LIST GR ADA
LUDBREGA
Besplatni primjerak
31. sr pnja 2014.
BROJ 87 / GODINA IX.
ŽETVA PŠENICE
Vrijeme ne
ide u prilog
Prihvaćen rebalans
Povećanje
proračuna
/str. 5./
LJETO U LUDBREGU
/str. 2./
Martin Sagner
Naš dobri
Dudek
/str. 12./
/str. 8.-9./
CRTANJE, KUHANJE I IGRE
NOGOMET
SPORT
/str.
6.-9./
/str.
14.-15./
ATLETIKA
Cajnger plac
Priče iz
prošlosti
/str. 16./
Nova međužupanijska liga
Medalja sa Svjetskog prvenstva
2
A KT U A L N O
Gradsko vijeće
Vijećnici SDP-a, HNS-a, HSUa, Laburista te vijećnici HDZ-a,
HSS-a i HSP-a na posljednjoj održanoj sjednici usvojili su predloženi rebalans proračuna. Suzdržani
su bili tek vijećnici HSLS-a. Prihodovna strana proračuna povećana
je za 2.075.430 kuna ili za 8,51
posto. Najznačajnije povećanje
prihoda za 1.095.780 kuna planirano je kod kapitalnih prihoda iz
državnog proračuna i odnosi se
na sredstva od Ministarstva regionalnog razvoja i europskih integracija namijenjenih za adaptaciju
zgrade „Stare škole“ u Ludbregu.
Ukupni rashodi povećani su za
2.241.947 kuna ili za 10,24 posto.
Osnovnoj školi Ludbreg osigurana su dodatna sredstva u iznosu
od 324.000 kuna za nabavku knjiga za sve učenike osnovne škole.
Projekt „Zeleno podeželje“
odnosi se na implementaciju
marketinško/promotivnog sustava za lokalne poljoprivredne
proizvode visoke kvalitete. Vrijednost ukupnog projekta iznosi
404.277 kuna od čega Europska
unija financira 85% a grad 15%
vrijednosti projekta. Za financiranje navedenoga projekta u proračunu za 2014.godinu osigurano
je 364.846 kuna.
Projekt „MEDGEN BORZA“
– predviđa osnivanje međugeneracijskog središta u prostorijama udruge umirovljenika, a
cilj kojeg je osigurati brigu i skrb
za starije i nemoćne. Za potrebe
provođenja projektnih aktivnosti
predviđena je adaptacija prostora udruge, uređenje kuhinje i
dnevnog boravka.
Vrijednost ukupnog projekta
iznosi 385.000 kuna od čega Europska unija financira 85 posto, a
grad 15 posto vrijednosti projekta. Za financiranje navedenoga
projekta u proračunu za 2014.
godinu osigurano je 310.601
kuna.
Ukupna vrijednost oba projekta iznosi 789.277 kuna od
čega Europska unija financira 85
posto ili 670.885 kuna, a Grad 15
posto ili 118.392 kune.
31. srpnja 2014.
Prihodi u rastu – proračun povećan
Novi vanjski izvori
Sjednice Gradskog vijeća nastavit će se ponovno na jesen
- Napominjem da prema ugovoru Grad mora financirati 100
posto vrijednosti projekta, a po
završetku svih aktivnosti ostvaruje pravo na refundaciju 85 posto
sredstava, a koja mi moramo imati osigurana u proračunu. Ovaj rebalans je povećanje u odnosu na
planirani, došli su i ti vanjski izvori, a taj se trend nastavlja i dalje.
Drago mi je što je klub vijećnika
HDZ-a, HSS-a i HSP-a podržao
ovaj rebalans proračuna jer on
nije u korist gradske uprave, već
građana, a kolege su to prepozna-
le. Sufinanciranje školskih udžbenika smatramo dobrim potezom,
ulaganjem u našu djecu jer samo
na taj način možemo biti grad
znanja. Žao mi je što ovako značajne projekte od europskih pa
onih kojima nastojimo olakšati
početak školske godine nisu prepoznali vijećnici HSLS-a. – poručio je gradonačelnik Dubravko
Bilić.Vijećnici su prihvatili i Odluku o dodjeli obavljanja javne
usluge prikupljanja miješanog i
biorazgradivog komunalnog otpada, zatim Odluku o darovanju
zemljišta potrebnog za izgradnju
Srednje škole Ludbreg, Odluku
o određivanju uvjeta i mjesta
prodaje izvan prodavaonica na
području Grada Ludbrega te Odluku o izmjenama i dopunama
odluke o uređenju prometa na
području Grada Ludbrega.
NIKOLA VIDAKOVIĆ
-Svi smo bili jednoglasni u odluci da ćemo ovaj rebalans proračuna
podržati. U rashodovnoj strani vidljivo je da su osigurana sredstva za ova
dva projekta kako za naše poljoprivrednike, tako za naše umirovljenike,
vidljiva su povećanja za plaće, a na sastanku odbora za komisiju kojoj sam
i ja član obrazloženo mi je da su to troškovi za Eu projekte koji će biti vraćeni kada projekti budu zgotovljeni. Teško je odvojiti sredstva za kupnju
udžbenika i pohvalno je da će se olakšati roditeljima. Prvi puta vidimo da
su se pojavili vanjski izvori.
Kao oporba pratit ćemo da sve ovo ne ostane mrtvo slovo na papiru, kako
će se rebalans trošiti i da svi zajedničkim snagama ovaj rebalans održimo.
ŽUC najavljuje početak radova
Ministarstvo kulture najavilo
je nastavak ulaganja na području Ludbrega. Tako je za uređenje
cinktora Župne crkve predviđeno 50 tisuća kuna, za pil na Trgu
Svetoga Trojstva 20 tisuća kuna,
kapelicu Majke Božje Žalosne
100 tisuća kuna, za crkvu svetog
Nikole u Čukovcu također 100
tisuća kuna te za Arheološki
park 200 tisuća kuna. Lokacije je
nedavno obišao i zamjenik ministrice kulture Berislav Šipuš.
Radove je najavila i Županijska uprava za ceste. Postavljanje
potpornog zida u Sigečaku u
dužini stotinjak metara već je
započelo.
Oporba je najavila detaljno praćenje promjena u proračunu
U pripremi Cajnger plac
Turistička zajednica grada Ludbrega i Grad Ludbreg organiziraju
još jedan program pod nazivom Cajnger plac, a koji će biti u znaku
ludbreških udruga.
Program će biti održan 23. kolovoza u poslijepodnevnim satima.
- Bit će to prilika da ludbreške udruge na Trgu Sv. Trojstva prezentiraju svoj rad i svoje programe, iskoriste priliku za druženje i mogućnost za učlanjivanje novih članova ili sudjeluju u kulturno-zabavnom programu. – rekla je Andreja Horvat, predsjednica TZGL-a.
Rok za prijavu je 14. kolovoz.
Ministarstvo kulture i ove godine uložit će u obnovu
Radovi na Sigečaku
Nakon usvajanja rebalansa proračuna, nastavljen je pozitivan niz
tzv. vanjskih izvora. Iz Ministarstva
turizma tako je povučeno 70 tisuća
kuna za Izradu idejnog rješenja i
studije izvodljivosti te izrade analize troškova i koristi za izgradnju
„Centra za posjetitelje“.
Cilj ovog projekta je izrada
Idejnog rješenja, izrada studije izvodljivosti te izrada analize
troškova i koristi zajedno sa ekonomskom i financijskom analizom kako bi ovaj projektni zadatak bio spreman za kandidiranje
na EU fondove. Fond za zaštitu
okoliša i energetsku učinkovitost
donio je Odluku o neposrednom
sufinanciranju nabave specijalnog komunalnog vozila za sakupljanje komunalnog otpada na
području Grada Ludbrega. Za tu
svrhu Fond je osigurao iznos od
gotovo 700 tisuća kuna. Komunalno vozilo neophodno je potrebno za učinkovito gospodarenje otpadom na području Grada
Ludbrega i njime će se omogućiti
učinkovitije gospodarenje otpadom u skladu s osnovnim načelima Zakona o zaštiti okoliša.
Ministarstvo graditeljstva za uređenje nogostupa u Ulici Rudlofa
Fizira i Ulici Bože Hlasteca osiguralo je 70 tisuća kuna.
– Još je u planu postavljanje
ležećih policajaca u Apatiji i Sigecu kako bismo na tom dijelu
povećali sigurnost u prometu te
asfaltiranje dionice GlobočecSlokovec.
Nakon održavanja manifestacije Dani ludbreške Svete Nedjelje očekuje se početak radova u
Frankopanskoj ulici. – objasnio
je Tomislav Osonjački, ravnatelj
Županijske uprave za ceste.
Rekonstrukcija Frankopanske ulice odvijat će se u tri faze,
a odlučeno je da radovi započnu
poslije najveće ludbreške manifestacije kako se ne bi remetio
prometni tok u to vrijeme.
Program će se održati 23. kolovoza
A KT U A L N O
31. srpnja 2014.
3
Novih 86 učenika u Srednjoj školi Ludbreg
Ludbreška srednja škola od jeseni će sigurno brojiti 86 učenika
više, a kako se očekuje brojka bi
nakon jesenskog roka mogla biti
veća za još nekoliko učenika. Prošle godine u Srednjoj školi Ludbreg
upisani su učenici u gimnazijski
odjel, zatim smjer brava te kombinirani razred pomoćnih kuhara,
slastičara i vrtlara, a ove godine
učenici su upisani u odjele – gimnazija, ekonomist, CNC operater, bravar- tokar, pekar te pomoćni kuhar, slastičar i vrtlar. Početak
prijava u jesenskom roku za slobodna mjesta u srednjim školama
predviđen je 25. kolovoza, dok
će objava konačnih ljestvica biti
4. rujna 2014. godine. U Srednjoj
školi Ludbreg ostalo je 5 slobodnih
mjesta u odjelima opće gimnazije i
ekonomije, dva su slobodna mjesta
u odjelu bravara te jedno mjesto u
odjelu pekara. Kod pomoćnih kuhara i slastičara slobodna su dva
mjesta, a kod pomoćnih vrtlara 5
mjesta.
Pred sam kraj ljetnog upisnog
roka potpisan je i darovni ugovor.
Naime na posljednjoj održanoj
sjednici Gradskoga vijeća odobreno je da se Srednjoj školi Ludbreg
daruje bez naknade zemljište koje
je u vlasništvu Grada Ludbrega, a
potrebno za izgradnju srednje ško-
USUSRET SVETOJ NEDJELJI
Mjesec dana dijeli nas do
početka manifestacije Dani
ludbreške Svete Nedjelje i proštenjarskog raspoloženja koje
će zavladati gradom. Stoljećima
duga tradicija hodočašća u jedinstveno svetište u Hrvatskoj
iziskuje i kvalitetnu organizaciju.
Odbor za organizaciju „Ludbreške Svete Nedjelje“ kao privremeno radno tijelo za pripremu i organizaciju „Ludbreške
Svete Nedjelje“ 2014. godine
započeo je redovne sastanke.
U Odbor za organizaciju
„Ludbreške Svete Nedjelje“
imenovani su: Božica Makar,
presjednica Gradskoga vijeća
Grada Ludbrega, Vera Jadanić,
zamjenica gradonačelnika, Renata Potočnik, potpredsjednica
Gradskoga vijeća Grada Ludbreg, Krešimir Šalig, vijećnik
Gradskoga vijeća Grada Ludbrega, monsinjor Josip Đurkan,
Josipa Grđan, voditeljica Odsjeka za poduzetništvo, turizam i
razvojne projekte, Darko Rak,
voditelj Odsjeka za prostorno
uređenje, komunalne djelatnosti i imovinu, Perica Horvat,
stručni suradnik za komunalno
redarstvo, Alen Sabol, direktor „Lukom“-a d.o.o. Ludbreg,
Andreja Horvat – direktorica
Turističkog ureda TZ Grada
Ludbrega, Branko Dijanošić,
Prodaja mjesta za
Svetu nedjelju
Od ponedjeljka, 4. kolovoza počinje prodaja mjesta za
prodajne štandove, kao i za
ugostiteljsku ponudu i zabavne
sadržaje za 6. i 7. rujna tijekom
manifestacije 'Dani ludbreške
Svete nedjelje'. Na gradskim ulicama i trgovima osigurano je oko
400 mjesta za postavljanje štandova i ugostiteljske ponude.
Najviše prodajnih mjesta bit
le, a riječ je o oranici u Zagorskoj
ulici od 9550 m2. Darovni ugovor
potpisan je na simboličnoj lokaciji,
samom zemljištu na kojem bi kroz
nekoliko godina trebala „niknuti“
zgrada srednje škole.
- Ovo je ozbiljan projekt i ozbiljna institucija. Moram zahvaliti
učenicima i roditeljima što su prepoznali kvalitetu što dokazuju ovogodišnji upisi. Stojimo iza stručnog kadra i kvalitetnog izvođenja
nastave i tome težimo i dalje. Već
sad pozivamo osmaše i roditelje da
dođu u Srednju školu Ludbreg, a
mi ćemo im rado dati sve informacije i osigurati kvalitetu u nastavi.
Srednja škola nije samo obrazovna
institucija već i odgojna, dobivamo
djecu, a iz nje izlaze mladi ljudi. –
poručio je v.d.ravnatelja Josip Zdelar. Kupnju zemljišta vrijednog 592
tisuću kuna u jednakom su omjeru
sufinancirali Grad Ludbreg i Varaždinska županija.
- Prenosimo zemljište jer izgradnju planiramo preko europskih fondova i kod svake aplikacije na europski fond ključno je
da Srednja škola ima zemljište u
svom posjedu. Srednja škola bitna je za istočni dio Županije, a i
ovogodišnji upisi dokazuju njezin značaj. Želimo da škola ima
suradnju s ludbreškim gospo-
Darovni ugovor potpisan je na simboličnoj lokaciji, mjestu buduće srednje škole Ludbreg
darstvenicima jer cilj je školovati
djecu ne za burzu već za radna
mjesta u ovome kraju. – kazao je
Alen Kišić, zamjenik župana Varaždinske županije.
Postavljanje kamena temeljca
za izgradnju očekuje se iduće godine.
- U novoj školskoj godini imat
ćemo oko 130 srednjoškolaca koji
će do izgradnje nove zgrade biti
smješteni u centru grada u zgradi „Stare škole“ koju uređujemo,
očekujemo da će se u samu adaptaciju uložiti preko 1,5 milijuna
kuna, još će Županija uložiti znatna sredstva u opremanje. Nadam
se da će veza koju smo započeli s
gospodarstvenicima uroditi i tehnološkim parkom i na neki način
Pripreme za najveću ludbrešku manifestaciju
Očekuje se velik broj hodočasnika, pa sve valja pripremiti na vrijeme
