GlasGrada - 504 - petak 14. 11. 2014. 1 PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA ISTINA OSLOBAĐA, ALI TO SE NAMA (JOŠ) NE DOGAĐA (2) Dubrovački mladići na istočnom bojištu 1941.-1943. Nigdje se ne spominje Crkva, crkveni velikodostojnici, crkvena društva i slično, koji bi imali bilo kakvu ulogu u poticanju, organiziranju i slanju hrvatskih mladića u rat na Istočno bojište U „Glasu Grada“ br. 502 od 31. listopada 2014. na strani 2 i 3 objavljen je članak „Istina oslobađa, ali to se nama (još) ne događa“, autora Miša Galjufa. U poglavlju „Za krst časni bijuć boj“ autor između ostalog piše: „U ta doba (početne godine II. svjetskog rata) zaslijepljena svojom duhovnom potrebom bespoštedne borbe protiv (dalekoga) boljševizma, Crkva je novačila u ustaše i slala ondašnju mladost s nacistima na Rusiju da se bore protiv bezboštva (tj. da ubijaju nevine ljude na njihovu kućnom pragu), gdje su manje – više svi izginuli kao križari, legionari, za krst časni bijuć boj.“ Dalje piše: „Toj izginuloj mladosti ni do danas nema spomena, nema ni popisa imena tih nesretnika, za grobove im se ne zna, kao da ih nikad ni bilo nije.“ Pisac članka za glavni izvor svojih zaključaka, kako navodi, koristi memoare Iva Rojnice, ustaškog zapovjednika Dubrovnika; no točnije bi bilo reći ustaškog stožernika. Dakle, autoru je trgovac i ustaški stožernik iz 1941., kad su se u Dubrovniku dogodili ustaški zločini, vjerodostojni svjedok, a on (Rojnica) u tim svojim memoarima, po meni, želi sa sebe skinuti odgovornost i suodgovornost za te zločine. Njemu je, naime, glavni cilj spašavanje vlastite glave. Ovdje, uzgred, samo da spomenemo da su ljeta 1941. u velikoj svađi Pero Kojaković i Ivo Rojnica. Ne tako davno došao sam do sjećanja Vinka Kokeze, jednog od dvadesetak dubrovačkih legionara. U više navrata to njegovo kratko sjećanje želio sam objaviti , a ovaj članak gospara Miše Galjufa je pravi povod za to, što ovom prilikom i činim. No, prije objavljivanja tog sjećanja treba nešto reći tko je i kada donio odluku o slanju hrvatskih legionara na Istočno bojište i iz kojih vojno-političkih razloga. Hrvatska legija 369. pojačana (hrvatska) pješačka pukovnija na Istočnom bojištu 1941.-1943. O hrvatskoj legiji na Istočnom bojištu objavljeno je više bibliografskih jedinica. Upravo ova knjiga, pod gornjim naslovom, autora Amira Obhođaša i Jason D. Mark na 491 stranici najiscrpnije donosi ratni put tih legionara. Ovdje ćemo citirati nekoliko najvažnijih detalja: „Da bi se ojačao položaj prema njemačkom savezniku i dodatno afirmirala država, vodstvo NDH smatralo je da bi bilo poželjno da se NDH uključi u pohod protiv SSSR-a, makar i simbolički, tim više što je bila i potpisnica Trojnog pakta.“ U iskazu koji je dao nakon rata potpukovnik Ivan Babić iznio je svoje viđenje kako je donesena odluka o sudjelovanju u ratu protiv SSSR-a. Potpukovnik Babić bio je glavar Vojnog ureda vojskovođe Slavka Kvaternika, a neko vrijeme je i boravio na Istočnom bojištu. Evo nekoliko izvadaka iz njegova svje- 2 GlasGrada - 504 - petak 14. 11. 2014. dočanstva: „Zamisao da se hrvatska jedinica uputi i na istočno bojište u borbu protiv komunizma došla je iz hrvatskih krugova i bez pritiska njemačke strane. Potekla je od strane vojskovođe Kvaternika te njemu bliskog kruga nekadašnjih K. u. K. časnika. Na takvo što odlučili su se iz dva razloga. Prvi razlog nalazio se je u ugovorima između Italije i Hrvatske, potpisanih u svibnju 1941. u Rimu – tzv. Rimskim ugovorima. Osim što su ovim ugovorima Italiji predani značajni, čisto hrvatski dijelovi obalnog područja, kao i neke druge odredbe koje su se protivile vitalnim hrvatskim interesima, ugovori su sadržavali i neke odredbe vojne naravi. Između ostalih i odredbu da se Hrvatska obvezuje ustrojiti, opremiti, obučavati itd. svoju vojsku u suradnji s Italijom... „Iako se Hitler složio s ovim ugovorima i prepustio Hrvatsku u Musolinijevu utjecajnu sferu, u hrvatskim političkim i vojnim krugovima bilo je dobro poznato da je to ovisilo o trenutačnoj situaciji i da će u budućnosti i Nijemci biti više zainteresirani za Hrvatsku... „Vojskovođa Kvaternik i njegovi prijatelji bili su u potpunosti svjesni da će u njemačkim oružanim snagama u Hrvatskoj i u OKW imati prirodnog saveznika u suzbijanju talijanskih imperijalističkih pretenzija. Stoga su vjerovali da bi bilo dobro ponuditi jednu postrojbu za borbu na Istočnom bojištu, s namjerom da se - uz njemačku pomoć – izvuku talijanskom utjecaju i na taj način uspostave, opreme i obuče znatnije dijelove hrvatskih oružanih snaga u suradnji s Nijemcima. Kako u tu svrhu nije bilo moguće upotrijebiti redovne postrojbe, a da se ne prekrše ugovori, odlučeno je da postrojba bude dobrovoljačka...“Drugi razlog nalazio se u predviđanju vojskovođe o ishodu „velikog rata“. On i veliki broj onih koji su imali utjecaj na njega vjerovali su da će Njemačka pobijediti... „Dana 23, lipnja, samo dan nakon početka operacije Barbarosa poglavnik Ante Pavelić uputio je preko poslanika Siegfrid Kaschea pismo Adolfu Hitleru. U njemu podsjeća na želju hrvatskih oružanih snaga, koju je izrazio ministar Hrvatskog domobranstva Slavko Kvaternik njemačkom ministru vanjskih poslova von Ribbentrofu...“da se hrvatske dobrovoljačke postrojbe upotrijebe u budučim vojnim operacijama... „Hitler je odgovorio pismom od 1. srpnja u kojem pozdravlja što se NDH solidalizirala s Njemačkom... „...Pavelić je već slijedećeg dana 2. srpnja uputio proglas hrvatskom narodu u kojem je pozvao ... „rodoljube u starosti od 20 do 32 godine, koji su vojnički izobraženi i koji žele stupiti u svetu borbu protiv drzovitom boljševičkom nametniku... „da se odmah prijave kod najbližeg „popunidbenog zapovjedništva“... „obitelji svih koji se ovom pozivu odazovu, dobivaju redovitu ratnu potporu.“ ... „zapovjednici popunidbe- nih zapovjedništava zadužuju se da se u sporazumu s političkim i ustaškim vlastima poduzmu sve potrebno da se proglas Poglavnika na široj bazi putem plakata i usmenog objavljivanja što prije izvrši...“ Od prijavljenih dobrovoljaca formirana je Pukovnija koja je brojala 3.865 pripadnika, koja je imala gore naznačeni zvanični naziv.Nakon Zagreba Pukovnija je u okolici Beča imala dodatnu obuku i pripremu za odlazak na Istočno bojište.Na ispraćaju postrojbe nazočili su isključivo najviši predstavnici političke i vojne vlasti. Postrojba je vodila borbe na Istočnom bojištu od kolovoza 1941. do poraza kod Staljingrada početkom veljače 1943. Glavni stožer MINORS-a 14. veljače 1943. donio je odluku o prestanku djelovanja 369. pojačane (hrvatske) pješačke pukovnije. Većina pripadnika Pukovnije koji su se vratili u Hrvatsku upućeni su u Stockerau u Austriji. Veliki broj pripadnika Pukovnije zapao je u sovjetsko zarobljeništvo, gdje je prema zarobljenicima odnos bio korektan. Upućeni su u zarobljenički logor Beketovka na rijeci Volga. Dana 17 studenoga 1943. sovjetska je vlada donijela odluku o ustrojavanju jugoslavenske postrojbe u SSSR-u, a većinom su je sačinjavali bivši legionari iz 369. pukovnije. Ovaj odred je prerastao u brigadu koja je službeno ustrojena 1. lipnja pod nazivom „Prva brigada NOV u SSSR-u“. U travnju 1944. Brigada i Nastavni centar broje 2.401 pripadnika. Sačinjavali su je Slovenci, (40%) Hrvati (39%), Srbi (13%) i ostali. Dana 13. studenog 1944. Brigada je ušla u sastav 23. udarne srpske divizije. U borbama kod Čačka imala je znatnije gubitke. Nakon toga smijenjeni su i potom streljani neki od njezinih zapovjednika, a strijeljan je i don Ante Vajs, nekadašnji pukovnički vojni dušobrižnik. Nakon borbi za Slavonski Brod u studenom 1945. brigada je raspuštena. Kako vidimo iz prije citiranog, nigdje se ne spominje Crkva, crkveni velikodostojnici, crkvena društva i slično, koji bi imali bilo kakvu ulogu u poticanju, organiziranju i slanju hrvatskih mladića u rat na Istočno bojište. SJEĆANJE LEGIONARA VINKA KOKEZE NA DOGAĐAJE OD 1941. DO 1946. GODINE „Prilikom kapitulacije Kraljevine Jugoslavije 1941. bio sam u protuavionskoj bateriji na Montovjerni. Iza prevrata sam stalno bio doma. Dana 2. srpnja 1941. otišao sam u Zagreb gdje sam ostao svega tri dana i onda sam došao kući. Tih dana sam se kupao na željezničkoj banji u Gružu i tu slušao razgovore od zeta Bjelokosićeve sestre. On je govorio i vodio razgovor o tome kako su dobrovoljci u prvom ratu dobro prošli. Uvečer istoga dana i daljnja dva dana o tome se vodila debata između više mladića Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva. iz Gruža i to uglavnom: Uđa Šoletića, Boža Meića, Salka Begovića, Nikše Bjelokosića, Frana Milovića i Antuna Matkića. Najviše se govorilo o dobrovoljcima itz Prvog svjetskog rata. U to sam vrijeme hodao s malom Korčulanin iz Grada. U nedjelju 13. srpnja 1941. iz Grada sam u Gruž došao kasno uvečer. Oni su bili na stanici u gostionici „Zagreb“ kod Luke Butigana koji je isto bio u toj klapi. Kada su vidjeli da idem doma skočili su na mene, odvukli me u svoje društvo govoreći mi da sam veliki kukavica, da se bojim s njima poći na front. Poslije puno nećkanja rekao sam im da nikad nisam bio kukavica i pristao sam poći s njima 14. srpnja 1941. godine. Razdvojili smo se tek 2 sata poslije ponoći. Tada sam pošao doma spavati. Tog dana, 14. srpnja 1941., u sedam sati ujutro iz Grada smo pošli put Trebinja. Moj mlađi brat je kasnije došao za nama. U Zagrebu smo ostali tek nekoliko dana dok se nije formirala dobrovoljačka postrojba za Istočni front. Prvo smo iz Zagreba pošli u sjevernu Austriju (Kauhole, Alestain i Grfritz), gdje smo imali logor za egziciranje. Nakon 27 dana pošli smo vlakom na front u Besarabiju. Naš front bio je 70 km. ispred sela Kocobojevka, na pravcu Veliki grad, a odatle smo pošli prema Harkovu. S Harkova smo svi krenuli prema Rostovu. Sjeverno od Rostova, na Matijevu Kurganu, bili smo dva dana prije Božića 1941. pa sve do siječnja 1942. Onda smo odatle u siječnju krenuli natrag. Kretali smo se prema gradu Grisino u Ukrajini. Tiu smo zaustavili ruski front do 17. svibnja 1942. Tu se nalaze sela Federovka, Mihajlovka, Golobovka i Nova Bezabotovka. Dana 28. veljače 1842. bio sam ranjen uslijed jake ruske ofanzive. Iz bolnice sam se vratio na stari položaj tek 27. travnja 1942. Na šire Harkovo područje započela je ruska ofanziva 17. svibnja 1942. godine, a zatim se proširila prema Voronezu, gdje sam opet bio ranjen. Nakon oporavka vraćen sam na Don. Tada sam dezertirao, ali me je vojna policija uhitila pa sam izveden na suđenje. Osuđen sam na šest mjeseci strogog zatvora. Međutim, nakon dva dana naša je postrojba krenula prema Donu i Staljingradu. Tada mi je rečeno, ako se popravim, da će mi ta kazna biti ukinuta. Nikša Bjelokosić se vratio doma 1942., jer je bio ranjen u Ukrajini, a Pero Kojaković je poginuo po povratku s odsustva i to nakon sedam dana U to je vrijeme poginuo i Pero Radulović iz Osojnika. Na Staljingradu smo bili od srpnja 1942. do siječnja 1943. Brat mi je poginuo na Staljingradu. K Rusima sam prebjegao 27. XII. 1942. i bio s njima u njihovoj 251. diviziji. Onda sam dobio tifus, pa sam 27. dana po oboljenju dospio u logor koji se nalazio 175 km. sjeverno od Staljingrada. U tom sam logoru prebolio tifus, a onda sam zbog slabe uhranjenosti u svibnju mjesecu prebačen na Ural u bolnicu. S Urala sam u studenom 1943. poslan u Jugoslavenski odred koji je započeo s formiranjem u dvadeset sedmom logorskom odjeljenju. Postao sam komandant tog logora i u njemu bio do kolovoza 1945. godine. U njemu je bilo četrnaest nacija. Nakon što sam u kolovozu 1945. obolio od upale pluća poslan sam na oporavak u specijalni sanatorijum koji se je nalazio oko 400 km. na jugu. Moj oporavak u tom sanatoriju trajao je dva mjeseca. Po ozdravljenju sam prebačen u logor 178 u gradu Rjazanju. U tom sam logoru radio na tehničkim poslovima za Narodni komesarijat unutrašnjih djela sve do 4. siječnja 1946. godine. Nakon toga sam, na moje traženje, otišao u domovinu, a po odobrenju komandanta. Kao komandant transporta pod brojem 52009 krenuli smo za domovinu u koju sam stigao 22. veljače 1946. . Prije toga sam s potporučnikom izaslanikom Petrom Skorohodovim bio nekoliko dana u Petrogradu. On je odatle pošao za Rusiju, a ja sam deveti dan krenuo kući. Kad sam došao u Sarajevo bio sam trideset i jedan dan zatvoren u okružnoj OZN-i bez ikakvih ispitivanja. Tu su mi deset puta govorili: ideš danas doma, ideš sutra doma. Iz Sarajeva sam sproveden u Mostar. Nisam bio vezan. U Mostaru sam bio jedan dan, a onda sam sutradan, opet nevezan, sproveden u Dubrovnik. U Dubrovniku sam u OZN-inu zatvoru bio pet dana, a onda sam pušten kući. Po mom sjećanju ovako su završili dubrovački dobrovoljci na istočnom frontu: 1. Petar, KOJAKJOVIĆ, Župa dubrovačka, poginuo je u Perekapki (5. 9.) 1942., 2. Jakov LUČIĆ, Župa dubrovačka, došao sa mnom kući iz Rusije, 22. veljače 1946. 3. Ilija TURČINOVIĆ, Župa dubrovačka, ne znam što se s njim dogodilo, 4. Andrija TURČINOVIĆ, Župa dubrovačka, ne znam što s njim dogodilo, 5. Mišo KRISTOVIĆ, Župa dubrovačka, umro od tifusa u logoru 1943. god. 6. Andrija KULIŠIĆ, umro od tifusa 1943. u logoru u SSSR-u, 7. Pero VLAŠIĆ, Župa dubrovačka, otišao na odsustvo i nije se vratio nazad, 8. ŠETALO, Župa dubrovačka, vratio se iz Rusije prije mene, 9. Marin LALE, Župa dubrovačka, umro od tifusa 1943. u SSSR-u, 10. Nikša BJELOKOSIĆ, Gruž, otišao 1942. ranjen doma, 11. Vinko KOKEZA, Gruž, došao doma 22. veljače 1946., 12. Josip KOKEZA, Gruž, poginuo 1942. godine 13. Marinko OREPIĆ, Gruž, umro od tifusa u logoru, 14. MATIĆ (mlađi), Gornji Brgat, ne znam što se s njim dogodilo, 15. Stijepo KOLENDIĆ, Donji Brgat, ne znam što se s njim dogodilo, 16. Ivo KOLENDIĆ, Donji Brgat, ne znam što se s njim dogodilo, 17. Ivo KRALJIĆ, Donji Brgat, ne znam što se s njim dogodilo, 18. Pasko NADRAMIJA, Gornji Brgat, umro od tifusa 1943. u logoru, 19. Nedjeljko NADRAMIJA, Gornji Brgat, otišao 1942. doma ranjen i nije se vratio nazad 20. Pero RADULOVIĆ, Osojnik, umro 1942. u Voložanskom, 21. DEDO, Osojnik, umro od tifusa 1943. godine 22. Luka BUTIGAN, Gruž, vratio se u Zagreb 1941., 23. FRATAR, iz Male Braće, vratio se doma 1942. godine. Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju. Uđo ŠOLETIĆ, Salko BEGOVIĆ, Božo MEIĆ, Frano MILOVIĆ, i Antun MATKIĆ bili su rekli da će doći za nama u Trebinje, ali nijesu došli i tako smo mi za Zagreb krenuli bez njih. Neki dan sam govorio s Božom MEIĆEM i tada mi je rekao da su neki od njih krenuli iza nas, ali da ne zna dokle su stigli, pa da su se vratili doma. U Dubrovniku 1946. godine.“ Kako je vidljivo iz izloženog sjećanja, legionar Vinko Kokeza ne spominje ni crkvu ni križare kao agitatore i organizatore za odlazak dubrovačkih mladića na istočno bojište. Ova štura ispovijest Gružanina Vinka Kokeze, bez vidljivih emocija, samo sa nekoliko golih činjenica i datuma, ipak oslikava svu slojevitost i složenost tih događaja i pojedinačnih sudbina. On je s nepune 24 godine, pod pritiskom i nagovorom svojih vršnjaka, uz piće, pristao krenuti u neizvjesnost. Također ovo sjećanje ukazuje na zablude kada se potencirala priča o dobrovoljcima I. svjetskog rata, koji su tobože dobro prošli. Neki su, moguće je, zbog materijalnih razloga odlučili poći na front. Ipak, svaka sudbina je zasebna priča. Zašto je npr. Pero Kojaković nekad član HSS-a napustio Radićevo mirotvorstvo da bi pred drugi svjetski rat postao zakleti ustaša. Je li možda na to utjecala sve izraženija velikosrpska politika kroz Zetsku Banovinu. Nešto o dubrovačkim Križarima Za razliku od srednjovjekovnih križara, čije je sredstvo borbe bilo koplje i mač, moderni križari 20. stoljeća za glavno oruđe svoje borbe, za očuvanje vjere i njezinih sadržaja u obitelji i društvu, je molitva, tj. osnovni duboki vjerski život s Kristovom dušom. Putem katoličkog tiska hrabri se katolička obitelj na čuvanje vjernosti sakramenta, da svoju vjeru čuvaju od liberalnih misli i učenja, te da ostave štetne običaje koji sve više prodiru u moderno društvo. Dakle, drže se misli Francuza Sauve-a koji kaže: „Oslabi li molitva u kojoj duši ili narodu, svega se je bojati.“ Na takvom nauku nastala je Križarska organizacija i križarska društva i u Dubrovniku, početkom 30-ih godina 20. stoljeća. Program ovih križarskih društava je proslava vjerskih blagdana, predavanja s vjerskom tematikom, upoznavanje života svetaca, stalna molitva itd. A, što se tiče politike od nje se izričito distanciraju. Ne ustaškom pozdravu Za Dom spremni Na sjednici Križarskog Okružnog odbora Dubrovnik, koji je održan 25. srpnja 1941. godine, čiji je član Vel. O. Perica, i koji je nazočan tom sastanku, konstatira se njihovo zapažanje kako ustaški pozdrav - Za Dom spremni – sve više ulazi u javni, društveni i privatni život i da pomalo isključuje pozdrave do sada uobičajene, te je na toj sjednici K. O. O. Dubrovnik zaključeno da križarski pozdrav - Bog živi – ne smije biti potisnut već da ga treba stalno upotrebljavati i u svakoj prigodi se njime služiti, kako u javnom tako i privatnom životu. Ove događaje, kao i druge događaje iz povijesti Dubrovnika tijekom II. svjetskog rata (kao i međuratne povijesti) treba i dalje istraživati i rasvjetljavati, temeljem dokumenata i izvorne građe. Za povjesničare posla na pretek. Ivo Dabelić GlasGrada - 504 - petak 14. 11. 2014. 3 PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA OSVRT NA PODMETANJA Godinama se uporno i bezočno ponavljaju iste podvale U tim objedama g. Vitomir Bajac posebno izdvaja dvojicu među nama, hrabro, onako junački, ne spominjući imena, ali s autoritetom sveznadara, da je jedan dezerter, a drugi da je 1992. god. nečasno otpušten iz HV-a pa se pita u čudu kakvi su to kriteriji dodjele!? Na tiskovnoj konferenciji u Zagrebu, a u sk- ovakvim rabotama vičnijih tj. iskusnijih sudi- Protiv gospodina Vitomira Bajca, ću podnilopu prosvjeda dijela braniteljske populacije onika “Pressice”, pa se pobojao da će os- jeti kaznenu prijavu za narušavanje ugleda i u šatoru pred Ministarstvom branitelja, dana tati nezamijećen i u anonimnosti se vratiti časti, za sramoćenje i povredu dostojanst06.11.14., kao gost sudjelovao je i g. Vitomir svojim sumišljenicima, koji godinama upor- va. Bajac, (presjednik HVIDRE DNŽ) a ne Bajač no i bezočno ponavljaju iste podvale, nada- Doduše dajem mu još jednu priliku da opokako su novinari pogrešno izvijestili. jući se da će kao i do sada uvijek “proći lišo” zove svoju izjavu, da se ispriča i iskaže žalOčito nevičan takvim događanjima i krup- i neodgovorno nastaviti s istom praksom. jenje za ovakav nepromišljeni i neodgovorni nijim igrama u pozadini, a želeći zaslužiti koju A to je moguće, među ostalim i zato jer je istup. minutu medijske slave i kočoperno skrenuti naše pravosuđe nažalost i dalje nedoraslo Mislim da mu je to najelegantniji i najjeftiniji pozornost na sebe, poslužio se neistinama svojoj ulozi pa se predmeti i dalje “kisele po način da izađe iz ove situacije u koju se latj. notornim lažima i klevetama. Što ga je na ladicama” od “nemila do zastare” i omo- komisleno doveo, zbog tko zna kojih porito, pored više nego očite zavisti i ljubomore, gućuju ovakvima da se nekažnjeno va, jer su sudski troškovi prilično veliki, a onog “famoznog” hrvatskog jala, navelo da iživljavaju na kome hoće, kad hoće i kako oglasni prostori za ispriku skupi, a ni kazne se tako neodgovorno i nepromišljeno utekne hoće. nisu uvijek simbolične. rekla-kazala argumentima, a u cilju da oblati Naime, pred oko četiri godine sam protiv Također na sudu vrijede dokazi i svjedoci, a skupinu, prethodnog dana zasluženo odlik- jednog drugog iz “sličnog ambijenta” pod- ne vlastite impresije i “rekla-kazala” arguovanih pripadnika UD HRM Dubrovnik, ne nio tužbu, koja unatoč višekratnim nastojan- menti skupljeni u dokolici, a poticani sveoznam. jima, nije do danas vidjela svjetlo dana pćom ljubomorom i željom da se napakosti U tim objedama posebno izdvaja dvojicu Stoga ovim putem pozivam institucije sus- nekome ili da mu se makar malo zagorča među nama, hrabro, onako junački, ne tava da stvarno već jednom počnu raditi svoj život ili mu makar prisjedne poneka pa i spominjući imena, ali s autoritetom svezna- posao za koji ih građani RH biraju i plaćaju zaslužena proslava. dara, da je jedan dezerter, a drugi da je 1992. (sve teže i teže). I to prije svega sudove, ali i Nadam se da će ubuduće, svi koji bi krenuli god. nečasno otpušten iz HV-a pa se pita u Ministarstvo pravosuđa. Jer, da su oni ovakvim nezrelim i zlonamjernim koracima čudu kakvi su to kriteriji dodjele !? Zna čovjek odradili svoj posao kako treba, do ovakvih ipak više voditi računa, ako ne o časti ljudi, a znanje, zna sve, ali ne navodi imena, još užarenih situacija koje šalju ružnu sliku u ono barem o vlastitoj vjerodostojnosti ili barmanje djela, a ponajmanje podastire doka- svijet, a još više proizvode nelagodu u društ- em vlastitom džepu. ze. vu i nedopustivo se nabacuju blatom po Želimir Čizmić, predsjednik UD HRM Možda je na takvu difamaciju bio ponesen i radišnim, čestitim i a proteklog tjedna smo Dubrovnik, prvi zapovjednik HRM činjenicom da je u društvu “nabrijanijih” i svjedočili i zaslužnim ljudima. Dubrovnik 1991.g. PRIOPĆENJE KLGB SRĐ JE GRAD PRIOPĆENJE DPDS-a Tko ne želi poštivati našu i svjetsku baštinu, nije ni trebao investirati Radovi i donacija Činjenica da je Hrvatska u krizi, onoj političkoj, ekonomskoj, ali i moralnoj, čini se, pogodno je tlo za one investicije koje će nas vrlo skoro preskupo stajati KLGB Srđ je Grad ovim putem iznosi najoštriji prosvjed protiv politiziranja stručnog mišljenja Konzervatorskog odjela u Dubrovniku u kojem se ukazuje na devastaciju jednog dijela naše zaštićene baštine, a to je tvrđava Imperijal. U stručnom mišljenju Odjela stoji da ovo predloženo projektno rješenje: „ne uvažava prepoznate vrijednosti kulturnog dobra, njegov povijesni, arhitektonski i memorijalni značaj i nije izrađeno u skladu s etičkim principima konzervatorske teorije i prakse.“ Nakaradnost projektnog rješenja nagrđuje tako i dio naše baštine, vrijedan dio povijesti arhitekture, kao i memorijalna obilježja Domovinskog rata, i to nonšalancijom kakvoj nema premca. Jednako tako, medijski senzacionalizam, kojim se stvara javni linč na konzervatore, cilja upravo na to da njihovo stručno mišljenje bude izmijenjeno, 4 GlasGrada - 504 - petak 14. 