Integrirani javni prijevoz – IPP Integrirani javni prijevoz putnika – IPP www.szz.hr 1 Integrirani javni prijevoz – IPP Sadrţaj Što je javni prijevoz putnika (ako netko ne zna  )? 3 Što je to integrirani prijevoz putnika (IPP)? 4 Prednosti javnog prijevoza nad osobnim 6 Dobrobiti kvalitetnog javnog prijevoza 6 Prednosti IPP-a za građane 7 Prednosti IPP-a za lokalnu samoupravu 7 Prednosti IPP-a za prijevoznike (vlakovi, autobusi, tramvaji, brodovi, itd.) 7 Prednosti IPP-a za gospodarstvo 7 Organizacija IPP-a 8 Očuvanje okoliša i ušteda energije 10 Smanjena buka 11 Sigurnost javnog prijevoza 12 Inozemni primjeri Verkehrs- und Tariffverbund Stuttgart (VVS), Njemačka 13 Verbund Linie – Verkehrsverbund Steiermark, Austrija 17 Verkehrsverbund Hegau-Bodensee (VHB), Njemačka 22 IPP u Varaţdinskoj i Međimurskoj ţupaniji 27 2 Integrirani javni prijevoz – IPP Što je javni prijevoz putnika (ako netko ne zna  )? • • • • • • Usluga prijevoza namijenjena svim graĎanima. Dostupna je kupovinom prijevozne karte. Vozila JP su: vlak, tramvaj, autobus, brod, avion, uspinjača, ţičara, itd. Vozila JP-a prometuju prema voznom redu. Vozni redovi su dostupni putem knjiţica, oglasnih ploča, interneta, info telefona, mobilnih aplikacija, itd. Javni se prijevoz dijeli na lokalni (do cca. 50 km udaljenosti) i na daljinski. 3 Integrirani javni prijevoz – IPP Što je to integrirani prijevoz putnika (IPP)? • • • • • • • • • Novi sustav lokalnog javnog prijevoza (JP) putnika u kojem su sva vozila javnog prijevoza (vlakovi, autobusi, tramvaji, brodovi…) objedinjena u zajednički sustav prijevoza putnika u odreĎenoj regiji. Za sve linije javnog prijevoza (vlakove, autobuse, tramvaje, brodove…) vrijede jedinstvene (zajedničke) karte na području cijele regije. Temelji se na razvijenim sustavima JP-a kojeg koriste razvijene zemlje Europske Unije i svijeta. Podrţan i prepoznat kao optimalan sustav organizacije JP-a u svim temeljnim strateškim europskim dokumentima (Bijela Knjiga 2011). Sustav najčešće koristi taktni vozni red, odnosno polasci sa svakog stajališta su u pravilnim vremenskim razmacima (npr. svakih 10, 20, 30, 60 minuta itd.). U sustavu postoji veliki broj zajedničkih stajališta (multimodalnih terminala) na kojima se zaustavljaju različite vrste javnog prijevoza (vlak, autobus, tramvaj, brod…) te je lako moguće brzo presjedanje. Vozni redovi u sustavu usklaĎeni su te omogućuju brz nastavak putovanja nakon presjedanja Kraljeţnicu sustava čine tračnički sustavi (vlakovi, tramvaji…) zbog svojih ekoloških, energetskih i infrastrukturnih prednosti. Ostala vozila javnog prijevoza (autobusi) sluţe kao pritoci tračničkim sustavima i tako koriste svoje velike prednosti na kratkim relacijama. 4 Integrirani javni prijevoz – IPP Shema integriranog javnog prijevoza Okosnicu sustava čini ţeljeznica zbog svojih prednosti na srednjim i dugim relacijama. Autobusi dovoze putnike na vlakove zbog svojih prednosti na kratkim relacijama. Sustav podrţava prijevoz bicikala i nudi mogućnosti parkiranja automobila na stajalištima. 5 Integrirani javni prijevoz – IPP Prednosti javnog prijevoza nad osobnim • • • • Javni prijevoz višestruko manje zagaĎuje okoliš po prevezenom putniku. Javni prijevoz troši višestruko manje pogonske energije po prevezenom putniku. Javni prijevoz nekoliko je puta sigurniji od osobnog. Javni prijevoz zauzima mnogo manje prostora nego osobni (dugačke kolone automobila, parkirališni prostor, itd.). Dobrobiti kvalitetnog javnog prijevoza • • • • • • Omogućava jednostavnu povezanost gradova, prigradskih sredina i ruralnih područja. Omogućava graĎanima da lakše biraju mjesto ţivota i mjesto rada. Omogućava graĎanima koji ţive u gradu lak pristup okolnoj regiji radi posla i rekreacije. Zaustavlja iseljavanje iz izvangradskih sredina i omogućava njihov razvitak. Zaustavlja nekontrolirano naseljavanje gradova i omogućava kvalitetno urbanističko planiranje. Omogućava dugoročni napredak čitave regije i njezino kvalitetno prostorno planiranje. 