Mogućnosti obrazovanja u Austriji 2014 Austrijski sistem obrazovanja BVJ* Specijalna pedagogija / Inkluzivno obrazovanje Sonderpädagogik / Inklusive Bildung Integrativna stručna naobrazba Integrative Berufsausbildung ISCED 3B ISCED 3C Politehničke škole Polytechnische Schule Predškolski stupanj | Vorschulstufe Viša osnovna škola Hauptschule** General 1 Zanatske 1 škole i zanat (dualni sistem) Berufsschule und Lehre (Duale Ausbildung) ISCED 2 Nova srednja škola Neue Mittelschule Srednje stručne škole (BMS) Berufsbildende 3 mittlere Schule (BMS) ISCED 3B Dječji vrtić Kindergarten Osnovna škola Volksschule ISCED 2 Općeobrazovna viša škola (AHS / gimnazija) – niži stupanj Allgemein bildende höhere Schule (AHS) Unterstufe ISCED 0 ISCED 1 Školski stupanj | Schulstufe > 1 ISCED 3B ISCED 2 3 Više stručne škole (BHS) Berufsbildende höhere Schule (BHS) 5 ISCED 3A | 4A Općeobraznove više 4 škole (AHS gimnazije) – viši stupanj Allgemein bildende 4 höhere Schule (AHS) Oberstufe ISCED 3A Opća školska obaveza | Allgemeine Schulpflicht 1234 5678 910 11 12 13 6 7 8 9 10 1011121314 141516171819 Godina života | Alter > Primarni stepen Primarstufe Sekundarni stepen I Sekundarstufe II Sekundarni stepen II Sekundarstufe II Legenda sistema obrazovanja | Legende des Bildungssystems 1 2 3 4 5 6 Završni ispit u zanatu | Lehrabschlussprüfung (LAP) Diplomski ispit | Diplomprüfung Završni ispit | Abschlussprüfung Ispit zrelosti | Reifeprüfung Ispit zrelosti i diplomski ispit | Reife- und Diplomprüfung Stručni ispit zrelosti / ispit za sticanje prava na studiranje (uključujući zanat sa maturom) | Berufsreifeprüfung/Studienberechtigungsprüfung (inklusive Lehre mit Matura) Das österreichische Bildungssystem 6 Dopunski tečajevi Aufbau 5 lehrgang ISCED 5B Koledži Kollegs 2 6 4 sem. 6 sem. ISCED 5B Pedagoške visoke škole Pädagogische Hochschulen ISCED 5A ISCED 5A Bachelor Univerziteti Universitäten ISCED 5A 6 – 8 sem. 2 – 4 sem. DoktorIn, PhD Mag.a; Mag.; Dipl-Ing.in; Dipl-Ing.; Master Visoke stručne škole Fachhochschulen 6 – 8 sem. Postsekundarni i tercijarni stepen Postsekundar- und Tertiärstufe Prvotna stručna kvalifikacija | Berufliche Erstqualifikation Opći pristup visokom školstvu | Allgemeiner Hochschulzugang Viša stručna kvalifikacija | Höhere Berufsqualifikation * Jednogodišnja stručna priprema | Berufsvorbereitungsjahr ** Do 2015/16. će se sve više osnovne škole razviti u nove srednje škole | Bis 2015/16 entwickeln sich alle Hauptschulen zu Neuen Mittelschule ISCED = International Standard Classification of Education Stanje: Oktober 2014 Predgovor Austrijski sistem obrazovanja je mnogostruk, te nudi učenicama i učenicima, studenticama i studentima, kao i odraslim osobama mnoštvo mogućnosti, da individualno pronađu vlastiti put obrazovanja, kojega će oblikovati tokom svog života. Brošura »Mogućnosti obrazovanja u Austriji« daje brzu i preglednu informaciju o sveukupnom austrijskom sistemu obrazovanja: Od upisa u osnovnu školu, do obrazovanja odraslih. Grafika koja je prikazana na prethodnim dvjema stranicama, a vezana je za austrijski školski sistem, podijeljena je prema školskim stupnjevima i uzrastu, a služi da se dobije prvi sveobuhvatni uvid u različite puteve obrazovanja. Za detaljne informacije ćete pronaći na kraju svakog poglavlja orijentacione linkove. Radovat će me, ukoliko budete mogli iskoristiti ponude austrijskog sistema obrazovanja! Gabriele Heinisch-Hosek Savezna ministrica za obrazovanje i žene Sadržaj Osnovna škola 4 Nova srednja škola 6 Viša osnovna škola, glavna škola 8 Politehnička škola 10 Općeobrazovna viša škola (gimnazija) 12 Škole u inozemstvu 14 Pedagogija za djecu s posebnim potrebama 16 Obavezna zanatska škola 18 Srednje stručne škole 20 Više stručne škole 22 Nova Matura 24 Mogućnosti obrazovanja nakon mature 26 Obrazovanje odraslih 31 Savjetovalište za obrazovanje 33 Osnovna škola (Grundschule) Za svu djecu koja stalno borave u Austriji postoji opća obaveza školovanja. Ona započinje nakon 1. septembra one kalendarske godine u kojoj je dijete napunilo 6. godinu života i traje devet školskih godina. Upis Djeca koja do 31. augusta napune 6. godinu života su školski obavezna sa 1. septembrom te godine. Roditelji, odnosno staratelji djece koja podliježu obavezi školovanja moraju djecu prijaviti u osnovnoj školi. Prijem u školu će uslijediti na osnovu upisa učenika. Prilikom upisa djeteta u školu će se ustanoviti da li je dijete školski zrelo. Dijete je školski zrelo kada se može pretpostaviti da je u prvom razredu u stanju da prati nastavu bez psihofizičkog preopterećenja. Ukoliko se prilikom upisa u školu ustanove razlozi za pretpostavku da dijete ne posjeduje školsku zrelost, ili pak roditelji, odnosno staratelji zatraže preispitivanje školske zrelosti svoga djeteta, mora uprava škole donijeti odluku o školskoj zrelosti djeteta. Školski obavezna djeca koja još nisu školski zrela, primaju se u predškolski stupanj (Vorschulstufe). Informacije o cjelodnevnim oblicima zbrinjavanja na obaveznim školama mogu se dobiti kod nadležnog pokrajinskog školskog savjeta, odnosno kod Savjeta za školstvo grada Beča. Prijava kod privatnih škola Kod prijava na neku od privatnih škola je preporučljivo da se pravovremeno prije upisa u školu uspostavi kontakt s upravom dotične škole. Treba voditi računa o tome da sve privatne škole nemaju javni status, koji je potreban da bi se na nekoj školi mogla ispuniti školska obaveza. U takvom slučaju trebaju roditelji, odnosno staratelji kod kotarskog 4 školskog savjeta prije početka školske godine prijaviti pohađanje nastave svog djeteta na privatnoj školi bez javnog statusa. Pohađanje predškolskog razreda