LIST GR ADA LUDBREGA Besplatni primjerak 30. LIPnja 2014. BROJ 86 / GODINA IX. Dan centra svijeta Ivanec novi grad prijatelj Mladen Kerstner mlađi Ludbreg u posebnom sjećanju /str. 7./ DANI LUDBREŠKE SV. NEDJELJE /str. 13./ Ludbreške mažoretkinje 20 godina postojanja /str. 16./ /str. 2./ ZAPOČELE PRIPREME NK PODRAVINA SPORT /str. 6.-9./ /str. 14.-15./ NK ZADRUGAR Osnovna škola Ludbreg Završena školska godina /str. 8.-9./ Kupski pehar u Ludbregu Prvak prve lige ŽNS 2 A KT U A L N O Besplatni udžbenici, roditelji kupuju radne bilježnice Teret nabavke školskih udžbenika čija se cijena po kompletu kreće od 500 kuna za prvašiće do 1.300 kuna za osmaše, ove godine, odlučeno je u Gradu Ludbregu, neće biti svaljen na teret roditelja. Svjesni teške situacije i visokih cijena udžbenika, no s druge strane i važnosti kvalitetnog obrazovanja u Gradu Ludbregu odlučili su započeti projekt besplatnih školskih udžbenika. Udžbenici će ostati u vlasništvu škola i sljedeće četiri godine se neće mijenjati sukladno Zakonu o udžbenicima. Cijena udžbenika za 740 ludbreških đaka iznosi 450 tisuća kuna, od čega će sa 68 tisuća kuna pomoći Varaždinska županija. Roditeljima ostaje kupnja radnih bilježnica, odnosno radnih materijala. Udžbenici koji se naručuju preko Narodnih novina putem dobivenih narudžbenica podizat će se u Osnovnoj školi Ludbreg. a o terminu će obavijest roditeljima biti upućena kroz lokalne medije te na internetskoj stranici Osnovne škole Ludbreg. Uz kupnju udžbenika, Grad Ludbreg u proračunu ima osigurana sredstva za Osnovnu školu Ludbreg kojom se pomaže prehrana učenika u iznosu od 66.250,00 kuna, natjecanje učenika u iznosu 15.000,00 kuna, sportske aktivnosti 10.000,00 kuna, mala škola informatike 49.306,00 kuna i produženi boravak djece u iznosu 45.000,00 kuna, dok je predviđeni trošak za kupnju udžbenika oko 350.000,00 kuna. Uz financijsku potporu Osnovnoj školi Ludbreg, Grad Ludbreg tijekom ove godine uložit će ukupno 150 tisuća kuna za Osnovnu glazbenu školu Ludbreg koju polazi više od 120 učenika. Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: v.d. Iva Havaić Grafički urednik: Miroslav Vađunec Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Iva Havaić, Željka Namesnik, Neven Jerbić, Dražen Vađunec Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 131 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreske-novine@ pou-ludbreg.hr dskupnjak@pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb 30. lipnja 2014. RAZUMIJEVANJE I SOLIDARNOST Na 20. sjednici Predsjedništva Hrvatskoga sabora, održanoj 16. lipnja 2014. godine, razmotrena je Zamolba za pokroviteljstvo Hrvatskog sabora nad svečanostima "Dani ludbreške Svete Nedjelje" u Ludbregu. Nakon provedene rasprave zaključeno je da je Predsjedništvo odlučilo da Hrvatski sabor bude i ove godine pokrovitelj najveće ludbreške svečanosti. Kao što i sama povijest nalaže, u Ludbregu će i ove godine biti održana manifestacija Dani ludbreške Svete Nedjelje koja svoj vrhunac ima prve rujanske nedjelje. Jedno od najvećih proštenja u Hrvatskoj uz duhovni dio obilježavaju i kulturni, gospodarski i sportski programi. Hrvatski sabor zavjetovao se 1739. godine da će u Ludbregu mjestu «najvećeg blaga hrvatskog kraljevstva» izgraditi Zavjetnu kapelu u čast štovanja Predragocjene Krvi Kristove. Kapela je izgrađena tek 1994. godine i od tada zastupnici Hrvatskog sabora svake godine u vrijeme trajanja ludbreške Svete Nedjelje, hodočaste u ludbreško svetište. Tim povodom je u Gradu Ludbregu održan sastanak na temu Dani ludbreške Svete Nedjelje 2014 na kojem su uz predstavnike Grada Ludbrega, gradonačelnika Dubravka Bilića, zamjenicu gradonačelnika Veru Jadanić i predsjednicu Gradskog vijeća Božicu Makar nazočni bili predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko, Đurđica Pralas, predstojnica Ureda predsjednika Hrvatskog sabora, varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, ludbreški župnik msgr. Josip Đurkan, saborski zastupnik Mario Habek, zamjenik župana Varaždinske županije Alen Kišić i direktorica TZGL-a Andreja Horvat. - Ovo je jedna dobra hrvatska tradicija kojoj je pokrovitelj Hrvatski sabor prema davnom zavjetu. Potvrda je to da u Hrvatskom sa- Sudionici sastanka obišli su Restauratorski centar boru ima razumijevanja kako za civilno društvo tako i za crkvu koja je važan segment hrvatskoga društva. Porazgovarali smo kako ove godine obilježiti ludbrešku manifestaciju kako bi Hrvatski sabor ispunio ulogu koju mu je povijest namijenila. – istaknuo je J. Leko. - Sastanak je prošao u srdačnom razgovoru i dogovoru oko svega onoga što se može u Ludbregu učiniti ne samo za Svetu Nedjelju, već i druge dane kada dolaze hodočasnici sa svih strana. Ove godine u subotu uoči Svete Nedjelje ovdje ćemo imati susret hrvatskih i slovenskih katolika, bit će slovenski i hrvatski biskupi tako da će to opet biti jedna manifestacija uoči središnjeg nedjeljnog slavlja. Važno je uvijek dogovoriti se o svemu, da mi u crkvi mislimo na onaj duhovni vid, a opet vodstvo grada na sve ostalo što je ljudima potrebno kada dođu na takvo mjesto. – kazao je biskup Mrzljak. Poslije sastanka gosti su obišli Re- Predstavnici Grada, Biskupije i Županije stauratorski centar Ludbreg, gdje su ih dočekali Mario Braun, ravnatelj HRZ i Venija Bobnjarić - Vučković, voditeljica RC Ludbreg i prostor Zavjetne kapele gdje ih je s poviješću upoznao monsinjor Josip Đurkan. – Cilj sastanka bio je da zajednički dogovorimo i usuglasimo neke pojedinosti. Smatram da je potrebno započeti s dijalozima na svim nivoima jer oni moraju biti intenzivniji i produbljeniji kako bismo ostvarili što bolje međusobne odnose prožete razumijevanjem i solidarnošću, a s ciljem da manifestacija protekne u miru i dostojanstvu kako i dolikuje svetkovini. – objasnio je ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić. Manifestacija Dani ludbreške Svete nedjelje temelji se na dugoj tradiciji hodočašća u proštenište Predragocjene Krvi Isusove koje je kao takvo jedinstveno svetište u Hrvatskoj. Iz Ministarstva regionalnog razvoja 930 tisuća kuna Gradonačelnik Dubravko Bilić potpisao je ugovor između Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Grada Ludbrega za sufinanciranje radova i projekt: Obnova i prenamjena zgrade stare škole u Ludbregu. Gradu Ludbregu iz Ministarstva za ovaj je projekt odobren iznos od 930 tisuća kuna. U dvorani Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture okupili su se načelnici općina i gradonačelnici, župani i drugi predstavnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, među kojima je bio i gradonačelnik Ludbrega i saborski zastupnik Dubravko Bilić. – Zgradu će koristiti ludbreški srednjoškolci, a i dalje će u njoj biti i prostorije udruga. Vjerujem da će ovo uređenje biti najviše na dobrobit upravo udrugama, koje će po izgradnji zgrade srednje škole na raspolaganju imati znatno kvalitetnije uređene prostorije. Obzirom da je riječ o prostoru u centru grada, uređenjem dobivamo jednu zaokruženu cjelinu u kompleksu dvorca, a kako smo turistički orijentirani grad dodatnu zanimljivost kojom se možemo ponositi. – objasnio je gradonačelnik Dubravko Bilić. U zgradu „stare škole“ bit će uloženo još 240 tisuća kuna za nove prozore za što je 175 tisu- Potpisnici ugovora ministar B. Grčić i gradonačelnik D. Bilić ća kuna osiguralo Ministarstvo gospodarstva dok će razliku pokriti Grad Ludbreg. Radovi kako se očekuje, zapo- čet će uskoro tako da će ludbreški srednjoškolci novu školsku godinu započeti u novouređenim prostorijama na drugoj lokaciji. Mirno more ludbreškim srednjoškolkama Dvije učenice Srednje škole Ludbreg, učenice gimnazijskog smjera, Ema Topkin i Valerija Topkin, 1. a, sudjelovat će u rujnu 2014. godine u međunarodnom projektu „Mirno more“. Glavni organizator i pokretač projekta je austrijsko humanitarno udruženje. Riječ je o projektu, gdje djeca i mladi, različitog nacionalnog i socijalnog podrijetla i statusa, uz upoznavanje naše obale i otoka, uče vrline ophođenja i druženja, a uz to pruža mogućnost sklapanja novih prijateljstava koja prerastaju i etničke i društvene granice. Svake godine u okviru projekta „Mirno more“ hrvatskim Jadranom sedam dana mjeseca rujna krstari više od 100 jedrenjaka s 900 sudionika iz 20 različitih zemalja. Projektom su obuhvaćeni učenici srednjih škola kao nagrada za posebna zalaganja i dostignuća kao što su sudjelovanja na natjecanjima u znanju, sportskim i umjetničkim vještinama, domaćim i međunarodnim projektima i sl. Ema Topkin je u školskoj godini 2013./2014. osvojila 3. mjesto na Županijskom natjecanju iz geografije, dok je Valerija Topkin osvojila 2. mjesto na Županijskom natjecanju iz povijesti. Obje učenice bile su kandidatkinje za Državno natjecanje iz navedenih predmetnih područja. Ema Topkin A KT U A L N O 30. lipnja 2014. 3 Smjehuljica postala ekovrtić! U dvorištu Dječjeg vrtića Smjehuljica zavijorila se nova zastava, simbol ekovrtića – programa odgoja za okoliš i održivi razvoj koji je namijenjen odgojno obrazovnim ustanovama diljem svijeta. U provedbu programa uključeni su djeca, roditelji i djelatnici vrtića. U Dječjem vrtiću Smjehuljica su svi sadržaji o zaštiti okoliša dio svakodnevnog plana i programa. Cilj je promicanje brige za okoliš te razvoj odgovornog ponašanja prema prirodi. Svečanost podizanja Zelene zastave održana je 13. lipnja, a polaznici vrtića tom su prigodom izveli i kraći program. - U Dječjem vrtiću Smjehuljica od 2013. godine provodi se međunarodni program ekoškole/ vrtića. Cijeli tim vrtića je u programu, a djecu uče kako razumno postupati s otpadom, kako ga reciklirati. Imamo i vrt u kojem djeca siju, sade i kompostiraju. Razumno troše energiju, a s vodom postupaju savjesno. Vrtić jedanput tjedno obilazi patrola koja vodi brigu o potrošnji vode i struje. U planu nam je organizacija eko akcija u koje kanimo uključiti širu zajednicu i gospo- Svečanost podizanja zastave Simbol ekovrtića je zelena zastava darstvenike. – rekla je vlasnica vrtića Gordana Vajagić. Dječji vrtić Smjehuljica u projekt se uključio kako bi već kod predškolaca započeli sa stvaranjem pravilnih navika ophođenja prema prirodi i stvaranju eko svijesti. Otpadni materijal koriste i u Polaznici vrtića pjevali su.... Projekt Zeleni krajolik predstavljen poduzetnicima Projekt Zeleni krajolik, koji se provodi u suradnji sa Slovenijom u okviru bilateralnog programa prekogranične suradnje Slovenija – Hrvatska u okviru IPA-e predstavljen je u sklopu radionice koju su zajednički organizirali Grad Ludbreg i Lokalna akcijska grupa LAG Izvor zainteresiranim ludbreškim poduzetnicima. - Cilj projekta je uvođenje novog pristupa prema tržišnom sustavu poljoprivrednih proizvoda s obje strane granice i sistematizacija distribucijskih kanala, koji će proizvođačima omogućavati promociju proizvoda visoke kvalitete i u krajnjoj instanci, njihovu prodaju na širem tržištu preko novih mehanizama, koji će podjednako biti zastupljeni u obje države sudionice. – objašnjava Josipa Grđan, voditeljica Odsjeka za poduzetništvo, turizam i razvojne projekte. Ono što se ovim projektom želi postići je inovativan pristup promociji i prodaji proizvoda. – Promocija će se obavljati preko informacijskih kanala koji su većini proizvođača još uvijek nepoznati, zatim distribucijskih kanala preko interneta koji zahtijevaju minimalne troškove plasiranja proizvoda na široko tržište, povećavanje tržišnih niša i reprezentativnosti proizvoda visoke kvalitete, nastalih na temelju integrirane ili ekološke proizvodnje. Promocijom proizvoda potiče se i promocija proizvođača čime ostvaruju svojevrstan izlazak na strana tržišta što je i jedan od glavnih ciljeva projekta Zeleni krajolik. – ističe Josipa Grđan. Predviđeno vrije- me trajanja projekta je 15 mjeseci, njegova ukupna vrijednost je 469.470,67 eura, dok će Ludbreg dobiti 53.334,70 eura. Radionica je održana u suradnji s Lokalnom akcijskom grupom „IZVOR“ tako da su okupljeni imali prilike čuti i nešto više informacija o LAG i LEADER mogućnostima, programu ruralnog razvoja 2014-2020 i izravnim plaćanjima u poljoprivredi o kojima im je govorio voditelj ureda LAG-a Izvor Matija Zamljačanec. Organizatori radionice bili su Grad Ludbreg i LAG Izvor svojim igrama i aktivnostima. - U današnje vrijeme puno slušamo o zaštiti prirode, ekologiji, ali postavlja se pitanje da li dovoljno i radimo. Podizanje zelene zastave kao simbola eko vrtića pohvalan je primjer prenošenja znanja o očuvanju prirode na naše nasljednike, na naše najmlađe. Da biste dobili ovu zelenu zastavu potrebno je bilo provesti određene projekte kroz koje ste već puno naučili o tome kako čuvati našu Zemlju. Vrtić je mjesto gdje djeca žive i uče. Stoga hvala svima koji su pokrenuli ovaj projekt kako bi nam sutrašnjica svima bila ljepša, ugodnija i čišća! – poručila je zamjenica gradonačelnika Vera Jadanić prilikom podizanja zastave. Ovaj međunarodni ekološki program u Hrvatskoj uspješno vodi Udruga Lijepa naša u suradnji s nadležnim institucijama. Jedan od ciljeva na kojima se temelji program rada Udruge Lijepa naša je upravo promicanje ekoloških spoznaja, posebno odgoj djece i mladeži o potrebi i načinu očuvanja okoliša. Kako bi se zadržao status Eko-škole, potrebno je nakon dvije godine dokazati dostignutu razinu prve godine, ali i korak naprijed u provedbi smjernica odgoja i obrazovanja za zaštitu okoliša. ....a naravno i plesali Ludbreško sunce odvažno prema naprijed Novi ugovor za dodatnu sigurnost u radu U petak 20. lipnja 2014. godine u dvorani Grand hotela International predsjednica udruge Ludbreško sunce, Ruža Zlatar potpisala je Ugovor u iznosu od 300 tisuća kuna godišnje kroz tri godine s Ministarstvom socijalne politike i mladih. Program je " PRUŽANJE PODRŠKE U ODGOJU I OBRAZOVANJU DJECE S POTEŠKOĆAMA U RAZVOJU I NJIHOVIM OBITELJIMA NA PODRUČJU GRADA LUDBREGA I ŠIRE OKOLICE", te se time nastavlja kontinuitet u radu pružanja pomoći učenicima s poteškoćama u razvoju, te učenicima po prilagođenom programu u redovitom sustavu obrazovanja, njih pedeset. Programom je osiguran sav potreban školski pribor kroz čitavu godinu, pomoć u učenju i pisanju zadaća, usluga prijevoza, prehrane, uključivanje u slobodne aktivnosti te organizirano provođenje slobodnog vremena. - Dobivenim programom zaista smo sretni i ponosni što je naše resorno ministarstvo prepoznalo naš rad i dalo mu podršku, te što će naši učenici i roditelji kroz naredne tri godine biti osigurani svim potrebnim, a da pritom ne participiraju ni kune već je sve osigurano programom. - kazala je predsjednica udruge Ludbreško sunce, Ruža Zlatar. 