GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. 1 PISMA / REAGIRANJA / PISMA / REAGIRANJA / PISMA / REAGIRANJA / PIS ZABRINJAVAJUĆE VIJESTI „Prčkanje“ u turizmu Već se dogodilo ono najgore, a to je da Dubrovnik ima isključivo monokulturu-turizam, i to onaj najniže vrste i kvalitete, koji zapošljava u najvećem broju najnižu neobrazovanu radnu snagu i konačno daje rezultate koji iz toga proizlaze a vidljivi su na svakom kantunu Podnevne vijesti HRT-a 21.8. o.g. donijele su jednu informaciju koja je u najmanju ruku zabrinjavajuća kad se govori o Dubrovačko-neretvanskoj županiji, pa i samom Dubrovniku. Rečeno je ovako: Na natječaju poduzetničkog impulsa za mjeru „jačanje poslovne konkurentnosti poduzetnika i obrtnika„ 103 mala i srednja poduzetnika dobila su 71 i po milijuna kuna NEPOVRATNIH sredstava od Ministarstva poduzetništva i obrta. Najviši pojedinačni iznos bio je milijun i 400 tisuća kuna, a sve u svrhu proizvodnje i zapošljavanja.“ Lijepo i pohvalno, ali sad dolazi najvažnije: NIJE STIGLA NITI JEDNA PRIJAVA iz Dubrovačko neretvanske županije. Pitam se što to znači, kako je to moguće, ima li za to odgovornih u silnoj birokratskoj mreži Grada i Županije? Službeno nikad nitko za ništa nije odgovoran, ali ipak, situacija je zabrinjavajuća pa i alarmantna jer iz ovoga proizlazi da nitko iz Grada i županije nije zainteresiran za poduzetništvo i obrt, nego samo za „prčkanje u turizmu“?! Župan i gradonačelnik se stalno hvale kako podupi- ru razvoj, investicije (ma što to značilo), pa i putuju po svijetu na naš račun i navodno s tim ciljem, ali evo, sada kad se to trebalo pokazati na djelu-nema ništa-nikoga! Po novinama i portalima stalno čitamo kako vlast u Gradu „podupire“ razne nazovi projekte ala onaj najnoviji u parku u Pilama, podupiru se t. zv. poduzetnici bez „arte i parte“, ugostiteljstvom se bave oni što nemaju ni dana škole u ugostiteljstvu, toleriraju se objekti koji po ničemu ne zadovoljavaju ni sanitarne niti bilo koje druge uvjete, produžavaju se ugovori za rad bez natječaja objektima koji ne poštuju valjana rješenja o zabrani rada od strane legalnih državnih institucija, javni prostori pretvaraju se u privatne, građani su srozani na najniži nivo bespravnosti. Grad se pretvara u šporki CIRKUS sve pod dirigentskom palicom turističke zajednice i Grada, tj. gradonačelnika. Puno je već o tome svemu napisano i rečeno i od struke i od građana, ali, nažalost, vlast je gluha, kad se radi o primjedbama građana. Oni imaju svoje ideje, koje su daleko od do- RANOJUTARNJE BUĐENJE LAPAĐANA (2) Gospari smećegonjci bronamjernih. Ovakvom politikom vlasti u Gradu i Županiji, već se dogodilo ono najgore, a to je da Dubrovnik ima isključivo monokulturuturizam, i to onaj najniže vrste i kvalitete, koji zapošljava u najvećem broju najnižu neobrazovanu radnu snagu i konačno daje rezultate koji iz toga proizlaze a vidljivi su na svakom kantunu. Ne znam zašto je sve to tako posebno u Gradu s basnoslovnom tradicijom, koji je oduvijek bio kulturna, skladna i po mjeri čovjeka sredina za ugodni život. S naglaskom na BIO, jer nažalost to više nije. Grad bez građana i njima pripadajućih javnih površina i ostalih za život potrebnih prostora i nije grad. Ovo u što su ga pretvorili vladajući u ovih zadnjih 15 godina jest zapravo jedno ČUDOVIŠTE, što smo prije govorili: „Ni po tice ni po miša.“ Ovo nije Grad, ovo je mješavina cirkusa, gumna, šporkih ugostiteljskih objekata na svakom slobodnom pedlju javnih površina s istom, lošom ponudom, kafetarija koje ne znaju što je to prava kafa, gradske kafane s ofucanim sjedalicama bez naslona za ruke i td. Moglo bi se do sutra nabrajat pa opet ne nabrojit sve nakaznosti. Što više reći i komu? Jedino se možemo uzdati u onu: Svemu dođe kraj, jedan dan, pa će i ovima što danas bandaju Gradom doći kraj. Ali što će od Grada ostat poslije njih? Dr Dorina Mitić-Šoša imenu zaključujem, demografski i nače opustjelog) zavičaja. A vi gospari (kako vam samo ova titula u ovom kontekstu pristaje!) smetlištari, posebice vi koji radite oko OŠ Lapad, uznastojte ovih žarkih ljetnih dana (i noći i dzora), kad su i funjestre i persijane od kamare gospara Hrdala širom otvorene (zimi, u studena zimska jutra se ne trebate truditi, ne čuje vas on i nijeste mu ni na kraj pameti, sva su mu okna dobro zabubana, a dok se vi mrznete na dvoru, on se gnijezdi u toplini postelje u linculima od raše, ispod krpatura od perja i dvije-tri deke od kašmira povrh…), da mjentovani gospar učini taj (r )evolucijski korak vraćanja svojim korijenima. Pa one kontejnere remućajte do i od kamiona za oktavu gredzije i bučnije, a ponedijenikom ubacujte krupni otpad malo izdaljega i izvišega…Ako uspijete, zaista ćete zavrijediti titulu smećegonjaca. PS Ceterum censeo…uostalom mislim da treba ukinuti: 1) hrvatsko državljanstvo svima koji ne prebivaju u Hrvatskoj; 2) Ministarstvo turizma; 3), a mostu preko Rijeke dubrovačke vratiti njegovo časno, izvorno ime – Most Dubrovnik. Darko Kaciga Dubrovčanin Baš me briga kako će tko, a naročito gospar (da zna kako mi je teško prevaliti ovu časnu titulu preko tipkovnice) Pero Hrdalo, tumačiti to što mi je njegov imenjak, a moj prezimenjak, direktor dubrovačke Čistoće, (prvi)rođak. Vjerojatno ni Peru nije pravo, ali ovo ni ne pišem zbog odnosno radi njega (zn’o bi se da hoće i sam obraniti od suludih optužbi iznesenih u članku „Ranojutarnje buđenje Lapađana“, Glas Grada br.438, 9.8.2013., a zasigurno je više i oguglao na takve izljeve malograđanštine po svojim radnicima i svojoj firmi) nego radi onih stotinjak „smećegonjaca“ odnosno radnika na „kamionima – smećegonjcima“, za koje pretpostavljam da nijesu vični javnom istupanju. Dakle, ovako nazvati i onako tretirati te vrijedne i samozatajne ljude, koji svakodnevno glancaju Grad sizifovski pokušavajući popravljati permanentnu štetu što mu je nas četresti tisuća i manča šporkačuna i još toliko turistuna činimo, može samo pokondireni skorojević koji drži da je uhitio Boga za bradu kad je (preko)juče dose- lio u Grad, ostajući trajno opterećen kompleksom tovarogonjca, što je vjerojatno dotad upražnjavao u svojoj zavičajnoj selendri. Ako stvarno ne može više trpjeti „ranojutarnja buđenja i uznemiravanja nedužnih građana i turista“, ako stvarno osjeća potrebu ponovno javno naglasiti „nemogućnost normalnog življenja i spavanja“ u svojoj i ostalim ulicama oko OŠ Lapad; ako stvarno zbog „kamionasmećegonjaca J.P.Čistoće“ u tim ulicama „vlada pravi nemir i pakao zbog buke i remećenja normalnog spavanja i življenja i to svako jutro“; ako stvarno „dolaskom spomenutih kamiona ponedjeljkom (kad se odvozi krupni otpad, opaska D.K.) i ostalim jutrima nastane prava lomljava, pravi stampedo i u tom vremenu budu probuđena sva čeljad…“; ako se stvarno „to što čini gradska „Čistoća“ svakojutarnjim buđenjem i uznemiravanjem više… ne da trpjeti, prešlo je svaku mjeru“; ako je gosparu Hrdalu sve to preraslo u „zli (hoće rijet zločinački) pothvat“; onda bi mu najbolje bilo vratiti se u idilu svoga (po prez- 2 Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva. GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. SMA / REAGIRANJA / PISMA / REAGIRANJA / PISMA / REAGIRANJA / PISMA RASTI S GRADOM Što je to bilo po mjeri? Ono u čemu se uvijek pređe mjera, to je ugostiteljska ponuda. Ovog puta za primjer svima; kako se može urediti, poboljšati, a da to ne znači izgubiti duh kultnog mjesta Nije neobično da se teško navikavamo na promjene. Nije to karakteristika samo naše generacije, i naše none su sigurno svaku promjenu u Gradu doživjele kao barbarizam koji narušava ove naše mire. Ipak, nećemo pogriješiti kada za naše „njorganje“ nalazimo prave razloge, jer nažalost ovo vrijeme donosi puno toga gruboga što se nekako, priznat ćete, ne uklapa u ovaj Grad po mjeri čovjeka. Što je to zaista ovdje bilo po mjeri , znamo mi koji smo s Gradom rasli, pa nas sad ta disproporcija grada i čovjeka nerijetko nervira. Kao da smo se uvukli u uske gaće. Ma nije da mi ne bi htjeli napredak, i da nijesmo kontenti kad nam Grad mijenjaju da bi ga uredili i učinjeli modernijim. Muka nam je kad od Njega čine ono što nije, pa ga kite i onda para ko..., ma znate već cijelu priču. Ali u toj priči možda vam je promakao primjer kako se može, kada se hoće, učinjet ljepšim, uredit i prilagodit današnjim potrebama, a da se pri tome ne uništi duh onoga što smo voljeli i u čemu smo uživali. O čemu je zapravo riječ? Skoro da nema toga tko voli Grad, a da nije toliko isto vezan za Lokrum. I mislim da nismo nimalo nostalgični i nefleksibilni ako ne želimo da se Lokrum mijenja. Pa zar treba mijenjati nešto što je već savršeno? E, pa to zadnje utočište ljepote i mira, zaslugom Lokrumskih vatrogasaca sačuvano je, a da pri tom nisu takli ni uništili ništa po čemu je Lokrum ono što je uvijek bio. I na kraju ono u čemu se uvijek pređe mjera, a to je ugostiteljska ponuda. Ovog puta je za primjer svima, kako se može urediti, poboljšati, a da to ne znači izgubiti duh kultnog mjesta. Snack bar LAKROMA u samom Portoču, mjesto je gdje smo svi još od malih nogu dolazili na sok, kavu...Kako je to u nas postala praksa da se uz opravdanje bolje ugostiteljske ponude nude baldahini, postelje i kušini u zmijskoj koži, ovdje u Snack baru LAKROMA ćete sjesti za jednostavni stol u skladu s ambijentom i u najboljem prirodnom hladu. Osim što je sve čisto i uredno, osoblje bara je na nivou. Žvelti, dobro raspoloženi mladi ljudi neće vas ostaviti da puno čekate. Prema domaćem gostu odnose se s puno poštovanja, tako da se na momenat osjećate kao da ste došli doma nakon dužeg izbivanja. Nezaobilazno mjesto na Lokrumu, upravo zbog svoje elegantne jednostavnosti, posebno dobre usluge i jedinog noviteta- glazbe uživo, našega sugrađanina Frana, koji nam uz lagane zvuke gitare ovaj ugođaj učini još čarobnijim. Bar LACROMA zaslužuje čistu peticu. Iako ste možda popili samo kafu s mlijekom... vjerujte, na ovom mjestu, gdje ugostitelj isto radi svoj posao, ali je pri tom poštovao neprolaznost ljepote kojom nas je Lokrum uvijek ostavljao bez daha, barem na kratko ćete se osjetiti kao da imate milijun eura u špagu i da ste iako Dubrovčanin, dobrodošli. I ne brinite za prokletstvo, jer ono se ne odnosi na doživljaj koji ćete s Lokruma svakako odnijeti sa sobom. I baš Snack bar LACROMA je točka na i zbog kojeg mogu samo reći: Bravo momci! Kristina Fiedler OTVORENO PISMO DRŽAVNOM INSPEKTORATU Obilazite li ljeti hotele i kafiće i mjerite li dozvoljeni nivo buke? Kako nisam imala izbora podnijela sam prijavu državnom inspektoratu protiv odgovornih u Hotelu Rixos zbog prekomjerne buke tj. glazbe u večernjim satima, od 18.15 do 20 sati a ponekad i od 20 do 24 sata. Nivo buke prelazi dozvoljenih 50 decibela, unutar mog i susjedovog stambenog prostora. Ovo nije prvi put da se žalimo državnom inspektoratu na ponašanje odgovornih u hotelu Rixos, menagment hotela ne pokazuje nikakvu volju da riješi ovaj problem. Policiju smo zvali nebrojeno puta ovoga ljeta ali na žalost po informacijama koje dobijemo od policije njihove ovlasti su ograničene. Pitam državne inspektore da li u toku ljeta obilaze hotele i kafiće i mjere li dozvoljeni nivo buke, nama izgleda da ne, jer tokom cijelog ljeta, hotel nastavlja da maltretira stanovnike u okolici a i svoje goste. Napominjemo da smo u stanju da izmjerimo nivo buke jer danas svaki tablet ili telefon ima aplikaciju s kojom se može izmjeriti nivo buke, te mi nije jasno zbog čega se ne sankcioniraju oni koji krše zakon i remete javni red i mir. Prihvaćanje da je u turizmu i zbog turizma sve dozvol- jeno, kao i divljaluk i siledžijstvo nije dobro poimanje turizma. Nadalje, okoliš hotela je u užasnom stanju, smeće, razbacane vrećice , plastične boce, razni otpaci hrane, igle od špriceva, staklene polomljene boce, škarambeži svih vrsta, poludivlje mačke, sasušena trava, neodržavano zelenilo, i slabo osvijetljeno. Od vrha Kotorske ulice pa sve do kupališta hotela Rixos, Kačuo, i plaže hotela Bellevue, nema ni jedne kante za smeće a skalini koji vode do kupališta se NE ČISTE! Ukoliko želimo kvalitetne goste onda se moramo kvalitetno i ponašati, poštivati zakone i ne ugrožavati zdravlje građana i naših gostiju. Molim odgovorne u Državnom inspektoratu da poduzmu sve što je u njihovim ovlastima da zaustave divljanje na kupalištu hotela Rixos, usputno hotel je uzurpirao morsko dobro i proširio se na dio koji pripada svim građanima naše lijepe domovine te između ostaloga i zbog toga što je prešao površinske gabarite po građevinskoj dozvoli, imamo danas problem buke i nepoštivanje okolnih stanara i njihovih gostiju. Marija Smodlaka, Kotorska 5, Dubrovnik Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju. GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. 3 PISMA / REAGIRANJA / PISMA / REAGIRANJA / PISMA / REAGIRANJA / PIS GRADSKE (NE)BRIGE Treba li nam još jedan Linić? Radnici koji rade za Čistoću nisu dužni da čiste izmet od vašeg psa i mačke, to je vaša dužnost i moralna odgovornost, ukoliko imate morala Konačno smo ušli u EU, ali se nismo os- Što se tiče zgrada u kojima psi stanuju, nococcus, Diphyllobothrium latum (osim tavili komunističkih i socijalističkih ideja. vlasnik psa je dužan plaćati čišćenje lifta i pasa boluju mačke i druge divlje životinTrebamo li čekati pedeset godina? Donijeli stepenište. Plaćaju li vlasnici u Dubrovni- je), Dipylidium caninum ( i mačke), Toxosmo EU zakone, ali ih ne provodimo. Tre- ku? Ne! cara canis itd. ba li nam još jedan Linić? Treba li osno- Što se tiče azila na Žarkovici, to je sramo- Bolesti od kojih mačke boluju: vati udrugu za zaštitu ljudi??? Neki ljudi ta ovog Grada, jer svi otvoreni azili u Eu- Bolest mačjeg ogreba dovodi do oštećenne mogu da pokopaju već nešto što je ropi su zatvoreni krajem 2007.g. i još su ja slijedećih organa : mozga, kostiju, oka, davno mrtvo, pa onda osnivaju razne im dali rok 60 dana ako netko želi udomiti pluća, jetre, slezene itd. udruge i hvale se humanizmom, a sve to psa, ako ne, zna se što slijedi. Toxoplazma gondi nema nikakve veze s humanizmom. Kod trudnica u prva tri mjeseca dovoNe možete proći niti ulicama niti šetdi do spontanog pobačaja, ako dođe nicama ovoga Grad a da ne naletite do infekcije u kasnijoj trudnoći, dijete na psa koji se sam šeće, ili možda se može roditi slijepo, oštećenog vlasnicu psa koja stoji po strani dok mozga i to 60% se javlja hidrocefalus, njen pas istresa svoje g...o odnosno oštećenja sluha, upalu srčanog mišdrek u parku ili na ulici, a ona ponosića itd. no nastavlja šetnju. Što se tiče šetnice Te ljubitelje životinja pitam: želite li u Uvali Lapad i šetnice u Zlatnom zdravo dijete ili mačku. Potoku, to se pretvorilo u manji deSve mlade mačke koje se liječe od ponij smeća, koji su ostavile velike Toxoplazme gondi, bez obzira na tergospođe. apiju, one su i dalje parazitonoše. Kad ljeti ostavite hranu na otvorenoj Umjesto azila za pse na Žarkovici bi površini, bilo u večernjim ili jutarnjim trebalo izgraditi vidikovac, sportsku satima, hrana se brzo kvari, a kvarendvoranu s pratećim ugostiteljskim obje se ubrzava porastom temperature jektima i trkaću stazu za automobile i i stvara se neugodan miris. Valjda bi motore, tako da Dubrovnik ima bolju to trebale znati osobe koje hrane trkaću stazu za automobile od Rijeke mačke, da ostatke hrane od prethod(Fjume). nog dana trebaju pokupiti u vrećicu i U zadnje vrijeme u Hrvatskoj imamo baciti u kontejner od smeća, to isto toliko udruga, pa razmišljam da li vrijedi za gospođe čiji psi ostavljaju možda tri milijuna ljudi ne radi, a svoj izmet bilo u parku, skalinama ili posebno bih naglasila udruge o zašulici. U zadnje vrijeme na pojedinim Znaju li vlasnici pasa u Dubrovniku što su njihove obveze? titi životinja. „Ja ću osnovati udrugu lokacijama u Gradu oko kontejnera za zaštitu ljudi“. smeća postoje čopori mačaka, a valjda Treba dati odriješene ruke Veterinarskoj Htjela bih napomenuti da bi trebalo još inspekciji da procijeni da li azil udovolja- jednog Linića da uvede red u rješavanju su te mačke nekad imale i vlasnika. Radnici koji rade za Čistoću nisu dužni da va, ako ne udovoljava, zna se što slijedi. pitanja kako na ulici tako i općenito. čiste izmet od vašeg psa i mačke, to je To znači da ne može biti pod vedrim Demokracija nije stanje u kojem možeš vaša dužnost i moralna odgovornost uko- nebom, bez vode, struje i nedovoljno ugrožavati druge ljude sa svojim tobože liko imate morala. Očigledno nekima je hrane. pravima, jer trebaš imati i obaveze prema „moral“ naučna fantastika. Je li društvo Htjela bih naglasiti da na jednoj manjoj drugima, a pitanje je je li ih ispunjavaš. palo tako nisko, da je moral postao sluča- površini živi od 200 do 500 pasa. Ako se Demokracija je za savjesne ljude, a pitanželite baviti psima, onda za njihovo zdrav- je je imamo li takvih u lijepoj našoj, možda jna pojava ili više ne postoji. Kad sam neki dan šetala zaustavio me lje trebate izdvojiti najmanje 400 kuna (cije- 5% a i manje. jedan moj poznanik, pa me pitao što mis- pljenje protiv bjesnoće, tablete protiv Katica Šarac, dr.med lim o neredu koji čine vlasnici kućnih lju- parazita, ogrlica protiv lešmanijaze i antiako je bimaca i njihovi ljubimci, ja mu odgo- biotik bolestan), to je jedna varam. „Da gospodine postoji zakon iz 12 mjese- velika suma novaca, ca 2007.g. u kome piše kako se vode kuć- a gdje je hrana i voda. ni ljubimci i da svaki vlasnik treba imati Nažalost, među psima imamo dosta lešvrećicu za smeće, metlicu i lopaticu. Kad se radi o opasnim psima, oni manijaze, ako je pas www.effect-dubrovnik.com podliježu pod poseban zakon, a vlasnici bolestan onda treba te pse trebaju voditi za povodac , psi biti pod stalnom terPORTAL O BITNOME I AKTUALNOME U EKONOMIJI, FIobavezno nose brnjicu, a takve pse ne apijom i kontrolom NANCIJAMA, POLITICI, DRUŠTVU, KULTURI, TURIZMU, veterinara. Nabrojati mogu voditi osobe koje su bolesne. DUBROVNIKU... Teorija i praksa ekonomije i poduzetništZamislite, mi smo taj EU zakon usvojili prije ću bolesti od kojih psi va, financijski proračuni, političke, društvene, kulturne i tur6 godina, a što rade naši komunalni re- boluju: bjesnoća, lešističke teme, sapienti sat, osoba dana, misao dana, dudari? Ništa, dok komunalni redari u Zagre- manijaza (ostale divlbrovačke minijature, viđenja, ljudi, novitati, riječi... i još ponbu naplaćuju vlasnicima pasa kaznu za je životinje), Toxešto riječju i odabirom Bajra Sarića. Bogata arhiva. oplazma gondi, Echine odgovorno ponašanje. 4 GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. SMA / REAGIRANJA / PISMA / REAGIRANJA / PISMA / REAGIRANJA / PISMA VELIKE MALE SITNICE Nervi debeli kao vodovodne cijevi Javljam se našem Glasu s opisom nekoliko velikih-malih sitnica. l. Plaža Uvala Lapad, koja je nekad bila ponos gradskih plaža, danas je ruglo. Zakupnici prostora, koji grdne novce zarađuju iznajmljivanjem ležaljki (od kojih se nema gdje šugaman staviti) i suncobrana, uopće ne čiste more koje pripada plaži. Od zagađenosti mora, u prošlu subotu se nije moglo kupati. Ovdje bi imalo posla nekoliko inspekcija, ali ih nema na vidiku. 2. U gradu s tisućama turista, poslije 21 sat, kad se zatvaraju samoposluge, ne može se osim u Paska na Vojnoviću do ponoća ni kesica grisna kupiti, jer ne radi nijedan drakstor. Nedavno sam proputovao kroz Čapljinu i vidio da na Autobusnom kolodvoru piše: Drakstor 2 radi od 024. 3. U nedjelju smo ja i Kate išli na jednu svadbu, ali nigdje, osim uz groblje na Boninovu, nismo mogli kupiti stručak cvijeća. A priznat ćete da bi bilo jezovito na vjenčanje nositi cvijeće namijenjeno onima koji vječno počivaju. 4. Vlasnici isluženih automobila koriste svaki prostor slobodan od Sanitatovog koji se naplaćuje i tu ih ostavljaju na vijeke vjekova. Time doprinose ružnom izgledu gra- DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE Začepljeni odvod na Pilama čeka odgovorne Amerlingova fontana na Pilama je čuvena i poznata, pa čeljad kad dođe na Pile želi se okrijepiti i osvježiti. Nažalost, svi oni koji koriste vodu na fontanu, prilikom dolska i odlaska ugaze i u vodu na pločniku zbog začepljene kamene rešetke sa šest buža. Nevjerojatno je da odgovorni nemaju vremena kako bi očistili kanal da bi voda mogla slobodno otjecati. Zdravko Trojanović Trojo da, a onima koji nemaju novaca da plate Sanitatov namet, onemogućavaju da tu parkiraju svoje automobile. Koja je inspekcija za ovo nadležna. 5. Kad je asfaltirana Radićeva obala, radnici su na jedan šaht u blizini Ćeskine mesare postavili poklopac koji pri prolasku automobila preko njega nesnosno lupa, a iz šahta koji se nalazi u blizini Privredne banke (ranije samoposluga Rudine) izbija nesnosan smrad. 6. Postalo je pitanje ugleda imati dva kučka. Treba samo čuti njihovo zavijanje u blizini Osnovne škole u Gružu kad zasviraju sirene Hitne pomoći ili vatrogasaca. Tko hoće provjeriti stanje svoga nervnog sustava, ne mora ići u Opću bolnicu. Dovoljno je da se u to vrijeme nađe u blizini. Ako sve dobro prođe, znak je da su mu nervi debeli kao vodovodne cijevi. Za ovaj put toliko. Barba Frane (Podaci poznati Uredništvu) PRIOPĆENJE - HNS OSNOVAO NOVU PODRUŽNICU Stonska podružnica sedamnaesta u nizu U prisutnosti ministrice kulture i članice predsjedništva HNS-a Andree Zlatar Violić, gradonačelnika Dubrovnika i predsjednika županijske organizacije HNS-a Andra Vlahušića te tajnika Dalmatinskog regionalnog saveza HNS-a Valentina Dujmovića, u Stonu je 19.kolovoza osnovana sedamnaesta po redu podružnica Hrvatske narodne stranke-liberalnih demokrata u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Za predsjednika stonske podružnice HNS-a izabran je Vedran Kunica, za potpredsjednike Romano Vukas i Nikolina Franković Žile, dok je za tajnicu podružnice na prijedlog novog predsjednika imenovana Dezideria Kralj. HNS-u se u Stonu pridružilo dvadesetak mladih ljudi na čije je inzistiranje 19.kolovoza održan radni sastanak na temu obnove razrušene kulturne baštine. Sastanku su između ostalih nazočili ministrica kulture, gradonačelnik Dubrovnika te načelnik Općine Ston. Nina Mašić mARKETIN T: 020 358 980 F: 020 311 992 tele5marketing@gmail.com GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. 