HRVATSKA
Cro
ELSA
magazin
ČASOPIS EUROPSKE UDRUGE STUDENATA PRAVA – ELSA Hrvatska
Broj 1., rujan 2012.g.
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
ĉasopis Europske udruge studenata prava –
ELSA Hrvatska
1. svezak, akad. god. 2011./2012.
1. broj
Zagreb, rujan 2012.
Nakladnik:
Europska udruga studenta prava – ELSA Hrvatska,
Trg Maršala Tita 3, Zagreb, Hrvatska
Glavni urednik: Marija Marušić, m.mmarusic@gmail.com
Uredništvo: Doris Bogunović, Marko Dolenec, Anamaria
Kovaĉević, Ivana Krvavica, Marija Marušić, Ana Roce i
Tadijana Vukušić
Adresa uredništva: Trg Maršala Tita 3, Zagreb, Hrvatska
Telefon: 01/459-7533
E-mail: mkt.elsacro@gmail.com
Grafička obrada: Marija Marušić, m.mmarusic@gmail.com
Naslovna stranica: Marija Marušić, m.mmrusic@gmail.com
Časopis izlazi: periodiĉno, online izdanje
Suradnici:
ELSA Osijek, ELSA Rijeka, ELSA Split i ELSA Zagreb
Dragi ĉitatelji,
RIJEČ GLAVNE UREDNICE:
IMPRESSUM:
„CroELSA magazin“
ĉlanovi ELSA-e, kolege studenti, pravnici i ostali
prijatelji. S ponosom vam predstavljam prvi broj
CroELSA magazina. Ovaj ĉasopis, kojemu je za sada
namijenjeno samo online izdanje, rezultat je suradnje i
truda ĉetiri Odbora lokalnih grupa ELSA Hrvatske
tijekom akademske godine 2011./2012. Dopredsjednici
su tijekom nekoliko mjeseci marljivo skupljali ĉlanke
svojih ĉlanova i jako mi je drago što sam upravo ja, kao
novoizabrana dopredsjednica za marketing 2012./2013.,
dobila priliku njihov rad uobliĉiti u ĉasopis i predstaviti
vam ga.
Nadam se da će svatko od vas na ovim stranicama
pronaći nešto za sebe. Glavni cilj bio nam je sakupiti na
jednom mjestu većinu onog što, kao pravi elsići, ţelimo
reći svim novim ĉlanovima i onima koji ţele bolje
upoznati ovu veliĉanstvenu svjetsku udrugu mladih ljudi.
Nadam se da smo u tome uspjeli. Donosimo vam i
nekoliko ispovijesti ljudi koji su svoje vrijeme aktivnog
doprinosa udruzi „odradili“, ali ono je ostavilo duboke
tragove u njima. Podijelili su s nama ĉega se sjećaju iz
studentskih dana. S druge strane, novi ĉlanovi koji tek
otkrivaju svoj put u ELSA-i reći će vam što oĉekuju,
ĉemu se nadaju i što ih je privuklo da nam se pridruţe.
Da ne ostane sve samo na priĉama i planovima, otkrit
ćemo vam što smo doista radili i ostvarili u proteklih
godinu dana te nagovijestiti što moţete oĉekivati u
godini koja je pred nama, vođeni novom ekipom .
S nadom da će vam ovi tekstovi biti zanimljivo štivo i da
će uskoro svjetlo dana ugledati i drugi broj, pozdravljam
Vas i ţelim vam mnogo akademskog uspjeha i ELSA
Spirita.
Vaša urednica
Marija Marušić
VP Marketing ELSA Hrvatska 2012./2013.
2
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
Rijeĉ glavne urednice
2
ŠTO JE ELSA?
Ĉime se ELSA bavi?
Nacionalni izvršni odbor 2011./2012.
4
5
6
ELSA ISKUSTVA
Osvrti bivših ĉlanova
Tomislav Bogdan
Marijana Babić
Dojmovi aktivnih ĉlanova
Matea Miloloţa
AnnaMaria Poljak
Katja Roganec
Nada Nigojević
Jan Ivan Stipanĉević
Nikolina Budan
Romana Vincetić
SADRŢAJ:
MLADE NADE
NAJVAŢNIJI PROJEKTI 2011./2012.
ELSA Osijek
IFP essay competition i tribina
Simulirano suđenje
ELSA Rijeka
Korzo ljudskih prava
ISV Nizozemska
Pravo mjesto za darivanje krvi
Ustavni sud
Simulirana arbitraţa
ELSA Split
Interupcija korupcije
Mostar noćas mora pasti
„Nasciturus“
Izlet na Mosor
Uvod u svijet mirenja
Posjet Pantovĉaku
Susret s konzulima
Simulirani parlament – Split 2012.
ELSA Zagreb
Institucionalni posjeti
Simulirano suđenje
„Meet your neighbors“
IFP tribina
Mala škola ljudskih prava
SV ELSA Maastricht
25. obljetnica ELSA-e Zagreb
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
37
38
40
41
42
43
International council meeting – ICM
44
ELSA Community
ELSA Georgia
45
NCM ELSA-e Hrvatska
Iz OYOP-a ELSA-e Hrvatska
46
47
3
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
ŠTO JE ELSA?
ELSA (European Law Students´
Association) je najveća svjetska
nepolitička, nezavisna i neprofitna
organizacija studenata prava i mladih
pravnika.
ELSA djeluje na tri razine: lokalnoj, nacionalnoj i
međunarodnoj. Na svakoj od njih postoji upravni odbor
od sedam ĉlanova. Sjedište ELSA-e International se
nalazi u Bruxellesu, a uţiva i konzultantski status unutar
Gospodarsko-socijalnog vijeća Ujedinjenih naroda te
Vijeća Europe.
Osnovana je 1981. godine u Beĉu.
Netom nakon osamostaljenja Republike Hrvatske,
poĉetkom 1992. godine, osnovana je ELSA Hrvatska.
ELSA Hrvatska ima lokalne podruţnice koje djeluju na
sva ĉetiri hrvatska Pravna fakulteta: ELSA Osijek, ELSA
Rijeka, ELSA Split i ELSA Zagreb.
Cilj Udruge je promicanje, uspostavljanje i razvijanje
međusobnog razumijevanja, suradnje i osobnih
kontakata između studenata prava i mladih pravnika iz
razliĉitih zemalja i pravnih sustava, osposobljavajući ih,
uz sve to, i za profesionalni ţivot u
međunarodnom okruţenju. ELSA
Glavne aktivnosti ELSA-e su:
njeguje viziju svijeta u kojoj postoji
•
Akademske
aktivnosti
poštivanje ljudskih prava i kulturne
raznolikosti,
svojim
radom
(Academic Activities – AA)
doprinosi pravnom obrazovanju,
•
Seminari i konferencije
uspostavi međusobnog
(Seminars and Conferences – S&C)
razumijevanja, promociji društvene
odgovornosti studenata prava i
•
Program
razmjene
mladih pravnika te im omogućuje
studentskih praksi (Student Trainee
uĉenje o drugim kulturama i
pravnim sustavima u duhu
Exchange Programme – STEP)
kritiĉkog dijaloga i znanstvene
suradnje.
ELSA VIZIJA:
Pravedan svijet u kojem se
poštuju ljudsko dostojanstvo i
kulturna raznolikost.
4
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
Čime se ELSA bavi?
Akademske aktivnosti
Akademske Aktivnosti (AA) su alat
za razvijanje studentskih akademskih
vještina. AA su stvorene kako bi
sluţile kao poveznica između pravne
teorije i prakse koje su toliko
potrebne za sve koji se bave pravom.
Njihova
je
uloga
doprinos
pravniĉkom obrazovanju, njegovanje
međusobnog razumijevanja te
promicanje društvene odgovornosti
studenata prava i mladih pravnika.
Akademske aktivnosti ukljuĉuju: pravna istraţivanja,
esejska natjecanja, simulacije suđenja i mnoge druge
aktivnosti koje unaprjeđuju teorijske i praktiĉne vještine
nuţne za studenta prava koji teţi postati profesionalcem.
Seminari i konferencije
Razmjena studentskih praksi
Program za razmjenu studentskih
praksi omogućava studentima prava i
mladim pravnicima obavljanje prakse
u pravnoj struci diljem Europe kako
bi iz prve ruke stekli, u duhu
kritiĉkog dijaloga i znanstvene
suradnje, nova saznanja i iskustva o
pravu i kulturi drugih zemalja.
Takvom razmjenom studentskih
praksi budući pravnici unaprjeđuju
svoje poznavanje stranih jezika i
povećavaju znanje o određenom pravnom sistemu, pa i o
određenoj grani prava, što uvelike proširuje njihove
poslovne sposobnosti. Uz to, sklapaju se poznanstva
osobne i profesionalne prirode koja su od velike
vrijednosti u daljnjem bavljenju pravnom strukom.
Seminari i konferencije (S&C) nadopunjuju sveuĉilišni
nastavni program ELSA-inih ĉlanova podizanjem
studentske svijesti o globalnim, pravnim, socijalnim,
ekonomskim i ekološkim pitanjima. Kljuĉno podruĉje
S&C ukljuĉuje seminare, konferencije, tribine, okrugle
stolove, pravne škole, predavanja i pravne debate. ELSA
organizira međunarodne seminare i konferencije koje se
bave pravnim temama od velikog međunarodnog
interesa i pruţa dodatne vještine i znanja studentima
prava.
ELSA kroz ovaj program godišnje nudi oko 450 praksi u
ĉitavoj Europi, a povremeno i u drugim dijelovima
svijeta. Svaka od tih praksi moţe trajati od 2 tjedna do 18
mjeseci i moţe se odrţavati na bilo kojem podruĉju
vezanom za pravnu struku (odvjetniĉki uredi, sudovi,
javne institucije, banke, međunarodne organizacije itd.).
Prije poĉetka prakse i tijekom njena trajanja, ELSA pruţa
svu potrebnu pomoć od dobivanja vize (ukoliko je ona
potrebna), pronalaska smještaja te upoznavanja s gradom
u kojem će se praksa obavljati, lokalnom zajednicom i
naĉinom ţivota u njoj kroz razna društvena događanja.
Na seminarima se o temama raspravlja na plenarnom
predavanju. Konferencije zahtijevaju više individualnog
sudjelovanja i znanstvenog doprinosa sudionika. Teme
konferencija se raspravljaju na radionicama, a zakljuĉno
usuglašena i uređena varijanta se iznosi na plenarnom
predavanju.
Programom razmjene studentskih praksi ELSA ţeli
pridonijeti pravnom obrazovanju i promicanju društvene
odgovornosti studenata prava i mladih pravnika te
razvitku međusobnog razumijevanja i poštivanju
kulturnih raznolikosti. Ţeli pripremiti studente prava i
mlade pravnike da postanu pravnici sutrašnjice koji su
sposobni uspješno djelovati i na međunarodnom planu.
Međunarodni seminar ili konferencija predviđa smještaj
za sudionike i inaĉe traje tri dana.
priredio Filip Karaţija
dopredsjednik za marketing ELSA-e Zagreb 2011./'12.
ELSA pravna škola, s druge strane, ima za cilj biti
godišnja i ima znanstveni program s pravnom temom.
Pravne škole su organizirane uz blisku suradnju s
akademskim i institucionalnim partnerima, pravnim
fakultetima, pravnim institutima itd. Znanstveni program
ukljuĉuje predavanja praćena radionicama koje
produbljuju i istiĉu razliĉite aspekte predavanog sadrţaja.
ELSA surađuje sa sveuĉilištima, institucijama i
pravniĉkim poduzećima kako bi studentima prava i
mladim pravnicima osigurala najkvalitetnija akademska
događanja.
5
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
Nacionalni izvršni odbor 2011./2012.

Moje ime je Andrea Konjević, studentica sam ĉetvrte
ELSA mi je kroz rad na nacionalnoj razini pruţila iskustvo
godine na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a ELSA-om se
koje bih inaĉe stekla tek nakon par godina prvog zaposlenja.
bavim od prve godine faksa.
Podvrgnula me treninzima (doslovce raznim treninzima i
Svoj ELSA ''staţ'' sam zapoĉela odmah nakon upisa, listanjem
radionicama) koji su brusili poslovne vještine u meni. Pruţila
brošure za brucoše i traţenjem prave udruge za sebe. Ta
mi je priliku za stjecanje i usavršavanje novih radnih vještina,
udruga je trebala zadovoljavati kriterije uspješnosti,
komunikacijskih vještina, prezentacijskih, liderskih, te timskih
ambicioznosti,
međunarodnosti
i
vještina. Kroz rad sa studentima iz
socijalizacije s kolegama. Poĉetkom
cijele Europe je otvorila za mene
Predsjednica:
akademske godine sam se pridruţila
horizonte razumijevanja drugih kultura,
sastancima, a nakon mjesec dana sam
Andrea Konjević
temperamenata, mentaliteta i rada u
sudjelovala na svom prvom NCM-u,
jednom multikulturalnom okruţenju.
Tajnik:
koji me uveo u svijet ELSA-e kroz
Sve u svemu, ELSA me promijenila u
mnogo informacija o funkcioniranju
Tomislav Poljak
pozitivnom smislu. Napravila je od
Udruge, koje sam na njemu dobila.
mene volontera s radnim iskustvom na
Blagajnik:
Tako je zapoĉelo moje aktivno
lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj
ĉlanstvo. Aktivno ĉlanstvo je urodilo
Ivan Kučina
razini, te spremnog i doraslog
plodom i ušla sam u odbor ELSA-e
zaposlenju. Sve ono što sam traţila kao
Dopredsjednica za S&C
Zagreb kao dopredsjednica za seminare
dopunu svom pravnom obrazovanju,
i konferencije, što je znaĉilo
Ana Roce
sve je pruţila.
preuzimanje najvećih projekata, poput
Moja ELSA karijera traje i dalje.
Dopredsjednica za AA:
Međunarodne ljetne škole ljudskih
Nastavljam ju vođenjem projekta
prava i Male škole ljudskih prava, ali to
Leona Grgić
International Council Meeting, koji će
je za mene znaĉilo još nešto, kako se
se odrţati u Opatiji, na jesen 2013.
Dopredsjednica za MKT:
kasnije ispostavilo, a to je poĉetak
godine. A dalje, tko zna! Puno je prilika,
bavljenja
ljudskim
pravima
Anja Lučić
neke od njih će biti moje. A koje su
informirajući se direktno kroz samu
tvoje?
Dopredsjednik za STEP:
organizaciju.
Deni Vitković
ELSAfully Yours,
Moja ELSA ''karijera'', što je već lagano
sada
postojala,
nastavila
se
Andrea Konjević,
predsjedniĉkom pozicijom u ELSA-i Zagreb, te još jednim
Predsjednica ELSA-e Hrvatska
velikim događajem, a to je sudjelovanje na mom prvom ICM2010./2011. i 2011./2012.
u, na Malti. ICM mi nitko prije nije uspio opisati onakvim
kakav stvarno jest. To je bio moj prozor u međunarodni
 Zovem se Tomislav Poljak i glavni sam tajnik ELSA-e
aspekt udruge, kakvog nikad do sad nisam vidjela. Hrpa novih
Hrvatska već drugi mandat. Rođen sam u Zagrebu 1988. i
mogućnosti i prilika za ukljuĉivanje u dublji rad ELSA-e koja
treća sam godina Pravnog fakulteta u Zagrebu.
me oduševila. To je prekretnica koja me odvela u nacionalni
S ELSA-om sam zapoĉeo 2008. godine na nagovor tri
odbor. Iduće dvije godine sam se kandidirala za ELSA-u
kolegice, kojima je trebala pomoć oko svih ELSA poslova
Hrvatska – prvi put za predsjednicu, i drugi put… za
budući da su one jedine vodile cijelu lokalnu grupu. Vrlo brzo
predsjednicu.
sam se upoznao s cijelom strukturom te zapoĉeo rad na svim
podruĉjima ELSA-e. Tako sam nakon poĉetnih poslova
Kao predsjednica sam bila prvenstveno zaduţena za
preuzeo mjesto dopredsjednika za akademske aktivnosti, a
promicanje Udruge, te predstavljanje vanjskim suradnicima,
nakon toga sam i u lokalnoj grupi postao glavni tajnik.
partnerima i ĉlanovima, kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu.
Kao dugogodišnji ĉlan ELSA-e vidio sam sve vezano uz
Između ostaloga sam se bavila koordinacijom rada
udrugu te sam samim time i stupio na mjesto glavnog tajnika,
nacionalnog odbora, suradnjom s predsjednicima lokalnih
koje zahtijeva odliĉno poznavanje cijele strukture te
grupa, te vodila nacionalne skupštine.
manevriranje između kljuĉnih podruĉja i spajanje istih u jednu
Ono što smatram najizazovnijim dijelom svog rada je
cjelinu.
zasigurno predstavljanje ELSA-e Hrvatska vanjskim
Inaĉe, smatram kako sam vrlo otvorena osoba, uvijek
suradnicima, partnerima i ĉlanovima. Sudjelovala sam na
raspoloţena za zabavu, ali i spremna na rad. Jedna je od bitnih
sveukupno pet međunarodnih skupština (International Council
karakteristika potrebnih za glavnog tajnika da zna i moţe vrlo
Meeting, skraćeno: ICM), gdje sam imala priliku surađivati s
dobro surađivati s ljudima pošto je on najodgovorniji za
predsjednicima ostalih nacionalnih grupa, te s predsjednicima i
ĉlanstvo, a ja sam oduvijek na tome podruĉju davao najviše te
drugih udruga, poput npr. ALSA-e (Asian Law Students'
smatram kako svi koji me poznaju mogu to s veseljem
Association), AEGEE. (Association des Etats Generaux des
potvrditi. Budući da je ovo moja zadnja godina u nacionalnom
Etudiants de l'Europe - Udruga Studenata Europe) i drugima.
odboru, mislim da sam uvelike pridonio stvaranju snaţne
Sudjelovala sam u brojnim diskusijama, kako preko mailing
ELSA-e Hrvatska te zahvaljujući svome sjajnom odboru uĉinio
liste, tako i uţivo, te radila na izmjenama i dopunama vaţeće
i veliki korak da se naša nacionalna grupa nastavi razvijati na
regulacije rada ELSA-e.
međunarodnom nivou.
→
6
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska

Zovem se Ivan Kučina i blagajnik sam ELSA-e Hrvatska.
Na tu funkciju izabran sam 2011. g. na NCM-u u Splitu.
Uloga blagajnika je da brine o proraĉunu organizacije i
transparentnom trošenju sredstava. Kako smo mi jedna od
rijetkih ELSA koja nema ĉlanarine na drţavnoj razini, tako u
velikoj mjeri ovisimo o sredstvima sponzora. No, o
sponzorima ovise i lokalne ELSA-e (Osijek, Rijeka, Split,
Zagreb), tako da smo u toj podjeli „kolaĉa“ dosta zakinuti, jer
nam je cilj da lokalne grupe dobro rade i imaju što više
projekata te budu prepoznatljive u svojoj sredini, ali i da se
osigura dovoljno sredstava za funkcioniranje udruge na
nacionalnoj razini. Rad blagajnika sastoji se i u svakodnevnom
traţenju natjeĉaja na koje bi se udruga mogla prijaviti kako bi
dobila sredstva za pojedine projekte. Svojim angaţmanom u
ELSA Hrvatska stekao sam mnoga iskustva, organizacijske
sposobnosti i nauĉio raditi u timu. Upoznao sam mnogo ljudi,
neki od njih su mi i prijatelji. Ţelim i vama da doţivite ELSA
Svijet i da uţivate u njemu!

Zovem se Leona Grgić i studentica sam Pravnog
fakulteta u Splitu. Moj put u ELSA-i zapoĉeo je sasvim
sluĉajno, prije dvije godine.
Uĉlanila sam se sa ţeljom za stjecanjem novog iskustva,
prijatelja i znanja. Odmah mi se svidio veseli duh ELSA-e i
osjećaj da radiš nešto korisno. Iste godine bila sam izabrana za
dopredsjednicu za STEP. Sudjelovala sam u velikom broju
projekata koji su mi donijeli veliku priliku za napredovanje i
pripomogli mom napretku. Jedan od najznaĉajnijih je
zasigurno
organiziranje
ovogodišnjeg
„Simuliranog
parlamenta“ u Zagrebu. ELSA je jako brzo postala
svakodnevni dio mog ţivota. Prije godinu dana izabrana sam
za predsjednicu ELSA-e Split, a postala sam i ĉlan izvršnog
odbora ELSA Hrvatske kao dopredsjednica za akademske
aktivnosti. Ĉlanstvo u ELSA-i omogućilo mi je stvoriti
prekrasne uspomene na mnogo rada, ali i mnogo zabave. Niti
jedno putovanje nije prošlo bez vrhunskog provoda s ljudima
koje bez ELSA-e vjerojatno nikad ne bih ni srela. Mislim da
svatko tko je bio ĉlan ELSA-e, uvijek u sebi zadrţi taj duh.


