PLAN ZAPOŠLJAVANJA U POLJOPRIVREDI
NA PODRUČJU GRADOVA
PETRINJA I KRIŽEVCI
1
Plan zapošljavanja u poljoprivredi je publikacija nastala u sklopu projekta „EzaE – Obrazovanje za zapošljavanje“ financiranog od strane Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. Njegov smisao je pružiti
javnosti uvid u stanje u poljoprivredi na području Petrinje i Križevaca te dati smjernice za razvoj i mogućnost zapošljavanja u tom području.
Zahvaljujem Alanu Đoziću dipl. ing. autoru Plana zapošljavanja u poljoprivredi, koji je svojim zalaganjem
na radnim sastancima pokazao visoku razinu znanja i sposobnosti da sve nas potakne na razmišljanje o
tome kako pridonijeti razvitku poljoprivrede na ovom području, te time povećati zaposlenost u poljoprivredi.
Svojim savjetima i prijedlozima puno su doprinijeli i predstavnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i
Savjetodavne službe, Srednje škole Petrinja, Srednje škole Križevci, Visokog gospodarskog učilišta Križevci
i predstavnici obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s područja Petrinje i Križevaca.
Zahvalila bih se djelatnicima Grada Petrinje i Grada Križevci koji su pokazali velik interes za razvoj poljoprivrede te ponudili svoju pomoć pri ostvarenju zajedničkog cilja, a to je razvoj regije te smanjenje nezaposlenosti.
Veliko hvala Anti Mariću, dipl. ing. i Klementini Karanović, dipl. ing. koji su svojim savjetima i vizijama
potaknuli Centar za šljivu i kesten na pisanje ovog projekta za kojeg smatramo da će potaknuti razvoj
pozitivnih trendova na ovim područjima.
Također, zahvalila bih i asistentici na projektu, Sanji Mrmić, mag.ing. koja je uložila velik trud u organizaciju radnih sastanaka te sudjelovala u kreiranju ovog rada, ali i partnerima na projektu Meliti Habdiji prof.
i dr.sc. Zdenku Balogu koji su nesebično podijelili svoje vrijeme i uvelike pomogli u skupljnju podataka za
područje Grada Križevci.
Nevenka Mrmić
ravnateljica
Centar za šljivu i kesten
2
RIJEČ AUTORA
Poštovani,
ovim Planom zapošljavanja pokušat ćemo na prihvatljiv način približiti Vaše trenutno stanje i poziciju,
zahtjevnom zadatku prilagođavanja svakog stanovnika ciljanog područja – člana zajednice, probirljivom
tržištu rada!
Dotaknut ćemo i „oživiti“ Vaše želje, potrebe i nastojanja da ostanete tu gdje jeste,
a uživate u svojim ostvarenjima kao da ste negdje drugdje – gdje ste, na tren pomislili da bi željeli biti.
I ne samo to! Pokušat ćemo Vas, jednostavnim, „narodnim“ lako razumljivim jezikom, uvjeriti da ste sposobni, na svome području djelovanja, ostvariti zadovoljavajući financijski rezultat za „normalan život“ Vas i
Vaše obitelji.
Naravno, ovo nije udžbenik već informativni materijal o određenim zakonskim i podzakonskim regulativama Republike Hrvatske i Europske unije koji su nužni za pravovaljani ruralni razvoj i Vašu bitnu ulogu u
njemu. Poslužili smo se nizom iskustava ciljanog područja, statističkim podacima, uočenim potrebama,
razvojnim karakteristikama i potencijalima, strateškom dokumentacijom, prostorno-planskim dokumentima i stručnim tematskim obradama kako bi Vam na što jednostavniji način pomogli da aktivno sudjelujete
u procesu zapošljavanja u poljoprivredi, bilo kao uposlenik ili poslodavac. Velikim dijelom korišteni su
članci, pročišćeni tekstovi, javno objavljeni radovi i sl. (u dijelovima ili u cjelosti) te objedinjeni, kombinirano s našim stavovima i mišljenjima, u ovaj dokument.
Ako se, slučajno, ne prepoznate, ne pronađete baš nigdje u ovom Planu zapošljavanja, pokušajte iskoristiti predmetne informacije, ideje i sl. te isto prilagodite sebi, samostalno ili uz nečiju pomoć, razradite i
ostvarite svoju viziju.
Alan Đozić, dipl. ing.
3
KAZALO
1.Uvod
2. Metodologija izrade Plana zapošljavanja u poljoprivredi
3. Što je poljoprivreda? 4. Ruralni razvoj
5. Osnovna analiza ciljanog područja
6.Petrinja
7.Križevci
8. Definiranje problema nezaposlenosti
9. Mogućnost zapošljavanja i samozapošljavanja
10. Razvojni ciljevi ruralnog područja gradova Petrinja i Križevci kroz zapošljavanje u poljoprivredi
11. Implementacija, monitoring i ažuriranje Plana zapošljavanja u poljoprivredi
12. Što sve možete koristiti?
4
5
6
9
13
15
16
20
26
36
64
93
93
1. Uvod
Unatoč činjenici da svakodnevno slušamo kako je poljoprivreda izuzetno zanemarena, nedovoljno
uključena u razvojne procese i na vrlo niskoj razini na ciljanom području, uz nedopustivo veliku površinu
neobrađenog zemljišta, prilikom pokušaja potrage za poslom ili radnikom putem interneta, naići ćemo na
nevjerovatan broj informacija i podataka o sezonskom zapošljavanju u poljoprivredi, baš kao da potvrđujemo kako poljoprivredu ne shvaćamo dovoljno ozbiljno ili profitabilno.
Navedeno stvara netočnu, čak, neprihvatljivu sliku o stvarnoj vrijednosti poljoprivrede kao osnovne djelatnosti i dostatnog prihoda za kvalitetan život. Pokušat ćemo podsjetiti samo na nekoliko učestalih izjava
(konstatacija) koje upotrebljavate i čujete skoro svaki dan bilo s aspekta poslodavca ili potencijalnog
uposlenika u poljoprivredi;
• Zaraslo, zapušteno, neobrađeno poljoprivredno zemljište;
• Zapušteni, začepljeni, neprohodni odvodni kanali;
• Zapušteni, oboljeli voćnjaci i vinogradi;
• Tlo pretrpano otpalim voćem i plodovima;
• Nepokošena dvorišta;
• Napuštene i zapuštene kuće (imanja);
• Nema ljudi u selu – mladih pogotovo;
• Nekad je tu bilo tako i tako ...;
• Ne zna se tko je vlasnik;
• Državno je, ali nitko o tome ne vodi brigu;
• Nemoguće pronaći vrijedne i savjesne radnike za to i to ...;
• Neće nitko raditi;
• Prijavljeno samo za poticaje;
• Kome se obratiti?;
• Nema stoke;
• Nitko ne otkupljuje;
• ...
Dakle vidljivo je da koristimo i uočavamo niz informacija iz vlastitog iskustva ili prepričavanjem, ali osnovno je pitanje što sami poduzimamo!
Zato je potrebno da sagledamo sliku sebe i svojih trenutnih kapaciteta i odgovorima na nekoliko ključnih pitanja:
• Tko sam?
• Gdje sam?
• Što želim biti?
• Kako to postići?
Odgovori na neka od tih pitanja nisu jednostavni, ali nalaze se u Vašoj neposrednoj blizini i samo trebate
uskladiti svoje želje s kapacitetima i ponuđenim mogućnostima te ih, što je moguće bolje, iskoristiti.
Sukladno tome, a nastavno na što lakši i precizniji odgovor na postavljena pitanja, svaki poslodavac i potencijalni uposlenik pronaći će koristeći osnove informacije i pojmove koji se danas koriste u predmetnom
području interesa te će ih pokušati uskladiti s mogućnostima ciljanog područja djelovanja, u ovom slučaju
gradova Petrinja i Križevci.
5
2. Metodologija izrade Plana zapošljavanja u poljoprivredi
• SREDNJOROČNI PLAN ZAPOŠLJAVANJA U POLJOPRIVREDI
• VREMENSKI OKVIR 2014.-2020. GODINE
• AKTIVNOSTI U 3 FAZE:
1. Priprema - do 18. lipnja 2014. godine: AKTIVNOST 1.: Definiranje i uspostavljanje optimalnog
mehanizma zajedničke suradnje među dionicima u sektoru poljoprivrede, stručnih službi grada,
sektora zapošljavanja i ustanova za obrazovanje odraslih;
2. Izrada - do 18. kolovoza 2014. godine: AKTIVNOST 2.: Izrada Plana zapošljavanja u poljoprivredi;
3. Prezentacija - do 18. rujna 2014. godine: AKTIVNOST 3.: Prezentacija Plana zapošljavanja u
poljoprivredi.
Namjena predmetnog plana je:
• DEFINIRATI SMJERNICE ZAPOŠLJAVANJA I SAMOZAPOŠLJAVANJA NA CILJANOM PODRUČJU;
• UKAZATI NA VAŽNOST POZITIVNE KORELACIJE POLJOPRIVREDE, OBRTNIŠTVA, TURIZMA, MALOG I
SREDNJEG PODUZETNIŠTVA;
• INICIRATI I OSNAŽITI MEĐUSOBNE KONTAKTE I ODNOSE SVIH ČIMBENIKA U PROCESU;
• ISTAKNUTI PRIORITETE RAZVOJA CILJANOG PODRUČJA;
• INFORMIRATI O EUROPSKIM TRENDOVIMA SUKLADNO POSTOJEĆIM KAPACITETIMA – INOVATIVNOST;
Definirane smjernice, sukladno konsenzusu sudionika procesa izrade tijekom interaktivnih radionica na
ciljanom području temelje se na niz stručnih podloga, studija, analiza, stanja u naravi i iskustava koji neupitno navode na posebnosti Petrinje i Križevaca, ali neznatno odstupaju od globalnih problema poljoprivrede i ruralnih područja Republike Hrvatske i šire.
Određene preporučene intervencije potencijalnih uposlenika, poslodavaca i (ili) poduzetnika u poljoprivredi
i pratećim djelatnostima zahtjevaju uravnotežen pristup međusobne povezanosti te je neophodno za sve
tematske čimbenike:
• USKLADITI AKTIVNOSTI S LEADER NAČELIMA;
• TEŽITI POVEĆANJU KONKURENTNOSTI POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA KROZ OSNOVNE I FINALNE
PROIZVODE;
• USMJERAVATI POBOLJŠANJU STANJA OKOLIŠA I PREDMETNOG KRAJOLIKA;
• POTICATI PODIZANJE RAZINE KVALITETE ŽIVOTA NA CILJANOM PODRUČJU I PODUPIRATI DIVERSIFIKACIJU RURALNOG GOSPODARSTVA;
• DEFINIRATI NAČINE I MOGUĆNOSTI ZAPOŠLJAVANJA I SAMOZAPOŠLJAVANJA U POLJOPRIVREDI
KAO OSNOVNOJ ILI PRATEĆOJ DJELATNOSTI.
Kroz višemjesečni rad svih sudionika u procesu, bilo je potrebno:
• ANALIZIRATI I OBRADITI DOSTUPNU DOKUMENTACIJU;
• DEFINIRATI PROCJENU POTREBA RURALNOG PODRUČJA;
• ISPITATI I SKENIRATI STANJE U NARAVI U SKLADU S POSTOJEĆIM RESURSIMA;
• PRONAĆI I ELABORIRATI SKRIVENE POTENCIJALE;
• UKLJUČITI SVE RELEVANTNE ČIMBENIKE U PROCES PRIKUPLJANJA POTREBNIH PODATAKA, INFORMACIJA I IDEJA;
• ODRŽAVATI SASTANKE I PROJEKTNE KLINIKE S TZV. RADNOM SKUPINOM – INFORMIRANJE I MONITORING
Sudionici u procesu pripreme i izrade Plana zapošljavanja u poljoprivredi na području gradova Petrinja i
Križevci kontinuirano su sudjelovali predstavnici:
6
PETRINJA
KRIŽEVCI
Centar za šljivu i kesten
Pučko otvoreno učilište
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Poljoprivredno savjetodavna služba
Poljoprivredno savjetodavna služba
Turistička zajednica
Turistička zajednica
Poljoprivredne zadruge
Visoko gospodarsko učilište
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva
Grad Petrinja
Srednja gospodarska škola
LAG Zrinska gora - Turopolje
Centar za ruralne inicijative
7
Shematski prikaz:
Predmetna radna skupina je u cjelini sudjelovala tijekom pripreme i izrade predmetnog dokumenta kroz:
•
•
•
•
•
Relevantne ažurirane podatke;
Dostupnost određenoj dokumentaciji;
Aktivno sudjelovanje u komentiranju i razradi pojedinih koraka procesa;
Samoinicijativu (prijedlozi, sugestije, ideje …);
Aktivno sudjelovanje u pripremi potrebnih materijala za radne sastanke, a prema vlastitom djelovanju;
• Pravovaljan i pravovremen protok informacija;
• Poštivanje rokova za izradu Plana zapošljavanja;
• Transparentnost.
Preporuka Radne skupine:
OBZIROM DA ĆE DOKUMENT BITI STRUČNA PODLOGA ZA ZAPOŠLJAVANJE I SAMOZAPOŠLJAVANJE NA RURALNOM PODRUČJU GRADA PETRINJE I GRADA KRIŽEVCI, A I UKLJUČENE SU PRAVNE I FIZIČKE OSOBE SA ŠIREG PODRUČJA - PLAN ZAPOŠLJAVANJA TREBA BITI
JAVNO DOSTUPAN I TISKAN U VEĆEM BROJU PRIMJERAKA!
• NE TREBA, VEĆ MORA IMATI POTPORU GRADSKE VLASTI I SLUŽBENOG GLASILA!
• NE SMIJE SKRIVATI ISTINU, ALI I NE TREBA ISTICATI NAJNEGATIVNIJE PARAMETRE, VEĆ STIMULATIVNO UKAZIVATI NA POTENCIJALE I RAZVOJNE PROCESE!
• ANALIZA STANJA MORA UKAZATI NA MOGUĆA, A NE NEMOGUĆA RJEŠENJA!
• TREBA POTAKNUTI POZITIVNU KORELACIJU POLJOPRIVREDE, OBRTNIŠTVA I TURIZMA U SVRHU
RURALNOG RAZVOJA!
8
3. Što je poljoprivreda?
Poljoprivreda je postupak proizvodnje hrane, hrane za stoku, vlakana kao i ostalih potrebnih proizvoda
putem uzgoja određenih biljaka i domaćih životinja (stoke). Poljoprivreda je takođe poznata kao zemljoradnja, što je krivo poimanje. Naime zemljoradnja je poljoprivreda, ali poljoprivreda nikako nije samo
zemljoradnja, već ima puno širi opus djelovanja i potrebno ju je pozitivno kolerirati s nizom drugih grana,
prvenstveno s obrtništvom i turizmom.
Broj ljudi u svijetu uključenih u poljoprivredu kao osnovnu gospodarsku djelatnost, veći je nego za bilo
koju drugu granu privrede.
Na poljoprivredu je moguće gledati kao na uzdržnu djelatnost, odnosno proizvodnju hrane dovoljno
samo za potrebe poljoprivrednika i njegove porodice. Isto tako, moguće je promatrati ju kao komercijalnu, u stalnom porastu, a koja se sastoji u stjecanju novčane dobiti obrađivanjem zemlje u svrhu korištenja
i plasmana određenih prinosa, odnosno uzgoj domaćih životinja, ili i jedno i drugo. Ali, poljoprivreda
danas podrazumijeva i preradu, odnosno doradu osnovnih poljoprivrednih proizvoda na koje se izuzetno
kvalitetno i profitabilno mogu „naslanjati“ razni obrti vezani uz ambalažu, pakiranje, dostavu, alate i dr.
Pored navedenog, poljoprivredom se proizvodi ukrasno cvjeće i ukrasno rasadno bilje, sadnice, obrađena
ili neobrađena drvena građa, gnojivo, žitovinjska koža, štavljena koža, industrijske kemikalije (skrob, šećer,
alkoholi, ulja i plastične mase), vlakna (pamuk, vuna, konoplja, i lan), goriva (metan iz biomase, biodizel),
nedozvoljeni proizvodi ili proizvodi pod posebnim nadzorom (narkotici - marihuana, opijum, kokain),
dozvoljene supstance (ljekovita srestva, duhan) i dr.
To navodi na još jedno, vrlo bitno razumijevanje. Naime, poljoprivreda je skupni naziv za područja
koja sadrži:
• Ratarstvo - poljoprivredna grana biljne proizvodnje i znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem
kulturnih biljaka i njihova uzgoja. Kulturne biljke koje su predmet ratarstva uzgajaju se na oranicama,
livadama i pašnjacima. Značenje ratarstva sastoji se u tome što su proizvodi ratarstva osnova u prehrani ljudi i stoke i predstavljaju sirovinu za prehrambenu i laku industriju. Kao znanstvena disciplina
ratarstvo se dijeli u 2 osnovne grane: opće i specijalno ratarstvo. Opće ratarstvo bavi se uređenjem
zemljišta za visoku i rentabilnu proizvodnju, proučavanjem sustava biljne proizvodnje i obrade tla.
Specijalno je ratarstvo sintetska disciplina i obuhvaća širok krug problema. Ono proučava principe
zemljopisne rasprostranjenosti i rajonizaciju ratarskih kultura, istražuje njihove botaničke, biološke i
ekološke karakteristike. Povrtlarstvo je grana zemljoradnje u okviru ratarstva koja se bavi uzgojem povrtlarskih biljaka. Obuhvaća uzgoj na otkrivenom tlu (oranice) i zaštićenom tlu — staklenici. Najzastupljenije povrtlarske biljke su kupus, krumpir, luk, krastavac, mrkva, zelena salata, špinat i dr.,
• Stočarstvo - podrazumijeva uzgoj sitne i krupne stoke u svrhu proizvodnje hrane i raznih sirovina,
kao što su koža i vuna za daljnju preradbu. Stočarstvo se danas definira kao grana poljoprivrede, a
po rasnom sastavu najvažniji su govedarstvo, svinjogojstvo i peradarstvo, ovčarstvo, kozarstvo. Stočarstvo se i danas javlja u dva osnovna tipa, to je primarni, samoopskrbni tip raznih polunomadskih
i nomadskih plemena sjeverne Afrike i jugozapadne Azije gdje beduinske i neke druge plemenske
skupine putuju sa stadima ovaca, goveda, koza i deva u potrazi za pašnjacima. U tržišnoj poljoprivredi, na području Australije, Meksika, Argentine, a ne tako davno i u dijelovima SAD-a postoji komercijalno-ekstenzivno stočarstvo gdje se bez prevelikog ulaganja na slobodnim pašnjacima uzgaja
9
visoko kvalitetna stoka. Razvoj sekundarnih djelatnosti, napose prehrambene (meso, mlijeko, jaja) i
tekstilne industrije (vuna) ovisan je razvijenosti stočarstva (intenzivno stočarstvo), koje time zahtijevaju veća ulaganja i specijaliziranost, odnosno selekcijsku proizvodnju rasplodnih i tovnih životinja
u zatvorenom prostoru na farmama, i poboljšanja njihovog rasnog sastava.
Tu spadaju također ribarstvo i pčelarstvo. Ribarstvo je grana gospodarstva koja se bavi ribolovom,
uzgojem i preradom ribe, kako one morske tako i one slatkovodne. Pčelarstvo je specifična grana
stočarstva kojoj stočar nije nužno vezan za vlastito zemljište. Osobu koja se bavi pčelarstvom nazivamo pčelarom. U pčelarstvu razlikujemo seleće pčelarstvo (u kojem pčelar seli košnice u blizinu
paše ovisno o godišnjem dobu) i stacionirano pčelarstvo kod kojeg je pčelar smješta košnice uglavnom na jednoj lokaciji i, kao noviju granu, ekopčelarstvo. Pčelari su specifična vrsta stočnih proizvođača jer ne ovise o svom zemljištu, često ga ni nemaju ili imaju vrlo malo. Uz med, važan proizvod
pčelarstva su i pčelinji otrov, matična mliječ, pčelinji vosak i propolis. Cvjetna pelud nije direktan
proizvod pčela već je pčele sakupljaju sa cvijeća i unose u košnicu. U pčelarstvu nalazimo i druge
proizvode koji su nastali obradom pčelinjih proizvoda kao npr. gvirc, medovina, medena rakija, liker
od meda, propolis kocke, medenjaci i drugo,
• Voćarstvo - grana poljoprivrede, koja se bavi proizvodnjom, uzgojem, zaštitom i prodajom voća. Cilj
je dobiti kvalitetno voće uz male troškove proizvodnje. Voćari se bave proizvodnjom voća, od planiranja i odabira sadnog materijala preko prihrane i zaštite do berbe plodova. Agroekološki uvjeti
proizvodnje voća su: klima, tlo i položaj. Priprema terena i podizanje voćnjaka obuhvaćaju: izbor
terena, analizu tla i gnojidbu, rahljenje, izradu plana voćnjaka i nabavu kvalitetnih sadnica voćaka.
U voćnjaku se obavljaju radovi obrade tla, zaštite od vremenskih neprilika, navodnjavanja i oprašivanja. U voćarstvu koristi se poljoprivredna mehanizacija za obradu tla, sredstva za zaštitu voćaka,
alati za rezidbu, oprema za berbu i skladištenje. Kada je zrelo ili poluzrelo, voće se bere, skladišti,
razvrstava po klasama i kvaliteti, pakira te se transportira do mjesta prodaje. Voćnjak je tradicionalni oblik voćarstva. U njemu rastu visoka stabla različite dobi i različitih vrsta. Obično se održavaju
općenito održavaju bez korištenja umjetnih zaštitnih sredstava ili umjetnih gnojiva. Plantaže voća
su monokulture jedne vrste voća uz primjenu sredstava za zaštitu voća,
10
• Vinogradarstvo - poljoprivredna grana koja se bavi uzgojem vinove loze i proizvodnjom grožđa,
• Cvjećarstvo - grana poljoprivrede koja se bavi uzgojem ukrasnih biljka,
• Melioracija je osposobljavanje neplodna tla za biljnu proizvodnju poboljšavanjem njegovih svojstava, odnosno isušivanje poplavnih ravnica za dobivanje novih površina za zemljoradnju. Dijeli se na:
Hidrotehničku - odvodnja suvišne vode ili pak natapenje tla; Kulturnotehničku - krčenje šuma i(li)
šikara, zemljani radovi; Agromelioracija - okretanje mase tla, dubinsko rahljenje, gnjojidba; uključujući i agronomske discipline: pedologija, fitopatologija, entomologija, agroklimatologija, agrobotanika,…
U Hrvatskoj se razlikuju tri zemljopisne i klimatske cjeline: ravnica na sjeveru s kontinentalnom klimom,
sredozemno priobalje na jugu i planinski prostor u središnjem dijelu. Raznoliki tipovi klime, reljefa i tla
omogućuju proizvodnju širokog asortimana poljoprivrednih proizvoda, od ratarskih i industrijskih usjeva, do
vinograda, kontinentalnog i mediteranskog voća i povrća. U ukupnom BDP-u, poljoprivreda sudjeluje 7,6%.
Od 3,15 milijuna hektara poljoprivrednih površina, obraduje se 63%, a ostalo su pašnjaci. U privatnom
vlasništvu je 80% od ukupne obradive zemlje. Zakonom o poljoprivrednom zemljištu propisano je i raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države putem prodaje, zakupa i koncesija. Ratarstvo pokriva
domaće potrebe za žitaricama i šećerom te veći dio potreba za industrijskim biljem. Vinogradi se prostiru na
58.000 hektara, a proizvodnjom vina u Hrvatskoj bavi se 30 većih tvrtki, 35 zadruga i 250 obiteljskih proizvođača. U 2011. godini (posljednji dostupni službeni podatak) proizvedeno je 1,4 milijuna hektolitara vina. Za
vina autohtonih sorti grožđa iskazuje se sve veći interes na europskom i svjetskom tržištu.
Stočarstvo je na ovim prostorima oduvijek imalo veliku važnost, a svjetski poznati proizvodi te poljoprivredne grane su slavonski kulen, dalmatinski i istarski pršut te paški sir. Ribarstvo i prerada ribe su tradicionalno najvažnije djelatnosti u priobalnom i otočkom dijelu Hrvatske. Proizvodnjom ribljih prerađevina
bavi se više od 30 tvrtki, koje godišnje proizvedu oko 14 tisuća tona prerađevina, od čega oko 70% čine
konzervirane srdele. Ovo je navedeno samo da skrene pozornost koji proizvodi iz Vaše sredine, unatoč
11
tomu što ih svi hvale, ipak nemaju epitet poznatog proizvoda – čitajte to kao izvrsnu priliku (op.a.). Podrazumijeva kobasice, sireve, vrhnje, rakiju, pekmeze, sokove, sirupe, sušeno voće i sl.
Tvrtke u hrvatskoj prehrambenoj industriji spadaju medu uspješnije u našem gospodarstvu. Proizvodnja
hrane, pića i duhana su djelatnosti koje, u usporedbi s drugim granama prerađivačke industrije u Hrvatskoj, zapošljavaju najviše ljudi i ostvaruju najveći ukupni prihod. Svjetski poznati i najznačajniji izvozni
proizvodi prehrambene industrije su vegeta, keksi i vafli, punjena čokolada, konzervirane srdele, gotove
juhe, maslinovo ulje, cigarete, pivo i jaka alkoholna pića.
Da bi još bolje shvatili bit poljoprivrede, istu ne možemo promatrati bez ruralnog razvoja. Jrdnostavno, ta
dva pojma su neodvojiva, iako danas tehnologija omogućuje poljoprivredu bez ruralnog razvoja, ruralni
razvoj je nezamisliv bez poljoprivrede – naime, ona ga definira.
12
4. Ruralni razvoj
Suvremena definicija pojma “ruralni razvoj” podrazumijeva integralni i višesektorski te održivi razvoj ruralnog (negradskog) prostora. Integralni, odnosno cjelovit razvoj ruralnih područja bitan je zbog diverzifikacije ruralne ekonomije koja se u vrijeme suvremenih strukturnih procesa i zbivanja suočava s brojnim
problemima poput depopulacije, starenja stanovništva, fosilizacije pejzaža te generalno sve lošijim socioekonomskim pokazateljima koji čine ovaj prostor pasivnim i nepoželjnim za život. Diverzifikacija ruralnog gospodarstva ključna je iz razloga što čini preduvjet demografske stabilizacije koja pak, predstavlja,
osnovu za održivost svih komponenti razvoja.
Održivost je ključna komponenta razvojnog procesa radi nužnosti uravnoteženja razvoja društva, gospodarstva i okoliša koja vodi do postojanog i kontinuiranog razvoja, a bez opasnosti za ugrožavanje bilo
kojeg elementa koji čini integralni dio razvojnog procesa. Krajnji cilj jasno je definiran razvojni put koji će
dovesti do gospodarske, društvene i političke promjene u svrhu poboljšavanja kvalitete života cjelokupne
populacije ruralnog prostora.
Slabo razvijen ruralni prostor loših gospodarskih i društvenih karakteristika ne predstavlja problemsko
područje samo sebi već i puno širem prostoru. Naime, u kontekstu države, niska razvijenost ruralnog
prostora predstavlja opterećenje razvoju zemlje u cjelini što posljedično implicira da je razvoj problemskih
(većinom ruralnih) područja imperativ svake države u kojoj značajan dio teritorija i stanovništva predstavljaju prostori spomenutih karakteristika.
U slučaju zapostavljanja razvoja ruralnog prostora posljedice za cijelu državu mogu biti: nekorištenje
resursne osnove i slaba valorizacija postojećih strateških prednosti radi loših strukturnih pokazatelja
problemskih područja te slabljenje prostorno-funkcionalne integracije teritorija zbog depopuliranosti
značajnog dijela prostora.
Kako bi se preokrenuli gore opisani trendovi slabljenja socio-ekonomskih pokazatelja potrebno je identificirati i aktivirati lokalne aktere koji bi postali početni pokretači razvoja svog područja. Nadalje, važan
je razvitak fleksibilnog malog poduzetništva kao pokretača inovativnosti te konstruktivnog lokalnog
partnerstva različitih dionika iz više sektora djelatnosti.
Ruralni razvoj od 2014. do 2020.
Politika ruralnog razvoja EU-a stalno se razvija kako bi odgovorila na izazove koji se pojavljuju u ruralnim
područjima. Najnoviji postupak reforme koji prati opsežnije promjene Zajedničke poljoprivredne politike
EU-a (ZZP-a) u osnovi je dovršen u prosincu 2013. odobrenjem osnovnih zakonodavnih akata za razdoblje
od 2014. do 2020
U skladu sa strategijom Europa 2020. i općenitim ciljevima ZPP-a mogu se navesti tri dugoročna strateška
cilja politike ruralnog razvoja EU-a u razdoblju od 2014. do 2020.:
• poticanje konkurentnosti poljoprivrede
• osiguravanje održivog upravljanja prirodnim resursima i akcija protiv klimatskih promjena i
• postizanje uravnoteženog teritorijalnog razvoja ruralnih gospodarstava i zajednica, uključujući
stvaranje i zadržavanje radnih mjesta.
Reforma iz 2013. godine ne mijenja brojna ključna obilježja politike ruralnog razvoja iz razdoblja od 2007.
do 2013. Specifično, kao i u prošlosti, ta će se politika provoditi pomoću nacionalnih i/ili regionalnih programa ruralnog razvoja (PRR-ova) koji traju po sedam godina.
Međutim, općenito, reforma iz 2013. donosi promjene tako što:
• poboljšava strateški pristup izradi PRR-ova
• jača sadržaj mjera ruralnog razvoja
• pojednostavnjuje pravila i/ili smanjuje administrativno opterećenje u vezi s njima kada je to moguće i politiku ruralnog razvoja bliskije povezuje s drugim europskim strukturnim i investicijskim
fondovima.
Države članice moraju izraditi svoje PRR-ove na temelju najmanje četiri od šest zajedničkih prioriteta EU-a:
• poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima
• jačanje isplativosti i konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede te promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija i održivog upravljanja šumama
13
• promicanje organizacije lanca opskrbe hranom, dobrobiti životinja te upravljanja rizikom u poljoprivredi
• obnavljanje, očuvanje i poboljšanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i šumarstvom
• promicanje učinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika otpornom na klimatske promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru
• promicanje društvene uključenosti, suzbijanja siromaštva te gospodarskog razvoja u ruralnim područjima.
Svaki prioritet ruralnog razvoja dalje identificira još detaljnija područja za intervencije („područja od
interesa”). Unutar svojih PRR-ova države članice / regije određuju kvantificirane ciljeve za ta područja od
interesa na temelju analize potreba područja obuhvaćenog PRR-om. One onda određuju koje će mjere
upotrijebiti da bi ostvarile te ciljeve i koliko će sredstava dodijeliti svakoj mjeri.
Sredstva se koriste djelomično iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), a djelomično iz
nacionalnih/regionalnih i ponekad privatnih izvora. Provedba i učinak politike detaljno se prati i ocjenjuje.
Ovaj Plan zapošljavanja u poljoprivredi odnosi se na dva relativno slična, a ipak prilično različita područja
Republike Hrvatske gdje je potrebno podignuti razinu svjesti zajednice o ruralnom razvoju i ukazati na
sličnost problema u ovim sredinama, a isto će također moći biti preslikano na niz drugih mikroregija.
Naime problemi ruralnog razvoja nisu samo specifični već su i globalni i to mnogo češće nego se misli. Za
potvrdu ovih riječi bitno je pružiti, osnovna, ali baš osnovna, saznanja o dva predmetna grada (Petrinja i
Križevci) te definirati smjernice i primjere zapošljavanja i samozapošljavanja u poljoprivredi.
14
5. Osnovna analiza ciljanog područja
• Naglašava prilično konfuznu sliku seoskog područja Grada Petrinja i Grada Križevci, baziranu isključivo na statističkim podacima i dostupnim materijalima;
• Ističe određenu problematiku, naročito nedostatak pozitivne korelacije pojedinih grana gospodarstva;
• Upozorava na potrebu srednjeročnog planskog i organiziranog pristupa razvoju ruralnih sredina
kroz zapošljavanje
Svrha osnovne analize je:
• Upoznati potencijalnog poduzetnika s osnovnim podacima o ciljanom području;
• Biti temelj SWOT analize i pokazatelj realne izvedivosti i razvoja seoskog područja Grada – uvijeti i
mogućnosti zapošljavanja;
• Sugerirati prioritete budućih intervencija;
• Definirati odnos realnosti i želje (određenih ideja).
Obzirom na niz ostalih dokumenata oba grada koja u svom sastavu sadrže zavidan broj statističkih podataka, a imajući u vidu zadnje popise vezane uz poljoprivredu, u ovom Planu zapošljavanja nećemo prikazivati brojke koje zasigurno već dugo vremena nisu relevantne. Istaknut ćemo nekoliko bitnih numeričkih
parametara koji su usko vezani na Petrinju i Križevce kroz njihov kratki pregled.
15
6. Petrinja
O Petrinji se najčešce piše i govori, a isto je navedeno i na službenim internetskim stranicama Grada; kao
o jednom skladnom, malom gradu u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske bogate povijesti i tradicije. Nalazi
se 13 km jugozapadno od Siska, na nadmorskoj visini od 106 m. Okružena je općinama Lekenik, Donji
Kukuruzari i Dvor te gradovima Sisak i Glina. Sastavni je dio Sisačko-moslavačke županije.
Smještena je na području donjeg Pokuplja, gotovo u središtu Banovine, na površini od 380,94 km. Šire
gradsko područje obuhvaća ukupnu 55 naselja od kojih jedino grad Petrinja i mjesto Mošcenica imaju
status urbane sredine. Na ovom je području, prema posljednjem popisu stanovništva, evidentirano 24.671
stanovnika. U usporedbi s 1991. godinom kada je na istom prostoru živjelo 35.151 stanovnik, zamjećuje se
pad broja stanovnika za 35%.
Riječ je o području koje većinom obuhvaća brežuljkaste predjele Zrinske i Hrastovačke gore te manje
ravničarske, uz rijeke Kupu i Petrinjčicu. Njegovo administrativno područje uglavnom ruralnog karaktera
obuhvaća 55 naselja. To su: Begovići, Bijelnik, Blinja, Brest Pokupski, Cepeliš, Čuntić, Deanovići, Dodoši, Donja Bačuga, Donja Budičina, Donja Mlinoga, Donja Pastuša, Donje Mokrice, Dragotinci, Dumače, Glinska
Poljana, Gora, Gornja Bačuga, Gornja Mlinoga, Gornja Pastuša, Gornje Mokrice, Graberje, Grabovac Banski,
Hrastovica, Hrvatski Čuntić, Jabukovac, Jošavica, Klinac, Kraljevčani, Križ Hrastovački, Luščani, Mačkovo
Selo, Mala Gorica, Međurače, Miočinovići, Mošćenica, Moštanica, Nebojan, Nova Drenčina, Novi Farkašić,
Novo Selište, Pecki, Petkovac, Petrinja, Prnjavor Čuntićki, Sibić, Slana, Srednje Mokrice, Strašnik, Stražbenica, Taborište, Tremušnjak, Veliki Šušnjar, Vratečko i Župić
Gradovi u okruženju Petrinje su Sisak i Glina, te općine Lekenik, Donji Kukuruzari i Dvor. Sam grad Petrinja
smješten je na desnoj obali Kupe, na ušću Petrinjčice. Njegov razvoj i opstanak kroz stoljeća uvjetovan je
povoljnim geoprometnim položajem. Naime, grad je smješten na križanju prometnica koje sjeverozapadnu Hrvatsku, pa tako i Zagreb spajaju s Banovinom, odnosno Bosnom i Hercegovinom, a prostor Korduna i
Banovine s Posavinom.
Okosnicu gradskog gospodarskog napretka čine Gavrilović - Prva hrvatska tvornica salame, sušena mesa i
masti Mate Gavrilovića potomci, d.o.o., tvrtka Solidum Žužić, Hrvatske šume, HEP, Vodoopskrba Kupa.
16
Poljoprivredna proizvodnja ovog kraja teško se oporavlja nakon Domovinskog rata. Zemljište je minirano
i zapušteno, a na gospodarstvima je uništena mehanizacija i otuđena stoka. Stanovništvo je uglavnom
starije životne dobi, a mladima koji su voljni baviti se poljodjelstvom značajan problem je i još uvijek
neobnovljena kooperacije izmedu Gavrilovića i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Tradicionalno
govedarstvo na području Grada Petrinje temelji se na uzgoju visokokvalitetnih pasmina. S obzirom na
konfiguraciju terena, kvalitetu krme i tendencije u proizvodnji dvije najzastupljenije pasmine su simentalska (smeđe- bijela) i holstein-friesien (crno- bijela) pasimina. Od ratarskih kultura najviše se uzgajaju
kukuruz, ječam, triticale i zob pretežno za ishranu stoke. Svinjogojstvo je svedeno na minimum čemu je
uzrok nerazvijena kooperantska mreža, odnosno nije riješeno pitanje tržišta jer tvornica Gavrilović vlastitom proizvodnjom i uvozom repromaterijala, odnosno sirovine za preradu zadovoljava svoje proizvodne
potrebe. Ovčarstvo i kozarstvo su u ekspanziji, no i u ovim granama stočarstva opetovano se pojavljuje
isti problem neosiguranog tržišta. Izbor pasmina ne zadovoljava i adekvatan je nedovoljnoj naobrazbi potencijalnih uzgajivača ovaca i koza. Značajno mjesto također imaju lov i ribolov na petrinjskim rijekama i
u bogatom petrinjskom lovišnom području. Kapaciteti u pčelarstvu iskorišteni su tek 5 %, stoga se radi na
edukaciji uzgajivača pčela i kontroli proizvoda. U uzgoju voća najviše su zastupljene šljiva, kruška i jabuka,
orah i lješnjak za koje postoje izvrsni uvjeti proizvodnje, a razvija se povrtlarstvo i sve više vinogradarstvo.
Nažalost, jedini relevantni podaci kojima raspolažemo u svrhu prikaza u ovom dokumentu bazirani
su na Popisu poljoprivrede iz 2003. godine (Izvor: Državni zavod za statistiku) pa ih svakako treba
uzimati s rezervom.
Ukupno raspoloživa
površina
zemljišta,
ha (3+7)
Korišteno poljoprivredno zemljište, ha
Broj kućanstava
ukupno korišteno (4+5-6)
u vlasništvu
uzeto u
zakup
dano u
zakup
1
2
3
4
5
Sisačko-moslavačka županija
27.184
87.990,94
56.214,83
46.669,20
Petrinja
2.399
9.231,47
5.507,56
4.962,15
Skupine poljoprivrednih
kućanstava prema ukupno
raspoloživom zemljištu
Šljive
Skupine
poljoprivrednih
kućanstava
prema
korištenome pol.
zemljištu
1
SMŽ
Petrinja
7
8
12.121,48
2.575,85
31.776,11
86.817
710,81
165,40
3.723,91
9.152
od toga: plantaže
ukupan
broj
stabala
broj
rodnih
stabala
ukupan
broj
stabala
broj
rodnih
stabala
ukupna
površina,
ha
rodna
površina, ha
2
3
4
5
6
7
366.720
312.205
23.077
17.420
36,32
30,65
59.386
52.430
1.347
1.107
3,07
2,63
Kruške
ukupan
broj
stabala
broj
rodnih
stabala
ukupna
površina,
ha
rodna
površina,
ha
8
9
10
11
12
304.700
265.753
196.622
169.188
135,37
117,55
15.997
13.492
5.110
3.898
3,96
3,34
Trešnje
od toga: plantaže
ukupan
broj
stabala
broj
rodnih
stabala
1
Sisačkomoslavačka
županija
Petrinja
od toga: plantaže
ukupan
broj
stabala
broj
rodnih
stabala
ukupan
broj
stabala
broj
rodnih
stabala
ukupna
površina, ha
rodna
površina, ha
2
3
4
5
6
7
69.994
59.852
14.465
11.070
16,27
11,71
7.952
6.622
1.969
1.551
3,55
2,97
Višnje
Sisačkomoslavačka
županija
6
Jabuke
broj rodnih
stabala
Skupine
poljoprivrednih
kućanstava prema
korištenome
poljoprivrednom
zemljištu
Broj parcela
korištenoga
poljoprivrednog zemljišta
od toga: plantaže
ukupan
broj
stabala
Skupine
poljoprivrednih
kućanstava
prema
korištenome
poljoprivrednom
zemljištu
Ostalo zemljište, ha
ukupan
broj
stabala
broj
rodnih
stabala
ukupna
površina,
ha
rodna
površina,
ha
8
9
10
11
12
17.170
13.784
1.033
173
1,34
0,62
2.313
1.970
120
120
0,58
0,58
Breskve i nektarine
od toga: plantaže
ukupan
broj
stabala
broj
rodnih
stabala
1
18.144
od toga: plantaže
ukupan
broj
stabala
broj
rodnih
stabala
6
7
0,46
21.235
ukupan
broj
stabala
broj
rodnih
stabala
ukupna
površina, ha
rodna
površina,
ha
2
3
4
5
15.575
411
351
0,59
ukupan
broj
stabala
broj
rodnih
stabala
ukupna
površina,
ha
rodna
površina,
ha
8
9
10
11
12
18.113
4.673
4.006
7,59
5,80
17
Šljive
Skupine
poljoprivrednih
kućanstava
prema
korištenome pol.
zemljištu
Jabuke
od toga: plantaže
ukupan
broj
stabala
broj rodnih
stabala
od toga: plantaže
ukupan
broj
stabala
broj
rodnih
stabala
ukupna
površina,
ha
rodna
površina, ha
ukupan
broj
stabala
broj
rodnih
stabala
ukupan
broj
stabala
broj
rodnih
stabala
ukupna
površina,
ha
rodna
površina,
ha
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
SMŽ
366.720
312.205
23.077
17.420
36,32
30,65
304.700
265.753
196.622
169.188
135,37
117,55
Petrinja
59.386
52.430
1.347
1.107
3,07
2,63
15.997
13.492
5.110
3.898
3,96
3,34
Kruške
Skupine
poljoprivrednih
kućanstava
prema
korištenome
poljoprivrednom
zemljištu
Trešnje
od toga: plantaže
ukupan
broj
stabala
broj
rodnih
stabala
1
Sisačkomoslavačka
županija
Petrinja
Petrinja
od toga: plantaže
ukupan
broj
stabala
broj
rodnih
stabala
6
7
16,27
11,71
17.170
3,55
2,97
ukupan
broj
stabala
broj
rodnih
stabala
ukupna
površina, ha
rodna
površina, ha
2
3
4
5
69.994
59.852
14.465
11.070
7.952
6.622
1.969
1.551
995
12
12
1.759
0,04
2.313
0,04
2.435
ukupan
broj
stabala
broj
rodnih
stabala
ukupna
površina,
ha
rodna
površina,
ha
8
9
10
11
12
13.784
1.033
173
1,34
0,62
0,58
0,58
1.970
120
1.819
120
578
265
2,00
0,5
Broj kućanstava +
Skupine poljoprivrednih kućanstava
prema korištenome poljoprivrednom
zemljištu
šljive
javuke
kruške
trešnje
višnje
breskve i
nektarine
marelice
orasi
lješnjaci
1
2
3
4
5
6
7
8
9
Sisačko-moslavačka županija
19.349
19.802
16.096
7.952
8.131
5.716
3.429
16.325
3.989
Petrinja
1.706
1.705
1.405
800
576
497
298
1.286
291
Vinogradi
ukupno
Skupine poljoprivrednih kućanstava
prema korištenome poljoprivrednom
zemljištu
od toga: plantažni
ukupna
površina, ha
rodna
površina, ha
ukupan broj
trsova,
tis.
broj trsova
sposobnih
za rod, tis.
ukupa
površina, ha
rodna
površina, ha
ukupan broj
trsova,
tis.
broj trsova
sposobnih
za rod, tis.