4 A KT U A L N O Zdravko Pahor, predsjednik Udruge antifašista Dan antifašističke borbe 22. lipnja Ludbreg je obilježio polaganjem cvijeća na spomen-obilježja narodno-oslobodilačke borbe. Iza toga održano je druženje u spomen-području Gabrinovec, mjestu nekadašnje partizanske bolnice koje je priredila je Udruga antifašista Ludbrega. Zdravko Pahor dugogodišnji je predsjednik udruge,a bio je inicijator obnove bolnice, te za svoje djelovanje nedavno je primio javno priznanje – Zahvalnicu grada Ludbrega. -Pozvali smo na druženje sve koji poštuju antifašizam i NOB. Udruga ima 120 članova, a simpatizera je puno više. U našoj regiji ima 30-ak spomen-obilježja na poginule borce i žrtve fašizma o kojima vodimo brigu, posebno na groblju u Ludbregu, a obnovili smo i Gabrinovec. Nužno je brinuti o njima jer ona govore o našoj povijesti u 2. Svjetskom ratu i borbi protiv fašizma što nas je svrstalo na stranu pobjednika. Puno je godina od toga prošlo i naša je obveza podsjećati na zlo protiv kojeg su se borili naši preci – kaže Zdravko Pahor. U Gabrinovcu su članovi udruge baš imali radnu akciju da urede okoliš za druženje na praznik. -Svaku nedjelju dolazimo ovamo, a svaka dva tjedna su radne akcije okoliša. A i želimo spriječiti vandalizme, pa često dolazimo. Jednom su na mramornoj ploči s posvetom našli iscrtane kukaste križevi i slovo U. To može napraviti samo netko tko ne zna povijesti ili zbog nepoštivanja žrtava. Žalosno je što ima dosta onih koji ne priznaju antifašizam i njegove ideje što dovodi do oštećenih spomenika u čitavoj Hrvatskoj, a u manjem obimu i na našem području. Moramo mladima ukazati kako su NOB oslobodili zemlju od fašizma, da je to bila borba za pravedniju državu u kojoj će svi biti jednaki bez obzira na nacionalnu, vjersku i bilo koju drugu pripadnost, za bolji život. Antifašizam je u Ustavu, pa oni koji pričaju i rade suprotno krše hrvatski Ustav. Mnogi ne znaju ili ne poštuju da su na zasjedanju ZAVNOH-a udareni temelji današnje neovisne demokratske Hrvatske.Gabrinovec su posjetili školarci iz Varaždina, a antifašisti se nadaju da će doći osnovci i srednjoškolci ludbreškog kraja. -Ludbreška regija dala je 500 boraca u NOB od kojih je polovica poginula. Danas ih je malo živih, to su ljudi u dubokoj starosti. Mi smo 30. lipnja 2014. SPOMENICI GOVORE O NAŠOJ POVIJESTI Nazvati za razgledavanje Članovi udruge na jednoj od radnih akcija u Gabrinovcu priredili susret na kojem je bilo 19 pripadnika NOB-a našeg kraja, predali im poklone. Moramo biti ponosni na njih i na sve one koji su dali živote za slobodu. Osim poginulih boraca, više od 600 žitelja poginulo je kao civilne žrtve fašizma, u njihovim pohodima čišćenja terena i u logorima gdje su ljudi obilježili dan konačnog oslobođenja Ludbrega. Bili smo na obilježavanju zasjedanja ZAVNOH-a u Topuskom i na godišnjici Prvog zagorskog odreda. Pored toga, brinemo, posjećujemo i darivamo najstarije članove.Iz Poljanca je, naselja jake antifašističke tradicije, a i osobno je o B. Blagojević i Z. Pahor kod uređenog malog partizanskog groblja mučeni, zaklani, streljani, vješani. Antifašisti Grada i regije Ludbreg i dalje ćemo njegovati tradiciju antifašizma podsjećati i na druge događaje i osobe iz NOB-a. Ovog proljeća smo imali druženje za Međunarodni praznik rada, posjetili smo Titov grob, vođe borbe protiv fašizma, a u Kumrovcu bili za njegov rođendan. Naši su članovi posjetili spomen-područje logora Jasenovac gdje su stradali i Ludbrežani, položili smo vijenac na bistu Bože Leinera, prvog komandanta Kalničkog partizanskog odreda, a 6. svibnja prigodno smo NOB-u slušao iz 'prve ruke'. -Od mladosti sam po uvjerenju antifašist, otac mi je bil učesnik NOB-a i puno mi je pričal o tome. U udruzi sam od 1990., sedam godina bil zamjenik predsjednika, a predsjednik sam od 2007. Imali smo skupštinu i opet sam izabran za predsjednika, moj zamjenik je Franjo Novak, tajnica Božica Blagojević, a članovi Izvršnog odbora su Katica Sačer, Dušica Kučeković, Milivoj Dretar i Drago Pokos. I da nešto razjasnim - članstvo se povezuje se s SDP-om, ali to je pogrešno. Član može biti svatko tko po- Ciljevi ostvareni, Stolarija Kranjčec spremna za nove izazove Stolarija Kranjčec prošle je godine javnosti predstavila projekt u sklopu kojeg su uspjeli dobiti bespovratna sredstva u sklopu sheme Potpora jačanju konkurentnosti hrvatskog malog i srednjeg poduzetništva, koja je financirana u okviru programa IPA Europske unije za Hrvatsku - Regionalna konkurentnost. U hotelu Amalia odradili su i završno predstavljanje projekta kojim su dobili bespovratno 105 tisuća eura dok je projekt vrijedan 148 tisuća eura. Rezultati projekta su povećanje produktivnosti i smanjenje potrošnje energije i smanjenje otpada. - Projekt obuhvaća uvođenje međunarodnih eko i ostalih normi ISO 9001, ISO 14001 te ISO 18001, zatim ulaganje u tehnologiju nabavom najnovijeg stroja za lijepljenje i kan- Projekt obuhvaća uvođenje međ. eko i ostalih normi tiranje rubova pločastih materijala. – istaknula je Tomislava Kranjčec Sardelić, voditeljica poslovanja u Stolariji Kranjčec. U sklopu projekta kao što je bilo najavljeno prošle godine napravljen je i redizajn internetske stranice, predstavljena proizvodna linija na sajmu Ambienta i istraženo je tržište za razvoj novih proizvoda i ostale aktivnosti. Na natječaj je pristiglo preko 1000 prijava, a u konačnici su s njih 49 potpisani ugovori. Stolarija Kranjčec među tih 49 jedini je predstavnik drvne industrije. država antifašizam i poštuje NOB, bez obzira na političku, vjersku ili drugu pripadnost.Obnovi Konspirativne bolnice broj 1 Kalničkog partizanskog područja Gabrinovec potpuno se posvetio zadnjih godina. -Spomen-područje je prvi put uređeno 1979., a 90-ih potpuno je devastirano. Mi smo ga zatekli u katastrofalnom stanju – stabla srušena preko krovišta baraka, kiše su 'zacurevale' unutra, zidovi, podovi, sve je bilo oštećeno i neuporabljivo. Čak je nestala bista partizanke-bolničarke koja nikad nije pronađena. U tri godine potpuno smo obnovili dvije barake - podovi, zidovi, stolarija, kompletno krovišta s odvodom kišnice, sve je novo. Nabavili smo inventar, krevete smo, starinski medicinski pribor i pomagala, sve smo dobili na poklon. Jedna baraka uređena je u bolnički odjel kao muzejski dio, a druga kao prostor za sastanke, druženja, nastavu u prirodi i slično. Postavljena je spomen-ploča, uređeno malo groblje gdje su pokopani preminuli ranjenici, očistili smo obližnji izvor i uredili prilaz do njega. Vrijednost Bolnica se počela graditi u kolovozu 1943. Odabir lokacije u bio je strogoj tajnosti, čak ni borci određeni za gradnju nisu znali kamo idu i s kojim zadatkom, tijekom gradnje nije bilo udaljavanja, a naredbe su se prenosile usmeno da se sačuva konspirativnost. Podignuta su dva paviljona za 90 ranjenika, s kuhinjom i bunkerom za namirnice, ambulantom s previjalištem, dopremljeni lijekovi, instrumenti, kreveti za ranjenike, pećima…. Voditelj bolnice bio je dr. Alojz Ronko, mladi liječnik iz varaždinske bolnice, radile su još dvije liječnice i osmero ljudi. Partizani su u jesen oslobodili Ludbreg i obližnje gradove, a u prosincu se doznalo o planu velike ofenzive Nijemaca i ustaša na Kalnik. Počela je evakuacija, a zadnji ranjenici s osobljem povukli su se 8. veljače 1944. -U Gabrinovcu smo svake nedjelje, od 10 do 14 sati, pa građani mogu doći i razgledati. No, uz najavu može se bilo kada, vikendom ili radnim danom, pojedinačno i grupno. Objekti su zaključani, pa se treba javiti na broj 098 929 60 20, uvijek ćemo otvoriti zainteresiranima – poručio je Zdravko Pahor. obnove iznosi oko 120.000 kuna u što su uključeno oko 2.000 radnih sati članova. Puno smo prištedjeli zahvaljujući sponzorima, općinama, Gradu Ludbregu i tvrtkama našeg kraja. Država je vlasnik, a Hrvatske šume su korisnik zemljišta. Zatražio sam da ga mi dobijemo na korištenje jer onda bismo se mogli javiti na fondove za sredstva za održavanje i daljnje uređenje. Priznanje je dobio selidbom Poljanca u Grad Ludbreg. -Malo sam razočaran što su me zaboravili u bivšoj općini gdje sam osam godina bio predsjednik Općinskog vijeća, ne zovu me čak niti za Dan općine. Priznanja od Grada Ludberga zato mi je posebno drago – završio je Zdravko Pahor. A KT US AU LS NR OE T 30. lipnja 2014. 25. lipnja – Dan državnosti Republike Hrvatske Dan državnosti, 25. lipnja, u Republici Hrvatskoj državni je blagdan kojim se obilježava povijesna odluka Hrvatskoga sabora donesena istoga datuma 1991. godine. Povijesnoj odluci Hrvatskoga sabora o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika donesenoj 25. lipnja 1991. prethodila je takva odluka građana Republike Hrvatske iskazana na referendumu održanom 19. svibnja 1991. godine. Na listićima su se građani trebali očitovati ZA ili PROTIV o dva temeljna pitanja za budućnost. U velikom postotku građani su tada kod oba pitanja zaokružili DA. „1. Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama.“ – ZA je zaokružilo 93,24 posto glasača „2. Republika Hrvatska ne ostaje u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi.“ – ZA zaokružilo 92,18 posto glasača. Na temelju takvog očitovanja volje građana, a nakon neuspjeha pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državnopolitičke krize, Sabor Republike Hrvatske, na za- M. Prepelić, sviranje Tišine jedničkoj sjednici sva tri tadašnja saborska vijeća 25. lipnja 1991. godine donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Tom Ustavnom odlukom utvrđuje se da "ovim činom Republika Hrvatska pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ. Republika Hrvatska pokreće postupak za međunarodno priznavanje". Na istom saborskom zasjedanju zastupnici su usvojili i Deklaraciju o 5 U spomen na stvaranje države Položeni vijenci i upaljene svijeće kod Spomenika braniteljima proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske. Podsjetimo da je posredstvom međunarodne zajednice, radi lakših pregovora o razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama, utvrđen tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991. godine. No, istekom moratorija, 8. listopada 1991. godine Republika Hrvatska raskida državno-pravne veze s ostalim republikama i postaje demokratska slobodna, samostalna i neovisna država, a taj datum danas obilježavamo kao Dan neovisnosti. Prisjetimo se ukratko kako je Ludbreg doživio te povijesne dane i događaje pred više od 20 godina. U svijesti žitelja ovog kraja brzo je postalo je jasno da se radi o povijesnom trenutku, da je stiglo vrijeme promjena, te da je pred njima povijesna prigoda ispunjenja više stoljetne težnje naroda o stvaranju vlastite države. Stoga ne čudi što su građani ludbreške Podravine bez posebnog agitiranja izašli na referendum koji je prethodio povijesnoj odluci 25. lipnja 1991. i pristupili glasovanju u velikom broju. Na referendumu se skoro 94 posto punoljetnih žitelja tadašnje Općine Ludbreg pozitivno izjasnilo na referendumsko pitanje o raskidu s Jugoslavijom, te da se manjinama jamče sva prava. Sam tijek glasovanja na ludbreškom je području protekao vrlo mirni i dostojanstveno, bez ijednog incidenta. U spomen dr. Dubravko Tršinski Prvi demokratski višestranački izbori u Hrvatskoj provedeni su 1990. godine, ali Ludbreg nije dao breške regije. U Domovinski rat uključilo se više od 1.800 ljudi ludbreške re- svog zastupnika, već su s područja današnje Varaždinske županije naši zastupnici postali Potrebica, Vručina i Molnar. Tako je zaista šteta što nitko iz Ludbrega i ludbreškog kraja nije bio nazočan povijesnom zasjedanju Hrvatskoga sabora 25. lipnja 1991. koje je održano u zgradi INA-e u Zagrebu. Nažalost, nakon toga je ove povijesne odluke trebalo braniti oružjem i obraniti slobodnu, samostalnu Hrvatsku. Počeo je obrambeni Domovinski rat tijekom kojega su svoj doprinos dali i mnogobrojni žitelji Hrvatske, a mnogi su dali svoje živote za slobodnu Hrvatsku, a među njima i branitelji s područja čitave lud- gije kroz policiju, dragovoljačke postrojbe i postrojbe Hrvatske vojske, te su