ravnatelj POU „Dragutin Novak“ Ludbreg, Mladen Vukina,
direktor Radio Ludbrega, Boris
Crnković, predsjednik Udruženja obrtnika Ludbreg,
Tomo Filip, predsjednik VMO
Ludbreg.
Iz tiska ovih dana izlazi program manifestacije Dani ludbreške Svete Nedjelje, a kao što
je i uobičajeno težište je na vjerskim događajima.
U idućem broju Ludbreških
novina objavit ćemo detaljan
raspored događanja.
će osigurano za štandove i ugostitelje u Ulici Petra Zrinskog,
Gundulićevoj, Stepinčevoj
i
na Trgu slobode, a manji broj u
Gupčevoj i Ulici kardinala Kuharića. Površine oko gradskog
stadiona predviđene su za lunaparkove i druge zabavne sadržaje.
U ulicama kroz koje prolaze
procesije vjernika pazit će se
da štandovi budu izmaknuti na
nogostupe tako da prometnice
budu u potpunosti oslobođene
Ludbreški sejem ove će godine imati niz predavanja
za kretanje procesija, kao i na to
da sadržaj robe koja se izlaže ne
narušava dostojanstvo vjernika.
Prednost u zakupu prostora
i ovoga će puta imati prigode
iskoristiti domaći zakupci s područja ludbreške regije kojima
je omogućen izbor lokacije po
želji.
Naime, prednost će imati oni
koji žele zakupiti površinu ispred
svojih poslovnih prostora, te zatim gospodarstvenici, obrtnici,
vlasnici OPG-a s područja lud-
breške regije, kao i oni koji dolaze svake godine i uredno prema
Gradu podmiruju svoju obveze.
Ako ne iskoriste pravo prioriteta zakupa površine, parcele će
se ponuditi ostalim zainteresiranima koji dolaze iz drugih sredina izvan područja ludbreške
regije.
Prodaja korištenja javnih površina obavljat će se u uredima
gradske uprave na Trgu sv. Trojstva 14, 1. kat, svakog radnog
dana do 15 sati.
zaokružiti strukovno obrazovanje i cjeloživotno obrazovanje i
mislim da se time na pravi način
uklapamo u razvoj školstva primjerenoga gospodarstvu i primjerenoga zaposlenju. – naglasio
je gradonačelnik Dubravko Bilić.
Učenici će od jeseni biti smješteni u zgradi Stare škole u samom centru Ludbrega.
Ludbreški sejem
od 4. do 7. rujna
Grad Ludbreg i ove će godine u
sklopu manifestacije Dani ludbreške
Svete nedjelje prirediti 'Ludbreški
sejem' kao središnji gospodarski događaj u sklopu programa. Sajamska
manifestacija bit će održana od 4. do
7. rujna. Bit će to već 22. po redu Ludbreški sajam, a odvijat će se na površini središnjeg gradskog trga, kao i na
parkiralištima ispred zgrada Hrvatske pošte i Pučkog otvorenog učilišta.
Očekuje se velik broj izlagača
- poduzetnika, obrtnika, tvrtki, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, koji će se predstaviti svojim
proizvodnim programom i uslugama, a sajam ima i prodajni karakter.
Na sajmu mogu sudjelovati i udruge,
kao t oni koji promoviraju stare zanate.
U povodu novog Ludbreškog sajma bit će održano više zanimljivih
popratnih programa. Između ostalih, Grad Ludbreg bit će organizator i
domaćin poslovnog susreta s gospodarstvenicima iz Slovenije, a priredit će i stručno-radni skup na temu
povezanih regija čime Ludbreški
sejem postaje događaj i mjesto gospodarskog okupljanja poduzetnika i
obrtnika iz šire regije, te pograničnih
područja.
Prijave za sudjelovanje na Ludbreškom sajmu primaju se zaključno
do 15. kolovoza u uredima gradske
uprave, Trg sv. Trojstva 14, a prijavnice su dostupne i putem weba www.ludbreg.hr
Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg
Glavni urednik: v.d. Iva Havaić
Grafički urednik: Miroslav Vađunec
Redakcija:
Darko Skupnjak, Branko Dijanošić,
Iva Havaić, Željka Namesnik,
Neven Jerbić, Dražen Vađunec
Kontakt: POU D. Novak
Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19
Telefon: 042 306 131
Fax: 042 306 068
e-mail: ludbreske-novine@
pou-ludbreg.hr
dskupnjak@pou-ludbreg.hr
Tisak: Tiskara Zagreb
4
A KT U A L N O
Alen Sabol,
direktor Lukoma
Grad i građane Ludbrega u narednom razdoblju očekuju važne
promjene u organizaciji, načinu
i plaćanju zbrinjavanja otpada.
Tijekom srpnja je Gradsko vijeće
Grada Ludbrega donijelo odluku
o povjeravanju javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog
i biorazgradivog komunalnog otpada gradskoj komunalnoj tvrtki
Lukom. U jednom dijelu riječ je
o formalnom usklađivanju sa zakonskim odredbama jer je Lukom
i dosad to radio, ali i o nizu stvari
koje obvezuju i Lukom i Grad. To
nam je pojasnio Alen Sabol, direktor Lukoma:
-Odluku o zbrinjavanju otpada
mora donijeti predstavničko tijelo lokalne samouprave, pa je odlukom Gradskog vijeća izvršeno
usklađivanje sa zakonskim aktima.
Zakon propisuje i uvjete pod kojima se vrši zbrinjavanje otpada. Zakon ne pita imaš ili nemaš uvjete.
Da budem potpuno jasan - ako se
želi time baviti jednostavno mora
se time početi i uskladiti sa Zakonom, osposobiti se za prikupljanje
miješanog komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada, te
odvojeno prikupljati otpadni papir, metal, staklo, plastiku i tekstil,
kao i krupni(glomazni) komunalni
otpad.
A nama zaista predstoji puno
toga što moramo napraviti. U zadnjih 10-ak godina problem otpada nije riješen, pa nam je to sada
jedna od osnovnih preokupacija
– ističe Alen Sabol.
Što treba napraviti?
-Lukom nema dozvole za gospodarenje otpadom, za odvoz, za
odlagalište. Pokrenuo sam mjere
da se one ishode. Za razliku od
nekih sredina poput Preloga koji
nam u tome mogu biti primjer, mi
niti imamo reciklažno dvorište,
ni dovoljno vozila za odvoz, a i
neriješene druge stvar propisane
zakonom. Moramo sanirati odlagalište u Meki, početi s odvojenim sakupljanjem otpada, riješiti
problem odlaganja. Najkasnije
do kraja godine mora stati dovoz
otpada na postojeće gradsko od-
31. srpnja 2014.
Zbrinjavanje otpada i širenje rada na općine
lagalište. U tijeku su razgovori da
pronađemo kamo ćemo odvoziti otpad i pod kojim uvjetima.
Buduće regionalno odlagalište
Piškornica još 3-4 godine neće
početi s preuzimanjem, pa do
tada moramo naći privremeno
rješenje i premostiti te godine. –
Je li poznato kamo bi i kako
trebalo odvoziti ludbreški otpad?
-Cilj je da za Ludbreg i građane bude najbolje rješenje. Čini
se izglednim da bi otpad mogli
odvoziti na odlagalište Velika
Trnovitica, između Bjelovara i
Garešnice. Moramo uvesti odvajanje otpada u svim prigradskim
naseljima, da ga nemaju samo
Ludbreg i Selnik. Možda ćemo
koristiti i vreće jer se čine funkcionalnijim iz više razloga. Nadam
se da ćemo odvoz u Meku prekinuti i prije konca godine. Smeće
se ne smije istovarivati po grabama i šumama, a za 15 godina
bit će obveza reciklirati 80 posto
otpada.-
Zna li se cijena tih promjena?
-Dosad za Meku nismo imali
troškova za odlaganje, a u Velikoj
Trnovitici ili ako bude drugdje morat ćemo plaćati. Moramo se izboriti za što povoljniju cijenu, a neke
projekcije govore da bi tamo cijena
bila 600 kuna po toni otpada. Da bismo smanjili svoje troškove odvoza na novo odlagalište, planiramo
nabavu novog i većeg auto-smećara koji odjednom može primiti više
otpada da smanjimo broj ruti do
budućeg odlagališta. S postojećim
11 godina starim kamionom ne
možemo računati na racionalizaciju. Dakle, trebamo tro-osovinac
koji može zaprimiti više od 22 kubika. Pri kupnji novog kamiona za
odvoz otpada sudjeluje i Fond za
zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji nam je već odobrio
700.000 kuna za tu namjenu. Kad
je riječ o Fondu očekujemo pomoć
i za gradnju reciklažnog dvorišta u
Meki. U pravilu, oni 100 posto daju
za projektnu dokumentaciju, a za
samu gradnju 80 posto sredstava.-
Uskoro se uvode obračuni prema količini, točnije volumenu prikupljenog otpada
Bit će promjena i u obračunu odvoza?
-Uskoro uvodimo obračune
prema količini, točnije volumenu
prikupljenog otpada. To je zakonska odredba prema kojoj moramo
ukinuti obračun prema broju članova domaćinstva kako je sad.-
Došli ste na čelo tvrtke prije
4 mjeseca, koji su prvi zadaci?
-Prema analizi zatečenog stanje
je slijedeće: prvi problem je likvidnost. Poduzeli smo mjere za bolju
naplatu potraživanja. Od Grada
redovito naplaćujemo potraživanja, ostaje nam da riješimo još
druge korisnike. Popravlja se, ali
se moramo stalno boriti za svoja
sredstva da bi ih mogli usmjeriti u razvoj. Drugi problem je što
prema novom Zakonu o vodama
nije riješeno izdvajanje djelatnosti
odvodnje koja ne smije biti u Lukomu, to se moralo napraviti do
kraja 2013. Pokrenut je postupak
da se odvodnja izdvoji iz Lukoma.
I treći problem, nedostatak dozvola za gospodarenje otpadom, neke
su istekle, drugih nije bilo.-
Kao dipl. pravnik bili ste
dugogodišnji pročelnik u
gradskoj upravi, no dobro ste
upoznati s prethodnim djelovanjem tvrtke. Kakva je sada
Vaš vizija Lukoma u budućnosti?
Alen Sabol ispred gradske tvrtke Lukom d.o.o.
-Radio sam pet godina u gospodarstvu prije dolaska u gradsku
upravu, a bio sam dugogodišnji
predsjednik Nadzornog odbora Lukoma i vjerujem da će mi
prethodna radna iskustva pomoći u ostvarivanju planova razvoja
Lukoma. Mora biti tvrtka koja će
poslovati pozitivno, razvijati se i
pružati što kvalitetnu uslugu, ali
uz najnižu moguću cijenu. Djelatnosti tvrtke su zbrinjavanje
otpada, održavanje javnih površina, te održavanje javne rasvjete,
groblja, cesta, pogrebni poslovi,
dimnjačarska služba, upravljanje
stambenim zgradama i dijelom
niskogradnja.
Plan je, već smo počeli razgovori u tom smjeru, da susjednim
općinama ponudimo da i za njih
obavljamo komunalne poslove.
Već radimo održavanje javne rasvjete za četiri 'ludbreške' općine.
Za sve poslove možemo im ponuditi kvalitetnu uslugu i vrlo prihvatljive cijene.
“N
ajkasnije
do kraja
godine mora stati dovoz otpada na
postojeće gradsko
odlagalište. U tijeku
su razgovori da pronađemo kamo ćemo
odvoziti otpad i pod
kojim uvjetima.”
Za većinu poslova općine sad
moraju raspisati natječaj ili dati
koncesiju, ne mogu same raditi
dosta toga, niti biti niži s cijenama
prema svojim žiteljima. A mi smo
blizu i odmah možemo obaviti
posao, dobili bi brzo i kvalitetno
rješenje, nižu cijenu. Jer Lukom
nije osnovan da ostvaruje visoke
profite već da uslugom i cijenom
građani budu zadovoljni. Spremni
smo preuzeti njihove komunalce
na neodređeno vrijeme da imaju
dugoročnu perspektivu, te zapošljavati nove ljude iz njihovih sredina razmjerno učešću ostvarivanja prihoda.
Optimist sam jer će općine
kroz računicu vidjeti da im je
nabolje rješenje u povezivanju s
nama gdje će imati kontrolu nad
cijenama, a kvaliteta zajamčena.
Već razgovaramo o zajedničkim
interesima - rješavanju problema
reciklažnog dvorišta za sve, već
smo preuzeli groblja u Općini
Martijanec. Plan je razvoj djelatnosti niskogradnje - od gradnje
staza, pločnika do održavanja i asfaltiranje nerazvrstanih cesta.
Plan je nabaviti JCB – stroj kojim bismo proširili poslove niskogradnje. Lukomu nedostaje kvalitetni stroj za čišćenje ulica. Ostalu
mehanizaciju moramo osuvremeniti onom koja radi kvalitetnije, a
ima manje troškove goriva i održavanja.-
Na čemu se posebno radi
ovih dana?
-Pripremamo se za Svetu nedjelju, uređujemo grad. Poznato
je da tvrtka daje glavnu tehničku
i logističku pomoć za Svetu nedjelju, pa se moramo pripremiti. Preuzeli smo održavanje oba
groblja u Bolfanu, a u planu je i
ono u Čukovcu, radimo katastre
groblja. Naši djelatnici radili su u
svim mjesnim odborima na košnji
i malčiranju. Imamo povećane poslove na održavanju javnih površina zbog učestalih kiša nakon kojih
treba intervenirati na čišćenju, na
košnji zbog neplanirano dugog intenzivnog rasta trave. Tako su ljudi
maksimalno napregnuti u izvršavanju poslova. U Lukomu radi 29
radnika, a to je 14-20 ljudi manje
nego lani koliko ih je zaposleno na
državnom programu javnih radova. Fale nam radnici građevinske
struke i za rad na komercijalnim
poslovima. Inače, pripremamo
se i za uređenje parka oko dvorca
odnosno starog rada prema planovima stručnjaka hortikulture
uvažavajući zahtjeve konzervatora - završio je Alen Sabol, direktor
Lukoma.
A KTSUUASLRNEOT
