Instrument pretpristupne pomoći Europske unije
Europa
na mom imanju
Ovaj projekt financiraju:
Europska unija
Ured za udruge
Vlade Republike Hrvatske
Projekt provode:
Ministarstvo poljoprivrede
Projekt građanskih prava Sisak
PGP - CRP Sisak
RIJEČ AUTORA
Poštovani,
ovom publikacijom pokušat ćemo na prihvatljiv način približiti Vaše trenutno stanje i
poziciju zahtjevnom zadatku prilagođavanja „običnog“ stanovnika ciljanog ruralnog
područja Sisačko-moslavačke županije – člana zajednice, probirljivom tržištu Europske
unije u svakom pogledu – kroz ljude, robu i usluge!
Dotaknut ćemo i oživjeti Vaše želje, potrebe i nastojanja da ostanete tu gdje jeste, a
uživate u svojim ostvarenjima kao da ste negdje drugdje – gdje ste, na tren, pomislili da
biste željeli biti.
I ne samo to! Pokušat ćemo Vas, jednostavnim, narodnim i lako razumljivim jezikom,
uvjeriti da ste sposobni, na svome imanju, pružiti drugima ono što oni nisu u mogućnosti
priuštiti sami sebi u svom okruženju.
Naravno, ovo nije udžbenik, već informativni materijal o određenim zakonskim i
podzakonskim regulativama Republike Hrvatske i Europske unije koji su nužni za
pravovaljan ruralni razvoj i Vašu bitnu ulogu u njemu. Poslužili smo se nizom iskustava
ciljanog područja, razvojnim karakteristikama i potencijalima, strateškom
dokumentacijom, prostorno-planskim dokumentima i stručnim tematskim obradama
kako bismo Vam na što jednostavniji način pomogli da dovedete Europu na svoje
imanje.
Ako se slučajno ne prepoznate, ne pronađete baš nigdje u ovoj informativnoj publikaciji,
ne očajavajte, ne ljutite se, samo otvorite prozor, udahnite svoj svježi, čisti zrak,
pogledajte u svoje ekološko, čisto okruženje i sjetite se one stare:
AKO BRDO NEĆE SAMO K MENI – IDEM JA PREMA BRDU!
1
UVOD
Razmišljanje većine stanovnika ruralnog područja
Sisačko-moslavačke županije:
OBIČAN SAM ČOVJEK.
ŽIVIM NA SELU ILI RECIMO DA ŽIVIM NA SELU.
A U BITI, ŽIVOTARIM NA SELU IAKO BIH ŽELIO ŽIVJETI NA SELU.
ŠTO DA RADIM DA ŽIVOTARENJE NA SELU UISTINU BUDE ŽIVOT NA SELU?
ZNAM!
ŽIVOT NA SELU KOJI UPRAVO VODIM OPTIMALNO ĆU USKLADITI S
PRAVOVALJANIM ZAKONSKIM I PODZAKONSKIM AKTIMA KOJI ĆE MI
OMOGUĆITI ŽIVOT KAKAV ŽELIM.
ŽELIM ŽIVOT EUROPSKOG SELJAKA KOJI SVOJE PROIZVODE I USLUGE PLASIRA
ZAHTJEVNOM TRŽIŠTU EUROPSKE UNIJE, A ZA ISTO JE UREDNO NAGRAĐEN.
NARAVNO, DA BI U TOME USPIO, TREBAM DOVESTI „EUROPU“ NA SVOJE
IMANJE,
ALI ZADRŽATI AUTENTIČNOST, TRADICIJU I ORIGINALNOST KAKO BIH BIO
KONKURENTAN, A IPAK INOVATIVAN KROZ DODANU VRIJEDNOST SVOJIH
PROIZVODA I USLUGA.
2
PRVI KORAK – NULTA TOČKA
Pretpostavka je da želite legalno (prema zakonima) poslovati. Što to znači? Vrlo
jednostavno, legalno poslovati podrazumijeva pošteno i savjesno obavljati djelatnosti
koje ste registrirali (prijavili) kao osnovne ili dopunske te od njih ostvarujete određeni
prihod. Taj prihod, naravno, nije u potpunosti Vaša „čista zarada“ i ovisno o kategoriji
Vašeg poslovanja (fizička ili pravna osoba) podložan je određenim davanjima u koja
ubrajamo:
•
•
•
•
•
•
•
Plaće za Vaše eventualne (stalne ili sezonske/povremene) uposlenike,
Doprinos za socijalno osiguranje,
Doprinos za mirovinsko osiguranje,
Poreze i prireze,
Fiksne troškove (režijski troškovi, knjigovodstveno-računovodstvene usluge,
kreditne rate i sl.),
Varijabilne troškove (nabava robe/sjeme, sadnice, zaštitna sredstva, repromaterijal, alat, plavi diesel i dr.),
Ostalo.
Obzirom da, sukladno tradiciji, mogućnostima, zahtjevima tržišta, ali jednim dijelom i
politici (što ne bi trebalo biti, ali budimo realni – jest), postoje, kroz strateške dokumente,
definirane smjernice razvoja Vašeg ruralnog područja na županijskoj i općinskoj
/gradskoj razini, potrebno je svoje planirane djelatnosti uskladiti s tim pravcima razvoja.
Neki od tih strateških dokumenata su:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Županijska razvojna strategija
Poljoprivredna strategija Sisačko-moslavačke županije
Strategija razvoja turizma Sisačko-moslavačke županije
Strateški plan razvoja mikroregije Moslavina
Strateški plan razvoja ruralnog područja Grada Siska
Strateški plan razvoja LAG-a UNA
Strateški plan razvoja LAG-a Zrinska Gora-Turopolje
Strateški plan gospodarskog razvoja Grada (Petrinja, Glina, Novska, Popovača)
Strateški plan gospodarskog razvoja Općine (Dvor, Sunja)
Kutinska Agenda 2020
Projekt ukupnog razvoja Grada Hrvatske Kostajnice
Projekt ukupnog razvoja Općine (Hrvatska Dubica, Donji Kukuruzari, Majur, Jasenovac, Topusko, Gvozd)
Ostali dokumenti koji slučajno nisu spomenuti, a postoje i Vama su dostupni, a
direktno ili indirektno utječu na razvoj Vašeg imanja.
Svi navedeni dokumenti su prilično međusobno usklađeni i naglašavaju karakteristike
mikroregije kojoj pripadaju te su primjenjivi i na većinu susjednih mjesta uz moguće
razlike, a koje su prvenstveno uvjetovane pojedinim prirodnim, kulturnim, vjerskim ili
sličnim vrijednostima određenog lokaliteta.
3
PRVI KORAK – NULTA TOČKA
Potrebno je naglasiti činjenicu da nije samo poljoprivreda sektor koji razvija ruralno
područje, već je tu i niz drugih djelatnosti koji znatno utječu na podizanje razine življenja
u ruralnom području.
Već sami navedeni dokumenti suglasni su da je razvoj ruralnog područja cijele
Sisačko-moslavačke županije u širem smislu moguć kroz poljoprivredu, malo i srednje
poduzetništvo te turizam, odnosno njihovu međusobnu povezanost.
DAKLE, SAD ZNAMO GDJE SE NALAZIMO, KOJE SU NAŠE MOGUĆNOSTI
I U KOJEM PRAVCU ŽELIMO RAZVIJATI VLASTITO IMANJE, ALI
MORAMO SE REGISTRIRATI KAKO BISMO MOGLI UREDNO POSLOVATI.
DRUGI KORAK – KATEGORIJE I DJELATNOSTI
Postoji niz kategorija koje stanovnik ruralnog područja, a u skladu sa svojim
mogućnostima i interesima može ostvariti na svom imanju:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Individualni poljoprivrednik
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG)
Obrtnik
Trgovačko društvo
Dioničko društvo
Zadruga
Udruga
Klaster
Djelatna osoba – uposlenik
Sezonski radnik
Nadničar
Volonter
Izuzev kategorija: djelatna osoba – uposlenik, sezonski radnik, nadničar i volonter, što
ćete riješiti direktnim kontaktom i ugovorom (dogovorom) s poslodavcem, ostale
zahtijevaju da odlučite što želite registrirati i da li to želite samostalno kao vlasnik ili u
„kompi“ kao suvlasnik.
4
DRUGI KORAK – KATEGORIJE I DJELATNOSTI
Individualni
poljoprivrednik
je fizička osoba na poljoprivrednom
gospodarstvu koja se bavi poljoprivredom te posjeduje znanja i vještine o poljoprivredi.
Poljoprivrednik koji obavlja djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino i glavno
zanimanje i s te osnove nije obveznik poreza na dohodak, obveznik je plaćanja doprinosa. Isto je regulirano odredbom članka 12. Zakona o mirovinskom osiguranju
(„Narodne novine“, br. 102/98, 127/00, 59/01, 109/01 i 147/02), odredbom članka 3.
točka 21. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja („Narodne novine“, br. 147/02).
Člankom 4. točka 14. Zakona o obveznim doprinosima propisano je da su osiguranici s
osnove poljoprivrede i šumarstva osobe koje ne plaćaju porez na dohodak, zatim osobe
koje od obavljanja samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva paušalno plaćaju
porez na dohodak, kao i oni koji utvrđuju dohodak na temelju poslovnih knjiga te osobe
koje s osnove obavljanja samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva plaćaju porez
na dobit umjesto poreza na dohodak.
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo
(OPG) je gospodarstvo na
kojem punoljetni članovi istog kućanstva obavljaju poljoprivrednu djelatnost koristeći
vlastite i unajmljene resurse.
Treba imati na umu da je OPG namijenjen isključivo obiteljskom poslovanju u
poljoprivredi. Nositelj OPG-a, kojeg biraju članovi kućanstva, trebala bi biti punoljetna
osoba koja stalno ili povremeno radi na gospodarstvu i odgovorna je za njegovo
poslovanje. Otvaranje OPG-a podrazumijeva prikupljanja brojnih papira i dozvola.
Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava je registar hrvatskih poljoprivrednika
uveden 2002. godine, s ciljem uspostave reda na tržištu poljoprivrednih proizvoda, a
propisuje način i uvjete vezane uz upis u Upisnik seljačkih gospodarstava ili OPG-a.
Upisnik poljoprivrednih gospodarstava sadrži podatke o poljoprivrednom gospodarstvu,
nositelju tj. odgovornoj osobi i članovima obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva,
sjedištu poljoprivrednog gospodarstva, gospodarskim objektima u sjedištu i izvan
sjedišta, posjedu poljoprivrednog zemljišta, korištenju poljoprivrednog zemljišta, prodaji
vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na OPG-u i stoci.
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju provodi postupak upisa
i izdaje rješenje o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Nositelj OPG-a prvo
treba podnijeti Zahtjev za upis u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava (na 8 stranica
trebate upisati tražene podatke) i uz to priložiti potrebnu propisanu dokumentaciju, u
najbližem uredu Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju,
Sisačko-moslavačka županija – Grad Sisak, 44000 Sisak, I. K. Sakcinskog 1;
Zdravko Planinc; e-mail: zdravko.planinc@apprrr.hr; tel: 044/660-142; 044/524594; Radno vrijeme: ponedjeljak – petak 7:30-15:30
Ostali brojevi na području SMŽ: 01/644-6186 (kućni 4600);
044/524-594, 660-141, 660-142, 608-763, 851-933, 880-828, 813-616, 625-112 i
600-143
tj. regionalnom Uredu državne uprave u županijama. Izgled zahtjeva i popis
dokumentacije koja se zahtjevu prilaže navedeni su u Pravilniku o upisu u Upisnik
poljoprivrednih gospodarstava.
5
DRUGI KORAK – KATEGORIJE I DJELATNOSTI
Pravo na upis u Upisnik imaju pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i
fizičke osobe koje su državljani Republike Hrvatske s prebivalištem u Republici
Hrvatskoj. Uvjet upisa u Upisnik je posjedovanje poljoprivrednih resursa
(poljoprivrednog zemljišta i/ili stoke) i obavljanje poljoprivredne djelatnosti koja
obuhvaća bilinogojstvo, stočarstvo i s njima povezane uslužne djelatnosti.
Za otvaranje OPG-a ne treba osigurati temeljni kapital, niti
treba imati odgovarajuću stručnu spremu.
Prije samog pristupanja otvaranju OPG-a svakako se posavjetujte s Vašom
nadležnom službom Ureda državne uprave u županiji u kojoj prebivate, Odsjek
službe za gospodarsko i imovinsko-pravne poslove, Pododsjek za poljoprivredu i
šumarstvo, kako biste ostvarili smjernice i prikupili potrebne informacije koje su
Vam potrebne te otvorili Vaš OPG na najjednostavniji način.
Upis poljoprivrednih gospodarstava u Upisnik vrši se tijekom cijele godine u Uredima državne uprave u županijama, ovisno gdje pripadaju s obzirom na prebivalište
nositelja OPG-a. Troškovi registracije OPG-a iznose od 70,00 - 500,00 kn, ovisno o
troškovima pojedinih obrazaca, biljega i izrade pečata OPG-a. Od početne dokumentacije potrebno je priložiti sljedeće:
1.
Preslike osobnih iskaznica nositelja i članova OPG-a (ne trebaju biti ovjerene
kopije)
2.
Presliku žiro računa iz poslovne banke (ne treba biti ovjeren)
3.
Posjedovni list za poljoprivredno zemljište koje se upisuje (original, ne stariji
od 6 mjeseci – vadi se u katastru), Ugovor o zakupu ovjeren kod javnog
bilježnika (ukoliko poljoprivredno zemljište nije u vlasništvu OPG-a), Izjava
vlasnika o davanju zemljišta na korištenje bez naknade, uz izvadak iz
katastra za sve prijavljene čestice koje nisu u posjedovnom listu nositelja i
članova
4.
Obrazac Upisnik koji se kupuje u Narodnim novinama ili u Uredu državne
uprave (u sklopu Upisnika se nalazi Izjava o nositelju, a koju je potrebno
ovjeriti od strane nositelja i svih članova gospodarstva, u slučaju da
gospodarstvo ima članove)
5.