Moje ime je Ana Roce, dopredsjednica sam za seminare i
konferencije (S&C) u ELSA-i Hrvatska. Studentica sam
ĉetvrte godine prava na Pravom fakultetu u Zagrebu i
dolazim iz Pule.
S&C je podruĉje ELSA-e u kojem sam se pronašla i smatram
da prikazuje sve ELSA-ine aktivnosti i njezinu raznolikost u
malom. Obiluje raznovrsnim projektima u kojima dolazi do
izraţaja kreativnost i maštovitost organizatora, a svi projekti
doprinose pravnom obrazovanju naših ĉlanova. S&C je dio
ELSA-e za koji smatram da najviše pruţa, idealan je spoj
akademskih aktivnosti i zabave koji ostavlja veliki utjecaj na
edukaciju i razvoj studenata. Svoj ELSA put zapoĉela sam kao
lokalna VP S&C u ELSA-i Zagreb, gdje sam imala priliku
organizirati međunarodnu ljetnu školu, što je najkompleksniji i
najzahtjevniji projekt u lepezi S&C projekata. Nakon godinu
dana rada na mnogim projektima ELSA-e Zagreb, drago mi je
što sam dobila priliku svoje znanje i iskustvo s tog podruĉja
podijeliti sa svim lokalnim grupama, kao dopredsjednica za
S&C u nacionalnoj grupi tijekom dva mandata. Moja uloga u
nacionalnom odboru je biti veza između S&C dopredsjednika
na internacionalnoj i lokalnoj razini. Svojim savjetima
usmjeravam rad i pratim kvalitetu organizacije projekata od
strane lokalnih dopredsjednika, a na internacionalnoj razini
doprinosim razvoju S&C podruĉja i regulacija vezanih za S&C.
S obzirom na svoj veliki angaţman u S&C podruĉju, odabrana
sam ove godine i za asistenticu za Study Visit u ELSA-i
International, a u ELSA-i Zagreb obnašam funkciju
predsjednice. Motivaciju za rad uvijek iznova nalazim u
povezanoj mreţi internacionalnih S&C dopredsjednika koji su
uvijek puni energije, kreativnosti i potpore! Ukratko, mislim da
nas nadimci S(mart) & C(reative) ili S(exy) & C(ool) najbolje
opisuju 
„Hello, I'm Deni Vitković, VP STEP ELSA Croatia“ –
rijeĉi su kojima sam se mnogo puta predstavio brojnim
ELSA-šima iz Europe i šire. Svaki sljedeći međunarodni
susret, sve ponosnije.
Razlog tomu je priliĉno jednostavan – od dana kada sam
priliĉno neiskusan, barem što se STEP-a tiĉe, postao dio
nacionalnog odbora ELSA-e Hrvatska, pa do danas, ELSA
Hrvatska udarila je snaţan peĉat u radu ELSA-e International.
To se moţe išĉitati i iz povjerenja koje su nam sve zemlje
ĉlanice poklonile izabravši nas za domaćina ICM-a u jesen
2013. godine koji će se odrţati u Opatiji.
Vratimo se na poĉetak priĉe. U proljeće 2010. godine, tadašnja
predsjednica ELSA-e Rijeka, Angeline Jurković, predloţila mi
je da razmislim o kandidaturi za ĉlana odbora ELSA-e
Hrvatska, iako tada u ELSA-i nisam bio dugo, na ĉemu sam joj
i dan danas zahvalan. To je oznaĉilo poĉetak jednog novog i
potpunijeg studentskog ţivota koji će zauvijek biti simbol
mojih „studentskih dana“ za koje se mnogi zaklinju da su
najljepši u ţivotu. Siguran sam da će upravo zbog ELSA-e to
biti i moja krilatica. Od tada, proputovao sam mnoge zemlje,
upoznao desetke, ako ne i stotine zanimljivih ljudi i prijatelja,
nauĉio tisuće stvari o ELSA-i, ali i o pravu i ţivotu, stekao
neprocjenjiva iskustva i uspomene.
Jednom STEP-er, uvijek STEP-er, rekli bi moji kolege, i to je
zaista istina. STEP (razmjena studentskih praksi) je program
koji je u potpunosti jedinstven i razlikuje ELSA-u od svih
drugih studentskih organizacija. Uz moj zadatak koordinacije,
lokalni STEP-eri traţe i ugovaraju poslove i plaće sa
odvjetniĉkim društvima i kompanijama, „love“ studente da se
prijavljuju za prakse u inozemstvu i osiguravaju prijam
studenata koji dolaze u njihov grad. Sav taj posao se obavlja
volonterski, a kontakti i ugled ELSA-e kao organizacije su
jedini profit koji ELSA od toga ima. Sve ostalo dobiva student
– radno iskustvo u dobroj međunarodnoj kompaniji ili uredu,
kvalitetnu referencu u ţivotopisu, ţivot u inozemstvu na
nekoliko mjeseci, brojne kontakte i prijatelje, bolje znanje
stranih jezika itd. Nakon izrađenog priruĉnika i komunikacije s
lokalnim dopredsjednicima za STEP, nadam se da će STEP u
Hrvatskoj zaţivjeti još jaĉe i da će i studenti i ELSA-ši znati
iskoristiti sve prednosti STEP-a. Također, nadam se da ću
jednog dana, kao ELSA Alumni, imati ĉast da mi neki novi
klinci pozvone na vrata i zatraţe pomoć i suradnju na budućim
ELSA projektima. Jer – svi mi moţemo iz ELSA-e, ali ne
moţe ELSA iz nas.
7
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
ELSA ISKUSTVA
OSVRTI BIVŠIH ČLANOVA
Tomislav Bogdan, odvjetnički vjeţbenik,
ELSA Osijek
Na Pravni fakultet u Osijeku upisao sam se 2002. godine,
a diplomirao 2008. godine. Tada još nije bilo "Bolonje",
tako da sam završio ĉetverogodišnji smjer - diplomirani
pravnik.
Bio sam svjestan toga da na Fakultetu postoji nekakva
međunarodna udruga studenata, no kako sam primao
drţavnu stipendiju i studirao besplatno radi postignutog
prvog mjesta na prijemnom ispitu, do upisa ĉetvrte
godine se nisam htio angaţirati ni u kakvim dodatnim
aktivnostima, da se ne bih sluĉajno "preforsirao",
odnosno da mi se ne dogodi da radi dodatnih obaveza
trpi ona primarna - završetak studija bez pada godine i u
što kraćem vremenskom roku. Oko ocjena i prosjeka se
nisam nikada opterećivao jer se nisam vidio na fakultetu
poslije studija (u "teoriji"), već u pravosuđu (u "praksi").
U ELSA-u Osijek sam se uĉlanio neposredno nakon
upisa ĉetvrte godine studija, u jesen 2005. godine. Tada
nisam najbolje shvaćao globalnu
dimenziju ELSA-e, naivno sam mislio
kako je rijeĉ o skupini međunarodnih
udruga na europskim fakultetima, a da
osim imena i logo-a malo toga imaju
zajedniĉkog. Već prilikom svog prvog
međunarodnog "angaţmana" - ICM-a
(International Council Meeting) u
Londonu, u proljeće 2006. Godine,
shvatio sam koliko sam se prevario.
Ostao sam zaĉuđen spoznajom na
koliko europskih fakulteta i u koliko
zemalja ELSA djeluje, a pogotovo time
koliko su svi ĉlanovi delegacija bili povezani. U većini
delegacija je bilo nekoliko starijih i iskusnijih ĉlanova,
koji su bili itekako upoznati i uhodani s radom skupštine
i radionicama, a bilo je i mlađih, neiskusnijih ĉlanova (u
koje sam i ja spadao), za koje su stariji procijenili kako su
pokazali inicijativu te da su dovoljno perspektivni da ih
se na ovaj naĉin, odlaskom na međunarodnu skupštinu,
pokuša zainteresirati za dugoroĉniji angaţman u ELSA-i.
Takav pristup je djelovao na mene. Nekoliko mjeseci
kasnije kandidirao sam se i bio izabran za mjesto u
lokalnom odboru ELSA-e Osijek, i to za Vice President
for Marketing (dopredsjednika za marketing). S obzirom
da je odbor ELSA-e Osijek u akademskoj godini
2006./2007. bio najuspješniji odbor od ĉetiri postojeće
lokalne grupe u Hrvatskoj (gledajući financijski, po broju
ĉlanova i po projektima), dio mojih kolega, ukljuĉujući i
mene, odluĉio se za kandidaturu za mjesta u
nacionalnom odboru ELSA-e Hrvatska, za akademsku
godinu 2007./2008. Naravno, svi smo bili izabrani, ja
osobno opet kao VP Marketing. Iako smo svi dobro
radili u svrhu dobrobiti ELSA-e, moram istaknuti našeg
tadašnjeg predsjednika Darka Bodulića kao centralnu
figuru ELSA-e Osijek i ELSA-e Hrvatska. S obzirom da
sam diplomirao 2008. godine, nisam se više kandidirao ni
za kakve funkcije u ELSA-i, no sljedeće dvije godine sam
i dalje ostao aktivan ĉlan, kako je i predviđeno statutom
ELSE-e.
Moj rezime najbitnijih ELSA aktivnosti bio bi sljedeći:
Sudjelovao sam na pet ICM-ova (2006. London, 2007.
Prag, 2008. Lisabon, 2008. Nürnberg, 2009. Budva), dva
EHTW-a (ELSA House Training Week) u Bruxellesu
2007. i 2008. godine, tri ISLS-a (International Summer
Law School) 2006. u Dubrovniku, a 2007. i 2009. godine
u Zadru, Pravnoj školi u Berlinu 2007. godine, dva
studijska posjeta (London, Beograd) i ELSA EX-YU
konferenciju u Novom Sadu 2009. godine.
Organizirao sam (naravno, kao dio ekipe) NCM ELSA-e
Hrvatska 2007. godine u Vukovaru, Lawlympics
(Pravijadu) u Osijeku 2008. godine, Simulirani parlament,
Simulirano suđenje, study visit drugih delegacija koje su
ELSA-i Osijek došle u posjet - Mađarska, Ukrajina,
Srbija. Ima još dosta aktivnosti kojih se u ovom trenutku
ne mogu sjetiti radi proteka
vremena.
Iskreno mogu reći kako mi je
ELSA pruţila puno toga, no
isto sam pokušao vratiti svojim
trudom i radom, prvenstveno
oko aktivnosti za koje je
dopredsjednik za marketing i
zaduţen - promocijom ELSA-e
na Fakultetu i Sveuĉilištu i
pribavljanjem sredstava za
financiranje što kvalitetnijeg i
uspješnijeg rada. Da se nisam
uĉlanio u ELSA-u i intenzivno sudjelovao u njenim
projektima, vjerujem da bih završio fakultet šest mjeseci
ranije, a ne bih bio niti svjestan svega onoga što sam
propustio - nova poznanstva, prijateljstva, zabavu, ali i
nešto praktiĉnoga znanja i iskustva.
S obzirom da sam odvjetniĉki vjeţbenik (u
Odvjetniĉkom društvu u Osijeku), moram biti iskren i
reći kako sam iz svog iskustva prilikom traţenja prvog
zaposlenja stekao dojam da stariji odvjetnici ne mare ni
za kakve dodatne aktivnosti ili prosjek ocjena na
fakultetu. Vaţnije je da je osoba došla s preporukom
nekog njima poznatog, pogotovo ako je rijeĉ o njihovom
većem klijentu. Ipak, mlađi odvjetnici pogledaju
ţivotopise (barem pristojnosti radi) i prokomentiraju s
kandidatima za posao obiĉno onu dodatnu
aktivnost/udrugu u kojoj su i oni bili aktivni tijeskom
svoga studiranja.
→
8
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
ELSA djeluje već dugi niz godina pa se moţda i vama
posreći da prilikom traţenja prvog zaposlenja naiđete na
nekog bivšeg ĉlana koji će znati cijeniti vaše zanimanje za
ELSA-u. Ako ne, barem ćete moći upisati nešto u vaš
ţivotopis pod rubrikom dodatne aktivnosti. Što se
praktiĉnih znanja tiĉe, ponovno moram biti iskren i reći
kako su odvjetniĉki vjeţbenici (a koliko ĉujem i
drţavnoodvjetniĉki i sudski vjeţbenici također) na poslu
prvih nekoliko mjeseci slabo korisni jer do tog trenutka
nisu imali nikakve prakse te ih se stalno mora
usmjeravati, nadzirati, ispravljati njihove propuste itd. Vi
koji studirate po Bolonjskom sistemu ste ipak u
prednosti nad nama koji smo "samo" diplomirani
pravnici, jer vi sada na fakultetu nauĉite nešto o tome
kako pravosuđe funkcionira u praksi. ELSA kao udruga
nije u mogućnosti pruţiti taj uvid (moţda samo
djelomiĉno kroz organizaciju susreta s osobama koje
rade u pravosuđu, simulirano suđenje ili posjet
kaznionici), no ipak pruţa uvid u poslovni svijet što je
druga strana medalje rada u bilo kojoj grani pravosuđa,
negdje više, a negdje manje. Nemojmo zaboraviti i da će
samo manji broj vas studenata prava zaista i raditi u
pravosuđu (kad sam ja studirao licitiralo se brojkom od
otprilike 20%, što znaĉi svaki peti student koji završi
fakultet), a većina će biti zaposlena u privatnom ili
javnom sektoru ili drţavnoj upravi.
Iz svega gore navedenoga je jasno vidljivo kako sam
sretan i ponosan što sam imao privilegiju biti dio tako
kvalitetne i uspješne međunarodne mreţe studenata
prava, a iako je moj angaţman u ELSA-i kao studenta
završio, uvijek ću biti na usluzi kolegama ELSA-šima u
bilo kojem projektu koji organiziraju, ako me zatrebaju.
Za kraj, nije zgorega spomenuti i kako ELSA, osim svoje
ozbiljne i profesionalne strane, ima i drugu stranu
medalje koja iziđe na vidjelo najviše prilikom završetka
sluţbenog protokola međunarodnih događaja, a tijekom
vremena za odmor i zabavu, obiĉno na skupštinama na
kojima sudjeluje nekoliko stotina ljudi. Jeste li se ikad
zapitali što bi još akronim ELSA mogao znaĉiti? Kako su
ĉlanovi ELSA-e studenti prava, koji su po svojoj prirodi
izrazito elokventni, uoĉili su da bi znaĉenje ELSA-e
moglo biti i Everybody Loves Sex and Alcohol.
Naravno, na vama je da provjerite je li to istina.
Marijana Babić, odvjetnica u odvjetničkom
društvu
ELSA Zagreb
U ELSA-u Zagreb uĉlanila sam se, ĉini mi se, 2000.
godine. Funkcije koje sam obavljala u radu ELSA-e su
bile: VP STEP ELSA-e Zagreb 2001./02. i 2002./03.,
VP STEP ELSA-e Hrvatska 2003./04. te ĉlan
Nadzornog odbora ELSA-e Zagreb.
ELSA za mene predstavlja udrugu koja mi je omogućila
sudjelovanje u raznim projektima, seminarima i školama,
i to kako u okviru same organizacije, tako i samo
sudjelovanje kao sudionika, potom upoznavanje ljudi iz
Hrvatske i Europe pa i šire, što je u konaĉnici rezultiralo
i brojnim, dugogodišnjim poznanstvima i prijateljstvima.
Više od svega, ELSA za mene predstavlja ljude. Udrugu
uz koju me veţu prekrasne uspomene na edukaciju kroz
putovanja, organizaciju razliĉitih događanja i razmjenu
iskustava s ljudima iz cijele Europe - sve u svrhu razvoja
i unapređenja, a posebno, naravno, u odnosu na
razmjenu studentskih praksi. ELSA-a mi je omogućila
raznoliko iskustvo ne samo u organizaciji, koordinaciji i
sudjelovanju u razliĉitim projektima, već i dragocjeno
druţenje s kolegama, upoznavanje pravnih struĉnjaka,
profesora, sudaca i studenata s drugih fakulteta s kojima
smo nerijetko surađivali i u realizaciji zajedniĉkih
projekata (IAESTE sa EFZG i ZOON POLITIKON sa
Fakulteta Politiĉkih znanosti, Ljetna škola u Dubrovniku
– Human Rights and Globalization, Simulacija
parlamenta, Essay competition, Debatni klub). Iskustvo
smatram iznimno korisnim budući da su iskustva bila
dragocjena nadogradnja na redovito školovanje na
fakultetu, dok su se brojna poznanstva iz ELSA-e i
kasnije nastavila te danas u poslovnom svijetu ĉesto
imam priliku susresti i surađivati sa nekadašnjim
kolegama iz ELSA-e.
Ĉlanstvo bih preporuĉila svim mladim kolegama jer
smatram da iskustvo u ELSA-i širi horizonte studentima
i daje brojne mogućnosti za dodatnu edukaciju kroz
međunarodne seminare, škole i razliĉite akademske
aktivnosti koje se organiziraju, omogućava upoznavanje
ljudi iz ĉitave Europe i razmjenu iskustava. Rad u ELSAi omogućava razvoj organizacijskih, prezentacijskih i
pregovaraĉkih vještina, upoznavanje starijih kolega i ljudi
iz struke koji su se već afirmirali u pravnoj struci i od
kojih studenti mogu puno nauĉiti.
Što se tiĉe anegdota u ELSA-i, mogu reći da je svaki dan
u ELSA-i bio jedna nezaboravna anegdota.
9
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
DOJMOVI AKTIVNIH ČLANOVA
Matea Miloloţa, ELSA Osijek
AnnaMaria Poljak, ELSA Rijeka
ELSA-riznica novih iskustava, zabave, znanja i putovanja
ELSA kao prilika
Za ELSA-u, kao neprofitnu udrugu studenata prava i
mladih pravnika, prvi puta sam ĉula sasvim sluĉajno - na
dan upisa Pravnog fakulteta. Kako me iznimno privukla
ideja o radu u udruzi koja promiĉe i unapređuje pravno
obrazovanje i struĉno usavršavanje te višestruko
obogaćuje akademski ţivot na fakultetu, ali i izvan njega
kroz brojna druţenja i putovanja, odluĉila sam što prije
se prikljuĉiti ELSA-inom timu.
Kao najveća studentska organizacija, ELSA mi je bila
poznata i puno prije upisa na Pravni fakultet. Tada nisam
bila detaljno upućena u strukturu i aktivnosti same
organizacije, ali sam znala da je usko povezana sa svim
onim što ĉini studentski ţivot nezaboravnim, a to su
putovanja, uĉenje, stjecanje novih iskustava i naravno,
puno zabave. Imajući na umu spomenuto, nisam mogla
doĉekati da se uĉlanim, što sam i uĉinila već na samom
poĉetku akademske godine. Iako je moje ĉlanstvo u
ELSA-i relativno kratko, zahvaljujući angaţiranosti
ELSA-e Rijeka, već sam imala priliku sudjelovati na
nekoliko projekata od kojih mi se posebno svidio projekt
''Korzo ljudskih prava'', odnosno tribine koje su ga
pratile i na kojima su studenti imali priliku nauĉiti nešto
novo, ne samo od teoretiĉara prava već i od odvjetnika s
bogatim iskustvom u praksi.
Doţivljaji i rad u ELSA-i bili su tada nešto sasvim novo i
uzbudljivo za jednu brucošicu poput mene, budući da su
na pozitivan naĉin intenzivirali moje fakultetske dane,
proširujući mi obzore kroz brojna putovanja, seminare,
konferencije, teĉajeve i nova poznanstva, ujedno odliĉno
dopunjujući moje akademsko obrazovanje kroz mnoge
uspješne i kvalitetne projekte iz razliĉitih pravnih
domena. Kroz dvije godine, koliko sam bila ĉlanica
odbora ELSA-e Osijek, vršeći funkcije direktorice za
medije i informatizaciju te dopredsjednice za akademske
aktivnosti, sudjelovala sam u dva simulirana suđenja,
Međunarodnoj ljetnoj pravnoj školi ELSA-e Hrvatska na
temu „Ljudska prava i globalizacija“ u Zadru,
simuliranom parlamentu, tribinama i seminarima. Stekla
sam nove vještine kroz organizaciju tribina (npr. tribine o
radu i praksi Europskog suda za ljudska prava) i
institucionalnih posjeta (npr. Prekršajnom sudu u
Osijeku, kaznionici u Poţegi) te kroz pohađanje debatnih
teĉajeva u organizaciji ELSA-e Osijek. ELSA mi je
ujedno pruţila i jedinstvenu priliku dobiti izvrstan uvid u
rad Ustavnog i Vrhovnog suda te osobno upoznati
predsjednika RH, Ivu Josipovića. Izuzev akademskog
dijela, bilo je tu mnoštvo lijepih poznanstava, dobre
zabave, uzbudljivih team buildinga te, naravno,
fenomenalnih partija.
Unatoĉ tome što zbog trenutno iznimno brojnih
akademskih obveza više nisam u odboru ELSA-e, i dalje
pratim rad iste pa sam nedavno uspješno sudjelovala na
ELSA-inom natjecanju u esejima, osvojivši pritom prvu
nagradu. Time i moj primjer pokazuje koliko ELSA
potiĉe studente ne samo na dodatno razmišljanje i
prouĉavanje tema sa razliĉitih podruĉja prava, već i na to
da se usude iskusiti više tijekom svog pravnog studija.
Svakom studentu prava koji ţeli poboljšati vlastito
struĉno usavršavanje, steći nova znanja i iskustva,
pohađati pravne škole i studijske posjete te sudjelovati u
simuliranim sudskim procesima i simuliranom
parlamentu, ali se pritom i odliĉno zabaviti, od srca
preporuĉujem da iskuse ĉari ELSA-e, bilo kao aktivni ili
manje aktivni ĉlanovi. I za kraj, zapamtite – niste u
potpunosti iskusili studiranje prava, ukoliko niste postali
dio ove kreativne, poticajne i pouĉne udruge europskih
studenata prava!
Tada sam shvatila da će se većina mog angaţmana u
ELSA-i Rijeka odnositi na sektor koji se bavi seminarima i konferencijama, jer pruţa izvanredne
mogućnosti studentima da nauĉe više o teoriji (što je s
obzirom na kompleksnost i razgranatost pravne znanosti
nemoguće samo na predavanjima i iz knjiga), ali i o
praksi koja, iako najzanimljivija većini studenata, se
previše zanemaruje u ovakvom sustavu obrazovanja i
studenti ĉesto ne mogu na drugaĉiji naĉin nauĉiti nešto
više o tome.
Vaţan mi je i osobni razvoj koji prati svaki projekt u
ELSA-i, ne samo u ovom sektoru, kroz razvijanje
komunikacijskih vještina i organizacijskih sposobnosti,
što su i više nego poţeljne osobine u svakoj profesiji, a u
pravu posebno. Drugi vaţan sektor u ELSA-i i razlog ne
samo mog uĉlanjenja već vjerojatno većine ĉlanova
ELSA-e gdje god se nalazili je STEP; program razmjene
studentskih praksi. Prednosti ovog programa, osim
ţivota u predivnim europskim metropolama,
produbljivanja znanja stranih jezika i ostvarivanja brojnih
privatnih i profesionalnih kontakata jest u stjecanju
iskustava u radu u struci što uvelike olakšava
pronalaţenje posla. Ukratko, STEP ima rješenje za dvije
najveće mane studiranja prava i bavljenja pravom
općenito:
nedostatak
praktiĉnog
iskustva
i
teţina/nemogućnost pronalaska posla, zbog ĉega je
njegova vaţnost za svaku lokalnu ELSA-u neprocjenjiva.
Spomenute prednosti ELSA-e samo su mali dio mog
relativno kratkog iskustva kao novog ĉlana. O kvaliteti
ELSA-e dovoljno govori njena rasprostranjenost i
brojnost ĉlanova diljem Europe. Mogu još samo
podsjetiti da uvijek ima mjesta za još novih, kreativnih,
radoznalih i vrijednih ĉlanova koji su spremni obogatiti
svoje studiranje i profesionalni razvoj.
10
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
Katja Roganec, ELSA Rijeka
ELSA kao najveća udruga pravnika broji ĉlanstvo od oko
32 000 studenata i mladih diplomiranih pravnika koji se
zanimaju za pravo te ga ţele podići na svjetsku razinu u
svakom kontekstu. Većina njih su studenti, iako su
znaĉajni ĉlanovi i oni stariji, iskusniji pripravnici ili već
uspješni pravnici diljem cijele Europe. Svojim
zajedniĉkim kreativnim idejama i snagama svake godine
se sve više, korak po korak pribliţavaju svom glavnom
cilju -ostvarivanju ljudskih prava i temeljnih sloboda te
oĉuvanju ljudskog dostojanstva u svim situacijama na
optimalan naĉin diljem cijelog svijeta.
Međutim, ELSA za mene nije samo to. Ono prvo što
novopeĉeni ĉlanovi primijete, nije ni blizu pravoj
plemenitoj svrsi ELSA-e, ali ipak je relevantno za
uĉlanjenje i usmjerenje do primarnog cilja. Prvo što je
mene, kao „zelenu studenticu“, zaintrigiralo u
razmišljanju o ovoj globalnoj organizaciji, bila je
opuštenost pri obavljanju pojedinih zadaća, kreativnost,
velika komunikativnost i autonomija u obavljanju, pa
nazvati ću ih tako, velikih poslova, odnosno raznih
projekata. Ponekad je to moţda bilo i zajedniĉko
druţenje u potpuno opuštenoj atmosferi. Kao novu
ĉlanicu također me fasciniraju razne mogućnosti
putovanja, stvaranja novih prijateljstava diljem Europe te
upoznavanja raznih kultura, otkrivanje malih, ali
vrijednih saznanja. To je samo jedan od naĉina na koji se
meni, mladoj i izgubljenoj, ali radoznaloj studentici
znatno olakšava obrazovanje u prostranstvu punom
prepreka i potiĉe me na neka nova iskustva, otvara nove
prozore u mom mladom neiskusnom ţivotu i prisiljava
me da iskoristim trenutak. Svaki dan otkrivam nove
stvari, upoznajem nove kolege iz mog horizonta da
bismo međusobno jedni drugima pomogli i razmjenjivali
znanje unutar ovog kruga. Ne da bismo djelovali samo
unutar kruga pravnika i ĉinili sebi lakše egzistiranje, već
da bismo na posljetku ostvarili onaj glavni spomenuti cilj,
poantu onoga što ELSA na kraju jest: pravda svugdje i
uvijek. Zato postoje osobe koje se uĉlane i ostanu „de
facto“ doţivotno u udruzi, radi ĉiste potrebe ispravno
moralnog djelovanja, a postoje oni koje se uĉlane kako bi
nadogradili vlastito pravniĉko znanje i iskustvo. Budući
da je ELSA raširena i u smislu vjeţbeništva, organizira
pravniĉka znanstvena istraţivanja, internacionalne
razmjene studenata, ĉime se razvijaju osnovne pravniĉke
vještine i ĉime se ulazi u pravniĉki svijet, zaista ţelim biti
dio ove uzbudljive priĉe.
No oni koji ipak nađu malo vremena, zaista jesu
kvalitetni ĉlanovi već od samog poĉetka jer nakon što
shvate da funkcioniranje na lokalnoj razini potiĉe razna
prijateljstva, olakšava realiziranje pojedinih projekata,
sigurni su u efikasnost organizacije pa su spremni svim
snagama, umom i duhom potpuno prionuti u svoje
zadaće vezane za boljitak i napredak udruge mladih
pravnika u cijelosti.
Stoga se ELSA Rijeka svakako moţe pohvaliti velikim
brojem novih ĉlanova i to većinom brucoša, koji od
poĉetka svog pristupanja, unatoĉ tome što su se našli na
prvoj godini i što se još uvijek prilagođavaju i navikavaju
na studentski ţivot, sa svim njegovim prednostima i
nedostacima, nalaze vremena i prostora u natrpanom
rasporedu za još jednu obvezu. Mnogi se pitaju zašto sad
kad nam je u stvari najteţe? Zašto sad kad se borimo s
Rimom? Upravo zato što shvaćamo koliko toga ELSA
nudi, koliko ispunjava pojedinca i što uviđamo da od nas
ĉini ono što jednog dana svaki pravnik mora biti. Upravo
zato smo ponosni na svoje nove, kvalitetne ĉlanove u
našoj maloj, ali vrijednoj ELSA-i Rijeka.
Studenti naţalost ĉesto ne doţive ELSA-u, jer ne
posjećuju, bar ne dovoljno, predavanja organizirana od
strane ELSA-e, pa ni nemaju priliku upoznati ono što
propuštaju. Ĉesto utonu u hrpu rutinskih obveza,
koloteĉina ţivota ih pobijedi pa nisu spremni odvojiti
određeno vrijeme za neobvezna, ali vrlo korisna,
edukativna predavanja, koja bi ih potaknula na uĉlanjenje
u udrugu.
11
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
Nada Nigojević, ELSA Split
Tijekom ove akademske godine po prvi put sam se
ozbiljnije upoznala i ukljuĉila u rad ELSA-e Split. Iako
nisam dugo ĉlanica, vrlo brzo sam se snašla, upoznala s
udrugom, njenim „voditeljima“ i ostalim ĉlanovima te
postala dio ELSA obitelji. Do nedavno sam tek ĉula za
ELSA-u, ali ĉim sam se zainteresirala, brzo sam shvatila
njeno znaĉenje i uvidjela prednosti koje su me još više
privukle u njen svijet.
ELSA (Europska udruga studenata prava) je
međunarodna, neovisna, nestranaĉka i neprofitna
organizacija koja studentima pomaţe u usavršavanju i
poboljšanju osobne izvrsnosti. Sastoji se od studenata i
onih koji su nedavno diplomirali, a koji su zainteresirani
za akademske i osobne izvrsnosti pored svog studija.
ELSA nudi studentima pravnih fakulteta savršenu
platformu za razvoj postojećih vještina i stjecanje novih
te upoznavanje kolega studenata i pravnih struĉnjaka u
cijeloj Europi.
ELSA aktivnosti obuhvaćaju širok raspon akademskih i
struĉnih događanja te projekte koji se organiziraju u
svrhu ostvarivanja vizije ELSA-e i kako bi se ĉlanovima
osigurala
mogućnost
poboljšavanja
vještina
i
komunikacije s ostalima. Također im se pruţa