11. 2014. a konačnu ćemo cijenu platiti upravo mi, građani. Naime, ako se bude nijekala stručna kompetencija našeg Konzervatorskog odjela sve će biti provedivo samo zbog političkih pritisaka u režiji režirati tzv. Investitora, ovih danas i onih od sutra. Borba za autonomiju stručnih institucija, borba je za našu budućnost! Investitorima mora biti od početka jasna jedna stvar, a to je da tko ne želi poštivati našu i svjetsku baštinu, nije ni trebao investirati. Naposljetku treba primijetiti da ovi sramotni pritisci koje možemo pratiti kroz tiskane i druge medije postaju sve jači i jači kako se bliži monitoring UNESCO-a, a samim time i nužnost izrade studije utjecaja na baštinu. Činjenica da je Hrvatska u krizi, onoj političkoj, ekonomskoj, ali i moralnoj, čini se, pogodno je tlo za one investicije koje će nas vrlo skoro preskupo stajati. KGLB Srđ je Grad stoga poziva građane da i dalje ostanu budni i što aktivnije sudjeluju u procesima koji već danas određuju našu budućnost. KLGB Srđ je Grad Počeli su radovi na sanaciji zida u ulici Celestina Medovića (ispod Minčete) koje financira Društvo prijatelja dubrovačke starine. Naime, Društvo je prihvatilo zamolbu Komunalnog odjela Grada Dubrovnika da statički učvrsti i uredi zid koji je u jako lošem stanju. Radove vrijedne 200.000 kuna izvodi tvrtka CON-TEH d.o.o. iz Dubrovnika. Uz donaciju od 90.000 kuna za sanaciju vlage samostana Sestara od Sigurate, treba istaknuti da je Društvo na zamolbu komunalne tvrtke „Boninovo“ financiralo sanaciju oborinske odvodnje na groblju Boninovo. Radove vrijedne 90.000 kuna izvodila je tvrtka Medius d.o.o. Uprava DPDS-a PRIOPĆENJE GO HSS-a DUBROVNIK Intendant na grbači seljaka, ribara, ugostitelja Dok sve nabrojene skupine višestruko koriste brand Dubrovnik pa bilježe poraste prometa i gostiju od žičare, restorana, muzeja, zidina jedini koji svake godine prodaju sve manje, a podijele što više karata su upravo predstave Ljetnih igara Kada je Sv. Vlaho po tko zna koji put učinio čudo, zaustavio kišu i pustio umjetnike da uđu neometano u grad mislili smo da nas očekuju najspektakularnije Dubrovačke ljetne igre dosada. Velika financijska sredstva, rekordna turistička godina, spremnost gospodarskih subjekata na suradnju te najljepši grad svijeta na dlanu za svakog bi intendatna predstavljali izazov gdje neuspjeh nije opcija. Za uspjeh su bili spremni svi; odvojili su ugostitelji, trgovci, seljaci, ribari, proizvođači... Dubrovnik je uspješan upravo radi kohabitacije između sporta, kulture, turizma i gospodarstva, jer opstati kroz stoljeća i biti uspješan je bilo moguće jedino zajedno. Veliki broj povratnih pisama zahvale svjetski poznatih ljudi koji su boravili u našem gradu daje nam za pravo reći da svakoga dočekamo veselo i sus- retljivo kako mi Dubrovčani i znamo. Kako zaboraviti pohvale kancelarke Markel, velike sportske čelnike, gospodu Eclestonea, Todta, Platinia, Schweinsteigera, vjenčanje stoljeća Fabiole Beracase, japanskog princa i princeze i još mnoge druge koji nose nezaboravne dojmove u svoje zemlje?! Ne, oni nisu imali posebne zahtjeve kao što su kavijar, svilene postelje, zaštitari ili luksuzne limuzine. Nisu im smetali gosti, zabavljači, restorani, buka ali ni zatvorene ceste zbog Igara, već su se divili upravo onoj netom spomenutoj kohabitaciji. Nisu nikome, sve dok ovo ljeto nije glasno zagrmio gospodin Krešimir Dolenčić svaki put kad bi se bavio svim osim onim zbog čega je dobro plaćen, a to je posao intendanta. Zar četvrtina Proračuna Grada Dubrovnika, koliko se izdvaja za kulturu, nije dovoljno? Zar milijunski iznosi koji se troše samo na predstave nisu dovoljni? Sam sadržaj ovogodišnjih Dubrovačkih ljetnih igara nije bio nezaboravan; većinu smo izvedbi već i zaboravili, a još nismo ozbiljno zašli ni u duge rukave. Zamislite samo da Gradska uprava vodi grad kao što je dotični gospodin vodio ovogodišnje Ljetne igre. Bi li bilo manjeg prireza, subvencija za zračni, cestovni i morski prijevoz, potpora za studente i novozaposlene, potpora umirovljenicima, novca za slabe i nemoćne, igrališta za djecu, parkova, trgova, šetnica, prometnih rješenja?? Budimo realni, nitko od turista u Dubrovnik ne dolazi ni zbog Ljetnih igara, ni žičare, ni određenog restorana, ni muzeja i slično. Dolaze zbog branda zvanog Dubrovnik. Dok sve nabrojene skupine višestruko koriste brand Dubrovnik pa bilježe poraste prometa i gostiju od žičare, restorana, muzeja, zidina jedini koji svake godine prodaju sve manje, a podijele što više karata su upravo predstave Ljetnih igara. Zar to nije odgovornost upravo intendanta, kao i činjenica da svakoj premijeri prethodi veliko uigravanje visokobudžetnih i najboljih hrvatskih glumaca, a ista se izvede APEL DRUŠTVA PRIJATELJA DUBROVAČKE STARINE-OBNOVA TVRĐAVE IMPERIAL NA SRĐU Autentičnost je najveći kapital naše arhitektonske i svekolike baštine Bilo bi dobro i korisno, a i osnažilo bi osjećaj samodostojanstva, prisjetiti se ne samo prostorne i krajobrazne važnosti i vrijednosti, već simboličke snage Srđa kroz povijest Dubrovnika, posebno u suvremenosti Društvo prijatelja dubrovačke starine, kao osvjedočeni, provjereni i afirmirani zaštitnik dubrovačke povijesne baštine, radeći niz desetljeća vrlo uspješno na zbrinjavanju spomenika kulture i one materijalne i one nematerijalne, upućuje javnosti ovaj apel u svrhu obrane tvrđave Imperijal na Srđu, kojoj prijeti potpuna degradacija i uništenje. Sukladno medijskim objavama , neviđenoj PR kampanji, koja želi impresionirati javnost glamuroznim predstavljanjima budućeg izgleda i namjene moćne i vrijedne tvrđave ponad Dubrovnika, a sve u svrhu ostvarivanja profita investitora, kampanje koja lije krokodilske suze oko antipoduzetničke i antiinvenstitorske klime „tako karakteristične za Hrvatsku“, na djelu je i neprimjereno manipuliranje Dubrovniku svetim stvarima. Nakon ispravne i potpuno utemeljene odbijenice idejnog rješenja za rekonstrukciju tvrđave „Fort Imperial“ na Srđu, koju su potpisali dubrovački konzervatori, u skladu s etičkim i moralnim kodeksom svoje struke s čijim se stavom u potpunosti slažemo i podržavamo ga, za tvrđavu na Srđu valja se iznova boriti. To nije puka odbijenica sastavljena u „tri reda“, već presedan. Projektant prilaže prijedlog konzervatorskih smjernica, kojih se uopće ne pridržava u izradi idejnog projekta! Sa Srđa, te nulte vizure Dubrovnika s tvrđavom Imperial kao dostojnim i prirodnim nastavkom Gradskih zidina, hoće se dokidati integritet i cjelovitost izvrsne tvrđave s francuskom jezgrom i austrijskom nadogradnjom i usavršavanjem iz 19. st., na način da od nje ostane samo opna. Lijepa i zamamna opna i ljuska sve više postaje i Grad u zidinama, a svjedoci smo u što je pretvorena predutvrda Revelin, i to davno prije njegove današnje prostituirane namjene. Ako se onda pogriješilo, ne znači da se u ovom, našem vremenu mora samo te godine i naredne godine opet idu nove premijere? Jesmo li ipak toliko bogati da na grbači seljaka, ribara, ugostitelja i trgovaca izdvajamo za ovakvu vrstu iživljavanja? Očekivali smo napredak u smislu dnevnih predstava kao novog vida promidžbe pa da i „mrski gosti s kruzera“, kako ih je dotični volio zvati, dobiju priliku uživati u onome što je on tako vrijedno pripremao. Očekivali smo da pored dramskih i tragičnih sadržaja gledateljima bude ponuđen neki opuštajući i komični sadržaj. Zbog svega ovoga sigurni smo da se svaki vlasnik privatnog smještaja, ugostiteljskog objekta, suvenirnice, ali i svi oni koji od istih žive i imaju primanja osjećaju kao da im je Krešimir Dolenčić opalio pljusku. Najveći apsurd je da su mu smetala upravo ona mjesta na kojima je tako često bio u veselom stanju. Opijenom u zagrljaju jeftinog brandija najlakše je bilo okriviti Dubrovnik i Dubrovčane za vlastiti neuspjeh. Ipak, zrno skromnosti prekriveno bahatim stavom je ipak njegova ostavka što, smatramo, jasno govori kako on iz potencijala zvanog Dubrovnik ne može više, bolje, pozitivnije. Željko Raguž, predsjednik GO HSS Dubrovnik provesti „revelinizacija“ tvrđave Fort Imperial na Srđu. Bilo bi dobro i korisno, a i osnažilo bi osjećaj samodostojanstva, prisjetiti se ne samo prostorne i krajobrazne važnosti i vrijednosti, već simboličke snage Srđa kroz povijest Dubrovnika, posebno u suvremenosti. Mi, u Društvu prijatelja dubrovačke starine itekako pamtimo i osjećamo ulogu i moć Fort Imperiala u Domovinskom ratu i herojske dionice naših branitelja na Srđu. I upravo stoga nužno je očuvati dignitet prostora i memorije tog za Dubrovnik posvećenog mjesta. I slijediti naputke konzervatora da se u središnjem dijelu tvrđave zadrži muzejska namjena kao primarna, uz ostale prihvatljive izložbene, informativne, edukacijske i kulturne sadržaje. Masiv Srđa protagonist je svake vizure Dubrovnika, jer mu je kolijevka, zaklon, štit i obrana. Pa tako i tvrđava Imperial. Nije stoga nepotrebno još jednom podcrtati: autentičnost je najveći kapital naše arhitektonske i svekolike baštine! Dobrohotnim okom gledamo na skori dolazak UNESCO-ve misije u Dubrovnik, no za svoju baštinu izborit ćemo se sami, vlastitim snagama i znanjem, privrženošću i ljubavlju - svemu usprkos! Društvo prijatelja dubrovačke starine GlasGrada - 504 - petak 14. 11. 2014. 5 DUBROVAČKA PRIVATNA GIMNAZIJA članica udruge Adriatic International School ZAHTJEVNI GIMNAZIJSKI PROGRAM Cijeli niz zanimljivih vannastavnih događaja Privatna gimnazija će svaki mjesec svoje učenike voditi u po jedno novo mjesto konkretnog života i rada, kako bi bili upoznati sa što više raznovrsnih životnih segmenata i profila poslova Iako često opterećeni zahtjevnim gimnazijskim programom učenici Privatne gimnazije i njihovi profesori pronalaze vremena i načina da vidike svog odgoja i obrazovanja, kao i svih dosadašnjih godina, aktivno šire sudjelujući u ponuđenim aktivnostima u našoj lokalnoj zajednici. Osim toga i sama škola redovito organizira vannastavne aktivnosti i posjete za koje smatra kako mogu kvalitativno doprinijeti konkretnom i životnom odgoju naših učenika. Tako su primjerice ovih dana učenici drugog i trećeg razreda, te nekolicina maturanata zainteresiranih za studij prava, zahvaljujući susretljivosti Općinskog suda u Dubrovniku, sudjelovali u svojstvu javnosti na jednom od suđenja. Gotovo niti jedan učenik, osim u televizijskim serijama ili filmovima, nije RADOSNI HUMANITARNI SUSRET U DUBROVAČKOJ PRIVATNOJ GIMNAZIJI Najbolja je pedagogija srca! Vrtićka djeca, osnovnoškolci i srednjoškolci okupljeni oko dobrote se dosada u stvarnosti susreo sa sudskim procesom. Slučaj kojemu smo prisustvovali već je u poodmakloj fazi, te se na sljedećem ročištu očekuje izricanje presude. Učenicima se uvodno i na kraju obratio sudac kojemu je slučaj povjeren, te im je u uvodnoj riječi objasnio funkcioniranje suda, tijek suđenja, njegove faze i moguće ishode. Učenici su upoznati s konkretnim slučajem, te su jednoglasno zaključili kako je ovakav vid nastave ne samo potreban i zanimljiv već uistinu višestruko koristan. Privatna gimnazija će svaki mjesec svoje učenike voditi u po jedno novo mjesto konkretnog života i rada, kako bi bili upoznati sa što više raznovrsnih životnih segmenata i profila poslova. U studenom Najmlađi Dubrovčani iz dječjeg vrtića „Radost“ su na inicijativu svojih teta, ujedno odgojiteljica u katoličkoj vjeri – Vesne Ribić i Dijane Tot posjetile Dubrovačku privatnu gimnaziju. Ovaj radosni susret raznih naraštaja dubrovačke djece i mladih odvio se u okviru već ranije započetog projekta: „Narukvica dobrote – Šalji dalje!“ Narukvica koja pokreće lanac dobrote i pomaganja iz Amerike je u Hrvatsku stigla preko plesnog studija „Jump“ iz Koprivnice, da bi je oni u svojoj misiji dobrote prenijeli u Dječji vrtić „Vrapčić“ iz Drnja. Iz „Vrapčića“ narukvica je doputovala preko dobrih dječjih ruku i jesenske katehetske škole do dubrovačke „Radosti“. Mnoga znana i neznana dobra djela su pokrenuta. Primjerice, pomogli su udruzi „Debra“ – koja pomaže djeci „leptirima“. Tete Vesna i tete Dijana sa svojom dječicom nisu stale. Otvorili su svoja srca i žele slati dalje narukvicu dobrote i na taj način donositi radost drugima, jer kako kažu: „Najbolja je pedagogija srca!“ Narukvica im je donijela mnoga nova zanimljiva poznanstva i prijateljstva, sve do Ugande. Sudjelovali su u akciji za Tijana, u akcijama dubrovačkog Caritasa, udruge „Poseban prijatelj…“ Puno je lijepih i dobrih stvari krenulo iz vjerske skupine Dječjeg vrtića „Ra- PROJEKT MULTIKEY – ERASMUS + Krenula realizacija Kao što smo već javili Dubrovačka privatna gimnazija dobila je sredstva iz fondova Europske unije – Erasmus + u sklopu Multikey projekta za obrazovanje i međunarodnu razmjenu. Nakon sastanka u Agenciji za mobilnost u Zagrebu te potpisivanja ugovora, predstavnice naše škole koordinatorica za projekte Leona Ribić i administrativna tajnica Ivana Laća otputovale su u Varšavu gdje je 29. i 30. listopada održan prvi sastanak svih koordinatora i sudionika u projektu Multikey. Nazočni su uz dubrovačke predstavnike bili i koordinator i ravnatelj iz Privatne jezične gimnazije „Pitagora“iz Splita, s kojima smo cijeli projekt i pokrenuli, te predstavnici partnerskih gimanzija iz Varšave – Poljska, Barcelone-Španjolska, Daugavpilsa– Latvija te Alzana iz Italije. 6 Posjetite nas na adresi: Sustjepanska 4, ili na: www. pg-dubrovnik.net, ma telefon i faks: 020 332 844, mobiteli: 091 3332 844 i 09 GlasGrada - 504 - petak 14. 11. 2014. U ŽUPI DUBROVAČKOJ I KONAVLIMA ODRŽANA 24. PO REDU „SABATINA 2014.“ tako, planiramo posjetiti jedan dubrovački hotel, te se upoznati s njegovim funkcioniranjem od skladišta, kuhinje, recepcije do menadžera i direktora. Naši su učenici, 5. studenoga sudjelovali i na zanimljivom predavanju u sklopu Festivala treće uho, u zgradi Poslijediplomskog središta Dubrovnik, Sveučilišta u Zagrebu, pod naslovom: Drugačija Kanada : Quebec“. Predavanje je održao ugledni profesor s Rochester Insitute of Technology iz Quebeca. Naši su se učenici ovaj tjedan odazvali i na zanimljivu te nadasve edukativnu javnu tribinu održanu u amfiteatru Sveučilišta u Dubrovniku, pod nazivom: “Prometna nesreća, kako spriječiti i što nakon” u organiza- Šampioni Palihnićev Dingač 2012. i Pošip PZ iz Čare ciji Policijske uprave dubrovačke. Na tribini su sudjelovali eminentni stručnjaci od psihologa iz Opće bolnice Dubrovnik i docenta s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu – stručnjaka za dinamiku vozila i predsjednika Hrvatske automobilske udruge, do policajaca i stradalnika koji su sudjelovali u prometnim nesrećama i otklanjanju njihovih posljedica. dost“. A budući da ni „Dubrovačka privatna gimnazija“ ne zaostaje u humanitarnom odgoju i djelovanju (adventske i korizmene humanitarne akcije, sudjelovanje u akcijama Caritasa, posjet dječjim domovima…), očito je odabir ove škole za širenje dobrih djela kao i susret dviju odgojnih ustanova – vrtića i gimnazije – dobro pogođen događaj, koji ćemo pamtiti i koji će uroditi plodovima. Od sada je narukvica u rukama vjeroučiteljice Kristine i učenika prvoga razreda DPG-a , na kojima je da u narednom razdoblju osmisle i u djelo provedu mnoge načine prijateljskog i humanitarnog djelovanja prema potrebnima u našem društvu. Nakon toga će učenici naše gimnazije tražiti nadahnuće kome i kako predati narukvicu dobrote dalje… U dogovoru s vjeroučiteljicom iz OŠ Ivan Gundulića, časnom sestrom Barbarom u susret su uključena i djeca iz osnovne škole, učenici 1. d razreda. Uz prezentaciju humanitarne aktivnosti i sudjelovanje vjeroučitelja te ravnatelja DPG-a Tomislava Franušića, učenici iz Privatne gimnazije svoje su mlađe prijatelje počastili kako keksima i sokovima tako i prigodnim programom koji se sastojao od kratkih priča, poezije i zagonetki. Djeca iz vrtića su nam također pjevala i recitirala, a i prvašići su poveli pjesmu: “Mi smo djeca vesela!” Zaista su posebno vesela ova naša djeca, mala i ona nešto veća, koja žele činiti dobro i davati se za druge… Uz pjesmu, druženje i smijeh ostvaren je jedinstveni ugođaj malih i mladih okupljenih oko dobrote! Radost ovog susreta dugo ćemo nositi u srcima, a zasigurno ćemo njegove dobre plodove tek kušati narednih tjedana i mjeseci. Dogovoren je tijek, vremenik, teme i aktivnosti za aktivan razvoj projekta. Prvi susret učenika i profesora naših škola dogovoren je za početak veljače 2015. godine u Barceloni. Rok za prijavu za odlazak u Barcelonu u DPG-u bio je do 31. listopada. Učenici su morali ispuniti zadane uvjete kako bi njihove aplikacije bile uzete u obzir. Do 10. studenoga će biti obaviješteni o rezultatima izbora za prvu razmjenu. Tema radnog druženja u Barceloni, prema dogovoru iz Varšave bit će dvojezična nasatva iz povijesti, koja je zajedničko obilježje gimnazija iz svih pet europskih zemalja sudionica ovog hvalevrijednog međunarodnog projekta. Susret u Varšavi osim korisnih dogovora o tijeku projekta omogućio je upoznavanje škole domaćina i grada, stjecanje novih poznanstava, razmjeni iskustava kao i aktivnom predstvaljanju naše gimnazije i našega Grada, kojima je pripala čast oraganizacije završne konferencije ovoga projekta za dvije godine. ail: info@pg-dubrovnik.net 91 1082 799 Od 6. do 8. ovog mjeseca u hotelu Astarea u Mlinima u organizaciji Zadružnog saveza Dalmacije, a pod pokroviteljstvom predsjednika Iva Josipovića, ministarstava poljoprivrede, poduzetništva i obrta, i turizma i Dubrovačko-neretvanske županije, održani su 24. međunarodni susreti vinogradara i vinara „Sabatina 2014“. Uspješni domaćini tom skupu vinogradara i vinara iz Dalmacije i drugih vinorodnih krajeva Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Njemačke bile su općine Župa dubrovačka i Konavle. Sabatina je, može se to slobodno reći, protekla u znaku vinogradarstva i vinarstva Dubrovačko neretvanske županije, jer su pobjednička vina bila upravo s juga Hrvatske, a vinari i proizvođači jakih alkoholnih pića iz naše županije od 315 dodijeljenih priznanja za vina i jaka alkoholna pića, dobili su 89 nagrada – 22 zlatne, 33 srebrene i 12 brončanih medalja i 13 diploma. Šampion crvenih vina je dingač berbe 2012. tvrtke Pelješki vinogradar Anta Palihnića – Paka iz Kune pelješke, a šampionsko vino u kategoriji bijelih suhih i polusuhih vina je pošip misno vino berbe 2013. poljoprivredne zadruge Pošip u Čari. Najbolje zadružno vino je dingač president Radović 2012. poljoprivredne zadruge Potomje koju vodi Ivica Radović iz Orebića. Najbolja dubrovačka malvasija je tezoro 2013. tvrtke Crvik vinogradi i vinarija u Komajima, a šampion izgleda proizvoda je plavac mali – selekcija 2010. tvrtke Vina Miličić vinara Pava Miličića u Potomju. Treću nagradu za izgled proizvoda dobio je perlan dubrovački tvrtke Silia Laeta iz Konavala. Dobitnici zlatnih medalja su poljoprivredna zadruga Dingač u Potomju za dingač 2009., PZ Pošip Čara za pošip 2013., Niko Violić Jurica za dingač Jurica 2012., OPG Miša Ledinića iz Stona za plavac mali Gašpar Exclusive 2010., Anto Palihnič Pako za postup 2012., poljoprivredna zadruga Potomje Ivice Radovića za dingač Radović 2011., tvrtka Crvik vinogradi i vinarija u Komajima za pomet 2011., negromant 2011 i vilin ples 2011., vinarija Veraja iz Metkovića za chardonnay 2012., tvrtka Vina Rota iz Kune za plavac Rota 2012., Marija Mrgudić iz Orebića za plavac mali Marica 2012., Željko Ledinić iz Stona za prestige 2009. Sve su to priznanja za buteljirana crvena i bijela vina, a u kategoriji otvorenih vina zlatne diplome dobili su: Vasja Jurić iz Vele Luke za plavac mali 2013. i Boris Violić iz Potomja za Chardonnay 2014. Inače najviše medalja, čak 20, za svoje rakije i likere dobila je tvrtke Natura Antunović, Anta i Jadrana Antunovića iz Orebića i to pet zlatnih, deset srebrenih, tri brončane i dvije diplome. Uspješna je bila i poljoprivredna zadruga Prijatelji Lastova koja je za svoja alkoholna pića dobila jednu zlatnu, i dvije srebrene medalje. Na ovogodišnjoj Sabatini 2014, tradicionalno su dodijeljena osobna i kolektivna priznanja. Zlatnu amforu Sabatine dobila je Dubrovačko neretvanska županija za stalnu potporu i promicanje vinogradarstva i vinarstva, priznanje Mato Bobanović za višegodišnji samoprijegoran rad u vinogradarstvu i vinarstvu poznati konavoski vinar Andro Crvik iz Komaja, dok je Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo, Poljoprivrednoj zadruzi Kuna 1898. iz Kune,dodijelio priznanje kao najuspješnijoj vinarskoj zadruzi u 2014. u Hrvatskoj. Zanimljivo je da je Zadružni savez Dalmacije priznanje imenom Mata Bobanovića dodjelio prvi put u čast 130. godišnjice rođenja tog Kunovljanina, koji je kao agronom i vrsni stručnjak u vinarstvu svojim djelom dao izniman doprinos dalmatinskom i hrvatskom vinarstvu. Njegov je stručni rad nakon II. svjetskog rata bio potpuno zapostavljen iako je njegovo kapitalno djelo i radnje oko vina aktualno i danas, a njegove upute i savjete slijede i primjenjuju mnogi naši vinogradari i vinari. Zahvaljujući magistru Želimiru Bašiću, vrsnom poznavatelji vinarske prošlosti u Dalmaciji, lik i djelo Mata Bobanovića, koji je radni vijek proveo u Splitu, doživjelo je punu rehabilitaciju i visoko je vrednovano među vinarskim stručnjacima i stavljeno uz bok Stanka Ožanića i Stjepana Bulića i danas cijenjenih i redovito spominjanih vinarskih stručnjaka. Svi se slažu da je Mato Bobanović uz njih bio jednako vrijedni član tog trolista, najzaslužniji za obnovu vinograda nakon pošasti filoksere i za očuvanje domaćih izvornih sorti vinove loze. Poticaj za dodjelu priznanja imenom Mata Bobanovića dali su u poljoprivrednoj zadruzi Kuna 1898, prigodom ovogodišnjeg obilježavanja 116. godišnjice osnivanja te najstarije zadruge na Pelješcu. Uobičajeno, za trajanja Sabatine, održano je više stručnih skupova, također sabor vinogradara i vinara, stručni skup Savjetodavne službe, okrugli stol u zadrugarstvu, a organiziran je i obilazak konavoskog vinogorja. Joško Jelavić GlasGrada - 504 - petak 14. 11. 2014. 