prošli sva bojišta. Naši branitelji najzaslužniji su za slobodnu domovinu, nažalost, neki nisu dočekali život u samostalnoj državi, a njih se nikada ne smije zaboraviti. Praznik Dan državnosti, 25. lipnja zato je prigoda da se cvijećem, upaljenim lampašima i minutom šutnje prisjetimo da su dali živote za domovinu, odamo im počast zahvalimo njihovim obiteljima. Tako je bilo i na gradskom groblju u Ludbregu kod spomenika poginulim braniteljima Domovinskog rata kojeg je Grad Ludbreg podigao prije 10-ak godina. Počast poginulim braniteljima odali predstavnici braniteljskih udruga, te Grada Ludbrega i političkih stranaka. Na dane stvaranja samostalne i neovisne države, slobodu izborenu kroz Domovinski rat i najveću žrtvu koju su dali za taj cilj poginuli branitelji, gradonačelnik Dubravko Bilić tom je prigodom rekao: - Okupili smo se da obilježimo najvažniji dan za jednu državu, dan državnosti. No međutim, odluke ne stvaraju državu, nju stvaraju ljudi. Republiku Hrvatsku prije svega stvorili su branitelji koji su stali u obranu odluka koje je donio Hrvatski sabor prije 23 godine. Njihova žrtva, hrabrost i odlučnost su temelji na kojima je nastala ova zemlja. No, prilika je ovo da se prisjetimo svih onih koji su u ove 23 godine svaki dan stvarali Hrvatsku, demokratsku domovinu dostojnu života svih građana. Nije bilo lako oduprijeti se agresiji jugoslavenske narodne armije i svih onih ljudi, čimbenika koji su htjeli drugačiju budućnost za Republiku Hrvatsku. Da bi se ovo što danas imamo stvoreno, trebala je hrabrost, vizija, snaga i jedinstvo svih građana Hrvatske. Naša je zemlja rođena u krvi, kao i čovjek i zato je ovaj dan, spomen na nastanak Republike Hrvatske posebno bitan za sve nas. Kao država, ljudskim životom usporedno, moglo bi se reći da smo ušli u zrelost. Danas je prilika da sva ona žrtva, ljudski životi i tragedije koje su utkane u temelje ove naše domovine budu na posebnome mjestu, ali i da budu podsjećanje da svaki korak koji radimo u budućnosti mora uvijek biti s prisjećanjem na ono što su mnogi hrvatski građani dali za domovinu Hrvatsku. – poručio je gradonačelnik Bilić. Uz spomenik poginulim braniteljima Domovinskog rata postavljena je ploča na s imenima poginulih. Božo Petrikovski i Mladen Jendrić poginuli su kod Pakraca kao pripadnici 104. brigade Hrvatske vojske, Josip Međimorec poginuo je kao pripadnik 7. gardijske brigade u Slavonskom Brodu, policajac Josip Kanižaj poginuo je u obrani Vukovara, a ime njegovog kolege Marijana Levaka još uvijek je službeno na popisu nestalih nakon pokušaja proboja iz Vukovara. Cvijeće i lampaši položeni su na njihova posljednja počivališta na grobljima u Ludbregu, Bolfanu, Selniku i Sesvetama. Zbogom, dragi doktore! -Lijep je osjećaj primiti ovakvo priznanje. Dobiti takvu nagradu, naslov Počasnog građanina Ludbrega, u gradu u kojemu je čovjek odrastao i gdje je počeo svoju karijeru stvarno je poseban osjećaj. Kad pogledam sva priznanja koja sam dosad dobivao za mnoge aktivnosti u svojoj struci, mislim da se ne mogu uspoređivati s ovim jer ovo mi je najdraže. Jer to je priznanje od tvog grada i to puno govori. Najteže je biti priznat u svom gradu. A Ludbreg je definitivno moj grad bez obzira što ja već 10 godina ne živim u njemu. Ali, još uvijek imam puno kontakta s Ludbregom, često dolazim u Ludbreg, većina mojih prijatelja živi u Ludbregu, svi moji pacijenti su u Ludbregu. Tako da ja Ludbreg i okolicu i gdje god idem definitivno uvijek nosim sa sobom, oni su u meni, oko mene, s menom. To je veza koja traje. Da, puno mi znači priznanje moga dragoga grada.Tim mi je riječima svoje osjećaje opisao dr. Dubravko Tršinski ispred zgrade Pučkog učilišta neposredno nakon što je primio javno priznanje za Počasnog građanina Ludbrega. Bilo je to 19. ožujka 2010. Malo je tko vjerovao da ćemo se samo nakon nešto više od četiri godine zauvijek oprostiti od njega. Duga i teška bolest bila je jača. Ispratili su ga mnogobrojni prijatelji, znanci, suradnici. Rođen je 14. ožujka 1955. u Zagrebu, a doselili su u Ludbreg ubrzo nakon njegova rođenja. Tu je pohađao osnovnu školu, iz Ludbrega je putovao u Gimnaziju Varaždin, da bi školovanje nastavio i završio na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Specijalizirao je internu medicinu, a kasnije i kardiologiju. Kao vrstan stručnjak promoviran je u titulu europskog kardiologa, te u FESC. Radio je u bolnici u Koprivnici, Domu zdravlja Ludbreg i u Općoj bolnici u Varaždinu kao liječnik i voditelj Odjela za kardiovaskularne bolesti. Potom je bio dugogodišnji ravnatelj varaždinske bolnice. Bio je član Upravnog odbora Hrvatskog kardiološkog društva, član Europskog kardiološkog društva, Europskog društva za zatajenje srca, predsjednik Podružnice HKD Sjeverozapadne Hrvatske, član HLZ, predavač na studiju…. Istakao se kao humanitarac, a bio i nositelj Spomenice Domovinskog rata. U mladosti je bio je aktivan u više gradskih udruga, a posebno u nogometnom klubu Podravina gdje je slovio kao nepredvidivi, hitri napadač. Zauvijek je ostao vezan za prijatelje, rodbinu i kolege, Ludbreg, te je Ludbrežanima koji su trebali medicinsku pomoć, pomagao kao stručnjak, savjetnik, prijatelj. U gradu kojem je proveo djetinjstvo i mladost, koji mu je dodijelio odlikovanje Počasnog građanina Ludbrega, dr. Dubravko Tršinski ima svoje posljednje utočište, na gradskom groblju u Ludbregu, gdje je pokopan 9. lipnja. 6 DOGAĐAJI 30. lipnja 2014. Antunovo proslavljeno u Selniku – U Selniku nas okuplja sveti Antun Padovanski, bio je čovjek svoga vremena, bio je prosječan čovjek, ali ono u čemu je bio velik, bilo je njegovo srce u kojem je bio nastanjen Bog. – tim je riječima kapelan Ivica Cujzek opisao lipanjskog sveca, Antuna Padovanskoga. Povodom blagdana svetog Antuna Padovanskog koji se slavi 13. lipnja u Selniku je održana dvodnevna proslava. Zaštitnik Selnika inače je sv. Antun Pustinjak koji se slavi 17. siječnja, a u samoj crkvi u Selniku, koja je uređena prije nekoliko godina, je kip svetoga Antuna Padovanskoga. Program proslave započeo je još u četvrtak 12. lipnja veteranskom utakmicom u kojoj su snage odmjerili NK Plitvica i NK Dubrava. Nakon utakmice uslijedilo je zajedničko gledanje utakmice Hrvatska - Brazil. Centralno slavlje bilo je u petak 13. lipnja. Služene su svete mise, igrao se nogomet, u središnjoj utakmici programa tzv. "Selekcija Ludbrega" poražena je od donedavnog prvoligaša "Hrvatskog dragovoljca " s 5-1. Brojni posjetitelji Kapelan Ivica Cujzek na početku je opisao veličinu lipanjskog sveca Kulturno-umjetnički program pripremio je KUD "Anka Ošpuh". Posebni gosti večeri bili su Krunoslav Kićo Slabinac i Barbara Othman. Nakon koncerta brojne posjetitelje zabavljala je grupa Kontrast. Sv. Antun Padovanski rodio Vikend kasnije na red je došao Dan otvorenih podruma na Ludbreškoj vinskoj cesti – cesti Poštenjaka. Posjetitelji su tako imali priliku kušati vino na šest lokacija: OPG i kušaonica vina obitelji Kežman, Vinski podrum Makar, Vinarija Stručić, Restoran Arabela, Vinska kuća Kirić i Restoran Črn-bel. U cilju kvalitetnije i potpune promocije vina ludbreškog vinogorja, članovi Vinske ceste Ludbreg prošle su godine hrabro krenuli u brendiranje vina koje su odlučili nazvati Poštenjak – vino bez zloće. Posjetitelja je moglo biti i više, no srećom ludbreške vinogradare krasi sve rjeđa osobina – strpljivost. Uzdajući se u onu „strpljen, spašen“ vjeruju da njihovi dani tek dolaze, a prvi dokazi toga već stižu. Tako smo doznali da se glas o Ludbreškoj vinskoj cesti pročuo, a neki ju nazivaju i malom Toskanom. Bilo kako bilo – sretno vinogradari i podrumari! KUD Anka Ošpuh nasmijao je publiku se 1195. godine u Lisabonu, glavnom gradu Portugala. Krsno mu je ime bilo Ferdinand. Ostavivši svijet i stupivši u red sv. Franje, dobio je ime Ante, a jer je umro u talijanskom gradu Padovi i tu počivaju njegovi ostaci, dobio je naslov Padovanski. Aktivni ludbreški vinogradari i podrumari Udruga Trsek i Ludbreška vinska cesta u lipnju su organizirali manifestaciju „Dani vina…dobre kupaže“ koja je bila podijeljena na dva dijela. Dane ludbreškog vinogorja i Dan otvorenih podruma. Prvi program bio je zamišljen kao nedjeljno veselje kod sv. Vinka – zaštitnika ludbreških vinogradara. Predstavili su se proizvođači autohtonih ludbreških proizvoda, kušale su se ludbreške “goričke” delicije te poznati ludbreški peti element – vino. Vrijedna donacija Radio klubu Ludbreg Varaždinska županija Radio klubu Ludbreg donirala je vrijednu radio-komunikacijsku opremu za krizne situacije u sustavu zaštite i spašavanja, a predstavljen je i projekt ludbreškog Radio kluba kojemu je na natječaju za udruge od posebnog interesa Varaždinske županije u sustavu zaštite i spašavanja dodijeljena potpora od 8 tisuća kuna. Donaciju je uručio zamjenik župana Alen Kišić. – Radio klub Ludbreg javio se na natječaj kojim smo ciljali baš na udruge koje mogu pomoći sustavu zaštite i spašavanja i u tom segmentu je ostvario potpo- Lana Par Dani vina....dobre kupaže ARG - ovci spremni za Europsko natjecanje Luka Par biti će jedan od predstavnika na Europskom natjecanju ru. Nažalost ovih smo dana imali prilike vidjeti važnost sustava za zaštitu i spašavanje, u takvim trenucima potreban nam je ovakav vid alternativne komunikacije, upravo tu su i velika potpora nama u Županiji, radioklubovi. Nadamo se da nećemo u praksi morati ih vidjeti na djelu, no kao odgovorni ljudi moramo biti spremni i na takve situacije i u tom vidu kontinuirano radimo na edukaciji stožera za zaštitu i spašavanje kako županijskog tako i gradskih. – istaknuo je Alen Kišić. Radio klub Ludbreg postoji od 1954. godine. Kroz cijelo to vrijeme tehničko obrazovanje i odgoj mladih konstantna su aktivnost u klubu. – Drago nam je što je prepoznata naša uloga u sustavu zaštite i spašavanja, uvršteni smo kao cijela Zajednica tehničke kulture u gradski stožer zaštite i spašavanja, odnosno sve udruge tehničke kulture sa svojim članstvom stavile su se na raspolaganje. – pojasnio je Saša Vincetić ispred Radio kluba Ludbreg. Uručenje donacije nisu propustili ni ludbreški ARG-ovci. – Amaterska radiogoniometrija je sportsko-tehnička disciplina, naš cilj je pronaći, ovisno o kategoriji, određeni broj odašiljača, mi u juni- orskim kategorijama tražimo po tri odašiljača, oni u kategorijama do 14 godina traže odašiljače na udaljenosti 3-4 km zračne linije, a mi u kategoriji starijih juniora do 16 godina tražimo tri odašiljača na udaljenosti 3-6 km. – objasnila nam je Lana Par i otkrila kako bavljenje radiogoniometrijom pomaže i u školi. – Dosta pomaže u tehničkoj kulturi, geografiji, a u nekim dijelovima čak i u matematici. U Ludbregu se ovim sportom bave osobe raznih dobnih uzrasta, a ako ste jednom bili dio ekipe, ni godine odmaka nisu prepreka za ponovni povratak. – S obzirom da se u Ludbregu održavalo otvoreno prvenstvo Ludbrega bila sam pozvana da se pridružim ekipi i nisam odoljela tom iskušenju. Nakon tog prvog pokušaja ponovno me sport privukao i poželjela sam se malo više angažirati. – priča povratnica Ksenija Kovačić. Dodatan poticaj sigurno je bilo i osvojeno prvo mjesto već pri prvom pokušaju, a odlični rezultati nastavili su se nizati i dalje. – Uz kondiciju koja je potrebna da se pretrči teren, potrebno je i poznavanje karte, tehničko znanje. Riječ je o disciplini koja iziskuje više znanja na jednom mjestu, ali prije svega potrebna je ljubav prema prirodi. – dodaje Ksenija Kovačić. Ludbrežani ovih dana putuju i na Europsko natjecanje u Bugarsku. Bit će dio hrvatske reprezentacije, iz cijele Hrvatske odlazi ih šest, od njih je troje Ludbrežana – Lana Par, Luka Štefančić i Luka Par. – Prošle sam godine također sudjelovao na Europskom prvenstvu u Češkoj, a ove se godine nadam još boljim rezultatima. No primijetio sam da Hrvati uvijek tablicu gledaju od dolje. – objasnio nam je Luka Štefančić. Luka Štefančić 30. lipnja 2014. Završna proslava Dana centra svijeta Dan centra svijeta najprije obilježavamo zajedno s Ludberginim rođendanom 1. travnja prigodnim kratkim programom. Središnja proslava uvijek je prvog vikenda svibnja, ali kako su se obistinile najave da će tada biti 'skoro pa snijeg' sve je otkazano za kasnije. Točnije za subotu, 7. lipnja nakon što sudionici Ludbreške biciklijade stignu do cilja na glavni trg. Vrijeme je u lipnju poslužilo, pa i više od toga jer je 30-ak celzija natjeralo posjetitelje da traže sklonište u hladovini. Dok su gladni biciklisti navalili na grah, a izvođači programa hrabro su se pržili na betonu glavnog trga. –Kak je vruće! Mogli bi na tlakavcima s trga speći jajca na oko! Ima još graha? Imaju i za spiti? Gle, deci kak da ništ ne smeta vrućina – čudio se jedan od dežurnih domaćih ljubitelja manifestacija. Na dijelu trga doista su hrabro bez obzira na temperaturu pokazali što znaju mališani vrtića Iskrica, Smjehuljica i Radost. I napravili lijep uvod za središnji dio programa. Taj dio odradili su gosti iz Ivanca što je obveza svakog novog grada-prijatelja koji dobiva privilegiju da mu se pločica postavi na krugove centra svijeta na podiju trga. Tamo su već od ranijih godina pločice gradova Koprivnica, Čakovec, Varaždinske Toplice, Varaždin, Hum, Tržič, Rijeka, Križevci, Vinkovci, Zagreb, Vukovar, Prelogu, Tisno, Lepoglava, Novi Marof, Laško, a 7 Pločica Ivanca na prvom obodu krugova