mogućnost programa za staţiranje, dijelom i putem
publikacija. Na kraju rada u ELSA-i, aktivni ĉlanovi su
pripremljeni za svoj profesionalni ţivot kroz
međunarodno iskustvo steĉeno kroz udrugu.
ELSA Split, moja lokalna udruga, je među najvaţnijim
projektima u ovoj akademskoj godini imala Simulirani
parlament, odrţan 24. oţujka 2012., na kojem sam i sama
sudjelovala i time napravila prvi veliki korak na mojoj
listi ELSA aktivnosti. Najistaknutiji ĉlanovi na lokalnom
projektu nagrađeni su sudjelovanjem u Simuliranom
parlamentu u Zagrebu 04. svibnja 2012., gdje smo u
konkurenciji sa studentima ELSA-e iz Rijeke, Zagreba i
Osijeka pokazali svoje znanje i sposobnosti te se izborili
za neizglasavanje „Zakona o spreĉavanju nereda na
sportskim natjecanjima“.
Priprema za taj projekt bila je opseţna, trebalo je
istraţivati stanje u hrvatskom pravnom sustavu i
uspoređivati s rješenjima u drugim sustavima, zatim
pronaći praktiĉne primjere uspješnog provođenja ili
neprovođenja zakona. Svi sudionici su funkcionirali kao
tim, svi smo imali svoje zadatke koji su se nadopunjavali.
Naši sastanci su bili redovito radni, ali i kreativni, puni
smijeha i argumentiranih rasprava. Ĉesto smo se znali ne
slagati, ali vodeći se zajedniĉkim ciljem, uspješno smo
ostvarili zadano.
Među brojnim aktivnostima udruge je i ĉasopis studenata
Pravnog fakulteta u Splitu-„Nasciturus“ koji izlazi dva
puta godišnje i bavi se aktualnim temama vezanim za
struku i društvo u kojem ţivimo, a ponosna sam što sam
i sama imala priliku s ostalim elsićima sudjelovati u
stvaranju prošlog broja.
Moja oĉekivanja nikad nisu bila veća od onoga što je
ELSA bila u mogućnosti pruţiti. Sve ono što sam,
zahvaljujući ELSA-i, mogla vidjeti, doţivjeti i u ĉemu
sam dobila priliku sudjelovati, povoljno je djelovalo na
moj akademski razvoj i na razvijanje sposobnosti
komunikacije i govorniĉkih vještina ukomponiranih u rad
u timovima.
Jedno je sigurno, a to je da nam sve ove aktivnosti koje
nam ELSA nudi nijednom nisu odmogle nego su nas
samo gurale prema naprijed, gurale su nas da što više
uĉimo, međusobno se druţimo i upoznajemo te
djelujemo kao timovi na svim projektima na kojima smo
dosad radili. Zato ću i dalje sudjelovati u ELSA-inim
projektima koji me dosada nisu razoĉarali nego svaki put
iznova iznenadili svojom kreativnošću. Sigurno je da uz
sve druge pogodnosti i iskustva koje ELSA aktivnosti
donose jednom studentu, posebno mogu doprinijeti
kvalitetnijem i cjenjenijem ţivotopisu u jednog dana.
12
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
Jan Ivan Stipančević, ELSA Split
Moje ELSA iskustvo
Poĉetkom prve godine studija, kolega i prijatelj s druge
godine, igrom sluĉaja odveo me u prostoriju ELSA-e
Split. Ušao sam tamo kao „muha bez glave“ i lagano
zbunjen (prvo pitanje mi je bilo što je ovo?). Pet minuta
poslije upoznao sam se s ljudima koji vode tu
organizaciju i prikljuĉivši se, osjećao sam se kao dio tima.
Svi su bili izuzetno susretljivi i prijateljski raspoloţeni te
sam se osjećao kao na nekoj ugodnoj kavici iako sam bio
okruţen potpuno nepoznatim ljudima.
Sutradan sam odmah otišao „pokupiti“ ĉlansku iskaznicu
da sve bude kako treba i saznao da u Splitu ĉlanovi
ELSA-e organiziraju Simulirani parlament. Pomislio sam
da je to zanimljiva ideja te se prijavio za taj projekt. Bio
sam postavljen u lijevi
centar, te se nalazio više
puta tjedno radi dogovora,
organizacije,
planiranja,
izmišljanja i pripremanja
amandmana s ekipom koja
je, također sluĉajnim
odabirom, bila postavljena
tamo. Briljantni ljudi. Sve
mi je to bilo novo i
strašno uzbudljivo, jedva
sam ĉekao idući sastanak.
Svi su se sloţno posvetili
tom
jednom,
zaista
timskom radu, gdje je moj
glas – najmlađeg i
najnovijeg ĉlana vrijedio
isto kao i glas voditelja
grupe.
Na
samom
Simuliranom parlamentu
nam se pridruţila ekipa iz
Mostara
koja
je
predstavljala desni centar. Također su se dobro
pripremili i igrali s nama tu igru na jedan zabavni, ali
prirodan i civiliziran naĉin.
Istu veĉer bilo je organizirano druţenje u obliţnjem
kafiću, uz piće i pjesmu. Tom sam prilikom još bolje
upoznao ostatak ELSA ekipe, uz koju se doista moraš
potruditi da se ne „skompate“. To je bilo to, „probio
sam led“, „pokrstili su me“ .
Mjesec i pol dana kasnije, stigla mi je poruka u inbox na
Facebook s pozivom na Simulirani parlament u Zagrebu.
Sliĉan događaj kao u Splitu, ali na većoj – nacionalnoj
razini. Kaţu „nagrada za aktivnost i sudjelovanje na
splitskom parlamentu“, plaćen put, plaćen smještaj,
odrţava se u Saboru (di neću!!! ). S oduševljenjem sam
prihvatio poziv i poĉeo se pripremati. Petnaestak ljudi,
spremnih na sve i svašta u Zagrebu, pripremili su
amandmane i odijela te se zaputili prema metropoli.
Gore su nas doĉekali predstavnici ELSA-e Rijeka, Osijek
i Zagreb, u pivnici u centru grada. Imali smo priliku za
bolje upoznavanje ostalih ĉlanova ELSA obitelji, kako to
i treba biti, a na taj smo se naĉin i mi „novi“ mogli bolje
uklopiti i opustiti za sutrašnji događaj.
Odijela, taxi, Sabor, amandmani, mikrofoni, Vijećnica,
televizijske kamere, predsjednik Sabora, Zakon o
sprjeĉavanju nasilja na športskim natjecanjima… Na
jedno jutro smo se uozbiljili i poĉeli prepucavati preko
prostorije zbog imaginarnih izmjena zakona. Nekoliko
sati mi smo bili oni koji kroje zakon što je meni bio
odliĉan osjećaj.
Imali smo priliku i upoznati se s Borisom Špremom,
predsjednikom Hrvatskog
sabora
i
Andrejom
Plenkovićem,
prvim
predsjednikom
ELSA
Hrvatske i predsjednikom
ELSA International 1993.
g. koji je i danas ĉlan
ELSA Lawyers' Society
(ELS).
Nakon
simulacije
i
upoznavanja sa samom
zgradom
Hrvatskog
sabora, posjetili smo
Pravni fakultet u Zagrebu
gdje smo imali priliku
poslušati
predavanje
Zosye
Stankovskaye,
potpredsjednice za S&C
ELSA-e
International,
koja nas je pobliţe
upoznala sa stvarnom
svrhom ELSA-e i prilikama koje nam ona pruţa.
Zahvalan sam ELSA-i što me prihvatila i već u prvom
semestru studiranja omogućila mi da upoznam gomilu
pozitivnih ljudi te mi, putem ovih manifestacija, dala
priliku da uĉim nastupati pred punim amfiteatrom bez
straha, pobijedim tremu i razvijam svoje sposobnosti.
Pošto će se naša buduća profesija na kraju bazirati na
poznanstvima i suradnji, vjerujem da je ELSA zaista
jedina organizacija koja pruţa dovoljno mogućnosti i
prilika za razliĉite prakse koje sami fakulteti ne pruţaju u
cijelosti, a koje su iznimno vaţne za razvijanje vještina,
osobe u cijelosti te najvaţnije, budućeg pravnika.
Jako mi je drago što sam postao ĉlan ELSA-e. Tko zna,
moţda mi omogući da postanem osoba koja će jednog
dana uistinu moći nešto promijeniti na svijetu.
13
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
Nikolina Budan, ELSA Zagreb
Dragi moji elsići i svi ostali,
preda mnom je zadatak da vam opišem svoje dosadašnje
iskustvo u ELSA-i i ukratko objasnim zašto sam odluĉila
postati dio jednog velikog veselog tima.
Pa, krenimo od poĉetka.
Za ELSA-u sam prvi ĉula na Danima orijentacije za
brucoše akademske godine 2010./2011. Kad sam
upisivala Pravni fakultet u Zagrebu, nisam se baš
raspitivala o studentskim udrugama tako da me njihovo
predstavljanje ugodno iznenadilo. Sjećam se koliko me
razveselilo kad sam u njihovoj prezentaciji vidjela slike
Zadra (budući da sam ja Zadranka) koje su predstavljale
projekt ISLS Zadar, na koji vas i ja ovim putem, u ime
ELSA-e Zagreb, pozivam. Super mi je bila prezentacija
mojih kolega te sam se jako zainteresirala za ELSA-u na
samom poĉetku studiranja.
Međutim, kako sam došla u novi grad, novo okruţenje, a
i htjela sam se naviknuti na faks te se usmjeriti na
fakultetske obveze, odluĉila sam ĉlanstvo u ELSA-i
ostaviti za kasnija vremena. Naţalost, to se oduţilo, tako
da sam se u ELSA-u ukljuĉila na poĉetku svoje druge
godine studiranja, što bi znaĉilo da sam dio ELSA tima
od 10. mjeseca 2011. Jako mi je ţao što se nisam ukljuĉila
i prije, ali mi je isto tako jako drago što sam se ukljuĉila u
ovu izvrsnu zajednicu. Prije samog ukljuĉenja priĉala sam
i s mnogim mojim kolegama iz ELSA-e Zagreb koji su
mi ljubazno dali brojne informacije i na taj naĉin još više
pojaĉali moju ţelju da postanem ĉlan.
Otkad sam u ELSA-i, ponosnija sam i zadovoljnija što
studiram Pravni fakultet. Nemojte me krivo shvatiti; ja
oboţavam pravo i ţelim biti pravnica od svoje 10.
godine, ali uĉlanjenjem u ELSA-u dobila sam svjeţinu,
praksu, više aktivnosti koje mi obiĉno išĉitavanje
ogromne literature i pripremanje ispita nisu mogli
ponuditi. ELSA je naglasila moju teţnju da se bavim
pravom u budućnosti, probudila je osjećaj u meni da već
sad radim ono što mi se sviđa i što bih htjela nastaviti
raditi. Dosad sam sudjelovala na raznim projektima
ELSA-e, kao što su: Simulirano suđenje (kao glavna
porotnica :-P), Mala škola ljudskih prava, a najviše me se
dojmio projekt Simulirani parlament za koji sam se i
najviše spremala.
Osim projekata, prošla sam s ELSA-om i razne
institucionalne posjete, seminare, predavanja i naše
vesele i cool sastanke petkom. ELSA nudi mnogo toga i
smatram da se svi mogu naći u neĉem. Jako sam
zainteresirana za podruĉje ljudskih prava, a sektor u
ELSA-i koji me trenutno najviše zanima su akademske
aktivnosti, premda su mi super i seminari i konferencije.
Ukratko, volim sve iskušati i mislim da se vidim u svemu
pomalo. Spremna sam sudjelovati u raznim projektima i
pridonijeti napretku ELSA-e.
Ono što oĉekujem od ELSA-e jest da sva ekipa ostane
izvrsna kao što je sad, da se svi skupa potrudimo da
napravimo mnoštvo novih projekata, da uspostavimo još
više novih poznanstava i da nam svima bude super. E da,
ţelim putovati: ljudi, izaberite me za ĉlana odbora :-P!
Ono što bih poruĉila još „svjeţijim“ ĉlanovima ELSA-e i
onima koji razmišljaju o ĉlanstvu u ELSA-i je sljedeće:
uđite u ELSA-u, upoznajte super ekipu koja će vam
pomoći na trnovitom pravniĉkom putu, primite odliĉnu
pripremu za ono što vas ĉeka u budućnosti i osjetite
poseban ELSA Spirit koji će, vjerujem, većina nas
pamtiti cijeli ţivot.
Romana Vincetić, ELSA Zagreb
Ugodno s korisnim
Otkad sam upisala ovaj Fakultet, osjećam da sam zagušila
svoju kreativnost i da je nestao sav onaj entuzijazam i
osjećaj da si dio neĉega i da negdje pripadaš. Banula sam
u novi grad poĉela se privikavati na nagomilano gradivo i
konstantno se osjećala nepotpuno, da ne kaţem prazno.
Upisala sam jezik na drugoj godini, bavila se rekreativno
sportom, svirala kada sam imala vremena, ali sve to nije
popunilo onu drugu stranu mog ţivota, onu radnu, ĉak
ako treba i volonterskog oblika, ali ţeljela sam se osjećati
korisno. Za ELSA-u sam doznala putem „Pravokutnika“.
Prijavila sam se na natjeĉaj za esej i osvojila treće mjesto.
To je moţda bila nit koja mi je bila potrebna da sve
poveţem, ona zelena lampica koja je samo ĉekala da
zasvijetli i shvatila sam da se ţelim pridruţiti ELSA-i.
Pratila sam događanja putem web stranice i informirala
se o svemu, ali smo doslovno zakoraĉili u novu
akademsku godinu, a ja nisam realizirala svoju ţelju.
Zadnji projekt na kojem sam sudjelovala bila je ''Mala
škola ljudskih prava'' koja se organizira svake godine i na
njoj sudjeluju zaista cijenjeni i kvalitetni predavaĉi.
Nauĉili smo dosta, nasmijali se, pitali pitanja, dobili neke
odgovore, ali uvijek neko podruĉje ostane netaknuto,
nedovoljno istraţeno i među nama studentima ostanu
samo dileme. Biti dio jedne takve udruge daje ti prostor
za ideju, inicijativu, kreativnost. Uostalom kada te nešto
konkretno zanima ili negdje vidiš problem ili rješenje,
moţda se baš iz toga rodi neki novi projekt. Kako ne bih
htjela da tih dilema u sebi nosim previše. Odluĉila sam se
na korak dalje. Otišla sam na sastanak ELSA-e i upis.
Šarmantna ekipa, puna elana, jedna mala dvorana
ispunjena nasmijanim ljudima, intelektualcima koji su
meni bili dovoljna motivacija i potvrdila sam si da sam
dobro odabrala. Leţernost, rad, ugodna atmosfera i jedna
nova stepenica u mom ţivotu, ja kaţem zašto ne!
14
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
ELSA ZAGREB
ELSA SPLIT
MLADE NADE
Izbor najaktivnijeg ĉlana ove akademske godine, za Izvršni odbor ELSA-e Split nije bio nimalo lagan zadatak. Budući
da je udruga od listopada organizirala vrlo velik broj projekata i da je mnogo ĉlanova sudjelovalo na njima, krug
potencijalnih kandidata za ovu „titulu“ bio je vrlo velik. Nakon dugog vijećanja i odluĉivanja, rasprave i razmatranja,
odluĉili smo se za jedini mogući kriterij.
Koji ĉlan je sudjelovao u svim događanjima od poĉetka akademske godine? Malo kopanja po sjećanjima, malo
pregledavanja arhive fotografija... i odluka je pala – najaktivniji ĉlan ELSA-e Split, koji nije pripadnik Izvršnog i
Nadzornog odbora je – Petar Boţiković, naš dragi kolega s Upravno-pravnog studija.
Nadamo se da je svemu prisustvovao jer mu je bilo s nama ugodno i zanimljivo, da je nešto i nauĉio, te da će i dalje
aktivno sudjelovati i svojim radom doprinositi udruzi. Zahvaljujemo mu na podizanju atmosfere na ELSA tulumima,
sudjelovanju na ELSA tribinama i predavanjima, njegovom doprinosu Parlamentima...
Oĉekujemo tako vrijedno djelovanje i u sljedećoj akademskoj godini.
Tomislav Ĉukelj naš je novi ĉlan, student 1. godine Pravnog fakulteta. U ELSA-u Zagreb uĉlanio se poĉetkom
akademske godine 2011./2012. S prvim danima u ELSA-i pokazao se kao vrlo vrijednim, ambicioznim, kreativnim i
domišljatim ĉlanom. Na prvom sastanku hrabro se nametnuo među starijim ĉlanovima predloţivši potpuni redizajn i
redovito aţuriranje naše internet stranice. Njegov prijedlog je s oduševljenjem i punim povjerenjem prihvaćen od strane
cijelog odbora. Tomislav je zaista napravio velik posao, potpuno je obnovio i stilski nevjerojatno profesionalno doradio
i odradio novu web stranicu. Bitno je naglasiti kako nije sve stalo samo na tome već redovito, uredno i vrlo aţurno na
istoj stranici objavljuje sve novosti, nadolazeće projekte, izvještaje, fotografije, pozive, plakate i sve obavijesti u vezi svih
događanja u ELSA-i Zagreb. Kako to sve skupa izgleda, moţete provjeriti na elsa-zagreb.hr. Također je vrlo hrabro i
samouvjereno nastupio na Simuliranom parlamentu, projektu ELSA-e Hrvatska, na kojem se u potpunosti uţivio u
ulogu saborskog zastupnika te je kao predsjednik kluba zastupnika predvodio ELSA-u Zagreb i oduševio svojim
govorom. Njegov doprinos u svemu navedenom je to jaĉi i znaĉajniji jer je Tomislav student 1. godine. Obiĉno se
studenti još traţe i nastoje definirati svoje ţelje, a ELSA Zagreb moţe s ponosom reći kako se Tomislav našao i snašao
već u prvim tjednima poĉetka njegovog studija i sve svoje sposobnosti uperio u rad ELSA-e Zagreb. Uz osobni
razvitak, doprinio je i razvoju ELSA-e Zagreb te mu na njegovim zaslugama i radu zahvaljujemo predlaganjem kao najĉlana ELSA-e Zagreb u prvoj polovici 2012.
15
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
NAJVAŢNIJI PROJEKTI
2011./2012.
ELSA Osijek
20 godina, 240 mjeseci, 7300 dana prošlo je otkako je
osnovana moja lokalna grupa... Moja ELSA Osijek 
Kao što same brojke kaţu, iza nas je desetak lokalnih odbora i
puno odrađenih projekata pa bih vas prije svega htjela
upoznati i ukratko predstaviti svoj odbor.
Tu su naša, uvijek prisutna, nasmijana i vedra tajnica Martina
Filipović, mirna i marljiva dopredsjednica za seminare i
konferencije Katarina Garma, jasna i glasna dopredsjednica za
STEP Stela Bariĉević, organizirana i uporna dopredsjednica za
marketing Katarina Vukovski te svestran i odgovoran
dopredsjednik za akademske aktivnosti Ivan Ostović. Tu su i
neizostavna pojaĉanja timu u obliku direktorice za seminare i
konferencije Mateje Matas te direktora za akademske
aktivnosti Nikole Ĉurĉinca i naravno moja malenkost.
Smatram kako naš odbor odrađuje dobar posao te da ĉinimo
ono zbog ĉega je ELSA i osnovana – obogaćujemo studentski
ţivot i pomaţemo našim kolegama kroz razne projekte na što
lakši i zanimljiviji naĉin ''ući u svijet prava''.
No, vratimo se mi malo na poĉetak kako je to sve zapravo i
poĉelo! U proljeće 2010. godine postala sam ĉlanica ELSA-e
Osijek i moj prvi projekt u kojem sam aktivno sudjelovala bilo
je simulirano suđenje, na kojem sam imala ulogu vještaka. Na
prvi pogled svidjela mi se sama udruga i naĉin na koji nam ista
pokušava (i uspijeva) olakšati studiranje na pravnom fakultetu.
S vremenom sam se aktivnije ukljuĉila u rad ELSA-e te sam se
kandidirala na odgovorno mjesto predsjednika na izborima
koji su se odrţali u prosincu 2010. godine. Zahvalna sam
mojim suradnicima iz odbora na marljivom radu i zalaganju i
smatram kako su svi projekti koje smo u nepune dvije godine
moga mandata organizirali bili vrlo uspješni. Osobno, svojim
najvećim dostignućem smatram organizaciju NCM-a u Osijeku
koji se odrţao u prosincu 2011. god. te vjerujem kako smo se
ĉlanovima iz ostalih lokalnih grupa pokazali kao dobri
domaćini. Također, ovaj projekt bih ujedno istaknula i kao
najdraţi, jer sam u ta tri dana uţivala u radu, ali i zabavi sa
svojim kolegama u našem prekrasnom Osijeku.
Osvrćući se na naše ostale projekte, istaknula bih simulirano
suđenje, kao naš najvaţniji i usudila bih se reći najkorisniji
projekt u kojem za naše studente i druge zainteresirane osobe
prikazujemo simulaciju rasprave u određenom kaznenom
predmetu, a posebice smo ponosni što smo prva lokalna grupa
koja je organizirala simulirano suđenje u RH.
Nadalje tu su i Simulirani parlament u kojemu zajedno
surađujući s ostalim lokalnim grupama svake godine vjerno
prikazujemo tijek zakonodavnog postupka, zatim naš
tradicionalan posjet kaznionici u Poţegi, koji u pravilu
organiziramo svakog oţujka u svrhu upoznavanja naših
ĉlanova i ostalih studenata našeg fakulteta sa zatvorskim
sustavom u RH i samim naĉinom provođenja kaznenih
sankcija te mnogi drugi projekti.
Od budućih projekata veće vaţnosti posebice bih izdvojila dva
nova nacionalna projekta – nacionalno Simulirano suđenje i
Korzo ljudskih prava. Posebno sam ponosna što je prvi
projekt, kako sam već ranije navela, idejno potekao upravo iz
moje lokalne grupe. Korzo ljudskih prava nas oĉekuje u
prosincu i na njemu ćemo, po uzoru na naše kolege iz ELSA-e
Rijeka, građane našeg grada upoznati s temeljnim ljudskim
pravima.
Nabrajajući tako projekte, kroz misli mi prolaze svi
svakodnevni izazovi a i prepreke koje nam se znaju naći na
putu pri organizaciji samih projekata , ali sam na kraju i dalje
iznimno zadovoljna i ponosna na sve naše zajedniĉke projekte
i međusobnu suradnju naših ĉlanova. U radu naše lokalne
grupe mi najviše pomaţu ĉlanovi odbora, ali i ostali ĉlanovi,
ukoliko je to potrebno. Upravo iz tih razloga bih istaknula
moju dragu kolegicu Branku Janjić koja, iako nije ĉlan odbora,
aktivno i redovito sudjeluje u radu naše udruge i svakom
našem projektu, bez obzira na svoje vlastite obveze ( kolegica
Branka je od prošle zime magistrica prava).
Za kraj, moram reći kako s nestrpljenjem i entuzijazmom
oĉekujem svaki sljedeći projekt kojeg će moja lokalna grupa
organizirati. Posao predsjednika lokalne grupe ELSA-e je vrlo
odgovoran, na trenutke i stresan, ali isto tako i zabavan i vrlo
lijep. Zato će mi jednoga dana, kada odem s mjesta
predsjednice, biti teško i vrlo emotivno, ali znam da iza mene
dolaze ''neki novi klinci'' koji će nastaviti tamo gdje sam ja
stala. Sretna sam što sam dio ELSA-e i što je ELSA postala dio
mene.
Ivana Krvavica
Predsjednica ELSA-e Osijek
16
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
Elsa Osijek je u veljaĉi 2012. godine organizirala projekt naziva
''ELSA Essay Competition 2012''. Studentima smo ponudili mogućnost
pisanja o dvije teme, koje su dio prava zdravlja (Health Law) kojim se bavi
trenutni International Focus Programme (IFP). Ponuđene teme su
bile Eutanazija i Pravno bioetiĉki aspekti medicinski potpomognute oplodnje.
Odaziv studenata bio je velik, primili smo brojne eseje, koje je ocjenjivala
asistentica s Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Osijeku, dr. sc.
Anica Ĉulo-Margaletić prema utvrđenim kriterijima. Prva tri pobjedniĉka
mjesta osvojile su studentice Matea Miloloţa, redovna studentica ĉetvrte godine, koja je osvojila prvo mjesto; Tea Cabadaj, redovna
studentica pete godine, koja je osvojila drugo mjesto te Jelena Kralj, redovna studentica druge godine, koja je osvojila treće mjesto.
Pobjednice su nagrađene vrijednim knjigama na IFP tribini “Eutanazija”.
Zanimljivo je što su svi pristigli eseji bili na temu eutanazije, tako da smo tada prepoznali velik interes naših studenata usmjeren na
istoimenu temu.
Upravo to nam je dalo ideju i poticaj da im omogućimo što kvalitetnije upoznavanje sa
uvijek aktualnom kontroverznom temom, koja prilikom svake rasprave izaziva podijeljena
mišljenja. Na proljeće smo es odluĉili organizirati IFP tribinu ''Eutanazija'' na kojoj su svi
zainteresirani studenti mogli ĉuti mišljenja vrhunskih struĉnjaka i ujedno dobili priliku postavljati
razna pitanja, reći svoje stavove te sudjelovati u diskusiji sa našim gostima predavaĉima. Cilj tribine
bio je dati što kvalitetniji uvid u eutanaziju, ne samo sa pravnog aspekta, nego sa sva ĉetiri kljuĉna
podruĉja koja su temeljna za što bolje razumijevanje problematike eutanazije, a to su pravni,
filozofsko-sociološki, medicinski i teološki aspekt. Imajući u vidu taj cilj, potrudili smo se pronaći
vrhunske struĉnjake za svako pojedino podruĉje.
Tribina je odrţana 18. svibnja 2012. na Pravnom fakultetu u Osijeku. Predavaĉi na tribini bili su dr. sc. Krešimir Šimić sa
Filozofskog fakulteta u Osijeku, dr. sc. Vladimir Dugalić sa Katoliĉkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu, prof. dr. Mladen
Marcikić sa Medicinskog fakulteta u Osijeku te dipl. iur. Barbara Herceg, asistentica s Katedre kaznenog prava Pravnog fakulteta u
Osijeku. Tribina je bila vrlo zanimljiva, koncipirali smo je na naĉin da prvo gosti odrţe svoja predavanja, a nakon toga dolaze na red
studenti koji imaju priliku aktivno sudjelovati u diskusiji. Predavaĉi su pruţili iznimno kvalitetan uvid u eutanaziju svatko sa svog
podruĉja, objasnili su studentima sve pozitivne i negativne strane. Također su nam pribliţili problematiku eutanazije kroz brojne
ţivotne sluĉajeve iz prakse s kojima su se susretali u svojoj karijeri, te smo raspravljali o brojnim poznatim sluĉajevima iz svijeta.
Posebno nam je drago što su svi studenti bili jako aktivni, postavljali su gostima brojna pitanja, iznosili svoje stavove, osobna
iskustva i sa velikim ţarom sudjelovali u raspravi.
Velik interes studenata, njihovo aktivno sudjelovanje, a posebno velika podrška koju smo imali od prof. dr. sc. Nihade Mujić,
prodekanice za studente i nastavu te prof. dr. sc. Mire Lulić, predstojnice Katedre za međunarodno pravo, daje nam motivaciju za
daljnje organiziranje što više ovakvih i sliĉnih projekata na kojima će studenti dobiti priliku, ne samo obogatiti svoje pravno znanje,
nego postati što osvješteniji, kvalitetniji i aktivniji sudionici društvene zajednice. Upravo to smatram jednim od glavnih ciljeva
djelovanja europske udruge studenata prava, a mi kao ELSA ''ambasadori'' preuzimamo odgovornost i zadovoljstvo ih usmjeravati
k tome cilju.
Katarina Garma
Dopredsjednica za seminare i konferencije
ELSA-e Osijek
17
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
Simulirano suđenje
ELSA Osijek je udruga studenata prava koja u svojoj organizaciji ima niz projekata. Jedan od njih je Simulirano suđenje, koje je i
ujedno njezin najznaĉajniji projekt. Studenti prava u navedenom projektu simuliraju suđenje koje se temelji na stvarnom sluĉaju,
sluĉaju koji udruzi proslijedi Ţupanijski sud u Osijeku za potrebe projekta. Navedeni projekt ima potporu svih sudaca Ţupanijskog
suda u Osijeku, i kao takav svakako je znaĉajna praksa za studente prava, buduće diplomirane pravnike, koji time studentima
donekle pribliţi naĉin postupanja pred sudom u kaznenim predmetima, odnosno kaznene postupke. Valja naglasiti kako uloga
ţupanijskih sudaca u navedenom projektu nije samo omogućavanje, odnosno prosljeđivanje spisa za potrebe projekta, već isti
nadziru provođenje simuliranog suđenja, toĉnije simulirane glavne rasprave, te svojim znanjem i iskustvom upozoravaju studente
na greške i propuste.
Sluĉaj koji je ove godine udruga ELSA izabrala za projekt Simulirano suđenje jest pokušaj ubojstva u kojem je supruga izbola
noţem supruţnika tijekom svađe. Inaĉe, simulirano suđenje izgleda kao stvarni prikaz sudnice u kojem sudjeluju svi procesni
subjekti potrebni za vođenje glavne rasprave, odnosno suci, suci porotnici, branitelj, zamjenik drţavnog odvjetnika,svjedoci i
vještaci. Kao što sam i ranije navela, smatram kako je to odliĉan naĉin da studenti Pravnog fakulteta, a i drugi, saznaju kako suđenje