7 GRAD DUBROVNIK DUBROVČANI AUTOCESTOM DO SPLITA, ŠIBENIKA, ZADRA, RIJEKE I ZAGREBA Uz 50 posto popusta Nakon što je Gradsko vijeće Grada Dubrovnika u rujnu usvojilo prošireni pravilnik o subvencioniranju cestarine, nova mjera na snagu je stupila 7.studenoga pa su građanima Dubrovnika tako postale dostupne brojne pogodnosti pri putovanju automobilom. Tim povodom gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić, pročelnik Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more Milan Perić i službenica Odjela koja radi na zaprimanju i obradi zahtjeva Ivana Radić održali su 7.studenoga u Velikoj vijećnici konferenciju za novinare na temu ‘Nove mjere subvencioniranja cestarine’. Novim pravilnikom uvedeno je sufinanciranje 50 posto cijene cestarine autoceste A1 i A6 za I skupinu vozila za građane Grada Dubrovnika, i to za relacije od NP Karamatići do Splita (NP Dugopolje), Šibenika, Zadra (NP Zadar 2), Rijeke i Zagreba, za razilku od prethode odluke koja je vrijedila samo na relaciji Ploče-Zagreb. Također, novost predstavlja i mogućnost korištenja tzv. obiteljskog vozila, tako da od sada pravo na korištenje subvencije može imati i član uže obitelji vlasnika vozila (bračni ili izvanbračni drug, srodnici po krvi u ravnoj liniji te posvojenici i posvojitelji), a koji također imaju prebivalište na administrativn- om području Grada Dubrovnika, važeću vozačku dozvolu i punomoć za upravljanjem motornim vozilom koju im je izdao vlasnik vozila (član uže obitelji) i čiji potpis na punomoći je ovjeren od strane javnog bilježnika. Ova mjera izrađena je po uzoru na subvencije zrakoplovnih karata, no za razliku od Zračnog mosta kojeg građani koriste i preko 15 tisuća puta godišnje, od uvođenja u veljači do kraja listopada za subvencije cestarine isplaćeno je tek 157.000 kuna za 1400 putovanja. -’Iako smo za auto cestarinu u proračunu predvidjeli više od milijun kuna do kraja godine nećemo isplatiti više od 250.000 kuna’, kazao je gradonačelnik Vlahušić izrazivši nadu da će uvođenjem novih destinacija i kategorije obiteljskog automobila ovaj model subvencije zaživjeti kod sugrađana. Najavio je i da će se u dogovoru s HAC-om mjera proširiti na sve izlaze autocesta. U planu su, istaknuo je Vlahušić, subvencije autobusnih karata za studente u visini od 50 posto. Također bi trebala biti uvedena i nova mjera prema kojoj će Grad Dubrovnik svim dubrovačkim sportašima i klubovima subvencionirati 50 posto od ukupnog iznosa troškova putovanja na službena natjecanja. -’Tada je priča o prometnoj izoliranosti za nas završena, ona postaje mit, a ne stvarnost’, zaključio je. Kako bi ostvarili pravo na subvenciju, korisnici su prethodno dužni: Kod Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more Grada Dubrovnika (zgrada DURA-e, Branitelja Dubrovnika 15) popuniti i predati zahtjev za izdavanje kupona s njihovim osobnim podacima i podacima vozila čiji su vlasnici oni ili članovi uže obitelji, uz predočenje prometne dozvole i osobne iskaznice ili putovnice, odnosno ovjerene punomoći kod Javnog bilježnika za dopuštenje upravljanja motornim vozilom te službenim dokumentom kojim dokazuje status člana uže obitelji ukoliko se koristi ovim potonjim pravom. Korisnici subvencije također su dužni na izlaznim naplatnim postajama autoceste A1 ili A6 pod uvjetima iz članka 1. ovog Pravilnika i ukoliko se radi o neprekinutom prometovanju autocestom, kao i na povratku na NP Karamatići predati kupone na ovjeru zajedno sa osobnom iskaznicom ili putovnicom i prometnom dozvolom. Nakon povratka, uz tako ovjerene i potpisane kupone, korisnici subvencije dužni su dostaviti upravnom odjelu za poduzetništvo, turizam i more Grada Dubrovnika i izvornik računa cestarine u oba smjera, kao i IBAN korisnika subvencije. Ured Upravnog odjela otvoren je radnim danima od 9 do 12 sati, a za sve informacije na raspolaganju je i besplatni telefon 0800 2013. MEĐUNARODNA UDRUGA LUCI Grad Dubrovnik izabran za blagajnika i člana Izvršnog odbora Grad Dubrovnik postao je član Izvršnog odbora udruge LUCI (Lighting Urban Community International). Odlučeno je to 6.studenoga na održanoj godišnjoj skupštini u hotelu Excelsior. Kao jedini hrvatski član Dubrovnik je u Izvršni odbor udruge, koja okuplja gradove i stručnjake iz područja rasvjete iz cijelog svijeta, izabran uz sedam gradova. To su, redom, Eindhoven (Nizozemska), Glasgow (Škotska), Lyon (Francuska), Jyvaskyla (Finska), Leipzig (Njemačka), Seoul (Južna Koreja) i Ghent (Belgija). Uz članstvo u Izvršnom odboru LUCI-a, Dubrovnik je izbran i kao blagajnik Udruge. Grad Dubrovnik natjecao se i za potpredsjedničko mjesto, no tajnim glasovanjem ta je titula pripala Eindhovenu. Novi predsjednik LUCI-a je Johan Nyhus, zamjenik gradonačelnika Gothenburga. Gradonačelnik Andro Vlahušić tijekom svog govora podsjetio je kako je Dubrovnik član LUXCI-a već četiri godine te kako će i dalje nastaviti provoditi mjere energetske učinkovitosti na sustavu javne i dekorativne rasvjete. Najavio je i mogućnost održavanja Light fes- tivala. Za sudionike je nakon generalne skupštine u tvrđavi Revelin održana svečana večera. Nagrade LUCI city.people.light za najbolja rasvjetna rješenja dodijeljena su na ceremoniji u Kazalištu Marina Držića. Podsjetimo, Grad Dubrovnik je od 5. do 9. studenoga bio domaćin redovnoj godišnjoj skupštini udruženja LUCI (Lighting Urban Community International), a tijekom četiri dana ugostio je više od 150 stručnjaka iz područja javne i dekorativne rasvjete te predstavnike 35 svjetskih gradova. 6.STUDENOGA 2014. Gradonačelnik Vlahušić otvorio godišnju skupštinu udruge LUCI 8 Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić otvorio je 6.studenoga redovnu godišnju skupštinu udruge LUCI ((Lighting Urban Community International), koja se u Dubrovniku, u hotelu Exclesior, održala do 9. studenoga. Ovom prilikom gradonačelnik je potpisao povelju o provođenju mjera energetske učinkovitosti na sustavu javne rasvjete. Tijekom otvorenog dijela konferencije održan je čitav niz predavanja tijekom kojih GlasGrada - 504 - petak 14. 11. 2014. su, između ostalih, govorili stručnjaci iz Am- sterdama, Bruxellesa, Bukurešta, Eindhovena, Ghenta, Helsinkija, Lyona, Pariza, Rotterdama i Seoula, dok su o pitanju i problemima javne rasvjete izlagali predstavnici gradova Karlovac, Šibenik i Sarajevo. Ukupno, u Dubrovniku je boravilo više od 150 stručnjaka iz područja javne i dekorativne rasvjete te predstavnika 35 svjetskih gradova. Nagrade LUCI city.people.light za najbolja rasvjetna rješenja dodijelila su se na ceremoniji u Kazalištu Marina Držića u petak, 7. studenoga. GRAD DUBROVNIK 5.STUDENOGA 2014. ZATON Općina Konavle ulazi u Dubrovačku karticu Postavljanje spomen obilježja Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić, voditelj projekta Dubrovačke kartice Tonči Daničić i direktor JP Libertas Đuro Deranja održali su 5.studenoga prvi radni sastanak s predstavnicima Općine Konavle oko širenja ponude DU Carda na područje Općine. Dubrovačka kartica od uvođenja 2010. godine ostvaruje sve bolje rezultate, a plan Gradske uprave je u ovaj jedinstveni paket već za iduću turističku sezonu, uz Rezervat Lokrum i Arboretum Trsteno, uključiti baštinsku i kulturnu ponudu Općine Konavle. Dogovoreno je kako će Općina u najskorijem razdoblju definirati tzv. ‘paket Konavle’ i dostaviti ga Gradu, a taj korak pratit će i predstavljanje projekta konavoskim gospodarstvenicima i dionicima turističkog sektora, koji bi po uzoru na dubrovačke svim kupcima kartice osiguravali različite popuste na svoje proizvode i usluge. U cijenu trodnevne i sedmodnevne kartice bit će uključen i prijevoz autobusima JP Libertas. Širenjem na područje županije, odnosno povijesno područje bivše Dubrovačke Republike, Dubrovačka kartica postala bi destinacijska kartica što bi u konačnici, uz afirmiranje nedovoljno iskorištenih potencijala povijesno-kulturne ponude, doprinijelo i disperziji turističkog prometa te oslobađanju uže gradske jezgre Dubrovnika velike koncentracije turista. Podsjetimo, Du Card omogućava razgledavanje kulturne i spomeničke baštine u vlasništvu Grada Dubrovnika, te vožnju javnim gradskim prijevozom. Uključeni su i dodatni popusti pri kupovini koje nudi čak 80 poduzetnika, a poklon kupcima je turistički vodič na 150 stranica. Karticu je moguće kupiti online ili na čak 55 mjesta u Dubrovniku. ODAŠILJAČI I VEZE D.O.O. I MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE Promjena lokacije odašiljača na Srđu Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić sastao se 11.studenoga s Danom Simonićem, pomoćnikom ministra pomorstva, prometa i infrastrukture i Aleksandrom Golubom, predsjednikom Uprave Odašiljača i veza d.o.o. u prostorijama Ministarstva u Zagrebu. Sastanku su nazočili i predstavnici Ministarstva kulture i tvrtke Razvoj golf d.o.o. Na sastanku se razgovaralo o promjeni lokacije odašiljača na Srđu. Projekt rekonstrukcije tvrđave Imperijal na Srđu obuhvatit će niz aktivnosti zbog kojih je nužno premjestit odašiljač, zajednički je stav Grada Dubrovnika kao vlasnika tvrđave, konzervatora i investitora u projektu. Usuglašeno je kako će se odašiljač premjestiti na primjerenu lokaciju koja će omogućiti neometan telekomunikacijski promet na području Grada Dubrovnika i dubrovačke regije, čime će se prostor tvrđave osloboditi za druge sadržaje. Dogovoreno je i osnivanje radne skupine koja će kontinuirano raditi na rješavanju svih tehničkih, imovinskopravnih pitanja i eventualnih problema, te će o svemu redovito izvještavati nadležno ministarstvo. 10.STUDENOGA 2014. Prijem za predsjednika BDSH i saborskog zastupnika Nedžada Hodžića Predsjednika Bošnjačke demokratske stranke Hrvatske i saborskog zastupnika Nedžada Hodžića te predsjednika Ogranka BSH Dubrovnik Sada Bečića i tajnika Ogranka Envera Čustovića, primio je 10.studenoga gradonačelnik Andro Vlahušić. Saborski zastupnik Hodžić u ulozi predsjednika BDSH predstavio je gradonačelniku Vlahušiću program i aktivnosti stranke koja je osnovana 2008. godine, a već duže vrijeme djeluje u i Dubrovniku. Hodžić je Vlahušića upoznao s inicijativom obilježavanja 20. obljetnice zločina u Srebrenici koju BDSH dogodine planira obilježiti akci- jom u svim hrvatskih gradovima što će Grad Dubrovnik financijski i logistički podržati. Gradska uprava ogranku stranke osigurat će i adekvatan prostor za njihov rad. Potpredsjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Matija Čale Mratović i gradski vijećnici Slobodan Vukotić i Mira Buconić 8.studenoga su nazočili svečanom postavljanju spomen obilježja na Domu kulture u Malom Zatonu. Tom prigodom položeni su vijenci na centralnom spomeniku u atriju crkve Sv. Stjepana u Zatonu Velikom. Spomen obilježje je postavila Udruga Zatonski branitelj 1991., u sjećanje na 20. srpnja 1991. kada je osnovan pričuvni sastav ZNG u Zatonu. Prije samog otkrivanje spomenika, u crkvi Sv. Antuna u Malom Zatonu služena je sveta misa za branitelje. U KOMOLCU I NA STRINČJERI 23. obljetnica pogibije hrvatskih branitelja Pročelnik Upravnog odjela za poslove gradonačelnika Igor Deranja i potpredsjednica Gradskog vijeća Olga Muratti sudjelovali su 12.studenoga u obilježavanju 23. godišnjice pogibije hrvatskih branitelja. Njima u čast položili su vijence i zapalili svijeće kod spomen ploče u Komolcu i kod spomenika na Strinčjeri. Istim povodom, u nedjelju, 9. studenoga kod spomen obilježja na Bosanci vijenac su položili i svijeću zapalili potpredsjednica Gradskog vijeća Matija Čale Mratović i gradski vijećnik Ivo Jadrušić. Obilježavanje je održano u organizaciji Udruge roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Dubrovnik, Policijske udruge branitelja Policijske uprave Dubrovnik ’91 i Policijske uprava Dubrovačko –neretvanske. U Komolcu su poginula četiri branitelja, dok je spomen obilježje na Strinčjeri podignuto u znak sjećanja na desetoricu hrvatskih branitelja. Krajem listopada i početkom studenog 1991. na području Bosanke stradala su devetorica hrvatskih branitelja. DURA Ugovori za ugradnju solarnih kolektora za 17 kućanstava Ugovore za ugradnju solarnih kolektora za pripremu potrošne tople vode i dopunu grijanju predstavnicima 17 obitelji koje su ostvarile poticaje u posljednjem krugu natječaja, uručili su 10.studenoga gradonačelnik Andro Vlahušić i direktorica Dubrovačke razvojne agencije DURA Andrea Novaković. Natječaj za sufinanciranje ugradnje sustava za korištenje obnovljivih izvora energije u kućanstvima Grada Dubrovnika zajednički provode Grad Dubrovnik i EE Info ured DURA-e u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša, a njime se nepovratnim novčanim sredstvima sufinanciraju ukupni troškovi nabave i ugradnje sustava u visini do 50 posto investicije, odnosno do najvećeg iznosa od 15.000,00 kuna. GlasGrada - 504 - petak 14. 11. 2014. 9 GRAD DUBROVNIK SLUŽBENI PODACI MINISTARSTVA GRADITELJSTVA I PROSTORNOG UREĐENJA Grad Dubrovnik najuspješniji grad u RH po postotku riješenih predmeta legalizacije Grad Dubrovnik prvi je po postotku riješenih predmeta legalizacije u Republici Hrvatskoj, sukladno podacima Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja objedinjenima u Registru broja riješenih zahtjeva ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada. Upravni odjel za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Grada Dubrovnika zaprimio je 5.440 pred- meta, a riješio 3.224, što iznosi visokih 59,26 posto u usporedbi s 23,07 posto na državnoj razini. Ovaj upravni odjel uz poslove na legalizaciji radi i na redovitim poslovima izdavanja dokumenata u gradnji, u čemu je također među najuspješnijim u Hrvatskoj. Registar MGIP-a dostupan je na sljedećem linku: legalizacija.mgipu.hr/ izvjesce DAN SJEĆANJA Lapadski osmaši u Vukovaru Osnovna škola Lapad svake godine s puno ljubavi i poštovanja obilježava Dan sjećanja na stradanja i patnju Vukovara. Taj dan uvijek je ispunjen tugom, ali i ponosom i ljubavlju. U znak te ljubavi lapadska škola prva je organizirala paljenje svijeća na Stradunu od kojih je obliko- vano i plamteće srce pred crkvom našega Parca. Predstavljalo je u tom trenutku 1050 zahvalnih srca lapadskih učenika. Taj simboličan čin vječne ljubavi postao je tradicija na što smo mi u Lapadu ponosni. Kruna te ljubavi jest potpisivanje Povelje o prijateljstvu lapadske škole i OŠ Dragutina Tadijanovića iz Vukovara koja se dogodila kao dio sveukupnih radosti i svečanosti u prigodi Feste sv. Vlaha. Ljubav, prijateljstvo i zahvalnost bili su i krajnji cilj ekskurzije lapadskih osmaša ove godine. Njih 130 najveći dio petodnevne ekskurzije provelo je baš u Vukovaru, gdje su se u neposrednom susretu s istinom uvjerili u teška stradanja i patnju koju je pretrpio naš Vukovar u Domovinskom ratu. Koliko su snažno doživjeli istinu o stradanjima i patnji Vukovara svjedoče dojmovi koje su kasnije iznosili u svojim osvrtima o svemu onome što su doživjeli na ekskurziji. . Doris Raguž DUBROVAČKE KNJIŽNICE DUBROVNIK Želja, strast i nasilje u djelu Marguerite Duras Povodom stogodišnjice rođenja Marguerite Duras, jedne od najzanimljivijih pojava francuske književnosti 20. stoljeća, Dubrovačke knjižnice Dubrovnik u okviru Mjeseca hrvatske knjige 2014. organizirale su u ponedjeljak 10.studenoga predavanje pod nazivom Želja, strast i nasilje u djelu Marguerite Duras. Predavanje je održala prof.dr.sc Ingrid Šafranek, cijenjena predavačica, esejistkinja i književna prevoditeljica koja se djelom Marguerite Duras bavi već desetljećima, a imala je sreću i osobno je upoznati. Predjele majčinskog kontinenta Marguerite Duras u kojem je provela djetinjstvo i ranu mladost dočarao je slikom Boris Jakešević, izložbom fotografija „Vijetnam od sjevera ka jugu“ postavljenom u prostorijama knjižnice te zvukom Uyenphuong Jakešević, tradicionalnim vijetnamskim glazbalom Dan Tranh u glazbenom dijelu programa. I.Burmas UMJETNIČKA GALERIJA DUBROVNIK Izložba „Preblizu“ Viktora Daldona i Ivane Pegan Baće U Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, u subotu 8. studenoga je otvorena zajednička izložba suvremenih dubrovačkih umjetnika, slikara Viktora Daldona i kiparice Ivane Pegan Baće pod nazivom „Preblizu“. Na izložbi su predstavljene nove Daldonove slikarske serije, te fotografije, 10 GlasGrada - 504 - petak 14. 11. 2014. videoradovi i skulpture Ivane Pegan Baće. Umjetnici su prvi puta zajedno izlagali prošle godine u Galeriji «Flora», a u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik započeti dijalog nastavlja se u širem zamahu i drugom kontekstu. Izložba ostaje otvorena do nedjelje, 7. prosinca 2014. godine. Radno vrijeme: svaki dan, osim ponedjeljka, od 9 – 20 h STOŽER ZAŠTITE I SPAŠAVANJA GRADA DUBROVNIKA Usvojena Analiza stanja Stožer zaštite i spašavanja Grada Dubrovnika održao je 11.studenoga svoju 17. sjednicu u prostorijama Upravnog odjela za komunalne poslove i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika. Na sjednici je usvojena Analiza stanja sustava zaštite i spašavanja na području Grad Dubrovnika, te su donesene Smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite spašavanja za 2015. godinu. Temeljem Zakona o zaštiti i spašavanju predložene su izmjene i dopune članova Stožera zaštite i spašavanja Grada Dubrovnika. Stožer zaštite i spašavanja Grada Dubrovnika ujedno je usvojio Operativni plan za zimske uvjete kao i djelovanje interventnih skupina tijekom velikih oborina za 2014/2015 godinu na području Grada Dubrovnika. DUBROVAČKI POLUMARATON Interes trkača iz cijele regije, Europe i svijeta Organizacijski odbor Dubrovačkog međunarodnog polumaratona je u prostorijama Male vijećnice, u srijedu, 5. studenoga, održao radni sastanak na kojem su prisustvovali i partneri iz Amerike, agencija "Next Events Production", Wally Kastner, direktor Big Sur Marathona i Julian Smith, direktor Charleston Cooper River Bridge utrke, a sastanku se priključio i gradonačelnik Andro Vlahušić koji daje punu podršku navedenom projektu. Marina Majić IGROKAZ NA OSOJNIKU Ajmo u jabuke KUD “SV. Juraj Osojnik” donio nam je još jednu Priču iz salačkih komina koja se održala u nedjelju 9. studenoga 2014., ispred mjesne Crkve na Osojniku. Priče iz salačkih komina uprizorene kroz igrokaz dočarale su tradicionalni stil života i prepričale običaje dubrovačkog kraja. Ovogodišnje priče prenijele su osjećaj jedne obitelji u kojoj je svakim danom sve više i više članova, pa se prepredeni ukućani domišljaju kako se riješiti barem nekih od njih, a najjednostavnije bi bilo poudati kćeri. Tako se obradila tema tradicionalne prosidbe što se nekad zvalo sinonimom Ajmo u jabuke, ali i tema međuljudskih odnosa gdje se svak mora boriti za sebe. Suorganizatori Priča su Grad Dubrovnik, Turistička zajednica Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanska županija. N.Trojić KMD Nalik na tikvu 14. 11. Predstava “Nalik na tikvu” igra 14. studenoga uz popust za umirovljenike te u Noći Kazališta 15. studenoga. Izvedbe počinju u 19,30 sati u Kazalištu Marina Držića, a ulaznice se mogu rezervirati na telefon 321 088. GRAD DUBROVNIK SVEUČILIŠTE U DUBROVNIKU - PROMOCIJE: Prvostupnika i prvostupnica... Svečane promocije prvostupnika i prvostupnica Sveučilišta u Dubrovniku upriličile su se 6. studenoga 2014. u zgradi Sveučilišnog kampusa. Diplome su dobili prvostupnice i prvostupnici Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju, Odjela za komunikologiju i Odjela za umjetnost i restauraciju na svečanoj promociji održanoj u 11 sati, a potom i prvostupnice i prvostupnici Pomorskog odjela, Odjela za elektrotehniku i računarstvo, Odjela za akvakulturu i Odjela za stručne studije na svečanoj promociji održanoj u 14 sati. Na svečanim promocijama nagradili su se i najbolji studenti Rektorovom nagradom i diplomama cum laude i summacum laude. Nagrađeni studenti su: Maroje Pavlović - dobitnik Rektorove nagrade za najbolji uspjeh na Pomorskom odjelu u akademskoj 2013./2014. godini Miho Dobrašin - dobitnik Rektorove nagrade za najbolji uspjeh na Odjelu za elektrotehniku i računarstvo u akademskoj 2013./2014. godini Maro Donatović - dobitnik diplome summacum laude s prosječnom ocjenom cijelog studija 4,80 i dobitnik Rektorove nagrade za najbolji uspjeh na Odjelu za akvakulturu u akademskoj 2013./2014. godini. Nikolina Cvitanović - dobitnica diplome summacum laude s prosječnom ocjenom cijelog studija 4,88 i dobitnica Rektorove nagrade za najbolji uspjeh na Odjelu za umjetnost i restauraciju u akademskoj 2013./2014. godini. ...magistara i magistra Nakon svečanih promocija prvostupnika i prvostupnica, 7.studenoga su se u Kampusu upriličile i svečane promocije magistara i magistra Sveučilišta u Dubrovniku. Također, svečano je promovirana i Sanela Omerčahić, poslijediplomandica specijalističkog poslijediplomskog studija Upravljanje marketingom u turizmu. Diplome su dobili magistri i magistre Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju i Odjela za umjetnost i restauraciju na svečanoj promociji održanoj u 11 sati, a potom i magistri i magistre Pomorskog odjela, Odjela za elektrotehniku i računarstvo, Odjela za akvakulturu i Odjela za komunikologiju na svečanoj promociji održanoj u 14 sati. Na svečanim promocijama nagradili su se i najbolji studenti Rektorovom nagradom i diplomama cum laude i summacum laude. Nagrađeni studenti su: Božena Miljanić - dobitnica diplome cum laude s prosječnom ocjenom cijelog studija 4,57, te dobitnica Rektorove nagrade za najbolji uspjeh na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju u akademskoj 2013./2014. godini. Milena Čebedžija - dobitnica diplome cum laude s prosječnom ocjenom cijelog studija 4,57, te dobitnica Rektorove nagrade za najbolji uspjeh na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju u akademskoj 2013./ 2014. godini. Martina Karon - dobitnica diplome cum laude s prosječnom ocjenom cijelog studija 4,75. Neven Peko - dobitnik diplome cum laude s prosječnom ocjenom cijelog studija 4,65. Ivana Smilović - dobitnica diplome cum laude s prosječnom ocjenom cijelog studija 4,50. Armina Džano - dobitnica diplome cum laude s prosječnom ocjenom cijelog studija 4,54. Magdalena Marelja - dobitnica diplome summacum laude s prosječnom ocjenom cijelog studija 5,00, te dobitnica Rektorove nagrade za najbolji uspjeh na Odjelu za komunikologiju u akademskoj 2013./ 2014. godini. Sandra Buratović KULTURNO DRUŠTVO BOŠNJAKA „PREPOROD“ DUBROVNIK Osamdeseta obljetnica Kulturno društvo Bošnjaka predsjednik Zajednice kul„Preporod“ Dubrovnik po- ture Bošnjaka „Preporod“ – vodom svečanog Sarajevo, te Marinko Vlašić, obilježavanja 80-te obljet- voditelj predstavljanja i aunice od svog prvog utemel- tori knjige. U glazbenom jenja upriličilo je dvod- dijelu programa nastupila je nevnu kulturno-znanstvenu klapa „Kaše“ iz Dubrovnika. manifestaciju koja se odvi- Nakon ovog dijela program jala u velikoj dvorani je nastavljen u 19,00 sati „Grand hotelu Park“ u La- „Osmom smotrom folklora padu od 7.11. do 9.11. i prijateljstva“ na kojoj su 2014. U sklopu pred- nastupili brojni izvođači, viđenog programa prvoga pjevači i plesači iz Kulturnih dana (subota) organiziran društava Goražda, Mostara je Prvi međunarodni znan- i Blagaja. Pred oko 200 stveni skup na temu: Iden- posjetitelja i ljubitelja folklotitet Bošnjaka-izazov XXI. ra izvođači i gosti predstavili stoljeća, na kojemu je su nekoliko najnovijih koprisustvovao veći broj zn- reografija plesa i bosanskih anstvenika iz povijesnih, igara, pjesama i zanimljiustavno-pravnih i jezičnih vosti iz bosanske kulturne područja, iz Republike Hr- baštine. Oduševljenju naših vatske, Bosne i Hercego- gosta i domaćina nije bilo vine i Sandžaka. Sukladno kraja, što se vidjelo iz voditeljskim uputama gromkih i dugačkih aplauMinele Fulurija i Ademira za posjetitelja. Panjete, kroz dva panela u Kulturno društvo Bošnjaka vremenskom intervalu od „Preporod“ Dubrovnik 10,00 do 15,00 sati ovom prilikom zahvaljuje obrađeno je ukupno 14 zn- Gradu Dubrovniku, Duanstvenih tema vezanih za brovačko-neretvanskoj povijesni identitet, kulturu, županiji i Turističkoj zajedjezik i vjeru Bošnjaka na nici Grada Dubrovnika, koji ovim prostorima, te odnose su nam omogućili ovakav Republike Hrvatske i vid prezentacije bošnjačke Bosne i Hercegovine u sa- riječi, znanosti i kulture. Hvdašnjosti i budućnosti. ala i cijenjenom osoblju Zbog iznimne vrijednosti i Grand hotela Park na povijesnog značenja toplom gostoprimstvu, ovoga skupa svi znanstve- neizmjernoj ljubaznosti i ni i književni radovi prisut- druželjubivosti koju su nih izlagača i znanstvenika nesebično darivali svim bit će objavljeni u našim gostima. No, pojediknjiževnom izdanju načnu zahvalnost dugnaredne godine. ujemo i našim sugrađanima U popodnevnom terminu i prijateljima, književniku od 17,00 sati predstavljena Matu Jeriniću, dr. Nikoli je knjiga „Zbornik Preporo- Tolji, Đelu Jusiću, Mineli Fuda“ (1934.