6 Integrirani javni prijevoz – IPP Prednosti IPP-a… …za korisnike - putnike • Veliki broj linija • Povećanje mobilnosti • Jedinstvena prijevoza karta • Bolja kvaliteta ţivljenja …za lokalnu upravu • Optimalne subvencije • Kvalitetno prostorno planiranje • Jeftinije odrţavanje prometnica • Besplatan prijevoz učenika …za prijevoznike • Dugoročno planiranje • Odrţivo poslovanje • Više putnika i prihoda …za gospodarstvo • Mobilnost radne snage • Povećanje prihoda • Povećanje BND 7 Integrirani javni prijevoz – IPP Organizacija IPP-a Integrirani prijevoz putnika organizira se na odreĎenom geografskom prostoru prema potrebama putovanja stanovništva. Najčešće su to svakodnevne migracije prema i od većih mjesta u regiji. Linije javnog prijevoza odreĎuju se kvalitetnim istraţivanjima potreba građana. Ta istraţivanja nazivaju se istraţivanje prijevozne potraţnje. Istraţivanja se obavljaju pomoću anketa graĎana, te brojanja putnika i prometnih tokova. Ti se rezultati tada obraĎuju prema znanstvenim metodama i pomoću specijaliziranog programskog paketa. Integriranim prijevozom putnika u nekoj regiji upravlja Transportna uprava ili Ured za mobilnost. Organizacija IPP-a omogućava da veći broj različitih prijevozničkih tvrtki zajednički radi u sustavu na uzajamnu korist. Čest je slučaj da u mnogim razvijenim europskim regijama od npr. milijun stanovnika zajednički uspješno radi i više od 50 različitih ţeljezničkih i autobusnih prijevozničkih tvrtki. 8 Integrirani javni prijevoz – IPP Zadaci transportne uprave • • • • • • • • provoĎenje istraţivanja prijevozne potraţnje odreĎivanje svih voznih redova na temelju istraţivanja raspisivanje natječaja za dodjelu linija prijevoznicima razvitak sustava prikupljanje novaca od prodaje karata prikupljanje subvencija od lokalne i drţavne uprave raspodjela novaca prijevoznicima prema ugovorima marketing javnog prijevoza (istraţivanja kvalitete, reklamiranje, sluţba za korisnike i sl.) 9 Integrirani javni prijevoz – IPP Očuvanje okoliša i ušteda energije • Putovanje ţeljeznicom u prosjeku proizvodi 3 – 10 puta manje ugljičnog dioksida (CO2 )nego ostali vidovi transporta. • S udjelom u prometu od 7 – 10 % ţeljeznica u emisiji ugljičnog dioksida sudjeluje s manje od 2%. • Autobusi danas koriste motore s EURO 5 standardom i emitiraju vrlo male emisije štetnih plinova. • Autobusi danas često koriste pogon na plin, bio-dizel i sl. • Ţeljeznički sektor u EU ima za cilj smanjiti emisiju CO2 za 30 % u razdoblju od 1990. – 2020. • Električna ţeljeznica, tramvaji i trolejbusi izravno ne zagaĎuju okoliš (uz korištenje obnovljivih izvora energije moguća je nulta emisija štetnih plinova i čestica). Izvor: CER, Bruxelles (www.cer.be) 10 Integrirani javni prijevoz – IPP Smanjenje buke • • Ţeljeznički promet višestruko je manje intenzivan (frekventan) od cestovnog, a moţe biti višestruko učinkovitiji. Buka motocikala i teških kamiona iznosi od 90 do 103 decibela, dok vlakovi prolaskom proizvode od 60 do 70 decibela buke. (Izvor: PrilagoĎeno prema M. Bošnjak et al: Buka i vibracije na ţeljeznici, Suvremeni promet br.3-4, 2002. i E. Mrnjavac: Promet u turizmu, Opatija 2002.) 