Pohađanje predškolskog razreda se može odvijati u organizacijski odvojeno vođenim predškolskim razredima, ili u zajednički vođenim razredima sa 1. razredom, ili sa 1. i 2. razredom. Prijevremeno primanje u školu Djeca koja još nisu školski obavezna, ali navršavaju šestu godina života do 1. marta slijedeće kalendarske godine i pritom su školski zrela, te raspolažu potrebnom socijalnom kompetencijom za pohađanje škole, mogu početkom školske godine biti prije vremena primljena u 1. razred, ukoliko to u roku za upis od uprave osnovne škole pismeno zatraže roditelji, odnosno staratelji. Prelaz u višu školu: U 1. semestru 4. razreda se staratelji informiraju i savjetuju, na osnovu pokazanog interesa i uspjeha učenika, o preporučljivom daljnjem obrazovanju njihove djece (na primjer u okviru večernjeg roditeljskog sastanka). Tipp Informacije u internetu: www.bmbf.gv.at/volksschule 5 Nova srednja škola Nova srednja škola (NMS) postoji kao regularna škola od 1. septembra 2012. Do godine 2015/16. će se sve više osnovne škole (Hauptschule) pretvoriti u nove srednje škole. Na jednoj pravno zasnovanoj osnovi se uspjela stvoriti zajednička škola za djecu od 10 –14 godina, koja je otvorena za sve učenike nakon 4. razreda osnovne škole. Niže gimnazije su pozvane da u obliku školskih pokusa učestvuju u modelu »NMS«. Nastavni plan Nove srednje škole Nastavni plan nove srednje škole povezuje tradicionalne zahtjeve niže gimnazije s jednom novom kulturom učenja i podučavanja. U prvom planu stoji orjentiranje prema potencijalima i talentima djece. Savjetovanja u vezi naobrazbe, te orjentiranje u budućem zanimanju stvaraju optimalnu osnovu za kasniju odluku o putevima naobrazbe i zanimanja. Centralna značajka nove srednje škole je, pored izbjegavanja preranog razdvajanja djece prema različitim obrazovnim putevima, i jedna široka realizacija nove kulture učenja, sa težištima na individualiziranju i unutrašnjem diferenciranju. To znači, da se kod svakog djeteta na najbolji mogući način podupiru njegove individualne sposobnosti i talenti. Učenicima se s jedne strane nudi dovoljno vremena i podrške da sadržaje učenja mogu savladati vlastitim tempom, a s druge strane oni rano dobivaju dodatne ponude, kako bi se njihove posebne nadarenosti intenzivno podupirale. U prvom planu nastave stoji zajednička obrada tema i sadržaja, što učenicima omogućuje ne samo da pokažu stečeno znanje, već da mogu materiju da razumiju i shvate. Također je i korištenje novih medija sastavni dio nastave. Elektronski mediji u učenju omogućuju ne samo interaktivno posredovanje znanja, već se pritom istovremeno stvara kritički odnos prema novim medijima, na primjer prema internetu. 6 Integracija svih učenika, neovisno o njihovom porijeklu, te izjednačavanje šansi za svu djecu, trebaju učenike senzibilizirati, te izoštriti njihove socijalne sposobnosti, poput respekta, pažnje i tolerancije. Cjelodnevni boravak na mnogim novim srednjim školama nudi učenicima dovoljno vremena i mogućnosti da prodube ono što su naučili. Brojne umjetničke, kreativne, sportske i prirodoslovne aktivnosti doprinose tome da poslijepodneva imaju također i faze odmaranja, te da učenici sa zadovoljstvom dožive osmišljeno oblikovanje slobodnog vremena. Nastava na novoj srednjoj školi Nastava na novoj srednjoj školi se odvija prema nastavnom planu nove srednje škole, a oblikuju je u timu nastavnici više osnovne škole i niže gimnazije (više stručne škole). Uspješan završetak omogućava učenicima, već prema postignutom obrazovnom cilju, pohađanje neke daljnje više ili srednje škole. Individualne jače strane kod učenja i rezultata se iskazuju u »dodatnom diferenciranom opisu rezultata«, koji se dobiva uz svjedodžbu. Odluku o daljnjem obrazovnom putu prate redoviti razgovori sa roditeljima i djecom. Tipp Informacije u internetu: www.neuemittelschule.at 7 Viša osnovna škola, glavna škola (Hauptschule) – u pretvorbi u »Novu srednju školu« Višu osnovnu školu postepeno zamjenjuje nova srednja škola. Do školske godine 2015/16. će sve više osnovne škole postati nove srednje škole. Potpuna pretvorba u novu srednju školu (svi razredi) će se postići školske godine 2018/19. Za nastavne predmete njemački jezik, matematika i živi strani jezik imamo na još postojećim višim osnovnim školama grupe po uspješnosti. Normativi najviše grupe uspješnosti odgovaraju onima u općeobrazovnoj školi (gimnaziji). Za sve obavezne predmete postoji mogućnost posebne poticajne nastave (Förderunterricht), što se pogotovo koristi u predmetima kod kojih postoji diferencijacija učenika prema uspjehu. Upis u višu osnovnu školu, kao i u novu srednju školu moraju pravovremeno da obave roditelji, odnosno staratelji (najkasnije dvije sedmice nakon završetka zimskih praznika u prethodnoj godini). Učenicima dodjeljuje mjesta u školi nadležni školski organ vlasti – već prema raspoloživosti školskih mjesta i na osnovu zakonski propisanih kriterija. Dodjela školskog mjesta se roditeljima, odnosno starateljima mora saopćiti najkasnije do kraja prethodne školske godine. Svaka škola ima mogućnost da u jednom određenom okviru prilagodi svoju ponudu nastavnih predmeta u skladu sa svojom specifičnom situacijom. Pri tome ona može donositi i vlastite autonomne nastavne planove. Na taj način mogu da se formiraju školski centri vlastitog profila, odnosno sa nekim specijalnim težištem (npr. informatika, ili jezici). Zakonski regulirani posebni oblici su: 8 • muzika • sport i skijanje Specijalna težišta, koja izlaze van okvira školske autonomije, mogu se ponuditi samo kao školski pokusi. U 3. i 4. razredu se posebna pažnja posvećuje pitanju daljnjeg puta mladih u struci i obrazovanju. To