-2014.) autora lurija, Marinku Vlašiću i klaKemala Tursunovića-Zma- pi „Kaše“, koji su svojim ja i Izeta Spahovića, koji je nesebičnim angažmanom ujedno i predsjednik ovog pomogli da se ova manikulturnog društva. Ova vr- festacija kulturno uredi, ijedna dokumentarna kro- održi i provede na dostojan nologija u svom sadržaju način. Zahvaljujući svima donijela je niz bogatih i ko- njima, kao i drugim suradrisnih podataka o životu i nicima i sunarodnjacima, djelovanju Bošnjaka na Dubrovnik je kulturno i znovim prostorima, o njihovoj anstveno prezentiran na nakulturi, vjeri, tradiciji, običa- jbolji mogući način, upravo jima i identitetu. O knjizi i onako kako i zaslužuje, a autorima govorili su: Mato nacionalna manjina BošnJerinić, književnik, mr.sc. jaka u ovome Gradu dobila Nermin Tursić, recezent kn- je novu prepoznatljivost. jige, dr.sc. Senadin Lavić, Kemal Tursunović-Zmaj GlasGrada - 504 - petak 14. 11. 2014. 11 DUBROVAČKO PRIMORJE - SLANO ZANIMLJIVOSTI Slanjske fontane Prije 102 godine Slano je dobilo vodovod. Istina, samo u užem dijelu mjesta, ali je voda bila dostupna svima i poprilično je promijenila život slanjskih žitelja. Voda je dovedena iz Usječenika, izvora s istočne strane slanjskoga zaljeva. Na tekuću vodu postavljene su četiri javne fontane (česme). Na žalost, vrijeme i nepromišljenost učinile su da danas postoje samo dvije i to samo jedna u funkciji. Jedna je bila uz obiteljsku kuću obitelji Burić, jedna na mjestu bivše banke u sklopu bivšega Hotela Admiral, a treća na raskrižju ispod Kneževa dvora. Četvrta i jedina na kojoj se možete napiti vode nalazi se ispred Samostana sv. Jeronima. Na toj istoj spomen ploča iz 1975. godine u kojoj je uklesana zahvalnica žitelja Slanoga Josipu Baću koji je zaslužan za dovođenje tekuće vode u mjesto. Priče o mjesnim i gradskim fontanama često su vijesti u medijima pa su valjda i slanjske zaslužile svoju malu priču. Fontana ispod Kneževoga dvora ostala je tek željezni stup neprepoznatljive namjene, a mogla bi biti spomenik vodi i vremenu kada se na tim istim fontanama pilo, pojilo i pralo u kamenim koritima koja su fontane imale u podnožju. Pa kada turisti,s plastičnim bocama s vodom krenu u šetnju po Slanomu, sigurno bi im atraktivno, a možda i nevjerojatno bilo vidjeti, kako još uvijek postoje mjesta na svijetu u kojima se može slobodno piti voda iz javnih fontana. Istina,ponekad malo i slana, pa, Bože moj, u Slanomu smo. Lj.Šimunović UZ POTPORU OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE Primorski umirovljenici izletnici Primorski umirovljenici stekli su dobru naviku putovanja i obilazaka znamenitosti u Županiji, susjednim državama i susjednim županijama. Ove jeseni već su bili na dva organizirana izleta, a već se spremaju na novi. Krajem listopada,u organizaciji Matice umirovljenika Podružnice Slano, a uvijek, kako kažu, uz potporu Općine Dubrovačko primorje, posjetili su Posušje i Široki Brijeg u Hercegovini. U Posušju ih je srdačno dočekao bivši gvardijan Samostana sv. Jeronima u Slanomu fra Marko Dragičević. U posjetu Posušju fra Marko im je bio vodič u obilasku samostana i novo sagrađene crkve, a poslije su u njegovoj pratnji posjetili i Široki Brijeg i zapalili svijeće u širokobriješkoj crkvi za fratre mučenike, žrtve komunističkog režima. Kako kažu, i ovaj izlet je prošao u ugodnom druženju i puni dojmova vratili su se doma i već s nestrpljenjem očekuju sljedeće putovanje. Pa neka im je sretno. Lj.Šimunović ŽUPA DUBROVAČKA DJELATNICI HOTELA PUCIĆ PALACE PRIPREMILI RUČAK ZA KORISNIKE I DJELATNIKE CENTRA Martinje u Josipovcu Na inicijativu uprave hotela Pucić Palace Dubrovnik, kuhari, konobari i vodstvo hotela posjetili su Centar za rehabilitaciju Josipovac 11. studenoga, na dan Sv. Martina, i tom prilikom pripremili i poslužili ručak za korisnike i djelatnike Centra. Prije gozbe, ravnateljica je zaželjela dobrodošlicu svim djelatnicima i upoznala ih s izgledom i radom Centra. Korisnici su se na Martinje osjećali kao prava gospoda u restoranu, poslužena i počašćena odličnim jelima i vrhunskom uslugom. (župčica.hr) 12 GlasGrada - 504 - petak 14. 11. 2014. BOĆANJE Prvaci Županije Nedjeljko Bogoje i Stanko Matković Nedjeljko Bogoje i Stanko Matković članovi BK Župa Dubrovačka postali su prvaci Županije u disciplini parovi klasično za 2014. godinu. Oni su u završnici 8 najboljih parova Županije redom slavili protiv Stijepa Violića i Nikše Krijesa (BK Komolac), Iva Butrice i Damira Ilića (BK Rijeka), te na kraju u finalu bili bolji od Srećka Baja i Pera Nadramije (BK Komolac). Pobjednički par u svim utakmicama je pokazao odličnu igru i na kraju zasluženo osvajaju titulu prvaka Županije. Kao županijski prvaci stekli su pravo nastupa na završnici prvenstva Hrvatske koje će se odigrati 13.-14. prosinca 2014. g. u Pazinu. Drugo mjesto osvojili su Srećko Bajo i Pero Nadramija, treći su bili Ivo Butrica i Damir Ilić, dok je četvrto mjesto pripalo Mirku Jakiću i Slobodanu Desnici iz BK Asfalt Ploče. Rezultati završnice: Luko Kelez, Štefi Ljubimir (Postranje) – Srećko Bajo, Pero Nadramija(Komolac) 6:10, Pavo Rešetina, Stipe Vučković (Slivno) – Mirko Jakić, Slobodan Desnica (Asfalt Ploče) 9:10. Nedjeljko Bogoje, Stanko Matković (Župa Dubrovačka) – Stijepo Violić, Nikša Krijes (Komolac) 13:1. Ivo Butrica, Damir Ilić (Rijeka) –slobodni. polufinala: Nedjeljko Bogoje, Stanko Matković – Ivo Butrica, Damir Ilić 13:1, Mirko Jakić, Slobodan Desnica – Srećko Bajo, Pero Nadramija 9:13. Za 3. mjesto: Ivo Butrica, Damir Ilić – Mirko Jakić, Slobodan Desnica 13:11. Finale: Nedjeljko Bogoje, Stanko Matković – Srećko Bajo, Pero Nadramija 7:5 Poredak: 1. Nedjeljko Bogoje, Stanko Matković (Župa Dubrovačka), 2. Srećko Bajo, Pero Nadramija (Komolac), 3. Ivo Butrica, Damir Ilić (Rijeka), 4. Mirko Jakić, Slobodan Desnica (Asfalt Ploče), 5. Stipe Vučković, Pavo Rešetina (Slivno), 6. Luko Kelez, Štefi Ljubimir (Postranje), 7. Stijepo Violić, Nikša Krijes (Komolac). Luko Hendić Tel: 020 313 005 GlasGrada - 504 - petak 14. 11. 2014. 13 DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA PISMO ŽUPANA NIKOLE DOBROSLAVIĆA VLADI REPUBLIKE HRVATSKE: Pokrenite rješavanje granica prema BiH i Crnoj Gori! Dubrovačko-neretvanska županija od Vlade Republike Hrvatske još jednom traži da konačno pokrene pitanje definiranja državnih granica prema Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Naime, pitanje eksploatacije plina i nafte u akvatoriju Dubrovačko-neretvanske županije, osim što se događa bez ikakvih konzultacija s regionalnom samoupravom i bez ikakve Strateške procjene utjecaja na okoliš, aktualizirala je pitanje razgraničenja u bokokotorskom zaljevu. Sadašnja granica određena je temeljem privremenog sporazuma iz 2002. godine. Taj je sporazum po nama neprihvatljiv i štetan po interese Hr- vatske, pa smatramo da ga treba zamijeniti novim rješenjem koje će biti vođeno međunarodnim pravom mora. Pri tome mislimo na pravičnu podjelu crtom sredine. Vlada je dužna to pitanje riješiti trajnim sporazumom i zaštititi interese Hrvatske. Eksploatacija plina i nafte, osim što donosi niz pitanja ugroženosti prirode, nosi i niz pitanja vezanih za turizam kao glavnu granu gospodarstva Županije. Zato držimo nužnim da se pregovori oko granice pokrenu što prije. Također, moramo naglasiti kako nismo zadovoljni činjenicom da ni granica na moru s Bosnom i Hercegovinom u Malostonskom zaljevu, ali ni kopnena granica na poluotoku SASTANAK RADNE SKUPINE Klek, nisu riješene. Nakon sramotnog pokušaja Vlade da taj problem riješi darovanjem hrvatskog teritorija, koji se nazivao hrpom kamenja, i žestokog protivljenja juga države, Vlada se povukla i odustala. No, problem i dalje stoji neriješen. Smatramo da je nedopustivo da obje naše granice niti nakon gotovo dva i po desetljeća državnosti nisu riješene. Zato od Vlade tražimo da krene u rješavanje i ovog spora. Mi u Županiji spremni smo pomoći Vladi u rješavanju oba ova granična pitanja, kako smo to i do sada radili. Makar upozoravanjem na moguće štetne posljedice po državne interese. Nadamo se stoga da će nas Vlada uključiti u ove i sve druge razgovore koje nas se tiču, a što do sada nije bio slučaj. ŠEZDESET GODINA RADEŽA IZ BLATA Za funkcionalnu regiju Dubrovačko- Župan iznenađen izostankom neretvanske županije subvencija prerađivačkoj industriji Župan Nikola Dobroslavić i njegova zamjenica Marija Vučković sudjelovali su na konstituirajućoj sjednici Radne skupine za funkcionalnu regiju Dubrovačkoneretvanske županije. Tom je prilikom župan uvodno iznio kratak osvrt na pojam područja funkcionalne regije Južna Dalmacija, kako je od strane Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture nazvana u Strategiji prometnog razvoja RH i koja se ujedno u cijelosti podudara s područjem DNŽ. Izvijestio je i o dosadašnjim aktivnostima koje je Županija poduzela u svrhu pripreme i prijave na natječaj Ministarstva za pripremu projekata iz područja integriranog prometa i održive regionalne/urbane mobilnosti, otvoren u sklopu Operativnog programa „Promet” 2007-2013. Na sastanku je imenovano operativno tijelo Radne skupine kojom predsjeda zamjenica župana M. Vučković. Radna će skupina u suradnji s Regional- nom razvojnom agencijom DUNEA-om raditi na prijavi projektnog prijedloga Glavnog plana (Masterplan) prometa DNŽ na trenutačno otvoreni natječaj Ministarstva. Također je zaključeno kako će Radna skupina u ime Županije iznijeti službeni stav prema predstavnicima Ministarstva da Županija ne pristaje na to da se bez transparentne rasprave donosu konačna prometna rješenja koja će imati dugoročni utjecaj na razvoj identificirane funkcionalne regije Južna Dalmacija, odnosno na DNŽ. U Radnu skupinu su uključeni struka i dionici od kojih se može očekivati kvalitetan doprinos u prijavi projekata funkcionalne regije DNŽ, i to predstavnici Županije, gradova s područja županije, razvojnih agencija, lučke uprave, Zračne luke Dubrovnik, Hrvatskih željeznica (ured u Pločama), tvrtke koje imaju ingerenciju upravljanja nad cestama u županiji te Turistička zajednica DNŽ. SKUP U LERU Automatizacija u prometu 2014. Na otvaranju 34. skupa o južne Hrvatske, pitanju od klprometnim sustavima s međun- jučne važnosti za cijelu Duarodnim sudjelovanjem “Autom- brovačko-neretvansku županiju atizacija u prometu 2014.”, i Republiku Hrvatsku. Organizaodržanom u hotelu Lero, sud- tor skupa je KOREMA- Hrvatsko jelovao je i župan Nikola Dobro- društvo za komunikacije, račuslavić. On je ovom prigodom, narstvo, elektroniku, mjerenja i poželio dobrodošlicu svim sudi- automatiku, član Međunarodne onicima skupa te istaknuo konfederacije za automatsko upzadovoljstvo što će se na okru- ravljanje IFAC, a jedan od pokglom stolu 6.studenoga rasprav- rovitelja skupa je i Dubrovačkoljati o prometnoj županija. 14 GlasGrada - 504povezanosti - petak 14. 11. neretvanska 2014. Na radnom sastanku s direktorom „Radeža“ iz Blata Jerkom Andrijićem, župan Nikola Dobroslavić je razgovarao o poslovanju i programu obilježavanja 60 godina djelovanja ove korčulanske tvrtke. Tom je prilikom Andrijić županu naveo kako tvrtka, koja se bavi prerađivačkom proizvodnjom u brodogradnji, i u ovim lošim gospodarskim uvjetima uspijeva na vrijeme podmirivati sve obaveze te su broj zaposlenika čak i povećali, pa ih je tako sada 319. Andrijić je naglasio kako je čak 70 posto proizvodnje „Radeža“ namijenjeno izvozu. No, potužili su se županu da već dvije godine na natječajima Ministarstva gospodarstva za poticanje prerađivačke industrije nisu dobili niti kune poticaja. U 2013. godini su bili jedna od tri tvrtke koje su se na taj natječaj javile iz DNŽ, ali niti jedna nije dobila poticaj. Ove godine su se na natječaj, naveo je Andrijić, uz „Radež“ javile još četiri tvrtke. No, nitko od njih ni ove godine nije dobio ikakva sredstva. Župan je kazao da doista smatra da je „Radež“, a vjerojatno i ostale tvrtke koje su se javile na ta dva natječaja, zaslužile potporu. Začudio se podacima da nitko iz Županije u dvije godine nije dobio niti kune subvencije, obzirom da mu je na nedavnom sastanku pomoćnik ministra gospodarstva Alan Leverić rekao da se odvajaju velika sredstva za poticanje prerađivačke industrije. -Ipak je u ovom slučaju riječ o tvrtki koja na otoku zapošljava 319 osoba i koja čak 70 posto proizvodnje plasira na inozemno tržište- kazao je župan i dodao da „Radež” mora biti uporan u traženju subvencija „jer sigurno ispunjavate više uvjeta nego brojni koji su te subvencije dobili”. Također, župan je pozvao Andrijića da „Radež“ prijavi na neki od natječaja koje Županija raspisuje za poticanje gospodarstva. Tako je podsjetio da Županija subvencionira dva postotna poena kredita te da ekološka proizvodnja i žensko poduzetništvo subvenciju mogu podići još za po pola postotnog poena. Na kraju je sastanka župan prihvatio poziv da početkom prosinca bude na svečanosti obilježavanja 60 godina djelovanja „Radeža“. DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA U KOMOLCU I NA STRINČIJERI U KRIŽEVCIMA Položeni vijenci za poginule hrvatske branitelje Izvršni odbor Hrvatske zajednice županija Na sjednici Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija u Križevcima sudjelovali su župan Nikola Dobroslavić i pročelnik Upravnog odjela za poslove župana i Županijske skupštine Blaž Pezo. Župani su raspravljali o podnošenju zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o prostornom uređenju i Zakona o gradnji. Župani su slušali iz- vješće o radu župana Dobroslavića kao zamjenika voditelja hrvatskog izaslanstva u Odboru regija Europske unije. Članovi Izvršnog odbora donijeti su i odluku o osnivanju tematskih radnih skupina unutar Hrvatske zajednice županija, a koje bi trebale pospješiti rad HZŽ na pitanjima značajnim za regionalnu samoupravu. ODRŽAN MEĐUNARODNI SIMPOZIJ O budućnosti UNESCO-ve baštine Pročelnica za međugeneracijsku solidarnost, branitelje i obitelj Nina Skurić, pročelnik za poslove Župana i Županijske skupštine Blaž Pezo i županijski vijećnik Mato Franković položili su vijence i zapalili svijeće na spomenobilježjima u Komolcu i na Strinčijeri. Uz roditelje i obitelji poginulih branitelja u Komolcu su se pridružili i vijence položili predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskoga rata, predstavnici Grada Dubrovnika i Policijske uprave dubrovačko-neretvanske. Na Strinčjeri je spomen obilježje poginulim braniteljima Siniši Tkalecu, Tomislavu Benderu, Zdenku Baričeviću, Ivanu Raiču, Mariu Matani, Vladimiru Vukoviću, Matu Damjanoviću, Mladenku Čavari, Božu Merčepu te Anti Landikušiću. ŽUPAN I VELEPOSLANICA KANADE O festivalu „Treće uho“ Župan Nikola Dobroslavić primio je u Palači Ranjina u posjet veleposlanicu Kanade Louise LaRocque. Veleposlanica LaRocque boravi u Dubrovniku u sklopu festivala „Treće uho“, na kojem se predstavlja Kanada. Veleposlanica je upoznala Župana sa umjetničko-edukativnim aktivnostima Festivala, te najavila svečano otvaranje izložbe \’Kanadski inuiti: drevni simboli u suvremenoj umjetnosti\’ Župan Dobroslavić izrazio je zadovoljstvo organizacijom ovakvog festivala, tim više jer se radi o volonterskom projektu udruge Bonsai kojem je cilj razvoj kvalitetnih sadržaja koji služe edukaciji i općem dobru zajednice. Župan i veleposlanica razgovarali su i o investicijama u Dubrovačko-neretvansku županiju odnosno ulaganju državljana Kanade, poput jednog projekta u Cavtatu, i mogućnostima koje se nude na tom planu. Isto tako, govorilo se i o problemu prometne izoliranosti Županije i važnosti ulaganja u luku Ploče. METKOVČANI U DUBROVNIKU Posjet učenika Osnovne škole Stjepan Radić Zamjenica župana Marija Vučković i pročelnica za obrazovanje kulturu znanost i šport Marijeta Hladilo primile su u posjet učenike Osnovne škole Stjepan Radić iz Metkovića. Tom prigodom zamjenica Vučković i pročelnica Hladilo upoznale su učenike s osnovnim, prirodnim, povijesnim i zemljopisnim značajkama Dubrovačko-neretvanske županije. Prilikom svog posjeta Dubrovačko - neretvanskoj županiji, učenici su posjetili dubrovačke muzeje i akvarij. Na Međunarodnom simpoziju „Budućnost povijesnog urbanog krajolika Grada Dubrovnika, dobra svjetske baštine (UNESCO) – nove metodologije urbane konzervacije u kontekstu upravljanja prostornim razvojem“, sudjelovala je i zamjenica župana Marioja Vučković. Ovaj simpozij dio je kampanje „Dani krajolika“ i izložbe Željka Šoletića „Krajolik – pozornica života“,a u sklopu europskog prekograničnog projekta „Baština-pokretač razvoja“, u organizaciji Zavoda za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije.Zaštita i upravljanje kulturnim i prirodnim vrijednostima je glavna tema projekta “Baština pokretač razvoja”, a njegov specifični cilj je razviti nove metodologije za valorizaciju i očuvanje, te upravljanje kulturnim i prirodnim krajolikom. Na simpoziju je promovirana i “Procjena utjecaja na baštinu za dobra svjetske baštine” HIA (ICOMOS) - nova metodologija koja je u skladu s Operativnim smjernicama Svjetske kulturne konvencije UNESCO-a, a učinkovit je alat za procjenu utjecaja potencijalnog razvoja na iznimnu univerzalnu vrijednost (OUV) promatranog spomenika svjetske baštine. Naime, u sklopu četvrte studije u izradi je i Heritage Impact Assessment for Dubrovnik odnosno procjena utjecaja planiranih zahvata na Dubrovnik kao znamenitosti svjetske baštine. Izložba fotografija autora Željka Šoletića “Krajolik - pozornica života” predstavila je dvije panorame područja Dubrovnika: područje Rijeke dubrovačke koja daje pogled na sjevernu padinu Srđa, te panoramsku fotografiju južnih padina Srđa. Naime, to su dvije najveće ikad napravljene fotografije u Hrvatskoj pa tako i u Dubrovniku. Zaključci i preporuke studija izrađenih i prezentiranih na ovom skupu uz već prezentirane bit će objedinjene i prezentirane na Završnoj konferenciji Projekta koja će se održati u veljači 2015. godine. GlasGrada - 504 - petak 14. 11. 2014. 15 GLAS PLOČA GRADSKE SLUŽBE GRADA PLOČA AGENCIJI ZA POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE UPUTILE ZAHTJEV ZA PRODUŽENJE ROKA PRIJAVE U SVEZI JAVNOG POZIVA ZA ZAKUP POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA Agencija: „Vremena je bilo, produženja roka nema“ Gradske službe uputile su nekoliko upita Agenciji za poljoprivredno zemljište za produženjem roka prijave na Javni poziv za zakup poljoprivrednog zemljišta. Naime, zbog mnogih dvojbi u tumačenju procedure, ispunjavanju obrazaca i niza nedoumica prilikom posebnih situacija na terenu, gradske službe smatrale su potrebitim produženje roka kako bi se poljoprivrednicima omogućilo da spomenuto usklade. Između ostalog, uočene su brojne nejasnoće i nelogičnosti, te otvorena pitanja koja dovode čak u pitanje i mogućnost pravične provedbe natječaja. Kao jedno od otvorenih pitanja pojavila se neusklađenost kultura upisanih u katastru sa stanjem na terenu, zatim i neprilagođenost javnog poziva konkretnim prilikama u cijeloj dolini Neretve glede registracije strojeva i sl. Sve informacije s terena i konkretni upiti poljoprivrednika ukazuju na to kako se dvojbe koje su se pojavile odnose upravo na opcije ispunjavanja koje uvjetuju obrasci gospodarskog programa bez mogućnosti varijacija, odnosno navođenja specifičnih slučajeva. Gradske službe sa svim spomenutim upoznale su Agenciju za poljoprivredno zemljište, no od iste je došao dopis u kojem zahtjev Grada Ploča smatraju neosnovanim, te se rok za prijave za Javni zakup ne produžuju. PISMO PREDSJEDNIKA GRADSKOG VIJEĆA DAVORA MIHALJEVIĆA MINISTARSTVU UPRAVE Nezadovoljstvo dopisom pomoćnika ministra Predsjednik Gradskog vijeća Davor Mihaljević u odgovoru Ministarstvu uprave, uz ostalo, naveo je: “Potvrdili ste da se predmetnom Deklaracijom Gradsko vijeće Ploča protivi izgradnji TE u Pločama, no ne prihvaćamo Vašu tezu da Gradsko vijeće Ploča, Županijska skupština, a posebice građani nemaju pravo izjašnjavanja o ovom pitan16 GlasGrada - 504 - petak 14. 