne smije raditi više od 16 sati neprekidno, osim u slučaju više sile ili potrebe medicinske, socijalne, veterinarske ili slične intervencije. Naša ustanova ima organiziran rad kroz cijelu godinu 24 sata dnevno. Rad je organiziran u smjenama, a dnevno radno vrijeme traje 8 sati tjedno. Međutim rad u noćnoj smjeni trebao bi trajati duže od 8 sati, zbog organizacije rada, ali kraće od 12 sati, točno 9 sati i 30 min. Možemo li u našoj ustanovi napraviti takvu organizaciju i raspored rada? noćni rad ZAKLJUČAK br. 251/2011. TKU ne sadrži odredbu kojom bi bila ugovorena mogućnost rada u noćnoj smjeni duže od 8, a kraće od 12 h. S obzirom da se radi o djelatnosti socijalne skrbi mogućnost organizacije noćnog rada u smjenama dužim od 8, a kraćim od 12 h može biti propisana odredbama granskog kolektivnog ugovora za socijalnu skrb pa predmetni upit proslijeđujemo nadležnom Povjerenstvu na postupanje. Upit 252/2011. Da li je početna doljnja granica za izračunavanje broja dana godišnjeg odmora 18 ili 20 dana? godišnji odmor ZAKLJUČAK br. 252/2011. čl. 38.. Temeljem čl. 38. TKU trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na 18 dana dodaju dani godišnjeg odmora prema kriterijima utvrđenim kolektivnim ugovorima djelatnosti, s time da ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi manje od najkraćeg trajanja toga odmora utvrđenog Zakonom o radu, niti više od 30 radnih dana. Dakle, ukoliko kolektivni ugovori djelatnosti ne predviđaju kriterije dodatnih dana za određene skupine zaposlenike, ukupno trajanje godišnjeg odmora za iste zaposlenike ne može trajati manje od najkraćeg trajanja tog odmora utvrđenog Zakonom o radu. Upit 253/2011. Naša djelatnica I. T. raspoređena je na obavljanje poslova spremačice u OŠ . U Derventi, odakle se je 1997. godine preselila u Zagreb, završila je srednju školu i stekla zvanje upravno-administrativnog tehničara. Budući se nije mogla zaposliti na radnom mjestu odgovarajuće svojoj stručnoj spremi, zaposlila se na radnom mjestu pomoćni obućar u tvornici obuće Derventa i ostvarila ukupni staž u trajanju od 4 godine 9 mjeseci i 9 dana. Prije preseljenja iz Dervente u Zagreb radila je na raznim poslovima te je od 23.3.2010. godine zasnovala radni odnos u OŠ. Pri iskazivanju radnog staža za Upravu za financije MZOŠ dosad smo iskazali samo radni staž ostvaren u Hrvatskoj, dijelom i zbog okolnosti što nam je prvu radnu knjižicu koju je ishodila u Derventi, tek nedavno donijela na uvid. Molim Vas za uputu kako postupiti pri obračunu staža ostvarenog u BIH. Da li se on ubraja u ukupni radni staž tek trenutkom ostvarivanja prava na mirovinu, budući da je ostvaren u inozemstvu? plaća ZAKLJUČAK br. 253/2011. čl. 51. TKU-a Upućujemo na izvod iz ZAKLJUČAKA br. 59/2011. Radni staž u inozemstvu priznat i upisan u radnu knjižicu ako je ujedno i rad u odgovarajućoj struci i spremi zaposlenice relevantan je za ostvarivanje prava na uvećanje plaće od 0,5. za svaku navršenu godinu staža. Upit 254/2011. Da li se sukladno čl. 51. St.2. uvećanje plaće za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža dan rada u nepunom radnom vremenu od npr. 4 sata treba smatrati danom ostvarenim u punoj satnici u odnosu na uvećanje plaće od 0,5%? Ili se prilikom obračuna zbrajaju nepune satnice? ZAKLJUČAK br. 254/2011. plaća čl.51. TKU-a Za stjecanje prava zaposlenika na uvećanje plaće od 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža zaposlenik mora ostvariti punu godinu radnog staža prema relevantnim propisima. U tom smislu potrebno je zbrajati stvarne sate odrađene u nepunom radnom vremenu. Upit 255/2011. 1. Što se smatra, a što se ne smatra radnim stažom za primjenu čl. 51. st. 2. radni staž obrtnika upisan u radnu knjižicu? 2. Pripada li pravo na naknadu troškova prijevoza radnici u slučaju bolovanja do 42 dana zbog komplikacija u trudnoći? 3. Koje sate treba obračunati kao rad u poslijepodnevnoj smjeni ako jutarnja traje od 715h, a poslijepodnevna od 13-21h? ZAKLJUČAK br. 255/2011. plaća, pravo na prijevoz, smjenski rad čl. 51., 67. i 54. TKU-a Čl. 51. TKU-a 1. Mirovinski staž je relevantan za stjecanje prava iz mirovinskog osiguranja. Razdoblje u kojem je zaposlenik bio obrtnik, ulazi mu u mirovinski staž, a ne u radni staž sukladno odredbama TKU-a. Staž ostvaren u javnim službama relevantan je za izračun osnovne plaće kao i konvalidirani radni staž te radni staž ostvaren u inozemstvu odgovarajuće struke i spreme. 2. Naknada troškova mjesnog i međumjesnog prijevoza ne isplaćuje se u slučaju godišnjeg odmora, rodiljnog(roditeljskog) dopusta i bolovanja (s bilo koje osnove) nakon 42 dana. 3. Naknada za rad u smjenama isplaćuje se za obavljanje poslova u drugoj smjeni u vašoj ustanovi od 13h -21h. Upit 256/2011. Da li radnici koji rade na blagdan, neradni dan utvrđen zakonom i na dan Uskrsa, pored prava na uvećanu plaću ostvaruju pravo i na slobodan dan? ZAKLJUČAK br. 256/2011. tjedni odmor, uvećanje plaće čl. 54., 37. TKU-a Članak 54. TKU-a Za rad u dane blagdana, neradnih dana utrvđenih zakonom i na dan Uskrsa zaposlenik ima pravo na plaću uvećanu za 150%. Ukoliko neki od tih dana pada na dan tjednog odmora zaposlenika, temeljem čl. 37. potrebno je osigurati korištenje neiskorištenog tjednog odmora tijekom slijedećeg tjedna odnosno ukoliko zbog potrebe posla nije moguće takvo korištenje, prema odluci poslodavca. U svakom slučaju mora se osigurati korištenje neiskorištenog tjednog odmora nakon 14 dana neprekidnog rada. Upit 257/2011. Naša članica med. sestra našla se u situaciji da od 01.07.2011.radi 4 dana poslije podne a jedan dan kroz jutro.Molim Vas da obrazložite razlog neplaćanja smjenskog rada s obzirom da od pet radnih dana 4 dana radi POSLIJEPODNE. ZAKLJUČAK br. 257/2011. smjenski rad Čl. 54. st. 4. I 5. Tjedan u kojem zaposlenik najmanje dva dana radi u drugoj smjeni i tri dana u prvoj smjeni smatra se smjenskim radom na tjednoj osnovi te zaposleniku pripada pravo na uvećanje plaće za rad u drugoj smjeni. Tjedan u kojem zaposlenik jedan dan radi u drugoj smjeni, a ostala četri dana u prvoj smjeni ne smatra se smjenskim radom. Međutim, ako naizmjenično obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni tijekom mjeseca ostvaruje pravo na smjenski rad. Upit 258/2011. Da li se za završeni specijalistički studij ostvaruje pravo na dodatak na plaću od 8% temeljem čl. 54. TKU-a? Da li će djelatnici koji završe poslijediplomske specijalističke studije imati pravo na dodatak i hoće li se to regulirati zakonom? Također da li imam pravo na plaćeni dopust u tijeku jedne godine za potrebe istog školovanja u trajanju od 10 radnih dana za polaganje ispita na istom studiju? ZAKLJUČAK br. 258/2011. uvećanje plaće za doktorat i magisterij Članak 54. TKU-a Upućujemo na izvod iz zaključka 200/2011. ZAKLJUČAK br. 200/2011. uvećanje plaće za doktorat i magisterij, stručni ispit Pravo na uvećanje osnovne plaće od 8% temeljem članka 52. Tku-a imaju oni zaposlenici koji su završili poslijediplomski studij i stekli znanstveni stupanj magistra znanosti. Navedeno pravo ne ostvaruju radnici koji su završili poslijediplomske specijalističke studije. Čl. 31. TKU-a regulira obvezu poslodavca za osiguranje plaćenog dopusta pripravniku od 10 radnih dana za polaganje stručnog ispita za radna mjesta I. vrste. Također, obavještavamo Vas da je Povjerenstvo ugovornim stranama kolektivnog ugovora ukazalo na potrebu regulacije pitanja dodatka na osnovnu plaću zaposlenima koji završavaju poslijediplomske specijalističke studije pri budućim pregovorima o izmjenama ili dopunama TKU-a odnosno prilikom sklapanja novog TKU-a. Da li će se isto pitanje regulirati zakonom Povjerenstvu nije poznato. Također, što se tiče odobravanja plaćenog dopusta za polaganje ispita na specijalističkom studiju poslodavac temeljem Zakona o radu ( i eventualno drugim pravilima ustanove) ima mogućnost odobriti Vam plaćeni ili neplaćeni dopust. TKU ne nalaže obvezu poslodavcu da Vam za potrebe polaganja specijalističkog ispita dopusti plaćeni ili neplaćeni dopust. Upit 259/2011. Da li se staž ostvaren kao samostalni poduzetnik priznaje u radni staž za uvećanje osnovne plaće od 0,5% ? ZAKLJUČAK br. 259/2011. osnovna plaća čl. 51. TKU-a Mirovinski staž je relevantan za stjecanje prava iz mirovinskog osiguranja. Razdoblje u kojem je zaposlenik ima staž samostalnog poduzetnika, ulazi mu u mirovinski staž, a ne u radni staž sukladno odredbama TKU-a. Staž ostvaren u javnim službama relevantan je za izračun osnovne plaće kao i konvalidirani radni staž te radni staž ostvaren u inozemstvu odgovarajuće struke i spreme. Upit 260/2011. Na koju se stručnu spremu VSS ili VŠS priznaje