1
2
3
4
5
6
7
8
Sisačko-moslavačka županija
485,52
464,28
1.588
1.523
258,56
246,68
846
808
Petrinja
25,52
23,54
80
72
4,84
4,56
16
15
Goveda,
ukupno
Goveda od 1 do 2 godine
Goveda od 2 i više godina
Goveda do 1 godine
ženska grla
muška
grla
junice i
steone
junice
krave
ženska
muška
za rasplod
za tov
muzne
ostale
muška grla
(bikovi,
volovi)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Sisačko-moslavačka županija
26.353
3.295
2.070
1.204
154
480
2.947
14.985
946
272
Petrinja
3.033
378
365
79
74
176
307
1.611
30
13
Skupine poljoprivrednih kućanstava prema
korištenome poljoprivrednom zemljištu
Svinje više od 50 kg
Skupine poljoprivrednih kućanstava
prema korištenome poljoprivrednom
zemljištu
Svinje,
ukupno
Odojci do
20 kg
Svinje 20 50 kg
Svinje za rasplod
50 - 80
kg
80 - 110
kg
više od
110 kg
nazimice
suprasne
nazimice
krmače
nerasti
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Sisačko-moslavačka županija
131.675
45.864
28.472
21.425
11.554
3.827
1.403
1.671
16.333
1.126
Petrinja
15.722
5.088
3.092
3.107
2.009
294
149
185
1.667
131
18
Ovce,
ukupno
Janjad i
šilježad
do 1 godine
Ovce za
rasplod
Ostale ovce
(ovnovi,
jalove ovce)
Koze,
ukupno
Jarad i koze
do
1 godine
Koze za
rasplod
Ostale koze
(jarci,
jalove koze)
1
2
3
4
5
6
7
8
Sisačko-moslavačka županija
39.577
12.860
23.503
3.214
9.209
3.975
4.478
756
Petrinja
3.229
984
2.010
235
716
305
367
44
Skupine poljoprivrednih kućanstava prema
korištenome poljoprivrednom zemljištu
Konji
Skupine poljoprivrednih kućanstava prema korištenome
poljoprivrednom zemljištu
Magarci, mazge i
mule, ukupno
Kunići, ukupno
Perad, ukupno
Pčelinje zajednice
- košnice
2
3
4
5
6
2.655
1.379
73
26.322
613.610
17.073
39
26
2
2.428
57.379
1.853
ukupno
od toga: kobile
1
Sisačko-moslavačka županija
Petrinja
Broj kućanstava
turizam,
smještaj
i druge
aktivnosti
vezane uz
slobodno
vrijeme
ručni rad
(obrt)
prerada
poljoprivrednih
proizvoda
obrada drva
(npr.
piljenje itd.)
uzgoj riba i
ostalih
slatkovodnih i
morskih
organizama
proizvodnja
obnovljive
energije (energija
vjetra, bioplin...)
ugovoreni rad s
vlastitom
mehanizacijom
ostalo
1
2
3
4
5
6
7
8
Sisačko-moslavačka županija
14
24
72
40
3
2
79
298
Petrinja
1
3
13
2
-
-
8
52
Skupine poljoprivrednih
kućanstava prema ukupno
raspoloživom zemljištu
Skupine poljoprivrednih
kućanstava prema ukupno
raspoloživom zemljištu
Broj
kućanstava,
ukupno
Broj članova
kućanstva,
ukupno
Broj članova kućanstva (podaci
za prvih
8 članova kućanstva)
Članovi kućanstva prema navršenim godinama starosti (podaci za
prvih 8
članova kućanstva)
ukupno
(4+5)
muški
ženski
do 25
godina
25 - 34
35 - 44
45 - 54
55 - 64
više od 64
godine
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
Sisačko-moslavačka županija
27.184
85.054
84.747
42.016
42.731
22.226
9.276
11.170
12.980
10.781
18.314
Petrinja
2.399
7.642
7.599
3.760
3.839
1.879
822
991
1.156
1.013
1.738
Površina korištenoga poljoprivrednog i ostalog zemljišta po kategorijama (1. lipnja 2003.)
Ukupno
polj.
zemljište,
ha
Oranice
i vrtovi
ha
Povrtnjaci
ha
Livade
ha
Pašnjaci,
ha
Voćnjaci
ukupno,
ha
Plantažni
voćnjaci,
ha
Vinogradi
ukupno,
ha
Petrinja
5 507,56
3 253,04
27,10
1 326,46
601,92
272,77
17,35
25,52
Plantažni
vinogradi,
ha
Rasadnici i
košaračka
vrba i dr.,
ha
Ostalo
zemljište,
ukupno,
ha
Ostalo
zemljište,
od toga
neobrađeno
poljoprivredno
zemljište, ha
Ostalo
zemljište,
od toga
šumsko
zemljište,
ha
4,84
0,75
3 723,91
2 027,33
1 304,44
19
7. Križevci
Grad Križevci jedan je od tri grada u Koprivničko-križevačkoj županiji. Smješten na sjeverozapadnom
dijelu Hrvatske te pripada prostoru Panonske Hrvatske. Područje Grada Križevaca zauzima površinu od
263,72 km2 i ubraja se u veća gradska područja te čini 15,0% sveukupne površine Koprivničko-križevačke
županije. Kao jedinica lokalne samouprave obuhvaća 60 naselja: Apatovec, Beketinec, Bojnikovec, Bukovje
Križevačko, Carevdar, Cubinec, Čabraji, Dijankovec, Dedina, Doljanec, Donja Brckovčina, Donja Glogovnica,
Donji Dubovec, Đurđic, Erdovec, Gornja Brckovčina, Gornja Glogovnica, Gornji Dubovec, Gračina, Ivanec
Križevački, Jarčani, Karane, Kloštar Vojakovački, Kostadinovac, Križevci, Kučari, Kunđevec, Lemeš, Lemeš
Križevački, Majurec, Male Sesvete, Mali Carevdar, Mali Potočec, Mali Raven, Marinovec, Mičijevac, Novaki
Ravenski, Novi Bošnjani, Novi Đurđic, Osijek Vojakovački, Pavlovec Ravenski, Pesek, Podbrđani Vojakovački, Podgajec, Poljana Križevačka, Povelić, Prikraj Križevački, Ruševac, Srednji Dubovec, Stara Ves Ravenska,
Stari Bošnjani, Sveta Helena, Sveti Martin, Špiranec, Većeslavec, Velike Sesvete, Veliki Potočec, Veliki Raven,
Vojakovac, Vujići Vojakovački i Žibrinovec.
Područje Grada Križevaca, kao i područje cijele Koprivničko-križevačke županije, prema geografskim
karakteristikama predstavlja spoj triju različitih geografskih cjelina (raščlanjivanje prostora na osnovi
obilježja prostora) i to:
• gorski i brdovit prostor;
• brežuljkasti i rebrasti prigorski prostor (kao dio Kalničkog gorja) i
• ravničarski dio Sjeverozapadne Hrvatske
Područje Grada Križevaca prema reljefnim obilježjima krajolika moguće je podijeliti u nekoliko cjelina :
• Sjeverni dio Grada, kao nastavak Kalničkog gorja koje se pruža u pravcu jugozapad - sjeveroistok,
pretežno je gorski i brdoviti krajolik (iznad 300 m nadmorske visine), dosta pošumljen i slabije naseljen, pogodan kao turističko - rekreacijsko područje, izletište, lovište i sl. Tu su veća naselja Apatovec
i Osijek Vojakovački.
• Ocjediti brežuljkasti i rebrasti kraj južnog prigorja Kalničke gore, prosječne nadmorske visine 150 300 m, raščlanjen udolinama brojnih potoka (Veliki potok, Črnec, Kamešnica, Glogovnica s pritocima Tremovački potok i drugi), čini manje plodno zemljište pogodno za vinogradarstvo, voćarstvo
i sl. Ovo područje proteže se naseljima od Velikog Ravna na jugozapadnom području preko Sv.
Helene, Gornje i Donje Glogovnice, Ivanca Križevačkog pa do Carevdara na istočnom dijelu Grada.
• Nizinsko područje, koje se proteže uz rijeku Glogovnicu i neke druge manje vodotoke je ravničasti
kraj sa oranicama, livadama i šumama. To je dobro naseljen kraj, najniži dio područja koje pokriva
Grad (ispod 150 m nadmorske visine) i njime prolazi najvažnija prometna infrastruktura kojom je
Grad povezan s drugim krajevima. Obuhvaća sam Grad Križevce, kao i naselja koja su smještena na
južnom dijelu Grada.
Područje Grada Križevaca relativno je bogato vodom, a svi vodeni tokovi pripadaju savskom slivu (Glogovnica, Vrtlin, Koruška, Črnec, Kamešnica su pritoci rijeke Česme). Svi vodotoci imaju kišni režim s maksimalnim
20
protocima u proljeće (ožujak-travanj), a kvaliteta vode u svim vodotocima ugrožena je zbog ispuštanja
otpadnih voda i odlaganja smeća, što predstavlja veliku opasnost za izvore pitke vode. Na ovom području
prevladava umjerena kontinentalna klima s dosta izraženim ekstremnim vrijednostima pojedinih klimatskih
elemenata (temperaturne oscilacije). Padaline se kontinuirano javljaju kroz cijelu godinu. Često se javljaju
godine s malim brojem dana sa snježnim pokrivačem i sa malim količinama snijega. Za vegetaciju je povoljno što u najtoplijem dijelu godine ima najviše padalina. Područje je blago vjetrovito, a vjetrovi pušu tijekom
cijele godine (najčešće sjeverozapadnjak, jugozapadnjak i sjevernjak).
Poljoprivredno zemljište obuhvaća obradive površine i pašnjake, ribnjake, trstike i bare. Obradive površine
su: oranice i vrtovi, voćnjaci, vinogradi i livade. U posjedu obiteljskih gospodarstava nalazi se 90% obradivih površina. Prosječna veličina parcele varira, tako da je veća usitnjenost na gorskom i brdovitom području, a manja u nizinskom. Ukupan broj parcela korištenog zemljišta iznosi 26.845. Od ukupnih oraničnih
površina 83,4% koristi se za proizvodnju žitarica, 10,6% za proizvodnju krmnog bilja, a 6% za sve ostale
kulture zajedno.
Površina korištenog poljoprivrednog i ostalog zemljišta po kategorijama (u ha)
Ukupno
Korišteno
Oranice i
vrtovi
Povrtnjaci
Livade i
pašnjaci
Voćnjaci i
rasadnici
Vinogradi
Ostalo
12.020
9.384
6.129
23
2.828
145
259
2.636
Izvor: Državni zavod za statistiku
Promatrajući kretanje stanovništva na području Grada Križevaca u posljednjih 60-ak godina, može se
uočiti da je, nakon rasta broja stanovnika od 1948. godine pa do posljednih godina 20. stoljeća, došlo
do postupnog opadanja broja stanovnika. Naime, na području Grada 1991. godine u 60 naselja živjelo je
22.676 stalnih stanovnika, tako da je prosječna gustoća naseljenosti iznosila 85,9 st/km2, dok je već 2001.
godine broj stalnih stanovnika pao na 22.195, a prosječna gustoća naseljenosti na 84,16 st/km2.
Prema posljednjem popisu provedenom 2011. godine, broj stalnih stanovnika pao je na 21.155, a prosječna gustoća naseljenosti iznosila je 80,22 st/km2. Iako od 1991. do 2011. godine dolazi do pada broja
stanovnika na području cijele jedinice lokalne samouprave, taj trend nije ravnomjeran po naseljima. Pad
stanovništva u ruralnim područjima je kontinuiran, dok je na području samog Grada do manjeg pada
došlo tek prilikom zadnjeg popisa 2011. godine.
Prosječna gustoća naseljenosti prema zadnjem popisu iznosi spomenutih 80,22 st/km2, no samo naselje
Križevci ima gustoću 350,16 st/km2. Smanjenje broja stanovnika u ruralnim područjima nije posljedica
samo urbanizacije i migracije stanovništva, nego i negativnog prirodnog priraštaja.
Prva poljoprivredna škola u Hrvatskoj, a i u znatno širem području jugoistočne Europe, osnovana je 1860.
godine u Križevcima i djeluje u kontinuitetu do danas. Škola provodi ukupno 5 obrazovnih programa u 16
razrednih odjela - četiri 4-ogodišnja programa (poljoprivredni tehničar – opći, poljoprivredni tehničar –
fitofarmaceut, mljekarski tehničar, veterinarski tehničar) te jedan 3-ogodišnji program (mehaničar poljoprivredne mehanizacije).
Prema podacima, školu pohađa više stotina učenika, a osim učenika s područja Križevaca, školu pohađaju i učenici iz susjednih županija, čiji je broj u porastu. Škola zapošljava najvećim dijelom stručne osobe,
(nastavnike i stručne suradnike), dok preostali dio čini administrativno-tehničko i pomoćno osoblje.
Glavni problem s kojim se škola suočava je činjenica da raspolaže samo sa osnovnim prostorom za realizaciju nastave - 11 učionica opće namjene, informatičkom učionicom, laboratorijem za kemiju i mljekarstvo
te knjižnicom. Nastava se odvija u 2 zgrade prostorno udaljene 200 m. Problemi i potrebe škole odnose se
na nedostatan prostor za rad škole – škola djeluje u prostorima koji su u vlasništvu Visokog gospodarskog
učilišta u Križevcima, potrebna je dodatna stručna oprema za održavanje učeničke prakse te kadrovska
usavršavanja. Potrebno je također provoditi programe i aktivnosti popularizacije poljoprivrednih zanimanja, kao i uvesti nove suvremene poljoprivredne programe.
Tu se naravno očekuje suradnja s poslodavcima i potencijalnim interesnim grupama koje sugeriraju, na
osnovi poslovnih planova, investicijskih programa, ponude i potražnje određenih zanimanja (stvarne i
očekivane potrebe), profile poljoprivrednih tehničara.
21
Visoko gospodarsko učilište Križevci raspolaže sa 6 zgrada ukupne površine 9.492,28 m2, od čega 1.028, 25
m2 koristi Srednja gospodarska škola Križevci.
U akademskoj godini 2011./2012. sa danom 11.01.2012. upisano je ukupno 628 studenata, od čega na
redovitom studiju 292 studenta, na izvanrednom studiju 152 studenta te na specijalističkom diplomskom
stručnom studiju 184 studenta. Budući da su upisi u vrijeme pisanja ove Analize još bili u tijeku, procjenjeno je da će ukupno u 2011./2012. biti upisano oko 650 studenata. Visoko gospodarsko učilište Križevci
zapošljava ukupno 55 zaposlenika, od čega je 35 nastavnog osoblja, dok je 20 pomoćnog nastavnog
osoblja/tehničkih suradnika.
Stručno i Upravno vijeće Učilišta je donijelo odluku o ustrojavanju novog studijskog programa pod nazivom ‘’Menadžment malog i srednjeg poduzetništva’’,
Glavni problemi, odnosno razvojne potrebe koje je potrebno ostvariti u budućem razdoblju odnose se na
rješavanje pitanja smještaja i prehrane studenata, budući da studije pohađa oko 60% studenata koji nisu
iz Križevaca, opremanje laboratorija i praktikuma te razvoj novih studijskih programa.
Pučko otvoreno učilište Križevci javna je ustanova za trajno obrazovanje i kulturu, čiji je osnivač Grad Križevci. Pod raznim imenima Ustanova postoji kontinuirano od 1945. godine. Ustanova organizira i priređuje različite kulturne programe i programe javnog informiranja te nudi različite programe trajne naobrazbe,
programe s odobrenjem Ministarstva znanosti, prosvjete i sporta te tečajeve za slobodno vrijeme.
Pučko otvoreno učilište Križevci zapošljava 5 djelatnika, od čega se 4,5 plaće financiraju iz Proračuna Grada Križevaca te 0,5 plaće iz vlastitih izvora financiranja. Prostor u kojem učilište djeluje je zadovoljavajući:
2 učionice, zbornica, 3 kancelarije, sanitarni čvor. Programe koje provodi Pučko otvoreno učilište Križevci
pohađa 150 do 200 polaznika godišnje kroz 7 verificiranih programa. Novi programi su u različitim fazama
pripreme za verifikaciju (nekoliko u Agenciji za obrazovanje odraslih čeka stručno mišljenje, nekoliko se
priprema za verifikaciju u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, nekoliko je u razradi). Na verifikaciji
je program za završavanje osnovne škole za odrasle osobe (besplatan za polaznike). Glavni problem je
sam postupak akreditacije koji dugo traje: program se šalje u Agenciju za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, gdje se obrađuje 4-6 mjeseci, nakon čega slijedi zahtjev za dopunom dokumentacije koji
šalje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Informatička učionica opremljena je za 15 – 20 polaznika
(računala i prijenosna računala, LCD projektor, internet). Potrebe Pučkog otvorenog učilišta Križevci, koje
se u narednom razdoblju mogu smatrati prioritetnima, odnose se na dodatno opremanje prostora, usklađivanje programa sa potrebama tržišta i razvoj novih programa.
Hrvatski zavod za zapošljavanje u Križevcima je osnovan 1960. godine kao stručni servis radnih organizacija i nezaposlenih radnika. 1965. godine osnovan je Zavod za zapošljavanje sa sjedištem u Koprivnici,
a 1966. godine sjedište Zavoda preseljeno je u Križevce zbog vlastitih poslovnih prostorija koje je Zavod
imao u Križevcima. Sjedište Zavoda za cijelu Koprivničko-križevačku županiju i danas se nalazi u Križevcima. Područna služba Križevci ima dvije ispostave (Koprivnica i Đurđevac). Ukupno je 30 zaposlenih u sve 3
ispostave, od čega je 20-ak osoba u Križevcima.
Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi u Križevcima brojne programe poticanja zapošljavanja, prekvalifikacije
i edukacije, organizira sajam poslova, prikuplja, obrađuje i objavljuje statističke podatke o nezaposlenosti.
Poljoprivreda u Koprivničko-križevačkoj županiji
Popis poljoprivrede iz 2003. godine definirao je dvije temeljne popisne jedinice: kućanstva s poljoprivrednom
proizvodnjom te poslovne subjekte i dijelove poslovnih subjekata koji obavljaju poljoprivrednu proizvodnju.
‘’Kućanstvo s poljoprivrednom proizvodnjom je svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno
stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba, kao i osoba koja živi
sama (samačko kućanstvo) a bavi se poljoprivrednom proizvodnjom, odnosno ima poljoprivredni posjed,
ima jedinstveno upravljanje, zajednički se koristi sredstvima za proizvodnju (strojevi, objekti, zemljište) i
radom članova kućanstva bez obzira na to proizvodi li samo za vlastite potrebe ili i za prodaju.’’
‘’Poslovni subjekti i dijelovi poslovnih subjekata koji obavljaju poljoprivrednu proizvodnju su pravne i
fizičke osobe koje su registrirane za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti ili obavljaju poljoprivrednu
proizvodnju, a registrirani su u drugoj djelatnosti.’’
Prema popisu poljoprivrede iz 2003. godine, na području Koprivničko-križevačke županije bilo je ukupno 22.738 poljoprivrednih kućanstava te 41 poslovni subjekt. Najveći broj poljoprivrednih kućanstava,
njih 41.103 zabilježen je u Osječko-baranjskoj županiji, jednako kao i najveći broj poslovnih subjekata
22
koji se bave poljoprivredom, njih 235, dok se Koprivničko-križevačka županija nalazi na 9. mjestu po
broju poljoprivrednih kućanstava te na 12. mjestu po broju poslovnih subjekata. Usporedbe radi, na
razini cijele Republike Hrvatske zabilježena su ukupno 448.532 poljoprivredna kućanstva te 1.364 poljoprivrednih subjekata.
Od ukupno 76.231,54 ha korištenog poljoprivrednog zemljišta u Koprivničko-križevačkoj županiji,
70.973,54 ha koristila su poljoprivredna kućanstva, dok su preostalih 5.258,00 ha koristili poslovni subjekti.
Najviše je korištenog poljoprivrednog zemljišta u Osječko-baranjskoj županiji, i to 184.093,72 ha, dok je
Koprivničko križevačka županija sa navedenih 76.231,54 ha korištenog poljoprivrednog zemljišta na 6.
mjestu među županijama u Republici Hrvatskoj. Na području cijele Republike Hrvatske bilo je ukupno
1.077.403,17 ha korištenog poljoprivrednog zemljišta.
Na području Županije, prema Popisu poljoprivrede iz 2003. godine, bilo je ukupno 78.704 goveda, od
čega u poljoprivrednim kućanstvima 66.712 te 11.992 kod poslovnih subjekata. Po broju goveda, Koprivničko-križevačka županija je daleko vodeća, dok je na drugom mjestu Zagrebačka županija sa 54.644
goveda te na trećem mjestu Osječko-baranjska sa 51.344 goveda. Na razini cijele Republike Hrvatske
zabilježeno je ukupno 488.646 goveda.
Od ukupno 172.649 svinja na području Županije, 163.186 je bilo kod poljoprivrednih kućanstava te
preostalih 9.463 kod poslovnih subjekata. Po ukupnom broju svinja na prvom se mjestu nalazi Osječkobaranjska županija sa 281.679 svinja, dok je Koprivničko-križevačka županija na 5. mjestu, zaostajući za
četvrtom, Bjelovarsko-bilogorskom županijom za oko 1.500 svinja. Na razini cijele Republike Hrvatske
zabilježeno je ukupno 1.726.895 svinja.
Od ukupno 867.218 peradi u Županiji, 814.799 je bilo kod poljoprivrednih kućanstava te 52.419 kod poslovnih subjekata. Po broju peradi uvjerljivo je vodeća Varaždinska županija sa 3.561.723 komada (od čega
čak 2.706.942 kod poslovnih subjekata), dok je Koprivničko-križevačka županija na 8. mjestu. Na razini
cijele Republike Hrvatske zabilježeno je ukupno 15.989.365 peradi.
Budući da je podatke Popisa poljoprivrede iz 2003. godine na razini općina i gradova na web stranicama
Državnog zavoda za statistiku moguće pregledati samo za poljoprivredna kućanstva, dok je za poslovne
subjekte je moguće vidjeti samo tablice na razini županija, slijedi analiza poljoprivrede na području Križevaca po poljoprivrednim kućanstvima.
Poljoprivreda na području Križevaca
Poljoprivreda tradicionalno predstavlja značajnu gospodarsku djelatnost na području Grada Križevaca,
posebice u njegovom ruralnom dijelu. Nekim oblikom poljoprivredne proizvodnje bavi se još uvijek oko
40% stanovništva, iako im to nije jedini izvor prihoda. Veliki dio njih je formirao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, kako bi nesmetano mogli nastupiti na tržištu sa svojim proizvodima. Prema podacima
Hrvatske poljoprivredne agencije , na području Grada Križevaca u 2009. godini bilo upisano u Upisnik
obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava oko 1.490 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva sa ukupno
4.719 upisanih članova. Od ukupnog broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava 308 je dohodovnih,
a 1.182 komercijalnih.
Po kvaliteti tla zemljište na području Grada je IV. i niže klase, s velikim brojem malih parcela. Jedino dio
državnog zemljišta ima nešto više površinom većih parcela, a koje se sve nalaze na jugoistočnom dijelu
Grada. Veliki broj usitnjenih parcela i slabija kvaliteta tla otežavaju korištenje suvremenih agrotehničkih
mjera i povećavaju troškove mehanizacije, što u konačnici značajno poskupljuje ratarsku proizvodnju.
Parcele su dosta udaljene od poljoprivrednih gospodarstava pa su u proizvodnji prisutni i visoki troškovi
transporta. U prosjeku, komercijalna poljoprivredna gospodarstva imaju poljoprivredno zemljište u 20 do
25 parcela, a prosjek posjeda je ispod 5 ha po gospodarstvu. Također, na području Grada je značajan broj
upisanih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, koji obrađuju vrlo male površine – tzv. ‘’hobi proizvodnje’’ ispod 1 ha površine.
Od ukupno 22.738 poljoprivrednih kućanstava u Koprivničko-križevačkoj županiji, zabilježenih Popisom
poljoprivrede iz 2003. godine, na području Križevaca bilo ih je 3.313. Na području Županije bilo je ukupno
84.832,38 ha ukupno raspoložive površine zemljišta (korišteno poljoprivredno zemljište + ostalo (nepoljoprivredno) zemljište), od čega je korišteno već spomenutih 70.973,54 ha. U ukupno raspoloživoj površini
zemljišta Križevci sudjeluju sa 12.019,82 ha, od čega je ukupno korišteno 9.384,23 ha, dok je 2.635,59 ha
ostalog zemljišta. Zanimljivo je napomenuti da je na području Županije bilo 157.053 parcela korištenog
poljoprivrednog zemljišta, u čemu Križevci sudjeluju sa 26.845 parcela.
23
Korišteno poljoprivredno zemljište po kategorijama (2003.)
Kategorija zemljišta
KoprivničkoKriževci
križevačka županija
Oranice i vrtovi
51.988,57
6.129,03
Povrtnjaci (na okućnici, korišteni za vlastite potrebe)
140,71
23,20
Livade
15.794,96
2.728,23
Pašnjaci
344,36
100,13
Voćnjaci
1.131,27
141,53
Vinogradi
1.554,20
259,08
Rasadnici i košaračka vrba i dr.
19,47
3,03
Ukupno korišteno poljoprivredno zemljište
70.963,54
9.384,23
Ukupno ostalo zemljište
13.858,84
2.365,59
od čega: Neobrađeno poljoprivredno zemljište
1.178,55
172,95
od čega: Šumsko zemljište
9.154,12
1.901,65
Izvor: Državni zavod za statistiku
Prema podacima Popisa poljoprivrede iz 2003. godine, od ukupno 1.131,27 ha voćnjaka na području Županije 214,67 ha su plantažni, dok je na području Grada od ukupno 141,53 ha voćnjaka 30,01 ha plantažnih. Prema istom izvoru, od ukupno 1.554,20 ha vinograda na području Županije, 920,73 ha je plantažnih
dok je na području Križevaca od ukupno 259,08 ha vinograda 99,09 ha plantažnih.
Povrtlarstvo i voćarstvo
Na području Križevaca najviše se proizvodi krumpir te zelje, paprika, krastavaci i salata pod plastenicima.
Veličina posjeda, struktura terena i educirana radna snaga predstavljaju veliki razvojni potencijal, posebice
u proizvodnji nekih vrsta povrća te kupina, malina, i sličnih kultura koje su radno intenzivne, a ne zahtijevaju velike poljoprivredne površine. U voćarskim kulturama dominiraju jabuka i šljiva, s manjim udjelom
breskve, oraha, kupine, kruške i višnje, dok je ostalo proizvodnja za vlastite potrebe. U proizvodnji voća na
području Grada je registrirano 5 ekoloških proizvođača, od kojih jedan proizvođač obavlja i dio prerade.
Korištenje oranica i vrtova na području Križevaca u ha (2003.)
Oranice i vrtovi
Površina
Žitarice
5.113,58
Krumpir
45,86
Mahunasto povrće za suho zrno
8,44
Uljano sjemenje i plodovi
19,18
Duhan
-
Šećerna repa
0,29
Krmno bilje
646,68
Predivo bilje
-
Ostalo povrće
22,2
Bilje za upotrebu u parfumeriji i farmaciji (aromatsko i ljekovito) i ostalo bilje
1,83
24
Cvijeće i ukrasno bilje, sjemenje i sadni materijal
0,8
Ugari
270,15
Ukupno
6.129,01
Izvor: Državni zavod za statistiku
Voćnjaci na području Križevaca prema vrstama voća (2003.)
Ukupan broj stabala
Od toga broj stabala na
plantažama
Od toga površina
plantaža u ha
Šljive
25.800
767
1,35
Jabuke
34.455
17.722
11,36
Kruške
8.418
2.017
1,95
Trešnje
3.193
-
-
Višnje
2.697
20
0,03
Breskve i nektarine
5.854
1.544
2,21
Marelice
1.497
112
0,51
Smokve
158
-
-
Citrusi
39
-
-
Orasi
13.841
2.100
6,01
Bademi
7
-
-
Lješnjaci
4.108
2.161
4,69
Izvor: Državni zavod za statistiku
25
8. Definiranje problema nezaposlenosti
Sukladno provedenim analizama relevantnih institucija, a objavljeno u dnevnim novinama, najteže je
stanje u Petrinji. U nekad jakom industrijskom središtu, udaljenom samo 50-ak kilometara od hrvatske
metropole, nezaposleni su još u u vrijeme popisa stanovništva činili 19,5 posto ukupnog stanovništva u
dobi između 15 i 65 godina. Slično je stanje i u nizu drugih hrvatskih gradova - od Vukovara i Đakova na
istoku zemlje, preko Siska, pa do Kaštela i Sinja. U svima njima udio nezaposlenih u stanovništvu radne
dobi iznosi 15 ili više posto, što se već može opisati kao socijalna katastrofa.
Izgubite li posao u Zagrebu ili Puli, šanse da ćete naći drugo zaposlenje, unatoč velikoj nezaposlenosti, postoje. No, ako bez posla ostanete u Petrinji ili Đakovu, mogućnosti novog
zapošljavanja doista su minimalne.
Prema službenim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, grad koji se može pohvaliti s najmanjim brojem nezaposlenih je Velika Gorica. Najviše nezaposlenih je u Petrinji.
Krajem mjeseca srpnja na području Koprivničko-križevačke županije evidentirano je 7440 nezaposlenih
osoba, što je prema lipnju smanjenje za još 104 osobe ili 1,4 %. Prije godinu dana, nakon lanjskoga srpnja
izvještavano je o brojci od 8572 nezaposlena, što je bilo 15 % lošije stanje. Redovno mjesečno izvješće
Zavoda za zapošljavanje zbraja i dosadašnji tijek godine, pa tako unatoč padu broja nezaposlenih navodi
da su tijekom sedam mjeseci poslodavci prijavili 6,6 % manje potreba za radnicima nego u istom vremenu prošle godine. Također, 2014. godinu za sada označava zapošljavanje 1,4 % više osoba iz evidencije
zavoda nego u istom razdoblju 2013. godine, pri čemu ih je najviše do radnog mjesta došlo u prerađivačkoj industriji, pružanju smještaja te pripreme i usluživanja hrane, građevinarstvu i trgovini. Dakle ne baš
26
direktno u poljoprivredi, ali su moguća određena zaposlenja naslonjena na poljoprivrednu djelatnost.
Tijekom sedam mjeseci u popise zavoda se ukupno prijavilo 1,4 posto manje osoba nego lani, a najčešći
razlog prijavljivanja je prestanak radnog odnosa na određeno vrijeme. Tijekom srpnja mjerama aktivne
politike zapošljavanja u istoj je županiji bilo obuhvaćeno 29 novih osoba, čime se njihov broj popeo na
349 aktivnih korisnika, od čega ih je 180 iz prošle godine. Priliku za korištenje najpopularnije mjere, stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, ove je godine dobilo 169-ero mladih.
Isto nas navodi na pristup izradi ovog Plana prvenstveno bazitran na zajedničkom djelovanju konzultantskog tima i predstavnika svih sektora s ciljanog prostora. Vrlo je važno da i lokalna samouprava od
samog početka bude uključena u proces jer ima odgovornost za gospodarsku dobrobit svojih žitelja, za
svoje fiskalno zdravlje te za upravljanje svojom imovinom pa samim tim i u proces zapošljavanja odnosno
samozapošljavanja u poljoprivredi. I Petrinja i Križevci aktivno sudjeluju u tim procesima kroz određene
oblike sufinanciranja i poticajnih mjera zapošljavanja s više razine, ali povremeno nedostaje određene
doze usklađenja s već postojećim programima poticanja, obrazovanja, edukacije koju provode drugi
akteri u ciljanom procesu.
Također važno je napomenuti da je planiranje proces koji traje, što znači da je kako u tijeku izrade tako
i u konačnici ovaj dokument podložan kontinuiranim promjenama i kao takav lako prilagodljiv novonastalim situacijama. Ovaj predmetni plan zapošljavanja u poljoprivredi veže se uz period od 2014. – do
2020. godine, a za kada je i predviđena mogućnost korištenja određenih financijskih sredtava iz projekcije
Europske unije za Republiku Hrvatsku. Sukladno tomu vidljiva je pravovremena odluka gradova Patrinja i
Križevci da kroz Centar za šljivu i kesten u partnerstvu s Pučkim otvorenim učilištem podrže izradu predmetnog plana
Osim što će Plan zapošljavanja u poljoprivredi na području Petrinje i Križevaca biti kompatibilan sa tematski sličnim razvojnim strategijama i dokumentima tzv. više razine, svakako će biti konzultirane i sve raspoložive studije, dokumenti i strategije susjednih jedinica lokalnih samouprava /JLS/ odnosno mikroregija.
Imajući u vidu sve navedeno, prepoznat je metodološki pristup kombinacije najmodernijih alata, a koji na
najkvalitetniji način služe pripremi, izradi i prezentaciji. U izradi ovog dokumenta pomirit ćemo metodološki pristup odozgo prema dolje (TOP – DOWN) gdje ćemo ukomponirati mogućnost zapošljavanja
prema nacionalnom planu zapošljavanja, s pritupom odozdo prema gore (BOTTOM – UP), gdje ćemo
opet voditi računa o realnim i željenim izborima zaposlenja lokalnog stanovništva. Naime pojedini dijelovi
ruralnih područja gradova Petrinja i Križevci uključeni su u određene tipske i specifične mikroregije koje
nemaju politički karakter, ali su činjenica (Banija, Kordun, Pokuplje, Kalničko gorje i sl.) gdje postoje posebni uvjeti i tradicija za određeni pravac razvoja.
27
Plan zapošljavanja u poljoprivredi sastoji se od dva dijela gdje je prvi dio prikaz stvarnog stanja i definiranje
problema, a koji je osnova za pregled preporučenih koraka u procesu zapošljavanja, odnosno drugi dio.
Metodološki svaka faza zahtjeva određene alate, a u tijeku izrade Plana zapošljavanja u poljoprivredi za
kvalitetnu Osnovnu analizu kao odraz trenutnog stanja je korišteno:
• Pozivno pismo u kojem je u kratkim crtama objašnjena svrha izrade Dokumenta te navedeno koji su
podaci od ciljane osobe ili institucije potrebni;
• Interaktivno sudjelovanje članova radne skupine i gostiju kroz 6 radionica (3 u Petrinji + 3 u Križevcima) gdje je prikupljen veliki broj informacija i podataka za realnu i pravovaljanu podlogu dokumenta;
• Baza podataka koju sami formiramo prikupljanjem podataka kroz pregled gospodarske situacije,
definiranje gospodarskog područja, prikuplanjem socio-ekonomskih podataka, prikupljanjem podataka o stanovništvu, dohotku, zaposlenosti, ključnih gospodarskih grana i sl.;
• Postupak pitanja i odgovora putem direktnih kontakata, telefoniranja, u tijeku posjeta i sl.
• Ankete s nizom konkretnih pitanja i (ili) konstatacija na koje treba odgovriti i (ili) reagirati u anonimnoj formi;
• Statističke podatke isključivo zbog službenih izvora i mogućnosti navođenja relevantnih činjenica
visokog rizika;
Za izradu predmetnog plana kao međurezultata ciljanog dokumenta vrlo važnu ulogu imaju:
• SWOT analiza čije ime se sastoji od početnih slova engleskih riječi, a koje u prijevodu znače Snage,
Slabosti, Mogućnosti i Prijetnje;
• Krug utjecaja koji nam pomaže da sa sigurnošću odredimo mogućnost uključivanja i odlučivanja;
• Stablo problema koje nam pomaže u definiranju poteškoća na ciljanom području;
• Brainstorming metoda nasumićnog nabrajanja problema;
• Stablo ciljeva kao proizvod inverznog tumačenja navedenih problema;
• Vizija željenog stanja u poljoprivredi ciljanog područja kao realan, dohvatljiv, ali jako zahtjevan razvojni doseg, a uz stabla ciljeva i problema uvelike pomažu pri definiranju smjernica zapošljavanja;
Koristeći posebne vještine i navedene alate kroz maksimalno dinamičan, interaktivan i praktičan pristup
proizvodimo još jedan alat, a to je Plan zapošljavanja u poljoprivredi na području gradova Petrinja i Križevci kao najvažniji instrument implementacije.
Kvalitet ove metodologije je fleksibilnost i prilagodljivost, što podrazumijeva uključivanje lokalne zajednice u sve komponente izrade, a što i jeste glavna karakteristika plana. Ne traba zaboraviti da je ova matodologija prilagođena tematskoj radnoj skupini u kojoj su zastupljeni svi oni od kojih će se tražiti da plan
zapošljavanja koriste te, na kraju i provedu.
Nastavno na osnovnu analizu, gdje smo u ovom dokumentu istakli samo neke pokazatelje jer je ista sadržana u nizu drugih dokumenata, a kvantitativno se odražava kroz statističke podatke koji danas više ne odogovaraju realnom stanju u naravi, a koja generalno oslikava trenutno stanje ciljanog ruralnog područja, važno
je naglasiti planski pristup izrade. Ovaj plan ne bi trebao biti samo skup ideja i preporučenih zaposlenja već
i kvalitetan upravljački alat potencijalnim korisnicima s ciljanog područja. Plan zapošljavanja fokusira radnu
energiju i potencijal, te potiče sve resurse gradova ka ostvarenju vizije i zajedničkih ciljeva, te stvara uvjete za
promjene u okruženju uz praćenje trendova lokalnog ekonomskog razvoja poštukući konkretne smjernice
Europske unije, a sukladan je strateškim dokumentima razvoja obje JLS kao i njihovih županija.
Upravo tu leži snaga ovog plana. Naime plan je u potpunosti kompatibilan sa svim razvojnim planovima
«viših» razina te šalje određene signale tim višim razinama u pogledu razvojnih potencijala iz lokalne sredine. Ta sinergija je vrlo bitna, jer ne treba zaboraviti da je planiranje proces koji traje i podložan je stalnim
promjenama bez obzira na kojoj je geografskoj i (ili) političkoj razini.
28
Kompatibilnost s razvojnim strategijama
Dakle kao što je vidljivo u navedenom prikazu, u tijeku planiranja bitno je pomiriti inicijative odozdo
(Bottom – up) sa definiranim smjernicama odozgo (Top – down). Postoji i niz određeneih razvojnih planova na istoj razini koji se također uzimaju u obzir i razmatranje tijekom izrade dokumenta, pa je u ovom
slučaju veliku ulogu imao Program poticanja zapošljavanja koji provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje i
lokalne smjernice odnosno ideje koje su ranije definirane ili su bile u fazi implemenacije.
Kao i svaki razvoj, tako i ruralni, odnosno gospodarski razvoj ruralnog područja, može biti spontan, stihijski, a koji je već po definiciji neorganiziran i koji se odvija po inerciji, djelovanjem unutarnjih poticaja.
Suprotno navedenom, isti razvoj može biti svjesno usmjeren prema ostvarenju definiranih ciljeva i vizije
razvoja. U realizaciji utvrđenih ciljeva koriste se različita sredstva, instrumenti i mjere koje po sadržaju i
karakteru mogu biti ekonomske, pravne, tehničke. organizacijske i sl. U ovom slučaju taj definirani razvoj
ruralnih područja Petrinje i Križevaca na određeni način usmjerava proces zapošljavanja i samozapošljavanja, a svakako ovosi i o postojećim resursima, što je velika pomoć, ali ne i presudan čimbenik.
I dosadašnji pristup razvoju ruralnog područja bio je u najvećoj mjeri orijentiran na poljoprivredu, a isto se
objašnjava činjenicom da je poljoprivredno stanovništvo sve donedavno činilo pojedinačno i apsolutno
najveći dio ruralne populacije dok je sama poljoprivreda bila najvažnija gospodarska djelatnost. Taj suženi,
parcijalni pristup ostavljao je sve ostale gospodarske i ine aktivnosti, odnosno potencijale sela i ruralnog
područja izvan dosega strategije i politike razvoja. Ipak, nikako se ne smije steči dojam da se ruralno područje ciljanih gradova nije planski razvijalo prije izrade predmetnog dokumenta. To ne bi odgovaralo istini,
na što upućuje i osnovna analiza, ali došao je i prepoznat je trenutak potrebe valorizacije ostalih resursa.
Agrarna politika je evoluirala od politike razvoja poljoprivrede prema održivom ruralnom razvoju što
nadalje opravdava činjenicu da ovaj plan treba doprinijeti sustavnom načinu donošenja temeljnih odluka
određivanja taktike i konkretne implementacije te oblikovati i voditi ruralno područje prema dosegu vizije
i ostvarenju ciljeva – potpuna zaposlenost i podignuta razina kvalitete življenja na istom. Zato je potrebno
optimalno iskoristiti prednosti i mogućnosti ciljanog područja, a anulirati nedostatke odnosno zaobići
eventualne prijetnje.
Najpoznatiji i najčešće korišteni ekonomski alat, koji u potpunosti mora imati uporište u pregledu sociekonomske situacije, odnosno osnovne analize, je SWOT analiza, a koja je uređena, organizirana i selektirana osnovna analiza. Svaka crtica ili podatak iz SWOT analize deskriptivno je i kvantitativno obrađen
u osnovnoj analizi (tamo je uporište), s tim da još naglašava s kojeg aspekta na isti podatak gledamo,
odnosno koji je njegov značaj u daljnjem strateškom smislu.
29
Termin SWOT analiza skup je 4 (četiri) prva slova engleskih riječi koje prevedenena hrvatski jezik podrazumijevaju Snage, Slabosti, Mogućnosti i Prijetnje. Obzirom da je SWOT analiza kao instrument nastala za
potrebe strateških razvoja u poduzetništvu, korišten je termin prijetnje. Danas, u strateškom planiranju za
razvoj lokalne zajednice, isti termin zvuči prilično grubo pa češće u literaturi i svakodnevnom korištenju
nalazimo izraz potencijalne nepogode ili nepogodnosti.
Rasprostranjenost SWOT analize vidljiva je iz njezine jednostavnosti i primjenjivosti. Naime SWOT analizu
možemo vrlo brzo i jednostavno napraviti za sve što vidimo i (ili) zamislimo. Ipak vrlo važno je poznavati
još jedan ekonomski alat, a to je Krug utjecaja, jer upravo on određuje što smijemo smatrati snagama i
prilikama, a što slabostima i nepogodnostima za nesmetan ili što kvalitetniji razvoj lokalne zajednice.
Ono što nakon kvalitetne SWOT analize možemo sa sigurnošću ustvrditi jest:
• Potrebno je optimalno iskoristiti sve snage. Ne treba ih koristiti maksimalno niti u potpunosti, već
doista optimalno i kada malo dublje razmislimo o tome, sigurno ćemo izvući pozitivan zaključak i
složiti se s tvrdnjom autora;
• Neophodno je sve slabosti usmjeriti u pravcu osnaživanja, pretvoriti ih u snage i u što kraćem roku
valorizirati u analizi oportunitetne potencijale;
• Nastojati svim regularnim i legalnim sredstvima koristiti prilike te ih uskladiti sa snagama u cilju
postizanja vizije;
• Zaobići potencijalne nepogode razvoja te ih sukladno potrebama pretvoriti u prilike.
Kao što je već spomenuto, za kvalitetnu izradu SWOT analize i kasniju implementaciju plana zapošljavanja,
potrebno je i dobro poznavanje kruga utjecaja. Krugovi utjecaja upućuju na različite razine kontrole koju sudionici izrade plana zapošljavanja imaju u formiranju i definiranju gopsodarske slike lokalne zajednice u zadanom vremenskom periodu. Ima ih u raznim međusobnim odnosima i razlikuju se po strukturi, ali najčešće
spominjemo i tijekom izrade plana, koristimo krugove koji su pod kontrolom ili potpunim utjecajem, pod
djelomičnom kontrolom, odnosno u znatnoj fazi utjecaja koja ne dozvoljava konačne odluke i bez ikakvog
utjecaja koje u potpunosti isključujemo i ne koristimo u procesima izrade i (ili) implementacije.
30
Tamo gdje je direktna kontrola, sami činimo i sami odlučujemo i to je najvažnije za odabir i način zapošljavanja, jer jedino u ovom slučaju u potpunosti odlučujete o svojoj sudbini, odnosno o realizaciji određenih
planova i aktivnosti s očekivanim pozitivnim rezultatima. U području indirektne kontrole postavljamo
pitanje što možemo učiniti ako imamo utjecaj na druge, dok u području s malo ili nimalo kontrole naš
utjecaj je zanemariv i smatramo ga priličnom nepogodom.
Krug utjecaja
Predmetni dijagram krugova utjecaja pokazuje dvije važne istine za planiranje zapošljavanja na područja
gradova Petrinja i Križevci:
• Utjecaj možemo izvršiti kada svoju energiju usmjerimo na sve što možemo kontrolirati ili na ono
na što indirektno utječemo – dakle još uvijek postoji određena mjerljiva mogućnost pozitivnog
pomaka. Nasuprot tomu, energija usmjerena na područje bez kontorle izgubljena je kao i utrošeno
vrijeme. Svakako je bolje vrijeme i snagu usmjeriti i utrošiti na područje koje možemo kontrolirati sa
svrhom postizanja cilja.
• Krug utjecaja pod kontrolom širi se uključivanjem ciljanih osoba u radnu skupinu, što znači da krugovi utjecaja opisuju snagu javno-privatnog partnerstva i sudjelovanja zajednice.
U slučaju izrade SWOT analize, a sukladno praksi i stvarnoj situaciji u radnim skupinama na terenu u lokalnim sredinama, krug utjecaja je vrlo bitan čimbenik u shvaćanju same metodologije izrade plana zapošljavanja i njegove kasnije implementacije.
Radna skupina za izradu Plana zapošljavanja u poljoprivredi na područja gradova Petrinja i Križevci izradila je i definirala SWOT analize za 6 različitih područja (stanovništvo, gospodarstvo, turizam, poljoprivreda,
zaštita okoliša te kulturna baština i tradicija) a sumirajući ih proizvela jedinstvenu SWOT analizu:
31
SWOT analiza ruralnog područja gradova Petrinja i Križevci
SNAGE
 TRADICIJA POLJOPRIVREDE (stočarstvo i
ratarstvo)
 INTERES ZA RAZVOJ POLJOPRIVREDE VAN
TRADICIONALNIH PODRUČJA (povrtlarstvo,
voćarstvo, cvjećarstvo i dr.)