Testimonium kojim je potvrđeno prijateljstvo između Ludbrega i Ivanca od lani Letenye i Ptuj. I pločica na kojoj piše Ivanec 39 km (zračnom linijom) odsad se nalazi na obodu krugova centra svijeta. Gradonačelnici Milorad Batinić iz Ivanca i naš Dubravko Bilić toga su dana zbog velikih obveza bili spriječeni obaviti dužnosti oko potpisivanja povelje o prijateljstvu i postavljanja pločica. Ivančani u Ludbregu Raznovrsnim programom predstavio se Ivanec, novi službeni prijatelji Ludbrega. Nastupom nas je oduševio plesni sportski par Ivana Matić i Mateo Mudri. Bave se sportskim plesom 10-ak godina, ali zajedno kao par nastupaju tek 6 mjeseci, pa su Ludbrežani među prvima vidjeli njihov zajednički nastup. Vježbaju obje discipline, latino-američke i standardne plesove. Pokazali su nam sambu, cha cha cha, rumbu i jive. Ženski vokalni ansambl 'Sakcinski' djeluje četvrtu godinu. Izvodi djela domaćih i inozemnih autora od 16. stoljeća pa do suvremene zborske glazbe. Djevojke godišnje ostvare 20-ak gostovanja i više samostalnih koncerata, imaju već svoj nosač zvuka, a ove je godine u župnoj crkvi sv. Nikole u Varaždinu po treći put izvele su 'Gloriu' Antonia Vivaldia. Veliku su pozornost izazvala dvojica pripadnika Ivanečke rudarske čete koja djeluje u udruzi Ivanečki vitezovi. -Ivanečka rudarska četa djeluje osam godina i broji 18 članova. Mi smo nasljednici povijesne Rudarske čete koja je u Ivancu osnovana 1900. DOGAĐAJI godina. Poznata je tradicija rudarstva u našem kraju, a pripadnici čete prvi su priskakali u pomoć pri učestalim nesrećama u rudnicima. Rudari su puno stradavali zbog teških uvjeta rada i primitivnih sredstava. Odore smo dali šivati u Zagrebu, a sastoje se od kape s rudarskim znakom u obliku hrastovih grančica. Mesingani gumbi su ukrašeni rudarskim znakom, a odoru čine još opasač, hlače, košulja i visoke cipele. Sudjelujemo u gradskim svečanim prigodama, a zovu nas i inozemstvo – kazali su nam dečki i priznali kako se na vrućem suncu preznojavaju pod teškim crnim odorama. Na štandu su se predstavile članice Društvo prijatelja narodnih običaja Maska. -Udruga već 20 godina radi na čuvanju stare običaja ivanečkoga kraja. Evo, u Ludbregu smo pokazale jela iz naše starinske kuhinje koje su pripremale naše bake. To su zlevke, štrukli, medenjaki, pogače, orehnjače, makovnjače – kažu Ivančanke. I delicije neprestano nudile posjetiteljima trga. A sve je bilo besplatno, za degustaciju. I ukusno. No, njihovi zamjenici Vera Jadanić i Čedomir Bračko iz Ivanca, više nego uspješno obavili su i tehničke poslove s pločicom i 'šarafcigerima', kao i kod gradskog notara Markusa Ludbreškog. -Drago mi je što smo zaokružili prostornu cjelinu Varaždinske županije i sada ponosno možemo reći da su nam svi gradovi s tog prostora i prijatelji. Tko će vam u problemima pružiti ruku ako ne oni najbliži, oni koji poznaju naš govor i naše običaje. Vjerujem da to prijateljstvo neće biti samo slovo na papiru jer znam da su Ivančani jednako kao i Ludbrežani vrijedni i marljivi ljudi. Prijateljstvo je evo započelo upoznavanjem kulturne baštine, a nadam se da će se proširiti kroz gospodarsku, sportsku i brojne druge vidove suradnje. Vrata Ludbrega bit će otvorena za dogovore, a nadam se da će sada još više Ivančana naći vremena doći k nama i turistički upoznati znamenitosti našega grada. Jedni smo od rijetkih koji se mogu pohvaliti toliko raznolikom ponudom – rekla je Vera Jadanić, zamjenica našeg gradonačelnika. Edo Rajh je predsjednik Gradskog vijeća Ivanca. Kaže da nije važno što su zadnji od županijskih gradova dobili pločicu: -Ha, čujte, netko uvijek mora biti prvi, a netko zadnji. Tak da se mi u Ivancu ne uzbuđujemo kaj smo zadnji došli na red. Nama je čast da smo dio ove nadaleko poznate manifestacije. Gradovi Ludbreg i Ivanec kao stari dugogodišnji prijatelji i povijesni gradovi sličnog su razvoja, približno veliki i drugih sličnih karakteristika, pa sam siguran da bude to potrajalo. I mi se trudimo gospodarstvo razvijati kroz malo i srednje obrtništvo, turizam i kulturu, isto kak' i vi. Naši gradonačelnici već duže surađuju, obojica su saborski zastupnici i znam da odlično zastupaju Varaždinsku županiju i naše gradove po vitalnim projektima za Ludbreg i Ivanec, rekao bih i za sjever Hrvatske – rekao nam je Edo Rajh. posebno je zamolio da prenesemo: -Ludbrežanke i Ludbrežane pozivam u Ivanec na jedan pravi turistički pohod. Nisam baš (nogomet) vraća u natjecanja od jeseni, da trenira puno mladih, a iduće godine klub slavi 80. ro- Mališani iz Radosti izveli prigodan program siguran da vaši ljudi puno znaju kaj im sve možemo ponuditi. Mi bismo ih svakako otpeljali na vrh Ivančice odakle pogled seže sve do Ludbrega, pa da malo svog grad da vide s takve visine, a kad je čisto nebo onda se vide mađarski salaši sve do Balatona – kaže Edo Rajh. Rasplesani Ivančani On je, usput rečeno, već 25 godina predsjednik košarkaškog kluba u Ivancu, a bio je dugogodišnji košarkaš, pa smo se dotakli i sporta. I doznali da se Ivančica đendan. Gosti su nam otkrili kako su htjeli Ivanec i svoj kraj predstaviti Ludbrežanima još bogatijim programom jer imaju puno toga za pokazati, ali da mnoge udruge imaju druge obveze. Nakon svega je uslijedila i posebna zdravica, dakako, vinom iz gradske fontane. Program u organizaciji Turističke zajednica Ludbrega i Grada Ludbrega time nije završio. Grupa 100 posto je zasvirala na pozornici, a članovi udruge Gornji grad ogledali su se u plesu srca, te brzom ispijanju piva. Tu je čast muškom spolu obranio Božo Pajnić, prigodno odjeven u nogometnom duhu uoči početka prvenstva u Brazilu. Šteta je samo što se su zbog vrućine mnogi sklonili na okolne terase ugostiteljskih objekta ili u sjenu kuća. Doduše, tamo su mlade umirovljenice imale mamac za nepce jer su bile zadužene za podjelu finog graha. Nada, Katica, Katica, Brankica i druge dame podijelile su 500 porcija i kazale da je za sve bilo dovoljno. 8 OŠ LUDBREG Odlični učenici OŠ Ludbreg 1.A: Tin Blagus, Ilona Gavez, Ivan Havaić, Noa Herega, Lora Kemec, Teo Kladić, Patrik Klarić, Viktoria Makar, Ante Marić, Tomislav Mužic, Ilona Rak, Nicol Srpak, Lana Šalig, Julija Štabi, Leonardo Zlatar. 1.B: Vito Bačani, Ella Gerić, David Havaić, Hana Herega, Lana Kivač, Leonarda Marjanović, Nikola Mašić, Vanessa Parabić, Filip Petrić, Zara Lu Sakač, Renee Somogji, Antony Šarić, Lucija Vađunec, Petar Vađunec, Petar Varga, Ivan Varga-Črepinko, Marko Vrbanić, Zita Zmaić. 1.C: Anja Bačani, Zara Bilić, Dea Busija, Ivona Dijanošić, Hana Grgec, Roko Herega, Iva Jalšić, Rok Kolak, Matej Kosec, Leon Križan, Niko Krobot, Petar Kvar, Tara Novak, Luka Preskočil, Sanjin Sabol, Lovro Šmaguc, Leon Štefanek, Vanja Vinković. 1.D: Vilim Cindori, Arthur Gal-Vuković, Aleksandar Grabarić, Nina Grabarić, Patricija Kosec, Jana Levanček, Dominik Maltarić, Leona Margić, Lucija Međimorec, Mislav Murić, Leon Njegovec, Iva Štagar. 2.A: Natalija Busija, Ivan Dijanošić, Marija Grešić, Jelena Janušić, Emanuel Kralj, David Ledinko, Luka Lesar, Nikolina Oršulić, Slobodan Popović, Karla Stančin, Dora Strah, Leon Valek. 2.B: Lorena Anić, Elena Balažinec, Ema Borko, Angelina Gadže, Petar Havaić, Hana Kajić, Teo Kolak, Olja Križanić, Una Križanić, Ivan Matijević, Ema Munka, Elena Murić, Josipa Nakić, Erin Obajdin, Ida Pokos, Lori Premec, Olivera Rak, Greta Rukelj, Dora Vidaković, Leonardo Vručina. 2.C: Marta Cindori, Teo Detelj, Leon Gizdavec, Noa Jug, Melani Juratović, Anja Kelemen, Ivana Križan, Simona Petrošanec, Enea Požgaj, Ivano Šarić, Fran Šijak, Ivona Šmitlehner, Korina Tukser, Tara Turek, Lukas Vađunec, Nina Varović. 2.D: Erik Gal-Vuković, Gabrijela Gotić, Mihael Harambaša, Marko Horvat, Patricija Kolak, Ivan Kovačić, Lana Križanić, Antonija Majhen, Marta Miroslav, Dora Pretković, Niko Stančin, Nikola Stunjek, Rosana Turek. 3.A: Simeron Jagić, Lovro Jantol, Alessandro Kolak, Petar Majcen, Andreja Mesar, Mateo Mezga, Luka Murić, Luka Mužic, Jakov Oblak, Matej Posavec, Noa Repić, Lana Sabol, Ivana Šimunović, Tonka Šoša, Lara štefanec, Manuela Vargović, Dorian Vuk, Tea Zember, Julia Zmišlja. 3.B: Simon Čižmešija, Ema Dežić, Ana Harambaša, Helena Horvat, Vilim Horvat, Marija Kokolek, Borna Kolak, Lea Kovaček, Timon Kovačić, Leon Munka, Andrijana Ročkar, Barbara Šestak, Karlo Trojak, Stela Virag. 3.C: Natali Kelemen, Luka Kolak, Janja Križanić, Marta Kuzman, Dora Međimorec, Fran Međimurec, Marta Melnjak, Lorena Vrbanić, Vedrana Vrbanić. 3.D: Katja Balažinec, Patrik Balija, Mia Danko Janeš, Mateo Dožajić, Petar Habrka, Maja Jagić, Matija Kos, Mirna Kosec, Nika Kovač, Jelena Nakić, Hrvoje Novota, Alexandra Ostrognaj, Noa Potnar, Matija Preskočil,Lea Sever, Lukas Štefanec. 4.A: Patrik Belović, Corina Čanaki, Matija Đekić, Tin Grabrić, Andrija Havaić, Veronika Kolak, Monika Ljekaj, Melani Nikolaus, Mateo Pokos, Roman Ružić, Viktor Šijak, Ralf Vegh, Mia Žunko. 4.B: Ema Androci, Hana Bilić, Leona Bukovčan, Bruno Frančić, Nina Gerić, Patricija Jadanić, Nika Novosel, Domagoj Novota, Sara Pepelko, Mihael Sedlar, Jura Sever, Marta Sever, Klara Štimac, Roko Vugrinec. 4.C: Dominik Herenčić, Veronika Horvat, Klara Kolak, Antonija Ledinko, Leona Lovrenčić, Matea Mužic, Leona Novosel, Patricija Petrić, David Puklavec, Mateja Špoljarić, Antonio Vinković, Petra Vrabec. 4.D: Marta Havaić, Matija Havaić, Lana Hladnić, Tea Horvat, Andrej Huzjak, Lovro Huzjak, Matea Kenđel, Karlo Kirić, Lea Kirić, Viktorija Kivač, Josip Kokolek, Adriana Magdalenić, Ema Mežnarić, Ema Sova, Teo VargaČrepinko. 5.A: Marija Havaić, Doroteja Jadanić, Lana Maltarić, Antonija Nakić, Mislav Novota, Maks Patafta, Tena Pavlović, Tomislav Radašić, Dejana Ročkar. 5.B: Marko Virag 5.C: Luka Balažinec, Vinko Bohnec, Gašpar Haramija, Leon Kivač, Filip Martinković, Leona Petrić, Filip Piškor, Berislav Varović. 5.D: Petra Bačani, Robert Bačani, Damian Gotić, Nikolina Kiš, Antonio Kuzman, Fran Matulić, Patrick Ostrognaj, Mia Šimunić, Matej Vidović. 6.A: Ivana Herenčić, Tin Horvat, Ilona Levanček, David Stančin. 6.B: Mihael Balaško, Luka Balažinec, Anja Belovari, Judita Havaić, Karla Kvezić, Filip Matijević, Marta Škoro, Bojana Vrbanić, Tin Tomašić. 6.C: Elena Busija, Nikolina Jadanić, Simon Jagić, Arijana Kosec, Ema Krobot, Andro Pavković, Rok Potočnik, Sabina Štimac, Teodor Zlatar. 30. lipnja 2014. Zasluženo na šk Mada je bio 'nesretni' petak, 13. lipnja, učenicima OŠ Ludbreg nije to nimalo smetalo u radosti. Bio je to zadnji radni dan, ujedno i Dan škole. Na priredbi u dvorani okupili su se učenici, nastavnici, osoblje škole, brojni gosti. Ravnateljica Kristina Stanko zahvalila se Gradu, ustanovama, župi, institucijama i udrugama koje pomažu u radu. Svi mogu biti zadovoljni na rezultate na natjecanjima, na realiziranim projektima. Učenicima, posebno osmašima, poručila je: –Majka Tereza jednom je rekla: 'gotovo nitko ne priđe a da ne ode od vas bolji i sretniji. Svi bi trebali vidjeti ljubaznost na vašem licu, u vašim očima, u vašem osmjehu.' Nadovezat ću se: -i zaželjeti da budete dobri i pošteni, da uvijek i prema svakom budete dobronamjerni, želim vam puno uspjeha u daljnjem školovanju, da budete uporni. I da nikad, baš nikad, ne odustanete od svojih snova – poručila je ravnateljica. Osmaši su se šepurili sa svojim zastavama, a Učiteljsko vijeće nagradilo je njih 18 koji su svih osam godina bili odlikaši. To su: Ivana Biškup, Tena Mužic, Marta Posavec, Antonela Zekić, Elena Crnković, Lea Miroslav, Petar Mihin, Lucija Stanko, Lana Par, Melani Krobot, Tihana Vuk, Janja Djura, Ana Vrabec, Rolina Ljekaj, Filip Koprek, Paula Dijanušić, Lucija Grabovac i Petra Struški. Osnovcima je čestitala Vera Jadanić, zamjenica gradonačelnika. -Puno je učenika bilo na natjecanjima, pa u ime gradonačelnika Dubravka Bilića i u svoje ime čestitam na uspjesima na području znanja, naročito sporta. I onima koji nisu bili na natjecanjima također čestitam jer stekli ste najdragocjenije – znanje. Stečeno znanje bit će zauvijek vaše i nitko vam ga ne može oduzeti. Dobili ste i kvalitete da jednom budete ljudi koji hodaju uzdignute glave i biti će primjer svojoj djeci. Hvala učiteljima i ravnateljici, bez njih i vas učenika, mi u Gradu ne bismo bili tako ponosni, sretni i sigurni da imamo pravu budućnost u vama – rekla je Vera Jadanić. Ona je predala knjige kojima je Grad nagradio učenike za uspjehe na natjecanjima. To su: Gašpar Haramija, najuspješniji na natjecanjima (matematika, informatika, geografija), Ivan Koprek (sportaš), Marta Mihin (hrv. jezik, matematika, kemija, zbor), Lana Par (fizika, kemija i teh. kultura), Lucija Stanko (teh. kultura, matematika, sport), Luka Par (teh. kultura), Jelena Margić (njem. jezik), Petar Tomiša (biologija), Rolina Ljekaj (lik. kultura), Elena Beriša (eng. jezik), Ivana Biškup (povijest), Iva Kelek, te Elena Crnković (online kviz). Izmjenjivali su se izvođači, mlađi i stariji pjevački zbor koje vodi Jasmina Malek-Križanec, plesna grupa učiteljice Andreje Majhen, te učenici 7.A pod vodstvom učiteljice Ljudmile Kladić, kao po- 6.D: Katarina Crnković, Matilda Hrastić, Lucija Ivanuša, Ira Andrea Potnar, Željkica Stančin, Marta Vincetić. 7.A: Karla Majhen, Marta Mihin, Lea Petrošanec, Vjekoslava Petrić, Ian Novak, Petra Međimurec. 7.B: Dominik Bedenic, Bruno Crnković, Doroteja Đekić, Magdalena Gložinić, Ivana Grgec, Matea Havaić, Petar Horvat, Lea Kovačić, Marta Sedlar, Filip Stjepić, Marta Frančić, Denis Munka, Petra Šestak. 