5 DANI FESTE &VALA – DANI FESTIVALA Do dogodišta, Bog va’n do zdrav’je... 17.8. – SUBOTA, u Babinom Polju na Mljetu održana je završna večer „DANA FESTE & VALA – DANA FESTIVALA“. Mnogobrojna publika ovih svečanosti se upravo okupila tu završnu večer u „ARENI ZABRJEŽE“. Glavni događaj večeri bilo je predstavljanje nove zbirke pjesama autorice DIANE BRKIĆ: „Prvi red do sunca“ koja je izazvala velik interes kako stanovnika Mljeta, tako i mnogobrojnih gostiju koji ljetuju na Mljetu. Tvrdo ukoričena Knjiga, koja je već samim estetskim dijelom posebna i zanimljiva, jer se sastoji iz dvije cjeline: „Sviralo“ i „Pisalica“, uređena je tako da se može čitati i s jedne i s druge strane, te daje poseban i neobičan doživljaj ugode pri čitanju i biranju samih pjesama. Izuzetno detaljno, pomno i profesionalno zbirku je predstavio prof. Milo Sršen. U više navrata tijekom večeri, uz autoricu Dianu Brkić, kojoj je ovo druga zbirka pjesama, prof. Milo Sršen je čitajući, komentirajući i uspoređujući Dianine pjesme s mnogim situacijama života, pa čak i iz Biblije, koje su prožete ljubavlju iz svih rakursa ljudskog života, majstorski je držao publiku usredotočenu na svoje izlaganje, kao na satu najzanimljivijeg predavanja na fakultetu. Inače, prof. Milo Sršen je dugogodišnji član Hrvatske turističke zajednice, tako da je njegova profesionalnost prezentiranja izuzetno dobro bila uočljiva. Autorica, Diana Brkić je jako emocionalno čitala svoje pjesme iz zbirke, te je u više navrata prekidana dugotrajnim aplauzima. Cijelu ovu svečanost je u glazbenom dijelu upotpunila mješovita mljetska klapa „Kurenat“ pod vodstvom maestra Velebita Veršića, te standardni duet koji autoricu stalno prati: Milka & Silvio. Također, valja spomenuti i izlaganje gosp. Miha Bušurela koji je prepričavajući svoje anegdote iz života razgalio publiku smijehom. Na kraju, opet će dogodine biti početak trećih „Dana Feste & Vala – Dana Festivala“, koje će vjerujemo biti jednako uspješne kao i ove do sada. Uz sva ova događanja koja smo opisali u zadnja dva broja „Glasa Grada“ posebnu hvalu dajemo našoj doktorici; Magdaleni Nardelli Kovačić koja je budno oko za sve nas i koja se brinula da ne bude nikakvih zdravstvenih iznenađenja, kako za vrijeme „Dana Festivala“, tako i za vrijeme njenog neprekinutog 33-godišnjeg staža na otoku Mljetu. DO DOGODIŠTA, BOG VA’N DO ZDRAV’JE... Silvio Market, Foto: Nikola Hazdovac i Luka Market ULICAMA MOGA GRADA Irish pub "The Gaffe" Marende ponedjeljakpetak cijena 35.00kn od 10.00h-15.00h 6 ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA, NAZOVITE MARKETING GLASA GRADA: 358 980 / 311 992, ILI SE JAVITE MAILOM: tele5marketing@gmail.com GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. Slavica Dubrovačke ljetne igre: Filmokaz - ekranizacija djela Oscara Wildea:LEPEZA LADY WINDEMERE, IDEALNI MUŽ, SLIKA DORIANA GRAYA OBITELJ MILLER, INSTRUMENTARIJ SMRTNIKA:GRAD OD KOSTIJU 28.8. / 21.00 Kinookus / Okusi kino! VODA: ESENCIJA ŽIVOTA Jadran OBITELJ MILLER, ELYSIUM, NEMOGUĆE 27.8. / 21.30 Plesovi i pjesme Hrvatske - Nastup folklornog ansambla Linđo Visia AVIONI 3D UČIMO HRVATSKI Broj i brojka Razliku između riječi broj i brojka objasnio je 14.5.2013. u emisiji Hrvatskoga radija Govorimo hrvatski prof. dr. Marko Alerić sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu ovako: “Riječ brojka označava znak za broj. Brojka može biti arapska ili rimska. Riječ broj označava vrstu riječi kojom se iskazuje količina, glavni broj ili redni broj. Glavni brojevi označavaju koliko je čega: jedan, dva, pet, dvije stotine, pet stotina itd. Redni brojevi označavaju redoslijed. Prvi, drugi, treći, stoti itd. Redni se brojevi mogu pisati arapskim ili rimskim brojkama i iza jednih i drugih piše se točka. Evo nekih čestih pogrešaka koje se javljaju pri upotrebi brojeva. Pravilno je pisati: četiri, sedam, petnaest, osamnaest, šezdeset, stotina. Broj milijun pravilno se izgovara upravo tako, milijun, a ne milion ili miljon kako se često čuje. Broj milijarda pravilno se izgovara baš tako, a ne miljarda, bilijun samo tako, a ne biljon, a trilijun samo tako, a ne triljon. Kod pisanja brojeva slovima, uobičajeno se odvaja jedinica od desetice, desetica od stotice, stotica od tisućice itd. Npr. tisuću devet stotina četrdeset i devet. Na računima, čekovima i općenito u novčanom poslovanju, pravilno je sve brojeve napisane slovima povezati u jednu riječ, kao npr. tisućudevetstotinačetrdesetidevet. Između cijelog broja i desetinke broja piše se decimalni zarez. Taj se zarez pravilno čita: cijelo, cijela, cijeli npr. jedno cijelo dva, dva cijela tri, pet cijelih četiri. Kad se brojevne imenice i brojevni pridjevi pišu brojkama, između brojke i nastavka, dodaje se crtica. Npr. brojka 20, crtica i nastavak ak (20-ak) čita se dvadesetak, brojka 30 pa crtica i nastavak ak (30-ak) čita se tridesetak itd. Takvim se brojevima označavaju približne vrijednosti, te uz te brojeve nije pravilno upotrebljavati prijedlog ‘oko’. Nije dakle pravilno govoriti oko tridesetak, oko četrdesetak. Pravilno je samo dvadesetak, četrdesetak ili oko dvadeset, oko četrdeset itd, jer se brojevima dvadesetak, četrdesetak itd. već označava približna vrijednost”. Eto, toliko i o brojevima. Možda je netko prije nego je pročitao ovaj tekst pomislio da što se ima pisati o brojevima, kada je to svakome jasno. Ipak i nije baš tako, a da mnogi pa i “učeni” ljudi naročito griješe pri spominjanju brojke milijun izgovarajući je milion ili miljon. S obzirom na ekonomsko stanje u Državi upravo ona je, zajedno s milijardom vrlo mnogo spominjana “na sve strane i četiri bande” kako su naši stari običavali govoriti. Pri tome griješe od seljaka i mljekara pa do ministara i saborskih zastupnika. Imali smo i predsjednika države, koji se nakon izvjesnog vremena nakon što je stupio na dužnost uspio odviknuti od uporabe riječi region umjesto regija, ali miliona nije ni do danas. T.K. UDRUGA BRANITELJA HRVATSKE PODRUŽNICA DUBROVNIK Izlet u Vrapčiće-Međugorje Udruga branitelja Hrvatske Podružnica Dubrovnik organizira jednodnevni izlet 14.09.2013 Vrapčići-Međugorje. Polazak s Pila u 6 sati ujutro a povratak u večernjim satima. Pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže u našem zajedničkom druženju. Informacije na broj 324023 ili mobitel 0915717963. PODRUŽNICA SINDIKATA UMIROVLJENIKA HRVATSKE DUBROVNIK Obavijest Dubrovačka podružnica Sindikata umirovljenika Hrvatske organizira slijedeće izlete i to: 28. IX.2013. Sokograd (Cavtat, Čilipi, Pridvorje); od 19. -22. X. 2013. izlet u Krapinu,Trakošćan, Varaždin; od 17. -30. XI. 2013. odlazak u lječilište “Terme” – Topusko. Prijave se primaju od 2.IX. 2013. na telefon 332-857 ili u uredu Podružnice ulici Josipa Kosora br.30, ponedjeljkom, srijedom i petkom od 9-11 sati. GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. 7 UDRUGA DART Ljetni karneval na Šipanu Dvije manifestacije Ljetnog karnevala na Šipanu u Suđurđu 24.07 i 19.08.2013. izazvale su zanimanje kako domaće tako i fureste čeljadi. A umjesto bilo kakvih riječi najbolje govore fotografije. T.B. NAJZNAČAJNIJI DJEČJI URADAK U HRVATSKOJ: Slikovnica „Priča iz života sokolova“ Djeca iz Dječjeg vrtića Cavtat, čija se vrtićka skupina zove „Ptići sokolići“ uz pomoć svojih dviju odgojiteljica, Marije Mihatović i Marije Radonić, postali su autori slikovnice „Priča iz života sokolova“. Odgojiteljica Dječjeg vrtića Gruda Luce Đurišić na predstavljanju slikovnice je istaknula da su ovo trenuci kada odgojitelji imaju „priliku promovirati svoje zvanje i biti svjedokom snage, topline, ljubavi, podrške i znanja koje odgojitelji unose u živote djece iz dana u dan“. Kada su djeca instinktivno izabrala ime Sokolići za svoju skupinu, oni su se odlučili za sve ono čemu su ih njihove odgojiteljice, Marija Mihatović i Marija Radonić, ustrajno vodile – odlučili su se za snagu, brzinu, prodornost, vjernost, brigu o članovima obitelji, kompetenciji i samopouzdanju. Odlučili su se i za radost – opjevanu u prekrasnoj 8 GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. konavoskoj svatovskoj pjesmi – odlučili su se za život. Sve je počelo odabirom imena skupine, u veljači, kada su djeca odlučila da se njihova skupina zove Ptići sokolići, i to demokratskim glasovanjem. U procesu poistovjećivanja s imenom odgojiteljice su ih podučavale o zanimljivostima i životima sokolova. Djeca su donosila albume, knjige i enciklopedije, a čitale su se priče i basne u kojima se sokolovi spominju. Sve te „neposredne“ doživljaje iz života sokolova djeca su pratila crtežima i tekstom. Spontano su se počeli koristiti izrazi i fraze iz narodnog jezika kao što su: oko sokolovo, na sokolu malo mesa, brz i spretan kao sokol… Prijelomni trenutak je bio posjet Sokol gradu u Dunavama, nakon čega je počeo nastajati još veći broj crteža, konstrukcija od kocaka i ostalih prirodnih materijala. Svi su se crteži spremali i opisi nacrtanog zapisivali. U lipnju su svi crteži bili izloženi u likovnom centru odgojne skupine, nikakvim posebnim rasporedom, gdje su ih djeca mogla vidjeti sve na okupu – svakodnevno. Djeca su prilazila i povezivala crteže, a odgojiteljice su pažljivim promatranjem i pitanjima shvatile da imaju priču. S djecom su razgovarale i dogovarale o odabiru crteža i teksta. Od trenutka kada su djeca izabrala ime svoje skupine do tiskanja slikovnice prošla su četiri mjeseca. Slikovnica je tiskana uz potporu Dječjeg vrtića Konavle. O važnosti ovakvih slikovnica u kojima se poštuje dječji izričaj, a u kojima se odrasli uspješno uspiju othrvati potrebi da ih ispravljaju, govorila je slikarica Antonija Rusković Radonić koja ju je nazvala najznačajnijim dječjim uratkom u Hrvatskoj u ovom trenutku, budući se nije interveniralo u dosljednost dječjeg izričaja. Slikovnica je predstavljena na prepunoj taraci ispred kuće Matice hrvatske ogranak Konavle na Grudi. U radosti predstavljanja slikovnice sudjelovali su i glazbenici: flautistica Đive Franetović Kušelj, lijeričar Ivo Letunić i pjevač Vlaho Kordić. Ivica Puljić UZ POTPORU PROGRAMA EUROPSKE UNIJE „MLADI NA DJELU“ U PARKU GRADAC Mobilni knjižničari u Mlinima i Platu treću godinu zaredom Noć bajki Nakon uspješne besplatne posudbe knjiga na stranim jezicima u srpnju i kolovozu 2011. i 2012. godine, župski mobilni knjižničari i tijekom ove turističke sezone nastavljaju svoje aktivnosti. Pred dvije godine inicijativu je uz potporu europskog programa „Mladi na djelu“ započeo Europski dom Dubrovnik, a ove se godine u organizaciju uključila i dubrovačka Gimnazija. Svake se godine u ovu lokalnu inicijativu uključuje sve više mladih iz Župe dubrovačke. Ove godine posjetiteljima i stanovnicima Župe dubrovačke knjige posuđuju gimnazijalke Katarina Benić, Ivona Sušić, Matea Klokoč i Doris Bogoje, Kristina Milat iz Ekonomske i Maris Butrica iz Turističke škole te Lobel Zvonimir Daničić iz Klasične gimnazije. Njihova dežurstva na štandovima u Mlinima i Platu koordinira studentica Barbara Daničić. Kao i prošle godine, inicijativu financijski podupire i Turistička zajednica općine Župa dubrovačka. Od 27. srpnja do 8. rujna knjige se mogu posuditi na taraci hotela Mlini ponedjeljkom i četvrtkom od 18-20 te srijedom i subotom od 10-12 sati, a utorkom, četvrtkom i nedjeljom od 1820 sati u Platu. POPUST ZA DUBROVČANE U Parku Gradac, kod ribnjaka, 20.kolovoza je u organizaciji Zelenog Foruma Eko-Omblića i Dubrovačkih ljetnih igara održana Noć bajki, a u okviru projekta Moj Grad-BajkoGrad. Nakon čitanja bajki dobra vile Kike se zahvalila djeci i obećala im doći ponovo u park Gradac slijedeće ljeto. Hvala i restoranu Mimoza za sokove i kolačiće koje je uz rođendanski vatromet s ljubavlju priredio za svu djecu. EKO- OMBLIĆI I ZELENO SUNCE Na Šipanu Prošlu subotu su mladi eko aktivisti Eko-Omblići i eko aktivisti Zelenog Sunca posjetili zeleni otok Šipan jedan od najvećih otoka Elafita, te u eko patroli, naišli na odloženi šut i zemlju u sredini polja koji nagrđuje ljepotu otoka. Isto tako na putu prema popularnoj plaži Priježbi ima dosta odbačenog smeća. Uz kupanje eko aktivisti su imali likovnu radionicu „Naš zeleni Šipan“. J.Š. POPUST ZA DUBROVČANE GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. 9 GRAD DUBROVNIK GRADONAČELNIK S PREDSTAVNICIMA UDRUGE AUTOBUSNIH PRIJEVOZNIKA Naplata potraživanja i stroža regulacija uvest će red na tržište shuttle autobusa Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić održao je 19.kolovoza sastanak s predstavnicima udruge autobusnih prijevoznika s dubrovačkog područja „Ragusa bus“. Tema sastanka bila je loša tržišna pozicija dubrovačkih prijevoznika koji najviše rade na shuttle prijevozu putnika s brodova na kružnim putovanjima. Naime, turističke agencije neredovito plaćaju autobusere, a sve više u vršnim ljetnim mjesecima angažiraju prijevoznike iz drugih dijelova Hrvatske. Nakon što je dio dubrovačkih turističkih agencija podnio tužbu protiv odluke Grada Dubrovnika da se autobusima s dubrovačkom registracijom omogući popust, ta je odluka povučena i cijena zaustavljanja na Pilama je ostala jednaka za sve autobuse. „Time smo dovedeni u tržišnu utakmicu s velikim prijevoznicima koji tijekom zime imaju znatno više posla, vlastita parkirališta i povoljniji servis pa im ne možemo konkurirati“, istaknuli su prijevoznici na sastanku te dodali kako su time ugrožena radna mjesta u njihovim obrtima i poduzećima. Gradonačelnik Vlahušić kazao je kako žali zbog nepovoljne tržišne situacije istakavši da će gradska uprava, u okviru zakonskih normi, pokušati izaći model pomoći dubrovačkim autoprijevoznicima. Dodao je kako su turističke agencije iz Dubrovnika dužne Gradu više od 4 milijuna kuna za naplatu zaustavljanja na Pilama, dok inozemne agencije plaćaju redovito, na ime čega se uprihodilo oko 2,5 milijuna kuna. U tijeku su pripreme za postavljanje fizičkih barijera koje će neplatišama onemogućiti zaustavljanje na Pilama, a Grad Dubrovnik spreman je od 1. rujna provoditi zabranu zaustavljanja za autobuse onih agencija koje ne plaćaju zaustavljanje na Pilama i Pločama, najavio je gradonačelnik Vlahušić ustvrdivši da će se svi eventualni poremećaji u prometu koji time mogu nastati kompenzirati pojačanim radom taksija i javnog prijevoza. CROATIA AIRLINES Podržavamo restrukturiranje, ali očekujemo partnerski odnos Radni sastanak s predsjednikom uprave Croatia airlinesa Krešimirom Kučkom i članovima uprave održali su 13.kolovoza gradonačelnik Andro Vlahušić, direktor Zračne luke Dubrovnik Roko Tolić, zamjenik župana Davorko Obuljen te predstavnici gradske i županijske turističke zajednice. Predstavnici Croatia airlinesa predstavili su program restrukturiranja nacionalnog avioprijevoznika, odnosno plan ušteda koji se odnosi na smanjenje broja letova. Od ove zime ukida se zimsko letenje na relaciji Dubrovnik – Frankfurt koje je Croatia airlinesu donosio veliki gubitak, kazao je predsjednik uprave Krešimir Kučko. Prezentirani troškovi te linije su preveliki te ih se ne može kompenzirati iz javnih proračuna, koji takav rashod nisu ni planirali, usuglasili su se sudionici sastanka. Zato je dogovoreno da će umjesto letova za Frankfurt, tijekom ove zime, Croatia airlines poraditi na boljem voznom redu za Zagreb, većem broju polazaka i kraćim presjedanjima za putnike koji u Dubrovnik putuju preko zagrebačke zračne luke. Već za sljedeću zimu, ponovna uspostava izravne linije Dubrovnik – Frankfurt pokušat će se postići povoljnijim zrakoplovima i pojačanim marketinškim angažmanom za njihovo punjenje. Također, najavljeno je kako će se istražiti mogućnost uvođenja linija za Amsterdam i Bruxelles tijekom ljeta, predsezone i pos10 GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. ezone kako bi se nadoknadio smanjeni broj slijetanja na dubrovačku zračnu luku. Gradonačelnik Vlahušić istaknuo je kako najveći problem iz perspektive Dubrovčana ostaju previsoke cijene karata na liniji Dubrovnik – Zagreb te ponovno istaknuo spremnost zakupiti 40 tisuća karata po najjeftinijoj tarifi koje bi se prodavale građanima Dubrovnika. Uprava Croatia airlinesa prihvatila je prijedlog te najavila kako je već za ovu jesen spremna prodati nešto manje od 10 tisuća karata na taj način. Obzirom na prometnu izoliranost Dubrovnika, želimo pokrenuti inicijativu da se karte Dubrovnik-Zagreb oslobode plaćanja PDV-a, kazao je gradonačelnik Vlahušić te dodao kako u toj inicijativi očekuje potporu Vlade RH. Uvažavajući obostrane potrebe i mogućnosti, ali daljnji razvoj partnerskih odnosa, direktor Zračne luke Dubrovnik Roko Tolić predložio je mogućnost stacioniranja dijela flote Croatia airlinesa na dubrovačkom aerodro- mu već od 2015. godine. Na današnjem sastanku iznesen je stav da Grad Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska županija i Zračna luka Dubrovnik podržavaju napore uprave za stabilizacijom poslovanja Croatia airlinesa. Međutim, dubrovačka regija ne može snositi sav teret restrukturiranja te očekuju partnerski odnos nacionalnog avioprijevoznika i razumijevanje kako je zračni promet jedina veza Dubrovnika s Europom. Ako takvo razumijevanje izostane, stvorit će se preduvjeti za drukčija tržišna rješenja, složili su se gradonačelnik, zamjenik župana i direktor Zračne luke Dubrovnik. 20.KOLOVOZA 2013. PREOBRAZBA GRUŽA Obavijest o financiranju nabave školskih udžbenika za školsku godinu 2013./2014. Ribarnica Gruž zasjala punim sjajem U skladu s programom rada i financijskim planom za 2013. godinu, Zaklada Blaga Djela sufinancirat će obiteljima slabijeg imovnog stanja s prebivalištem na području Grada Dubrovnika nabavu školskih udžbenika za djecu osnovnoškolskog uzrasta. Sve potrebite poslove oko prikupljanja i kontrole tražene dokumentacije obavit će odgovarajuće službe Grada Dubrovnika, a da bi obitelj ostvarila pravo na refundaciju troškova nabave udžbenika mora zadovoljiti kriterije iz članka 12. Odluke o socijalnoj skrbi Grada Dubrovnika (Službeni glasnik 14/12). Prema navedenoj Odluci zahtjev mogu podnijeti korisnici koji nemaju prihod veći od : - dvočlana obitelj- 2.800,00 kuna - tročlana obitelj- 3.800,00 kuna -četveročlana obitelj- 5.200,00 kuna -za svakog daljnjeg člana- + 500,00 kuna Zahtjev za jednokratnu novčanu pomoć za refundaciju nabave školskih udžbenika podnosi se na slijedeću adresu: Grad Dubrovnik, Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo, Iva Vojnovića 31, svakim radnim danom od 9,00 do 12,00 sati, u vremenskom razdoblju od 1. rujna do 1. listopada 2013.godine. Uz zahtjev je potrebno priložiti sljedeću dokumentaciju: 1. uvjerenje o prebivalištu ili preslik osobnih iskaznica za oba roditelja, 2. dokaze o prihodima zajedničkog kućanstva (potvrda Porezne uprave za 2012. godinu, te potvrdu o primanjima za posljednja tri mjeseca), 3. preslik računa za kupljene knjige. Upravni odjel zadržava pravo zatražiti i druge dokaze o socijalnom statusu obitelji. Novu gradsku ribarnicu na tržnici u Gružu svečano je 14.kolovoza otvorio gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić. Uz novu ribarnice, ponovno je otvorena i zelena tržnica što je privuklo brojne prodavače i kupce. U prigodnom govoru, gradonačelnik je kazao kako je Dubrovnik dobio najljepšu ribarnicu na Jadranu, zahvalivši djelatnicima i upravi Sanitata te dubrovačkim graditeljima koji su izvodili radove. Istaknuo je kako je završetkom ovih radova završena preobrazba Gruža tijekom koje se rekonstruirao park, obnovile prometnice i infrastruktura te uredio trg ispred crkve sv. Križa. Predstavnik ribara i školjkara dubrovačkog područja Antun Pavlović kazao je kako je otvaranje ovakve ribarnice od velikog značaja za ribare i trgovce ribom, koji se trenutno suočavaju s brojnim izazovima. „Zadovoljni smo da je ribarnica dovršena jer će nam donijeti bolji komfor i sigurniji prihod“, dodao je. Šest milijuna kuna vrijedni radovi na rekonstrukciji ribarnice na gruškoj tržnici završeni su prošlog tjedna nakon što je u ožujku ove godine gradska tvrtka Sanitat potpisala ugovor vrijedan 6 milijuna kuna s građevinskom tvrtkom „Dom izgradnja“. Radovi su se izvodili prema projektu arhitekta Matka Vetme, a sukladno rokovima, trajali su pet mjeseci. Nova Ribarnica ima deset stolova dužine po šest metara, a cijeli prostor je klimatiziran. Riba se više neće prodavati u gajbama, nego će se prodavati na ledu, što zadovoljava europske standarde. U Ribarnici je osam mjesta za pranje i čišćenje ribe. Predviđeno je 13 mjesta za postavljanje suvremenih vaga na punktove. Napravljena je moderna hladnjača, dvostrukog kapaciteta od dosadašnje. Kupljen je i novi ledomat koji dnevno može proizvesti 600 kilograma leda. Sudeći prema današnjoj atmosferi i prvim utiscima kupaca i prodavača, gruška placa ponovno je zasjala punim sjajem, a cijeli Gruž vratio je živost urbanog središta koji mu je nedostajao tijekom izvođenja radova. GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. 11 GRAD DUBROVNIK 18. KOLOVOZA 2013. SUSRET S DUGOGODIŠNJIM GOSTIMA NA LOPUDU Milijunta putnica Zračne luke Dubrovnik doputovala iz Rusije Frank i Freda Letch jako dobro poznaju Hrvatsku i vole je! Napisali su to u svom pismu Frank i Freda Letch koji dolaze u Hrvatsku već 43 godine i koju jako dobro poznaju. Njihovi prijatelji Viktor Rudež Hrvat iz Londona i Maja Lasić iz agencija Alfa Travel svake godine pomažu im u organizaciji njihovog boravka u Hrvatskoj. Prvo naše putovanje bilo je točno prije 44 godine u tadašnju Jugoslaviju u Budvu, a od 1970.kad smo prvi put došli u Cavtat , stalno smo u Hrvatskoj. Obišli smo je čitavu od Poreča, Vrsara,gdje smo bili za vrijeme rata, Splita, Dubrovnika do posebno nam dragih Hvara,Mljeta i Lopuda. 24. kolovoza napunit ću 87 godina, a točno polovicu godina svog života redovno dolazim u vašu prekrasnu zemlju. Zamjenik gradonačelnika Grada Dubrovnika Željko Raguž sudjelovao je 18.kolovoza na ceremoniji dočeka milijuntog putnika Zračne luke Dubrovnik zajedno s direktorom ZLD Rokom Tiolićem, zamjenikom župana Davorkom Obuljenom, direktoricom Turističke zajednice Dubrovnika Romanom Vlašić i predstavnicima Općine Konavle. Milijunta putnica ove je godine Ruskinja Alexandra Sandimirova koja je doputovala letom iz Moskve, a zamjenik gradonačelnika poklonio joj je dvije tjedne turističke kartice i prigodne suvenire. OVOGA PETKA U KNEŽEVU DVORU Projekt Berači soli i Fleur de sel (Cvijet soli) Predstavljanje albuma ‘Berači soli’ i knjige ‘Fleur de sel’ (Cvijet soli) Nikše Kušelja, održat će se 23.kolovoza u Kneževu dvoru. Album nam donosi atmosferu mediteranske glazbe i uvodi nas u svijet slikovitih asocijacija na ljetno kino, Dubrovačke ljetne igre, bose noge, nonu i klavir, akvarij te brodove i luke. Kao rođeni Dubrovčanin Nikša nam dočarava atmosferu Grada kroz sjećanje na svoje djetinjstvo. Zbirka pjesama se sastoji od tri dijela: „Fleur de sel“ dotiče nesvjesno u nama, „Rijetki petci i zgužvani ponedjeljci“ čine pjesme o stvarnosti, filmu i kazalištu, dok „Festival-karneval-funeral“ otvara stvarnost i realitet oko nas. Nikša Kušelj poznati je hrvatski glumac. Značajnije uloge ostvario je u filmovima „Konjanik“ i „Generalov carski osmjeh“, te u seriji „Jesen stiže dunjo moja“. Kao član ansambla HNK u Zagrebu istaknuo se u predstavama „Prosjačka opera“, „Macbeth“ i „Konji ubijaju zar ne“. Pobjednik je HRT-ovog show-a „Zvijezde pjevaju“ 2008. godine. Knjiga „Fleur de sel“ i cd „Berači soli“ dostupni su na prodajnim mjestima Tisak i Tisak Media. 