 CIJENA m² DRŽAVNOG POLJOPRIVREDNOG
ZEMLJIŠTA
 EKOLOŠKO PODRUČJE
 POTENCIJALI RAZVOJA
 OAZA ODMORA I REKREACIJE
 PERIODIČNA EKSPANZIJA BROJA POTROŠAČA
 SPREMNOST LOKALNE ZAJEDNICE ZA
AKTIVNOSTI U TURIZMU UZ INTERES ZA
RAZVOJ SELEKTIVNIH OBLIKA TURIZMA
 PREPOZNATA RAZNOVRSNA GASTRONOMSKA
PONUDA
 BOGATA KULTURNO-POVJESNA I PRIRODNA
BAŠTINA
 PRISUTNA PODUZETNIČKA INICIJATIVA
 SPREMNOST GRADA DA PRATI POSTOJEĆE I
POTENCIJALNE INICIJATIVE
 PLANSKI PRISTUP PONUDI I PODTRAŽNJI
TRŽIŠTA RADA
 SPREMNOST GRADOVA ZA PRIPREMU I
PROVEDBU PROGRAMA ZAPOŠLJAVANJA
MOGUĆNOSTI
 POVOLJAN GEO-STRATEŠKI POLOŽAJ
GRADOVA
 ENERGETSKI POTENCIJALI
 RAZVOJ INFRASTRUKTURE NA VIŠOJ RAZINI
(željeznički, cestovni i zračni promet)
 ZAŠTIČENA PODRUČJA (parkovi prirode, park
šume, zaštićeni krajobrazi, graditeljska baština,
zaštićene i strogo zaštićene divlje svojte, flora
i fauna i dr.)
 POTICAJI I SUBVENCIJE
 BLIZINA VEĆIH URBANIH CENTARA
 EKOLOŠKO OKRUŽENJE
 PREPOZNATLJIVE TURISTIČKE DESTINACIJE U
EKSPANZIJI
 MEĐUSEKTORSKA SURADNJA
 DOMAĆI I STRANI FONDOVI
 STATUS PARTNERA U PROJEKTIMA
 NACIONALNI I REGIONALNI PROGRAMI
 UKLJUČIVANJE U EUROPSKE ASOCIJACIJE
 ODRŽIVO GOSPODARENJE OTPADOM
SLABOSTI
 INFRASTRUKTURA
 KRITIČNA MASA STANOVNIKA
 STUPANJ I KVALITETA OBRAZOVANJA
 NEPOZNAVANJE STRANIH JEZIKA
 BROJ I KVALITETA SOCIJALNIH PROGRAMA
 BROJ I KVALITETA SMJEŠTAJNIH KAPACITETA
 MALI I NEPOVEZANI POSJEDI
 VLASNIŠTVO ZEMLJIŠTA
 KOLIČINA NEOBRAĐENOG POLJOPRIVREDNOG
ZEMLJIŠTA
 CIJENA m² DRŽAVNOG I PRIVATNOG
POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA
 NEDOSTATAK SPECIJALIZACIJE U
POLJOPRIVREDNOJ PROIZVODNJI
 NEDOSTATAK PRERADBENIH I DORADBENIH
KAPACITETA
 NEORGANIZIRANE ZONE RAZVOJA
 MALI BROJ RAZLIČITIH OBRTA
 MARKETING I PROMOTIVNA DOGAĐANJA
 NEDOSTATAK POČETNOG KAPITALA
 JAČANJE LOKALNIH KAPACITETA (ORGANIZACIJA
LOKALNE UPRAVE)
 NEDOSTATAK PROJEKTNIH PRIJEDLOGA
 NEDOSTATAK DOGAĐANJA
PRIJETNJE
 STIHIJSKI RAZVOJ POJEDINIH RURALNIH
PODRUČJA
 DEMOGRAFSKA SLIKA LOKALNOG
STANOVNIŠTVA
 ŠTETNE POLITIČKE ODLUKE “VIŠIH” RAZINA
 ZAŠTIČENA PODRUČJA (parkovi prirode, park
šume, zaštićeni krajobrazi, graditeljska baština,
zaštićene i strogo zaštićene divlje svojte, flora i
fauna i dr.)
 NEORGANIZIRANA ODLAGALIŠTA OTPADA
 GEOSTRATEŠKI POLOŽAJ I ATRAKTIVNOST
 PREVELIKI PRITISAK INVESTITORA U ZAŠTIČENIM
I EKOLOŠKIM PODRUČJIMA
 BLIZINA VEĆIH URBANIH CENTARA
 DEPOPULACIJA LOKALNOG STANOVNIŠTVA
 IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI
 ZAKONI I PROPISI RH (DONOŠENJE I
PROVOĐENJE)
 ELEMENTARNE NEPOGODE
 NEDOVOLJNO RAZVIJENA EKOLOŠKA SVIJEST
 NEUKLJUČIVANJE U REGIONALNE PROJEKTE
Bitno je podsjetiti da su snage i slabosti unutarnji čimbenici i na njih, možemo (kao poslodavac ili uposlenik) direktno utjecati i odlučivati, dok su mogućnosti i prijetnje vanjski čimbenici i na možemo indirektno
utjecati, ali ne možemo donositi konačne odluke.
32
Krug utjecaja pod direktnom i indirektnom kontrolom
Također je važno napomenuti da su snage i mogućnosti pozitivni, dok su slabosti i prijetnje negativni
faktori. Sukladno Krugu utjecaja, upravo iz tih negativnih faktora prepoznaju se dirigirani pravci budućeg
razvoja kroz prepoznate oblike zapošljavanja, odnosno izdvajaju se interne slabosti koje ograničavaju gospodarski razvitak, a istovremeno se vodi računa o eksternim negativnim faktorima koji će također utjecati
na proces zapošljavanja i lokalno gospodarstvo. SWOT analiza omogućuje planske perspektive zapošljavanja sa stvarnošću.
Za izradu i definiranje SWOT analize ciljanog ruralnog područja, uz selektivan pristup kroz 6 navedenih
područja analiziranja, važnu ulogu odigralo je i anketiranje lokalnog stanovništva o poslovnoj klimi u
samoj lokalnoj zajednici, odnosno sredini življenja i djelovanja.
Mišljenje pojedinca koji žive u ciljanim sredinama, neizmjerno je važan čimbenik, kako u tijeku izrade
plana zapošljavanja, tako i u fazi pripreme određenih obrazovnih i edukativnih programa, programa
poticanja i sufinanciranja zapošljavanja u poljoprivredi te konačne implementacije, praćenja i evaluiranja
predmetnih mjera. U slijedećim informacijama ne treba gledati veličinu uzorka i reprezentativnost, već
se valja maksimalno skoncentrirati na odgovore određenih ispitanika. Ne želimo analizirati osobe, vlast
ili trenutnu situaciju s negativnog stanovišta, nego želimo prikupiti što veći broj podataka koji direktno
inputiraju ispravnost i pravovaljanost SWOT analize promatranog područja kao polazište za konačno definiranje vlastitih smjernica razvoja bilo kao pravna ili fizička osoba u svakom pogledu.
Osim što je anketa bila dostupna tijekom obilaska terena kroz ruralno područje gradova Petrinja i Križevci,
poslano je i >200 dopisa na različite adrese s anketom u prilogu. Vraćeno je samo 19 ispunjenih anketa
Petrinja i 13 Križevci (što je također prilično indikativno), sa slijedećim rezultatima – selektirano /bez ponavljanja/:
1. Najpozitivnije stvari vezane uz Vaše područje kao mjesto življenja:
• blizina Zagreba uz mogućnost boravka u prirodi
• ljepota prirode, nezagađen okoliš, ugodna klima,
• neograničeni potencijali razvoja,
• trend,
• stres sveden na minimum,
33
• zdrav odgoj djece i mladeži,
• prepoznate smjernice za razvoj poljoprivrede i turizma, odnosno poduzetništva uopće na ruralnom području,
• napredak u rješavanju problema komunalne prirode
• socijalni programi - događanja
• jednostavna i učinkovita komunikacija s lokalnom vlasti
2. Najnegativnije stvari vezane uz Vaše područje kao mjesto življenja:
• neriješena imovinsko-pravna pitanja,
• nekvalitetno riješeno raspolaganje poljoprivrednim zemljištem uopće,
• nedostatak događanja,
• onečišćenje okoliša – divlji deponiji otpada
• komunalna infrastruktura (ceste, kanalizacija, telefon, vodovod, javna rasvijeta, informatička podrška … )
• nedovoljno razvijena institucionalna infrastruktura,
• nedostatak preradbenih i doradbenih kapaciteta,
• nedovoljna kritična masa stanovnika – potencijalne radne snage,
3. Na kojoj je razini (po Vašem mišljenju) u Ruralnom području (1 – 10)
Petrinja
Križevci
1.
Zaštita od požara:
8
7
2.
Zdravstvena zaštita:
2
4
3.
Prikupljanje i odlaganje otpada:
4
7
4.
Sportski sadržaji:
3
6
5.
Organizacija odgoja i obrazovanja:
4
9
6.
Stanovanje:
8
5
7.
Kulturni sadržaji:
4
4
8.
Život na «selu» u ljeto:
9
5
9.
Život na «selu» u zimi:
6
5
10.
Sadržaji za umirovljenike:
1
1
11.
Održavanje cesta:
6
5
12.
Odnos prema invalidima:
6
5
13.
Policijska zaštita:
8
8
14.
Komunalne usluge:
4
5
15.
Upravljanje «društvenim» vlasništvom:
2
3
16.
Suglasnosti i dozvole:
4
5
17.
Zaštita okoliša:
8
6
18.
Sadržaji za mlade:
4
6
19.
Infrastruktura:
4
5
4. Što biste željeli da Grad učini, kako bi cjelokupno ruralno područje Vašeg grada postalo
mjesto s boljim uvjetima za život uopće?
• unaprijediti infrastrukturu u svakom obliku (komunalnu, institucionalnu, socijalnu, informatičku,
turističku ...)
• napraviti šetnice, biciklističke staze,
34
• izgraditi sportske sadržaje u svim mjestima
• suradnja svih nadležnih, ulaganje u infrastrukturu, okoliš i kulturu
• bolje povezivanje s urbanim centrima (autobus, vlak)
• otvoriti (stalno) prostor za druženja (knjižara, čitaonica, klubovi i sl.)
• omogućiti i potencirati razvoj privatnog poduzetništva putem ciljanih subvencija,
• donijeti izmjene i dopune prostornih planova na svim razinama, a u skladu sa smjernicama razvoja
ruralnih područja
• strogo kontrolirati područja i vrste za određeni vid zaštite, jer mora se organizirati i život ljudi na
«zaštićenim» područjima
• djelovati na TZ Grada i Županije da aktivnije sudjeluju u organizaciji i provedbi kulturnog i sportskog života unutar ruralnog područja
• osmisliti mjere razvoja koje će doprinijeti naseljavanju i (ili) povratku radno sposobnih i mladih na
ruralno područje.
Posljednje u samoj anketi ponuđeno je i mjesto za komentiranje, ali su ti komentari, iz praktičnih razloga, izostavljeni iz ovog plana zapošljavanja, jer su sadržavali neprimjerene političke parole, i na taj način,
potencijalnom poslodavcu /investitoru/, nisu mogli približi stav svih lokalnih žitelja i na određeni način
pomoći filtrira ideje o eventualnim ulaganjima.
35
9. Mogućnosti zapošljavanja i samozapošljavanja
Pojam zapošljvanja u poljoprivredi bitno se razlikuje od ostalih oblika zapošljavanja gdje vrijede stroga i
određena pravila. U poljoprivredi postoji niz ograničavajućih faktora, a potrebno je i šire znanje (iskustvo)
u većem broju proizvodno tehnoloških procesa, pa unatoč činjenici da često ne trebamo visoko obrazovanu osobu, postavljamo jasne i zahtjevne kriterije za odabir uposlenika. Još uvijek su fizička snaga (izdržljivost) i širok opus poznavanja poljoprivrednih kultura te domaćih životinja, glavni kriteriji odabira.
Naravno, vidljivi su pomaci ka specijalizaciji određenih vještina u fazama prerade i dorade poljoprivrednih
proizvoda, a još veća ekspanzija je vidljiva kroz samozapošljavanje i sve veću prisutnost dodane vrijednosti osnovnom poljoprivrednom proizvodu.
Za uspješno samozapošljavanje i valorizaciju vlastitih resursa vrlo bitno je razvijati i usavršavati:
• Samoinicijativu
• Samoodrživost
• Kvalitet
• Kontinuitet
• Suradnju
• Inovativnst
• Konkurentnost
• Dodanu vrijednost
Također, potrebno je realno sagledati stvarno stanje u okruženju te prepoznati trenutne i negativne trendove,
ali ne ustručavati se uhvatiti u koštac s nedovoljno poznatim trendovima. Na ciljanom području gradova Petrinja i Križevci, sudionici procesa potpomognuti direktnim istraživanjem na terenu definirali su ih kako slijedi:
TRENUTNI TRENDOVI
NEGATIVNI TRENDOVI
NEDOVOLJNO POZNATI
TRENDOVI
Voćarstvo
Ratarstvo
Prerada i dorada
poljoprivrednih proizvoda
Industrijsko biljnogojstvo
Stočarstvo (govedarstvo/mljekarstvo/,
svinjogojstvo, peradarstvo, ovčarstvo
Povrtlarstvo
Pčelarstvo
Obrtništvo
Strani jezici
Seljačka gospodarstva
Industrija
Selektivni oblici turizma
Trgovina
Marketing
Kooperacija (sukob
generacija)
Design
Ugostiteljstvo
Udomiteljstvo osoba 3. životne
dobi
Prijevoz putnika
Plastenička proizvodnja
povrća i cvjeća
Ekološki uzgoj
Gospodarenje otpadom
Zaštita okoliša
Energetska učinkovitost
Informatika
Organizacija
PRVI KORAK – NULTA TOČKA
Pretpostavka je da želite legalno (prema zakonima) poslovati. Što to znači? Vrlo jednostavno legalno
poslovati podrazumijeva pošteno i savjesno obavljati djelatnosti koje ste registrirali (prijavili) kao osnovne ili dopunske, te od njih ostvarujete određeni prihod. Taj prihod, naravno, nije u potpunosti Vaša „čista
zarada“ i ovisno o kategoriji Vašeg poslovanja (fizička ili pravna ososba) podložan je određenim davanjima
u koje ubrajamo:
36
• Plaće za Vaše eventualne (stalne ili sezonske /povremene/) uposlenike,
• Doprinos za socijalno osiguranje,
• Doprinos za mirovinsko osiguranje,
• Poreze i prirez,
• Fiksne troškove (režijski troškovi, knjigovodstveno – računovodstvene usluge, kreditne rate i sl.),
• Varijabilne troškove (nabava robe /sjeme, sadnice, zaštitna sredstva, repromaterijal, alat, plavi diesel, / i
dr.),
• Ostalo.
Obzirom da, sukladno tradiciji, mogućnostima, zahtjevima tržišta, ali jednim dijelom i politici (što ne bi
trebalo biti, ali budimo realni – jest), postoje, kroz strateške dokumente, definirane smjernice razvoja Vašeg ruralnog područja na županijskoj i općinskoj /gradskoj/ razini, potrebno je svoje planirane djelatnosti
uskladiti sa tim pravcima razvoja. Neki od tih strateških dokumenata su:
• Županijske razvojne strategije (SMŽ i KKŽ)
• Poljoprivredna strategija Sisačko moslavačke županije
• Strategija razvoja turizma Sisačko-moslavačke županije
• Strateški plan razvoja mikroregije Moslavina
• Strateški plan razvoja ruračnog područja Grada Siska
• Strateški plan razvoja LAG-a UNA
• Strateški plan razvoja LAG-a Zrinska Gora - Turopolje
• Strateški plan gospodarskog razvoja Grada (Petrinja, Glina, Novska, Popovača)
• Strateški plan gospodarskog razvoja Općine (Dvor, Sunja)
• Kutinska Agenda 2020
• Projekt ukupnog razvoja Grada Hrvatska Kostajnica
• Projekt ukupnog razvoja Općine (Hrvatska Dubica, Donji Kukuruzari, Majur, Jasenovac, Topusko,
Gvozd)
• Strategija razvoja Grada Križevaca 2013.-2018.
• Strategija razvoja ljudskih potencijala Koprivničko-križevačke županije
• Analiza socijalnog i ekonomskog stanja u Gradu Križevcima
• Brošura “Križevački poduzetnici i obrtnici”
• Ostali dokumenti koji slučajno nisu spomenuti, a postoje i Vama su dostupni, a direktno ili indirektno utječu na razvoj Vašeg imanja.
Svi navedeni dokumenti su prilično međusobno usklađeni i naglašavaju karakteristike mikroregije kojoj
pripadaju te su primjenjivi i na većinu susjednih mjesta uz moguće razlike, a koje su prvenstveno uvjetovane pojedinim prirodnim, kulturnim, vjerskim ili sličnim vrijednostima određenog lokaliteta. Konkretni
ciljevi i prioriteti lokalnih strategija razvoja i Križevaca i Petrinje naglašavaju zapošljavanje te ulaganje u
znanje i zapošljavanje,
• RAVNOMJERAN RAZVOJ KROZ INTEGRIRANO PLANIRANJE, PARTNERSTVO I SURADNJU
• INTEGRIRANI RAZVOJ PRIORITETNIH SEKTORA I STRUKTURIRANJE
• RAZVOJ LJUDSKIH RESURSA I ZAPOŠLJAVANJE
• ODRŽIVO UPRAVLJANJE PRIRODNIM I KULTURNIM RESURSIMA
• UNAPRIJEĐENJE KVALITETE ŽIVOTA I SOCIJALNOG STANDARDA
pa u ovom Planu nije potrebno na taj način obrađivati predmetnu temu, već se bazirati na praktične
aktivnosti koje doptinose zapošljavanju, a kompatibilne su ciljevima poljoprivrednih razvojnih strategija
više razine:
37
• Konkurentna i održiva poljoprivreda; (ekonomski ciljevi)
• Okolišno održiva poljoprivreda; (okolišni ciljevi)
• Održivi dohodak i kvaliteta života u ruralnim područjima; (socijalni ciljevi)
• Tehnička pomoć i podrška; (izgradnja I/ili/ nadogradnja institucija)
Potrebno je naglasiti činjenicu da nije samo poljoprivreda sektor koji razvija ruralno područje, već je tu i
niz drugih djelatnosti koji znatno utječu na podizanje razine življenja u ruralnom području.
• POTICATI ORGANIZIRANE OBLIKE SURADNJE TURISTIČKIH ČIMBENIKA
• AKTIVIRATI TURISTIČKE RESURSE NA LOKALNOJ RAZINI
• RAZVITI PODUZETNIŠTVO U TURIZMU
Već sami navedeni dokumenti suglasni su da je razvoj ruralnog područja u širem smislu moguć kroz poljoprivredu, malo i srednje poduzetništvo te turizam, odnosno njihovu međusobnu povezanost.
Sve ciljeve karakteriziraju prioriteti i mjere koji imaju svrhu (doseg):
• ORGANIZIRATI ZAJEDNICU
• PODIGNUTI RAZINU ZNANJA LOKALNOG STANOVNIŠTVA
• PODIGNUTI RAZINU DRUŠTVENE SVIJESTI NA CILJANOM PODRUČJU
• OPTIMALNO KORISTITI POSTOJEĆE RESURSE
• INICIRATI I OSNAŽITI PODUZETNIČKI DUH
• POTAKNUTI ZAPOŠLJAVANJE I ODRŽIVOST
DAKLE, SADA ZNAMO GDJE SE NALAZIMO, KOJE SU NAŠE MOGUĆNOSTI I U KOJEM PRAVCU ŽELIMO
RAZVIJATI VLASTITO IMANJE, ALI MORAMO SE REGISTRIRATI KAKO BI MOGLI UREDNO POSLOVATI
DRUGI KORAK – KATEGORIJA I DJELATNOSTI
Postoji niz kategorija koje stanovnik ruralnog područja, a u skladu sa svojim mogućnostima i interesima
može ostvariri na svom imanju:
• Individualni poljoprivrednik
• Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG)
• Obrtnik
• Trgovačko društvo
• Dioničko društvo
• Zadruga
38
• Udruga
• Klaster
• Djelatna osoba – uposlenik
• Sezonski radnik
• Nadničar
• Volonter
Izuzev kategorija: djelatna osoba – uposlenik, sezonski radnik, nadničar i volonter, što ćete riješiti direktnim kontaktom i ugovorom (dogovorom) s poslodavcem, ostale zahtjevaju da odlučite što želite registrirati i da li to želite samostalno kao vlasnik ili u „kompi“ kao suvlasnik.
Individualni poljoprivrednik je fizička osoba na poljoprivrednom gospodarstvu koja se bavi poljoprivredom te posjeduje znanja i vještine o poljoprivredi.
Poljoprivrednik koji obavlja djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino i glavno zanimanje i
s te osnove nije obveznik poreza na dohodak, obveznik je plaćanja doprinosa. Isto je regulirano
odredbom članka 12. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, br. 102/98, 127/00,
59/01, 109/01 i 147/02), odredbom članka 3. točka 21. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja
(„Narodne novine“, br. 147/02). Člankom 4. točka 14. Zakona o obveznim doprinosima propisano je
da su osiguranici s osnove poljoprivrede i šumarstva osobe koje ne plaćaju porez na dohodak, zatim
osobe koje od obavljanja samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva paušalno plaćaju porez
na dohodak, kao i oni koji utvrđuju dohodak na temelju poslovnih knjiga, te osobe koje s osnove
obavljanja samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva plaćaju porez na dobit umjesto poreza
na dohodak.
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG)
je gospodarstvo na kojem punoljetni članovi istog kućanstva obavljaju poljoprivrednu djelatnost koristeći
vlastite i unajmljene resurse.
Treba imati na umu da je OPG namijenjen isključivo obiteljskom poslovanju u poljoprivredi. Nositelj
OPG-a, kojeg biraju članovi kućanstva, trebala bi biti punoljetna osoba koja stalno ili povremeno radi
na gospodarstvu i odgovorna je za njegovo poslovanje.
Otvaranje OPG-a podrazumijeva prikupljanja brojnih papira i dozvola. Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava je registar hrvatskih poljoprivrednika uveden 2002. godine, s ciljem uspostave reda na tržištu poljoprivrednih proizvoda, a propisuje način i uvjete vezane uz upis u Upisnik
seljačkih gospodarstava ili OPG-a. Upisnik poljoprivrednih gospodarstava sadrži podatke o poljoprivrednom gospodarstvu, nositelju tj. odgovornoj osobi i članovima obiteljskog poljoprivrednog
gospodarstva, sjedištu poljoprivrednog gospodarstva, gospodarskim objektima u sjedištu i izvan
sjedišta, posjedu poljoprivrednog zemljišta, korištenju poljoprivrednog zemljišta, prodaji vlastitih
poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na OPG-u i stoci.
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju provodi postupak upisa i izdaje rješenje o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Nositelj OPG-a prvo treba podnijeti Zahtjev
za upis u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava (na 8 stranica trebate upisati tražene podatke) i uz
to priložiti potrebnu propisanu dokumentaciju, u najbližem uredu Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju,
39
Sisačko-moslavačka županija – Grad Sisak;
“44000 Sisak, I. K. Sakcinskog 1”;
Zdravko Planinc;
e-mail: zdravko.planinc@apprrr.hr;
tel: 044/660-142; 044/524-594;
Radno vrijeme: ponedjeljak – petak 7:30-15:30
Ostali brojevi na području SMŽ:
01/644-6186 (kućni 4600);
044/
524-594,
660-141,
660-142,
608-763,
851-933,
880-828,
813-616,
625-112 i
600-143
Koprivničko-križevačka županija – Grad Koprivnica
„48000 Koprivnica, Opatička 1“;
Nevenka Sobota;
e-mail: nevenka.sobota@apprrr.hr;
tel: 048/221-917,
01/6446-076;
Radno vrijeme: ponedjeljak – petak 7:30-15:30
tj. regionalnom Uredu državne uprave u županijama. Izgled zahtjeva i popis dokumentacije koja se
zahtjevu prilaže navedeni su u Pravilniku o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.
Pravo na upis u Upisnik imaju pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i fizičke osobe koje su
državljani Republike Hrvatske s prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Uvjet upisa u Upisnik je posjedovanje poljoprivrednih resursa (poljoprivrednog zemljišta i/ili stoke) i obavljanje poljoprivredne
djelatnosti koja obuhvaća bilinogojstvo, stočarstvo i s njima povezane uslužne djelatnosti.
40
Za otvaranje OPG-a ne treba osigurati temeljni kapital,
niti treba imati odgovarajuću stručnu spremu.
Prije samog pristupanja otvaranju OPG-a svakako se posavjetujte sa vašom nadležnom službom
Ureda državne uprave u županiji u kojoj prebivate, Odsjek službe za gospodarsko i imovinsko - pravne poslove, Pododsjek za poljoprivredu i šumarstvo, kako biste ostvarili smjernice i prikupili potrebne
informacije koje su Vam potrebne, te otvorili vaš OPG na najjednostavniji način
Upis poljoprivrednih gospodarstava u Upisnik vrši se tijekom cijele godine u Uredima državne uprave
u županijama, ovisno gdje pripadaju s obzirom na prebivalište nositelja OPG. Troškovi registracije
OPG-a iznose od 70,00 - 500,00 kn, ovisno o troškovima pojedinih obrazaca, biljega i izrade pečata
OPG-a. Od početne dokumentacije potrebno je priložiti slijedeće:
1. Preslike osobnih iskaznica nositelja i članova OPG-a (ne trebaju biti ovjerene kopije)
2. Presliku žiro računa iz poslovne banke (ne treba biti ovjeren)
3. Posjedovni list za poljoprivredno zemljište koje se upisuje (original, ne stariji od 6 mjeseci – vadi
se u katastru), Ugovor o zakupu ovjeren kod javnog bilježnika (ukoliko poljoprivredno zemljište nije u vlasništvu OPG-a), Izjava vlasnika o davanju zemljišta na korištenje bez naknade, uz
izvadak iz katastra za sve prijavljene čestice koje nisu u posjedovnom listu nositelja i članova
4. Obrazac Upisnik koji se kupuje u Narodnim novinama ili u Uredu državne uprave (u sklopu
Upisnika se nalazi Izjava o nositelju, a koju je potrebno ovjeriti od strane nositelja i svih članova
gospodarstva, u slučaju da gospodarstvo ima članove)
5. Preslici dokumenata o svim postojećim upisima gospodarstva u registre i evidencije ministarstva i od ministarstva ovlaštenih ustanova – ne moraju biti ovjereni, (npr. zavodi, Hrvatski
stočarsko selekcijski centar, Upisnik proizvođača sjemena, Upisnik proizvođača vina, Središnji
popis matičnih grla i jata)
41
NOSITELJ OPG-a
DOKUMENTACIJA +
BILJEZI
ZAHTJEV ZA UPIS
URED AGENCIJE ZA PLAĆANJE U POLJOPRIVREDI,
RIBARSTVU I RURALNOM RAZVOJU
Upis u Registar poljoprivrednika
JEDINSTVENI MATIČNI IDENTIFIKACIJSKI BROJ POLJOPRIVREDNOG
GODPODARSTVA – MIBPG
(vrijedi samo uz predočenje osobne iskaznice nositelja OPG-a)
Rješenje o upisu OPG-a u Registar poljoprivrednika
Osobna iskaznica nositelja OPG-a
Potvrda o OIB-u
PEČAT – ŠTAMBILJ OPG-a
Prijava u Registar poreznih obveznika (Obrazac RPO, RPO A i RPO B)
Prijava u Registar obveznika PDV-a, u slučaju ulaska u sustav PDV-a
(Obrazac P – PDV-1)
Popis dugotrajne imovine koja se unosi u OPG (Obrazac DI)
Izjava o izabranom knjigovodstvenom servisu
Kopija rješenja o upisu u Upisnik OPG-a
NAPOMENA: predmetne obrasce ovjeriti pečatom i potpisati te dostaviti osobno
8 (OSAM) DANA OD POČETKA RADA OPG-a
POREZNA UPRAVA
Ispunjene obrasce potpisati i ovjeriti pečatom
NAPOMENA: OPG prijaviti u HZMO 8 (osam) dana od početka rada OPG-a,
ali nakon prijave u Registar poreznih obveznika.
ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE
Prijavni obrasci,
Potvrda o ulazu u sustav PDV-a
(Preslika P – PDV obrasca ovjerenog u Poreznoj upravi),
Preslika dokumentacije koja je predana u Zavod za Mirovinsko
osiguranje
ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
42
6. Potvrda obveznika PDV-a (ako je PG već obveznik PDV-a – vadi se u pripadajućem uredu
porezne uprave)
7. Biljezi u iznosu od 70,00 kn (kupuju se na kiosku).
Neka Vas ne uplaši toliki broj skraćenica naziva obrazaca, niti količina „papirologije“ – veliki broj podataka
se ponavlja, a samo popunjavanje nije komplicirano kao što na prvi pogled izgleda. Također djelatnici
predmetne agencije i ostalih institucija dužni su Vam pomoći u ispunjavanju obrazaca.
VAŽNO:Upisom u Upisnik OPG-a ne postaje se obveznikom vođenja poslovnih knjiga (npr. u slučaju
paušalnog oporezivanja), te se ovisno o prihodima može ili ne mora uključiti u sustav PDV-a. Obveznik Poreza na dodanu vrijednost je onaj OPG koji ostvari primitke veće od 230.000,00 kuna u jednoj
poslovnoj godini. Dakle, obveznik PDV-a dužan je voditi poslovne knjige, te sam zaračunavati PDV i
uključivati isti u cijenu proizvoda i usluga.
Obrtnik je fizička osoba koja obavlja jednu ili više djelatnosti u svoje ime i za svoj račun, a pritom se može
koristiti i radom drugih osoba.
Dakle, prema članku 1. stav 3. Zakona o obrtu („Narodne novine“ br. 49/03 – pročišćeni tekst, izmjene u
Narodnim novinama br. 68/07 i 79/07) obrtnik je, cit. «...fizička osoba koja obavlja jednu ili više djelatnosti iz
stavka 1. ovog Zakona u svoje ime i za svoj račun...». Obrt je, sa druge strane, definiran kao «samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti ... od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dobiti...».
S obzirom na vrste, obrti mogu biti: •
slobodni - obrti za čije je obavljanje potrebno ispuniti samo opće uvjete, odnosno ne traži
se propisana stručna sprema
•
vezani - obrti za čije se obavljanje, osim općih uvjeta, traži ispit o stručnoj osposobljenosti,
odgovarajuća srednja stručna sprema ili majstorski ispit
•
povlašteni - obrti čije je obavljanje moguće isključivo na temelju povlastice koju izdaje
nadležno ministarstvo, ovisno o djelatnosti.
Uvjeti za otvaranje obrta
Ako želite otvoriti obrt ne smijete imati izrečenu sigurnosnu mjeru zabrane ili zaštitnu mjeru zabrane
obavljanja djelatnosti sve dok ta mjera traje. Posebni uvjeti odnose se na stručnu osposobljenost, odgovarajuću srednju stručnu spremu ili položen majstorski ispit te udovoljavanje posebnim zdravstvenim
uvjetima.
Ipak, ako ne ispunjavate ovaj poseban uvjet, svejedno možete obavljati vezani obrt ukoliko na takvim poslovima zaposlite radnika koji udovoljava propisanim uvjetima.
Zajedničko obavljanje obrta
Kako bi se obavljale gospodarske djelatnosti, dvije ili više fizičkih osoba mogu zajednički obavljati obrt. Za
takve vezane obrte je dovoljno da jedna od osoba, uz opće, ispunjava i prethodno navedene posebne
uvjete.
Strani državljani u Hrvatskoj također mogu obavljati obrt pod istim uvjetima kao i državljani Republike
Hrvatske. Dodatni uvjet postavljen je Zakonom o strancima koji propisuje potrebu pribavljanja poslovne dozvole, a koju izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova.
Postupak otvaranja obrta
Nakon donošenja odluke o pokretanju registracije obrta najprije proučite neke osnovne odrednice poput
općenitih stavki o obrtu, mjestu registracije te pravnih regulativa. Ovisno o sjedištu obrta, posjetite Ured državne uprave u županiji.
43
Sisačko-moslavačka županija:
Služba za gospodarstvo
Adresa: Stjepana i Antuna Radića 36, Sisak
Telefon: 044 500-006 044 500-006 Telefax: 044 500-024
Radno vrijeme: od 7,30 – 15,30 sati
- u periodu od 15. lipnja do 31. kolovoza: od 7,00 – 15,00 sati
- prijem stranaka: od 8,00 – 14,00 sati
- dnevni odmor: 11,00 – 11,30 sati
Voditeljica Službe: Ivana Marković Palaić, dipl. iur.
E-pošta: ivana.markovic.palaic@udu-smz.hr
Unutarnje ustrojstvene jedinice Službe za gospodarstvo: Odjel za gospodarstvo
Voditeljica Odjela: Nada Gobac, dipl. oec.
Tel. 044 500-051 044 500-051 E-pošta: nada.gobac@udu-smz.hr
Odjel za stambeno zbrinjavanje, promet i poljoprivredu
Voditelj Odjela: Tel. 044 500-006 044 500-006 Odjel za gospodarstvo obavlja upravne i stručne poslove iz područja koja se odnose na trgovinu, malo i
srednje poduzetništvo, ugostiteljstvo, turizam i rudarstvo:
• utvrđivanje minimalno tehničkih uvjeta za početak rada trgovine sukladno Zakonu o trgovini
• utvrđivanje minimalno tehničkih uvjeta za početak rada trgovačkih društava (trgovina i ugostiteljstvo) sukladno članku 32. Zakona o trgovačkim društvima
• utvrđivanje minimalno tehničkih uvjeta za ugostiteljstvo i turizam
• izdavanje odobrenja vezanih uz istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina prema Zakonu o rudarstvu, Pravilniku o istraživanju mineralnih sirovina i Pravilniku o eksploataciji mineralnih sirovina
Odjel za stambeno zbrinjavanje, promet i poljoprivredu obavlja upravne i stručne poslove iz područja
prometa i poljoprivrede, koji se odnose na: •
•
•
•
•
•
•
•
•
•
izdavanje posebnog znaka – znaka pristupačnosti za vozila invalida
izdavanje licencija za javni prijevoz
izdavanje potvrda za prijevoz za vlastite potrebe
utvrđivanje naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta
uvođenje zakupnika u posjed poljoprivrednog zemljišta i ribnjaka u vlasništvu države
poslove vezane uz dugogodišnji zakup poljoprivrednog zemljišta i ribnjaka
registraciju proizvođača božićnih drvaca
poslove izdavanja dozvola za krčenje, odnosno čistu sječu šume
rješavanje u prvom stupnju po zahtjevima stranaka za stambeno zbrinjavanje
rješavanje u prvom stupnju po zahtjevima stranaka i po službenoj dužnosti o priznavanju statusa
povratnika
• provođenje revizije statusa povratnika, prognanika i izbjeglica
44
Ispostava Petrinja
Adresa: Petrinja, Gundulićeva ulica 2a
Telefon: 044 815-113 044 815-113 Telefax: 044 815-264
Radno vrijeme: od 7,30 – 15,30 sati
- u periodu od 15. lipnja do 31. kolovoza: od 7,00 – 15,00 sati
- prijem stranaka: od 8,00 – 14,00 sati
- dnevni odmor: 11,00 – 11,30 sati
Voditelj Ispostave: Srećko Rajan, dipl. soc. radnik
E-pošta: srecko.rajan@udu-smz.hr
Koprivničko-križevačka županija
SLUŽBA ZA GOSPODARSTVO I IMOVINSKO-PRAVNE POSLOVE
Sjedište službe: Koprivnica, Ulica Antuna Nemčića 5
Voditeljica Službe: Jadranka Mađerić, dipl. oec.
Telefon: 048 658 109
Telefaks:048 658 101
e-mail: gospodarstvo@udu-kckz.hr
U Službi za gospodarstvo i imovinsko-pravne poslove Ureda državne uprave u Koprivničko-križevačkoj
županiji obavljaju se stručni i upravni poslovi koji se odnose na gospodarstvo i imovinsko-pravne poslove.
Odjel za imovinsko-pravne poslove
Voditelj odjela: Tihomir Kvakarić, dipl.iur
Telefon/Fax: 048 658 185, 048 658 180
e-mail:tihomir.kvakaric@udu-kckz.hr
ISPOSTAVA U KRIŽEVCIMA
Sjedište Ispostave: Križevci, Ivana Zakmardije Dijankovečkog 12
Voditeljica ispostave: Jasminka Širola, dipl.ing.
Telefon: 048 720-300
Telefaks:048 720-351
e-mail: udukckz2@kc.t-com.hr
U Ispostavi Ureda državne uprave u Križevcima obavljaju se upravni i stručni poslovi koji se
odnose na gospodarstvo, imovinsko-pravne poslove, društvene djelatnosti te opću upravu.
45
Do tada prikupite potrebnu dokumentaciju u koju se ubrajaju:
preslika osobne iskaznice
•
preslika putne isprave, prijava boravka u Hrvatskoj ili preslika osobne iskaznice ako postoji
trajno nastanjenje u Hrvatskoj
•
dokaz da udovoljavate posebnim zdravstvenim uvjetima
•
dokaz o pravu korištenja prostora
•
za vezane obrte treba priložiti dokaz o stručnoj spremi, položenom majstorskom ispitu ili
ispitu o stručnoj osposobljenosti •
ispuniti obrasce koje ćete dobiti u Uredu državne uprave ili preuzeti s interneta
•
izvršiti uplate za otvaranje obrta i troškove izdavanja obrtnice. Potrebne žiro račune i iznose ćete dobiti u Uredu državne uprave.
Zatim morate preuzeti Rješenje o registraciji obrta u Uredu državne uprave, izraditi pečat te otvoriti
konačan račun u poslovnoj banci.
Nužna je i prijava u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje te prijava u Hrvatski zavod za zdravstveno
osiguranje. Nakon toga, morate se prijaviti u Poreznu upravu radi upisa u registar poreznih obveznika.
Troškovi otvaranja obrta
Trošak otvaranja obrta iznosi oko 470 kuna, od čega je trošak izdavanja obrtnice 200 kuna, a 270 kuna
je administrativna pristojba za postupak registracije.
Plaćanja cijene obrtnice oslobođeni su:
• fizičke osobe koje otvaraju obrt na područjima određenim Zakonom o područjima
posebne državne skrbi, Zakonom o brdsko-planinskim područjima i Zakonom o
otocima
• osobe prijavljene na Zavodu za zapošljavanje starije od 45 godina ili s najmanje 20 godina
radnog staža
• branitelji
• osobe koje temeljem Programa ‘’Poticaj za uspjeh’’ registriraju obrt za ugostiteljsku
djelatnost kapaciteta ne većeg od 40 soba ili 20 apartmana ili 100 kamp jedinica.
Prilikom otvaranja obrta, osim Zakona o obrtu, obratite pažnju i na zakonske propise poput Zakona o
trgovini, Zakona o ugostiteljstvu i drugih koji određuju posebne uvjete za obavljanje pojedinih djelatnosti (uvjete prostora, stručne spreme, posebnih dozvola, koncesija). Ukoliko imate dodatna pitanja vezana za registriranje obrta te dobivanje odgovarajućih ovjerenih
dokumenata, možete se obratiti nadležnim Uredima državne uprave u županijama ili Gradskom uredu za gospodarstvo, rad i poduzetništvo prema sjedištu obrta.
Za dodatna pitanja na raspolaganju vam je i Ministarstvo poduzetništva i obrta na besplatan broj
telefona 0800 234 505.
46
Trgovačko društvo je samostalna gospodarska, tehnička i društvena cjelina u vlasništvu određenih subjekata, koja proizvodi proizvode ili usluge za potrebe tržišta, koristeći se odgovarajućim resursima i snoseći
poslovni rizik, radi ostvarivanja dobiti i drugih ekonomskih i društvenih ciljeva. (Društvo s ograničenom
odgovornošću (d.o.o.) je trgovačko društvo u koje jedna ili više pravnih ili fizičkih osoba ulažu temeljne
uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu. Temeljni ulozi ne moraju biti
jednaki. Nijedan osnivač ne može kod osnivanja društva preuzeti više temeljnih uloga. Poslovni udjeli se
ne mogu izraziti u vrijednosnim papirima. Članovi ne odgovaraju za obveze društva).
KAKO OSNOVATI TRGOVAČKO DRUŠTVO?
Trgovačko društvo svojstvo pravne osobe stječe upisom u sudski registar, a gubi svojstvo pravne osobe brisanjem toga društva iz sudskog registra. (članak 4. Zakona o trgovačkim društvima). Upis osnivanja trgovačkih društava u sudski registar, na području suda gdje društvo ima sjedište je konstitutivne prirode, što znači da nakon upisa društvo može u pravnom prometu stjecati prava i preuzimati
obveze, može biti vlasnikom pokretnih i nepokretnih stvari, te može tužiti i biti tuženo pred državnim
ili izbranim sudom i sudjelovati u drugim postupcima. Na službenim stranicama Ministarstva pravosuđa možete pronaći popis Trgovačkih sudova s adresama, telefonima i web adresama. Svaki sud na
svojoj web stranici ima popis županija nad kojima ima nadležnost.
Stupanjem na snagu Pravilnika o načinu upisa u sudski registar („Narodne novine“ br. 22/12) putem usluge e-Tvrtka omogućeno je i elektroničko osnivanje društva s ograničenom odgovornošću s
temeljnim kapitalom u novcu iz bilo kojeg Javnobilježničkog ili HITRO HR ureda u Republici Hrvatskoj
na bilo koji od Trgovačkih sudova u roku od 24 sata.
Napomena: U rok od 24 sata ne ubrajaju se vikendi i neradni dani. Za elektroničke prijave poslane
nakon uredovnog radnog vremena Suda, rok od 24 sata teče od sljedećeg radnog dana.
IME DRUŠTVA
Društvu prvo morate odabrati ime. Već spomenuti HITRO HR može za Vas provjeriti postoji li već
društvo s istim ili sličnim imenom. Zato je, pored odabranog imena društva preporučljivo pripremiti alternativna imena.
Po provjeri imena društva, HITRO HR će Vas uputiti mogućnostima rezervacije imena. Pri odabiru
imena društva koristite se portalom sudreg.pravosudje.hr.
VAŽNO!Napomene pri odabiru imena društva:
“Tvrtka” je ime pod kojim trgovačko društvo posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu.
•
Tvrtka trgovačkoga društva mora se jasno razlikovati od tvrtke drugoga trgovca upisane u
sudski registar kod istog registarskog suda.
•
Valja poštivati “načelo istinitosti” - što znači da podaci sadržani u tvrtki moraju biti istiniti.
•
Tvrtka trgovačkoga društva mora uz naznaku kojom se pobliže obilježava ime društva
sadržavati naznaku predmeta poslovanja društva, npr. „NAZIV“ d.o.o. za usluge
•
Tvrtka se mora moći razlikovati od druge; sastojci tvrtke ne mogu biti takvi da stvaraju
zabunu glede predmeta poslovanja trgovačkoga društva, utiska o identitetu ili povezanosti s drugim društvom, da vrijeđaju prava intelektualnog i industrijskog vlasništva ni druga
prava drugih osoba.
•
Ako je u tvrtki sadržano ime koje je jednako ranije upisanoj tvrtki drugoga društva ili imenu
druge osobe sadržane u ranije upisanoj tvrtki drugoga društva, u tvrtku koja se kasnije
upisuje moraju se unijeti dodaci kojima se osigurava da se te tvrtke jasno razlikuju.
•
Riječ “Hrvatska”, te njene izvedenice, kao i zastava i grb Republike Hrvatske, uključivši i
njihovo oponašanje, mogu se unijeti u tvrtku samo uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske
ili državnog organa koga ona ovlasti (Ministarstvo uprave).
47
•
Tvrtka ne može sadržavati imena, grbove, zastave ni druge državne ambleme drugih
država ili međunarodnih (međudržavnih) organizacija, niti službene znakove za kontrolu i
garanciju kvalitete, a ne može ih se ni oponašati /kopirati/. Izuzetno sastojci tvrtke koji se tamo navode mogu se unijeti u tvrtku uz dozvolu nadležnog
tijela odgovarajuće države ili međunarodne (međudržavne) organizacije, te u slučaju da su
ti sastojci sadržani u tvrtki ili u imenu osnivača koji se unose u tvrtku trgovačkoga društva.
•
U tvrtku se može unijeti ime ili dio imena neke osobe samo uz njen pristanak, a ako je ta
osoba umrla, uz pristanak njenih nasljednika.
•
U tvrtku se može unijeti ime ili dio imena neke povijesne ili druge znamenite osobe samo
uz njen pristanak, a ako je ta osoba umrla samo ako ga se koristi na prikladan način uz
pristanak nasljednika.
•
Naznaka imena tvrtke trgovačkog društva mora biti na hrvatskom jeziku i latiničnom
pismu ili na službenom jeziku države članice Europske unije i latiničnom pismu, a mogu se
koristiti i arapski brojevi. •
Ostali sastojci tvrtke moraju biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.