izgleda u praksi i da im na takav naĉin pribliţimo prikaz stvarne situacije u praksi i samim time, otklonimo netoĉno i nerealno
viđenje koje su imali dotada.
Nadalje, jedan od projekata Udruge ELSA je i posjet kaznionici u Poţegi koja se sastoji od muške i ţenske kaznionice te
maloljetniĉkog zatvora. Inaĉe, to je jedan od najzanimljivijih projekata zato što studenti imaju neposredan uvid u ţivot osuđenika.
Naime, osuđenici, unatoĉ ĉinjenici što se nalaze na izdrţavanju kazne, imaju mogućnost rada za plaću. Ţenska populacija većinom
radi u kuhinji i u krojaĉkoj radionici dok se muški dio populacije bavi poljoprivredom, ratarstvom i tesarstvom. Također, osuđenici
mogu imati razne beneficije, poput izlazaka na vikend i šetnje u krugu kaznionice. Najvaţnija od svih beneficija je i mogućnost
ţivljenja zajedno s djetetom do njegove treće godine ţivota. Zanimljivost kod izvršavanja kazne kod ţenske populacije je ta što
imaju mogućnost prelaska iz zatvorenog tipa kaznionice u poluotvoreni, te iz poluotvorenog u otvoreni tip kaznionice, o ĉemu se
odluĉuje na temelju prouĉavanja njihovog ponašanja. Sve navedene beneficije su predviđene i samim Zakonom o izvršavanju kazne
zatvora.
Što se tiĉe maloljetniĉkog zatvora u kaznionici Poţega valja naglasiti kako se radi o zatvorenom tipu kaznionice te kako je navedeni
maloljetniĉki zatvor jedini takve vrste u Republici Hrvatskoj. Sam zatvor je strogo ĉuvan, obloţen bodljikavom ţicom i pokriven
kamerama. Maloljetnicima je, s obzirom na njihove godine, omogućeno korištenje raĉunala te sve ostale stvari potrebne za njihovo
nesmetano mentalno, odnosno psihiĉko razvijanje, kao što im je i omogućeno i tjelesno razvijanje u vidu korištenja teretane u
sklopu zatvora.
Zakljuĉno, Udruga ELSA brojnim projektima pridonosi pravnom razvoju i obrazovanju studenata prava i mladih pravnika. Isto
tako, pomaţe studentima prava i mladim pravnicima u nastojanju da razmišljaju na međunarodnoj razini i isto tako pomaţe pri
razvijanju vještine struke.
Martina Filipović
Tajnica ELSA-e Osijek 2011./2012.
18
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
ELSA Rijeka
Izvršni odbor:
Marko Silov – Predsjednik
Vanda Štimac – Tajnica
Nikolina Birkić – Blagajnica
Deni Vitković – VP za S&C (Seminari i
konferencije)
Fran Jeţić – VP za AA (Akademske
Aktivnosti)
Anamarija Kovaĉević – VP za STEP
(Studentske prakse)
Viktorija Suhina – VP MKT (Marketing)
Everywhere we go,
People always ask us:
Who we are?
And where do we come from?
And we always tell them:
We are from ELSA!
If they don't believe us,
We shout a little LOUDER?
I louder i faster i more often! Koliko god je potrebno da znaju što
radimo i koliko vrijedimo. Teško je ukratko reći bilo što o
ELSA-i, ali dat ću sve od sebe da barem ukratko oni koji ne
znaju saznaju što je ELSA-a Rijeka i ĉime se bavi.
ELSA Rijeka je osnovana 22. svibnja 1992. te trenutno broji
70 ĉlanova ukljuĉenih u brojne aktivnosti koje im omogućuju
usvajanje praktiĉnog znanja tijekom akademske godine.
Glavne aktivnosti ELSA-e su: Akademske aktivnosti
(Academic Activities - AA), koje, među ostalim, obuhvaćaju
organizaciju tribina i okruglih stolova na fakultetu, simulacija
suđenja, natjecanja u pisanju radova s tematikom pravne struke
itd. Program razmjene studentskih praksi (Student Trainee
Exchange Program - STEP), koji omogućuje studentima da
diljem Europe obavljaju praksu u pravnoj struci. Seminari i
konferencije (Seminars and Conferences - S&C), predstavlja
aktivnost promoviranja i organiziranja pravnih škola, studijskih
posjeta te seminara i konferencija.
Evidencija ĉlanova se vodi preko Google-groups mail-ing liste
gdje se ĉlanovi redovito obavještavaju o radu ELSA-e u obliku
periodiĉnih izvješća o radu. Na istoj se prijavljuju za rad na
projektima kojima skupljaju bodove. Dakle, postoji bodovna
lista osmišljena unazad tri godine koju je preuzeo i sadašnji
Upravni odbor od sedam ĉlanova. Ĉlanu pojedincu se za
sudjelovanje na određenom projektu daje određeni broj
bodova. Prije poĉetka svake akademske godine skupina
najprominentnijih ELSA-inih ĉlanova sa najvećim brojem
bodova ostvarenih tijekom akademske godine odlazi na
struĉno-edukativni posjet pravnim institucijama određene
europske zemlje.
I za kraj – projekti koje ELSA Rijeka organizira ili se pojavljuje
kao aktivni sudionik:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
„Rjeĉina“ / Dan sporta (svibanj/lipanj)
Study Visit – (oţujak)
Simulirani parlament u Zagrebu –(svibanj)
Struĉno-edukativni posjet pravnim institucijama –
(listopada)
Darivanje krvi (oţujak i studeni)
Brucošijada - (studeni)
ICM
(International
Conference
Meeting/
Međunarodno zasjedanje studenata prava, mladih
pravnika i ELSA-inih alumna iz cijele Europe) –
(studeni i oţujak)
Korzo ljudskih prava (KLJP) – (prosinac)
NCM (National Conference Meeting/ Nacionalno
zasjedanje) – (svibanj i prosinac)
Slanje delegata za UNCITRAL (Vienna, Austria; New
York, USA) i INTU (Dublin, Irska)
Tribine, okrugli stolovi, simulirana arbitraţa, team
building.
Lijepi pozdrav i vidimo se u Rijeci!
Doris Bogunović,
Direktorica za odnose s javnošću
za ak. god. 2012./2013.
19
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
Korzo ljudskih prava
Jedan od široj javnosti najpoznatijih projekata koje organizira ELSA Rijeka je ''Korzo ljudskih prava'', odnosno tjedan posvećen
promociji ljudskih prava te osvješćivanju šire javnosti o njihovoj vaţnosti. Inovativan, informativan i pristupaĉan naĉin širenja
svijesti šire javnosti o znaĉenju osnovnih ljudskih prava u današnjem svijetu brzo je postigao uspjeh i odobravanje.
Ideja za ovaj projekt stigla je kao i svaka druga odliĉna ideja, sasvim spontano i neoĉekivano. U razgovoru s Josipom Peitlom,
jednim od idejnih osnivaĉa, uz Ivana Dobrovića te Angeline Jurković, doznajemo kako je ideja za projekt zapravo stigla iz Graza,
tijekom studijskog posjeta ELSA-e Rijeka Grazu gdje su na ulicama bile postavljene, danas u cijeloj Hrvatskoj poznate, ploĉe s
ispisanim ĉlancima Povelje o ljudskim pravima. Od neobaveznog razgovora do ideje za ozbiljan projekt prostirao se tek maleni
organizacijski korak u smislu podrške Pravnog fakulteta i Grada Rijeke koji su pozdravili napore mladih studenata da na svoj naĉin
prezentiraju javnosti svoj rad i nastojanje.
Koncept projekta do danas je ostao nepromijenjen, a Josip Peitl nam odaje kako je tijekom planiranja obnove Rijeĉkog lukobrana,
koji je vjerojatno najpopularnija rijeĉka šetnica, postojala inicijativa da se ploĉe s ĉlancima Povelje o ljudskim pravima trajno
postave na zid lukobrana kako bi ljudska prava bila svakodnevno prisutna u svijesti građana, a ne tek tjedan dana u godini koliko
traje projekt. Osim postavljanja ploĉa na Korzo, ELSA Rijeka također svojim prisustvom na licu mjesta te pristupaĉnošću upoznaje
građane s njihovim pravima i vaţnosti primjene istih. Kroz predavanja struĉnjaka te brojnih pravnika na rijeĉkom Pravnom
fakultetu tijekom tih tjedan dana svake godine iznova temeljna ljudska prava dobivaju na svom znaĉaju. Također, vaţnost
poznavanja ljudskih prava i njihov zajedniĉki znaĉaj za sve ljude svih kultura od najranije dobi, studenti rijeĉkog Pravnog fakulteta
uvidjeli su već tijekom odrţavanja prvog ''Korza ljudskih prava'' te su tako u projekt ukljuĉili vrtiće i škole na naĉin da su najmlađe
upoznavali s njihovim pravima provodeći ih Korzom i upućujući ih u prava jednaka za sve ljude ma gdje se nalazili. Projekt je
popraćen u medijima te se s vremenom ovaj tip inicijative pokazao ne samo uspješnim već i zanimljivim i drugim pravnim
fakultetima u Hrvatskoj.
Uz razne druge projekte Pravnog fakulteta Sveuĉilišta u Rijeci kojima se promiĉu pravna struka i njena uloga u ţivotima pojedinaca,
''Korzo ljudskih prava'' ostaje jedan od najvećih poticaja za razvoj i rast ELSA-e Rijeka, kao motivacijski perpetuum mobile koji nas
jaĉa i tjera dalje, daje nam snagu da ne odustajemo od našeg mladenaĉkog idealizma koji se svakodnevno sukobljava sa surovom
stvarnošću.
Viktorija Suhina
VP Marketing ELSA-e Rijeka
20
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
ISV's se itekako isplate!
Iskustva koja ukljuĉuju putovanja uz stjecanje novih znanja, neizbjeţno vode do poboljšanja pojedinaĉne izvedbe, suzbijanja
malograđanštine te promicanja ideje i koncepta kulturne raznolikosti. Razlozi za sudjelovanje u ISV (Institutional Study Visit) su
mnogobrojni. Posebno bih istaknula ĉinjenicu ISV navode sudionike na isticanje unutar svoje okoline, iskustvo ih motivira da
nepovratno ulaţu u svoje samopouzdanje s obzirom na to da sada imaju međunarodnu perspektivu odnosno pogled na stvari.
Ulaganje u osobni razvoj
S obzirom na to da su raznovrsnost obrazovanja i akademska razina društva u tijesnoj vezi, ELSA Rijeka je udarila ĉvrste temelje
kvalitetnoj stazi koja povezuje naše studente sa njihovim akademskim obrazovanje na naĉin da utjeĉe na „lajtmotive“ njihove
motivacije i faktore koji utjeĉu na samostalni akademski razvoj. Da bi naši studenti sudionici u potpunosti iskoristili svoje
kvalifikacije u budućim pothvatima postoji potreba da im se sruše okovi uskogrudnosti i da im umovi obuhvate europsko stanje
uma. Unatoĉ izrazito visokom stupnju obrazovanja građanina europskih zemalja pojavljuje se znaĉajan kontrast između kvalitete
znanja proizašlog iz praktiĉne primjene i teorije. Interakcija teorije i prakse je nuţna. Pukotina na palubi mogla bi se djelotvorno
restrukturirati u nekoliko koraka. ISV omogućavaju edukacijske prilike za sve ELSA-ine ĉlanove koji ţele razviti svoje potencijale
kao pojedinci i potencijalni budući vođe.
Poruka koju ţelimo poslati jest: POPRAVITE SVOJE PALUBE I OTPLOVITE!
Mali skok za Mreţu
Na kraju svake godine ELSA Rijeka organizira posjet pravnim institucijama druge europske zemlje i dokazano je da je to vrijedno
iskustvo. Kao što je istaknuto u ciljevima ELSA-e mi trebamo i teţimo pravednom svijetu u kojem se poštuje ljudsko dostojanstvo
i kulturna raznolikost, a struĉno-edukativni posjeti pravnim institucijama su najbolji naĉin za postizanje navedenih ciljeva. Svaka
sljedeća godina popraćena je sve većim odazivom, a ISV su osmišljeni tako da samo istaknuti studenti, ambiciozni i marljivi, mogu
sudjelovati; što dovodi do pozitivne konkurencije među ĉlanovima.
Struĉnim posjetama Kraljevine Nizozemske, omogućili smo studentima širenje znanja primjenjivog na razvoj pravnog sistema
Republike Hrvatske. Dobili smo mogućnost istraţiti potencijalnu ekonomsku i obrazovnu suradnju Hrvatske i Nizozemske putem
informacija koje smo prikupili prilikom sastanka u veleposlanstvu RH, sa veleposlanicom RH Veselom Mrđen Korać i njezinim
savjetnikom Lukom Alerićem te tajnicama veleposlanstva. Prije i poslije ISV-a, odrţali smo kratku anketu, u kojoj su studenti
morali objasniti što je za njih ELSA. Prije ISV-a Nizozemskoj, odgovori su bili osrednji i površni; pojedini studenti poistovjetili su
ELSA-u sa „gubitkom vremena“ ili „mjestom za partijanje“. Nakon ISV-a, šest od 21 osobe poĉelo je identificirati ELSA-u sa
„prilikom“, pet od 21 studenta reklo je da je ELSA „investicija“, a cijela grupa je cijenila trud uloţen u organizaciju. Napravili smo
razliku!
ELSA Rijeka VS Nizozemska
Studenti sudionici ĉlanovi su ELSA-e Rijeka, preteţno sa treće godine fakulteta koji su odslušali Međunarodno, Međunarodno
kazneno i Europsko pravo, stoga su prethodno stekli znanja koja im olakšavaju aktivno sudjelovanje u predavanjima koja su
odrţana na Sudovima. Studenti su upoznati sa radom Međunarodnog suda pravde (ICJ). Information Officer je odrţao temeljitu
prezentaciju o funkcioniranju i djelokrugu Suda sa kratkim osvrtom na najpoznatije sluĉajeve koji su raspravljani pred sucima ICJ-a.
Uz pomoć Jana Kralta, koji je zaduţen za grupne posjete Međunarodnom sudu za zloĉine poĉinjene na podruĉju bivše Jugoslavije
(ICTY), upoznali smo se sa radom Optuţbe i Obrane. Uz to, sudjelovali smo na predavanju Odjela za ţrtve i svjedoke i posjetili
kaznionicu – Detention Unitza osuđenike Den Haag-a. No naš entuzijazam dosegnuo je vrhunac tijekom prisustvovanja dijelu
suđenja Radovanu Karadţiću i Ratku Mladiću na ICTY-u. To je dan koji ćemo zasigurno zauvijek pamtiti. Posjetili smo
Međunarodni kazneni sud (ICC) na kojem smo imali prilike ĉuti o povijesti Suda, parniĉnom postupku i sukobima nadleţnosti.
Predavanja su odrţana u obliku nastave; aktivno smo sudjelovali pitanjima i komentarima o iznesenim ĉinjenicama zajedno sa
nekoliko grupa studenata koji su u isto vrijeme posjetili sud. Nakon toga smo odslušali dio suđenja German Katanga and Mathieu
Ngudjolo Chui trial, koje je DR Cuba optuţila za zloĉine poĉinjene 24. veljaĉe, tijekom napada na Bogoro selo. Sve institucije
posjećene su u suradnji sa veleposlanstvom RH u Den Haag-u. Na sreću, imali smo prilike upoznati cijelo osoblje na posljednji dan.
Hrvatska ambasadorica Gđa Mrđen Koraĉ, srdaĉno nas je ugostila i cijeloj grupi je posluţen ruĉak. Popodne je proletjelo u
ugodnom razgovoru o politici i pravu, po našim preferencijama.
“Shall we proceed to the trial?”
Od tog trenutka pa do danas, entuzijazam koji se rodio i uspomene koje smo stekli u Haag-u, još uvijek su na vrhuncu. Uspomena
koju ćemo strastvenu prepriĉavati zasigurno je naš posjet ICTY-u i suđenje Ratku Mladiću, osobe koja donijela puno tuge
stanovnicima bivše Jugoslavije. Sjedili smo u sudnici kada je Radovan Karadţić ušetao, okrenuo se prema gledateljima i pozdravio
sa smiješkom kojim je izrazio svoj stav o našem dolasku. Trenutak je bio neopisiv. Kako kaţu: „Trebali ste biti tamo.“
Prisustvovali smo povijesnom trenutku, što nas je u isto vrijeme uzbudilo i motiviralo na daljnji rad. Jedan ţivot je premalo za sva
mjesta koja ţelimo posjetiti i stvari koje moramo nauĉiti.
→
21
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
Dijeljenje informacija
Nakon što se vratili u Rijeku, odrţali smo radionice na temu ISV-a, kojima smo pokušali obogatiti teoretsko i ĉinjeniĉno znanje o
Međunarodnom pravu i Europskom pravnom sustavnu, prenošenjem steĉenog praktiĉnog iskustva u obliku sadrţaja koje smo
usvojili tijekom institucionalne posjete. Upoznali smo naše student sa kontroverznim temama aktualne politike posjećene zemlje i
pokušali smo ih ohrabriti na razvoj ideja o produktivnoj suradnji, temeljenoj na zajedniĉkim interesima, što bi trebalo pretvoriti u
jedan od naših dugoroĉnih ciljeva.
Cilj je postignut!
Unutar tih sedam dana, sudjelovali smo na predavanjima o funkcioniranju međunarodno-pravnih institucija, kao i na predavanju u
veleposlanstvu i uspješno obogatili svoje znanje! Osim što smo se upoznali sa radom navedenih institucija, jedan od ciljeva koji
smo si postavili bio je da istraţimo mogućnosti ekonomske i obrazovne suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine
Nizozemske. Imali smo priliku upoznati se sa stranim pravnim sustavom što nas je odvelo korak bliţe akademskoj eliti kojoj svi
potiho ţelimo pripadati.
Tijekom našeg cjelokupnog obrazovanja, uĉe nas da najuspješniji oblik samostalnog rasta i razvoja uslijedi ukoliko proširimo
vidokrug i pokazalo se toĉnim, a 21 ĉlan ELSA-e Rijeka tome moţe posvjedoĉiti!
Doris Bogunović,
Direktorica za odnose s javnošću
ELSA-e Rijeka 2012./2013.
ELSA Rijeka - ISV grupa ispred Međunarodnog suda pravde (ICJ)
22
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
Pravo mjesto za darivanje krvi
Mladi pravnici i studenti prava osim svojim poznavanjem prava, svojim sugrađanima mogu pomoći ne samo pravnim savjetom već i
mnogo neposrednijim naĉinom – darivanjem krvi. Tako se svake godine jednom ili dvaput tijekom akademske godine na Pravnom
fakultetu u Rijeci u organizaciji ELSA-e Rijeka, u suradnji s Pravnim fakultetom u Rijeci, Sveuĉilištem u Rijeci te Crvenim kriţem,
odrţava darivanje krvi u prostorijama informatiĉke uĉionice.
Za studente to je jedan od naĉina da im se pribliţi solidarnost na novoj razini te da ih se potakne na razmišljanje o naĉinima
pomaganja drugim ljudima, koji ne moraju nuţno traţiti pravni savjet te naĉinima koji ne moraju nuţno ukljuĉivati materijalnu
korist, već samo ostaje saznanje da su svojim dobrim djelom moţda nekome spasili ţivot. Idejni zaĉetnici i organizatori prve akcije
darivanja krvi na rijeĉkom Pravnom fakultetu su Ivan Dobrović te Josip Peitl. Neki od naših studenata tada su prvi put dobrovoljno
darovali krv, a poslije su ostali ustrajni u svojoj namjeri da pomognu drugim ljudima.
Crveni kriţ pozdravlja ovaj projekt te uvijek rado surađuje s ELSA-om Rijeka, a broj studenata koji se odazivaju s godinama postaje
sve veći. Akciju podrţava i Pravni fakultet na naĉin da rado ustupa prostorije informatiĉke uĉionice na korištenje tijekom odrţavanja
darivanja krvi.
Zbog podrške i zbog odaziva studenata, ELSA Rijeka akciju darivanja krvi provodi svake godine najmanje jednom, a tako planira
nastaviti i u godinama koje slijede.
Ustavni sud
Sunĉanog jutra 3. svibnja 2012., skupina sastavljena uglavnom od brucoša,
pod vodstvom nekoliko iskusnih ELSA-ša, nakon radne kave u kantini
Pravnog fakulteta Sveuĉilišta u Rijeci, kreće u Zagreb na avanturu koje će
se sigurno dugo sjećati.
Prva stanice ove naše avanture bila je Ustavni sud Republike Hrvatske.
Nakon sigurnosne provjere, slijedio je srdaĉan doĉek i predavanje Glavnog
tajnika dr. sc. Teodora Antića, inaĉe višeg predavaĉa našeg fakulteta. Ovaj
posjet predstavlja, za studenta prava iznimno korisno iskustvo, budući da
smo imali mogućnost saznati nešto više o ustrojstvu i radu Ustavnog suda iz prve ruke.
Samo predavanje sastojalo se od tri dijela. Na samom poĉetku saznali smo nešto više o povijesti ustavnog sudovanja u svijetu,
tipovima ustavnog sudovanja, s posebnim naglaskom na promijene u sustavu ustavnog sudovanja na teritoriju današnje Republike
Hrvatske. U ovom dijelu predavanja, gospodin Antić nas je uputio i u današnje ustrojstvo i poloţaj Ustavnog suda.
U drugom dijelu predavanja nauĉili smo nešto više o nadleţnostima i djelovanju Ustavnog suda. Naglašena nam je i posebnost
djelovanja u vijećima, te procedura takvog odluĉivanja. Nasmijali smo se nekim sluĉajevima iz prakse Suda, iz kojih smo shvatili da
neki naši sugrađani na legalan naĉin ismijavaju sustav ustavnog sudovanja i samim time usporavaju proces ustavnog odluĉivanja
zatrpavajući Sud apsurdnim predmetima. Shvativši okolnosti u kojima radi Ustavni sud, bilo nam jasnije zašto je prezentirana
statistika riješenosti predmeta poraţavajuća, premda moramo priznati da je iz godine u godinu sve bolja.
Posljednji dio predavanja odnosio se na naĉin izbora ustavnih sudaca te sadašnji sudaĉki
sastav, za koji je bitno naglasiti da nije potpun. Naime, iako se Ustavni sud, po Ustavu
Republike Hrvatske, sastoji od 13 sudaca, 13. sudac nije izabran.
Valja naglasiti da to nije propust Ustavnog suda, već Hrvatskog sabora, koji je trebao
imenovati ustavnog suca po isteku mandata njegovog prethodnika, ali to nije uĉinio iz
politiĉkih razloga.
Samo predavanje bilo je iznimno korisno i zanimljivo te se nadam da ćemo imati priliku
ponoviti ovakav posjet s budućim generacijama brucoša. Tako je završila prva stanica naše
avanture, koja je obuhvaćala i sudjelovanje u drugim projektima kolega iz ELSA-e Zagreb i
ELSA-e Hrvatska.
23
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
SAER
Simulirana arbitraţa ELSA-e Rijeka
Začetnik ideje
ELSA Rijeka je u oţujku 2012. godine posjetila Ljubljanu u kontekstu projekta „Simulirana arbitraţa”. „Simulirana arbitraţa” je
inicijativa naše lokalne podruţnice, a sam koncept je smislila i ideju razvila naša Dopredsjednica za Akademske Aktivnosti za ak.
god. 2010./2011. – Dajana Lukaĉ. Projekt je financiran od strane Studentskog zbora Sveuĉilišta u Rijeci i studenata sudionika.
Sluţbena kratica projekta jest SAER, što stoji za Simulirana arbitraţa ELSA-e Rijeka. SAER se nalazi u kategoriji akademskih
aktivnosti te podupire ciljeve postavljene od strane ELSA-e International.
Što je to SAER?
Projekt se bavi mirnim rješavanjem sporova unutar međunarodnog prava. Precizno, radilo se o sudskom sredstvu rješavanja
sporova putem arbitraţe. Studenti Rijeĉkog i Ljubljanskog Pravnog fakulteta su i kombiniranim timovima rješavali graniĉni spor
između Hrvatske i Slovenije. Potrebna prethodna priprema znaĉila je dodatno stjecanje znanja i iskustva u sferi međunarodnog
prava. Sudionici su pismeno i usmeno iznosili svoje argumente te time usavršili retoriĉke sposobnosti nastupom pred brojnom
publikom. Korisnici projekta su studenti prava, ĉlanovi studentske udruge ELSA.
Vremenski okvir u kojem se projekt odvio jest prosinac. Naime, bilo je problema u komunikaciji što nam je onemogućilo da
provedemo projekt u prvobitnom terminu. Interes studenata porastao je tijekom godine te je na posljetku uspješno proveden.
Kljuĉno podruĉje koje pokriva jesu Akademske Aktivnosti. Cilj je propisan statutom i poslovnikom koji spadaju pod interne
propise ELSA-e International te statutima ELSA-e Hrvatska i ELSA-e Rijeka. Prema ĉlanku 3. Statuta ELSA-e International stoji
da akademske aktivnosti pokrivaju studentske struĉne publikacije, pravna istraţivanja i mogućnost publikacije istih, natjecanja u
simuliranim suđenjima i banke o pravnim inozemnim studijima.
Priprema i obrtanje uloga
Što se tiĉe pripreme, dva tjedna prije susreta obje lokalne grupe zapoĉele su pripremati spor. Predsjednik nacionalne podruţnice
ELSA-e Slovenija Jernej Kosec, nadzirao je radionice koje su odrţane na temu Sporazuma o arbitraţi između Vlade Republike
Slovenije i Vlade Republike Hrvatske. Prema Povelji UN-a (ĉlanak 33.) sporove treba rješavati mirnim sredstvima te je stoga
Europska komisija ponudila pomoć i stranke su formirale Arbitraţni sud. Za vrijeme simulacije ELSA Ljubljana predstavljala je
Republiku Hrvatska i vice versa, što je dodalo određenu sloţenost sudionicima i zahtijevalo je ulaganje većeg truda.
Sudionici
Radni jezik je bio engleski. Sudjelovalo je deset studenata, većinom sa ĉetvrte godine studija, ĉlanova ELSA-e Rijeka; deset
studenata ĉlanova ELSA-e Ljubljana te tri arbitra. Lokacija odrţavanja je bila Pravni fakultet u Ljubljani, koji je zajedno sa ELSAom Ljubljana bio u organizacijskom odboru.
Cilj opravdava sredstva
Cilj projekta je izvršen. Studenti su potaknuti na stjecanje dodatnog znanja iz međunarodnog prava , te na analitiĉko razmišljanje,
traţenje argumenata i timski rad. Osim već navedenih ciljeva, sudionici su svojim sudjelovanjem razvili govorniĉke vještine, te
razumijevanje trenutaĉne situacije između Hrvatske i Slovenije. ELSA Rijeka utjecala je na promicanje međunarodne suradnje i
dogovorila sa ELSA-om Slovenija buduću suradnju u vidu potencijalne organizacije EX-YU Konferencije.
Ovim putem zahvaljujemo ELSA-i Ljubljana na efektivnosti i ugodnoj suradnji. Nadamo se da ćemo se uskoro susresti sa još
inovativnijim idejama o novim naĉinima ulaganja u akademsku razinu oboje Republike Hrvatske i Republike Slovenije.
Posebna hvala predsjednici ELSA-e Ljubljana Mireli Murtić te Ani Vouk i Jerneju Kosecu na gostoprimstvu.
Vjerno Vaša,
Doris Bogunović,
Direktorica za odnose s javnošću ELSA-e Rijeka 2012./2013.
24
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
ELSA Split
Europska udruga studenata prava, poznatija po svojoj
skraćenici – ELSA, je najveća neprofitna, nepolitiĉka i
neovisna organizacija studenta prava i mladih pravnika u
Europi. Osnovana je 1981. u Beĉu s ciljem uspostavljanja
internacionalnih kontakata i razmjene iskustava studiranja u
razliĉitim pravnim sustavima. ELSA danas okuplja gotovo
30000 ĉlanova s 200 pravnih fakulteta iz ĉak 42 drţave diljem
Europe. Njene aktivnosti ĉine cijelu lepezu akademskih i
profesijskih događaja koji upotpunjuju viziju ELSA-e te
omogućuju njenim ĉlanovima usavršavanje vještina kroz
raznorazne treninge i interakciju s drugima. U okviru programa
studentskih praksi (STEP) ĉlanovima Europske udruge
studenata prava se omogućuje rad u pravnoj struci te im se
pruţa prilika sudjelovanja na najraznovrsnijim seminarima,
konferencijama, tribinama te upoznavanja novih mjesta i ljudi.
ELSA djeluje na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Svoju prvu podruţnicu u Republici Hrvatskoj dobila je u
Zagrebu 1986. godine. Podruţnica u Splitu osnovana je 1989.
godine i djeluje do danas, a trenutno broji 70-ak aktivnih
ĉlanova. Ĉlanove Izvršnog odbora ĉine studenti raznih godina
Prava, i niţih i viših.
Projekti „ELSA-e Split“ su mnogobrojni. S obzirom da je naš
cilj poboljšati studentske standarde i pridonijeti pravnom
obrazovanju, prije nekoliko godina ponovno smo pokrenuli
izdavanje ĉasopisa „Nasciturus“. Redovito sudjelujemo na
tradicionalnom Simuliranom parlamentu ELSA-e Hrvatska u