se ostvaruje u okviru »Profesionalne orijentacije«. Pri odgovarajućem dobrom uspjehu u višoj osnovnoj školi, postoji mogućnost direktnog prelaza u viši stupanj općeobrazovne više škole (Oberstufe AHS), odnosno u srednje i više stručne obrazovne škole (berufsbildende mittlere und höhere Schulen). Tipp Informacije u internetu: www.bmbf.gv.at/hauptschule www.gemeinsamlernen.at 9 Politehnička škola (Polytechnische Schule) Politehnička škola se nastavlja na 8. školski stupanj i traje jednu školsku godinu. Učenici i učenice se u 9. ili dobrovoljnoj 10. školskoj godini pripremaju za daljnji život, a osobito za profesionalni život, putem produbljivanja opće naobrazbe, putem profesionalne orijentacije i osnovnog profesionalnog obrazovanja. Jedna faza orjentiranja na početku školske godine, te profesionalna orijentacija kao nastavni princip, nude višestruke mogućnosti za upoznavanje poslovnog svijeta. Putem upoznavanja rada u poduzećima i zanimanja, koje se obavlja u radionicama za obuku i u vanškolskim institucijama, te putem dana praktične obuke (Schnupperlehre), pomaže se pri izboru zanimanja. Osnovno profesionalno obrazovanje nudi se po stručnim oblastima (u izbornim obaveznim predmetima). Oni odgovaraju velikim profesionalnim kompleksima u privredi, pri čemu se stiču temeljne sposobnosti, vještine i znanja (ključne kvalifikacije). Učenjem koje je okrenuto praksi pospješuju se kod učenica i učenika individualne nadarenosti i motivacija za učenje. Već prema stručnim interesima i sklonostima, može da se izabere jedno od sedam stručnih područja: Metal (Metall), elektro (Elektro), drvo (Holz), građevinarstvo (Bau), trgovina ured (Handel Büro), uslužne djelatnosti (Dienstleistungen), turizam (Tourismus). U okviru školske autonomije se mogu ponuditi nova stručna područja (na primjer mehatronika, zdravstvo/socijalne djelatnosti itd.) U nastavi općeobrazovnih obaveznih predmeta (na primjer profesionalna orijentacija, politička naobrazba i privreda, njemački jezik, živi strani jezik, matematika, priroda i ekologija, nauka o zdravlju i sport) nudi se produbljena opća naobrazba. 10 Nastavom u opsegu od 32 sata sedmično stiču se temeljna stručna znanja i vještine, kako bi se na najbolji mogući način kvalificiralo za prelaz na izobrazbu u zanatu, kao i za prelaz na daljnje škole. Na osnovu školske autonomije se opseg sati u sedmici može u području obaveznih izbornih predmeta i općih obaveznih predmeta prilagoditi interesima učenika. Politehnička škola se vodi ili kao samostalna škola, ili zajedno s nekom općeobrazovnom obaveznom školom. Pri pozitivnom završetku politehničke škole učenici stiču pravo da pređu u 2. razred srednje stručne škole istog usmjerenja (kojeg su imali kao stručno područje u opsegu od najmanje 15 sati sedmično), ili pak bez prijemnog ispita u 1. razred više stručne škole. Od 1.9.2012. reguliraju austrijski školski zakoni integraciju na 9. školskom stepenu. Učenici s posebnim pedagoškim potrebama imaju pravo da pohađaju politehničku školu. Tipp Informacije u internetu: www.pts.schule.at 11 Općeobrazovna viša škola – Gimnazija (Allgemein bildende höhere Schule) Općeobrazovna viša škola obuhvaća četvorogodišnji niži stupanj i četvorogodišnji viši stupanj i završava ispitom zrelosti, maturom. Svjedodžbom o položenom ispitu zrelosti stiče se pravo na studiranje na univerzitetima, visokim stručnim školama, pedagoškim visokim učilištima i akademijama. Uslov za polazak u 1. razred je ili uspješan završetak 4. razreda niže osnovne škole (s ocjenama »vrlo dobar« ili »dobar« iz njemačkog jezika, čitanja, pisanja i matematike), ili zaključak školskog nastavnog vijeća niže osnovne škole da postoji velika vjerojatnost da će učenik/učenica na osnovu ostalog uspjeha, i pored ocjene »zadovoljavajući« u tim obaveznim predmetima, odgovoriti zahtjevima općeobrazovne više škole, ili pak polaganje prijemnog ispita (Aufnahmsprüfung). Oblici općeobrazovnih viših škola Niži stupanj (1. do 4. razred – Unterstufe) i viši stupanj (5. do 8. razred – Oberstufe): Gimnazija, Realna gimnazija i Ekonomska realna gimnazija Viši stupanj realne gimnazije Za sve vrste: U 6.,7. i 8. razredu biraju se izborni obavezni nastavni predmeti (Wahlpflichtgegenstände) u ukupnom opsegu od šest (u gimnaziji i višoj realnoj gimnaziji), ili osam (u realnoj gimnaziji), odnosno deset (u ekonomskoj realnoj gimnaziji) sati sedmično. Taj obim može se promijeniti na osnovu školske autonomije (minimum četiri sata, maksimum deset sati). 12 Svaka škola ima mogućnost da i u nižem i u višem stupnju u jednom određenom okviru odredi svoju ponudu nastavnih predmeta specijalno usklađenu sa svojom situacijom (školska autonomija). Pri tome može donositi također i svoje vlastite autonomne školske nastavne planove. Specijalne vrste: • Općeobrazovne više škole s umjetničkim i sportskim težištima, uz ispit podobnosti. • Dopunska gimnazija (Aufbaugymnasium) i dopunska realna gimnazija (Aufbaurealgymnasium) • Gimnazija, realna gimnazija i ekonomska realna gimnazija za zaposlene. • Gimnazija za jezične manjine (slovenski, hrvatski, madžarski). • Školski dom za učenike na zanatskoj izobrazbi. • Gimnazije i realne gimnazije sa pojačanom nastavom stranih jezika (pobliže informacije kod pokrajinskih školskih savjeta). Obavijesti o daljnjim posebnim oblicima koji se vode kao školski pokusi, (npr. težišta na informatici, prirodnim naukama, za vrhunske sportaše itd.), te o općeobrazovnim višim školama s internatom (javnim i privatnim) daju pokrajinski školski savjeti. Tipp Informacije na internetu: www.bmbf.gv.at/ahs www.bmbf.gv.at/tagesbetreuung www.bmbf.gv.at/reifepruefungneu 13 Škole u inozemstvu (Auslandsschulen) Austrijske škole u inozemstvu Savezno ministarstvo za obrazovanje i žene podupire na austrijskim školama u inozemstvu ponudu u globalnom učenju, kompetenciji raznolikosti i otvorenosti prema svijetu, putem raznih mobilnih programa i međunarodnih kooperacija. Trenutno postoji osam austrijskih škola u inozemstvu: Budimpešta (nova srednja škola i viša realna gimnazija), Prag (viša realna gimnazija), Istanbul (viša realna gimnazija i trgovačka akademija), Gvatemala City (osnovna škola i gimnazija), Shkodra (viša stručna škola za IT), Querétaro (osnovna škola) i Liechtenstein (bilingvalna gimnazija). Austrijske škole u inozemstvu orjentiraju se prema austrijskom nastavnom planu koji važi za dotični tip škole, ali uvažavaju također i specifične domaće sadržajne norme. Te škole posjećuju u prvom redu učenici zemlje domaćina. To znači, da austrijski nastavnici predaju svoje predmete na njemačkom jeziku učenicima čiji materinski jezik nije njemački. Ta okolnost iziskuje fleksibilnost i spremnost da se primjene nove metode podučavanja. Nastavnici gimnazija i viših stručnih škola se mogu natjecati za sve austrijske škole u inozemstvu Za nastavnike nižih i viših osnovnih škola, te novih srednjih škola, postoji mogućnost da podučavaju na Austrijsko-mađarskoj evropskoj školi u Budimpešti, na Gvatemalskom austrijskom institutu u Guatemala City i na Austrijsko-meksičkom kolegiju Querétaro. Uz to postoje na austrijskim inostranim školama dodatno i kratki praktikumi, koji trebaju omogućiti uvid u dotičnu školu, ali i u ostale obrazovne institucije na toj lokaciji. Tipp Informacije u internetu: www.weltweitunterrichten.at 14 15 Posebne pedagoške potrebe Integracijska nastava i integracijski odgoj pružaju hendikepiranoj i nehendikepiranoj djeci i omladini mogućnost zajedničkih iskustava u učenju. Učenice i učenici sa potrebom posebnog pedagoškog poticanja (sonderpädagogischer Förderbedarf) mogu se integrativno podučavati u nižoj osnovnoj školi, višoj osnovnoj školi, novoj srednjoj školi, na nižem stupnju općeobrazovne više škole, na politehničkoj školi i na jednogodišnjoj školi za vođenje domaćinstva. Integracija u politehničkoj školi i u jednogodišnjoj školi za vođenje domaćinstva je zakonski utvrđena novelom br. 9/2012. Promjene vezane za to su u temeljnim odredbama Školskog zakona stupile na snagu 1. septembra 2012. Specijalna škola za hendikepiranu djecu – Sonderschule (od 6. do 15. godine života): Specijalna škola obuhvaća 9 školskih stupnjeva. Zadnji školski stupanj je pripremna godina za zanimanje (Berufsvorbereitungsjahr). Uz dozvolu školskih vlasti i pristanak nositelja škole, može se specijalna škola pohađati maksimalno dvanaest godina. Austrijski sistem specijalnih škola obuhvaća deset područja. Učenici stiču temeljno opće obrazovanje u radu sa posebno školovanim nastavnicima za specijalne škole i uz primjenu individualnih nastavnih metoda, što treba da omogući savladavanje daljnje profesionalne naobrazbe, ili nastavljanje školovanja. Ovisno o oblikovanju nastavnog plana, kod specijalnih škola se razlikuju slijedeći oblici: • Specijalne škole sa vlastitim nastavnim planom: Opća specijalna škola (za djecu koja teško uče), specijalna škola za slijepu, za gluhu i za teško hendikepiranu djecu, te specijalna škola za djecu koju je teško odgajati (Sondererziehungsschule). 16 • Specijalne škole koje drže nastavu prema nastavnim planovima niže osnovne škole, više osnovne škole / nove srednje škole, politehničke škole ili prema nastavnom planu specijalne škole druge vrste: Specijalne škole za tjelesno hendikepiranu djecu, za djecu sa govornom manom, za djecu sa oštećenjem vida, za nagluhu djecu, za djecu koju je teško odgajati, te škole pri lječilištima. • Godine 1998. je kao obavezna vježba na specijalnim školama za hendikepiranu djecu uveden nastavni predmet »Profesionalna orijentacija u 7. i 8. razredu«. Ta obavezna vježba bi trebala doprinijeti da se omladina ciljano pozabavi sa razvojem vlastite ličnosti, sa vlastitim sklonostima i interesima, te profesionalnim predodžbama, kao i da stekne uvid u profesionalnu svakodnevnicu, te u mogućnosti za sasvim lični put ka zanimanju. Jedna daljnja mjera da se omladinu sa posebnim pedagoškim potrebama pripremi za svijet rada i zanimanja je »pripremna godina za zanimanje« (Berufsvorbereitungsjahr) u 9. razredu specijalne škole. Učenice i učenici trebaju u okviru općeobrazovanih i praktičnih nastavnih predmeta biti osposobljeni da razvijaju lične životne i profesionalne perspektive. Tipp Informacija u internetu: www.cisonline.at 17 Obavezna zanatska škola (Berufsbildende Pflichtschule) Obavezna zanatska škola (Berufsschule) daje šegrtima tokom njihovog školovanja za zanatska zanimanja temeljna teorijska znanja kroz stručnu nastavu koja prati praktičnu obuku. Ona unapređuje i dopunjuje praktičnu obuku u pogonu, kao i opće obrazovanje. Zanatska škola traje onoliko godina koliko traje izučavanje zanata. Već prema vrsti zanata, vrijeme naobrazbe traje od dvije do četiri godine, ali u pravilu tri godine. Nastava se u stručnim školama može sprovoditi u slijedećim organizacijskim formama: Tokom cijele godine, t.j. najmanje jedan puni školski dan ili najmanje dva puta po pola školskog dana sedmično; nadalje usklađena sa izučavanjem zanata, odnosno kontinuirano najmanje osam sedmica, ili pak sezonski, t.j. u bloku koji je vezan za neko određeno godišnje doba. Ova mnogostrukost organizacionih formi je rezultat dogovaranja privrede i školskih vlasti, te uvažavanja potreba pojedinih branši, odnosno regija. Partnerska i kompleksna saradnja svih učesnika u stručnoj naobrazbi je jedan od bitnih faktora za uspjeh