11. 2014. ju”. Predsjednik Gradskog vijeća Ploča očitovao se pomoćniku ministra gdinu Miloševiću, te mu uz traženu dokumentaciju poslao i dopis u kojem izražava nezadovoljstvo time što se osporavaju, zapravo, odluke i zaključci doneseni na sjednici, te se iste smatra ništavnima objašnjavajući da isti nemaju “pravnu težinu.” U konkretn- Podsjećamo, s obzirom da Agencija nije odobrila produženje roka, 12.studenoga je bio zadnji dan za prijavu za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH na području grada Ploča. om slučaju radi se o nekoliko točaka Deklaracije, koje pomoćnik ministra osporava, jer kako kaže, Gradsko vijeće, pa ni Županijska skupština nema ovlasti donositi odluke o ovom pitanju. “TE nije isključivo energetsko pitanje”, svoju borbu za to da građani sami odluče o ovom pitanju, temelji predsjednik GV i sam gradonačelnik Vejić, koji je potvrdio isto, zalažući se da referendum, najviše demokratski oblik izjašnjavanja volje građana, bude taj koji će o ovom pitanju odlučiti. GLAS PLOČA MALI NOGOMET Najbolja momčad UMA veterana grada za prošlu godinu je Crna Rika U Domu Športova u Pločama odigrano je super finale kupa UMA veterana grada Ploča gdje su se sastali Porto Tolero, prošlogodišnji pobjednik lige, i Crna Rika pobjednik Kupa. Pred malim brojem gledatelja u vrlo zanimljivoj i do kraja neizvjesnoj utakmici tek nakon izvođenja kaznenih udaraca slavili su precizniji i sretniji igrači Crne Rike. Utakmica je u regularnom dijelu igre završila neriješenim rezultatom 1:1, dok je nakon izvođenja kaznenih udaraca konačan rezultat bio 6:5 za Crne sa Rike. Pobjedničkoj ekipi kao i učesnicima Super kupa vrijedne pehare predao je Vedran Šetka tajnik UMA veterana grada Ploča. Crna Rika pobjednik Super kupa UMA veterana grada Ploča Pobjednička momčad Crne Rike igrala je u sljedećem sastavu: Tomislav Vladimir, Dominik Ivica Žulj kapetan Crne rike prima pob- Beidenegl, Toni Tomašević, Leo Štrbić, Stipica Zmijarević, Nino Markić, Đino Zmijarević, Nikola jednički pehar Super kupa od Vedrana Beidenegl, Tomislav Žderić, Ivica Žulj, Joško Lovrić, voditelj - Nikola Galić. Pripremio i foto: Sana Šetke tajnika UMA veterana grada Ploča OVOGA BOŽIĆA VELIKA DONATORSKA VEČER U ORGANIZACIJI PUČKOG OTVORENOG UČILIŠTA PLOČE Grad svomu slavuju U organizaciji Pučkog otvorenog učilišta za vrijeme Božićnih blagdana održat će se donatorska večer, a prikupljena sredstva namijenjena su financiranju dijela troškova operacija koje čekaju učiteljicu, i samu humanitarku, glas koji nije izostao ni na jednom događanju u Pločama, Selmu Oršulić. Pločani su i do sada pokazali da imaju veliko srce i unatoč teškoj gospodarskoj situaciji pomagali su svojim sugrađanima u potrebi. I ovo božićno vrijeme, nema sumnje, okupit će nas u zajedništvu, te ćemo kroz donatorsku večer, uz zabavu i druženje, ovaj put pomoći našoj Selmi. Predsjednik Upravnog vijeća POU Ploče Jurica Šetka pozvao je sve ljude dobre volje da pruže potporu ovome humanitarnom projektu. Pokrovitelj hvale vrijedne akcije je Grad Ploče, a pomoć će pružiti i Dubrovačko-neretvanska županija. O svim daljnjim informacijama, kao i o mogućnosti uključivanja u organizaciju donatorske večeri, javnost će biti obaviještena putem Radio postaje Ploče i lokalnih portala. GlasGrada - 504 - petak 14. 11. 2014. 17 OŠ GRUDA Petaši i Mačak stihotvorac Mirjane Smažil Pejaković Osnovnu školu Gruda, 11. studenoga 2014. godine, 5. školski sat, svojim su posjetom počastili rado viđeni gosti gospođa Mirjana Smažil Pejaković i gospodin Stijepo Mijović Kočan, bračni par književnika. Učenicima 5. a i 5. b razreda predstavili su roman za djecu Mačak stihotvorac, autorice Mirjane Smažil Pejaković. Pjesnik Stijepo pričao je učenicima o književnom radu svoje supruge, a ona im je čitala ulomke iz romana. Predstavila im je žutog mačka, junaka svog romana, pisanog upravo iz perspektive mačka koji obožava stihove. Ugodnu atmosferu učenici su upotpunili ozbiljnim pitanjima za goste o njihovu pjesničkom životu i stvaralaštvu. Učenička pitanja o načinu stvaranja umjetničkog djela, Morseova abeceda vezana za život mačka, prve pjesme i tajni svjetovi pjesnika učinili su ovaj susret ugodnim i zanimljivim svima prisutnima. Zainteresiranim pogledima, uzbuđenošću i tišinom učenici su nam pokazali koliko su ovakvi susreti bitni za njihovo odgojno obrazovno sazrijevanje. Grudski su petaši obećali književnici pročitati Mačka stihotvorca, što je izazvalo njen ispunjeni osmijeh. Zahvaljujemo posjetu književnicima koji su obogatili ovaj školski dan učenicima i učiteljima. Nadamo se ponovnom susretu s književnicima kako bi svoj rad i iskustvo prenijeli i nekim novim generacijama. Marijana Trojan 18 GlasGrada - 504 - petak 14. 11. 2014. DOBRE VIJESTI Bespovratna sredstva za dubrovačku zračnu luku Ministar pomorstva prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić i glavni direktor Zračne luke Dubrovnik Roko Tolić su potpisali Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt Zračne luke Dubrovnik Razvoj u vrijednosti od 40.509.440,00 kuna. Radi se o sredstvima kojima će se financirati priprema tehničke dokumentacije za realizaciju projekta Zračna luka Dubrovnik Razvoj koji je u postupku prijave za povlačenje sredstava iz fondova EU. Ukupna vrijednost projekta iznosi 244,5 milijuna eura. Podsjećamo da je projekt Zračna luka Dubrovnik Razvoj početkom godine dobio pozitivnu Odluku Europske komisije (DG Competition), te predstavlja dobar primjer pripreme projekata koji se planiraju sufinancirati iz fondova Europske unije, a koji moraju slijediti procedure i pravila u pripremi potrebnih studija. Razvoj zračne luke identificiran je i u Strategiji prometnog razvoja Republike Hrvatske. Infrastruktura Zračne luke Dubrovnik uništena je početkom devedesetih godina prošlog stoljeća i potrebna je detaljna re- konstrukcija postojeće, a planirane mjere uključuju i proširenje postojećih infrastrukturnih te prometnih kapaciteta u svrhu održavanja i poboljšanja postojeće razine kvalitete usluge. Projekt će također biti usmjeren na smanjenje prometnih zagušenja, provedbu mjera za zaštitu okoliša i povećanje energetske učinkovitosti, sanaciju postojećih i izgradnju novih kolničkih konstrukcija i objekata koji su potrebni za sigurno i neometano poslovanje zračne luke, kojom sada u Dubrovnik stiže 64 posto svih posjetitelja. Upravo potpisanim Ugovorom za pripremu tehničke dokumentacije iz EU fondova bit će uplaćeno 34.433.024,00 kuna odnosno 85 posto sredstava, a preostalih 15 posto sufinancirat će Republika Hrvatska. Izradu tehničke i natječajne dokumentacije za projekte iz sektora prometa, koji se planiraju sufinancirati iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014 – 2020. Ministarstvo financira kroz Operativni program Promet 2007.-2013. te na taj način povećava kvalitetu pripremljenosti projekata u sektoru prometa i osigurava stratešku bazu projekata za razvoj prometnog sektora. GlasGrada - 504 - petak 14. 11. 2014. 19 AGENCIJA ZA CIVILNO ZRAKOPLOVSTVO Statistika za listopad Prema neslužbenim statističkim podacima Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo o prometu na aerodromima u Republici Hrvatskoj za listopad 2014.godine, ukupno je prevezeno 5,5 % više putnika u odnosu na isti mjesec prošle godine. Ukupan broj operacija zrakoplova je veći za 0,35 %. Prevezeno je četiri posto manje robe dok je s druge strane prevezeno 24,6% više pošte u odnosu na isto razdoblje prošle godine. AIR SERBIA Promotivne cijene za letove preko Beograda Air Serbia je prošloga tjedna najavila uspostavu dva leta na dan između Zagreba i Beograda, počevši od 12. prosinca. Kako bi proslavili ponovno uspostavljanje ove linije, koja je bila u prekidu 23 godine, Air Serbia je korisnicama svojih usluga ponudila specijalne cijene za povratne karte u ekonomskoj klasi iz Zagreba prema 14 destinacija u svojoj mreži. Cijena povratne karte između Zagreba i Beograda je 79 Eura. Ova ponuda će vrijediti do 21. studenog za putovanja od 12. prosinca do 24. ožujka 2015. godine. Promotivne cijene vrijede za povratne karte u ekonomskoj klasi iz Zagreba preko Beograda za sljedeće destinacije: Istambul (139Eura), Podgorica (149Eura), Tivat (149Eura), Bukurešt (149Eura), Tirana (159Eura), Atena (159Eura), Solun (159Eura), Sofija (159Eura), Moskva (169Eura), Larnaka (199Eura), Tel Aviv (199Eura), Beirut (349Eura) te Abu Dhabi (399Eura). FINANCIJSKO IZVJEŠĆE Croatia Airlines - preko milijun putnika na međunarodnim letovima Neto dobit Croatia Airlinesa za prvih devet mjeseci ove godine dosegnula je skoro 45 milijuna kuna, što je dvostruko više od dobiti u istom razdoblju prošle godine, pokazuju objavljeni financijski izvještaji. Ukupni prihodi Croatia Airlinesa i povezanih društava u prvih devet mjeseci iznosili su 1,23 milijarde kuna što je 2,9 posto manje nego prošle godine. Istovremeno su ukupni rashodi smanjeni za 4,8 posto, na 1,19 milijardi kuna. Domaći avioprijevoznik u prvih je devet mjeseci prevezao 1.441.250 putnika, od čega 373.534 putnika u domaćem redovitom prometu, 1.009.859 putnika u međunarodnom redovitom prometu i 57.857 putnika u čarter prometu. Ukupan broj putnika veći je nego u prvih devet lanjskih mjeseci za 0,4 posto. Pri tome je broj putnika u domaćem redovitom prometu manji za 1 posto, dok je u međunarodnom redovitom prometu 2 posto veći. Broj putnika u čarteru smanjen je za 16 posto. LET U NEBO Ryanair - manje cijene u 2015. 20 GlasGrada - 504 - petak 14. 11. 2014. Ryanair je u ponedjeljak povećao prognozu godišnje dobiti za gotovo 20 posto, zahvaljujući rastu rezervacija u zimskoj sezoni. Ujedno, najavio je za iduću godinu rezanje cijena i do 10 posto kako bi preoteo tržišni udio od konkurenata s višim cijenama. Ryanairova dobit poslije oporezivanja u šest mjeseci do kraja rujna iznosila je 795 milijuna Eura, promet kompanije u proteklih šest mjeseci porastao je za 4 posto, a prosječne cijene za 5 posto. Kompanija je povećala prognoze za idućih šest mjeseci, pa sada procjenjuje da će dobit nakon poreza za financijsku godinu koja traje do ožujka 2015. iznositi između 750 i 770 milijuna Eura. To je znatno više u odnosu na prethodnu prognozu od 620 do 650 milijuna Eura i iznad očekivanja analitičara od 694 milijuna Eura. Povećanje procjena poslovanja uslijedilo je nakon što je uveo niz poboljšanih usluga za korisnike i ponudio nove cijene za poslovnu klasu s besplatnom prijavom prtljage i mogućnošću promjene leta. (aerosvijet) KARIJERE Luko Vuletić - pomoćnik ministra prometa projekt razvoja dubrovačke zračne luke kojim se apliciralo prema EU fondovima. Vuletić je također to naveo kao glavni motiv nadležnog ministarstva da mu ponude novu funkciju. Posao direktora sektora zajedničkih poslova u Zračnoj luci Dubrovnik, kojega je obavljao, biti će povjeren postojećem kadru na aerodromu internom preraspodjelom zaduženja, te neće biti novih zapošljavanja niti popunjavanja njegovog radnog mjesta, saznajemo u Upravi ZLD. Foto: Petar Ipšić Pomoćnik generalnog direktora dubrovačke zračne luke, Luko Vuletić je početkom ovoga mjeseca, prešao na novu funkciju u Zagreb, budući je na sjednici Vlade održane 6. studenog, odlučeno da preuzme dužnost pomoćnika ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Siniše Hajdaš Dončića. Vuletić će na svom novom radnom mjestu biti zadužen za Upravu za prometnu infrastrukturu i fondove EU, u čemu je značajno iskustvo stekao pripremajući BROJKE I listopad u plusu CROATIA AIRLINES DUBROVNIK - ZAGREB - DUBROVNIK 26.10.2014. - 28.3.2015. Tijekom prethodnog mjeseca listopada u dubrovačkoj zračnoj luci je zabilježeno povećanje broja putnika za 2,59% u odnosu na isti mjesec lanjske godine. Sveukupno se, s porastom ostvarenim u prethodnih deset mjeseci može biti zadovoljnim. Od siječnja do 1. studenog povećanje broja putnika iznosi 4,38% u odnosu na destomjesečje 2013. Dosad je kroz zračnu luku prošlo 1.547.724 putnika. Zanimljivo je dodati i kako je u prošlom mjesecu zabilježen porast broja putnika na domaćim letovima i to za 15,88% u odnosu na lanjski listopad. KARIJERE Iz Zagreba do Praga i Rima svakog radnog dana Privatni hrvatski zrakoplovni prijevoznik Air Croatia objavio je novi početak od 18. prosinca 2014. godine na dvije nove linije iz Zagreba za Prag i Rim (zračnu luku Fiumicino). Na obje linije prijevoznik najavljuje čak 5 rotacija tjedno, svakim radnim danom od ponedjeljka do petka. Na linijama će letjeti iznajmljeni zrakoplov Embraer ERJ-170 od Estonskog nacionalnog zrakoplovnog prijevoznika Estonian Air (OV/ELL). Cijene jednosmjernih karata kreću se već od 99 Eura. DUBROVNIK ZAGREB ZAGREB DUBROVNIK PET 6:40-7:35 16:15-17:20 13:20-14:25 SUB 6:40-7:35 16:15-17:20 NED 6:40-7:35 13:20-14:25 16:15-17:20 20:00-21:05 PON 6:40-7:35 13:20-14:25 16:15-17:20 UTO 6:40-7:35 13:20-14:25 16:15-17:20 SRI 6:40-7:35 13:20-14:25 16:15-17:20 ČET 6:40-7:35 13:20-14:25 16:15-17:20 20:00-21:05 PET 11:40-12:45 14:40-15:45 21:10-22:05 SUB 14:40-15:45 21:10-22:05 NED 11:40-12:45 14:10-15:15 14:40-15:45 21:10-22:05 PON 11:40-12:45 14:40-15:45 21:10-22:05 UTO 11:40-12:45 14:40-15:45 21:10-22:05 SRI 11:40-12:45 14:40-15:45 21:10-22:05 ČET 11:40-12:45 14:10-15:15 14:40-15:45 21:10-22:05 Informacije o ostalim polascima i odlascima možete dobiti na telefon 773 377, 773 100 ili na: www.airport-dubrovnik.hr Prijedloge i sugestije šaljite na e-mail: glasgrada@gmail.com, s naznakom ’za dbv info’. GlasGrada - 504 - petak 14. 11. 2014. 21 22 GlasGrada - 504 - petak 14. 11. 2014. KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA Imamo krizu ambijenta Svašta sebi dopušta ta komisija. Po njima ispada, da je naš Premijer kriv, što imamo puno nezaposlenih. A nije! Nezaposleni su krivi, što je Premijer zaposlen. Kaco Nedavno se jedna gospođa iz Grada u eteru potužila, da su nazivi gradskih ulica previše blijedi, pa se slabo vide. Pristojni dogradonačelnik, nije je uputio oftamologu po oćale, nego joj je obeć’o, da će subito, po svršetku sezone, zlatnom bojom pojačati nazive. I održ’o je obećanje. Oni, koji su vjerovali, kako je njegovo obećanje bilo dano samo na simboličkoj razini, sad’, kad’ su se uvjerili u suprotno, njorgaju, kako sad’ ove kamene ploče paraju spomen ploče na - groblju. Drugi, kojima se je Grad zauprav pozlatio, govore, kako jedino zlatno i treba bit’. I, što sad? Zlatne dane, pamtit’ će i Ljetne Igre, sad’ kad’ im državni stručnjaci iz kulture prigovaraju, da traju predugo, da su preskupe i u pogrešnom terminu. Kakav je to grad, kažu oni, koji ima svjetski poznat festival, svjetski poznatu garažu, a nema zatvoreni prostor, festivalsku dvoranu. A na otvorenomu, unutar zidina, mogu se jedino režirat’ gastronomski festivali. Učeno bi se to reklo, da imamo krizu ambijenta. Rješenje se nameće samo po sebi; Dubrovačke Ljetne igre, treba premjestit’ u Zagreb. Recimo u dvoranu onega gospara Lisinskoga. I to zimi, kad’ igre nikomu ne smetaju. A ne, bora ti, usred Grada i usred ljeta. Nakon što je od svih instrumenata naše ekonomske politike, preost’o samo bubanj, naši političari, još uvijek vjeruju u nemoguće. U svoje sposobnosti! Pa opet najavljuju oživljavanje gospodarstva. Pristalice eutanazije predlažu prekid oživljavanja i isključenje pacijenta s aparata. I tako su nas u Briselu proglasili najgorima u cijeloj EU. A naš Premijer im je lijepo rek’o, da njega ne zanima što oni misle. A ovi iz Europske Komisije se prave ludi!. Davamo im godišnje šest milijardi naših kuna, a oni, umjesto da nam iz pristojnosti uzvrate s nekoliko milijardi njihovih eura, uzvraćaju nekakve nevažne poruke... kako Vlada ne provodi reforme, namjerno skriva proračunski manjak, ima puno nezaposlenih! Svašta sebi dopušta ta komisija. Po njima ispada, da je naš Premijer kriv, što imamo puno nezaposlenih. A nije! Nezaposleni su krivi, što je Premijer zaposlen. Kaco!... E, a pazi sad’ ovo. Istoga dana, u prijestolnici europskih odlikaša, u uličnim prosvjedima protiv šparanja, sudjeluje sto tisuća napaćenih Belgijanaca. Bune se, da kapitalisti narodu nameću štednju, kako bi bogati još više zgrtali bogatstvo. Tako su, umorni od štednje, nesretni Belgijanci, po cijelome glavnom gradu prevrtali i palili auta i razbijali na stotine vjetrobrana i prometnih znakova. Policijski vatrogasci po njima su pucali vodenim topovima. Našoj čeljadi nije jasno, čime su ih to najedili njihovi političari, ali su sigurni, da kad’ bi njima radili, što nama naši rade, izašlo bi ih - milijun. Naši ne izlaze na masovne proteste. A i ‘ko bi skupio toliko svijeta odjedanput, osim, ako bi se dijelio grah s kobasicama. Ili možda, kad je u pitanju gay parada ili ćirilica. Jer tu se svi dobro zabave. A možda je i bolje da je tako. Jer ako naša autohtona masa izađe, tražit će krive stvari - više socijalizma. Osim tega, mi imamo ‘’Provjereno’’ na televiziji. Tamo se sve rješava uživo, k’o pravi reality show. Lijepo sjediš doma u toplu, ne moraš se smucat’ ulicama, a oni sve probleme riješe. A što se spomenute štednje tiče, to je u nas čista demagogija. Mnogi štede samo zato, da bi opet mogli nešto - kupit’! Mora bit’, da je odzvonilo još jednoj Stranci prava. Njihova šefica, detektivka iz Kanade, više nije šefica. Za ljubitelje Bajki, TrnoRužica se izgleda ubola na čudan trn, pa će koju godinu mirno spavat’ u Briselu, osim ako je prije ne probudi poljubac part- nerskoga princa, kad’ dođu izbori... Njezini zlobni bivši kolege misle, da se je gospođa elegantno iz- Piše: Mario Klečak vukla iz hrvatskoga gliba. Domoljublje je nju dovelo iz Kanade u Hrvatsku, pa kad’ je shvatila, da je došla na Mars, domoljubljem se poslužila da uđe u EU parlament, da bi na koncu domoljublje koristila, da opere ruke od Marsa. Pardon, Hrvatske! A šef odjela stranačke sigurnosti Autohtone Hrvatske stranke prava, koji je u ratu proveo sedamnaest dana, nije solidarno s braniteljima ovih dana kampir’o ispred Ministarstva, nego je dežur’o u stanu, koji su mu neprijatelji nakanili ovršit’, radi neplaćanja poreza na nekretninu vrijednu 15 milijuna. Kako bi se zaštitio od napasnika, Kalašnjikovim je puc’o po policiji i ostalima usred Zagreba. Onima, koji nisu bili u opasnosti od metaka, njegova stranačka funkcija, bila je zanimljivija nego njegova herojska obrana stana u centru grada. Pantagane prve napuštaju brod koji tone, stara je uzrečica, kojom neki komentiraju najnoviju najezdu opakih glodavaca u Zagrebu. Kažu da privremena gradska vlast ne vidi pantagane ili ih... možda ne znaju više prepoznat... pa, nastojeći bit’ duhoviti dodaju, šta ćeš... s kim si...takav si... Drugi misle, da bi, barem privremeno, trebalo puštit’ gradonačelnika iz zatvora, dok ne sredi tu navala štetočinja ... U nas u Gradu, prema nekim zagriženim poklonicima elitnih sportova, štetočinje su navalile na jedan od najvećih, i najpotrebnijih projekata u Hrvatskoj. Oni ga zovu golf kompleks na Srđu. Za druge je sve u svezi s tim, gusta magla, pa njima cijeli projekt, (valjda radi magle) izgleda k’o, ni na nebu, ni na zemlji. Baš kad’ se činilo, da će se prva lopata zakopat’ oko derutne i zapuštene tvrđave Imperijal, dubrovački konzervatori sve su fermali. Pamte oni još iz škole, da su prvo Francuzi, na prijevaru zauzeli Dubrovačku Republiku. I da tvrđavu Imperijal nisu gradili, da bi građanima podarili kulturno - zabavne sadržaje, nego za glavni stožer njihove vojske. Da bi osigurali svoje položaje. I kako bi s visoka gledali na nas dolje. To lijepo piše u povijesnim knjigama! Ili tako... nekako! I sad’, bi ovi, njihovi suvremenici, štovatelji naših kulturnih dobara, za sto milijuna iznova gradili spektakularnu tvrđavu, da bi odali počast braniteljima našega grada. Samo bi, umjesto 311 memorijalnih metara kvadratnih, zgradili pet puta više komercijalnih metara. Kako bi mi mogli imat’, doslovce, Veliki Muzej Domovinskog rata. I ‘ko je tu sad’ štetočinja? GlasGrada - 504 - petak 14. 11. 2014. 23 Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOM DO 12:00 SATI i objaviti će se samo jednom. PREDAJTE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA BROJ 616248 (upišite GLAS, vaš tekst), (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen). Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686 383, www.externus.hr ili info@externus.hr. GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA. mali OGLASI KUĆE Prodajem novu kuću na dvije etaže (107 m2 x 2) u BiH, u blizini manastira Tvrdoš, kraj rijeke. Gornja etaža potpuno uređena i opremljena, ograđena okućnica cca 350 m2. 095 87 49 371 STANOVI POTRAŽNJA Tročlana obitelj traži stan na duže vrijeme na području grada. 098 526 584. IZNAJMLJIVANJE Iznajmljujemo stan Lapad 45m2, s parkingom. 091 442 5626. Iznajmljujem 2 stana na duži period, 40 m2 za samce, radnike ili obitelj bez djece. 091 538 2229. Župa, iznajmljujem stan za radnike namješten s klimom. 092 146 5548. APARTMANI Iznajmljujem apartman (poseban ulaz , klima), potpuno opremljen. Do ljeta ili stalno, po dogovoru. Vi nudite cijenu. Informacije od 18 - 20 h na tel. 332 738. GARSONJERE ’15.g. 213000km. cijena po dogovoru. 091 5400 137 BEVERLY 200-7000 kn i BEVERLY 50015 000 kn (oba freško registrirana). 098 192 7649. PIAGIO X9 200 kubika, generalno obnovljen, neregistriran. 099 574 9142 PLOVILA Drvena plastificirana pasara 7.7 m, samogradnja by Mr. Franko Cetinić, Perkins 36 HP made in UK, 11.100,00 Eura. 098 747 107. Prodaje se škaf od glisera dužine 4,83 m. 098 285 582. POSAO Uređujem vrtove i đardine, dipl.ing.agr. 098 958 1993. Fizioterapeut pruža usluge masaže. Dolazim na vašu adresu. Zvati od 10 do 18. 099 593 5256. Majstor u kući 24 sata, svi završni radovi u građevini (pituravanje, sanacija sitnih popravaka u domaćinstvu, elektro i vodo uređaja, po potrebi održavanje kuća i apartmana), ugradnja laminata i pl. namještaja. Garantirana kvaliteta, cijena povoljna. Radimo u Dubrovniku i bližoj okolici.092 311 6363. KAMENOKLESAR-Izrada grobnica, spomenika, vaze-kamenice, klupice, ograde, sve povoljno 091 728 5208. Iznajmljujem garsonjeru u Gružu za radnike na duži period. Autobus blizu. 020 419 574. RAZNO Garsonjeru iznajmljujem. 098 856 142. Iznajmljujem vez za barku u Rijeci dubrovačkoj na dulje vrijeme, uz osiguran parking. Informacije na broj 020 452 646. ZEMLJIŠTA Hitno prodajem građevinsko zemljišta u Čibaći - Mišići, odmah ispod autobusne stanice. Cijena 50 eura/m2. 