uvećanje osnovne plaće od 8% za znanstveni stupanj magistra znanosti? ZAKLJUČAK br. 260/2011. osnovna plaća, uvećanje plaće čl. 51.i 54. TKU-a Čl. 54.određuje da će se osnovna plaća zaposlenika uvećati za 8% ako zaposlenik ima znanstveni stupanj magistra znanosti. Osnovna plaća temeljem čl. 51. TKU-a je umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje je zaposlenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Upit 261/2011. Radnik je dostavio obavijest o socijalnom osiguranju u inozemstvu iz kojeg se vidi da je ostvario radni staž u trajanju od 1 godine, 2 mjeseca i 5 dana koji mu nije uračunat u radni staž. Molimo Vas za tumačenje da li se predmetni radni staž može uzeti u obzir za ostvarivanje prava iz radnog odnosa (plaća, godišnji odmor) i sl. ZAKLJUČAK br. 261/2011. osnovna plaća čl. 51.i 54. TKU-a Upućujemo na izvod iz ZAKLJUČAKA br. 59/2011. Radni staž priznat i upisan u radnu knjižicu ako je ujedno i rad u odgovarajućoj struci i spremi zaposlenika relevantan je za ostvarivanje prava na uvećanje plaće od 0,5. za svaku navršenu godinu staža. Isti radni staž relevantan je za stjecanje i ostvarivanje prava na godišnji odmor. Upit 262/2011. Budući da se našoj ustanovi uvodi obavezni noćni rad za sve zaposlenike Odsjeka u središnjoj službi čitaonica koji imaju SSS, molim vas da nam točno protumačite čl. 56. (Zaštita radnika) stavak 3. TKU - naročito prava samohranih roditelja.Pri tumačenju prošlog TKU tumačili ste da za samohrane roditelje zaštita znači: do 18. godine života djeteta. ZAKLJUČAK br. 262/2011. zaštita zaposlenika čl. 56. TKU-a Na rad noću, dežurstvo i pripravnost ne može se rasporediti zaposlenike 5 godina pred starosnu mirovinu, majke s djetetom do 3 godine starosti i samohrane roditelje do 18 godine života djeteta bez njihova pristanka. Upit 263/2011. Da li zaposlenik kojemu je rješenjem nadležne službe HZMO-a utvrđena profesionalna nesposobnost za rad ostvaruje i dalje isti koeficijent koji je imao prije nastanka iste profesionalne nesposobnosti budući da mu je do pune mirovine preostalo tri godine? ZAKLJUČAK br. 263/2011. Upućujemo na zaključak br. 209/2011. ZAKLJUČAK br. 209/2011. Poslodavci su se prilikom sklapanja ugovora o radu i izdavanju rješenja o plaći dužni pridržavati odredbi čl. 56. TKU-a koji kaže da u slučaju kada tijekom radnog vijeka zaposlenika dođe do smanjenja njegove radne sposobnosti utvrđene rješenjem nadležnog tijela i jednog od sljedećih uvjeta: – starosti – 5 godina pred starosnu mirovinu; ili – profesionalnog oboljenja; ili – povrede na radu, poslodavac je dužan zaposleniku osigurati povoljniju normu i to bez smanjenja njegove plaće koju je ostvario u vremenu prije nastupa spomenutih okolnosti. Pod plaćom iz stavka 1. ovoga članka računa se osnovna plaća i dodaci na plaću. Upit 264/2011. Razmatranje isplate regresa u razmjernom iznosu za korištenje razmjernog dijela godišnjeg odmora. regres ZAKLJUČAK br. 264/2011. Čl.60. TKU-a Prema odredbi čl. 60. Tku-a pravo na puni iznos regresa ima svaki zaposlenik koji u tekućoj godini koristi makar i razmjerni dio godišnjeg odmora. Upit 265/2011. Da li se rad u SIZ-u smatra radom u javnoj službi za ostvarenje prava na jubilarnu nagradu? jubilarna nagrada ZAKLJUČAK br. 265/2011. Čl.47. TKU-a Članak 69.i 47,. TKU-a Jubilarna nagrada pripada zaposleniku za neprekidni staž u javnim službama bez obzira na promjenu poslodavca. Pod pojmom javne službe podrazumjevaju se javne ustanove, odnosno druge pravne osobe kojima se sredstva za plade osiguravaju u državnom proračunu, odnosno iz fondova mirovinsko-invalidskog osiguranja i HZZO-a na način utvrđen čl. 2. Zakonom o pladama u javnim službama. Sukladno tome, radu SIZ-u ne smatra se radom u javnim službama. Upit 266/2011. Da li se radnici koja je ostvarila već pravo na razmjerni dio starosne mirovine (a koju je stavila u mirovanje) dok je u radnom odnosu u našoj ustanovi prilikom odlaska u mirovinu isplaćuje otpremnina od 3 proračunske osnovice sukladno čl. 61. TKU? otpremnina ZAKLJUČAK br. 266/2011. Čl.61. TKU-a Odredba čl. 61. kaže da zaposleniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u iznosu tri proračunske osnovice. Nakon okončanja radnog odnosa u Vašoj ustanovi zaposlenica će otići u mirovinu te joj pripada pravo na otpremninu temeljem čl. 61. TKU-a. Upit 267/2011. Radim u centru za odgoji obrazovanje I imam dijete s posebnim potrebama. Da li imam pravo na jednokratnu pomoć i kome se moram obratiti. Pravo na pomoć ZAKLJUČAK br. 267/2011. Čl.63. TKU-a Ukoliko posjedujete pravomoćno rješenje o invalidnosti djeteta nadležne službe socijalne skrbi odnosno ako koristite dopust za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju i imate rješenje CZSS-a o pravu na dopust zbog njege djeteta s težim smetnjama u razvoju ostvaruje pravo na pomod iz čl. 63. st. 2. TKU-a, ali samo jedanput nakon utvrđenog djetetovog zdravstvenog stanja od nadležnog tijela.Zahtjev za ostvarivanje predmetnog prava uputite poslodavcu. Upit 268/2011. Prema čl. 62. zaposlenik ima pravo na pomoć u slučaju smrti djeteta. Učiteljica u našoj školi u šestom mjesecu trudnoće rodila je mrtvo dijete. Ostvaruje li pravo na pomoć prema navedenom članku? Pravo na pomoć ZAKLJUČAK br. 268/2011. Čl.62. TKU-a U slučaju poroda mrtvorođenog djeteta zaposlenik ima pravo na pomoć temeljem čl. 62. TKU-a. Upit 269/2011. Da li zaposlenik u slučaju smrti svog stalnog staratelja ( postavljenog u vrijeme malodobnosti s obvezom da se kao roditelj stara o ličnosti djeteta, zdravlju, odgoju, obrazovanju i osposobljavanju za samostalan život) ima pravo na pomoć temeljem čl. 62. TKU-a? Pravo na pomoć ZAKLJUČAK br. 269/2011. Čl.62. TKU-a U slučaju smrti maćehe (očuha), zaposlenik ima pravo na pomoć iz čl. 62. alineja 3. ako je maćeha(očuh) zaposlenika posvojio te je time između maćehe (očuha) i njegovih srodnika s jedne strane i zaposlenika i njegovih potomaka s druge strane, nastao neraskidiv odnos srodstva i sva prava i dužnosti koja iz toga proizlaze sukladno Obiteljskom zakonu. Osobe koje su postavljene kao stalni staratelji ne smatraju se roditeljima za ostvarivanje prava iz čl. 62. alineja 3. TKU. Upit 270/2011. Da li poslodavac u javnim službama može isplatiti umanjenu dnevnicu za inozemstvo i u kojim slučajevima? dnevnica ZAKLJUČAK br. 270/2011. Čl.64. TKU-a Dnevnica za putne troškove u inozemstvo obračunava se na način kako to pripada zaposlenima u državnoj upravi.Prema propisima koji vrijede u državnoj upravi umanjenje dnevnice (ako je službeniku i namješteniku osigurana odgovarajuća dnevna prehrana) donosi se na sve dnevnice dakle i na dnevnice za službena putovanja u RH i na dnevnice za službena putovanja u inozemstvo( 50% dnevnice).Iznosi dnevnica ugovoreni su u neto iznosu. Upit 271/2011. 1. SLUČAJ – Ž. B.: Zaposlenik putuje na relaciji Rabac-Labin-Rabac. Udaljenost iznosi u jednom smjeru 5 km. Može koristiti samo uslugu Autotransa Labin jer na toj liniji prometuje isključivo taj prijevoznik. Autobus u oba pravca prometuje svaka 2 sata. Polasci za Labin: 7.15, 9.05, 11.05, 12.50, 14.05, 15.15, 16.50 Povratak u Rabac: 6.25, 8.15, 10.35, 12.15, 13.15, 14.30, 15.30, 16.20, 18.15 Nastava počinje u 7. 30 – nulti sat / u 8.15 – 1. sat Nastava završava: u 13.15 - 6. sat / u 14 h - 7. sat Problem je dakle dolazak na 0. sat – neizvedivo autobusom jer autobus stiže po redu vožnje u 7.30 kad sat počinje. Isto tako i na 1. sat treba krenuti sat vremena ranije. Tri puta tjedno ima 6 sati. Nakon 6. sata minimalno čekanje autobusa je 1 sat i 15 minuta prema voznom redu, u stvarnosti i dulje pogotovu od travnja do listopada (tj. tijekom u turističke sezone kad se naglo povećava broj putnika) Sve aktivnosti vezane za popodne bi morale biti obavljene do 18 sati jer u 18.15 polazi zadnji autobus za Rabac. PITANJE: Da li navedeni zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza pune cijene pojedinačne karte u oba pravca ili mjesečne karte (umanjene za 40%) kao što mu isplaćuje poslodavac? 