Preslici dokumenata o svim postojećim upisima gospodarstva u registre i evidencije ministarstva i od ministarstva ovlaštenih ustanova – ne moraju biti
ovjereni (npr. zavodi, Hrvatski stočarsko selekcijski centar, Upisnik
proizvođača sjemena, Upisnik proizvođača vina, Središnji popis matičnih grla
i jata)
6.
Potvrda obveznika PDV-a (ako je PG već obveznik PDV-a – vadi se u
pripadajućem uredu porezne uprave)
7.
Biljezi u iznosu od 70,00 kn (kupuju se na kiosku).
6
DRUGI KORAK – KATEGORIJE I DJELATNOSTI
NOSITELJ OPG-a
DOKUMENTACIJA + BILJEZI
ZAHTJEV ZA UPIS
URED AGENCIJE ZA PLAĆANJE U POLJOPRIVREDI, RIBARSTVU I RURALNOM RAZVOJU
Upis u Registar poljoprivrednika
JEDINSTVENI MATIČNI IDENTIFIKACIJSKI BROJ POLJOPRIVREDNOG GODPODARSTVA – MIBPG
(vrijedi samo uz predočenje osobne iskaznice nositelja OPG-a)
Rješenje o upisu OPG-a u Registar poljoprivrednika
Osobna iskaznica nositelja OPG-a
Potvrda o OIB-u
PEČAT – ŠTAMBILJ OPG-a
Prijava u Registar poreznih obveznika (Obrazac RPO, RPO A i RPO B)
Prijava u Registar obveznika PDV-a, u slučaju ulaska u sustav PDV-a (Obrazac P – PDV-1)
Popis dugotrajne imovine koja se unosi u OPG (Obrazac DI)
Izjava o izabranom knjigovodstvenom servisu
NAPOMENA:
Kopija rješenja o upisu u Upisnik OPG-a
predmetne obrasce ovjeriti pečatom i
potpisati te dostaviti osobno
8 (OSAM) DANA OD POČETKA RADA
NAPOMENA: OPG prijaviti u HZMO 8
(osam) dana od početka rada OPG-a,
ali nakon prijave u Registar poreznih
obveznika.
POREZNA UPRAVA
Ispunjene obrasce potpisati i ovjeriti pečatom
ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE
Prijavni obrasci,
Potvrda o ulazu u sustav PDV-a (Preslika P – PDV obrasca ovjerenog u Poreznoj upravi),
Preslika dokumentacije koja je predana u Zavod za mirovinsko osiguranje
ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
7
DRUGI KORAK – KATEGORIJE I DJELATNOSTI
Neka Vas ne uplaši toliki broj skraćenica naziva obrazaca, niti količina „papirologije“ –
velik broj podataka se ponavlja, a samo popunjavanje nije komplicirano kao što na prvi
pogled izgleda. Također, djelatnici predmetne agencije i ostalih institucija dužni su Vam
pomoći u ispunjavanju obrazaca.
VAŽNO:
Upisom u Upisnik OPG-a ne postaje se obveznikom vođenja poslovnih
knjiga (npr. u slučaju paušalnog oporezivanja) te se ovisno o prihodima može ili ne mora
uključiti u sustav PDV-a. Obveznik Poreza na dodanu vrijednost je onaj OPG koji ostvari
primitke veće od 230.000,00 kuna u jednoj poslovnoj godini. Dakle, obveznik PDV-a
dužan je voditi poslovne knjige te sam zaračunavati PDV i uključivati isti u cijenu proizvoda i usluga.
Obrtnik je fizička osoba koja obavlja jednu ili više djelatnosti u svoje ime i za svoj
račun, a pritom se može koristiti i radom drugih osoba.
Dakle, prema članku 4. Zakona o obrtu („Narodne novine“ br. 49/03 – pročišćeni tekst,
izmjene u Narodnim novinama br. 68/07, 79/07 i 143/13) obrtnik je «...fizička osoba koja
obavlja jednu ili više djelatnosti iz članka 2. stavka 1. ovog Zakona u svoje ime i za svoj
račun...». Obrt je, s druge strane, definiran kao «samostalno i trajno obavljanje
dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja
dobiti….».
S obzirom na vrste, obrti mogu biti:
•
•
•
slobodni - obrti za čije je obavljanje potrebno ispuniti samo opće uvjete, odnosno
ne traži se propisana stručna sprema
vezani - obrti za čije se obavljanje, osim općih uvjeta, traži ispit o stručnoj
osposobljenosti, odgovarajuća srednja stručna sprema ili majstorski ispit
povlašteni - obrti čije je obavljanje moguće isključivo na temelju povlastice koju
izdaje nadležno ministarstvo, ovisno o djelatnosti
Uvjeti za otvaranje obrta
Ako želite otvoriti obrt ne smijete imati izrečenu sigurnosnu mjeru zabrane ili
zaštitnu mjeru zabrane obavljanja djelatnosti. Posebni uvjeti odnose se na stručnu
osposobljenost, odgovarajuću srednju stručnu spremu ili položen majstorski ispit te
udovoljavanje posebnim zdravstvenim uvjetima.
Ipak, ako ne ispunjavate ovaj poseban uvjet, svejedno možete obavljati vezani obrt
ukoliko na takvim poslovima zaposlite radnika koji udovoljava propisanim
uvjetima.
Zajedničko obavljanje obrta
Kako bi se obavljale gospodarske djelatnosti, dvije ili više fizičkih osoba mogu
zajednički obavljati obrt. Za takve vezane obrte je dovoljno da jedna od osoba, uz
opće, ispunjava i prethodno navedene posebne uvjete.
Strani državljani u Hrvatskoj također mogu obavljati obrt pod istim uvjetima kao i
državljani Republike Hrvatske. Dodatni uvjet postavljen je Zakonom o strancima koji
propisuje potrebu pribavljanja poslovne dozvole, a koju izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova.
8
Postupak otvaranja obrta
Nakon donošenja odluke o pokretanju registracije obrta najprije proučite neke osnovne
odrednice poput općenitih stavki o obrtu, mjestu registracije te pravnih regulativa.
Ovisno o sjedištu obrta, posjetite Ured državne uprave u županiji.
Služba za gospodarstvo
Voditeljica Službe: Ivana Marković Palaić, dipl. iur.
E-pošta: ivana.markovic.palaic@udu-smz.hr
Adresa: Stjepana i Antuna Radića 36, Sisak
Telefon: 044 500-006
Telefax: 044 500-024
Radno vrijeme: od 7,30 – 15,30 sati
- u periodu od 15. lipnja do 31. kolovoza:
od 7,00 – 15,00 sati
- prijem stranaka: od 8,00 – 14,00 sati
- dnevni odmor: 11,00 – 11,30 sati
Unutarnje ustrojstvene jedinice Službe za gospodarstvo:
Odjel za gospodarstvo
Voditeljica Odjela: Nada Gobac, dipl. oec.
Tel. 044 500-051 E-pošta: nada.gobac@udu-smz.hr
Odjel za stambeno zbrinjavanje, promet i poljoprivredu
Tel. 044 500-006
Odjel za gospodarstvo obavlja upravne i stručne poslove iz područja koja se odnose
na trgovinu, malo i srednje poduzetništvo, ugostiteljstvo, turizam i rudarstvo:
•
•
•
•
utvrđivanje minimalno tehničkih uvjeta za početak rada trgovine sukladno Zakonu
o trgovini
utvrđivanje minimalno tehničkih uvjeta za početak rada trgovačkih društava
(trgovina i ugostiteljstvo) sukladno članku 32. Zakona o trgovačkim društvima
utvrđivanje minimalno tehničkih uvjeta za ugostiteljstvo i turizam
izdavanje odobrenja vezanih uz istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina
prema Zakonu o rudarstvu, Pravilniku o istraživanju mineralnih sirovina i
Pravilniku o eksploataciji mineralnih sirovina
Odjel za stambeno zbrinjavanje, promet i poljoprivredu obavlja upravne i stručne
poslove iz područja prometa i poljoprivrede, koji se odnose na:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
izdavanje posebnog znaka – znaka pristupačnosti za vozila invalida
izdavanje licencija za javni prijevoz
izdavanje potvrda za prijevoz za vlastite potrebe
utvrđivanje naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta
uvođenje zakupnika u posjed poljoprivrednog zemljišta i ribnjaka u vlasništvu
države
poslove vezane uz dugogodišnji zakup poljoprivrednog zemljišta i ribnjaka
registraciju proizvođača božićnih drvaca
poslove izdavanja dozvola za krčenje, odnosno čistu sječu šume
rješavanje u prvom stupnju po zahtjevima stranaka za stambeno zbrinjavanje
rješavanje u prvom stupnju po zahtjevima stranaka i po službenoj dužnosti o
priznavanju statusa povratnika
provođenje revizije statusa povratnika, prognanika i izbjeglica
9
Postupak otvaranja obrta
Ispostava Kutina
Ispostava Hrvatska Kostajnica
Adresa: Kutina, Kneza Ljudevita Posavskog 27
Telefon: 044 500-100
Telefaks: 044 500-115
Radno vrijeme: od 7,30 – 15,30 sati
- u periodu od 15. lipnja do 31. kolovoza:
od 7,00 – 15,00 sati
- prijem stranaka: od 8,00 – 14,00 sati
- dnevni odmor: 11,00 – 11,30 sati
Adresa: H. Kostajnica, Trg Nikole Šubića Zrinskog 1
Telefon: 044 500-140
Telefax: 044 500-144
Radno vrijeme: od 7,30 – 15,30 sati
- u periodu od 15. lipnja do 31. kolovoza:
od 7,00 – 15,00 sati
- prijem stranaka: od 8,00 – 14,00 sati
- dnevni odmor: 11,00 – 11,30 sati
Voditeljica Ispostave: Sunčica Kroupa-Krajinović, dipl.
oec.
E-pošta: suncica.kroupa-krajinovic@udu-smz.hr
Voditelj Ispostave: Juraj Pavišić, dipl. politolog
E-pošta: juraj.pavisic@udu-smz.hr
Ispostava Novska
Ispostava Glina
Adresa: Novska, Trg dr. Franje Tuđmana 2
Telefon: 044 500-120
Telefax: 044 500-133
Radno vrijeme: od 7,30 – 15,30 sati
- u periodu od 15. lipnja do 31. kolovoza:
od 7,00 – 15,00 sati
- prijem stranaka: od 8,00 – 14,00 sati
- dnevni odmor: 11,00 – 11,30 sati
Adresa: Glina, Trg bana Josipa Jelačića 2
Telefon: 044 882-101, 044 885-215
Telefax: 044 882-101
Radno vrijeme: od 7,30 – 15,30 sati
- u periodu od 15. lipnja do 31. kolovoza:
od 7,00 – 15,00 sati
- prijem stranaka: od 8,00 – 14,00 sati
- dnevni odmor: 11,00 – 11,30 sati
Voditeljica Ispostave: Milka Milojević, dipl. iur.
E-pošta: milka.milojevic@udu-smz.hr
Voditeljica Ispostave: Renata Šukalić, dipl. soc. radnica
E-pošta: renata.sukalic@udu-smz.hr
Ispostava Petrinja
Ispostava Topusko
Adresa: Petrinja, Gundulićeva ulica 2a
Telefon: 044 815-113
Telefax: 044 815-264
Radno vrijeme: od 7,30 – 15,30 sati
- u periodu od 15. lipnja do 31. kolovoza:
od 7,00 – 15,00 sati
- prijem stranaka: od 8,00 – 14,00 sati
- dnevni odmor: 11,00 – 11,30 sati
Adresa: Topusko, Trg bana Josipa Jelačića 1
Telefon: 044 885-215, 044 885-113
Telefax: 044 885-113
Radno vrijeme: od 7,30 – 15,30 sati
- u periodu od 15. lipnja do 31. kolovoza:
od 7,00 – 15,00 sati
- prijem stranaka: od 8,00 – 14,00 sati
- dnevni odmor: 11,00 – 11,30 sati
Voditelj Ispostave: Srećko Rajan, dipl. soc. radnik
E-pošta: srecko.rajan@udu-smz.hr
Voditeljica Ispostave: Renata Šukalić, dipl. soc. radnica
Telefon: 044 885-215, 044 882-101
E-pošta: renata.sukalic@udu-smz.hr
10
Postupak otvaranja obrta
Do tada prikupite potrebnu dokumentaciju u koju se ubrajaju:
•
•
•
•
•
•
•
preslika osobne iskaznice
preslika putne isprave, prijava boravka u Hrvatskoj ili preslika osobne iskaznice
ako postoji trajno nastanjenje u Hrvatskoj
dokaz da udovoljavate posebnim zdravstvenim uvjetima
dokaz o pravu korištenja prostora
za vezane obrte treba priložiti dokaz o stručnoj spremi, položenom majstorskom
ispitu ili ispitu o stručnoj osposobljenosti
ispuniti obrasce koje ćete dobiti u Uredu državne uprave ili preuzeti s interneta
izvršiti uplate za otvaranje obrta i troškove izdavanja obrtnice. Potrebne žiro
račune i iznose ćete dobiti u Uredu državne uprave.
Zatim morate preuzeti Rješenje o registraciji obrta u Uredu državne uprave, izraditi
pečat te otvoriti konačan račun u poslovnoj banci.
Nužna je i prijava u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje te prijava u Hrvatski
zavod za zdravstveno osiguranje. Nakon toga, morate se prijaviti u Poreznu
upravu radi upisa u registar poreznih obveznika.
Troškovi otvaranja obrta
Trošak otvaranja obrta iznosi oko 470 kuna, od čega je trošak izdavanja obrtnice
200 kuna, a 270 kuna je administrativna pristojba za postupak registracije.
Plaćanja cijene obrtnice oslobođeni su:
•
•
•
•
fizičke osobe koje otvaraju obrt na područjima određenim Zakonom o područjima
posebne državne skrbi, Zakonom o brdsko-planinskim područjima i Zakonom
o otocima
osobe prijavljene na Zavodu za zapošljavanje starije od 45 godina ili s najmanje
20 godina radnog staža
branitelji
osobe koje temeljem Programa ''Poticaj za uspjeh'' registriraju obrt za
ugostiteljsku djelatnost kapaciteta ne većeg od 40 soba ili 20 apartmana ili 100
kamp jedinica.
Prilikom otvaranja obrta, osim Zakona o obrtu, obratite pažnju i na zakonske propise
poput Zakona o trgovini, Zakona o ugostiteljstvu i drugih koji određuju posebne uvjete
za obavljanje pojedinih djelatnosti (uvjete prostora, stručne spreme, posebnih dozvola,
koncesija).
Ukoliko imate dodatna pitanja vezana za registriranje obrta te dobivanje odgovarajućih
ovjerenih dokumenata, možete se obratiti nadležnim Uredima državne uprave u
županijama ili Gradskom uredu za gospodarstvo, rad i poduzetništvo prema sjedištu
obrta.
Za dodatna pitanja na raspolaganju Vam je i Ministarstvo poduzetništva i obrta na