7.C: Sven Križanić, Sara Štimac, Lara Tečić, Antonia Vukina, Lucija Zmaić 7.D: Klara Bohnec, Katarina Kovačić, Ivona Novosel, Lorena Šantavec, Fran Geršić. Pobjednici projekta Tko je za ples?, učenici 7.A 8.A: Ivana Biškup, Tena Mužic, Marta Posavec, Valentina Šuver, Antonela Zekić. 8.B: Elena Crnković, Gabrijela Kajzogaj, Petar Mihin, Lea Miroslav, Lucija Stanko. 8.C: Janja Djura, Filip Koprek, Melani Krobot, Rolina Ljekaj, Lana Par, Ana Vrabec, Tihana Vuk. 8.D: Matea Bobnjarić, Paula Dijanušić, Lucija Grabovac, Viktorija Hadari, Patrik Mežnarić, Petra Struški. PRO1: Tomislav Cindori, Enis Horvat, Fran Horvat, Irena Horvat, Željko Horvat, Nina Oršoš, Robert Oršoš, Dražen Oršuš. PRO2: Iva Kelek, Damjan Marijanović, Denis Oršoš, Karlo Šafarek. Program uz Dan škole održan je u punoj sportskoj dvorani Osmaši koji su svih osam razreda završ bjednici projektnog dana. Počeli su ljetni praznici. Osmaši? Oni će možda jednom opet u klupe ludbreške škole, ali na nekoj proslavi male mature. OŠ LUDBREG 30. lipnja 2014. kolskom odmoru 9 Kristina Stanko, ravnateljica U školske klupe opet 8. rujna Ravnateljicu OŠ Ludbreg Kristinu Stanko zamolili smo za nekoliko podataka i kratku analizu završene, te za najavu iduće školske godine. -Nastavnu smo godinu završili sa 737 učenika u 34 razredna odjela, po 16 u razrednoj i predmetnoj nastavi, te u dva posebna odjela. Osmi razred završilo je 96 učenika. Prošla nastavna godina obradovala nas je rezultatima naših učenika. Velik broj sudjelovao je na županijskim, a neki su bili i na državnim natjecanjima iz matematike, informatike, tehničke kulture, velike uspjehe na državnom natjecanju ostvarili su naši zborovi, te brojni sportaši škole, posebice rukometaši. Naši učenici i škola bili najbolji i u on-line kvizu o poznavanju Hrvatskoga sabora. Zahvaljujem učenicima i učiteljima-mentorima što su na impresivan način predstavili našu školu i Ludbreg. Pored toga, uspješno smo priveli kraju Projektni dan 'Tko je za ples'. Protekla nastavna godina bila je u znaku projekta 'Humanost na djelu' u sklopu kojeg smo proveli više akcija čime su se učenici senzibilizirali za humanitarno djelovanje, na važnost i vrijednost pomaganja drugima - kaže ravnateljica. U školi se već pripremaju za 2014./2015. školsku godinu. -U ljetnom razdoblju predstoji uređenje zgrade, osvježit ćemo radne prostore, popraviti i renovirati što bude potrebno. Provjerit ćemo stanje opreme, pribora, pomagala, te ćemo nabaviti ono što nedostaje, dakako, prema financijskim mogućnostima. Također ćemo oformiti odjeljenja prvih razreda i učiteljima podijeliti zaduženja – kaže ravnateljica. Nova školska godina? -Prvi dan nastave bit će 8. rujna, a tada će u klupe i 89 upisanih prvašića, učenika prvih razreda. Novost će biti novi predmet - Građanski odgoj i obrazovanje koji se uvodi u šeste razrede jedan sat tjedno. Građanski odgoj bit će za ostale razrede integriran kroz više drugih predmeta. – Roditelje je obradovala vijest da će biti pošteđeni troškova nabavke školskih knjiga. -Kupnju školskih udžbenika financira Grad Ludbreg i jednim malim dijelom za više razrede Varaždinska županija. Škola će naručiti udžbenike za sve, a učenici će ih najvjerojatnije dobiti prvoga dana nove školske godine. Udžbenici će biti vlasništvo škole jer će se koristiti za više generacija. Zato koristim prigodu pa ću već sada zamoliti učenike da paze i čuvaju udžbenike koje će dobiti na korištenje jer će ih vratiti dogodine u lipnju. Učenici odnosno njihovi roditelji morat će nadoknaditi štetu ako knjige ne budu vraćene ili budu toliko oštećene da ih nova generacija ne može koristiti. Roditeljima će sigurno biti veliko financijsko olakšanje što ne moraju plaćati udžbenike. No, ostaje im obveza kupiti radne bilježnice i radni materijal za svoje đake – poručila je Kristina Stanko, ravnateljica OŠ Ludbreg. šili s odličnim Nastup pjevačkog zbora Ivan Koprek – najbolji sportaš Ivan Koprek predvodnik je nadarene generacije učenika sportaša, proglašen za najboljeg sportaša škole. -Upravo sam završil 8. razred. Na natjecanjima sam bil u ekipama naše škole u badmintonu, stolnom tenisu, odbojci, košarci, nogometu, rukometu i u atletici - kaže Ivan. Iznimno svestrani sportaš jedan sport ozbiljno trenira. -Treniram rukomet u Prelogu, to mi je i najdraži sport. Jako mi je drago kaj smo došli do finala državnog prvenstva u Poreču, finale smo izgubili od Umaga. Za nas je finale veliki uspjeh, a i odlično smo se družili u Poreču – otkriva Ivan. Pored rukometa voli i druge sportove. -Odbojka je baš atraktivni sport, a volim i atletiku. Nastupal u skoku u dalj, skočil sam 5,46 m. Ma, obožavam sve sportove.Kad smo razgovarali još je bio u nedoumici što upisati. -Još ne znam kaj upisati. Možda budem odlučil u zadnji čas. Za nagradu sam dobil enciklopediju, super poklon – rekao je Ivan. Ravnateljica je predala poklone osmašima - odlikašima Gašpar Haramija - najbolji učenik Predstavljamo najboljeg učenika OŠ Ludbreg. -Zovem se Gašpar Haramija, završio sam 5. razred. Iz Ludbrega sam. Bio sam na županijskom iz geografije u Varaždinu, kao i na državnom iz matematike u Šibeniku i iz informatike u Primoštenu. Mentor iz matematike mi je učiteljica Ljubica Hajdarović, iz informatike Stiven Šijak, a Ilija Kelava iz geografije. Najteže je bilo iz informatike, trebalo je raditi jako puno naredbi. Osvojio sam 4. mjesto, a 11. iz matematike. Pripremao sam se na dodatno u školi, a i doma sam malo više učil. Bilo je lijepo u Šibeniku i Primoštenu, imali smo dosta vremena da nešto vidimo, da se družimo i zabavljamo. Upoznal sam nove prijatelje, uglavnom su iz Zagreba – kaže Gašpar. Tata Josip iz prikrajka je pratio razgovor i dodao: -On je dosta skroman, jer bio je odličan i na festivalima matematike. Ima i brojne druge obveze, slikanje u Koprivnici, tenis, privatno uči francuski i njemački jezik. To je bila njegova želja. Sve stigne, a nemam ništa protiv sve dok ima vremena za igru. Obveze mu ne smiju oduzeti igru i zabavu, jer djetinjstvo se ne bude vratilo. Nadam se da bude i dalje dobro učio. Naravno da sam ponosan – kaže tata Josip. Gašpar je preko Centra izvrsnosti bio 3. na festivalu matematike u Puli, a i predvodio je ekipu škole na festivalu u Lipiku gdje je osvojeno 5. mjesto u velikoj konkiurenciji. -To što su me proglasili za najboljeg učenika samo budem me motiviralo za drugu školsku godinu. Nagrada? Idem na more k sestri u Rijeku, tamo studira – otkrio nam je Gašpar. 10 S A S V I H ST R A N A 30. lipnja 2014. Heljda – zaboravljena namirnica Među prvima ju je u Americi uzgojio George Washington, pomaže u izbacivanju viška estrogena iz tijela koji pridonosi rastu hormonski ovisnih tumora, važan je sastojak u detoksikaciji, bogata je biljnim vlaknima. Od njezina brašna možete praviti palačinke, njoke, špagete. I to je tek mali dio prednosti koje vam donosi korištenje heljde. Na tu danas pomalo zaboravljenu no izuzetno hranjivu vrstu podsjetila nas je udruga Život za biološko-dinamičko gospodarenje Ludbreg koja je u društvenom domu u Čukovcu ugostila udrugu Hajdina iz Donjeg Kučana. – Odlučili smo napraviti promociju jela od hajdine, te stare, a nadasve hranjive namirnice koja je nekada puno više se proizvodila i koristila u prehrani. Hajdina koju možemo naći na policama u našim dućanima dolazi iz Ukrajine i drugih zemalja te želimo revitalizirati upotrebu te vrijedne namirnice. – objasnila je Nada Ivanić, predsjednica Udruge Život. Uz degustaciju jela od heljde, gosti su pripremili i kulturnoumjetnički program te izložbu skulptura, slika i ručnih radova. Posjetiteljima su podijeljeni i reRECEPTI: Članovi udruge Hajdina pripremili raznovrsne delicije od heljde cepti za pripremu jela od heljde, a također moglo se kupiti heljdino brašno i heljdina kaša OPG-a Pocedulić. - Bavimo se očuvanjem kulturne, tradicijske baštine. Kučanci i Zbelavci tradicionalno su bili poznati po uzgoju, još više i preradi hajdine, prodavali je diljem naše županije. Drago nam je što smo u Čukovcu predstavili i Koščičjak – tradicijsko jelo koje je naša udruga uspjela oživjeti, vratiti Tanka zlevanka Sastojci – 150 g heljdinog brašna, 150 g kukuruznog brašna, 4 dcl jogurta, 2 jaja, 100 g šećera, ½ praška za pecivo, malo soli, 2 žlice ulja, mlijeka prema potrebi, kiselo vrhnje. Priprema: Izmiješati sve sastojke, dodati toliko mlijeka da smjesa bude rjeđa od smjese za palačinke. Izliti u podmazanu tepsiju, staviti par žlica kiselog vrhnja po vrhu te peći na 180 stupnjeva oko 15 min. Heljdini kroasani Sastojci – 30 dkg glatkog brašna, 30 dkg heljdinog brašna, 3 dl jogurta, 1 kvasac, 1 žličica šećera, 2-3 žličice soli, 2 jaja, ½ dl mlijeka, na vrh noža soda bikarbone, 250 g margarina, ulje za premazati. Priprema: Brašno prosijati, Pomiješati kvasac sa šećerom, toplim mlijekom i malo brašna. Kada se kvas digne, umiješati u brašno, dodati sol, jaja, sodu i s toplim jogurtom zamijesiti tijesto. Staviti na toplo da se diže, margarin izrezati na sedam dijelova i zalediti. Podijeliti tijesto na osam dijelova, napraviti loptice. Razvaljati lopticu i na nju naribati zaleđeni margarin, razvaljati drugu lopticu, prekriti prvu. Postupak ponavljati dok ima margarina. Tijesto ostaviti kratko dizati pa razvaljati na otprilike pola cm u krug, rezati na 24 kom. Malo izvući krajeve i rolati u kroasanu. Premazati kroasane uljem i ostaviti dizati 2 sata. Pred pečenje poškropiti slanom vodom, peći na 230 stupnjeva dok ne dobiju zlatnu boju. Pečene vaditi na papirnate ubruse da upiju višak masnoće. Pčelarsko društvo Ludbreg Dvije godine bile su potrebne da Pčelarsko društvo Ludbreg uspije uskladiti termin s nositeljem programa pčelarskog turizma u svjetskoj pčelarskoj organizaciji. Riječ je o predavaču Francu Šivicu iz Slovenije. – Održano predavanje je početak upoznavanja s pčelarskim turizmom. U društvu imamo mladih pčelara koji su zainteresirani za pokretanje ove grane privrede i turizma, a upravo Slovenci slove za najorganiziraniju naciju u tom sektoru. Franc Šivic je predavač broj jedan u svijetu po pitanju pčelarskog turizma. – objašnjava Krešo Piljak, predsjednik Pčelarskog društva Ludbreg. Na predavanju se moglo čuti koji su preduvjeti za pčelarski turizam, način funkcioniranja, samo prilaženje kupcu i predstavljanje. Pčelari su bili iznimno zadovoljni dobivenim na stolove Kučanaca i Zbelavaca i šire i zaštiti ga individualnim žigom Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo. To je jelo koje su spremali naši stari, zbog toga jer su se bavili hajdinom pa su je imali u izobilju pa su tako smisli jelo koje se radi od hajdinskog brašna, hajdinske kaše, bučinih koštica i crnoga ulja i mi se kao udruga spremamo predložiti ga za zaštitu kao nematerijalno kulturno dobro Hrvatske. – pojasnila je Ruža Levatić, predsjednica udruge Hajdina, a posjetitelji su za to vrijeme uživali degustirajući prave delicije. Ovaj program dio je nastojanja revitalizacije heljde. Inače ta je biljka skromnih zahtjeva i idealna je za tzv. biološki čistu proizvodnju. Heljda biljka skromnih zahtjeva PČELARSTVO NIJE SAMO MED informacijama i kreću sa sljedećim aktivnostima. – Imali smo priliku obići početnički pčelarski turizam u Grazu, a u rujnu planiramo u Sloveniju u dogovoru s Francom Šivicom da vidimo kako to kod njega funkcionira. – dodaje K. Piljak. Za pčelarski turizam potrebna je i odgovarajuća infrastruktura – od pčelarstva, povijesne informacije o pčelarstvu toga kraja, podaci o medenju i pčelarstvu. – Dvoje, troje pčelara već je započelo s aktivnostima. Pčelarski turizam vidim kao odličan spoj naše tradicije i obogaćivanja turističke ponude našega kraja. Nadam se da ćemo već kroz godinu dana imati otvorene prve lokacije. – objašnjava K. Piljak. Pčelarski turizam uključuje posjet – upoznavanje života pčela, organiziranosti pčela, upoznavanje pčelinjaka, zatim apisari gdje se Koščičjak Franc Šivic, Slovenija može vidjeti kako pčele funkcioniraju, obilazak pčelinjaka, upoznavanje pčelarskog bilja i degustacija pčelarskih proizvoda. – uz to, sv e se više koriste tretmani koji upravo uključuju blizinu pčela, jer je poznata njihova uloga kod raznih bolesti. Aktivnim ludbreškim pčelarima ne nedostaje entuzijazma, trenutno ih jedino sputavaju vremenski uvjeti. – Ovo je izrazito loša godina, imamo pčelara koji 60 godina aktivno vodi sve bilješke i dosad je 1981.godina zabilježena kao najlošija, no ova ju nadmašuje. Bagremova paša koja je u našem kraju osnovna paša uopće je nije bilo. Pčelari koji su vrcali, dobili su 1kg, 2 kg po košnici što je potpuno zanemarivo i nije dovoljno čak ni za preživljavanje pčelinjeg fonda. Proljetna paša je bila također nikakva, očekujemo daljnje paše, no prema riječima meteorologa nema dobrih najava. – ističe K. Piljak. Upravo zbog takvih nepogoda na koje se ne može utjecati, pčelari se nadaju da će pčelarski turizam zaživjeti kako bi potaknuli razvoj pčelarstva koji u našem kraju ima dobre temelje. – Troškovi u pčelarstvu sve su veći i potrebno je napraviti zaokret u vrednovanju svoga rada kako bi uspjeli pokriti ono osnovno. Svi mi imamo samo med kao osnovni proizvod, a nigdje više gotovo u svijetu toga nema, potrebno je biti inovativan, imati široku paletu proizvoda kako bi se ostvarila konkurentnost na tržištu. Pčelarski turizam