2. SLUČAJ – V. P. Zaposlenik putuje na relaciji Raša-Labin- Raša. Udaljenost iznosi 5 km u jednom smjeru. Može koristiti uslugu Autotransa ali i drugih prijevoznika , npr Brioni Pula, Zagrebački transporti itd. (Napomena: Mjesečna karta pokriva sve linije Autotransa bez obzira radi li se o poslovnici Labin ili nekoj drugoj poslovnici.) Polasci za Labin koje obavlja Autotrans Labin su u: 5.40, 7.55, 10.15, 12.00 14.15, 16.05 Povratak u Rašu istom linijom: 7.35, 9.35,11.35,13.15, 14.30,15.45, 17.15 Tri puta tjedno ima nulti sat. Mora krenuti u 6.05 autobusom Autotransa . Nulti sat počinje u 7.30, dakle mora krenuti gotovo sat i pol ranije Jednom tjedno joj nastava počinje u 12.30. Autobus kreće u 12 sati ali zbog usputnih stanica prekasno stiže u Labin i nemoguće je na vrijeme biti na poslu. Treba opet krenuti 2 sata ranije, u 10 i 15. Između tih linija postoje linije drugih prijevoznika koje su brže od lokalnog prijevoznika jer nema usputnih stanica, a voze po voznom redu koji je u odnosu na početak i završetak nastavnih sati povoljniji. Dakle za zaposlenicu je povoljnije da ne kupuje mjesečnu kartu jer je ona ograničava. Pitanje je isto kao u prvom slučaju. NAPOMENA: U oba slučaja zaposlenici koriste prijevoz osobnim automobilom Kao sindikalni povjerenik koji putuje na posao 20 godina smatram da organizacija javnoga prijevoza, lokalnog i međumjesnog, zbog velikog broja ukinutih linija, djelatnicima škole ne omogućava racionalan dolazak i odlazak na posao. pravo na prijevoz ZAKLJUČAK br. 271/2011. U slučaju (kako proizlazi iz Vašeg upita i u slučaju br. 1. i u slučaju br. 2.)kad nije organiziran međumjesni javni prijevoz koji omogućava zaposleniku redovit odlazak i dolazak s posla , zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza koja se utvrđuje u visini cijene karte međumjesnog prijevoza za istu udaljenost na tom području. Čl.67. TKU-a Upit 272/2011. Jesu li javne ustanove, u ovom slučaju Nacionalni park Plitvička jezera obvezni raspisivati javni natječaj prilikom zapošljavanja za sva radna mjesta? zasnivanje radnog odnosa ZAKLJUČAK br. 272/2011. Čl.25. TKU-a Za zasnivanje radnog odnosa za sve poslove u javnim službama raspisuje se javni natječaj radi ispunjavanja ustavne odredbe o jednakoj dostupnosti javnih službi svim građanima RH. Potreba za zasnivanjem radnog odnosa za sve poslove oglašava se putem HZZ-a, na web stranicama ustanove i HZZ-a te u Narodnim novinama. Javni natječaj nije potreban samo u slučajevima predviđenim granskim kolektivnim ugovorom, u Vašem slučaju granskim kolektivnim ugovorom za kulturu čije odredbe Povjerenstvo nije ovlašteno tumačiti. Upit 273/2011. Živim u Sračincu, a radim u Šenkovcu. Imam organiziran javni prijevoz za dolazak na posao ali ga ostvarujem s dva koncesionara, a time i s dvije mjesečne karte. Od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa dobila sam tumačenje(isto sam zatražila i od ovog Povjerenstva) da imam pravo na naknadu u visini zbroja cijene mjesečne karte pojedinog koncesionara te da sam dužna školi predati potvrde o cijeni mjesečnih karata pojedinog koncesionara. Školi sam uz zahtjev za isplatom naknade sukladno TKU-u priložila cjenike iz koji je vidljiva cijena pojedine mjesečne karte. Za relaciju Sračinec-Čakovec priložila sam i potvrdu Autobusnog prometa Varaždin o cijeni mjesečne karte ( na toj relaciji vozi samo taj koncesionar). Za relaciju Čakovec-Šenkovec priložila sam samo cjenik Presečki grupe koji vozi na toj relacij i jer na toj relaciji putuje više radnika i školi je cijena mjesečne karte za tu relaciju dobro poznata, a nitko nije trebao donositi potvrdu o toj cijeni. Za samu potvrdu trebala bi platiti 30% cijene karte. Iako je školi cijena mjesečne karte Čakovec-Šenkovec poznata inzistira se da ja moram tu potvrdu donijeti. Da li sam to stvarno obavezna i da li to onda važi i za ostale radnike. pravo na prijevoz ZAKLJUČAK br. 273/2011. Čl.27. TKU-a Ako je organiziran međumjesni javni prijevoz zaposlenik ima pravo na isplatu troškova prijevoza na posao i s posla u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte, ukoliko je mjesto stanovanja udaljeno do 100 km od mjesta rada. Visina stvarnih izdataka može se utvrditi jedino za prijevoznike koji stvarno voze na međumjesnim relacijama, a informacija o prijevozniku koji stvarno vozi može se sa sigurnošću provjeriti na centralnim autobusnim ili željezničkim stanicama. Zaposlenik može, ali nema obvezu podnijete potvrdu o visini cijene karte predmetnog prijevoza. Dužnost je poslodavca vjerodostojno utvrditi visinu cijene karte za troškove prijevoza svakog zaposlenika. Upit 274/2011. Temeljem članka 67. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 115/10) radnici imaju pravo nadoknade troškova prijevoza, ali u tom pravu nailazimo na nedoumice za koje tražimo mišljenje: Situacija: Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju nalazi se u Stubičkim Toplicama kroz koje prolaze i željeznička pruga i cesta kojom prometuju autobusi. Vozni redovi i vlaka i autobusa ne omogućavaju redovit dolazak i odlazak s posla. Autobusne linije za određena mjesta uopće ne postoje, a vlak prometuje na relaciji Gornja Stubica – Stubičke Toplice – Zabok gdje se presjeda za Zagreb, Bedekovčinu, Konjšćinu, Začretje, Krapinu. Od 210 zaposlenih u Bolnici, dva radnika koriste javni prijevoz kao sredstvo dolaska na posao i odlazak s posla i njima se nadoknađuje cijena mjesečne karte vlaka i autobusa. Velik dio radnika radi u smjenama pa je mogućnost korištenja javnog prijevoza još teža. Radno vrijeme ustanove je od 08,00 do 16,00 sati, ali ima radnih mjesta koja rade od 06,00 ili 07,00 sati. Osim ova dva radnika, svi ostali putuju osobnim automobilima ili drugačijim prijevoznim sredstvima pa i pješke. Kako postoji više mogućnosti korištenja javnog prijevoza – vlak i autobus, o povoljnosti je odlučila Bolnica uvažavajući racionalnost troškova – autobus do prve stanice vlaka te dalje vlak do Stubičkih Toplica – stanica je na dvjesto metara od Bolnice, isto kao i autobusna. Troškovi mjesnog prijevoza nisu sporni. Pitanje br. 1: Stavak 12. članka 67. pored naprijed opisane mogućnosti izbora među dva prijevozna sredstva, spominje izraz „uzimajući u obzir vremenski najprihvatljiviji prijevoz za zaposlenika“. Naime, radnicima iz Zagreba se, osim mjesnog prijevoza, vraća iznos mjesečne karte vlaka koji prometuje u smjeru Stubičkih Toplica. Vlak dolazi prije 7 sati ili u 08,40, a odlazi u 16,10 sati. Autobusom se može doći također oko sedam sati ili u 08,10 sati, a otići u 16,10 sati samo do Črnomerca, dok linija koja staje na autobusnom kolodvoru ide u 12,30 sati. Smatramo da „vremenski najprihvatljiviji prijevoz“ ne može biti onaj kojim radnik kasni na posao bez obzira na „kratkoću“ kašnjenja. Napominjemo da niti jedan radnik (ima ih dvadesetak) iz Zagreba ne putuje javnim prijevozom. Radnici traže da im se umjesto vlaka obračunava autobus jer je „vremenski prihvatljiviji“ od vlaka, a mi smatramo da ispravno obračunavamo prijevoz na relaciji Zagreb Stubičke Toplice jer su oba prijevoza vremenski neprihvatljiva, a odabrali smo povoljniji uvažavajući racionalnost troškova. Molimo tumačenje kako trebamo postupati. Pitanje br. 2. Iz mjesta Konjšćina, Krapina, Mače, Bedekovčina, Krapinske Toplice i sl. ne postoji direktna veza autobusa za Stubičke Toplice. Vlak prometuje preko Zaboka i dolazi u Stubičke Toplice prije sedam sati ili 08,40. sati, a odlazi u 16,10 sati. Radnicima na tim relacijama smo priznali autobusne karte do prve stanice vlaka te dalje kartu vlaka do Bolnice (npr. K: Toplice – Zabok autobus, Zabok – Stubičke Toplice vlak). Iz mjesta Bistra, Jakovlje, Stubička Slatina, Oroslavje i sl. prometuje autobus sa neprilagođenim voznim redovima koji radnicima ne omogućavaju redovit dolazak i odlazak s posla. Radnicima na tim relacijama smo priznali autobusne karte. Navedenim načinom obračuna najveći dio radnika dobiva naknadu prijevoza. Svi putuju na posao automobilima ili na drugi način. Cijena karata HŽ je ista na teritoriju cijele Hrvatske i obračunava se preko kilometraže (0-5, 6-9, 9-12 itd,). Autobusni prijevoznici izdaju potvrde o cijenama karata za određene relacije po sistemu «kad bi mi vozili u tom smjeru – to bi koštalo toliko». Na pojedinim relacijama ima i više koncesionara koji bi mogli dati takvu potvrdu iako nitko od njih ne vozi ili prevoze školsku djecu. Cijene su, vrlo često, nelogične i čudne. Radnici se nalaze u neravnopravnom položaju jer za istu udaljenost od kuće do sjedišta Bolnice dobivaju i do nekoliko puta manje oni kojima se računa željeznička karta (radnica iz Konjšćine dobiva 414,00 kunu za kartu vlaka, a radnica iz Bistre 806,00 kuna za kartu autobusa. Prva putuje 28 kilometara, a druga 15 kilometara. Obje na posao dolaze automobilom. Stavak 17. govori Pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla ima pod jednakim uvjetima iz ovoga članka i onaj zaposlenik koji ne koristi javni prijevoz, nego osobni automobil i sl. Smatramo da bi „pod jednakim uvjetima“ svim radnicima koji dolaze na posao automobilima ili na drugi način trebalo obračunati razdaljinu po cesti kojom se voze i za tu razdaljinu obračunati iznos koji je isti na teritoriju RH za tu udaljenost – HŽ. Imamo saznanja da se takav način obračuna primjenjuje