•
Tvrtka trgovačkoga društva može sadržavati pojedine strane riječi drugih jezika ako one
čine ime, odnosno tvrtku člana društva ili robni ili uslužni žig člana zaštićen u Republici
Hrvatskoj, odnosno njegova društva registriranog u Republici Hrvatskoj, ili ako su uobičajene u hrvatskom jeziku, ili ako za njih nema odgovarajuće riječi u hrvatskom jeziku, ili ako se
radi o riječima na mrtvom jeziku.
•
Tvrtka se može upisati u sudski registar i u prijevodu na jedan ili više jezika.
Primjenjuje se:
•
Načelo zakonitosti – sud će odbiti upis tvrtke koja nije u skladu sa odredbama zakona
•
Načelo isključivosti – ne može se upisati u sudski registar tvrtka koja je jednaka ili se jasno
ne razlikuje od ranije upisane tvrtke
•
Načelo prvenstva – sud će upisati onu tvrtku koja je ranije prijavljena (u slučaju prijave
tvrtki istog naziva istom registarskom sudu).
JAVNI BILJEŽNIK
Prijavu za upis u sudski registar (obrazac Po) i neke njezine priloge potrebno je ovjeriti kod javnog
bilježnika. Kod javnog bilježnika ponesite osobnu iskaznicu ili putovnicu (obvezna za strane državljane). Obvezna je nazočnost svih osnivača i drugih osoba čije je potpise potrebno ovjeriti.
Nakon ovjera, javni bilježnik dokumentaciju prosljeđuje elektroničkim putem u HITRO HR ured.
PREDAJA DOKUMENTACIJE I UPLATA PRISTOJBI
Prijavu za upis u sudski registar sa svim potrebnim prilozima ovjerenim kod javnog bilježnika predajte u uredu HITRO HR. Uplate sudskih pristojbi i osnivačkog pologa možete izvršiti u Fininim poslovnicama. Nakon izvršenih uplata, HITRO HR će kompletirati Vaš predmet i proslijediti ga na nadležni
Trgovački sud elektroničkim putem. Ukoliko je odaslana dokumentacija ispravna i potpuna, Trgovački sud će u roku 24 sata izvršiti upis društva u Sudski registar, te elektroničkim putem dostaviti u
HITRO HR ured Rješenje o osnivanju i Potvrdu o OIB-u novoosnovane tvrtke.
U uredu HITRO HR dobit ćete i ispuniti RPS obrazac koji je potreban za dobivanje Obavijesti o razvrstavanju poslovnog subjekta po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti Državnog zavoda za statistiku
(dodjela matičnog broja i šifre glavne djelatnosti).
48
HITRO HR će automatski po preuzimanju Rješenja o osnivanju ishoditi Obavijest Državnog zavoda za
statistiku elektroničkim putem u roku od jednog radnog dana.
PREUZIMANJE DOKUMENTACIJE I OTVARANJE RAČUNA
Rješenje o upisu u sudski registar i Obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti s upisanim matičnim brojem preuzet ćete na šalteru servisa HITRO HR. Po preuzimanju
dokumentacije potrebno je izraditi pečat i otvoriti račun kako bi se mogao izvršiti prijenos osnivačkog
pologa društva na račun društva. Izradu pečata možete ugovoriti na šalteru servisa HITRO HR. Otvaranje računa možete ugovoriti na šalteru servisa HITRO HR (u onim bankama za koje FINA obavlja
poslove otvaranja računa ili posreduje u obavljanju tih poslova). Društvo, vlasnika društva i zaposlenike
društva je potrebno prijaviti u sustav mirovinskog osiguranja (HZMO - e-Mirovinsko). Osim prijave
društva u mirovinsko osiguranje isto je potrebno prijaviti i u sustav zdravstvenog osiguranja (HZZO - eZdravstveno).
VAŽNO!
Nakon upisa u sudski registar i registar Državnog zavoda za statistiku potrebno je izvršiti prijavu
društva u Poreznoj upravi, nadležnoj prema sjedištu društva, radi upisa u registar obveznika poreza na dobit i PDV-a.
Na uvid je potrebno dati Rješenje o upisu u Sudski registar, Obavijest o razvrstavanju po Nacionalnoj
klasifikaciji djelatnosti te potpisni karton. Uz navedenu dokumentaciju postoji mogućnost potrebe
dostave dodatne dokumentacije na zahtjev službenika Porezne uprave.
DOBRO JE ZNATI:
Nema jednoznačnog odgovora na pitanje je li jednostavnije i financijski isplativije započeti vlastiti posao
osnutkom trgovačkog društva ili registracijom obrta. Odluka ovisi o nizu okolnosti: o planiranom opsegu
poslovanja, raspoloživom kapitalu, propisima i očekivanoj dobiti. Novoosnovano trgovačko društvo može
početi obavljati djelatnost tek nakon upisa u registar koji vodi nadležni sud. Izrada osnivačkih akata, postupak javnobilježničkih ovjera i upis obavljaju se u samo nekoliko dana. Uz temeljni kapital, koji ne može
biti manji od 20.000 kn, osnivač ili više njih moraju računati s nekoliko tisuća troškova sudskih pristojba,
bilježničkih naknada i objave osnutka društva u službenom glasilu. Ako su tako odredili u društvenom
ugovoru, odnosno u izjavi o osnivanju društva, te će troškove moći naknadno nadoknaditi od trgovačkog
društva. Fizička osoba koja želi osobnim radom obavljati gospodarsku djelatnost može, ispunjava li propisane uvjete, registrirati obrt. Postupak upisa obrta u obrtni registra obavlja županijski ured za poslove
gospodarstva, a troškovi se odnose samo na upravnu pristojbu i izdavanje obrtnice.
Eto, ovo je bilo nekoliko savjeta, sugestija, definicija koje je potrebno prihvatiti i koristiti prilikom registracije statusa i djelatnosti kojom se želite ili se već bavite. Naravno, za Vas smo odabrali najjednostavniji i
najbrži način. Sve ovo možete obavljati i sami, bez posredovanja, ali ne zaboravite da želite biti dio modernog društva i podignuti razinu svog života na selu.
Ako ste odlučili registrirati svoje imanje kroz neki od navedenih modela zapamtite:
MOŽDA NISTE NAPRAVILI VELIKI KORAK ZA ČOVJEČANSTVO, ALI STE SIGURNO NAPRAVILI
VELIKI KORAK ZA SEBE!
Postoji još nekoliko oblika udruživanja fizičkih i pravnih osoba, koje su već malo napredniji
oblik poslovanja te ćemo ih ovom prilikom samo spomenuti uz posebnu pozornost na
kategoriju zadruge.
• Dioničko društvo (eng. corporation, share holding company) je legalni oblik poduzeća čija je
vlasnička glavnica podijeljena na jednake apoene - dionice. Pretpostavlja ograničenu odgovornost
vlasnika dionica. Dioničko društvo kao sastavni dio unutarnjeg ustrojstva ima: upravu, nadzorni
49
odbor i skupštinu. Dioničko društvo (skraćeno d.d.) je trgovačko društvo i pravna osoba kod kojeg je
kapital društva podijeljen na jednake dijelove zvan dionice. Dioničko društvo je međunarodno vrlo
značajan, a u pojedinim državama prevladavajući, oblik organizacije gospodarskih subjekata.
Zadruga je dragovoljno, otvoreno, samostalno i neovisno društvo kojim upravljaju njezini članovi, a
svojim radom i drugim aktivnostima ili korištenjem njezinih usluga, na temelju zajedništva i uzajamne pomoći ostvaruju, unapređuju i zaštićuju svoje pojedinačne i zajedničke gospodarske, ekonomske, socijalne,
obrazovne, kulturne i druge potrebe i interese i ostvaruju ciljeve zbog kojih je zadruga osnovana.
Zadruge se osnivaju sukladno odredbama Zakona o zadrugama (“Narodne novine” br. 34/11).
Tko može biti osnivač zadruge?
Zadrugu može osnovati najmanje sedam osnivača koji su potpuno poslovno sposobne fizičke osobe
ili pravne osobe, a svaki osnivač unosi osnovni članski ulog koji ne može biti manji od 1000,00 kn.
(Razlika između poslovne sposobnosti i radne sposobnosti: Osoba koja je invalid rada ili HRVI, te ima
100% nesposobnost za rad, može biti osnivač/član zadruge jer je i dalje poslovno sposobna (sposobna štititi svoja prava i interese).
Redoslijed radnji prilikom osnivanja zadruge:
1. Osnivačka Skupština
Nakon što osnivači postignu dogovor o ciljevima radi kojih osnivaju zadrugu, što njome žele postići,
osnovnim djelatnostima kojima će se baviti i kako će urediti svoje međusobne odnose u zadruzi,
sazivaju osnivačku skupštinu zadruge na kojoj će donijeti pravila zadruge koja su osnivački i temeljni
opći akt zadruge (kao Statut kod trgovačkog društva) i izabrati tijela zadruge.
Zadrugari mogu pravila sastaviti sami prema predlošku Hrvatskog saveza zadruga. Skupštinu čine svi osnivači, a u kasnijem radu zadruge, svi članovi zadruge.
Uobičajeni dnevni red osnivačke Skupštine je ovakav:
1. Biranje zapisničara
2. Biranje Predsjednika skupštine zadruge
3. Donošenje pravila zadruge
4. Izbor upravitelja zadruge
5. Donošenje odluke o roku uplate i iznosu članskog uloga
6. Razno
O tijeku osnivačke skupštine treba voditi zapisnik. Osim zapisnika, izdvojite i svaku odluku posebno.
Sve važne odluke moraju imati posebnu točku dnevnog reda, odluke se ne mogu donositi pod točkom razno.
Ako zadruga ima 20 i više članova potrebno je pripremiti i:
50
•
Poziv sa dnevnim redom za sjednicu Nadzornog odbora
•
Zapisnik sa sjednice Nadzornog odbora
•
Odluka o imenovanju članova Nadzornog odbora
•
Odluka o imenovanju predsjednika i zamjenika predsjednika Nadzornog odbora
2. Pravila zadruge
Pravila zadruge obavezno sadrže odredbe o:
•
tvrtki, sjedištu i predmetu poslovanja;
•
unutarnjem ustroju;
•
uvjetima i načinu stjecanja članstva, obliku i visini, unosu i povratu uloga člana, pravima,
obvezama i odgovornostima članova, uvjetima i načinu prestanka članstva i drugim pitanjima vezanim uz članstvo u zadruzi;
•
tijelima zadruge: njihovoj nadležnosti, pravima i obvezama, postupku izbora i opoziva, mandatu članova, načinu donošenja odluka i drugim pitanjima vezanim uz rad tijela zadruge;
•
zastupanju i predstavljanju zadruge te pravima i ovlastima upravitelja;
•
imovini zadruge i načinu raspolaganja imovinom;
•
upotrebi dobiti, odnosno viška prihoda, pokriću gubitaka, odnosno manjka u poslovanju;
•
dijelu dobiti, odnosno viška prihoda koji se raspoređuju u obvezne pričuve;
•
statusnim promjenama i prestanku zadruge;
•
informiranju članova i poslovnoj tajni;
•
načinu i postupku izmjena i dopuna pravila, i
•
drugim pitanjima važnim za rad i poslovanje zadruge.
Pravila zadruge su donesena kada broj osnivača, potreban za osnivane zadruge, potpiše izjavu o
prihvaćanju pravila koja sadrži:
•
ime i prezime, datum rođenja, prebivalište, OIB;
•
broj i oznaku identifikacijske isprave fizičke osobe, odnosno tvrtku, sjedište i OIB pravne osobe.
Napomena: prema starom Zakonu o zadrugama koji je bio na snazi do 31.3.2011. zadruga je trebala
imati dva osnivačka akta, Ugovor o osnivanju zadruge i pravila zadruge. Ugovor se solemnizirao kod
javnog bilježnika što je koštalo minimalno 1000 kn. Novi zakon pojednostavio je i pojeftinio osnivanje
zadruge jer je potrebno samo kod javnog bilježnika ovjeriti potpis predsjednika Skupštine na pravilima
zadruge koja se ne solemniziraju.
3. Ovjeravanje dokumentacije kod javnog bilježnika Nakon održane osnivačke skupštine javnom bilježniku trebaju doći osobno svi potpisnici s važećom
osobnom iskaznicom ili putovnicom.
Dokumentacija za javnog bilježnika:
1. Prijava za upis u sudski registar Trgovačkog suda (obrazac PO, nabavlja se u Narodnim
novinama) – ako je sami ispunite, bilježnik naplaćuje samo ovjeru. Ako je javni bilježnik ispunjava tu će uslugu naplatiti.
51
2. Poziv sa dnevnim redom za osnivačku skupštinu
3. Popis članova zadruge / tabelarni /
4. Pravila zadruge (potpisuje predsjednik Skupštine)
5. Zapisnik sa osnivačke skupštine zadruge
6. Odluka o imenovanju predsjednika skupštine zadruge (potpisuje predsjednik Skupštine)
7. Odluka o imenovanju upravitelja zadruge (potpisuje predsjednik Skupštine)
8. Odluka o roku uplate i iznosu članskog uloga (potpisuje predsjednik Skupštine)
9. Izjave o prihvaćanju dužnosti upravitelja i (eventualno) članova Nadzornog odbora
10. Izjave članova o prihvaćanju pravila zadruge (pojedinačne izjave svakog osnivača)
11. Izjave o nepostojanju nepodmirenih dugovanja osnivača zadruge (radi javni bilježnik)
Ako zadruga ima 20 i više članova, dodatno se prilažu:
•
Poziv sa dnevnim redom za sjednicu Nadzornog odbora
•
Zapisnik sa sjednice Nadzornog odbora
•
Odluka o imenovanju članova Nadzornog odbora
•
Odluka o imenovanju predsjednika i zamjenika predsjednika Nadzornog odbora
4. Uplata članskih uloga
S ovjerenim Pravilima zadruge zadrugari odlaze u bilo koju komercijalnu banku gdje se otvara tzv.
prolazni račun na koji svaki zadrugar ponaosob uplaćuje članski ulog. Banka izdaje Potvrdu o uplati
koju čuvajte jer je treba priložiti prijavi na Trgovački sud.
5. Prijava u registar Trgovačkog suda
Potvrdu o uplati članskog uloga upravitelj donosi javnom bilježniku koji je prilaže prijavi na Trgovački sud. Zadruga se prijavljuje u Trgovački sud u koji pripada prema svom sjedištu. Na službenim
stranicama Ministarstva pravosuđa možete pronaći popis Trgovačkih sudova s adresama, telefonima i web adresama. Svaki sud na svojoj web stranici ima popis županija nad kojima ima nadležnost.
Kod prijave na trgovački sud prilažu se svi dokumenti koje je ovjerio javni bilježnik plus:
1. Dokaz o uplati članskih uloga
2. Dokaz o uplati pristojbe za upis osnivanja subjekta
3. Dokaz o uplati troškova za oglas u „Narodnim novinama“
Ako je prijava uredna i zajedno s prilozima sadrži sve što je potrebno da bi se proveo upis, sud će
donijeti rješenje o upisu u sudski registar, čime zadruga stječe svojstvo pravne osobe. To znači da od
dana upisa u sudski registar zadruga može sudjelovati u pravnom prometu.
Kao prilog rješenju, zadruga dobiva i obavijest o OIB-u. 52
6. Izrada pečata
Za izradu pečata potrebno je priložiti kopiju rješenja o osnivanju zadruge. Pečat je nužan za prijavu
Državnom zavodu za statistiku i preduvjet za otvaranje poslovnog računa kod banke.
Na pečatu se uobičajeno piše skraćeni naziv zadruge i sjedište, eventualno se može dodati OIB. Ne
treba se pisati ulica i kbr jer tada u slučaju preseljenja zadruge treba raditi novi pečat. Pečat neka
bude što jednostavniji jer komplicirani logotipovi otisnuti pečatom mogu djelovati neuredno i nečitko. Osim pečata kojim ćete ovjeravati raznovrsne službene dokumente, dobro je odmah dati izraditi
i prijemni štambilj za označavanje ulazne pošte i jedan mali štambilj za označavanje koverti na
izlaznoj pošti. 7. Prijava u registar poslovnih subjekata Državnog zavoda za statistiku
Iako se kod Trgovačkog suda registrira nekoliko potencijalnih djelatnosti, kod prijave u Državni
zavod za statistiku treba odabrati jednu koja će biti glavna. Prijava se treba napraviti u roku 15 dana
od registracije zadruge, a DZS će po prijavi izdati Obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta po
Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti.
Za prijavu treba ispuniti obrazac RPS-1 (kupuje se u Narodnim novinama) koji potpisuje upravitelj i
ovjerava pečatom zadruge. Potrebno je priložiti i kopiju rješenja o osnivanju zadruge, te uplatiti 55,00
kn u državni proračun. Jedini ured u kojem se to može obaviti ima sjedište u Zagrebu, Branimirova
19 (preko puta pošta na Glavnom željezničkom kolodvoru) i u tom slučaju obavijest o razvrstavanju
dobije se odmah. Zahtjevi poslani poštom nekad se riješe tek za nekoliko tjedana, stoga preporučujemo da zadruga organizira dolazak nekog svog člana u Zagreb. Uredovno vrijeme rada sa strankama
je od 8,00 do 13,00 h. Dodatne informacije možete dobiti na telefone: (01) 4893-501, (01) 4893-473,
(01) 4893-543, (01) 4893-596.
8. Prijava u Evidenciju zadruga i zadružnih saveza Hrvatskog saveza zadruga
Sve zadruge registrirane u Republici Hrvatskoj obavezne su članice Hrvatskog saveza zadruga od
dana registracije na Trgovačkom sudu. Zadruga u roku od 15 dana po dobivanju rješenja o osnivanju zadruge treba dostaviti ispunjen Evidencijski list zadruge za Evidenciju zadruga i zadružnih saveza Hrvatskog saveza zadruga. To možete
učiniti osobno u uredu HSZ u Amruševoj 8/1., odmah po ishođenju Obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta. Ako iz nekog razloga to ne možete učiniti odmah, prijavu možete poslati i poštom, a
obavijest o upisu bit će dostavljena na adresu sjedišta zadruge. Za prijavu u Evidenciju ne plaća se
nikakva pristojba. Detalji o prijavi opisani su na web stranicama HSZ pod linkom”Obaveze zadruga
prema HSZ”.
9. Otvaranje poslovnog računa zadruge
Poslovni žiro-račun zadruge otvara se u banci u kojoj su uplaćeni članski ulozi. Ugovor s bankom
se sklapa uz predočenje rješenja o osnivanju zadruge, obavijesti o razvrstavanju po NKD i pečata
zadruge, uz deponiranje potpisa ovlaštenih osoba (kod zadruge je to obično jedna osoba - upravitelj). Članski ulozi prebacuju se s prolaznog na novoosnovani poslovni račun zadruge i tim novcima
zadruga može odmah raspolagati za potrebe početnih troškova. Kad ste već u banci, možete odmah
ugovoriti internet bankarstvo i maestro karticu.
53
KORISNI SAVJETI
Naziv/tvrtka zadruge
Kod tvrtke zadruge, dakle kod odabira imena zadruge, potrebno je voditi računa da tvrtka zadruge sadrži naznaku da se radi o zadruzi i naznaku glavne djelatnosti koju ona obavlja. Ako članstvo zadruge
ima posebna svojstva koja obilježavaju zadrugu, zadruga može istaknuti ta svojstva u svojoj tvrtki.
Ne pišite naziv zadruge razmaknutim slovima i ne stavljajte ga u navodnike jer ćete ga ubuduće
uvijek morati tako pisati. Pazite da ne upotrijebite naziv već postojeće zadruge registrirane kod istog
Trgovačkog suda. Naziv zadruge može biti bilo koja riječ iz hrvatskog, latinskog i starogrčkog jezika,
a za korištenje riječi Hrvatska ili bilo koje izvedenice te riječi u nazivu zadruge osnivači moraju dobiti
posebnu suglasnost Vlade Republike Hrvatske ili državnog organa koga ona ovlasti. Pri provjeri zauzetosti naziva možete se koristiti on-line registrom Trgovačkog suda.
Pošto je u današnje vrijeme internet moćno sredstvo oglašavanja, pa ako tvrtke nema na internetu „kao
da je i nema”, bilo bi dobro izabrati naziv za koji je internetska domena slobodna. To možete provjeriti
na stranicama CARNet-a. Osim punog naziva praktično je registrirati i skraćeni naziv zadruge.
Na sve odredbe koje nisu regulirane Zakonom o zadrugama, a odnose se na tvrtku, primjenjuju se
odgovarajuće odredbe trenutno važećeg Zakona o trgovačkim društvima.
Djelatnost zadruge
Predmet poslovanja zadruge može biti obavljanje bilo koje djelatnosti koja nije zakonom zabranjena. Zadruga kao i d.o.o., može registrirati djelatnosti koliko želi. Do 2005. godine su se djelatnosti
upisivale u sudski registar u skladu s propisima o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, tako da se
upisuju šifre djelatnosti i skraćen naziv djelatnosti. No, Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o
sudskom registru (NN 54/05) ta odredba je promijenjena i sada glasi: „Predmet poslovanja / djelatnost upisuju se u sudski registar u skladu s posebnim zakonima”. Pomoć u vezi odabira pravilnih naziva djelatnosti koje prihvaća Trgovački sud pružaju javni bilježnici.
Imajte u vidu da sama registracija djelatnosti ne znači automatski dozvolu za njeno obavljanje!
Npr. zadruge registrirane za obavljanje ugostiteljske, trgovačke, turističke i djelatnosti prijevoza trebaju prije početka rada od nadležnog Ureda za gospodarstvo pribaviti rješenje da prostor i oprema
ispunjavaju uvjete propisane za obavljanje željene djelatnosti (Minimalni tehnički uvjeti).
Za svaku djelatnosti postoji zakon koji regulira njeno obavljanje npr. Zakon o turizmu reguli5ra tko
sve, na koji način i pod kojim uvjetima može raditi u toj djelatnosti.
Dobro razmislite koje ćete djelatnosti upisati, jer je prilikom osnivanja cijena ista koliko god ih bilo, ne
naplaćuju se posebno, ali ako kasnije želite dodati neku djelatnost morat ćete mijenjati akte zadruge
i upisivati promjenu u sudskom registru što će koštati gotovo kao cijela početna registracija.
Članski ulog
Svi zadrugari ulažu u zadrugu jednake članske uloge koji, osim u novcu, mogu biti u stvarima i pravima izraženim u kunskoj protuvrijednosti. Visina članskog uloga i rok uplate određuje se Pravilima
zadruge, a ne može biti manja od 1000, 00 kn. (Prema starom Zakonu o zadrugama koji je vrijedio do
31.3.2011. minimalan iznos članskog uloga nije bio zakonom određen).
Ako se ulažu stvari i prava njihovu novčanu vrijednost procjenjuje sudski vještak.
Preporučujemo da se članski ulog odredi tako da zbroj članskih uloga daje sumu novaca dostatnu
za početne troškove zadruge. Ne mora to biti baš 20.000,00 kn kao što zakon propisuje za d.o.o. ali
zadruga se osniva radi ozbiljnog poslovnog interesa i nije uputno ugroziti početak poslovanja (pre)
malim članskim ulozima.
54
Ulozi se uplaćuju na privremeni račun zadruge koji se može otvoriti u bilo kojoj banci s potpisanim
i kod javnog bilježnika ovjerenim pravilima zadruge. Dobivena potvrda o uplati kasnije se prilaže
prijavi za upis u Sudski registar.
• Udruge su svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih i pravnih osoba. Te se osobe udružuju u udruge radi zaštite nekih zajedničkih vrijednosti, interesa i ciljeva.
• Klaster (engl. cluster) je koncept povezivanja poduzetnika unutar jednog industrijskog sektora, uz
čvrstu suradnju sa znanstvenim i državnim ustanovama, najčešće na regionalnoj ili nacionalnoj
razini, radi boljeg plasmana određene vrste proizvoda. Povezivanje obuhvaća sve segmente - od
proizvodnje do marketinga i distribucije.
NARAVNO, UKOLIKO STE VEĆ REGISTRIRANI I IMATE SVOJ STATUS, UVIJEK POSTOJI MOGUĆNOST DA ŽELITE PROMJENITI KATEGORIJU, REGISTRIRATI JOŠ JEDNU, NADOGRADITI
POSTOJEĆU /ILI/ DODATI JOŠ KOJU DJELATNOST
SEZONSKO ZAPOŠLJAVANJE U POLJOPRIVREDI - PRIJE
• Rad u poljoprivredi ovisi o vremenskim uvjetima zbog čega je bio vrlo skup za poslodavce.
• Poslodavci su plaćali rad za cijeli mjesec, a radilo bi se možda samo pet dana, što je bio jedan od
razloga za angažiranje radnika “na crno” zbog čega bi gubili i poslodavci i radnici.
SEZONSKO ZAPOŠLJAVANJE U POLJOPRIVREDI - SADA
• Privremeno i povremeno zapošljavanje na sezonskim poslovima u poljoprivredi regulirano je Zakonom o poticanju zapošljavanja (NN 57/12), Pravilnikom o sadržaju i obliku ugovora o sezonskom
radu u poljoprivredi i Odlukom o najnižem iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi za 2012.
(NN 64/12).
• Znatan dio dosadašnjeg „crnog tržišta“ rada će se na ovaj način legalizirati, a poslodavcima će se
olakšati zapošljavanje.
TKO MOŽE BITI SEZONSKI RADNIK U POLJOPRIVREDI?
• Nezaposlene osobe koji su u evidenciji HZZ-a (neće se brisati iz evidencije i ne gube prava koja
ostvaruju po osnovi nezaposlenosti).
• Nezaposlene osobe koje nisu u evidenciji HZZ-a.
• Umirovljenici (omogućen legalan rad na sezonskim poslovima bez prekida statusa umirovljenika).
• Ostali tražitelji posla koji nisu u radnom odnosu, odnosno zaposleni na puno radno vrijeme.
TKO NE MOŽE?
• Maloljetnici (zbog visoko rizičnog posla).
• Osoba koja koristi rodiljina ili roditeljska prava prema posebnim propisima.
• Zaposleni u radnom odnosu na puno radno vrijeme.
NA KOJIM SE POSLOVIMA MOGU ZAPOSLITI SEZONSKI RADNICI U POLJOPRIVREDI?
Privremeni, odnosno povremeni sezonski poslovi u poljoprivredi su poslovi u području:
• Biljnogojstva koji obuhvaćaju pripremu zemljišta, sjetvu, sadnju, cijepljenje, uzgojne mjere, rezidbu,
plijevljenje, prorjeđivanje, pikiranje, presađivanje, zaštitu bilja, žetvu, berbu, sakupljanje, premještanje uroda, sortiranje, doradu, preradu i pakiranje.
55
• Stočarstva koji obuhvaćaju striženje, mužnju, janjenje, jarenje, prikupljanje i čuvanje stada, te premještanje košnica i vrcanje meda.
• Ribarstva koje obuhvaća slatkovodno ribarstvo i jesenski izlov ribe u akvakulturi, morsko ribarstvo,
odnosno lov na plivarici i izlov tramatom, sortiranje i pakiranje ribe te skupljanje školjaka.
KOJI JE NAJDULJI ROK TRAJANJA RADNOG ODNOSA NA SEZONSKIM POSLOVIMA U POLJOPRIVREDI?
• Najdulji rok trajanja sezonskog rada u poljoprivredi je 90 dana u jednoj kalendarskoj godini, bez
obzira na to je li radnik radio neprekidno ili uz prekide.
• Ugovor o sezonskom zapošljavanju zaključuje se evidentiranjem dnevnog vaučera na početku radnog dana u popunjen Ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi/knjižici (USP-1 obrazac).
VRIJEDNOSNI KUPON
• Dnevni vrijednosni kuponi/vaučeri kojim se na dnevnoj osnovi plaćaju doprinosi za mirovinsko
osiguranje (I i II stup), za zaštitu zdravlja na radu i zapošljavanje za ovu će godinu iznositi 20,09 kn i
mogu se kupiti u poslovnicama FINA-e.
• Neupotrijebljeni kuponi mogu se zamijeniti za gotov novac u poslovnici u kojoj su kupljeni, najkasnije do kraja siječnja tekuće godine za prethodnu godinu.
• Za kupljene vrijednosne kupone FINA izdaje poslodavcu račun.
• Ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi (knjižica s prednjom, zadnjom, prvom i 30 unutarnjih
stranica) papirnati je Obrazac USP-1 koji se može kupiti u Narodnim novinama i Hrvatskoj pošti.
• Predajom i prihvatom vaučera smatra se da su sezonski radnik i poslodavac suglasni sa sadržajem
ugovora.
• Sezonski radnik je za vrijeme rada obvezan kod sebe imati Ugovor o sezonskom radu - Obrazac USP-1.
ISPLATA DNEVNE PLAĆE
• Najniži dnevni iznos plaće koju je poslodavac dužan isplatiti sezonskom radniku koji obavlja privremene odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi, za 2012. ne može biti niži od 70,40
kuna.
• Dnevna plaća i ostali primici koje je poslodavac isplatio ili dao sezonskom radniku, smatraju se
primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak i na njih se plaća porez na dohodak i prirez poreza na
dohodak.
• Način isplate plaće upisuje se u tipski Ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi (Obrazac USP -1).
• Predujam poreza na dohodak po stopi od 25% (bez priznavanja osobnih odbitaka), na primitke
(dnevni iznos plaće i ostali primici koje je poslodavac isplatio ili dao sezonskom radniku), ne obračunavaju se i ne uplaćuju istodobno s isplatom ili davanjem primitka, već na kraju mjeseca u kojem su
isplaćeni ili dani primici, čime se pojednostavljuje postupak oporezivanja.
ŠTO DEFINIRA UGOVOR?
• Radni dan sezonskog radnika u poljoprivredi ne smije trajati duže od 12 sati.
• Sezonski radnik u poljoprivredi ima pravo za svaki radni dan na stanku u trajanju od najmanje 30
minuta, ako radi najmanje šest sati dnevno, a tijekom svakog vremenskog razdoblja od 24 sata, ima
pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.
• Također ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 24 sata, kojemu se pribraja
dnevni odmor.
56
UTVRĐIVANJE RADNOG STAŽA
• Radnik zaposlen na sezonskim poslovima u poljoprivredi dužan je, radi utvrđivanja staža osiguranja,
najkasnije na kraju godine dostaviti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje podatke o sezonskom radu u poljoprivredi tijekom te godine.
NOVČANE KAZNE
• Novčanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac - pravna
osoba, odnosno novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se poslodavac - fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe zbog kršenja odredbi Zakona o poticanju
zapošljavanja.
Za dodatne informacije potrebno je kontaktirati najbližu podružnicu Poljoprivredne savjetodavne službe.
Propise navedene u ovom letku možete pronaći na web stranicama
• www.mrms.hr - MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA
• www.mps.hr - MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
• www.savjetodavna.hr - POLJOPRIVREDNA SAVJETODAVNA SLUŽBA
Zakonsko normiranje sezonskog rada u poljoprivredi:
Sezonsko zapošljavanje u poljoprivredi regulirano je Zakonom o poticanju zapošljavanja (“Narodne novine” broj 57/12 i 120/12).
Propisane su zakonske definicije pojedinih pojmova vezanih za sezonsko zapošljavanje u poljoprivredi, pa
se tako u smislu ovoga Zakona određuje da je tražitelj zaposlenja, osoba koja se želi zaposliti na privremenim, odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi, osim osobe koja:
• je zaposlena osoba, odnosno samozaposlena osoba i osoba koja se nalazi u nekom radnom ili socijalnom statusu na temelju kojega je obvezno osigurana prema posebnim propisima koji uređuju
obvezna osiguranja,
• je zaposlena na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove, u razdoblju u kojem obavlja ugovorene poslove,
• ima utvrđenu opću nesposobnost za rad,
• je osigurana na produženo osiguranje prema posebnom propisu koji uređuje mirovinsko osiguranje, osim ako je osigurana na produženo osiguranje za vrijeme nezaposlenosti, tijekom privremenog ili sezonskog prekida obavljanja djelatnosti ili za vrijeme nezaposlenosti pomorca nakon
prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme,
Člankom 2. stavkom 1. točkom 5. Zakona propisano je da je privremeni, odnosno povremeni sezonski
posao u poljoprivredi,
• posao u području bilinogojstva koji obuhvaća pripremu tla, sjetvu, sadnju, cijepljenje, uzgojne mjere, rezidbu, plijevljenje, prorjeđivanje, pikiranje, presađivanje, zaštitu bilja, žetvu, berbu, sakupljanje,
premještanje uroda, sortiranje, doradu, preradu i pakiranje, utovar i istovar poljoprivrednih proizvoda ili repromaterijala,
• posao u području stočarstva koji obuhvaća striženje, mužnju, janjenje, jarenje, prikupljanje i čuvanje
stada, te premještanje košnica i vrcanje meda, sakupljanje i sortiranje jaja, prikupljanje i utovar peradi, čišćenje objekata između proizvodnih ciklusa, utovar i istovar stoke ili hrane za životinje,
• posao u području ribarstva koje obuhvaća gospodarski ribolov na moru i slatkim vodama, uzgoj
slatkovodne i morske ribe i školjkaša te preradu ribe i drugih vodenih organizama.
57
Zakonom je propisano da je poslodavac koji može zapošljavati na privremenim, odnosno povremenim
sezonskim poslovima u poljoprivredi:
• fizička ili pravna osoba koja obavlja registriranu poljoprivrednu djelatnost,
• fizička osoba nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva evidentiranog u odgovarajućem upisniku,
• fizička osoba, a sezonski radnik u poljoprivredi, nezaposlena je osoba, korisnik mirovine ili tražitelj
zaposlenja koji, na temelju ugovora o sezonskom radu, obavlja privremene, odnosno povremene
sezonske poslove u poljoprivredi. Odredbom sadržanom u članku 2. stavku 1. točci 9.) propisano je
da je vrijednosni kupon javna isprava kojom se dokazuje da je poslodavac za sezonskog radnika u
poljoprivredi uplatio doprinose za obvezna osiguranja prema dnevnoj osnovici.
Tko se smatra članom obitelji i može pomagati u radu u poljoprivredi?
Odredbama je naznačeno i tko su članovi obitelji poslodavca ‑ fizičke osobe; supružnik, srodnici po krvi u
ravnoj lozi i njihovi supružnici (djedovi i bake, roditelji, djeca, unuci i praunuci), srodnici po krvi u pobočnoj lozi i njihovi supružnici (braća i sestre te njihovi potomci, braća i sestre oca i majke, te njihovi potomci),
srodnici po tazbini i njihovi supružnici (roditelji supružnika, braća i sestre supružnika te njihovi potomci),
pastorčad i posvojenici i njihovi supružnici, korisnik udomiteljstva kojem ta ‑fizička osoba pruža uslugu
udomiteljske skrbi, osoba koju je ta ‑fizička osoba dužna uzdržavati, te osoba s kojom je ta ‑ fizička osoba
u izvanbračnoj zajednici.
Zapošljavanje na privremenim, odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi
Odredbama sadržanim u članku 9. propisano je da poslodavac iz članka 2. stavka 1. podstavka 7. ovoga
Zakona, koji zapošljava sezonskog radnika u poljoprivredi, dužan za toga radnika, kupnjom vrijednosnog
kupona platiti dnevne doprinose za obvezna osiguranja, obračunate na dnevnu osnovicu iz stavka 3.
ovoga članka. Pod doprinosima za obvezna osiguranja, u smislu stavka 1. ovoga članka, podrazumijeva
se doprinos na osnovicu za mirovinsko osiguranje, doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za osiguranika toga osiguranja, te doprinos za zaštitu zdravlja na radu i za
zapošljavanje. Dnevna osnovica za obračun doprinosa iz stavka 2. ovoga članka je umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 podijeljen brojkom 30. Ministar nadležan za financije će, prema posebnom
propisu, za svaku kalendarsku godinu objaviti visinu dnevne osnovice iz stavka 3. ovoga članka. Članak
10. propisuje da se Ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih
poslova u poljoprivredi sklapa prije početka rada, za svaki radni dan, predajom i prihvatom vrijednosnog
kupona, te njegovim evidentiranjem na propisanom obrascu ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi.
Što ugovor o sezonskom radu mora sadržavati ?
Ugovor mora sadržavati:
1. podatke o poslodavcu i sezonskom radniku u poljoprivredi,
2. podatak o najdužem trajanju redovitog radnog dana,
3. podatke o stanci, dnevnom i tjednom odmoru, u najkraćem trajanju prema općem propisu o radu,
4. podatak o načinu i rokovima isplate dnevnog iznosa plaće i
5. evidentiran vrijednosni kupon.
Ministar nadležan za rad će, uz suglasnost ministra nadležnog za financije, za svaku sljedeću kalendarsku
godinu, a najkasnije do 31. prosinca tekuće kalendarske godine, odlukom propisati najniži dnevni iznos
plaće iz stavka 2. podstavka 4. ovoga članka. Rad sezonskog radnika u poljoprivredi može trajati najduže
devedeset dana tijekom kalendarske godine, te ne mora biti u neprekinutom trajanju. Poslodavac ne
smije sklopiti ugovor iz stavka 1. ovoga članka s osobom izuzetom člankom 2. stavkom 1. podstavkom 4.
ovoga Zakona, s maloljetnikom, te s osobom koja koristi rodiljna ili roditeljska prava prema posebnom
propisu. Člankom 11. propisano je da se na sezonskog radnika u poljoprivredi na odgovarajući način
primjenjuju propisi koji uređuju zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, a na zaštitu njegovih prava na odgovarajući se način primjenjuje opći propis o radu. Na sezonskog radnika u poljoprivredi koji ima sklopljen
ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi ne primjenjuju se posebni propisi kojima je uređen prestanak
vođenja nezaposlene osobe u evidenciji nezaposlenih, propisi koji uređuju obustavu ili prestanak prava
58
za vrijeme nezaposlenosti niti propisi koji uređuju prestanak isplate mirovine korisniku mirovine. Članovi obitelji poslodavca fizičke osobe iz članka 2. stavka 1. podstavka 7. ovoga Zakona, mogu toj fizičkoj
osobi pomagati u obavljanju privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi, bez
obveze sklapanja ugovora o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih
poslova u poljoprivredi. Člankom 12. propisano je da vrijednosni kupon iz članka 2. stavka 1. podstavka 9.
ovoga Zakona izdaje tijelo državne uprave nadležno za financije, a prilikom njegove kupnje se evidentira
podatak o poslodavcu, njegovu sjedištu i vrsti posla. Na vrijednosnom kuponu iz stavka 1. ovoga članka
iskazuje se iznos plaćenog dnevnog doprinosa iz članka 9. ovoga Zakona. Ministar nadležan za rad će,
uz suglasnost ministra nadležnog za financije, pravilnikom propisati sadržaj i oblik ugovora o sezonskom
radu u poljoprivredi i vrijednosnog kupona, postupak izdavanja i distribucije, te postupak njihove zamjene, način evidentiranja podataka, te vođenje registra izdanih vrijednosnih kupona.
Fizičkoj osobi iz članka 2. stavka 1. podstavka 7. alineje 3. ovoga Zakona, koja kao poslodavac zapošljava na
privremenim, odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi, u obavljanju tih poslova mogu
pomagati prijatelji i susjedi, bez obveze sklapanja ugovora o sezonskom radu za obavljanje privremenih,
odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi, ako taj rad obavljaju bez plaćanja i druge materijalne koristi.
Gdje se mogu nabaviti vrijednosni kuponi?
Članak 11. propisuje da prodaju vrijednosnih kupona poslodavcima provodi Financijska agencija u skladu
s posebnim propisom o poticanju zapošljavanja, po cijeni koja je na kuponu navedena kao njegova vrijednost. Za prodani vrijednosni kupon Financijska agencija je obvezna poslodavcu izdati račun. Financijska
agencija će, na temelju evidencije prodanih vrijednosnih kupona, uplaćivati sredstva u korist računa Državnog proračuna sukladno ugovoru iz članka 10. stavka 4. ovoga Pravilnika. Tijelo nadležno za provedbu
mirovinskog osiguranja evidentirat će za osiguranika samo podatak koji se odnosi na razdoblje sezonskog
rada u poljoprivredi. Razdoblje iz stavka 4. ovoga članka ne upisuje se u radnu knjižicu sezonskog radnika
u poljoprivredi. Tijelo nadležno za provedbu mirovinskog osiguranja dostavljat će Središnjem registru
osiguranika prijavno-odjavne podatke za sezonskog radnika u poljoprivredi redovitom razmjenom
podataka, a najkasnije do 25. siječnja za prethodnu kalendarsku godinu. Središnji registar osiguranika
će, na osnovi podataka iz stavka 6. ovoga članka, izraditi »Specifikaciju po osiguranicima o obračunanim
doprinosima za obvezna mirovinska osiguranja« za sezonske radnike u poljoprivredi jednom godišnje, i to
najkasnije do 31. siječnja za prethodnu kalendarsku godinu.
Sredstva doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, za osiguranike sezonske radnike u poljoprivredi koji su članovi obveznih mirovinskih fondova, Središnji registar
osiguranika povlačit će s računa Državnog proračuna radi prosljeđivanja u izabrane obvezne mirovinske
fondove i društva, te iste evidentirati na osobnim računima osiguranika najkasnije do 15. veljače za prethodnu kalendarsku godinu.
Odredbama sadržanim u članku 12. propisano je da poslodavac koji zapošljava sezonskog radnika u
poljoprivredi može neupotrijebljene vrijednosne kupone zamijeniti za gotov novac u jedinici Financijske
agencije u kojoj je iste kupio, najkasnije do kraja siječnja tekuće godine za prethodnu godinu. Ne mogu
se zamjenjivati vrijednosni kuponi koji su već bili upotrijebljeni (nalijepljeni) ili su tako oštećeni da se ne
može utvrditi da li su bili upotrijebljeni ili su slučajno oštećeni. Člankom 13. propisano je da je Ministarstvo financija obvezno voditi registar izdanih vrijednosnih kupona u kojemu evidentira njihove serijske
brojeve te dan, količinu i serijske brojeve predanih vrijednosnih kupona Financijskoj agenciji. Financijska
agencija obvezna je voditi registar prodanih vrijednosnih kupona te u njemu evidentirati podatke o nazivu poslodavca, njegovom sjedištu, OIB-u, vrsti posla koje će prema izjavi poslodavca, sezonski radnici u
poljoprivredi temeljem tih kupona za njega obavljati i serijskim brojevima vrijednosnih kupona koje je poslodavac kupio. Registri iz stavka 1. i 2. ovoga članka vode se u elektroničkom obliku. Financijska agencija
će Ministarstvu financija dostaviti podatke iz registra iz stavka 2. ovoga članka, najkasnije do kraja veljače
tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.
Najniži dnevni iznos plaće sezonskog radnika u poljoprivredi za 2014. godinu
Na temelju članka 10. stavka 3. Zakona o poticanju zapošljavanja (»Narodne novine« broj 57/12 i 120/12),
ministar rada i mirovinskoga sustava, uz suglasnost ministra financija, donio je Odluku o najnižem
dnevnom iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi za 2014. godinu. Člankom 1. navedene odluke
propisano je da najniži dnevni iznos neto plaće koju je poslodavac dužan isplatiti sezonskom radniku koji
59
obavlja privremene odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi, za 2014. godinu nakon obračuna i obustave poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak sukladno propisima koji uređuju oporezivanje, ne može biti niži od 72,08 kuna. Odredbom sadržanom u članku 2. propisano je da se na iznos plaće
odnosno iz iznosa plaće iz članka 1. ove Odluke, ne obračunavaju se i ne uplaćuju doprinosi za obvezna
osiguranja po stopama prema posebnom propisu, jer su ista uplaćena unaprijed kupnjom vrijednosnog
kupona. Člankom 3. propisano je da će se ova Odluka objaviti u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu
1. siječnja 2014. godine. Napominjemo da se Odluka o najnižem dnevnom iznosu plaće u pravilu donosi
sa rokom važenja za jednu godinu, te se može očekivati da će nova Odluka o najnižem dnevnom iznosu
plaće za 2015. godinu biti objavljena krajem ove godine. U svrhu olakšanja oko snalaženja sa izdračunom
poreznih obveza, u nastavku donosimo tumačenje izračuna dnevnog dohotka sezonskog radnika u poljoprivredi objavljenog na web stranicama Ministarstva rada i mirovinskog sustava u članku pod nazivom:
Koliko poreza moram platiti na dnevnicu od 100 kn, uz uvjet da je već kupljen vrijednosni kupon? Dnevni
vrijednosni kupon/vaučer iznosi 20,09 kn, što je minimalan iznos koji se mora uplatiti za doprinose i uvijek
je isti bez obzira na visinu dnevnice i na trajanje posla. Na neto iznos dnevnice od primjerice 100,00 kn,
vrijednosnim kuponom plaćeni su doprinosi od 20,09 kn. Porezna osnovica se izračunava preračunavanjem neto iznosa dnevne zarade u svotu dohotka, a svota dohotka se pri utvrđivanju ukupnog troška
uvećava za obvezne doprinose (100 + porez i prirez + doprinosi = ukupni trošak). Predujam poreza na
dohodak od 25% u ovom se slučaju izračunava preračunavanjem neto iznosa u bruto dohodak, primjenom preračunskog koeficijenta za stopu poreza od 25% i možebitnog prireza. Ako fizička osoba (radnik
povremeni sezonac) ima prebivalište u općini ili gradu koji nema prireza, koeficijent preračuna iznosi
1,333 (1 : 0,75).