toga dvojnog sistema. Jedno moderno stručno obrazovanje zahtijeva usku povezanost teorije (nastave u stručnim školama) i prakse u pogonima. Trenutno postoji preko 200 priznatih zanata u slijedećim grupama: Građevinarstvo, ured, uprava, organizacija, kemija, štamparstvo, foto, grafika, prerada papira, elektrotehnika, elektronika, gastronomija, zdravstvo i njega tijela, trgovina, drvo, staklo, plastika, tonske, informacijske i komunikacijske tehnologije, namirnice i delikatese, tehnika metala i strojogradnja, izrada muzičkih instrumenata, tekstil, moda, koža, životinje i biljke, transport i skladištenje. Ukoliko je učenica/učenik stručne škole ispunila/ispunio nastavni cilj poslijednjeg razreda stručne škole, onda se završni ispit sastoji samo od praktičnog dijela. Oni koji žele 18 nakon završnog ispita stručne škole imati pristup univerzitetskom studiju, mogu ga postići polaganjem stručnog ispita zrelosti (Berufsreifeprüfung), koji se sastoji od 4 dijela (njemački, matematika, živi strani jezik, stručna oblast). U okviru inicijative Saveznog ministarstva za obrazovanje i žene »Zanat sa maturom«, imaju šegrti mogućnost da za vrijeme naukovanja posjećuju pripremne kurseve za stručni ispit zrelosti, pri čemu se tri pojedinačna ispita smiju polagati već za vrijeme naukovanja, a poslijednji nakon navršene 19. godine života. Za pripremne kurseve i ispite za stručnu maturu šegrti ne snose nikakve troškove. Integrativna stručna naobrazba se nudi kao naobrazba šegrta sa produženim naukovanjem (produženo za jednu do maksimalno dvije godine), ali i kao stručna naobrazba koja daje djelomične kvalifikacije. Ponudom djelomične kvalifikacije se otvara mogućnost lično prilagođene naobrazbe, koja može da se ciljano uskladi sa individualnim sposobnostima i potrebama. Mjesta za naobrazbu su odgovarajući pogoni, ili posebne samostalne institucije za naobrazbu, te zanatske škole (obaveza, odnosno pravo pohađanja zanatske škole). Tipp Informacije u internetu: www.bmbf.gv.at/berufsmatura www.bmbf.gv.at/berufsreifepruefung 19 Srednje stručne škole (Berufsbildende mittlere Schulen) Općenito Srednje stručne škole (BMS) traju od jedne do četiri godine. Srednje stručne škole s trajanjem od jedne do dvije godine daju djelomičnu, a sa trajanjem od tri do četiri godine sa završnim ispitom, zaokruženu stručnu izobrazbu. Za apsolvente vrijede pripadajuća prava iz Propisa o obrtima. Nakon završetka srednje stručne škole koja traje najmanje tri godine, do ispita zrelosti i diplomskog ispita vode dopunski tečajevi (Aufbaulehrgänge, tri godine). Za apsolvente tehničkih četvorogodišnjih škola postoje specijalni oblici odgovarajućih stručnih koledža (Kollegs). Prijem Da bi se ove škole mogle pohađati, mora se uspješno završiti 4. razred / 8. školski stupanj na višoj osnovnoj školi, na novoj srednjoj školi, ili na općeobrazovnoj višoj školi (izuzeti su latinski, nacrtna geometrija i obavezni predmeti sa težištima /Schwerpunktpflichtgegenstände/). Za prijem na srednju stručnu školu koja traje najmanje tri godine, moraju nakon 4. razreda više osnovne škole oni učenici koji su iz njemačkog, engleskog i matematike bili u najnižoj grupi uspjeha polagati prijemni ispit. Taj prijemni ispit otpada nakon uspješnog pohađanja politehničke škole. 20 Najvažnije srednje stručne škole • Tehničke, zanatske i umjetničko zanatske stručne škole (trogodišnje ili četverogodišnje) • Trgovačka škola, praktična trgovačka škola (trogodišnja) • Stručna škola za privredna zanimanja (trogodišnja) • Stručna škola za modu (trogodišnja) • Stručna hotelijerska škola, stručna škola za turizam (trogodišnja) • Škola za socijalna zanimanja (trogodišnja) • Škola za socijalne usluge (dvogodišnja) • Škola za zanimanja u socijalnoj skrbi (dvogodišnja do četverogodišnja): upis nakon navršene 17., odnosno 19. godine života • Stručne poljoprivredne i šumarske škole (trajanje školovanja od dvije do četiri godine) • Škole za zdravstvenu zaštitu i njegu bolesnika (upis nakon 16., odnosno 17. godine života) • Savezna sportska akademija (trogodišnja) • Privredna stručna škola (jednogodišnja ili dvogodišnja) Tipp Informacije u internetu: www.abc.berufsbildendeschulen.at www.bmgfj.gv.at 21 Više stručne škole (Berufsbildende höhere Schulen) Općenito Više stručne škole daju tokom školovanja uz utemeljeno opće obrazovanje i viši nivo stručne naobrazbe, a završavaju ispitom zrelosti i diplomskim ispitom. Ispitom zrelosti se stiče pravo na studiranje na univerzitetima, na visokim stručnim školama i pedagoškim visokim učilištima. Diplomski ispit omogućava pristup zakonski reguliranim zanimanjima iz Propisa o obrtima. Priznavanje specifičnih stručnih znanja za apsolvente viših stručnih škola je na univerzitetima i visokim stručnim školama propisano zakonom. Prava na osnovu Zakona o inženjerima vrijede za apsolvente viših tehničkih i poljoprivrednih škola. Na evropskom nivou omogućava smjernica (RL) 2005/36/ EG pristup jednom od reguliranih zanimanja u nekoj drugoj zemlji Evropske zajednice, kada se za pristup zahtijeva uspješan završetak visokoškolske ili univerzitetske naobrazbe od (do) četiri godine. Prijem Više stručne škole mogu pohađati učenici koji su uspješno završili 4. razred / 8. školski stupanj više osnovne škole, nove srednje škole, 4. ili neki viši razred općeobrazovne više škole, ili pak politehničku školu kao 9. školski stupanj (izuzeti su latinski, nacrtna geometrija i obavezni predmeti sa težištem). Učenici koji dolaze iz 4. razreda više osnovne škole, moraju polagati prijemni ispit iz njemačkog, engleskog, ili matematike, ukoliko su u dotičnom predmetu bili u najnižoj grupi uspješnosti, ili ako su u srednjoj