besplatan broj telefona 0800 234 505.
11
KAKO OSNOVATI TRGOVAČKO DRUŠTVO?
Trgovačko društvo
je samostalna gospodarska, tehnička i društvena cjelina u
vlasništvu određenih subjekata, koja proizvodi proizvode ili usluge za potrebe tržišta,
koristeći se odgovarajućim resursima i snoseći poslovni rizik, radi ostvarivanja dobiti i
drugih ekonomskih i društvenih ciljeva. Društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) je
trgovačko društvo u koje jedna ili više pravnih ili fizičkih osoba ulažu temeljne uloge s
kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu. Temeljni ulozi ne moraju
biti jednaki. Nijedan osnivač ne može kod osnivanja društva preuzeti više temeljnih
uloga. Poslovni udjeli se ne mogu izraziti u vrijednosnim papirima. Članovi ne odgovaraju za obveze društva.
KAKO OSNOVATI TRGOVAČKO DRUŠTVO?
Trgovačko društvo svojstvo pravne osobe stječe upisom u sudski registar, a gubi
svojstvo pravne osobe brisanjem tog društva iz sudskog registra. (članak 4. Zakona o
trgovačkim društvima). Upis osnivanja trgovačkih društava u sudski registar, na
području suda gdje društvo ima sjedište je konstitutivne prirode, što znači da nakon
upisa društvo može u pravnom prometu stjecati prava i preuzimati obveze, može biti
vlasnikom pokretnih i nepokretnih stvari te može tužiti i biti tuženo pred državnim ili
izbranim sudom i sudjelovati u drugim postupcima. Na službenim stranicama
Ministarstva pravosuđa možete pronaći popis Trgovačkih sudova s adresama,
telefonima i web adresama. Svaki sud na svojoj web stranici ima popis županija nad
kojima ima nadležnost.
Stupanjem na snagu Pravilnika o načinu upisa u sudski registar („Narodne novine“ br.
22/12) putem usluge e-Tvrtka omogućeno je i elektroničko osnivanje društva s
ograničenom odgovornošću s temeljnim kapitalom u novcu iz bilo kojeg
Javnobilježničkog ili HITRO HR ureda u Republici Hrvatskoj na bilo koji od Trgovačkih
sudova u roku od 24 sata.
Napomena: U rok od 24 sata ne ubrajaju se vikendi i neradni dani. Za elektroničke
prijave poslane nakon uredovnog radnog vremena Suda, rok od 24 sata teče od
sljedećeg radnog dana.
IME DRUŠTVA
Društvu prvo morate odabrati ime. Već spomenuti HITRO HR može za Vas provjeriti postoji li već društvo s istim ili sličnim imenom. Zato je, pored odabranog imena društva
preporučljivo pripremiti alternativna imena.
Po provjeri imena društva, HITRO HR će Vas uputiti mogućnostima rezervacije imena.
Pri odabiru imena društva koristite se portalom sudreg.pravosudje.hr.
VAŽNO! Napomene pri odabiru imena društva: "Tvrtka" je ime pod kojim trgovačko
društvo posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu.
12
KAKO OSNOVATI TRGOVAČKO DRUŠTVO?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Tvrtka trgovačkoga društva mora se jasno razlikovati od tvrtke drugog trgovca
upisane u sudski registar kod istog registarskog suda.
Valja poštivati "načelo istinitosti" - što znači da podaci sadržani u tvrtki moraju
biti istiniti.
Tvrtka trgovačkog društva mora uz naznaku kojom se pobliže obilježava ime
društva sadržavati naznaku predmeta poslovanja društva, npr. „NAZIV“ d.o.o. za
usluge.
Tvrtka se mora moći razlikovati od druge; sastojci tvrtke ne mogu biti takvi da
stvaraju zabunu glede predmeta poslovanja trgovačkoga društva, utiska o
identitetu ili povezanosti s drugim društvom, da vrijeđaju prava intelektualnog i
industrijskog vlasništva ni druga prava drugih osoba.
Ako je u tvrtki sadržano ime koje je jednako ranije upisanoj tvrtki drugoga
društva koja se kasnije upisuje moraju se unijeti dodaci kojima se osigurava da se
te tvrtke jasno razlikuju.
Riječ "Hrvatska" te njene izvedenice, kao i zastava i grb Republike Hrvatske,
uključivši i njihovo oponašanje, mogu se unijeti u tvrtku samo uz suglasnost
Vlade Republike Hrvatske ili državnog organa koga ona ovlasti (Ministarstvo
uprave).
Tvrtka ne može sadržavati imena, grbove, zastave ni druge državne ambleme
drugih država ili međunarodnih (međudržavnih) organizacija, niti službene
znakove za kontrolu i garanciju kvalitete, a ne može ih se ni oponašati/kopirati.
Izuzetno, sastojci tvrtke koji se tamo navode mogu se unijeti u tvrtku uz dozvolu
nadležnog tijela odgovarajuće države ili međunarodne (međudržavne)
organizacije te u slučaju da su ti sastojci sadržani u tvrtki ili u imenu osnivača koji
se unose u tvrtku trgovačkog društva.
U tvrtku se može unijeti ime ili dio imena neke osobe samo uz njen pristanak, a
ako je ta osoba umrla, uz pristanak njenih nasljednika.
U tvrtku se može unijeti ime ili dio imena neke povijesne ili druge znamenite
osobe samo uz njen pristanak, a ako je ta osoba umrla samo ako ga se koristi na
prikladan način uz pristanak nasljednika.
Naznaka imena tvrtke trgovačkog društva mora biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu ili na službenom jeziku države članice Europske unije i latiničnom
pismu, a mogu se koristiti i arapski brojevi.
Ostali sastojci tvrtke moraju biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.
Tvrtka trgovačkoga društva može sadržavati pojedine strane riječi drugih jezika
ako one čine ime, odnosno tvrtku člana društva ili robni ili uslužni žig člana zaštićen u Republici Hrvatskoj, odnosno njegova društva registriranog u Republici
Hrvatskoj, ili ako su uobičajene u hrvatskom jeziku, ili ako za njih nema odgovarajuće riječi u hrvatskom jeziku, ili ako se radi o riječima na mrtvom jeziku.
Tvrtka se može upisati u sudski registar i u prijevodu na jedan ili više jezika.
Primjenjuje se:
•
Načelo zakonitosti – sud će odbiti upis tvrtke koja nije u skladu s odredbama
zakona
•
Načelo isključivosti – ne može se upisati u sudski registar tvrtka koja je jednaka
ili se jasno ne razlikuje od ranije upisane tvrtke
•
Načelo prvenstva – sud će upisati onu tvrtku koja je ranije prijavljena (u slučaju
prijave tvrtki istog naziva istom registarskom sudu).
13
KAKO OSNOVATI TRGOVAČKO DRUŠTVO?
JAVNI BILJEŽNIK
Prijavu za upis u sudski registar (obrazac Po) i neke njezine priloge potrebno je ovjeriti
kod javnog bilježnika. Kod javnog bilježnika ponesite osobnu iskaznicu ili putovnicu
(obvezna za strane državljane). Obvezna je nazočnost svih osnivača i drugih osoba čije
je potpise potrebno ovjeriti.
Nakon ovjera, javni bilježnik dokumentaciju prosljeđuje elektroničkim putem u HITRO HR
ured.
PREDAJA DOKUMENTACIJE I UPLATA PRISTOJBI
Prijavu za upis u sudski registar sa svim potrebnim prilozima ovjerenim kod javnog
bilježnika predajte u uredu HITRO HR. Uplate sudskih pristojbi i osnivačkog pologa
možete izvršiti u Fininim poslovnicama. Nakon izvršenih uplata, HITRO HR će
kompletirati Vaš predmet i proslijediti ga na nadležni Trgovački sud elektroničkim
putem. Ukoliko je odaslana dokumentacija ispravna i potpuna, Trgovački sud će u roku
24 sata izvršiti upis društva u Sudski registar te elektroničkim putem dostaviti u HITRO
HR ured Rješenje o osnivanju i Potvrdu o OIB-u novoosnovane tvrtke.
U uredu HITRO HR dobit ćete i ispuniti RPS obrazac koji je potreban za dobivanje
Obavijesti o razvrstavanju poslovnog subjekta po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti
Državnog zavoda za statistiku (dodjela matičnog broja i šifre glavne djelatnosti).
HITRO HR će automatski po preuzimanju Rješenja o osnivanju ishoditi Obavijest
Državnog zavoda za statistiku elektroničkim putem u roku od jednog radnog dana.
PREUZIMANJE DOKUMENTACIJE I OTVARANJE RAČUNA
Rješenje o upisu u sudski registar i Obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta po
Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti s upisanim matičnim brojem preuzet ćete na šalteru
servisa HITRO HR. Po preuzimanju dokumentacije potrebno je izraditi pečat i otvoriti
račun kako bi se mogao izvršiti prijenos osnivačkog pologa društva na račun društva.
Izradu pečata možete ugovoriti na šalteru servisa HITRO HR. Otvaranje računa možete
ugovoriti na šalteru servisa HITRO HR (u onim bankama za koje FINA obavlja poslove
otvaranja računa ili posreduje u obavljanju tih poslova). Društvo, vlasnika društva i
zaposlenike društva je potrebno prijaviti u sustav mirovinskog osiguranja (HZMO e-Mirovinsko). Osim prijave društva u mirovinsko osiguranje isto je potrebno prijaviti i u
sustav zdravstvenog osiguranja (HZZO - e-Zdravstveno).
VAŽNO!
Nakon upisa u sudski registar i registar Državnog zavoda za statistiku potrebno je
izvršiti prijavu društva u Poreznoj upravi nadležnoj prema sjedištu društva, radi upisa u
registar obveznika poreza na dobit i PDV-a.
Na uvid je potrebno dati Rješenje o upisu u Sudski registar, Obavijest o razvrstavanju po
Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti te potpisni karton. Uz navedenu dokumentaciju
postoji mogućnost potrebe dostave dodatne dokumentacije na zahtjev službenika
Porezne uprave.
14
KAKO OSNOVATI TRGOVAČKO DRUŠTVO?
DOBRO JE ZNATI: Nema jednoznačnog odgovora na pitanje je li jednostavnije i
financijski isplativije započeti vlastiti posao osnutkom trgovačkog društva ili
registracijom obrta. Odluka ovisi o nizu okolnosti: o planiranom opsegu poslovanja,
raspoloživom kapitalu, propisima i očekivanoj dobiti. Novoosnovano trgovačko društvo
može početi obavljati djelatnost tek nakon upisa u registar koji vodi nadležni sud. Izrada
osnivačkih akata, postupak javnobilježničkih ovjera i upis obavljaju se u samo nekoliko
dana. Uz temeljni kapital, koji ne može biti manji od 20.000 kn, osnivač ili više njih
moraju računati s nekoliko tisuća kuna troškova sudskih pristojbi, bilježničkih naknada i
objave osnutka društva u službenom glasilu. Ako su tako odredili u društvenom ugovoru,
odnosno u izjavi o osnivanju društva, te će troškove moći naknadno nadoknaditi od
trgovačkog društva. Fizička osoba koja želi osobnim radom obavljati gospodarsku
djelatnost može, ispunjava li propisane uvjete, registrirati obrt. Postupak upisa obrta u
obrtni registar obavlja županijski ured za poslove gospodarstva, a troškovi se odnose
samo na upravnu pristojbu i izdavanje obrtnice.
Eto, ovo je bilo nekoliko savjeta, sugestija, definicija koje je potrebno prihvatiti i koristiti
prilikom registracije statusa i djelatnosti kojom se želite ili se već bavite. Naravno, za
Vas smo odabrali najjednostavniji i najbrži način. Sve ovo možete obavljati i sami, bez
posredovanja, ali ne zaboravite da želite biti dio modernog društva i podignuti razinu
svog života na selu.
Ako ste odlučili registrirati svoje imanje kroz neki od navedenih modela zapamtite:
MOŽDA NISTE NAPRAVILI VELIK KORAK ZA ČOVJEČANSTVO,
ALI STE SIGURNO NAPRAVILI VELIK KORAK ZA SEBE!
Postoji još nekoliko oblika udruživanja fizičkih i pravnih osoba, koje su već malo napredniji oblik poslovanja te ćemo ih ovom prilikom samo spomenuti uz posebnu pozornost
na kategoriju zadruge.
Dioničko društvo (eng. corporation, share holding company) je legalni oblik poduzeća
čija je vlasnička glavnica podijeljena na jednake apoene-dionice. Pretpostavlja
ograničenu odgovornost vlasnika dionica. Dioničko društvo kao sastavni dio unutarnjeg
ustrojstva ima: upravu, nadzorni odbor i skupštinu. Dioničko društvo (skraćeno d.d.) je
trgovačko društvo i pravna osoba kod koje je kapital društva podijeljen na jednake
dijelove, dionice. Dioničko društvo je međunarodno vrlo značajan, a u pojedinim
državama prevladavajući, oblik organizacije gospodarskih subjekata.
15
Zadruga
Zadruga je dragovoljno, otvoreno, samostalno i neovisno društvo kojim upravljaju
njezini članovi, a svojim radom i drugim aktivnostima ili korištenjem njezinih usluga, na
temelju zajedništva i uzajamne pomoći ostvaruju, unapređuju i zaštićuju svoje
pojedinačne i zajedničke gospodarske, ekonomske, socijalne, obrazovne, kulturne i druge
potrebe i interese i ostvaruju ciljeve zbog kojih je zadruga osnovana.