31. srpnja 2014.
ŽETVA PŠENICE
“
S ovom žetvom ja sam
zadovoljan. Ali, danas bez zaštite nema dobrog
prinosa to je prva stvar. Sjećam se dede da je govoril da
posijem pšenici i bez brige si
do žetve. Nije to točno onaj
koji nije delal zaštitu teško da
bude imal ikakve koristi od
ove žetve.
BOLESTI UMANJILE PRINOSE
“V
remenske prilike pogodovale su razvoju bolesti na pšenici. Najprije
dugo sušno razdoblje, a nakon toga kišno, pa česte izmjene kišnog i
sunčanog vremena donijeli su i bolesti koje su u znatnoj mjeri pogodile polja
pod pšenicom, naravno, da nisu išle na ruku ratarima koji su zasijali pšenicu.”
Početkom drugog tjedna srpnja
kombajni su ušli u polja u okolici
grada na žetvu pšenice. No, već je
kombajniranje ječma dalo naslutiti da ratari neće biti zadovoljni prinosima. Žetva je čak počela i ranije
nego prijašnjih godina, doznajemo
od ratara. Uzrok tomu su klimatske prilike od sjetve nakon koje
smo imali rekordno toplu zimu
koja je u prvom dijelu godine potaknula bujni razvoj, pa je kasnija
pojava nižih temperatura za žitarice bila nepovoljna. Proljeće, pa čak
i prvi tjedni ljeta bili su u znaku
čestih i obilnih kiša.
Vremenske prilike pogodovale su razvoju bolesti na pšenici.
Najprije dugo sušno razdoblje, a
nakon toga kišno, pa česte izmjene
kišnog i sunčanog vremena donijeli su i bolesti koje su u znatnoj
mjeri pogodile polja pod pšenicom, naravno, da nisu išle na ruku
ratarima koji su zasijali pšenicu.
Uvjerili smo se na poljima u
okolici Ludbrega.
-Gotovo sam 40 let na kombajniranju u žetvi, ali ne pamtim ovakvu. I ovak su male površine pod
pšenicom, a još su je napale bolesti,
evo, tu nemaš kaj slikati, sama prašina s malo pšenice jako loše kvalitete pšenice. Tko nije šprical pšenicu taj sad nema kaj kombajnirati.
Znam da je Alen među rijetkima
kaj je šprical, a sije veće površine,
pa je njegova pšenica dobra – kaže
Božidar Gložinić, kombajner iz
Slokovca.
I uputio nas malo dalje poljskim
putevima do površine na kojoj je
kombajn za taj dan upravo završio
posao na pšenici Alena Lenčeka,
mladog ratara i poljoprivrednika
iz Slokovca.
-Točno je da sam delal zaštitu i
to u dva navrata. Prva preventivna
zaštita protiv rđe bila je krajem
ožujka ili početkom travnja, ne
znam točno napamet, ali imam zapisano jer o svemu vodim evidenciju, uglavnom dok se buseni. Druga zaštita bila je protiv 'zastavičara',
to je bilo prije cvatnje. Prinos mi je
3 tone po rali, moram s time biti
zadovoljan, vlaga je ispod 13 posto
kaj je sasvim u redu. Posijal sam 9
rali pšenice, veće površine imam
Alen i kombajner K.Mužic
kod Čukovca, a tam sam posijal
kasniju sortu, pa još nije dozrela i
moramo pričekati za kombajniranje – kaže Alen.
Pšenica je najvažnija krušarica,
ali danas se površine pod žitaricama i približno ne mogu mjeriti s
onima koje su se sijale pred 30-ak
i više godina. Državni poticaji u
poljoprivredi nestaju, po običaju ratari nikad ne znaju otkupnu
cijenu, a sada još i bolesti. Ljudi
zbrajaju rashode i pitaju se hoće li
prodajom pšenice pokriti troškove
njezine proizvodnje.
-Kak zbrajati i oduzimati kad
ne znate otkupnu cenu? To je stara priča, ponavlja se iz leta u leto,
iz žetve u žetvu. Eto, niti danas
(razgovarali smo u polju 7. srpnja
–op.p.) još se ne zna cena, pretpostavljam da bude oko 1,10 kuna za
kg.
Cena bi mogla i morala biti
vekša. Ali, to kaj se cena ne zna je
veliki problem za nas koji od toga
živimo, kak se morete orijentirati
kolko planirati?
Primjerice, kuruza dok je jedne
lete bila 1,70 kn/kg i od toga je bila
solidna zarada, ali leto posle 0,88
kuna! To su prevelike razlike Pa
bolje bi nam bilo da je recimo 1,40
kuna, pa onda svako leto plus ili
minus 10 posto, pa okvirno znate
na čemu ste. Tak bi trebalo i s pšenicom.
Ja je i osobno moram sijati radi
plodoreda – predlaže Alen.
Je li se još uopće isplati
proizvoditi tu tradicionalnu
žitaricu kroz povijest toliko
važnu za stanovništvo?
-S ovom žetvom ja sam zadovoljan. Ali, danas bez zaštite
nema dobrog prinosa to je prva
stvar. Sjećam se dede da je govoril
da posijem pšenicu i onda si bez
brige do žetve. Nije to točno onaj
koji nije delal zaštitu teško da bude
imal ikakve koristi od ove žetve.
Druga stvar je sjemenski materijal. Nemam ništ protiv domaćih
sorti, ali ipak mislim da su strane
sorte dosta kvalitetnije. Ovo kaj
vidite to je jedna francuska sorta,
a tam kod Čukovca posijal sam au-
strijsku. Nadam se da bu za jesen
došla i jedna njemačka sorta na
naše tržište i nju bi posijal. Strane
sorte bolje se prilagođavaju našim
klimatskim prilikama koje se mijenjaju, to je činjenica. Također su
otpornije na bolesti, zrno je kvalitetno, daju dobar prinos. Danas se
bez problema može nabaviti kvalitetno sjeme, nazovete određene
firme i za par dana vas pozovu da
dođete po robu, ili vam čak dopelaju doma. Primjerice, surađujem s
tvrtkom 'Toni' iz Donjeg Kraljevca,
s njima obavljam 90 posto poslova,
preko njih naručujem sve kaj mi
treba, dio i prodajem, oni se prilagođavaju nama partnerima, jako
sam zadovoljan našim suradnjom,
prišparaju mi dosta vremena, a to
mi je jako važno. Eto i pšenicu na
prodaju vozim u njihov pogon u
Rasinju, rade cijeli dan po potrebi, tak da mi paše. Samo ovu malu
prikolicu pšenice budem otpelal u
silose v Ludbreg na polog u zamjenu za brašno – kazao nam je Alen
Lenček.
U ovogodišnjoj žetvi na širem
području bilo je čak sedam otkupnih mjesta pšenice – u Sesvetama, Karlovcu, po dva u Martijancu
i Velikom Bukovcu, te samo jedno
u Ludbregu, silosi nekadašnjeg
kombinata gdje je pšenicu preuzimala na polog tvrtka iz Čakovca.
U ne tako davna vremena sjećamo
se, zbog nepreglednih kolona traktora s prikolicama punim pšenice
u samom naselju Ludbreg, pred
mlinom ili silosima kada se satima,
ponekad i do kasno u noć čekalo
na predaju žita, razgovaralo u krčmama gdje su ljudi čekali na red.
Imalo je to svojih čari, baš kao i nekad žetva u ludbreškom kraju koji
je slovio kao žitnica Varaždinske
županije jer se u najbolja vremena
pšenicu sijalo na tisuće hektara.
-Nekad smo bili po 10-ak dana
s kombajnima na poljima, od jutra
do kmice, a sad kombajniram manje od 50 malih parcela, otprilike
15-ak rali. To bu za 2-3 dana gotovo. Ja sam od svoje osme godine s
tatom hodal na kombajniranje, a
poslije nastavil sam. Znači, kombajner sam celi život – kazao nam
je Božo Gložinić s početka ove
Suvremeno pospremanje slame
5
”
Alen Lenček zadovoljan je prinosom pšenice
Žetva pšenice još je najvažniji ratarski posao ljeta
priče.
A prije kombajna bilo je vrijeme kosaca, vršilica ili kako smo
ih zvali 'mašina'. Žetva je tada bila
puno važniji događaj, gospodarski,
ali i društveni jer su ljudi pomagali jedni drugima, težaci su hodali
od polja do polja, od gumna do
gumna i pomagali u pospremanju
žita. Tko zna, možda će se u neka
druga vremena pšenica opet sijati
na velikim površinama ludbreškog
kraja, jer ovako se samo sa sjetom
prisjećamo početka ljeta i nekadašnjih zlatnih ludbreških polja.
Jer naši ljudi kažu da zemlju
ipak treba zasijati, da polja ne
ostanu zapuštena.
Cijena bi se morala znati i prije sjetve
6
DOGAĐANJA
31. srpnja 2014.
Otvorena druga stambena zajednica Ludbreškog sunca
Ludbreško sunce otvorilo je
krajem srpnja i službeno vrata
druge stambene zajednice. Kuća
„Sunčeve zrake“ se kao što smo već
pisali na našim stranicama nalazi
u Frankopanskoj ulici u Ludbregu,
na broju 25.
– Upravo ovdje, na ovome mjestu pobijedila je nesebična ljubav
koja ponire iz naših srca, ljubav
koja ima podršku našega Grada,
Županije, Ministarstva i mnogih
dragih ljudi. – kazala je na otvorenju Ruža Zlatar, predsjednica
udruge Ludbreško sunce.
U realizaciju projekta krenulo se nakon poziva Ministarstva
socijalne politike i mladih. Nove
odredbe Zakona o socijalnoj skrbi
i usklađivanju s normativima koje
postavlja Europa znače da korisnici moraju biti smješteni što bliže
lokalnoj zajednici, a to je uključivalo i regionalizaciju Centra za
rehabilitaciju Stančić i Centra za
rehabilitaciju Ozalj gdje su dosad
bili smješteni korisnici.
- Zahvaljujemo Udruzi osoba
s invaliditetom, Ludbreško sunce"
na predanom radu, a posebno na
trudu i aktivnostima koje već dugi
niz godina poduzima s ciljem razvoja i širenja usluga i programa u
zajednici za osobe s invaliditetom
na širem području Ludbrega što
je od neprocjenjive važnosti za
uspješno provođenje
procesa
transformacije i deinstitucionalizacije u Republici Hrvatskoj te
ostvarivanje prava osoba s invaliditetom na život u zajednici.
Dokaz tome su i osmjesi na licima korisnika koji su dugi niz godina živjeli u institucijama. – rekla
je na otvorenju Martina Zelić, viša
stručna savjetnica iz Službe za
osobe s invaliditetom, Sektora za
politike za osobe s invaliditetom i
Najmlađi štićenici Ludbreškog sunca pripremili su prigodan program
odrasle osobe.
Program otvorenja uljepšali su
i najmlađi korisnici Ludbreškog
sunca i to pjesmom, plesom i recitacijama. Osobe smještene u stambenoj zajednici su uživale u pažnji i
Hodočašće vatrogasaca 17. kolovoza
Ljeto je uobičajeno vrijeme za vježbanje vatrogasaca. Tako je posljednje srpanjske subote bilo vrlo živo
kod vatrogasnog doma u Ludbregu gdje se 40-ak ekipa
svih uzrasta natjecalo u vježbama za Kup Grad Ludbrega u organizaciji DVD-a Ludbreg i pod pokroviteljstvom Grada Ludbrega. No, već za 2. kolovoza najavljeno je natjecanja u organizaciji DVD-a Čukovec, a
tjedan dana kasnije 9. kolovoza kada ga priređuje DVD
Sigetec.
Kruna ljetnih aktivnosti, kako doznajemo, bit će
tradicionalno hodočašće vatrogasaca na svetište Predragocjene krvi Isusove -Dogovoreno je da ubuduće svake prve nedjelje
nakon Velike gospe bude hodočašće vatrogasaca u
svetište. Tako će to ove godine biti 17. kolovoza. U ho-
dočašću će sudjelovati društva iz Vatrogasne zajednice Grada i općina regije Ludbreg, odnosno iz općina
Martijanec, Sveti Đurđ, Mali Bukovec i Veliki Bukovec, a najavila se i Vatrogasna zajednica Rasinja. Okupljanje će biti kod vatrogasnog doma, a zatim ćemo se
svi zajedno u mimohodu gradskim ulicama najprije do
župne crkve, a u nastavku do svetišta gdje će u 10,30
sati biti sveta misa za hodočašće vatrogasaca. Želja je
nas vatrogasaca da s vremenom preraste u veće hodočašće u Ludbreg na još široj razini – rekao nam je Vlado Vukina, zapovjednik DVD-a Ludbreg i Vatrogasne
zajednice Grada.
Hodočašće vatrogasaca 17. kolovoza tako će zapravo biti uvod u predstojeće manifestacije u povodu
blagdana Svete nedjelje.
složno nam odgovorile – Jako nam
je lijepo u ovoj kući, a posebno
nam se sviđa dvorište i vrt!
Otvorenju stambene zajednice
nazočila je zamjenica gradonačelnika Vera Jadanić, Ruža Jelovac,
Kolovoz u Knjižnici
Kviz znanja i poezija pod zvijezdama
Gradska knjižnica i čitaonica i tijekom kolovoza organizira brojne programe. Svakog ponedjeljka u 19 i 30 sati na Trgu Svetog Trojstva, kod sata
održat će se kviz znanja Mućni glavom.
Namijenjen je prvenstveno učenicima, a dobrodošli su i navijači. Uzmite knjige u ruke, ponovite gradivo, nadogradite svoje znanje i odvažite se
na sudjelovanje u kvizu!
Pjesnici se pak mogu prijaviti na manifestaciju
"Poezija pod zvijezdama".
Poezija će se čitati 22. kolovoza, od 20 sati, u parku dvorca Batthyany.
Kako je broj sudionika ograničen, pjesnici se trebaju javiti u knjižnicu do
15. kolovoza. - Poezija može biti objavljena ili neobjavljena. Pravila nema,
bitno da se čita! - poručuju organizatori.
Vlč. Silvio Košćak, novi vikar u Ludbregu
Sredinom srpnja Varaždinska biskupija objavila je imenovanja i premještaje svećenika
koji su stupili na snagu dekretima varaždinskog biskupa mons.
Josipa Mrzljaka. Među 50-ak
imenovanja i premještaja je i
ono koje se odnosi na Župu
Ludbreg.
Vlč. Ivica Cujzek razriješen
je dosadašnje službe župnog
vikara u Župi Ludbregu, te će
biti privremeni upravitelj Župe