grupi uspješnosti ocjenjeni sa »dovoljan«. Sa ocjenom »zadovoljavajući« u srednjoj grupi uspješnosti moguć je prijem uz zaključak razrednog vijeća. Na obrazovnim ustanovama za pedagogiju u dječjim vrtićima 22 i za socijalnu pedagogiju svi zainteresirani učenici moraju da polažu ispit podobnosti. Najvažnije više stručne škole: • Viša tehnička i zanatska obrazovna ustanova • Trgovačka akademija • Viša obrazovna ustanova za modu • Viša obrazovna ustanova za umjetničko oblikovanje • Viša obrazovna ustanova za turizam • Viša obrazovna ustanova za privredna zanimanja • Viša poljoprivredna i šumarska obrazovna ustanova • Obrazovna ustanova za pedagoge u dječjim vrtićima • Obrazovna ustanova za socijalnu pedagogiju Tipp Informacije u internetu: www.abc.berufsbildendeschulen.at 23 Nova Matura Novi standardizirani ispit zrelosti na gimnazijama, te ispit zrelosti i diplomski ispit na višim stručnim školama Standardizirani ispit zrelosti, odnosno ispit zrelosti i diplomski ispit, orjentirani prema kompetenciji, donosi jedinstvene osnovne kompetencije i iste okvirne uslove za sve učenike. Jedinstveni završetak škole omogućava usporedbu maturskih svjedodžbi na nacionalnom i internacionalnom planu. Na osnovu nastavnih sadržaja koji su usmjereni ka zanimanju su zadaci u matematici i u stranom jeziku različiti za kandidate iz gimnazija i za kandidate iz viših stručnih škola. Kada će se uvesti nova matura? Novi ispit zrelosti na gimnazijama stupit će na snagu u glavnom terminu školske godine 2014/15. Godinu dana kasnije, 2015/16, sprovodit će se novi ispit zrelosti i diplomski ispit također i na svim višim stručnim školama. Školske godine 2014/15. mogu više stručne škole da učestvuju u novom ispitu zrelosti i diplomskom ispitu u okviru školskih pokusa (pojedine klauzure, ili opcijski model: SGA-zahtjev; dvotrećinska većina). Novi ispit zrelosti na gimnazijama • Učenici mogu samostalno da odluče: Ili će polagati tri pismena i tri usmena ispita, ili pak četiri pismena i dva usmena ispita. Općeobrazovni predmeti su standardizirano propisani. • Kod pismene klauzure u isto vrijeme izlaze na klauzuru iz standardiziranih predmeta svi učenici u čitavoj Austriji i dobivaju iste zadatke. • Kod usmenog ispita mogu biti zastupljena težišta pojedinih škola. Zadaci se ne postavljaju centralno, već ostaju u nadležnosti nastavnika. • Svi učenici pišu jednu seminarsku radnju na temu koju sami izaberu i prezentiraju je u okviru usmenog ispita. 24 Novi ispit zrelosti i diplomski ispit na višim stručnim školama • Učenici mogu samostalno da odluče: Ili će polagati tri pismena i tri usmena ispita, ili pak četiri pismena i dva usmena ispita. Općeobrazovni predmeti su standardizirano propisani. • Kod pismene klauzure dobivaju svi učenici u čitavoj Austriji iste zadatke u istom ispitnom terminu. Pri tome su tekstovi iz stranog jezika također povezani sa zanimanjem. Matematika je usklađena sa primjenom. • Kod usmenog ispita mogu škole samostalno odrediti težišta. Zadaci ostaju u nadležnosti nastavnika na dotičnoj školi. • Svi učenici pišu diplomski rad u vezi sa nekim pitanjem koje je vezano za zanimanje i za poslovnu praksu, te ga prezentiraju u okviru usmenog ispita. Tipp Informacije u internetu: www.bmbf.gv.at/reifepruefungneu 25 Mogućnosti obrazovanja nakon mature Preduslov za prijem na oblike obrazovanja navedene u ovom poglavlju je ispit zrelosti (Reifeprüfung), stručni ispit zrelosti (Berufsreifeprüfung), ili ispit za sticanje prava na studiranje (Studienberechtigungsprüfung). Za neke koledže i visoke stručne škole postoje također i specijalni oblici, odnosno mogućnosti prijema za apsolvente stručno-specifičnih četverogodišnjih stručnih škola, odnosno nakon završenog predobrazovanja u zanimanju. Tipp Informacije u internetu: http://key2success.schulpsychologie.at Koledži Koledži nude dvogodišnje (za zaposlene dvogodišnje do trogodišnje) više stručno obrazovanje koje odgovara višim stručnim školama, odnosno višim stručnim obrazovnim ustanovama. Nude se slijedeća stručna usmjerenja: Građevinska tehnika, kemija, kemijsko inženjerstvo, elektronika i tehnička informatika, elektrotehnika, informatika i elektronska obrada podataka, tehnologija informacija, oblikovanje interijera i tehnika drva, pedagogija za dječje vrtiće, komunikacija i dizajn medija, umjetnost i dizajn, strojarstvo, medijska tehnika i medijski menađment, moda/tekstil, optometrija, socijalna pedagogija, privredno inženjerstvo, privredna informatika – digital business, zaštita okoliša. Pogledajte daljnje ponude koledža na trgovačkim akademijama sa pojedinim težištima izobrazbe / stručnim usmjerenjima. Tipp Informacije u internetu: www.abc.berufsbildendeschulen.at 26 Pedagoške visoke škole (PH) Minimalno trajanje studija za stupanj »bachelor« na nekoj javnoj ili privatnoj pedagoškoj visokoj školi iznosi najmanje 3 godine (postoje i dodatni studijski pravci kod privatnih pravnih nosilaca). Uspješnim završetkom studija stiče se osposobljenost za odgovarajuću nastavničku aktivnost. Studijski pravci se vode u skladu sa potrebama. Preduslovi za upis (za sve studijske pravce): Preduslov za upis na redovni bachelor-studij za nastavničko zvanje je opća univerzitetska zrelost (ispit zrelosti, stručni ispit zrelosti, ili ispit za sticanje prava na studiranje), kao i podobnost za taj studij. Za neke studijske pravce treba ispuniti još i druge preduvjete za upis (vidi izobrazba 2 i izobrazba 3). Izobrazba 1: : Na javnim i privatnim pedagoškim visokim školama se školuju nastavnici za slijedeće škole: Osnovne škole (napomena: od 01.10.2015. produžava se trajanje studija sa 3 na 4 godine), nove srednje škole (umjesto školovanja za više osnovne škole), specijalne škole za hendikepiranu djecu, te za politehničke škole. Vodite računa o preduslovima za upis! Izobrazba 2: Na nekim pedagoškim visokim školama (može se nuditi kompletna, ili samo djelomična izobrazba) školuju se nastavnici zanatskih škola, nastavnici za tehničko-zanatska stručna područja na srednjim i višim stručnim školama (BMHS), za stručna područja mode i dizajna na BMHS, za stručno područje prehrane na BMHS, te za stručno područje informacija i komunikacije na srednjim, odnosno višim stručnim školama. 