nije dobrobit samo za pčelara jer svaka posjeta uključuje i obilazak grada, a u našem Ludbregu imamo dovoljno povijesnih znamenitosti za obilazak. – objašnjava K. Piljak. Ludbreški pčelari, njih 14 prošlo je i edukaciju u Pučkom otvorenom učilištu u Koprivnici. Nakon 165 odslušanih sati, podijeljena su im Uvjerenja o osposobljenosti za zanimanje pčelar/pčelarica. S A S V I H ST R A N A 30. lipnja 2014. Ludbreška biciklijada Prve lipanjske subote po 27. put održana je tradicionalna ludbreška biciklijada. Vozilo se po sunčanom vremenu uz lagani povjetarac koji je vožnju učinio ugodnom. Najviše je bilo djece raznih uzrasta, pokoja obitelj i podosta samaca treće životne dobi. Po prvi put održana su dva starta. Najprije je iz krugova Centra svijeta krenulo 15 najmlađih 'biciklista' iz dječjeg vrtića Radost. -Našoj dječici ovo je prva biciklijada u kojoj je naša ruta bila duga svega 600 m. Tristo metara od vrtića do trga i sada isto toliko natrag do vrtića. Posjedujemo pješačkovozačke dozvole no uz vožnju na biciklima drugi cilj nam je bio međusobno druženje djece, njihovih roditelja i naših odgajatelja – rekla je Zvjezdana Jadanić, ravnateljica vrtića. Svi koji su bili na biciklijadi i prošle godine zamijetili su osjetno manji broj sudionika na ovogodišnjoj. -Ove godine sudjelovalo je svega 209 biciklista što je stotinjak sudionika manje nego prošle godine. To je bilo za očekivati jer smo biciklijadu s nedjelje prebacili na subotu kako bi događaj spojili s proslavom Dana Centra svijeta. No, ja sam u potpunosti zadovoljan jer nije bilo nikakvih problema osim što su dvojici sudionika tijekom vožnje na biciklima pukle zadnje gume – rekao je Josip Loparić, glavni organizator biciklijade. Jedna od rijetkih obitelji bila je ona Roberta Majhena koji je uz suprugu Andreju i mlađu kćer Antoniju biciklirao po sedmi put. Međutim, starija kćer Karla zbog drugih obaveza nije bila prisutna pa smo za par riječi o utiscima s ovogodišnje biciklijade zamolili mladu obitelj Mužic iz Ludbreških Vino- PRVI PUTA ODRŽANA SU DVA STARTA Najstariji sudionik Božidar Pajnić je i ove godine bio na čelu kolone biciklista. Njagova unuka Maja-Elena je sa svojih 16 mjeseci vjerojatno bila najmlađa sudionica biciklijade. Najstariji je svakako bio Branimir Kanešić iz Slanja. -Imam 87 godina, žena mi je umrla prije 20 godina i sada živim sam s hiljadu kuna poljoprivredne mirovine. Zdravlje me još uvijek dobro služi i bez problema sam prešel 12 kilometri dugu trasu. Ak budem živ, došel bum i sljedeće godine s kolegom Ivanom Herekovićem koji nekaj z sinom ziđe v goricam pa nije mogel dojti – rekao je Branimir. DV Radost - Prva biciklijada grada koja je 'vozila' u kompletnom sastavu. -Ja sam Ana, ovo je moj suprug Tomislav te sinovi Luka i Robert. Na biciklijadi smo prvi put i nije tako strašno kao što sam mislila. Malo sam se bojala da dečki neće izdržati, ali bilo je super, svidjelo nam se i sljedeće godine sasvim sigurno ponovno dolazimo. Dobro je što na okrjepnim stanicama nisu bile duge stanke jer je tada teško ponovno krenuti dalje. Inače, često upotrebljavamo bicikle za Lukin odlazak na košarkaške treninge, a dvaput tjedno idemo s klincima na 'sladač' jer se mlađi sin jako voli igrati na novouređenom dječjem igralištu kraj fontane – rekla je Ana. Tricikl za jačanje mišića Ivan Gložinić ove je godine završio četvrti razred Prve gimnazije Varaždin u dislociranom odjelu u Ludbregu. Od rođenja ima cerebralnu paralizu koja uzrokuje poteškoće u njegovu kretanju. Zahvaljujući ljubaznosti njegovih roditelja, Ivana smo posjetili u njihovom obiteljskom domu u Sigecu. -Cerebralna paraliza nije bolest već stanje koje se kod mene manifestira kao poremećaj motorike donjih udova. Dakle, zbog mišićno - koštanih problema s nogama imam poteškoće s hodanjem pa moram hodati sa štakama. U trgovinu idem sa starim triciklom kojeg teško pokrećem jer nemam snagu u nogama – rekao je Ivan. 11 Kako mu ne bi mišići potpuno atrofirali, Ivan mora biciklirati što više i jačati ih. Prva ideja je bila da taj stari tricikl preuredi svojim potrebama no jednom prigodom susreo je Ivana Šmera, Romana Čotru i Danijela Škvorca. To su dečki koji se bave biciklizmom i Ivanu su preporučili da nabavi tricikl specijalno konstruiran te prilagođen njegovim potrebama. -Tu opciju mi je preporučio i moj profesor geografije Krunoslav Rukelj pa sam pretraživajući Internet naišao na trgovinu koja prodaje izložbeni primjerak. Taj drugi tricikl, napravljen u Češkoj, koštao nas je oko tisuću eura, a potpuno novi košta dvostruko više. Većinu Ivan triciklom planira i u Austriju ili Mađarsku Ove godine ritam vožnje bio je sporiji nego prošle pa je i time zadovoljen rekreacijski karakter biciklijade koja svakako mora biti primjerena za najmlađe, ali i za najstarije sudionike. Nakon povratka na glavnom ludbreškom trgu sudionici su mogli besplatno pojesti grah s kobasicama, a organizirana je i tombola. Najvrjedniju nagradu, bicikl vrijedan 1430 kn dobio je Ivan Šalamon iz V. Bukovca, vlasnik zastavice s brojem jedan. Ivan je sudjelujući treći put na biciklijadi uspio spojiti ugodno s korisnim, ali kaže da će bicikl ipak pokloniti majci jer zbog korpulentnije građe pod njegovom težinom ne bi dugo izdržao. Dražen Vađunec novaca dao je moj djed Branko, a ostalo su dali moji roditelji. Otac Stjepan je dodatno uredio pedale tako da mi noge ne ispadaju s njih, a njega uvijek zovem mobitelom ako mi negdje na putu padne lanac ili ako imam neki drugi defekt – pojasnio je Ivan. S novim triciklom Ivan može na duže relacije jer se njime lakše vozi i upravlja. Često ga možete vidjeti i u centru Ludbrega iako ima problema s prijelazom preko željezničke pruge. -Tražili smo od Hrvatskih željeznica proširenje pružnog prijelaza na 'labirintu' u Sigecu kako ne bi morao ići preko nadvožnjaka, ali nitko nije reagirao. Zbog toga razmišljamo da sami tamo barem zbetoniramo pločnik kako bi se on mogao nekako provući između tih cijevi – rekla je mama Nevenka. -Tricikl imam 3 godine i s njime sam prošao pola Varaždinske i Međimurske županije, ukupno oko 1200 km. Najduža relacija mi je bila ona do Zelendvora i natrag kada sam u jednom danu prešao 100 km. Kako ne mogu stalno biti kod kuće između četiri zida i zbog toga što moram 'vježbati', često bicikliram s prijateljima, a najviše s Juricom iz susjedstva – rekao je naš sugovornik. Ivanova je želja da se jednog dana s prijateljima odveze čak u Austriju ili Mađarsku npr. na jezero Balaton. Vjerujemo da će se njegova želja ostvariti jer upornost je važan dio karaktera, a Ivan je druželjubiv i uporan. Dražen Vađunec Obitelj Majhen na startu Obitelj Mužic_Luka, Robert, Tomislav i Ana Okrjepa u Sigecu 12 K U LT U R A Početkom ožujka POU Dragutin Novak i haiku Urednički odbor na čelu s mag. Brankom Dijanošićem, raspisali su natječaj i pozvali haikuiste da pošalju svoje radove za haiku zbornik. Pozivu se odazvalo 114 autora iz 6 zemalja s područja ex Jugoslavije te Njemačke i SAD-a. Svaki autor mogao je poslati najviše 6 svojih haiku pjesmica od kojih je barem jedna morala biti s erotskom tematikom. 18. haiku susret održan je sredinom lipnja u Ludbregu. Na susretu je promoviran novi 17. haiku zbornik iz kojeg su čitani najuspješniji haiku stihovi. -U haiku zborniku tiskano je 220 pjesmica od 110 autora. Ove godine smo po prvi put dodijelili nagradu 'Afrodita' za najbolji haiku s erotskom tematikom. Tradicionalno smo dodijelili i 'Prijelazni stup haiku pjesnika 2014.' kojeg je zaslužio Ivan Markulin te nagradu 'Graševina' koju je primila Ana Dolenec Truban – rekao je Željko Funda, urednik. Spomenimo da je prvu nagra- 30. lipnja 2014. 18. haiku susret Susret tradicionalno organizira POU “D. Novak” du 'Afrodita' dobio poznati književnik Enes Kišević, dvije druge nagrade dodijeljene su Rudiju Stoparu i Dragutinu J. Ristiću, a treću nagradu zaslužio je Boris Nazansky, drugi urednik Zbornika. Posebna priznanja primili su: Zlata Bogović, Zdenko Oreč– Drevna Kina u Ludbregu Konfucije plemenit čovjek vođen ljubavlju Gradska knjižnica i čitaoninog u ovoj školskoj godini. Kao ca Mladen Kerstner u suradnji s zaključak nakon predavanja u Novom akropolom iz Varaždina parku dvorca Batthyany izvedena zaključila je još jednu sezonu zaje i predstava koju su pripremili nimljivih predavanja. Konfucije članovi Kazališne družine Trio – učitelj drevne Kine bio je naziv V koja djeluje u sklopu Gradske posljednjeg predavanja održaknjižnice i čitaonice Mladen Ker- Gavran, Alenka Zorman te Ljiljana Lukačević. Prilikom dodjele priznanja najpoznatiji ludbreški haikovac i idejni začetnik susreta Zdenko Oreč govorio je o svom školovanju te o nastanku svojeg drugog prezimena Gavran koje je nekad koristio sve dok mu pristner također s nazivom „Konfucije“. Za Konfucija, plemenit čovjek je onaj koji je vođen ljubavlju prema drugima i vlastitom moralnom ispravnošću. Prilikom jedne rasprave Konfucijevih učenika o biti njegove filozofije, on im je u prolazu rekao: “Sva moja učenja povezuje jedno načelo.” Na to je Ceng Ce odvratio “Sasvim točno”. Kada je otišao, učenici su upitali Ceng Cea što je time učitelj mislio, a on je odgovorio: “Učenje našeg učitelja sastoji se u načelu chung (“Čini drugima ono što sebi želiš”) i shu(“Ne čini drugima što sebi ne želiš”) i to je sve.” Predstavu su pratili brojni posjetitelji, a već uhodana ekipa ludbreških glumaca amatera ponovno se pokazala u punom sjaju. Zanimljiva predavanja udruge Nova akropola iz Varaždina održavana su jedanput mjesečno tijekom školske godine i slijedi pauza do rujna. Zaljubila se u haiku Haiku susret je imao ležerni karakter jer su sudionici-autori čitajući svoje radove pričali zanimljive anegdote i viceve. Susretu je prisustvovala i poznata varaždinska recenzentica Lea Martinuš koja svoje recenzije objavljuje u e-medijima. -Tjedno pročitam do 5 knjiga, a preporuke objavljujem na Goodreads. com, zatim na portalu za knjigoljupce 'Čitaj knjigu' te u grupama na Fejsu kao i na forumima koje posjećuje čitalačka publika. U Ludbreg sam došla s kolegicom Natašom Ilić kojoj su u Zborniku objavljena dva rada. Moram priznati da sam se zaljubila u ovu vrstu pjesništva pa obećavam da ću svakako, sljedeće godine, prijaviti svoje radove na natječaj – rekla je Lea. Dok Leini haiku radovi ne ugledaju svjetlo dana, pročitajmo objavljeni erotski haiku njezine kolegice Nataše. Hladan poljubac na vrelim usnicama mala pahulja. Pobjednički erotski haiku Enesa Kiševića glasi: Svojim prstima popunjava prazninu njenih prstiju. jatelj nije rekao da je 'pregrubo' i kako ne odgovara njegovu karakteru. Susret je završio performansom u kojem su sudionici susreta napisali po jednu haiku pjesmicu na papirić te ispod dopisali svoje podatke. Zatim su smotuljak papira stavili u staklene bočice, zatvo- rili ih i zajednički bacili s mosta u Bednju u nadi da će ih netko 'upecati', otvoriti, pročitati te se javiti autoru prije nego li se Bednja ulije u Dravu, ona pak u Savu i tako putem Dunava sve do Crnog mora. Možda još netko otkrije kratku haiku 5-7-5 formu kao 'savršenstvo pisanja'. Dražen Vađunec PRIČE ZA LAKU NOĆ U SRPNJU – KOD FONTANE 2. srpanj – Mirko Čurić: Ženidba kraljevića žabe 9. srpanj – Kašmir Huseinović: Neobična knjižničarka 16. srpanj – Hrvatske bajke: Žabica djevojka – Hrvatske usmene priče: Kraljević i njegova žena 23. srpanj – Željka Horvat-Vukelja: Petra uči plivati 30. srpanj – Želimir Hercigonja: Pripovijetka o rosi, srcu i snovima Priče se čitaju srijedom u 19 sati na Trgu Svetoga Trojstva. Žene iz Centra svijeta predstavile se u Mariboru Članice udruge predstavile su Centar svijeta Idemo otok je već tradicionalan međunarodni glazbeni festival mladih koji će se ove godine održati od 4. do 6. srpnja na ludbreškom Otoku mladosti uz brojne izvođače, umjetnike, aktiviste i udruge mladih. - Idejni začetnik festivala je Ludbreška udruga mladih entuzijasta (LUMEN), a u posljednjih 9 godina Idemo otok je izrastao u jedan od najvećih domaćih neprofitnih festivala. Najveća novost je da se od ove godine Idemo otok organizira u suradnji sa svjetskom mrežom neprofitnih organizacija MasterPeace – glazbom za mir u svijetu s aktivnostima u više od 50 država. – objašnjava predsjednik udruge Lumen Igor Dobec. Ove godine će tijekom tri dana na glavnoj pozornici nastupiti već poznati bendovi, a uz njih i neafirmirani mladi bendovi kojima će festival Idemo otok biti prva prilika za nastup na velikoj festivalskoj pozornici pred brojnom međunarodnom publikom. Osim odlične glazbe mladi će i ove godine moći sudjelovati u radionicama o europskim projektima, umjetničkim radionicama, sportskim i kulturnim aktivnostima, te u mnoštvu zabavnog i edukacijskog sadržaja. Među ostalima ove godine će nastupiti LET3, Medo&Fody, Conquering Lion (Makedonija), Narednik Lobanja i vod smrti te mnogi brojni drugi domaći i strani poznati izvođači. Kao jedan od događaja unutar MasterPeace pokreta u svijetu, te jedini takve vrste u Hrvatskoj, festival Idemo otok će se održati pod geslom MasterPeacea „Glazbom protiv ratova, Dijalog umjesto uvreda, Kruh umjesto oružja, Stvaranje umjesto uništenja“. Snimka s festivala će biti emitirana u sklopu posebnog 24-satnog programa povodom Svjetskog dana mira, 21. rujna koji će se prikazivati u više od 50 zemalja s predviđenom gledanošću od 400 milijuna ljudi. Žene iz Centra svijeta u Međunarodni klub prijatelja Lepoglava predstavili su Hrvatsku na Tjednu slovenske kulture u Mariboru. Uz promidžbeni materijal o samome Ludbregu, posjetitelji su mogli razgleda- ti i suvenire, a posebnu pažnju plijenili su upravo radovi Žena iz Centra svijeta. Predstavnice ludbreške udruge prisustvovale su programu svih sudionika te večernjem koncertu i samoj ceremoniji otvorenja. KALENDAR MANIFESTACIJA 5.07.2014. 