Zagrebu, a prije dvije godine pokrenut je i Simulirani
parlament na lokalnoj razini, koji se do sada pokazao iznimno
uspješnim. Organizatori smo i sudionici na raznim
predavanjima, simpozijima, okruglim stolovima i tribinama.
Neke od najuspješnijih u posljednjih nekoliko semestara su
„(Ne)razumijevanje između Hrvata iz BiH i Hrvatske“
(odrţana u Mostaru) te „Uvod u svijet mirenja“ i „Susret s
konzulima“ na matiĉnom fakultetu“. „ELSA-Split“ također je
sudjelovala u velikom regionalnom antikorupcijskom
programu „Interruption Corruption“. Ostvarila je suradnju s
turistiĉkom agencijom F-tours te pripomogla lakšoj
dostupnosti jeftinih putovanja za studente, organizirala
malonogometni turnir i nezaboravne ELSA tulume, izlete i
planinarenja za ĉlanove, humanitarno djelovala, redovito
predstavljala svoj rad na „National Council Meeting-u“ ELSA
Hrvatske u Rijeci, Zagrebu, Osijeku, te ugostila ĉlanove velike
ELSA obitelji na NCM-u u Splitu.
Puno je toga što splitska ekipa radi i svakodnevno ostvaruje da
bi stalo na nekoliko listova papira, ali ako vas zanima barem
djelić detalja o ovim i ostalim projektima, nabavite sebi
primjerak našeg „Nasciturusa“ (što neće biti lako jer je
razgrabljen rekordnom brzinom), ili zavirite u kutke ovog
ĉasopisa posvećene ELSA-i Split.
Nadamo se da ćemo i dalje biti uspješni u svojim projektima,
obogaćivati svojim djelovanjem svoj Fakultet i pruţati
ĉlanovima nezaboravna iskustva i prilike koje se ne propuštaju.
Potraţite nas i na Facebooku i postanite ELSA-in prijatelj.
Leona Grgić
Predsjednica ELSA-e Split
25
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
Interupcija korupcije
Projekt „Corruption interruption“ (u doslovnom prijevodu „interupcija korupcije“) je regionalni projekt s potporom Europske unije,
kojeg su organizirale tri udruge iz Hrvatske, BiH i Srbije, u kojim drţavama se projekt provodio. Cilj projekta je bio ukazati na
problem korupcije u tri grane društva: obrazovanju, zdravstvu i politici. Prva etapa projekta je bila na temu korupcije u obrazovanju.
U Hrvatskoj je na tom projektu sudjelovao Institut Stineu suradnji sa studentskom udrugom ELSA Split.
Studentski dio posla na ovom projektu je bio organizirati nekakvo događanje, koje bi imalo za cilj podići svijest građana, a pogotovo
studenata o problemu korupcije, te afirmirati stav o korupciji i svim njenim pojavnim oblicima kao o negativnoj pojavi, koju treba
sprijeĉiti, i protiv koje se valja boriti svim sredstvima. Odluĉili smo organizirati performans i tribinu. Cilj performansa je bio
zainteresirati ljude za problem korupcije, te ih tom prilikom pozvati na tribinu, koja se odrţala par dana kasnije. Performans je
osmišljen kao prosvjed protiv poskupljenja cijena ispita, zbog duha vremena u kojem ţivimo, a koji pak obiljeţavaju stalna
poskupljenja i odgovarajući prosvjedi (ne u onoj mjeri u kojoj bi moţda trebali op.a.). Za reĉeni „prosvjed“ smo pripremili plakate s
natpisima kao što su: „Je li ovo zemlja znanja kakvu zamišljate?“, „Pošto ispit? Previše!“ ili pak „No mani! = No fjuĉr!“ u najboljoj
maniri jeziĉnih avantura naše predsjednice vlade. Dok su neki paradirali s plakatima, drugi su zaĉuđenom mnoštvu dijelili popularne
plave kuverte s letcima. Reakcije reĉenog mnoštva su bile mješovite, neki su odobravali našu akciju, drugi pak se obrušavali direktno
na sami vrh izvršnih organa naše drţave. Bilo je i komentara da se bavimo uzaludnim poslom i da bi se trebali uhvatiti knjige, a ne
neke tamo korupcije. O uspjehu performansa nam je dovoljno rekla tribina, na kojoj se okupilo nešto novinara i studenata. Tribinom
je dominirao rektor Ivan Pavić, za koga su mnogi imali pitanja, kao i za kolegu studentskog pravobranitelja pri Studentskom zboru,
Ivana Ţapera. Zanimljiva ĉinjenica za razmišljanje je to što se uz rektora nije pojavio niti jedan profesor s bilo koje sastavnice
splitskog Sveuĉilišta. Na tribini su postavljena zanimljiva pitanja o tome jesu li viski i ĉokolada kao poklon referadi ili profesoru,
mito, zatim predstavlja li koruptivni ĉin obvezno kupovanje novih knjiga i pokazivanje istih profesoru prije ispita. Rektor se obvezao
da će poslati svim sastavnicama odluku kojom bi bilo zabranjeno profesorima ili drugim sluţbenicima fakulteta primati darove od
studenata, što je i uĉinio.
Drugi dio projekta zasnovao se na okruglom stolu o korupciji u zdravstvu koju je ELSA Split organizirala u Europskom domu u
Splitu pod geslom „Recimo ne korupciji“ uz naglasak na pitanja poput „Dosta Vam je korumpiranih lijeĉnika?“, “Zašto je bolje biti
1. u tekici nego 1. na sluţbenoj listi?“, „Dosta Vam je beskonaĉno dugih redova gdje uvijek netko preko veze ulazi ispred Vas?“. Na
projekt su se rado odazvali mnogi gosti među kojima je najistaknutija mr. sc. Đula Rušinović-Sunara, dr. med., predsjednica Hrvatske
udruge za promicanje prava pacijenata.
Vrhunac „Interupcije“ odvio se u završnom dijelu projekta - „Korupcija u politici“. Ĉlanovi ELSA-e su odrţali performans u
Marmontovoj ulici predstavljajući građanima „Hrvatsku stranku korupcije“ (HSK), ĉime smo na satiriĉan naĉin pokušali pribliţiti
prolaznicima koliko je korupcija zahvatila društvo. Osim tipskog stranaĉkog štanda, pripremili smo i tiskani propagandni materijal i
posjetnice s istaknutim logotipom „stranke“. Razgovarali smo s brojnim radoznalim prolaznicima koji su jasno shvatili satiriĉnu
poruku. Tiskani propagandni materijal je bio manje duhovit i u njemu su redom navedene najpoznatije hrvatske korupcijske afere,
primjerice izgradnja autoceste Ravĉe - Ploĉe, afera Spice, akcija Nesklad, afera Ina, afera Hypo i afera Brodosplit. U letku su isto tako
navedene adrese i telefonski brojevi institucija na koje se mogu prijaviti sluĉajevi korupcije, primjerice MUP, Uskok i Transparency
International Hrvatska. Osim toga navedene su i e-mail adrese, kao i radno vrijeme tih institucija, a pobliţe se objasnio i postupak
prijave koruptivnih aktivnosti. Cijela akcija okrunjena je velikim skupom koji će se odrţao nekoliko dana nakon performansa,
ponovno u Europskom domu u Splitu, a koji je na neki naĉin zaokruţio ĉitav projekt i razloţio temu korupcije u tranzicijskim
zemljama te iznio naĉine kako mobilizirati sve društvene subjekte za uspješnu borbu protiv korupcije. Ovom prilikom odazvala su se
uvaţena imena iz cijele regije, a neka od njih su Irena Pereša, struĉna savjetnica udruge GONG, mr. sc. Zoran Malenica, profesor
sociologije na Pravnom fakultetu u Splitu, Hrvoje Appelt, slobodni novinar i istraţivaĉ korupcije.
Karlo Siminiati Ĉupić
26
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
U želji da Vas što kvalitetnije, ali i zabavnije upoznamo sa našim projektima, članovima ELSA-e Split budi se
inspiracija na razne načine. Tako je jedan od članova, na vrlo poseban način opisao studijski izlet ELSA-e Split na
tribinu Sveučilišta u Mostaru. Prenosimo vam ga u cijelosti i nadamo se da ćete uživati u čitanju ovog nadasve
osebujnog i humorističnog izvještaja.
Mostar noćas mora pasti
Bismillahir-rahmanir-rahim!
Pozivam za svjedoka mastionicu i pero i ono što se perom piše;
Pozivam za svjedoka nesigurnu tamu sumraka i noć i sve što ona oživi;
Pozivam za svjedoka mjesec kad najedra i zoru kad zabjeli;
Pozivam za svjedoka sudnji dan, i dušu koja sama sebe kori;
Pozivam za svjedoka vrijeme, početak i svršetak svega –
da je svaki čovjek uvijek na gubitku!
Lagano se kuhamo po iznenađujuće vrućem jesenskom suncu, dok se autobus polagano taljiga zavojitom cestom uz more. Idemo u
Mostar. Netko sa zadnje, kaţnjeniĉke, autobusne klupe priĉa vic o starom mostu, Hrvatima, bestrzajnom topu i Svetoj Granati
(TM). Sve da bismo sudjelovali na debati, kako su je Mostarci grandiozno nazvali, a u trenutku spoznaje i preimenovali, u jedan
neformalan razgovor, skoro kafenisanje, dok stara Sabaheta nosi dţezvu punu kipuće kave, pardon, kahve...
Ti Mostarci sa potencijalnim kompleksom megalomanije, su ustvari studenti Hrvatskog studentskog politološkog foruma, ili HSPF.
Pobogu ili poalahu, zašto iđosmo tu? Zato što je trebalo unijeti malo svjetla razumijevanja, a moţda i razuma u pitanje
nerazumijevanja Hrvata u Hrvatskoj i BiH. Za taj, odvaţan, skoro pa i povijestan, podvig otisnulo se nas 11 hrabrih duša. Trebalo
je biti 12, ali posljednji hrabri duš-man je ostao zbog oca svojega, ili je makar tako rekao, a stvarnost će ostati mutna.
Ĉekirali smo se u hostel, ispunjeni nadom u njegovu kvalitetu, da bismo se sudarili sa okrutnom stvarnošću. Ta stvarnost je bila
tako nepopustljiva i okrutna, a tek suptilna kao kamen u facu, šiljati...
Bila je to prava rupĉaga. Odista daleko od svih iznadanih ideala. Onkraj snova. Naţalost, i onkraj rijeke, što je imalo velike politiĉke
reperkusije po našeg vrlog predsjednika, koji nije mogao ni piti, a bogami ni jesti, nego samo pušiti od silne brige i nervoze zbog
nejaĉi kojom je bio okruţen, sam, bez igdje ikoga, bez drage i druga. I nema nigdje nikoga, do igle draĉa u srcu, i plamena na
rukama… Ok, dosta poezije, nazad u rupĉagu, hladnu, nedostojnu kreme splitskog pravnog intelekta, sve bez cipela, molim lijepo.
No krema se nije dala skršiti ni hladnoćom, a ni smradom nogu.
Veĉer, i dio, iznenađujuće hladne, noći smo proveli u laganoj izmaglici duhanskog dima i alkoholnih para samo najskupljih pića,
serviranih u kristalne ĉaše, sa zdrobljenim ledom. Tome su prethodile rijeke kofeina, a uslijedila glasna glazba sa ritmom i
prizvukom zapada i istoka, ali na razliĉitim lokacijama. Već će iz ovog paragrafa promućurniji zakljuĉiti ono što smo i mi po
završetku središnjeg eventa ovog puta.
U jutro prvog dana, neki još uvijek pod laganim dojmom gorespomenutih isparavanja, uputismo se prema Mostarskom sveuĉilištu,
koje je, prema nekima znakovito, smješteno na zapadnoj strani rijeke. Tamo nas je doĉekala lijepa, nova, zgrada Filozofskog
fakulteta, u ĉijoj je izgradnji, kako ćemo kasnije saznati, sudjelovala Republika Hrvatska. Naši su nas domaćini uveli u prostoriju,
koja, kako je popularno danas reći, postala nakratko politiĉka arena spremna za sukob svjeţih jutarnjih ideja. Neki su mudro šutjeli,
jer su shvatili da je stvar znatno kompleksnija, a njihova informiranost na nezavidnoj razini do koje ih je dovelo slušanje hrvatskih
televizijskih i inih programa. Drugi su, pak, krenuli u oštro, pa ipak odmjereno, iskazivanje stavova. Tu se priĉalo o nedavnim
izborima u BiH, a pogotovo o kontroverznom izboru predstavnika hrvatskog naroda Ţeljka Komšića. Nadalje, saznali smo jedan
šokantan podatak, da u BiH nije proveden popis stanovništva još od 1991.
Iz ovih nasumiĉno nabrojanih tema svi smo zajedno zakljuĉili kako je poloţaj Hrvata u BiH dosta teţak i prepun tenziĉnog, pa ĉak
i natjecateljskog ţara, te da nadolazeće ustavne promjene mogu imati pogubne rezultate po njih kao jedan od tri konstitutivna
naroda. Bilo je i rijeĉi o porijeklu sukoba između naroda u BiH, primarno o razlozima netrpeljivosti Hrvata i Bošnjaka (Bosanaca).
Politiĉka arena nije se pokazala, tako prepunom suprotstavljenih mišljenja kako su moţda neki priţeljkivali. Sve se svelo na golemu
kuknjavu i osjećaj bespomoćnosti Hrvata u BiH, dok im za ovratnik dahće mrski Bosanski ţivalj, sa zadahom povijesnog
revizionizma i ćevapa. Zlobnici bi rekli da se nismo imali oko ĉega suprotstaviti...
Susret je završio dodjelom zahvalnice predsjedniku ELSA-e, Josipu Feheru. Ostatak ĉete, pardon, grupe odaziva se na imena:
Franjo Ćuk, Leona Grgić, Ivan Kuĉina, Helena Lovrić, Marija Marušić, Tomislav Milaković, Franka Oreb, Marina Osmanĉević,
Danko Rimac i Karlo Siminiati Ĉupić. Vijuge umorne od razgovora, opustili smo razgledanjem grada. Uoĉili smo kako mora da je
Mostar jedan od najreligioznijih gradova uopće. Takav dojam stvara enormna brojka crkava i dţamija naizgled nasumiĉno razasutih
po gradu. Uz pomnije promatranje, lako je uoĉiti da su crkve i dţamije izgrađene u parovima. Uza sve to vidi se natjecateljski duh u
gradnji minareta i zvonika. Sa ponosom moţemo ustvrditi, kako je „naš“ veći... Za sada. Napravljen je i obavezni posjet starom
dijelu grada i simbolu Mostara, Starom mostu.
Uz opuštanje i arhitektonsko-sakralno prigovaranje bilo je i obvezno razmjenjivanje dojmova o tek završenoj debati. Tu dolazi do
izraţaja gore spomenuta konstatacija o duboko ukorijenjenoj podijeljenosti BiH, koja se svakim danom sve više produbljuje,
nauštrb svih onih koji tamo ţive ili su tek u prolazu.
Lijepu sliku cjelokupnog stanja ostavlja jedna reklama, koja pokazuje dvije crvene toĉke na suprotnim obalama grada u labirintu iz
kojeg nema izlaza, ali koje se naposljetku ipak nađu na sred Starog mosta. Tu je jedna kolegica dala, po nekima priprostu i vulgarnu,
ali suštinski istinitu tvrdnju kako je rijeĉ o Mudima Mostara (TM), jer za postići nekakav napredak i izlazak iz rovova i kaljuţe
uliĉnih kanala, nije bitno ĉiji je veći, nego tko ima Muda (TM) da prekine zaĉarani krug sukoba sitnih nacionalnih interesa, ili ga
makar ublaţi do te razine da svi budu sretni u svojim kaljuţnim kanalima...
Oscar Zeta Acosta
27
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
„Nasciturus“ – časopis studenata Pravnog fakulteta u Splitu
Povijest „Nasciturusa“, ĉasopisa Pravnog Fakulteta u Splitu, zapoĉinje „Pismom omladini“, Emila Zole. Radi se o pismu,
napisanom, još 1897., koje ima svoju snagu još i danas, jer pita studente (omladinu): „Ko će se dići da traži pravdu ako ne ti, jer ti ne
učestvuješ u našim borbama interesa i ličnosti, još se nisi uplela ni kompromitirala ni u jednoj sumnjivoj aferi i možeš potpuno otvoreno, pošteno i
dobronamjerno da govoriš.“
Iako u doba kada je Nasciturus nastao, još nije postojala ni ELSA International, a kamo li ELSA Hrvatska ili pak ELSA Split,
moglo bi se reći da su tadašnji studenti Pravnog fakulteta u Splitu, koji su pokrenuli ovaj ĉasopis, ipak u sebi na neki naĉin nosili
klicu vizije ELSA-e kakvu danas poznajemo.
Poĉeci ĉasopisa su bili skromni, broj ĉlanaka relativno malen, a zbog tehniĉkih limitacija toga vremena, grafiĉki na niskoj razini.
Teme ĉlanaka su i tada bile orijentirane na studentske probleme, politiĉko stanje u drţavi te refleksije tog stanja na studente. Javljaju
se i poneki izvadci iz radova knjiţevnika, kao i studentski radovi – pjesme, prozni radovi, prijevodi iz strane struĉne literature.
Poveznice s knjiţevnosti ne staju tu, jer se javlja i rubrika „Kronologija knjiţevne ljevice“, kroz nekoliko brojeva.
Od samih poĉetaka ustaljen je naziv ĉasopisa - „Nasciturus“ napisano gotiĉkim fontom, a ukrašeno vagom i maĉem, te
pergamentom na kojem stoji oznaka „List PF“. To se zaglavlje naslovnice zadrţalo sve do danas.
Krajem 70-ih i poĉetkom 80-ih godina, došlo je i do promjena formata ĉasopisa, iz forme standardnog A4 ĉasopisa, prešli su na
veći format novina. Paralelno s time, kako su napredovale tehniĉke mogućnosti, pojavljuju se i prve fotografije, prije kojih su jedine
ilustracije bile pokoji crteţ. Njegovala se vještina karikature, koje su redovito prikazivale crtice iz studentskog ţivota ili pak
kritizirale fakultet.
Kroz veći broj Nasciturusa se javlja rubrika „Naša Anketa“ u kojoj se pita studente što oni misle o npr. knjiţnici, ili brucoše o
njihovim dojmovima, što poĉesto rezultira sa smiješnim odgovorima. Osim kroz ovu rubriku, kontinuitet se vidi i kroz
objavljivanje kratkih pjesama, koje se javljaju u svakom broju.
Došlo je i do većeg prekida u radu Nasciturusa, između 1975. i 1978., nakon ĉega je ponovno pokrenut, u istom obliĉju. U nekoliko
brojeva je tadašnje uredništvo izraţavalo nezadovoljstvo neaktivnošću i nezainteresiranošću studenata za sudjelovanje u ĉasopisu.
To ni nama danas nije strano.
Rubrika o glazbi, knjigama i filmu se razvija u osamdesetim godina, pa tako imamo i ĉlanke povodom smrti Jima Morrisona te
ĉlanke o domaćim bendovima, kao što je „Bijelo dugme“.
Nakon ovog kratkog, i ni u kojem sluĉaju potpunog pregleda razvoja i evolucije Nasciturusa, moţemo samo zakljuĉiti da je ĉasopis
imao nekoliko faza razvoja. Prvu, u kojoj se ĉasopis tek pokrenuo, zatim drugu, u kojoj se na kvalitetnim temeljima, razvio pravi
studentski ĉasopis. Nakon toga je nastupilo razdoblje u kojem je ĉasopis prestao s radom, iz nama nepoznatih razloga, te se nakon
nekoliko godina opet pokrenuo, samo da bi se opet ugasio, sve do 2006. godine. Tada dolazi do ponovnog oţivljavanja ĉasopisa,
ovoga puta pod okriljem udruge ELSA Split, s velikim entuzijazmom, u ţelji da nastavimo nešto što su davnih godina zapoĉeli neki
studenti poput nas. S jednakim ţarom, ali i ponešto drugaĉijim konceptom na umu njegovih urednika, koji se ogleda u veselijem
dizajnu i temama izabranim imajući u vidu šaroliku ĉitateljsku populaciju. Prošle godine izašao je jubilarni 25. Nasciturus po redu, a
ove smo već proslavili i 40 godina postojanja, budući da je prvi broj izašao davne 1972.
Nasciturus, je od skromnih poĉetaka, preko nekoliko prekida, došao do tri specijalna izdanja, 26 brojeva i 40 godina izlaţenja što
dokazuje da Nasciturus nije samo pravna fikcija, nego pravna i studentska realnost, za koju je izgledno da će s nama ostati. ELSA
Split je ponosna što se moţe pohvaliti svojim doprinosom i sigurni smo da će nam naši ĉlanovi, a i kolege iz ostatka ELSA obitelji
pomoći u nastojanju da „Nasciturus“ doţivi još mnogo brojeva.
Karlo Siminiati Ĉupić i Marija Marušić
ELSA Split
28
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
Izlet na Mosor
Krajem studenog (koji je bio sve samo ne studen) ĉlanovi udruge ELSA okupili su se i odluĉili testirati granice svoje fiziĉke
izdrţljivosti. Unatoĉ tome što smo već duboko zagazili u jesen, sukladno našim nadama, vrijeme nas je posluţilo. Sunĉan dan s
proljetnim temperaturama i bez vjetra bio je idealan za bezbriţan izlet i „punjenje baterija“ na svjeţem mosorskom zraku. Navukli
smo udobnu odjeću i obuću te se zaputili uz Ţrnovnicu do Gornjeg Sitnog. Dobro utabanim planinarskim putem krenuli smo
laganim korakom prema Planinarskom domu Umberto Girometta na Ljuvaĉu (868 m). Ekipu je ĉinilo desetak studenata, ali i
poĉasni ĉlan, jednogodišnji njemaĉki ovĉar jedne od kolegica. Veseli i priliĉno razmaţeni Boo, brzo je osvojio srca naše druţine, pa
ĉak i onih koji pate od kinofobije (strah od pasa).
Uspon je tekao glatko, bez većih zastajkivanja, osim za
pokoju fotografiju. Došavši do planinarskog doma,
predahnuli smo uz planinski ĉaj, a zatim nastavili uspon.
Dio grupe nastavio je samo dio puta, tj. do vrha prvog
brda iznad planinarskog doma, prema Vickovom stupu, te
se vratio na ruĉak u planinarski dom (što drugo, nego,
tradicionalni grah). Nakon toga zaigrala se briškula na
suncem okupanoj livadi, okruţenoj idiliĉnom, tajnovitom
šumom, uz rjeĉicu, jezero...
Drugi dio grupe produţio je do sljedećeg vrha - Vickovog
stupa. Vickov stup (1325 m) je planinarsko sklonište na
jednom od vrhova planine Mosor. To je deseterokutna
kula, promjera 2 m, visine 3 m, sastavljena od ĉeliĉnih
ploĉa, sapeta ĉeliĉnom uţadi za okolne stijene da je vjetar
ne odnese. U njoj moţe sjesti, i od nevremena se
zakloniti, devet planinara. Ekipa je iskoristila priliku da,
kao i prošle godine, upiše udrugu ELSA u knjigu
posjetilaca. Podsjetili smo se i tog prošlog uspona, te zapis
o tom pothvatu pronašli na starijim stranicama knjige.
Budući da se hladnoća poĉela pojaĉavati, skupa sa zalaskom sunca, tako smo se i mi spustili u nizinu. Pozitivno umorni, ali veseli i s
još nekoliko lijepih uspomena, zaputili smo se kućama spremni za nove pobjede. Pa bilo to osvajanje nekih novih vrhova, ili vrhova
akademskih uspjeha.
29
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
Uvod u svijet mirenja
Europska udruga studenata prava Split i Studentski zbor Pravnog Fakulteta u Splitu organizirali su 19. prosinca 2011. predavanje na
temu „Uvod u svijet mirenja“. Pitate se o kakvom mi to sad mirenju priĉamo? Znaĉenje naslova teme pojasnio nam je naš gost,
predavaĉ Srđan Šimac, sudac Visokog trgovaĉkog suda i predsjednik Hrvatske udruge miritelja, koja potiĉe razvoj, implementaciju i
promicanje mirenja kao alternativnog naĉina rješavanja sporova.
Hrvatska udruga za mirenje osnovana je 19. rujna 2003. godine. Udruga je osnovana na entuzijazmu i vjeri osnivaĉa u naĉin
rješavanja sporova koji se temelji na dijalogu, uvaţavanju te razumijevanju stajališta i interesa suprotstavljenih strana. Udruga danas
broji preko 370 ĉlanova. U implementaciju mirenja kao naĉina rješavanja sporova, Udruga je ukljuĉena kroz rad Centra za mirenje Hrvatske udruge za mirenje. U okviru Centra za mirenje provode se postupci mirenja uz sudjelovanje izmiritelja koji se nalaze na
listi izmiritelja Hrvatske udruge za mirenje.
Mirenje je svaki postupak u kojem stranke nastoje sporazumno riješiti svoj spor, uz pomoć jednog ili više izmiritelja, koji strankama
pomaţu postići nagodbu bez ovlasti nametanja obvezujućeg rješenja. Izmiritelj je jedna ili više osoba koja na temelju sporazuma
stranka provodi postupak mirenja. Izmiritelj je nezavisna i nepristrana treća osoba. Mirenje moţe završiti sklapanjem nagodbe,
međutim ako stranke ne postignu dogovor mogu nastaviti već zapoĉeti sudski ili drugi postupak odnosno mogu pokrenuti
postupak pred sudom. U odnosu na druge naĉine rješavanja sporova, mirenje karakterizira neformalnost, visoki stupanj
autonomnosti stranaka, ekonomiĉnost, uspješnost, uĉinkovitost, ali prije svega dobrovoljnost, povjerljivost i kreativnost.
Samo predavanje g. Šimca proteklo je u opuštenom, komunikativnom tonu. Sudac je ţelio uspostaviti odnos sa studentima
postavljajući im razna pitanja s ciljem motiviranja i podizanja samopouzdanja. Nakon kratkog uvoda razjasnio je kako ţeli upozoriti
prisutne slušatelje – moguće buduće odvjetnike, suce… da će se u svom poslu baviti ljudima, osobama, a ne sluĉajevima i
brojevima, kako to u stvarnosti ĉesto izgleda. Uputio nas je u razliĉite pojmove, novosti u svijetu suđenja, u vaţnost poznavanja
ljudske psihologije i konflikata. Kratko i zanimljivo nam je opisao tko su miritelji, što rade, koji im je cilj, te detaljno doĉarao kako
sam miriteljski postupak izgleda i kako se odvija. Svrnuo nam je pozornost i na ponašanje u sudnici, ispriĉao neke događaje na
temelju iskustva te upozorio kako je potrebno studentima omogućiti više praktiĉne nastave u kojoj će se vjeţbati u sudskom
okruţenju i upoznavati sa socijalnom psihologijom. G. Šimac nas je upoznao i s postojanjem Kluba mladih miritelja, koji djeluje na
Pravnom fakultetu u Zagrebu od 2009.g i izrazio ţelju da se nešto sliĉno pokrene i u Splitu.
Ukoliko ţelite više saznati o mirenju, pridruţite nam se sljedeće prilike na nekom sliĉnom predavanju, a u međuvremenu moţete
posjetiti stranicu udruge www.mirenje.hr te njihovu Facebook stranicu i proĉitajte nešto o povijesti, sadašnjosti i budućnosti
mirenja u Hrvatskoj.
30
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
Posjet Pantovčaku
Kao i svaka dobra priĉa i ova poĉinje sa: „Jednom nedavno, u relativno novom i ĉistom autobusu...“. U toj scenografiji se našla
grupa ELSA-e Split, na putu sve do adrese Pantovĉak 241, Zagreb. Radi se o predsjedniĉkim dvorima, gdje su predstavnici
studentske udruge ELSA našeg fakulteta pozvani kod Predsjednika RH Ive josipovića.
Iako prvotno zamišljen, po mjeri studenta i građanina, kao dvodnevni odnosno trodnevni izlet u Zagreb, reĉeni je koncentriran na
jednodnevni posjet predsjedniku. U ime tog vaţnog, koristiti ćemo starohrvatsku rijeĉ, eventa, organizirali smo cijeli niz
informativno-politiĉkih sastanaka, na kojima smo razradili skoro sve moguće teme razgovora koje grupa studenata prava, par
asistenata i jedan dekan uopće mogu u bilo kojem od mogućih alternativnih stvarnosti zapoĉeti sa Predsjednikom Republike.
Savršeno pripremljeni sa svim mogućim pitanjima i odgovorima, krenuli smo odvaţno iz sobe za ĉekanje, okićene antiknim
namještajem, ĉije je uklapanje u jedan od svjetlijih bisera hrvatske moderne arhitekture upitno, u drugu, sveĉanu, dvoranu (onu u
kojoj je tepih sa prikazom Kornata op.a.). Tamo smo, posloţeni u stroj, saĉekali vrhovnog zapovjednika, sa njime se rukovali,
slikali, nakon ĉega smo upućeni u veliku dvoranu za sastanke.
Prvu je rijeĉ imao, po dogovoru, naš (ELSA-in) predsjednik, sa kratkim predstavljanjem udruge, koje je bila još i kraće jer je
predsjednik Josipović prije toga rekao da je on upoznat sa time što je to ustvari Europska udruga studenata prava, i što mi to
radimo. Potom su krenula pitanja uz jedan kratki ekspoze o projektu „Interruption Corruption“. Nakon nekoliko postavljenih
pitanja, došlo je na red i veliko pitanje, koje će, kako se ispostavilo, pojesti ostatak vremena.