11 Integrirani javni prijevoz – IPP Sigurnost javnog prijevoza • • • Tehnologija ţeljezničkoga prometa omogućava postizanje velikih brzina uz visok stupanj sigurnosti. Ţeljeznica u Hrvatskoj je 24 puta (!) sigurnija od automobila*. Autobusi u Hrvatskoj su oko 10 puta sigurniji od automobila*. • U mnogim razvijenim drţava Europe i svijeta putovanje ţeljeznicom desetke puta je sigurnije od putovanja automobilom, a trend povećanja sigurnosti se nastavlja. Belgija, Danska, Estonija, Finska, Nizozemska, Švedska i Slovenija od 2004. do danas nemaju niti jednog poginulog putnika u ţeljezničkom prometu**. • • U Njemačkoj je ţeljeznica 67 puta sigurnija od automobila**. U Njemačkoj su autobusi 12 puta sigurniji od automobila**. * J. Blašković Zavada et al: Railway development from the aspect of evironmental protection , časopis Promet, vol.14, 2002, no. 4 ** Allianz pro Schiene 12 Integrirani javni prijevoz – IPP Primjeri 13 Integrirani javni prijevoz – IPP Verkehrs und Tariffverbund Stuttgart – VVS Prijevozno-tarifna unija Stuttgart Regija: šira okolica grada Stuttgarta, pokrajina Baden-Württemberg, Njemačka Središte: Stuttgart, Njemačka (600.000 stanovnika) Veći gradovi: Esslingen (92.000), Ludwigsburg (88.000), Böblingen (46.000), Waiblingen (53.000), Weil der Stadt (19.000), Wendlingen (16.000), Plochingen (14.000)… Površina: cca. 3.000 km Stanovnika: 2,4 milijuna Gustoća naseljenosti: cca 800 stanovnika na km2 Ukupno prijevoznika: 40 Sustavi (modovi) prijevoza: S-Bahn (brza prigradska ţeljeznica), U-Bahn (sustav lake gradske električne ţeljeznice izveden iz bivšeg tramvajskog sustava), autobusi, trolejbusi Broj putnika: 326 milijuna godišnje (od toga 102 milijuna S-Bahn) Stajališta: 3.827 ukupno (S-Bahn 75, U-Bahn (laka gradska ţeljeznica) 200, Regionalni vlakovi 144, SSB autobusi (gradski autobusi u Stuttgartu) 622, Regionalni autobusi 2.786) Broj linija: 399 ukupno (S-Bahn 6, U-Bahn 16, Regionalni vlakovi 17, SSB autobusi 56, Regionalni autobusi 304) 14 Integrirani javni prijevoz – IPP Verkehrs und Tariffverbund Stuttgart – VVS Prometno-tarifna unija Stuttgarta (Verkehrs- und Tariffverbund Stuttgart) djeluje na širokom području grada Stuttgarta i svakodnevno povezuje otprilike 2,4 milijuna ljudi. Sama unija sluţbeno je nastala 1978. godine i od onda se sustav neprestano unapreĎuje te je danas dosegnuo potpuno unificirani sustav koji uključuje učestale polaske vlakova, autobusa i svih ostalih javnih prometala u vrlo učestalim i pravilnim razmacima. Čitavo područje podijeljeno je u ukupno sedam tarifnih zona i za putovanja koriste se jedinstvene karte koje vrijede za sve vrste prometnih modova (javnih prijevoznih sredstava). Mnogi kolodvori i stajališta su u stvari intermodalni terminali gdje se ostvaruju laka presjedanja bilo izmeĎu iste ili različitih vrsta prijevoznih sredstava. Taktni vozni red primjenjuju svi prometni modovi. Gustoća polazaka ovisi o dobu dana i o danu u tjednu, no ona nikada nije rjeĎa od pola sata u prve dvije zone odnosno od jedan sat u ostalim zonama. Svi dijelovi unije pokriveni su radnim danom polascima od 5 do 23 sata dok su prve dvije zone pokrivene do otprilike 0:45 sati. Prometno-tarifnom unijom upravlja Transportna uprava. To je javno poduzeće koje kontrolira sustav, prikuplja prihode, razdjeljuje prihode prijevoznicima, izraĎuje vozne redove, odraĎuje marketing javnog prijevoza i bavi se razvitkom sustava. Prometne potrebe utvrĎuju se na temelju niza istraţivanja na terenu koja se gotovo neprestano primjenjuju. Sustav se neprestano razvija i dograĎuje. Tako je tijekom 2010. uvedena još jedna (sedma) S-Bahn linija, još jedna U-Bahn linija, a jedna je linija U-Bahna produţena (izgraĎena) od kvarta Möhringen do kvarta Fasanenhof. Sustav prometno-tarifnih unija u čitavoj Njemačkoj je zakonska obaveza od 1994. godine. Čitava je Njemačka tako podijeljena na 40-ak prometnih područja i svakim upravlja pojedina Transportna uprava. 