098 747 107. Prodaju se parcele od trafostanice do Hodilja. Parcele se nalaze pokraj ceste, te je moguć priključak struje i vode. 095 812 8042. Iznajmljuju se dvije parcele, pogodne za davanje ugostiteljsko-turističkih usluga i iznajmljivanje opreme kupcima, površine 652 i druga 526 m2 , tik uz more (plažu) u uvali Vučine, mjesto Žuljana na poluotoku Pelješcu. 098 188 2535. Prodajem drva za ogrjev. 091 677 3799 Izrađujem portret u kredi za samo 300 kn. Idealan poklon za svaku prigodu. Svakako treba dostaviti fotografiju. 091 894 1866. Prodajemo namještaj iz Titovog doba, hrastov. Dajemo u najam više parcela u Du primorju i u Gružu, parking za motore. Samo ozbiljne ponude. 095 384 1177. Prodajem električnu izdajalicu Philips Avent, s 3 brzine i stimulatorom, bočicom od 125 ml. Korišteno par puta, kao novo, garancija. 600 kn. 091 760 1161. Prodajem iPod touch 3. generacije, 32 GB memorija, wi-fi, aplikacije. Dobije se usb punjač, slušalice i velika glazbena kompilacija. 550 kn. 091 760 1161. VOZILA POMOĆ I NJEGA MERCEDES E 200 cdi, ‘99.g. model 2000.g., reg. do 06/ Njegovateljica traži posao 24sata. 00 387 64 455 3981. Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke: pravne osobe: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobe fizičke osobe: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište. Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke kako bi oglas bio objavljen, u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni, neće GlasGrada biti dostupni drugim korisnicima, se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o. 24 - 504 - petakniti 14.će11. 2014. ULICAMA MOGA GRADA ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA, NAZOVITE MARKETING GLASA GRADA: 358 980 311 992, ILI SE JAVITE MAILOM: tele5marketing @gmail.com Irish pub "The Gaffe" Marende ponedjeljak-petak cijena 35.00kn od 10.00h-15.00h M/B PERAST I KRONOLOGIJA BEZUMLJA SRBA I CRNOGORACA NA DUBROVAČKOM PODRUČJU (11) Idu svatovi, Anđa se udaje Vozeći tog 2.10.1991. iz Slanog prema Trsteniku na Pelješcu, i nadajući se ukrcaju na trajekt „Badija“ koji me trebao prebaciti na Mljet, zastao u sam u Stonu, u gradiću mog odrastanja. Pred zgradom „općine“ sam sreo Antu Kalinića, u uniformi, sa „Thompsonom“ preko ramena, koji mi je rekao da trajekt uopće nije doplovio u Trstenik to jutro, i da je pitanje veliko kada će uopće moći preploviti Mljetski kanal, jer četiri ratna broda JRM-e patroliraju cijelom dužinom Mljetskog kanala. Zbog ove informacije koju sam dobio od Ante, nije mi se žurilo prema Trsteniku, pa sam pošao i do Supavla (stonskog naselja), gdje sam prije živio, i tamo susreo Zorana Vodopiju koji se to jutro vratio s bojišnice - iz Čepikuća. Zoran je bio „dadilja“ moje generacije, u vrijeme mog odrastanja u Stonu, ranih 80-ih. Stariji od mene desetak godina bio nam je trener mlađih uzrasta u NK SOŠK-u, stariji glazbenik u limenoj glazbi Ston koji je pazio na nas djecu-mlađe glazbenike, prije i poslije nastupa, predsjednik omladine, te susjed od kojeg me dijelilo samo 17 stepenica. Čistio je svoju „ciganku“ ( automatska puška-M70 ) detaljno, kao i svoje kopačke dok je igrao u prvoj momčadi nogometnog kluba SOŠK, i ispričao mi kako je njih četrdesetak dragovoljaca razbucalo cijelu postrojbu JNA, odnosno, 1. bataljun brigade „Sava Kovačević“ iz Crne Gore; Zamisli, nas 40 branitelja, nasuprot 400 vojnika JNA... Ta brigada JNA-e – „Sava Kovačević“, je nastojala ući u Čepikuće, pa su se uputili iz Zavale, preko Ravnog, pa kroz Popovo polje prema selu Trebimlja. Don Zdravko Petković, župnik iz sela Trebimlja je to uočio i požurio se svojim autom izvjestiti našu postrojbu u Čepikućama o njihovom nailasku, a prije toga je telefonom u krizni štab Du- brovnik poslo sljedeću poruku: „IDU SVATOVI, ANĐA SE UDAJE“, što je značilo da JNA kreće na Čepikuće. A nas je u Čepikućama bilo deset puta manje nego njih. Odmah smo postavili obrambene formacije na samoj granici sa Hercegovinom, u usjeku ispod Bijelog brijega. A postavile su se i televizije (rasprskavajuće protupješačke mine usmjerenog djelovanja, popularno nazvane “Televizija”, proizvedene u dubrovačkoj tvornici ugljenografitnih proizvoda – „TUP“ ). Kako nije bilo zapovjednika obrane, Daidže, u Čepikućama, zapovijedanje je bio preuzeo Marko Mujan koji je na brzinu organiziro sve to što sam ti reko. Nakon što smo zauzeli svoje položaje, negdje oko uru i kvarat iza podne, pojavila se kolona napadača, bahato se ponašajući i galameći sve i svašta... Nas 16 iz Stona, iz pričuvne policijske postrojbe smo bili lijevo u usjeku, a ovi iz ZNG-e, njih oko 30-ak desno. Pustili smo bahate rezerviste da uđu u usjek i onda ošinuli po njima iz svog raspoloživog oružja. A da si vidio te junačine crnogorske... To su tuge i nevoje, bježali su ko muhe bez glava. Da nam se nije puškomitraljez zablokiro, svi bi bili fasovali. Među poginulim agresorima su U KOMAJIMA ODRŽANA 36. KOKAM-ova vinokušnja Nastavljajući njegovati vinske običaje konavoskog kraja vinogradari i vinari Komaja okupljeni u udruzi KOKAM i ove su godine uoči blagdana Sv. Martina i krštenja mladoga vina u Domu kulture u Komajima održali tradicionalnu 36. vinokušnju. Drugu godinu za redom pridružili su im se vinogradari i vinari iz cijele čilipske župe, Uskopja, Gabrila, Močića i Čilipa. Na ocjenjivanju se našlo 26 uzoraka mladih vina – 16 crvenih, 9 bijelih i jedna malvasija. U kategoriji bijelih vina prvu nagradu dobio je Mato Drobac iz Komaja, drugu Pero Arbulić iz Čilipa, a treći Pero Crvik iz Komaja. U kategoriji crvenih vina prvu nagradu dobio je Đuro Pendo iz Komaja, drugu Pero Sukno također iz Komaja, a treće Niko Ruso iz bili poručnik Ranko Bojićlo 9, a ranjeno 15 boraca.“ zapovjednik čete, te starU titogradskim novinama iji vodnik Vojislav Bula- „Pobjedi“, je pisalo tović-zamjenik kodrukčije: „ 53 mrtva vojnimandira čete, odn., forka, pala za slobodu Jugomacije koja je krenula u slavije ( poimenično napad. Veći dio od tih 400 nabrojani ), koje crna pripadnika JNA i četGora nikada neće da zabničkih formacija se oravi, i više od 60 ranjenih razbježao natrag prema Piše: Silvio Market junaka koji jedva čekaju selu Trebimlja, odakle su da se vrate na frontu“. Tog minobacačima uzvratili po snag- prvog i drugog dana listopada ama obrane misleći da će na taj 1991., odbijeni su napadi i na Slnačin razbiti obranu, pa opet ano, Osojnik i Brgat, te su horde pokušati proći, no nisu uspjeli, a zla bile potisnute nazad u Herce„hrabri junaci“ se nisu više govinu, dok im je jedino napad iz usuđivali prići hrvatskim branitel- Crne Gore na područje Debelog jima. Istu večer je borba okonča- brijega uspio. Ozlojeđeni zbog na, te su linije obrane učvršćene. neuspjeha, posebno u ČepikućaSutradan su iz sela Trebimlja u ma, gdje su pretrpjeli i znatne guHercegovini, pod prijetnjom bitke, JNA se odlučila za proboj i odmazde nad zatočenim presijecanje kopnene veze Dustanovnicima tog sela, oficiri JNA brovnika i ostatka Hrvatske na poposlali nekolicinu civila da pok- dručju Slanog. Zbog tog su agreupe tijela poginulih. Ovako je beo- sorske snage željele imati potpugradski novinski list „Vreme“ ni uvid nad područjem oko Slanog, kako im se opet ne bi ponovile Čepikuće. Tako je u popodnevnim satima nad Slanom stalno letio helikopter „jugoslavenskog ratnog vazduhoplovstva“ ( JRV ) - MI-8, koji je „snimao“ položaje hrvatskih snaga i sve dostavne ceste koje su služile za opskrbu branitelja. Bilo je zanimljivo kako su neprijateljske snage JNA znale sve i o događajima u samom mjestu. Za to su bili zaduženi lokalni špijuni iz samog Slanog. Posada broda Perast je bila na raspolaganju kriznom štabu Slano, te su ih to jutro zamolili za pomoć. Tako su: Ivo Lazo, Slobodan Dovijanić i Stijepisao o događajima iz Čepikuća po Dabelić-Grego, kao najmlađi 7.10.1991.: „Na frontu je bilo i su- članovi posade broda bili pri više iznenađenja. Vojska je poče- kriznom štabu i pomagali u la optuživati komandu. Na udaru premještanju i utovaru, te se našao komadant Užičkog kor- odvoženju oružja i municije na pusa, general Torbica. Crnogor- položaje oko Slanog. Sve te akci sumljaju da je u pitanju izdaja, tivnosti su bile jutarnje, a pošto je koja je plaćenja desetkovanjem 2.10.1991. još uvijek bilo mirno u njihove jedinice u selu Čepikuće. samom mjestu, oni su se po General Torbica im je rekao da je obavljenim zadacima vratili na teren izviđen, a onoga momenta brod. Taj dan je član posade, kad je njegov helikopter odleteo, Stijepo Dabelić-Grego, nakon shvalili su da su u okruženju, na obavljenih zadataka za krizni štab snajperskim i minobacačkim niš- Slano odlučio poći prema Stonu, anima ustaša. Kažu da je poginu- što je i učinio. (nastavlja se) Čilipa. Plaketom je nagrađena malvasija Pera Crvika. Na početku feste sve nazočne pozdravili su predsjednik udruge KOKAM Đuro Pendo i dugogodišnji predsjednik, sada u ulozi savjetnika, Andro Crvik, kojemu su njegovi kokamovci i svi nazočni čestitali na priznanju “Mato Bobanović“ koje su mu organizatori ovogodišnjih 24. međunarodnih susreta vinogradara i vinara – Sabatina 2014. dodijelili za višegodišnji samoprijegoran rad u vinogradarstvu i vinarstvu. Ocjenjivanje i vinokušnju i ove godine pratila je dipl. ing. agronomije Ivanka Čelar koja je pohvalila napredak konavoskih vinara u proizvodnji i njegovanju vina u vinicama, jer su ove godine, u jednoj od najgorih vinogradarskih i vinarskih godina, uspjeli proizvesti vino zadovoljavajuće kakvoće. Na kraju je mlado vino u šaljivom tonu dotičući se i aktualnih društveno političkih zbivanja u Konavlima i u Hrvatskoj krstio Mijo Banac Mijač, a festa se nastavila uz svirkuGlasGrada i pjesmu, dobro i vino. Jelavić - 504 -jelo petak 14. Joško 11. 2014. 25 26 GlasGrada - 504 - petak 14. 11. 2014. - Već neko vrijeme imam bolove u ramenu. Lijekovi ne daju neke rezultate, pa me interesira može li i koliko pomoći fizikalna terapija? -Poboljšanje zdravlja i stanja pacijenta osnovni je cilj fizikalne ter- povrede, za rame, lakat, šaku, kuk, koljeno, gležanj, stopalo. – apije. Da bi ona bila apsolutno učinkovita, od iznimne je važnosti ističe zamjenik ravnatelja Poliklinike Marin Med, kirurg i traumaindividualan pristup svakom pacijentu, ovisno o njegovim prob- tolog dr. Nikša Kojić. lemima i tegobama. U Poliklinici Marin Med u Odjelu fizikalne ter- -Fizikalni terapeuti u Poliklinici Marin Med također izvode i proapije i rehabilitacije primjenjuje se program prilagođen svakom grame za epikondilitis, program za ozljede živca, za kralježnicu, pacijentu ponaosob. Tome pomažu moderna medicinska opre- parcijalnu masažu, masažu cijelog tijela, ručnu drenažu itd. Razni ma i primjena novih metodologija. Fizikalna terapija mjesto je gdje programi uobličeni u pakete uključuju i elektroterapije, laser, ulće se vršiti nastavak liječenja operiranih pacijenata poglavito na- trazvuk, magnetoterapiju te kineziterapiju, ovisno o tegobama kon ortopedskih zahvata, minimalno invazivnih zahvata, bolnih sin- pacijenta. droma. Programi fizikalne terapije i rehabilitacije u Poliklinici Marin Naglašavam, individualan pristup u fizikalnoj terapiji ključan je za Med formirani su za postoperativne rehabilitacije, program za ar- poboljšanje stanja organizma i konačno ozdravljenje. Osim toga trozu, za burzitis, zatim program za bolne sindrome vratne tijekom studenog i prosinca pacijentima smo omogućili i predkralježnice, za bolne sindrome torakalne kralježnice, za bolne sin- blagdanski popust od 30 posto na sve usluge fizikalne terapije i drome lumbalne kralježnice, za tendinitis, program za mišićne artroskopije koljena.- kaže dr. Kojić. prim.dr.sc. Mladen Miškulin, specijalist ortopedije i traumatologije – u petak, 14. studenog 2014. dr. Andreja Strahonja Packard, specijalist neurolog, specijalistkinja za poremećaj spavanja i liječenje migrena botoxom - u petak, 21. studenog 2014. dr. Yair Galili, vaskularni kirurg i prof. dr. Dalibor Krpan, internist, endokrinolog i nefrolog - u subotu 1. prosinca 2014. dr. Stefan Hellinger, specijalist ortopedije, subspecijalist za kralježnicu - od srijede do subote 3. do 6. prosinca 2014. dr. Mario Zambelli, specijalist opće i plastične kirurgije - u petak i subotu, 5. i 6. prosinca 2014. - 504 - petak 14. 11. 2014. GlasGrada 27 28 GlasGrada - 504 - petak 14. 11. 2014. DRUŽBA BRAĆE HRVATSKOGA ZMAJA Predavanje dr. Nevena Šimca Predavanje na javnoj tribini pod naslovom „Kamo ideš, Hrvatska?“, u organizaciji Družbe Braće Hrvatskoga Zmaja – Zmajskog stola Dubrovnik, održao je doktor prava Sveučilišta u Parizu dr. Neven Šimac, stručnjak u području političkih znanosti i državno-upravnih znanosti, u subotu 8. studenog u dvorani Ivana Pavla II. u samostanu sv. Klare u Dubrovniku. Predavač dr. Šimac, govoreći o ulasku Hrvatske u Europsku uniju, naglasio je da je riječ o njezinom „povratku kući“. Podsjetio je i na kršćanske temelje Europe, što je vidljivo i u činjenici da se taj zemljopisni prostor sve do XVI. stoljeća nazivao „kršćanskim svijetom“, tj. „Christianitas“… Uz ostalo, kazao je da Europu danas ugrožava novi neoliberalni materijalizam koji se „valja svijetom posljednja tri desetljeća i koji nastoji sve uvjeriti da su sadašnje dominirajuće financije, sadašnja kockarska ekonomija i razvlaštena politika jedine moguće i jedine ispravne… MATICA HRVATSKA PREDSTAVILA NOVO IZDANJE „Kradljivci ljepote“ Zdravka Ostojića Dubrovački ogranak Matice hrvatske predstavio je u utorak, 11. studenoga, u čitaonici Narodne knjižnice Grad knjigu ekopriča za djecu „Kradljivci ljepote“ Zdravka Ostojića. Autor predgovora, akademik Luko Paljetak, tom je prigodom kazao kako je knjiga sa svojih 18 priča s pravom posvećena djeci. - Ostojić se potrudio u knjizi ispričati i ekološku tematiku približiti djeci. Knjiga je pisana s neprikrivenim porukama i poukama te dobro odabranim primjerima. Možemo priče podijeliti na dvije skupine: bajkovite basne i realistične priče, a cilj im je zajednički, razviti ekološku svijest - istaknuo je Paljetak. Vrijedi dodati kako je knjigu ilustrirao dubrovački akademski slikar Josip Pino Trostmann. U popratnom programu nastupio je dječji zbor „Anđeli“ Umjetničke škole Luke Sorkočevića, a izabrane dijelove iz knjige čitao je Sebastijan Vukosavić. Baldo Marunčić OVOGA PETKA sudjeluju: Ekonomska i trgovačka škola, Gimnazija Dubrovnik, Klasična gimnazija „ Ruđer Bošković, Medicinska škola, Pomorsko-tehnička škola i Obrtnička i tehnička škola. U glazbenom dijelu, najbolji od najboljih: učenici Umjetničke škole Luke Sorkočevića. Iz knjižnice poručuju: sve manje nas lijepih stvari okružuje, ova večer vas vodi u svijet poezije i glazbe i zato- dođite i uživajte. Čitamo pjesnike U petak, 14.11. u 19,30 sati, u Saloči od zrcala, u Narodnoj knjižnici Grad, je glazbeno-poetska večer Čitamo pjesnike. Učenici srednjih škola čitat će ljubavnu poeziju poznatih pjesnika. Večer je natjecateljskog karaktera: svaka se škola predstavlja blokom poezije. U programu DUBROVAČKA BISKUPIJA Petak 14.11. - Večer za Vukovar „Večer za Vukovar“ održat će se u petak 14. studenoga u 20 sati u dvorani Ivana Pavla II. u samostanu sv. Klare u Dubrovniku. Riječ je o dramsko - glazbenom programu mladih koji će ove godine, u organizaciji Vijeća za mlade Dubrovačke biskupije, hodočastiti u Vukovar na Dan sjećanja na žrtvu Vukovara. „Večer za Vukovar“ organizira se veću petu godinu. Subota 15.11. - Otvaranje izložbe i premijera promo filma SHKM-a Otvaranje izložbe i premijera promo filma Susreta hrvatske katoličke mladeži (SHKM-a) održat će se u subotu 15. studenoga u 18 sati u kino Visiji. GlasGrada - 504 - petak 14. 11. 2014. 29 EUROPE DIRECT DUBROVNIK – VAŠ KORAK BLIŽE EUROPSKOJ UNIJI PRIORITETI NOVE EUROPSKE KOMISIJE Unutarnje tržište U vremenima sve izraženije globalizacije jedna od najvećih vrijednosti Europske unije jest njeno unutarnje tržište. Komisija zato do 2020. godine želi u BDP EU vratiti udio industrije sa sadašnjih manje od 16 posto na nekadašnjih 20 posto. Komisija također planira pooštriti kontrolu banaka i borbu protiv utaja poreza i poreznih prijevara te olakšati slobodno kretanje radne snage. Zapošljavanje, rast, ulaganje Glavni je prioritet jačanje konkurentnosti i otvaranje novih radnih mjesta. U tu bi se svrhu tijekom sljedeće tri godine trebalo mobilizirati do 300 milijardi eura dodatnih javnih i privatnih ulaganja poglavito u širokopojasnu i prometnu infrastrukturu, obrazovanje, istraživanje i inovacije, energiju iz obnovljivih izvora, energetsku učinkovitost i zapošljavanje mladih. Uz to, nova Komisija planira smanjiti birokratske obveze za male i srednje poduzetnike. Jedinstveno digitalno tržište Stvaranjem jedinstvenog digitalnog tržišta nova Komisija planira postići dodatni rast u iznosu 250 milijardi eura, čime bi se trebale otvoriti stotine tisuća novih radnih mjesta. Komisija će raditi na uklanjanju nacionalnih prepreka u propisima o telekomunikacijama, autorskim pravima i zaštiti podataka, upravljanju radijskim valovima i primjeni zakonodavstva o tržišnom natjecanju. Energetska unija i klima Cilj je smanjiti ovisnost EU o uvozu goriva i nafte. Komisija će zato raditi na reformi i reorganizaciji europske energetske politike u novu europsku energetsku uniju, kao i na tome da ta unija zauzme vodeće mjesto u svijetu u području energije iz obnovljivih izvora. Bolje povezana i pravednija ekonomska i monetarna unija Komisija će nastaviti reformu europske ekonomske i monetarne unije kako bi se održala stabilnost eura. Slobodna trgovina između Europske unije i SAD Komisija planira završiti pregovore o sporazumu sa SAD kako bi se ukinulo međusobno naplaćivanje carine i unaprijedilo priznavanje standarda proizvoda ili stvorili zajednički transatlantski standardi. Ipak, zbog slobodne trgovine Komisija neće ugroziti europske standarde sigurnosti, zdravlja, socijalne zaštite i zaštite podataka ili europsku kulturnu raznolikost. Tijekom tih pregovora Komisija će ustrajati na povećanoj transpa-rentnosti u odnosu na građane i Europski parlament, koji će imati zadnju riječ pri sklapanju sporazuma. Pravosuđe i temeljna prava Komisija će se boriti protiv diskriminacije u Europskoj uniji, prekograničnog kriminala i terorizma i raditi na poboljšanju pravosudne suradnje među državama člani- cama. Zaštita podataka osnovno je pravo u digitalnom dobu te će ga Komisija, osim unutar EU, zastupati i u vanjskim odnosima. Frans Timmermans, prvi potpredsjednik Komisije i povjerenik za bolju regulativu, međuinstitucijske odnose, vladavinu prava i Povelju o temeljnim pravima, nadležan je i za pristupanje Europske unije Europskoj konvenciji o ljudskim pravima. Nova migracijska politika Nova Komisija planira provesti zajednički sustav azila i ukloniti razlike u njegovoj provedbi na nacionalnoj razini. Komisija će raditi i na učinkovitijem rješavanju problema nezakonitih migracija, zaštiti europskih granica te strogom provođenju novih zajedničkih europskih pravila kako bi se kaznili trgovci ljudima. Europska unija kao globalni čimbenik Komisija želi veću učinkovitost u objedinjavanju instrumenata europskog vanjskog djelovanja. Iako će se sa zemljama kandidatkinjama nastaviti pregovori, u sljedećih pet godina neće biti daljnjeg proširenja EU kako bi se učvrstilo sve ono što je dosad postignuto između 28 članica. Veća demokratičnost Komisija će se zalagati za stvaranje obveznog registra lobista kojim će, osim lobista u Komisiji, biti obuhvaćeni i Europski parlament te Vijeće Europske unije, kao i za užu suradnju s nacionalnim parlamentima, revidiranje zakonodavstva koje se primjenjuje na izdavanje odobrenja za genetski modificirane organizme te osiguranje ravnoteže spolova pri odabiru vodećeg osoblja Komisije na političkoj i administrativnoj razini. Navedenih deset prioritetnih područja odražava se u načinu na koji je organizirana nova Komisija, a predsjednik Jean-Claude Juncker obećao je brze i učinkovite rezultate. U svjetlu prošlotjedne afere “Luxembourg Leaks”, Komisija je tako već započela s istragom potencijalnih poreznih prijevara u Irskoj, Nizozemskoj i Luksemburgu. Imate li još pitanja o Europskoj uniji? Posjetite informacijski centar Europe Direct Dubrovnik u Vukovarskoj 2 (aula FINE), telefon/fax: 020/311-989; mobitel: 099/433-9631; e-mail: edic@edd.hr Radno vrijeme za upite i konzultacije s građanima: ponedjeljkom, srijedom i petkom od 10 do 14 sati, a utorkom i četvrtkom od 14 do 18 sati. Sve su usluge besplatne! ERSTE BANKA ZA DUBROVAČKE UMIROVLJENIKE Radionica informatičke pismenosti U poslovnici Erste banke u Dubrovniku, u srijedu 5. studenoga, održana je besplatna jednodnevna edukacija o osnovama informatičke pismenosti na kojoj je prisustvovalo više od 30 umirovljenika, članova dubrovačke podružnice Matice umirovljenika Hrvatske (MUH).Uz edukaciju, tom su prigodom dvjema podružnicama MUH-a donirana računala. Posebni gost na radionici bio je Dubrovčanin Petar Mišo Mihočević, glavno muško lice aktualne marketinške kampanje Erste banke za umirovljenike, koji je sudionicima radionice uručio simbolične poklone. Riječ je o posljednjoj u nizu besplatnih radionica u organizaciji Erste banke, a teme koje se obrađujuprilagođene su umirovljenicima iodnose se na osnovne pojmove vezane uz računalo, pretraživanje interneta, slanje i primanje elektroničke pošte, korištenje programa za pisanje teksta, dobivanje elektroničkih izvoda iz raznih matičnih knjiga, čitanje novina na internetu, kao i korištenje internetskog bankarstva te računalnu sigurnost općenito. Dosad je na ukupno 40 održanih radionica diljem-Hrvatske sudjelovalo i diplomu primilo oko 400 umirovljenika. 30 GlasGrada 504 - petak 14. 11. 2014. GlasGrada - 504 - petak 14. 11. 2014. 