Sveti Đurđ, a imenovan je i odgajateljem u Nadbiskupskom
bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu. Novim župnim vikarom
u Ludbregu imenovan je velečasni Silvio Košćak.
Velečasni Silvio Košćak rođen je 16. studenog 1989. godine, rodom iz Margečana, iz župe
svete Margarete. Mladomisnik
je, prije mjesec dana zajedno s
trojicom đakona zaređen je za
svećenika u varaždinskoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije 'po rukama' varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka.
U koncelebraciji je bilo 50-ak
svećenika među kojima su bili
župnici župa iz kojih su mladomisnici i u kojima su bili na
đakonskoj službi, poglavari Bogoslovnog sjemeništa, profesori
s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu i drugi.
Poslije toga vlč. Košćak je
13. srpnja slavio mladu misu u
Margečanu, svojoj rodnoj župi.
Kako doznajemo vlč. Košćak
stupit će na službu nakon dogovora s prijašnjim vikarom i
župnikom.
pročelnica za zdravstvenu zaštitu
i socijalnu skrb u Varaždinskoj županiji, predstavnici srodnih udruga
i roditelji. Stambenu zajednicu blagoslovio je velečasni Siniša Dudašek iz Sračinca.
Nakon mise zaređenja za svećenika, vlč. Košćak lijevo od biskupa Mrzljaka
31. srpnja 2014.
Z A N I ML J I V O ST I
Domišljato rješenje u borbi protiv “neprijatelja”
U berbi bobičastog
voća u Selniku
Dva su tjedna odjekivali pucnjevi sjevernije uz ludbrešku zaobilaznicu. Svi su pomislili da je
neki lovac sebi dao oduška, a pucnjevi su se čak intenzivirali. No,
umjesto lovca na mjestu gdje se
prostire 6 ha plantaža borovnica,
malina, kupina i crvenog ribiza u
vlasništvu obitelji Kolak iz Selnika uočili smo krivca za pucnjavu
- plinski top.
-To je top za plašenje ptica jer
dok su berači na jednom kraju ubirali plodove na drugom su čvorci
'pomagali' u berbi. U početku smo
top namjestili kod plantaže kupina
da puca svakih 20 minuta, ali nije
bilo dovoljno, pa sada pucnjevi
odjekuju svake 4 minute. Kupili
smo još jedan isti takav i stavili ga
kod nasada borovnice jer je ona
čvorcima najslađa, a jedino maline baš ne vole – rekao je Kristijan,
vlasnik plantaža.
U berbi smo zatekli učenike i
studente sezonski zaposlene preko
student servisa. Većina je radila na
poslovima berbe i pakiranja plodova.
-Sezona berbe bobičastog voća
traje oko 6 tjedana. Pakiramo ga u
zdjelice u uobičajena pakiranja po
250 g, a od nedavno i u dvostruko
manja pakiranja od 125 g. Jako je
bitno da što brže dođe do hladnjače jer sljedećeg jutra mora biti na
policama velikih trgovačkih centa-
Filip Janičar i Nataša Zember
Karlo Čić
Kristijan Kolak topom zaštitio nasade
ra. Možemo se pohvaliti da nakon
ulaska u EU izvozimo i u Sloveniju
– rekla je Marija.
Zbog velike količine vlage ove
godine plodovi su izuzetno veliki i
sočni, ali javljaju se problemi s gljivičnim bolestima listova koji izgube zelenu boju, a biljke odumiru.
-Bolesnu biljku treba odstraniti, a odstranimo i stare šibe koje
su dale rod. Njih među redova
malčiramo zajedno s korovom,
a ostavimo mladice jer će dati
Gabrijela Mikulić
Tikvica - vladarica ljetne kuhinje
N
edavno je počela sezona tikvica. Njihovo podrijetlo
nije točno određeno, smatra se da neke vrste dolaze
iz Indije, a druge iz Amerike. Postoje različite vrste koje se
razlikuju u boji i obliku, ali kod nas se najčešće pojavljuju
tamnozelene, srednje veličine. Baš kao krastavci i dinje, tikvice pripadaju porodici Cucurbitacea i zapravo su voće,
dok se kod nas svrstavaju u povrće, a tako ih tretiramo u
pripremi jela.
Tikvice imaju, naime, malo kalorija, a puno nutrijenata.
Znači da su odlične za mršavljenje i dijetalnu prehranu, a
daju osjećaj sitosti. Bogate su vitaminima B i C, manganom,
kalijem, a većina se tih tvari nalazi u kori, pa se tikvice ne
preporučuje guliti, već samo dobro isprati vodom. Hrani
organizam vlaknima koja potiču probavu, sprečavaju zatvor i čiste crijeva od toksina. Smanjuju vjerojatnost od raka
crijeva, kontroliraju šećer u krvi, smanjuju apetit. Spojevi u
tikvici čuvaju zdravlje krvožilnog sustava i snižavaju kolesterol, pa pomaže u borbi protiv srčanog i moždanog udara.
Istraživanja pokazuju da su tikvice izrazito dobre za smanjenje simptoma povećane prostate kod muškaraca. Mangan u tikvicama ključan je za zdraviju, meku i svježu kožu.
Ploškice tikvice ostavite na licu 20-ak minuta, pa isperite.
Slatke tikvice
7
Svakodnevna konzumacija naročito je moguća ljeti kada
su tikvice osim u trgovinama i tržnici, dostupne i u vrtovima. Tikvice se odlično uklapaju s mesom i povrćem postajući tako glavna jela, 'pašu' jako dobro i kao prilozi ili salate.
No, jeste li pokušali pripremiti tikvice na slatki način?
Evo dva ukusna recepta s ovom vrijednom namirnicom
i požurite po sastojke, jer ovi ljetni deserti su 'za prste polizat'.
rod dogodine. Ispod redova korov
se freza, kosi i odstranjuje motikama. Prskanja obavljamo ekološkim
zaštitnim sredstvima, pa se plodovi mogu konzumirati odmah
nakon tretiranja – pojasnio je Kristijan.
-Jako pazimo na kvalitetu voća.
Ono što ne valja odmah bacamo.
Oko 90 posto plodova proda se u
svježe, a samo 10 posto prerađujemo u voćna vina koja su bogata
željezom, a imaju neznatno više
alkohola od vina od grožđa – dodala je Marija. Kod Kolakovih
zatekli smo 4 generacije obitelji s
9 članova. Franjo s 93 godine na
leđima najstariji je žitelj Selnika, a
i njegova supruga Marija je u dobi
od 85 godina. Njihov sin Zvonko
i snaha Vera počeli su s uzgojem
bobičastog voća, a unuk Kristijan
sa suprugom Marijom nastavili su
obiteljski posao. Na kraju, tu su i
praunuci Klara, Lovro i Vinka koji
su premali za odluku o životnom
Franjo i Marija te praunuci Lovro, Vinka i Klara
opredjeljenju, ali su se zato rado
fotografirali s pradjedom i prabakom.
Pri odlasku zamijetili smo čvorke kako spremno čekaju na stablima oraha i topola da topovi zataje.
Kao da znaju da bi to se moglo dogoditi ako se plinske boce isprazne
ili nešto pokvari. Vjerujemo da se
to neće dogoditi i da će obitelj Kolak sa svojih plantaža ubrati plodove cjelogodišnjeg rada.
Dražen Vađunec
Snaha Marija i suprug Kristijan
Neobični slatki deserti
Čokoladni muffini s tikvicama
Sastojci:
1 tikvica srednje veličine, 2 jaja, 3 žlice šećera, 3 žlice ulja,
100 g tamne čokolade, 3 žlice gorkog kakaa, 5 žlica brašna, 1
limun (sok cijelog limuna i ribana korica polovice)1 prašak za
pecivo, 1 žličica cimeta, 50-100 g mliječne ili tamne čokolade,
sitno nasjeckati
Priprema:
Naribati tikvicu i pustiti da odstoji 15-ak minuta. Na pari
otopiti čokoladu. Umutiti jaja i šećer, dodati ulje, ribanu koricu i sok limuna. Dodati otopljenu čokoladu, kakao prah i
brašno pomiješano s praškom za pecivo. Smjesu izmiksati te
joj dodati cimet, rukom ocijeđene tikvice i nasjeckanu čokoladu, pa lagano izmiješati žlicom. Napuniti kalup za muffine i
peći na 190°C 20-ak minuta.
Slatke polpetice od tikvica
Sastojci:
1 tikvica srednje veličine, 1 jaje, 5 žlica oštrog brašna, 5
žlica glatkog brašna, 5 žlica zobenih pahuljica, 1 žlica gorkog
kakaa, 1 žličica cimeta, 1 žličica sode bikarbone, 1 vanilin šećer, prstohvat soli, ulje za pečenje, štab-šećer za posipavanje.
Priprema:
Naribati tikvice i pustiti ih da odstoje 15-ak minuta. Rukama ih ocijediti i dodati im ostale sastojke. Raditi polpetice
i kratko ih popeći na vrućem ulju sa svake strane. Ocijediti na
ubrusu i posipati ih štab šećerom.
Pripremila:
Željka Namesnik
8
L J ET O
31. srpnja 2014.
Stručni žiri odrađuje posljednje konzultacije
Priprema gulaša iziskuje puno truda
Novinarski kotlić u centru svijeta
mr. Branko Dijanošić: Projekt je postao dugovječan jer se mi trudimo napraviti uzornu organizaciju, pa nam uvijek dođu ekipe iz raznih medija.
Na stolovima kod fontane čeka ih sve što im je potrebno, od posuđa do mesa pa i šibice za potpalu drva koje je donirala Pilana Radašić, naš stalni i budući sponzor. Ekipe donesu samo začine.
Dok su novinarske ekipe kod
fontane kuhale svoje gulaše, najmlađi su na drugom kraju trga
crtali 'na ulici'. Organizator ove
zanimljive i nadasve korisne aktivnosti na otvorenom bila je TZ
Grada i Likovno udruženje Ludbreg pod vodstvom predsjednice
Elvire Štabi-Vidović. Svoju potrebu za likovnim izražavanjem
iskoristilo je 30-ak mališana. Pogađate da je bilo više djevojčica
jer dječaci ionako više vole 'naganjati' loptu. Crtalo se ugljenom
i kredom, slikalo temperama te
bojama za obraz i tijelo. Neki su
slikali kistovima, drugi prstićima,
a oni malo stariji su već vješto baratali crtaćim likovno-tehničkim
sredstvima. Kod najmlađih koji
su u fazi šaranja prevladavala je
Street painting
crvena boja. Bilo je i onih koji
su papire 'popunjavali' različitim
bojama.
-Ja sam Luka Valek–Koren
iz Ludbrega. Imam tri godine i
idem u DV Iskrica. Jako volim
slikati, a sada sam nacrtao šumu
– rekao je Luka. Njegova baka
je pojasnila da je to vjerojatno
šuma u kasno popodne jer je Lukin djed lovac, a na slici prevladava crna boja.
-Moja kćerka Mia je 6 mjeseci
starija od Luke i slika zajedno s
prijateljicom Lorom veliki cvijet
temperama. One su ove godine
otkrile radost crtanja u DV Radost gdje ih već pomalo pripremaju za školu – rekla je mama
Ivana Pačko-Horvat.
-Ja sam Ana-Marija Bahat iz
Karlovca i najviše volim crtati
konje. Ovo crtanje na ulici jednostavno nisam mogla propustiti
jer već imam dosta uspjeha na likovnom području. Osvojila sam
tri nagrade na državnoj razini
ilustrirajući svoje priče, a dvije su
mi slikovnice štampane. Upravo
sam se prijavila za ljetnu školu
crtanja – rekla je Ana-Marija.
I dok su najmlađi istraživali, član Likovnog udruženja
Ludbreg, kipar Željko Petković
izrađivao je kipiće od gline. U
kiparenju se okušala i ludbreška
slikarica Marija Kovačić. Druga
Ludbrežanka Snježana Jantolek
slikajući cvijeće u vazi privlačila
je pozornost roditelja djece koja
su bezbrižno stjecala likovna
iskustva na otvorenom. (dv)
Crtanje na ulici djeci je uvijek zanimljivo
U LUDBREGU
31. srpnja 2014.
9
Novinarske
ekipe
u konačnici
najvažnije je
ispuniti cilj, a to
je prvenstveno
dobro druženje
na krugovima
centra svijeta
Pobjeda napokon pripala domaćinima
svijeta
Kako smo pobijedili
Nakon 10 godina kuhanja i znojenja, što od vatre, što od sunca, pobijedila je ekipa Ludbreških novina
Budimo realni – zaslužili smo mi pobjedu
već više puta ranijih godina. Ali, možda je ovako slađe – jer bio je to jubilarni 10. 'Novinarski
kotlić u centru svijeta'. Kako je poznato svekolikoj javnosti – pobijedila je ekipa Ludbreških
novina! Osvojili smo brončani kotlić, zlatnu
kuhaču i platinastu kuharsku kapu, te navukli
na sebe zavist kolega po peru i mikrofonu.
I dan danas stižu nam čestitke na pobjedi
kojoj nema ni jedne zamjerke, nit' bi Beusanovo 'Oko sokolovo' našao grešku. Jer kada se
označi kraj kuhanja, kotlić morate skloniti s vatre, dobijete broj, a tanjur s vašim uratkom stavi se u drugi prazni tanjur označen brojem, pa
ocjenjivači ne vide broj koji ocjenjuju niti znaju
koja ekipa ima koji broj. Bilo je sedam novinarskih ekipa iz Zagreba, Varaždina, Koprivnice,
Čakovca i Ludbrega koje imaju puno iskustva, a
naša je pobjeda bila potpuno iznenađenje.
Priznao je to mr. Branko Dijanošić, idejni
tvorac ludbreškog novinarskog kotlića koji već
10 godina sa svojom malobrojnom ekipom
uspješno organizira ovo lijepo druženje novinara.
-Žiri veli da je pobjednik broj 3, čak smo
mislili da je to jedna od ekipa iz Čakovca, a ne
vi. Pa bil je i red da konačno pobijedite. Čestitam! Moram zahvaliti svima koji su došli, bilo
je manje ekipa nego prije jer smo ušli u sezonu godišnjih, pa oni koji nisu na moru moraju
dodatno dežurati po redakcijama. Ali i ovako
je bilo dobro – rekao je mr. Branko Dijanošić,
ravnatelj našeg Pučkog učilišta, organizator
popularnog događaja među novinarima bliže i
dalje okolice.
Kako Hrvatska ima zakone, a gradovi (i Ludbreg) povjerenstva o ravnopravnosti spolova,