u nekim ustanovama i da su radnici zadovoljni. Možemo li radnicima koji dolaze na posao automobilima ili na drugi način, obračunavati prijevoz na takav način čime bi svi radnici dobivali trošak prijevoza pod jednakim uvjetima i naknada troškova prijevoza ih ne bi dovodila u neravnopravan položaj? pravo na prijevoz ZAKLJUČAK br. 274/2011. Čl.67. TKU-a 1) i 2) U slučaju (kako proizlazi iz Vašeg upita i u slučaju br. 1. i u slučaju br. 2.)kad nije organiziran međumjesni javni prijevoz koji omogućava zaposleniku redovit odlazak i dolazak s posla , zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza koja se utvrđuje u visini cijene karte međumjesnog prijevoza za istu udaljenost na tom području. Upit 275/2011. Velik dio zaposlenika u mojoj školi ne živi u mjestu rada, već putuju na posao sa osobnim automobilom. Organiziranog prijevoza autobusom nema. Prijevoz vlakom postoji, ali nije usklađen vremenski sa radnim vremenom (vlak dolazi veoma rano dok škola nije još otključana). Cijena mjesečne karte za vlak ne pokriva troškove putovanja osobnim automobilom. Zaposlenici su predali u računovodstvo potvrdu za mjesečnu kartu autobusom, (istu su platili sami),ali im se nije isplatila naknada za prijevoz za autobus, već za mjesečnu kartu vožnje s vlakom. Budući da sam sindikalni povjerenik zaposlenici su mi se obratili kako bih zaštitio njihova prava. Molim vas da mi konkretno odgovorite da li u ovom slučaju radnik ima pravo na naknadu putnih troškova u visini mjesečne karte za autobus ili za vlak. pravo na prijevoz ZAKLJUČAK br. 275/2011. Čl.67. TKU-a U slučaju (kako proizlazi iz Vašeg upita) kad nije organiziran međumjesni javni prijevoz koji omogućava zaposleniku redovit odlazak i dolazak s posla , zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza koja se utvrđuje u visini cijene karte međumjesnog prijevoza za istu udaljenost na tom području. Upit 276/2011. Djelatnice putuju iz Sunje, Siska, Petrinje, Popovače, Kutine u Okučane. Za naplatu troškova prijevoza donijele su potvrdu prijevoznika o cijeni mjesečne karte na tim relacijama. Budući da s tim prijevozom radnice nikako ne mogu doći na posao, nego samo osobnim automobilom kako isplatiti prijevoz.Naglašavamo da postoji i vlak koji je jeftiniji,a li opet ne omogućava radnicam dolazak na posao. Koju cijenu prijevoza isplatiti? pravo na prijevoz ZAKLJUČAK br. 276/2011. Čl.67. TKU-a U slučaju (kako proizlazi iz Vašeg upita) kad nije organiziran međumjesni javni prijevoz koji omogućava zaposleniku redovit odlazak i dolazak s posla , zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza koja se utvrđuje u visini cijene karte međumjesnog prijevoza za istu udaljenost na tom području. Upit 277/2011. 1. Da li radnici koji od stanice međumjesnog prijevoza do mjesta rada imaju više od 1 km imaju pravo na naknadu putnih troškova? 2. Na koju naknadu putnih troškova imaju radnici koji imaju više od 1 km od mjesta stanovanja do prve stanice međumjesnog prijevoza, koriste međumjesni prijevoz i imaju više od 1 km od stanice međumjesnog prijevoza do mjesta rada? 3. Da li radnici koji stanuju više od 1 km od mjesta stanovanja do mjesta rada i radnici koji od stanice međumjesnog prijevoza imaju više od 1 km do mjesta rada imaju pravo na isplatu mjesečne karte zona I? pravo na prijevoz ZAKLJUČAK br. 277/2011. Čl.67. TKU-a 1) Ako zaposlenik sa stanice međumjesnog prijevoza u mjestu rada u kojem je organiziran mjesni prijevoz ima mogućnost korištenja tog mjesnog prijevoza ima pravo na isplatu naknade stvarnih troškova tog prijevoza . 2) Sukladno čl. 67. st. 5. zaposlenik koji stanuje jednako ili više od 1 km od mjesta stanovanja do mjesta rada ili stanice međumjesnog prijevoza , ostvaruje pravo na mjesni prijevoz u mjestu stanovanja.Nadalje, zaposlenik ostvaruje pravo na isplatu međumjesnog prijevoza. Zaposlenik ima pravo na isplatu troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnog prijevoza u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte. Ako zaposlenik sa stanice međumjesnog prijevoza u mjestu rada ima mogućnost korištenja mjesnog prijevoza ima pravo na isplatu naknade stvarnih troškova tog prijevoza . Pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla ima pod jednakim uvjetima ostvaruje i onaj zaposlenik koji ne koristi javni prijevoz, nego osobni automobil i sl. 3) Sukladno odgovorima pod 1. i 2. zaposlenici koji od mjesta stanovanja do mjesta rada imaju više od 1 km ostvaruju pravo na troškove prijevoza u visini cijene mjesečne karte. Zaposlenici koji od stanice međumjesnog prijevoza do mjesta rada imaju više od 1 km i imaju mogućnost korištenja mjesnog prijevoza imaju pravo na isplatu naknade stvarnih troškova tog prijevoza. Upit 278/2011. Molim Vas za tumačenje TKU, vezano za poglavlje "Naknada za trošak prijevoza" Članak 67., Točka 12., koja regulira: " Ako postoji više mogućnosti korištenja javnog prijevoza,o povoljnosti odllučuje poslodavac uzimajući u obzir vremenski najprihvatljiviji prijevoz za zaposlenika, uvažavajući racionalnost troškova." Moje pitanje glasi: " Da li mi zaposlenici koji se financiramo iz Državnog proračuna imamo pravo na korištenje ZET-ove godišnje karte s dodatkom HŽ, koja od zadnjeg poskupljenja košta 470,00 kuna mjesečno, mi zaposlenici koji smo koristili takvu godišnju kartu smo po usmenom naputku MZOŠ-a morali vratiti karte i preći na opću godišnju kartu." Želim Vam ovim putem napomenuti da smo mi godinama koristili godišnje karte ZET+HŽ, razlika u cijeni je bila zanemariva. Nama koji stanujemo na perifernim dijelovima grada, a koji su dobro pokriveni prigradskim vlakovima, je znatno skraćivalo odlazak na posao i s posla. Do ove promjene, meni je iz naselja Špansko trebalo 30 minuta da dođem na posao, a sada mi često treba i više od jednog sata. Tako je i s kolegama i kolegicama koji putuju iz istočnog dijela grada. pravo na prijevoz ZAKLJUČAK br. 278/2011. Čl.67. TKU-a Iz Vašeg upita proizlazi da u mjestu kojem radite imate dva organizirana mjesna prijevoza. Sukladno čl. 6. st. 12. određeno je da poslodavac ima slobodu u donošenju odluke o najpovoljnijem prijevozu, a pritom je dužan uzeti u obzir kako najprihvatljiviji vremenski prijevoz za svoje zaposlenike tako i voditi računa o racionalnosti troškova takvog prijevoza. Upit 279/2011. Na području Međimurske županije javni međumjesni prijevoz obavlja koncesionar Presečki grupa d.d.o.Isti ne vozi na relaciji Čakovec –Varaždin i obratno. Međumjesni prijevoz na relaciji Varaždin –Čakovec obavlja drugi koncesionar -Autobusni prijevoz Varaždin. Dakle zaposlenici koji žive u Varaždinu, a rade u Čakovcu imaju organizirani javni međumjesni prijevoz za dolazak i odlazak s posla od strane Autobusnog prijevoza Varaždin i samo od njih mogu kupiti mjesečnu kartu koja je nešto skuplja od Presečki grupe za istu udaljenost na području Međimurske županije. Unatoč tome tim zaposlenicima isplaćuje se naknada po cjeniku Presečki grupe za istu udaljenost na području Međimurske županije. Smatram da to nije sukladno odredbama članka 67.TKU . Stoga pitam: Imaju li zaposlenici koji putuju iz Varaždina pravo na naknadu po cijeni mjesečne karte Autobusnog prijevoza Varaždin ili po cijeni Presečki grupe za istu udaljenost po području Međimurske županije? Ponavljam, Presečki grupa stvarno ne vozi na relaciji VaraždinČakovec. pravo na prijevoz ZAKLJUČAK br. 279/2011. Čl.67. TKU-a Ukoliko se radi o organiziranom međumjesnom javnom prijevozu(dakle prijevozu koji omogućuje zaposlenicima redovit dolazak i odlazak na posao) na relaciji VaraždinČakovec zaposlenici imaju pravo na isplatu troškova međumjesnog javnog prijevoza prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karta prijevoznika koji stvarno vozi na istoj međumjesnoj relaciji. informaciju o stvarnom prijevozniku moguće je dobiti na centralnim autobusnim ili željezničkim stanicama. Upit 280/2011. Da li je Hak interaktivna karta relevantna za određivanje udaljenosti od 1 km ili je potrebna geodetska izmjera? pravo na prijevoz ZAKLJUČAK br. 280/2011. Čl.67. TKU-a Povjerenstvo nije nadležno utvrđivati metodu utvrđivanja udaljenosti od mjesta stanovanja do mjesta rada. Ovlaštenik vjerodostojnog utvrđivanja udaljenosti tituliran je zakonom. Upit 281/2011. Molim vas tumačenje članka 67. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama kojim je regulirano pitanje naknade za trošak prijevoza zaposlenika na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom. Naime, iz samog članka nije razvidno što se točno smatra mjesnim javnim prijevozom, odnosno, koji se sve oblici javnog prijevoza u gradu Zagrebu smatraju mjesnim. Zanima me kako konkretnu odredbu članka 67. primijeniti u slučaju kada bi zaposlenik zatražio da mu se u novcu isplati naknada troškova prijevoza u koji je, uz trošak mjesečne pokazne karte Zagrebačkog električnog tramvaja, uključen i trošak mjesečne karte Hrvatskih željeznica. Posebno ako bi ovaj zaposlenik živio na području grada Zagreba, i to onom dijelu gdje je uredno organiziran redoviti i svakodnevni prijevoz autobusima ZET-a. A svoj bi zahtjev obrazložio na način da usluge HŽ-a koristi iz razloga što je ovakav način jednostavniji i brži od autobusnog prijevoza. I kad bi pritom inzistirao na novčanoj isplati naknade troškova. Nadalje, postavljamo i upit tko je ovlašten odlučivati o vrsti prijevoza koji zaposlenik može koristiti? Ako to pravo ima zaposlenik, kako će se poslodavac zaštiti od toga da zaposlenik svjesno traži novčanu naknadu za troškove koje značajno odstupaju od troškova drugog oblika prijevoza koji uredno povezuje mjesto stanovanja i mjesto rada, a čija je usluga bitno lošija. Odnosno, može li poslodavac, u vremenima recesije i mjerama štednje, odrediti optimalni oblik prijevoza, onaj prijevoz u dobrom odnosu kvalitete i cijene. pravo na prijevoz ZAKLJUČAK br. 281/2011. Upućujemo na zaključak 278/2011. ZAKLJUČAK br. 278/2011. Čl.67. TKU-a Iz Vašeg upita proizlazi da u mjestu kojem radite imate dva organizirana mjesna prijevoza. Sukladno čl. 6. st. 12. određeno je da poslodavac ima slobodu u donošenju odluke o najpovoljnijem prijevozu, a pritom je dužan uzeti u obzir kako najprihvatljiviji vremenski prijevoz za svoje zaposlenike tako i voditi računa o racionalnosti troškova takvog prijevoza. Upit 282/2011. Obzirom prema čl. 67.t.3. radnik ima pravo na ima pravo na godišnju kartu ako mu je to povoljnije, ili na 1/11 cijene godišnje karte koja se isplaćuje svakog mjeseca u godini, molim Vas za tumačenje sljedeće situacije: 1. Radniku A je odobrena godišnja karta ZET-HŽ 2. Radnik B traži 1/11 cijene godišnje karte jer mu je to povoljnije 3. Poslodavac odbija isplatiti 1/11 cijene godišnje karte ZET-HŽ te isplaćuje samo za ZET Obzirom je stvorena pravna osnova za isplatu godišnje karte zet-hž, postupa li poslodavac ispravno kada ne isplaćuje radniku cijenu godišnje karte koju je odobrio drugom radniku. pravo na prijevoz ZAKLJUČAK br. 282/2011. Čl.67. TKU-a U slučaju kad postoji mogućnost kupnje godišnje karte, zaposlenik ima pravo na godišnju kartu ako mu je to povoljnije, ili na 1/11 cijene godišnje karte koja se isplaćuje svakog mjeseca u godini. Dakle izbor o povoljnosti je na zaposleniku i poslodavac je dužan isplatiti ili godišnju kartu ili 1/11 cijene godišnje karte sukladno zahtjevu radnika. Upit 283/2011. Zaposlenicima koji stanuju vise od 1 km od mjesta rada, a ne žele kartu, škola isplaćuje mjesečno iznos u visini 1/11 godišnje karte, 11 mjeseci u godini. Zaposlenici žive na području gdje prometuje ZET odnosno Autoturist Samobor, a kod kojih postoji mogućnost kupnje godišnje karte (dio zaposlenika ima godišnju kartu). Dio zaposlenika kojima se isplaćuje naknada prijevoza je nezadovoljan navedenom isplatom jer smatraju da trebaju dobiti mjesečno iznos u visini pune cijene mjesečne karte navedenih prijevoznika ( što je veći iznos) 11 mjeseci u godini. pravo na prijevoz ZAKLJUČAK br. 283/2011. Čl.67. TKU-a U slučaju kad postoji mogućnost kupnje godišnje karte, zaposlenik ima pravo na godišnju kartu ako mu je to povoljnije, ili na 1/11 cijene godišnje karte koja se isplaćuje svakog mjeseca u godini. Dakle izbor o povoljnosti je na zaposleniku i poslodavac je dužan isplatiti ili godišnju kartu ili 1/11 cijene godišnje karte sukladno zahtjevu radnika. Jedino u slučaju kad nema mogućnosti kupnje godišnje, već samo mjesečne karte, zaposlenik koji stanuje više od 1 km od mjesta rada,ima pravo na mjesečnu kartu ako mu je to povoljnije ili pravo na isplatu troškova mjesnog prijevoza u visini cijene mjesečne karte. Upit 284/2011. Poštovani, molila bih vas za jedno tumačenje: naša profesorica je uzela slobodan studijski semestar (Sabatical) ali će i dalje dolaziti zbog obaveza predavanja,vježbi i dr. jer nema je nitko zamijeniti. Naše pitanje je da li za to vrijeme ima pravo na prijevoz na posao i s posla? Unaprijed hvala. pravo na prijevoz ZAKLJUČAK br. 284/2011. Čl.67. TKU-a Intencija čl. 67. TKU je nadoknaditi trošak prijevoza zaposlenicima kada dolaze i odlaze s posla.Dakle ukoliko zaposlenica ima utvrđenu obvezu dolaziti i odlaziti s posla u vrijeme slobodne studijske godine ostvaruje pravo na prijevoz. Upit 285/2011. Poštovani, Od kada se primjenjuje pravo na troškove mjesnog prijevoza prema tumačenju da isto pravo imaju svi oni koji od mjesta stanovanja do mjesta rada imaju više od 1000 m mjereno najkraćim mogućim cestovnim putem? pravo na prijevoz ZAKLJUČAK br. 285/2011. Čl.67. TKU-a Intencija čl. 67. TKU u je od trenutka potpisivanja istog ugovora (04. 10. 2011.)nadoknaditi trošak prijevoza s posla i na posao zaposlenicima koji od mjesta stanovanja do mjesta rada imaju više od 1000m najkraćim mogućim cestovnim putem. Dakle pravo na naknadu troškova prijevoza zaposlenicima koji najkraćim mogućim cestovnim putem imaju 1000 m ili više od mjesta stanovanja do mjesta rada pripada od trenutka potpisivanja Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama. Upit 286/2011. Profesor sam Informatike zaposlen u Osnovnoj školi u Republici Hrvatskoj, 6 sati na neodređeno vrijeme s prebivalištem u mjestu u kojem se nalazi škola. Moje boravište je u drugom mjestu odakle jedan dan u tjednu dolazim na posao, odradim 6 sati i vraćam se u u mjesto stanovanja u kojem živim s obitelji. Moja prijava u mjestu gdje se nalazi škola je zbog toga što drugačije nisam bio u mogućnosti zasnovati radni odnos i ondje ne stanujem. Molim Vas da mi odgovorite: Imam li pravo na troškove prijevoza od mjesta boravišta do škole? Za svaki dolazak i odlazak imam uredno izvađene putne karte. pravo na prijevoz ZAKLJUČAK br. 286/2011. Čl.67. TKU-a Zaposlenik ostvaruje pravo na naknadu troškova prijevoza od stvarne adrese mjesta stanovanja ( u vašem slučaju boravišta) do mjesta rada odnosno od mjesta rada do mjesta stanovanja. Upit 287/2011. Isto kao i upit 286/2011 s razlikom da zaposlenik vikendima odlazi u mjesto stanovanja njegove obitelji. Da li ima pravo na naknadu tog troška? pravo na prijevoz ZAKLJUČAK br. 287/2011. Čl.67. TKU-a Zaposlenik ostvaruje pravo na naknadu troškova prijevoza od stvarne adrese mjesta stanovanja ( u vašem slučaju boravišta) do mjesta rada odnosno od mjesta rada do mjesta stanovanja. Upit 288/2011. Ostvarujem pravo na međumjesni prijevoz i to je ok., a da li ostvarujem pravo na mjesni prijevoz (cipelarinu) ako mi je od zadnje stanice za međumjesni prijevoz(autobusni kolodvor) do mjesta rada više od 1km (što smatram da bi trebao),jer prema TKU mjerodavna stanica za izračun 1km je zadnja stanica za međumjesni prijevoz. Međutim autoprijevoznik za međumjesni prijevoz neke linije produži do stanice za mjesni (gradski) prijevoz od koje do mjesta rada imam manje od 1km, što smatram nelegalnim,jer koncesiju za mjesni prijevoz ima drugi autoprijevoznik prema tome on tu stanicu koristi nelegalno i smatram da ta stanica nije mjerodavna za izračun udaljenosti od 1km,pa mi poslodavac ne isplaćuje naknadu za mjesni prijevoz. Zanima me koja je stanica mjerodavna za izračun 1km,stanica za međumjesni prijevoz ili ova za mjesni (gradski) prijevoz,te ostvarujem li pravo na naknadu za mjesni prijevoz. pravo na prijevoz ZAKLJUČAK br. 288/2011. Čl.67. TKU-a Relevantna stanica međumjesnog prijevoza je najbliža stanica međumjesnog prijevoza mjestu rada koju zaposlenik stvarno koristi ( ili može koristiti) za ulazak i izlazak iz prijevoznog sredstva kojim putuje u mjesto rada ili s mjesta rada. Upit 289/2011. Poštovani, u dolje navedenim pitanjima su dvije hipotetske situacije, te Vas molim da na iste date svoja tumačenja. PITANJE 1.- „organizirani“ prijevoz i naknada Zaposlenik stanuje u Jadruhima, u mjestu koje nema organiziran mjesni prijevoz, a radi u OŠ u Poreču mjestu koje također nema organiziran mjesni prijevoz. Najbliži grad sa organiziranim mjesnim prijevozom je Pula (mjesečna karta za I. zonu košta 230 kn) Cestovna udaljenost od stana do registrirane stanice međumjesnog prijevoza u Jadruhima je veća od 1000m, a cestovna udaljenost od te stanice međumjesnog prijevoza do autobusnog kolodvora u Poreču je 18 km. Međumjesni prijevoz Jadruhi –Poreč je organiziran ( lokalni prijevoznik „Autotrans“ ima redovite linije i cjenik), ali na način da ne omogućava zaposleniku redovit dolazak i odlazak sa posla. U prilogu Jadruhi - Poreč (vozni red) Polazak 12:04 16:13 Dolazak 12:33 17:01 Prijevoznik Autotrans d.o.o. Autotrans d.o.o. 1. Ostvaruje li zaposlenik pravo na naknadu za mjesni prijevoz u Jadruhima ( 230 kn)? 