6.07.2014. VEČER FOLKLORA, DAN TRADICIJSKE KULTURE, OD 16,00 SATI NA TRGU SVETOG TROJSTVA OD 19,00 SATI NA TRGU SVETOG TROJSTVA POSLIJEPODNEVNI SATI, TRG SVETOG TROJSTVA NOVINARSKI KOTLIĆ I CRTANJE NA ULICI, 19.07.2014. 30. lipnja 2014. Razgovor s povodom: Mladen Kerstner, mlađi Mladen Kerstner - hrvatski novinar, pisac, režiser čije će ime trajno ostati zapisano u Ludbregu rođen je 8. srpnja 1928, a preminuo je u Zagrebu 9.studenoga 1991. Obzirom da se približava godišnjica rođenja, razgovarali smo s njegovim sinom imenjakom Mladenom. Približava se godišnjica rođenja vašega oca Mladena Kerstnera, kakvo je bilo odrastanje uz njega? Odrastanje uz mojeg oca bilo je lijepo. Vrijeme koje smo proveli zajedno, a to je uglavnom predratno vrijeme, bilo je mirnodopsko, pitomo. Doduše, bili smo djeca, pa i nismo previše razmišljali o nekim egzistencijalističkim i inim problemima. Sjećate li se dolazaka u Ludbreg s ocem, i koliko mu je ovaj kraj značio? Sjećam se, kako ne. Sjećam se boravaka u staroj kući na Trgu, potom u goricama kod tete Bojane, pa opet kod tete Vlatke u centru grada. Ja kao klinac nisam mogao do kraja shvatiti koliko je ludbreški kraj značio mojem ocu. Bio sam premlad. No danas sam posve svjestan da je moj tata ovaj kraj doživljavao na jedan poseban način: kao zavičaj u heideggerovskom smislu. Taj ludbreški zavičaj on je nosio u sebi do kraja, makar bio stotinama kilometara daleko od njega. Kako su Gruntovčani osvojili publiku? Nisam siguran, no pretpostavljam da su bila bitna tri elementa: izvrsna neposredna gluma, nemjerljiv doprinos redatelja Kreše Golika koji je znao očev tekst posredovati glumcima, te dijalekt. Mislim da su dijalekti prijemčiviji za publiku od književnih tekstova. Apsurdno je raditi dramski tekst na književnom jeziku. Tko priča književnim u birtiji ili kod brice? Jednom je veliki Radoslav Katičić rekao da su književni jezici umjetni jezici, jezici forme i službe, a ne je- K U LT LTURA 13 “Iako nikada nisam živio u Ludbregu, i ja ga na neki način doživljavam svojim zavičajem.” Mladen Kerstner mlađi rado se prisjeća trenutaka provedenih u Ludbregu zici "stare majke" kojim svi pričamo i mislimo. No da se vratim pitanju. Mislim da se svako selo i mjesto u bivšoj državi prepoznalo u Gruntovčanima. Svaki lik je paradigma, Mladen Kerstner a situacije među tim paradigmama (likovima) su se mogle prenijeti u svačiji zavičaj: ne samo kajkavski, nego i u primjerice vojvođanski, dalmatinski, slovenski, srpski, bo- Iz obiteljskog albuma obitelji Kerstner sanski... Ako gledatelj i nije mogao sve riječi razumjeti (a naravno da nije), mogao je iz konteksta razumjeti cijelu priču i poantu. I dalje kada imamo priliku gledati reprizu serije, gledanost je velika. U čemu je tajna dugovječnosti serije? Svaka epizoda traje gotovo sat vremena. Danas epizoda neke domaće ili strane serije traje efektivno po 18 ili 20 minuta. U Gruntovčanima svaka minuta ima neki svoj značaj, koncentrat dijaloga je vrlo velik, tako da gledatelj – kad prvi put gleda seriju – ne može pohvatati i zapamtiti baš svaku minutu, pa kada drugi puta gleda neku epizodu, učini mu se da to nije vidio gledajući prvi put. Ta serija se jednostavno vrlo dugo i brižno pisala, pripremala, svi glumci i ekipa su živjeli mjesecima za nju, davali sve od sebe. Rezultat nije mogao, ili smio, izostati. Također, serija ima i jednu dublju poruku koju mlađi gledatelji shvaćaju tek kasnije, nakon dva ili tri gledanja. Prvo je komedija, pa tragedija, a na kraju ovo što imamo i danas – svakodnevni život. Promijenilo se nije ništa. I neće. Zašto je naziv sela baš Gruntovec? Nemam pojma. Pretpostavljam od grunt, zemlja. Otuda i naziv serije. Eto, i Mejaši imaju veze s zemljom. Uvijek problema s tom zemljom! Dudek je odabrao biti dobar, zbog toga je često bio i predmet ismijavanja, izigravanja… Što je vaš otac želio poručiti kroz nje- gov lik? Posumnjao bih na svojeg oca da je kao ideal napravio nekog zločestog stričeka. Ma, gledajte: zar se koristoljublje i pohlepa isplate, gledajući eshatološki? Za nekog prokletog hedonista koji smatra da je materija bitak bića (da se izrazim filozofski), naravno da se isplati muljati i "valjati" na svakom koraku. Stvar je u tome kaj je Dudek cijelo vrijeme svjestan da ga muljaju i "valjaju", ali on na to pristaje, bivajući svjestan neke druge, više, stvarnosti. Dobro se dobrim vraća, pa makar ta dobrota patila od zločestoće. ime. Moram reći da je iznimno zaslužan i današnji gradonačelnik Dubravko Bilić koji je godinama istraživao tatine radio-drame i druge tekstove, te koji je inicirao znanstven skup o njegovu djelu i liku u listopadu 1998. godine. Kada „danas“ dođete u Ludbreg, što on za Vas predstavlja? Iako nikada nisam živio u Ludbregu, i ja ga na neki način doživljavam svojim zavičajem. Lijepo mi je prošetati gradom, sjesti na kavu, promatrati ljude, otići do svetišta, sjetiti se naših starih s tetom Vlatkom i Janjom, sestričnom... Volio bih češće dolaziti. I za kraj, predstavite nam malo sebe! Živim u Zagrebu, radim u jednom privatnom učilištu kao voditelj srednje škole; inače sam završio studij kroatologije i filozofije na Hrvatskim studijima. Svoje polaznike motiviram da nastave svoje školovanje dalje, tako da i sam sebe tjeram da se dalje obrazujem (što na studiju knjižničarstva, što na poslijediplomskom iz filozofije). Nama andragozima to je profesionalna deformacija: cjeloživotno se obrazovati. No lako je raditi na sebi; treba raditi i za druge. Čineći sebe boljima, i druge oko sebe činimo barem malo boljim. Vezu s Podravinom gajim tako što sam član Društva Podravec iz Zagreba, a vezu sa svijetom i svemirom imam "kroz" Platonovo društvo, udrugu u kojoj sam upoznao sjajne mlade ljude, entuzijaste i znanstvenike, koji kroz Gruntovčani, uvijek popularna serija Vrednuju li Ludbrežani dovoljno lik i djelo Mladena Kerstnera? Da. Ne samo kroz manifestaciju "Dani Mladena Kerstnera", već i u neposrednim kontaktima s nama, mojom mamom i braćom. Ljudi se razvesele kada čuju da sam sin, a i meni je drago da je njima drago. I čitaonica i knjižnica nose njegovo svoj pedagoški i humanitarni rad ovaj svijet uistinu žele učiniti boljim i smislenijim mjestom za život. Na samu godišnjicu rođenja Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner organizira prigodan program. Početak je u 19,30 sati. Ludbreg – grad partner u projektu Europske prijestolnice kulture U mjesecu lipnju najavljen je početak kandidature grada Varaždina i regije sjever za Europsku prijestolnicu kulture 2020.godine. svečanost najave održana je kod rotora na istočnoj varaždinskoj zaobilaznici, koji je tom prigodom posebno uređen u znaku već prepoznatljivog logotipa s devet cvjetnih latica, okupili su se predstavnici i svih devet gradova – partnera u projektu: Koprivnice, Krapine, Čakovca, Preloga, Ludbrega, Lepoglave, Ivanca, Novog Marofa i Varaždinskih Toplica, koji su redom izrazili zadovoljstvo što će sudjelovati u ovom europskom projektu. Ludbreg je spreman za ovaj izazov jer kulturni programi sve su češći. Tako smo samo u lipnju imali prilike uživati u koncertima Osnovne glazbene škole Ludbreg, ludbreške f lautistice Andreje Vađon, pijanistički recital ludbreškoj publici izveo je varaždinac Stjepan Habunek, a djela Francesca da Milana, Luysa de Narváeza, Miguela Llobeta i Dušana Bogdanovića na gitari je izvela Ema Stein koja je gitaru počela svirati uz učiteljicu Mirjanu Supičić u rodnom Zadru. Školovanje je nastavila u Zagrebu na Glazbenom učilištu „Elly Bašić“ u klasi prof. Ante Čaglja. U ovakvim programima rijetko se uživa i u većim gradovima. Najavljen je početak kandidature 14 SP O R T Kup NS Ludbreg Izuzev prvaka Zadrugara iz Hrastovskoga i preostala dva naša predstavnika sasvim su solidno odradili sezonu u Prvoj županijskoj ligi. To se posebno odnosi na Plitvicu iz Selnika koja je sa 43 boda zauzela sedmo mjesto. Klub iz Selnika mora biti zadovoljan premijernom sezonom, štoviše, dojma smo da je za mjesto-dva bolji plasman plaćen nedostatkom iskustva velike većine igrača Plitvice. Sloga iz Slokovca s 38 bodova završila je kao deseta, što je možda malo slabije od mogućnosti i kvalitete momčadi, te onoga što su očekivali. No, kraj sezone Sloga je začinila slavljem i osvojenim peharom pobjednika kupa Nogometnog središta Ludbreg. Potvrdila je u finalu Pehar uručio V. Namjesnik 30. lipnja 2014. SLOGI PEHAR POBJEDNIKA 10. mjesto začinili pobjedom u kupu nogometnog središta Ludbreg na stadionu Podravine 15. lipnja Odbojka u Ludbregu ulogu favorita u susretu s Martijančanima, budućim 'drugoligaNovoosnovani Ženski odbojkaški šima' iako se neočekivano dugo klub Ludbreg 25. lipnja organizirao mučila. Unatoč stalnoj premoći je prvi Otvoreni odbojkaški turnir. u redovima Sloge bilo je puno Turnir se trebao održati na otvoreanemičnosti, pa je stvar u svoje nim školskim terenima, ali zbog lošeg noge preuzeo Damir Vađunec vremena bio je preseljen u malu školkoji je osvojio loptu, izborio slosku dvoranu. Prijavilo se 8 ekipa, a u bodnjak i iz njega zabio krajem svakoj ekipi je morala biti barem jedna prvog dijela, a tek uoči ulaska igračica. Veseli raspon godina igrača i u sudačku nadoknadu Sloga je igračica, jer su se turniru priključili stapotvrdila premoć i pobjedu 2:0 riji odbojkaši i odbojkašice, ali i mlađe preko mladog Havaića. kadetkinje novoosnovanog kluba. Eki'Slogašima' je pehare i zlatne pa "Glave skup" osvojila je prvo mjesto, medalje predao Vitomir Namje"Mi tri" su bili drugi, a "Tri mušketira i snik, član IO ŽNS-a, kao i utješdama" zauzeli su treće mjesto. ne nagrade poraženima. Dinamov ekspresni povratak Vrlo slična priča kao prije dvije godine – Dinamo iz Apatije je nakon jednogodišnjeg boravka u Drugoj ligi NS Ludbreg odmah osvojio naslov, pa je Grad Ludbreg za iduću sezonu dobio još jednog prvoligaša ludbreškog Nogometnog središta. U Apatiji oduvijek ima dobrih nogometaša što traje više od osam desetljeća. No, posljednjih se godina klub redovito susreće s padom broja žitelja u Apatiji što ima utjecaja i na broj budućih nogometaša. Tu su i visoki troškovi natjecanja na se koje sve glasnije i sve tuže klubovi cijelog kraja, pa danas u malo naselju kakva je Apatije nije lako voditi nogometni klub. Dejan Zrinski, predsjednik modrih iz Apatije, kao uspješni poduzetnik iskoristio poznanstva i doveo provjerenu kvalitetu. Svakako da je najatraktivniji Veldin Karić, ali tu su i Podravina osvojila kup Lađević, Hruškar, Kovačević, Mavriček i drugi, vratili su se neki 'odbjegli' poput Marija Kivača. -Uvjeren sam da je to bio pun pogodak. Oni prednjače ozbiljnošću i još uvijek u ovoj ligi mogu pokazati što znaju, a imaju ogromno iskustvo što je za ove mlade igrače velika škola. Lađević je igrao i vodio momčad kao trener. Radimo na tome da sve zadržimo jer još nam mogu pomoći, a nadam se da ćemo se i pojačati. Vjerujem da bismo uz ovaj kadar koji je donio naslov i par pojačanja bili jako konkurentni u Prvoj ligi NS - otkrio nam je Dejan Zrinski. Plan je tijekom ljeta organizirati u Apatiji gostovanja kombiniranih i veteranskih ekipa hrvatskih prvoligaša, susrete raznih selekcije i slične nogometne poslastice za poklonike nogometa kako bi se namaklo dovoljno kuna za novu sezonu. U Apatiji žele 85. rođendan Dinama iduće godine dočekati kao stabilni ludbreški prvoligaš. SNAGATORI U LUDBREGU ko Žigrović i Dorijan Špikić, a suci natjecanja su bili Denis Vujaklija, Tomislav Gerić i Tomislav Ledenko. Prvo mjesto osvojio je Marko Žigrović iz Zeline, a drugo i treće mjesto osvojili su domaći natjecatelji Tomislav Vađon, odnosno Dino Slatki. Natjecanje je bilo podijeljeno na dva dijela, vanjski i dio koji se odvijao u prostorijama teretane. Uključeni su bili elementi snage i izdržljivosti, te kondicijske pripreme. Neke od vježbi koje su suci odredili natjecateljima bili su : trčanje, zgibovi, bench press i deadlift što dočarava težinu i kompleksnost natjecanja. Tridesetak gledatelja i navijača koji su došli podržati ove „moderne gladijatore“ moglo je uživati u skoro pet sati neizvjesne borbe, gdje su natjecatelji pokazali izuzetnu snagu volje, fizičku pripremljenost i pravi sportski i natjecateljski duh. (N. J.) U subotu 31.5. u Ludbregu se po prvi puta održalo natjecanje u fizičkoj spremnosti u organizaciji fitness i fizio centra IMPULS, odnosno njegovih članova Denisa Vujaklije i Tomislava Gerića. Pristupilo je dvanaest natjecatelja koji su doš- Moderni gladijatori li iz ; Zeline, Koprivnice, Preloga, Ludbrega te čak iz dalekog Metkovića. Natjecali su se: Dino Slatki, Dino Horvat, Mario Kolak, Neven Novak, Tomislav Vađon, Dario Petrinić, Vanja Ivanuša, Alen Mijoč, Luka Molnar, Marko Jertec, Mar- Veselje nakon pobjede Nogometaši “Podravine” nakon pet godina osvojili su Županijski nogometni kup . Na stadionu ” Varteksa” pred oko 800 gledatelja s 3-1 je svladana ” Plitvica” iz Gojanca. Bila je to repriza prošlogodišnjeg finala, ali s