lako je moguće da kakva prijava dođe do pravobraniteljice jer je u ekipama prevladavao muški dio redakcije koji se prihvatio kuhače. Naša
ekipa - Iva, Dražen i Darko, već sat i pol prije
početka došla je naoružana oštrim noževima
(neki su mislili da idemo na kolinje), ribežom i
'cekerom' sa začinima da razradi taktiku - kako
narezati meso, koliko luka, što staviti od povrća,
dozirati začine i koje, i na kraju tajna s krumpirom. Zbog 'očnih' problema Ivu smo oslobodili
poslova s lukom ako se ne računa da je donesla
još 3-4 glavice nek se nađe, a od Dražena smo
zahtijevali da šalabahter s nekakvim sumnjivim
receptom baci u koš. Tijekom kuhanja u par navrata došlo je do ozbiljnih prepirki 'kolko čega
hititi v kotlić' što je očit dokaz studioznog pristupa. Na koncu je najstariji član ekipe ujedno i
autor ove reportaže demokratski odlučio 'da bu
tak i gotovo', a rezultat se vidi. Uostalom on je
jedini koji je odradio svih 10 novinarskih kotlića u centru svijeta, a po kilaži zorno utjelovljuje
lik vrhunskog kuhara.
Ekipe uvijek šalju špijune da obiđu suparnike, ali mi smo mudro skrivali svoje adute za
završnicu. Njihove reakcije, kao i gledatelja koji
su sa žlicama dolazili probati 'kak vam ide?' dale
su naslutiti konačni rasplet. I mi smo imali špijuna koji odmah uočio probleme drugih - 'nekaj
nam je malo pobeglo', ili 'nekaj nam fali ali ne
znamo kaj'.
Kad su cure iz žirija presudile i prozvan broj
3, naši Iva i Dražen već su naveliko jeli, pa nismo ni shvatili da nas zovu po prvu nagradu
– brončani kotlić. Pet minuta nakon toga u
kotliću više nije bilo ničega tako da mnogi nisu
stigli kušati naš šampionski gulaš, pa se i naš
gradonačelnik Dubravko Bilić morao zadovo-
ljiti međimurskom izvedbom.
Sve ekipe primile su priznanje i prigodne
nagrade. Pa su svi sjeli, jeli komentirali, družili
se, dogovarali. Ili konkretno – zabavljali se.
-Novinarski kotlić u centru svijeta pokrenuli
smo prije 10 godina, zamislili smo ga kao druženje novinara uz zabavu i odmor od njihovog
napornog posla. Uvijek za učesnike pripremimo i prigodne nagrade. Za grad je to lijepa
promocija jer o našem kotliću i Ludbregu novinari pišu u svojim medijima. Projekt je postao
dugovječan jer se mi trudimo napraviti uzornu
organizaciju, pa nam uvijek dođu ekipe iz raznih medija. Na stolovima kod fontane čeka ih
sve što im je potrebno, od posuđa do mesa, pa
i šibice za potpalu drva koje je donirala Pilana
Radašić, naš stalni i budući sponzor. Ekipe donesu samo začine. Uvođenjem drugih programa kroz ljeto umjesto krajem lipnja morali smo
kotliću odrediti kasniji termin kad novinari već
idu na godišnje, pa je nešto manje ekipa. No,
vjerujem da su se ljudi iz medija dobro opustili
i zabavili, kao i gledatelji koji u velikom broju
dolaze na ovu manifestaciju. Gladan sigurno
nije ostao nitko jer smo u hotelu Amalia naručili smo još 100-ak porcija gulaša i podijelili na
trgu - rekao je mr. Branko Dijanošić.
Svoj doprinos oko postavljanja 'radnih jedinica' dali su dečki iz 'Lukoma', te Pišta i Mirek
iz Učilišta. Kad su navečer pale prve kapi tople
ljetne kiše trg je bio uređen i čist kao da se prije
par sati tu nije održavao dvoboj kuhačama.
Zanima vas recept našeg šampionskog gulaša? Hm, kako na kraju Lovrakove prekrasne
priče na zvoniku crkve reče Pero Kvržica članovima svoje družbe –Otkrit ćemo drugi put!
Možda………
ISPRAVAK U BROJU 86!
I oni su odlikaši:
1.D - Jakov Tenčić,
Florijan Varović,
Josipa Vuk, Tin Vuk
2.A – Marija Grošić
Maštoviti i kreativni mališani, crtali su ugljenom i kredom, slikali temperama te bojama za obraz i tijelo
2.B – Ema Horvat
10
S A S V I H ST R A N A
Udruga umirovljenika
regije Ludbreg
Kada se zađe u ponešto pozne
godine rekreacija je iznimno važna za ljude starije dobi. Nisu svi za
loptu, planinarenje ili jogging, ima
tu i drugih mogućnosti. Momci
iz ove priče rekli bi – šah je igra
za mudre, a što je čovjek stariji to
je zreliji, mudriji. Članovi Udruge
umirovljenika regije Ludbreg su
veliki zaljubljenici u drevnu igru s
dalekog jugo-istoka. Neki kažu da
dolazi iz Indije, drugi iz Kine, treći
da potječe iz 6. stoljeća, a četvrti da
je igra postojala i prije Kristove ere.
-Svake srijede i petka se okupljamo i nas 10-ak redovito igramo
šah, ponekad i 20-ak partija. Dobri
smo i na županijskim igrama umirovljenika – kažu dečki.
Nismo došli onako slučajno
jednog petka u prostorije udruge.
Pozvala nas je agilna predsjednica
Katica Sačer.
-Imamo dosta naših članova
koji vole šah i svaki put ga igraju
kad dođu u udrugu. Nažalost, neki
od članova zaljubljenika u šah su
preminuli. Zato smo lani prvi put
priredili memorijalni šahovski turnir u spomen na naše preminule
članove-šahiste. Sad imamo drugi
turnir, peharom ćemo nagraditi
najboljeg na turniru, a imamo i
dvije utješne simbolične nagrade
31. srpnja 2014.
Napad na kraljicu i kralja
Trebalo je skoro pet sati zadržati punu koncentraciju
Nagrade najboljima, ‘muhoklepec’ je za 4. mjesto
Igrači i kibici prije početka turnira
kako dolikuje skromnim umirovljenicima. Jedino nam baš ne paše
termin u srpnju jer neki su već na
ljetovanju na moru, pa ih polovice
danas nema – kazala je Katica.
Priskočio je Zdravko Kišiček i
dodatno je pojasnio.
-Jako smo dobri, na županij-
Ivanu je pehar predala Katica Sačer, predsjednica udruge
skim igrama umirovljenika među
14 ekipa standardno smo pri vrhu,
zaista više nego uspješno zastupamo našu udrugu i Grad Ludbreg
– kazao je Zdravko. Uoči početka
turnira čuli smo kakva su pravila.
-Igramo svaki sa svakim dvije partije i zbrajaju se bodovi iz
svakog meča. Tko skupi najviše
bodova iz svih partija taj je pobjednik. Igra se taknuto-maknuto,
triput zaredom isti potez je remi,
za izravni napad na kralja treba
izgovoriti 'šah'. I molim igrače
da isključe mobitele!– naredio je
Zdravko.
Kako je dio igrača već uživao u
ljepotama Jadrana za turnir se prijavilo njih sedmorica - Tomo Funtek, Antun Marković, Ivan Podvez,
Antun Juras, Zdravko Kišiček,
Stjepan Bobnjarić i Boris Dolovski.
Neposredno prije prvog poteza
odustao je Bobnjarić, pa su znanje
odmjerila ostala šestorica. Dečki
igraju bez satova odnosno vrijeme
nije ograničeno. Nakon višesatnog
šahiranja turnir je završio pobjedom Ivana Podveza, drugi je bio
Antun Juras, a šef turnira Zdravko
Kišiček 'okitio' se broncom. Daleko
od toga da je pobjednik neki pacer
jer igrao je Ivan i protiv pravih velemajstora, pa čak i protiv svjetskog
prvaka. Naravno, u simultankama.
-Bilo je to za vrijeme studija u
Zagrebu, igral sam protiv tadašnjeg svjetskog prvaka Anatolija
Karpova i izborili smo remi. Drugi put igrali smo protiv engleskog
velemajstora Nigela Shorta. Poslije
sam osam godina putoval na posao u Čakovec, pa mi je to oduzelo
dosta vremena i zapustio sam šah.
To je pametna igra, upoznal sam je
u djetinjstvu. Eto, sad opet imam
više vremena za šah– rekao nam
je Ivan.
Pitamo odgovorne kako je protekao turnir.
-Mi igramo u miru i tišini,
nema provociranja, ritanja pod
stolom ili 'pogledaj kaj je ono tam'.
Bil je jedan prigovor, neosnovani,
pa je odbijen.Drugi memorijalni šahovski
turnir udruge uspješno je bio priveden kraju. Predsjednica Katica
stoički je odslušala staru anegdotu
da žene slabije igraju šah jer se igra
u tišini i dugo.
-Možda slabije igramo šah, ali
zato su za nas karte. Kad mi kartamo belu, od 3 do pol noći nit se
muha ne čuje – nasmijala se Katica
Sačer. I još jednom ponovila kako
je za građane starije živote dobi
izuzetno važno da ne miruju već da
budu aktivni. Igre su za to idealne.
Odred izviđača Ludbreg logorovao u Tisnom
Ljetno logorovanje završetak je
godišnjeg programa rada izviđača
kada se provode posljednji složeniji tečajevi i priznaju postignuta
znanja i sposobnosti u izviđačkoj
godini. Ludbreški odred je 12. samostalno logorovanje organizirao
od 30. lipnja do 7. srpnja u Tisnom
na otoku Murteru. U Vodstvo logorovanja bilo je sedmero izviđača
od kojih tri odrasle osobe. Voditelj
je bio Nino Daraboš, a njemu je
u programskom dijelu pomagala
instruktorica Tea Car. Na osmodnevnom logorovanju bila su 22
izviđača, najviše desetogodišnjaka,
pa je to bio zahtjevan organizacijski poduhvat.
-Prijevoz opreme obavili smo
teretnim kombijem, a prijevoz
izviđača sa po jednim kombi-busom i mini-busom koji su cijelo
vrijeme logorovanja bili u našoj
blizini u slučaju potrebe. S iznimkom dana kada smo stigli, vrijeme
je bilo svakog dana sunčano i toliko vedro da za nastavu iz osnova
meteorologije nismo mogli djeci
pokazati vrste oblaka. Noćilo se
u šatorima za po 2-3 osobe, prehrana je bila u vlastitoj kuhinji i
dnevno se pripremalo 75 obroka,
a pored toga za marendu smo dijelili voće – kazao nam je Mladen
Struški, predsjednik Odreda.
Daleko od toga da je logorovanje na moru samo kupanje, sunčanje na plaži, igra. Realiziran je i
bogat program.
-Logorovanje je mjesto skupnog rada, druženja igre i zabave
– od samostalnog podizanja logora, uređenja šatora, redarstva i
pranja posuđa pa do dužnosti dežurnih i stražara tijekom 24 sata.
Dužnosti i redarstva realizirani
bez ijednog prigovora, a proglasili
smo i stanare najuređenijeg šatora.
Najmlađi izviđači koji su sad završili 3. razred bili su izuzetno zainteresirani za tečajeve da bi ovladali
znanjima za izviđačke kurire, izviđače–plivače, male prirodnjake
i meteorologe, poznavatelje prve
pomoći, te stekli su uvjete za primanje brončanog javora, prvog
stupnja znanja. I voditelji su uložili golem trud kako bi se u osam
dana uspio ostvariti inače desetodnevni izviđački program, pa nije
bilo vremena za više igre, pjesme,
noćna kupanja i istraživanja života
u moru. Na kraju je bilo nagrada i
unapređenja – rekao je Nino Daraboš, voditelj logorovanja. Za izviđačku školu za voditelje skupina
koja traje dvije godine predloženi
su Manuela Vargović, Luka Murić,
Mia Danko Janeš, Brigita Kraljić,
Mateo Dožajić, Luka Mužic i Jakov Oblak koji su time postali izviđači-kadeti. Posebno su nagrađeni
Manuela, Mia, Brigita i Luka Murić kao najbolji izviđači u prošloj
sezoni. Ian Novak unaprijeđena je
u izviđačkog vodnika, a Anja Daraboš u izviđačkog mentora. Više
stupnjeve znanja stekle su Ian No-
Logorovanje na moru uz bogat program
vak, Petra Struški i Anja Daraboš.
U vodstvu Odreda posebno su
ponosni što su se s mora svi izviđači vratili kao plivači, a većina iz
starije dobne skupine položila je i
ispit za izviđača–plivača.
-Priređen je i kulturno-zabavni
program, kao i upoznavanje s lokalnom sredinom. U Tisnom gdje
najčešće priređujemo ljetno logorovanje, u samom auto-kampu, u
mjestu i na plažama, uvijek smo li-
jepo prihvaćeni. Inače, organizirali
smo razgledavanje mjesta Tisno
koje je prijatelj Grada Ludbrega,
priređen pohod na Raduč, najvišu
točku otoka Murtera s pogledom
na Kornatsko otočje – kaže Struški.
A dojmovi najmlađih?
-Nadamo se ponovnom dolasku ovamo, ali na dulje logorovanje, barem još par dana više - kažu
mali ludbreški izviđači očito pre-
zadovoljni nezaboravnim iskustvom logorovanja.
Time nisu završene planirane ljetne aktivnosti jer u Odredu
izviđača Ludbreg već pripremaju
ekspediciju izviđačkih voditelja u
Nacionalni park Mljet krajem kolovoza gdje će se realizirati završni dio tečaja vodnika i pripremati
upis novih članova početkom školske godine koja je ujedno i početak
nove izviđačke godine.
S A S V I H ST R A N A
31. srpnja 2014.
4. kup Hrastovsko
Prve srpanjske nedjelje po izuzetno vrućem vremenu održan je
četvrti po redu 'Kup Hrastovsko'.
Radi se o vatrogasnom natjecanju najmlađih uzrasta vatrogasne
mladeži osnovnoškolskog uzrasta
starosti od 6 do 12 godina. Natjecalo se 18 ekipa iz Varaždinske i
Koprivničko-križevačke županije,
15 muških i 3 ženske.
-Ženske mladeži je bilo puno
više nego što to na papiru izgleda
jer ako u ekipi ima čak 9 djevojčica,
a samo je jedan dječak po pravilima to se računa kao 'muška ekipa'.