Naglasak je bio na „opširnom“ komentaru predsjednika Josipovića na paket prijedloga novog Zakona o znanosti i visokom
obrazovanju (Zakon o Sveuĉilištu, Zakon o visokom obrazovanju i Zakon o znanosti). Tu je predsjednik detaljno izloţio svoje,
uglavnom negativno, mišljenje, za koje nema smisla, niti prostora, prenositi, ili pak citirati ovdje. Tu priliku naš je dekan iskoristio
kako bi pozvao predsjednika da dođe na proslavu 50. obljetnice postojanja fakulteta, koji je poziv i prihvatio, te mu, sasvim
namjerno, uruĉio i detaljnu kritiku gore spomenutog prijedloga zakona. Posjet je završen još jednim rukovanjem i uruĉenjem
ELSA-inog poklona.
Moţemo zakljuĉiti kako smo i poĉeli, te kako bi i svaka priĉa trebala završiti: „ELSA-ina ĉarolija je završila negdje nakon izlaza iz
Zagreba, kada su se dame i kavaliri transformirali u obiĉne studente, kada su se kravate zamijenile trenirkama, a visoke potpetice
zamijenile neĉim manje glamuroznim, ali znatno udobnijim, te su svi sretno, u pjesmi i smijehu stigli natrag u Split, odakle će se
sjećati ovog posjeta, ĉak i u poznijim godinama.“ No što je bilo sa predsjednikom Josipovićem? On je nastavio sa sastancima sa
vaţnim i manje vaţnim osobama, no je li nas zapamtio? Uz pretpostavku potvrdnog odgovora na ovo pitanje, koliki smo mi utjecaj
mogli imati na njega? Moţe li naš posjet, poput lepeta leptirovih krila na istoku, preuzetog kao metafora teorije kaosa, proizvesti
uragan na drugom kraju svijeta? Vrijeme će pokazati, negdje na zapadu...
Karlo Siminiati Ĉupić
ELSA Split
31
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
Susret s konzulima
Krajem sijeĉnja ELSA Split je organizirala tribinu pod nazivom „Susret s konzulima“. U jednoj od novih dvorana Pravnog fakulteta
ugostili smo dvije jako zanimljive splitske liĉnosti. To su Marin Mrklić, poĉasni konzul Austrije i Slobodan Anĉić, poĉasni konzul
kraljevine Švedske. Najavljen je bio i treći gost, Ivo Staniĉić, poĉasni konzul Mađarske, koji se zbog sluţbenih obaveza morao
ispriĉati. No, na kraju nam nije nedostajao, jer se tribina za koju je bilo predviđeno otprilike sat vremena, razvukla zbog brojnih
pitanja na gotovo dva i pol sata. Već vam to moţe potvrditi kako je zanimljivo bilo.
Iako konzuli nemaju obiĉaj gostovati na događanjima ovog tipa, nama su se
rado odazvali, budući da su obojica i sami pohađali naš fakultet. Cilj tribine
bio je da nam gosti otkriju pojedinosti svog poslai odgovore na pitanja poput
toga, kako su poslali konzuli, tko su i štotokonzuli zapravo rade, kakve
povlastice i nedostatke donosi ta titula… Studenti su postavili gostima još na
desetke pitanja ponajviše o studiranju u zemljama koje g. Mrklić i g. Anĉić
predstavljaju te o izmjenama koje ćenam moţda donijeti punopravno
ĉlanstvo u Europskoj uniji. Oba gosta bila su veoma otvorena te su nam
osim šturih ĉinjenica, poput popisa svih konzula i konzulata u gradu Splitu,
iznijeli i brojna osobna iskustva i anegdote iz ţivota i karijere. Na poĉetku
bilo nam je jasno da će toga biti mnogo, budući da je konzul Mrklić ĉasnu
duţnost vrši već deset godina, a njegov prijatelj i kolega Anĉić ĉak ĉetrnaest
godina.
Tako nam je konzul Mrklić, između ostalog, detaljno opisao
proceduru izbora i imenovanja na mjesto konzula te posebno
istakao kako su u procesu provjeravali ĉasnost ĉlanova obitelji ĉetiri
generacije unatrag, ĉime se izrazito ponosi, jer mu je to ujedno i
dokaz da je u ţivotu dobro postupao, kao i njegovi preci. Otkrio
nam je kako je na funkciju predloţen zahvaljujući odliĉnim
odnosima s Austrijom prvenstveno zbog poslova koji su ga vezali
za tu zemlju, dok je Slobodan Anĉić svoj put do daleke Švedske
pronašao zahvaljujući, ni više ni manje nego mladenaĉkoj ljubavi, ili
kako je on rekao – sve zbog jedne Šveđanke, koja ga je potaknula
da tamo otputuje na poslijediplomski studij.
Doznali smo još mnogo detalja o samom poslu, zanimljivih
događaja iz konzularnih ureda, zadataka konzulata u sluĉajevima
prometnih nesreća, ulaganja, turizma… u kojima se s jedne strane
nalazi strani drţavljanin. Saznali smo i da konzuli u pravilu nisu
politiĉki aktivni te da svoju funkciju rade honorarno, eventualno
mogu dobiti naknadu za putne troškove i sl.
Oba konzula istaknula su kako titulu koju nose smatraju jednim od svojih najvećih ţivotnih postignuća, te im ona na neki naĉin
potvrđuje vlastitu ĉast i ugled.
Marija Marušić
VP S&C ELSA Split
Eto dragi studenti i ĉitatelji, tko zna, moţda se upravo u nekom
od vas krije sljedeći poĉasni
konzul neke svjetske drţave.
32
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
Simulirani parlament u Splitu
Po uzoru na tradicionalni projekt ELSA-e Hrvatska, ELSA Split odluĉila je prije dvije godine potaknuti svoje ĉlanove da se okušaju
u ulozi zastupnika i na domaćem terenu, tj. na Pravnom fakultetu u Splitu.
Projekt se, sada već tradicionalno i na lokalnoj razini, realizira krajem oţujka, a jednako kao i nacionalnom, glavni cilj je simulacija
zakonodavnog postupka u Hrvatskom saboru. Postupak se sastoji od predlaganja, rasprave i glasanja o određenom zakonu.
Studenti su podijeljeni u pet skupina: ekstremna ljevica, ekstremna desnica, ljevica, desnica i centar koji ima ulogu Vlade i
predlagatelja dogovorenog zakona.
U 2011. Godini raspravljalo se na temu „Zakon o uzimanju i presađivanju dijelova ljudskih tijela u svrhu lijeĉenja“, a ove smo
godine na tapetu imali „Zakon o javnom okupljanju“.
O pravilima vjerujemo da ne treba previše jer svaki ih
student prava utvrdi vrlo rano, a elsić pogotovo (ako
još nije, uskoro će )
Sudionici Simuliranog parlament u Splitu su stotinjak
studenata Pravnog fakulteta u Splitu – ĉlanovi
ELSA-e Split te gosti s Pravnog i Politološkog
fakulteta u Mostaru koji se uvijek rado odazovu
našem pozivu.
Jednako kao i nacionalni projekt, i ovaj svim
sudionicima donosi puno zanimljivih rasprava,
usvojena nova znanja i vještine, izglasan zakon i
jaaako puno zabave.
Vjerujemo da će se ovaj projekt redovito odrţavati i jednako uspješno u godinama koje su pred nama.
Dragi elsići, ako već niste, upišite u svoje kalendare oţujak 2013. uz napomenu „Simulirani parlament St“, i svibanj 2013.
„Simulirani parlament Zg“ te dogodine sudjelujte i Vi.
Marija Marušić
VP S&C ELSA Split
33
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
ELSA Zagreb
Zadovoljstvo mi je da Vam mogu predstaviti ELSA-u
Zagreb! Ove godine smo u sveĉanom tonu sa našim
alumnima obiljeţili 25. godišnjicu osnutka! Od samih
poĉetaka puno je godina prošlo, a uspjehe mjerimo
uspješnim projektima. Ove godine odbor saĉinjava
šesnaest motiviranih ĉlanova koji svakodnevno odvajaju
svoje vrijeme kako bi kroz svoj rad u ELSA-u
promovirali u našoj zajednici viziju ELSA-e: A just world
in which there is a respect for human dignity and cultural diversity.
Tradicionalno ELSA Zagreb je posvećena S&C
projektima. Bez obzira na pregršt tradicionalnih
projekata, S&C tim na ĉelu sa Markom Dolencem (VP
S&C), uspio je ove godine dodati još pokoji. Dariana
Maradin (direktorica za SV-e) organizirala je posjet e
(ISV) Ustavnom sudu, Hrvatskom saboru, psihijatrijskoj
bolnici Vrapĉe te kaznionici u Lepoglavi. Također
organizirali smo i međunarodni SV te tom prilikom
ugostili kolege iz ELSA-e Maastricht. Imali smo se
priliku kroz pet mjeseci druţiti sa veleposlanicima iz
susjednih zemlja te kroz dokumentarne filmove i
raspravu uĉiti o našim susjedima kroz projekt „Know
your neighbours“. Projektom je koordinirao Vedran
Stanković, naš direktor za Ljudska prava. Nismo
zanemarili ni IFP pa smo osim posjeta Psihijatrijskoj
bolnici organizirali i nacionalnu tribinu na temu „Prava
pacijenata“, ĉijoj se organizaciji posvetila Ruţica Zlatić
(dopredsjednica za IFP). Moram spomenuti i našu,
dvanaestu po redu, Malu školu ljudskih prava, koja po
niĉemu više nije mala! Ovu godinu prouĉavali smo
ekonomska i socijalna prava kroz tjedan dana, s 14
predavaĉa i 130 sudionika. Posljednji projekt u paleti
S&C projekata biti će Međunarodna ljetna pravna škola,
„Human rights and Globalization“, koju ćemo
organizirati trinaesti put zaredom u predivnom Zadru,
gdje ćemo još jednom, zajedno s međunarodnim
gostima, tjedan posvetiti Ljudskim pravima, vođeni
našim motom: „Sea, sun and learning with fun!“ U AA
sektoru, koji vodi Ema Menđušić Škugor (VP AA),
također je bilo dinamiĉno. Organizirali smo naše prvo
simulirano suđenje. Iznimno nam je drago da smo imali
velik odaziv te kvalitetne timove koji su se ţestoko borili.
Najbolji su sudjelovali i na Nacionalom simuliranom
suđenju. Drago nam je da se njihov marljiv rad i
pripreme sa mentorima isplatio te da smo im kroz ovaj
projekt pruţili priliku da osjete iz prve ruke ĉari
odvjetništva. Osim simuliranog suđenja, pripremali smo
veliki tim od 45 ĉlanova, koji su sudjelovali na
Simuliranom parlamentu ELSA-e Hrvatska u ulozi
krajnje ljevice. U sklopu IFP-a, organizirali smo esej
natjeĉaj na temu: Kriza u zdravstvu: mit ili realnost.
Naše STEP-erice, Andrea Konjević (VP STEP), Ana
Penava (direktorica za STEP) i Mateja Španić
(direktorica za STEP), ostvarile su najveći napredak.
Trenutno imamo petnaest prijava za STEP praksu i
pregovore sa pet partnera, koji su spremni prihvatiti
međunarodne studente. Nadamo se da ćemo jesen
doĉekati sa potpisanim ugovorima i spremni da ugostimo
praktikante iz ELSA mreţe. Veliki odaziv na svim
projektima moţemo zahvaliti našem velikom marketing
timu, na ĉelu sa Filipom Karaţijom. Cijele godine
direktorice – Maja Lijović, Mirna Malbašić, Vedrana
Smlatić i Maxim Lach, su pripremale maštovite plakate,
video uratke te uređivale našu web stranicu, kako bismo
što bolje prezentirali svoj rad našim ĉlanovima s kojima
odrţavamo redovite sastanke svakoga petka. Također,
bavili su se prikupljanjem sponzorstava, bez kojih bi
puno projekta prošlo u skromnijem tonu. Na kraju
imamo i našeg tajnika, Tomislava Poljaka, koji se osim
brige za administraciju i ĉlanove, posvetio i dijeljenju
svog neumornog ELSA Spirit-a. Za bolje zbliţavanje i
druţenje sa ĉlanovima, ove godine imali smo i
tradicionalni Christmas party te roštilj na Bundeku.
Šećer na kraju je naša blagajnica Tadijana Vukušić, koja
se bavi hrpom brojeva i jako smo joj zahvali što ne
moramo znati kako sve to toĉno ide, ali bitno je da na
kraju štima. Osim vlastitim projektima, drago nam je da
smo sudjelovali, kao partneri-organizatori, na nekoliko
predavanja koje je organizirao naš Fakultet, te da smo
partner Sveuĉilištu na projektu koji se bori protiv
korupcije. Također smo prepoznati kao jedna od petero
najsnaţnijih, mnogobrojnih udruga na Sveuĉilištu pa smo
imali priliku ponovno sudjelovati u povjerenstvu za
dodjelu Zlatnog Indexa, poduzećima koja su najviše
pridonijela razvoju i radu studentskih udruga i studenata.
Sklopili smo i partnerstvo sa Student Travel Agency
(STA Zagreb) te ćemo svojim ĉlanovima moći ponuditi i
ISIC kartice (International Student Identity Card).
Godina još nije gotova, prošli smo tek malo više od pola.
Ponosni smo na odrađene projekte koji su iza nas i s
veseljem oĉekujemo i pripremamo sljedeće. Sve to ne bi
bilo moguće da nemamo tim koji je predan radu,
odgovoran, motiviran, te spreman surađivati! Ponosna
sam što sam na ĉelu timu koji ozbiljno radi, jako se
zabavlja te sloţno koraĉa kroz mandat, pomaţući si na
tom putovanju. Hvala im na tome, uţitak je raditi sa
suradnicima koji su se ponašaju, i s ponosim i punim
pravom, nazivaju prijateljima!
Ana Roce
Predsjednica ELSA-e Zagreb
34
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
Institucionalni posjeti
Već dugi niz godina, ELSA Zagreb u sklopu S&C-a (seminara i konferencija) tradicionalno svake godine organizira tri
institucionalna posjeta: posjet Hrvatskom Saboru, Ustavnom sudu i psihijatrijskoj bolnici Vrapĉe. Posjeti su organizirani za grupe
od trideset do ĉetrdeset sudionika (prvenstveno ĉlanova ELSA-e, a potom i ostalih zainteresiranih studenata). Studenti se vrlo rado
odazivaju na ovakve posjete, ĉemu u prilog govori ĉinjenica da se redovito prijavljuje veći broj studenata nego što smo u
mogućnosti voditi u posjete. Velika zainteresiranost je pokazatelj da studenti ţele nauĉiti nešto više i izvan samog gradiva, a to je i
cilj posjeta – pruţanje prilike da se studenti u svom pravnom obrazovanju mogu upoznati sa stvarnim radom najviših pravosudnih i
drugih institucija, ali i određenih ustanova koji imaju dodirne toĉke s fakultetskim programom i eventualnim budućim zanimanjem.
Prvi institucionalni posjet u akademskoj godini 2011./2012. bio je
posjet Hrvatskom Saboru (Trg svetog Marka 6, Zagreb)
27. listopada 2011. u 15h. Taj je posjet organizirala Tihana
Tucaković (tadašnja direktorica za seminare i konferencije), a
prisustvovala sam i ja kao buduća direktorica za institucionalne
posjete/study visits, što mi je bio odliĉan uvod u moje daljnje
obaveze kao direktorice. Kontakt osoba je bila gospođa Marija
Krakić, koja nas je prvo vodila u obilazak, tj. upoznala nas je sa
zgradom Sabora, njezinom znamenitošću i povijesti. Zatim nas je u
maloj vijećnici gospodin Krunoslav Markovinović detaljnije
upoznao s tijekom zakonodavnog postupka i odgovarao na
mnogobrojna pitanja studenta. Sudjelovala su 33 studenta.
Posjet Ustavnom sudu, bio je drugi posjet po redu, koji se odrţavao 30. studenog 2011. u 13h. Od prijavljenih 39 studenata, posjetu
je prisustvovalo njih 33. Tamo nas je glavni tajnik mr.sc. Teodor Antić kroz slikovitu prezentaciju upoznao s djelokrugom i
naĉinom rada ove izrazito vaţne institucije, uz poseban osvrt na pokretanje postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti te zaštitu
ljudskih prava i temeljnih sloboda povodom ustavnih tuţbi. Većina studenata je bila s prve i druge godine studija te je to, kako sam
poslije u razgovoru saznala, bilo vrlo dobra priprema, odnosno ponavljanje za ispit iz ustavnog prava.
Dana 25. sijeĉnja 2012., organiziran je posjet Psihijatrijskoj
bolnici Vrapĉe, toĉnije Zavodu za forenziĉku psihijatriju. 22
zainteresirana studenta ljubazno je primio ravnatelj bolnice
prof. Jukić te je ispriĉao nešto o samoj povijesti, nastanku i
nadograđivanju bolnice. Nakon tog uvoda, primarius Goreta
(voditelj zavoda za forenziĉku psihijatriju) uspoređivao je
zakonodavna rješenja sa stvarnim sluĉajevima i problemima
koji se javljaju u radu bolnice te se osvrnuo na sliĉnosti i
razlike između situacije u Hrvatskoj te drugim europskim i
izvaneuropskim drţavama. Potom su studenti, pod vodstvom
doktora, odnosno psihijatra i psihologa, imali priliku obići i
sam odjel za forenziĉku psihijatriju i susresti se s dva pacijenta
koji su ispriĉali svoj sluĉaj. Mnogima je to bio najbolji dio
posjeta, zato što su se većina njih, tj. gotovo svi, po prvi puta
susreli s psihiĉkim bolesnikom te ĉuli stvarne sluĉajeve iz
pravne prakse s drugog gledišta, odnosno gledišta samih
neubrojivih osoba, što na fakultetu nemaju prilike saznati. Na
kraju su ĉlanovi tima za forenziĉku psihijatriju odgovarali na
mnogobrojna i pomalo škakljiva pitanja studenata.
Nadamo se da će i sljedeće akademske godine navedeni
institucionalni posjeti biti uspješni i zanimljivi kao i do sada!
Dariana Maradin,
direktorica za SV ELSA-e Zagreb 2011./2012.
35
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
Institucionalni posjet kaznionici u Lepoglavi i izlet u Trakošćan
ELSA Zagreb svake godine u sklopu seminara i konferencija
organizira i institucionalne posjete kao jedan od projekata u
kojem se mladi pravnici imaju priliku direktno upoznati s
radom institucija koje su povezane s pravom i koje su njihova
moguća buduća radna mjesta. Takav naĉin uĉenja o temeljnim
ustanovama ustavnog poretka, zdravstvene zaštite posebno
ranjivih društvenih skupina i sliĉno pokazao se kao vrlo
zanimljiv i svaki od posjeta imao je velik broj zainteresiranih
sudionika. Zbog toga smo na poĉetku svog mandata odluĉili
povećati broj institucionalnih posjeta i uvesti jednu novu
instituciju u koju ćemo voditi studente. Odluĉili smo se za
Kaznionicu u Lepoglavi koja je samo sat vremena voţnje
udaljena od Zagreba, a to se pokazalo odliĉnim izborom.
Zbog ograniĉenih kapaciteta autobusa mogli smo povesti
samo 50 studenata, a zaprimili smo ukupno 98 prijava.
Krenuli smo u rano jutro 24. travnja, vozeći se krivudavim
cestama zelenog Hrvatskog zagorja te smo ubrzo stigli u mali
gradić u kojem dominiraju barokna crkva i veliko zdanje
Kaznionice i u kojem ništa ne da naslutiti da je 800 njegovih
stanovnika smješteno iza debelih zidova Kaznionice gdje sluţi
kazne zatvora od 6 do 40 godina. U kaznionici su nas doĉekali
zamjenik upravitelja Draţen Posavec i voditelj odjela tretmana
Zoran Vlaisavljević koji su odrţali prezentaciju o
funkcioniranju Kaznionice, njezinim odjelima, brojnim
aktivnostima koje se nude zatvorenicima kako bi im se
olakšao boravak u Kaznionici, a nakon toga smo se uputili u
obilazak glavne zgrade Kaznionice koja je, zbog starosti i
naĉina gradnje, spomenik nulte kategorije.
Imali smo priliku zaviriti u ćelije,
samice, popularnu gumenjaru u koju
se smještaju zatvorenici u sluĉaju
opasnosti po vlastiti ţivot, u
knjiţnicu, informatiĉku dvoranu i
uĉionice. Kaznionica se sastoji od
glavne zgrade koja je zatvoreni tip
kaznionice, a u Lepoglavi i bliţoj
okolici još su tri poluotvorena dijela
u kojima zatvorenici rade na
poslovima uzgoja voće, povrća,
stoke, proizvodnje vina i rakije te
proizvodnje namještaja.
U Kaznionici je omogućeno
strukovno obrazovanje za zanimanja
poput kuhara, konobara, vrtlara,
stolara, informatiĉkog tehniĉara što
zatvorenicima
omogućuje
zaposlenje nakon što izdrţe kaznu
zatvora.
Posjet smo završili odliĉnim ruĉkom
u restoranu u vlasništvu Kaznionice.
Nakon toga, uputili smo se prema
dvorcu Trakošćan, gdje smo proveli
nekoliko sati u parku dvorca, na
kavi na jezeru, dok su neki
neumorno
vozili
pedaline
i
fotografirali se.
Marko Dolenec
Dopredsjednik za S&C ELSA
Zagreb
36
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
Prepuna sudnica utihnula je dok se porota polako vraćala na
svoja mjesta. Okrivljenik je ustao, spreman ĉuti presudu koja
će mu obiljeţiti ţivot…
Ĉitajući ovo, većina vas zasigurno je pomislila kako je
zacijelo rijeĉ o nekoj ameriĉkoj TV-seriji ili filmu. No,
razmislite ponovno jer ovdje je rijeĉ o prvom simuliranom
suđenju odrţanom na Pravnom fakultetu u Zagrebu u
prosincu 2011. godine. Kako dotad na našem fakultetu nikad
nije odrţano takvo suđenje na hrvatskom jeziku, ELSA
Zagreb odluĉila je nešto promijeniti. Osmišljena je posebna
vrsta simulacije u kojoj se spajaju elementi kontinentalnog
europskog i anglosaksonskog sudskog postupka. Tako je
ĉitavo suđenje bio podređeno pravilima Zakona o kaznenom
postupku, no uvedeni su instituti porote i prigovora kao
klasiĉni elementi ameriĉkog sudovanja.
Nakon pomnog odabira sudionika i podjele u timove, mogli
smo zapoĉeti s pripremama. Za suce, odvjetnike i drţavne
odvjetnike izabrani su samo studenti viših godina kako bi im
prikupljeno pravno znanje olakšalo pripremanje. S druge
strane, za porotnike smo odabrali studente niţih godina kako
bi što bolje simulirali ĉinjenicu da u ameriĉkoj poroti sjede
iskljuĉivo laici. Kontakt između porotnika i timova bio je
zabranjen radi ĉuvanja objektivnosti. Timovi su, usko
surađivali sa studentima koji su dobili uloge svjedoka i
vještaka u postupku kako bi ih što bolje pripremili za samu
simulaciju. Premda je simulacija zamišljena kao usmeno
natjecanje tokom „glavne rasprave“, moramo priznati kako
je nadmetanje poĉelo ĉim smo upoznali sudionike sa
sluĉajem. Podbadanje od strane ĉlanova suparniĉkih timova
pratilo je gotovo svaki zajedniĉki sastanak, što je dodatno
pridonijelo uzbudljivoj i realistiĉnoj atmosferi.Kako bismo
timovima olakšali pripreme, svaka grupa dobila je mentora
struĉnjaka s kojim je radila na sluĉaju.
Budući da su mentori bili prisutni i tokom same simulacije,
naši su se studenti dodatno potrudili da svojim pravniĉkim
znanjem i retoriĉkim vještinama impresioniraju prisutne.
Prilikom odabira sluĉaja kojeg bismo ţeljeli simulirati, trebalo
je pomiriti brojne aspekte suđenja. Sluĉaj je trebao biti
jednostavan, ali i izbalansiran na naĉin da oba tima mogu sa
sigurnošću braniti svoja stajališta, a da istovremeno bude
zanimljiv strankama i publici. Nakon nekoliko tjedana
traţenja, pronašli smo nadasve zanimljiv sluĉaj ubojstva koji
je zadovoljio sve postavljene standarde.
Proces pripremanja nije bilo dugotrajan niti teţak jer smo
ţeljeli omogućiti studentima sudjelovanje na simulaciji za
koju se neće biti potrebno pripremati nekoliko mjeseci i radi
koje neće morati ţrtvovati ostale interese i aktivnosti.
Stoga su cjelokupne pripreme sudionika trajale nešto više od
mjesec dana, dok je organizacija cijelog projekta trajala
otprilike dva mjeseca. Dobar projekt ĉesto ne zahtjeva
mnogo vremena, već samo malo kreativnosti i ambicioznih
sudionika. 
Konaĉno, osvanuo je i dan same simulacije, a uzbuđenje je
bilo na vrhuncu. Preko stotinu studenata prava naguralo se u
dvoranu koja je preuređena u „ELSA sudnicu.“ Naši timovi,
nenaviknuti na atmosferu, vrpoljili su se na mjestima
oĉekujući poĉetak. Raspravu su otvorili odvjetnici i drţavni
odvjetnici vatrenim uvodnim govorima u kojima su iznijeli
osnove obrane i optuţbe, dajući naslutiti kako će to popodne
borba zaista biti neizvjesna. Malo više od tri sata raspravljanja
ispitali su nekoliko svjedoka i vještaka, ĉesto se puta
sukobljavajući sa sucima zbog neslaganja u mišljenjima. Neki
od naših sudionika zavrijedili su i simulirane novĉane kazne,
a bilo je i prijetnji iskljuĉenjem s rasprave. Nakon završnih
rijeĉi koje, unatoĉ tome što su bile iznesene na kraju, nisu
„ostale duţne“ nikome, porota se povukla.
→
37
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
Istovremeno, mi smo sve gledatelje zamolili da anonimno glasuju koji je od timova, po njihovu mišljenju, bolje obranio sluĉaj.
Naravno, u obzir su dolazili samo odvjetniĉki i drţavnoodvjetniĉki tim, jer je sudaĉki tim imao, premda vaţnu, ipak mnogo
jednostavniju regulatornu ulogu. Naime, u konceptu suđenja odvojili smo funkciju porote - koja je trebala presuditi o nevinosti
optuţenika, te publike - koja je objektivno mogla procijeniti tko je od timova pokazao više vještine prilikom obrane sluĉaja te na
taj naĉin odabrati pobjednike. Zamolili smo gledatelje i slušatelje da uzmu u obzir nekoliko faktora od kojih su najvaţniji bili
prethodna pripremljenost, znanje o ĉinjenicama sluĉaja i poznavanje pravila kaznenog postupka. Konaĉno, vaţno je bilo
procijeniti i vještine usmene prezentacije. Smatrali smo da bi za porotu i za suce bilo preteško procijeniti koliko je svaki tim uloţio
u pripremu i izlaganje te da moţda ne bi bili posve objektivni. Taj smo teţak zadatak ostavili publici koja je glasovala istovremeno
s porotom.
Nakon otprilike pola sata nagovaranja, porota se bila
spremna vratiti u sudnicu. Svi smo u tišini pratili taj maleni
komad papira dok je prelazio iz ruke predsjednice porote u
ruke sutkinja te opet natrag poroti. Optuţenik je ustao, a s
njime i njegov odvjetniĉki tim mrkih lica i skrštenih ruku.
Porota je odluĉila. Jednoglasnom odlukom, optuţenik je
oslobođen krivnje! Uzdah oduševljenja, a zatim i pljesak
zalomio se dvoranom premda su svi prisutni našeg
simuliranog optuţenika poznavali tek nekoliko sati. Sutkinje
su zamolile za tišinu dok se postupak nije i formalno završio.
Nakon toga, slijedio je pravi vrhunac suđenja - proglašenje
pobjednika. Publika je premoćnom većinom glasovala za
pobjedu odvjetniĉkog tima te ih nagradila gromoglasnim
pljeskom.
Crveneći se, što od uzbuđenja, što od ĉinjenice da se u
„sudnici“ temperatura popela za nekoliko desetaka
stupnjeva, naši su se odvjetnici zahvalili publici na odluci i
suđenje je sluţbeno moglo završiti.
Premda sve nije prošlo kao što smo planirali, suđenje je naišlo na iznimno pozitivan odaziv, kako od osoba koje su u njemu
sudjelovale, tako i od gledatelja i slušatelja. Osim velikog odaziva studenata na samoj simulaciji, naš je projekt probudio i interes
medija koji su o simulaciji odluĉili izdati ĉlanak u Veĉernjem listu. Radovala nas je ĉinjenica da je projekt koji se odrţava po prvi
put uspio tako brzo pridobiti mnoge studente, profesore, odvjetnike i suce. Ovakvo suđenje planiramo organizirati svake godine,
stoga nam se ne zaboravite javiti idući semestar ako biste i vi htjeli sudjelovati u jedinoj simulaciji suđenja na hrvatskom jeziku na
Pravnom fakultetu u Zagrebu. Kao što ste proĉitali, pobrinuti ćemo se da vam sudjelovanje ne oduzme previše vremena, a da vam
istodobno pruţi priliku da pokaţete svoje vrline i pritom se zabavite u „ELSA-inoj sudnici“.
Ukoliko biste, pak, najprije htjeli vidjeti kako simulacija suđenja izgleda kad je organizira ELSA, pozivamo vas da nam se pridruţite