Zadruge se osnivaju sukladno odredbama Zakona o zadrugama ("Narodne novine" br.
34/11).
Tko može biti osnivač zadruge?
Zadrugu može osnovati najmanje sedam osnivača koji su potpuno poslovno sposobne
fizičke osobe ili pravne osobe, a svaki osnivač unosi osnovni članski ulog koji ne može
biti manji od 1000,00 kn.
Razlika između poslovne sposobnosti i radne sposobnosti: osoba koja je invalid rada ili
HRVI te ima 100% nesposobnost za rad, može biti osnivač/član zadruge, jer je i dalje
poslovno sposobna (sposobna štititi svoja prava i interese).
Redoslijed radnji prilikom osnivanja zadruge:
1.
Osnivačka Skupština
Nakon što osnivači postignu dogovor o ciljevima radi kojih osnivaju zadrugu, što njome
žele postići, osnovnim djelatnostima kojima će se baviti i kako će urediti svoje
međusobne odnose u zadruzi, sazivaju osnivačku skupštinu zadruge na kojoj će donijeti
pravila zadruge koja su osnivački i temeljni opći akt zadruge (kao Statut kod trgovačkog
društva) i izabrati tijela zadruge. Zadrugari mogu pravila sastaviti sami prema predlošku
Hrvatskog saveza zadruga. Skupštinu čine svi osnivači, a u kasnijem radu zadruge, svi
članovi zadruge.
Uobičajeni dnevni red osnivačke Skupštine je ovakav:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Biranje zapisničara
Biranje Predsjednika skupštine zadruge
Donošenje pravila zadruge
Izbor upravitelja zadruge
Donošenje odluke o roku uplate i iznosu članskog uloga
Razno
O tijeku osnivačke skupštine treba voditi zapisnik. Osim zapisnika, izdvojite i svaku
odluku posebno. Sve važne odluke moraju imati posebnu točku dnevnog reda, odluke se
ne mogu donositi pod točkom razno.
Ako zadruga ima 20 i više članova potrebno je pripremiti i:
•
Poziv s dnevnim redom za sjednicu Nadzornog odbora
•
Zapisnik sa sjednice Nadzornog odbora
•
Odluka o imenovanju članova Nadzornog odbora
•
Odluka o imenovanju predsjednika i zamjenika predsjednika Nadzornog odbora
16
Zadruga
2. Pravila zadruge
Pravila zadruge obavezno sadrže odredbe o:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
tvrtki, sjedištu i predmetu poslovanja;
unutarnjem ustroju;
uvjetima i načinu stjecanja članstva, obliku i visini, unosu i povratu uloga člana, pravima, obvezama i
odgovornostima članova, uvjetima i načinu prestanka članstva i drugim pitanjima vezanim uz članstvo
u zadruzi;
tijelima zadruge, njihovoj nadležnosti, pravima i obvezama, postupku izbora i opoziva, mandatu članova,
načinu donošenja odluka i drugim pitanjima vezanim uz rad tijela zadruge;
zastupanju i predstavljanju zadruge te pravima i ovlastima upravitelja;
imovini zadruge i načinu raspolaganja imovinom;
upotrebi dobiti, odnosno viška prihoda, pokriću gubitaka, odnosno manjka u poslovanju;
dijelu dobiti, odnosno viška prihoda koji se raspoređuju u obvezne pričuve;
statusnim promjenama i prestanku zadruge;
informiranju članova i poslovnoj tajni;
načinu i postupku izmjena i dopuna pravila i
drugim pitanjima važnim za rad i poslovanje zadruge.
Pravila zadruge su donesena kada broj osnivača, potreban za osnivanje zadruge,
potpiše izjavu o prihvaćanju pravila koja sadrži:
•
ime i prezime, datum rođenja, prebivalište, OIB;
•
broj i oznaku identifikacijske isprave fizičke osobe, odnosno tvrtku, sjedište i OIB
pravne osobe.
Napomena: prema starom Zakonu o zadrugama koji je bio na snazi do 31.3.2011. zadruga je
trebala imati dva osnivačka akta, Ugovor o osnivanju zadruge i pravila zadruge. Ugovor se
solemnizirao kod javnog bilježnika što je koštalo minimalno 1000 kn. Novi zakon pojednostavio
je i pojeſtinio osnivanje zadruge, jer je potrebno samo kod javnog bilježnika ovjeriti potpis predsjednika Skupštine na pravilima zadruge koja se ne solemniziraju.
3. Ovjeravanje dokumentacije kod javnog bilježnika
Nakon održane osnivačke skupštine javnom bilježniku trebaju doći osobno svi potpisnici s
važećom osobnom iskaznicom ili putovnicom.
Dokumentacija za javnog bilježnika:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
Prijava za upis u sudski registar Trgovačkog suda (obrazac PO, nabavlja se u Narodnim novinama) – ako
je sami ispunite, bilježnik naplaćuje samo ovjeru. Ako je javni bilježnik ispunjava tu će uslugu naplatiti
Poziv s dnevnim redom za osnivačku skupštinu
Popis članova zadruge (tabelarni)
Pravila zadruge (potpisuje predsjednik Skupštine)
Zapisnik s osnivačke skupštine zadruge
Odluka o imenovanju predsjednika skupštine zadruge (potpisuje predsjednik Skupštine)
Odluka o imenovanju upravitelja zadruge (potpisuje predsjednik Skupštine)
Odluka o roku uplate i iznosu članskog uloga (potpisuje predsjednik Skupštine)
Izjave o prihvaćanju dužnosti upravitelja i (eventualno) članova Nadzornog odbora
Izjave članova o prihvaćanju pravila zadruge (pojedinačne izjave svakog osnivača)
Izjave o nepostojanju nepodmirenih dugovanja osnivača zadruge (radi javni bilježnik)
Ako zadruga ima 20 i više članova, dodatno se prilažu:
•
Poziv s dnevnim redom za sjednicu Nadzornog odbora
•
Zapisnik sa sjednice Nadzornog odbora
•
Odluka o imenovanju članova Nadzornog odbora
•
Odluka o imenovanju predsjednika i zamjenika predsjednika Nadzornog odbora
17
Zadruga
4. Uplata članskih uloga
S ovjerenim Pravilima zadruge zadrugari odlaze u bilo koju komercijalnu banku gdje se otvara
tzv. prolazni račun na koji svaki zadrugar ponaosob uplaćuje članski ulog. Banka izdaje Potvrdu
o uplati koju je potrebno čuvati, jer je treba priložiti prijavi na Trgovački sud.
5. Prijava u registar Trgovačkog suda
Potvrdu o uplati članskog uloga upravitelj donosi javnom bilježniku koji je prilaže prijavi na
Trgovački sud. Zadruga se prijavljuje u Trgovački sud u koji pripada prema svom sjedištu. Na
službenim stranicama Ministarstva pravosuđa možete pronaći popis Trgovačkih sudova s
adresama, telefonima i web adresama. Svaki sud na svojoj web stranici ima popis županija nad
kojima ima nadležnost.
Kod prijave na trgovački sud prilažu se svi dokumenti koje je ovjerio javni bilježnik te još:
1.
2.
3.
Dokaz o uplati članskih uloga
Dokaz o uplati pristojbe za upis osnivanja subjekta
Dokaz o uplati troškova za oglas u „Narodnim novinama“
Ako je prijava uredna i zajedno s prilozima sadrži sve što je potrebno da bi se proveo upis, sud
će donijeti rješenje o upisu u sudski registar, čime zadruga stječe svojstvo pravne osobe. To
znači da od dana upisa u sudski registar zadruga može sudjelovati u pravnom prometu.
Kao prilog rješenju, zadruga dobiva i obavijest o OIB-u.
6. Izrada pečata
Za izradu pečata potrebno je priložiti kopiju rješenja o osnivanju zadruge. Pečat je nužan za
prijavu Državnom zavodu za statistiku i preduvjet za otvaranje poslovnog računa kod banke.
Na pečatu se uobičajeno piše skraćeni naziv zadruge i sjedište, eventualno se može dodati OIB.
Ne treba se pisati ulica i kućni broj, jer tada u slučaju preseljenja zadruge treba raditi novi
pečat. Pečat neka bude što jednostavniji, jer komplicirani logotipi otisnuti pečatom mogu djelovati neuredno i nečitko. Osim pečata kojim ćete ovjeravati raznovrsne službene dokumente,
dobro je odmah dati izraditi i prijemni štambilj za označavanje ulazne pošte i jedan mali
štambilj za označavanje koverti na izlaznoj pošti.
7. Prijava u registar poslovnih subjekata Državnog zavoda za statistiku
Iako se kod Trgovačkog suda registrira nekoliko potencijalnih djelatnosti, kod prijave u Državni
zavod za statistiku treba odabrati jednu koja će biti glavna. Prijava se treba napraviti u roku
15 dana od registracije zadruge, a DZS će po prijavi izdati Obavijest o razvrstavanju poslovnog
subjekta po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti.
Za prijavu treba ispuniti obrazac RPS-1 (kupuje se u Narodnim novinama) koji potpisuje upravitelj i ovjerava pečatom zadruge. Potrebno je priložiti i kopiju rješenja o osnivanju zadruge, te
uplatiti 55,00 kn u državni proračun. Jedini ured u kojem se to može obaviti ima sjedište u
Zagrebu, Branimirova 19 (preko puta pošte na Glavnom željezničkom kolodvoru) i u tom
slučaju obavijest o razvrstavanju dobije se odmah. Zahtjevi poslani poštom nekad se riješe tek
za nekoliko tjedana, stoga preporučujemo da zadruga organizira dolazak nekog svog člana u
Zagreb. Uredovno vrijeme rada sa strankama je od 8,00 do 13,00 h. Dodatne informacije
možete dobiti na telefone: (01) 4893-501, (01) 4893-473, (01) 4893-543, (01) 4893-596.
18
Zadruga
8. Prijava u Evidenciju zadruga i zadružnih saveza Hrvatskog saveza zadruga
Sve zadruge registrirane u Republici Hrvatskoj obavezne su članice Hrvatskog saveza zadruga
od dana registracije na Trgovačkom sudu.
Zadruga u roku od 15 dana po dobivanju rješenja o osnivanju zadruge treba dostaviti ispunjen
Evidencijski list zadruge za Evidenciju zadruga i zadružnih saveza Hrvatskog saveza zadruga.
To možete učiniti osobno u uredu HSZ u Amruševoj 8/1, odmah po ishođenju Obavijesti o
razvrstavanju poslovnog subjekta. Ako iz nekog razloga to ne možete učiniti odmah, prijavu
možete poslati i poštom, a obavijest o upisu bit će dostavljena na adresu sjedišta zadruge. Za
prijavu u Evidenciju ne plaća se nikakva pristojba. Detalji o prijavi opisani su na web stranicama HSZ pod linkom "Obaveze zadruga prema HSZ".
9. Otvaranje poslovnog računa zadruge
Poslovni žiro-račun zadruge otvara se u banci u kojoj su uplaćeni članski ulozi. Ugovor s
bankom se sklapa uz predočenje rješenja o osnivanju zadruge, obavijesti o razvrstavanju po
NKD i pečata zadruge i uz deponiranje potpisa ovlaštenih osoba (kod zadruge je to obično
jedna osoba - upravitelj). Članski ulozi prebacuju se s prolaznog na novoosnovani poslovni
račun zadruge i tim novcima zadruga može odmah raspolagati za potrebe početnih troškova.
Kad ste već u banci, možete odmah ugovoriti internet bankarstvo i maestro karticu.
KORISNI SAVJETI
Naziv/tvrtka zadruge
Kod tvrtke zadruge, dakle kod odabira imena zadruge, potrebno je voditi računa da tvrtka
zadruge sadrži naznaku da se radi o zadruzi i naznaku glavne djelatnosti koju ona obavlja. Ako
članstvo zadruge ima posebna svojstva koja obilježavaju zadrugu, zadruga može istaknuti ta
svojstva u svojoj tvrtki.
Ne pišite naziv zadruge razmaknutim slovima i ne stavljajte ga u navodnike, jer ćete ga
ubuduće uvijek morati tako pisati. Pazite da ne upotrijebite naziv već postojeće zadruge registrirane kod istog Trgovačkog suda. Naziv zadruge može biti bilo koja riječ iz hrvatskog,
latinskog i starogrčkog jezika, a za korištenje riječi Hrvatska ili bilo koje izvedenice te riječi u
nazivu zadruge osnivači moraju dobiti posebnu suglasnost Vlade Republike Hrvatske ili
državnog organa kojeg ona ovlasti. Pri provjeri zauzetosti naziva možete se koristiti on-line
registrom Trgovačkog suda.
Pošto je u današnje vrijeme internet moćno sredstvo oglašavanja pa ako tvrtke nema na
internetu „kao da je i nema", bilo bi dobro izabrati naziv za koji je internetska domena slobodna.
To možete provjeriti na stranicama CARNet-a. Osim punog naziva, praktično je registrirati i
skraćeni naziv zadruge.
Na sve odredbe koje nisu regulirane Zakonom o zadrugama, a odnose se na tvrtku, primjenjuju
se odgovarajuće odredbe trenutno važećeg Zakona o trgovačkim društvima.
19
Zadruga
Djelatnost zadruge
Predmet poslovanja zadruge može biti obavljanje bilo koje djelatnosti koja nije zakonom
zabranjena. Zadruga kao i d.o.o., može registrirati djelatnosti koliko želi. Do 2005. godine
su se djelatnosti upisivale u sudski registar u skladu s propisima o Nacionalnoj klasifikaciji
djelatnosti, tako da se upisuju šifre djelatnosti i skraćen naziv djelatnosti. No, Zakonom o
izmjenama i dopunama zakona o sudskom registru (NN 54/05) ta odredba je promijenjena i
sada glasi: „Predmet poslovanja/djelatnost upisuju se u sudski registar u skladu s posebnim
zakonima".
Pomoć u vezi odabira pravilnih naziva djelatnosti koje prihvaća Trgovački sud pružaju javni