Općenito smo jako zadovoljni odazivom i brojem ljudi. Svaka ekipa
je uplatila akontaciju od 300 kn u
koju cijenu je uključena hrana i sokovi za 10 natjecatelja – pojasnio je
Krešo Krušelj, predsjednik DVD-a
Hrastovsko.
Natjecanju su prebivali gradonačelnik Grada Ludbrega Dubravko Bilić, zapovjednik vatrogasne
zajednice Varaždinske županije
Stjepan Kovaček te zapovjednik
ludbreških vatrogasaca Vlado Vukina. Ekipe su se natjecale u vježbi s brentačama prema pravilniku
Hrvatske vatrogasne zajednice.
Prve tri dobile su medalje, a pobjedničke u muškoj i ženskoj konkurenciji dobile su prijelazne pehare. Zatim je održano natjecanje
u vatrogasnim igrama i to: prenošenju vatrogasnih ljestava između
stupića, proguravanju loptice kroz
B-cijev te nošenje mlaznice do cilja
trčeći u vrećama.
11
Ni vrućine ne smetaju mladim vatrogascima
-Ove igrice izbor su domaćina
iz službenog pravilnika Vatrogasne
olimpijade 2005. održane u Varaždinu u kojem je navedeno 50 igara. One su primjenjive ne samo na
vatrogasnim natjecanjima već i u
drugim prigodama pa čak i u školama – rekao je Stjepan Kovaček.
Na natjecanju smo zamijetili i
klince koji još nemaju 6 godina, a
jedna od njih bila je i mala Mateja
Varović iz Poljanca koja je čvrsto
držeći mlaznicu vodom gađala
plastičnu bocu i uspjela je zbaciti
sa stalka. Mateja se u istoj ekipi natjecala s bratom Florijanom koji ne
samo da voli vatrogasna natjecanja
već ima i ime zaštitnika vatrogasaca svetog Florijana. Brat i sestra
Varović članovi su DVD-a Ludbreg
jer Poljanec nema dobrovoljno vatrogasno društvo.
-Zovem se Janja Križanić, imam
9 godina i u DVD-u Hrastovsko
vježbam zajedno sa sestričnom
Klarom Štimac već dvije godine.
Mi smo kao domaćini izvodili vježbu izvan konkurencije, ali smo postigli bolje vrijeme od Ludbrežana.
Naš trener je Miroslav Ščuric i ove
godine pobijedili smo na sličnom
natjecanju u Rasinji – radosno je
kazala Janja.
Ovakva natjecanja su svakako
korisna jer osim što se djeca natječu, ona se i druže na otvorenom što
je izuzetno važno posebno za vrijeme školskih praznika kada je broj
dječjih aktivnosti bitno smanjen. Dražen Vađunec
Muška i ženska ekipa DVD-a Ludbreg
Domaćini DVD Hrastovsko
Igre s ljestvama
Na plavom nebu iznad… Ludbrega
Aeroklub «Rudolf Fizir» iz Ludbrega, kao jedan od vodećih aeromodelarskih klubova u Hrvatskoj,
ove godine dobio je tu čast da po
12. puta bude organizator europskog kupa «Eurocontest 2014.» koji
je ujedno bio i 1. Svjetski kup, a koji
je održan u subotu 12. srpnja.
– Sudjelovalo je 59 natjecatelja
u 14 zemalja, a prvo mjesto osvojio
je Igor Butseroha iz Ukrajine, drugi
je bio Roland Sommer iz Tajvana, a
treći je bio Harald Helm iz Austrije.
Obzirom da smo puno truda uložili u organizaciju samog natjecanja,
svi natjecatelji bili su i organizatori i zadovoljni smo rezultatima.
Naravno, uvijek se može bolje.
– objasnio je Miljenko Frančić iz
AK Rudolf Fizir. Od hrvatskih natjecatelja najbolje plasirani bio je
Nikola Frančić na 10-tom mjestu,
Danijel Horvatić 16-ti, Miljenko
Frančić 30-ti, Filip Geci 39-ti i Josip
Barić 52. Svi su članovi ludbreškog
aerokluba.
No, i dan kasnije Ludbrežani su
kod svetišta mogli uživati u zanimljivim prizorima. Tada je održan
17. kup Zaprešića također Eurocontest natjecanja u kategoriji F3K
radioupravljanih modela jedrilica.
Ova modelarska klasa sve je popularnija kako kad nas tako i u Europi.
Samo natjecanje sastoji se od startanja modela jedrilice iz ruke. Cilj
je pomoću radio-uređaja upravljati
modelom, koristeći samo uzlazne
zračne struje ostati što duže u zraku. Na F3K Zaprešić kupu sudjelovao je isti broj natjecatelj. Roland
Sommer iz Tajvana osvojio je prvo
mjesto, drugi je bio naš Nikola
Frančić, a treći Švicarac Cederic
Duss. Ludbreški aeromodelari zauzeli su slijedeća mjesta: Danijel
Horvatić 5., Miljenko Frančić 18.,
Filip Geci 42. i Josip Barić 58.
Odlukom direktora “VIS” Konfekcija d.d. Varaždin od 17.07.2014. godine raspisuje se
NATJEČAJ
za zasnivanje radnog odnosa
na radnom mjestu
- ŠIVAČ -
u “VIS” Konfekcija d.d.
- proizvodni pogon u Jalžabetu -
UVJETI:
SSS, KV ili PKV (odjevni tehničari, šivači, krojači),
a u obzir dolaze i kandidati sa završenim tečajem krojenja i šivanja
Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme, uz mogućnost stalnog zaposlenja.
Rok za dostavu ponuda je 15 dana od dana objave natječaja.
Uz ponudu priložiti:
- dokaz o stručnoj spremi
- preslik osobne iskaznice
- kratak životopis.
Ponude dostaviti u Kadrovsku službu “VIS” Konfekcija d.d. Varaždin, Svilarska 2, s naznakom „za natječaj“.
12
K U LT U R A
Prisjećanje na
Mladena Kerstnera
P
ovod prisjećanju na
lik i djelo Mladena Kerstnera bila je
godišnjica rođenja.
Mladen Kerstner rođen je 8. srpnja u Ludbregu, a program pod
nazivom Sjećanje na Mladena
Kerstnera – naš dobri Dudek
organizirala je Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner. Posebni gosti programa
bili su Martin Sagner i Mladen Kerstner ml. – Mladena,
od davnih vremena, još kad
nismo razgovarali o Gruntovčanima, u razgovorima
oko svega, najčešće sam doživljavao kao pritajenog
mudraca, koji nikada
nije isticao svoje poznavanje, a u glavi,
poslije sam zaključio, imao takve pretince, u kojima je svu
mudrost kraja u
kojem je živel znal
jako dobro spremiti. I u tome je bilo
moje uživanje u
društvu Mladena. U glavi još uvijek razgovaram
s njim, prisjećajući se
Gruntovčana. Želja mi
je potaknuta današnjim
televizijskim stvaralaštvom
da netko najde peneze i ne
mora sve nastavke Gruntovčana tiskati i objaviti, ali bilo
bi vrijeme i lijepo da se odaberu neki i objave. I da to bude
udžbenik kak se piše za televiziju, kak za kazalište. Znam, nije to
lako, ali televizija je ono kaj more
pomiriti i kazalište i film, a to je
Mladen Kerstner znal. – prisjetio se Martin Sagner koji je utjelovio lik Dudeka u popularnoj
seriji Gruntovčani. Upravo su televizijske serije(”Mejaši”, ”Gruntovčani” i ”Dirigenti i mužikaši”),
doživjele veliku popularnost i
hrvatskoj publici približile lepi
naš kaj!
- Ostvarenje Mladenovih rečenica, došlo je u ruke ljudi koji su
bili prema njima vrlo odgovorni,
to je bilo evanđelje jer ta kajkavska reč, i to kaj je to prihvaćeno
u cijeloj Jugoslaviji je zasluga dobrog ostvarenja ili lepo po hrvatski interpretacije Mladenovoga
pisma. Poticaj Mladena Kerstnera i glumačko ostvarenje su
dvije velike stvari koje su vratili
poštovanje kajkavskoj riječi koje
31. srpnja 2014.
Svu mudrost kraja u kojem je živel znal je jako dobro spremiti
Monolog je izveo Aleksandar
Horvat, a program su vodili Lidija Novosel i Filip Bajsić.
Bila je to večer smijeha i suza, prisjećanja na
Dudeka, Regicu, Presvetloga, Cinobera
– Gruntovca!
ona ne može izgubiti niti
bude ikad. –
ispričao je
Martin Sagner.
„A
Ludbrežani se rado prisjećaju
Mladena Kerstnera koji je istinski poznavatelj podravskog čovjeka, a problemi koje je prikazivao u Gruntovcu i danas su još
sveprisutni. Maher za svjedočenje stvarnosti, Mladen Kerstner,
hrvatski književnik, scenarist i
promicatelj kajkavske književne
riječi, trajno je zadužio svoje sugrađane. Kerstner je umro 1991.
vrlo nenadano u Zagrebu.
– Mladen Kerstner mi je dao
Ludbreg i njegov sam vječni dužnik i zahvalnik. Mladen Kerstner
u Ludbregu će živjeti još dugo,
na njega će podsjećati djeca koja
su danas ovdje glumila, publika
koja je podržala program i Ludbrežani koji su zahvalni na onome što je on učinio ne samo za
Ludbreg već i za kajkavski jezik
za koji je pokazao da je jezik pametnih i dobrih ljudi. – poručio
je gradonačelnik Dubravko Bilić.
U sklopu programa KUD
l kak nek
ti velim,
Ferči?... Ja nekak
bez doma nemrem i
nemrem… Viš, po cele
dane i noči se pitam:
kaj ja nem, gda vjutro
oči otprem, videl svojega dvorišča, škednja, vrta? Lipu pred
hižom? Kaj nem išel
po Kljukačevom jarku
v gorice, čez Bahatov
klanjec vu šumu, čez
Meku na Dravu? Kaj
ničega ne više? Gda
se tega zmislim, me tu
nutri zapeče, a suze
vudriju na oči… Bi
se najrajši za nekaj
prijal i vikal: Nejdem!
Nikam nejdem!... Me
razmi! Meni je mileše gladen sedeti pod
svojom hruškom, nek
se bogactvo sveta imeti.
“
Gruntovec iz Koprivničkog Sigeca izveo je predstavu Cinober
se ženi, a ludbreška Kazališna
družina Trio V u predstavi Prvi
april podsjetila je na Dudeka u
danima djetinjstva.
Martin Sagner o Dudeku:
Dudek sve zna kaj dela, u jednom je vrlo mudar, neće se suprotstavljati onom, ali baš neće,
gdje procjeni da ne može napraviti nikaj, od toga se miče. Od puno
toga se mora maknuti jer je to nemoguće popravljati, ako se ne popravi i društveno-politička klima.
Dudekovo poštenje izvire od onih
koji tam na groblju mirno spe.
Martin Sagner s gostima
Dudek s ludbreškim glumcima - amaterima
– U mnogim životnim okolnostima je zapravo
moj tata ispadao
ko Dudek, zato jer
je bio dobar. Lik Dudeka simbolizira jednu apsolutnu dobrotu
koja je stvorena u jednom čo-
vjeku. Dudek ne može biti u deset stvari dobar, a u tri stvari loš.
On će dat da ga se prevari
jer je svjestan da je prevarant
na punoj nižoj razini od onoga
koji je prevaren. – zaključio je u
svom prisjećanju Mladen Kerstner mlađi.
KUD "ANKA OŠPUH" SPREMA SE ZA MAKEDONIJU
U organizaciji KUD-a „Anka
Ošpuh“ u nedjelju 6. srpnja održana je Večer folklora. Uz domaćine
nastupio je i Folklorni ansambl
„Mirče Acev“ iz Topolčana (Makedonija). Time je započeta suradnja naših i makedonskih folkloraša
koja će se uskoro nastaviti i u Makedoniji. Veliki folklorni ansambl
KUD-a "Anka Ošpuh" Ludbreg
posljednjih se mjeseci intenzivno
sprema za višednevno gostovanje u Makedoniji. Broj nastupa
se povećao, a uvedena je i jedna
dodatna proba na kojoj se usavršava višeglasno pjevanje. Većina
je folkloraša radi toga odustala od
ovogodišnjeg ljetovanja na Jadranu jer ih u Makedoniji čeka zaista
naporna turneja - u pet dana čak 4
cjelovečernja nastupa. Turnejom
će obići gradove Prilep i Bitolu
gdje će sudjelovati u programu
Kulturnog ljeta te općine Novaci
i Topolčani. Planira se i obilazak
UNESCO-va grada Ohrida gdje
su naši folkloraši gostovali pred
"dalekih" 18 godina. Među tim
kudovcima bio je i sadašnji voditelj Folklornog ansambla, Milivoj Dretar - Balkanski festival i
gostovanje u Ohridu ostalo mi je
među najljepšim uspomenama,
siguran sam da će se Makedonija
dopasti i našim folklorašima. Klima je mediteranska, hrana, običaji
i ljudi su nešto drukčiji nego kod
nas. Mi ćemo biti smješteni u hostelu, a svaku ćemo večer na drugu destinaciju na nastup. Naravno,
vremena će biti i za razgledavanje
povijesnih spomenika, kupanje na
Prespanskom jezeru te za druženje s domaćinima i upoznavanje
makedonskih običaja i kulture.
Čak smo naučili dvije makedon-
ske narodne pjesme, time ćemo
malo iznenaditi domaćine. Folkloraši su ove godine održali već petnaestak nastupa, po planu suradnje s mjesnim odborima,
program su održali u pet sela te sudjelovali su u svim gradskim manifestacijama. Izgleda naporno, no
s tim se ne slaže petnaestogodišnja
Mateja: Sada je na probama malo
napornije nego inače, no ekipa u
KUD-u je super pa na kraju ništa
nije teško. Ove sam godine završila prvi razred Medicinske škole u
Varaždinu s odličnim uspjehom,
neki puta je bilo mnogo za učiti,
ali u zadnjih godinu dana nisam
propustila nijednu probu folklora.
Jako se veselim Makedoniji, očekujem da se dobro zabavimo, ali i
da dobro odradimo naše zadatke
i da predstavimo naš KUD i Ludbreg u najboljem svjetlu."
KUD-ovci aktivni ovoga ljeta
Folkloraši na put kreću sredinom kolovoza, potporu su im
pružili Grad Ludbreg, Varaždinska županija i više sponzora. Nakon "Večeri folklora" i "Cajnger
placa", ako vas zanima kako su se
spremili naši folkloraši, pozvani
ste na cjelovečernji koncert Folklornog ansambla "Pri Starem
gradu" koji će se održati uoči makedonske turneje, u subotu 9.8., s
početkom u 20.30 h.
31. srpnja 2014.