12 GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. Frank i Freda trenutno borave u hotelu La Villa na Lopudu, a već sutra putuju na Mljet i potom dalje na Hvar. Engleski bračni par zaista se može pohvaliti dobrim poznavanjem naše zemlje, kako su strastveni ljubitelji putovanja ovog su proljeća krstarili europskim rijekama , a itinerar kruzinga uključivao je posjetu Osijeku i Vukovaru. Izabrali smo taj itinerar upravo zbog uključenog posjeta Slavoniji, ranije smo čuli za osječku katedralu kao i za stradanje Vukovara. Dojmljivo je vidjeti kakve Je strahote prošao taj grad i oštećenja koja su još vidljiva. Frank i Freda žive u južnoj Engleskoj pokrajini New Forest, 15 km od Southamptona jedne od najpoznatijih luka za kružna putovanja u sjevernoj Europi. Ovaj bivši vlasnik TV kuće i njegova supruga izbjegavaju u kolovozu biti kod kuće jer je njihov kraj također svojevrsna turistička meka, s oko 8 milijuna turističkih posjeta godišnje. Dugogodišnji posjetitelji najbolji su promotori našeg turizma, stoga je TZ grada Dubrovnika za njih organizirala malu svečanost 19.kolovoza uručivši im zahvalnicu i prigodne poklone. Frank i Freda Letch na Mljetu će provesti desetak dana, on će na ovom prekrasnom otoku proslaviti svoj 87. rođendan čemu se jako veseli, kao i planiranom dolasku u Hrvatsku sljedeće godine. Jelka Tepšić Peta larvicidna dezinsekcija Peta po redu larvicidna dezinsekcija na području Dubrovnika započela je 19. kolovoza 2013. za područje Gruža i Nuncijate, a potom se 20.kolovoza nastavila za područje Lapada. U srijedu 21.kolovoza je bila za područje Gorice Sv. Vlaha i Montovjerne a dan kasnije za područje Pile – Kono. Dalje ide prema slijedećem rasporedu: 23. kolovoza: područje Ploča, 26. kolovoza: područje otoka Lokruma i povijesne jezgre, 27. kolovoza: Park Gradac, Danče i Sustjepan, 28. kolovoza: područje Komolca, Rožata i Mokošice, 29. kolovoza: područje Lozice, Štikovice, Velikog i Malog Zatona. DUBROVAČKE UDRUGE DJECE I MLADIH FUSION FESTIVAL Ljetna škola filma Šipan Nastup Linđa Folklorni ansambl Linđo nastupio je 20.kolovoza j u sklopu Fusion festivala u organizaciji plesnog studija Step n’ Jazz na taraci tvrđave Revelin. Jubilarni deseti filmski festival pod nazivom ‘’Ljetna škola filma Šipan’’, koji se do 14. kolovoza održao na otoku Šipanu, ove je godine ugostio dubrovačku udrugu „Luža“ te novu dubrovačku udrugu na području filmske i video produkcije „Audiovizualni centar Dubrovnik“. Ova udruga izrasla je kroz „Forum mladih“, stožernu manifestaciju strateškog gradskog programa „Mladi i Grad skupa. Audiovizualni Centar Dubrovnik predstavio se sa svojim filmom “Košćela”, koji je rezultat rada učenika sedmih i osmih razreda Osnovne škole Marina Držića, a premijerno je prikazan prije mjesec dana u Kinu Slavica. Udruga Luža predstavila je deset svojih filmova, djela učenika Gimnazije Dubrovnik, nastala u posljednje dvije godine. Udruga “Ljetna škola filma Šipan” već godinama uživa potporu Grada Dubrovnika, a od ove je godine i dijelom programa „Mladi i Grad skupa“. Udruga je u protekloj školskoj godini sudjelovala u ostvarenju cjelogodišnje manifestacije „Forum mladih“. Uz mnoge svjetski poznate step izvođače, Linđo je izveo koreografiju Jadrana Radonića zajedno s plesačicama Step n’ Jazz studija u kojoj je pokazao spoj tradicionalnog i modernog, a na oduševljenje brojne publike. GATSKO KULTURNO LJETO Kolarini s „Ribarskim svađama“ oduševili Kazališna družina Kolarin gostovala je prošlog vikenda u Gatama, (mjestu iznad Omiša) u sklopu Gatskog kulturnog ljeta pod nazivom”Dani Ive Marjanovića”. “Ribarske svađe” su i ovaj put oduševile brojnu publiku, a Gatani su se još jednom pokazali kao izvrsni domaćini. Kolarini su imali u ovoj predstavi i special guest stars: Robert Bošković, naš poznati glumac igrao je ulogu Đan Đanka, a Nikola Sekulo, student 4. godine Akademije igrao je Patrun Vicenza. D.M. DO ZATVARANJA IGARA Triko cirkus teatar ponovno na ulicama Grada Triko cirkus teatar svoj treći i posljednji sedmodnevni ciklus nastupa u sklopu popratnog programa Dubrovačkih ljetnih igara započeo je 19. kolovoza ispred Crkve sv. Vlaha. Publiku su ponovno zabavljali hodajući performansi, ulični spektakli u maniri novog cirkusa gdje su tradicionalne cirkuske vještine isprepletene s jezikom uličnog teatra. Cirkuskim vještinama hodanja na štulama, žongliranja, ljudske piramide, akrobatiranja na trapezu i akrobatskoj tkanini - svili, "akrobalansiranja" i drugim, vlada pet cirkuskih artista kojima su pridružena dva glazbenika, a nastupaju do zatvaranja Igara svaki dan u večernjim satima. Nakon nastupa 19. kolovoza ispred Crkve sv. Vlaha, u utorak 20. kolovoza, također ispred Crkve sv. Vlaha, 21. kolovoza na Stradunu s programom „Retrofleksija“, te 22. kolovoza kraj Velike Onofr- ijeve fontane s programom „Street Show Marathon“, ovoga petka 23. kolovoza cirkus je na Držićevoj poljani u 22:30 sati, 24. kolovoza u 22:00 sata na Velikom mulu u Staroj gradskoj luci, a na zatvaranju Igara, 25. kolovoza će hodati na štulama ispred crkve sv. Vlaha. Triko cirkus teatar nezavisna je kazališna družina koja već duže vrijeme njeguje umjetnost cirkusa u Hrvatskoj. U proteklim godinama osnažili su hrvatsku cirkusku scenu nizom intenzivnih radionica cirkuskih vještina koji su vodili renomirani cirkuski pedagozi iz cijelog svijeta, a surađivali su s mnogim pedagoškim institucijama i profesionalnim kazalištima. Kao priznanje svom radu, dobili su 2012. godine Nagradu publike za najbolje neovisno kazalište godine u organizaciji portala teatar.hr. GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. 13 DUBROVAČKO PRIMORJE - SLANO BILJANA 2013. Primorsko prvenstvo u vaterpolu Peti jubilarni turnir „Biljana“, vaterpolo prvenstvo Primorja, pod pokroviteljstvom Općine Dubrovačko primorje i Zaklade braće Mihanović iz Dola, a u povodu blagdana Velike Gospe koja se tradicionalno slavi u Dolima, odigran je u subotu 17.kolovoza. Osim nadmetanja u moru, posjetitelji su i ove godine mogli uživati u potezanju konopa i turniru tresete, te novoj atrakciji – trčanju alke u karioli. Tako su domaći mladići iz Grgovića u napetom finalu pobijedili ekipu Janske-Banići i osvojili pršut koji je konzumiran brže nego traje jedna runda potezanja. Turnir u treseti je privukao dvadesetak ekipa iz Primorja i šire. U prilično temperamentnoj atmosferi uz obilje povika i „bestimja“ pobjedu su odnijeli domaći: Antun Konjuh i Dubravko Marinović. Ponos proizašao iz tituliranja prvakom Primorja u treseti bio je viši i od borova ispod kojih se batilo i strišavalo. Za trčanje alke prijavilo se tridesetak parova. Bilo je tu svega. Gurao je djed unuka, rođak rodicu, zet punicu, a pobijedili su bračni par Mihaela i Pero Brbora s ukupno 7 ponata i jedinom pogođenom srijedom. Ipak, glavni događaj dana je svakako vaterpolo turnir gdje su se u prvom polufinalu sastali lanjski pobjednici, Elafiti i domaćin Velika riva Doli. Elafiti, strukturalno pojačani svim generacijama Jugovih naraštaja,ipak su rutinirano pobijedili rezultatom 11:6. U drugom polufinalu je Orašac u tijesnoj borbi pobijedio kombiniranu momčad Primorje Junajted. Rezultat na kraju 12:10 za Orašac. U pauzi, prije odlučujućih susreta, revijalnu utakmicu odigrali su Vila Banac i ... Vila Banac. Nažalost ekipe Cavtata i Danača su u zadnji čas otkazale nastup zbog odigravanja završnice Divlje lige. U ČAST SVETOGA ROKA svoga sveca obilježe ,sad već tradicionalnom regatom svetoga Roka , koju organiziraju članovi HJK Busola iz Slanoga. Bilo je tako i 17. kolovoza, sutradan po Svetom Roku, kada je u organizaciji Busole, a u suradnji s JD Orsan iz Dubrovnika ispred Dakse u 10 sati startala regata s deset jedrilica put slanjske vale koja je bila krajnje odredište i cilj. Prvi je na cilj stigao krstaš Dubrovnik kojim je kormilario Denis Vukas. Za njim je drugi k cilju dojedrio Lapad, a treći Južni vjetar. I kao i svake godine, Općina Dubrovačko primorje je bila pokrovitelj regate zajedno s TZO. U večernjim satima su u prostorijama kluba u Grgurićima podijeljene nagrade najboljima i uz prigodnu festu jedriličari su slavili svoj uspjeh i svetoga Roka, zaštitnika siromašnih i bolesnih koji je svojim ovozemaljskim životom, žrtvom i davanjem najpotrebnijima postao svetac kojemu se vjernici utječu u najvećim nevoljama. Još 16. kolovoza od 1327. godine po Jedriličarska regata Grgurići su mjesto u Dubrovačkom primorju,mala oaza mira u slanjskoj uvali koja svake godine na poseban način štuje blagdan svetoga Roka 16. kolovoza, svoga sveca i zaštitnika. U Crkvi svetoga Roka u petak je održan sveta misa na kojoj su se okupili Grgurićani,njihovi gosti i vjernici slanjske župe. Uz redovita stoljetna misna slavlja, Grgurićani posljednjih godina blagdan 14 GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. Utakmica za treće mjesto između Primorja Junajted i Velike rive Doli ponovno je ponudila obilje napetosti i preokreta, a kad je tako, ishod mora biti veliki žal poraženih. To je ovaj put domaćin Velika riva, koja prvi put, otkad se igra turnir, ostaje bez postolja. Rezultat na kraju utakmice 11:10 za Primorje. Unatoč porazu, domaćini nisu bili nezadovoljni jer su pokazali da s kadrom, od isključivo domaćih momaka, znači Doljana, mogu parirati znatno jačim ekipama sastavljenim od aktualnih, ili bivših igrača Juga. U velikom finalu, pod svjetlima reflektora, u prekrasnoj i nabijenoj atmosferi Elafiti su svladali Orašac. Rezultat na kraju 17:12 dovoljno govori o dominaciji Elafita koji su cijelu utakmicu vodili s 3 gola razlike. Najzaslužniji, što njegova ekipa zasluženo odnosi pehar za prvo mjesto na otoke, je svakako Ivica Duždević koji je u finalu zabio 8 pogodaka. Oračšani, bez svoga najboljeg pojedinca Davora Rakigije, jednostavno nisu imali recept kako ga zaustaviti. Kako se već ušlo duboko u noć, po dodjeli priznanja najboljima, nastavilo se logičnim slijedom i zabavom, gdje su mještani i njihovi gosti uživali do ranih jutarnjih sati. Sve u svemu, fantastičan događaj u još ljepšoj atmosferi završio je s obećanjem „Vidimo se dogodine!“. Matko Konjuh njegovu zagovoru učinila su se čuda i čudesna ozdravljenja. Lj.Šimunović OVOGA PETKA „Ribarske svađe“ u Slanomu Predstava “Ribarske svađe” Carla Goldonija, u režiji Žuže Egrenyi, Kazališne družine “Kolarin” odigrat će se u petak 23.kolovoza u Slanomu ispred crkve Sv. Jeronima u 21 sat, a u sklopu Primorskog kulturnog ljeta 2013. Ulazak je slobodan. Dobrodošli! KONAVLE OPĆINA KONAVLE ODBOR ZA JAVNA PRIZNANJA Na temelju članka 17. Odluke o javnim priznanjima Općine Konavle («Službeni glasnik Općine Konavle» br.4/11) Odbor za javna priznanja objavljuje POZIV za dostavu prijedloga kandidata za dodjelu javnih priznanja Općina Konavle pokreće postupak za predlaganje kandidata za dodjelu javnih priznanja koja se dodjeljuju dana 21.listopada,na Dan Općine Konavle. Javna priznanja se mogu dodijeliti domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama u zemlji i inozemstvu radi odavanja priznanja za iznimna postignuća i doprinos od osobitog značenja za razvitak i ugled Općine Konavle,i to: I. Imenovanje počasnim građaninom Općine Konavle, II. Nagrada Općine Konavle za životno djelo, III. Nagrada Općine Konavle. IV. Zahvalnica Općine Konavle. Počasnim građaninom Općine Konavle može se imenovati građanin Republike Hrvatske i druge države koji je osobito zaslužan za napredak i promicanje ugleda Općine Konavle u Hrvatskoj,ali i izvan državnih granica. Nagrada Općine pod točkom II. dodjeljuje se za cjelovito djelo koje je pojedinac ostvario u tijeku svog radnog vijeka i koje predstavlja izuzetan i osobito vrijedan doprinos razvoju Općine Konavle iz sljedećih područja: - kulture, - znanosti, - odgoja i prosvjete, - zdravstva i socijalne skrbi, - tehničke kulture, - športa i tjelesne kulture, - prostornog uređenja i zaštite okoliša. Nagrada Općine pod točkom III. dodjeljuje se za iznimna postignuća i doprinos od osobitog značenja fizičkim i pravnim osobama ostvarenim u protekloj kalendarskoj godini. Nagrada Općine Konavle može se dodijeliti za dostignuća i osobite rezultate iz sljedećih područja: - kulture, - znanosti, - odgoja i prosvjete, - zdravstva i socijalne skrbi, - tehničke kulture, - športa i tjelesne kulture, - prostornog uređenja i zaštite okoliša. Zahvalnica Općine Konavle je javno priznanje koje se dodjeljuje fizičkim i pravnim osobama za donacije i slične aktivnosti,kao i za uspješnu suradnju,te za doprinos razvoju i ugledu Općine Konavle. Kandidate za dodjelu javnih priznanja u pisanom obliku mogu predlagati: - najmanje 1/3 vijećnika Općinskog vijeća Općine Konavle; - radna tijela Općinskog vijeća Općine Konavle,osim Odbora za dodjelu javnih priznanja; - općinski načelnik i zamjenik općinskog načelnika; - pravne osobe i udruge građana sa sjedištem na području Općine Konavle; - najmanje tri fizičke osobe s prebivalištem na području Općine Konavle. Prijedlog za dodjelu javnih priznanja treba sadržavati: - podatke o podnositelju prijedloga; - iscrpno obrazloženje postignuća i doprinosa zbog kojih se daje prijedlog za kandidata za dodjelu javnih priznanja Općine Konavle, prosudbu postignutih rezultata uz odgovarajuću dokumentaciju; - vrstu javnog priznanja za koje se osoba predlaže. Prijedlozi za dodjelu javnih priznanja mogu se dostaviti do 28.kolovoza 2013.godine. Prijedlozi se dostavljaju na adresu:Općina Konavle, Cavtat, Trumbićev put 25, Upravni odjel za opće poslove i mjesnu samoupravu. ODBOR ZA JAVNA PRIZNANJA OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE KONAVLE KLASA:061-01/13-01/02 UR.BROJ:2117/02-02-13-1 Cavtat, 8.kolovoza 2013.g. ČILIPI Konavljani i turisti pokupovali radove korisnika Josipovca Centar za rehabilitaciju Josipovac u nedjelju 18.kolovoza je u Čilipima u suradnji s Općinom Konavle, Mjesnim odborom Čili- pi i Župom sv. Nikole organizirao prodaju rukotvorina korisnika centra. Korisnici CZR Josipovac predmete su izradili u sklopu radno okupacijskih radionica. Iz CZR Josipovac naročito se zahvaljuju don Josipu Barišiću na spremnosti za suradnju s ustanovom kao i toplom gostoprimstvu u Čilipima. Odaziv Konavljana, ali i njihovih gostiju koji su u Čilipe došli na redovni folklorni nastup ispred crkve sv. Nikole bio je više nego dobar. GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. 15 DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA REAGIRANJE ŽUPANA NIKOLE DOBROSLAVIĆA NA ISTUP MINISTRA PROMETA I KOMUNIKACIJA BOSNE I HERCEGOVINE DAMIRA HADŽIĆA GLEDE GRADNJE PELJEŠKOG MOSTA: Ministar ne razumije problem o kojem govori „Ministar prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine Damir Hadžić ustvrdio je, u istupu u „Dnevnom avazu“, kako se Pelješki most neće graditi, kako je neisplativ, te kako u Hrvatskoj „nema tako neracionalnih osoba“ koje bi gradile Pelješki most. Nažalost, ministar se ovime na neprimjeren način upliće ZBOG NAJAVE UKIDANJA LINIJE ZA FRANKFURT Županija nezadovoljna Zamjenik župana Davorko Obuljen nazočio je sastanku s predstavnicima Croatia Airlinesa povodom najavljenog ukidanja zračne linije Dubrovnik - Frankfurt. Sastanku su nazočili gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić, direktor Zračne luke Roko Tolić i predstavnici turističke zajednice Županije i Grada. Nažalost sastanak nije urodio plodom, jer nije rezultirao zadržavanjem zračne veze prema Frankfurtu. Sudionici su prihvatili nužnost smanjivanja troškova poslovanja i restrukturiranje OD 19.- 30. KOLOVOZA U DUBROVNIKU 42. izdanje slavističke škole Na svečanom otvaranju 42. hrvatskog seminara za strane slaviste koji se u organizaciji Zagrebačke slavističke škole od 19.30. kolovoza održava u Dubrovniku, sudjelovala je i zamjenica župana Marija Vučković. Slavistička škola u Dubrovniku je od 1972. godine i od tada je školu pohađalo preko 2500 studenata iz 60-ak država svijeta. Ovogodišnja je tema predavanja, koji su okosnica škole, Otpor. Tako će 12 stručnjaka iz različitih područja ponuditi recentne perspektive čitanja subverzivnih praksi i njihovih ograničenja u hrvatskoj književnosti, kulturi i jeziku. U svom se govoru zamjenica župana M. Vučković osvrnula na središnju temu ovogodišnje škole. -S obzirom da je tema ovogodišnjih predavanja Otpor, raduje me što ona počinju s predavanjem Otpor i metoda – dvadesetostoljetna držićologija. Upravo s otkrićem Držićevih subverzivnih tendencija koje su bile otekstovljene u 16 GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. u interno hrvatsko pitanje, a pokazuje i da ne razumije problem o kojem govori. Pelješki most nije puko pitanje povezivanja dvije hrvatske obale udaljene 2,4 km, već je to hrvatski geostrateški imperativ povezivanja dva odvojena dijela teritorija. Nikakvo drugo rješenje nije za ovu Županiju ni za Republiku Hrvatsku prihvatljivo. Ne postoji nijedna država na svijetu koja ne bi spojila dva odvojena dijela svoga teritorija kad bi to tehnički mogla, kao što je to moguće u slučaju povezivanja eksklave krajnjeg hrvatskog juga. „Nema tako neracionalnih osoba“ u Hrvatskoj, da upotrijebim sintagmu ministra Hadžića, koje ne bi gradile Pelješki most, povezale krajnji jug i otvorile put ekonomskom prosperitetu Pelješca, Korčule, Mljeta, Lastova...“ CA, međutim ponovo se pokazalo da su na djelu rješenja na štetu Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije, akoja je prometno izolirana. Županija nije zadovoljna takvim rješenjem i smatra da Vlada RH mora situaciju Zračne luke Čilipi i linija s tog aerodroma gledati drugačije nego druge linije CA. Također ne zadovoljava najava CA da će iduće zime (2014.) razmotriti ponovno uvođenje linije za Frankfurt, te da će razmotriti povećanje broja linija za Zagreb,koje već sada subvencionira Grad Dubrovnik. Dubrovačko-neretvanska županija ne želi vjerovati da će se i ovaj problem slomiti preko leđa građana ove Županije. pismima toskanskom vojvodi Cosimu Mediciju, počinje se shvaćati da Marin Držić nije čovjek jednog vremena i jednog pogleda na svijet, već potomak tranzicijskog vremena koji je živio u vremenima teških kriza, stoga je i inspirirao one koji su htjeli naglašavati proturječnosti. Vjerujem da će ovogodišnji tematski ciklusi predavanja - nastavni rad u lektoratima i proseminarima, kao i zbornici i knjige koji prate program škole, potaknuti studente polaznike na snažnije povezivanje s hrvatskim jezikom, književnošću, povijesti i kulturom, kao i artikulirati aktualna motrišta u suvremenoj hrvatskoj znanosti o književnosti.- zaključila je M. Vučković i polaznicima zaželjela uspješan rad i ugodan boravak u Gradu i Županiji. U BRODOGRADILIŠTU „LEDA“ Zamjenik župana Davorko Obuljen na porinuću broda U korčulanskom brodogradilištu „Leda“ u subotu 17. kolovoza porinut je novoizgrađeni brod „Frisian Sea Seek“. Brod je izgrađen za nizozemskog brodovlasnika koji će ga nakon tegljenja iz Korčule preuzeti u brodogradilištu Peters Shipyards u nizozemskom gradu Kampenu. „Frisian Sea Seek“ je duljine 118. 19 m, širine 13. 43 m, uz gaz od 6. 10 m, ima nosivost 6400 TDW, uz volumen skladišta 836 m3, može ploviti snagom 1600 kv. Ovo je ujedno najveći brod dosad izgrađen u brodogradilištu „Leda“. Uz zamjenika župana Davorka Obuljena i direktora brodogradilišta Srećka Martinija porinuću broda su prisustvovali i predsjednik saborskog Odbora za gospodarstvo Igor Rađenović, saborski zastupnik Mladen Marelić, gradonačelnik Korčule Vinko Kapelina, predsjednica Gradskog vijeća Korčule Ivona Kapor te partneri iz Nizozemske. IZVANNASTAVNA AKTIVNOST EKONOMSKO-TRGOVAČKE ŠKOLE ZAINTERESIRALA UČENIKE Jačanje komunikacijske kompetencije učenika Projekt „Jačanje komunikacijske kompetencije učenika srednjih strukovnih škola“ (Voc.Com), koji za cilj ima usavršavanje komunikacijskih kompetencija učenika ekonomskih škola kako bi se osnažio njihov položaj na tržištu rada, predstavljen je 20.kolovoza u hotelu Lero. Nositelj projekta, koji je započet prije 11 mjeseci, je Ekonomska i trgovačka škola Dubrovnik. ‘Projekt je nastao zapravo kao odgovor na jedan natječaj usmjeren prema strukovnim školama a u cilju poboljšanja položaja naših učenika na tržištu rada. Znači radi se o izvannastavnoj aktivnosti, govorništvo za poduzetništvo, u kojoj ćemo mi naše učenike usavršavati u komunikacijskim vještinama, osobito govorničkim. Također, aktivnost će biti usmjerena i na jačanje njihovih strukovnih kompetencija - istakla je Sandra Roseti Bazdan, voditeljica ovog projekta i ujedno nastavnica hrvatskog jezika u dubrovačkoj Ekonomskoj i trgovačkoj školi, ističući kako se baš ova aktivnost razlikuje od srodnih joj aktivnosti, poput POSJET IZASLANSTVA DUBROVAČKO NERETVANSKE ŽUPANIJE LASTOVU Provedba programa „Dnevni boravak i pomoć u kući“ Pročelnica Upravnog odjela za međugeneracijsku solidarnost, branitelje i obitelj Nina Skurić, viši savjetnik u Upravnom odjelu, Pero Pendo, i županijska vijećnica te ujedno i tajnica Matice umirovljenika Dubrovačko-neretvanske županije, Luce Gvozden, posjetili su u utorak 20. kolovoza općinu Lastovo povodom provedbe programa međugeneracijske solidarnosti „Dnevni boravak i pomoć u kući“. Razgovarali su s načelnikom općine Lastovo, Leom Katićem, i voditeljicom udruge „Val“ iz Lastova, Annette Mufić-Trojković koja već pet godina pruža usluge izvaninstitucionalne pomoći prema programu „Dnevni boravak i pomoć u kući“ osobama starije životne dobi i na taj način skrbi o 100 stanovnika otoka Lastova kojima je zbog starosti i nemoći pomoć potrebna. Dubrovačko-neretvanska županija aktivno prati provedbu programa i financijski podupire njegovo izvođenje. Predstavnici županije upoznali su se s trenutnom situacijom i problemima koji se pojavljuju u vezi obavljanja programskih aktivnosti kako bi zajedno s općinom Lastovo i udrugom „Val“ omogućili njihovo rješavanje na zadovoljstvo svih, a osobito starijih Lastovaca. debatnog kluba i slično, zato jer povezuje govorništvo i poduzetništvo. Aktivnost će se provoditi modularno, odnosno u određenom broju tema/školskih sati, a to će otprilike biti u periodu od 4 mjeseca kako se učenici ne bi dodatno opteretili. Program aktivnost će se bazirati na radu u malim skupinama kojima će se predavači izmjenjivati. Također, za dodatnu motivaciju učenika aktivnost će sadržavati i natjecateljske komponente. U svibnju je ova izvannastavna aktivnost isprobana u obliku pilot programa te se javilo više zainteresiranih učenika nego što je moglo sudjelovati. Znači, interesa među učenicima za jačanje komunikacijske kompetentnosti itekako ima. Vrijedi istaknuti i partnere projekta, a to su Srednja ekonomska škola Joze Martinovića iz Mostara i 3. ekonomska škola iz Zagreba. Suradnici projekta su Dunea, Odjel za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku i Upravni odjel za obrazovanje, kulturu i šport Dubrovačko-neretvanske županije. Ovu prezentaciju uz, naravno, organizatore i predstavnike partnera pozdravila je i zamjenica župana Marija Vučković. Projekt Voc.Com je jedan od projekata koji se financira u sklopu sheme za dodjelu bespovratnih sredstava, a ukupna vrijednost projekta je 99.177,07 eura. www.portaloko.hr GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. 