Konkretno, ako je neto zarada 100,00 kn, dohodak iznosi 133,33 kn (100 x 1,3333), a ukupni trošak
poslodavca iznosi 153,42 kn (133,33 + 20,09). Porez na dohodak se racuna iz dohotka, npr. iz dohotka u iznosu 133,33 kn, porez iznosi 33,33 kn (133,33 x 25% = 33,33 kn).Ako radnik sezonac ima
prebivalište u opcini/gradu koji je propisao obvezu placanja prireza porezu na dohodak, koeficient
se izracunava uvažavajuci stopu prireza. Na primjer, ako stopa prireza iznosi 10%, preracunsko
koeficient iznosi 1,3793 (1: 0,725), ako prirez iznosi 5% preracunski koeficient iznosi 1,3559 (1 :
0,7375), ako prirez iznosi 18% preracunski koeficient iznosi 1,4184 (1 : 0,705) itd. Npr. uz stopu
prireza od 10%, dnevnu zaradu u iznosu 100,00 kn neto treba za svrhe obracuna poreza i prireza
preracunati u dohodak (ne bruto placu, nego dohodak), tako da dohodak iznosi 137,93 kn, iz
kojeg iznosa porez iznosi 34,48 kn (137,93 x 25%), a prirez 3,45 kn (34,48 kn x 10%), tj. porez i prirez
ukupno 37,93 kn (34,48 + 3,45).
Predujam poreza na dohodak po stopi od 25% na primitke (dnevni iznos plaće i ostali primici koje je
poslodavac isplatio ili dao sezonskom radniku) obračunavaju se na kraju mjeseca. Porez i prirez se obračunavaju na razini mjesečnog dohotka. Ispunjava se IDD obrazac na mjesečnoj razini i šalje u ispostavu
Porezne uprave. U obrascu IDD se iskazuju samo podaci o dohotku, te o obračunanom i plaćenom porezu
na dohodak i prirezu. Doprinosi koje je poslodavac za odnosnog radnika platio kupnjom vrijednosnog
kupona, ne iskazuju se u obrascu IDD.Na kraju svakog kalendarskog mjeseca poslodavac ima obvezu na
ime sezonskog radnika uplatiti predujam poreza na dohodak od 25% te prirez ako je u obvezi uplate prireza na ukupan iznos rada sezonskog radnika u tom mjesecu. Svaki sezonski radnik dužan je uz sebe imati
knjižicu ugovora, a krajem kalendarske godine u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje obračunava uplatu mirovinskog osiguranja. Također, svaki sezonski radnik početkom kalendarske godine može
temeljem porezne prijave oostvariti povrat poreza temeljem osobnog odbitka. a detaljniji propisi mogu
se pronaći na web stranici Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Za sve upite o obračunu poreza i uplati
sredstava, može se obratiti poslovnici Fine.
Utvrđivanje staža
Odredbama sadržanim u članku 13. propisano je da istekom razdoblja sezonskog rada u poljoprivredi,
a najkasnije na kraju kalendarske godine, radi utvrđivanja staža osiguranja provedenog na sezonskim
poslovima prema posebnom propisu, sezonski radnik u poljoprivredi je dužan tijelu nadležnom za provedbu mirovinskog osiguranja dostaviti podatak o sezonskom radu u poljoprivredi tijekom te kalendarske
godine. Na temelju podataka iz stavka 1. ovoga članka tijelo nadležno za provedbu mirovinskog osigura-
60
nja evidentira svojstvo osiguranika u mirovinskom osiguranju. Tijelo nadležno za provedbu mirovinskog
osiguranja, radi evidentiranja uplata na osobne račune osiguranika drugog mirovinskog stupa, podatke
o utvrđenim osiguranicima, prema posebnom propisu o zaštiti osobnih podataka, dostavljat će tijelu
nadležnom za vođenje registra osiguranika drugog mirovinskog stupa. Dnevni iznos plaće, odnosno ostali
primici koje je poslodavac isplatio ili dao sezonskom radniku na privremenim, odnosno povremenim poslovima u poljoprivredi, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak i podliježu obvezi poreza na dohodak i obvezi prireza porezu na dohodak. Predujam poreza na dohodak na primitke iz stavka
4. ovoga članka obračunavaju i uplaćuju poslodavci po stopi za obračun predujma poreza na dohodak od
drugog dohotka, prema propisima koji uređuju oporezivanje dohotka bez priznavanja osobnog odbitka,
do posljednjeg dana u mjesecu u kojemu je izvršena isplata ili davanje. Poslodavci koji isplaćuju ili daju
primitke iz stavka 4. ovoga članka obvezni su za te primitke i uplaćeni porez na dohodak, prema posebnom propisu dostavljati izvješća tijelu nadležnom za financije. Na obvezu podnošenja izvješća iz stavka
6. ovoga članka, te na obračun zatezne kamate, zastaru prava na utvrđivanje i naplatu poreza, povrat
više uplaćenog poreza ili poreza plaćenog bez pravne osnove, vođenje drugostupanjskog i prekršajnog
postupka te druga pitanja vezana uz porez na dohodak, primjenjuju se propisi koji uređuju oporezivanje
dohotka te opći porezni propisi.
Koje su mogućnosti ostvarivanja prava na produženo mirovinsko osiguranje tijekom
sezonskog rada u poljoprivredi sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju
(Narodne novine, br. 157/13)?
Imajući u vidu činjenicu da je područje sezonskog rada u poljoprivredi regulirano odredbama Zakona o
poticanju zapošljavanja (Narodne novine, br. 57/12 i 120/12) istim je omogućeno i ostvarivanje prava na
produženo mirovinsko osiguranje i to od strane zaposlenih osoba tijekom sezonskog rada u poljoprivredi.
Produženo mirovinsko osiguranje za razliku od obveznog mirovinskog osiguranja predstavlja posebnu
vrstu dobrovoljnog osiguranja koje se dopušta samo nakon prestanka obveznog osiguranja, tj. nakon
prestanka bilo kojeg zaposlenja ili osiguranja na osnovi neke djelatnosti i to samo ako je zahtjev za pristupanje produženom osiguranju podnesen u propisanom roku od 12 mjeseci nakon prestanka »obveznog osiguranja« putem mjesno nadležne ispostave Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prema
prebivalištu osiguranika. Mjesečna osnovica za produženo osiguranje za godinu 2014 iznosi 2.779,35 kn,
(mirovinsko i zdravstveno osiguranje, zaštita na radu, doprinos za zapošljavanje) što predstavlja ukupan
mjesečni iznos od 978,33 kune.
Pravo na produženo mirovinsko osiguranje može ostvariti osoba za vrijeme:
• neplaćenog dopusta,
• mirovanja radnog odnosa dok dijete ne navrši tri godine života,
• stručnog usavršavanja ili specijalizacije nakon prestanka ugovora o radu, službe, odnosno obavljanja djelatnosti,
• nezaposlenosti nakon prestanka osiguranja,
• nakon prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove
• privremenog ili sezonskog prekida obavljanja djelatnosti,
• zaposlenja u inozemstvu u međunarodnim i drugim organizacijama na osnovi međunarodnih
ugovora o socijalnom osiguranju, odnosno kod stranog poslodavca, ako za to vrijeme nije obvezno
osigurana u Republici Hrvatskoj, odnosno ako uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti ili međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drukčije određeno,
• boravka u inozemstvu kao bračni drug osiguranika - na radu u inozemstvu,
• nezaposlenosti osiguranika člana posade broda nakon prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme,
• kao osoba koja ima prebivalište na državnom području Republike Hrvatske za vrijeme nezaposlenosti nakon prestanka obveznoga mirovinskog osiguranja u državi članici Europske unije ili u državi s
kojom je sklopljen međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju, neovisno o tome je li prije obveznog osiguranja u inozemstvu bila osigurana u Republici Hrvatskoj,
• kao bračni drug osiguranika profesionalnog ugovornog diplomata za vrijeme boravka u inozemstvu.
61
Međutim, odredba članka 18. Zakona o mirovinsko osiguranje koja daje mogućnost ostvarivanja prava na
produženo osiguranje je prije svega nepravedna i ograničavajuća. Naime, ista propisuje kao uvjet prethodno postojanje obveznog osiguranja što onemogućava stjecanje prava na osiguranje za sve nadolazeće mlade generacije nezaposlenih osoba koje prvi put traže posao, jer one ne mogu ispuniti uvjet »nakon
prestanka obveznog osiguranja« jer ga nikada nisu ni imali. Postoji način da se navedeno „zaobiđe“, a
to je sklapanjem ugovora o radu na neodređeno vrijeme s npr. nekim od članova uže obitelji kao kućna
pomoćnica i slično) na temelju kojeg će se obaviti prijava na obvezno osiguranje na neodređeno vrijeme.
Nakon mjesec dana trajanja takvoga radnog odnosa i uplaćenih doprinosa trebaju dobiti otkaz, te obaviti
odjavu od osiguranja kako bih bio ispunjen uvjet prethodnog postojanja obveznog osiguranja. Nakon
toga imaju rok od 12 mjeseci za podnošenje prijave za pristupanje produženom osiguranju, koje mogu
plaćati dalje tijekom cijelog života, odnosno do ispunjenja uvjeta starosti za starosnu mirovinu. Što se
tiče same mogućnosti ostvarivanja na produženo mirovinsko osiguranje Hrvatski zavod za zapošljavanje
putem mjere za očuvanje radnih mjesta pod nazivom Stalni sezonac provodi sufinanciranje doprinosa
za produženo mirovinsko osiguranje stalnim sezonskim radnicima. Navedenom mjerom koja traje do 6
mjeseci pruža se podrška osobama koje rade u sezoni te jedan dio godine nemaju osiguranu plaću niti
kontinuitet prijave na mirovinsko osiguranje. Mjera je namijenjena za osobe koje su kontinuirano radile
najmanje 6 mjeseci kod istog poslodavca i koje će kod poslodavca raditi najmanje 3 sezone, ili su prethodno radile 3 sezone bez obzira jesu li imale status stalnog sezonca gdje visina subvencije poslodavcu
iznosi: 100% troška produženog osiguranja za prva 3 mjeseca, a sljedeći period u najdužem trajanju od 3
mjeseca 50% produženog osiguranja
Nadzor nad primjenom zakona
Odredbama sadržanim u članku 14. propisano je da Upravni nadzor nad primjenom ovoga Zakona i na
temelju njega donesenih propisa obavlja ministarstvo nadležno za rad, a Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa obavlja tijelo državne uprave nadležno za
inspekciju rada, a u dijelu obračuna i naplate doprinosa za financiranje obveznih osiguranja te obračuna
i plaćanja poreznih obveza tijelo državne uprave nadležno za financije. Člankom 15. propisane su prekršajne odredbe. Za potrebe ovog članka zadržali smo se samo na odredbama koje se odnose na sezonsko
zapošljavanje u poljoprivredi, pa je tako odredbama sadržanim u članku 15. stavku 1. propisano:
(1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba:
• ako sezonskog radnika u poljoprivredi zaposli na poslovima koji se ne smatraju privremenim, odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi (članak 2. stavak 1. podstavak 5.),
• ako ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova
u poljoprivredi, za svaki radni dan ne sklopi prije početka rada (članak 10. stavak 1.),
• ako zaposli sezonskog radnika u poljoprivredi u trajanju dužem od devedeset dana tijekom kalendarske godine (članak 10. stavak 4.),
• ako ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova
u poljoprivredi, sklopi s osobom izuzetom člankom 2. stavkom 1. podstavkom 4. ovoga Zakona,
ili s maloljetnikom, ili s osobom koja koristi rodiljna ili roditeljska prava prema posebnom propisu
(članak 10. stavak 5.).
Stavkom 2. istog članka propisano je da će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kazniti poslodavac ‑ fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.
Napominjemo da je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava zauzelo stanovište te dalo pismeno tumačenje Zakona da je moguće angažirati sezonskog radnika u poljoprivredi i na poslovima vezanim za
prodaju robe na tržnicama, ali navedno tumačenje koje je bilo objavljeno na web stranicama Ministarstva rada i mirovinskog sustava povučeno je, tako da savjetujemo čitateljima da se u slučaju potrebe
da sezonskog radnika zaposle na ovoj vrsti poslova (maloprodaja krajnjem korisniku na tržnicama)
podrobnije informiraju izravno u Ministarstvu rada i mirovinskog sustavaa, odnosno kod odgovornih
službenika u Inspekciji rada.
Za sve one koji žele raditi u poljoprivredi, ali ih ne zanimaju sezonski poslovi, bit će korisna informacija da se u 43% oglasa u ovoj kategoriji tražilo radnike s visokom stručnom spremom, a u 42% oglasa
sa srednjom stručnom spremom. U svega 9% oglasa stručna sprema nije bila bitna. Kvali‑ficirani rad62
nici tražili su se u 17% oglasa, a u jednako toliko oglasa (17%) tražila se viša stručna sprema. Najviše
je oglasa za Grad Zagreb (43%), Karlovačku (11%) te Osječko-baranjsku (11%) županiju. Najtraženije
zanimanje je ‘poljoprivrednik – agronom, iza čega slijede šumari (i šumarski tehničari) te veterinari (i
veterinarski tehničari). Prema podacima servisa Moja Plaća prosječna neto plaća poljoprivrednika argonoma iznosi 4718 kuna, dok su šumari i šumarski tehničari u prosjeku plaćeni 5081, a veterinari
5885 kuna. Što se tiče sezonskog rada u poljoprivredi u inozemstvu, korisno je imati na umu da je sezonski rad u inozemstvu zakonom i pravnim propisima reguliran jedino s Njemačkom. Trajanje radne
vize ovisi o vrsti zapošljavanja, a na stranicama Zavoda za zapošljavanje možete doznati sve detalje
o sezonskom zapošljavanju u Njemačkoj.
Napomena: ostali oblici poslovanja, nisu manje važni samo su ili kompleksniji oblici koji premašuju osnovna znanja ekonomije ili su Vam već dovoljno dobro poznati pa ne treba na iste zauzimati prostor u ovoj
informativnoj publikaciji.
No dobro, bitno je prihvatiti činjenicu da ste definiranjem svog statusa i oblika poslovanja napravili osnove za Vašu želju ravnopravne borbe za tržište roba i usluga Europske unije i šire.
63
10. Razvojni ciljevi ruralnog područja gradova Petrinja i Križevci kroz
zapošljavanje u poljoprivredi
Kombinacijom znanja, vještina i iskustva, realnog stanja u ciljanom ruralnom području, naputaka s nacionalne i regionalne razine, europskih smjernica i rezultata provedenih analiza, Radna skupina definirala
je ciljeve razvoja koji će kroz prioritete i mjere dovesti do približnog ostvarenja smanjenja nezaposlenosti
(povećanja zaposlenosti u poljoprivredi /direktno i indirektno/, jer kada se s obzirom na prateće djelatnosti poljoprivrede naglasi specifičnost zapošljavanja bitno je istaknuti da Plan opisije stanje koje se nikad u
potpunosti neće postići. Ipak je Plan zapošljavanja tek zamišljena slika najboljeg mogućeg stanja ruralnog
područja gradova Petrinja i Križevci, naime teži se stanju bez nezaposlenih, a što realno nije za očekivati.
Plan naglašava daljnji razvoj gospodarstva, odnosno jedan vid restrukturiranja, koji definitivno prate turizam i ostale poduzetničke aktivnosti uz kontinuirano podizanje razine društvene i ekološke svijesti kroz
što potpuniju izgrađenost infrastrukture i očuvanje svih vrijednosti ciljanog područja.
Suprotno takvoj viziji stanja zaposlenosti koja je praktično nedostižna, ciljevi koji su usmjereni ka približavanju istoj moraju biti dostižni i realno ostvarivi vezani uz ključne i naglašene probleme.
CILJEVI RAZVOJA RURALNOG PODRUČJA GRADOVA PETRINJA I KRIŽEVCI KROZ
ZAPOŠLJAVANJE
1. OPTIMALNO KORIŠTENJE RESURSA
2. RAZVOJ PODUZETNIČKIH POTENCIJALA I LOKALNIH KAPACITETA UZ ODRŽIVU ZAŠTITU
OKOLIŠA
3. ORGANIZIRANJE I ODRŽIVI RAZVOJ ZAJEDNICE
Poštujući metodološki pristup izrade plana zapošljavanja zasnovan na zajednici potrebno je na određeni
način pridružiti pojedine ciljeve, prioritete i mjere grafičkim oznakama ili brojevima. Važno je napomenuti
da rastući niz ne podrazumijeva veću ili manju važnost pojedinog cilja, prioriteta i (ili) mjere u odnosu na
prethodno ili slijedeće. Predmetne oznake veću ulogu imat će u narednom periodu, periodu implementacije kada će se u određenim natječajnim aplikacijskim formama i sl. trebati istima definirati i identificirati
pojedini projektni prijedlog predodređen za korištenje financijskih potpora iz domaćih i stranih izvora.
Ciljevi razvoja ciljanog ruralnog područja grada imaju tri važna obilježja:
• Oblikuju jasna rješenja za idntificirane probleme;
• Realni su i usmjereni na postojeće resurse uz potencijalno korištenje predviđenih mogućnosti;
• Sva tri cilja su međusobno čvrsto povezana što je vrlo važno za sofisticirano planiranje;
CILJ 1 Optimalno korištenje resursa
Često ćemo naići na navode pojedinih autora koji sugeriraju maximalno korištenje potencijala, međutim iskustvo i praksa su pokazali da je optimalno korištenje potencijala najbolje u konačnici jer uzima u
obzir sve čimbenike. Također to više nije izbor već nužnost, a svakako je i u skladu jasnih zakona, propisa i
pravila kako RH tako i Europske unije. Ruralno područje ima izražene i vrlo snažne potencijale razvoja koje
se na određeni način već kvalitetno i kontinuirano koriste, međutim postoji i niz drugih koji su tek u procesu pripreme za korištenje a svakako ih treba valorizirati i uključiti u predmetni plan razvoja. Nedvojbeno
ovaj cilj ima zadatak prepoznati, inicirati, razviti i osnažiti sve aktivnosti vezane uz nedovoljno vrednovano
i iskorišteno zemljište, izvore energije, ljudske resurse, postojeću prirodnu, kulturnu i povjesnu baštinu
te ostale potencijale na koje, prema krugu utjecaja, Petrinja i Križevci imaju kompetenciju i mogućnost
direktnog djelovanja.
64
CILJ 2 Razvoj poduzetničkih potencijala i lokalnih kapaciteta uz zaštitu okoliša
Poduzetništvo na ciljanom području najviše je naslonjeno na poljoprivredu ali sa sve većim naglaskom
na turizam. Međutim svakako postoje i drugi sektori koji su neophodni, te se savršeno uklapaju u željenu
i potrebnu turističku ponudu. Nekada ih u ekonomskom vokabularu poznajemo kao prateće djelatnosti,
što u ovom smislu navodi na određene obrte, poljoprivredne aktivnosti i poduzetništvo koje je u «službi» turizma. Sugestija je da ne zanemarimo potrebu razvoja poljoprivrede i obrtništva, odnosno malog i
srednjeg poduzetništva i neovisno o turizmu. Upravo u tom dijelu vidljiva je međusobna povezanost ovog
cilja s prethodnim, a kasnije ćemo vidjeti i sa slijedećim, kao i njihovu međusobnu povezanost. Naime
definiranjem mjera odnosno određenih preporučenih intervencija nemoguće je isključiti sve druge ciljeve
i prioritete i bazirati se samo na jedan iz prostog razloga što npr. poticana sadnja višegodišnjih nasada ili
povrća i cvjeća svakako sudjeluje i u planskom gospodarenju poljoprivrednog zemljišta, razvoju poduzetničkog duha i organiziranju zajednice, a u konačnici i mjenja socijalnu sliku lokalnog područja. Isto se
također može postići organiziranim, planskim te ekonomski opravdanim stočarstvom i ratarstvom, zatim
preradom i (ili) doradom osnovnih poljoprivrednih proizvoda itd. Radna skupina je u tijeku definiranja
svih ekonomskih alata bila vrlo koncentrirana upravo na prikazanu multiplikativnost rezultata i dispergiranost aktivnosti za postizanje određenog cilja. Vodilja u ukupnom planiranju konstantno je bila zaštita
okoliša kao neprocjenjiva vrijednost i vrlo važan adut u daljnjem razvoju ruralne sredine.
CILJ 3 Organiziranje i održivi razvoj zajednice
Hrvatsko selo pa tako i predmetno ruralno područje suočeno je s velikim problemom nedovoljne naseljenosti ili bolje rečeno raseljenosti lokalnog stanovništva uz sve veću tendenciju odlazaka mladih sa
sela. Upravo ovaj cilj organiziranja zajednice treba dovesti do ponovnog naseljavanja seoskih područja i
zadržavanja postojećeg stanovništva na selu. Prihvatimo činjenicu da je to dug i vrlo zahtjevan zadatak
koji se provodi uz razumijevanje svih čimbenika i uz mnogobrojna partnerstva kako direktna tako i indirektna kroz veliki broj sektora i interesnih strana. Osnaživanje partnerstva kao važan čimbenik organiziranja zajednice i vrlo bitan za daljnji razvoj ruralne sredine odnosi se na već ostvarene međusobne odnose
Petrinje i Križevaca i s drugim općinama i gradovima u okruženju, ali isto tako i na partnerski odnos
sportskih, kulturnih i drugih asocijacija sa sličnima. Osim što ovaj cilj definira i inicira određene aktivnosti
potrebne za pravilno i pravovremeno korištenje potencijalnih financijskih resursa, također upućuje na
potrebu podizanja razine određenih znanja i vještina lokalnog stanovništva. Također kroz ovaj cilj ukazuje
se na fiskalno zdravlje ruralne sredine i socijalnu osjetljivost te potrebe održavanja odnosno podizanja
obrazovnog, zdravstvenog, socijalnog i duhovnog standarda. Vrlo važno je naglasiti da Delegacija Europske komisije u RH, kvalifikaciju i obrazovanost seoskog stanovništva smatra velikim problemom za razvoj
ruralnog područja.
Usklađenost ciljeva Plana zapošljavanja u poljoprivredi s ciljevima više razine
Prema nacionalnom planu zapošljavanja, cilj koji želimo postići na nacionalnoj razini, je razvoj i zapošljavanje u konkurentnom tržišnom gospodarstvu koje djeluje u europskoj socijalnoj državi XXI stoljeća,
a gdje za njegovo ispunjenje nema prioritetnih ili odabranih gospodarskih subjekata već je važan svaki
projekt i svaki poduzetnik koji stvara novu vrijednost. Prema istom, temeljno je polazište i glavna poruka
da se ostvarivanje rasta, razvoja, zapošljavanja, socijalne uključenosti i pravednosti može postići samo
istovremenim i usklađenim djelovanjem na nizu strateških područja. Na tragu toga, županijske razvojne
strategije (SMŽ i KKŽ) – modificirano, definiraju 3 odnosno 4 strateška razvojna cilja:
• Restrukturiranje ključnih ekonomskih sektora – Konkurentno gospodarstvo
• Ciljani razvoj infrastrukture - Razvoj prometne i komunalne infrastrukture
• Podizanje kvalitete življenja kroz edukaciju, podršku civilnom sektoru i zaštitu okoliša - Jačanje ljudskih resursa i podizanje društvenog standarda
• Održivo korištenje prirodnih i kulturnih vrijednosti i gospodarenje energijom
sa nekoliko vrlo sličnih prioriteta i mjera, a u koje se gotovo geometrijskom preciznošću uklapaju ciljevi
ovog plana zapošljavanja.
Tu svakako treba navesti još dva izuzetno važna strateška dokumenta na regionalnoj razini SMŽ, a to su
Poljoprivredna razvojna strategija Sisačko-moslavačke županije i Strategija razvoja turizma u Sisačko-moslavačkoj županiji koji definiraju razvoj ruralnih područja u predmetnim područjima ekonomske aktivnosti.
65
Ciljevi pokazuju još jednu kvalitetnu karakteristiku koja svoju snagu pokazuje u međusobnoj povezanosti sva tri cilja, a što će također biti vidljivo i kod definiranih prioriteta. To podrazumijeva da rješavanje
pojedinog prioriteta ili doseg pojedinog cilja u određenoj mjeri rješava i ostale prioritete i ciljeve. Upravo
ta činjenica pokazuje potrebu istovremenog djelovanja na nekoliko strateških područja, a što sugeriraju
smjernice Europske unije.
Obzirom da su ciljevi, kako to metodoligija i nalaže, prilično općeniti i prilagodljivi svakoj Gradu, odnosno
gradu u okruženju, potrebno je određene aktivnosti Ruralnog područja grada Siska konkretizirati kroz
suženu selekciju određenih prioriteta. Da bi se ostvarili prioriteti koji mogu biti usko ciljani na pojedine
dijelove Grada ili pojedini sektor, potrebno je definirati konkretne mjere, tj. preporučene intervencije u
ingerenciji Grada.
Cilj 1
Optimalno korištenje resursa
PRIORITET 1.1.Planska eksploatacija raspoloživih površina
Obrazloženje:
Podrazumijeva u potpunosti razrađen plan korištenja poljoprivrednog zemljišta u društvenom vlasništvu,
te sustav poticanja eksploatacije prostora u privatnom vlasništvu za određene aktivnosti od pozitivnog razvojnog značaja za ciljano ruralno područje uz obvezan povrat informacija o planski i strogo namjenskim
utrošcima sredstava kao preduvjet transparentnog razvoja na demokratskim načelima.
Specifični ciljevi:
• Inventura poljoprivrednih, građevinskih i ostalih površina ruralnog područja gradova Petrinja i
Križevci
• Optimalna iskoristivost zemljišta
• Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na ciljanom području
• Podizanje razine društvene svijesti ciljane skupine
Zašto intervenirati:
Kroz osnovnu i SWOT analizu uočen je problem nedovoljnog i neorganiziranog korištenja, određene
količine poljoprivrednih površina u državnom, ali i privatnom vlasništvu, neadekvatno korištenje ostalih
poljoprivrednih površina, nedostatak poticajnih mjera, nedostatak smještajnih kapaciteta i sl. iako je na
snazi pravovaljana prostorno-planska dokumentacija oba grada. Tu se opet vraćamo na krug utjecaja i
područje direktne kontrole. Potrebno je što više birati intervencije, odnosno mjere koje su pod direktnom
kontrolom lokalne samouprave.
Mjera 1.1.1. Izrada i provedba plana korištenja poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu
Ciljana skupina:Postojeći i potencijalni poduzetnici; OPG-i, fizičke i pravne osobe.
Provedbena tijela: Grad Petrinja, Grad Križevci, konzultanti, razvojne agencije, LAG-ovi
Opis mjere: U hrvatskoj zemljišna politika uključuje nekoliko pitanja: tržište poljoprivrednog zemljišta,
zemljište u vlasništvu države, konsolidaciju i zaštitu zemljišta, decentralizaciju zemljišta, odvodnju
zemljišta i dr. Za predmetno ruralno područje nužno je provesti tržište zemljištem i unaprijediti
proces privatizacije državnog zemljišta. Uporaba, zaštita te raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države uređena je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, a mjerodavno pravo
za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu fizičkih i drugih pravnih osoba regulirano
je Zakonom o vlasništvu. Posebni dio zakona uređuje raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u
vlasništvu države, a odnosi se na prodaju, zakup i koncesiju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu
države. Tu je prisutan i problem (ne)plaćanja rente postojećih korisnika državnog zemljišta i (ili)
podržavljenog zemljišta – šume.
Zbog važnosti promicanja zaštite krajobrazne i biološke raznolikosti ruralnih prostora i promicanja
ekološke (organske) poljoprivrede, za provedbu ove mjere, nužno je uspostaviti čvrstu suradnju s
resornim ministarstvima, Agencijom za poljoprivredno zemljište, ustanovama i državnim stručnim
službama te nevladinim udrugama.
66
Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu republike hrvatske
OPĆENITO O ZAKUPU
Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje se u zakup putem javnog poziva na rok od 50
godina. Poziv za zakup raspisuje se prvenstveno za katastarske čestice koje čine proizvodno-tehnološke cjeline, površine najviše do 100 hektara.
Dokumentacija i zahtjevi podnose se prvenstveno za proizvodno-tehnološke cjeline.
Sudionik poziva za zakup može biti:
• nositelj OPG-a,
• zadruge koje se bave poljoprivrednom djelatnošću,
• zadruge čiji su zadrugari poljoprivredni proizvođači, i
• druge fizičke ili pravne osobe, koje su do isteka roka za podnošenje ponuda platile sve obveze s
osnova korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, protiv kojih se ne vodi postupak
radi predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta, o čemu dostavljaju izjavu uz ponudu na poziv.
ZAHTJEV – STRANKA I JLS
KORAK 1.1:
Zainteresirana fizička ili pravna osoba podnosi JLS
ZAHTJEV ZA PRIKUPLJANJE DOKUMENTACIJE ZA RASPISIVANJE JAVNOG POZIVA.
KORAK 1.2:
JLS prikupljaju dokumentaciju potrebnu za raspisivanje javnog poziva za zakup.
KORAK 1.3:
JLS dostavljaju Agenciji
ZAHTJEV ZA RASPISIVANJE JAVNOG POZIVA I PRIKUPLJENU DOKUMENTACIJU
potrebnu za raspisivanje javnog poziva za zakup.
Ako JLS u roku 30 dana ne postupi po ZAHTJEVU zainteresirana osoba može samostalno prikupiti
dokumentaciju i zajedno sa Zahtjevom samostalno ih dostaviti Agenciji.
JLS može i bez zahtjeva fizičke ili pravne osobe samostalno prikupiti dokumentaciju i zajedno sa
Zahtjevom dostaviti ih Agenciji.
DOKUMENTACIJA
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o dokumentaciji potrebnoj za raspisivanje javnog poziva za zakup,
zakup za ribnjake i zamjenu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 45/14)
Dokumentacija potrebna za raspisivanje javnog poziva za zakup poljoprivrednog zemljišta koju
prikuplja JLS
1. popunjeni obrazac zahtjeva s popisom katastarskih čestica za koje se traži raspisivanje javnog poziva,
2. uvjerenje jedinice lokalne samouprave da poljoprivredno zemljište nije dano u neki od oblika
raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem.
AGENCIJA
KORAK 3.1:
Agencija provjerava dokumentaciju koju je dostavila JLS.
67
KORAK 3.2:
Agencija poziva JLS na dopunu dokumentacije ako ista nije potpuna.
KORAK 3.3:
Nakon provjere dokumentacije Agencija donosi Odluku o raspisivanju javnog poziva za dodjelu zakupa.
AGENCIJA RASPISUJE JAVNI POZIV ZA DODJELU ZAKUPA NA TEMELJU ODLUKE
AGENCIJA - JAVNI POZIV ZA DODJELU ZAKUPA
KORAK 4.1:
Agencija raspisuje javni poziv za dodjelu zakupa.
KORAK 4.2:
Svi zainteresirani ponuditelji dostavljaju svoje ponude na javni poziv za dodjelu zakupa.
KORAK 4.3:
Obrazac Gospodarskog programa korištenja poljoprivrednog zemljišta - Sastavni dio ponude.
UREDBA O OBRASCU I NAČINU VREDNOVANJA GOSPODARSKOG PROGRAMA KORIŠTENJA
POLJOPRIVREDNOG U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE (NN 66/13)
NEVAŽEĆE PONUDE:
Zajednička ponuditelja na pozivu za zakup
Kada ponuđena zakupnina na pozivu za zakup od strane ponuditelja koji ispunjava pozivne uvjete
prelazi dvostruki iznos početne zakupnine
POVJERENSTVO
KORAK 5.1:
Agencija imenuje Povjerenstvo za dodjelu zakupa na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu RH - 5
članova - 3 iz APZ, 2 iz JLS
KORAK 5.2:
Povjerenstvo pregledava zaprimljenu dokumentaciju sudionika javnog poziva i vrši bodovanje
dokumentacije i ponuđene zakupnine
KORAK 5.3:
Bodovanje pristiglih ponuda na javnom pozivu:
•
Gospodarski program, do 60 bodova
•
dosadašnji posjednik ako je u mirnom posjedu temeljem valjano sporvednog natječaja, 20 bodova
•
visina ponuđene zakupnine, do 20 bodova, proporcionalno u rasponu od početne do dvostruke
početne zakupnine, koja nosi najviši broj bodova
KORAK 5.4:
Povjerenstvo daje Prijedlog o najpovoljnijem ponuditelju Agenciji kako bi donijela Odluku o
dodjeli zakupa
KORAK 5.5:
Agencija donosi Odluku od dodjeli zakupa najpovoljnijem ponuditelju na prijedlog Povjerenstva za
dodjelu zakupa.
68
6. UGOVOR O ZAKUPU
KORAK 6.1:
Ravnatelj Agencije i podnositelj ponude sklapaju Ugovor o zakupu na temelju Odluke o dodjeli
zakupa najpovolnijem ponuditelju.
KORAK 6.2:
Na temelju skopljenog Ugovora o zakupu Povjerenstvo u roku od 30 dana od dana sklapanja Ugovora tj. po skidaju usjeva dotadašnjeg posjednika uvodi novog zakupnika u posjed.
KORAK 6.3:
Povjerenstvo imenuje Agencija
O uvođenju u posjed sastavlja se zapisnik
U roku od 15 dana od uvođenja u posjed zakupnik je dužan platiti zakupninu
Preporučene intervencije: sukladno Strategiji gospodarenja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu
države, Zakonu o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj 39/13) pridržavati se i voditi
osnovnim načelima raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem kako slijedi:
• Upisati vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, te ustanoviti strukturu istog
prema katastarskim kulturam,
• Stvoriti materijalne i kadrovske pretpostavke ubrzanja denacionalizacije,
• Izdvojiti poljoprivredne površine predviđene za povrat imovine,
• Inicirati poljoprivrednu proizvodnju s regionalnog aspekta – izbor kulture,
• Programima potpore i poreznom politikom usmjeriti proizvodnju,
• Sugerirati korištenje u sklopu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG-a),
• Favorizirati dugoročni zakup i koncesiju u odnosu na prodaju,
• Oformiti sustav monitoringa korištenja ciljanog zemljišta,
• Zahtjevati pažnju dobrog gospodara,
• Prenamjenu zemljišta dozvoliti jedino uz suglasnost stručnih podloga i planova,
• Inicirati okrupnjavanje poljoprivrednih površina – ekonomska opravdanost,
• Izraditi kriterije prenamjene u partnerstvu s Vladom RH i strukom,
Unatoč činjenici da grad u suradnji s Agencijom za poljoprivredno zemljište određuje površine za
pojedine oblike raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, potrebno je poštivati:
• Proizvodnu funkcionalnost postojećeg poljoprivrednog zemljišta,
• Regionalni aspekt poljoprivredne proizvodnje,
• Programima potpore i poreznom politikom na poljoprivrednim površinama podupirati proizvodnju
primjerenu agroekološkim uvjetima, prihvatljivim tehnologijama i potrebama.
• U prodaji i zakupu dati prednost OPG-ima,
• Također dati prednost educiranim poljoprivrednicima,
Rok provedbe: 6 mjeseci za inventarizaciju + 6 mjeseci za prikupljanje dokumentacije i suglasnosti za
zemljište u vlasništvu države + 6 mjeseci za provedbu natjecanja i pravnu regulativu ovisno o načinu korištenja pojedine parcele, uz napomenu da se ista na području oba grada već provodi, ali ne u
potpunosti..
Izvor sredstava:Proračun gradova Petrinja i Križevci
69
Mjera 1.1.2. Izrada i provedba sustava financijske potpore na lokalnoj razini
Ciljana skupina: Postojeći i potencijalni poduzetnici; OPG-i, fizičke i pravne osobe.
Provedbena tijela: Grad Petrinja, Grad Križevci, Hrvatski zavod za zapošljavanje, konzultanti, razvojne
agencije, LAG-ovi
Opis mjere: Republika Hrvatska provodi program poticanja u poljoprivredi s nacionalne razine, a
Sisačko-moslavačka županija kao i Koprivničko-križevačka podržava poljoprivredne aktivnosti
s regionalnog nivoa. Gradovi Petrinja i Križevci imaju i provode program sufinanciranja na bazi
vlastitog proračuna i sada je potrebno iste u potpunosti uskladiti sa ovim planom zapošljavanja
te sustavom sufinanciranja i potpore u poljoprivrednim djelatnostima usmjeriti poljoprivredni
razvoj predmetnih gradova sukladno agroklimatskim uvjetim i potrebama. Program potpore
treba usmjeriti na razvoj voćarstva, povrtlarstva i cvjećarstva u uzgojnom i prerađivačkom obliku,
zatim plasteničkoj proizvodnji povrća i cvjeća, sistemima navodnjavanja trajnih nasada i sektoru
slatkovodnog ribarstva koje je vrlo slabo razvijeno obziorm na postojeće potencijale. Također
treba voditi i o mikroregionalnim cjelinama, te poljoprivrednoj proizvodnji od izuzetnog značaja
za pojedinu mikroregiju. Tu se prvenstveno misli na stočarstvo, s naglaskom na govedarstvo, konjogojstvo i pčelarstvo iako ne treba zanemariti svinjogojstvo, peradarstvo, ovčarstvo i kozarstvo.
Potpore za zapošljavanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
Intenzitet potpore za zapošljavanje radnika u nepovoljnom položaju u obliku subvencija za plaće
može iznositi do najviše 50 posto opravdanih troškova, pri čemu se opravdanim troškovima smatraju
troškovi plaća u razdoblju od najviše 12 mjeseci nakon zapošljavanja, a ako je dotični radnik u izrazito nepovoljnom položaju, opravdanim troškovima smatraju se troškovi plaća u razdoblju od najviše 24 mjeseca
nakon zapošljavanja. Intenzitet potpore za zapošljavanje osoba s invaliditetom može iznositi najviše 75
posto opravdanih troškova.
Intenzitet potpore za zapošljavanje radnika u nepovoljnom položaju u obliku subvencija za plaće
može iznositi do najviše 50 posto opravdanih troškova, pri čemu se opravdanim troškovima smatraju troškovi plaća u razdoblju od najviše 12 mjeseci nakon zapošljavanja. Ako je radnik u izrazito nepovoljnom
položaju, opravdanim troškovima smatraju se troškovi plaća u razdoblju od najviše 24 mjeseca nakon
zapošljavanja. Intenzitet potpore za zapošljavanje osoba s invaliditetom može iznositi najviše 75 posto
opravdanih troškova.
Potpore za zapošljavanje nezaposlenih osoba iz evidencije i zaposlenih osoba kojima prijeti gubitak
radnog mjesta, mogu se dodijeliti poduzetnicima koji profitno djeluju. Poduzetnici se razvrstavaju prema
članku 1. Priloga 1. Uredbe, a prema pokazateljima koji su utvrđeni na zadnji dan godine koja prethodi
poslovnoj godini za koju se sastavlja financijsko izvješće i to kako slijedi:
Kategorija mikro, malih i srednjih poduzeća sastoji se od poduzeća koja imaju manje od 250 zaposlenih i koji
imaju godišnji promet ne viši od 50 milijuna eura, i/ili godišnju bilancu koja ne premašuje 43 milijuna eura.
Malo poduzeće definira se kao poduzeće koje ima manje od 50 zaposlenih, a čiji godišnji promet i/ili godišnja bilanca ne premašuje 10 milijuna eura. Mikro poduzeće definira se kao poduzeće koje ima manje od 10 zaposlenih, a čiji godišnji promet i/ili
godišnja bilanca ne premašuje 2 milijuna eura.
Veliko poduzeće je ono poduzeće koje prelazi dva uvjeta navedena u kategoriji mikro, malih i srednjih poduzeća. Bez obzira na uvjete iz definicije za srednjeg poslodavca u velike poslodavce spadaju i: banke, štedne
banke, stambene štedionice, institucije za elektronički novac, društva za osiguranje, Leasing društva, društva
za upravljanje investicijskim fondovima, mirovinskim fondovima i mirovinska osiguravajuća društva.
Poslodavcem u smislu dodjele potpore za zapošljavanje/usavršavanje smatra se, sukladno članku 1.
Priloga 1. Uredbe poduzeće, odnosno, svaki subjekt koji se bavi gospodarskom djelatnošću, bez obzira na
njegov pravni oblik.
Potpore za zapošljavanje mogu se dodijeliti:
1. poslodavcima ukoliko će zapošljavanje uz potporu dovesti do neto povećanja broja zaposlenih u
odnosu na prosječan broj zaposlenih u posljednjih 12 mjeseci. Prosječan broj zaposlenih predstavlja
izračun kretanja broja zaposlenih po svakom mjesecu unazad 12 mjeseci.
70
2. poslodavcima koji nemaju povećano zapošljavanje unazad 12 mjeseci već opravdano upražnjena
radna mjesta koja nadoknađuju zapošljavanjem uz potporu. Opravdano upražnjena radna mjesta
trebaju biti rezultat dobrovoljnog prekida zaposlenja, nesposobnosti za rad, umirovljenja, dobrovoljnog skraćivanja radnog vremena ili zakonskog prekida zaposlenja zbog povrede radne obveze,
a ne rezultat viška radnika.
3. poslodavcima koji nemaju zaposlenih ili koji djeluju kraće od 12 mjeseci za jednog radnika uz uvjet
da su unazad 6 mjeseci imali zaposlenu jednu osobu.
Broj osoba koje poslodavac može dobiti uz potporu za zapošljavanje ne može biti veći od 50% prosječnog
broja zaposlenih unazad 12 mjeseci.
Intenzitet potpore za zapošljavanje radnika u nepovoljnom položaju ne smije iznositi više od 50% opravdanih troškova kod malog i srednjeg poslodavca i 30% kod velikog poslodavca, a za osobe s invaliditetom
ne smije iznositi više od 75% opravdanih troškova bez obzira na veličinu poslodavca.
Opravdani troškovi su troškovi bruto plaće radnika za razdoblje od najviše 12 mjeseci nakon zapošljavanja. Intenzitet potpore, odnosno subvencije izračunava se prema iznosima predviđene mjesečne bruto
plaće radnika u najdužem trajanju od 12 mjeseci. Početni iznos subvencije određuje se prema iznosu
minimalne plaće za osobe bez zanimanja i sa završenom osnovnom školom dok je za ostale razine obrazovanja osnovni iznos uvećan za određeni postotak u skladu s prosječnim plaćama za te razine obrazovanja.
Osobe zaposlene uz primjenu mjera sufinanciranja zapošljavanja moraju predstavljati neto povećanje
broja zaposlenih predmetnog poslodavca u usporedbi s prosječnim brojem zaposlenih unazad 12 mjeseci
utvrđenim na dan podnošenja zahtjeva. Navedeno povećanje broja radnih mjesta mora biti očuvano
tijekom razdoblja od 12 mjeseci.
Potpore za zapošljavanje ne mogu se dodijeliti poslodavcima koji sredstva za rad i plaće radnika
osiguravaju iz Državnog proračuna i/ili Državnog proračuna po posebnim ugovorima s tijelima državne i
javne uprave (primjerice dječji vrtići u privatnom vlasništvu, obiteljski domovi za skrb o starijim i nemoćnim osobama, ugovorene zdravstvene ordinacije i sl.), bez obzira na status vlasništva.
Potpora za zapošljavanje ne može se odobriti za zapošljavanje vlasnika, suvlasnika, osnivača, člana uprave
direktora, prokuristu kao ni za osobe koje poslodavac mora zaposliti zbog ispunjavanja zakonskih uvjeta
(stručne osobe, poslovođe, ovlašteni projektanti i sl.).
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja nisu u sustavu poreza na dobit ili dohodak također ne mogu
koristiti potpore za zapošljavanje.
Poslodavci koji nemaju zaposlenog radnika ne mogu koristiti potpore za zapošljavanje jer su potpore
usmjerene na osobe u nepovoljnom položaju na tržištu rada te im je neophodno uvođenje u posao i
praćenje tijekom procesa rada.
Poslodavcima koji su unazad 6 mjeseci donijeli odluku/odluke otkaza ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga bez obzira na radno mjesto na koje se zapošljavaju osobe za koje traže potporu ne može
se dodijeliti potpora za zapošljavanje.
Ukoliko se utvrdi da poslodavac unazad 6 mjeseci ima otkaze zbog poslovno uvjetovanih razloga potrebno je od poslodavca zatražiti na uvid odluku kako bi utvrdili vrijeme donošenja odluke.
Potpore ne mogu koristiti ni poslodavci koji imaju nepodmirene obveze prema Potvrdi Porezne uprave uz
izuzeće poslodavaca koji imaju Rješenje MF-Porezne uprave o obročnoj uplati nepodmirenih obveza.
Potpore se ne mogu koristiti za radnike koje bi poslodavac/tražitelj potpore ustupio na rad drugom poslodavcu.