u Rijeci krajem svibnja, kad ćemo organizirati nacionalnu simulaciju u kojem će sudjelovati sva ĉetiri pravna fakulteta iz Hrvatske.
Nemojte propustiti ovu jedinstvenu priliku. Vidimo se!
Ema Menđušić Škugor
dopredsjednica za AA ELSA-e Zagreb 2011./2012.
Naslov ovog ĉlanka ujedno je i naziv projekta u suorganizaciji ELSA-e Zagreb s partnerskim organizacijama zakladom ERSTE
Stiftung, European Stability Initiative i Centrom za demokraciju i pravo Miko Tripalo, ali i poruka koja se ţeljela prenijeti
sudionicima. Cilj je bio pruţiti studentima nove informacije i znanja o zemljama iz susjedstva, pritom razbiti eventualne
predrasude i na taj naĉin doprinijeti dobrosusjedskom razumijevanju. Jednom mjeseĉno prikazivao se dokumentarni film o jednoj
zemlji iz balkanske regije ili, nekima draţi izraz, iz jugoistoĉne Europe, nakon ĉega bi uslijedilo gostujuće predavanje veleposlanika
te zemlje te diskusija sa sudionicima. Tako su se mogle vidjeti projekcije filmova i predavanja veleposlanika redom Turske,
Makedonije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Kosova.
to, osim bliskog geografskog poloţaja, povezuje te zemlje? To su rastući društveni, politiĉki i gospodarski procesi. Na poĉetku su
prezentirani brojni problemi s kojima se ove tranzicijske zemlje susreću. Kod Makedonije su prikazani sukobi s albanskom
nacionalnom manjinom na prijelazu stoljeća te suvremeni međunarodnopravni problemi s Grĉkom. Bosna i Hercegovina i dalje
osjeća posljedice rata i na ekonomskom planu i u pogledu politiĉkih i etniĉkih razmirica. Srbija je nerijetko talac korupcije,
domaćih nacionalista i napada na demokratske vrijednosti. Kosovo pak ima specifiĉne probleme kao najmlađa europska drţava.
Svim ovim drţavama zajedniĉki su i tranzicijski problemi poput visoke nezaposlenosti, urušenog gospodarstva, nedostatka
investicija i niskog ţivotnog standarda. Turska je ovdje izuzetak jer nema takvih tranzicijskih boljki, već je, naprotiv, na primjeru
Istanbula prikazana kao jedno od rastućih gospodarstava, ali s druge strane postoje problemi oko poštivanja demokratskih
vrijednosti te ljudskih prava i sloboda.
→
38
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
No još je nešto zajedniĉko ovim zemljama, što je od središnje vaţnosti za ovaj projekt, a to je proces europeizacije kojem su
usmjerene sve spomenute zemlje i društvene promjene koje prate taj proces, najbolje opisane kroz naziv ove dokumentarne serije
„Povratak u Europu“. Pristupanje europskim integracijama najvaţniji je strateški cilj. Time se ţeli postići krajnje potreban
gospodarski napredak, ali i ono što je jedan od ciljeva EU, a to je postizanje mira i stabilnosti u regiji. Utjecaj europske zajednice
već je vidljiv kroz razna posredovanja pri razliĉitim konfliktima u regiji i u politiĉkom i društvenom napretku koji slijedi put
pristupanja EU odnosno put povratka modernim europskim demokratskim vrijednostima. U europskom zajedništvu vidi se i
potencijal regionalnog zajedništva, razumijevanja i suradnje.
Postoji izreka kako je putovanje Balkanom putovanje kroz europsku prošlost i kroz europsku budućnost. Prema tome, i prema
onome nauĉenom ovim projektom, moţemo zakljuĉiti da, iako i dalje na ovim prostorima postoje određeni animoziteti,
radikalizam i gospodarski zaostatak, postoji i sposobnost za oprost, tolerancija, koegzistencija razliĉitih kultura, kreativnost i
poduzetniĉki duh.
Projekt „Znaj svoje susjede“ je pokazao da ima nade u bolju budućnost, da postoje aktivisti, novi, mladi i obrazovani ljudi koji
prihvaćaju razliĉitosti, ţele promjene i spremni su se za njih izboriti. Na toj je generaciji zadatak da ispravi ono što je nekoliko
generacija unazad uništavalo.
Vedran Stanković,
Human Rights Director, ELSA Zagreb 2011./2012.
39
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
IFP (International Focus Programme) - HEALTH LAW
International Focus Programme je ELSA projekt koji ima dugogodišnju tradiciju. Ideja o stavljanju naglaska na jednu temu,
vremenski i društveno zanimljivu, koja će se obrađivati globalno u sklopu cijele ELSA-mreţe, prvi put predstavljena je 1994.
godine. Do danas se izmijenilo sedam IFP tema, a aktualna tema Health Law izabrana je na ICM-u u Malti 2010. i traje do 31.
srpnja. 2013. Zadatak lokalnih grupa tijekom tog vremena je promoviranje te tematiku u sklopu raznih seminara, konferencija,
tribina ili na drugi naĉin. ELSA Zagreb s tim ciljem organizira posjet psihijatrijskoj bolnici Vrapĉe te tribinu o navedenoj temi. Ideja
za prošlogodišnju tribinu je došla nakon jednog takvog posjeta. Naime, tema tribine bila je Prava osoba s duševnim smetnjama.
Ove godine izabrali smo općenitiju temu i tribinu naslovili Prava pacijenata. Zamisao je bila da predstavimo, svojim kolegama
prvenstveno, a zatim i ostalim zainteresiranima, sadrţaj Zakona o zaštiti prava pacijenata, njegovu primjenu u praksi te naĉine na
koje građani Republike Hrvatske mogu ostvarivati prava koja im taj zakon jamĉi.
Kao udruga studenata, i sami smo svjesni kako u našim akademskim aktivnostima najviše nedostaje praktiĉnog iskustva. Stoga smo
se pri izboru predavaĉa vodili time da to budu prvenstveno struĉnjaci za praktiĉna pitanja i ne nuţno pravnici. Tribinu smo zamislili
kao raspravu uz aktivno sudjelovanje svih sudionika kojoj prethodi kratko izlaganje svakog od troje predavaĉa.
Prvi govornik je bio dr. med. Luka Vuĉemilo koji je predstavio problematiku informiranog pristanka te istraţivanje na tu temu koje
je proveo u sklopu izrade svog doktorata. Zatim je slijedilo izlaganje gospođe Nataše Škariĉić, novinarke ĉije je istraţivanje o
svjesnosti medicinskih djelatnika, ali i samih pacijenata o odredbama i uopće postojanju Zakona o zaštiti prava pacijenata podiglo
popriliĉnu buru u hrvatskoj javnosti nakon što su rezultati istraţivanja bili objavljeni. Kao posljednji govorio je mr. sc. Damir
Jukica, predsjednik Povjerenstva za zaštitu prava pacijenata grada Zagreba.
Pojasnio je strukturu funkcioniranja ţupanijskih povjerenstava kao mehanizama vlasti za pomoć pacijentima u ostvarivanju i zaštiti
njihovih prava te predstavio par konkretnih primjera iz djelokruga rada svog povjerenstva.
Nakon svih izlaganja povela se zanimljiva rasprava, kako između samih predavaĉa, tako i kroz pitanja iz publike. Dvorana je bila
puna, a pitanja je bilo mnogo te, naţalost, nismo bili u mogućnosti, s obzirom na planirano vrijeme trajanja tribine i rezervaciju
dvorane, omogućiti svim zainteresiranima da dobiju odgovore. Zanimljivo je da sam desetak minuta nakon završetka tribine, na
izlazu iz zgrade Fakulteta, srela mr.sc. Jukicu kako još uvijek razgovara s grupicom studenata i odgovara na njihova pitanja.
Smatram da je odaziv i interes studenata za temu koju smo na tribini obradili najbolji pokazatelj kako trenutaĉna IFP tema doista
predstavlja ţarište pravnog interesa kako u našoj zemlji, tako i u svijetu. Meni je organiziranje ove tribine stvorilo veliki interes za
temu kojoj nikad nisam posvećivala previše pozornosti, a budući da Health law kao IFP tema traje i sljedeće godine, veselim se
događanjima koje će moje kolege u sklopu toga dogodine organizirati.
Ruţica Zlatić
direktorica za IFP, ELSA Zagreb 2011./2012.
40
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
Mala škola ljudskih prava u Zagrebu
-trinaest godina doprinosa pravniĉkom obrazovanju i promocije socijalne odgovornosti mladih pravnikaMala škola ljudskih prava tradicionalni je projekt ELSA-e Zagreb koji se odrţava već trinaest godina. Svake godine odabire se jedna
od tema iz podruĉja ljudskih prava koja se iscrpljuje kroz predavanja domaćih i stranih struĉnjaka i praktiĉara.
Ove je godine škola odrţana u zadnjem tjednu veljaĉe te je 130 polaznika škole imalo priliku pobliţe se upoznati sa ekonomskim i
socijalnim ljudskim pravima. Tema je odabrana zbog svoje aktualnosti jer upravo se sada, u vrijeme globalne ekonomske krize,
javila potreba povećane zaštite i promocije ekonomskih i socijalnih ljudskih prava. Mala škola ljudskih prava odrţana je od 27.
veljaĉe do 2. oţujka, u poslijepodnevnom terminu na Pravnom fakultetu u Zagrebu, u organizaciji ELSA-e Zagreb.
Prvi je dan predavanja bio teorijski uvod u podruĉje ekonomskih i socijalnih prava u koje su nas uveli profesor emeritus Vlado
Puljiz kao najveći hrvatski struĉnjak za pitanje socijalne politike u Republici Hrvatskoj i jedan od zaĉetnika te discipline u Hrvatskoj
te prof. dr. sc. Siniša Zrinšćak i doc. dr. sc. Zdenko Babić sa Katedre za socijalnu politiku Studijskog centra za socijalni rad Pravnog
fakulteta u Zagrebu koji se u svojim izlaganjima osvrnuli na procese europeizacije u socijalnoj politici, socijalne promjene i na
razliku deklarativne razine ekonomskih i socijalnih prava te razine njihova ostvarivanja.
Prof. dr. sc. Polonca Konĉar sa Pravnog fakulteta u Ljubljani otvorila je drugi dan predavanja, upoznavši nas sa radom Odbora za
socijalna prava Vijeća Europe ĉija je bila predsjednica i potpredsjednica. Istog dana upoznati smo s djelovanjem Gospodarskosocijalnog vijeća i njegove uloge u ostvarivanju ekonomskih i socijalnih prava u Hrvatskoj, a predavaĉi su bili prof. dr. sc. Mirando
Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava, g. Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i g. Matko
Bolanĉa, predstavnik Hrvatske udruge proizvođaĉa lijekova i predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća.
Treći dan predavanja otvorio je g. Krešimir Sever iz Nezavisnih Hrvatskih sindikata otvoreno iznoseći aktualne probleme radnika u
Hrvatskoj i istiĉući sve veći trend neisplate plaća i smanjenja slobodnog vremena radnicima. Nakon toga je prof. dr. sc. Siniša
Rodin s Katedre za europsko javno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu dao pregled socijalnih prava na unutarnjem trţištu EU, a
prof. dr. sc. Mladen Vedriš s Katedre za ekonomske znanosti Pravnog fakulteta u Zagrebu zakljuĉio je treći dan izloţivši implikacije
globalne ekonomske krize na ekonomska i socijalna prava.
Nikolina Budan, ELSA Zagreb (sudionica škole)
„Studenti su se odazvali u velikom broju i mnogi od
njih su se s velikim entuzijazmom upuštali u zanimljive
rasprave s predavaĉima i postavljali brojna pitanja. Sva
predavanja bila su vrlo pouĉna te sam sigurna da svi mi
koji smo bili tamo nismo poţalili što smo bili dio
jednog kvalitetnog projekta. Obogatili smo svoje
znanje novim spoznajama o ekonomskim i socijalnim
ljudskim pravima, o mnogim zanimljivim temama
vezanim uz njih te proširili svoje vidike. Uz uĉenje, nije
nam nedostajalo ni smijeha, tako da je u konaĉnici sve
djelovalo jako ţivahno. Mala škola je za mene, a
vjerujem i za ostale sudionike, bilo jedno pouĉno i
zanimljivo iskustvo. Nadam se da će ovaj osvrt
potaknuti još više studenata da nam se pridruţe
sljedeće godine.“
Mr. sc. Valentina Otmaĉić iz Amnesty Internationala Hrvatske
zapoĉela je ĉetvrti dan predavanja predstavivši nam kampanju
Amnesty Internationala Hrvatske „Hoćemo potpis!“ kojom se
traţi da Vlada Republike Hrvatske pristupi Fakultativnom
protokolu uz Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i
kulturnim pravima ĉime bi se oformio konkretan mehanizam
zaštite tih istih prava koja su trenutno iskljuĉivo na
deklarativnoj razini. Nakon nje je doc. dr. sc. Ivana Grgurev s
Katedre za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta u
Zagrebu izloţila međunarodne, europske i domaće
instrumente zaštite trudnih radnica pod temom „Zaštita ili
diskriminacija trudnih radnica?“.
Posljednji, peti dan predavanja, bio je zakljuĉak svega
izloţenog kroz tjedan predavanja, a predavaĉi su bili gospođa
Tena Šimonović Einwalter, Mjur (Oxon) iz Ureda puĉkog
pravobranitelja na temu „Socijalna prava i jednakost“ te
diplomirani socijalni radnik Nedjeljko Marković, predsjednik
udruge „Pragma“ koji je zakljuĉio temom „Socijalni izazovi i
promjene – moţe li Povelja nadahnuti?“.
Po završetku predavanja, svih 130 polaznika dobilo je diplomu za sudjelovanje na Maloj školi ljudskih prava, a svakog dana
sudionici su dobili simboliĉne poklone za koje su se pobrinuli naši stalni sponzori Vijeće Europe, Kraš i Podravka.
Marko Dolenec
Dopredsjednik za S&C ELSA Zagreb
Voditelj projekta
41
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
STUDY VISIT: ELSA MAASTRICHT
Od 9. do 13. svibnja ELSA Zagreb ugostila je dvanaest ĉlanova ELSA-e Maastricht, lokalne grupe iz ELSA-e The Netherlands.
Pripreme za posjet trajale su ĉetiri mjeseca, a sve je zapoĉelo zanimljivim e-mailom koji sam zaprimio, a u kojem je pisalo kako u
Maastrichtu postoji grupa studenata kojistudiraju europsko javno pravo i koji bi ţeljeli uĉiti o našem putu u Europsku uniju, a
Zagreb im se, kao glavni i najveći grad ĉini vrlo zanimljivim i sve što su o nama proĉitali djeluje im interesantno te pitaju mogu li
doći u posjet. Meni je to bio izvrstan povod za planiranje study visita sa intenzivnimakademskim programom (inaĉe je naglasak na
društvenom dijelu programa što i nije najpoţeljnije) pa smo prihvatili ponudu (u razdoblju dok smo pripremali ovaj SV, morali smo
odbiti ponude još tri drugelokalne grupe koje su htjele doći k nama). Organizacijski dio je brzo odrađen i svi smo snestrpljenjem
jedva doĉekali dolazak grupe od dvanaest dragih ljudi iz Maastrichta.
Akademski dio posjeta bio je posvećen pristupanju Hrvatske Europskoj uniji te smo u sklopu toga imali nekoliko predavanja i
institucionalnih posjeta da našim prijateljima pribliţimo cjelokupniproces pristupanja. Asistent Mislav Mataija s Katedre za
europsko javno pravo odrţao nam jepredavanje o europeizaciji hrvatskog pravnog sistema, mr. sc. Andrej Plenković je iz
perspektivebivšeg drţavnog tajnika za europske integracije i trenutnog promatraĉa u Europskom parlamentu iznio temeljne
ĉinjenice o procesu pristupanja i o ulozi promatraĉa u EU parlamentu. Posjetili smo i Ustavni sud, Europsku delegaciju u RH i
Veleposlanstvo Kraljevine Nizozemske u RH.
Društveni dio programa bio je usmjeren zbliţavanju ĉlanova ELSA-e Zagreb i ELSA-e Maastricht, kulturalnoj razmjeni,
motiviranju za zajedniĉke ELSA-a projekte i sl. Organiziran je zajedniĉki roštilj, zajedniĉki izlasci, razgled grada, zajedniĉke veĉere i
ruĉkovi.
Nakon tri intenzivna dana, divnih ljudi, novih prijateljstava, iskustava i znanja, bogatih dojmova i zadovoljnih lica ispratili smo naše
drage prijatelje s obećanjem da se vidimo za godinu dana kod njih u Maastrichtu na uzvratnom posjetu.
Marko Dolenec
Dopredsjednik za S&C ELSA Zagreb
42
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
25. obljetnica ELSA-e Zagreb
Ĉlanstvo je u ELSA-i Zagreb vjeĉno. Jednom kad ste unutra nema više van, tako plašimo nove ĉlanove.
Dođu na sastanak ili pošalju upit e-mailom, uĉlane se i nakon toga im poruĉimo bolnu istinu:
„Dragi naši sad je gotovo“. Odjednom se nađu tako zatrpani poslovima, događanjima i radom naravno da više ni sami ne znaju
kako su se tu našli, tjedni prolaze, godine prolaze, a staţ u ELSA-i se samo povećava i povećava i dok neki fakultet završavaju neki
tek upisuju, ELSA je i dalje tu. Moţda sam ipak malo pretjerao i moţda je to samo moja priĉa, ali sa svojih pet godina u ELSA-i i
desetak puta više nezaboravnih trenutaka već se osjećam staro. I danas mi mnogi mladi studenti pravnog fakulteta dolaze sa
pitanjima o ELSA-i i opet je mnogo toga drukĉije nego prije tih pet godina kada sam ja kao neiskusan po prvi puta slušao u što sam
se zapravo upustio, ali jedno ostaje, a to je nezaboravan dio ţivota kao temelj i uvod u svu raskoš ljudske raznolikosti koju treba
upoznati shvatiti i na kraju dodati u svoju vlastitu.
Dana 14. prosinca 2012. godine ELSA Zagreb je odrţala proslavu 25. obljetnice postojanja. Događaj je bio zamišljen kao razmjena
iskustva i upoznavanje starijih generacija ELSA-e i današnjih aktivnih ĉlanova s naglaskom na prikupljanje što više njihove potpore
prezentirajući im cjelokupni naš rad u protekloj godini kao i plan za sljedeću. Pošto je projekt bio zamišljen još prije ljeta, isto se
toliko dugo ako ne i duţe radilo na prikupljanju informacija o svim odborima ELSA-e Zagreb od samog osnutka. Nakon toga opet
je trebalo doći i do kontakata što je bila posebna priĉa. Poĉelo je skromno, sa desetak starijih ĉlanova i naravno nas dvadesetak
aktivnih, no kako uglavnom svi projekti kasne, tako smo se s vremenom i skupili u lijepom broju te zapoĉeli sveĉani događaj.
Nakon kratkog uvoda naše predsjednice Ane Roce, slijedio je pozdrav prodekana doc. dr. sc. Saše Nikšića. Uslijedili su govori naših
gostiju. Svatko je od njih imao posebnu priĉu za ispriĉati, kako su ušli u ELSA-u, što su radili u njoj, gdje su bili, što su sve iskusili.
I svaka je od tih priĉa ma koliko sliĉna bila sadrţavala toliko osobnosti i bila jedinstvena. No najzanimljivije je bilo što je svatko od
njih priĉao sa tolikim ţarom i nostalgijom. ELSA je bila i ostala u srcima svih tih ljudi koji su danas profesori, odvjetnici,
veleposlanici, pravnici u jakim tvrtkama, kao što sam rekao ELSA je ostala u njihovim srcima baš kako će ostati i nama. Ĉuli smo o
osnutku ELSA-e Hrvatska, o usponima i padovima ELSA-e Zagreb, razliĉite anegdote i dogodovštine s ICM-ova, NCM-ova,
razliĉitih seminara, vidjeli smo slike stare i petnaest godina i shvatili da koliko god vrijeme prolazi ELSA uvijek ostaje ista i njena
vizija: „A just world in which there is respect for human dignity and cultural diversity“ postaje samo jaĉa i još nas više veţe. Nakon
toga, sadašnja predsjednica uputila je sve prisutne u naša postignuća i planove poslije ĉega je uslijedila zakuska i druţenje. Priĉalo se
o svemu do kasnih sati da su nas i ĉistaĉice morale tjerati s fakulteta. No ono što je najbitnije poznanstva su ostala, prijateljstva su
opet pojaĉana i suradnja je još jaĉa, ELSA je opet postigla svoj cilj.
Ĉesto me novi ĉlanovi ili oni koji još nisu sigurni uĉlaniti se u ELSA-u ili ne, pitaju što oni zapravo imaju od ELSA-e. Uglavnom im
nabrajam što se sve radi u sklopu ELSA-e, gdje sam sve bio, što sam sve vidio, što sam nauĉio. Naravno uvijek spomenem i odliĉan
tim s kojim surađujem, i bez kojega to ništa ne bi bilo moguće te naglašavam neizostavni ELSA Spirit koji je sve prisutan i tjera nas
više, jaĉe i bolje u svakom pogledu. No, najĉešće ipak završim sa rijeĉima jedinog hrvatskog predsjednika ELSA-e International, mr.
sc. Andreja Plenkovića, koji nikada pred studentima ne zaboravi reći kako je sve što je postigao u ţivotu, postigao zahvaljujući
ELSA-i. Mislim kako je to potpuno dovoljan odgovor.
Tomislav Poljak
Glavni tajnik ELSA-e Zagreb i ELSA-e Hrvatska 2011./2012.
43
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
Međunarodna skupština ELSA-e (International Council
Meeting, skraćeno ICM) je događaj koji okuplja sve
nacionalne grupe radi donošenja zajedniĉkih odluka koje se
tiĉu interne regulacije, te donošenja smjernica o budućem radu
Udruge. Također, na njemu se potvrđuju novonastale
nacionalne grupe, bira novi vrhovni odbor ELSA-e
International, odrţava međunarodna konferencija posvećena
određenoj temi, te provode razni treninzi namijenjeni svim
sudionicima u cilju poboljšanja njihovih vještina potrebnih za
daljnji ELSA rad u svojim nacionalnim i lokalnim grupama.
ICM se odrţava dva puta godišnje, a zadnji takav se odrţao u
pokrajini Algarve, Portugal, od 25. do 31. oţujka 2012.godine.
Organizatori ICM-a su organizacijski timovi nacionalnih ili
lokalnih grupa, uz direktnu suradnju s ELSA-om International.
Organizatora moraju izglasati nacionalne grupe većinom
glasova na ICM-u.
Na ICM-u Algarve, ELSA Hrvatska je kandidirala svoj
organizacijski tim, nominiran od strane ELSA-e Portugal i
sekundiran od strane ELSA-e Turska. Nakon uspješne video
prezentacije, pitanja i odgovora, izabrani smo za domaćina
ICM jesen 2013. s 93 glasa ''ZA'' od sveukupno 96. Nakon
ICM-a Batumi (Gruzija) i ICM-a Koln (Njemaĉka), na jesen
2013. ICM dolazi u Hrvatsku, i to u grad Opatiju!. Oĉekujemo
oko 400 studenata prava, mladih pravnika, te uspješnih
pravnika, naših mentora i vjeĉne potpore radu, neki od njih
danas kao ĉlanovi ELS-a (The ELSA Lawyers Society), te
raznih predstavnika organizacija s kojima ELSA surađuje i koji
ju podupiru, poput UN-a i VE, i brojnih drugih.
Za studente koji dolaze preko glavnog grada Hrvatske, će
vjerojatno biti organiziran i zajedniĉki prijevoz do Opatije, te
grupe za doĉek u Zagrebu.
ICM je ogroman događaj koji iziskuje puno truda i rada, a
organizacijski tim (Ana, Anja, Maja, Mirna, Ruţica, Tadijana,
Tomislav, Vedran) će na njemu raditi toĉno godinu i pol dana.
Velika nam je ĉast organizirati ovakav jedan događaj i ugostiti
studente cijele Europe u našoj lijepoj zemlji, te smo zahvalni
ELSA mreţi na iskazanom povjerenju.
Prvi ICM odrţan u Hrvatskoj je bio davne 1987., i to u
Zagrebu, a drugi 1999., također u Opatiji. Organizatori su
uspješni poslovni ljudi, i danas prisutni u radu ELSA-e, te je
aktivno podupiru, a poduprli su i sam događaj. Oĉekujemo ih
osobno tamo. Ponosni smo što moţemo 2013. okupiti elsiće i
u našoj lijepoj Hrvatskoj.
Andrea Konjević,
Predsjednica ELSA-e Hrvatska
2010./2011. i 2011./2012.
Odabrali smo prekrasni, novoobnovljeni hotel ''Grand Hotel
Adriatic'', koji svojim dvoranama i radnim sobama, te velikom
dvoranom za plenarnu sjednicu pruţa savršeno radno mjesto i
atmosferu za ovakav jedan događaj, a i sam je poznat kao
kongresni centar Opatije. Odabrali smo Opatiju koja svojim
ĉistim Jadranskim morem ionako privlaĉi turiste, a brojnim
mogućnostima za jednodnevne izlete (u Hum, na Brijune, na
Plitvice, voţnja brodom itd.) pruţa hrpu sadrţaja za partnere
ELSA-e koji neće biti zauzeti radionicama i plenarnim
sjednicama ELSA-e po cijele dane.
44
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
ELSA community
ELSA Georgia – The Way to Succeed
„A dream you dream alone is only a dream, a dream you dream together is reality“
John Lenon
Keti Vardosanidzen VP S&C ELSA Georgia
ELSA Georgia is one of the valuable and respectable members
of the European Law Students’ Association.
I am proud to say that through ELSA Georgia I am part of big
European family and I feel myself power of the Network. To
say frankly commencement was not easy but we said “Yes We
Can”. Let’s start the story of ELSA Georgia from the very
beginning…
Main achievements of ELSA Georgia at international level are
IPM Tbilisi, Winter 2011 and ICM Batumi, Autumn, 2012.
The slogan of IPM Tbilisi was “Georgianize Yourself”,
participants had possibilities to attend fruitful workshops and
trainings, visit state agencies, meet public officials and get
amazed with Georgian ELSA spirit, culture, cuisine, and
hospitality. IPM Tbilisi is considered as one of the wellorganized event, correspondingly expectation from the
network for upcoming ICM is extremely high.
ELSA Georgia became “observer country” in 2008 during
ICM Nuremberg, after a year ELSA Georgia was unanimously
approved as full member of great family. It was trust from the
network and our effort is directed at the assurance of vision
and purpose of the European Law Students’ Association to be
felt in every project.
Power of ELSA is in unity of individual members, who has
common vision, common interest, common purpose and
charm of ELSA is that network automatically create these
individuals internationally minded.
It is with great honour that ELSA Georgia will be hosting all
ELSA members to the LXII ICM in the city of Batumi. From
the first entry into the country astonishing Georgian
hospitality, ancient culture, exotic traditions and fascinating
cuisine are guaranteed. Participants will spend an unforgettable
week in a beautiful seaside city with pleasant weather and
endless sun.
Major motivating factor for ELSA Georgia has always been
trust from the network, from 41 countries, in which law
students still see the world in which there is respect for human
dignity and cultural diversity. It is undeniable that our network
will always progress and keep our organization prosperous.
45
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
NCM ELSA-e HRVATSKA
RIJEKA, 24. – 27. svibanj 2012.
DONESEN NOVI
STATUT UDRUGE
IZABRAN
N.O.
2012./2013.
46
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
Iz OYOP-a ELSA-e HRVATSKA
 Nacionalni projekt:
„Ljudska prava na
ulicama i trgovima“
 Izrada Poslovnika
ELSA-e Hrvatska
 Treneri lokalnih
grupa iz Nacionalnog
odbora
Nacionalni odbor 2012./2013.
Predsjednica:
Ana Roce
Tajnica:
Doris Bogunović
Blagajnica:
Tadijana Vukušić
Direktor za S&C
Marko Dolenec
Dopredsjednica za AA:
Ivana Krvavica
Dopredsjednica za MKT:
Marija Marušić
Dopredsjednica za STEP:
Anamaria Kovačević