bilježnici.
Imajte u vidu da sama registracija djelatnosti ne znači automatski dozvolu za njeno obavljanje.
Npr. zadruge registrirane za obavljanje ugostiteljske, trgovačke, turističke i djelatnosti prijevoza
trebaju prije početka rada od nadležnog Ureda za gospodarstvo pribaviti rješenje da prostor i
oprema ispunjavaju uvjete propisane za obavljanje željene djelatnosti (Minimalni tehnički uvjeti).
Za svaku djelatnost postoji zakon koji regulira njeno obavljanje, npr. Zakon o turizmu regulira
tko sve, na koji način i pod kojim uvjetima može raditi u toj djelatnosti.
Dobro razmislite koje ćete djelatnosti upisati, jer je prilikom osnivanja cijena ista koliko god ih
bilo, ne naplaćuju se posebno, ali ako kasnije želite dodati neku djelatnost morat ćete mijenjati
akte zadruge i upisivati promjenu u sudskom registru što će koštati gotovo kao cijela početna
registracija.
Članski ulog
Svi zadrugari ulažu u zadrugu jednake članske uloge koji, osim u novcu, mogu biti u stvarima i
pravima izraženim u kunskoj protuvrijednosti. Visina članskog uloga i rok uplate određuje se
Pravilima zadruge, a ne može biti manja od 1000,00 kn. (Prema starom Zakonu o zadrugama
koji je vrijedio do 31.3.2011. minimalan iznos članskog uloga nije bio zakonom određen).
Ako se ulažu stvari i prava, njihovu novčanu vrijednost procjenjuje sudski vještak. Savjetujemo
da se članski ulog odredi tako da zbroj članskih uloga daje sumu novaca dostatnu za početne
troškove zadruge. Ne mora to biti baš 20.000,00 kn kao što zakon propisuje za d.o.o., ali
zadruga se osniva radi ozbiljnog poslovnog interesa i nije uputno ugroziti početak poslovanja
(pre)malim članskim ulozima.
Ulozi se uplaćuju na privremeni račun zadruge koji se može otvoriti u bilo kojoj banci s
potpisanim i kod javnog bilježnika ovjerenim pravilima zadruge. Dobivena potvrda o uplati
kasnije se prilaže prijavi za upis u Sudski registar.
•
•
Udruge su svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih i pravnih osoba. Te se
osobe udružuju u udruge radi zaštite nekih zajedničkih vrijednosti, interesa i ciljeva.
Klaster (engl. cluster) je koncept povezivanja poduzetnika unutar jednog industrijskog sektora,
uz čvrstu suradnju sa znanstvenim i državnim ustanovama, najčešće na regionalnoj ili
nacionalnoj razini, radi boljeg plasmana određene vrste proizvoda. Povezivanje obuhvaća sve
segmente od proizvodnje do marketinga i distribucije.
NARAVNO, UKOLIKO STE VEĆ REGISTRIRANI I IMATE SVOJ STATUS, UVIJEK POSTOJI
MOGUĆNOST DA ŽELITE PROMJENITI KATEGORIJU, REGISTRIRATI JOŠ JEDNU,
NADOGRADITI POSTOJEĆU ILI DODATI JOŠ KOJU DJELATNOST.
Napomena: ostali oblici poslovanja nisu manje važni, samo su ili kompleksniji oblici koji
premašuju osnovna znanja ekonomije ili su Vam već dovoljno dobro poznati pa ih ne treba
dodatno objašnjavati.
No dobro, bitno je prihvatiti činjenicu da ste definiranjem svog statusa i oblika poslovanja
napravili osnove za Vašu želju ravnopravne borbe za tržište roba i usluga Europske unije i šire.
20
KVALITETA PROZVODA I USLUGA
ŠTO MENI/VAMA EUROPSKA UNIJA NUDI?
•
Osim Hrvatske, plasman roba i usluga u još 27 zemalja Europske unije pod istim uvjetima.
•
Mogućnost rada na vlastitom posjedu i korištenje sredstava iz fondova.
•
Uključivanje u međunarodne asocijacije.
•
Cijeloživotno obrazovanje.
•
Slobodno kretanje, izlaganje, učenje, zapošljavanje, trgovanje i niz drugih pogodnosti na
cijelom ciljanom području EU.
•
Niz drugih mogućnosti.
ŠTO EUROPSKA UNIJA OD MENE TRAŽI?
Europska unija u biti ne traži ništa od Vas, većim dijelom sve ima, ali je otvorena za Vaše proizvode i usluge ukoliko zadovoljavaju sljedeće kriterije:
•
KVALITETU PROZVODA I USLUGA
Naravno da su Vaši proizvod i usluga kvalitetni, ali pitanje je po kojim i/ili čijim mjerilima. To
diktira tržište. Kako ćete to znati? Detaljno ćete pratiti sve što je vezano za Vaš proizvod i/ili
uslugu u okruženju, a naročito na području na kojem želite plasirati iste. Iako je vrlo vjerojatno
da ono što je Vama ukusno i lijepo isti utisak ostavlja i na druge, to nije pravilo.
21
KVALITETA PROZVODA I USLUGA
Evo nekoliko primjera iz naše regije:
1.
SUHOMESNATI PROIZVODI – poželjno je da zadrže boju mesa, da se ne mrve prilikom
rezanja, da nisu pljesnivi, da imaju određenu konzistenciju i okus. Ovo su neki od parametara
koji će se svima svidjeti. Međutim ima i nekih specifičnih čimbenika koje određuje kupac
prilikom degustacije i/ili prezentacije proizvoda ili pak zakonska regulativa (certificiranje,
standardiziranje proizvoda i usluga), a odnosi se na sadržaj određenih sastojaka u samom
proizvodu. Ljutina, slanost i vrsta mesa su individualnog karaktera pa ćete se prilagoditi tzv.
posebnim zahtjevima potrošača, a koji mogu biti organoleptičkog (izgled, okus, ukus),
zdravstvenog (štetno zbog određenih zdravstvenih tegoba ili alergije) i vjerskog (svinjetina nije
dozvoljena u prehrani muslimana, etikete na proizvodu ne smiju biti uvredljive) i sl. karaktera.
KVALITETNI SUHOMESNATI PROIZVODI
NEKVALITETNI SUHOMESNATI PROIZVODI
2.
MLIJEČNE PRERAĐEVINE – poželjno je da su higijenski besprijekorno čiste i sastava
usklađenog posebnim pravilnicima o izgledu i kvaliteti istih. Okus i miris moraju biti prepoznatljivi, dok boja varira o proizvodu i načinu prerade. Konzistenciju opet regulira tržište, pa
ćete dodatke sirevima, gustoću vrhnja i jogurta, gruš kiselog mlijeka, slojeve kajmaka i žitkost
svježeg sira prilagoditi kupcu koji je proizvod naručio.
KVALITETAN MLIJEČNI PROIZVOD
NEKVALITETAN MLIJEČNI PROIZVOD
22
KVALITETA PROZVODA I USLUGA
3. RAKIJE – ne smiju biti kisele, mutne niti sadržavati metanol. Unatoč činjenici da
imamo velik broj vrsta prirodnih rakija na našem terenu, najčešće su šljivovica, kruškovača,
jabukovača, lozovača i travarica, iako se sve više peče od marelice i dunje. Boja i jačina rakije
individualnog su karaktera i njih trebate prilagođavati zahtjevima potrošača, a jačinu i količinu
prijavljivati sukladno zakonskoj regulativi.
KVALITETNA RAKIJA
Unatoč činjenici što nisu priložene fotografije nekvalitetne rakije, to ne znači da je nema, već
je, kiselost, količinu metanola, vrlo štetnog alkohola, koji prvi procuri prilikom pečenja rakije, a
izaziva sljepilo i smrt u određenim količinama te koji ima niže talište od etanola kojeg pijemo,
kao i bistroća rakije, vrlo teška za fotografirati. Dakle postoje i štetne, vrlo otrovne i
nekvalitetne rakije.
4.
MED – treba biti u skladu s posebnim pravilnicima, dok se boja, konzistencija, različiti
dodaci i okus reguliraju prema vrstama i zahtjevima tržišta.
5. PRIJEVOZ TURISTA – uz zakonski regulirane oblike sigurnosti putnika i
ispravnosti vozila, prijevozno sredstvo treba biti čisto, uredno i udobno. Vrsta, namjena i izgled
vozila prilagođava se željama kupaca – korisnika usluga, a u skladu sa zakonima i propisima
RH te vlastitim mogućnostima.
KVALITETAN PRIJEVOZ
NEKVALITETAN PRIJEVOZ
23
KVALITETA PROZVODA I USLUGA
6.
NOĆENJE – uz zakonsku i podzakonsku regulativu, smještajni kapaciteti moraju
poštivati ponuđenu kategorizaciju, biti čisti, uredni i udobni, dok posebne želje gostiju
prilagođavate Vašim mogućnostima.
KVALITETNE UREDNE SOBE NA SEOSKOM IMANJU
•
KONKURENTAN PROIZVOD
•
DISCIPLINA U POSLOVANJU
•
KOLIČINE
•
KONTINUITET ISPORUKE
Podrazumijeva jednak ili sličan proizvod onome koji je potrošač navikao koristiti samo
ljepše pakiran, autohton (s domaćim obilježjima – suvenirska varijanta – prepoznatljivost
područja), uvijek dostupan i po mogućnosti jeſtiniji.
Vaš kupac, potrošač i/ili korisnik očekuje poštivanje rokova i načina isporuke te konstantu u kvaliteti, izgledu i posebnim zahtjevima koje Vam je postavio na početku i/ili
tijekom međusobnog poslovanja.
Najčešći slučaj na našem području je problem količina i kontinuiteta, a što ima više
uzročnika (financije, vremenske prilike, zasićenost, nedisciplina i dr.). Dakle, nije poslovno
korektno ugovarati količine veće od realno mogućih bilo u uzgoju, proizvodnji ili preradi.
Zahtjevno tržište kojem i mi sada pripadamo, određene proizvode želi kontinuirano kroz
jedan period (sezona) ili tijekom cijele godine. Obično su to trgovačka i ugostiteljska
djelatnost, ali i druge te je vrlo bitno poštivati kontinuitet isporuke prema zahtjevima i
potrebama (suhomesnato, rakija, med, janjci, brašno, gljive i sl.).
24
EU FONDOVI
EU FONDOVI
EU osigurava financijsku potporu i bespovratna sredstva za velik broj projekata i
programa u područjima kao što su:
•
•
•
•
•
školstvo
zdravstvo
zaštita potrošača
očuvanje okoliša
pružanje humanitarne pomoći
Korištenje financijske potpore podliježe strogim pravilima kako bi se osigurao neposredan nadzor nad načinom korištenja sredstava s ciljem njihovog trošenja na transparentan i odgovoran način.
Dakle, sredstva koja se na određeni način osiguraju iz EU fondova koriste se isključivo i
jedino strogo namjenski za što su odobrena. To je pravilo broj jedan i sastavni je dio
navedene odgovornosti trošenja. Drugo pravilo je da svi troškovi moraju biti jasno vidljivi i pokriveni računima, a što pojašnjava navedenu transparentnost.
BESPOVRATNA POTPORA
1. Što je bespovratna potpora?
Bespovratna potpora je oblik pomoći države ili nekog drugog javnog tijela određenom
poduzetniku ili sektoru. Postoje dvije vrste bespovratnih potpora – državne potpore i
potpore male vrijednosti.
Sukladno Zakonu o državnim potporama (NN 140/05, NN 49/11, NN 72/13, NN 141/13)
državnu potporu dodjeljuju tijela državne uprave i jedinice regionalne i lokalne samouprave pravnim i fizičkim osobama koje, obavljajući gospodarsku djelatnost u određenom
sektoru, sudjeluju u prometu roba i usluga, s mogućim učinkom na narušavanje tržišnog
natjecanja.
Potpore male vrijednosti poduzetnicima dodjeljuju tijela državne uprave i jedinice
regionalne i lokalne samouprave čija je karakteristika da nemaju učinak narušavanja
tržišnog natjecanja.
25
EU FONDOVI
Sukladno Uredbi Komisije (EU) BR. 1401/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka
107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore, ukupan
iznos potpore male vrijednosti dodijeljene jednom poduzetniku ne smije premašiti
gornju granicu od 200.000,00 eura tijekom razdoblja od tri fiskalne godine.
2. Kako ostvariti pravo na bespovratnu potporu?
Pravo na bespovratnu potporu ostvaruje se prijavom na raspisane natječaje, odnosno
javne pozive te zadovoljavanjem svih traženih uvjeta i kriterija.
3. Može li i moja tvrtka biti kandidat za ostvarivanje bespovratne potpore?
Tijela državne uprave i jedinice regionalne i lokalne samouprave objavljuju različite
natječaje, odnosno javne pozive koji zahtijevaju zadovoljavanje specifičnih uvjeta i
dostavu propisane dokumentacije te odobravaju financijska sredstva za različite
namjene.
Poduzetnik se može prijaviti na onaj natječaj, odnosno javni poziv, koji odgovara
gospodarskoj aktivnosti u kojoj njegova tvrtka djeluje te ukoliko ista zadovoljava sve
propisane uvjete.
4. Koje su promjene u odnosu na natječaje iz prošlih godina?
Razlike u odnosu na natječaje iz prethodnih godina su sljedeće:
•
•
•
•
•
•
•
•
veći naglasak na kvalitetu i rezultate projektnog prijedloga,
bolja kontrola sredstava što upućuje na nužnost poboljšane strukture projekata,
prilikom ocjenjivanja projektnih prijedloga posebna pažnja usmjerit će se na učinke
potpore,
racionaliziranje potpornih mjera,
uklanjanje administrativnih barijera,
smanjenje obujma tražene dokumentacije i troškova,
javni poziv otvoren je do iskorištenja planiranih sredstava i
bolje informiranje javnosti o raspisanom javnom pozivu kroz informativne
kampanje.
5. Kome se obratiti za više informacija?
Za sve informacije i pitanja vezana uz bespovratne potpore poduzetnici se svakodnevno
mogu obratiti djelatnicima HAMAG INVEST-a na brojeve info telefona 01/4881-043 i