17 /PRI/VIĐENJA Buđenje zla Grad je još uvijek, u mnogim elementima zapravo statično i zatvoreno društvo, s rentijerskim mentalitetom, opterećeno davnom, ne znam koliko slavnom prošlošću, koja nam sputava budućnost Nacionalizam, šovinPiše: Bajro Sarić izam, ksenofobija i kolewww.effectktivizam stalni su dubrovnik.com “stanovnici” ili “starosjedioci” prostora bivše države, pa i na njezinim ruševinama nastalih novih država. Ovisno o političkom, ekonomskom i moralnom sustavu, mijenjali su se intenzitet i forma, ali sadržaj i suština uvijek je ostajao isti. Teško ćete i danas, nakon svega, ne zavaravajmo se, “naletiti” na nekoga kojemu su ti “izmi”, koji su zapravo nerazdvojni i čine jedinstvenu cjelinu, zadovoljni, primjerice granicama svoje zemlje, demografskom slikom, političkim ili ekonomskim stanjem, svojim vođama i sl. A još teže će se naići na onoga koji krivca za sve to neće naći u nekoj manjini, drugačijima...Doduše, suočavamo se i s novim podjelama, primjerice unutar nacija, gdje postoje slabi ili jaki, normalni ili nenormalni pripadnici ove ili one nacije i ta je “problematika” u političkoj, ekonomskoj i kulturnoj svakidašnjici stalno na “dnevnom redu”. Nije ih malo za koje ni Drugi svjetski rat još nije završio, a pogotovu ne Domovinski, opsjednuti su navodno boljom prošlošću “svojih” i ružnom “njihovih”, predrasude, pa i paranoje izno- va se bude, sporo se navikavamo na život u različitostima i s različitim, neću još i o elementarnom međuljudskom nepovjerenju. Naravno, svega toga je i tu po Gradu i šire i najšire bilo i davno prije, bez ikakvih zabluda i u Dubrovačkoj Republici i bit će i dokad je svijeta i vijeka. Kad je već riječ o Dubrovačkoj Republici, po meni bi već jednom trebalo prestati s njezinim preuveličavanjem, pa i mistifikacijama, čak i njezinog takozvanog zlatnog doba. Bilo je u njoj i puno toga dobroga, ali i lošega i nečega sa čime se treba dičiti, ali i nečega čime se i ne treba dičiti. Nije ona bili nikakva idila niti raj i ne bih se usudio ustvrditi da su ova naša vremena i sadašnji ljudi nešto lošiji ili bolji po nekim mjerilima od ondašnjih. Ne volim priče o navodno ondašnjem skladu ili uljudbi ili osjećaju za mjeru kojih sada navodno nema. To je čisto subjektivno, pa i nekritičko poimanje, to netko pokušava ondašnje nepotvrđene standarde i mjerila nametnuti sadašnjim dubrovačkim naraštajima, a u njima, kako znamo, nije bilo mjesta za svakoga, ponajmanje za one slobodoumnijih, širih i liberalnijih pogleda. Po meni, posljedice srpsko-crnogorske agresije i s tim u vezi Domovinskog rata, ali još i više OSOBA TJEDNA jem u skoro svakoj pjesmi, i ne samo Paljetkovoj. Vjerojatno je neupitna njihova umjetnička vrijednost i svi ti hvalospjevi Paljetku, golem je njegov doprinos hrvatskoj i dubrovačkoj književnosti i sličnim formama, izvrstan je i prevoditelj i svestran “čovjek od duha” i moram mu to i priznati, ali i čestitati. Međutim, na strani sam ovakvih ili onakvih “opisivača” zbilje, svakodnevnih ljudskih, uglavnom čudnih i teških karaktera, a i onih kojih su ta zbilja i takvi ljudski karakteri s prostora bivše ili jugoslavenske države zapravo stvorili, a takav mi se čini sjajan tumač, ali i aktivni sudionik događanja, uglavnom teških nesreća i sudbina na tim prostorima – nedavno preminuli Mirko Kovač. Kod njega su se, kao kod rijetko koga ujedinile dvije najvažnije sastavnice – prozno umijeće i intelektualna hrabrost. Bio je i riječju i djelom, na teško ponovljiv način, žestoki protivnik svih nacionalizama, šovinizama i ksenofobije i svaki takav nije nimalo mio ni u vlastitoj naciji ili vjeri, ali ni u drugoj naciji i vjeri. Za “svoje” ili “naše” takvi su obični izda- Mirko Kovač Odlično je poznavao, nazovimo ih tako duh, mentalitet i ćudi ovdašnjih naroda, vjera, običnih i neobičnih ljudi, koji se ponekad čine vrlo sličnim, što po meni i jesu, ali zadržao je smisao i toleranciju za život u različitostima i s različitima, stvarnim ili umjetnim Nekim čudnim slučajem dogodilo se da je naš hrvatski, dubrovački književnik, uglavnom pjesnik Luko Paljetak obilježio 70. rođendan, a istodobno je ovaj svijet napustio, kako na dosta pročitah veliki srpski, crnogorski, bosanski ili hrvatski, možda i najbolje jugoslavenski književnik, uglavnom prozaist, Mirko Kovač. Po nekoj logici stvari, osoba tjedna ipak bi trebao u lokalnom tjedniku biti Luko Paljetak, ali što bi se sad ja u to “pačao”, ionako se o Luku sve zna i pozna, a i nisam nikada bio ljubitelj ni “stručnjak” za poeziju. Zapravo mi je teška, nerazumljiva, neangažirana i najčešće sumorna, a i taj književni žanr ne držim hrabrim. Uopće ne volim fikciju ni “projekcije”, pa ni vizije, sve to prepozna18 GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. rata u Bosni i Hercegovini devedesetih godina, koji je bio i međunacionalni i međuvjerski, snažno su i na, kako se ispostavlja dugi rok ostavile traga na dubrovačkog čovjeka i Grad. Naprosto, čini mi se da je sve u duši, ali i izvana odjednom postalo grublje, okrutnije, ružnije. Kao da su odjednom, mogu to potvrditi u bezbroj primjera, nesumnjivi postali sumnjivi, propitkuju se imena, prezimena, uvijek upitna podrijetla od pred turskih vremena, kleveće se na sve strane “sve u šesnaest”, snagom galame lomi se snaga argumenata, jal i zavist na gornjoj su ljestvici, uvrštavanje u ove ili one skupine bez naše volje i želje ne podliježu dokazima. Sve su raširenije priče o takozvanim normalnim i nenormalnim ljudima, pri čemu su oni isti takozvani normalni, a oni drugačiji nenormalni ili abnormalni. Sve češće govori se o “starim, dobrim vremenima” i navodno “novim, grubim, okrutno kapitalističkim vremenima”. A ne može se na takvom “predlošku” graditi ni bolja sadašnjost ni budućnost, ni dubrovačka ni hrvatska, po stoti ću put. Nije moja malenkost promijenila svoj ne tako davni “socijalistički” gard u “kapitalistički” slučajno. To je samo i jedino zbog toga što sam uvjerenja da se socijalističkim metodama ne može, a kapitalističkim dokazano može i nacionalizam i šovinizam i ksenofobija svesti na podnošljivu mjeru. Nema ni općeg ni osobnog boljitka na radikalno konzervativnim, kolektivističkim i zatvorenim konceptima i to je bezbroj puta i povijesno potvrđeno. I Grad i mi moramo se jnici, prodane duše, a za one “druge” ili “njihove” “sumnjivo lice” od kojega se treba udaljiti ili distancirati. Ne znam je li Mirko Kovač Thomas Bernhard naših prostora, ali svakako jest “nestbeschützer”. Dakle, “pljuvač vlastitog gnijezda”. Bernharda su njegovi Austrijanci, zbog njegove žestoke i beskompromisne kritike tamošnjeg provincijalizma, klerikalizma i nacionalsocijalizma tako i nazivali, a slobodno se može reći da je takav i za Srbe bio Mirko Kovač. Sklonio se na početku ostvarenja zloglasnog Miloševićevog velikosrpskog projekta u hrvatski Rovinj, smatrao se i hrvatskim književnikom i svakako je dao značajan doprinos i našoj književničkoj i umjetničkoj baštini. Iako mi, da vam pravo kažem, ništa ne znači čiji je, u ovom slučaju pisac, a sve mi znači kakav je pisac. A onaj koji “mete vlastito dvorište” mora biti zacijelo i dobar pisac, ali još i više hrabar, što Mirko Kovač jest. Naravno, takvi teško koga ostavljaju ravnodušnim, a i prirodno je da se kritičari razlikuju u viđenju njegova lika i djela. A i to mi se čini vrijednim i korisnim, nije dobro kad svi misle isto, jer onda je velika vjerojatnost da zapravo nitko i ne misli. Zacijelo cjelokupni životni i umjetnički put Mirka Kovača nije bio lak, ali sam je izabrao teži put, kad skoro pa svatko od nas bira lakši egzistencijalni put, a čine to i nerijetki mijenjati i prilagođavati, nije to više ni pitanje naše volje. Možemo se priključiti ili uključiti u nove europske i svjetske sustave i okruženja ili ćemo biti isključeni. Neće donijeti ničega dobroga sve ove nove podjele, izljevi mržnje i zla, pa i po medijima. Moguće za nekoga i na kratki rok i to je sve. Svi smo mi, osobito mladi i najmlađi pred novim i teškim izazovima u globalnom svijetu i oni se ne mogu ni prihvaćati starim metodama i “alatima”. Grad je još uvijek, u mnogim elementima zapravo statično i zatvoreno društvo, s rentijerskim mentalitetom, opterećeno davnom, ne znam koliko slavnom prošlošću, koja nam sputava budućnost. I identitet i nazovimo ga tako brand Grada mora se inovirati i usklađivati, ako ne želimo postati duhovna, kulturna i ekonomska provincija. Znam da to nije nimalo lako, preobražaj statičnog i zatvorenog društva u dinamično i otvoreno društvo, to je ništa drugo nego suočavanje sa samim sobom, istinom, promjenom navika, podizanjem praga tolerancije i razumijevanja drugih i drugačijih. Ako tako ne bude, zlo u nama koje stalno tinja, probudit će se u još većim i razornijim razmjerima, kao neka vrsta ekološke katastrofe. umjetnici. Podosta je Mirko Kovač nalik u nekim djelima velikom Danilu Kišu, ponegdje i Miroslavu Krleži, pa i Ivu Andriću, ali, kako negdje pročitah, bio je ipak bliže stvarnom, realnom, “živućem” svijetu, ljudima i vremenu na prostorima bivše države. Odlično je poznavao, nazovimo ih tako duh, mentalitet i ćudi ovdašnjih naroda, vjera, običnih i neobičnih ljudi, koji se ponekad čine vrlo sličnim, što po meni i jesu, ali zadržao je smisao i toleranciju za život u različitostima i s različitima, stvarnim ili umjetnim. Kovača pamtimo kao scenaristu, kako se ispostavilo, najkontroverznijeg filma koji se tiče Dubrovnika, “Okupacija u 26 slika” u režiji Lordana Zafranovića, koji i danas izaziva oprečne umjetničke, političke i svjetonazorske reakcije. Kako bilo, Mirko Kovač uvjerljivo je pokazao i dokazao, čak možda i ne u striktno inače teško razumljivoj umjetničkoj formi, da ponavljanje povijesti i zbilje na ovim prostorima ne može donijeti ništa dobroga, a može donijeti još i puno više zla novim naraštajima. MATICA ISELJENIKA Izložba djela Mladena Gina Novaka Dubrovačka galerija Matice iseljenika predstavila je 17.kolovoza, u nastavku ciklusa promocije hrvatskih slikara iz iseljeništva, djela slikara Mladena Gina Novaka(65) hrvatsko- američkog slikara dubrovačkih korijena, koji od 1988. živi u SAD-u. Djela mu se nalaze u najpoznatijim galerijama SAD-a, a samostalne je izložbe već imao u Njemačkoj, Francuskoj i Hrvatskoj. Otvarajući izložbu Maja Mozara iz Matice iseljenika je, uz ostalo, rekla: - Novaka kao slikara možemo povezati sa Bobom Dylanom: obojica plove kroz umjetnost ne robujući svojim uzorima, namećući se svojom osebujnošću publici i kritici koja ih prihvaća ili ne. Kao što su Dylanove ploče neizostavni dio zbirke svakog diskofila tako su i Mladenove slike nezaobilazne kod kolekcionara likovne umjetnosti. Slike koje danas izlaže nastale su u novijem periodu njegova stvaranja, inspirirane su motivima i isječcima svakodnevnog života a ova je izložba zanimljiva i kao početak budućeg mosta suradnje između već priznatih slikara Dubrovnika i Washingtona. -U Ameriku sam otišao jer se nikad nisam slagao s komunističkim prinčevima. Htio sam slobodu duha, što su mi dubrovački korijeni. Djed je napisao “Lopudsku siroticu” i jako sam vezan uz obitelj. Ovu sam izložbu ostvario uz pomoć Maje Mozare te prijatelja Stjepka Mamića i Nevena Antunčića. Kako nazvati moj stil ? Slikam i ruka mi radi ovisno o stanju duha te kako se osjećam prema bojama i pigmentima:za akvarel treba nježna ruka koja leti a za akrilik tvrda– kazao je Novak. PRVI DAN DU-EL FESTA Fedde le Grand ‘raspametio’ Dubrovnik Najuspješniji nizozemski DJ i producent Fedde Le Grand gostovao je 14.8. u Culture Clubu Revelin. Brojni obožavatelji nisu propustili priliku još jednom uživo biti na nastupu jednog od najboljih svjetskih DJ-eva. Nije ni čudo da je Culture Club Revelin bio prepun, a atmosfera bila odlična. Fedde Le Grand uzdrmao je svojim hitovima cijeli klub, a publika je skakala veći dio koncerta osjećajući povezanost sa Feddeom koji pokazao izuzetnu komunikaciju sa svojim fanovima. Fedde Le Grand sa veselom ekipom došao je svojim privatnim avionom u Dubrovnik te pozvao svoje obožavatelje na koncert još na pisti. Culture Club Revelin bio je pun do ranih jutarnjih sati -6 ujutro, a cijela ekipa Fedde Le Granda ostala je pleasti uz svoju publiku. Srdačni Nizozemac odlično raspoložen imao je vremena za mnoge fanove koji su se htjeli slikati s njim. Prije sam svirke probao je prvi dubrovački party coctail Hot Duel Mix napravljen specijalno za DU-EL Fest koji ga je zaintrigirao osvježavajućim okusom dalmatinskih agruma te veselo pitao ekipu Culture Cluba Revelin: Kada ćete napravit LeGrande Mix Coctail? DIVNA VEČER “SEVDAHA” U LAZARETIMA Amira za pamćenje U organizaciji i u prostorima ART Radionice Lazareti, 13. kolovoza u večernjim satima, prvi put dubrovačkoj publici predstavila se sarajevska glazbena umjetnica Amira Medunjanin. Uz pratnju umjetnika na električnoj gitari Boška Jovića i kontrabasu Edina Hađovića Amira je pjevala sevdalinke Balkana. To je trebalo čuti i vidjeti jer Amira vidljivo uživa u svakoj pjesmi i njenom značenju, što vrlo uspješno prenosi na publiku, do suza, sjete ili radosti. Uz stalni aplauz i poziv na “bis” gđa. Amira obećala je ponoviti dolazak u Dubrovnik. U razgovoru s članovima Kluba Sarajlija-Dubrovnik prihvatila je biti počasni član Kluba i nastojat će da prisustvuje i uveliča godišnju zabavu Kluba u ožujku iduće godine. V.Komarica GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. 19 SVIJET U KRIZI EKONOMSKE NEISPLATIVOSTI SIROMAŠTVA LJUDSKOG ŽIVOTA POSTRANJE Vatikanski Umjesto čovjekoljublja diplomat na glupost proslavi Kojeg li pokvarenog svijeta kao što su i oni Piše: Đivo Bašić lijekovi „humanitarne“ odmoći kojima je istekao rok trajanja, kao i cijeloj ovoj truloj civilizaciji Uvijek sam za pravdu i istinu, te za otklanjanje nepravdi i neistina, ali problem je što je ta osobna mikro-vječnost zadana životom jedinke. Siromaštvo je uvijek „ekonomski neisplativo“ siromašnom, ali bez takvog „gledišta“ ne bi postojao financijski bogati svijet. Za nekoga napredak u svjetskom prijevodu znači nazadak za nekoga drugog. Svijetom financijski vladaju „sive eminencije“ i lobiji u-biti glupih ljudi. (Naravno, ne većinom svih; problem je u onima koji imaju mnogo novca, a malo pameti.) Samo glupan može smatrati dobrim ulaganjem u ono što zavarava prolaznost, a da to nije najneposrednije ulaganje u svezi očuvanja dostojnog ljudskog života svake jedinke na Zemlji, pogotovo ako imate takve mogućnosti. Nema tog ljudskog života koji bi u vrijednosti novca trebao vidjeti veću vrijednost od ljudskog života. Razumijem nakanu ljudi koji nisu spremni imati djecu, ali okružje je to koje je krivo zašto ljudi životare i nemaju sredstava za svoj, a kamoli za darom prirode podareni život. Izgleda da je jednostavnije ubiti fetus nego povećati bruto-nacionalni dohodak (koji ima i svoje lažne pokazatelje i statistike). Nerješavanjem problema ljudske egzistencije baš svih jedinki svijeta nećemo riješiti ni problem pobačaja. Zamislite raspravu o rađanju ili pobačaju, a do kraja današnjeg dana će na Zemlji od gladi umrijeti više desetaka tisuća djece. Zar ćemo pobačajem uspjeti regulirati broj „robova“ u zaostalim zemljama koje valjda zaostaju za moralnošću zapadnog svijeta? Što u zaostalim zemljama ili tzv. „zemljama u razvoju“ (kojeg ograničava i regulira Zapad) uopće znači rješavanje ljudske egzistencije na zapadnjački način? To je kada na TV vidite da su takve zemlje poslale pomoć u hrani i vodi, pa onda (na ekranima) djeca jedu kruh, rižu, ili piju vodu, a tu su svakako i mediji da licemjerje bude tim veće i evidentirano za prošlost, sadašnjost i budućnost iživljavanja nedostatne i sveobuhvatne pomoći. Kojeg li pokvarenog svijeta kao što su i oni lijekovi „humanitarne“ odmoći kojima je istekao rok trajanja kao i cijeloj ovoj truloj civilizaciji! Pa, zar ti ljudi ne bi trebali jesti više puta dnevno tijekom 365 dana, a ne samo kao upotpunjenje filmskog kadra? Zar nemaju pravo na krov nad glavom, obrazovanje, životne standarde koji uključuju „kolektivne ugovore“ o moralnosti i dostojanstvu ljudskog života, a ne nastavak bespoštednog iskorištavanja koje provode bivše kolonijalne sile da ne bi izgubile „primat“ u svijetu koji im svakodnevno polako izmiče pod nogama jer su ljudi smrtna i prolazna bića? Zamislite da je mali gladni crni čovjek u Africi zakonodavac i da je u jednom momentu razvoja ljudske uljudbe odlučio donijeti epohalnu, dotad nepostojeću i neviđenu zakonsku (naime ustavnu) odredbu da su „svi ljudi pred zakonom jednaki“. Čovjek se mora zapitati za koga vrijedi ta odredba i tko ju je donio jer je mali gladni čovjek još jučer umro, te nije uspio dokazati (očito budalama) da nije tako i da svijetom vlada nemilost jer je zakasnio na ročište suđenja ljudskoj povijesti. Možda ptice u vječno-razvojnim zemljama na granama cvrkuću od sreće što se Međunarodni sud za ljudska prava nalazi u zemlji bogatog Zapada, te se (i prije i) nakon toga ljudi mogu obratiti Bogu, a oni koji ne vjeruju mogu se pouzdati u intuiciju, pravni sustav i sl. Jednostavno nemamo pravo na podrivanje i krađu tuđe sreće, te obezvrjeđivanje i krađu tuđih resursa jer onda možemo očekivati i slične osobne slučajeve i u duhovnom i fizičkom svijetu, a budućnost će biti stara hipokrizijska kurva koja za sobom nosi izlizane kolonijalne repove oprave prošlosti i sadašnjosti. Nevjerojatno je da „vladari svijeta“ (masoni) u svojim vjerovanjima i načelima imaju utkanu filantropiju (čovjekoljubništvo), ali izgleda da ipak prevladava glupost i predatorstvo koji očito nemaju granica, a ljudski život i sreća itekako imaju granice podnošljivosti i uopće života samog. Uostalom, kako nekome živom može biti dobro tako da popločava (ciklički) put (prijevremenih) smrti? 20 GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. Na svetkovinu Velike Gospe zaštitnice Postranja euharistijska slavlja u župnoj crkvi predvodio je dr. don Mislav Hodžić, novoimenovani tajnik apostolske nuncijature u Pragu u Češkoj. U svojoj homiliji progovorio je Marijinoj vjeri kroz tri dimenzije: Marijina vjera je puna poznavanja, pouzdanja i poniznosti. Unutar ove tri dimenzije svaki vjernik i štovatelj Blažene Djevice Marije je pozvan oblikovati svoj vjernički i ljudski život prožet vjerom u Boga kojega upoznajemo preko čitanja objavljene Riječi, imajući pouzdanje da nas je sam Bog poput tetovaže upisao u svoju božansku ruku, te u poniznosti poput Marije živjeti svetu Božju volju. Na kraju misnih slavlja župnik don Robert Ćibarić je zahvalio propovjedniku, te mu u ime prisutnih vjernika poželio daljnji uspjeh u službi Svete Stolice. dubrovacka-biskupija.hr SUBOTA 24.KOLOVOZA 2013. Cold Snap u Lazaretima Najpoznatiji hrvatski metal bend - COLD SNAP će u subotu 24.kolovoza nastupiti u Lazaretima. Ovo će biti 4. nastup Cold Snap-a u Dubrovniku, a ovaj put povod je predstavljanje novog albuma “World War 3”. Uz Cold Snap nastupiti će Kevlar Bikini ( Zagreb ), Krakatoa ( Dubrovnik ) i Siledžije ( Ljubuški ). Do danas, Cold Snap je održao više od 250 koncerata diljem Europe, uključujući turneje sa grupama Pro-Pain i Dead By April, a dijelili su pozornicu sa grupama: Limp Bizkit, Soulfly, Disturbed, Blind Guardian, Flogging Molly, Darkest Hour, Suicide Silence, Hypocrisy, Iced Earth, Unearth i mnogim drugima na sljedećim festivalima: Wacken Open Air, Metal Camp, Metal Fest, Metal Days, Sun Valley Metal Fest, Burning Sea Festival. Cold Snap ima jedan EP “Mea Culpa” ( 2005., self released ) i 3 LP albuma: “Empty Promises” ( 2008., Dancing Bear Records ), “Perfection” ( 2010., Made In Germany- music, MK II label ) i novi album “WORLD WAR 3” ( 2013., self released,) - čiju produkciju ponovo potpisuje jedan od najpoznatijih metal producenata na svijetu, Tue Madsen. Cold Snap također ima i 10 video spotova koji se prikazuju na svjetskim TV postajama, a dobili su i nagradu “Zlatna Koogla” za najboljeg novog izvođača 2008. godine Iza svih tih postignuća zapravo stoji veliko prijateljstvo prepuno poštovanja, pozitivne kolektivne energije koja nam daje snage i tjera nas da dijelimo svoju glazbu, provokativne tekstove, ideje i planove sa SVIMA!!! VELIKA GOSPA U GODINI KATEDRALE Čovjek nije lutalica po bespućima povijesti, nego je hodočasnik Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije posebno svečano je proslavljena u dubrovačkoj katedrali Gospe Velike, koja ove godine slavi 300. obljetnicu od stavljanja u liturgijsku uporabu. Koncelebrirano večernje euharistijsko slavlje na kojem se okupio veliki broj vjernika predvodio je dubrovački biskup mons. Mate Uzinić. Govoreći o Marijinom uznesenju, ali i svemu onome što je Bog predodredio za svakog čovjeka, biskup Uzinić je u propovijedi podsjetio na činjenicu da Crkva u uznesenje Marije na nebo vjeruje od samih početaka, od sedmog stoljeća to svečano slavi, a 1. studenoga 1950. godine papa Pio XII. je to proglasio dogmom. Razlog da papa ovu istinu vjere koja nije bila ni od koga osporavana svečano proglasi dogmom, a što je moglo narušiti i onako krhke odnose s drugim kršćanskim Crkvama, možda je u tome što je Sveti Otac želio čovječanstvu ponovo pokazati pravu vrijednost čovjeka nakon stravičnih svjetskih ratova, totalitarnih ideologija nacizma, fašizma i komunizma i milijuna ljudskih žrtava koje su potpuno degradirali vrijednost čovjeka i obilježile prvu polovicu dvadesetog stoljeća. Marijina sudbinu je sudbina svih onih koji svoje pouzdanje stavljaju u Boga. Rekavši kako čovjek nije lutalica po bespućima povijesti, nego je hodočasnik koji ima cilj. Biskup je istaknuo da je taj cilj punina života u Bogu. Nakon Marije slijedi mogućnost iste sudbine i za sve koji su Kristovi. Marija je putokaz i slika Crkve, kazao je biskup te usporedio i Crkvu koja čovječanstvu treba donijeti Krista sa slikom žene iz Otkrivenja kojoj zmaj želi proždrijeti dijete. „Svetkovina uznesenja ne govori nam samo o cilju koji je postigla Marija, a koji je i naš cilj, nego i o načinu na koji se postiže taj cilj. Marijin način bio je stavljanje na raspolaganje Bogu i njegovoj volji,“ istaknuo je, uz ostalo, biskup Uzinić. Obnovljenu sliku Gospe od Porata u procesiji do stare gradske luke nosili su pomorski časnici, koje je na kraju mise predstavio katedralni župnik dr. don Stanko Lasić. U luci je biskup Uzinić pred slikom koja se samo za ovu prigodu iznosi iz katedrale, izmolio molitvu Gospi i blagoslovio brodove, barke i sve koji od mora žive. Tijekom dana u katedrali je slavljeno šest misa, a vjernici su i izvan liturgije dolazili u katedralu zapaliti svijeće i pomoliti se pred slikom Gospe od Porata. Katedralni zborovi pod ravnanjem Margit Cetinić nakon mise u 10 sati priredili su koncert u čast Gospi. Za svetkovinu zaštitnice vjernici su se pripremali trodnevnicom koju je predvodio župnik iz Koprivnice vlč. Krunoslav Pačalat, a svaku večer duhovni program prije mise animirale su različite skupine: molitvene zajednice, mladi te obitelji. Posebnost ovogodišnjeg slavlja bila je i to što su na misi sudjelovala i dva sjemeništarca i šest bogoslova Dubrovačke biskupije, što je za biskupiju u krizi zvanja obećavajući napredak. Na misi ispred katedrale bio je postavljen i križ Susreta hrvatske katoličke mladeži koji će se slijedeće godine održati u Dubrovniku. Angelina Tadić, dubrovacka-biskupija.hr ORGANIZACIJSKI ODBOR SUSRETA HRVATSKE KATOLIČKE MLADEŽI U DUBROVNIKU Rezultati natječaja za himnu i logo Organizacijski odbor Susreta hrvatske katoličke mladeži u Dubrovniku raspisao je krajem travnja ove godine natječaj za himnu i logo Susreta hrvatske katoličke mladeži koji će biti održan u Dubrovniku u travnju 2014. Tijekom natječaja zaprimljena su 74 rada za logo i 14 radova za himnu. Svi radovi proslijeđeni su stručnom žiriju koji je odlučio o rezultatima natječaja. Nakon zaprimljenih mišljenja članova žirija za himnu se, nažalost, nije moglo odrediti tri najbolja rada. Dok prema mišljenju članova žirija za logo niti jedan od pristiglih radova ne zadovoljava u potpunosti potrebe vizualnog identiteta SHKM Dubrovnik 2014. S obzirom da se iz objektivnih razloga kasnilo više od mjesec dana sa objavom rezultata natječaja, te natječaj nije donio gotovo rješenje, mons. dr. Petar Palić, predsjednik Organizacijskog odbora, poštujući mišljenje stručnoga žirija, donio je slijedeću odluku: „Za natječaj za himnu neće biti podijeljena niti jedna nagrada. Za izradu himne potražit će se pomoć ostalih izvođača duhovne scene u Hrvatskoj. Za natječaj za logo su podijeljene dvije druge i jedna treća nagrada. Drugu nagradu osvojili su radovi autora Tomislava Hačka i autora Tvrtka Zelića, a treću nagradu rad autorica Lee Đurović Ruso i Maje Čadeš. Cjeloviti vizualni identitet susreta razvit će se u suradnji s ‘Dizajnerski studio m&m’ iz Dubrovnika.“ dubrovacka-biskupija.hr GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. 