Obrti i samostalne djelatnosti koji nemaju zaposlenih mogu koristiti potpore za zapošljavanje i stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa za jednu osobu uz uvjet da je vlasnik obrta prijavljen
na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u svojstvu obrtnika. Ovo izuzeće se ne odnosi za obrte i
samostalne djelatnosti koji su korisnici potpore za samozapošljavanje i nije im istekla ugovorna obveza.
Potpore ne mogu koristiti trgovačka društva i obrti čiji su vlasnici i/ili osnivači pravne osobe,a za zapošljavanje nezaposlenih osoba koje su ranije radile u drugim trgovačkim društvima i obrtima vlasnika i/ili
osnivača koji traži potporu.
71
Dokumentacija uz zahtjev
1. Potvrda o stanju nepodmirenih obveza po osnovi poreza i doprinosa na dan podnošenja
zahtjeva, ovjerena na Poreznoj upravi ili Rješenje o odgodi naplate duga po osnovi poreza i doprinosa prema posebnim propisima, ukoliko poslodavac ima nepodmirenih obveza po osnovi
poreza i doprinosa prema potrebnom propisu
2. Izjava poslodavca o broju zaposlenih 3. Izjava poslodavca o obavljenim inspekcijskim i drugim nadzorima unatrag 12 mjeseci
4. Obrazloženje/odluka o poslovno uvjetovanim otkazima unazad 6 mjeseci Dokumentacija za dodjelu potpore za zapošljavanje
•
Potvrda/uvjerenje ili drugi dokument nadležnih institucija iz kojih je vidljivo da se radi o posebnom statusu (supružnik ili dijete poginulog ili nestalog hrvatskog branitelja, žrtve nasilja,
samohrani roditelji, azilanti …),
•
Obrazloženje i dokumentacija o potrebi zapošljavanja zamjenskog radnika za radnika na obrazovanju ili neplaćenom dopustu
•
Financijska dokumentacija za utvrđivanje kriterija odnosno veličine poslodavca:
Obveznik poreza na dobit (trgovačka društva i fizička osoba po izjavi – obrtnici i samostalne djelatnosti):
• Godišnji financijski izvještaj poduzetnika – GFI-POD obrazac 2. (rok predaje je 31.03. za proteklu
godinu), ovjeren na FINA-i,
Poslodavci koji dostave zahtjev prije 30.04. a ne raspolažu gore navedenom financijskom dokumentacijom mogu predati:
• Statistički izvještaj za razdoblje od 01.01. do 30.09. prethodne godine uz obvezu da s dokumentacijom za prvo tromjesečje dostave GFI-POD obrazac (ovjeren na FINA-i), 2. Obveznik poreza na dohodak (obrtnici i samostalne djelatnosti):
• Prijava poreza na dohodak s Pregledom poslovnih primitaka i izdataka (rok predaje je 28.02. za
proteklu godinu), ovjerena na Poreznoj upravi. • Financijska dokumentacija za utvrđivanje uvjeta (prosječan broj zaposlenih i iznos isplaćenih bruto plaća):
• RS obrasci str. A za razdoblje od 12 mjeseci ovjeren od REGOS-a,
• Od 1.1.2014. uz navedene RS obrasce za prethodne mjesece predaje se i obrazac JOPPD – izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja Poslodavci koji koriste potporu za zapošljavanje Rad i nakon stručnog osposobljavanja, po isteku stručnog
osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, uz zahtjev te gore navedenu propisanu dokumentaciju dostavljaju i:
• Prijedlog ugovora o radu s planiranim datumom početka
• Izvješće o realizaciji programa stručnog osposobljavanja
Zahtjev za mjeru „Rad i nakon stručnog osposobljavanja podnosi se u zadnjem mjesecu
provedbe stručnog osposobljavanja”.
Radnici za koje teče ugovorna obveza po ugovoru o dodjeli potpore za zapošljavanje temeljem potpore
za zapošljavanje kroz mjere iz Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja za 2011. i 2012. (primjena do
31.prosinca 2013.godine) ne ulaze u izračun prosječne zaposlenosti.
Poslodavci ne mogu koristiti potpore za zapošljavanje za one osobe čije je zapošljavanje bilo sufinancirano u 2012. i 2013. godini po mjerama iz Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja za 2011. i 2012.
godinu ( primjena do 31.prosinca 2013.godine).
72
U slučajevima kada se kod poslodavca koji je predao Zahtjev inspekcijskim ili drugim nadzorom utvrde
nepravilnosti u odnosu na radnike ili državu, potrebno je zahtjev ocijeniti negativno.
Isplata sredstava
Isplata po ugovorima o dodjeli potpore za zapošljavanje može se izvršiti: • po ugovorima o dodjeli potpore za zapošljavanje:
• jednokratno u roku 30 dana od dana potpisa ugovora
• tromjesečno, prvi dio po potpisu ugovora i dostavi instrumenata osiguranja napate od strane
poslodavca, a najkasnije u roku od 30 dana od potpisa ugovora, a ostale isplate po dostavi dokaza o
isplaćenim plaćama i uplaćenim doprinosima na obračunate i isplaćene plaće za koju je primio dio
potpore ili
• mjesečno, prvi dio po potpisu ugovora i dostavi instrumenata osiguranja naplate od strane poslodavca, a najkasnije u roku od 30 dana od potpisa ugovora, a ostale isplate po dostavi dokaza o isplaćenim
plaćama i uplaćenim doprinosima na obračunate i isplaćene plaće za koju je primio dio potpore.
Preporučene intervencije:
• Doraditi program sufinanciranja,
• Pripremiti i raspisati natječaj za korištenje planiranih sredstava sufinanciranja,
• Provesti program sufinanciranja,
• Pripremiti i izraditi plan valorizacije novih poljoprivrednih proizvoda na lokalnoj nrazini,
• Prihvaćati i podržavati nova znanja i tehnologije
• Podržavati sve oblike udruživanja u svrhu povećanja kvalitete i kvantitete proizvoda
• Organizirati i podržavati promotivne aktivnosti ciljanih djelatnosti
Rok provedbe:Kontinuirano uz obvezu izrade programa u sklopu pripreme proračunske linije za
svaku godinu.
Izvor sredstava:Proračuni Gradova Petrinja i Križevci, resorna ministarstva, Sisačko-moslavačka županija,
Koprivničko-križevačka županija, fondovi, banke
Mjera 1.1.3. Praćenje i procjena uspješnosti podržanih projekata
Ciljana skupina:Korisnici sredstava sufinanciranja; fizičke i pravne osobe.
Provedbena tijela: Gradovi Petrinja i Križevci, konzultanti, razvojne agencije, LAG-ovi, Pučko otvoreno
učilište, Centar za šljivu i kesten, Poljoprivredno savjetodavna služba,
Opis mjere: Praćenje i vrednovanje se u programskoj i projektnoj tehnologiji često naziva i engleskim
pojmovima monitoring i evaluacija. Sastavni su dio koncepta životnog ciklusa politike, programa i
projekta, gdje se javljaju kao kategorije pri kraju ciklusa iako predstavljaju kontinuirane aktivnosti
cjelokupnog procesa. Praćenje je aktivnost administrativne prirode gdje se uz pomoć pokazatelja
i mjerila sustavno prati provedba uspješnosti projekata koje je podržao kroz određene sustave
potpore. Vrednovanje je više vezano uz politički i organizacijski kontekst, ali svakako kroz određene
kriterije sudjeluje u konačnoj procjeni uspješnosti provedenog programa podrške ruralnog područja prema korisnicima i osnova je opravdanosti istog i (ili) sličnog programa za naredni period.
Preporučene intervencije:
• Izraditi plan praćenja i vrednovanja uz definiranje obveza korisnika sredstava,
• Prepoznati i definirati kriterije uspješnosti pojedine potpore,
73
• Pripremiti izvještajne obrasce,
• Educirati korisnike o načinu izvještavanja,
• Izraditi evaluacijske upitnike (liste)
• Ažurirati programe potpore sukladno polučenim rezultatima monitoringa i evaluacije,
Rok provedbe: Kontinuirano uz obvezu izrade programa u sklopu pripreme proračunske linije za
svaku godinu.
Izvor sredstava: Resorna ministarstva, fondovi, Sisačko-moslavačka županija, Koprivničko-križevačka županija.
CILJ 2 Razvoj poduzetničkih potencijala i lokalnih kapaciteta uz održivu zaštitu okoliša
PRIORITET 2.1.Izgradnja i održavanje infrastrukture
Velika pozornost na ujednačeno i pravovremeno održavanje postojeće i izgradnju nove infrastrukture na
ruralnom području. Prvenstveno se odnosi na sustav kanalizacije i odvodnje obzirom na izuzetno visok
rizik od zagađenja okoliša, zatim sustav međusobne prometne povezanosti unutar ruralne sredine kao i
kvaliteta prometovanja s urbanim središtem odnosno drugim općinama i gradovima u okruženju. U tijeku
izrade ovog plana, iz nekoliko mjesnih odbora s ruralnog područja stigla su upozorenja na nedovoljno
kvalitetno i nepravovremeno održavanje lokalnih i nerazvrstanih (poljskih i šumskih) putova, nedostatnu
snagu napajanja u elektrodistribucijskoj mreži na pojedinim dijelovima ruralnog područja te vodoopskrbu. Svakako je važno napomenuti i sve potrebniju plinofikaciju ruralnog područja. Institucionalna infrastruktura također nije na zadovoljavajućoj razini, što pokazuju i rezultati ankete. Informatički je poslužitelj
u potpunosti pokrio ciljano područje, ali je interna informatička infrastruktura i instalacija nedovoljno
razvijena, odnosno čak i nerazvijena. U komunikacijskom smislu telefonska mreža prisutna je u skoro svim
dijelovima ruralnog područja, a isto je i s pokrivenosti mobilnim operaterima.
Specifični ciljevi:
• Postignuta ujednačena i zadovoljavajuća infrastrukturna pokrivenost ruralnog područja
• Uspostavljena učinkovita međusobna povezanost gradskih i prigradskih naselja
• Zona razvoja osposobljena za eksploataciju,
• Podignuta razina kvalitete življenja na ciljanom području,
Razlog intervencije:
Ruralno područje povremeno povećava broj stanovnika sukladno određenim tematskim događanjima i
to je definitivno veliki pritisak na postojeću infrastrukturu u svakom pogledu. Višestruko od uobičajenog
opterećene su lokalne prometnice, vodoopskrbni sustavi, elektrodistributivni kanali, plinovodi, komunikacijski sustavi distribucije usluga, kanalizacija, odvodni sustavi i dr. Također, predmetno ruralno područje
nema aktivnu poduzetničku zonu, a korisnik usluga u ruralnom području ne može objediniti ili barem
skoncentrirati svoje zahtjeve na određenu površinu. Velike probleme u tom pogledu stvara opskrba
vodom. Na većem području nije sređen kanalizacijski sustav, dok je za vrijeme određenih događanja u
turističke i (ili) neke druge svrhe zabilježen deficit sanitarnih čvorova. Naime na ciljanom području nema
dovoljan broj objekata koji su u stanju pružiti traženu uslugu.
Mjera 2.1.1.
Razvoj komunikacijske, informatičke i institucionalne infrastrukture
Ciljana skupina: Ruralno područje grada Petrinja i Križevci, potencijalni investitori – poduzetnici, nezaposleni, gosti – posjetitelji, ostali
Provedbena tijela: Grad Petrinja, Grad Križevci, LAG-ovi
Opis mjere: Složena gospodarska situacija u Republici Hrvatskoj vodi nas ka razvoju sela i kroz razvoj obrta,
malog i srednjeg poduzetništva, koje bi omogućilo otvaranje novih radnih mjesta. Iskustvo je već odavno pokazalo da se malo gospodarstvo u razvijenim zenljama razvija uz veliku moć, odnosno karakterizira
74
ga brza prilagodba i konkurentnost, te postaje nositelj gospodarskog razvoja. Sukladno takvim programima Republike Hrvatske i smjernicama razvoja poduzetništva obje županije, logičan je put ruralnog
područja gradova Petrinja i Križevci da osposbe po jednu površinu za specijaliziranu poduzetničku zonu i
to upravo na ruralnom području. U predviđenoj zoni potrebno je definirati kako slijedi:
•
Proizvodni pogoni vezani uz proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda i proizvodnju hrane
•
Proizvodni pogoni koji nemaju štetni utjecaj na okoliš
•
Komunalni servisi i servisi različitih namjena
•
Komunalne građevine, skladišta, garaže
•
Obrtničko-proizvodni pogoni većeg kapaciteta
Realizacijom predmetne zone postiglo bi se:
•
Povećanje udjela obrta, malog i srednjeg poduzetništva u odnosu na ukupno gospodarstvo s
naglaskom na male obiteljske tvrtke
•
Povezivanje poduzetnika s područja Grada i izvan nje u svrhu zajedničkog i uspješnog predstavljanja na domaćem i stranom tržištu
•
Promjena strukture djelatnosti gospodarstva uz povećan udio proizvodnih i poljoprivrednih
djelatnosti, te usluga u obrtništvu, uslužnim djelatnostima i turizmu
•
Povećanje broja poslovnih subjekata, što rezultira povećanjem zaposlenih u malim i srednjim
gospodarstvima
•
Financijska stabilnost
•
Regionalna suradnja unutar Republike Hrvatske i izvan nje uz razmjenu iskustava i ostvarivanja
određenih prednosti za poduzetništvo
Preporučene intervencije:
• Kompletirati dokumentaciju za izgradnju poslovne zone u skladu sa prostorno planskom dokumentacijom predmetnih gradova,
• Riješiti imovinsko-pravne odnose vlasništva zemljišta ciljane zone imajući u vidu činjenicu da dio
zemljišta može biti u vlasništvu države. Zahtjev za prijenos vlasništva zemljišta koje je u vlasništvu
Republike Hrvatske radi izgradnje poduzetničke zone, Grad treba uputiti Središnjem državnom uredu za upravljanje državnom imovinom i (ili) drugim tijelima državne uprave ovisno o predmetnoj
kompetentnosti.
• Odrediti sadržaj poduzetničke zone jer je programom Vlade Republike Hrvatske predviđeno da
svaka zona ima izgrađene prometnice, potrebnu infrastrukturu te poduzetnički centar za edukaciju,
savjete i administrativnu pomoć poduzetnicima.
• Osigurati sredstva za financiranje izgradnje poduzetničke zone.
1. u okviru državnog proračuna resorna ministarstva sufinancirat će izradu prostornih planova
jedinica lokalne samouprave
2. Ministarstvo regionalnog razvoja, te Fond za regionalni razvoj i zaštitu okoliša RH preuzimaju
obvezu da se uključe u financiranje uređenja komunalne infrastrukture u zonama
3. HBOR nudi kreditiranje infrastrukturnih projekata izgradnje poduzetničkih zona uz nisku kamatnu stopu a Ministarstvo gospodarstva, istu može sufinancirati u iznosu od 2%
• Izgraditi program razvoja poduzetničke zone gdje gradovi moraju donijeti program izgradnje i uređenja zone vodeći računa da poduzetnička zona treba biti jezgra gospodarskog razvitka u kojoj se
posebno stimulira domaća proizvodnja. Program treba ponuditi potencijalnim ulagačima mogućnosti podizanja proizvodnih pogona u skladu s prostorno planskom dokumentacijom. Također se
preporučuje da u zoni bude centar koji bi pružao potrebnu pomoć poduzetnicima oko mogućnosti
korištenja prednosti rada u zonama, potporama, financiranju projekata, potrebnoj proizvodnji i načinu poslovanja te pridonio ukidanju administrativnih barijera koje otežavaju ishođenje potrebnih
dozvola za obavljanje određene djelatnosti.
75
• Utvrditi porezne i druge olakšice za korisnike poslovne zone kao dodatni poticaj razvoju zone.
Preporučene olakšice su uvođenje nulte stope poreza na promet nekretnina, poreza na dohodak od
samostalne djelatnosti i nesamostalne djelatnosti te poreza na dobit. Navedene olakšice utvrđuje
Ministarstvo financija. Jedinicama lokalne samouprave se sugerira da razmotre mogućnost snižavanja iznosa komunalne naknade i pripadajućih lokalnih poreza za poduzetnike.
• Edukacija i promicanje poduzetništva radi uspješne provedbe programa razvoja zona. Svakako je
nužna kontinuirana edukacija poduzetnika i promicanje važnosti poduzetništva. Tu glavnu ulogu
treba odigrati Ministarstvo gospodarstva, u suradnji s centrima za razvoj poduzetništva i županijskim odjelima za gospodarstvo, uz pomoć komora.
• Praćenje samog odvijanja djelatnosti u zoni prateći naputke resornih ministarstava i županija u svezi
odvijanja određenih programa razvoja.
Na poslijetku, oba predmetna grada imaju „razvojne agencije“ koje u potpunosti pripremaju i odrađuju
sve potrebne aktivnosti vezane uz formiranje razvoja i na ruralnom području. Prema tom planu razvoja
potrebno je definirati lokacije koje se nalaze na ruralnom području i što prije smanjiti manipulativne troškove proizođačima i prerađivačima i spremno dočekati potencijalne investitore, odnosno poduzetnike.
Rok provedbe: Do kraja 2015. godine za kompletiranje dokumentacije. Tijekom 2016. godine izgradnja
infrastrukture i dovršenje zona uz prikuplanje pisma namjere te početak korištenja zone. Kroz 2017.
godinu popuniti zonu i izvršiti djelomičan povrat investicija.
Izvor sredstava:Proračuni gradova, resorna ministarstva, Sisačko-moslavačka županija, fondovi, banke,
donatori, investitori.
Mjera 2.1.2.
Vodoopskrba i uravnotežen razvoj kanalizacijskog sustava i sustava odvodnje
Ciljana skupina: Stanovništvo ruralnog područja, povremeni posjetitelji, susjedne JLS, Sisačko-moslavačka županija, Koprivničko-križevačka županija i šira regija
Provedbena tijela: Grad Petrinja, Grad Križevci, LAG-ovi
Opis mjere: U ruralnom području grada Petrinje i Križevci sva kanalizacijska mreža većinom je bazirana
na septičke jame i predstavlja zasigurno veliki problem za razvoj. Također postoje određene lokacije
gdje nije razvijen vodoopskrbni sustav.
Preporučene intervencije:
• Izvršiti kompletnu inventarizaciju vodoopskrbnog sustava i sustava kanalizacije i odvodnje na ruralnom području gradova
• Definirati prioritete infrastrukturnih zahvata za ciljane projekte,
• Za svaki pojedini projekt uključiti resorne tvrtke i institucije u proces pripreme i provedbe
• Pripremiti i ishoditi svu potrebnu projektnu i građevinsku dokumentaciju,
• Osigurati sredstva za predmetnu dokumentaciju i radove u proračunu,
• Osigurati sredstva za predmetnu dokumentaciju i radove iz drugih izvora,
• Izvršiti sve aktivnosti potrebne za nesmetano odvijanje građevinskih radova,
Rok provedbe: Kroz naredne tri godine u fazama prema pravilima struke i zakonskim odredbama, a u
skladu s osiguranim sredstvima.
Izvor sredstava:Proračun grada Petrinja i Križevci, Hrvatske vode, resorna ministarstva, Sisačko-moslavačka županija, Koprivničko-križevačka županija fondovi, banke, donatori
76
Mjera 2.1.3.
Kontinuirano održavanje prometne infrastrukture s posebnim naglaskom na mrežu
lokalnih i nerazvrstanih prometnica i putova
Ciljana skupina: Stanovništvo ruralnog područja, poduzetnici, povremeni posjetitelji, susjedne JLS,
Sisačko-moslavačka županija, Koprivničko-križevačka županija i šira regija
Provedbena tijela: Grad Petrinja, Grad Križevci, resorno ministarstvo, Sisačko-moslavačka županija,
Koprivničko-križevačka županija, Županijska uprava za ceste,
Opis mjere: Obzirom na veliki pritisak cestovnih vozila na predmetne prometnice, a naročito u vrijeme
pojedinih događanja, potrebno je kontinuirano vršiti održavanje i sanaciju istih. Način i uvjeti uređivanja ostalih cesta određuje se temeljem posebnog gradskog propisa o cestama i u nadležnosti je
samog Grada, kako Petrinje, tako i Križevaca.
Preporučene intervencije:
Sukladno zakonskim odredbama i obvezama, sudjelovati u pripremi, izradi i ishođenju potrebne dokumentacije,
• Osigurati i lobirati za određena financijska sredstva potrebna za odvijanje pojedinih faza predmetnog projekta,
• Kontinuirano pratiti ciljane natječaje i javljati se na iste,
• Kadrovski osnažiti lokalnu upravu za pitanja pripreme i izrade projektnih prijedloga odnosno ispunjavanja aplikacijskih obrazaca, a za potrebe ruralnog područja.
Rok provedbe: U slijedećem srednjeročnom razdoblju, sukcesivno po fazama započinjati i dovršavati
određene aktivnosti
Izvor sredstava:Proračuni grada Petrinje i Križevaca, resorna ministarstva, Sisačko-moslavačka županija,
Koprivničko-križevačka županijafondovi, banke, donatori
Mjera 2.1.4.
Održivo upravljanje okolišom
Ciljana skupina: Stanovništvo ruralnog područja, povremeni posjetitelji, susjedne JLS, Sisačko-moslavačka županija, Koprivničko-križevačka županija i šira regija
Provedbena tijela: Grad Petrinja, Grad Križevci, Sisačko-moslavačka županija, Koprivničko-križevačka
županija, resorna ministarstva, ustanove, LAG-ovi, nevladine udruge, stručne službe, konzultanti,
razvojna agencija
Opis mjere: Potrebno je istaknuti da se okoliš, zaštita okoliša, upravljanje okolišem i održivi razvoj ne
mogu promatrati izdvojeno iz šireg društveno-gospodarskog konteksta. Kao rezultat provođenja
najvećeg broja politika (na različitim razinama vlasti) u pravilu se javljaju višeznačni učinci, od kojih
se samo neki mogu označiti kao željeni, dok složenost društvenog sustava rezultira prenošenjem
efekata i u druga područja, pri čemu se često mogu javiti i konflikti ciljeva. Na području zaštite okoliša ovakvi konflikti su više pravilo nego iznimka, pri čemu se sa jedne strane nalaze interesi gospodarstvenika i investitora a sa druge strane se nalaze ekološki osviješteni pojedinci ili udruge, koji u
pravilu bilo kakvu intervenciju u prostor doživljavaju kao neželjenu, nauštrb budućih generacija i
sa dugoročnim negativnim efektima. Uloga lokalne zajednice je dvojaka s obzirom da želi povećati
blagostanje i standard svojih građana temeljem ekološki osviještenih projekata.
Nije sporno da su ove “suprotstavljene” strane, svaka na svoj način u pravu. Postavlja se pitanje kako
je moguće ostvariti konsenzus oko ključnih pitanja i pomiriti ove naizgled suprotstavljene ciljeve. Upravo u tom području otvara se prostor za održivi razvoj i upravljanje okolišem. Na taj način,
uz prethodnu ekonomsku valorizaciju prirodnih resursa, identificiranje potencijalnih problema,
kvalitetnu analizu direktnih i indirektnih troškova i koristi mogu se postaviti temelji za definiranje
politike koja će voditi računa kako o blagostanju tekućih, tako i budućih generacija.
Ovdje je potrebno istaknuti razliku između rasta i razvoja, te naglasiti važnost povećanja dodane vrijednosti. Rast, kao kvantitativni fenomen, ne označava nužno i porast kvalitete. Npr. ako bi
postavljeni cilj bio povećanje smještajnih kapaciteta na ruralnom području za 20%, nalazimo se u
77
području rasta. Vjerojatni ishod ovakve situacije bi bio porast prihoda od turizma. Sa druge strane, podizanje standarda u postojećim turističkim kapacitetima bi također rezultiralo vjerojatnim
povećanjem prihoda. Promatrajući posljedice ovih različitih politika u kontekstu utjecaja i pritisaka
na okoliš, nije potrebno dodatno argumentirati zašto je druga politika poželjnija. Pitanje je da li
bi se kao rezultat provođenja prve politike javili dodatni troškovi u vidu potrebnih novih investicija u komunalnu i ostalu infrastrukturu, koji bi rezultirali padom neto monetarne dobiti. I jedna i
druga politika podrazumijeva dodatno investiranje i ulaganje, obje rezultiraju rastom prihoda, ali
već direktni efekti nedvojbeno ukazuju na prednosti jedne u odnosu na drugu. Uključivanjem u
analizu i oportunitetnih troškova, npr. gubitak potencijalnog izvora prihoda od turističkih posjeta
zaštićenom ekološkom području prenamijenjenom u građevinsko, pri čemu u model uključujemo i
indirektne troškove i koristi, dolazi se do primjerenije valorizacije pojedinih politika.
Preporučene intervencije:
• Inzistirati i zahtjevati izradu studije utjecaja na okoliš za sve aktivnosti na području ciljanog ruralnog
područja, a za koje postoji potencijalna ili oportunitetna opasnost u smislu narušavanja ekološke
ravnoteže ili zagađenja,
• Potencirati korištenje obnovljivih izvora energije,
• Provoditi mjere zaštite zraka na području oba grada,
• Provoditi mjere zaštite voda, uključujući i rijeke, odnosno vodene tokove na području oba grada,
• Uskladiti predmetnu mjeru planovima upravljanja rizicima,
• Valorizirati prirodne resurse u skladu sa Zakonskom regulativom o zaštite okoliša,
Sukladno pravovaljanom prostornoplanskom dokumentacijom i smjernicama za planiranje i uređenje
prostora zaštitnog područja:
• Kontinuirano čuvati prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti predmetnog i zaštićenog
krajolika,
• Osigurati primjenu mjera zaštite okoliša u cjelini, a osobito resurse pitke vode,
• Planirati cjelovito uređenje i zaštitu na osnovi kriterija očuvanja prirodnih vrijednosti i cjelovitosti
pojedinih pedoloških i morfoloških cjelina,
• Sanirati vrijedna i ugrožena područja prirodne, kulturne i povijesne baštine,
• Očuvati nenaseljene čestice s prirodnim i kultiviranim krajolikom prvenstveno u funkciji dopuštenih
poljoprivrednih djelatnosti, rekreacijskog korištenja, organiziranog posjećivanja i istraživanja, bez
planiranja građevinskih područja,
• Očuvati prirodne riječne obale i vodene tokove, te poticati prirodnu obnovu šuma i druge autohtone vegetacije,
• Ograničiti gradnju u neizgrađenom dijelu postojećih građevinskih područja naselja i izdvojenih
građevinskih područja (izvan naselja) uz rječnu obalu i ušća vodotoka osim za funkcije neposredno
povezane uz gospodarenje vodama i sl.
• Ograničiti gradnju proizvodnih i energetskih građevina radi zaštite i očuvanja prostornih vrijednosti,
• Uvjetovati razvitak prometne i komunalne infrastrukture zaštitom i očuvanjem vrijednosti krajolika,
• Planirati građevine stambene, poslovne i druge namjene tako da namjenom, položajem, veličinom i
oblikom poštuju zaštićene prostorne vrijednosti i obilježja,
• Sanirati postojeća napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i industrijska područja prvenstveno pejzažnom kultivacijom i planiranjem ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene.
Rok provedbe: Kontinuirano kroz cijelo srednjeročno razdoblje.
Izvor sredstava:Proračuni gradova Petrinja i Križevci, resorna ministarstva, Sisačko-moslavačka županija,
Koprivničko-križevačka županija, investitori, fondovi, banke, donatori
78
PRIORITET 2.2. Pozitivna korelacija poljoprivrede, turizma, obrtništva,
malog i srednjeg poduzetništva
Kao što je već u nekoliko navrata naglašeno, ruralno područje je poljoprivredno orijentirana sredina, ali i
sve naglašenija i traženija turistička destinacija vrlo primamljiva europskom gostu srednje klase koji želi
adekvatnu vrijednost usluge za uplaćeni novac. To podrazumijeva smještaj, prehranu i određene usluge
koje spadaju u turističku ponudu. Takav pristup zahtjeva kontinuiranu povezanost gore navedenih sektora
gospodarstva te ih seosko područje prepoznaje i kroz određene programe potpore. Nastavno na ciljeve,
prioritete i mjere razvojnih planova viših razina, potrebno je, u ovom planu zapošljavanja, osvrnuti se i na
zadrugarstvo odnosno poduzetništvo.
Zadrugarstvo, kako na području Republike Hrvatske, tako i na području obje predmetne županije pa i
ruralnog područja gradova Petrinja i Križevci, ima tradiciju u tijeku koje je prolazilo različite faze u razvoju,
a isto je ostavilo dubok trag u današnjem shvaćanju. Naime i danas pojedine zadruge pokušavaju zadržati
izvorni pristup organiziranja i poslovanja. Zadruga je dobrovoljno udruženje zadrugara, a osniva se Ugovorom o osnivanju i ima svojstvo pravne osobe te se upisuje u sudski registar. Svaki član sudjeluje neposredno i zajedničkim poslovanjem po načelu uzajamne pomoći unapređuje i zaštićuje svoj gospodarski
i drugi profesionalni interes, u cilju ostvarenja svoje osobne i zajedničke dobiti zadrugara u skladu sa
zakonom i pravilima zadruge. Osniva se radi ostvarivanja osobne i zajedničke koristi i (ili) dobiti zadrugara
(repromaterijal, prodaja, prerada, dorada, uslužna djelatnost, računovodstvo, knjigovodstvo, transport,
opći razvoj seljačkih gospodarstava i sl.). Seljacko gospodarstvo poduzetnickog tipa nezamjenjiv je temelj
razvitka poljoprivrede ovog kraja. Seljacka gospodarstva, medutim, ne mogu ostati izolirani gospodarski
subjekti. Zato se ona, svugdje u razvijenom svijetu, a to mora vrijediti i za ovo ruralno područje, udružuju
u dva tipa svojih asocijacija. Kada žele unaprijediti proizvodnju na gospodarstvu, seljaci i ostali poduzetnici ili potencijalni poduzetnici se udružuju u zadruge. One su poslovne tvrtke. Kada žele ostvariti svoje šire
interese, osnivaju interesne, profesionalne i sindikalne udruge koje nisu gospodarski subjekti. To je danas
jasno i razumljivo, jer je pred donešenjem i novi Zakon o udrugama. Dakle, nema suprotstavljanja izmedu
zadruge i udruge jer i jedna i druga su neposredni oblik organiziranja. Zadruga je udruženje ali i pravnogospodarski subjekt dok je udruga samo udruženje i ne može se baviti klasičnim poslovanjem. Zadruga
kao oblik udruživanja nudi najvecu stabilnost i sigurnost proizvođacu. Uloga zadruge je prijem i osiguranje plasmana proizvoda poljoprivrednog proizvođaca. To ce se najlakše osigurati ako zadruga može za
više proizvođaca organizirati preradu njegove sirovine, odnosno proizvodnju gotovog ili barem poluporoizvoda. Time bi se ublažio sezonski pritisak na tržište, ujednačile bi se cijene tijekom godine i stabilizirala ponuda i potražnja. Povečao bi se, uz cijenu i obrt kapitala koji sadašnju poljoprivrednu proizvodnju
prakticno uništava.
Proizvođač, poduzetnik i (ili) potencijalni poduzetnik se udružuje u zadrugu radi tržišta. Da bi došao do tržišta mora investirati u doradu, preradu, hladnjace, trgovacku infrastrukturu, a to ne može uspješno uraditi
svako seljacko gospodarstvo ponaosob. To je osnovni razlog da se grade zadružne vinarije, mljekare, hladnjace i sl. Zadrugar je, u smislu Zakona o zadrugama fizička osoba koja u cijelosti ili djelomično posluje
putem zadruge, tj. ona osoba koja putem zadruge prodaje svoje proizvode, odnosno usluge, nabavlja proizvode ili koristi usluge potrebne za obavljanje svoje djelatnosti ili na drugi način neposredno sudjeluje u
ostvarivanju ciljeva radi kojih je zadruga osnovana.
Poljoprivredna proizvodnja je djelatnost s malim obrtom kapitala koji je definiran vrstom proizvodnje,
prirodnim ciklusima, te visokim rizikom utjecaja klimatskih prilika na proizvodnju. Glavnina poljoprivrednih površina je u privatnom vlasništvu, ali su to većinom manje parcele, s nepotpuno riješenim imovinskopravnim odnosima i udaljene jedna od druge što izaziva ekonomsku neopravdanost mehanizacije, te je
nužno udruživanje poljoprivrednika i okrupnjavanje proizvodnih površina. Nakon potpunog sređivanja
imovinsko-pravnih odnosa, potrebno je uskladiti plan korištenja poljoprivrednog zemljišta kojim treba
stimulirati opredjeljivanje poljoprivrednih poduzetnika na ekološku robnu proizvodnju tradicionalnih
proizvoda i ljekovitog bilja. S obzirom na očuvanost temeljnog resursa /poljoprivrednog zemljišta/, na ruralnom području moguće je organizirati ekološku proizvodnju mnogih poljoprivrednih proizvoda (mesa,
mlijeka, sjemenskog krumpira, meda, povrća i ljekovitog bilja). Kako ovakvi proizvodi postižu veću cijenu
na tržištu, ova proizvodnja se isplati i na manjim posjedima, odnosno manjim parcelama.
Ovim planom zapošljavanja, razrađeni su i pravci razvoja poljoprivredne proizvodnje na ruralnom području, a koji vrlo lako mogu opravdati svoju kvalitetu i odabir kroz zadrugarstvo:
1. Povećanje poljoprivredne proizvodnje s aspekta povećanja broja poljoprivrednih subjekata i okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta, te povećanje zaposlenosti u poljoprivrednoj djelatnosti;
79
2. Unapređenje tržišta poljoprivrednih proizvoda;
3. Promoviranje više funkcionalnosti poljoprivredne proizvodnje kroz potporu stvaranja dodatnih
izvora prihoda na seoskim područjima kroz programe seoskog poduzetništva, potpora programima
očuvanja biološke različitosti, potpora proizvodnim programom ekološke poljoprivrede, odnosno
proizvodnje s većim stupnjem zaštite okoliša, te potpora očuvanja krajobraznih vrijednosti seoskih
područja u cilju očuvanja regionalnog identiteta i razvitka turizma na seoskim područjima;
Projektom su definirane i mogućnosti razvoja poljoprivredne proizvodnje koja se temelji na prirodnim
resursima, uvažavajući postojeće pedološke i klimatske uvjete uz obveznu promjenu proizvodnog sastava
koju treba obaviti postepeno prema potrebama tržišta i normama racionalnog gospodarenja.
U okvirima agrarne politike koju kreira državni aparat, nastavljaju se tranzicijski procesi i sigurno će poticati raslojavanje obiteljskih gospodarstava po veličini i specijalnosti u potrazi za optimalnim korištenjem
kapaciteta i radne snage. Ponovo treba naglasiti da je obiteljsko gospodarstvo jedini ispravni smjer razvoja naše poljoprivrede. Obzirom da kasnimo za europskom poljoprivredom, optimalizaciju u gospodarenju
treba ubrzati stimuliranjem razvoja marketinške koncepcije, odnosno u obiteljskom gospodarstvu upravljati proizvodnjom na način da je poznata vrsta, količina, kvaliteta, ambalaža, cijena artikala i «put» do
potrošača. To mogu učiniti sposobni organizatori proizvodnje /vlasnici vitalnih obiteljskih gospodarstava
i poduzetnici zakupnici/ koje treba stimulirati da preuzimaju zemljište u višegodišnji zakup, a kreditnom
politikom i poticajnim mjerama stimulirati izmjenu proizvodnog sastava. Manja, vitalna obiteljska gospodarstva potrebno je udruživanjem uključiti u marketinški koncept poljoprivrede.
Planska potreba udruživanja na ruralnom području javlja se radi:
• ekonomične uporabe sredstava za rad – ovdje treba tražiti unutarnje rezerve udruženih gospodarstava koja za mali posjed imaju zaleđena sredstva u kapacitetima /traktor i priključci/ koji mogu
obrađivati peterostruku površinu, a nemaju kapacitete za doradu, preradu i prijevoz do tržišta.
Samo oni koji se udruže moći će kvalitetno planirati sastav proizvodnje, izraditi poslovne planove i
ostale pojedinosti nužne za racionalno gospodarenje.
• zajedničkog nastupa na tržištu – mali posjednici, gledano pojedinačno, imaju u ponudi vrlo
malu količinu proizvoda, zbog čega nisu u mogućnosti efikasno nastupiti na tržištu poljoprivrednih
proizvoda. Ako se udruži njih više, postaju značajniji po količini proizvoda, postaju dobavljač koji je
stalno nazočan s određenom skupinom proizvoda, smanjuju troškove prodaje, te postaju poduzetnički subjekt koji pozitivne učinke mora polučiti i na tržišzu reprodukcijskog materijala.
• izgradnje doradbenih i preradbenih kapaciteta – obiteljska gospodarstva su bila sirovinska baza
za mnoge pogone prehrambene industrije, koja se prema njima odnosila monopolistički zbog
posjedovanja kapaciteta za doradu, preradu i skladištenje. U novim prilikama pretvorbe, ponovo će
biti pokušaja instaliranja monopola, no udruženi poljoprivrednici će se tome lakše oduprijeti izgradnjom vlastitih efikasnih kapaciteta.
• štedno-kreditnih poslova – u vremenu nedostatka kapitala na tržištu, odnosno u vremenu nedostatne kreditne sposobnosti pojedinca, udruženi poljoprivrednici imaju veće šanse dobiti kreditna
sredstva.
• primjene suvremenih dostignuća u agrotehnici
Zahtijevana kvaliteta proizvoda, tržište poljoprivrednih proizvoda i otkup su definitivno gorući problem
ruralnog područja i ciljane mikroregije kada je u pitanju poljoprivredna djelatnost, te ga svakako treba organizirati, a to zahtijeva značajna obrtna sredstva, skladišni prostor, dobru ekipiranost, osiguran transport
i sve drugo što ukazuje na potrebu udruživanja sredstava i rada u cilju osnivanja pravnih subjekata /zadruga/ kako bi se stvorili uvjeti za kvalitetan promet roba u oba smjera. Istina u posljednje vrijeme osjećaju se
bitni pomaci u organizaciji i otkupu te stvaranja gospodarskog usmjerenja u proizvodnji i otkupu mlijeka
te početne inicijative za preradu mlijeka (sir). Važno je da početni efekti zadrže vitalnost i pretvore se u
čvrste i stabilne nositelje na koje se može računati u svako vrijeme.
Bitno je napomenuti kvalitetu i važnost udruživanja prateći zakone i propise, naime osim što zadruge
organiziraju otkup i reguliraju tržište, mogu biti od velikog interesa za zadrugare i ostale poduzetnike
pružajući razne usluge (skladištenje, knjigovodstvo, edukativni programi, transport i sl.), te potiču zapošljavanje i samozapošljavanje, pa je stoga važno:
80
• Unapređivati i osnažiti lokalno tržište poljoprivrednih proizvoda;
• Poticati udruživanje u poljoprivrednoj djelatnosti i pratećim djelatnostima u službi poljoprivrede;
• Koristiti poljoprivredu u njenom multifunkcionalnom aspektu u zaštiti okoliša, očuvanja tradicijskih
vrijednosti i biološkoj raznovrsnosti;
• Izraditi studiju vodoopskrbe za cijelovito područje oba grada i ustanoviti načine, postupke i
dinamiku osiguranja dovoljnih količina voda za potrebe gospodarskog, urbanog i svekolikog
razvoja izgradnjom zahvata iz postojećih povremenih izvorišta, vodosprema i distributivne
vodovodne mreže;
• Uvođenje novih proizvodnji koje do sada nisu bile karakteristične, a mogu se pokazati isplative;
• Osigurati povoljan kapital dostupan poljoprivrednim gospodarstvima.
• Vršiti promidžbu i stvarati uvjete za poljoprivrednu proizvodnju s regionalnim obilježjem;
• Informirati i obrazovati poljoprivrednike u svezi zakonskih rješenja i novih tehnologija i proizvodnji.;
• Podupirati proizvodne programe ekološke poljoprivrede;
Kroz sam strateški plan zapošljavanja ne smije dominirati tendencija osnivanja ili osnaživanja isključivo
poljoprivrednih zadruga i udruga (termin «udrugarstvo» nije uvriježen pa ga ne koristi niti ovaj plan). Prateći sve vrijednosti ciljanog područja uz težnju ukupne valorizacije postojećih, preporučene su intervencije za pozitivnom korelacijom udruživanja poduzetnika turističkih, uslužnih i poljoprivrednih djelatnosti.
Na taj način će i ruralno područje potvrditi provjerene zadružne vrijednosti i zadružna načela. Naime,
zadruga je oblik zajedničkog rada dobrovoljno udruženih ljudi na nekom poslu radi zajedničkog interesa,
prema unaprijed utvrđenim načelima i pravilima djelovanja. Upravo prema tim obilježjima, rad u zadruzi,
razlikuje se od običnog zajedničkog rada koji susrećemo svakodnevno. Sadržaj tog rada može biti vrlo
širok i raznolik, pa stoga i potencira udruživanje poduzetnika i potencijalnih poduzetnika upravo onih djelatnosti koje su u ruralnom području najzastupljenije, a to su, prema svim pokazateljima, turizam u svojim
selektivnim i već navedenim oblicima, poljoprivreda uključujući prepoznate grane stočarstva, voćarstva i
povrtlarstva te poduzetništvo u obliku proizvodnje i usluga.
Bez obzira na raznolikost zadružnih oblika i naziva, za sve zadruge vrijedi jedan zajednički nazivnik, a
to su načela na kojima one počivaju i djeluju, koja su uglavnom ista ili slična (temeljna), a tek manjim
dijelom različita (specifična). Zadrugarstvo u ekonomskom smislu nastoji svakog čovjeka učiniti vlasnikom, nastoji unaprijediti njegovo gospodarstvo, razviti štednju i osjećaj odgovornosti koji je povezan s
vlasništvom, nastoji ljude učiniti susjedima koji rade za svoje ali i za zajedničko dobro, nastoji ih osposobiti i obrazovati za upravljanje njihovom organizacijom. Socijalna vrijednost zadruge je institucionalno poticanje svojih članova na inicijativu i poduzetništvo, gdje oni snose odgovornost za upravljanje
zadrugom i vođenje poslova, te za odabir i angažman stručnjaka za zadružne poslove od zajedničkog
interesa. Obzirom da je snaga zadrugarstva ekonomska osnova, logično je da je interes glavni pokretač
aktivnosti potencijalnih članova. Zadruge se mogu osnovati u proizvodnji, preradi, trgovini, obrtništvu,
štedno-kreditnom poslovanju i sl.
Sve navedeno ukazuje na činjenicu da je zadrugarstvo vrlo važan čimbenik u razvojnom procesu. Europska Unija u potpunosti prepoznaje zadrugarstvo i zadruge su temelj, naročito poljoprivrednog razvoja, a
u svom današnjem modernom obliku, s manjim razlikama dokazuju svoju specifičnost. Zadruge su, iako
pripadaju privatnom, a ne državnom gospodarstvu, demokratske gospodarske organizacije. Oblik su poduzetničkog društva u kojem se u najvećoj mjeri ostvaruje samouprava članova (zadrugara). Samouprava
se opet ostvaruje na demokratskim načelima. Nadalje Europska Unija sugerira posebnu pažnju prema zemljama koje joj pristupaju, jer u istima potencijal zadruga nije dovoljno iskorišten. Takav pristup obvezuje
jedinice lokalne samouprave Republike Hrvatske, pa tako i gradove Petrinja i Križevci da iniciraju i podržavaju udruživanje u svakom obliku kroz organizaciju i provedbu određenih edukativnih programa ciljane
tematike. Također je potrebno u maksimalnoj mjeri koristiti raspoloživa sredstva iz predstojećih fondova,
odnosno pravovremeno informirati o programima koji podržavaju zadrugarstvo kao i pružiti potrebnu
adekvatnu tehničku podršku potencijalnim nositeljima projekata i (ili) partnerima. U tu svrhu neophodno
je koristiti iskustva i programe Hrvatskog saveza zadruga, Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza,
Poljoprivredne savjetodavne službe i sličnih institucija.