15 Integrirani javni prijevoz – IPP Verkehrs und Tariffverbund Stuttgart – VVS Şhema mjesta integracije: Ţeljeznički i autobusni kolodvor Nürtingen vrlo blizu jedan drugome omogućuju brzo presjedanje i dobro usklađivanje između regionalnih vlakova i lokalnih autobusa. 16 Integrirani javni prijevoz – IPP Primjeri 17 Integrirani javni prijevoz – IPP Verbund Linie/Verkehrsverbund Steiermark – VL Prijevozno-tarifna unija Štajerske Regija: pokrajina Štajerska Austrija Središte: Graz (cca 250.000 stanovnika) Veći gradovi: Leoben (25.000), Kapfenberg (21.000), Bruck an der Mur (13.500), Knittelfeld (11.000), Leibnitz (7.500)… Površina: 16.392 km2 Stanovnika: 1.210.000 Gustoća naseljenosti: 74 stanovnika na km kvadratni Sustavi (modovi) prijevoza: S-Bahn, Regionalni vlakovi (na normalnim i uskotračnim prugama), tramvaji, autobusi Prijevoznika: 60 (s 4.500 zaposlenih) Broj putnika: 109 milijuna godišnje Stajališta: 7.500 Broj linija: 500 18 Integrirani javni prijevoz – IPP Verbund Linie/Verkehrsverbund Steiermark – VL Prometno-tarifna unija Štajerske u Austriji primjer je koji se nalazi vrlo blizu Hrvatske i po svojoj uspješnosti spada u red najboljih sustava javnog prijevoza u Europi. Sustav jasno pokazuje kako je na području s puno malih gradova koji gravitiraju kako meĎusobno tako i u glavni grad regije koji je srednje veličine moguće organizirati prometno-tarifnu uniju i da ona moţe donijeti velike prednosti za korisnike, prijevoznike i čitavu regiju. Kvalitetan javni prijevoz u Štajerskoj bitno je povećao mobilnost stanovništva, a time je neizravno utjecao na vrlo visok bruto nacionalni proizvod kojeg ta regija uţiva. Štajerska uz to ima i 3,8 % postotni rast BNP-a što je najviše u Austriji. Javni prijevoz donio je i brojne prednosti turizmu jer je uvelike utjecao na mobilnost turista i povećanje vanpansionske potrošnje. Prometno-tarifna unija Štajerske nastala je iz potrebe da se na području pokrajine smanji zagaĎenje i prometne guţve a poveća mobilnost stanovništva te se očuva priroda za sve više turista koji dolaze. TakoĎer se ţeljelo povećanom mobilnošću stanovništva utjecati na to da se ljudi iz manjih sredina ne iseljavaju i da tamo kvalitetno ţive. Verbund Linie Graz nastao je tako 1994. godine i djelovao je na širem području Graza. 1997. godine počinje djelovati na području čitave pokrajine Štajerske. Sustavom upravlja Transportna uprava koja izraĎuje vozne redove, usklaĎuje različite prometne modove, prikuplja novac od prodaje karata i subvencije te ih razdjeljuje prijevoznicima, radi marketing javnog prijevoza i njegov razvitak. Planiranje prometa i razvoj sustava temelji se na velikom broju praktičnih istraţivanja na terenu koja se gotovo neprestano provode. Čitava je Austrija podijeljena na 8 prijevoznih područja i svakom upravlja pojedina Transportna uprava. Prometno-tarifne unije zakonska su obaveza u Austriji od 2000. godine. 19 Integrirani javni prijevoz – IPP Verbund Linie/Verkehrsverbund Steiermark – VL 20 Integrirani javni prijevoz – IPP Verbund Linie/Verkehrsverbund Steiermark – VL Shema mjesta integracije Graz Puntigam. Na tom se terminalu susreću vlakovi, tramvaji i autobusi, presjedanja su laka, a vozni redovi usklađeni. 21 Integrirani javni prijevoz – IPP Primjeri 22 Integrirani javni prijevoz – IPP Verkehrsverbund Hegau – Bodensee Prijevozno-tarifna unija Hegau – Bodensee Regija: Okrug (Landkreis) Konstanz, pokrajina Baden-Württemberg, Njemačka Središte: Konstanz (83.500 stanovnika), Njemačka Veći gradovi: Singen (45.000), Radolfzell (30.000), Stockach (16.000), Engen (10.000) Površina: 818 km2 Stanovnika: 276.000 Gustoća naseljenosti: cca 337 stanovnika na km kvadratni Sustavi (modovi) prijevoza: Regionalni vlakovi, autobusi, brodovi Prijevoznika: 9 Broj putnika: 16 milijuna godišnje Stajališta: 24 stajališta/kolodvora vlaka Putnički kilometri: 215 milijuna, od toga 