27 Izobrazba 3: Na visokoj školi za pedagogiju agrara i okoliša stiče se obrazovanje za poljoprivredne i šumarske zanatske i stručne škole, te za područje agrara i okoliša na višim poljoprivrednim i šumarskim školama (smjer pedagogija agrara i okoliša). Nadalje postoji studijski smjer pedagogija okoliša za stručno-praktične nastavne predmete u stručnom području ekologije na srednjim i višim stručnim školama. Daljnji preduslovi za prijem: Upisuju se apsolventi viših poljoprivrednih i šumarskih škola, odnosno osobe istovjetne kvalifikacije, te apsolventi univerzitetskih stručnih studija (na primjer apsolventi Univerziteta za kulturu tla). Izobrazba 4: Na privatnim pedagoškim visokim školama i na nekim institucijama privatnih nosilaca obrazuju se nastavnici religije (katoličke, protestantske, starokatoličke, pravoslavne, istočno-pravoslavne, islamske, židovske) za obavezne škole. Posebnost: Sklapa se ugovor između studenta i privatne pedagoške visoke škole (bez izdavanja rješenja). Tipp Informacije u internetu: www.bmbf.gv.at/ph Visoke stručne škole (Fachhochschulen) Visoke stručne škole nude naučno utemeljenu stručnu izobrazbu s jakom usmjerenošću prema zanimanju (najmanje 1 semestar prakse kao dio studija). Trenutno se nude slijedeće vrste studijskih mogućnosti: • Bachelor-studiji: Traju uglavnom šest semestara (tri godine) i završavaju se sticanjem akademske titule »Bachelor«. U nekoliko područja, prije svega u oblasti socijalnog rada i zdravstva, stiče se završetkom studija također i pravo obavljanja odgovarajućeg zanimanja (na primjer socijalna radnica/socijalni radnik, psihoterapeut). 28 • Master-studiji: Nadograđuju se na bachelor-studije, prije svega kao njihovo naučno upotpunjavanje. Traju u pravilu četiri semestra (dvije godine) i završavaju se sticanjem akademske titule »Master«. • Diplomski studiji:. Diplomski studiji se sve više zamjenjuju bachelor studijima, odnosno master-studijima, koji se na njih nadovezuju. Trajali su većinom osam semestara (četiri godine) i završavali sticanjem akademske titule »Magister/Magistra« ili »Diplomingenieur/in.« Trenutno se u Austriji na visokim stručnim školama drže studijski pravci u naučnim oblastima oblikovanja – umjetnosti, inženjerstva, socijalnih znanosti, privrede, vojnih znanosti i sigurnosti, prirodnih nauka i zdravstva. Pristup studiju na visokoj stručnoj školi (PH-Studium) moguć je također i licima sa relevantnom stručnom kvalifikacijom, ali bez ispita zrelosti (većinom uz dodatne ispite). Tipp Informacije u internetu: www.fachhochschulen.ac.at 29 Univerziteti Postoje društveno-znanstveni i kulturno-znanstveni studiji, inženjerski i umjetnički studiji, studiji za nastavnike na višim školama (sa po dva nastavnička predmeta), medicinski, prirodoslovni, pravni, socijalni i privredni, te teološki studiji. • Diplomski studiji: Služe u prvoj liniji produbljenoj naučnoj i umjetničkoj stručnoj izobrazbi, te traju većinom osam do dvanaest semestara (jedan semestar obuhvaća 30 ECTS). Sastoje se od dva ili tri studijska dijela i završavaju diplomskim ispitom. Završetak studija daje pravo na sticanje akademskog stupnja, na primjer Magister / Magistra, Diplomingenieur/in (Iznimka: Studij medicine se završava samo sa doktoratom). Trenutno postoji mali broj diplomskih studija. • Bachelor-studiji i master-studiji: U skladu sa »Bolonjskom izjavom« su univerziteti već većinu studija organizirali kao bachelor-studije (tri do četiri godine, sa 180 do 240 ECTS) i na to nastavljajuće master-studije (jedna do dvije godine, sa 60 do 120 ECTS). Bachelor-studij služi naučnoj, odnosno umjetničkoj stručnoj izobrazbi i kvalifikaciji za određeno stručno područje, te daje akademsku titulu »Bachelor«. Master-studiji se već prema stručnom području završavaju titulom »Master«, ili »Diplomingenieur/in« • Studiji za sticanje doktorata i PhD-studiji (doktor filozofije): Nadovezuju se na diplomske studije, odnosno master-studije na univerzitetima i visokim stručnim školama, a služe prije svega daljnjem razvijanju osposobljenosti za samostalni naučni rad. Završetak (nakon tri, odnosno četiri godine) daje pravo na sticanje odgovarajućeg doktorata, ili PhD. Tipp Informacije u internetu: www.studienwahl.at 30 Obrazovanje odraslih Obrazovanje odraslih u Austriji se sastoji od mnoštva obrazovnih institucija, sa različitim ciljevima i ponudama naobrazbe. Obrazovni spektar obuhvaća općeobrazovne ponude, temeljno obrazovanje, naknadni završetak školovanja putem drugog obrazovnog puta, stručne obrazovne ponude uz kurseve menadžmenta i tečajeve za formiranje ličnosti, pa sve do visokoškolskih kurseva i univerzitetske naobrazbe. Škole za zaposlene i tercijarno doškolovavanje Osobe koje su se već zaposlile, ili su završile stručnu izobrazbu, imaju mogućnost da uz rad završe odgovarajuće školovanje pohađajući večernju nastavu. Postoje općeobrazovne i stručne srednje i više škole za zaposlene, dopunski tečajevi, koledži i akademije. Osim toga postoje ponude za daljnje obrazovanje na univerzitetima i visokim stručnim školama. Na visokim stručnim školama postoje dodatni studijski programi za