21 POLJOPRIVREDNO SAVJETODAVNA SLUŽBA Je li Maslinov svrdlaš glavni krivac za slabu maslinarsku godinu? Piše: Marijo Car, dipl.inž.agr. viši stručni savjetnik Klimatski, odnosno temperaturni šokovi i ekstremi u vrijeme pred otvrdnjavanje koštice, iscrpljenost stabla (manjak hranjiva i suša) te pojava tzv. lažne oplodnje kada ne dolazi do formiranja funkcionalne sjemenke su također mogući razlozi otpadanja plodova što je oduvijek pratilo uzgoj maslina Prva naznaka slabije maslinarske godine na hrvatskom jugu su bili loši vremenski uvjeti u vrijeme cvatnje maslina (kiša i zahlađenje). Rezultat toga je slabo do osrednje zametanje plodova maslina generalno govoreći. Takva situacija je tada još i mogla zadovoljiti konstataciju da će se možda govoriti o prosječnoj godini. Međutim, koncem lipnja počeli su prvi alarmi o značajnijem sušenju i opadanju plodova masline koje se protegnulo sve do početka kolovoza. Naravno, maslinari, pa čak i donekle struka, vole generalizirati stvari i događaje, što je dovelo skoro do jednoglasnog zaključka da je ove godine glavni krivac za podbačaj uroda maslina njen štetnik Maslinov svrdlaš (Rhynchites cribrippenis) koji je ove godine kao i prije dvije zabilježio značajnu pojavu i napad. No, da li je baš tako. Obilazeći teren, autor teksta se susretao s različitim situacijama u maslinicima koji samo potvrđuju da je neki problem u biljnoj proizvodnji, u ovom slučaju značajnije opadanje plodova masline, uvijek kompleksnog karaktera. Naime, poželjno je problem sagledati iz svih smjerova s kojih se može pojaviti uzrok za njegovo nastajanje (slabija ili bolja kondicija stabala uslijed prošlogodišnjeg roda/preroda ili stupnja zaraze bolešću paunovo oko, klimatski uvjeti u masliniku u vrijeme cvatnje i nakon zametanja plodova, dostatnost vode u tlu, agrotehnika u masliniku, sortiment, pojava štetnika, njegova biologija razvoja itd.) Tako npr. ima maslinika gdje je zabilježen jak napad ali bez značajnije štete ako pod štetom smatramo samo osušene i otpale plodove. Također ima maslinika s dosta osušenih plodova ali s malim postotkom vidljivih oštećenja od svrdlaša, ili maslinik gdje je u jednom njegovom dijelu s obnovljenim maslinama značajni napad a u drugom dijelu s mladim stablima skoro zanemariv (možda zbog redovite kultivacije tla). Ipak, najinteresantniji je bio maslinik s 5 - 6 talijanskih sorata na kojima je šteta takoreći 100 % -na osim na jednom stablu čempresina (cipressino) čiji su plodovi doslovce svi temeljito „izbužani“ ali se ne suše. „Ajde sad ti budi pametan“ narodna je izreka koja se slobodno u ovakvim slučajevima može izreći. A da bi se u budućnosti moglo biti „pametan“, bilo bi najbolje detaljnije se pozabaviti s ovim štetnikom iz više kutova, ali dva su najznačajnija. Prvi je da se pouzdano utvrdi kolika je realna štetnost svrdlaša u maslinicima. Naime, izgleda da se ponavlja priča od prije dvije godine kada se za opadanje plodova u masliniku optužuje svrdlaš zaboravljajući pri tome da plodovi mogu otpadati i zbog drugih razloga. Klimatski, odnosno temperaturni šokovi i ekstremi u vrijeme pred otvrdnjavanje koštice, iscrpljenost stabla (manjak hranjiva i suša) te pojava tzv. lažne oplodnje kada ne dolazi do formiranja funkcionalne sjemenke su mogući razlozi otpadanja plodova što je oduvijek pratilo uzgoj maslina. Zato je i potrebno provesti studiozno istraživanje kako bi se utvrdilo da li plodovi otpadaju zbog svrdlaša ili iz malo prije spomenutih razloga. Poznato je da svrdlaš nastoji doći do sjemenke kroz neotvrdnjele koštice ploda kako bi se njome tele5marketing@gmail.com hranio. To je i razlog zašto štetnik prvenstveno napada T: 020 358 980 T/F: 020 311 992 mARKETIN 22 GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. sorte sitnijeg ploda kao što su piculja, sitnica, lastovka, drobnica, uljarica, leccino i pendolino. Naravno, u nedostatku istih na napadnutom području, štete se vide i na sortama krupnijeg ploda (oblica, dubrovačka bjelica, stolne sorte). Ovdje treba napomenuti da dosadašnja iskustva napada ovog štetnika na dubrovačkom području kazuju kako rijetko svrdlaš izazove značajnije opadanje plodova na ovaj način. Pretpostavka je da u vrijeme pojave štetnika ti mladi plodovi, bez obzira o kojoj se sorti radi, već dostignu onu veličinu i razvoj gdje svrdlaš ne može doprijeti do sjemenke te samim time izazvati opadanje plodova. Međutim, ostaje mogućnost da se ove godine svrdlaš ranije javio nego prijašnjih godina. Ipak, sve su to gatanja koja se mogu otkloniti samo konkretnim istraživanjem. Drugi važan moment vezan za ovu problematiku je kontrola štetnika. Opet je znano da u RH ne postoji pripravak registriran za suzbijanje ovog štetnika. Zbog toga se poljoprivredna savjetodavna služba nalazi u „neobranom grožđu“ jer maslinari s jedne strane traže rješenje, a s druge strane im ga ne može ponuditi. No svejedno, onaj tko ne pozna problematiku, lakomo će za ovakve situacije (kao prije dvije godine) optužit istu službu iako ona ne posjeduje resurse i operativu za rješavanje ovakvih kriznih situacija. To bi trebala biti „združena akcija“ resornog ministarstva, podređenih mu znanstvenih i stručnih institucija (Agronomski fakultet, Zavod za zaštitu bilja, Poljoprivredna savjetodavna služba) i zainteresirane „kemijske“ kuće. U tom smislu je i u srpnju ove godine krenula inicijativa iz poljoprivredne savjetodavne službe prema Ministarstvu poljoprivrede da se poduzmu aktivnosti kako bi se maslinov svrdlaš u budućnosti sveo u stvarne okvire koje svojom pojavom i štetnosti zaslužuje. To danas zasigurno nisu oni koji se mogu naći u stručnoj literaturi – „periodični štetnik koji ne zahtjeva posebne mjere zaštite“, a po autoru teksta ni oni okviri kataklizmičkog karaktera. KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA Naš narod je previše bolestan K’o da treba bit’ doktor pa znat’, da se i u politici traže pognuta leđa Ministar turizma nam je, na svoj ležeran način otkrio, još jedan važan detalj iz svoje bogate i plodne biografije. U mlađim danima, vrlo uspješno je tipk’o razne materijale (i to velikom brzinom), pa je s takvim blistavim daktilografskim umijećem, dobro zarađiv’o. Sad’ sa žaljenjem kaže, za to nema više vremena. A kako i bi, kad’ mora brojat’ sve te turiste i aute, degustirat’ hranu po dalmatinskim restoranima, (koji još nisu zatvoreni) i bilježit’ stalno nove turističke rekorde. Ovi iz opozicije su, onako zločesto, usporedili uvjerljivost njegovih izjava o rekordima, s djetetom koje puni gaće, gleda te u oči i tvrdi da to ne čini. Ma stvarno...o’kle im to?A onda, kritizirajući cijelu vladu govore, da taj ministar ne zna ništa, ali da su državi sad baš najpotrebniji oni, koji ne znaju ništa - pokvarit’. I baš se vazda oni iz opozicije prave pametni, dok se vladajući prave ludima. Sapunice već od davno nisu ono što su nekad’ bile. Glumci ne zatvaraju usta, a niti što kažu, niti kud’ stignu. I nikud im se ne žuri. Sve je nekako rastegnuto. Zato nemaju ni početka ni kraja. Sjećam se djetinjstva, kad’ smo gledali film o jednom cijelom danu, od početka do kraja. Bili su to doduše Meksikanci, ali oni su isti k’o mi, samo što su svi nosili sombrere i onako, bili malo fjakani, pa ih je gnjavilo snimat’ na dugo i na široko. I onda su snimali cijeli jedan dan iz cuga. I to su dakako nazvali - Jedan dan života. A u filmu se stvarno radilo o događanjima u cijelom jednom danu odjednom. Usput se, u nedostatku kasetofona i gramofona, mogla naučiti i hit pjesma Mama Huanita. O tužnoj mami koja se, očekivano, zvala Huanita, što je u zatvoru posjetila sina, osuđenoga na smrt. Pa su zato i nju i pjesmu kratko zvali ‘Mama Huanita’, da ne bi prekidali pjevanje, kad god ih neko pita o kome je tu riječ. Sve je bilo tužno i svi su plakali. Takva su to bila vremena! Ovih dana, nova napeta drama, po uzoru na svjetske sapunice ; hrvatska zvijezda estrade, srpski tajkun, pokvarena odvjetnica i malo dijete. Ma što je za njih Meksiko, Brazil,Turska. Očekujmo neočekivano. Jer ovo je samo prvi nastavak. O poznatoj hrvatskoj pjevačici, koja je samo pjevala, da je ona djevojka sa sela. A u sus- jednoj nam zemlji takve vole. I svi su joj povjerovali kad’ je rekla, da je mješoviti brak, zapravo, brak između muškoga i ženske. Jes’ roga! Peškala je ona puno više, i ne bi je se ni Holywood posramio. A onda se vratila na domaću scenu. Domoljubni Hrvati su uvjereni, kako je jadnu samohranu majku brutalno ostavio Srbin, kojemu (po osobnom priznanju ), smeta plač bebe iz ljubavi začete. Pa ih je zato oboje iselio iz zajedničkoga stana. Jer, eto ne shvaća, da tek rođena beba plače. I svašta još radi. Sva’k danas glumi oca! Zato ga treba oderat’. Srbi pak misle, kako je njihov bakreni tajkun, mog’o za sto eura na noć, dobit’ najljepšu bludnicu iz kataloga. A, ako je već žudio za avanturom, razine Indijana Jonesa u tri nastavka, i to bi ga jeftinije došlo. A ovako će ga profesionalka nacionale,operušat’ k’o kokoš. Ili pijevca. Priznaju samo, da je bio jako naivan, kad’ je povjerov’o onoj babi Vangi, što mu je javno prorekla, bacajući grah, da su njih dvoje, sto posto stvoreni jedno za drugo i da je obavezno mora oženit’. Nije isključeno, da će babu tužit’ za prijevaru iz koristoljublja. A u buduće će savjete primat’ samo od – astrologa. Ma, para da su dobro govorili oni euroskeptici, da će nam, kad’ tamo uđemo, svi zaprdivat’, što smijemo, a što ne smijemo. Eto, sad’ iznova zapelo na Pelješkom mostu. Ovega puta u Briselu. K’o tobože, nisu stigli odlučit’, pa će na jesen. A, u narodu se priča, kako nas oni ucjenjuju. Nama most, njima onaj olinjali udbaš, što je na Piše: Mario Klečak smrt ubio brata Hrvata u Njemačkoj prije toliko godina. Da narod ‘ko pita, zamijenili bi ga za pristupnu cestu, altroke ne za MOST. Ali vlada naša, ne da udbaša. Jer, mi smo samostalan i slobodan narod. K’o ptice nebeske. Dok ne ogladne. Svakome je jasno, koliko su sve naše vlade i ministarstva izgarali u borbi za zaštitu zdravlja, svakog bolesnog Hrvata. Što sve nisu radili radi zdravlja nacije! Prvo su zabranili pušenje u zdravstvenim ustanovama. Pa duplali porez na cigare. Onda uveli participaciju, da bi se smanjile gužve po domovima zdravlja. I moguće epidemije po čekaonicama. Potom su omogućili višemjesečna čekanja za razna snimanja, da se građani ne bi štetno zračili. Ukinuli papirnate recepte, da se pacijenti ne bi trovali nepotrebnim lijekovima i stvarali kućne zalihe. Svakodnevno su pričali o reorganizaciji i restrukturiranju zdravstva. Međutim, i pored nadčovječanskih napora, rezultati su bili vrlo skromni. A onda je tim vladinih stručnjaka doš’o do poražavajućeg otkrića. Naš narod je previše bolestan! Nema tega Ministarstva, ni te Vlade, koja bi mogla financirat’ tako bolestan narod! Zato su nam objavili, da u buduće, svi bolesnici moraju dobivat’ najjeftinije lijekove. Jer, oni su jednako učinkoviti, k’o i oni skupi. Sad’ se neupućeni građani pitaju, zašto su onda skupi lijekovi – skupi? Pa predlažu da, ako nemamo solada za uvoz skupih lijekova, omogućimo - izvoz bolesnika. Neki se boje, da bi se isti princip( jeftinoskupo), mog’o primijenit’ i za doktore. Znam ja, da se na hrvatskom (pravilno) reče, recimo, nema Nike na poslu, a ne, nema Nika na poslu. Za nas je Nike, žensko ili one skupe teniske. Po temu znaš, da to, ovi iz Zagreba govore o našemu Niku. Ovega puta govore, kako Nike nema na poslu, (i to neopravdano), već 139 dana. A u stvari, čovjeku je medicina uredno propisala sezonsko bolovanje, uz potpuno mirovanje, jer ga boli škina. I, znam ja dobro kako je, kad’ bole leđa. A to, je li ti plaća 10,15 ili 22 tisuće, to leđa ne zanima. Ali zato zanima neke tamo u politici, pa se pitaju, kako s krivim leđima ne možeš radit’ svoj pos’o, a možeš obavljat’ političke funkcije? K’o da treba bit’ doktor pa znat’, da se i u politici traže pognuta leđa. I kako bi se, recimo na primjer, razvij’o Razvoj Golf, da nije bilo, uz ostale, i voditelja službe za razvoj, našega Nike. GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. 23 mali OGLASI STANOVI Nova Mokošica; prodaje se stan od 64m2. 091 1503 473. Prodajem stan 55m2, prizemlje u centru Nove Mokošice. Cijena po dogovoru. 020 453 217 ili 098 220 236. Stan u Mostaru - Rondo, 60 m2, mijenjam za stan u Dubrovniku. 097 713 2131. STANOVI U Župi iznajmljujem stsn pogodan za tri radnika. 091 538 2229. SOBE U Srebrenom iznajmljujem 7 soba, 4 banje + wc + mini kuhinja sve ukupno do 16 ležaja (sve novo) pogodno za stanovanje sezonskim djelatnicima, studentima i sl. 091 358 5802. GARAŽE Iznajmljujem garažu, prvo za skladište, a može i za poslovni prostor-38m2 sa sanitarijama u Župi-Mlini. 098 344 630. ZEMLJIŠTA Hitno prodajem građevinsko zemljišta u Čibaći - Mišići, odmah ispod autobusne stanice. Cijena 50 eura/m2. 098 747 107. Prodajem zemljište, 2-3 parcele od Stona do Hodilja. 321 515. AUTOMOBILI Audi A3, 2000 g., 1.9 tdi, 81 kw, reg. do 11./’13. 098 285 582. Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOM DO 12:00 SATI i objaviti će se samo jednom. PREDAJTE MALI OGLAS SMS-om NA BROJ 66248 (upišite GLAS, vaš tekst), (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen). GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA. Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 888 7109 ili info@externus.hr POSAO Uređujem vrtove i đardine, dipl.ing.agr. 098 958 1993. Čistim vrtove i garaže brzo i jeftino. Cijena usluge po dogovoru. 098 958 4909. Dajem lekcije iz gitare. 099 441 0808. Presnimavamo vaše drage uspomene sa VHS kazeta, starih kamera na CD, DVD. 099 441 0808. Trebate li pouzdanu, kvalitetnu i povjerljivu pomoć u svom kućanstvu, obratite se na 098 946 7244. POMOĆ I NJEGA Asistim pokretne i nepokretne ljude, kuham, čistim, perem. 098 176 1360. OSOBNI ODNOSI Mogu ponuditi damama ugodne trenutke i dobru nagradu. 099 826 1327. Trazim ženu za druženje i ozbiljnu vezu. 099 826 1358. Muškarac traži damu za intimu. 095 887 9139. Orgazam preko SMS-a!!! Sve je moguće!Pošalji poruku ORGAZAM na 66023 / 3,72 kn/ min. Bogda doo, 9.svibnja 14, ZG, oib 07786816460 Željni ste druženja, poznanstva sa novim, kreativnim i komunikativnim osobama. Pošalji poruku DRUŽENJE na 66067 / 3,72 kn/min. Bogda doo, 9.svibnja 14, ZG, oib 07786816460 Mladić, biseksualan, traži par za vatreno druženje uz diskreciju. Pošalji poruku TRAŽIM PAR na 66023 / 3,72 kn/min. Bogda doo,9.svibnja 14, ZG,oib07786816460 Nježna studentica traži starijeg gospodina za provod. Pošalji poruku GOSPODIN na 66067 / 3,72 kn/min. Bogda doo, 9.svibnja 14, ZG, oib 07786816460 Situirana dama traži društvo mlađeg, atraktivnog i potentnog muškarca! Pošalji poruku POTENTAN na 66023 / 3,72 kn/min. Bogda doo, 9.svibnja 14, ZG, oib 07786816460 Simpatična mlada žena traži muškarca za razbijanje monotonije. Pošalji poruku Na 66067 / 3,72 kn/min. Bogda doo, 9.svibnja 14, ZG, oib 07786816460 OBAVIJEST O PROMJENI POSTUPKA PREDAJE MALIH OGLASA Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke: - pravne osobe: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobe - fizičke osobe: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište. 24 GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. Žena u zlatnim godinama, situirana i atraktivna, traži muškarca za ozbiljnu vezu ili brak. Pošalji poruku BRAK na 66023 / 37,42 kn/min. Bogda doo, 9.svibnja 14, ZG, oib 07786816460 Rastavljena žena, vjerna i marljiva, u najboljim godinama, traži radišnog i dobrog muškarca za vezu. Pošalji poruku RASTAVLJENA na 66067 / 3,72 kn/min. Bogda doo, 9.svibnja 14, ZG, oib 07786816460 Probudi u meni proljeće! Izazovi u meni moju seksualnu energiju i uživaj sa mnom! Pošalji poruku PROLJEĆE na 66023 / 3,72 kn/min. Bogda doo, 9.svibnja 14, ZG, oib 07786816460 Rasplamsaj mi maštu…uleti u moj život i uzmi me cijelu… Pošalji poruku UZMI ME na 66067 / 3,72 kn/min. Bogda doo, 9.svibnja 14, ZG, oib 07786816460 Molimo Vas da prilikom predaje oglasa navedete svoje identifikacijske podatke kako bi oglasi bili objavljeni, u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vaših oglasa. Identifikacijski podaci neće nigdje biti objavljeni, neće biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o. INTERAKTIVNI AMBIJENTALNI DRAMSKI PROIZVOD „Otac hrabrost“ - intrigantno propitkivanje odgovornosti za stvarnost koju živimo Još je na samoj svečanoj ceremoniji otvorenja Dubrovačkih ljetnih igara postalo očigledno kako je intendant Krešimir Dolenčić radikalnim zaokretom u koncepciji Igara odlučio festivalskim brodom zaploviti nekim dosad neistraženim vodama, no njegov će se koncept jasnije iskristalizirati tek Bakalovim „Ocem hrabrost“ Kada doznate kako jedan od vodećih hrvatskih interdisciplinarnih i multimedijalnih umjetnika, suosnivač međunarodne kreativne platforme „Bacači sjenki“ te k tomu još i glumac, redatelj, scenograf, dramaturg, pisac i teoretičar Boris Bakal priprema novi interdisciplinarni projekt u okviru 64. Dubrovačkih ljetnih igara, već vam je tada jasno kako će isti postati i najiščekivaniji premijerni naslov na festivalskom programu. Ako vam je povrh svega toga poznat i Bakalov intrigantan, provokativan, interaktivan, nekonvencionalan i ponajprije inovativan umjetnički izričaj, onda vrlo brzo uviđate kako novo umjetničko vodstvo Igara njegovim angažmanom evidentno pokušava najstariji hrvatski kulturni festival sadržajno nadopuniti te konceptualno usmjeriti prema novim pravcima, istražujući neistraženo, oslobađajući zarobljeno i omogućavajući drugačije, svježe i suvremeno. Samim time, Boris Bakal na ovogodišnjim Igrama kreira interaktivni ambijentalni dramski proizvod s fokusom promišljanja odgovornosti za stvarnost koju živimo te smrti kao metafore za odsutnost svijesti o individualnom postojanju, ili drugim riječima, proizvod koji je od samoga početka izvedbe ispunjen slojevitošću i višeznačnošću, analizom i preispitivanjem, kao i vještim dramatruškim urušavanjem klasičnoga i ispreplitanjem fiktivnoga i realnoga, te kojim će i praktično pokušati korespondirati s mišlju koja prati vizualni identitet Igara („heart of art“), nastojeći prodrijeti upravo do dubine samoga srca Grada. „Otac hrabrost“ odigrava se istovremeno na pet lokacija unutar Staroga grada, gdje svaku od pet skupina u koje je publika podijeljena dočekuje njen osobni vodičglumac, koji ju potom nastavlja voditi od lokacije do lokacije i od epizode do epizode s drugim koautorima i izvođačima. Izvođači u svakoj od pet sekvenci u kojoj sudjeluju započinju s kontinuiranim i gotovo neobuzdanim evociranjem različitih tema, pretočenih u cjelovitost dramskoga platna u maniri polokovskoga „action paintinga“, te koje za čitavo vrijeme trajanja procesa odišu neobičnom ezoteričnošću, kako na konkretnim scenskim lokacijama, tako i na nizu međuscenskih punktova na putovima koji te lokacije međusobno povezuju. Iako na početku i prvome punktu to nije izgledalo tako, na kraju izvedbe će se ispostaviti kako sam ipak bio među onim sretnicima koji su svoje putovanje mrežom gradskih ulica i mini-ambijenata započeli na Buži, gdje je moju skupinu dočekao Silvio Vovk, mladi zagrebački glumac s kojim sam se prvi put susreo 2010. godine gledajući ga u „Spašenima“. Čitavu je večer Vovk vrsnim glumačkim izričajem uglavnom uspijevao zadržati pozornost svoje publike, vodeći je uz duhovite upadice, brze improvizacije te energične performanse i artističke studije od Buže preko igrališta ispod Minčete, Škole centar i Klasične gimnazije sve do Sponze kao krajnjega odrediš- ta i mjesta svojevrsnoga duhovnoga pročišćenja i tjelesnoga smirenja nakon gotovo četverosatnoga tumaranja Gradom. Međutim, sam početak na Buži s Leom Vukelićem i Marinom Redžepović nije nagoviještavao uspješan završetak, i to nikako zbog njihovih uloga već zahvaljujući činjenici kako je temama koje je otvorio sadržajno bio poprilično šarolik i unutar samoga sebe nepovezan. Ipak, tema svakodnevnoga suočavanja s besmislom ovdje je isplivala kao dominantna, a Vovkovi uvjerljivi dijalozi s Vukelićem i Redžepović zračili su dadaističkim inscenacijskim propitkivanjima naglašenoga besmisla i apsurdnosti civilizacije koja uništava svoje vlastite vrijednosti. Igralište ispod Minčete kao druga točka itinerara otvorilo je druga pitanja, usmjerivši fokus svoga promišljanja na sve one degenerativne pojave i anomalije našega društva, s pronicljivom Bakalovom pro- Piše: Božo Benić vokacijom koju posredstvom Mije Biondić i Amande Prenkaj iznosi na scenu; zabavno se poigravajući psihologijom mase, Bakal je salvama šovinističkih i ksenofobičnih pogrda „kulturnu“ publiku domišljato natjerao u smijeh, vješto time ismijavši zapravo i nju samu. Put kojim se festivalska procesija nastavila kretati vodio je Stradunom do Škole centar, gdje je Srećko Horvat načeo temu izdaje direktno se referirajući na aktualna dnevno-politička zbivanja u Dubrovniku, progovarajući istovremeno i o rastućoj odsutnosti društvene hrabrosti i odgovornosti. Klasična gimnazija kao pretposljednja epizoda s temom vjernosti i povjerenja te Emilom Matešićem i Marijom Šegvić kao ljubavnim parom oduševila je impozantnim Matešićevim portretiranjem psihički rastrojenoga i ljubomornoga manijaka. I na kraju Sponza kao utočište, bijeg od surovoga realiteta, kontemplativno mjesto i pokušaj dosezanja konačne katarze ležanjem u atriju s pogledom uprtim u zvjezdano nebo. Nakon svega proživljenoga, katarza tako teško dolazi, a sustavnim analizama Miličevićeva arhitektonskoga remek djela, Hrvojka Begović i sjajni Bojan Mucko dodatno usporavaju njezin dolazak. Još je na samoj svečanoj ceremoniji otvorenja Dubrovačkih ljetnih igara postalo očigledno kako je intendant Krešimir Dolenčić radikalnim zaokretom u koncepciji Igara odlučio festivalskim brodom zaploviti nekim dosad neistraženim vodama, no njegov će se koncept jasnije iskristalizirati tek Bakalovim „Ocem hrabrost“. Usprkos povremenom osjećaju kako su izvođači ponekad gubili kontrolu nad situacijom, na kraju je jedna činjenica ostala neupitna: Boris Bakal stvorio je unikatno djelo, koje svojom sadržajnom slojevitošću nudi čitav spektar različitih interpretacija, a kod svakoga gledatelja ponaosob budi vlastita promišljanja i asocijacije. Uvlačeći ga duboko u nutrinu nekoga paralelnoga fiktivno-realnog konteksta, Bakalov teatar u gledatelju potiče svojevrsnu eksploziju nadnaravnoga iskustva, nakon kojega ostaju uzburkane emocije, nove spoznaje, vidici i horizonti, što je ipak ono najvažnije što teatar daje i ono što će zauvijek ostati jedini i isključivi privilegij dramske umjetnosti. GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. 25 POSLJEDNJA OVOSEZONSKA USPJEŠNICA OVOGA PETKA „Braća Karamazovi“ u Kazalištu Marina Držića Večer u ritmu gipsy swinga na taraci Revelina Posljednja ovosezonska uspješnica Kazališta Marina Držića „Braća Karamazovi“ F. M. Dostojevskog u režiji Dejana Projkovskog izvedena je u nedjelju 18. kolovoza u Kazalištu Marina Držića. „Braća Karamazovi“ posljednji je roman jednog od najvećih ruskih pisaca Fjodora Mihajlovića Dostojevskog, koji filozofski raspravlja o čovjeku i ljudskosti te Bogu, slobodnoj volji, moralu, ljudskoj nesavršenosti i iskupljenju. Te osobnosti i ljudska obilježja prikazana su kroz Fjodora Karamazova i njegova tri sina te kroz niz likova čije su sudbine isprepletene s obitelji Karamazov. „Braća Karamazovi“ u režiji gosta iz Makedonije Dejana Projkovskog posljednja su i najuspješnija premijera Kazališta Marina Držića u sezoni 2012/2013, koju je festivalska publika mogla pogledati i u sklopu programa Ljetnih igara. Scenograf predstave je Vlado Gjoreski, kostimograf Željko Nosić, a skladatelj također iz Makedonije Goran Trajkoski. Fjodora Pavloviča Karamazova tumači Frane Perešin, Ivana Trpimir Jurkić , Alekseja Mijo Jurišić, Dmitrija Vladimir Posavec Tušek, starca Zosimu igra Branimir Vidić Flika, Smerdjakova Edi Jertec, istražitelja Rakitina Zdeslav Čotić, Grigorija Vasiljeviča Boris Matić, Pjota Aleksandrovia Miusova Hrvoje Sebastijan, Glorija Šoletić igra Grušenjku, Helena Kovačić Katarinu Ivanovnu, Izmira Brautović Hohlakovu, a Mirej Stanić Lizu. U predstavi sudjeluje i Djevojački zbor Amorete s voditeljicom Majom Marušić. AUTORSKE KOMPOZICIJE Majstori akustične gitare nastupili u Dvoru Neizostavna imena svjetske gitarističke scene, Peter Finger i Damir Halilić - Hal, nastupili su u sklopu glazbenog programa 26 GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. U sklopu glazbenog programa 64. Dubrovačkih ljetnih igara gitaristi Mozes Rosenberg i Mate Matišić te kontrabasist Jurica Štelma nastupit će s „Gypsy Swing“ programom u petak, 23. kolovoza u 21:30 sati na taraci tvrđave Revelin. U svijetu glazbe već godinama ustoličen stilski pojam gipsy jazz ili gipsy swing potječe još iz vremena legendarnog francuskog sastava Hot Club de France iz tridesetih godina prošlog stoljeća, u kojem je posebno mjesto zauzimao legendarni romski gitarist Django Reinhardt. Danas se Mozes Rosenberg smatra jednim od najutjecajnijih nositelja gypsy stila u svijetu jazz glazbe te dostojnim nasljednikom Djanga Reinhardta. Nastupa uz starijeg brata Stochela Rosenberga u sastavu Rosenberg Trio kao i sa svjetski poznatima Paco de Luciom i Joe Zawinulom. Na Dubrovačkim ljetnim igrama na koncertu pod pokroviteljstvom Siemensa nastupit će uz najznačajnije gipsy jazz glazbenike na našim prostorima, s virtuozom na kontrabasu Juricom Štelmom, te s Matom Matišićem, članom sastava značajnog imena Hot Club Zagreb, također i dramskim piscem, scenaristom, multiinstrumentalistom i skladateljem koji će ovdje nastupiti na gitari. Trio će u prekrasnom ambijentu na taraci tvrđave Revelin zaokružiti jazz program ovogodišnjih Igara te festivalskoj publici predstaviti zavodljivu gipsy swing glazbu. Ulaznice su dostupne online na internetskim stranicama Igara www.dubrovnik-festival.hr, u prodajnim uredima u Festivalskoj palači i na Stradunu te dva sata prije izvedbe na blagajni na ulazu. Stanovnici grada i županije pri kupnji u prodajnim uredima Igara ostvaruju popust od 30 %. 