01/4881-015 te putem e-maila: potpore@hamaginvest.hr.
26
Više informacija saznajte na web-stranicama niže navedenih institucija.
MINISTARSTVO PODUZETNIŠTVA I OBRTA
Ministarstvo poduzetništva i obrta temeljem Programa poticanja malog i srednjeg
poduzetništva Poduzetnički impuls 2013. financijski potpomaže malo i srednje
poduzetništvo dodjelom bespovratnih potpora.
www.mps.hr
HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE
Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi niz mjera aktivne politike zapošljavanja.
www.hzz.hr
POSLOVNO-INOVACIJSKA AGENCIJA REPUBLIKE HRVATSKE
Poslovno-inovacijska agencija Republike Hrvatske provodi programe kojima se potiču
inovativni tehnologijski poduzetnički projekti.
www.bicro.hr
MINISTARSTVO TURIZMA
Ministarstvo turizma sufinancira projekte vezane uz unapređenje turističkih sadržaja,
organiziranje manifestacija i slično.
www.mint.hr
MINISTARSTVO KULTURE
Ministarstvo kulture sufinancira projekte održavanja i promicanja hrvatske kulturne
baštine te razvoja kulturnog stvaralaštva.
www.min-kulture.hr
FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost financijski potiče projekte
energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije.
www.fzoeu.hr
HRVATSKI INSTITUT ZA TEHNOLOGIJU
Hrvatski institut za tehnologiju provodi programe kojima se potiču primjenjena
istraživanja u području tehnologije te istraživačke projekte koji po završetku
istraživačke faze teže daljnjoj komercijalizaciji.
www.public.mzos.hr
MINISTARSTVO REGIONALOG RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije sufinancira projekte
vezane uz regionalni razvoj te nudi informacije o mogućnostima povlačenja sredstava iz EU fondova.
www.mrrfeu.hr
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
Ministarstvo poljoprivrede potiče hrvatske
instrumenata dodjele bespovratnih sredstava.
www.mps.hr
poljoprivrednike
putem
brojnih
AGENCIJA ZA PLAĆANJA U POLJOPRIVREDI, RIBARSTVU I RURALNOM
RAZVOJU
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju provodi mjere
nacionalnih potpora i pretpristupnih programa za poljoprivredu i ruralni razvoj te po
ulasku u Europsku uniju i mjere Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije.
www.apprrr.hr
MINISTARSTVO BRANITELJA
Ministarstvo branitelja potiče zapošljavanje i samozapošljavanje hrvatskih branitelja
i djece poginulih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja te podupire rad
braniteljskih zadruga.
www.branitelji.hr
27
EU FONDOVI
BESPOVRATNA SREDSTVA U POLJOPRIVREDI
Bespovratna sredstva za razvoj poljoprivrednog gospodarstva i poduzetništva u 2014.g.
Potpore u 2014.g. koje će se provoditi u 2014. godini:
a) Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti na OPG-ima
Cilj je stvoriti alternativu za nedovoljno iskorištenu radnu snagu za zapošljavanje na
gospodarstvu u nepoljoprivrednim djelatnostima i uslugama. Ruralni turizam je dobar
primjer komplementarne djelatnosti na poljoprivrednim gospodarstvima, a mnogim
obiteljskim gospodarstvima može pružiti priliku razviti održivu djelatnost na
gospodarstvu.
Prihvatljivi korisnici unutar ove mjere su nositelj ili članovi obiteljskog poljoprivrednog
gospodarstva.
Prihvatljiva ulaganja:
•
•
•
•
ulaganja u turizam
ulaganje u izravnu prodaju proizvoda
ulaganje u preradu
ulaganja u zanatske usluge i obrte vezane uz poljoprivredu, šumarstvo, tradiciju i
izradu suvenira
Visina i intenzitet potpore:
•
•
minimalna vrijednost javne potpore po korisniku iznosi 3.500 €
maksimalna vrijednost javne potpore po korisniku iznosi 70.000 €
Potpora se dodjeljuje u obliku bespovratnih sredstava za pokretanje nepoljoprivrednih
djelatnosti u ruralnom području.
b) Ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima u rangu
mikro i malih gospodarskih subjekata
Cilj diversifikacije je pružiti ekonomsku aktivnost koja će privući ljude da žive i rade u
ruralnim područjima.
Prihvatljivi korisnici su mikro i mali gospodarski subjekti koje se bave nepoljoprivrednom
djelatnošću osnovani kao OPG-i, obrti, trgovačka društva ili zadruge (sjećate se – baš
njih smo ranije podrobno opisali).
28
EU FONDOVI
Prihvatljiva ulaganja:
•
•
•
•
•
ulaganja u turizam na ruralnom području
preradu i trženje proizvoda
ulaganja u tradicijske obrte, suvenire
ulaganja u obnovljive izvore energije
pružanje usluga u ruralnim područjima (IT centri, radionice za popravak poljoprivrednih
i šumarskih strojeva, dječji vrtići i igraonice za djecu, sportsko–rekreativni centri za
mlade i odrasle, veterinarske usluge, pružanje usluga opskrbe stanovništva ruralnih
područja, usluga skrbi za starije i nemoćne osobe)
Visina potpore:
•
•
min. vrijednost javne potpore po investiciji iznosi 3.500 €
max. vrijednost javne potpore po korisniku iznosi 200.000 € u 3 kalendarske
godine
EU financiranje je složeno budući da postoje brojne različite vrste programa kojima
upravljaju različita tijela.
Poljoprivrednici
Većina poljoprivrednika unutar EU-a ima pravo na izravna plaćanja kao potporu svojim
prihodima. Oni moraju poštivati standarde koji se odnose na očuvanje okoliša, dobrobit
životinja i sigurnosti hrane.
Veći dio potpore odnosi se na proizvodnju. Pod određenim uvjetima, države EU-a mogu
izdvojiti manje novca te u zamjenu pružiti potporu u proizvodnji.
Republika Hrvatska ima mogućnost korištenja sredstava za prihvaćene projekte iz:
•
•
•
•
•
Europskog fonda za regionalni razvoj
Europskog socijalnog fonda
Kohezijskog fonda
Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj
Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo
HM????
Što mene najviše zanima?
29
FOND ZA RURALNI RAZVOJ – EAFRD
EUROPSKI POLJOPRIVREDNI FOND ZA RURALNI RAZVOJ – EAFRD
Općenito o programu:
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (European Agricultural Fund for Rural
Development, EAFRD) ima za cilj jačanje europske politike ruralnog razvoja i pojednostavljivanje njezine provedbe. Fond se financira sredstvima Zajedničke
poljoprivredne politike (CAP) i pridonosi ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020
promicanjem održivog ruralnog razvoja u cijeloj Europskoj uniji. Pridonosi ekološkoj i
teritorijalnoj ravnoteži, zaštiti klimatskih uvjeta i uvođenju inovacija u poljoprivredni
sektor.
Korisnici programa:
Sredstvima programa mogu se koristiti poljoprivredni gospodarski subjekti, poljpprivredne organizacije, udruge i sindikati, udruge za zaštitu okoliša, organizacije koje
pružaju usluge u kulturi zajednice, uključujući medije, udruge žena, poljoprivrednici,
šumari i mladi.
Ciljevi programa:
Opći ciljevi EAFRD-a su:
•
•
•
Jačanje konkurentnosti poljoprivrednog i šumarskog sektora i poboljšanje
kvalitete života u ruralnim područjima
Zaštita okoliša izvan urbanih područja
Poticanje diversifikacije ruralnog gospodarstva
Ključne aktivnosti:
Ruralni razvoj pridonosi konkurentnosti poljoprivrede, održivog upravljanja prirodnim resursima
i klimatskim promjenama te uravnoteženju teritorijalnog razvoja ruralnih područja. U skladu sa
strategijom Europa 2020, podrška za ostvarenje ciljeva ruralnog razvoja planira se ostvariti
kroz sljedećih šest aktivnosti:
1.
Poticanje transfera znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim
područjima, s naglaskom na sljedeća područja:
-
Poticanje inovacija i znanja u ruralnim područjima
Jačanje veze između poljoprivrede i šumarstva te istraživanja i inovacija
Poticanje cjeloživotnog učenja i stručne obuke u sektoru poljoprivrede i šumarstva
2.
Jačanje konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede i povećanje održivosti
gospodarstva, s naglaskom na sljedeća područja:
-
Olakšavanje restrukturiranja gospodarstva koja se suočavaju s velikim strukturnim
problemima, osobito obiteljskih gospodarstava s malim tržišnim udjelom, tržišno
orijentirana gospodarstva u pojedinim sektorima i gospodarstva potrebna za poljoprivrednu raznolikost
Olakšavanje generacijskog obnavljanja u poljoprivrednom sektoru
3.
Promicanje organizacije prehrambenog lanca i upravljanje rizicima u poljoprivredi,
s naglaskom na sljedeća područja:
-
Bolja integracija primarnih proizvođača u prehrambenom lancu kroz kvalitetne programe, promocija na lokalnim tržištima
30
Podrška upravljanju rizikom
-
FOND ZA RURALNI RAZVOJ – EAFRD
4.
Obnova, očuvanje i promicanje ekološke ovisnosti o poljoprivredi i šumarstvu, s
naglaskom na sljedeća područja:
-
Obnova i očuvanje biološke raznolikosti, uključujući Natura 2000 i visoku vrijednost
prirodnog uzgoja
Poboljšanje upravljanja vodama
Poboljšanje upravljanja tlom
5.
Promicanje učinkovitosti resursa i pomak potpora prema niskim razinama ugljičnog
dioksida i klimatski prilagodljivoj poljoprivredi, prehrani i šumarstvu, s naglaskom na
sljedeća područja:
-
Povećanje učinkovitosti u potrošnji vode u poljoprivredi
Povećanje učinkovitosti u potrošnji energije u poljoprivredi i prehrambenoj industriji
Olakšavanja opskrbe i korištenja obnovljivih izvora energije, od nusproizvoda, ostataka,
otpada i drugih neprehrambenih sirovina za potrebe bio-ekonomije
Smanjenje emisije dušikovog dioksida i metata u poljoprivredi
Poboljšanje sekvestracije ugljičnog dioksida u poljoprivredi i šumarstvu
6.
Promicanje socijalne uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj
ruralnih područja, s naglaskom na sljedeća područja:
-
Olakšavanje diversifikacije, stvaranje novih malih poduzeća i otvaranje radnih mjesta,
poticanje lokalnog razvoja u ruralnim područjima
Povećanje pristupa, korištenja i kvalitete informacijskih i komunikacijskih tehnologija
(ICT) u ruralnim područjima
U okviru tehničke pomoći i akcija umrežavanja, EAFRD financira uspostavu europske
mreže za ruralni razvoj, EIP (Europsko inovacijsko partnerstvo) mreže, Europske
evaluacijske mreže za ruralni razvoj i nacionalne ruralne mreže.
-
Također, doprinijet će ciljevima programa EIP za poljoprivredne produktivnosti i održivosti
kroz potporu EIP operativnim skupinama.
Aktivnosti koje se podupiru programom:
1. Konkurentnost
Aktivnosti:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Otvaranje novih trgovina za poljoprivredne i šumarske proizvode
Poboljšanje ekološke učinkovitosti na farmama i u šumarstvu
Modernizacija poljoprivrednih gospodarstava
Povećanje gospodarske vrijednosti šuma
Prerada i tržišni plasman poljoprivrednih i šumarskih proizvoda
Prilagodba standardima EU
Poboljšanje i razvoj infrastrukture
Razvoj poslovnih vještina, pružanje savjetodavnih usluga i organizacija strukovnog
usavršavanja u ruralnim područjima
Potpora novim, mladim poljoprivrednicima, prijevremeni odlazak poljoprivrednika u
mirovinu
31
FOND ZA RURALNI RAZVOJ – EAFRD
2. Zaštita okoliša i upravljanje zemljištem
Podupire bio-raznolikost, očuvanje i razvoj ekoloških poljoprivrednih i šumarskih sustava i
tradicionalnih poljoprivrednih krajolika, očuvanje voda te mjere usmjerene na smanjenje efekta
klimatskih promjena. Projekti unutar ove tematske osi mogu uključivati aktivnosti vezane za
održivu uporabu poput:
•
•
Poljoprivrednih površina, skrb za životinje, neproizvodne investicije, posebne investicije
u ekološke mreže poput NATURA 2000
Šumskih površina, npr. pošumljavanje, obnavljanje šumskih potencijala i prevencija,
neproizvodne investicije
3. Gospodarska raznolikost i kvaliteta života
Podupire raznolikost ruralnoga gospodarstva i kvalitetu života u ruralnim područjima. Raznolikost ruralnih gospodarstava obuhvaća aktivnosti pokretanja i razvoja seoskog i eko-turizma
te poslova koji su s njima u vezi, oživljavanje i komercijalizaciju lokalnih obrta te ponudu novih
usluga koje se temelje na postojećim izvorima. Mjere treće osi namijenjene su otvaranju
mogućnosti za zapošljavanje te stvaranju uvjeta za rast i gospodarske promjene u ruralnim