2. Može li se za međumjesni prijevoz primijeniti članak 67. stavak 14. TKU-a, i smatrati da ovakav prijevoz nije organiziran, mada postoji cjenik za tu relaciju? 3. Granski kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (GKU) definira ista prava iz pitanja 2. ( članak 31. stavak 14.) ali su prava za zaposlenika povoljnija ( uvećanje cijene karte za 10%). Što primjenjivati TKU ili GKU? PITANJE 2.- „organizirani“ prijevoz i naknada više autobusnih relacija Zaposlenik stanuje u Labinu, u mjestu koje nema organiziran mjesni prijevoz, a radi u OŠ u Poreču mjestu koje također nema organiziran mjesni prijevoz. Najbliži grad sa organiziranim mjesnim prijevozom je Pula ( mjesečna karta za I. zonu košta 230 kn ) Udaljenost od stana do autobusnog kolodvora međumjesnog prijevoza u Labinu( mjesta stanovanja) je veća od 1000m, a cestovna udaljenost od kolodvora međumjesnog prijevoza u Labinu do autobusnog kolodvora u Poreču ( mjesta rada) je npr. 18 km. Za dolazak u mjesto rada zaposlenik nema organiziran direktan prijevoz Labin-Poreč, ali bi zaposlenik mogao u mjesto rada doći autobusnim linijama Labin-Pula , Pula -Poreč . I ovakav način prijevoza zaposlenik ne omogućava redovit dolazak i odlazak sa posla. Ovakva udaljenost je npr. 40 km Kako zaposleniku nadoknaditi troškove prijevoza? pravo na prijevoz ZAKLJUČAK br. 289/2011. Čl. 67. 1. i 2. Ako nije organiziran mjesni javni prijevoz koji omogućava radniku redovit dolazak i odlazak s posla zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza koja se utvrđuje u visini cijene mjesečne karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran. Ako nije organiziran međumjesni javni prijevoz koji omogućava zaposleniku redovit dolazak i odlazak s posla (kao što proizlazi iz Vašeg upita), zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza koja se utvrđuje u visini karte međumjesnog javnog prijevoza za istu udaljenost na tom području. Ukoliko je isto pravo povoljnije regulirano odredbama granskog kolektivnog ugovora, granski kolektivni ugovor se primjenjuje. Povjerenstvo nije nadležno za tumačenje granskog kolektivnog ugovora pa Vas upućujemo da isti upit proslijedite Komisiji za tumačenje Kolektivnog ugovora za osnovno školstvo. Upit 290/2011. Živim u Čepinu, a radim u O.Š. „Mitnica“ u Vukovaru. Do svibnja ove godine dobijao sam naknadu za mjesečne karte, i to za tri dionice puta do posla (45 km u jednom smjeru): Čepin - Osijek; Osijek - Vukovar; i karta za Vukovar (od kolodvora u Vukovaru do posla u Vukovaru imam 3 km). Od svibnja ove godine ne dobijam naknadu za kartu prijevoza u Vukovaru, ako ne donesem kartu ili račun da sam kupio kartu. Tako je službenik računovodstva u mojoj školi napravio, rekavši da mu je to netko iz Ministarstva odredio. Istovremeno osobe koje žive u Vukovaru i udaljene su 1,001 km od posla dobijaju naknadu za prijevoz do posla bez donošenja karte ili računa od karte za istu kartu. Kako do posla moram putovati u tri dijela, a linije javnog prijevoza trebam dulje čekati, u tim uvjetima do posla i nazad ponekad trebam i 6 sati, a nekad ne mogu niti stići na posljednji autobus iz Vukovara za Osijek. Zato sam prinuđen ići automobilom i ne mogu donijeti kartu ili račun od karte za vožnju u Vukovaru do posla. Stvarni moji troškovi puta do posla i nazad su osjetno veći od naknade koju primam od 1. svibnja ove godine. Prema Granskom kolektivnom ugovoru imam pravo na naknadu za kartu u Vukovaru od stanice do posla bez donošenja karte ili računa od karte na posao, pa Vas molim odgovor na pitanje: imam li pravo na naknadu za ovu kartu, bez obveze da nju ili njezin račun donesem na posao. ZAKLJUČAK br. 290/2011. Čl. 67. Ako zaposlenik sa stanice međumjesnog prijevoza u mjestu rada u kojem je organiziran mjesni prijevoz ima mogućnost korištenja tog mjesnog prijevoza ima pravo na isplatu naknade stvarnih troškova tog prijevoza . Isto pravilo vrijedi pod jednakim uvjetima i za onog zaposlenika koji ne koristi javni prijevoz, nego osobni automobil i sl. Upit 291/2011. Što predstavlja mjesto stanovanja djelatnika prema kojemu zaposlenici ostvaruju pravo na prijevoz? ZAKLJUČAK br. 291/2011. Čl. 67. Povjerenstvo nije nadležno propisivati proceduru utvrđivanja mjesta stanovanja o kojoj govori TKU. U tom smislu poslodavac je ovlašten koristiti sve na zakonu utemeljene metode kako bi utvrdio koje je stvarno mjesto stanovanja zaposlenika s kojega zaposlenik dolazi i odlazi s posla. Upit 292/2011. Da li imam pravo na naknadu troškova međumjesnog prijevoza ako je mjesto stanovanja (Kranceti) udaljeno od mjesta rada (Brkač) 1.30 km? Između tih mjesta nije organiziran javni prijevoz. ZAKLJUČAK br. 292/2011. Čl. 67. Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza s posla i na posao međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte, ukoliko je mjesto stanovanja udaljeno do 100 km od mjesta rada. Ako nije organiziran međumjesni javni prijevoz koji omogućava zaposleniku redovit dolazak i odlazak s posla, zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza koja se utvrđuje u visini karte međumjesnog javnog prijevoza za istu udaljenost na tom području. Upit 293/2011. S obzirom da neko vrijeme boravim u Zadru, a od 1.05. do 01. studenog na otoku Ugljanu gdje imam prijavljeno prebivalište imam li pravo na isplatu troškova prijevoza s obzirom na adresu prebivališta? ZAKLJUČAK br. 293/2011. Čl. 67. Poslodavac je obvezan nadoknaditi trošak prijevoza zaposlenika od mjesta stanovanja do mjesta rada. Poslodavac je ovlašten koristiti sve na zakonu utemeljene metode kako bi utvrdio koje je mjesto stanovanja zaposlenika s kojega zaposlenik dolazi i odlazi s posla. Dakle pravo na prijevoz ostvarujete prema stvarnoj svakodnevnoj adresi stanovanja s koje dolazite i odlazite na posao. Upit 294/2011. Radnik putuje na posao osobnim automobilom jer međumjesni prijevoz nije organiziran u smislu da može redovito doći na posao i otići s posla. Radnik trenutačno prima samo naknadu za međumjesni prijevoz po cijeni mjesečne karte iako taj prijevoz nije organiziran u smislu da radnik može redovito doći na posao i otići s posla. Autobus samo nekoliko puta na dan prolazi kroz mjesto stanovanja i mjesto rada (uglavnom školski autobusi), a kad su školski praznici, autobusna linija prometuje maksimalno dva dnevno, ovisno koji je dan u tjednu. Uzevši u obzir članak 67. točku 13. Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (citiram: „13. Ako nije organiziran međumjesni javni prijevoz koji omogućava radniku redovit dolazak na posao i odlazak s posla, radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza koja se utvrđuje u visini cijene karte međumjesnog javnog prijevoza za istu udaljenost na tom području.“) smatram da bi se u ovom slučaju trebala isplaćivati dnevna karta jer radnik putuje (mora putovati) osobnim automobilom i za redovit dolazak na posao i odlazak s posla ne može koristiti usluge javnog prijevoznika čime je doveden u daleko nepovoljniji položaj nego da koristi usluge javnog prijevoznika. Također, u točki 13. Članka 67. Kolektivnog ugovora nigdje nije eksplicitno naveden pojam mjesečna karta kao u prijašnjim točkama Kolektivnog ugovora. Da li radnik, uzevši u obzir gore navedeno, može dobiti trošak prijevoza na posao i s posla u visini cijene dnevne karte međumjesnog prijevoza? ZAKLJUČAK br. 294/2011. Čl. 67. U slučaju ako nije organiziran međumjesni javni prijevoz koji omogućava zaposleniku redovit dolazak i odlazak s posla, zaposlenik ima pravo na naknadu troška prijevoza koji utvrđuje u visini cijene karte međumjesnog javnog prijevoza za istu udaljenost na tom području. U tom smislu zaposlenik ima pravo na naknadu visine cijene mjesečne odnosno ako ne postoji mjesečna pojedinačne karte prijevoznika koji stvarno vozi. Pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla ima pod jednakim uvjetima ostvaruje i onaj zaposlenik koji ne koristi javni prijevoz, nego osobni automobil i sl. Upit 295/2011. Tri dana u tjednu(ponedjeljak, utorak i srijeda) radim u osnovnoj školi u Čabru, a dva dana u školi u mjestu mog stanovanja. Ta tri dana putujem svaki dan na posao i s posla 150 km (zbog uvjeta na cesti to traje oko 1 i pol sat u jednom smjeru ako je lijepo vrijeme). Moji problemi počinju u 11 mjesecu kad uvjeti na cesti, koja jednim dijelom(oko 25 km) prolazi kroz nenaseljeno područje i šumu, postaju dosta loši (gusta magla, snijeg, poledica). Zanima me, imam li ja pravo na naknadu za prijevoz ako u zimskom razdoblju iznajmim i plaćam smještaj i sve troškove svog boravka. ( U tom mjestu nemam rodbine niti posjedujem nekretninu) ZAKLJUČAK br. 295/2011. Čl. 67. Poslodavac je obvezan nadoknaditi trošak prijevoza zaposlenika od mjesta stanovanja do mjesta rada. Poslodavac je ovlašten koristiti sve na zakonu utemeljene metode kako bi utvrdio koje je mjesto stanovanja zaposlenika s kojega zaposlenik dolazi i odlazi s posla. Dakle pravo na prijevoz ostvarujete prema stvarnoj svakodnevnoj adresi stanovanja s koje dolazite i odlazite na posao. Upit 296/2011. 