81
Specifični ciljevi:
• Plansko i ekonomski isplativo poduzetništvo na ruralnom području
• Ostvareni partnerski odnosi u poduzetničkom sektoru
• Planskim pristupom i kooperativnim djelovanjem osiguran plasman proizvoda i usluga
• Kontinuiran i direktan angažman poduzetnika u kreiranju gospodarskog razvoja ruralnog područja
• Podignuta razina kvalitete življenja na ruralnom području
• Povećana zaposlenost na ruralnom području
Razlog intervencije:
U sinergijskom djelovanju svih gospodarskih sektora za očekivati je, a i praksa pokazuje, višu razinu kvalitete usluga za postojeće i potencijalne korisnike. Obzirom da je ruralno područje prvenstveno poljoprivredna pa tek onda turistička destinacija, potrebno je istom omogućiti kompletnu i kvalitetnu uslugu u
mjestu boravka ili neposrednoj blizini. Kroz određene mjere daje se podrška uzgoju stoke, preradi i doradi
primarnih stočarskih proizvoda, sadnji voća i povrća, izgradnji poslovne zone, podizanju kvalitete smještajnih kapaciteta, pružanju određenih usluga i sl., a ovdje svakako treba podržati i međusobnu povezanost pojedinih sektora. Plastično, to podrazumijeva zajedničko djelovanje, a po mogućnosti i investiranje
u npr. jedan ili više smještajnih kapaciteta koji uključuju zubnu i lječničku ordinaciju, frizerski salon, salon
za uljepšavanje, wellness centar, auto-praonicu, restoran, turističku agenciju i dr. a sve s ciljanog područja,
gdje pojedini sektor može biti uključen u više sličnih, prema planu ekonomske isplativosti. Dakako ne
treba zaboraviti i ostale mogućnosti iskazane kroz ideje potencijalnih poduzetnika, a koje iz nekog razloga
nisu spomenute u ovom planu zapošljavanja. Naime, prosto je nemoguće specificirati sve mogućnosti
međusobno kompatibilne, ali je svakako važno potencijalnom investitoru i (ili) poduzetniku pružiti i definirati smjernice zajedničkog djelovanja.
Mjera 2.2.1.
Inicirati poljoprivrednu proizvodnju temeljenu na resursima i tržišnoj potražnji.
Ciljana skupina: OPG-i, postojeći i ipotencijalni poljoprivredni proizvođači
Provedbena tijela: JLS, županije, resorna ministarstva, LAG-ovi
Opis mjere: Inicirati i podržati takav oblik poljoprivredne proizvodnje podrazumijeva ulaganje u poljoprivrednog proizvođača koji je od interesa za cijelu zajednicu. Ako tržište potražnje ciljanog ruralnog područja diktira potrebu proizvodnje cvjeća, određenog povrća i (ili) voća, a postoje interes i
agroklimatski uvijeti za isto, logično je podržati takav pristup. Ukoliko ne postoji interes, a postoje
agroklimatski uvijeti, interes definitivno treba pobuditi poticajnim mjerama na lokalnom području ili u neposrednoj blizini. Ako pak postoji interes, a ne postoje agroklimatski uvijeti, presudit će
ekonomska isplativost koja će u pravilu sugerirati smjer interesa u drugom pravcu. Također potrebno je podržati poljoprivrednu proivodnju koja promovira samu lokalnu zajednicu i ako premašuje
potrebe lokalnog tržišta, te joj omogućiti plasman van granica regije i šire.
Preporučene intervencije:
• Izvršiti analizu poljoprivredne proizvodnje na ciljanom području,
• Izvršiti analizu potrošnje određenih poljoprivrednih proizvoda iz okruženja u lokalnoj zajednici,
• Izraditi plan podrške ciljanoj poljoprivrednoj proizvodnji,
• Inicirati osnivanje i osnaživanje OPG-a,
• Planski okrupnjavati poljoprivredne površine uz iniciranje ciljane proizvodnje,
• Inicirati udruživanje i podržati svaki oblik udruživanja ciljanih proizvođača,
• U suradnji sa županijama i resornim ministarstvima uskladiti i osigurati sredstva u proračunu za
program podrške poljoprivrednoj proizvodnji i preradi, odnosno promociji i plasmanu.
82
Rok provedbe: Kontinuirano uz obvezu izrade programa u sklopu pripreme proračunske linije za
svaku godinu.
Izvor sredstava:Proračun JLS, resorna ministarstva, Sisačko-moslavačka županija, Koprivničko-križevačak
županija, LAG-ovi, fondovi, banke, donatori
Mjera 2.2.2.
Uskladiti turističke potencijale s postojećim resursima uz razvoj turističkog
proizvoda i marketinga
Ciljana skupina: Poduzetnici u turizmu i vlasnici smještajnih kapaciteta, civilni sektor
Provedbena tijela: Grad Petrinja, Grad Križevci,, Sisačko-moslavačka županija, Koprivničko-križevačka
županija, resorna ministarstva, ustanove, nevladine udruge, stručne službe, konzultanti, turističke
agencije, poduzetnici
Opis mjere: Sigurno je da ponuda uvjek može biti kvalitetnija i bolje, međutim treba biti oprezan po
pitanju «kolateralnih žrtava». Naime, kvalitet pojedine usluge može se enormno pvećati uz veliku
štetu na nekom drugom polju što će i predmetnu uslugu u konačnici obezvrijediti. Dakle, ova mjera
sugerira plansko uključivanje novih turističkih proizvoda u turističku ponudu ruralnog područja
uvažavajući sve potrebne mjere zaštite i opreza u smislu rizika i okoliša. Tu se prvenstveno misli na
uzletno-sletne piste, poučne staze, sportske kampove, šumske plodine, lov, ribolov, Parkove prirode,
zaštičene krajobraze, zaštićene i strogo zaštićene svojte, rijeke, potoke, močvare, bare, izvore pitke
vode, autohtone biljke, objekte autohtone i autentične arhitekture i sl.
Preporučene intervencije:
• Izvršiti inventarizaciju turističkih potencijala koji se ne koriste ili se koriste nedovoljno, a njihova
eksploatacija ne narušava ekološku ravnotežu,
• Podržati projekte osnivanja i modernizacije sportskih sadržaja i kampova sa svrhom definiranja
turistčke sezone,
• Priprema i ishođenje potrebne dokumentacije za sportska uzletišta za sportske letjelice, balone,
motorne zmajeve i dr.,
• Priprema i ishođenje potrebne dokumentacije za izgradnju turističke infrastrukture, a što bi podiglo
razinu turističke usluge ruralnog područja, iniciralo definiranje poučnih staza, dalo značaj nedovoljno
valoriziranim sakralnim objektima, oživilo zaboravljene vodene tokove, formiralo novi info-punkt,
omogućilo unapređenje sustava motrenja, zapažanja i dojave, te omogućilo i niz drugih aktivnosti.
• Uz sufinanciranje, potencirati korištenje prirodnih vrijednosti, starih bunara, izvora, mlinova i drugih prirodnih, kulturnih i povjesnih vrijednosti ruralnog područja u obrazovne, edukativne i znanstvene svrhe,
• Sukladno zakonima i propisima valorizirati floru i faunu ciljanog područja,
• Za navedene i slične intervencije osigurati potrebna sredstva u proračunu oba grada,
• Promovirati nove proizvode,
Rok provedbe: Kontinuirano uz obvezu izrade programa u sklopu pripreme proračunske linije za
svaku godinu.
Izvor sredstava:Proračuni Petrinje i Križevaca, resorna ministarstva, Sisačko-moslavačka županija, Koprivničko-križevačka županija, fondovi, banke, donatori
Mjera 2.2.3.
Kontinuirano podržavati poduzetničke ideje i usmjeraveti ih u pravcu razvoja
gospodarstva u cjelini uz prihvaćanje novih tehnologija
Ciljana skupina: Poduzetnici
Provedbena tijela: Ruralno područje – lokalna zajednica, LAG-ovi, Sisačko-moslavačka županija, Koprivničko-križevačka županija, resorna ministarstva
83
Opis mjere: Postoje određene djelatnosti koje nisu zastupljene u ruralnom području, a obzirom na tržišnu potražnju trebale bi se nalaziti na ciljanom području. Iz tog razloga potrebno je inicirati osnivanje ili otvaranje pojedinih obrta i poduzeća prema potrebama za kvalitetan održivi razvoj .
Preporučene intervencije:
• Izvršiti inventarizaciju postojećih poduzetničkih djelatnosti na ciljanom području i usporediti je s
potrebama tržišta,
• Oživiti stare tradicionalne obrte kao samoodržive, ali i u turističke svrhe
• Podržati osnivanje ciljanih obrta i poduzeća sukladno iskazanim potrebama,
• Sufinancirati zapošljavanje osoba ciljanih zanimanja,
• Sukladno potrebama podržati prekvalifikaciju i dodatno educiranje postojećih i potencijalnih uposlenika.
Rok provedbe: Kontinuirano uz obvezu izrade programa u sklopu pripreme proračunske linije za svaku
godinu.
Izvor sredstava:Proračuni grada Petrinje i Križevaca, resorna ministarstva, Sisačko-moslavačka županija,
Koprivničko-križevačka županija, investitori, poduzetnici.
PRIORITET 2.3.Međusektorska horizontalna i vertikalna komunikacija
Svjesni smo činjenice da se i drugi razvijaju, pa stoga ne treba zanemariti kvalitetu razvojnih planova
susjednih općina, gradova, Županije i šire. Iz tog razloga važno je ovaj plan razvoja zapošljavanja u poljoprivredi pravilno uklopiti u postojeće tj. definirati viziju, ciljeve, prioritete i mjere koji su kompatibilni
svim postojećim.
Po vertikalnoj liniji i prividnoj hijerarhiji plan razvoja zapošljavanja prati pravce razvoja Nacionalnog programa zapošljavanja i smjernice Europske unije.
S druge strane postoji niz općina i gradova koji su po horizontalnoj liniji na istoj razini s ciljanim područjem i sukladno definiranim ciljevima moguća su zajednička ostvarenja odnosno partnerstva.
Ovo je ujedno i dobar primjer za stjecanje iskustava te korištenje naučenih lekcija što direktno utječe i na
socijalnu sliku oba grada, a samim tim i na organiziranje zajednice.
Specifični ciljevi:
• Izraditi kvalitetan plan zapošljavanja kompatibilan, ostalim razvojnim programima nacionalnog,
regionalnog i mikroregionalnog karaktera po vertikalnoj liniji te ostalim razvojnim planovima na
horizontalnoj razini,
• Multiplicirajući efekti na području širem od samog ruralnog područja,
• Mogućnost nastavka i uključivanja u postojeće programe i projekte.
• Razviti partnerski odnos kroz pripremu i provedbu razvojnih projekata na horizontalnoj liniji mikroregije, regije i države, a potom i u sklopu prekogranične suradnje ili u sklopu europskih asocijacija.
Razlog intervencije:
Opsežnost, polivalentnost i značajna financijska sredstva zahtjevaju partnerski odnos i zajedničko djelovanje u sklopu velikog broja projekata. Također i proces odlučivanja vrlo često prevazilazi krug direktnog
utjecaja gradova Petrinja i Križevci.
84
Mjera 2.3.1.
Inicirati i podržati sanaciju divljih deponija uz kontroliranu održivost okoliša
Ciljana skupina: Stanovništvo ruralnog područja, povremeni posjetitelji, susjedne JLS, Sisačko-moslavačka županija, Koprivničko-križevačka i šira regija
Provedbena tijela: Gradovi Petrinja i Križevci, Sisačko-moslavačka županija, Koprivničko-križevačka
županija, resorna ministarstva, LAG-ovi, ustanove, nevladine udruge, stručne službe, konzultanti,
razvojna agencija
Opis mjere: Kod gospodarenja otpadom najizraženiji problemi su kontinuirani rast količina otpada, mali
udio kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja, neažurirani podaci o količini i tokovima otpada, nedovoljno kvalitetno konačno odlaganje otpada, nerazvijeno (u praksi) odvojeno sakupljanje određenih
komponenti otpada i njihovo recikliranje, kapacitet tvrtki koje obavljaju predmetnu problematiku,
nedostatak uređaja za obradu otpada, nestimulativne (niske) naknade za otpad i sl.). Poseban problem su «divlje» deponije.
Preporučene intervencije:
• Sukladno činjenici da se oko 37% komunalnog otpada odlaže na «divlje» deponije, sanirati iste na
ruralnom području,
• Uključiti se i pratiti sve aktivnosti u svezi županijskih centara za gospodarenje otpadom ŽCGO,
• U skladu sa zakonskim odredbama i strukom definirati i provoditi aktivnosti u svezi predmetnih
ŽCGO, odnosno njihovog definiranja i konačne lokacije,
• Unaprijediti i modernizirati odvoz otpada na ruralnom području,
• Izraditi plan zbrinjavanja građevinskog otpada, formiranja reciklažnih dvorišta i transfer stanica te
kompostane.
Rok provedbe: Do kraja 2017. godine
Izvor sredstava:Proračuni gradova Petrinja i Križevci, resorna ministarstva, Sisačko-moslavačka županija,
Koprivničko-križevačka županija, fondovi, banke, donatori
Mjera 2.3.2.
Osnažiti međusobnu suradnju s lokalnom, regionalnom i nacionalnom razinom
unutar i van granica RH
Ciljana skupina: Stanovništvo ruralnog područja, povremeni posjetitelji, susjedne JLS, Sisačko-moslavačka županija, Koprivničko-križevačka županija i šira regija
Provedbena tijela: Grad Petrinja, Grad Križevci, Koprivničko-križevačka županija, Sisačko-moslavačka
županija, institucije, ustanove, civilni sektor, općine i gradovi
Opis mjere: Provedba pojedinih projetnih prijedloga prevazilazi granice predmetnog ruralnog područja
kako po zemljopisnoj tako i po interesnoj osnovi te je neophodna suradnja s drugim općinama i
gradovima, kako iz bliskog okruženja tako i šire. Sve što je izvan direktne kontrole u krugu utjecaja
ruralnog područja, potrebno je rješavati s više razine, a o tome u pravilu odlučuje netko drugi. U
tom kontekstu određenom projektu od lokalnog značaja treba dati dovoljno velik značaj da ga
prepozna upravo ta viša razina i dodjeli mu prioritet i pravo korištenja određenih resursa. Za to je
neophodna dobra suradnja po vertikalnoj liniji i osnaživanje lokalnih ljudskih potencijala u smislu
određivanja ososbe i (ili) tijela koje će direktno pratiti i komunicirati s potencijalnim mogućnostima
regionalne i nacionalne razine
Preporučene intervencije:
• Aktivno sudjelovati u radu Savezu gradova i općina RH,
• Inicirati i podržavati suradnju sa susjednim općinama i gradovima u svezi infrastrukturnih i drugih projekata,
• Inicirati i podržavati suradnju s općinama i gradovima drugih županija i država, a u svrhu pripreme i
provedbe određenih projektnih prijedloga,
85
• Uključivati se u natječaje Europske unije i drugih izvora koji promoviraju «twinning» projekte i međusobnu suradnju na partnerskoj osnovi,
• Potpisati određene tematske povelje i slične dokumente koji promoviraju međuopćinsku i međugradsku suradnju,
• Inicirati i podržavati osnivanje i djelovanje različitih asocijacija jedinica lokalne samouprave.
• Odrediti i (ili) uposliti osobu u lokalnoj upravi za djelovanje i koordiniranje na pripremi i izradi projekata, praćenje nacionalnih i međunarodnih natječaja te direktnu komunikaciju po vertikalnoj liniji,
• Kontinuirani pratiti informativne i edukativne programe predmetne tematike,
• Javljati se na natječaje i koristiti sredstva različitih fondova,
• Osigurati sredstva za participaciju u provedbi određenih projekata.
Rok provedbe: Odmah te potom kontinuirano u predviđenom srednjeročnom razdoblju.
Izvor sredstava:Proračuni gradova Petrinja i Križevci, resorna ministarstva, Sisačko-moslavačka županija,
Koprivničko-križevačka županija, fondovi, banke, donatori
CILJ 3 Organiziranje i održivi razvoj zajednice
PRIORITET 3.1.Podizanje razine znanja i vještina lokalnog stanovništva
Lokalno stanovništvo je generalno zadovoljavajuće obrazovano i ovaj prioritet nije nužno vezan uz osnovno, srednje i visoko obrazovanje, već uz dopunsko, odnosno cijeloživotno obrazovanje, a koje u konačnici
direktno i indirektno pridonosi ostvarenju ciljeva i vizije razvoja ruralnog područja.
Specifični ciljevi:
• Iskorištavanje sredstava europskih fondova i drugih izvora sredstava,
• Realiziran zadovoljavajući broj projekata prema planu implementacije i sukladno Planu zapošljavanja u poljoprivredi na području gradova Petrinja i Križevci
• Osnaživanje obrazovnih i edukativnih centara,
• Podignuta razina kvalitete življenja ruralnog područja.
Razlog intervencije:
Vrlo nizak postotak dosadašnje iskoristivosti fondova i ostalih raspoloživih financijskih sredstava u RH ne
dozvoljava sredini kao što je ciljano ruralno područje da ne konkretizira i valorizira vlastite potencijale, koji
svakako upućuju na vrlo veliku mogućnost pripreme i organizacije edukativnih i obrazovnih programa
za druge gradove na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Također treba imati na umu da poljoprivredna i
turistička djelatnost uz potrebe tržišta, uvelike diktiraju vrstu, smjer i stupanj obrazovanja na ciljanom području. Demografska slika ciljane zajednice, odnosno već sam nedostatak radno sposobne populacije na
ruralnom području upozorava na potrebe koje imaju potencijalni poduzetnici i sve veći broj turista. Veliki
naglasak je na određena zanimanja u poljoprivredi, uslužnim djelatnostima i poznavanje stranih jezika uz
već uvriježeno informatičko obrazovanje.
Mjera 3.1.1. Potpora učenicima, studentima i akademskim građanima u nastavku školovanja
kroz sustav stipendiranja, financiranja i sufinanciranja
Ciljana skupina: Stanovništvo ruralnog područja, povremeni posjetitelji, susjedne JLS, Sisačko-moslavačka županija, Koprivničko-križevačka županija i šira regija
Provedbena tijela: Gradovi Petrinja i Križevci
86
Opis mjere: Zaustavljanje procesa emigracije mlade populacije i starenja lokalne zajednice podrazumijeva i uvođenje određenih benificija u ciljanu sredinu po pitanju obrazovanja. Ruralno područje već
provodi niz mjera kojima sufinancira određene faze školovanja, podjelom školskih knjiga i udžbenika, dodjelom učeničkih i studentskih stipendija i sl. međutim ova mjera sugerira ciljano stipendiranje, financiranje i sufinanciranje. Također na ciljanom području aktivno djeluje niz udruga i ustanova
s kojom treba proširiti i osnažiti suradnju.
Preporučene intervencije:
• Izvršiti inventarizaciju i analizu zvanja i zanimanja na ruralnom području i usporediti ih sa stvarnim
potrebama,
• Izraditi plan stipendiranja, sufinanciranja i financiranja određenih učeničkih kategorija uz izradu i
primjenu jasnih kriterija i načina korištenja,
• Pripremiti i organizirati u suradnji s partnerima edukativne programe te iste provesti na ruralnom
području koristeći vlastite potencijale,
• U sklopu edukativnih programa kontinuirano vršiti promociju gradova,
• Inicirati i podržati aktivnosti ustanova i udruga koje vode ka – edukativnom centru.
Rok provedbe: Kontinuirano u predviđenom srednjeročnom razdoblju.
Izvor sredstava:Proračun gradova Petrinja i Križevci, resorna ministarstva, Sisačko-moslavačka županija,
Koprivničko-križevačka županija, fondovi, poduzetnici, investitori, banke, donatori
Mjera 3.1.2.
Podrška, organizacija, priprema i provedba stručnih edukativnih programa za
lokalnu zajednicu uz jačanje lokalnih kapaciteta uključujući i studijske ekskurzije i
razmjenu iskustava
Ciljana skupina: Lokalna zajednica, susjedne JLS
Provedbena tijela: Grad Petrinja, Grad Križevci Sisačko-moslavačka županija, Koprivničko-križevačka županija, resorna ministarstva, ustanove, nevladine udruge, stručne službe, konzultanti, razvojna agencija
Opis mjere: Kao i svaka druga lokalna zajednica i ciljana ruralna područja gradova Petrinja i Križevci ima
određene nedostatke u lokalnim kapacitetima. Kroz program Jačanja regionalnih i lokalnih kapaciteta, a koji se uspješno provodi u cijeloj Hrvatskoj, predmetno ruralno područje treba educirati
vlastite žitelje o ciljevima i smjernicama razvoja Europske unije, Upravljanju projektnim ciklusom,
Toleranciji u komunikaciji, Vještini komuniciranja i sl. Također se očekuje razmjena iskustava u sklopu stručnih posjeta sličnim sredinama u RH i okruženju, a sve u svrhu što kvalitetnijeg korištenja EU
fondova i ostalih potencijalnih sredstava.
Preporučene intervencije:
• Uključiti se u program Jačanja regionalnih i lokalnih kapaciteta uz mogućnost organiziranja edukativnog programa u vlastitoj sredini,
• Kontinuirano pratiti i sudjelovati u edukativnim programima u interesu lokalne zajednice,
• Kontinuirano podržavati i financirati obrazovanje vlastitih uposlenika u interesu lokalne zajednice,
• Izraditi plan potreba kadrova sa svrhom djelovanja direktno i (ili) indirektno na ciljanom području, a
u slijedećem srednjoročnom razdoblju,
• Za predmetne aktivnosti osigurati sredstva u proračunu gradova
Rok provedbe: Kontinuirano u tekućem srednjeročnom razdoblju
Izvor sredstava:Proračun gradova Petrinja i Križevci, fondovi, Sisačko-moslavačka županija, Koprivničkokriževačka županija, resorna ministarstva
87
Mjera 3.1.3.
Praćenje nastavnog programa, treniranje učitelja i voditelja edukacije te nabava
potrebnih sredstava i opreme
Ciljana skupina: Škole, vrtići, treneri, učitelji, odgajatelji
Provedbena tijela: Grad Petrinja, Grad Križevci, Sisačko-moslavačka županija, Koprivničko-križevačka
županija, Visoko gospodarsko učilište, Srednja gospodarska škola, Pučko otvoreno učilište, Centar
za šljivu i kesten, resorna ministarstva, ustanove, nevladine udruge, stručne službe, konzultanti,
razvojna agencija
Opis mjere: Za kvalitetu odgoja i obrazovanja, a uz želju da potaknemo mlade na ostajanje u ciljanoj
sredini gradovi Petrinja i Križevci te njihove županije moraju voditi računa o opremljenosti odgojnih
i obrazovnih ustanova te razini obrazovanja i željama trenera, nastavnika i odgajatelja. U tom kontekstu potrebno je kontinuirano pratiti nova znanja i tehnologije te struci omogućiti nadogradnju
znanja i vještina, a korisnicima kvalitetnu opremu i alate.
Preporučene intervencije:
• Sukladno potrebama i novim tehnologijama, odnosno trendovima, nabavljati opremu i potrebne
komponente te opremati odgojne i obrazovne ustanove,
• Nastavno na potrebe, želje i trendove, stručni kadar u odgojno-obrazovnom sustavu uputiti i podržati tijekom obrazovne nadogradnje,
• Inicirati i podržati sudjelovanje struke na edukativnim programima, pokaznim događajima i službenim studijskim putovanjima,
• Kontinuirano pratiti trendove i informirati se o novim dostignućima u odgoju i obrazovanju djece i odraslih.
Rok provedbe: Kontinuirano tekućem srednjeročnom razdoblju.
Izvor sredstava:Proračun gradova Petrinja i Križevci, resorna ministarstva, Sisačko-moslavačka županija,
Koprivničko-križevačka županija, fondovi, banke, donatori
PRIORITET 3.2.Partnerstvo i socijalno osnaživanje uz potporu društvu
Ruralno područje ima određenih projektnih ideja koje su kadrovski i financijski neizvedive bez partnerskog odnosa i dodatnih financijskih inputa. U takvom slučaju neophodno je ostvariti čvrst poslovni odnos
na međusektorskoj razini bilo u horizontalnom bilo u vertikalnom smislu, ali isto tako i kao javno-privatno
partnerstvo. Ovaj prioritet kroz potporu društvu, a u ingerenciji predmetnih gradova uključuje i zdravstvenu odnosno socijalnu osvještenost oba grada kao i brigu za duhovno zdravlje lokalne zajednice te
smještajne kapacitete predškolske i školske djece.
Specifični ciljevi:
• Visoka razina društvene svijesti lokalnog stanovništva
• Suradnja lokalne uprave i civilnog sektora po svim pitanjima
• Suradnja lokalne uprave i poslovnog sektora na polju marketinga
• Cjelokupna socijalna i primarna zdravstvena skrb
• Uravnotežen predškolski odgoj na cjelokupnom području
Razlog intervencije:
Za uspješan gospodarski razvoj lokalne zajednice, nije dovoljna samo kritična masa stanovnika i dobra
volja, već isto zahtjeva određenu razinu socijalne osvještenosti, zdravstvene skrbi, brige o djeci i slobodu
izražavanja kroz djelovanje u raznim asocijacijama, a sve to uz nesmetano vrednovanje vlastitog rada i
ostvarenje prihoda. Ruralno područje politikom Grada Petrinja odnosno Grada Križevci i planskim razvojem, čega je dokaz i ovaj plan zapošljavanja, svojim žiteljima želi uz uspješnu međusektorsku suradnju,
podignuti razinu kvalitete pružanja usluga.
88
Mjera 3.2.1.
Unaprijediti odnos civilnog sektora, poslovnog sektora i lokalne uprave
Ciljana skupina: Ruralno područje gradova i civilni sektor
Provedbena tijela: Gradovi Petrinja i Križevci, poslovni sektor i civilno društvo
Opis mjere: Nevladine udruge u koje spadaju sportski klubovi, društva, udruge građana, kulturne
asocijacije i slična udruženja izuzetno važna za razvoj lokalne samouprave u cjelini, jednim dijelom
financiraju se iz gradskog proračuna te je potrebna stalna međusobna suradnja. Ipak, najčešće Grad
nema dovoljno financijskih sredstava za sve aktivnosti svih potencijalnih korisnika, što otežava rad
istih te je potrebno unaprijediti taj međusobni odnos. Također treba naglasiti da postoji jedan broj
potencijalnih korisnika koji uopće ne djeluje ili ne djeluje u skladu sa Zakonom o udrugama i kao
takav nije pogodan za financiranje od strane Grada, a s druge strane smanjuje ukupnu vrijednost
dodjeljenih sredstava za neku drugu, aktivnu udrugu. S druge strane, poduzetnici su temelj gospodarskog razvoja, a oni su u ruralnom području raspoređeni kroz turističku, uslužnu, prerađivački i
poljoprivrednu djelatnost. Uz već spomenutu potrebu pozitivne korelacije predmetnih djelatnosti,
važno je da se i za ruralno područje podržava poduzetničke inicijative u granicama svojih mogućnosti i ingerencije. Najveći doprinos za ruralno područje svojim poduzetnicima, Grad može pružiti
kroz programe sufinanciranja i promotivne aktivnosti, te iniciranje suradnje s civilnim sektorom u
određenim aktivnostima.
Preporučene intervencije:
• Izraditi inventarizaiju postojećih udruga na području gradova i istu usporediti s brojem pristiglih
izvještaja o iskorištenim sredstvima u protekloj godini,
• Izraditi plan sufinanciranja rada pojedinih udruga sukladno definiranim kriterijima korištenja sredstava,
• Izraditi i provesti natječaj za korištenje planiranih sredstava u određenom periodu,
• Izraditi izvještajne obrasce postaviti ih uz natječajne obrasce,
• Izraditi plan praćenja i ocjenjivanja projektnih aktivnosti,
• Kontinuirano pratiti i ocjenjivati proces implementacije projekata,
• Poticati rad udruga na području oba grada.
• Pripremiti i izraditi program sufinanciranja poduzetničkih aktivnosti u sklopu novih zapošljavanja,
korištenja obnovljivih izvora energije, uporabu novih tehnologija i sl.,
• Sufinancirati sudjelovanje potencijalnih i postojećih poduzetnika na sajmovima i izložbama s ciljem
promocije vlastitih proizvoda i vlastite lokalne zajednice,
• Organizirati i sufinancirati organizirani posjet poduzetnika određenim sajmovima i smotrama u
zemlji i inozemstvu,
• Promovirati ciljane proizvode i poduzetnike kroz redovan rad lokalne samouprave u zemlji i inozemstvu,
• U sklopu redovnih aktivnosti loklane samouprave, a sukladno zakonima i propisima RH, koristiti proizvode i usluge lokalnih poduzetnika.
Rok provedbe: Kontinuirano uz obvezu izrade programa u sklopu pripreme proračunske linije za
svaku godinu.
Izvor sredstava: Proračuni gradova Petrinja i Križevci, poduzetnici, fondovi, potencijalni partneri,
resorna ministarstva
Mjera 3.2.2.
Inicirati i podržati programe razvoja i osnaživanja odgojnih, obrazovnih,
zdravstvenih i socijalnih institucija i usluga na ruralnom području Grada uz
usklađenje s turističkom ponudom i potrebama tržišta
Ciljana skupina: Stanovništvo ruralnog područja, povremeni posjetitelji, susjedne JLS, Sisačko-moslavačka županija, Koprivničko-križevačka županija i šira regija
89
Provedbena tijela: Grad Petrinja, Grad Križevci, Sisačko-moslavačka županija, Koprivničko-križevačka županija, resorna ministarstva, ustanove, nevladine udruge, stručne službe, konzultanti, razvojna agencija
Opis mjere: Nastavno na činjenicu da demokratska decentralizacija u svakom pogledu povećava odgovornost lokalnih samouprava za gospodarski razvoj, a opet u skladu s potrebama lokalnog stanovništva, ali i povremenih ili sezonskih posjetitelja, možemo ustvrditi da ruralno područje ima veću
odgovornost za gospodarsku dobrobit svojih stanovnika, svoje fiskalno zdravlje i upravljanje vlastitom imovinom. Na tragu toga, ruralno područje će u slijedćem srednjeročnom razdoblju pokušati
razinu obrazvonih, odgojnih, zdravstvenih i socijalnih usluga, u skladu s ingerencijama oba grada,
podignuti na višu razinu. Uz sve to, jedan od načina poticanja turizma na ruralnom području je i
optimalna valorizacija postojećih potencijala u tom smislu, a sukladno podizanju kvalitete turističke
ponude i europskim trendovima kroz popularizaciju zdravstvenog turizma.
Preporučene intervencije:
• Aktivno sudjelovati i financijski podržati uređenje, opremanje i modernizaciju vrtića i škola,
• Inicirati i podržati uređenje, otvaranje i modernizaciju liječničke prakse i objekata za socijalnu skrb
na ruralnom području,
• Inicirati i podržati projekte koji unapređuju odgoj, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb
na ruralnom području,
• Inicirati i podržati održavanje seminara i kongresa predmetne tematike na ruralnom području.
• Uz osnaživanje odnosa s poslovnim sektorom inicirati zajednički proizvod turističkih i zdravstvenih
djelatnika,
• Sufinancirati marketinške aktivnosti s ciljem popularizacije zdravstvenog turizma na ruralnom
području,
• Inicirati i podržati projekte, koji uz razvoj turizma, komplementarno djeluju na socijalizaciju odnosno socijalne i zdravstvene komponente osoba s posebnim potrebama i invalide.
• Pripremiti plan razvoja rekreativnih aktivnosti za osobe treće dobi i invalide na ciljanom području,
uključujući uređenje poučnih staza, puteva i areala.
• Pripremiti plan razvoja rekreativnih aktivnosti za osobe s posebnim potrebama na ciljanom području, uključujući uređenje poučnih staza, puteva i areala.
• Inicirati rekreaciju i «život s prirodom» za sve generacije
Rok provedbe: Kontinuirano u tekućem srednjeročnom razdoblju do zadovoljavajuće razine
Izvor sredstava:Proračun gradova Petrinja i Križevci, Turistička zajednica, resorna ministarstva, Sisačkomoslavačka županija, Koprivničko-križevačka županija, fondovi, banke, donatori
PRIORITET 3.3.Promocija i marketing ciljanog područja uz tematska događanja
Vrlo čest slučaj iz prakse je, prilikom organizacije i implementacije određenih tematskih događanja i (ili)
manifestacija, proslava i sl., uključiti lokalnu upravu i općinske institucije. Veliku ulogu svakako igra turistička zajednica, ali ne treba zaboraviti niti druge čimbenike promotivnih aktivnosti kao što su turističke i
marketinške agencije, mediji, udruge, poduzetnici i dr. Svrha ovog prioriteta je da doprinese osnaživanju i
produženju turističke sezone uz bogatiju turističku ponudu.
Specifični ciljevi:
• Realno stvaranje i osnaživanje turističke sezone
• Novi i prepoznatljivi događaji ruralnog područja
• Podignuta razina kvalitete življenja u ruralnom području
90
• Povećana zaposlenost na ciljanom području
• Ruralno područje gradova Petrinja i Križevci na tematskim i turističkim kartama Europe i svijeta
Razlog intervencije:
Ruralno područje oba grada obiluje bogatim povijesnim, prirodnim i kulturnim vrijednostima, ali ne koristi svoje komprativne prednosti u potpunosti te je potrebno osmisliti određeni tematski događaj, a potom
isti promovirati i valorizirati. Promociju i ostale marketinške aktivnosti ruralno područje ima mogućnost
realizirati kroz medije, turističke i promotivne brošure, ali i na različitim sajmovima i smotrama.
Mjera 3.3.1.
Inicirati i poduprijeti pripremu, organizaciju i održavanje tematskih programa i
događanja u ruralnom području uz bogatiju turističku ponudu
Ciljana skupina: Stanovništvo ruralnog područja, povremeni posjetitelji, susjedne JLS, Sisačko-moslavačka županija, Koprivničko-križevačka županija, i šira regija
Provedbena tijela: Grad Petrinja, Grad Križevci, Sisačko-moslavačka županija, Koprivničko-križevačka županija, resorna ministarstva, ustanove, nevladine udruge, stručne službe, konzultanti, razvojna agencija
Opis mjere: Ovaj plan zapošljavanja sugerira definiranje jednog ili više tematskih događanja u ruralnom
području koji bi na određeni način zainteresirali potencijalne posjetitelje. Osim što isto treba biti
originalno i zanimljivo treba biti vrhunski i profesionalno marketinški obrađeno. Teme koje treba
kao projektnu ideju preformulirati u pravi i provedivi projektni prijedlog a potom razraditi i kandidirati potencijalnom izvoru s aspekta autora su, Lov; Sportski ribolov, Gljive, Dani kukuruza, Krapec
na procjep, Streličarstvo, Seoska olimpijada, Vatrogasna natjecanja, Likovni izražaj, Drvorez, Dan
herbarija Branje i prerada bazge, Preživljavanje u prirodi i sl.
Preporučene intervencije:
• Definirati tematski događaj,
• Predmetni događaj ili više njih u suradnji s partnerima pripremiti za promociju i valorizaciju,
• Promovirati predmetno događanje,
• Pripremiti i održati tematsko događanje te isto kontinuirano ažurirati i obogaćivati novim sadržajima,
• Podržati inicijative potencijalnih partnera u okviru predmetnog događaja,
• Potencirati uključivanje što većeg broja lokalnih sudionika u procese pripreme, organizacije i održavanja tematskog događanja.
Rok provedbe: Odmah
Izvor sredstava: Proračun gradova Petrinja i Križevci, investitori, partneri, Turistička zajednica, resorna ministarstva, Sisačko-moslavačka županija, Koprivničko-križevačka županija, fondovi, banke, donatori
Mjera 3.3.2.
Promovirati i prezentirati vrijednosti ciljanog ruralnog područja na regionalnoj,
nacionalnoj, europskoj i svjetskoj razini kroz sudjelovanje na sajmovima,
skupovima, kulturnim, sportskim, umjetničkim manifestacijama i drugim događanjima
Ciljana skupina: Stanovništvo ruralnog područja, povremeni posjetitelji, susjedne JLS, Sisačko-moslavačka županija, Koprivničko-križevačka županija, i šira regija
Provedbena tijela: Grad Petrinja i Grad Križevci
Opis mjere: Prepoznatljive vrijednosti ruralnog područja koje će privući posjetitelje i direktno utjecati na
gospodarski razvoj lokalne zajednice potrebno je predstaviti široj javnosti i potencijalnim potrošačima. Idealna mogućnost ruralnom području pruža se na sve većem broju različitih i specijaliziranih
manifestacija diljem Hrvatske, Europe i svijeta, gdje je uz kvalitetnu marketinšku kampanju, promocija vlastitih vrijednosti i očekivanje pozitivnih rezultata – čista realnost.
91
Preporučene intervencije:
• Selektirati proizvode i vrijednosti ruralnog područja koje treba prezentirati i marketinški obraditi,
• U suradnji s partnerima osmisliti i provesti marketinške aktivnosti,
• Analizirati i odabrati smotre, sajmove i manifestacije na nacionalnoj i međunarodnoj razini na kojima ruralno područje ima interesa i potrebu sudjelovati,
• Izraditi plan promotivnih aktivnsti i definirati količine pojedinih marketinških komponenti,
• Sukladno zakonima i propisima, odabrati izvođače određenih aktivnosti u sklopu promotivnog
djelovanja,
• Sudjelovanje na predmetnim smotrama, sajmovima i manifestacijama,
• Pripremiti i provesti prateće aktivnosti vezane uz medije i druge oblike prezentiranja,
• Osigurati sredstva za sve predviđene aktivnosti.
Rok provedbe: Kontinuirano uz obvezu izrade programa u sklopu pripreme proračunske linije za svaku godinu.
Izvor sredstava:Proračun gradova Petrinja i Križevci
Redoslijed interveniranja
Plan zapošljavanja u poljoprivredi na području gradova Petrinja i Križevci u potpunosti dopušta istovremeno djelovanje nekoliko mjera različitih prioriteta i ciljeva, a iz definiranih mjera i određenih preporučenih intervencija vidljiva je njihova međusobna povezanost i ovisnost.
Namjera autora je bila da se stvori operativni strateški dokument koji će obe lokalne samouprave odmah
«tjerati» u akciju i sumirajući sve navedeno upravo se to i postiglo. Također vidljivo je da postoji jedan broj
mjera koji se već provodi i u Gradu Petrinja i u Gradu Križevci pa započete aktivnosti sa ili bez posebne
dopune samo treba nastaviti. Također treba napomenuti da za neke mjere treba osigurati više, a za neke
manje financijskih sredstava te da je neke moguće realizirati vlastitim snagama dok za druge trebamo partnere itd. Uglavnom jedno je sigurno, za svaku preporučenu intervenciju mora se napraviti logički okvir
i detaljni plan aktivnosti, a tek onda krenuti u provedbu. To je normalan planski pristup implementaciji
plana zapošljavanja, a u nastavku je prikazan način na koji se testira važnost pojedinih prioriteta sistemom
međusobne ovisnosti i stupnja pozitivne korelacije. Poanta je da se na bazi vlastite procjene vrednuje koliko rješavanje jednog prioriteta utječe na rješavanje ostalih. Onaj koji skupi najviše bodova ima opravdanje
da se u njegovom pravcu najviše djeluje na indirektan način dok onaj s najmanje bodova zahtjeva punu
pažnju jer ga ostali slabo ili nikako ne rješavaju.. Normalno, to nije strogo pravilo, ali je prilično dobar
pokazatelj kvalitete odabira određenih intervencija i definiranja smjernica razvoja.
Pozitivna korelacija poljoprivrede, turizma, obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva indirektno djeluje
vrlo jakim intenzitetom na rješavanje ostalih prioriteta, dok je rješavanje prioriteta Izgradnja i održavanje
infrastrukture, vrlo indikativan za ostale prioritete, ali rješavanje drugih prioriteta ne utječe na rješavanje
predmetnog. To je znak da ruralno područje svoja sredstva i snage treba prvenstveno skoncentrirati na
projekte infrastrukture, potom na uspostavljanje pzitivne korelacije poljoprivrede, turizma i obrtništva.
Nakon toga treba djelovati kroz projekte učinkovitog upravljanja rizicima i korištenja energije te planske
eksploatacije raspoloživih površina.
92
11. Implementacija, monitoring i ažuriranje Plana zapošljavanja u poljoprivredi
Svrha plana zapošljavanja nije skrivanje po ladicama i ormarima, već konkretan alat za pripremu i provedbu određenih projektnih prijedloga i uključivanje zajednice u kvalitetan i planski ekonomski preobražaj
kroz procese zapošljavanja i samozapošljavanja Obzirom da je planiranje proces koji traje, dakle neprekidan tijek pripreme i implementacije projekata, tako je i ovaj, u određenoj fazi implementacije, posljednji
korak za model plana zapošljavanja, u biti logičan slijed.
Provođenje je najkvalitetniji test samog Plana, gdje praćenje i ažuriranje ocjenjuju:
• Kako napreduje stvarno provođenje?
• Pokreće li provođenje zajednicu prema postizanju ciljeva?
• Treba li se Plan revidirati kako bi bio realniji i u skladu sa situacijom?
Prema literaturi i struci, Plan zapošljavanja koristi tri nivoa praćenja i ažuriranja, gdje se prva dva odnose
na preporučene intervencije i rezultate njihove primjene, dok se treći nivo bavi ažuriranjem plana.
1. Da li se intervencija provodi prema preporukama plana?
2. Dovodi li intervencija do očekivanih rezultata, ostvarenja svrhe projekta i ciljeva?
3. Da li se okolina promijenila tako da to utječe na izbor prioriteta, definiranje mjera,, intervencija i
tijela zaduženih za provođenje u planu?
Odgovornost za praćenje i ažuriranje strateškog plana može preuzeti grad (Petrinja i /ili/ Križevci), odnosno dio ili cijela Radna skupina iz procesa planiranja, ali isto tako i neko drugo tijelo koje je ovlastila JLS
npr. agencija za lokalni razvoj i sl.
Iskustvo je pokazalo da je vrlo prihvatljivo i korisno da JLS nastavi suradnju s konzultantskim timom koji
daje potporu grupi za praćenje postavljajući određene okvire njezina rada u tijeku praćenja i ažuriranja.
Svakako je najuspješniji proces praćenja kada je pozitivan (praktično rješavanje novonastalih problema),
transparentan (rezultati praćenja dostupni javnosti), demokratičan (uključenost svih sektora) i strateški
(kretanje prema ostvarenju vizije):
12. Što sve možete koristiti?
Osim Hrvatske, plasman roba i usluga u još 27 zemalja Europske unije pod istim uvjetima.
Mogućnost rada na vlastitom posjedu i korištenje sredstava iz fondova.
Uključivanje u međunarodne asocijacije.
Cijeloživotno obrazovanje.
93
Slobodno kretanje, izlaganje, učenje, zapošljavanje, trgovanje i niz drugih pogodnosti na cijelom
ciljanom području EU.
Niz drugih mogućnosti.
ŠTO EUROPSKA UNIJA OD VAS TRAŽI?
Europska unija u biti ne traži ništa od Vas, većim dijelom sve ima, ali je otvorena za Vaše proizvode i
usluge ukoliko zadovoljavaju slijedeće kriterije:
•
KVALITETU PROZVODA I USLUGA
Naravno da su Vaši proizvod i uluga kvalitetni, ali pitanje je po kojim i /ili/ čijim mjerilima, To diktira
tržište. Kako ćete to znati? Detaljno ćete pratiti sve što je vezano za Vaš proizvod i /ili/ uslugu u okruženju, a naročito na području na kojem želite plasireti iste. Iako je vrlo vjerovatno da ono što je Vama
ukusno i lijepo isti utisak ostavlja i na druge, ali to nije pravilo.
Evo nekoliko primjera iz naše regije:
•
SUHOMESNATI PROIZVODI – poželjno je da zadrže boju mesa, da se ne mrve prilikom rezanja, da nisu pljesnjivi, da imaju određenu konzistenciju i ukus. Ovo su neki od parametara koji
će se svima svidjeti. Međutim ima i nekih specifičnih čimbenika koje određuje kupac prilikom
degustacije i /ili/ prezentacije proizvoda ili pak zakonska regulativa (certificiranje, standardiziranje proizvoda i usluga), a odnosi se na sadržaj određenih sastojaka u samom proizvodu.
Ljutina, slanost i vrsta mesa su individualnog karaktera pa ćete se prilagoditi tzv. posebnim
zahtjevima potrošača, a koji mogu biti organoleptičkog (izgled, okus, ukus), zdravstvenog
(štetno zbog određenih zdravstvenih tegoba ili alergije) i vjerskog (svinjetina nije dozvoljena
u prehrani muslimana, etikete na proizvodu ne smiju biti uvredljive) i sl. karaktera.
KVALITETNI SUHOMESNATI PROIZVODI
NEKVALITETNI SUHOMESNATI PROIZVODI
•
94
•
MLIJEČNE PRERAĐEVINE – poželjno je da su higijenski besprijekorno čiste i sastava usklađenog posebnim pravilnicima o izgledu i kvaliteti istih. Okus i miris moraju biti prepoznatljivi,
dok boja varira o proizvodu i načinu prerade. Konzistenciju opet regulira tržište, pa ćete
dodatke sirevima, gustoću vrhnja i jogurta, gruš kiselog mlijeka, slojeve kajmaka i žitkost
svježeg sira prilagoditi kupcu koji je proizvod naručio.
KVALITETAN MLIJEČNI PROIZVOD
NEKVALITETAN MLIJEČNI PROIZVOD
•
RAKIJE – ne smije biti kisela, sadržavati metanol i mutna. Unatoč činjenici da imamo veliki
broj vrsta prirodnih rakija na našem terenu nejčešće su šljivovica, kruškovača, jabukovača,
lozovača i travarica iako se sve više peče od marelice i dunje. Boja i jačina rakije individualnog su karaktera i njih trebate prilagođavati zahtjevima potrošača, a jačinu i količinu
prijavljivati sukladno zakonskoj regulativi.