drugačijim raspletom. Iako igra i nije bila na nekom vrhunskom nivou Ludbrežani su ostvarili zacrtano. Donijeli su pehar u našu ludbrešku regiju, u kojoj se igra najbolji nogomet u županiji. Dva gola postigao je Matija Kosec, a jednom se u listu strijelaca upisao Mate Milas , koji se specijalizirao za pogotke u kupovima, a i pretkraj sezone jedan je od onih u najboljoj formi. Za “Plitvicu” pogodak je postigao Tomašić. Pehar i odličja igračima su predavali ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić, zamjenik župana Alen Kišić te varaždinski dogradonačelnik Vjeran Radelić. Obje ekipa plasmanom u finale osigurale su nastup u pretkolu Hrvatskog nogometnog kupa. Proteklih desetak godina na kormilu NK „Podravina“ prodefiliralo je čak niz stručnjaka . Od Špikića u dva mandata, Sraka, Sertić, Maretić, Lađević, Kastel, Blagaj, a sad je bjelodano da će po drugi put „plave bluze“ voditi Slobodan Sudec „Suki“. Iako su rezultati u navedenom razdoblju bili na visokoj razini, uvijek se htjelo još više i bolje, što je bio jedna od glavnih razloga ovih promjena. Slobodan Sudec ostavio je veliki trag u prvom mandatu, osvojio je 2011.godine naslov prvaka III. HNL istok, što je vjerojatno najveći uspjeh kluba u povijesti sada dugoj više od 95 godina. A kako je opet stigao u redove našeg trećeligaša „Suki“ kaže ; „ U proljetnom dijelu sezone trenirao sam prelošku „Mladost“. Mislim da smo odigrali više dobrih partija. Ljudima iz kluba rekao sam da ću ostati ako dovedu pet-šest kvalitetnih igrača. S moje strane čini mi se da se s tim odugovlačilo pa sam se uslijed čestih razgovora s emisarima iz „Podravine“ koji su s menom često razgovarali, naravno po uputama čelništva , odlučio za povratak na poznati teren. Igrače poznajem , vjerojatno ćemo se malo osvježiti, a od sredine srpnja krećemo s pripremama za sezonu u III. HNL istok“. Slobodane, ponovi gradivo otprije tri godine.. Neven Jerbić SP O R T 30. lipnja 2014. NK Zadrugar, prvak 1. lige Županijskog nogometnog saveza Zadrugaru je u zadnjem kolu trebala pobjeda na svom terenu protiv gostiju iz Ladanja Donjeg koji su se već oprostili od statusa županijskog prvoligaša. Domaćini su nizom promašenih zicera skoro već zabrinuli brojne navijače u prvih pola sata, ali je onda Šegović konačno zabio i unio mira u domaće redove. A u 5-6 minuta nastavka dvaput je poentirao Peharda i brod sigurno usmjerio prema naslovu'. Iako je još bilo dosta do kraja kormilar s klupe Željko Vađunec počeo je raditi izmjene i dati prigodu da uživaju u zadnjem poluvremenu prvenstva koje se osvajalo. Jer gosti niti u jednom trenutku nisu izgledali kao momčad koja bi to mogla iole ozbiljnije dovesti u pitanje. Ušao je tako i pričuvni vratar i mnogi drugi, a među njima i legenda kluba povratnik Nedeljko Kolak. Nakon što je sudac Dubravko Pavlić označio kraj utakmice Zadrugar-Rudar 47' (4:0), domaćin je postao prvak Prve lige ŽNS-a Varaždin. Na igralištu u Hrastovskom počelo je pravo zdušno slavlje. -I bolje kaj smo zgubili predzadnje kolo kod Zelengaja. Ovak smo to mogli proslaviti doma, nikaj lepšega - netko je dobacio nakon prvih par minuta feštanja. Odmah su se pojavile pripremljene majice s porukom 'Izađite na balkone i pozdravite šampione – Zadrugar prvak 1. ŽNL 2013/2014.' S razglasa se orila 'košulja plava' i razne navijačke pjesme za koje je kao DJ snosio krivicu Antonio Štefanek, bivši dugogodišnji čelnik kluba. Ušli su u teren i brojni navijači i veselili se zajedno s igračima. U rukama igrača stvorio se neki pehar, kao zamjena za onaj koji ŽNS nije odmah predao 'zadrugarima' što je zaista malo nejasno. I tako su 'kau- 15 Prosl ava s navijač ima Zadrugar za vječnu uspomenu na 8. lipnja 2014. boji' prošli kao i prvaci španjolske Primere koji će pehar dobiti za oko 3 mjeseca! 'Šef struke' Željko Vađunec Špac rashlađen je kantom vode prema običaju da se trenera prvaka zalije vodom. I nije se ljutio, dapače, hladno je rezonirao: -Ako me već pitaš – da, to mi je dosad najveći domet kao treneru. Bil sam prvak i sa Strugom, ali to nije isto, ovo je ipak Prva županijska. Ako malo pogledate povijest Zadrugar baš i nije osvajal prva mesta, pa mi je ovo tim draže. Ako me sjećanje ne vara bili su prvi prije nekih 10-ak godina u Dugoj ludbreškoj ligi. Zato mi je ovaj uspjeh osobno jako drag i uživam u ovom slavlju u svakom trenutku – kaže Željko Vađunec. Kaže da je presudila kvaliteta i iskustvo njegove momčadi. -Kvalitetni iskusni igrači dali su jak vjetar u leđa mladosti i zato su mladi bili jaka potpora, pa je njiho- Antonio, dugogodišnji bivši predsjednik i DJ s fešte Trener Željko Vađunec va kvaliteta došla do izražaja. Bilo je važno držati priključak s Gojančanima do nmeđusobnog derbija u Gojancu pet kola prije kraja. A onda smo hrabro ušli u derbi i pobijedili usred Gojanca. Tu je vizija da možemo do naslova postala vrlo jasna. Nije bilo lako ni u završnici, ali smo na koncu kao gosti dobili još jedan Počelo je zasluženo slavlje derbi s vrha, onaj u Beletincu. Zato nam nitko ne može osporiti naslov, potpuno je zaslužen. Budućnost? Navodno ostaju skoro svi igrači, pa vjerojatno budem ja ostal s njima – poručio je trener Željko Vađunec. U slavljeničkoj gužvi, pjesmi i veselju uspjeli smo pronaći predsjednika Zlatka Sabol. Tek je nepunu godinu dana na čelu kluba, pa smo ga upitali je li očekivao da će biti prvaci? -Nisam se nadal da budemo ovo doživjeli. Za mene osobno ovo je neopisivo lijep osjećaj i velika radost, a vidite da slave svi ljudi iz kluba i oko kluba jer uspjeh je to mojih prethodnika i svih bivših struktura koji su gradili klub godinama. Jer ovo se nije dogodilo slučajno. Svi smo skupa stvorili taj uspjeh i on je plod bivših uprava i bivših generacija igrača. Ova momčad je prava, trener je odlično vodil i tak je sve jasnije da bi se ovo na kraju moglo dogoditi. Više nego zasluženo. Upravi bi sigurno bilo lakše raditi da se nismo borili za naslov. Ovak su nam rezultati nametnuli veće obveze, ali uz upornost i marljivost ljudi i uz dečke na terenu nekako smo prebrodili. - kaže Zlatko Sabol, predsjednik Zadrugara. Promjene sustava natjecanja su najavljene, konačnu potvrdu čekaju i u Hrastovskom. -Treća liga nas ne zanima, nemamo uvjeta za nju. Očekivali smo Međužupanijsku i za nju se već pripremamo neko vrijeme. Igrači su zaslužili da uđemo u novu ligu, uprava smatra da ako smo prvaci je to i naša obveza prema igračima, njima novi izazov. Od uvjeta moramo formirati još jednu momčad mlađeg uzrasta, a ona je već pripremljena i to nam nije problem. Financijski bi nova liga bila skuplja, ali ja ne vidim logike da će biti puno većih troškova od ove. Maksimalno se budemo trudili da dobro funkcioniramo u novoj ligi. Nadam da bude i Grad Ludbreg imal sluha da nam više pomogne, ne zato kaj je gradonačelnik iz našeg mjesta, nego zato kaj mi ovime promoviramo Grad Ludbreg. Pa onda je red da nas Grad nagradi makar simbolično, a dobro će doći svaka pomoć. Postojeći igrački kadar želimo zadržati, moguće je da jedan domaći dečko ode, ali vraćamo 3-4 'svoja' igrača. Moramo sve točno dogovoriti – kazao nam je Zlatko Sabol, predsjednik Zadrugara. Nedjelja, 8.lipnja ostat će zapisana u povijesti kluba, dan kada je Zadrugar osvojio naslov prvak 1. ŽNL. Umornog DJ-a Antonija spremala se zamijenit glazba uživo za nastavak fešte. Slavlje kakva dolikuje prvaku – plavima iz Hrastovskoga. Dva brza pogotka riješila su malu neizvjesnost Podravcu titula Prve lige NS-a Podravac iz Sesveta prvak je Prve lige NS Ludbreg. Sesvećani su kolo prije kraja osigurali naslov, pa su zadnju utakmicu protiv susjeda iz Karlovca odigrali u slavljeničkom tonu, ali opet uspješno. Podravac je na kraju je osvojio 59 bodova sa 17 pobjeda, 8 neriješenih rezultata i tek jedan poraz. -Osvojili smo naslov bez proljetnog poraza, a zadnji put poraz smo doživjeli lani 22. rujna na gostovanju u Čićkovini. Zanimljivost je što smo više bodova osvojili na gostovanjima u nego na domaćem terenu, ali smatram da smo naslov ipak osvojili kod kuće kad smo u zadnjim trenucima nekih dvoboja preokretali rezultat u našu korist. Protivnici su k nama dolazili izrazito motivirani u želji da nas pobijede na domaćem terenu – rekao je Siniša Vađunec, trener-igrač. U drugom dijelu sezone iz borbe za naslov otpali su jesenki hit Gora iz Globočeca, te Mladost iz Sigeca, a ostale su ekipe iz Čićkovine i Šemovca. Velik doprinos uspjehu Podravca dao je Mladen Vađunec ponajbolji igrač i strijelac s 35 pogodaka, više je dao samo Sajko iz Šemovca. Uspjeh Podravca je potvrda dobrog rada svih struktura u klubu, uz ozbiljan pristup treninzima sa po 16 prvotimaca što je san mnogih trenera u nižim ligama. Dodatno se uređivao teren, te prostorije gdje je postavljena PVC stolarija, zidane su nove svlačionice i kupaonice na katu. Radovi se još privode kraju. No, prije nekoliko dana u Sesvetama su odlučili da odustaju od ulaska u Prvu županijsku ligu. -Želja igrača bila je da se opet okušamo u višem rangu jer ne zaboravimo da Podravac ima to iskustvo, bio je i član 4. HNL i županijski prvoligaš do 2001. No, nakon niza sastanaka igrača, uprave i K. Vađunec (tajnik), Valjak, Zember, S. Vađunec (igrač-trener), Novak, Sakač, N. Vađon, Horvat, Markulinčić, Međimorec i D. Sabol (predsjednik), dolje: Oršulić, M. Vađunec, Nemec, F. Vađunec, G. Gložinić, Bačani, N. Gložinić, Jantol i G. Vađon navijača ipak je odlučeno da se ne ide u viši rang, pojaviše jer trenutačno nemamo pionirsku ekipu koja je, uz juniorsku, obavezna – kaže Damir Sabol, predsjednik Podravca. Sesvečani planiraju oformiti pionirsku ekipu i oživjeti noć- ni malonogometni turnir usred srpnja. Prelazak u viši rang ostaje opcija za bolja vremena koja će, nadamo se, ubrzo doći. (dv) 16 O B L J ET N I C A 30. lipnja 2014. MAŽORETKINJE, SRETAN VAM 20. ROĐENDAN! Cijeli je Ludbreg u subotu 14.lipnja bio u znaku mažoretkinja koje su tog datuma slavile 20.rođendan. Uz brojne goste i cjelodnevni program pripremile su i izložbe na otvorenome – Izložbe se temelje na plesu, koreografijama, glazbi, lijepim sjećanjima i brojnim uspjesima. Ludbreške mažoretkinje jedan su od najstarijih sastava mažoretkinja u Hrvatskoj i kroz to smo vrijeme postale svojevrstan simbola Grada. Ime svojega grada promičemo i diljem svijeta kao jedan od najtrofejnijih klubova. Potvrda tome su i ovogodišnji rezultati. Posebno smo ponosne što je dio naše ekipe i prvi hrvatski Supertalent Tihomir Bendelja kao natjecatelj i trener. – priča predsjednica Ludbreških mažoretkinja i Twirling kluba Ludbreg, Mirjana Pavičić. Školske godine 1994./95. počela je s radom nova plesna aktivnost – mažoretkinje koje su okupljale djevojčice od 1.do 8. razreda. Interes za novu aktivnost od samog početka je bio velik tako da se uključilo preko 40 djevojčica zahvaljujući kojima je utrt put brojnim naraštajima ludbreških mažoretkinja. – Tadašnji gradonačelnik Franjo Križanić prihvatio je ideju o osnivanju udruge Ludbreške mažoretkinje. U tim počecima pomagali su nam brojni ljudi, no moram istaknuti Tomu Filipa, Ružicu Antolić i Ružicu Bačani. Prvi smo puta ludbreškim ulicama prodefilirale 29. kolovoza 1995 u žuto-plavim uniformama uz pratnju Limene glazbe Sesvete. I otada smo neizostavni simbol našega grada. – prisjeća se osnivačica Ludbreških mažoretkinja, Franciska Schubert. U to vrijeme osnivao se Hrvatski savez mažoretkinja gdje su Ludbrežanke članice od osnutka, a kasnije su se uključile i u Europski NBTA mažoret i twirling savez. Redali su se nastupi u Ludbregu, uz pratnju Puhačkog orkestra grada Ludbrega, a potom su uslijedila i državna prvenstva te kontinuirano učenje i europska prvenstva. Mnogo djevojčica prošlo je mažoret školu, seminare i treninge uz europske trenerice. Usvojile su vrhunske pokrete, virtuozno baratanje štapom, eleganciju i lijepo držanje. Osvajale su medalje i pehare. – Posebno nam je ostao u sjećanju boravak u Sinju uz pratnju Puhačkog orkestra grada Ludbrega – priča F. Schubert i dodaje kako je posebno sretna kada danas vidi da mažoretkinje trenira osoba koja je članica udruge od prvoga dana. Plesalo se i pleše se na smotrama diljem Hrvatske i promiče se Centar svijeta. Mažoretkinje na treningu Ludbreške mažoretkinje na proslavi 20. rođendana Mažoretkinje na nastupu 2003.godine Jedan od prvih međunarodnih uspjeha Rođendanska proslava ne može proći bez torte Vjerna pratnja mažoretkinjama - Puhački orkestar grada Ludbrega – Odrastale su djevojke od dječjeg, juniorskog do seniorskog sastava i njima posebna čestitka za 20 godina postojanja udruge – od Ksenije, Karmen, Jelene do vrhunske solistice Tee. Neke su djevojke položile ispit za suce i sudile državna prvenstva kao primjerice i aktualna trenerica Kristina Mirčetić Petrin. Za uspjehe su zaslužni i roditelji, te predsjednice udruge, prva među njima bila je Zvjezdana Klier. U sjećanju nosimo najvjerniju pratiteljicu i stalnu suputnicu gospođu Višnju Klier zvanu „Babek“ koja nam je bila velika pomoć na dugim putovanjima, a zahvaljujem gospođi Treziki na stalnom radu s iglom i koncem za naše mažoretkinje. Čestitke svim mažoretkinjama, kojih je bilo stotine u ovih 20 godina na uspješnom radu i postignućima. Hvala vam djevojčice, djevojke i žene! – završava Franciska Schubert koja uvijek rado prelistava fotoalbume koji u njoj bude sjećanja na dane plesa, glazbe i uspjeha.
© Copyright 2024 Paperzz