područjima. Kako bi ruralna područja ostala atraktivna i budućim naraštajima, projekti se mogu
baviti i pitanjima poput edukacije i stjecanja vještina, informiranja te poduzetništva.
4. LEADER program
Pristup LEADER („Povezanost aktivnosti za razvoj ruralnog gospodarstva“) predstavlja koncept
koji je inicirala Europska komisija. Ovim se pristupom ruralno stanovništvo i lokalni čimbenici,
uključujući i lokalnu upravu, nastoje mobilizirati u svrhu razmatranja potencijala svojeg kraja
koji treba na kraju uobličiti kroz izradu i primjenu razvojne strategije.
LEADER se odnosi na lokalne strategije razvoja koje obuhvaćaju integrirajuće i višesektorske
aktivnosti koje se razrađuju i primjenjuju po pristupu odozdo prema gore. Također je važno
osnivanje lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova) koje će voditi cjelokupan proces koji uključuje
inovacije, suradnju i umrežavanje.
•
•
•
•
•
LAG UNA
LAG ZRINSKA GORA – TUROPOLJE
LAG 4 RIJEKE
LAG PETROVA GORA
LAG MOSLAVINA
LEADER pristup je za lokalni razvoj, tijekom niza godina, dokazao svoju korisnost u promicanju
razvoja ruralnih područja. LEADER stoga treba nastaviti sa svojim djelovanjem u budućnosti, a
njegova bi primjena trebala ostati obvezna za sve programe ruralnog razvoja. Potpora
LEADER-a lokalnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj trebala bi
obuhvatiti sve aspekte pripreme i provedbe lokalnih razvojnih strategija i rad lokalnih akcijskih
grupa, kao i suradnju među područjima i grupama koje djeluju na lokalnom razvoju. Najmanje
5% od ukupnog doprinosa EAFRD-a usmjerenog ruralnom razvoju bit će rezervirano upravo za
LEADER pristup.
Ovo su, dakako, samo osnovne informacije koje imaju zadatak da Vas malo potaknu na
razmišljanje i pokušaju potaknuti da određene ideje provedete u djelo. Priprema projekata koji
trebaju biti proizvod Vaših ideja zahtijevaju ozbiljan pristup i detaljne, pravovremene pripreme
za koje ćete, bez podcjenjivanja ikoga od Vas, ipak trebati potražiti pomoć stručnih osoba i
službi, a čije ćete usluge većim dijelom ukalkulirati u proračun projekta koji planirate prijaviti
za sufinanciranje. Detaljne informacije o fondovima Europske unije možete potražiti u resornom ministarstvu, razvojnim agencijama i uredima na Vašem području kao i putem interneta
odnosno medija.
32
FOND ZA RURALNI RAZVOJ – EAFRD
MA SVE TO SUPER ZVUČI, ALI IMAM NEKA PITANJA!
Slijedi nekoliko najčešćih pitanja (naravno i odgovora) iz prakse na području SMŽ u
proteklih nekoliko (15) godina, bez obzira na tada raspoloživ izvor sufinanciranja.
1.
Kakvih ima fondova za mene, obzirom da sam mislio da bi nešto radio
tamo na zemlji kod mene – imam 4 rali?
Na ovako koncipirano pitanje je vrlo teško odgovoriti, a navedeno je da skrene pozornost
potencijalnom korisniku određenih sredstava na nekoliko vrlo važnih parametara
potrebnih za traženi odgovor, savjet, sugestiju i/ili sl.:
•
•
•
•
•
•
•
Prilikom odluke o ulasku u proces apliciranja/prijave na određeni fond (natječaj),
najvažnije je znati što točno želimo – imati ideju.
Potom je potrebno istu ideju kvalitetno objasniti u smislu sadašnje situacije i situacije nakon provedene ideje/projekta – što ona svojom realizacijom donosi.
Tek tada možemo s određenom sigurnošću definirati potencijalni izvor sufinanciranja.
Uvidom u kriterije apliciranja i kasnijeg korištenja predmetnih sredstava krećemo
u pripremu projektnog prijedloga i prikupljanje natječajne dokumentacije
(u pravilu sve je nabrojano, detaljno opisano i ukazuje na određene očekivane
poteškoće u ishođenju).
Osigurati potrebna sredstva (najčešće 20% ukupne vrijednosti projekta), a obzirom da fond sufinancira u najboljem slučaju 85% vrijednosti ulaganja.
Ovisno o znanju i vještinama natjecatelja, angažiraju se određeni stručnjaci
(konzultanti) u procesu pripreme i izrade projektnog prijedloga.
Idealno je kad su prethodno navedene aktivnosti odrađene ili bar započete prije
raspisivanja natječaja kako bi se sve stiglo na vrijeme.
(NARAVNO TO NIJE PRAKSA KOD NAS – NAŠE IDEJE SAZRIJEVAJU
OBJAVOM NATJEČAJA I TO SVAKAKO TREBA PROMIJENITI)
•
•
•
•
Pripremljeni projektni prijedlog, sukladno propisanom naputku treba u zadanom
roku prijaviti na natječaj i čekati objavu rezultata.
U slučaju neprihvaćanja projekta od strane „donatora“, isti korigirati i prilagoditi
sljedećem sličnom natječaju ili zbog rokova planirane provedbe financirati na
drugi način.
U slučaju prihvaćanja projekta, nakon odobrenja sukladno ugovoru, krenuti s
provedbom uz traženu disciplinu i kvalitetu, a sukladno pravima i obvezama.
U tijeku provedbe, postoje opravdane, nepredviđene poteškoće koje ne treba
otklanjati, rješavati, preskakati bez prethodnog dogovora s „donatorom“ i/ili
ovlaštenom nadzornom osobom/tijelom.
33
FOND ZA RURALNI RAZVOJ – EAFRD
2.
Htio bi novi traktor – što mi je činiti?
•
•
•
Definirati snagu traktora koja je potrebna za obavljanje planirane djelatnosti.
Informirati se o otvorenim i/ili predstojećim natječajima.
Sukladno naputku prikupiti potrebnu dokumentaciju (VRLO ČESTO POTREBNO JE
OPRAVDATI NABAVU TRAKTORA, KAO I OSTALU POLJOPRIVREDNU
MEHANIZACIJU COST-BENEFIT ANALIZOM (STUDIJA EKONOMSKE
ISPLATIVOSTI) ILI INVESTICIJSKOM STUDIJOM). Naime, kod nas je praksa da
svatko ima traktor, pa čak i ako ima vrlo malo zemlje – statusni simbol/stvar
prestiža u društvu, a to znači da je ekonomski neisplativ. Jednostavno rečeno,
vrlo je neodgovorno prema samom sebi, a također i prema obitelji, kreditno se
zadužiti za traktor koji će raditi samo nekoliko dana u godini.
Razmislite o tome!
•
Osigurati participacijska sredstva – ona sredstva koja su nam potrebna kao tzv.
ulog. Ako je iz fonda za Vaš projekt moguće odobriti npr. 80% sufinanciranja, onda
ćete morati u tijeku prijave na natječaj dokumentirano dokazati da ste osigurali
preostalih 20% koliko je potrebno za ukupna planirana ulaganja i uspješno
dovršenje Vašeg projekta.
•
Pravovremeno i pravovaljano se prijaviti na natječaj. Dakle, prijaviti se točno do
navedenog roka i priložiti baš svu dokumentaciju kako propisuje Natječaj na koji
se javljate.
•
Čekati rezultate i po objavi/odobrenju izvršiti nabavu. I o negativnom i o
pozitivnom rezultatu bit ćete direktno obaviješteni, a odobrena sredstva
morate koristiti namjenski, isključivo onako i za ono što ste naveli u Vašoj prijavi.
3.
Dokupio bih još zemlje, ali ne znam kako i kome aplicirati?
•
Definirati kupnju ili zakup! Odnosno odlučiti što točno trebate, želite, možete.
•
Direktni kontakt i dogovor s vlasnikom poljoprivrednog zemljišta kada govorimo o
privatnom vlasništvu.
•
Za poljoprivredno zemljište u vlasništvu RH, preko Agencije za poljoprivredno
zemljište putem jedinice lokalne samouprave gdje se predmetno zemljište nalazi!
(NATJEČAJ)
•
Pratiti natječaje EU fondova – postoji naznaka da će biti mogućnosti sufinanciranja okrupnjavanja poljoprivrednih površina u vremenskoj projekciji
2014.-2020.
34
FOND ZA RURALNI RAZVOJ – EAFRD
4.
Proširio bi farmu, ali ne znam što točno!
Potrebno je ipak točno znati što želite. Da li bi investirali u proširenje npr. štale ili u stado. Tada
ćete znati i kakvu dokumentaciju trebate pripremati za Vaše ulaganje. Bitno je pratiti objavu
natječaja i biti spreman da u zadanom roku možete stići prikupiti sve traženo. Nije dobar
primjer, ako imate dovoljno kapaciteta za muzne krave (velika štala, dovoljna količina zemlje i
sva potrebna mehanizacija) i trebate povećati brojno stanje kvalitetnih jedinki, a Vi zbog
natječaja za nabavku traktora ili proširenje stajskih kapaciteta, promijenite svoj plan i onda
Vam u konačnici nedostaje još više krava, ali zato imate veću/prazniju štalu i sl.
5.
Kako da proizvedem konkurentan proizvod?
Konkurentan proizvod je svaki proizvod koji je prihvaćen na tržištu i adekvatno plaćen. Kada
Vam se to dogodi, znajte da imate konkurentan proizvod koji potom treba proizvoditi u
kontinuitetu i traženim količinama. Vrlo često su to proizvodi s tzv. dodanom vrijednosti. Npr. 1
kg šljiva košta oko 2,00 kn i teško ih je dobiti, međutim uz 25 dag šećera (1,50 kn) i nešto truda
možete proizvesti 500 g pekmeza koji uz još 2,50 kn (staklenka, poklopac i etiketa) postiže
cijenu od 15,00 kn. Dakle tržište Vam diktira što je konkurentno. Nekada je konkurentna cijena,
nekada vrijeme plasmana proizvoda, najčešće kvaliteta, ali i izgled, način prezentacije,
porijeklo, način pakiranja, količina, način isporuke. Niz čimbenika utječe na konkurentnost, a
Vaše je da pratite trendove i svoj proizvod održavate na visokoj razini kvalitete uz povremena,
možebitna poboljšanja.
6.
Postoji li potpora za pokretanje nepoljoprivredne djelatnosti?
Postoji i nosi naziv POTPORA ULAGANJU U POKRETANJE NEPOLJOPRIVREDNIH DJELATNOSTI
NA OPG-u.
Korisnici su nositelj ili članovi OPG-a, a prihvatljivi troškovi su troškovi sukladno poslovnom
planu ulaganja u turizam u ruralnom području ili izravnu prodaju proizvoda, u obrte i zanate
vezane uz poljoprivredu, šumarstvo, tradiciju, izradu suvenira, preradu proizvoda.
Visina potpore:
•
•
•
do 100% od prihvatljivih troškova
minimalna vrijednost javne potpore po korisniku iznosi 3.500 €,
maksimalna vrijednost javne potpore po korisniku iznosi 70.000 €
Također, postoje i potpore za razvijanje već pokrenutih nepoljoprivrednih djelatnosti na ruralnom području pod nazivom ULAGANJA U RAZVOJ NEPOLJOPRIVREDNIH DJELATNOSTI U
RURALNIM PODRUČJIMA. Korisnici su mikro i mali gospodarski subjekti koje se bave nepoljoprivrednom djelatnošću osnovani kao OPG-i, obrti, trgovačka društva ili zadruge.
Prihvatljivi troškovi:
•
ulaganja u turizam na ruralnom području, preradu i trženje proizvoda, tradicijske obrte,
izradu suvenira,
•
ulaganja u obnovljive izvore energije,
•
pružanje usluga u ruralnim područjima, poljoprivredi i šumarstvu (IT centri, radionice za
popravak poljoprivrednih i šumarskih strojeva, dječji vrtići, igraonice za djecu, sportskorekreativni centri za mlade i odrasle, veterinarske usluge, pružanje usluga opskrbe
stanovništva ruralnih područja, usluga skrbi za starije i nemoćne osobe …).
Visina potpore:
•
•
•
do 70% od prihvatljivih troškova
min. vrijednost javne potpore po investiciji iznosi 3.500 €
max. vrijednost javne potpore po korisniku iznosi 200.000 €
35
FOND ZA RURALNI RAZVOJ – EAFRD
Naravno, postoji još niz interesantnih i vrlo bitnih pitanja koja traže odgovore i
zanimaju korisnike i potencijalne korisnike, ali apsolviranjem ove brošure (publikacije)
istima će biti pružena dovoljna količina informacija da definiraju svoju želju, ideju, problem, projektni prijedlog i prepoznaju određeni oblik potpore te se samostalno ili uz
pomoć konzultanta upute u daljnje aktivnosti i realizaciju.
Obzirom da određeni broj korisnika ima iskustva u pripremi i provedbi projekata sufinanciranih iz EU fondova u prethodnom razdoblju (2007.-2013.) važno je napomenuti kako
slijedi:
USPOREDBA: IPARD – EAFRD
IPARD 2007.-2013.
EAFRD 2014.-2020.
KORISNIK MORA BITI U SUSTAVU PDV-a
KORISNIK NE MORA BITI U SUSTAVU PDV-a
OGRANIČEN BROJ PRIHVATLJIVIH SEKTORA
ULAGANJA
PRIHVATLJIVI SVI SEKTORI POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE SUKLADNO ZAKONU O POLJOPRIVREDI
NEMA AVANSNOG PLAĆANJA
POSTOJI MOGUĆNOST AVANSNOG PLAĆANJA 50% OD
IZNOSA POTPORE (NAKON USVAJANJA PROGRAMA)
POTPORA: EU DIO MAX DO 75% IZNOSA
INVESTICIJE
POTPORA: EU DIO 50-90 % IZNOSA INVESTICIJE
PROVEDBA: 100% KONTROLA NA TERENU
PRIJE UGOVARANJA I PRIJE PLAĆANJA
KONTROLA NA TERENU 5%, OSTALO SAMO
ADMINISTRATIVNO I PREMA PROCJENI RIZIKA
ULAGANJE MOŽE ZAPOČETI TEK NAKON
SKLAPANJA UGOVORA S AGENCIJOM
ULAGANJE MOŽE ZAPOČETI NAKON PRIJAVE NA
NATJEČAJ
OGRANIČENJA MINIMALNOG I MAKSIMALNOG
KAPACITETA PROIZVODNJE
NEMA OGRANIČENJA KAPACITETA
LEASING NIJE DOZVOLJEN
LEASING JE DOZVOLJEN (FINANCIJSKI)
LISTE DOZVOLJENIH TROŠKOVA ODOBRAVA EK