64. Dubrovačkih ljetnih igara s autorskim kompozicijama u programu pod nazivom „Finger Play“, 15. kolovoza u atriju Kneževa dvora. U prvom dijelu koncerta nastupio je riječki glazbenik, pokretač i umjetnički ravnatelj Hal's All Star Festivala, Damir Halilić- Hal koji je nedavno objavio svoj peti album „Mare nostrum“ na kojem se nalaze minijature temeljene na renesansnoj glazbi kao i kompozicije za solo klasičnu gitaru od kojih se neke, poput „Mare nostrum“ s kojom je koncert i započeo, temelje na hrvatskoj tradicijskoj glazbi. Hal je dosad nastupao u SAD-u, Engleskoj, Njemačkoj, Italiji, Francuskoj, Sloveniji, Srbiji, Poljskoj, Austriji, a pozornicu dijelio i surađivao s najvećem svjetskim imenima fingerstyle gitare kao što su Tommy Emmanuel, Muriel Anderson, Woody Mann, Peter Finger, Franco Morone ili Clive Carroll. Gitarist kojeg nazivaju alfom i omegom njemačke gitarističke scene, Peter Finger festivalskoj je publici u drugom dijelu koncerta predstavio vlastite autorske kompozicije u kojima su prepoznatljivi fragmenti koji neodoljivo podsjećaju na glazbu Debussyja, Ravela ili Stravinskog da bi se već u sljedećem taktu našli između jazza ili rock glazbe. Peter Finger uživa veliki međunarodni ugled kao akustični gitarist, a glazbena kritika svrstava ga u sam Panteon najboljih svjetskih gitarista dok brojne turneje po svim kontinentima svijeta samo dokazuju njegov status vanserijskog umjetnika, a u njegovo vrhunsko umijeće mogla se sinoć uvjeriti i festivalska publika. NA TARACI TVRĐAVE REVELIN I DA TE LJUBIM, A DA TE ČUVAM Ovacije za šibensku „Škrtičinu“ Pet performansa o ljubavi u pet večeri s piscima Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku gostovalo je po prvi puta na Dubrovačkim ljetnim igrama i to s nagrađivanom „Škrtičinom“ u adaptaciji Marijane Nole po Molieru i režiji Zorana Mužića 17. kolovoza na prepunoj taraci tvrđave Revelin izazvavši ovacije oduševljene publike. S puno dalmatinskog i šibenskog humora, „Škrtičina“ nije samo još jedna adaptacija Molierova „Škrtca“ već originalna predstava u kojoj su likovi promijenili imena, ali i karakterne crte – pretvorili su se u ljude dalmatinskog podneblja i na satirički način prikazali život i običaje Šibenika i njegovih stanovnika u 19. stoljeću. Predstava je to za koju su se i kritika i publika složile da bi zacijelo nasmijala i samog Moliera, a da je ta ocjena itekako zaslužena sinoć se uvjerila brojna festivalska publika. Predstava za koju se tražila karta više nije iznevjerila očekivanja pa su se Revelinom neprestano prolamale salve smijeha, a sjajni ansambl Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku nagrađen je velikim pljeskom. „Škrtičinu“ je režirao Zoran Mužić, scenografiju osmislio Branko Lovrić Caparin, kostimografiju Sara Lovrić Caparin, Sanja Vrančić koja potpisuje glazbu, Zorana Mihelčić osmislila je koreografiju, a glumački ansambl predvodi briljantni Joško Ševo kao Mate Arpun odnosno škrtac kojeg je ova uloga zasluženo obogatila Nagradom hrvatskog glumišta za glavnu mušku ulogu 2010. godine, Nagradom za najboljeg glumca na 17. festivalu glumaca i Nagradom „Fabijan Šovagović“ za najboljeg glumca na Danima satire. Program naslovljen „I da te ljubim, a da te čuvam“ ostvaren u suradnji Dubrovačkih ljetnih igrara s Hrvatskim društvom pisaca u sklopu kojeg će šest renomiranih hrvatskih pisaca izvesti pet priča o ljubavi održat će se u pet večeri od 20. do 24. kolovoza u palači Sponza, najavljeno je na konferenciji za medije održanoj 16. kolovoza u Festivalskoj palači na kojoj su govorili intendant Krešimir Dolenčić, autorica projekta Mani Gotovac i redateljica Vlatka Vorkapić. - Žanr pet večeri s piscima u Sponzi iako prilično neodređen može se nazvati performansima ili koncertnim izvedbama ili pokušajima stvaranja predstave. Svake večeri na programu je drugi pisac, drugi roman, druga pjesma, ali ima nešto što ih objedinjuje, što se prepoznaje se u naslovu cijelog projekta koji glasi: „I da te ljubim, a da te čuvam“. Pet priča o ljubavi. Grotesknih, ciničnih, neoromantičnih, ironičnih, baladesknih, ali u konačnici uvijek o ljubavi – kazala je o projektu autorica Mani Gotovac. Program naslovljen po stihu Luka Paljetka „I da te ljubim, a da te čuvam“ publici će u pet večeri predstaviti pet priča o ljubavi u formi performansa. Tako će svake večeri u Sponzi drugi pisac, drugi roman, druga pjesma, progovoriti o ljubavi. Uz profesionalne glumce, plesače, glazbenike, svaki od pisaca na tu jednu večer preuzima ulogu glumca i igra u predstavi. Redateljica svih činova, osim „Pričaj mi o Gorkome“ 22. kolovoza i „Bijela tama“ Luka Paljetka 24. kolovoza, je Vlatka Vorkapić, scenaristica i redateljica niza nagrađivanih dokumentarnih serija, nekoliko nagrađivanih kazališnih predstava i dugometražnog igranog filma „Sonja i bik“. Marija Šegvić i Silvio Vovk glumci su koji se pojavljuju svih večeri osim u „Pričaj mi o Gorkome“ u kojem igraju Judita Franković, Hana Hegedušić i Robert Plemić. Za prvu večer sa Zoranom Ferićem, 20. kolovoza, kao inspiracija je poslužilo poglavlje „Tišina“ iz nagrađivanog romana „Kalendar Maja“, iduću večer na programu su bile balade o ljubavi „Ušao sam u sobu i našao te kako spavaš“ Tomislava Bajsića i „Ofelija i Hamlet“ Irene Matijašević, dok će treću večer, 22. kolovoza biti izvedena predstava Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu „Pričaj mi o Gorkome“, nastala po autobiografskom romanu „Fališ mi“ Mani Gotovac. „Pisac i ja“ autora Nikole Petkovića izvest će se 23. kolovoza, a autor zadnjeg čina priče o ljubavi „I da te ljubim, a da te čuvam“ je Luko Paljetak, a pod nazivom „Bijela tama“ odigrat će se 24. kolovoza što će ujedno biti i prigodna proslava 70. rođendana ovog dubrovačkog akademika. GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. 27 PREMIJERNO IZVEDENA „OBRANA SOKRATOVA“ Janežičeva začudna igra na Lovrijencu „Obrana Sokratova“ prema Platonovom izvorniku u režiji jednog od najuglednijih redatelja u regiji Tomija Janežiča premijerno je izvedena na 64. Dubrovačkim ljetnim igrama 19. kolovoza na tvrđavi Lovrijenac. Izvedbe su održane i 20., 21. te 22. kolovoza. U filozofskoj predstavi „Obrana Sokratova“ Tomi Janežič zajedno sa svojim autorskim timom vodeći se Platonovim izvornikom i Sokratovom metodologijom propitkivanja postavlja neka od ključnih pitanja o životu, smrti, smrtnoj kazni, demokraciji, autoritetu, individualizmu i borbi protiv komformizma. Što znači Sokrat danas? Nudeći odgovore ili barem otvarajući neke nove putove za promišljanje umnaža i dekonstruira lik samog Sokrata višestruko, a na tom putu kao da nas autori nastoje lišiti i samog kazališta kao institucije. Ipak, dajući prostor onome komičnome, onom najsubverzivnijem u Sokratovu tekstu dopuštaju svom Sokratu da nas nasmije i razgali pretvarajući i predstavu i filozofiju u jednu novu, začudnu igru. Janežič je na Lovrijencu ukinuo pozornicu pokušavajući preispitati ulogu kazališta i onoga čime se ono danas bavi. Pri postavljanju prednost je dao etici ispred estetike, a imajući na umu Platonove riječi: „nepromišljeni život nije vrijedan življenja“, Janežič kod publike pokušava pokrenuti osobni i kolektivni psihološki proces preispitivanja. Ovo postavljanje Platonova teksta svakako je drugačije i nipošto nije još jedna konvencionalna postavka, a svoj put pronalazi do onih koji su spremni slušati. Tomi Janežič jedan je od najznačajnijih kazališnih redatelja u regiji koji glumu i kazališnu režiju predaje na Akademiji za kazalište, radio, film i televiziju Ljubljanskog sveučilišta. Kao kazališni redatelj radio je u većini država na prostoru bivše Jugoslavije, a dobitnik je i brojnih, uglavnom međunarodnih, nagrada i priznanja. Njegove predstave gostovale su na uglednim međunarodnim festivalima u Europi, Rusiji, Sjedinjenim Državama i zemljama bivše Jugoslavije, a njegov „Galeb“ je na gostovanju u ZKM-u krajem prošle godine oduševio zagrebačku publiku. Za njegov rad kritičari su puni hvale pa ga nazivaju redateljem predstava koje mogu pomaknuti parametre naše emocionalne i intelektualne stvarnosti, ili ‘suvremenim kazališnim Mozartom’. Uz koncept i režiju, Tomi Janežič napravio je adaptaciju i montažu, Alen Liverić njegov je Sokrat u Dubrovniku, dramaturgiju i tekst priredila je Katja Legin, a Radivoje Dinulović prostor, zvuk je dizajnirao Willem Miličević, Dušan Mamula asistent je redatelja zadužen za komontažu, a Romana Bošković za prostor i tehničku podršku dok su asistenturu u procesu pružili Danilo Milovanović i Karla Crnčević. SURADNJA DUBROVAČKIH LJETNIH IGARA S HRVATSKIM DRUŠTVOM PISACA Zoran Ferić otvorio program „I da te ljubim, a da te čuvam“ Program naslovljen „I da te ljubim, a da te čuvam“ ostvaren u suradnji Dubrovačkih ljetnih igara s Hrvatskim društvom pisaca u sklopu kojeg će šest renomiranih hrvatskih pisaca izvesti pet priča o ljubavi u pet večeri od 20. do 24. kolovoza otvorio je Zoran Ferić s poglavljem „Tišina“ iz romana „Kalendar Maja“u utorak 20.kolovoza u palači Sponza. Zoranu Feriću i redateljici Vlatki Vorkapić kao inspiracija za sinoćnji performans poslužilo je poglavlje „Tišina“ iz nagrađivan- 28 GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. og romana „Kalendar Maja“, a izveli su ga glumci Marija Šegvić i Silvio Vovk, dok je i sam pisac odigrao ulogu na sceni. Ferić je rođen u Zagrebu, gdje je diplomirao kroatistiku na Filozofskom fakultetu te i danas ondje živi i radi kao profesor hrvatskog jezika i književnosti u gimnaziji, a također je potpredsjednik HDP-a od osnivanja 2002. godine. Do sada je objavio nekoliko romana i djela sabrane proze za koje je i nagrađivan. Roman „Kalendar Maja“ objavljen je 2011. godine u Profilovoj nakladi i dobitnik je više nagrada; nagrade Jutarnjeg lista za najbolji roman, nagrade Grada Zagreba za književnost te nagrade Vladimir Nazor za književnost. Nakon Ferića slijedile su balade o ljubavi „Ušao sam u sobu i našao te kako spavaš“ Tomislava Bajsića i „Ofelija i Hamlet“ Irene Matijašević, također s glumcima Silviom Vovkom i Marijom Šegvić u režiji Vlatke Vorkapić 21. kolovoza u palači Sponza. Uslijedit će predstava Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu „Pričaj mi o Gorkome“ s Juditom Franković, Hanom Hegedušić i Robertom Plemićem, nastala po autobiografskom romanu „Fališ mi“ Mani Gotovac, u četvrtak, 22. kolovoza. „Pisac i ja“ iz romana „Uspavanka za mrtve“ autora Nikole Petkovića na programu je u petak, 23. kolovoza, a program će zatvoriti Luko Paljetak s „Bijelom tamom“ 24. kolovoza u 21:30 sati u Sponzi što će ujedno biti i prigodna proslava 70. rođendana ovog dubrovačkog akademika. Lana Trotovšek nova miljenica festivalske publike Sjajna slovenska violinistica Lana Trotovšek i britanski pijanist Simone Lane nastupili su u sklopu glazbenog programa 18. kolovoza, pred brojnom publikom u atriju Kneževa dvora. Dvoje sjajnih mladih glazbenika, Lana Trotovšek i Simon Lane svojim su nastupom pred punim Dvorom oduševili publiku pripremivši vrlo raznolik program. Koncert je otvorila Brahmsova 3. sonata u d-molu, seriozno, duboko djelo kojemu su umjetnici na isti način i pristupili što je rezultiralo promišljenom izvedbom u kojoj su vodili računa o svakom detalju, do najmanjeg motiva iznijevši Brahmsovu besprijekornu partituru. Uslijedio je meditativni Pärt i njegov Fratres. Nakon pauze su izvedene Debussyeva Sonata u g-molu, djelo koje zadaje težak zadatak za izvođače, ali ne i za Lanu i Simona koji su donijeli svježu izvedbu ovog djela punog imaginacije te na koncu Frolovljeva koncertna fantazija prema Gershwinovoj operi Porgy and Bess gdje su nam pokazali i fini osjećaj za jazz glazbu što je publika posebno pozdravila. Za bis je odsviran Kreislerov Liebesleid doprinoseći raznolikosti programa. Lana Trotovšek proslavljena je slovenska violinistica koja svoju karijeru vrlo uspješno gradi nastupajući diljem Europe i svijeta, a njeni koncerti u Velikoj Britaniji (Wigmore Hall, Kings Place, Cadogan Hall, St John’s Smith Square), bečkom Konzerthausu i venecijanskom Teatro la Fenice s entuzijazmom su primljeni od strane publike kao i od strane kritičara. Njene izvedbe prenosili su BBC radio, Slovenska televizija i radio kao i francuski Arte TV. Dobitnica je velikog broja međunarodnih nagrada s najprestižnijih natjecanja u Velikoj Britaniji, Sloveniji i Italiji i ostvarila je suradnje s renomiranim imenima klasične glazbene scene. U Dvoru je uz Lanu Trotovšek nastupio britanski pijanist Simon Lane, diplomant londonske Royal Academy of Music, svestrani glazbenik koji ostvaruje različite instrumentalne i vokalne suradnje. FILMSKI PROGRAM – CIKLUS FILMOKAZ Ciklus filmova po Oscaru Wildeu s velikim glumačkim imenima U sklopu filmskog programa 64. Dubrovačkih ljetnih igara bit će prikazan ciklus „Filmokaz“ koji uključuje projekcije deset dugometražnih igranih filmova nadahnutih životom i djelima Oscara Wildea te jedan dokumentarac, u razdoblju od 15. do 24. kolovoza s početkom u 21:00 sat u ljetnim kinima Jadran i Slavica. U glavnim ulogama pojavljuju se neke od najvećih zvijezda američkog i britanskog filma: Jude Law, Scarlett Johansson, Helen Hunt, Tom Wilkinson, John Gielgud, Joan Plowright, Vanessa Redgrave, Jeremy Brett, Stephen Fry, Steven Berkoff i Michael Redgrave, uz cijeli niz renomiranih britanskih filmskih, televizijskih i kazališnih glumaca. Ovaj jedinstveni ciklus filmskih ekranizacija, u selekciji Zlatka Vidačkovića, fokusiran je upravo na verzije Wildeovih djela koje u Hrvatskoj nisu prikazivane u kino i video distribuciji i pružit će festivalskoj publici jedinstveno filmsko putovanje kroz najbolja djela iz Wildeova opusa. Ciklus u četvrtak, 15. kolovoza u ljetnom kinu Jadran otvorila je biografska drama „Wilde“ sa Stevenom Fryom i Judeom Lawom kojoj prethodi kratki dokumentarac o Wildeovom životu,a slijedila je kultna ekranizacija komedije “Važno je zvati se Ernest“ iz 1952. u režiji Anthonyja Asquitha u kojoj nastupaju Michael Redgrave i Dame Edith Evans, u petak, 16. kolovoza u ljetnom kinu Slavica. Prikazane su i klasične ekranizacije Wildeovih djela „Lepeza Lady Windermere“ (17. kolovoza, Slavica) te „Idealni muž“ (18. kolovoza, Slavica) i „Slika Doriana Graya“ (19. kolovoza, Slavica) u produkciji BBC-a s vrhunskim glumačkim podjelama za koje je omogućen slobodan ulazak. Na programu je potom bio obiteljski film „Cantervilski duh“ s Johnom Gielgudom u naslovnoj ulozi, 20. kolovoza u ljetnom kinu Slavica i snimka moderne predstave „Saloma“ u režiji Stevena Berkoffa, 21. kolovoza u ljetnom kinu Jadran. Za finale programa predviđene su posebne filmske poslastice: film „Dobra žena“ nastao po komediji „Lepeza Lady Windermere“ u kojem nastupaju Scarlett Johansson, Helen Hunt i Tom Wilkinson, zatim suvremena verzija „Idealnog muža“ iz 2000. godine u kojoj glavne uloge tumače James Wilby i Sadie Frost te američka verzija „Slike Doriana Graya“ iz 1972. sa Shaneom Briantom u glavnoj ulozi. Filmski program 64. Dubrovačkih ljetnih igara ostvaren je u suradnji s Kinematografima Dubrovnik i pod pokroviteljstvom Croatia osiguranja, a ulaznice za sve projekcije dostupne su na internetskim stranicama Igara www.dubrovnik-festival.hr, na blagajnama Igara u Festivalskoj palači i na Stradunu te na kino ulazu dva sata prije projekcije po cijeni od 30 kuna. U FESTIVALSKOJ SUVENIRNICI 'Pale' cijene Suvenirnica Dubrovačkih ljetnih igara u Festivalskoj palači na adresi od Sigurate 1 snizila je cijene za 50 %, pa su sada svi artikli, uključujući majice i platnene torbe s ovogodišnjim vizualom „Walls of Stone, Heart of Art“, dostupni u pola cijene. U razdoblju od 19. do 26. kolovoza u ponudi su muške i ženske majice kratkih rukava, platnene torbe, podmetači za čaše i bookmarkeri koji nose vizual ovogodišnjih Igara „Walls of Stones, Heart of Art“, brodske i auto zastavice Libertas, nakit, USB monografija: Dubrovačke ljetne igre od 1950. do 2012. i ostalo, uz 50 % niže cijene, umjesto dosadašnjih 20 % popusta koji su ostvarivali građani i stanovnici županije. Ovogodišnji vizual Dubrovačkih ljetnih igara koji se nalazi i na suvenirima, tlocrt je grada Dubrovnika ucrtan u ljudsko srce, rad Mara Pitarevića te dizajnerskog dvojca Marka Šesnića i Gorana Turkovića iz studija Šesnić&Turković. Projekcija nagrađivane francuske triler drame „U kući“ Francuska triler drama „U kući“ prikazana je u sklopu filmskog programa 64. Dubrovačkih ljetnih igara 14. kolovoza u ljetnom kinu Jadran. Zanimljiva triler drama „U kući“ (Dans la maison) provokativnog redatelja François Ozona donosi niz neočekivanih situacija šesnaestogodišnjem Claudeu koji voajerski koristi ulaske u kuću školskog kolege kojem daje instrukcije kao inspiraciju za literarne sastave. Profesor je oduševljen kvalitetom pisanja, ali Claudeov pristup ubrzo izaziva seriju neočekivanih događaja. Naslovne uloge u filmu tumače Kristin Scott Thomas, Fabrice Luchini, Emmanuelle Seigner i Ernst Umhauer. Film „U kući“ dobitnik je nagrade Grand Prix u San Sebastianu te nagrade FIPRESCI u Torontu. PrilogGlasGrada priredila:- Karla Labaš, DLJI29 440 - petak 23.foto: 8. 2013. ZA VOJNO ODMARALIŠTE KUPARI I američki turistički lanac Hyatt zainteresiran Kako se približava trenutak raspisivanja natječaja za a kompleks Kupari, što bi se prema očekivanjima Ministarstva turizma trebalo dogoditi u rujnu, prema medijskim navodima sve je više zainteresiranih mogućih investitora u taj od rata devastirani kompleks. Lukša Lucianović www.dubrovnik- Uz već od ranije kao zainteresirane grupaciju turistinfo.com Valamar, tursku grupaciju Rixos, grupaciju Karisma Hotels Adriatic (zajedničku tvrtku poslovnih grupacija Karisma Resort International iz Meksika, hrvatskog koncerna Agrokor i TUI Travela), u zadnje vrijeme CROATIA AIRLINES IPAK IDE U PRODAJU Mogući kupci Indonežani ili Kinezi?! Hrvatska Vlada najkasnije do 15. listopada raspisat će natječaj za prodaju Croatia Airlinesa,. Moguća su dva modela - dokapitalizacija ili klasična prodaja dionica. Prema zacrtanom rasporedu, novi vlasnik ili suvlasnik nacionalne aviokompanije mogao bi biti poznat u veljači sljedeće godine. Kako saznaje Jutarnji list, zasad su moguća dva potencijalna kupca Croatia Airlinesa. Interes su iskazale aviokompanije Garuda Indonesia i kineska China Southern Airlines. Kao potencijalni treći zainteresirani spominje se Etihad iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koji je nedavno kupio 49 posto JAT-a. Prema grubim procjenama, za 100 posto dionica kompanije mogla bi se dobiti oko 300 milijuna kuna. Prema pravilima Europske komisije, tvrtke izvan Europske unije mogu kupiti najviše 49 posto kompanije. Sakupljači boca!!! Nije u mojoj užoj domeni da se bavim higijensko-epidemiološkim problemima grada, ali ne mogu ostati ravnodušan pred slikama koje svakodnevno viđamo. Ta slika je postala tako “normalna”, tako “uobičajena” i imam dojam da se to smatra vrlo korisnim općedruštvenim radom. Riječ je o slici koju svakodnevno viđamo pred kontejnerima za smeće gdje je u gotovo svakom od njih uronjena jedna osoba koja s obje ruke prebacuje sav sadržaj kako bi našla jednu ili dvije ili više plastičnih boca koje kad se nađu kao da se našlo nešto dragocjeno. Ne mogu razumjeti da to ljudi rade golih ruku. Zar ne vide ljude, koji rade u Čistoći i koji prazne te kontejnere, da rade to u rukavicama. Svi smo prošli bar jednom kraj kontejnera oko kojih se širi strahovito ružan miris. Taj “miris” je od raspadnutih organskih i neorganskih dijelova koje izbacujemo iz svojih kuća i stanova kako nam ne bi stvarali taj zadah, ali i kako bi očuvali zadovoljavajuće higijenske uvjete u kućama. Osobito su opasni organski raspadni produkti (ostaci hrane 30 GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. spominje kako bi interes mogao pokazati i američki turistički lanac Hyatt, kompanija koja je lani ostvarila 3,95 milijardi dolara prihoda i 88 milijuna dolara neto dobiti. Kako prenosi Jutarnji list, natječaj za davanje Kupara u koncesiju trebao imati samo nekoliko osnovnih uvjeta, a investitori bi se za koncesiju trebali natjecati svojim idejama i turističkim konceptom koji bi u Kupare željeli dovesti. Traži se investicija veća od 200 milijuna eura u smještaj na razini 4+ ili više zvjezdica, a u koncesiju se daje zemljište na najvjerojatnije 99 godina. Investitor će natječajem dobiti pravo gradnje na državnom zemljištu, a nakon isteka 99 godina svi sagrađeni objekti trebali bi biti u vlasništvu države. Ono što je za našu Općinu najvažnije, u koncesiju ne bi trebale ići ceste i putovi u Kuparima, što znači da se na tom području neće moći graditi zatvoreni turistički kompleks, te da će u Kupare i na plaže moći će dolaziti stanovnici općine i svi ostali turisti koji nisu smješteni unutar budućeg kompleksa Kupara. Dubrovačke plaže - nekad Monografija sadrži AN 310 što većih što ZGOD ON L manjih slika naših POK plaža kako su nekad izgledale Cijena 100 kuna (za čitatelje Glasa Grada 10 % popusta uz ovaj kupon) Monografiju naručite na mail adresu dubrovacki.izlog@du.t-com.hr ili na tel. 423 091, mob. 091 508 6135 GG i dr.) koje razgrađuju razne bakterije koje stvaraju trulež i paraziti kao što su crvi, te razni drugi organizmi. To je pravi pravcati organski otrov. Gledao sam kako jedan takav sakupljač “vodi računa o higijeni” pa je iz male bočice s vodom doslovno oprao ruke. To je već zavidna razina čistoće!!! Većina to opravdava krizom, kako se ne može živjeti od plaće ili mirovine. Ne mogu se složiti s tim, jer postoje i mnogi drugi poslovi s kojima se može i bolje zaraditi, a nisu tako opasni kao sakupljanje boca iz kontejnera. Ima mnogo starijih ljudi koji žive sami, kojima treba pomoć u kući ili nabavci namirnica, postoje apartmani koje treba čistiti i održavati, postoje mnogi drugi sezonski poslovi (branje grožđa, narančina, maslina i sl.) koji su dostojanstveni čovjeka i kojima se može više zaraditi. Da ne govorimo o sramotnoj slici o nama koju šaljemo turistima koji također sve te sakupljače vide u tim beskarajno prljavim kontejnerima. Mislim da bi se i gradske inspekcije trebale pozabavitit s tim. Strašno, prestrašno !!! DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI Zatiranje i dalje traje To zatiranje antifašizma i doprinosa i sjećanja na NOB-u i njene borce traju već gotovo više od dva desetljeća pa stoji pitanje temelji li se uopće Republika Hrvatska na antifašizmu, ako se antifašizam i dalje gura na marginu s tendencijom da se potpuno izgura iz društvenog života kao nešto što je prošlo, prevladano i što je nepotrebno, jer „fašizma više nema“ Pripremajući donošenje programskih dokumenata za djelovanje u 2014. godini u Udruzi antifašista Dubrovnik ističu da se njihove aktivnosti temelje na Ustavu Republike Hrvatske, statutima SABA Republike Hrvatske, Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista u Dubrovačkoneretvanskoj županiji i same Udruge te na Deklaraciji o antifašizmu, donesenoj 13. travnja 2005. godine u Saboru Republike Hrvatske, a u kojoj se naglašava „da su vrijednosti i visoki doprinos hrvatskog naroda u borbi protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu ugrađeni u temelje samostalne Republike Hrvatske i u izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske. Tako su afirmirane i Odluke ZAVNOH-a i potvrđeno je da su temeljne vrijednosti antifašizma jednoznačno prihvaćene u Republici Hrvatskoj pa se poziva na trajnu afirmaciju i njegovanje antifašističkih vrijednosti te zaštitu i očuvanje stečevina antifašizma i naglašava duboka i trajna povezanost hrvatskog antifašizma s općim demokratskim stečevinama i izgradnjom suvremene demokratske Europe“. Republika Hrvatska je 1. srpnja 2013. godine postala punopravni članica Europske unije. No, unatoč svemu navedenom, valja nam ponoviti već puno puta rečeno da je u Lijepoj našoj još sve i ostalo po