zaposlene. Obrazovanje odraslih Institucije za obrazovanje odraslih, potpomagane od strane Saveznog ministarstva za obrazovanje i žene, poput visokih narodnih škola (narodnih sveučilišta Volkshochschulen), instituta za poticanje struke (Berufsförderungsinstitute), instituta za poticanje privrede (Wirtschaftsfördrungsinstitute), te niza ostalih regionalnih institucija za obrazovanje odraslih, nude općobrazovne mjere daljnjeg obrazovanja, kako općeg, tako i stručnog. Jedan važan zadatak obrazovanja odraslih je razvijanje i ugrađivanje ponude koja odgovara odraslim osobama i ciljnim skupinama, te pružanje kvalitetnih savjeta u vezi sa naobrazbom i profesijom, kako bi se omogućio pristup permanentnom učenju putem obrazovnih informacija i savjeta, te putem posredovanja temeljnog obrazovanja i osnovnih kompetencija, kao i ostvario završetak naobrazbe itd. 31 Zainteresirane osobe mogu na institucijama za obrazovanje odraslih pohađati pripremne tečajeve za završetak obavezne osnovne škole, za izvanredne ispite (zrelosti) /Externisten(reife)prüfung/ i za pripremu ispita za sticanje prava na studiranje. Kod stručnog ispita zrelosti mogu se od četiri ispita polagati tri parcijalna ispita u okviru priznatih tečajeva za pripremu stručnog ispita zrelosti na raznim institucijama za obrazovanje odraslih. Za pripremu završnog ispita obaveznog školovanja postoje na ustanovama za obrazovanje odraslih ponude u adekvatnom obliku, koji odgovara odraslim osobama. Ispiti se polažu iz maksimalno šest kompetencijskih područja (četiri obavezna predmeta i dva od četiri izborna predmeta). Na institucijama za obrazovanje odraslih, koje su stekli kompetenciju ocjenjivanja može se polagati najviše 5 ispita. Dosadašnja forma eksternih ispita za sticanje završetka nove srednje škole, ili više osnovne škole ostaje nepromijenjena. Tipp Informacije u internetu: www.erwachsenenbildung.at 32 Savjetovalište za obrazovanje Savezno ministarstvo za obrazovanje i žene Odjel I/9 (Školska psihologija-Savjetovalište za obrazovanje, opće školske informacije) 1014 Beč, Freyung 1 Školske informacije (Schulinfo-Hotline), telefon: 081020/5220 Schulinfo-Hotline: 081020/5220 e-mail: schulpsychologie@bmbf.gv.at schulinfo@bmbf.gv.at Internet: www.schulpsychologie.at www.bmubf.gv.at/schulinfo Institucije i osobe koje pomažu u donošenju odluka u vezi sa obrazovanjem: Školska psihologija-Savjetovalište za obrazovanje: 77 savjetovališta u Austriji (pokrajinske centrale vidi na str. 34). Savjetnici za učenike i obrazovanje: Odgovarajuće školovani nastavnici na svakoj školi poslije 5. školskog stepena: www.schulpsychologie.at/schuelerberatung Školski informacijski servisi: Pri svim pokrajinskim školskim savjetima: www.bmbf.gv.at/schulen/service/schulinfo/schulservicestellen.xml Orijentacija pri izboru zanimanja: Portal »ibobb- informacija: Informacija, savjetovanje i orjentacija za izobrazbu i zanimanje«: www.schule.at/ibobb 33 Centri za informiranje o zanimanjima: Nalaze se u svim pokrajinama, a osniva ih zavod za zapošljavanje (Arbeitsmarktservice) ili privredna komora (Wirtschaftskammer). www.ams.or.at/buw.html www.wko.at > Berufs- und Bildungsberater/innen Savjetovalište za obrazovanje odraslih: Informacije i adrese savjetovališta nalaze se u internetu pod www.erwachsenenbildung.at, ili www.bib-atlas.at Školska psihologija – savjetovalište za obrazovanje u pokrajinskim školskim savjetima / školskom savjetu grada Beča Gradišće (Burgenland) www.lsr-bgld.gv.at > Schulpsychologie Koruška (Kärnten) www.landesschulrat-kaernten.at > Organisation > Schulpsychologie Donja Austrija (Niederösterreich) www.lsr-noe.gv.at > Schulpsychologie Gornja Austrija (Oberösterreich) www.lsr-ooe.gv.at > Schulpsychologie-Bildungsberatung Salzburg www.landesschulrat.salzburg.at > Servicestellen > Schulpsychologie Štajerska (Steiermark) www.lsr-stmk.gv.at > Service > Schulpsychologie > Bildungsberatung Tirol www.lsr-t.gv.at > Schulpsychologie Vorarlberg www.lsr-vbg.gv.at > Schulpsychologie 34 Beč (Wien) www.stadtschulrat.at > Stadtschulrat > Abteilungen > Schulpsychologie 35 Niža osnovna škola (Volksschule) www.bmbf.gv.at/volksschule Nova srednja škola (Neue Mittelschule) www.neuemittelschule.at Viša osnovna škola, glavna škola (Hauptschule) www.bmbf.gv.at/hauptschule www.gemeinsamlernen.at Politehnička škola (Polytechnische Schule) www.pts.schule.at Općeobrazovna viša škola (Allgemein bildende höhere Schule) www.bmbf.gv.at/ahs www.bmbf.gv.at/tagesbetreuung www.bmbf.gv.at/reifepruefungneu Škola u inozemstvu (Auslandsschule) www.weltweitunterrichten.at Posebne pedagoške potrebe (Sonderpädagogik) www.cisonline.at Obavezna zanatska škola (Berufsbildende Pflichtschule) www.bmbf.gv.at/berufsmatura www.bmbf.gv.at/berufsreifepruefung Srednja stručna škola (Berufsbildende mittlere Pflichtschule) www.abc.berufsbildendeschulen.at www.bmgfj.gv.at Viša stručna škola (Berufsbildende höhere Pflichtschule) www.abc.berufsbildendeschulen.at Nova matura (Matura neu) www.bmbf.gv.at/reifepruefungneu 36 Mogućnosti obrazovanja nakon mature (Bildungswege nach der Matura) http://key2success.schulpsychologie.at Koledži (Kollegs) www.abc.berufsbildendeschulen.at Pedagoška visoka škola (Pädagogische Hochschule) www.bmbf.gv.at/ph Visoke stručne škole (Fachhochschulen) www.fachhochschulen.ac.at Univerziteti (Universitäten) www.studienwahl.at Obrazovanje odraslih (Erwachsenenbildung) www.erwachsenenbildung.at Impressum Vlasnik i izdavač: Savezno ministarstvo za obrazovanje i žene Minoritenplatz 5, 1014 Beč Telefon: +43 1 531 20-0 www.bmbf.gv.at www.facebook.com/bmukk Design: BKA | ARGE Grafik Beč 2014./2015. 38. izdanje 37
© Copyright 2024 Paperzz