LISTE DOZVOLJENIH TROŠKOVA NE ODOBRAVA EK
36
EUROPA na mom IMANJU
Svakako je potrebno, ukoliko postoje mogućnosti, pratiti novosti kroz sredstva javnog
informiranja i/ili putem interneta te posjetiti stranice resornih ministarstava,
(www.mrrfeu.hr, www.mps.hr), predmetnih agencija (www.apprrr.hr, www.zemljiste.mps.hr) i
europski-fondovi.eu | ...one stop shop for EU funds (www.europski-fondovi.eu).
NA ŠTO DODATNO TREBA OBRATITI POZORNOST?
Unatoč činjenici da danas najviše pozornosti dajemo uspješnom ekonomskom razvoju, niti u
jednom trenutku ne treba zanemariti ili isključiti socijalnu komponentu, jer ipak govorimo o
ruralnim područjima. Naime, svaki odgovorni pojedinac, član zajednice, uključujući se u proces
razvoja sredine u kojoj živi, a želeći podignuti razinu kvalitete življenja, mora sam sebi, potom
i zajednici, iskreno i realno odgovoriti na slijedeća pitanja:
•
•
•
Gdje sam sada?
Gdje želim biti?
Kako da do tamo dođem?
Naravno, ne misli se o koordinatama ili drugim zemljopisnim parametrima, već o
socio-ekonomskoj poziciji u društvu.
Poslužit ćemo se univerzalnom, već korištenom izjavom o viziji koja je primjenjiva i na ovo
ciljano područje, pa će se vjerojatno svi složiti da bi željeli živjeti u sredini koja bi trebala biti
kako sljedi:
EKOLOŠKI OSVJEŠTENA, POŽELJNA I ATRAKTIVNA DESTINACIJA
RURALNOG KARAKTERA I RAZVOJNIH POTENCIJALA
POGODNA ZA POVREMENI BORAVAK
I ORGANIZIRANI ŽIVOT SVIH GENERACIJA
Još samo jedno pitanje!
Razvio sam kvalitetan proizvod i uslugu, međutim nemam znanja i vještine da isto ponudim inozemnom korisniku. Postoji li rješenje za moj problem?
Kao i svaka druga zajednica, tako i Vaše ruralno područje ima određene nedostatke u lokalnim
kapacitetima. Kroz programe jačanja regionalnih i lokalnih kapaciteta, a koji se uspješno provode u cijeloj Hrvatskoj, Vaše ruralno područje treba educirati vlastite žitelje o pitanjima Europske unije, Upravljanju projektnim ciklusom, Toleranciji u komunikaciji, Vještini komuniciranja i
sl. Također se očekuje razmjena iskustava u sklopu stručnih posjeta sličnim sredinama u RH i
okruženju, a sve u svrhu što kvalitetnijeg korištenja EU fondova i ostalih potencijalnih sredstava. Međutim, uz sve navedeno, praksa pokazuje da je najveća barijera u komunikaciji s
inozemnim korisnikom, jezična barijera. Naš stanovnik ruralnog područja vrlo slabo ili nikako
(čast izuzecima) ne koristi i ne govori strane jezike, a oni su osnova za početak komunikacije i
plasman svog proizvoda i usluge.
Postoji nekoliko načina da se predmetni problem riješi na Vašem imanju:
•
•
•
•
•
Interventno, prema potrebi angažirati osobe koje imaju potrebna znanja i vještina u
području traženih stranih jezika,
Uposliti osobu/e koje se zadovoljavajući služe traženim stranim jezicima,
Zajednički, interesno s drugim poduzetnicima angažirati ili uposliti osobu/e s traženim
znanjem stranih jezika,
Članove obitelji ili uposlenike dodatno educirati kroz učenje stranih jezika,
Samostalno učiti strane jezike prema interesnoj skupini (zemlji) kojoj želite nuditi
vlastite proizvode i usluge, a što je preporučljivo uz svako drugo ponuđeno rješenje.
37
EUROPA na mom IMANJU
E sada, dragi moji, dopustite mi na kraju da izrazim želju kako bih volio provesti svoje zrele
godine na selu:
PROČITAJTE – ZAŽMIRITE – ZAMISLITE
Kuća katnica, nekoliko soba, uređeno dvorište do kojeg se dolazi asfaltiranom cestom kroz
drvored bjelogorice, uvijek otvorena kapija, diskretan natpis dobrodošlice, cvjetnjak i nekoliko
ljubimaca (pas, mačka, paun…). Iza kuće bazen, pecara, stol, klupe, nadstrešnica, par voćaka
i nekoliko košnica. Desno ograđen vrt, lijevo gospodarski objekti – prerada voća u sokove,
pekmeze, rakiju, likere, čajeve, mala sušara, pakirnica. U prizemlju bilijar, pikado, mala kušaona
i dio za konzumiranje hrane. Uz cestu parking, nekoliko bicikala, quad i dva terenca. Vlastita
ponuda proizvoda od voća, smještaj na bazi noćenje-doručak uz mogućnost ručka i/ili večere
prema jelovniku koji je napravljen u suradnji s Ivicom (mliječni proizvodi), Milanom (svinjsko
meso i mesne prerađevine), Josom i Stevom (juneće meso i perad), Lovačkim društvom
(divljač), Ribolovnim društvom (ribe), Haljiljijem (sladoled i slastice) te ostalim kooperantima
iz bliže okolice, a koji ujedno i nadopunjavaju ponudu aktivnim sudjelovanjem u aktivnostima
na njihovim imanjima, pa im dogovaram prezentacije mužnje, prerade mlijeka, kolinja, izrade
polutrajnih proizvoda od mesa, razvijanje tijesta, lov, ribolov i sl., a sve sukladno željama
gostiju i našim zajedničkim mogućnostima. Svi njihovi proizvodi su kontinuirano izloženi s
mojim u malom prodajnom salonu ispred kuće, pokriveni potrebnim certifikatima, dozvolama
i s uključenim porezom koji uredno plaćamo. Svi imaju registrirane obrte, OPG-e ili trgovačka
društva, a još smo i osnovali zadrugu preko koje plasiramo proizvode na tržište, najviše
zahvaljujući kvaliteti i zadovoljstvu gostiju koji nas konstantno posjećuju i potom reklamiraju.
Nakon što nam djeca nekoliko godina odlaze organizirano u školu u obližnjem gradu, dolaskom
novih ljudi nastaje potreba za otvaranjem područne škole u našem selu, osniva se sportsko pa
kulturno društvo, dom ponovo dobiva funkciju, počinju određene manifestacije, povećava se
broj stalno naseljenih, otvara se trgovina, oživljavaju tradicijski zanati, zemlja se u velikoj mjeri
obrađuje, standard se podiže i vjerovali ili ne Europa je na mom imanju!
ZAKLJUČAK ILI JOŠ BOLJE
NAPOMENA
Sve navedeno ne garantira da ćete uspjeti dovesti Europu na Vaše imanje, ali se iskreno
nadamo da će pomoći u Vašoj odluci i daljnjem promišljanju razvoja i nadogradnje tog istog
imanja, a sve u svrhu podizanja razine kvalitete življenja u ciljanom ruralnom području.
38
PROGRAM RURALNOG RAZVOJA
PROGRAM RURALNOG RAZVOJA
REPUBLIKE HRVATSKE 2014.-2020.
MJERA 1: PRENOŠENJE ZNANJA I AKTIVNOSTI INFORMIRANJA
Podmjera 1.1. Potpora za strukovno osposobljavanje i aktivnosti za stjecanje vještina
Podmjera 1.2. Potpora za demonstracijske i informativne aktivnosti
MJERA 2: SAVJETODAVNE SLUŽBE, SLUŽBE ZA UPRAVLJANJE PG I POMOĆ PG
Podmjera 2.1. Potpora za pružanje savjetodavnih usluga
Podmjera 2.3. Potpora za osposobljavanje savjetnika
MJERA 3: PROGRAMI KVALITETE ZA POLJOPRIVREDNE PROIZVODE I HRANU
Podmjera 3.1. Potpora za sudjelovanje poljoprivrednika u sustavima kvalitete za poljoprivredne
i prehrambene proizvode
Podmjera 3.2. Potpora za troškove informiranja i promoviranja
MJERA 4: ULAGANJA U FIZIČKU IMOVINU
Podmjera 4.1. Potpora za ulaganje u poljoprivredna gospodarstva
Podmjera 4.2. Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda
Podmjera 4.3. Potpora za ulaganje u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva
Podmjera 4.4. Potpora neproizvodnim ulaganjima vezanim uz postizanje agro-okolišnih i
klimatskih ciljeva
MJERA 5: OBNAVLJANJE POLJOPRIVREDNOG PROIZVODNOG POTENCIJALA
NARUŠENOG ELEMENTARNIM NEPOGODAMA I KATASTROFALNIM DOGAĐAJIMA TE
UVOĐENJE ODGOVARAJUĆIH PREVENTIVNIH AKTIVNOSTI
Podmjera 5.2. Potpora za ulaganje u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim
događajima
MJERA 6: RAZVOJ POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA I POSLOVANJA
Podmjera 6.1. Potpora mladim poljoprivrednicima
Podmjera 6.2. Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti na OPG-u
Podmjera 6.3. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava
Podmjera 6.4. Ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima
MJERA 7 - TEMELJNE USLUGE I OBNOVA SELA U RURALNIM PODRUČJIMA
Podmjera 7.1. Izrada planova za razvoj jedinica lokalne samouprave i naselja u ruralnim
područjima
Podmjera 7.2. Ulaganja u izradu , poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture
Podmjera 7.4. Ulaganje u uspostavu, poboljšanje ili širenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno
stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu
39
PROGRAM RURALNOG RAZVOJA
MJERA 9 – USPOSTAVLJANJE SKUPINA I ORGANIZACIJA PROIZVOĐAČA
MJERA 10 – POLJOPRIVREDA, OKOLIŠ I KLIMATSKI UVJETI
Podmjera 10.1. Plaćanja za agro-okolišne i klimatske obveze
Podmjera 10.2. Potpora očuvanju genetskih resursa u poljoprivredi
MJERA 11 – EKOLOŠKI UZGOJ
Podmjera 11.1. Plaćanja za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metode
Podmjera 11.2. Plaćanja za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda
MJERA 13 – PLAĆANJA POVEZANA S PODRUČJIMA S PRIRODNIM OGRANIČENJIMA ILI
OSTALIM POSEBNIM OGRANIČENJIMA
Podmjera 13.1. Očuvanje poljoprivrede na gorsko planinskim područjima
Podmjera 13.2. Očuvanje poljoprivrede na područjima s prirodnim ograničenjima u poljoprivredi
Podmjera 13.3. Očuvanje poljoprivrede na područjima sa specifičnim ograničenjima u poljoprivredi
MJERA 16 – SURADNJA
Podmjera 16.1. Uspostava i rad operativnih skupina unutar EIP-a
Podmjera 16.2. Pilot projekti i razvoj novih proizvoda, postupaka, procesa i tehnologija u
poljoprivredno-prehrambenom i šumskom sektoru
Podmjera 16.4. Uspostava i razvoj kratkih lanaca opskrbe i lokalnih tržišta
Podmjera 16.8. Izrada šumskogospodarskih i lovnogospodarskih planova ili drugih relevantnih
dokumenata
MJERA 17 – UPRAVLJANJE RIZICIMA
Podmjera 17.1. Osiguranje usjeva, životinja i biljaka
MJERA 19 – LEADER
MJERA 20 – TEHNIČKA POMOĆ
Podmjera 20.1. Potpora za aktivnosti tehničke pomoći provedbi programa
Podmjera 20.2. Potpora uspostavi i aktivnostima Nacionalne ruralne mreže
Više informacija možete pronaći na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede
www.mps.hr i Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju www.apprrr.hr
ili postaviti upite putem adrese elektroničke pošte eafrd@mps.hr ili putem telefona
01/6106-911 i 6109-454.
40
Za više informacija o projektu obratite se na sljedeće kontakte:
Projekt građanskih prava Sisak
PGP - CRP Sisak
Rimska 6, 44000 Sisak
tel: +385 44 571 752 fax: +385 44 521 292
e-mail: pgp-sisak@crpsisak.hr
www.crpsisak.hr
Centar za šljivu i kesten
Donja Bačuga 108c
44 250 Petrinja
tel/fax: 044/826-096
e-mail: centar.sljiva.kesten@sk.t-com.hr
www.csk.hr
Za više informacija o EU:
Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj
Ulica Augusta Cesarca 4, 10 000 Zagreb, Hrvatska
TEL: +385 1 4681 300, FAX: +385 1 4627 499
e-mail: comm-rep-zag@ec.europa.eu
web: http://ec.europa.eu/croatia/index_hr.htm
Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Projekta građanskih prava Sisak i ni na koji način se ne
može smatrati da odražava gledišta Europske unije, Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske niti
Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske.
The contents of this publication are the sole responsibility of the Civil Rights Project Sisak and can in
no way be taken to reflect the views of the European Union, the Office for Cooperation with
NGOs of the Government of the Republic of Croatia or the Ministry of Agriculture of the Republic of Croatia.

Pregled propisa 28.03.2011.

Vodič za poduzetnike

Preporuke konferencije na Krku

MATJAŽ JERMAN Upravitelj SZ Corbis U Puli

pravilnik o vezanim obrtima i srodnim djelatnostima koje se mogu

Preuzmi - Wolf Theiss

Zadruge

pravilnik o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrti

Prijedlog politike ekonomske demokracije

ANALIZA ZADRUŽNOG SUSTAVA – STANJE 30.LIPNJA 2013.

PROSVJEĆIVANJE ŽENA NA KOTARU

javni poziv za dodjelu bespovratnih potpora po projektu

ORaH-ova politika kulture

Sretan Uskrs! - Hrvatski savez zadruga

e-mail: os-kumrovec-001@skole.t

zadrugarstvo ima nade - PZ Agrojapra

Otvori publikaciju - Hrvatski savez zadruga

Upravni odbor - AD "Vetprodukt" Prnjavor

Financiranje projekata obnovljivih izvora energije prikupljanjem

Otvori publikaciju - Hrvatski savez zadruga

SAbAtinA 2011. - Hrvatski savez zadruga

Sretan Uskrs! - Hrvatski savez zadruga