starom. Iako već spomenuta Saborska Deklaracija o antifašizmu „poziva državna tijela i javne institucije na objektivno, cjelovito i nepristrano sagledavanje povijesnog razdoblja Drugog svjetskog rata i antifašizma u Republici Hrvatskoj, da zakonskim sredstvima i djelatnošću čuvaju i unapređuju antifašističke stečevine, vrijednosti i opredjeljenja hrvatskog društva i Republike Hrvatske, da djeluju na očuvanju dostojanstva i skrbi sudionika antifašističke borbe, na očuvanju antifašističke spomeničke baštine kao općeg kulturnog dobra i na ukupnoj zaštiti i afirmaciji temeljnih vrijednosti antifašizma kao zaloga civilizacijske budućnosti i demokratskog europskog opredjeljenja Republike Hrvatske“, sve je više ili manje ostalo na tome napisanom, kao mrtvo slovo na papiru. Tako zapravo iz godine u godinu traje zatiranje antifašizma. Jer, osim slavopojki hrvatskom antifašizmu na rijetkim svečarskim prigodama, ni jedna dosadašnja vlast po svim tim otvorenim pitanjima nije pozitivno učinila gotovo ništa, a ni aktualna državna vlast, koju predvodi SDP, istina, pritisnuta mnogobrojnim problemima, ne čini ni iz daleka dovoljno da se antifašizmu u Hrvatskoj omoguće dostojni uvjeti rada. Da mu se ne zatre trag, nego da se ponosno čuva i unapređuje kao civilizacijska tekovina, da se počnu obnavljati i vraćati prije više od dvadeset godina oko tri tisuće srušenih i devastiranih spomenika i spomen obilježja antifašizmu u Hrvatskoj, ili na dubrovačkom području, gdje je uništeno gotovo sve pa i spomenici visoke umjetničke vrijednosti, kao što je Kršinićev “Spomenik borcu” na Trgu oružja, srušen i uništen 1992. godine. Zbog tog kulturocida nikada nitko od počinitelja nije otkriven, ali se zato, s vremena na vrijeme iz desničarskih busija, s već poslovičnom podrškom dijela klera, razbukta haranga na antifašizam i borce NOR-a zbog većinom napuhanih i najčešće nikad dokazanih “partizanskih i komunističkih zločina“. To zatiranje antifašizma i doprinosa i sjećanja na NOB-u i njene borce traju već gotovo više od dva desetljeća pa stoji pitanje temelji li se uopće Republika Hrvatska na antifašizmu, ako se antifašizam i dalje gura na marginu s tendencijom da se potpuno izgura iz društvenog života kao nešto što je prošlo, prevladano i što je nepotrebno, jer „fašizma više nema“. Nacifašizam jest pobijeđen u Drugom svjetskom ratu i u toj pobjedi Antifašističke koalicije veliki je doprinos i hrvatskih boraca NOR-a, pa je ljudski sjećati se njihove herojske borbe, posebno onih koji su borbi za oslobođenje i pobjedi nad fašizmom dali dio sebe i svoj život, kao i žrtava fašizma, te čuvati i njegovati tradicije NOB-e, ali i ukazivati i boriti se protiv sve očitijih pojavnih oblika neofašizma i pokušaja revizije povijesti i reafirmacije sljedbenika fašizma. Kada se sve to zbroji, nažalost ispada da smo daleko od svijes- ti da je Republika Hrvatska nastala u antifašističkoj NOB-i i utemeljena na antifašizmu i da bez antifašizma ona zapravo gubi svoj identitet i opstojnost U uvodu programskim osnovama još se ističe da je ponajviše razumijevanjem gradonačelnika dr. Andra Vlahušića, Udruga antifašista Dubrovnik zadnjih godina uspijevala iz Proračuna Grada Dubrovnika ostvariti više sredstava. No, na žalost, to nisu trajna rješenja stabilnog financijskog statusa, nego se, i dalje u potpunoj neizvjesnosti, mora urgirati, moliti i otkazivati programe, bez mogućnosti da se uspostavi odgovarajući rad ureda Udruge, koja ima oko 400 članova od kojih je oko 25 posto boraca NOR-a, a djeluje i za Zajednicu udruga Dubrovačko-neretvanske županije i Društvo Tito Dubrovnik, jer se valjda djelovanje ureda ne računa kao „program“. Udruga antifašista Dubrovnik na dobrovoljnoj osnovi okuplja antifašističke borce i antifašiste, bez obzira na spol, nacionalnu, vjersku, rasnu ili stranačku pripadnost s ciljem čuvanja, njegovanja i razvijanja ideja antifašizma i tradicija antifašističke NOB-e, suprotstavljanja pojavnim oblicima fašizma i nacizma u današnje doba, kao što su: ugrožavanje ljudskih prava, nacionalna, rasna, vjerska ili spolna mržnja, neravnopravnost i izrabljivanje tuđeg rada i života. Nažalost, neki su pojavni oblici fašizma i nacizma prisutni i tu oko nas. To tim više opravdava organizirano djelovanje antifašista, spremnih na suprotstavljanje tom i takvom društvenom zlu, ma u kojem se obliku javljalo, spremnih i na otklanjanje uzroka i uvjeta koji pogoduju njihovom pojavljivanju i nesmetanom djelovanje. U vezi s takvim stajalištima pred Udrugom antifašista Dubrovnik u 2014. godini je, uz ostalo, još upornije djelovanje na razvijanju svijesti o ulozi i rezultatima antifašističke borbe u Drugom svjetskom ratu, posebno Narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj i šire na području bivše zajedničke države, i prepoznavanje biti fašizma i nacizma i njihovih pojavnih oblika i sljedbenika danas. Za Udrugu antifašista Dubrovnik će i 2014. godina, u svim prigodama i aktivnostima, od izleta, pohoda, komemoracija, tribina i tome slično, biti u znaku temeljnog zadatka - njegovanja i razvijanja tradicija NOB-e i antifašizma. Čitava godina bit će i u znaku obilježavanja 70. obljetnice oslobođenja od fašističkih okupatora i njihovih slugu Dubrovnika i okolice te čitavog područja Dalmacije kao prve oslobođene hrvatske regije. kl Jesenski izlet Jajce, Sarajevo, Visoko… Udruga antifašista Dubrovnik organizira za svoje članove i druge poštovatelje sjećanja i tradicija NOB-e i antifašizma tradicionalni jesenski izlet, od 26. do 29. rujna. u Jajce i Sarajevo. Uz ostalo planirana je posjeta Muzeju AVNOJ-a, u susret sedamdesetoj obljetnici njegova Drugog zasjedanja, a organizirat će se posjeta Visokom i bosanskim piramidama te razgledanje pov- ijesnih i kulturnih znamenitosti Sarajeva. Cijena izleta je tisuću i sto kuna. U cijeni je prijevoz autobusom i hotelski smještaj na bazi polupansiona, a može se platiti u dva obroka. Prijave, s uplatom prvog obroka u kojem je 350,00 kuna jamčevine, primaju se do zaključno 30. kolovoza, ponedjeljkom, srijedom i petkom od 10 do 12 sati u uredu Udruge antifašista Dubrovnik. GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. 31 ŠPORT VATERPOLO – SVJETSKO PRVENSTVO (U-20) Hrvatska srebrena Hrvatska juniorska vaterpolska reprezentacija za koju su nastupili i igrači Juga CO: Marko Macan, Antun Goreta, Loren Fatović i Toni Popadić Batina, i čiji je pomoćni trener bio Miho Bobić, osvojila je srebrenu medalju na Svjetskom prvenstvu za igrače do 20 godina, koje je prošlog tjedna održano u Mađarskoj. Hrvatska je u finalu izgubila od Italije 10:7. U susretu za treće mjesto Srbija je pobijedila Mađarsku 13:10. Za najkorisnijeg igrača prvenstva izabran je Talijan Andrea Fondelli iz Italije, najbolji vratar je Ivan Marcelić (Hrvatska), a najbolji strijelac Kiril Rustamov iz Uzbekistana. Prolaz u knock out fazu izabranici Vjekoslava Kobeščaka osigurali su pobjedama nad Kazahstanom 12:3, Australijom 11:5 i Japanom 10:8. U četvrtfinalu svladali su reprezentaciju Brazila 10:5, a u polufinalu domaćina Mađarsku 13:10. Hrvatska: Ivan Marcelić, Luka Bukić, Marko Macan, Antun Goreta, Loren Fatović, Marino Čagalj, Luka Lozina, Antonio Buha, Ante Visković, Ivan Živković, Ante Vukičević, Andrija Bašić , Andro Gagulić, Toni Popadić Batina. Izbornik reprezentacije Vjekoslav Kobeščak, pomoćni trener Miho Bobić, kondicijska trenerica Dajana Zoretić te fizioterapeut Filip Borković. VATERPOLO-KUP HRVATSKE (MLAĐI KADETI) Jug CO drugi Mlađi kadeti Juga CO (generacija igrača rođena 2000. godine i mlađi) nisu uspjeli obraniti titulu osvajača Kupa Hrvatske. Naime, na završnom turniru koji je nedavno odigran u Splitu, jugaši su u finalu izgubili od Primorja 7:6. Jug CO: Antonio Vukojević, Petar Pejić, Boris Ivaniš, Mavro Farčić, Filip Kržić, Kristijan Čulina, Maroje Vidosavljević Vučić, Matija Balić, Neven Dadić, Ivo Brailo, Mateo Crnčević, Miho Lončarić, Petar Vlašić, Miho Zelen i Marko Erdelez. Trener: Aljoša Lončarić. MLJET Revijalna utakmica jugaša u Prožuri Na inicijativu našeg igrača Pava Markovića i prijatelja kluba Mara Bašice vaterpolisti Juga odigrali su revijalnu utakmicu u Prožuri na Mljetu. Povod su bili proslava Svetoga Roka i popularizacija vaterpola. Ekipe su bile podijeljene na kombinaciju Elafita i Mljeta koja je igrala protiv reprezentacije Mediterana. Utakmica je završila neodlučeno, nakon čega su se pucali peterci koji također nisu iznjedrili pobjednika. Razigravanje je nastavljeno kroz druženje s mještanima, a u publici je bilo i pokoje poznato lice poput ministra Miranda Mrsića ili pjevačice Jasne Zlokić. www.jug.hr 32 GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. TENIS Ana Konjuh u polufinalu Craiove Ana Konjuh dospjela je do polufinala, 50 tisuća dolara vrijednog seniorskog ITFovog turnira koji se prošlog tjedna održao u Craiovi (Rumunjska), a na putu do finala zaustavila ju je 221 tenisačica svijeta, 23-godišnja Kristina Kucova iz Slovačke. Rezultat meča, koji je odigran prošle subote, je na kraju bio 7:6, 6:7, 6:0. Plasmanom u polufinale Ana Konjuh je osvojila novih 40 svjetskih bodova, te će na novoj rang listi ući po prvi put biti među 300 najboljih na svijetu. Inače, u četvrtfinalu je 15-godišnja dubrovačka tenisačica pobijedila Beatriz Garciu Vidagany iz Španjolske. KOŠARKA Hrvatska pobijedila i Crnu Goru i Latviju Pripreme u Dubrovniku pred skorašnje Europsko prvenstvo u Sloveniji, Hrvatska košarkaška reprezentacija je zaključila s dvije pobjede u dva službena nastupa. Nakon što su prošloga petka pobijedili Crnu Goru 72:60, izabranici Jasmina Repeše (bivšeg igrača dubrovačkog Juga), u nedjelju 18.kolovoza su bili bolji i od Latvije 81:66. U izabranoj vrsti Jasmina Repeše su i Dubrovčani Lukša Andrić te Ante Tomić, a prava je šteta što u Repešinoj momčadi nema mjesta i za trećeg Dubrovčanina, Hrvoja Perića, koji – mišljenja smo – ima kvalitetu (izuzetan igrač u obrambenim zadacima) za reprezentaciju. Nakon Dubrovnika, za reprezentaciju slijedi Turska i posljednji pripremni ciklus pred Sloveniju. STON Šuker poklonio lopte SOŠK-u Predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Davor Šuker boravio je prošlog petka u Stonu, gdje se sastao s upravom županijskog prvoligaša NK SOŠK-a. Tom prigodom Šuker je klubu poklonio nekoliko nogometnih lopti, a obećao im je pomoć u rekonstrukciji nogometnog igrališta u Stonu. DIVLJA LIGA Kamen mali pobjednik je 30. izdanja U finalnoj utakmici odigranoj u nedjelju 18.kolovoza popodne u Portu, Cavtaćani su pobijedili FUN H2O Mlini rezultatom 6:5.Finale Divlje lige odigrano je u odličnoj atmosferi pred velikim brojem navijača, tribine i barke su bile prepune. Prije početka utakmice župan Nikola Dobroslavić uručio je prigodne poklone vaterpolistima koji su osvojili broncu na svjetskom prvenstvu. Utakmica je kasnila jer je pozlilo navijaču Fun H2O Mlina. Najbolji strijelac i igrač turnira je Mihael Voinić (Kamen mali) koji je zabio 19 golova a najbolji vratar je Lukša Lasić (Kamen mali). Bronca je pripala Solitudu, koji je u utakmici za treće mjesto bio bolji od Špilje ’94 Danče sa 10:7 . Između utakmice za treće mjesto i velikog finala, revijalnu utakmicu odigrali su ekipa Dubrovačkih ljetnih igara i ekipa dubrovačkih športaša, a rezultat je bio 3:3. FUN H20 Mlini - Kamen Mali 5:6 (1:1, 1:3, 2:1,1:1 ) FUN H2O MLINI: Ivo Žeravica, Maro Martić, Amer Čamo, Drago Bego, Nikola Crnčević, Dario Paskojević, Žarko Matičević, Maro Kuzman, Tomislav Bulum, Lino Glavočić, Ile Handabaka, Nikola Matičević, Jakov Blašković,Vedran Kuzman KAMEN MALI: Lukša Lasić, Andi Drobac, Mihael Voinić, Nikša Vragolov, Denis Džanković, Dinko Guljelmović, Mihajlo Vragolov, Ivan Šutalo, Vlaho Rajčević, Andrej Drobac, Goran Jerković, Josip Vezjak, Josip Deranja, Nikola Maškarić Solitudo - Špilja 94' Danče 10:7 (2:2, 1:2, 4:0, 3:3) Solitudo: Antonio Ivanović, Nikša Karač 2, Teo Bjelopera 1, Vlaho Primorac 2, Nikola Bjelopera, Toni Lulić, Davor Kristić, Bruno Pavleković, Josip Šandić 2, Jerko Šandić 3, Ivo Besjedica, Orsat Pavlović, Miro Plenković Voditelj: Bruno Vranješ Špilja ’94 Danče: Toni Penović, Jurica Knego 1, Vlaho Jemin, Željko Bjelobaba, Ivan Gjurašić 2, Maro Bjelokosić 1, Goran Milić, Jovica Radulović, Pero Gvozdenica, Robert Palunčić 1, Davor Rakigjija 1, Tonći Popadić, Marin Kovačić 1, Željan Radulović Voditelj: Andrija Martić. dubrovniknet team, foto: Vedran Jerinić, Luko Brailo GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. 33 GODINA KATEDRALE (23) Don Antun Liepopili kanonik i katedralni župnik Bilo je puno zaslužnih i znamenitih Dubrovčana o kojima se malo pisalo i govorilo zbog njihove izrazito hrvatske političke Priredio: don Stanko Lasić usmjerenosti i osobne skromnosti. Jedan od njih je i don Antun Liepopili župnik, kanonik, pisac i političar. Zato je hvale vrijedan članak dr. Stjepana Ćosića u listu Dubrave hrid br. 9 iz godine 1996. koji je poslužio za pisanje ovog priloga. Antun Liepopili potomak je stare dubrovačke pučke obitelji podrijetlom iz Primorja. Rodio se 29. prosinca 1848. u Makarskoj gdje mu je otac Ivan službovao kao sudac. Majka mu, Hijacinta Delić, bila je rodom iz Sinja. Rano djetinjstvo proveo je u Makarskoj, gimnaziju je završio u Dubrovniku a bogosloviju u Zadru. Zaređen je 2. lipnja 1872., a Mladu Misu služio je u crkvi Sv. Vlaha 16. lipnja iste godine. Kao župnik najprije je služio u Ošljemu i Topolom, zatim u Kliševu. Tu se istakao pastoralnim i dobrotvornim radom, osobito tijekom Hercegovačkog ustanka kad je organizirao prihvat i smještaj za tisuće izbjeglica. Od 1878. župnik je u Pridvorju, a 1883. postavljen je za župnika i dekana u Stonu. Biskup Mato Vodopić uputio ga je kao vlastitog zamjenika u Rim „ad limina apostolorum“. Zapamćen je kao nesebičan dobrotvor i obnovitelj Samostana sv. Nikole u Stonu. Godine 1897. biskup Josip Marčelić ga je pozvao u Dubrovnik gdje je imeno- van kanonikom pa zatim gradskim župnikom i dekanom. U Gradu je od puka bio omiljen kao propovjednik, dušobrižnik i učitelj mladeži. Bio je osnivač, član i dobrotvor niza potpornih i gospodarskih udruga poput Crvenog križa, Hrvatske radničke zadruge i Hrvatske pučke štedionice. Zadnjih godina života povukao se u ubožnicu Domus Christi, a prije smrti svu je svoju imovinu razdao siromasima. Kao pisac započeo je s poetskim i proznim sastavima u časopisu „Slovinac“. Njegov spisateljski i politički rad neraskidivo je povezan s obranom i promidžbom hrvatske baštine i nacionalnog identiteta. U Splitu mu je objavljena etnološka studija o narodnim običajima u Konavlima, a 1895. bio je među osnivačima crkvenih novina „List dubrovačke biskupije“ kojemu je od 1905. do 1911. bio i urednikom. Predmet njegova interesa bila je i Dubrovačka katedrala, osobito njezin Moćnik o kojem je napisao vrijednu studiju „O Dubrovačkom moćniku – razjašnjenja nekih pitanja“ koju je 1934. godine izdao u Dubrovačkoj hrvatskoj tiskari. Godine 1915. izdana mu je važna knjižica „Ston u srednjim vjekovima – na odgovor episkopu Nikodimu, u kojoj argumentirano i znanstveno utemeljeno pobija tvrdnje episkopa Nikodima Milaša o autohtonosti pravoslavlja na stonskom po- dručju. Otvorio je Hrvatsku tiskaru i izdavao list „Prava Crvena Hrvatska“ i dugo je godina uređivao. Tijekom dvadesetih i tridesetih godina redovito je objavljivao znanstvene priloge u dubrovačkom tisku i svim časopisima u Dalmaciji. Pisao je i za Akademiju u Zagrebu. Kao dobar poznavatelj dubrovačke i hrvatske povijesti do zadnjih dana života bio je vrijedan istraživač u Dubrovačkome arhivu. Kao kulturni djelatnik Liepopili je bio istaknuti član Matice hrvatske, Pjevačkog društva „Gundulić“, Društva „Dub“ i Braće hrvatskog zmaja. Svoju bogatu knjižnicu ostavio je 1939. Dubrovačkoj biblioteci koja se upravo osnivala. U politiku je Liepopili ušao djelovanjem u Narodnoj stranci kao i većina domoljuba njegove generacije. Njegovi stavovi uvijek su bili argumentirani i zasnovani na čvrstoj hrvatskoj državotvornoj ideji, koju je bez primisli i straha dosljedno provodio od početka svoga političkog života. Političko djelovanje nikad mu nije prelazilo u politikanstvo uobičajeno u onodobnim novinskim polemikama. Po tom je Liepopili bio izdanak profinjenog dubrovačkog duha, odgojenoga na dijalogu i poštovanju drugog mišljenja što su mu priznavali i politički neprijatelji. Razočaran političkim gibanjima i nejedinstvom hrvatskoga političkog tijela, Liepopili se tijekom Prvoga svjetskog rata povukao iz politike. Don Antun Liepopili umro je u ubožnici Domus Christi 1. siječnja 1940.. Pokopan je na groblju Bl. Gospe od Danača uz nazočnost mnoštva naroda iz čitavoga dubrovačkog kraja. U ORGANIZACIJI MATICE HRVATSKE Akademik Paljetak proslavio 70. rođendan - Od šezdesetih godina sve do danas Paljetak je vodeći u hrvatskom pjesništvu, posebno kao najveći sonetist hrvatske književnosti svih vremena – istaknuo je Antun Česko Promocijom dviju knjiga „Književna kritika o Luku Paljetku 1965.-2012.“ u izdanju dubrovačkog ogranka Matice hrvatske velikan hrvatske književnosti, akademik Luko Paljetak, proslavio je svoj 70. rođendan u ponedjeljak, 19. kolovoza u jedinstvenom ambijentu atrija Kneževa dvora. Govoreći o samim knjigama, koje je tijekom dvije godine sabrala i uredila Anamarija Paljetak, lektor Antun Česko naveo je kako izdanje sadrži 354 priloga 179 kritičara koji su se ogledali u ocjeni Paljetkova pjesničkog i književnog rada. - Zanimljivo je da nijedno njegovo djelo nije bilo prešućeno, što je bila česta praksa, već su kritičari ili hvalili ili nisu prihvaćali Paljetkova djela. Od šezdesetih godina sve do danas Paljetak je vodeći u hrvatskom pjesništvu, posebno kao najveći sonetist hrvatske književnosti svih vremena – istaknuo je Česko. Akademski slikar Rudolf Pater dao je nešto osobniji osvrt Paljetkovom stvaralaštvu i to kroz nekoliko sličica iz svog prijateljstva s Paljetkovima, dok je dramaturg i jedan od autora kritika Davor Mojaš o knjizi kazao: - Ova knjiga nije samo zbirka kritika o djelu jednog književnika, ona je i zbor prinosa kritičara, književnika i novinara kojima je 34 GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. povremeno ili redovito Luko Paljetak bio temom. Ovo je moguća skica antologije hrvatske književnosti, galerija Paljetkovih i naših suvremenika - kazao je Mojaš, dodavši kako se ‘i sam iznenadio’ s nekim svojim kritikama, s kojima je na kraju ‘uglavnom zadovoljan’. Slavljenik, akademik Luko Paljetak tom prigodom se zahvalio svim zaslužnima za objavu dvostrukog izdanja, a zahvalu je uputio i svim svojim kritičarima. - Oni koji su me najmanje hvalili zaslužuju moju najveću pohvalu, jer su me, baš kao u Bergmanovu filmu „Divlje jagode“, na raskrižju pokazali kamo ne treba otići - kazao je Paljetak, sjetivši se usput i latinske izreke ‘kritičar mojih kritičara moj je prijatelj’. U popratnom programu dijelove iz objavljenih kritika čitali su dramski umjetnici Perica i Maro Martinović, a proslavu su glazbeno obogatili i Maroje Brčić, Nena Ćorak, Đive Franetović Kušelj, Marija Grazio, Dubravka Hilje, Đelo Jusić, Darko Matičević, Sebastijan Vukosavić i Sarah Viteškić. Baldo Marunčić GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. 35 ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX. STOLJEĆA Zašto je vlada Dubrovačke Republike zatajila rat s Marokom? Tekst autora Antonija Vučetića predočava nam jednu drugu karakteristiku dubrovačke vlade i njene politike, a to je, da su se neugodni politički događaji skrivali od javnosti Priredio: Vlada Dubrovačke ReDamir Račić publike uvijek se trudila da diplomatskim putem riješi mnoge sporove koji su prijetili interesima ili sigurnosti države. To joj je u većini slučajeva uspijevalo. U rijetkim slučajevima Dubrovačka Republika bila je prinuđena i da vojnim sredstvima djeluje samostalno ili sa saveznicima. Ipak, najčešće se radilo o obrambenim oružanim sukobima. Evo nekoliko primjera. Godine 866.-867. pomorska opsada (15 mjeseci) Dubrovnika od strane Arapa, tj. saracenskih gusara; Dubrovčani su 1184. godine razbili rašku mornaricu kod Poljica u Dubrovačkom primorju koja je namjeravala opkoliti i zauzeti grad. Sljedeće godine (1185.) Stefan Nemanja ponovno napada Dubrovnik, ovoga puta s kopna, prodire u grad, ali nakon kratkotrajne gradske borbe napadači su istjerani; Godine 1245. Dubrovčani su bili primorani mornaricom i oružjem prisiliti omiške gusare da se pridržavaju ugovora iz 1235. godine; Sa susjednim velikašem N. Altomanovićem Dubrovnik je u ratu tijekom 1347.-1371. godine, kojeg je na kraju pobijedio; Koalicija u sastavu Genova, Ludovik I. (hrvatsko-ugarski kralj – nap. D.R.) i Dubrovnik ratuju protiv Mlečana; Radi pograničnih sukoba Dubrovnik ratuje s kraljem Ostojom 1451.-1454. Do prestanka postojanja Dubrovačke Republike na političkoj karti Europe, dubrovačka vlada imala je još ozbiljnih problema s raznim europskim velesilama pogotovo što je pružala logistiku svojim brodovljem u ratnim sukobima između zaraćenih strana, npr. kod sukoba između Engleske i Španjolske. Sljedeći tekst govori o jednom „ratu“ s jednom afričkom državom. Istina, nije došlo do izravnog sraza između dviju mornarica, ali zbog lažne optužbe, dubrovačka trgovina trpjela je štetu. Marokanski sultan objavio je rat Dubrovačkoj Republici, a koji je razlog bio tome doznajemo iz sljedećeg teksta. „Dubrovački list“ od 01.02.1928. godine, broj 3. POMORSKI RAT MAROKA PROTI DUBROVNIKA 1780. GODINE Ljeti 1927. dodje u Dubrovački arhiv orjentalista g. Franz Babinger, prof. Na berlinskom sveučilištu i snimi fotografski jednu vrlo lijepu arapsku ispravu, ukrašenu divnim šarenim okrajcima. To je pismo maročkog sultana dubrovačkom Senatu of 10. maja 1780. Ovom svečanom ispravom, kako ćemo vidjeti po prijevodu g. Babingera, sultan proglašuje mir sa Dubrovčanima. Prof. Babinger zamoli tada upravnika Du36 GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. brovačkog arhiva, prof. Antonija Vučetića, da mu kaže, da li ima štogod o tome pismu u prepiskama Dubrovačke Republike. Ovaj mu na brzu ruku pokaže jedan dopis Republike o tome. Poslije g. Babinger pisa mu iz Zagreba i Berlina, da mu pošalje o ovome ratu i miru Dubrovčana sa marokom podatke iz arhiva. Ali preobilno bijaše gradivo o tome, i to više u deset knjiga i svezaka i ne mogaše se svladati u malo dana. Arhivar ipak pošalje profesoru Babingeru nekoliko gradiva koje ovaj upotrijebi odmah u izvatku, jer se njemu žurilo da izda novu svoju knjigu: Aus Sudslaviens Turkenzeit: Berlin 1927. (Iz turskog doba Jugoslavije), koja je već izišla. U njoj on iznosi kao drugi dio fascimile arapskog pisma maročkog sultana sa svojom vrlo učenom radnjom o tome pismu i o ratu i miru Maroka s Dubrovnikom osvrčući se na podatke arhivareve i navadjajući ih. Prof. Babinger, začudjen, da o tome ratu i miru nema pomena kod naših starijih pisaca, usklikne: „Ovo je smiješno, ali ipak istinito!