1.Radnica je radila u javnoj ustanovi 14 godina, tada je promijenila poslodavca i došla u novu ustanovu. Nakon godinu dana navršava 15 godina neprekidnog rada u javnim ustanovama, međutim, vrlo neobjektivnom odlukom jedne osobe, ne dobiva zasluženu jubilarnu nagradu. Nakon 5 godina postojanja ove nove ustanove kao drugog poslodavca, ta ustanova dijeli jubilarnu nagradu za 5 godina i toj radnici. Ta ista radnica ove godine navršava 20 godina neprekidnog staža u javnim službama, dakle, u obje te ustanove i ove godine bi ju pripadalo pravo na jubilarnu za 20 godina. Da li joj se može isplatiti i bez obzira što je ovaj drugi poslodavac dao za prvih 5 godina i njoj jubilarnu nagradu ? 2. Da li se dodatak na osnovnu plaću od 8 % za znanstveni stupanj magisterij može isplaćivati i za specijalistički stupanj naziva mag. ing. univ. spec. i mag oec. univ spec.kao i kada stupanj glasi mr.sc. ili ne može? ZAKLJUČAK br. 296/2011. Čl. 69. vezano uz čl. 49. 1) Jubilarna nagrada pripada zaposleniku za neprekidni staž u javnim službama bez obzira na promjenu poslodavca. Pod pojmom javne službe podrazumijevaju se javne ustanove, odnosno druge pravne osobe kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu, odnosno iz fondova mirovinsko-invalidskog osiguranja i HZZO-a na način utvrđen čl. 2. Zakonom o plaćama u javnim službama. Sukladno tome, neprekidni rad u prijašnjim organizacijama, ustanovama i drugim pravnim osobama koje se danas smatraju javnim službama smatra se neprekidnim radom za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu iz TKU-a. Ukoliko zaposlenica navršava 20 godina neprekinutog rada u javnim službama pripada joj pravo na jubilarnu nagradu od 20 godina. 2) Pravo na uvećanje osnovne plaće od 8% temeljem članka 52. Tku-a imaju oni zaposlenici koji su završili poslijediplomski studij i stekli znanstveni stupanj magistra znanosti. Navedeno pravo ne ostvaruju radnici koji su završili poslijediplomske specijalističke studije. Upit 297/2011. S obzirom da mi se radni staž kojeg sam sama uplaćivala za vrijeme mirovanja radnog odnosa ne računa u radni staž u smislu osnove za stjecanje prava na jubilarnu nagradu, i 0,5 % dodatka na plaću za svaku navršenu godinu staža mislim da su mi prava povrijeđena.Također, za vrijeme bolovanja za dijete do treće godine starosti, gdje temeljem Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu prilikom obračuna bila sam zakinuta jer nisam imala 12 mjeseci neprekidno ostvaren staž u Zavodu na temelju radnog odnosa. ZAKLJUČAK br. 297/2011. Upućujemo na izvod iz zaključka br. 93/2011. radni staž u javnim službama, jubilarna nagrada ZAKLJUČAK br. 93/2011. Članak 69.i 47, 51. TKU-a Jubilarna nagrada pripada zaposleniku za neprekidni staž u javnim službama bez obzira na promjenu poslodavca. Vrijeme koje zaposlenik provede na neplaćenom dopustu ne uračunava se u staž potreban za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu jer prava i obveze iz radnog odnosa miruju. Međutim odlazak na neplaćeni dopust ne prekida radni staž ostvaren kod poslodavca, već se samo vrijeme staža provedenog na neplaćenom dopustu ne uračunava u staž za ostvarenje prava na jubilarnu nagradu, ali nakon završenog mirovanja daljnji staž nastavlja se na vrijeme staža do početka mirovanja jer mirovanje nije prekid radnog odnosa. Također, vrijeme provedeno na neplaćenom dopustu ne uračunava u radni staž za ostvarenje prava za uvećanje plaće od 0, 5% za svaku navršenu godinu rada, ali se nakon završenog mirovanja daljnji staž nastavlja na vrijeme staža do početka mirovanja jer mirovanje nije prekid radnog odnosa. Staž koji ste uplaćivali uračunava Vam se u mirovinski staž. Povjerenstvo nije nadležno tumačiti odredbe propisa iz područja zdravstvenog osiguranja. Upit 298/2011. Molim Vas tumačenje prava iz Temeljnog kolektivnog ugovora za javne službe na jubilarnu nagradu za neprekinuti staž u javnim službama (čl.49.). Da li se staž u Ministarstvu vanjskih poslova smatra radom u javnoj službi te se može računati kao staž kod istog poslodavca. radni staž u javnim službama, jubilarna nagrada ZAKLJUČAK br. 298/2011. Članak 69.i 47. TKU-a Jubilarna nagrada pripada zaposleniku za neprekidni staž u javnim službama bez obzira na promjenu poslodavca. Pod pojmom javne službe podrazumjevaju se javne ustanove, odnosno druge pravne osobe kojima se sredstva za plade osiguravaju u državnom proračunu, odnosno iz fondova mirovinsko-invalidskog osiguranja i HZZO-a na način utvrđen čl. 2. Zakonom o pladama u javnim službama. Sukladno tome, neprekidni rad u prijašnjim organizacijama, ustanovama i drugim pravnim osobama koje se danas smatraju javnim službama smatra se neprekidnim radom za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu iz TKU-a. Rad u državnoj službi, u Vašem slučaju u Ministarstvu vanjskih poslova ne smata se radom u javnim službama. Upit 299/2011. Molim Vas tumačenje prava iz Temeljnog kolektivnog ugovora za javne službe na jubilarnu nagradu za neprekinuti staž u javnim službama (čl.49.). Da li se staž SIZ-u i Stručnoj službi SIZ-a odgoja i obrazovanja uračunava u staž za isplatu jubilarne nagrade?. radni staž u javnim službama, jubilarna nagrada ZAKLJUČAK br. 299/2011. Članak 69.i 47. TKU-a Jubilarna nagrada pripada zaposleniku za neprekidni staž u javnim službama bez obzira na promjenu poslodavca. Pod pojmom javne službe podrazumijevaju se javne ustanove, odnosno druge pravne osobe kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu, odnosno iz fondova mirovinsko-invalidskog osiguranja i HZZO-a na način utvrđen čl. 2. Zakonom o plaćama u javnim službama. Sukladno tome, neprekidni rad u prijašnjim organizacijama, ustanovama i drugim pravnim osobama koje se danas smatraju javnim službama smatra se neprekidnim radom za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu iz TKU-a. Rad u SIZ- u i Stručnoj službi SIZ-a odgoja i obrazovanja ne smatra se radom u javnim službama i ako je i neprekidan ne ulazi u obračun za isplatu jubilarne nagrade. Upit 300/2011. Da li ostvarujem pravo na isplatu jubilarne nagrade za 35 godina staža? Naime u radnoj knjižici mi je greškom upisan podatak da sma koristila bolovanje u razdoblju od 2. 2. 1978. Do 22.9. 1978. Iako dokumentiram da sam tada redovno koristila porodiljnji dopust ( izvadak iz knjige rođenih, podaci o plaći i uplatama doprinosa). radni staž u javnim službama, jubilarna nagrada ZAKLJUČAK br. 300/2011. Članak 69.i 47. TKU-a Jubilarna nagrada pripada zaposleniku za neprekidni staž u javnim službama bez obzira na promjenu poslodavca. Pod pojmom javne službe podrazumijevaju se javne ustanove, odnosno druge pravne osobe kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu, odnosno iz fondova mirovinsko-invalidskog osiguranja i HZZO-a na način utvrđen čl. 2. Zakonom o plaćama u javnim službama. Sukladno tome, neprekidni rad u prijašnjim organizacijama, ustanovama i drugim pravnim osobama koje se danas smatraju javnim službama smatra se neprekidnim radom za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu iz TKU-a. Porodiljni dopust i bolovanje ne prekidaju kontinuitet neprekidnog rada u javnim službama, pa sukladno upitu ostvarujete pravo na jubilarnu nagradu za 35 godina. Upit 301/2011. Molim Vas da mi odgovorite kako će zaposlenik dokazati da je udaljenost njegova stana do stanice međumjesnog prijevoza veća od 1 km? pravo na prijevoz ZAKLJUČAK br. 301/2011. Isto kao i ZAKLJUČAK br. 280/2011. Povjerenstvo nije nadležno utvrđivati metodu utvrđivanja udaljenosti od mjesta stanovanja do mjesta rada. Ovlaštenik vjerodostojnog utvrđivanja udaljenosti tituliran je zakonom. Upit 302/2011. Naš profesor glazbene kulture odlazi u invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad (radna sposobnost mu je trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravom osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti). Ima više od 30 godina radnog staža i to sve u prosvjeti. Samo kod nas ima oko 23 godina radnog staža, prije čega nije nigdje radio oko 2 godine, a prije ovog prekida je također radio u prosvjeti. S obzirom na navedeno