99 milijuna vlakom i 116 milijuna autobusima 23 Integrirani javni prijevoz – IPP Verkehrsverbund Hegau – Bodensee Okrug Konstanz nalazi se na samom jugu Njemačke, na obalama Bodenskog jezera. Okrug sadrţi mnoštvo privrednih i turističkih sadrţaja. Gospodarstvo se sastoji od niza uglavnom malih i srednjih poduzeća, te nešto većih poduzeća koje se bave razvojem visoke tehnologije. Regija je takoĎer intenzivno orijentirana turizmu koji je na cijelom području. Osim brojnih hotela regija nudi i veliki broj izvan pansionskih sadrţaja za turiste. Jedan od glavnih stupova turizma je i izvrstan sustav javnog prijevoza koji turiste brzo i učinkovito razvozi do niza turističkih destinacija. Javni se prijevoz temelji na ţeljeznici. Glavna ţeljeznička linija prometuje od Konstanza preko Radolfzella do Singena i Engena. Vlakovi većim dijelom dana njome prometuju s polascima svakih pola sata. Prijevoznik lokalnih vlakova njemačka je podruţnica švicarskih federalnih ţeljeznica SBB-CFFFFS. Desetak stajališta uz prugu ujedno su i stajališta lokalnih autobusnih linija. Regionalni vlakovi dionicu od Engena do Konstanza dugu 46 kilometara prevale sa svim zaustavljanjima za 48 minuta. Prugom dodatno svakih dva sata prometuju i IRE (InterRegioExpress) vlakovi Njemačkih ţeljeznica DB. Pruga je elektrificirana, dvokolosiječna i omogućava najveću brzinu od 140 km/h. Druga ţeljeznička linija dizelska je i povezuje Radolfzell i Stockach i duga je 17 kilometara. Po njoj prometuju dizelske garniture ţeljeznice HZL (Hohenzollerische Landesbahn) i to veći dio dana s polascima svakih pola sata. Čitavo područje tarifne unije primjenjuje jedinstvene prijevozne karte koje je moguće lako kupiti na automatima na svim stajalištima i kolodvorima. Čitav sustav predstavlja odličan primjer kako i regije s malim brojem stanovnika mogu imati vrlo učinkovit sustav javnog prijevoza i visoku mobilnost stanovništva i turista. 24 Integrirani javni prijevoz – IPP 25 Integrirani javni prijevoz – IPP 26 Integrirani javni prijevoz – IPP IPP – Varaţdinska i Međimurska ţupanija Varaţdinska i Međimurska započele su u listopadu 2010. projekt uspostave Integriranog prijevoza putnika (IPP). Ţupanije i sudionici u projektu potpisali su tada zajednički sporazum o uspostavljanju IPP-a. Koordinator projekta je Savez za ţeljeznicu, a partneri su Varaţdinska i Međimurska ţupanija, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb i Fakultet organizacije i informatike, Varaţdin. Na području obje ţupanije ţeli se uspostaviti Prometna uprava i integrirani prometni sustav po uzoru na one u razvijenim zemljama EU. Do sada je proveden čitav niz istraţivanja na terenu koji je uključivao brojanje cestovnog prometa, brojanje putnika u vozilima javnog prijevoza, kordonske ankete i ankete mobilnosti graĎana, prikupljanje demografskih podataka i prikupljanje podataka o generatorima potraţnje. Provode se i aktivnosti prve faze integracije u kojoj se usklaĎuju vozni redovi vlakova i autobusa te se oni ţele objediniti na mnogim stajalištima, kolodvorima, internetu i sl. Uskoro se očekuje i početak izrade „Studije isplativosti“ i „Studije mobilnosti“, ključnog dokumenta u kojem će se na temelju istraţivanja detaljno po fazama razraditi uvoĎenje IPP-a na području obje ţupanije kroz slijedećih 10-15 godina. 27 Integrirani javni prijevoz – IPP Varaţdinska i Međimurska ţupanija – istraţivanja • Tradicija skupljanja podataka – do sada nije postojala • Brojanje prometa – vozila, putnici u javnom prijevozu • Obavljeno 2011. – plan i za 2012. • Istraţivanje i izvješće o mjestima integracije • Istraţivanja su temelj napretka! 28 Integrirani javni prijevoz – IPP Zahvaljujemo na paţnji! Dodatne informacije o projektima IPP-a: info@szz.hr 29