KVALITETNA RAKIJA
Unatoč činjenici što nisu priložene fotografije nekvalitetne rakije, to ne znači da je nema, već je, kiselost, količinu metanola (vrlo štetnog alkohola /prvi procuri prilikom pečenja rakije, a izaziva sljepilo i
smrt u određenim količinama/ koji ima niže talište od etanola kojeg pijemo kao i bistroća rakije vrlo
teška za fotografirati. Dakle postoje i štetne, vrlo otrovne i nekvalitetne rakije.
•
MED – treba biti u skladu s posebnim pravilnicima, dok se boja, konzistencija, različiti dodaci i okus reguliraju prema vrstama i zahtjevima tržišta.
95
•
PRIJEVOZ TURISTA – uz zakonski regulirane oblike sigurnosti putnika i ispravnosti vozila,
prijevozno sredstvo treba biti čisto, uredno i udobno. Vrsta, namjena i izgled vozila prilagođava se željama kupaca – korisnika usluga, a u skladu sa zakonima i propisima RH te
vlastitim mogućnostima.
KVALITETAN PRIJEVOZ
NEKVALITETAN PRIJEVOZ
•
NOĆENJE – uz zakonsku i podzakonsku regulativu, smještajni kapaciteti moraju poštivati
ponuđenu kategorizaciju, biti čisti, uredni i udobni, dok posebne želje gostiju prilagođavate
Vašim mogućnostima.
KVALITETNE UREDNE SOBE NA SEOSKOM IMANJU
96
•
KONKURENTAN PROIZVOD
Podrazumijeva jednak ili sličan proizvod onome na koji je potrošač navikao koristiti samo ljepše
pakiran, autohton (s domaćim obilježjima – suvenirska varijanta – prepoznatljivost područja), uvijek
dostupan i po mogućnosti jeftiniji.
•
DISCIPLINU U POSLOVANJU
Vaš kupac, potrošač i /ili/ korisnik očekuje poštivanje rokova i načina isporuke te konstantu u kvaliteti,
izgledu i posebnim zahtjevima koje Vam je postavio na početku i /ili/ tijekom međusobnog poslovanja.
•
KOLIČINE
Najčešći slučaj na našem području je problem količina i kontinuiteta, a što ima više uzročnika (financije, vremenske prilike, zasičenost, nedisciplina i dr.). Dakle, nije poslovno korektno ugovarati količine
veće od realno mogućih bilo u uzgoju, proizvodnji ili preradi.
•
KONTINUITET ISPORUKE
Zahtjevno tržište kojem i mi sada pripadamo, određene proizvode želi kontinuirano kroz jedan period (sezona) ili tijekom cijele godine. Obično su to trgovačka i ugostiteljska djelatnost, ali i druge te je
vrlo bitno poštivati kontinuitet isporuke prema zahtjevima i potrebama (suhomesnato, rakija, med,
janjci, brašno, gljive i sl.).
EU FONDOVI
EU osigurava financijsku potporu i bespovratna sredstva za veliki broj projekata i programa u područjima
kao što su:
• školstvo
• zdravstvo
• zaštita potrošača
• očuvanje okoliša
• pružanje humanitarne pomoći
Korištenje financijske potpore podliježe strogim pravilima kako bi se osigurao neposredan nadzor nad
načinom korištenja sredstava s ciljem njihovog trošenja na transparentan i odgovoran način.
97
Dakle sredstva koja se na određeni način osiguraju iz EU fondova koriste se isključivo i jedino strogo
namjenski za što su odobrena. To je pravilo broj jedan i sastavni je dio navedene odgovornosti trošenja. Drugo pravilo je da svi troškovi moraju biti jasno vidljivi i pokriveni računima, a što pojašnjava
navedenu transparentnost.
•
Što je bespovratna potpora?
Bespovratna potpora je oblik pomoći države ili nekog drugog javnog tijela određenom poduzetniku
ili sektoru. Postoje dvije vrste bespovratnih potpora – državne potpore i potpore male vrijednosti.
Sukladno Zakonu o državnim potporama (NN 140/05, NN 49/11, NN 72/13, NN 141/13) državnu potporu dodjeljuju tijela državne uprave i jedinice regionalne i lokalne samouprave pravnim i fizičkim
osobama koje, obavljajući gospodarsku djelatnost u određenom sektoru, sudjeluju u prometu roba i
usluga, s mogućim učinkom na narušavanje tržišnog natjecanja.
Potpore male vrijednosti poduzetnicima dodjeljuju tijela državne uprave i jedinice regionalne i lokalne samouprave čija je karakteristika da nemaju učinak narušavanja tržišnog natjecanja.
Sukladno Uredbi Komisije (EU) BR. 1401/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108.
Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore, ukupan iznos potpore male vrijednosti dodijeljene jednom poduzetniku ne smije premašiti gornju granicu od 200.000,00 eura tijekom
razdoblja od tri fiskalne godine.
•
Kako ostvariti pravo na bespovratnu potporu?
Pravo na bespovratnu potporu ostvaruje se prijavom na raspisane natječaje, odnosno javne pozive
te zadovoljavanjem svih traženih uvjeta i kriterija.
•
Može li i moja tvrtka biti kandidat za ostvarivanje bespovratne potpore?
Tijela državne uprave i jedinice regionalne i lokalne samouprave objavljuju različite natječaje, odnosno javne pozive koji zahtijevaju zadovoljavanje specifičnih uvjeta i dostavu propisane dokumentacije te odobravaju financijska sredstva za različite namjene.
Poduzetnik se može prijaviti na onaj natječaj, odnosno javni poziv, koji odgovara gospodarskoj aktivnosti u kojoj njegova tvrtka djeluje te ukoliko ista zadovoljava sve propisane uvjete.
98
•
Koje su promjene u odnosu na natječaje iz prošlih godina?
Razlike u odnosu na natječaje iz prethodnih godina su sljedeće:
- veći naglasak na kvalitetu i rezultate projektnog prijedloga
- bolja kontrola sredstava što upućuje na nužnost poboljšane strukture projekata,
- prilikom ocjenjivanja projektnih prijedloga posebna pažnja usmjerit će se na učinke potpore,
- racionaliziranje potpornih mjera,
- uklanjanje administrativnih barijera,
- smanjenje obujma tražene dokumentacije i troškova,
- javni poziv otvoren je do iskorištenja planiranih sredstava i
- bolje informiranje javnosti o raspisanom javnom pozivu kroz informativne kampanje.
•
Kome se obratiti za više informacija?
Za sve informacije i pitanja vezana uz bespovratne potpore poduzetnici se svakodnevno mogu
obratiti djelatnicima HAMAG INVEST-a na brojeve info telefona 01/4881-043 i 01/4881-015 te putem
e-maila: potpore@hamaginvest.hr .
Više informacija saznajte na web-stranicama niže navedenih institucija.
MINISTARSTVO PODUZETNIŠTVA I OBRTA
Ministarstvo poduzetništva i obrta temeljem Programa poticanja malog i
srednjeg poduzetništva Poduzetnički impuls 2013. financijski potpomaže malo
i srednje poduzetništvo dodjelom bespovratnih potpora.
HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE
Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi niz mjera aktivne politike zapošljavanja.
POSLOVNO-INOVACIJSKA AGENCIJA REPUBLIKE HRVATSKE
Poslovno-inovacijska agencija Republike Hrvatske provodi programe kojima
se potiču inovatini tehnologijski poduzetnički projekti.
99
MINISTARSTVO TURIZMA
Ministarstvo turizma sufinancira projekte vezane uz unaprjeđenje turističkih
sadržaja, organiziranje manifestacija i slično.
MINISTARSTVO KULTURE
Ministarstvo kulture sufinancira projekte održavanja i promicanja hrvatske
kulturne baštine te razvoja kulturnog stvaralaštva.
FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost financijski potiče projekte
energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije. HRVATSKI INSTITUT ZA TEHNOLOGIJU
Hrvatski institut za tehnologiju provodi programe kojima se potiču primijenjena istraživanja u području tehnologije te istraživačke projekte koji po završetku istraživačke faze teže daljnjoj komercijalizaciji.
MINISTARSTVO REGIONALOG RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije sufinancira projekte vezane uz regionalni razvoj te nudi informacije o mogućnostima povlačenja
sredstava iz EU fondova.
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
Ministarstvo poljoprivrede potiče hrvatske poljoprivredinke putem brojnih
instrumenata dodjele bespovratnih sredstava.
AGENCIJA ZA PLAĆANJA U POLJOPRIVREDI, RIBARSTVU I RURALNOM RAZVOJU
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju provodi mjere nacionalnih potpora i pretpristupnih programa za poljoprivredu i ruralni
razvoj te po ulasku u Europsku uniju i mjere Zajedničke poljoprivredne politike
Europske unije.
MINISTARSTVO BRANITELJA Ministarstvo brantelja potiče zapošljavanje i samozapošljavanje hrvatskih
branitelja i djece poginulih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja te podupire rad braniteljskih zadruga.
Pregled ne uključuje sve davatelje državnih potpora.
100
BESPOVRATNA SREDSTVA U POLJOPRIVREDI
Bespovratna sredstva za razvoj poljoprivrednog gospodarstva i poduzetništva u 2014.g.
Potpore u 2014.g. provodit će se :
a) Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti na OPG
Cilj je stvoriti alternativu za nedovoljno iskorištenu radnu snagu za zapošljavanje na gospodarstvu
u nepoljoprivrednim djelatnostima i uslugama. Ruralni turizam je dobar primjer komplementarne
djelatnosti na poljoprivrednim gospodarstvima, a mnogim obiteljskim gospodarstvima može pružiti
priliku razviti održivu djelatnost na gospodarstvu.
Prihvatljivi korisnici unutar ove mjere su nositelj ili članovi obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva.
Prihvatljiva ulaganja:
•
ulaganja u turizam
•
ulaganje u izravnu prodaju proizvoda
•
ulaganje u preradu
•
ulaganja u zanatske usluge i obrte vezane uz poljoprivredu, šumarstvo, tradiciju i
izrada suvenira
Visina i intenzitet potpore:
•
minimalna vrijednost javne potpore po korisniku iznosi 3.500 €
•
maksimalna vrijednost javne potpore po korisniku iznosi 70.000 €
Potpora se dodjeljuje u obliku bespovratnih sredstava za pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u
ruralnom području.
b) Ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima u rangu mikro i malih gospodarskih subjekata
Cilj diversifikacije je pružiti ekonomsku aktivnost koja će privući ljude da žive i rade u ruralnim područjima.
Prihvatljivi korisnici su mikro i mali gospodarski subjekti koje se bave nepoljoprivrednom djelatnošću
osnovani kao OPG-i, obrti, trgovačka društva ili zadruge (sjećate se – baš njih smo ranije podrobno opisali)
Prihvatljiva ulaganja:
•
ulaganja u turizam na ruralnom području
•
preradu i trženje proizvoda
•
ulaganja u tradicijske obrte , suvenire
•
ulaganja u obnovljive izvore energije
•
pružanje usluga u ruralnim područjima (IT centri, radionice za popravak poljoprivrednih i
šumarskih strojeva,dječji vrtić i , igraonica za djecu, sportsko – rekreativnih centara za mlade i odrasle , veterinarske usluge, pružanje usluga opskrbe stanovništva ruralnih područja,
usluga skrbi za starije i nemoćne osobe)
101
Visina potpore:
•
min vrijednost javne potpore po investiciji iznosi 3.500 €
•
max vrijednost javne potpore po korisniku iznosi 200.000 € u 3 kalendarske godine
EU financiranje je složeno budući da postoje brojne različite vrste programa kojima upravljaju različita tijela.
Poljoprivrednici
Većina poljoprivrednika unutar EU-a ima pravo na izravna plaćanja kao potporu svojim prihodima. Oni
moraju poštivati standarde
​​
koji se odnose na očuvanje okoliša, dobrobit životinja i sigurnosti hrane.
Veći dio potpore odnosi se na proizvodnju. Pod određenim uvjetima, države EU-a mogu izdvojiti manje
novca te u zamjenu pružiti potporu u proizvodnji.
Republika Hrvatska ima mogućnost korištenja sredstava za prihvaćene projekti iz:
• Europskog fonda za regionalni razvoj
• Europskog socijalnog fonda
• Kohezijskog fonda
• Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj
• Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo
102
EUROPSKI POLJOPRIVREDNI FOND ZA RURALNI RAZVOJ – EAFRD
Općenito o programu:
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (Agricultural Fund for Rural Development, EAFRD) ima za
cilj jačanje europske politike ruralnog razvoja i pojednostavljivanje njezine provedbe. Fond se financira
sredstvima Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) i pridonosi ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020
promicanjem održivog ruralnog razvoja u cijeloj Europskoj uniji. Pridonosi ekološkoj i teritorijalnoj ravnoteži, zaštiti klimatskih uvjeta i uvođenju inovacija u poljoprivredni sektor.
Korisnici programa:
Sredstvima programa mogu se koristiti poljoprivredni gospodarski subjekti, poljoprivredne organizacije,
udruge i sindikati, udruge za zaštitu okoliša, organizacije koje pružaju usluge u kulturi zajednice, uključujući medije, udruge žena, poljoprivrednici, šumari i mladi.
Ciljevi programa:
Opći ciljevi EAFRD-a su:
• Jačanje konkurentnosti poljoprivrednog i šumarskog sektora i poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima
• Zaštita okoliša izvan urbanih područja
• Poticanje diversifikacije ruralnog gospodarstva
Ključne aktivnosti:
Ruralni razvoj pridonosi konkurentnosti poljoprivrede, održivog upravljanja prirodnim resursima i klimatskim promjenama te uravnoteženju teritorijalnog razvoja ruralnih područja. U skladu sa strategijom Europa 2020, podrška za ostvarenje ciljeva ruralnog razvoja planira se ostvariti kroz sljedećih šest aktivnosti:
1. Poticanje transfera znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima, s naglaskom na
sljedeća područja:
• Poticanje inovacija i znanja u ruralnim područjima
• Jačanje veze između poljoprivrede i šumarstva te istraživanja i inovacija
• Poticanje cjeloživotnog učenja i stručne obuke u sektoru poljoprivrede i šumarstva
2. Jačanje konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede i povećanje održivosti gospodarstva, s naglaskom na
sljedeća područja:
• Olakšavanje restrukturiranja gospodarstva koja se suočavaju sa velikim strukturnim problemima,
osobito obiteljskih gospodarstava s malim tržišnim udjelom, tržišno orijentirana gospodarstva u
pojedinim sektorima i gospodarstva potrebna za poljoprivednu raznolikost
• Olakšavanje generacijskog obnavljanja u poljoprivrednom sektoru
3. Promicanje organizacije prehrambenog lanca i upravljanje rizicima u poljoprivredi, s naglaskom na
sljedeća područja:
• Bolja integracija primarnih proizvođača u prehrambenom lancu kroz kvalitetne programe, promocija na lokalnim tržištima
• Podrška upravljanju rizikom
4. Obnova, očuvanje i promicanje ekološke ovisnosti o poljoprivredi i šumarstvu, s naglaskom na sljedeća
područja:
• Obnova i očuvanje biološke raznolikosti, uključujući Natura 2000 i visoku vrijednost prirodnog uzgoja
103
• Poboljšanje upravljanja vodama
• Poboljšanje upravljanja tlom
5. Promicanje učinkovitosti resursa i pomak potpora prema niskim razinama ugljičnog dioksida i klimatski
prilagodljivoj poljoprivredi, prehrani i šumarstvu, s naglaskom na sljedeća područja:
• Povećanje učinkovitosti u potrošnji vode u poljoprivredi
• Povećanje učinkovitosti u potrošnji energije u poljoprivredi i prehrambenoj industriji
• Olakšavanja opskrbe i korištenja obnovljivih izvora energije, od nusproizvoda, ostataka, otpada i
drugih neprehrambenih sirovina za potrebe bio-ekonomije
• Smanjenje emisije dušikovog dioksida i metata u poljoprivredi
• Poboljšanje sekvestracije ugljičnog dioksida u poljoprivredi i šumarstvu
6. Promicanje socijalne uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj ruralnih područja, s naglaskom na sljedeća područja:
• Olakšavanje diversifikacije, stvaranje novih malih poduzeća i otvaranje radnih mjesta, poticanje
lokalnog razvoja u ruralnim područjima
• Povećanje pristupa, korištenja i kvalitete informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) u ruralnim područjima
• U okviru tehničke pomoći i akcija umrežavanja, EAFRD financira uspostavu europske mreže za
ruralni razvoj, EIP (Europsko inovacijsko partnerstvo) mreže, Europske evaluacijske mreže za ruralni
razvoj i nacionalne ruralne mreže.
Također, doprinijeti će ciljevima programa EIP za poljoprivredne produktivnosti i održivosti kroz potporu
EIP operativnim skupinama.
Aktivnosti koje se podupiru programom:
1. Konkurentnost
Aktivnosti:
• Otvaranje novih trgovina za poljoprivredne i šumarske proizvode
• Poboljšanje ekološke učinkovitosti na farmama i u šumarstvu
• Modernizacija poljoprivrednih gospodarstava
• Povećanje gospodarske vrijednosti šuma
• Prerada i tržišni plasman poljoprivrednih i šumarskih proizvoda
• Prilagodba standardima EU
• Poboljšanje i razvoj infrastrukture
• Razvoj poslovnih vještina, pružanje savjetodavnih usluga i organizacija strukovnog usavršavanja u
ruralnim područjima
• Potpora novim, mladim poljoprivrednicama, prijevremeni odlazak poljoprivrednika u mirovinu
2. Zaštita okoliša i upravljanje zemljištem
Podupire bio-raznolikost, očuvanje i razvoj ekoloških poljoprivrednih i šumarskih sustava i tradicionalnih
poljoprivrednih krajolika, očuvanje voda te mjere usmjerene na smanjenje efekta klimatskih promjena.
Projekti unutar ove tematske osi mogu uključivati aktivnosti vezane za održivu uporabu poput:
• Poljoprivrednih površina, skrb za životinje, neproizvodne investicije, posebne investicije u ekološke
mreže poput NATURA 2000
104
• Šumskih površina, npr. pošumljavanje, obnavljanje šumskih potencijala i prevencija, neproizvodne investicije
3. Gospodarska raznolikost i kvaliteta života
Podupire raznolikost ruralnoga gospodarstva i kvalitetu života u ruralnim područjima.
Raznolikost ruralnih gospodarstava obuhvaća aktivnosti pokretanja i razvoja seoskog i eko-turizma te
poslova koji su s njima u vezi, oživljavanje i komercijalizacija lokalnih obrta te ponudu novih usluga koje
se temelje na postojećim izvorima. Mjere treće osi namijenjene su otvaranju mogućnosti za zapošljavanje
te stvaranju uvjeta za rast i gospodarske promjene u ruralnim područjima. Kako bi ruralna područja ostala
atraktivna i budućim naraštajima, projekti se mogu baviti i pitanjima poput edukacije i stjecanja vještina,
informiranja te poduzetništva.
4. LEADER program
Pristup LEADER („Povezanost aktivnosti za razvoj ruralnog gospodarstva“) predstavlja koncept koji je inicirala Europska komisija. Ovim se pristupom ruralno stanovništvo i lokalni čimbenici, uključujući i lokalnu
upravu nastoje mobilizirati u svrhu razmatranja potencijala svojega kraja koji treba na kraju uobličiti kroz
izradu i primjenu razvojne strategije.
LEADER se odnosi na lokalne strategije razvoja koje obuhvaćaju integrirajuće i višesektorske aktivnosti
koje se razrađuju i primjenjuju po pristupu odozdo prema gore. Također važno je osnivanje lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova) koje će voditi cjelokupan proces koji uključuje inovacije, suradnju i umrežavanje.
• LAG UNA
• LAG ZRINSKA GORA – TUROPOLJE
• LAG 4 RIJEKE
• LAG PETROVA GORA
• LAG MOSLAVINA
• LAG PRIZAG
• LAG PODRAVINA
LEADER pristup je za lokalni razvoj, tijekom niza godina, dokazao svoju korisnost u promicanju razvoja
ruralnih područja. LEADER stoga treba nastaviti sa svojim djelovanjem u budućnosti, a njegova bi primjena trebala ostati obvezna za sve programe ruralnog razvoja. Potpora LEADER-a lokalnom razvoju iz
Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj trebala bi obuhvatiti sve aspekte pripreme i provedbe
lokalnih razvojnih strategija i rad lokalnih akcijskih grupa, kao i suradnju među područjima i grupama koje
djeluju na lokalnom razvoju. Najmanje 5% od ukupnog doprinosa EAFRD-a usmjerenog ruralnom razvoju,
biti će rezervirano upravo za LEADER pristup.
Ovo su, dakako, samo osnovne informacije koje imaju zadatak da Vas malo potaknu na razmišljanje i pokušaju potaknuti da određene ideje provedete u djelo. Priprema projekata koji trebaju biti proizvod Vaših
ideja zahtijevaju ozbiljan pristup i detaljne, pravovremene pripreme za koje ćete, bez podcjenjivanja ikoga
od Vas, ipak trebati potražiti pomoć stručnih osoba i službi, a čije ćete usluge većim dijelom ukalkulirati
u proračun projekta koji planirate prijaviti za sufinanciranje. Detaljne informacije o fondovima Europske
unije možete potražiti u resornom ministarstvu, razvojnim agencijama i uredima na Vašem području kao i
putem interneta odnosno medija.
105
Slijedi nekoliko najčešćih pitanja (naravno i odgovora) iz prakse na području SMŽ u proteklih nekoliko (15)
godina, bez obzira na tada raspoloživi izvor sufinanciranja.
• Kakvih ima fondova za mene, obzirom da sam mislio da bi nešto radio tamo na zemlji kod
mene – imam 4 rali?
Na ovako koncipirano pitanje vrlo je teško odgovoriti, a navedeno je da skrene pozornost potencijalnom korisniku određenih sredstava na nekoliko vrlo važnih parametara potrebnih za traženi odgovor, savjet, sugestiju i /ili/ sl:
106
•
Prilikom odluke o ulasku u proces apliciranja /prijave/ na određeni fond (natječaj), najbitnije je znati što točno želimo – imati ideju.
•
Potom je potrebno istu ideju kvalitetno objasniti u smislu sadašnje situacije i situacije nakon provedene ideje /projekta/ – što ona svojom realizacijom donosi.
•
Tek tada možemo s određenom sigurnošću definirati potencijalni izvor sufinanciranja.
•
Uvidom u kriterije apliciranja i kasnijeg korištenja predmetnih sredstava krećemo u pripremu projektnog prijedloga i prikupljanje natječajne dokumentacije (u pravilu sve je nabrojano, detaljno opisano i ukazuje na određene očekivane poteškoće u ishođenju).
•
Osigurati potrebna sredstva (najčešće 20% ukupne vrijednosti projekta), a obzirom da fond
sufinancira u najboljem slučaju 85% vrijednosti ulaganja.
•
Ovisno o znanju i vještinama natjecatelja, angažiraju se određeni stručnjaci (konzultanti) u
procesu pripreme i izrade projektnog prijedloga.
•
Idealno je kada su prethodno navedene aktivnosti odrađene ili bar započete prije raspisivanja
natječaja kako bi se sve stiglo na vrijeme (NARAVNO TO NIJE PRAKSA KOD NAS – NAŠE
IDEJE SAZRIJEVAJU OBJAVOM NATJEČAJA I TO SVAKAKO TREBA PROMIJENITI):
•
Pripremljeni projektni prijedlog, sukladno propisanom naputku treba u zadanom roku
prijaviti na natječaj i čekati objavu rezultata.
•
U slučaju neprihvaćanja projekta od strane „donatora“, isti korigirati i prilagoditi slijedećem
sličnom natječaju ili zbog rokova planirane provedbe financirati na drugi način.
•
U slučaju prihvaćanja projekta, nakon odobrenja sukladno ugovoru, krenuti s provedbom
uz traženu disciplinu i kvalitetu, a sukladno pravima i obvezama.
•
U tijeku provedbe, postoje opravdane, nepredviđene poteškoće koje ne treba otklanjati, rješavati, preskakati bez prethodnog dogovora s „donatorom“ i /ili/ ovlaštenom nadzornom
osobom /tijelom/.
• Htio bi novi traktor – što mi je činiti?
•
Definirati snagu traktora koja je potrebna za obavljanje planirane djelatnosti.
•
Informirati se o otvorenim i /ili/ predstojećim natječajima:
•
Sukladno naputku prikupiti potrebnu dokumentaciju (VRLO ČESTO POTREBNO JE OPRAVDATI NABAVU TRAKTORA, KAO I OSTALU POLJOPRIVREDNU MEHANIZACIJU COST-BENEFIT
ANALIZOM (STUDIJA EKONOMSKE ISPLATIVOSTI) ILI INVESTICIJSKOM STUDIJOM. Naime,
kod nas je praksa da svatko ima traktor, pa čak i ako ima vrlo malo zemlje – statusni simbol
/stvar prestiža u društvu/, a to znači da je ekonomski neisplativ. Jednostavno rečeno, vrlo
je neodgovorno prema samome sebi, a također i prema obitelji, kreditno se zadužiti za
traktor koji će raditi samo nekoliko dana u godini. Razmislite o tome!
•
Osigurati participacijska sredstva – ona sredstva koja su nam potrebna kao tzv. ulog. Ako
je iz fonda za Vaš projekt moguće odobriti npr. 80% sufinanciranja, onda ćete morati u
tijeku prijave na natječaj dokumentirano dokazati da ste osigurali preostalih 20% koliko je
potrebno za ukupna planirana ulaganja i uspješno dovršenje Vašeg projekta.
•
Pravovremeno i pravovaljano se prijaviti na natječaj. Dakle, prijaviti se točno do navedenog roka i priložiti baš – baš svu dokumentaciju kako propisuje Natječaj na koji se javljate.
•
Čekati rezultate i po objavi /odobrenju/ izvršiti nabavu. I o negativnom i o pozitivnom
rezultatu bit ćete direktno obaviješteni, a odobrena sredstva morate koristiti namjenski,
isključivo onako i za ono što ste naveli u Vašoj prijavi.
• Dokupio bih još zemlje, ali ne znam kako i kome aplicirati?
•
Definirati kupnju ili zakup! Odnosno odlučiti što točno trebate, želite, možete.
•
Direktni kontakt i dogovor s vlasnikom poljoprivrednog zemljišta kada govorimo o privatnom vlasništvu.
•
Za poljoprivredno zemljište u vlasništvu RH, preko Agencije za poljoprivredno zemljište
putem jedinice lokalne samouprave gdje se predmetno zemljište nalazi! (NATJEČAJ)
•
Pratiti natječaje EU fondova – postoji naznaka da će biti mogućnosti sufinanciranja okrupnjavanja poljoprivrednih površina u vremenskoj projekciji 2014.-2020.
• Proširio bi farmu, ali ne znam što točno!
•
Potrebno je ipak točno znati što želite. Da li bi investirali u proširenje npr. štale ili u stado. Tada
ćete znati i kakvu dokumentaciju trebate pripremati za Vaše ulaganje. Bitno je pratiti objavu
natječaja i biti spreman da u zadanom roku možete stići prikupiti sve traženo. Nije dobar
primjer, ako imate dovoljno kapaciteta za muzne krave (velika štala, dovoljna količina zemlje
107
i sva potrebna mehanizacija) i trebate povećati brojno stanje kvalitetnih jedinki, a Vi zbog
natječaja za nabavku traktora ili proširenje stajskih kapaciteta, promijenite svoj plan i onda
Vam u konačnici nedostaje još više krava, ali zato imate veću /prazniju/ štalu i sl.
• Kako da proizvedem konkurentan proizvod!
•
Konkurentan proizvod je svaki proizvod koji je prihvaćen na tržištu i adekvatno plaćen.
Kada Vam se to dogodi znajte da imate konkurentan proizvod koji potom treba proizvoditi
u kontinuitetu i traženim količinama. Vrlo često su to proizvodi s tzv. dodanom vrijednosti.
Npr. 1 kg šljiva košta oko 2,00 kn i teško ih je dobiti, međutim uz 25 dag šećera (1,50 kn)
i nešto truda možete proizvesti 500 g pekmeza koji uz još 2,50 kn (staklenka, poklopac i
etiketa) postiže cijenu od 15,00 kn. Dakle tržište Vam diktira što je konkurentno. Nekada je
konkurentna cijena, nekada vrijeme plasmana proizvoda, najčešće kvaliteta, ali i izgled,
način prezentacije, porijeklo, način pakovanja, količina, način isporuke. Niz čimbenika
utječe na konkurentnost, a Vaše je da pratite trendove i svoj proizvod održavate na visokoj
razini kvalitete uz povrmena možebitna poboljšanja.
• Postoji li potpora za pokretanje nepoljoprivredne djelatnosti?
Postoji i nosi naziv POTPORA ULAGANJU U POKRETANJE NEPOLJOPRIVREDNIH DJELATNOSTI
NA OPG-U
Korisnici su nositelj ili članovi OPG-a, a prihvatljivi troškovi su troškovi sukladno poslovnom
planu ulaganja u turizam u ruralnom području, ili izravnu prodaju proizvoda, u obrte i zanate
vezane uz poljoprivredu, šumarstvo, tradiciju, izradu suvenira, prerada proizvoda)
Visina potpore:
•
do 100% od prihvatljivih troškova
•
minimalna vrijednost javne potpore po korisniku iznosi 3.500 €,
•
maksimalna vrijednost javne potpore po korisniku iznosi 70.000 €
Također postoje i potpore za razvijanje već pokrenutih nepoljoprivrednih djelatnosti na ruralnom području pod nazivom ULAGANJA U RAZVOJ NEPOLJOPRIVREDNIH DJELATNOSTI U
RURALNIM PODRUČJIMA
Korisnici su mikro i mali gospodarski subjekti koje se bave nepoljoprivrednom djelatnošću
osnovani kao OPG-i, obrti, trgovačka društva ili zadruge
Prihvatljivi troškovi:
•
ulaganja u turizam na ruralnom području, preradu i trženje proizvoda, tradicijske obrte,
izradu suvenira
•
ulaganja u obnovljive izvore energije,
•
pružanje usluga u ruralnim područjima, poljoprivredi i šumarstvu (IT centri, radionice za
popravak poljoprivrednih i šumarskih strojeva, dječji vrtići, igraonica za djecu, sportsko-rekreativni centri za mlade i odrasle, veterinarske usluge, pružanje usluga opskrbe stanovništva ruralnih područja, usluga skrbi za starije i nemoćne osobe, …)
Visina potpore:
108
•
do 70% od prihvatljivih troškova
•
min vrijednost javne potpore po investiciji iznosi 3.500 €
•
max vrijednost javne potpore po korisniku iznosi 200.000 €
Naravno, postoji još niz interesantnih i vrlo bitnih pitanja koje traže odgovore i zanimaju korisnike i potencijalne korisnike, ali apsolviranjem ove brošure (publikacije) istima će biti pružena dovoljna količina informacija da definiraju svoju želju, ideju, problem, projektni prijedlog i prepoznaju određeni oblik potpore te
se samostalno ili uz pomoć konzultanta upute u daljnje aktivnosti i realizaciju.
Obzirom da određeni broj korisnika ima iskustva u pripremi i provedbi projekata sufinanciranih iz EU fondova u prethodnom razdoblju (2007.-2013.) važno je napomenuti kako slijedi:
USPOREDBA:
IPARD – EAFRD
IPARD 2007.-2013.
EAFRD 2014.-2020.
KORISNIK MORA BITI U SUSTAVU PDV-a
KORISNIK NE MORA BITI U SUSTAVU PDV-A
OGRANIČEN BROJ PRIHVATLJIVIH SEKTORA
ULAGANJA
PRIHVATLJIVI SVI SEKTORI POLJOPRIVREDNE
PROIZVODNJE SUKLADNO ZAKONU O POLJOPRIVREDI
NEMA AVANSNOG PLAĆANJA
POSTOJI MOGUĆNOST AVANSNOG PLAĆANJA
50% OD IZNOSA POTPORE (NAKON USVAJANJA PROGRAMA)
POTPORA: EU DIO MAX DO 75% IZNOSA
INVESTICIJE
POTPORA: EU DIO 50-90 % IZNOSA INVESTICIJE
PROVEDBA: 100% KONTROLA NA TERENU
PRIJE UGOVARANJA I PRIJE PLAĆANJA
KONTROLA NA TERENU 5%, OSTALO SAMO
ADMINISTRATIVNO I PREMA PROCJENI RIZIKA
ULAGANJE MOŽE ZAPOČETI TEK NAKON
SKLAPANJA UGOVORA S AGENCIJOM
ULAGANJE MOŽE ZAPOČETI NAKON PRIJAVE
NA NATJEČAJ
OGRANIČENJA MINIMALNOG I MAKSIMALNOG KAPACITETA PROIZVODNJE
NEMA OGRANIČENJA KAPACITETA
LEASING NIJE DOZVOLJEN
LEASING JE DOZVOLJEN (FINANCIJSKI)
LISTE DOZVOLJENIH TROŠKOVA
ODOBRAVA EK
LISTE DOZVOLJENIH TROŠKOVA
NE ODOBRAVA EK
Svakako je potrebno, ukoliko postoje mogućnosti, pratiti novosti kroz sredstva javnog informiranja i/ili/
putem interneta te posjetiti stranice resornih ministarstava (www.mrrfeu.hr ; www.mps.hr ), predmetnih
agencija (www.apprrr.hr ; www.zemljiste.mps.hr) i europski-fondovi.eu | ...one stop shop for EU funds
(www.europski-fondovi.eu).
109
NA ŠTO DODATNO TREBA OBRATITI POZORNOST?
Unatoč činjenici da danas najviše pozornosti dajemo uspješnom ekonomskom razvoju, niti u jednom
trenutku ne treba zanemariti ili isključiti socijalnu komponentu jer, ipak govorimo o ruralnim područjima.
Naime, svaki odgovorni pojedinac, član zajednice, uključujući se u proces razvoja sredine u kojoj živi, a
želeći podignuti razinu kvalitete življenja mora sam sebi, potom i zajednici, iskreno i realno odgovoriti na
slijedeća pitanja:
• Gdje sam sada?
• Gdje želim biti?
• Kako da do tamo dođem?
Naravno, ne misli se o koordinatama ili drugim zemljopisnim parametrima, već o socio-ekonomskoj poziciji u društvu.
Poslužit ćemo se univerzalnom, već korištenom izjavom o viziji koja je primjenjiva i na ovo ciljano područje, pa će se vjerojatno svi složiti da bi željeli živjeti u sredini koja bi trebala biti kako slijedi:
EKOLOŠKI OSVJEŠTENA, POŽELJNA I ATRAKTIVNA DESTINACIJA RURALNOG KARAKTERA I
RAZVOJNIH POTENCIJALA
POGODNA ZA POVREMENI BORAVAK
I ORGANIZIRANI ŽIVOT SVIH GENERACIJA
Još samo jedno pitanje!
Razvio sam kvalitetan proizvod i uslugu, međutim nemam znanja i vještine da isto ponudim inozemnom korisniku. Da li postoji rješenje za moj problem?
Kao i svaka druga zajednica, tako i Vaše ruralno područje ima određene nedostatke u lokalnim kapacitetima. Kroz programe jačanja regionalnih i lokalnih kapaciteta, a koji se uspješno provodi u cijeloj Hrvatskoj,
Vaše ruralno područje treba educirati vlastite žitelje o pitanjima Europske unije, Upravljanju projektnim
ciklusom, Toleranciji u komunikaciji, Vještini komuniciranja i sl. Također se očekuje razmjena iskustava u
sklopu stručnih posjeta sličnim sredinama u RH i okruženju, a sve u svrhu što kvalitetnijeg korištenja EU
fondova i ostalih potencijalnih sredstava.
Međutim uz sve navedeno, praksa pokazuje da je najveća barijera u komunikaciji s inozemnim korisnikom,
jezična barijera. Naš stanovnik ruralnog područja vrlo slabo ili nikako (čast izuzecima) ne koristi i ne govori
strane jezike, a oni su osnova za početak komunikacije i plasman svog proizvoda i usluge.
Postoji nekoliko načina da se predmetni problem riješi na Vašem imanju:
• Interventno, prema potrebi angažirati osobe koje imaju potrebna znanja i vještina u području traženih stranih jezika;
• Uposliti osobu/e koje se zadovoljavajući služe traženim stranim jezicima;
• Zajednički, interesno s drugim poduzetnicima angažirati ili uposliti osobu/e s traženim znanjem
stranih jezika;
• Članove obitelji ili uposlenike dodatno educirati kroz učenje stranih jezika;
• Samostalno učiti strane jezike prema interesnoj skupini (zemlji) kojoj želite nuditi vlastite proizvode
i usluge, a što je preporučljivo uz svako drugo ponuđeno rješenje.
E sada, dragi moji, dopustite mi na kraju da ja izrazim želju kako bih volio provesti svoje zrele godine na selu:
110
PROČITAJTE – ZAŽMIRITE – ZAMISLITE
Kuća katnica, nekoliko soba, uređeno dvorište do kojeg se dolazi asfaltiranom cestom kroz drvored bjelogorice, uvijek otvorena kapija, diskretan natpis doborodošlice, cvjetnjak i nekoliko ljubimaca (pas, mačka,
paun …). Iza kuće bazen, pecara, stol, klupe, nadstrešnica, par voćaka i nekoliko košnica. Desno ograđen vrt, lijevo gospodarski objekti – prerada voća u sokove, pekmeze, rakiju, likere, čajeve, mala sušara,
pakirnica. u prizemlju bilijar, pikado, mala kušaona i dio za konzumiranje hrane. Uz cestu parking, nekoliko bicikla, quad i dva terenca. Vlastita ponuda proizvodi od voća, smještaj na bazi noćenje-doručak uz
mogućnost ručka i /ili/ večere prema jelovniku koji je napravljen u suradnji s Ivicom (mliječni proizvodi),
Milanom (svinjsko meso i mesne prerađevine), Josom i Stevom (juneće meso i perad), Lovačkim društvom
(divljač), Ribolovnim društvom (ribe), Haljiljijem (sladoled i slastice) te ostalim kooperantima iz bliže okolice, a koji ujedno i nadopunjavaju ponudu aktivnim sudjelovanjem u aktivnostima na njihovim imanjima,
pa im dogovaram prezentacije mužnje, prerade mlijeka, kolinja, izrade polutrajnih proizvoda od mesa,
razvijanje tijesta, lov, ribolov i sl, a sve sukladno željama gostiju i našim zajedničkim mogućnostima. Svi
njihovi proizvodi su kontinuirano izloženi s mojima u malom prodajnom salonu ispred kuće, pokriveni
potrebnim certifikatima, dozvolama i s uključenim porezom koji uredno plaćamo. Svi imaju registrirane
obrte, OPG-e ili trgovačka društva, a još smo i osnovali zadrugu preko koje plasiramo proizvode na tržište,
najviše zahvaljujući kvaliteti i zadovoljstvu gostima koji nas konstantno posjećuju i potom reklamiraju.
Nakon što nam djeca nekoliko godina odlaze organizirano u školu u obližnjem gradu, dolaskom novih
ljudi postaje potreba za otvaranjem područne škole u našem selu, osniva se sportsko pa kulturno društvo,
dom ponovo dobiva funkciju, počinju određene manifestacije, povećava se broj stalno naseljenih, otvara
se trgovina, oživljavaju tradicijski zanati, zemlja se u velikoj mjeri obrađuje, standard se podiže i vjerovali ili
ne Europa je na mom imanju!
NAPOMENA
Ukoliko je odluka - samozapošljavanje, svakako bi bilo potrebno izvršiti određenu provjeru i potvrditi da li
je sve jasno.
111
Najtraženija zanimanja u budućnosti
Iako tehnološki napredak čini neka zanimanja nepotrebnima, s druge strana stvara nova i fenomenalno plaćena radna mjesta. Pogledajte koja su to zanimanja budućnosti!
budućnost
Većina stručnjaka reći će vam da je najbolje i najprofitabilnije ulaganje ubudućnost ulaganje u znanje, što
je u potpunosti istina. Svi vidimo da je u ovo doba recesije vrlo teško pronaći zaposlenje čak i osobama sa
visokom stručnom spremom.
Tehnološki napredak čovječanstva ukida ali i kreira nova zanimanja. Kako smo već pisali o profesijama koje
će zahvaljujući tehnološkom napretku otići u ropotarnicu povijest, bilo bi fer i korektno da vam prezentiramo radna mjesta koja će procvasti upravo zbog napretka tehnologije.
Savjetnik za genetiku - Napredak medicine i genetike zaslužan je za razvoj ove profesije kojoj je jedini cilj
savjetovati ljude koji su odlučili dekodirati svoj genetski kod. Savjetnici, u suradnji s liječnicima, pružaju
potporu i informiraju osobe koje su suočene s nasljednim bolestima i genetskim poremećajima, a najčešće savjetuju roditelje čije nerođeno dijete nosi neispravne gene i postoji velika šansa da dijete ima urođene malformacije. Stručnjaci predviđaju strahovitu potražnju za ovim zanimanjem jer je cijena mapiranja
gena sve manja i manja, te smatraju kako će doći trenutak kada će postati financijski dostupna široj populaciji. Prosječna plaća savjetnika za genetiku je 64,000 dolara, a ima onih koji zarađuju i 150,000 dolara.
Briga za starije i nemoćne osobe - Pošto populacija
postaje sve starija, a razvoj medicine produljuje životni vijek potražnja za osobama koje će se brinuti o
starijim i nemoćnim ljudima povećat će se drastično.
Stanovništvo Hrvatske je sve starije i starije, uskoro,
ako veći i nije danas tako, na svakog mladog čovjeka
doći će jedna osoba starija od 65 godina. Kako već
danas manjka kapaciteta za brigu o starijim osobama, zamislite samo kakvo će stanje biti za 10-ak godina. Smatra se da je briga za starije i nemoćne najbrže
rastuća grana medicine koja zapošljava osobe sa
visokom i srednjom stručnom spremom, od liječnika
i medicinskih sestara do ostalog sanitetskog osoblja.
Stručnjaci za sigurnost na internetu - Pojavom sve
spretnijih i opasnijih hakerskih napada javlja se goruća potreba za osobama koje svojim vještinama mogu
spriječiti ilegalne upade na osobna računala i, što je
još važnije, računala banaka. Stručnjaci smatraju da
trenutno u svijetu ima premalo osoba koje posjeduju
dovoljno znanja da osujete hakerske napade i zaštite
naše osobne podatke, i time i teško stečen novac.
Učestali i uspješni hakerski napadi Anonymousa
samo dokazuju kolika je trenutna ali i buduća potreba za stručnjacima u domeni sigurnosti na internetu.
Farmeri - Iako je poljoprivreda danas u teškim problemima ubudućnosti se svijetlo piše osobama koje
planiraju živjeti od zemlje. Naime, projekcije za 2050.
godinu pokazuju da će na Zemlji obitavati oko 9
milijardi ljudi, te da će 80 posto cjelokupnog stanovništva živjeti u gradovima, što u stvari znači da će
20 posto ljudi iz ruralnih područja biti zaduženo da
prehrani gradsku populaciju.
112
Podvodni varioci - Sve jači tehnološki razvoj stvara
sve veću potrebu za usko specijaliziranim vještinama manualnih radnika kojih je sve manje i manje,
a esencijalni su za prosperitet čovječanstva, poput
podvodnih varioca, osoba koje se bave instalacijom
i održavanjem dizala, električara, mehaničara, itd..
Pošto je sve manje osoba koje se školuju i izučavaju
za pojedine manualne poslove cijena rada pripadnika
plavih ovratnika koje posjeduju potrebne vještine debelo može premašiti plaću visokoobrazovanih ljudi.
Primjerice, jedna naftna kompanija je zbog pomanjkanja stručnjaka nudila 150 tisuća dolara za radno
mjesto podvodnog varioca.
Stručnjaci za održivi razvoj - Da bi mogli objasniti
zašto je ovo zanimanje budućnosti prvenstveno moramo definirati što je održivi razvoj. Postoji nekoliko
definicija, pa ćemo vam iznijeti onu najrašireniju osnivača instituta Worlwatcha, Lestera Browna: “Održivi
razvoj je razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjice, a
istodobno ne ugrožava mogućnost budućih genaracija da zadovolje svoje potrebe.” Što u prijevodu znači
da će svjetske kompanije u budućnosti tražiti osobe
koje su vrhunski stručnjaci u ekologiji, korporativnoj
politici, te u tehnikama proizvodnje, a sve kako bi
zaštitili okoliš bez gubitka profita.
113
114
115
116

ovdje - Udruga Igra

administrativni ustroj hrvatske kroz povijest

Pomoć pri evotv instalaciji

Lokalna Hrvatska

Lokalna Hrvatska

Više o tome

Bilten - Europa na mom imanju - Projekt Građanskih Prava Sisak

STOLNITENIS Pobjeda stolnotenisačica Varaždina u Hodošanu

projekt: mi kreiramo svoj posao – od ideje do samozapošljavanja

Lokalna Hrvatska

Zadruge

Otvori publikaciju - Hrvatski savez zadruga

agroturizam u hrvatskoj