da li ima pravo na povlaštenu otpremninu s obzirom da je preko 30 godina radio u prosvjeti, ali s tim prekidom od oko 2 godine? pravo na otpremninu ZAKLJUČAK br. 302/2011. Čl.47. TKU-a Zaposleniku s 30 i više godina staža kod istog poslodavca isplaćuje se povlaštena otpremnina u visini najmanje 65% prosječne mjesečne bruto plaće prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu staža i to u slučaju kad poslodavac otkazuje, a razlog otkaza nije skrivljeno ponašanje zaposlenika. Upit 303/2011. Obraćam Vam se sa zamolbom da pokušate riješiti spornu isplatu jubilarnih nagrada. Naime, 1991.g u jeku ratnih zbivanja,Krizni štab općine Osijek donio je odluku da majke s djecom mladom od sedam godina mogu napustiti grad Osijek i smjestiti se negdje na sigurno mjesto s djecom.To pravo je kolegica i ostvarila prema spomenutom rješenju od 7. veljače do 8.lipnja 1992. Problem je u tome što se kolegici vodio prekid rada iako u istom rješenju stoji da za vrijeme odsustvovanja radnice s rada miruju prava i obveze , ali radni odnos ne prestaje. Zato kolegica nije ostvarila pravo na jubilarnu nagradu prema ukupnom stažu, nego joj se neprekinuti staž računa od 1992. Iz radne knjižice joj se vidi da ukupni radni staž ostvaruje kod istog poslodavca neprekidno od 6. Listopada 1981. pa do danas. Dali se kolegici razdoblje koje je provela izvan grad Osijeka računa pri ostvarivanju prava na jubilarnu nagradu? pravo na jubilarnu nagradu ZAKLJUČAK br. 303/2011. Čl.47. TKU-a Članak 69.i 47,. TKU-a Jubilarna nagrada pripada zaposleniku za neprekidni staž u javnim službama bez obzira na promjenu poslodavca. Vrijeme kada zaposleniku prava i obveze iz radnog odnosa miruju ne uračunavaju se u staž potreban za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu, ali isto vrijeme ne prekida radni staž ostvaren kod poslodavca. To znači da se nakon završenog mirovanja daljnji staž nastavlja na vrijeme staža do početka mirovanja.Dakle, staž radnice od 6. listopada 1981. pa do 7. veljače 1992. godine te od 8. lipnja 1992. pa do danas računa se u radni staž za izračun jubilarne nagrade. Upit 304/2011. Da li radnica kojoj je jednosmjernom ulicom do škole manje od 1 km, ali na povratku u mjesto stanovanja iz mjesta rada (zbog zabrane prometovanja tom istom jednosmjernom ulicom) ima više od 1 km treba isplatiti punu naknadu za mjesni prijevoz ili pola? pravo na prijevoz ZAKLJUČAK br. 304/2011. Čl.67. TKU-a Ukoliko najkraći mogući cestovni put bilo od mjesta rada do mjesta stanovanja ili od mjesta stanovanja do mjesta rada iznosi 1000 m ili više zaposlenik ostvaruje pravo na puni mjesni prijevoz. Upit 305/2011. Obraćam Vam se sa zamolbom za tumačenje članka 60. TEMELJNOG KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U JAVNIM SLUŽBAMA (NN 115/2010), u dijelu koji kaže da se regres isplaćuje jednokratno najviše jednom godišnje. Naime, zaposlenica Fakulteta koja radi na radnom mjestu spremačice bila je na bolovanju čuvanju trudnoće (od 17.09.2009.-11.04.2010.), koristila je rodiljni dopust (12.04.2010.11.10.2010.) i roditeljski dopust (12.10.2010.-09.04.2011.) Po povratku na posao, ista je temeljem članka 63. stavka 3. Zakona o radu (NN 149/09, 61/11) koristila pravo na godišnji odmor za 2010. godinu. Kako smo smatrali da joj temeljem članka 60. TKU za službenike i namještenike pripada pravo na jedan regres, koji je isplaćen za kolektivni godišnji odmor za 2011. (koji je koristila od 18.07.2011.31.08.2011.), navedenoj zaposlenici nije isplaćen regres za 2010. godinu. Nakon što smo bili upoznati sa upitom i zaključkom 185/2011. iz ZAPISNIKA 3. SJEDNICE ZAJEDNIČKOG POVJERENSTVA ZA TUMAČENJE TEMELJNOG KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U JAVNIM SLUŽBAMA, molimo Vas za tumačenje slučaja koji smo naveli: - da li našoj zaposlenici možemo naknadno isplatiti regres za 2010. godinu? pravo na regres ZAKLJUČAK br. 305/2011. Čl.60. TKU-a Zaposlenik koji je u prethodnoj godini stekao pravo na godišnji odmor, ali isti tada nije koristio, jer je bio na porodnom dopustu, ima pravo na isplatu regresa u tekućoj godini za godišnji odmor iz prethodne godine,pod uvjetom da pravo na godišnji odmor iz prethodne godine( barem dio godišnjeg odmora)koristi u tekućoj godini, a najkasnije do 30. lipnja tekuće godine.Pored toga,navedeni zaposlenik ima pravo i na regres za tekuću godinu. Upit 306/2011. Dana 1. veljače 2005. sam primljena u stalni radni odnos na Medicinskom fakultetu u Splitu. 10. siječnja 2008. sam rodila i do 09. siječnja 2009. sam bila na porodiljnom dopustu. Od 10. siječnja 2009. do 09. siječnja 2011. moj poslodavac mi odobrava mirovanje radnog odnosa do navršene treće godine života djeteta (zdravstveni problemi djeteta). 10. siječnja 2011. se vraćam na posao. Molim Vas da mi odgovorite da li ostvarujem pravo na jubilarnu nagradu u 2012. godini tj. da li se mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta smatra neprekinutim radnim stažem? Jubilarna nagrada ZAKLJUČAK br. 306/2011. Čl. 69.i 47. TKU-a Jubilarna nagrada pripada zaposleniku za neprekidni staž u javnim službama bez obzira na promjenu poslodavca. Vrijeme koje zaposlenik provede na neplaćenom dopustu ne uračunava se u staž potreban za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu jer prava i obveze iz radnog odnosa miruju. Međutim odlazak na neplaćeni dopust ne prekida radni staž ostvaren kod poslodavca, već se samo vrijeme staža provedenog na neplaćenom dopustu ne uračunava u staž za ostvarenje prava na jubilarnu nagradu, ali nakon završenog mirovanja daljnji staž nastavlja se na vrijeme staža do početka mirovanja jer mirovanje nije prekid radnog odnosa. Upit 307/2011. Ako zaposlenik ima plaćen smještaj tj. spavanje i prehranu pripada mu 30% od dnevnice.» Što obuhvaća prehrana u ovom slučaju? Koliko iznosi dnevnica ako je u pitanj u polupansion (doručak i ručak ili večera)? dnevnica ZAKLJUČAK br. 307/2011. Čl.35 Ako zaposlenik ima plaćen smještaj i prehranu pripada mu 30% dnevnice.Prehrana se smatra osiguranom i u slučaju punog pansiona i u slučaju polupansiona. Upit 308/2011. Da li zaposlenik koji radi u jednom tjednu 4 dana popodne ,a jedan ujutr o, pa u drugom tjednu jedan dan popodne,a četri dana ujutro ost varuje pravo na smjenski rad? Smjenski rad ZAKLJUČAK br. 308/2011. Čl.54 Tjedan u kojem zaposlenik jedan dan radi u drugoj smjeni, a ostala četri dana u prvoj smjeni ne smatra se smjenskim radom. Međutim, ako jedan tjedan zaposlenik radi jedan dan u drugoj smjeni, a slijedeći tjedan jedan dan u prvoj smjeni, pa u trećem tjednu ponovno jedan dan u drugoj smjeni, pa u četvrtom tjednu jedan dan u prvoj smjeni ostvaruje pravo na uvećanje plaće zbog smjenskog rada jer naizmjenično obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni tijekom mjeseca. Upit 309/2011. Ima li profesor tijekom korištenja prava na studijski znanst venog usavr šavanja pravo na m jesni prijevoz? dopust radi Pravo na prijevoz ZAKLJUČAK br. 309/2011. Čl.67. Intencija čl. 67. TKU je nadoknaditi trošak prijevoza zaposlenicima kada dolaze i odlaze s posla.Dakle ukoliko zaposlenik ima utvrđenu obvezu za vrijeme znanstvenog usavršavanja dolaziti i odlaziti s posla u vrijeme ostvaruje pravo na naknadu troškova prijevoza. Ukoliko takva obveza ne postoji ne ostvaruje pravo na naknadu troškova prijevoza. 3) Razno • • Preispitivanje zaključka 54/2011 ( konvalidirani staž). Ostajemo pri zaključku 54/2011. Preispitivanje zaključka 243/2011 (rad u Pionirskom gradu – pravo na jubilarnu nagradu) Uvidom u predhodne zaključke Komisije i dodatne provjere načina financiraja Pionirskog grada utvrđeno je da je za istog poslodavca neprimjenjiva odreba o osiguranju njegvih plaća u državnom proračunu, odnosno iz fondova mirovinsko-invalidskog osiguranja i HZZO-a na način utvrđen čl. 2. Zakonom o plaćama u javnim službama. Stoga se povlači zaključak 243/2011 i donosi se novi: ZAKLJUČAK br. 243/2011. Članak 69.i 47. TKU-a Jubilarna nagrada pripada zaposleniku za neprekidni staž u javnim službama bez obzira na promjenu poslodavca. Pod pojmom javne službe podrazumjevaju se javne ustanove, odnosno druge pravne osobe kojima se sredstva za plade osiguravaju u državnom proračunu, odnosno iz fondova mirovinsko-invalidskog osiguranja i HZZO-a na način utvrđen čl. 2. Zakonom o pladama u javnim službama. Sukladno tome, rad u Pionirskom gradu ne smatra se radom u javnim službama i ako je i neprekidan ne ulazi u obračun za isplatu jubilarne nagrade. • Zaprimljen je i Opće županijske bolnice Našice o tumačenju prava na naknadu za odvojeni život. Isti upit Proslijeđujemo nadležnoj Komisiji za tumačenje kolektivnog ugovora za zdravstvo.