ICM Batumi (2012.) i
Cologne (2013.)

Izrada poslovnika za
Simulirano suđenje,
Simulirani parlament i
CroELSA magazin
 Nove STEP prakse
 Osuvremenjivanje internet stranice,
Facebook profila i ostalih web kanala
komunikacije ĉlanova s udrugom
 Nova izdanja CroELSA magazina
 Obiljeţavanje 20. godišnjice ELSA-e
Hrvatska
 NCM ELSA-e Hrvatska u Zagrebu
(2012.) i Splitu (2013.)
 Nacionalni simulirani parlament
 Nacionalno simulirano suđenje
 IFP projekti
 Podrţavanje organiziranja ICM-a u
Opatiji 2013. g
47
Europska udruga studenata prava – ELSA Hrvatska
Upravo ste upisali pravo i ne znate što
bi sa sobom?
Ne brinite, ELSA je tu za vas.
Potražite lokalnu podružnicu na vašem
Fakultetu,učlanite se i otkrijte sasvim
novo lice studiranja prava.
ČEKAMO VAS.
www.elsa.hr
48

File

File

prilogu - Visoka škola za informacijske tehnologije

ovdje - Kulturpunkt

Sažeci odobrenih financijskih potpora 2013. godine

važnost međunarodne mobilnosti studenata

MRRAK - START

pozivnica (pdf)

IMAM INFORMACIJU - VLADAM SITUACIJOM!

STRATEŠKI PLAN 2005-2010