JULIA KLIER
K U LT
LTURA
13
Publika u Varaždinu gromoglasnim pljeskom pozdravila predstavu Lekcija
„Putovati s predstavom naporno je, ali jako uzbudljivo. Posebno ako joj sude ljudi koje znaš cijeli život.
Zato bih voljela ponovno doći. Međutim, teško je kad su ti roditelji jedini sponzori, a prijatelji producenti i PR.“
K
rajem lipnja u
Hrvatskom
narodnom kazalištu
Varaždin izvedena
je predstava Lekcija za koju je
režiju potpisala mlada Ludbrežanka Julia Klier. Nakon završene Prve gimnazije u Varaždinu,
Julia je upisala Odsjek za režiju
na ASU Sarajevo u klasi prof.
Harisa Pašovića i doc. Aide
Begić. Trenutno je studentica
treće godine u klasi prof. Pjera
Žalice i ass. Elmira Jukića. Završila je tečaj filmske režije na
London film academy, radila u
funkciji redatelja, asistenta režije, kostimografa i scenografa
na mnogim studentskim filmovima te postavila četiri predstave.
Studiraš režiju, kako je
odluka pala baš na režiju?
Odluka je bila nepromišljena. Ipak, tek sad shvaćam da je
to bilo prvo zanimanje kojeg
sam se sjetila i poslije bila uzbuđena.
Studentica si treće godine
u Sarajevu, gdje se vidiš nakon studija, hoćeš li se zadržati na kazališnim daskama
ili se više možda vidiš u filmu?
Akademija u Sarajevu jedna je od rijetkih s programom
multimedijalne režije. Ako već
učim i jedno i drugo, želim to
znanje iskoristiti. Upisala sam
zbog filma, ali naučila sam voljeti predstave, posebno proces
oživljavanja teksta i adrenalin
tokom izvedbe.
Malo nam opiši sam način
studiranja, na čemu se temelji sam studij, koje su tvoje
obveze?
Svaki semestar slušamo desetak predmeta. Neki od njih su
teoretski, no većina je praktična. Praktični su najviše orijentirani ka glavnom zadatku. Sada,
u 6. semestru, to je dokumentarni film. Postoje različite vježbe, najčešće u obliku kratkih
filmova, scenarija i seminarskih
radova.
O predstavi Lekcija… koje
je ovo bilo izvođenje, kad i
gdje je premijerno prikazana?
Lekciju je napisao dramatičar apsurda Eugene Ionesco.
Klasificirana je kao komična
drama, ali nosi dozu tragičnosti
koja se provlači kroz cijelo djelo
i na kraju kulminira. Predstava
vjerno prati tekst, no transpo-
Lekcija je prilagođena našem kraju
U predstavi glume Emir Fejzić, Dina Mušanović i Anđela Husić
nirana je u naše podneblje danas. Osnovni karakter svakog
lika je zadržan, no nadodane
su mu i nove osobine koje korespondiraju sa suvremenim
svijetom. Lekcija je premijerno
izvedena 6. ožujka ove godine,
kao ispit 5. semestra režije, na
Akademiji scenskih umjetnosti
u Sarajevu, gdje je reprizirana
16. travnja. Dakle, izvođenje u
HNK u Varaždinu bilo je prvo
izvan granica škole.
Priča je prilagođena našoj
sredini, kakve su bile reakcije publike i da li si i sama
zadovoljna?
Smatram da je prevođenje
originalnih romanskih jezika na južnoslavenske odlično
funkcioniralo, pošto je dodatno
naglasilo apsurd društveno-političke situacije na Balkanu. To
je publika prepoznala i svidjelo
joj se. Ja sam jako zadovoljna
odjekom, ali voljela bih da sam
imala više vremena u svakom
segmentu pripreme, ne bi li usavršila predstavu.
Zašto si odabrala baš tu
predstavu?
Zadatak je bila komedija jed-
nočinka. Izbor nije pretjerano
velik (barem u mojem poznavanju dramske književnosti), ako
se ne želite baviti zastarjelim
ili banalnim oblicima humora.
Međutim, presudila je direktna
i vrlo jasna ideja teksta koja me
intimno pogađa. Svoju ogorčenost svijetom u kojem se ne cijeni kombinacija istinskog truda i
kvalitete pokušala sam pretočiti
u predstavu. Njena atmosfera je
mučna i lepršava, vesela i tužna,
optimistična i letargična, u svojoj bizarnosti posve životna.
Da li je Lekcija prvo
„veće“ djelo pod tvojom palicom, odnosno u čemu si se
sve okušala tijekom studija?
Lekcija je moja prva cjelovečernja predstava, tako da pretpostavljam da je odgovor "da". Postavila
sam još tri kraće predstave, dvije
relativno dobre i jednu očajnu, te
radila na dosta kratkih filmova i
vježbi, najčešće unutar akademije, bilo kao redatelj, asistent režije,
scenarist, kostimograf ili scenograf. Jedini moj ozbiljniji film je
adaptacija Salingerove pripovijetke Perfektan dan za bananaribe
koji je ove godine u konkurenciji
za najbolji studentski film na Sarajevo Film Festivalu.
Hoćemo li imati priliku u
Varaždinu gledati i tvoj završni studentski rad? Imaš li
već nekih ideja po tom pitanju?
Program studija je 3+2, tako da
je moj završni rad za ovaj stupanj
dokumentarni film. Za projekt na
masteru još nisam sigurna. Putovati s predstavom naporno je, ali
jako uzbudljivo. Posebno ako joj
sude ljudi koje znaš cijeli život.
Zato bih voljela ponovno doći.
Međutim, teško je kad su ti roditelji jedini sponzori, a prijatelji
producenti i PR.
O predstavi...
Dramaturginja je Lejla Muratčauš, dok su za produkciju i izvršnu
produkciju zaslužni Dražen Krešić i Benjamin Čengić. Scenografiju i
kostimografiju osmislila je Nirvana Žiško, dok je Faris Lukovac zaslužan za audio-video dizajn. Likove se utjelovili Emir Fejzić (profesor),
Dina Mušanović (učenica) te Anđela Kusić (sluškinja).
„Lekcija“ započinje dolaskom učenice k profesoru na instrukcije.
Njihov razgovor u početku je i više nego prijatan. Učenica je pretjerano vedra i entuzijastična, a profesor je stidljiv, ponizno hvaleći svaku
banalnost koju ona izgovori. Kako njihov dijalog odmiče, profesor preuzima dominaciju, dok se učenica povlači i uozbiljuje.
Komična drama „Lekcija“, napisana je u lipnju 1950., a premijerno
odigrana 20. veljače 1951. godine u Džepnom kazalištu. Redatelj Marcel Cuvelier igrao je glavnu ulogu, Rosette Zuchelli tumačila je Učenicu, a Claude Mansard oličavao je sluškinju. Danas jedan od najizvođenijih komada u svijetu, „Lekcija“ je prvobitno naišla na nepovjerenje
i publike i kritike. Ako je suditi prema dugotrajnom pljesku i skandiranju varaždinske publike, predstava je naišla na simpatije gledatelja.
A sudeći po dugotrajnom pljesku nakon predstave, sav napor zbog
putovanja brzo je zaboravljen. Publika je predstavu zdušno pozdravila, a mladoj režiserki zasigurno dala poticaj za nova kreativna izdanja
koja ćemo sa zadovoljstvom pratiti i na našim stranicama. Julia, sretno!
Julia Klier studentica Odsjeka za režiju na ASU Sarajevu
14
SP O R T
31. srpnja 2014.
Sara brončana na Svjetskom juniorskom prvenstvu
Iz američkog Eugenea u utorak 29. srpnja vratila se kopljašica
Sara Kolak. U zračnoj luci Pleso
dočekala ju je obitelj, suradnici,
prijatelji. Sa Svjetskog juniorskog
prvenstva Sara se vratila s brončanom medaljom.
Devetnaestogodišnja Ludbre-
žanka bacila je hitac od 55,74 metara što joj je donijelo treću stepenicu pobjedničkog postolja.
– Nakon kvalifikacija nisam
imala prevelikih očekivanja i nisam se nadala osvajanju medalje.
No, rekla sam prije puta svojima
da se ne vraćam kući praznih ruku
Sara se ponosno vratila iz Amerike
i ostvarila sam taj cilj. – rekla nam
je po povratku Sara.
U finale Svjetskog prvenstva
Sara je ušla s devetim rezultatom,
a u finalu je bacila 52,65, 53,03
zatim 55,66 i u posljednjoj seriji
55,74 čime je potvrdila osvajanje
medalje. Drugo mjesto pripa-
lo je Šveđanki Sofi Flink, a zlato
je osvojila Ruskinja Jekaterina
Stargjina. Kakvog li samo društva, i u njemu odraditi tako sjajan
posao!
Pred Sarom je puno posla,
odmah po povratku u Hrvatsku
uputila se do Bleda, a potom ju
očekuje natjecanje u Zürichu.
No, Sara je potvrdila svoj prvotni
cilj – dokazala je da može puno.
Ovaj rezultat dodatan je poticaj
i motivacija za rad. Uz novog trenera i silnu podršku koju ima u svojoj
obitelji spremno čekamo nove rezultate mlade Ludbrežanke.
Malo iznenađenje na Plesu - doček za osvajačicu svjetske medalje
Usamljena Sloga
Sloga iz Slokovca bit će jedini predstavnik Grada Ludbrega u Prvoj ligi ŽNS-a Varaždin. Zadrugar i Plitvica iz
Selnika preselili 'gore', a sesvećki Podravac odbio je napredovanje u ovu ligu, pa je Sloga ostala naša usamljena dama.
Doduše, i Šemovčani su iz NS Ludbreg, ali ipak oni su bliži
Varaždinu. Unatoč tome u Slogi očekuju uspješnu sezonu.
-Šteta što Podravac nije došao, a otišla je i Plitvica, pa
više nemamo 'domaći' derbi. Promijenilo se skoro pola lige
i ne poznajemo dovoljno nove ligaše – Varaždin ŠN, Čevo,
Svibovec, Babinec, Tuhovec, Šemovec, ali ne vjerujem da
su oni bolji od onih koji su otišli gore. Mi bismo morali
biti bolji nego u prošloj sezoni kad smo bili 10., malo ispod
mojih očekivanja.
Uvijek je druga godina u svakom rangu kritična, a ona
je iza nas. Godinu smo dana stariji, zreliji, iskusniji, pa
igrači sad znaju što nas čeka i vjerujem da će treća godina
za nas biti rezultatski najuspješnija.
U prijelaznom roku zasad nismo imali promjena u seni-
Streetball ponovno
u Ludbregu
U subotu 9. kolovoza u Ludbregu se na Trgu Svetog Trojstva igra
turnir u uličnoj košarci, popularni
Streetball. Tradicija je to od 2006.
godine, a ovo izdanje ima neke posebnosti. Uz novčani fond, prvacima će po uzoru na NBA pripasti i
srebrni gravirani prsteni koji će im
zacijelo ostati prekrasna uspomena.
Bit će i natjecanje u zakucavanju,
kao i u tricama .
Posebno će se i to večerom za
dvoje honorirati i koš postignut s
Centra svijeta. Igrat će se po standardnim pravilima ulične košarke
3+1, do 15 ili na 15 minuta.
Nakon svakog koša lopta mijenja
vlasnika, a nakon uhvaćene lopte u
napadu izlazi se van reketa. Sigurni
smo brojni kvalitetni igrači privući
će i publiku, a kao i uvijek očekuje se
dinamična i beskompromisna igra.
Kotizacija je svedena na minimalnih 100 kuna, a prijavite se može
po prijavnici koja se nalazi na portalu Grada Ludbrega ili na sam dan
odigravanja.
Ne zaboravite - Streetball u Ludbregu na središnjem trgu, u subotu
2. kolovoza već od 14 sati. (N. Jerbić)
Plavi iz Slokovca najavljuju plasman pri vrhu
Sloga na kraju prošle, bez promjena ulazi u novu sezonu?
orskom kadru, ali se nadam da će ih biti na naše zadovoljstvo. Pripreme smo počeli 18. srpnja i uz treninge igramo
brojne turnire i pripremne utakmice. Problem su odlasci
na more, ali se nadam da će igrači biti spremni za sezonu.
Očekujem plasman u gornju polovicu, bliže vrhu nego sre-
Tradicionalno posljednjih godina
između dva prvenstva dosta se mijenja u redovima sad već 95-godišnje
'Podravine'. Ni ova nije bila iznimka.
Na čelu je umjesto Špikića koji
je odradio finale Županijskog kupa
zasjeo dobri stari Slobodan Sudec –
Suki koji je prije tri godine osvojio
naslov prvaka III. HNL istok koja je
tada bila čak još moćnija nego što je
sada.
Ludbreški stadion napustila je
trećina prošlosezonskog kadra Kosec, Bochl, Jagec, Brlek, Milas,
Čižmešija, Jadanić. Nova imena u
Podravini su Mario Sačer (Albanija),
Elvis Sabol (Mladost Prelog) i Siniša
Vađunec koji je povratnik iz sesvećkog Podravca.
Vidjet ćemo hoće li i u kolovozu
biti kadrovskih novosti. Uglavnom,
promjena je dosta i sigurno će trebati vremena za uigravanje momčadi.
Srećom Sudec je u tome veliki majstor. Već od prvog trenutka krenuo
je žestoko, pokazao se kao lider, ali
i trener koji želi pružiti veliku šansu
juniorima i kadetima:
-Pred mene nije stavljen nikakav
rezultatski imperativ, pa ću iskori-
dini ljestvice – kazao nam je Mario Piškor, trener Sloge.
Kao domaćini u Slokovcu će igrati subotom. Prvo kolo
je 17. kolovoza, a Sloga mora na noge neugodnoj Dubravki
u Turčin.
Podravina pred novim izazovom
Za što bolji ulazak u sezonu dogovorene pripremne utakmice
stiti šansu da uz okosnicu momčadi
mnogo prigode dajem i našim mladim igračima, poniklima u klubu. U
Županijskom kupu opet planiramo
daleko, najdalje, a u Hrvatskom kupu
sve ovisi o tome da li smo domaćin ili
gost. Doma protiv nas nema favorita
– uvijek pozitivno odrješit je Sudec.
Predsjednik Mladen Henec imao
je opet radno ljeto. Niz odlazaka i dolazaka išao je preko njegovih pleća:
-Da, opet sam imao zabavno ljeto
hahaha (smijeh op.p). Otišlo je više