“ Njemu strancu to se činilo smiješno, ali mi ne obazirući se na sam muk pisaca, kažemo da je to bila politika male i strašljive Dubrovačke Republike, da sakriva svoje nezgode i to od straha, da kad bi se otkrile, ne bi škodile dubrovačkoj trgovini i pomorstvu, ili njenim odnošajima sa drugim državama, i tako je zatajila i ovaj rat. I uprav u jednom svom dopisu dubrovački Senat, kad još nije bio siguran sa Marokom, izjavljuje svoju bojazan, da ne bi dubrovačkom pomorstvu i trgovini (nanijeli) štetu vijest o neraspoloženju Maroka prema Dubrovniku. Jednako je dubrovački Senat nastojao da zataji na početku XVII. vijeka fakat, da je Lastovo bilo za tri godine i po pod tudjim, a ne pod dubrovačkim gospodstvom (upravom – nap. D.R.) i kad je tudjinac vračao dubrovačkom Senatu ovaj otok, Senat naredi da se Lastovo vrati bez ikakve pismene isprave, bez ikakva protokola, hotio je da se zataji fakat (činjenica); i nijedan dubrovački pisac nije pisao historiju toga osvojenja i tudjeg gospodstva, osvem jednog kroničara, koji se ukratko ne potpuno osvrnuo na to osvojenje, ali ta kronika nije bila štampana, te je dubrovačka vlada bila ustanovila preventivnu cenzuru za svaku knjigu koju bi Dubrovčani štampali a izričito knjigu historije. I ako je rat Maroka sa Dubrovnikom novost, koja se tek sada otkriva za nauku, tako i osvojenje i povratak lastova Dubrovniku je za nauku novost, koju donosi moja podulja radnja u „Glasniku dubrovačkog učenog društva sv. Vlaho“, koji se već štampava. Mi ćemo ovdje navesti samo nešto o ovome ratu sa Marokom, da se može razumjeti ovo arapsko pismo, a pridržavamo se iznijeti dulju radnu o tome. Marokanci koji su bili muslimani, hodili su svake godine na hodočašće ili hadžiluk u Meku. Oni bi se ukrcali u koji strani brod u jednoj od marokačkih luka, iz kojeg bi se iskrcali u Aleksandriji, pak od onamo nastavili put po sutru (sutradan) do Meke. Vraćali su se iz Meke istim putem, pak se ukrcavali u Aleksandriji, te bi se iskrcali u marokačku luku. Možda zbog toga što se dogadjalo, da bi pomorski kapetani na povratku iskrcavali marokanske hadžije ne u koju marokačku luku, nego u tudjini, u koju tunisku luku; sultan marokački bijaše izdao 1775. g. strogu zapovijed svim narodima, kako sam navodi u svom pismu, da se kapetani ne usude iskrcavati njegove hadžije u nikakvu drugu luku nego u marokačku. Ali 1779. g. bi tužen jedan dubrovački kapetan, da pored ove zabrane bijaše iskrcao maročke hadžije u Suzu ili Sfaks u Tunisu i još ih zlostavio. To bijaše lažna osvada (optužba – nap. D.R.) protiv Dubrovčana sa strane zlobnih neprijatelja Dubrovčana, jer to bijahu uradili neprijateji a ne Dubrovčani. Stoga maročki sultan proglasi 1779. g. pomorski rat protiv Dubrovčana i zapovijed(i) maročkim ratnim brodovima, da hvataju i plijene dubrovačke brodove. Tada se bila dobro razvila dubrovačka pomorska trgovina izvan Jadrana po istočnom zalivu Sredozemnog mora i preko Gibraltarskih vrata, i Dubrovčani su imali u svim znatnijim mjestima na Sredozemnom moru svoje konsule ili same Dubrovčane ili strance, kao u Španiji, u Francuskoj, u Italiji, na sjevernim obalama Afrike i u istočnom zalivu Sredozemnog mora. Svojim konsulima podijeljivani su osobitu čast (dodijelivši čin) kapetana dubrovačke milicije sa pravomnošenja uniforme te časti. Dubrovački konsuo u Kadiću (Kadizu) bijaše onda karlo marijo Dodero, rodom iz Genove, koji je ondje u Španiji bio trgovac i imao časat kapetana dubrovačke milicije. Kapetana dubrovačkih bijaše tada mnogo iz Cavtata od porodice Kazilari, kao Antun Kazilari i mnogo drugih od tole i iz drugih strana dubrovačkih, kao kapetan Božo Božović. Ovaj Božović plovljaše augusta i septembra 1779. svojim brodom krcatim dragocjenim teretom, koji pripadaše malteškim trgovcima, i vrijedilo je više od 40 hiljada reala, iz Genove put Kanarskih otoka. Ali ga putem srete ratni marokački brod, zarobi ga i povede u Maroko. Sva posada broda s kapetanom bi zarobljena, brod i teret bješe zaplijenjeni, a teret prodat. Dubrovačka vlada stane prema Maroku raditi oko oslobodjenja broda i posade, opskrbi se preporukama turskog sultana i njegovih doglavnika i punovažnim uvjerenjima, da Dubrovčani nijesu bili skrivili ništa proti maročkih hadžijama, pak pošalje maročkom sultanu, da ga sklone na mir prema Dubrovniku, dva svoja poslanika, a to bijahu cima, da ga Antun Kazilari i konsuo Karlo Marijo Dodero. Njima podje za rukom da svojim vještim i okretnim razlaganjem i darovima, kojim ih je bila opskrbila dubrovačka vlada, da ublaže maročkoga sultana i da on u sastanku inostranih konsula svečano proglasi mir s Dubrovčanima i da dade pročitati svoj proglas o tome sa nadnevkom od 10. maja 1780. g. i taj proglas predade dubrovačkim poslanicima, da ga upute dubrovačkom Senatu, kojemu je bio i namijenjen. Ali mir ne trajaše, i Republika morade opet slati svoje poslanike u Maroko, te se rat svrši tek 1781. g. Gradivo o ovme ratu, koje se nalazi u arhivu vrlo je obilno i hoće se dulje vremena, da ga se iscrpi (istraži) i da se sastavi o tome podulja radnja. Pismo pak arapsko maročkog sultana od 10. maja 1780. upravljeno dubrovačkom Senatu, prevedeno (na) njemački od prof. Babingera, glasi ovako na našem jeziku. U ime Boga Svemilosrdnog, Milostivog i nema nikakve snage i nikakve moći nego u Boga Visokog i Silnog (Pečat) Vijeću (Senatu) Dubrovnika! Blago onome, koji slijedi stazom prava! A zatim Vaše pismo, koje ste predali preko Karla Marije (to jest Dodero) i Antuna Casilari, tako i ono što nam po njima poručili, došlo je do nas. I neka znate, da smo otrag pet godina svim narodima pisali, da svaki od onijeh, koji imaju na brodu iz Aleksandrije hadžije na povratku s Meke, moraju ih iskrcati samo u jednoj od naših luka. Ali Vaši brodovi ove godine i prošle prevozili su mekanske hadžije i iskrcavali ih u Suzi i Sfaksu. I mi smo vjerovali, da su ih samo Valencijanci prevozili; ali Muslimani su dokazali, da to bijahu brodovi Vaše države, koji su ih prevažali, stoga smo mi zapovijedili našijem ratnijem brodovima, da oni te brodove zaplijene. Ali sada smo mi zapovijedili, da milost ima biti preča od prava, i da Vaši zarobljenici budu povraćeni. I čuvajte se što silna ne učiniti, i dajte uputu Vašijem brodovima, da prevoze mekanske hadžije samo pod uvjet, da ih se iskrca u luke naše zemlje, dok se mi nalazimo s Vama u ugovornom i mirnom stanju. I mi smo o tome svim koinsulima pisali. Naša zapovijed, koja se mora slušati, izdata je 6. džumada 1194. god., odnosno 10. maja 1780. god. Ant. Vučetić Mogući razlog zašto su pojedini kapetani iskrcavali marokanske hodočasnike s povratka iz Meke u luke Tunisa vrlo je jednostavan. Plovidba je u tom slučaju trajala vremenski puno kraće, pa su kapetani mogli učiniti više „tura“ i naravno i više puta naplatiti vozarinu od hodočasnika. Je li tome pribjegao (većoj zaradi) i neki dubrovački kapetan ili se je ipak radilo o vještoj namještaljci konkurencije zbog dobre zarade, u citiranom tekstu nisu podastrijeti nikakvi dokazi, iako o ovom povijesnom događaju postoji sačuvano obimno gradivo u arhivu. Dubrovačka vlada žurno je reagirala i poduzela je energične diplomatske korake da se kriza sa Marokom brzo riješi u čemu su i uspjeli. Tekst autora Antonija Vučetića predočava nam jednu drugu karakteristiku dubrovačke vlade i njene politike, a to je, da su se neugodni politički događaji skrivali od javnosti, što se vidi iz primjera s Lastovom i Marokom. Također, onovremeni dubrovački povjesničari nisu se usuđivali javno pisati i publicirati svoja povijesna djela, u kojima se navode „vrlo neugodni“ politički problemi male države, jer je državna cenzura budno pazila na takve autore. Ništa neobično u svijetu međunarodnih političkih odnosa kako u prošlosti tako i u današnjem vremenu. „Nije li politika zapravo samo vještina da se laže u pravi čas?“ – Voltaire (dodao bih, naročito u predizborna vremena). GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. 37 SIMBOLI ŽENSKE EMANCIPACIJE Pilule protiv začeća Danas u svijetu anti baby pilule koristi oko stotinu milijuna žena. Farmaceutska industrija trlja ruke od zadovoljstva! U USA (opet dva U!) i Engleskoj, svaka četvrta žena koristi pilule. U Japanu, svega 3% Mlađe žene ili žene ili genPiše: Dr Boris Sokal, erativne dobi, otprilike spec. med. rada između 16 i 49 godina, ako ne žele zanijeti (pri spolnom odnosu), primjenjuju ili koriste razne i dostupne kontracepcijske metode: Spirala, pjena, kondom, pa coitus interruptus (prekidanje spolnog odnosa prije izbacivanja sjemena), pa anti baby pilule ili pak prirodne metode: Billingsova ovulacijska (promatra se sluz vrata maternice), pa Simpotermalna (kombinacija bazalne temperature tijela i Billingsove ovulacijske metode) , te Ogino-Knausova metoda (na temelju dužine menstruacijskog ciklusa). Prirodne metode nemaju nikakvih štetnih pojava. Možda zbog toga, ali prvenstveno zbog etičkih razloga, rimokatolička crkva odobrava prirodne metode. Jer spolni čin je po katoličkoj vjeri proreaktivan i sjedinjujući. On promiče vrijednost braka i života. Poznato je također, kako je plodno razdoblje žena, pet dana prije i tri dana iza ovulacije (izbacivanje jajašca iz jajnika, kojeg prihvaća jajovod). A u njemu se događa oplodnja. Ovulacija nastaje 14 dana prije sljedeće menstruacije. Menstruacija je zapravo „abortus“ neoplođenog jajašca. Uspješnost prirodnih metoda varira od 75 do 99%. U daljem tekstu, zadržati ću se isključivo na kontracepcijskim tabletama. Ne samo zbog dokazanog štetnog učinka na zdravlje žena,već i zbog dokazanih promjena u okolišu (metež i rastrojstvo)! Tablete protiv začeća ušle su u modu, tj komercijalnu upotrebu u pedesetim godinama prošlog stoljeća. One su sintetski hormonski pripravak, učinjen u tvornici. Svaka anti baby pilula je prožeta ili natopljena umjetnim ženskim spolnim hormonom estrogenom ili etilin-estradiolom. Naturale, na tržištu se pojavila uz visoku pompu medija, političara, pa i znanstvenika. Dokazavši se učinkovita, kao sredstvo protiv začeća, žene su ushićeno kliktale: Evo naše emancipacije! Evo našeg oslobođenja od podčinjenosti! A svijet je grmio: Ovo je početak seksualne revolucije! Revolucija? Mnogi ostadoše zbunjeni. U nas, posebno partijski kadar. Naime, vjerovalo se kako je „cilj u svim revolucijama oboriti nešto staro. A u seksualnoj revoluciji obratno: Obara se nešto mlado.“ Danas u svijetu anti baby pilule koristi oko stotinu milijuna žena. Farmaceutska industrija trlja ruke od zadovoljstva! U USA (opet dva U!) i Engleskoj, svaka četvrta žena koristi pilule. U Japanu, svega 3%! Prije nego što ukažem na znanstveno dokazane štetne učinke ovih tableta na zdravlje žena (ali i prirodu u širem smislu), evo ukratko mehanizma njihovog kontracepcijskog djelovanja: U trudnoći, ženu preplave prirodni hormoni: Estrogen i progesteron u visokoj koncentraciji. Otpuštaju ih jajnici. Oni imaju svoju točno 38 GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. određenu ulogu. Oni su također i signal žlijezdi hipofizi (leži na bazi mozga i koja je dirigent u orkestru svih žlijezda s unutarnjim lučenjem), da prestane izlučivati FSH. (folikulostimulirajući hormon ), jer je žena već trudna. A FSH. izaziva ovulaciju u žutom tijelu jajnika. Žuto tijelo prska i jajna stanica putuje u priljubljeni jajovod. Tamo očekuje mušku spolnu stanicu radi oplodnje. U jajovodu nastaje začeće. Anti-baby pilula bilo kobinirana (estrogen i progesteron, ili samo progesteronska, što remeti kvalitetu sluzi u maternici, pa se jajašce ne može ugnijezditi) dospijeva u krvotok, te pošalje lažni signal hipofizi, da je „nastupila trudnoća.“ Prestaje ovulacija, jer hipofiza više ne izlučuje FSH. Kontracepcijski učinak je 97 do 100%. (način uzimanja tableta piše na uputi). No, što je sa štetnim učincima? Doduše, svaki „lijek“ ima nus- pojave. Neke korisnice kontracepcijskih tableta navode vrtoglavicu, porast krvnog tlaka i tjelesne težine, pa kožne promijene u smislu akni i pigmentacije. Ali postoji i rizik od raka vrata maternice, dojke i jetre. Ženama što puše (mislim na cigarete) , a iznad su 35 godina, ne preporučuju se kontracepcijske tablete. Progesteronske pak, tablete imaju nešto blaže štetne učinke. A najteža moguća komplikacija ili nus- pojava je embolija pluća, te moždani udar. Poznata je afera s kontraceptijskim, umjetnim hormonalnim pilulama Diane 35 u Francuskoj sa četiri sumnjive smrti (moždani udari). Preparat je povučen s tržišta. Onda anti baby pilule Yasmin (njemački). Studentica iz Melburna umire od plućne embolije, a onda i u Hr- vatskoj smrt od embolije dviju korisnica. U Kanadi su preminule 23 djevojke-korisnice kontracepcijskih pilula “Jaz”. Nakon ovih događanja, potražnja za pilulama protiv začeća, opada za 40%! Umjetne hormonske tablete imaju i korisnih efekata. To najbolje znaju ginekolozi. Smanjuju anemiju, i blaže menstruacijske tegobe, etc. No, one se koriste u kraćem razdoblju. Zato, vjerojatno nema nuspojava. Na početku je rečeno, kako je zbog masovne upotrebe kontraceptiva, ugrožen okoliš. Mnoge rijeke, podzemne vode i jezera zagađene su probavljenim estrogenima, tj ženskim spolnim hormonima. Također je istina, da žena čim uđe u more ispusti “žuteja.” Prof. V. Vrček, citira različite znanstvenike, koji su ostali zaprepašteni otkrivši kemijsku feminizaciju mužjaka riba, ali i kornjača, žaba, vidra, morževa pa i ptica. „Imaju poremećen spolni profil. Uz jajašca u testisima imaju i polurazvijen ženski reproduktivni trakt. Nastalo je oštećene spermija, javljaju se poremećaji spolne orijentacije, transeksualnost, pa deformacije spolnih organa i nebrige za potomstvo. Čak se i pojava raka testisa i prostate, povećanje grudi u muškaraca, prerani pubertet kod djevojčica, etc., tumači hormonalnim zagađenjem okoliša.“ Iako je koncentracija estrogena u vodama za sada vrlo, vrlo niska, dovoljna je za spomenute, uočene poremećaje kod mužjaka. EU je već odavna uložila 150 milijuna dolara (ali i kemijska industrija), za ispitivanje načina djelovanja i posljedica hormonskog meteža i nereda u prirodi. A prošle godine su estrogeni zauzeli prioritet u okviru najvažnije europske zakonske institucije („Vodena direktiva“), kojom se štite vode u EU. I Prof. V. Vrček izjavljuje: …“ I tako je pilula protiv začeća, pretvorena iz simbola ženske emancipacije u zloglasnu kemikaliju, kojom ljudi kradu vlastitu budućnost.“ PS. Najbolje sredstvo protiv začeća je migrena kod žena. MATO MALI I PERO NJIOV Nije se čekala Amerika Prije je kalaš u kući bijo sramota za kuću, a danaske je ubiti radnik problem. Ne može steć, koliko guzica ište Ono što se od silne preše danaske nema kadarke gledat, osmijeh je na licu domaćina, ali i ostale kućne čejadi. Mogo si u onijem bremenima vazdarke viđet veselo čejade i pred malijem i u malijem, siromašnijem, kućama. Mogo si i čut Bogu fale, dok je u velikijem i bogatijem kućama bilo manje osmijeha, a više brige. Vazdarke je nešto falilo, trebalo je ovo, trebalo je ono, trčalo se tamo, trčalo se amo…Govorijo je pokonji Jozo: A kad što – ništa! Kadarke bi se u ona doba težaci vrćali iz Poja, kaže Pero, zno si što će ti ko rijet, a ako si u koga svrnuo zno si i kako će te pričekat. A zno si i ko će te dočekat. Pa imo ili nemo zašto. Nije se ni danaske ništa promijenilo, samo su i male kuće, koje su se digle nekako preko noći; oću rijet prometnule u velike, izgubile osmijeh, pa su tako i one i Boga i falu zaćerale pro brda, Boga pitaj đe… Nije, kaže Mato, u našemu kraju lako nemat. Jerbo svak oće imat, ali ne koliko mu treba vengo: „Neka je samo više o drugoga.“ Nije naše današnje čejade ko ono prijašnje što je prvo gledalo da mu čejad iz kuće ne budu gladna, da mu blago bude sito i da mu zemja ne bude gladna. Od zemje se i blaga živjelo, podizalo i išlo naprijed. Nije se čekala Amerika. Ni da ti ko što da. U nas, govorijo je pokojni Matuško, nemaš ništa ako tvoj suśed ima i dzeru više. Zaludu ti je imat i dobre prijateje, zaludu ti je i znat, moć, sve ti je zaludu ako ti voziš kakva staroga juga ili polovnoga golfa, a tvoj suśed ima pasata ili BMW-a. Tako je, žali Bože, i s đecom. Ako njegov ima kakav motor tvoj mora imat barem konja jačega. Sve je drugo lašje. I podnijet i odnijet. Oće se imat više i gotovo! Pa taman falilo i tamo đe ne bi smjelo falit. Zato Mato misli da nas neće vrag odnijet radi ničega drugo vengo radi pomame i obijesti. Što se više oće vengo se može steć, i proteć: - Nemaš više s kijem govorit. Niti ti ima ko što kazat, niti imaš voje komu što kazat. Doduše, svak svakome ima nešto za rijet, ali je najgore što ti više nema ko što kazat. Oni što su znali – pomrli su. Od nji si mogo nešto i čut. I naučit. Ovi danaske se naučni rađaju, pa je za bit miran – najboje bit služben. Ako ikako možeš. Ne do ti Bog još poj komu što za njegovo dobro rijet – kaže Mato. - A moj Mato, prije si moro zvat kadarke bi išo trapit. Ništa čejade nije moglo samo. Najedijo bi se, koga ne bi zazvo. A danaske da čejade zoveš i na najboje jedivo, nije mu milo što ga zoveš. Prije je kalaš u kući bijo sramota za kuću, a danaske je ubiti radnik problem. Ne može steć, koliko guzica ište. Ma, sve se osve izmijenilo. Nije ni priroda što je prije bila. Eto, đe su prije bile murve, đe su se puštali praci, skupjale muve, đe si moro ugazit pa da si ne znam kako pazijo, danaske su moderni pločnici, nekakvi vodoskoci, bazeni… Murve su se pošegale, nestali su i praci, jedino muva ima. Meni je najviše žo što su nestale grmuše – Pero će. - Ne trebaš se čudit. Niko ne voli da mu danaske smrdi. Da ti danaske ideš našemu čejadetu rijet da je prije peset Obavijest o smrti U proteklom tjednu napustili su nas: KARMELA ŠAMIJA 1948. ANA KNEGO 1924. ŠUĆRIJA DILBEROVIĆ 1928. FRANKA PLEHO 1927. MILKA PREDOJEVIĆ 1926. DRAGICA ZONIĆ 1937. VIDO VULETIĆ 1949. DANICA PEZO 1923. DUBRAVKA LABAŠ 1938. DAVOR VUKIĆEVIĆ 1936. IVAN PERKOVIĆ 1954. JANJA DADIĆ 1934. DAMIRA LJUBOJEVIĆ 1942. NEDŽIB ŽUSTRA 1943. KATE HRDALO 1940. IVAN JASAK 1950. Piše: Antun Švago i štogoć godina i pišo i… da ne rečem u oboru, đe je držo živine, da u kuću nije mogo uj, a da mu na dno skala nijesu bili brabonjci, balege ili kakve druge torotine, da mu je kuća bila puna muva, svašta će ti rijet. Ma mene čudi kako se ne sjeti svega tega kadarke drži predike, kadarke se čini pametan da sve osve zna, kadarke na sve što je bilo gleda s visoka… ko da prije ništa bilo nije. - Ma dobro Mato – prekida ga Pero – ne smeta meni što naše čejade danaske ima da ne zna što ima, pa to došlo kako došlo, meni smeta što se uzobjestijo na drugi način. I kadarke vidi da ne more steć koliko obijest ište, jopet oće imat više. Samo radi drugoga. I tako ti je to u dosta kuća. Oće kad se neđe treba prezentat i mužiku i pečenu teletinu, sve najskupje, pa taman iza tega cijelu godinu imo samo za pili salamu. - Čuješ, Pero, sve što više vidim, sve manje znam. A dobro je što slabo čujem. Nije svako zlo za zlo. Sve se u naske promijenilo otkako su betonske ploče zamijenile podove. Mijovi, u kojijem se gonilo vino i uje, više se nemaju ošto objesit. Z bremenom su i oni nestali. Nestale su i drvene bačve, pila…došli su moderni bidoni, rosvajne bačve… Isto tako, vreće od koštrijeti i od vune vješale su se od mir, a sadarke nema mira ni s mirima. Miri pošli, zidovi došli. Nema više ni posljednje večere. I ona je pošla s mirima. A to je zato što danaske svak svoju vozi. Pa ti ajde kome što reci? UDRUGA DVA SKALINA - U spomen na pok. Mirka Hiltnera, dragog susjeda, 500,00 kuna prilažu stanari zgrade Od sv. Mihajla 4c. U spomen na dragog prijatelja Stijepa Bendera, umjesto cvijeća, 200,00 kuna prilažu Mare i Jozo Đerek. U spomen na pok.Mirka Hiltnera 200,00 kuna prilažu Anka i Baldo Mojaš. U spomen na pok. Mirka Hiltnera 200,00 kuna prilažu Nike i Mario Ivić. U spomen na pok. Mirka Hiltnera 200,00 kuna prilažu Vesna i Luka Hazdovac. U sjećanje na roditelje, brata i nevjestu 500,00 kuna prilažu obitelji Pervan, Sinanović i Simić. U spomen na Paska Nadramiju 200,00 kuna prilaže Nikša Katušić. A. i B. Mojaš doniraju 120,00 kuna. GlasGrada List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, katarina.milat.kralj@gmail.com Glavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, glasgrada@gmail.com Grafička i tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980, fax: 020 311 992, tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada, Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik, glasgrada@gmail.com, www.glasgrada.hr, arhivu prošlih brojeva pogledajte na linku: http://www.glasgrada.hr/arhiva/ GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. 39 NOVE POTICAJNE MJERE ZRAČNE LUKE DUBROVNIK d.o.o. UZ BLAGDAN VELIKE GOSPE Besplatno slijetanje i polijetanje Novi broj župnog tijekom zimskog reda letenja lista „Rožat“ Kako bi se dala potpora porastu putničkog prometa, kao i poboljšala povezanost Dubrovnika tijekom cijele godine, Zračna luka Dubrovnik d.o.o. nudi besplatno slijetanje i polijetanje tijekom zimskog reda letenja za sve međunarodne redovite letove, počevši od 27. listopada 2013. U IZDANJU ZAGREBAČKOG „PROFILA“ I SARAJEVSKOG „SVIJETLA RIJEČI“ Predstavljena knjiga Iva Banca „Hrvati i Crkva“ Knjiga „Hrvati i Crkva – kratka povijest hrvatskog katoličanstva u modernosti“ Iva Banca predstavljena je u utorak, 20. kolovoza u dvorani pape Ivana Pavla II. u Dubrovniku. Uz autora, o knjizi su govorili Trpimir Macan, povjesničar i leksikograf, fra Ivan Šarčević, bivši glavni urednik „Svjetla riječi“ i Stjepan Ćosić, povjesničar. Knjiga je nastala kao rezultat autorovog pisanja članaka u nastavcima o povijesti Katoličke Crkve u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini u razdoblju modernosti za sarajevsku reviju „Svjetlo riječi“ tijekom 2011. i 2012. godine. Uz predgovor i pogovor u knjizi se nalaze 22 kronološko-tematski povezane jedinice, bibliografski esej i dokumenti. Bančeva knjiga prva je sinteza ove teme koja pokriva povijest posljednjih dvjestotinjak godina, istaknuto je, uz ostalo, na predstavljanju. U razdoblju modernosti izazovi za Crkvu su bili veliki, no Crkva ima veliku snagu koja dolazi do izražaja u teškim trenucima, a to je da je uvijek spremna na obnovu. Svaka rasprava o njoj mora uzeti u obzir sve okolnosti pojedinog razdoblja, rekao je autor. Knjiga je izašla u izdanju zagrebačkog „Profila“ i sarajevskog „Svijetla riječi.“ Angelina Tadić, dubrovacka-biskupija.hr Novi broj obnovljenog župnog lista „Rožat“ koji je izašao uz blagdan Velike Gospe, zaštitnice župe, uz uvodnu riječ župnika i urednika fra Josipa Sopte i župnog vikara fra Drage Ljevara, donosi dvanaesti nastavak Kronike franjevačkog samostana Pohođenja Marijina Rožat od 1894. godine u kojoj čitatelji mogu pročitati zanimljivosti iz prošlosti svoje župe koje im u ovom broju evociraju 1920. godinu. Tu je i sjećanje na pokojnog subrata fra Bonu Miroševića koji je za vrijeme komunističkog režima više od osam i pol godina proveo u zloglasnim zatvorima. U novom broju nalaze se i fotografije franjevaca Provincije sv. Jeronima – Zadar koji su bile žrtve Drugog svjetskog rata, a koji se žele podići na čast oltara. O problemima s kojima se suočavaju župljani Rožata i okolice govori se u članku „HE Ombla neizvediva i neprihvatljiva,“ te se izvješćuje se o brojnim događanjima u župi i samostanu. Kako se župnik Sopta susreo sa novim papom Franjom dok još nije bio papa, tko su ovogodišnji prvopričesnici te je li Franjina utopija ostvarena ili ostvarljiva, kao i još mnoge druge zanimljivosti, može se pročitati u novom broju časopisa „Rožat“. A.T., dubrovacka-biskupija.hr AMATERSKA GLUMAČKA DRUŽINA “BONEGRACIJA” Za Damira prikupljeno 12250 kuna Amaterska glumačka družina “Bonegracija”, koja djeluje u sklopu Udruge studenata Dubrovnika “Libertas”, održala je na taraci tvrđave Revelin 11.kolovoza 2013. humanitarnu predstavu “Stari, drama!” te je cjelokupni iznos od ulaznica namijenila mladom Damiru Đuriću. Riječ je o iznosu od 12 250 kn. Ovom prilikom još jednom želimo zahvaliti svima koji su nam pomogli da se predstava održi: Gradu Dubrovniku, Dubrovačkim ljetnim igrama, FA Linđo, Fotostar, Renesansna udruga Ragvsevm, Kinematografi Dubrovnik i mnogim drugim, a posebice predivnoj našoj dubrovačkoj publici. Anja Vlahov i Marta Raguž CARITAS Podjela udžbenika, školskih torbi i ruksaka Caritas Dubrovačke biskupije poziva sve roditelje i učenike osnovnih i srednjih škola kojima trebaju udžbenici da dođu u prostorije Caritasa na adresi Obala pape Ivana Pavla II. 44/a (zgrada iza autobusnog kolodvora, treći kat) radnim danima od 9-16 sati i subotom od 9-12 sati. Također na raspolaganju imamo i školskih torbi i ruksaka. Informacije na tel: 612 240 ili e-mail caritas@dubrovacka-biskupija.hr. M.Đ.i P.S. misao tjedna NOVAC KOJI ČOVJEK IMA JEST ORUŽJE SLOBODE. NOVAC ZA KOJIM ČOVJEK TRČI JEST ORUŽJE ROPSTVA GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. 40 Jean Jacques Rousseau
© Copyright 2024 Paperzz