31 Izvadci iz knjige: „Povijest dubrovačkog hotelijerstva - od prvih prenoćišta u Dubrovačkoj Republici do modernih pansiona i hotela uoči Domovinskog rata“ SMJEŠTAJNI OBJEKTI KOJI SU RADILI IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA Uvod Gradska luka jedan je od najstarijih dijelova grada a oblikovao se oko kasnoantičkog kaštela u blizini mora, koje je nešto dublje zalazilo u kopno nego danas, u predjelu predromaničke katedrale i kasnijeg Kneževa dvora zaokruživši tako gradsku luku. U 15. stoljeću luka dobiva obrise današnjeg izgleda, kakva je na ruci sv. Vlaha na triptihu N. Božidarevića oko 1500. Za izgradnju luke u 15. stoljeću zaslužan je domaći inženjer Paskoje Miličević. Dominiraju 3 luka (četvrti je zazidan) velikog arsenala sagrađenog koncem 12. stoljeća i proširenog u 15. stoljeću. Tu je bilo najstarije brodogradilište, a popravljali su se veliki brodovi. Istočno od Velikog arsenala su vrata od ribarnice sagrađena 1381., a dalje se vide 3 luka Maloga arsenala iz 15. stoljeća za popravljanje manjih brodova. Na istočnoj Feljton br. 45 Hotel „Central“ Hotel „Central“ imao je 21. postelju i nalazio se u Karmenu tik do današnjeg Akvarija – odnosno na mjestu gdje se danas nalazi klub pomoraca. Međutim, ta zgrada imala je na prvom katu vrata tako da se moglo ulaziti i izlaziti direktno iz predjela Karmen. Danas su ta vrata zazidana. Josip Sptizer sa suprugom strani luku štiti stara Kula sv. Luke. Tvrđava Revelin s istoka zaokružuje i čuva ulaz u luku. Zapadno od Velikog arsenala su Vrata od ponte sagrađena 1476., od kojih vodi gradski zid iz istog vremena do Tvrđave sv. Ivana koja se najprije zvala kula od Mula. U prizemlju tvrđave smješten je Akvarijum, a na prvom i drugom katu Pomorski muzej. U 15. stoljeću uređuje se kanalizacija i zabranjuje da se uz zapadni zid naslanjaju kuće pa se formira današnja ulica Damjana Jude. 1873. sagrađena je Porporela uz tvrđavu Sv. Ivana. Lukobran Kaše izgrađen je 1485. prema nacrtima Paskoja Miličevica za zaštitu luke od jugoistočnih vjetrova i valova, kao i radi obrane luke od neprijatelja. Ovim je skraćen i glomazni lučki lanac koji se po noći razapinjao od Kule od mula do Kule sv. Luke. Lukobran je građen od velikih blokova kamenja postavljenih bez veziva na drvenim temeljima. Zato nije ni čudo što su se pokraj stare dubrovačke luke otvarali brojni mali restorani, pansioni, hoteli i javne kuće koje su posjećivali mornari s usidrenih brodova. Treba napomenuti kako je vrlo teško pratiti rad tih ugostiteljskih objekata, jer su se često otvarali, pa zatvarali, mijenjali vlasnika ili imena objekata. U svakom slučaju jedan od najpoznatijih hotela u tom kraju bio je hotel „Central“ na mjestu današnjeg kluba pomoraca. U hotel su zalazili brojni pomorci i žene lakog morala iz obližnjih javnih kuća. Neki tvrde da je baš u njemu bila javna kuća. Treba napomenuti kako je u to vrijeme u Dubrovniku bilo više javnih kuća, posebno u Karmenu, koje su radile sve do kraja Drugog svjetskog rata. Hotel je prestao je raditi uoči Drugog svjetskog rata. Josip (Jožika) Spitzer dugo je godina vodio ovaj hotel koji nije rođen u Dubrovniku. Došao je živjeti u naš Grad, oženio Dubrovkinju (iz poznate obitelji Šulić), kupio hotel „Central“ i vodio ga vrlo uspješno. On je imao neko imanje u Župi dubrovačkoj Fitness Bazen Sauna· Parna kupelj·Power Plate 32 GlasGrada - 504 - petak 14. 11. 2014. Lukša Lucianović Povijest dubrovačkog hotelijerstva Hotel Hilton Imperial - tel: 020 320 389 na kojem je uzgajao sve što mu je trebalo za hotel, a to se pokazalo vrlo unosnim. Nesretno je nastradao. Na putu od Župe dubrovačke do Grada napali su ga razbojnici, ubili i opljačkali. Ponašanje zaposlenika u javnim zdravstvenim ustanovama Vrlo često se čuje od pacijenata i ostalih korisnika zdravstvenih usluga u javnim zdravstvenim ustanovama kako često doživljavaju neugodna iskustva kao što su nepoštivanje radnog vremena i zakazanih termina, neljubaznosti pri pružanju usluge, odsustvo empatije, manjkavo informiranje pacijenata o samoj bolesti i načinu tretiranja i sl. Normalno je da se to ne odnosi na sve zaposlenike već na pojedine, kojih nije mali broj, ali kod tih se to vrlo često ponavlja tako da se stvara slika kao da su svi jednaki. Mnogi zaboravljaju suštinu tih radnih odnosa. Liječnik i ustanova u suštini pružaju uslugu pacijentu, pa se to mora shvatiti kao uslužna djelatnost koja je na vrlo visokoj obrazovnoj razini ali je ipak usluga. To se zorno pokazuje u privatnim ordinacijama i poliklinikama gdje je broj pacijenata ovisan, ne samo o stručnosti liječnika, nego i njegovom ophođenju s pacijentima. Većina se pravda lošim uvjetima rada, lošim primanjima/?/, a ne zapita se nitko ima li utjecaja pacijent na te neprilike i je li on “kriv” za to. Nadam se da će to uskoro doći i u javne ustanove, pa će se zarađivati onoliko koliko se ostvari, a ne kao do sada po principu “radio ne radio plaća je ista”. To je jedan od razloga što i kvaliteta opada, nema konkurencije koja stvara novu kvalitetu i time poboljšava ukupno stanje u zdavstvenim ustanovama. Osim odnosa s korisnicima usluga, mislim da je posrijedi i loš odnos prema svom poslu kojeg trebaju svi osobno poštivati, a to se može postići samo predanim, marljivim odgovornim radom. S tim promjenama bi se mnogo toga na bolje promijenilo. GlasGrada - 504 - petak 14. 11. 2014. 33 ŠPORT TENIS-POVIJESNI REZULTAT KOŠARKA-PRODUŽECI RADOSTI Ana Konjuh 84. igračica svijeta Habul pogodio za veliku radost VATERPOLO Četvrtfinale WTA turnira u Limogesu donijelo je Ani Konjuh 29 novih svjetskih bodova te napredak na najnovijoj rang listi za šest mjesta. Dubrovkinja je danas 84. tenisačica svijeta što je njezin najbolji ranking karijere. Ana je za cilj u 2014. godini imala plasman u TOP 100. U tome je uspjela. I kad joj se oduzme 50 svjetskih bodova, koliko je lani osvojila na turniru u Dubaiju, a koje neće braniti ove godine, Ana ima dovoljno za ostanak među sto najboljih tenisačica svijeta. Danas je na kontu Ane Konjuh 659 bodova. Ana nakon nekoliko dana odmora počinje pripreme za novu sezonu. Prvi nastup imat će na WTA turniru u Aucklandu, koji počinje 30. prosinca ove godine i traje do 4. siječnja 2015. godine. U siječnju je prvi Grand Slam turnir sezone, Australian Open u Melbourneu, stoji na službenoj web stranici mlade Dubrovkinje. D.Lopin Košarkaši Dubrovnika ostvarili su vrijednu pobjedu na svom terenu u sklopu petog kola A-2 lige južna skupina. Momčad Denisa Bajramovića slavila je protiv Omiš Čagalj toursa 107:104 (22:28, 18:18, 25:18, 16:17 – 12:12, 14:11) i to nakon produžetaka. Rezultat se stalno mijenjao, u korist domaćina ali i gosta koji je na kraju pokleknuo u drugom produžetku. Treba posebno izdvojiti posljednjih 60 sekundi; gosti su imali 78:73 i napad, međutim Katić krade loptu i pogađa za 78:75. Imali su gosti potom slobodno bacanje (1/2) za 79:75 s druge strane odgovor Katića koji pogađa tricu za 79:78. Potom novi prekršaj Dubrovnika, gosti su pogodili oba slobodna bacanja (82:78). Dubrovnik je imao posljednji napad, a svega tri sekunde do kraja Vodopija pogađa za tri poena (82:82) i odvodi Dubrovnik u produžetke radosti. U vrlo neizvjesnom drugom produžetku Dubrovnik je na krilima mladog Husnije Habula postigao tricu pri rezultatu 104:104. Krenulo je veliko slavlje košarkaša Dubrovnika koji su do vrijedne pobjede stigli u sastavu Habul (12), Vidović (1), Soko (31), Katić (8), Sarić, Meštrović (6), Hajdić (4), Miljas, Vodopija (28), Jović, Radulović (1), Kušt (16). U 6. kolu Dubrovnik je gost Jazina. D.Lopin Miho Bošković povratnik u reprezentaciju Hrvatska vaterpolska reprezentacija utakmicom protiv Turske, u Zagrebu, otvara novu reprezentativnu sezonu 2014/15. Nakon kratke pauze, ljubitelji vaterpola ponovno će uživo pratiti Barakude, koje im poklanjaju besplatan ulaz na prvu utakmicu na bazenu Mladosti u Zagrebu, koja se igra u utorak, 18. studenoga, u 20,30 sati. Hrvatska u novoj sezoni FINA Svjetske lige u grupi C, uz Tursku, očekuje i Crnu Goru, Francusku te Italiju. Podsjetimo, samo jedna momčad iz svake grupe prolazi u daljnji krug natjecanja, no obzirom da Italija, kao domaćin Superfinala ulazi izravno, C grupa će imati dva predstavnika u završnici. U reprezentaciju Hrvatske, nakon dvogodišnje pauze, u Zagrebu se vraćaju Damir Burić i Miho Bošković. Za utakmicu protiv Turske pozvani su: golmani Marko Bijač i Ivan Marcelić, centri Nikša Dobud i Luka Lončar, bekovi;Damir Burić, Andro Bušlje i Marko Macan, vanjski igrači: Maro Joković, Miho Bošković, Anđelo Šetka, Ante Vukičević, Ivan Domagoj Zović, Sandro Sukno, Petar Muslim i Luka Bukić. D.Lopin TRIGLAV-JADRANSKA VATERPOLO LIGA S pet juniora Jug CO nadigrao Primorca Iako je pobjeda očekivana, činjenica da su u sastavu Juga CO protiv Primorca u Kotoru igrali važnu ulogu Toni Jarak, Jakob Merčep, Nikola Pavličević, Loren Fatović i Marko Buconić veseli sve ljubitelje vaterpola. Otvorili smo utakmicu vodstvom 5:2 i u prvoj četvrtini s tri pogotka Nicolasa Constantina Bicarija i dva Miha Boškovića postavili stvari na svoje mjesto. Kasnije tijek utakmice bio je prilika svim mladima za dokazivanje, stoji na službenoj stranici Jug CO-a. Posebno ćemo istaknuti kako je u trećoj četvrtini 16-godišnji ljevoruki igrač Jakob Merčep postigao svoj prvi seniorski gol za vodstvo Juga 10:3. U konačnih 16:9 (5:2, 3:1, 5:4, 3:2) svoje su golove postigli: Constantin Bicari 4 gola, Bošković i Janović po tri, Merčep, Fatović, Bušlje, Buconić, Bautović i Ivanković po jedan. U 7. kolu Triglav vaterpolo lige Dubrovčani su slobodni. Nakon pauze Jugaši 22. studenog dočekuju Mornar BS, a tjedan nakon, ogled prvog kola LEN Lige prvaka u kojem će igrati protiv Spandau 04. D.Lopin JUDO Bronca za JK Dubrovnik 1966 U Kaštel Sućurcu održalo se II. kolo Prve Hrvatske Judo lige u kojoj sudjeluje 6 judo klubova. Liga se odvijala u dva kola te su oba puta sve ekipe imale međusobni meč. Potrebno je naglasiti da se radilo o podjednakim ekipama pa su mečevi bili neizvjesni te se cijelo vrijeme mijenjala situacija na ljestvici. Judo klub Dubrovnik 1966 je i ove godine bez pomoći pojačanja odmjerio snage s najboljim hrvatskim klubovima te ostvario zapažen rezultat. Nakon mnogo neizvjesnih borbi te iznenađenja u kojima su favoriti gubili mečeve, judo klub Dubrovnik 1966 se izborio za pehar te osvojio treće mjesto. Judo klub Dubrovnik 1966. nastupio je u sastavu Stjepo Roko, Pero Kristić, Paulo Buterin, Dario Hausvička i Mateo Semiz. Prva Hrvatska judo liga: 1. Istarski Borac (Pula) 20, 2. Lika (Zagreb) 14, 3. Dubrovnik 1966 8, 4. Pinky (Velika Gorica) 8, 5. Student (Split) 6 i 6. Dalmacijacement (Kaštela) 4. D.Lopin 34 GlasGrada - 504 - petak 14. 11. 2014. MEGA SPEKTAKL ODIGRAN PRED 1000 GLEDATELJA Square – Nacional 2:2 Malonogometaši Squarea odigrali su bez pobjednika derbi susret šestog kola 1. HMNL. U susretu protiv Nacionala, a koji je odigran pred 1.000 gledatelja u dvorani Gospino polje, rezultat je glasio 2:2 (1:1). Square je dva puta vodio, međutim Zagrepčani su u oba navrata uspjeli stići rezultat.Square je već u 43. sekundi stigao do vodstva. Tomislav Bevanda je uputio snažan udarac sa oko 9-10 metara, a na njegovu sreću, lopta se odbila od obrane i prevarila Luketina za 1:0. Imali su domaćini još prilika za povećanje prednosti, međutim goste je u više navrata spašavao vratar Luketin. Nakon što Square nije iskoristio par izglednih prilika, Nacional je u 8. minuti preko Kujtima Morine, na potpuno identiačn način - nakon odbijanca - stigao do rezultatskog egala (1:1). Na ruku Squarea išla je rana povreda najboljeg igrača Nacionala, Tihomira Novaka. Nakon pogotka gostiju, igralo se otvoreno s obje strane. Redale su se šanse, ali se ipak na odmor otišlo sa 1:1. Na početku drugog poluvremena pritisak Nacionala iz kojeg su mogli do vodstva, međutim domaćine je odličniim intervencijama spašavao vratar Primić. Nakon mini pritiska Nacionala, obje su momčadi pokušavale krojiti akcije, međutim bez pravih i izrazitih završnica. U 34. minuti erupcija oduševljenja; nakon uigrane kombinacije iz kornera, Maro Đuraš silovitim udarcem pod gredu dovodi Square u vodstvo 2:1. Pritisnuli su gosti, a već im se dvije minute nakon isplatilo; također nakon dodavanja iz kornera, prizemnim udarcem Davor Kanjuh pogađa za 2:2. Nakon toga vrijedi izdvojiti kontru Nacionala u 37. minuti, međutim Morina nije bilo spretan u završnici. U posljednjim minutama Nacional je kontrolirao igru, međutim Square se odlično branio. Na kraju, podjela bodova - 2:2. Zadovoljni i jedni i drugi. Nacional je i dalje ostao lider prvoligaške karavane sa 14 osvojenih bodova, Square je četvrti (11 bodova). U 7. kolu Dubrovčani igraju protiv Murtera (petak, 14. studenoga od 20,30 sati), a za sve navijače organiziran je put na Murter. Sve informacije mogu se dobiti na broj mobitela 095/391-2717. D.Lopin 1.HNL Split nadigrao Omblu Nogometašice dubrovačke Omble upisale su četvrti poraz u 1. Hrvatskoj nogometnoj ligi. Na gostovanju u Splitu istoimeni je domaćin uvjerljivo slavio – 6:0. Ombla je u Splitu igrala u sastavu Josipa Ćurković, Mirela Čajić, Josipa Horvat, Jelena Ćurćija, Ljubica Benić, Nadža Kurjak, Nina Mijoč, Petrunjela Njirić, Irena Vareškić, Martina Šimunović, Andrea Martić i Ivona Vareškić. U idućem kolu Dubrovkinje očekuje ogled protiv Viktorije, a igrati će se u subotu, 15. ili nedjelju, 16. studenog u Gospinom polju. D.Lopin A.1.LIGA KOŠARKAŠICA Ragusa slavila u Zadru Košarkašice Raguse stigle su do četvrtog uspeha ove sezone u A-1 ligi. Dubrovkinje su u Zadru protiv istoimenog domaćina, u sklopu 5. kola A-1 lige, slavile 67:60 (26:16, 12:16, 8:22, 14:13). Ekipa Zdravka Kitina je loše ušla u susret, gubila je svo do kraja treće četvrtine, a potom je iskoristila slab učinak domaće ekipe i s(p)retno stigla do četvrte pobjede. Ragusa je jedinu prednost imala na samom početku utakmice kada je semafor pokazivao 4:5. Nakon prve četvrtine -10 (16:26), a na poluvrijeme je ekipa Zdravka Kitina otišla sa 6 poena zaostatka, bilo je 38:32. Zanimljivost prvog poluvremena, osim jedine prednosti Raguse (4:5), je ta da su samo četiri igračice Raguse postigle poene, najučinkovitija je bila Vukoje sa 13, Miloglav je dodala 9, a Bogoje i Benić postigle su 7 odnosno 3 poena.. U nastavku Ragusa stiže do egala (40:40), a potom u 25. minuti i do druge prednosti na utakmici nakon što je Jovana Vukoje pogodila za 40:42. Bio je to prelomni trenutak utakmice, Raguse je od 27. minute pokazala odličnu igru koju je na kraju okrnuila s prednosti 54:46 uoči posljednje četvrtine. Domaćin je u trećoj dionici postigao samo osam poena! Do kraja susreta Ragusa je samo održavala prednost te na kraju slavila 67:60. Za Ragusu su u Zadru igrale Vukoje (19), Miloglav (21), Bogoje (12), Benić (9), Matić (4), Zarač, Petrović, Nenada, Popović (2) i Pocrnić. U idućem kolu Dubrovkinje igraju protiv Medveščaka u Gospinom polju (nedjelja, 16. studenoga od 16 sati) D.Lopin 1.A LIGA Odbojkašice su čista petica Pet od pet! Gotovo nestvaran učinak na startu prvenstva za Ženski odbojkaški klub Dubrovnik. Nakon pet odigranih kola - pet čistih pobjeda. U susretu petog kola Dubrovkinje su gostovale u Splitu i potpuno zasluženo slavile 3:1 (16:25, 27:25, 19:25, 25:27). Ekipa Mirjane Vreće je trenutno vodeća u poretku skupine B Prve lige. Dubrovkinje su upisale pet pobjeda, tri kod kuće (Đakovo 3:1, Osijek 3:1 i Kostrena 3:1) i dvije u gostima (Rijeka 0:3 i Split 1:3). Ekipa za čistu peticu u Splitu je igrala u sastavu Sanja Curić, Doris Bogoje, Nikolina Šare, Anamarija Grgurević, Iva Adžić, Bojana Aleksić, Anđela Kalauz, Ivana Marinović, Lara Dežulović, Leona Leto, Ana Matuško i Orsula Štaka. U 6. kolu 1. A odbojkaške lige ŽOK Dubrovnik dočekuje Drenovu. Njihov susret igrati će se u nedjelju, 16. studenoga od 18 sati u sportskoj dvorani Gospino polje. D.Lopin III.HRVATSKA NOGOMETNA LIGA-JUG Može li GOŠK preko hajdukove 'b' momčadi? U županijskom derbiju 14. kola 3. HNL – Jug odigranom u Blatu između Zmaja i GOŠK-a uspješniji je bio domaćin. GOŠK je promijenio trenera, klupu je preuzeo Josip Papić, međutim u ovosezonskom debiju krenuo je porazom. Neretva je na gostovanju u Makarskoj stigla do vrijedne i uvjerljive pobjede. Metkovci su nakon prvog poluvremena imali 2:1 zahvaljujći pogocima Batinovića i Jerkovića. U nastavku, deset minuta prije kraja Milinković pogađa za 1:3, a pri samom kraju Brečić za konačnih 1:4. Neretvanac je u utakmici odigranoj u nedelju na svom terenu nadigrao Croatiu 4:0 (Petrović, Bubalo 3). REZULTATI 14. KOLO Zmaj M – Neretva 1:4, Junak – Zagora 3:1, BŠK Zmaj – GOŠK 2:0, Omiš – Šibenik 0:3, Kamen – Primorac 1929. 4:3, Solin – Mosor 2:2, Jadran Luka Ploče – Hrvace 1:0, Neretvanac – Croatia 4:0, Hajduk II. – Val 3:0. U vodstvu je šibenik s 33 boda, dok je posljednji GOŠK sa devet. RASPORED 15. KOLO (subota, 15. studenog/14 sati) Hrvace – Zmaj M, Mosor – Neretvanac, Šibenik – Kamen, Val – Omiš, GOŠK – Hajduk II (13.30 sati), Zagora – BŠK Zmaj, Neretva – Junak, a u nedjelju, 16. studenoga igraju Croatia – Jadran Luka Ploče i Primorac 1929. – Solin. D.Lopin PRVA ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGA Orebić zaustavio veliki niz Slavena Nogometaši Slavena i dalje su jedina neporažena momčad 1. Županijske nogometne lige. Lider je gostovao u Orebiću, a istoimeni je domaćin zaustavio niz Slavena od čak osam uzastopnih pobjeda. Imali su domaćini sve u svojim rukama, poveli 2:0, međutim gosti na krilima Bijedića (jedanaesterac) i kapetana Macana stiže do velikog boda (2:2). Uz remi u Orebiću, podjela bodova bila je i u Metkoviću gdje je istoimeni domaćin odigrao bez pogodak protiv Konavljanina. Jedinu gostujuću pobjedu u ovom kolu ostvario je Maestral koji je na gostovanju kod Hajduka slavio 2:1. Pravu golijadu u ovom kolu vidjeli su gledatelji u Gabrilima gdje je Croatia s čak 8:0 nadigrala Žrnovo. REZULTATI 9. KOLO Hajduk Maestral 1:2, Metković - Konavljanin 0:0, Župa dubrovačka - Grk 2:0, Gusar - Dubrovnik 3:1, Orebić - Slaven 2:2, Croatia - Žrnovo 8:0 U vodstvu je Slaven s 25 bodova, drugo i treće mjesto dijele Grk i Konavljanin sa 17 itd. RASPORED 10. KOLO (nedjelja, 16. studenoga) Maestral – Žrnovo, Slaven – Croatia, Dubrovnik 1919. – Orebić, Grk – Gusar, Konavljanin – Župa dubrovačka, Hajduk 1932. – ONK Metković. D.Lopin DRUGA ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGA Šestica Omladinca REZULTATI Omladinac – SOŠK 1919. 6:2, Faraon - NA Libertas 1:1, Enkel - Jadran 2:5, Putniković - Ponikve 4:0 U vodstvu je Omladinac s 19, drugi je Jadran s 15 i td. RASPORED 8. KOLO (nedjelja, 16. studenog) Jadran - Putniković, NA Libertas - Enkel, SOŠK - Faraon, Rat - Omladinac. D.Lopin 2. KOLO HRVATSKOG KUPA U BADMINTONU Zlatna Mia Čerjan U subotu i nedjelju, 8. i 9.11., u Čakovcu se odigralo 2. kolo Hrvatskog kupa u badmintonu u konkurencijama mlađi kadeti, kadeti i mlađi juniori, na kojem su nastupili i članovi Badmintonskog kluba Aedium iz Dubrovnika. Ukupno je sudjelovalo 70-ak igrača iz 7 badmintonskih klubova, a igrači Aediuma su osvojili ukupno 4 medalje. Najbolja je bila Mia Čerjan koja je osvojila 3 medalje, i to 1. mjesto u pojedinačnoj konkurenciji do 15 godina, 3. mjesto u konkurenciji mješovitih parova do 15 godina sa suigračem iz Zagreba, te 2. mjesto u pojedinačnoj konkurenciji do 17 godina. Medalju je osvojila i Barbara Janičić za 3. mjesto u pojedinačnoj konkurenciji do 13 godina. Od članova Aediuma još su nastupili: Andrea Vlašić, Leona Milković, Maris Guca, Katarina Matana, Lukša Zlošilo i Marin Šućur. M.J. BICIKLIJADA U KONAVLIMA Najbrži Kurtović, Đinović i Erceg U nedjelju 9. studenog 2014. godine održana je biciklijada Konavle 100 km u organizaciji Biciklističkog kluba Konavle. Na biciklijadi je nastupilo 75 biciklista iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, podjeljenih u tri kategorije, kategoriju 100 km, kategoriju 40 km i MTB kategoriju. U Kategoriji 100 km najbrži je bio Mujo Kurtović iz Biciklističkog kluba Mostar koji je stazu savladao za 2 sata 42 minute i 26 sekundi, ispred svojih kolega iz Biciklističkog kluba Mostar, Josipa Čerkeza i Đulage Trejića. U najbrojnijoj katetegoriji 40 km, između 30 biciklista najbrži je bio Novak Đinović iz Biciklističkog kluba Dif Bar, ispred svog klupskog kolege Aleksandra Kovačevića i Novaka Raduloviča iz Biciklističkog kluba NVO biciklo.me. Između 20 vozača na MTB biciklima najbrže je stazu dugu 40 km savladao Antonijo Erceg iz Biciklističkog kluba Faust Vrančić iz Šibenika ispred Saše Jovanovića iz Triatlon kluba Podgorica i Daria Čondrića iz Biciklističkog kluba Konavle. Ovim putem Biciklistički klub Konavle zahvaljuje svim sponzorima i volonterima koji su pomogli održavanju ove biciklijade. Također sve zainteresirane bicikliste pozivamo na utrku 4. kola Dalmatinske MTB lige koja će se u Konavlima održati 14. prosinca 2014. godine. BK Konavle RUKOMET Poraz Dubrovnika u Biogradu Rukometni klub hrvatske mladeži Dubrovnik poražen je u šestom kolu 2. Hrvatske rukometne lige - južna skupina. Dubrovčani su gostovali u Biogradu, međutim istoimeni domaćin nije dopustio da momčad Vide Vlahića odnese pun plijen. U utakmici sa vrlo malim zbrojem pogodaka slavio je domaćin sa tri pogotka razlike - 22:19 (14:8). Za dubrovački sastav igrali su Hajdarević, Vranješ, Biško 3, Stojić 3, D. Avdić, Peručić 2, Marević 5, Žilić, Putica 3 i Prskalo 3. Dubrovnik je do sada upisao dvije pobjede i tri poraza te sa 4 osvojena boda dijeli sedmo mjesto sa RK Trilj Pršut Voštane - momčadi koja je upravo sljedeći protivnik Dubrovniku. Susret 7. kola 2. Hrvatske rukometne lige - južna skupina između RKHM Dubrovnik i RK Trij Pršut - Voštane igrati će se u subotu, 15. studenoga u dvorani Gospino polje. D.Lopin STOLNI TENIS-SUPERLIGA Pobjede Libertas Marinkolora u Splitu i Zadru Opet dvije pobjede. U 4.kolu prošle subote Libertas Marinkolor gostovao je u Splitu i Zadru. U Splitu je pobijedio ekipu Splita sa 4:0, uz samo dva izgubljena seta, a u Zadru je također bilo 4:0 za ekipu Marinka Matulovića protiv Donata, ali ovaj put bez izgubljenog seta! Susreti 5.kola su na rasporedu u srijedu 26.11. na traženje gostiju). U 11 sati, u Gospinom polju, Libertas Marinkolor igra protiv prošlogodišnjeg prvaka Superlige Zagreba. Drugi susret, s ekipom Igea Varaždin se igra u 17 sati. Vlatko Komarica BOĆANJE-BLIŽANJE I IZBIJANJE U KRUG, PRECIZNO IZBIJANJE Znaju se po 5 najboljih za Metković U dubrovačkom djelu županije odigrano je natjecanje i u disciplinama bližanje i izbijanje u krug i precizno izbijanje. Znaju se imena po 5 najboljih u obje discipline koji će sa 3 najbolja iz ovih disciplina sa područja Neretve razigravati za prvaka Županije u tim disciplinama. Završnica prvenstva Županije u ove dvije discipline odigrati će se 15.11.2014. u boćarskoj dvorani u Metkoviću. Plasman u završnice su izborili: Bližanje i izbijanje u krug – Stanko Matković (Župa Dubrovačka), Mateo Haićman (Postranje), Damir Ilić (Rijeka), Antonio Vojvodić (Donji Brgat) i Pero Fiorović (Župa Dubrovačka). Precizno izbijanje – Tonći Bulat (Hidroelektrana), Mario Bajo (Komolac), Srećko Bajo (Komolac), Branimir Mastilica (Gornja Vrućica) i Ivan Dugandžić (Hvidra Gromača). U tijeku je natjecanje u disciplini pojedinac klasično. Luko Hendić BRIDŽ Humanitarni turnir ‘Children in need’ U ponedjeljak, 10.11.2014. u hotelu Neptun odigran je humanitarni simultani bridž turnir ‘Children in need’. Turnir se održava u više gradova Europe s istim unaprijed pripremljenim kartama. Nastupilo je dvanaest parova uz Matchpoints obračun. Turnir se računao i kao redovan tjedni turnir Bridž kluba Dubrovnik. Pobjednici turnira su treći tjedan zaredom Velibor Puzović i Đivo Tikvica. Sveukupni rezultati turnira će biti poznati na kraju tjedna kad svi ostali klubovi odigraju svoje turnire. Od Dubrovčani najuspješniji par Radić-Jančić Tijekom prošlog vikenda odigrano je parsko prvenstvo Hrvatske u bridžu. Prvenstvo se održavalo u Opatiji u hotelu Četiri opatijska cvijeta. Na turniru je nastupilo četrdeset i tri para, a od toga dvadeset igrača iz Bridž kluba Dubrovnik i Bridž kluba Astarea iz Mlina. Prvenstvo je imalo dvije kvalifikacijske sjednice i završnu finalnu sjednicu u kojoj je nastupilo četrnaest najuspješnijih parova. Prvaci Hrvatske za 2014.godinu su Nikica Šver i Marina Pilipović iz Zagreba. Najuspješniji dubrovački par su Toni Radić i Miho Jančić na dvanaestom mjestu. U finale su se plasirali i Pero Jemo i Stijepo Čubela i završili kao četrnaesti. Pero Jemo i Stijepo Čubela su tako dobili nagradu kao najbolji seniorski par na turniru, a Ana Čeović i Maja Mrša su osvojile nagradu kao najbolje dame. PRVI DUBROVAČKI ŠPORTSKI PORTAL www.dbksport.hr www.dbksport.com GlasGrada - 504 - petak 14. 