igrača, nego došlo, ali to što je zasad došlo zaista je etablirano. Mario
Sačer zajedno s našim „Mehijem“
Nikolom Valjakom, uvjeren sam, činit će najjači trećeligaški napadački
tandem. Elvis Sabol naše je dijete,
veznjak od kojeg očekujemo partije
kakve je imao u Prelogu, pa i bolje.
'Sina' Vađunec donijet će bez dvojbe
svojim bogatim iskustvom sigurnost
u obrani. Osvojili smo već ovaj rang
natjecanja, usprkos malo 'čkaljenja'
kojekakvih lobija protiv nas.
Mislim da opet možemo igrat
važnu ulogu u prvenstvu – razmišlja
Henec.Određeni su i parovi 1. kola
III. HNL istok koja započinje 23. ko-
lovoza. U prvom kolu 'plave bluze'
dočekuju Višnjevac predvođen trenerom Robertom Špeharom, legendarnim osječkim nogometašem.
U drugom se ide na teško gostovanje u Belišću, a na Svetu Subotu
dolazi Vukovar. Nakon toga usred
tjedna dolazi gostovanje u Požegi
kod Slavonije, pa dva domaćinstva
protiv Mladosti iz Antina te Bjelovar.
Dakle, Podravina će u šest kola četiri
puta biti domaćin. Sigurni smo da
ćemo se nagledati zanimljivog nogometa.
Za što bolji ulazak u sezonu dogovoreno je više pripremnih utakmica, već su odrađene utakmice protiv
Zadrugara i Croatie.
Evo i rasporeda pripremnim utakmica u kolovozu: 2. kolovoza gostuje se u Slakovcu kod Slobode, zatim
9. kolovoza na programu je utakmica Županijskog kupa, potom 13.
domaćinstvo gostima iz Kalinovca,
a 16. kolovoza ide se na gostovanje u
Imbriovcu kod Borca.
Kao uvertira sprema se i utakmica u Ludbregu 20. kolovoza protiv
juniora zagrebačkog Dinama.
Neven Jerbić
SP O R T
31. srpnja 2014.
Međužupanijska liga
Čakovec-Varaždin
Nakon brojnih sastanaka,
odluka, promjena odluka i intervencije HNS-a iz Zagreba,
sapunica je napokon gotova.
Kreće nova Međužupanijska
liga Čakovec-Varaždin liga s 18
klubova.
Za nas je najvažnije što su
članovi Zadrugar iz Hrastovskoga i Plitvica iz Selnika. Natezanja dva saveza trajala su mjesecima, a HNS tražio da bude liga
16 umjesto 18 klubova koliko su
tražili savezi da sve zadovolje.
Tako bi status izgubila Plitvica iz Selnika gdje nisu bili spremni biti žrtveno janje. Odlučili
su da u tom slučaju da ne žele u
1. ligu ŽNS-a i da će zatražiti da
se vrate u Prvu ligu NS Ludbreg.
Predsjednik Krešo Horvat čak je
dao ostavku:
-Zaista sam bio vrlo razočaran jer smo dobili dojam da vrijede dvostruka mjerila. Ispunili
smo sve uvjete, pa i za spornu
treću mlađu uzrasnu momčad
koja je bila u postupku registracije igrača. Zadnjih smo godina uložili puno novaca i rada
u sportski kompleks i sad sam
uvjeren da imamo bolje uvjete
nego mnogi drugi - nove su-
Zadrugar i (ipak) Plitvica u novom rangu
vremene prostorije, 120 natkrivenih sjedećih mjesta, odličan
teren. Sportski je da se želite
natjecati s još boljima, a to je bio
naš osnovni motiv zašto smo se
borili za Međužupanijsku ligu –
pojasnio nam je Krešo Horvat.
Emotivne i opravdane reakcije iz Selnika naišle na plodno tlo,
pa je vodstvo VŽ-saveza ipak ishodilo kompromis u Hrvatskom
nogometnom savezom. Končano je 24. srpnja HNS dozvolio
da jednu sezonu liga broji 18
klubova, a čelnici dvaju saveza
postigli su dogovor međusobno
i s HNS-om.
U ligi je 11 klubova iz Međimurskog i 7 iz ŽNS-a Varaždin.
Međimurski predstavnici su Polet (Sv. Martin na Muri), Rudar
(Mursko Središće), Naprijed
(Cirkovljan), Centrometal (Macinec), Graničar Komet (Kotoriba), Archea Čakovec, Sloga
(Čakovec), Pušćine, Nedelišće,
Mladost (Prelog) i Sloboda (Slakovec). I dok su se Međimurci
povodili plasmanom kao kriterijem, Varaždin je imao donekle
drugačiji stav jer uz ponajbolje
iz lanjske sezone 1. ŽNL Zadrugara, Plitvicu Gojanec, Zelengaj,
Slavlje je završilo - valja se pripremiti za nove izazove
Novi Marof i Plitvicu iz Selnika,
članovi su još Ivančica koja je
lani imala zamrznuti status, te
Jalžabet koji se jedva spasio ispadanja, ali ima novoizgrađeni
stadion.
Liga od 34 kola počinje 16.
kolovoza. Za godinu dana mora
se smanjiti na 16 klubova, pa će
Zadržati status – osnovni cilj
Klubovi iz Hrastovskoga i Selnika nadaju se da neće imati organizacijsko-financijskih problema u Međužupanijskoj
ligi Međimurje-Varaždin. Klubovi znaju da će troškovi biti
veći, ali su uvjereni da nova liga donosi veći interes gledatelja
i sponzora.Dakako, trebat će voditi brigu o još jednoj novoj
ekipi mlađeg uzrasta. A sportski ciljevi?
-Ova neizvjesnost oko statusa jako nam je poremetila pripreme jer igračima nije svejedno gdje će igrati, kao ni treneru.
Sad je sigurno da su nam došli Šerbek iz Tuhovca, Štefanek iz
Zadrugara, te Oršulić i Sakač iz Sesveta. No, kako je konačno
potvrđen naš status morali bismo se još pojačati i radimo na
tome. Prvi dio priprema odradio je pomoćni trener Ivančić, a
momčad kao trener preuzima sada Zoran Brlenić, jedna od
legendi Varteksa. Želja nam je plasman u sredinu ljestvice, stabilnost u statusu ligaša -– rekao nam je Krešo Horvat koji je na
ipak povukao ostavku na mjesto predsjednika Plitvice.
U Zadrugaru su svijesti da je vrijeme slavlja zbog osvojenih
naslova prošlo, a čeka ih složen posao. Njihova je prednost što
je trener Željko Vađunec veliki dio igračke karijere proveo u
HK Ludbreg ponovno je osnovan 31.srpnja prošle godine, a na
dostojan je način obilježio prvu
godišnjicu djelovanja. U ovih prvih novih godinu dana rada otišlo
se na niz natjecanja, postignut je
već niz dobrih rezultata, a već je
tu i nekoliko perspektivnih hrvača. Posebno blista mladi Balažinec
kojem se predviđa lijepu karijeru,
naravno, uz odricanja i kvalitetan
rad. Ne bi nas začudilo da zbog
kvalitete uskoro promijeni i klupske boje. U povodu prvog rođendana klub je u Slokovcu na nogometnom igralištu organizirao 26.
srpnja druženje na kojem su se
susrele sve generacije ludbreških
hrvača. U sklopu okupljanja održana je turnir u pijesku na kojem
su svoje vještine pokazali članovi
kluba. Opet se iznad svih dignuo
sjajni Božidar Pajnić koji je u kostimu Vikinga svima prkosio, i pokazao da je čovjek u šezdesetima još
uvijek moćan. Fantastični hrvački
neimar iz Globočeca. Slavlje na
igralištu Sloge koje je u trenucima
proslave lijepo kosio igrač, kapetan, trener, malo oružar i još koješta tog kluba Mario Piškor potrajalo je duboko u noć.
Neven Jerbić
15
ispasti posljednja četiri. Ligu će
puniti najbolji iz županijskih
liga Čakovca i Varaždina, te
klubovi s područja ovih saveza
iz 3. Hrvatske ligi istok u ako ispadaju.
Prvak Međužupanijske lige
Čakovec–Varaždin za ulazak u
3. HNL istok igrat će kvalifika-
Međimurju, pa poznaje mentalitet, klubove, igrače.
–Objektivno slabiji smo nego u prošloj sezoni. Naime, otišla su trojica vrlo važnih prvotimaca – Kosir (Nedelišće), Pačko (Austrija) i Štefanek (Selnik). Jest vratili su se domaći dečki
Prlog i Hlebec iz Gore što je bila velika želja uprave kluba, te
Novak iz Poljanca koja je već tu igrao. Oni dobro znaju klub i
igrače, ali su ipak preskočili dva-tri ranga i treba malo vremena da se priviknu na jake protivnike, složenije zahtjeve u igri.
Zato u klub dolaze Vukina i Bradarić koji su iskusni i znalci, pa
nam sigurno mogu puno pomoći. Rado bih da dovedemo još
neko jako igračko ime, ali nema puno toga za izbor. Zato je naš
cilj je sredina ljestvice.
Počeli smo pripreme 13. srpnja, radimo pet puta tjedno,
uz treninge imamo i brojne pripremne utakmice. Radimo na
snazi na i promjenama u igri. uigravanju novog stila.
Da, većinu novih protivnika iz Međimurja poznajem,
oni koji su ispali iz 3.HNL tamo su se morali orijentirati na
polukontre i kontre, a protivnici su vodili igru. Sada će biti u
obrnuto, oni će morati voditi igru protiv nas, a mi ćemo po-
cije s prvakom skupine Bjelovar-Koprivnica-Virovitica.
vučeno čekati prigodu
za protuudare. Siguran sam da će ligaši iz
Međimurja
donijeti
više publike, kod kuće
uvijek imaju puno gledalište, a kolone za njima idu na gostovanja,.
Dakle, bit će bolje nogometno ozračje, lakše
pokrivanje troškova, a
naši igrači igrat će u još Željko Vađunec trener Zadrugara
kvalitetnijoj ligi nego
sada, pa će kroz stjecanje tog iskustva, igre protiv jačih suparnika na terenu postaja još bolji nogometaši što je uostalom i
jako dobro za ludbreški nogomet u cjelini – poručio je Željko
Vađunec.
Zadrugar će kao domaćin igrati u Hrastovskom nedjeljom
popodne, a Plitvica će u Selniku biti domaćin subotom. U prvom kolu Zadrugar gostuje kod Slobode u Slakovcu, a Plitvica
kod Mladosti u obližnjem Prelogu.
Hrvači obilježili godišnjicu
16
I
C A J N G E R PL A C
Kak je to bilo negda!
ovog je ljeta na Trgu Svetoga Trojstva održan Cajnger
plac. Vura ide tika taka i ovoga nas je puta odvela u
prošlost, u neko već zaboravljeno, a mlađima i gotovo
potpuno nepoznato vrijeme. Tradicija je pretočena u predstavljanje narodnih običaja uz ljepotu nošnji i plesa te domaće proizvode. Pričama iz prošlosti pridodane su igre školice
i mlin koje su pojedini posjetitelji manifestacije, zaigrali po
prvi puta. U sklopu programa na Trgu Svetoga Trojstva održani su 13. folklorni susreti na kojima su nastupili folkloraši
iz Ludbrega, Kršana (Istra), Pleternice (Slavonija), Kupinca i
Remetinca te Hrvatski gajdaški orkestar. Birala se i najbolja
ludbreška sneha, a uvjet je bio dobro poznavati stare podravske izraze, vješto baratati metlom te imati izuzetnu plesnu
koncentraciju. Najboljom se pokazala sneha iz KUD-a „Seljačka sloga“ iz Kupinca. No, ipak možemo biti ponosni i na
našu Ludbrežanku Marinu – zmetala je s takvom odlučnošću
da je i metlu uspjela ftrči!
U birtiji „Ludbreške vinske ceste“ uz poznati ludbreški peti
element – vino, okupili su se majstori za igru šnaps. Za pravi
turnir u šnapsu organizacijski se pobrinula Udruga umirovljenika Ludbreg. Uz ljepotu narodnih plesova, nošnji i glazbe,
posjetitelji su se mogli okušati u praktičnim radionicama za
koje su se pobrinule „Žene iz Centra svijeta“. Peglalo se starinskom peglom, pralo se rublje, što je kako smo se imali prilike
uvjeriti bio nimalo lak i brz posao, krojilo se, šivalo, vezlo, a
mališani su, neki i po prvi puta, zaigrali mlin i popularnu igru
školice. U izložbenom dijelu posjetitelji su imali priliku vidjeti
stare kućanske aparate, narodne nošnje, tradicionalne dječje
igračke, proizvode od drveta, dio tradicijske kulture gostujućih KUD-ova i pregršt drugih zanimljivih izložaka. - Ovim
se programom željelo podsjetiti na autentičnost, značaj, ali
i važnost očuvanja tradicijske kulture i folklora te udruga i
obrta koji su promicatelji tradicijske kulture. Kulturna i društvena vrijednost naše tradicije je od velikoga značaja i nužno
ju je predstaviti publici. – naglašavaju organizatori, koji se
nadaju da će ovaj nostalgičan pokušaj vraćanja u prošlost postati tradicionalni ljetni sadržaj. Pokrovitelj manifestacije bio
je Grad Ludbreg, a organizatori KUD “Anka Ošpuh”, POU “D.
Novak” Ludbreg i TZ Ludbreg. Kao suorganizatori i sudionici u izložbi i radionicama su se predstavile brojne udruge i
obrti s područja Ludbrega i okolice koji su tematski vezani uz
događaj. U prošlost se ponovo vraćamo u budućnosti, idućeg
ljeta vidimo se na tradicijskom izdanju Cajnger placa.
31. srpnja 2014.

Grad Ludbreg Obavijest o objavi javnog poziva na podnošenje

Page 1 R E P U B L I K A H R V A T S K A VARAZDINSKA

Broj 89, rujan 2014

Ludbreske_novine_79

božo hlastec - Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner, Ludbreg

Broj 90, listopad 2014

Cinkuš adventski i radost darivanja

Ludbreška biciklijada - 25. rođendan

Broj 86, lipanj 2014

SREDNJOŠKOLCI U NOVOM PROSTORU

Ludbreske_novine_71

Broj 84, travanj-svibanj 2014

Priznanja za humanost

Ludbreske_novine_80

Zatraženo vraćanje suda u Ludbreg

Novi prijatelji Ludbrega

Dan grada Ludbrega i dobitnici priznanja

Broj 82, veljača 2014

Ludbreske_novine_70

Bogata sajamska ponuda Slavlje Svete nedjelje

LN 93 - Učilište Ludbreg

Broj 91, studeni 2014