11. 2014. 35 ARHEOLOZI DUBROVAČKIH MUZEJA U VRIJEDNOM ARHEOLOŠKOM NALAZIŠTU IZNAD IZVORA RIJEKE OMBLE U Vilinoj špilji otkriveni brojni nalazi helenističke keramike Brojni ulomci keramičkih posuda iz vremena 4. i 3. stoljeća prije Krista, odnosno razdoblja helenističke kulture, među kojima je i nekoliko cjelovitih primjeraka čaša (skifosi, kantarosi), najznačajniji su nalazi dvadesetodnevnog arheološkog istraživanja Viline špilje u Rijeci dubrovačkoj koje je proveo Arheološki muzej Dubrovačkih muzeja. Među njima se posebno ističu posude koje su na sebi imale prikaz sove – simbola grčke božice Atene, a koje su iznimno rijetke u Hrvatskoj. O vrijednosti nalazišta najbolje svjedoči činjenica da je prije ovog istraživanja na dubrovačkom području bio poznat mali broj nalaza takve keramike! Istraživanje su proveli arheolozi Dubrovačkih muzeja dr. sc. Domagoj Perkić i Darko Milošević, uz pomoć speleologa iz dvaju karlovačkih speleoloških društava - Ursus spelaeus i Karlovac. - Vilina špilja se nalazi u strmim stijenama iznad izvora rijeke Ombla u Rijeci dubrovačkoj, a ulaz joj je na 137 metara nadmorske visine, pa joj je nemoguće prići bez speleoloških tehnika i opreme. Arheološko nalazište se nalazi isključivo u ulaznom dijelu špilje, tako da se u dublje dijelovi nije niti ulazilo. Budući da sam jedno vrijeme istraživao špilje na području Karlovačke županije, uspješno sam surađivao s ova dva speleološka društva koja su se specijalizirala za arheološka istraživanja te smo ih angažirali i na ovom projektu – objasnio je dr. Perkić. Vilina špilja se u literaturi i među stanovništvom još naziva Vilin stan, Vilina kuća i Vilina pećina. Iako nikada nije arheološki istraživana, u arheološkoj znanosti je bila poznata kao vrijedno prapovijesno nalazište iz razdoblja od kraja neolitika, eneolitika i brončanog doba. Naime, prilikom rada na dubrovačkom vodovodu 1920-ih godina francuski inženjeri su pronašli prapovijesne nalaze te ih poslali u Arheološki muzej u Zagrebu, gdje se i danas nalaze. Nalaze je kasnije u dva navrata obradio Nikša Petrić. - Međutim, u okviru projekta Ombla – Paleoombla 2008. i 2009. Hrvatskog biospeleološkog društva, koji je vodio mr. sc. Roman Ozimec, obavio sam više pregleda površine špilje u kojima su nađeni ulomci keramičkih posuda. Većina nalaza pripadala je tzv. helenističkoj keramici, što je ukazalo na sasvim novu dimenziju ovog arheološkog lokaliteta, odnosno upotrebi špilje kao izvjesnog ilirskog svetišta. Dubrovački su muzeji prepoznali vrijednost lokaliteta te smo organizirali i proveli arheološka istraživanja sa izvanrednim rezultatima – kazao je Perkić te pojasnio kako je „s obzirom na kvantitativnu i kvalitativnu zastupljenost nalaza prema pojedinim razdobljima, najintenzivnije korištenje špilje bilo u 4. i 3. stoljeću prije Krista, kada je špilja korištena od domaćeg ilirskog stanovništva“. -O tome nam svjedoče nađeni ulomci najfinijih i najskupocjenijih posuda tog vremena, a koje su služile za čuvanje vina (amfore) ili ispijanje vina, kao što su skifosi, kantarosi i druge vrste čaša – kazao je Perkić. U ostalim prapovijesnim razdobljima, kao i u kasnoj antici, špilja je korištena sporadično. U prilog tome govori značajno manja količina arheoloških nalaza iz tih razdoblja, kao i odsustvo kulturnih slojeva koji bi bili vezani uz njih. - Vjerojatno možemo govoriti o povremenom korištenju za potrebe skloništa ili zbjega u nemirnim vremenima. U svakom slučaju riječ je o izuzetno vrijednom arheološkom nalazištu koje bi trebalo nastaviti istraživati u cilju dobivanja novih spoznaja o identitetu, religiji i materijalnoj kulturi Ilira, te o načinima na koje su se uključivali u svijet Mediterana, prvo u okviru helenističke, a potom i rimske civilizacije. Arheološko istraživanje Viline špilje financirali su Dubrovački muzeji uz podršku Ministarstva kulture RH. NOVO IZDANJE DUBROVAČKIH MUZEJA NA POLICAMA MUZEJSKE PRODAVAONICE U KNEŽEVU DVORU „Luka i Antun Sorkočević – diplomati i skladatelji“ Katalog izložbe Dubrovačkih muzeja „Luka i Antun Sorkočević – diplomati i skladatelji“ izašao je iz tiska i dostupan je u muzejskoj prodavaonici u Kneževu dvoru! Riječ je luksuznoj tiskovini koja na 350 stranica i s preko 200 ilustracija u boji prati ovu interdisciplinarnu i sveobuhvatnu izložbu. Uz stručnjake iz Dubrovačkih muzeja: dr. sc. Vedranu Gjukić-Bender i mr. sc. Tonka Marunčića, autori tekstova u katalogu, kao i na izložbi, su i brojni vanjski suradnici, mahom ugledni hrvatski muzikolozi i povjesničari: akademkinja Koraljka Kos, akademik Stanislav Tuskar, akademik Zoran Juranić, akademik Nenad Vekarić, dr. sc. Vjera Katalinić, dr. sc. Ivana Tomić Ferić, dr. sc. Vinicije B. Lupis i Vilena Vrbanić. Urednica kataloga i voditeljica izložbenog projekta je ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać. - Katalog strukturom prati izložbu i sastavljen je od više tematskih cjelina koje se bavi životom, diplomatskim i glazbeničkim djelovanjem oca i sina Sorkočevića, te njihovom glazbenom ostavštinom, s posebnom pozornošću posvećenom pojedinim područjima njihova glazbenog stvaralaštva. Pruža nam i sažet osvrt na političke, gospodarske i kulturne prilike u Dubrovniku u drugoj polovici 18. stoljeća, upoznaje nas s glazbenom kulturom Dubrovačke Republike te s mjestom i ulogom koje je -Luka u hrvatskoj 36 GlasGrada - 504 petakimao 14. 11. 2014. i europskoj glazbi toga doba. Predstavljen je rod Sorkočevića te njihov doprinos spomeničkoj baštini Dubrovnika. Tu su i podaci o suradnji Luke i Antuna Sorkočevića s Julijem Bajamontijem te o Lukinim poznanstvima s istaknutim suvremenicima, Haydnom, Gluckom i Metastasijem, te naposljetku o suvremenim notnim izdanjima i diskografiji njihovih dijela – objasnila je ravnateljica Vilać. Tematski obrađene cjeline prate katalozi predmeta, kojih je na izložbi prezentirano ukupno 140, kao i sažeci na engleskom jeziku, a katalog donosi i bibliografiju radova o Luki i Antunu Sorkočeviću. Grafičko oblikovanje ovog vrijednog i oku dopadljivog izdanja potpisuje Studio Flomaster, a tiskano je u tiskari Zelina u nakladi od tisuću komada. Izložba „Luka i Antun Sorkočević – diplomati i skladatelji“ nasta- vak je niza središnjih godišnjih izložbenih projekata, započetog 2011. godine izložbom posvećenom Ruđeru Boškoviću, nakon koje je uslijedila izložba „Sv. Vlaho u povijesti i sadašnjosti“, te lanjska „Stjepan Gradić: otac domovine“. - Ovogodišnji izložbeni projekt organiziran je u povodu 280. obljetnice rođenja Luke Sorkočevića, prvog hrvatskog simfoničara, sa zadaćom podizanja razine svijesti o veličini i važnosti oca i sina Sorkočevića za Dubrovnik i Hrvatsku. Vjerujem da smo izložbom i katalogom, koji će svakako biti nezaobilazna literatura za sve one koji se bave Lukom i Antunom Sorkočevićem, ali i poviješću dubrovačke i hrvatske glazbene kulture te političkom poviješću Dubrovnika, ispunili svoju misiju u ovom projektu – zaključila je Pavica Vilać. PREDSTAVLJENA SLIKOVNICA Miho Pracat i gušterica U Kneževu dvoru je u subotu 8.studenoga predstavljena nova avantura naših Mara i Bara: „Miho Pracat i gušterica“, uz puno glazbe, te igraonicu i crtaonicu za najmlađe. Izdavanjem nove slikovnice „Miho Pracat i gušterica“ na hrvatskom i engleskom jeziku Brunove knjigice nastavljaju svoj edukativni projekt Dubrovnik for kids na kojem od početka surađuju s Dubrovačkim muzejima, te uživaju potporu Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije. Predstavljanje slikovnice uveličao je Zbor Anđeli Umjetničke škole Luke Sorkočevića uz pjesmicu o Maru i Baru, koju je na Sorkočevičevu glazbu aranžirao Viktor Lenert. To je još jedna prigoda podsjećanja na središnju ovogodišnju izložbu Dubrovačkih muzeja „Luka i Antun Sorkočević – diplomati i skladatelji“. NA LOKRUMU 7 TISUĆA POSJETITELJA VIŠE NEGO LANI Izvrsni rezultati Javna ustanova Rezervat Lokrum završila je s radom za sezonu 2014. Ostvareni su izvrsni rezultati i rast broja posjetitelja veći od 5 posto usprkos razmjerno lošim meteorološkim uvjetima ovog ljeta. Ukupan rast prihoda od prodaje karata veći je za 1,6 milijuna kuna u odnosu na 2013. godinu te u 2014. bruto prihod od prodaje karata iznosi 8,76 milijuna kuna. Ovim rezultatima treba pridodati i čak 20 tisuća polazaka na Lokrum koliko su ostvarili Dubrovčani koristeći pogodnost četiriju besplatnih vožnji. Time je ukupan broj posjetitelja otoka Lokruma u 2014. godini dosegao brojku od 160 tisuća a Rezervat Lokrum prevezao je još 50000 putnika s kruzera na relaciji Gruž –Grad. Tijekom zime posjet Lokrumu bit će moguć, ukoliko dozvoljavaju vremenski uvjeti, samo za grupe s vodičem i uz prethodnu najavu najkasnije dva radna dana prije planiranog putovanja. Do početka sljedeće sezone Ustanova planira ulaganja u plovni park, uređenje prostora crkve sv. Marije te radove hortikulturnog uređenja vrtova, popravke staza i postavljanje klupa, a i građevinski radovi na drvenim kućama nekadašnjeg „Državnog odmarališta“ bit će gotovi ove jeseni Posjetiteljima ćemo Lazaret u potpunosti učiniti dostupnim, a otvorit ćemo i dvije veće prostorije u kompleksu samostana u kojima će biti postavljene trajne izložbe. AKCIJA SELJENJA NA LOKRUMU Udomljeni kunići Voditeljica službe nadzora JU Rezervata Lokrum gđa Ana Šimunović uručila je 11.studenoga kunića našem sugrađaninu Nikši Alamatu koji će ga udomiti u svom masliniku. Prema izjavi gdina Alamata, kunića čeka veliki prostrani maslinik pun djeteline, stoga vjerujemo da neće ni primjetiti razliku između svoga novog doma i Lokruma iz zečje perspektive. Ovim udomljenjem nastavlja se akcija seljenja kunića koja je započela prošli tjedan. Prilikom udomljavanja, udomitelji potpisuju izjavu o brizi za životinje. Ustanova se odlučila za ovakav način kako bi zaštitila ove životinje ali i usrećila naše sugrađane koji nam se i dalje mogu javiti na tel 020640-686 ili na mail ana@lokrum.hr. GlasGrada - 504 - petak 14. 11. 2014. 37 38 GlasGrada - 504 - petak 14. 11. 2014. UČIMO HRVATSKI Odložiti, odgoditi Evo nam još jedanput gospođe Maje Matković i njezina Jezičnog savjetnika da nam objasni jesu li riječi odložiti i odgoditi istoznačnice, kako nam na prvi pogled izgleda. Ispit je odložen, odložena je izložba…, odlaže se sve što se može odgoditi. Glagol odlagati znači ‘stavljati što na stranu, prikupljati, slagati i ostavljati u skladu s propisima, na način koji je potreban’. Možemo odlagati neku stvar ili predmet, možemo odložiti kaput, ali nipošto ne možemo odložiti ispit. Ispit se može odgoditi, baš kao i otvaranje izložbe, pa se ne smiju brkati značenja glagola odložiti i odgoditi. Najčešće tu razliku ne uočavaju političari koji neprestano nešto odlažu. Umjesto da odlože kaput na vješalicu ili kišobran, odlažu sjednice i glasovanje o nekom zakonu. Dovoljno je međutim pogledati značenje glagola odgoditi = pomaknuti rok, da se shvati kako se neka važna saborska sjednica može samo odgoditi. Stoga odlaganje u značenju odgađanje, koje se iz socijalizma zavuklo i u demokraciju preko izričaja da je nešto neodložno, neodgodivo treba svakako ukloniti.” A što nama preostaje nego složiti se i nastojati upamtiti i primijeniti. T.K. UDRUGA DUSAB - INFORMATIVNI DAN Alzheimerova bolest U sklopu aktivnosti udruge DUSAB (Dubrovačka udruga skrbnika, bolesnika i prijatelja Alzheimerove bolesti i ostalih demencija), u nedjelju 16.11.2014, od 10 do 14 sati u Lapadu na šetalištu blizu fontane će održati informativni dan u svezi Alzheimerove bolesti i ostalih demencija. Posjetitelji informativnog dana dobit će informacije o gratis uslugama koje pruža dobrotvorna udruga DUSAB za skrbnike i bolesnike svih vrsta demencija, kao i informacije o prepoznavanju bolesti. A.Pažin KONAVLE - HUMANITARNA AKCIJA Pomoć za Vukovar Na poziv Općine Konavle za prikupljanje humanitarne pomoći za socijalnu samoposlugu u Vukovaru odazvali su se brojni Konavljani i trgovački lanac Pemo. Prikupljena pomoć dostavljena je u Vukovar. GDCK DUBROVNIK Hvala Hrvatskom autoklubu U sklopu akcije Hrvatskog autokluba “I ti možeš spasiti život” Gradsko društvo Crvenog križa Dubrovnik dobilo je 7.studenoga vrijednu donaciju koju je uručio gospodin Krešimir Viduka. Donacija je lutka “Little Anne” - lutka za vježbu oživljavanja, koja će služiti za predavanja pružanja prve pomoći za obuku vozača, tečajeva zaštite na radu i Klubu mladih za prezentaciju vježba oživljavanja za učenike osnovnih i srednjih škola. Ovim putem se Hrvatskom autoklubu najljepše zahvaljujemo na ovoj vrijednoj donaciji. UDRUGA POSEBAN PRIJATELJ - U spomen na dragu Anu Sušić, umjesto cvijeća, Marija Čerkić prilaže 200 kuna. Udruga se zahvaljuje na donaciji. Udruga za savjetovanje, edukaciju i pomoć roditeljima djece s posebnim potrebama “Poseban prijatelj” Dubrovnik 098 608 742 UDRUGA BRANITELJA Izlet Vrapčići-Međugorje Udruga Branitelja organizira jednodnevni izlet 13.12.2014. VrapčićiMeđugorje. Polazak sa Pila u 6 sati ujutro a povratak u večernjim satima. Pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže u našem zajedničkom i veselom druženju, kao i da obavezno potvrde svoj dolazak. Za sve informacije javiti se na broj Udruge Branitelja na 333 324 ili na broj 417 034 ili mob.091 571 7963. POZIV UMIROVLJENICIMA Topusko Sindikat umirovljenika Hrvatske- Podružnica Općine Konavle i Udruga umirovljenika Župe dubrovačke or- ganiziraju desetodnevni boravak svojih članova i onih koji to žele postati u Top Terme Topusko. Polazak je 24.studenoga, a povratak 4.prosinca. Broj putnika je ograničen, pa se zainteresirani trebaju što prije javiti na mob. 098 345 236, a za Župu dubrovačku 091 224 4600. UDRUGA DVA SKALINA - U spomen na pok. Ivanku Vučković Maja Lujak uplaćuje 200,00 kuna. Umjesto vijenaca za pok. Ingrid Dobroslavić obitelj Nikole Dobroslavića uplaćuje donaciju od 9.650,00 kuna. Jadran Laguna d.o.o. uplaćuje 100,00 kuna. Umjesto cvijeća našem dragom dundu Tomislavu Ivana i Vicko Handabaka prilažu 300,00 kuna. Lovačka Udruga Dubrava iz Dubrovnika umjesto vijenca za našeg preminulog člana Marka Gleđa prilaže 300,00 kuna. Maja Sršen prilaže 100,00 kuna. Obavijest o smrti KATE MLINARIĆ, 1930. KATICA BUTRICA, 1931. ANKA BURUM, 1932. JOSIP VICELJA, 1937. NIKOLA BAĆA, 1940. PETAR BOTICA, 1946. DARKO BEUSAN, 1952. FRANO LATERZA, 1952. GlasGrada List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, katarina.milat.kralj@gmail.com Glavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, glasgrada@gmail.com Grafička i tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980, fax: 020 311 992, tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada, Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik, glasgrada@gmail.com, www.glasgrada.hr GlasGrada - 504 - petak 14. 11. 2014. 39 UDRUGA SLATKI ŽIVOT ZA POETSKI PRVIJENAC Svjetski dan šećerne bolesti Udruga Slatki život u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo DNŽ, patronažne sestre Doma zdravlja Dubrovnik i ove godine 14.studenoga obilježit će Svjetski dan šećerne bolesti. Svjetski dan šećerne bolesti, 14. studenoga obilježava se i kao Dan Ujedinjenih naroda. Generalna skupština Ujedinjenih naroda je 20. prosinca 2006. godine prihvatila Rezoluciju Ujedinjeni protiv dijabetesa, koja prepoznaje šećernu bolest kao “kroničnu, ozbiljnu i skupu bolest, povezanu s teškim komplikacijama čije posljedice ugrožavaju obitelji, države i cijeli svijet”. Svjetski dan dijabetesa za razdoblje 2014. – 2016. godine obilježava se uz poruku odabranu od Međunarodne Dijabetičke Federacije kao “Zdrav život i dijabetes”. Odabrani slogan za ovu godinu je: Zdrava prehrana počinje doručkom. Već tradicionalno u našem Gradu kroz razne manifestacije obilježavamo ovaj dan, a s ciljem upozorenja naših sugrađana na opasnost od neotkrivene i neregulirane šećerne bolesti. Stoga pozivamo Vas pridružite se: Plavi krug znak je jedinstva globalne dijabetičke zajednice kao odgovora na pandemiju šećerne bolesti. Naš izbor nije ne činiti ništa. U svijetu danas živi više od 250 milijuna osoba sa šećernom bolešću. Bez koordiniranog djelovanja u borbi protiv ove bolesti, tijekom sljedećih 20 godina očekuje se porast oboljelih na više od 380 milijuna. I ove godine na našu inicijativu, uz pomoć Grada Dubrovnika, uključit će se dekorativna rasvjeta Straduna u plavoj boji u razdoblju od 12. – 14. studenoga 2014. godine, čime ćemo se pridružiti mnogobrojnim gradovima u svijetu koji na ovaj način potiču građane na podizanje svjesnosti o opasnostima koje nosi dijabetes. 23. OBLJETNICA Pomorska bitka u Neretvanskom i Korčulanskom kanalu U nedjelju, 16.omj navršava se 23. godišnjica jednog od presudnih događaja u Domovinskom ratu kojeg se Pelješčani i Korčulani, osobito topnici i drugi pripadnici Mješovitog odreda mornaričkog pješaštva Korčula – Pelješac s ponosom prisjećaju. Toga dana 1991. godine u popodnevnim satima zbitnica u Lovištu i na Korčuli, njihove su posade pogodile i onesposobile šest ratnih brodova nepri- jateljske jugomornarice u Neretvanskom i Korčulanskom kanalu. Bio je to završni, uskoro se uspostavilo i smrtonosni udarac neprijateljskoj armadi koja se nakon pretrpljenog poraza u Bračkom kanalu pred Splitom, povlačila prema Visu. Toga dana slomljena je pomorska blokada Jadrana, a uspjeh korčulanskih i peljeških topnika najavio je i početak oslobađanja juga Hrvatske od tzv. JNA i srbočetničkog agresora. Joško Jelavić Ivoni Kapor u Rijeci dodijeljena nagrada Književnica Ivona Kapor u sklopu 7. međunarodnog festivala knjige - Dani prijatelja knjige u Rijeci dobila je nagradu „Književno pero“za najbolji prvijenac u nakladi Hrvatskog knjiže-vnog društva za 2014. godinu. Nagradu je osvojila zbirkom pjesama „Osmijeh koji nedostaje“. Inače, Ivona Kapor je nedavno u Korčuli promovirala i roman „Zorzijeva kletva“. Prvi je to roman u trilogiji koja govori o Korčuli u dva vremena koja se preklapaju - dobu mletačkog kneza Marsilija Zorzi koncem 13. stoljeća i današnjici. FORUM MLADIH SDP-a DUBROVNIK / JAVNA TRIBINA Tolerancija i ravnopravan suživot Gradska organizacija Foruma mladih SDP-a Dubrovnik povodom Međunarodnog dana tolerancije poziva na javnu tribinu: Tolerancija i ravnopravan suživot koja će se održati u petak 14. studenoga 2014. u 18 sati u hotelu Park u Dubrovniku. Gosti izlagatelji: mr.sc.Tatjana Šimac Bonačić, saborska zastupnica i dr.sc. Zdravko Bazdan, aktivist i bivši dopredsjednik HHO-a. Ovim putem pozivamo sve zainteresirane građane da sudjeluju na tribini. D.Žitković AGROTURIZAM KONAVLE Konavle i Baranja u zagrljaju sv. Martina misao tjedna Baranjska večer u Konavlima, uz predstavljanje slavonske i baranjske etno baštine, eno-gastro ponude i nastup nezaobilaznih tamburaša, održana je proteklog vikenda u Vinskom baru Malvasija Karaman uz prisustvo brojnih posjetitelja, nakon što je prethodno upriličen i okrugli stol na temu daljnjeg razvoja ruralnog turizma u Konavlima i Baranji. Agroturizam Konavle je svojim partnerima i prijateljima iz Slavonije i Baranje organizirao edukacijsko putovanje u Konavlima, gdje su poduzetnici iz Slavonije i Baranje, među kojima su bili prisutni i predstavnici Grada Belišća i TZ Grada Belišća, zatim Belja, LAG Karašica, i ostalih, imali priliku posjetiti veći broj konavoskih agroturizama, te se educirati i steći nova vrijedna znanja i iskustva. Središnji dio ove posjete upriličen je u vinskom baru Malvasija Karaman gdje je najprije bio održan okrugli stol na temu „Razvoja ruralnog turizma u Konavli- ma i Baranji uz mogućnosti suradnje“. Sudionici okruglog stola, uz članove Agroturizma Konavle, bili su predstavnici lokalnih institucija, lokalne samouprave, turističkih agencija i obrazovnih institucija. Nakon okruglog stola uslijedilo je druženje u opuštenoj atmosferi uz brojne posjetitelje i uz tamburaše, a gosti su predstavili svoje etno baštinu, slavonska i baranjska vina te delicije s naglaskom na čobanac. Agroturizam Konavle ovim putem zahvaljuje članovima i svima koji su bili uključeni u organiziranje ovog trodnevnog programa za goste sa sjeveroistoka Hrvatske, a ovaj događaj predstavlja nastavak stalne suradnje Istre, Konavala i Baranje prigodno nazvane IsKon Bar, i kojoj je cilj predstaviti javnosti ove tri destinacije izvrsnosti u ruralnom turizmu. VELIKA SRCA VOLU, MALA TRAŽU DA BUDU VOLJENA 40 GlasGrada - 504 - petak 14. 11. 2014. Rabindranath Tagore
© Copyright 2024 Paperzz