Republika Hrvatska Državni inspektorat I. VODIČ U PODRUČJU RADNIH ODNOSA O OBVEZAMA POSLODAVACA KOJI OBAVLJAJU UGOSTITELJSKU DJELATNOST I PRUŽAJU UGOSTITELJSKE USLUGE, TE USLUGE U TURIZMU OPĆE ODREDBE Zakonom o radu ("Narodne novine" br. 149/09. i 61/11., nastavno: ZR), kao općim propisom o radu uređeni su radni odnosi u Republici Hrvatskoj. Ovaj propis primjenjuje se na sve poslodavce i radnike u Republici Hrvatskoj, ukoliko drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, koji je sklopljen i potvrđen u skladu s Ustavom te objavljen, a koji je na snazi nije drukčije određeno. U smislu ZR-a radnik je fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca, a poslodavac je fizička ili pravna osoba koja zapošljava radnika i za koju radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove. Poslodavci u djelatnosti ugostiteljstva, te i pružatelji ugostiteljskih usluga mogu biti registrirane fizičke i pravne osobe (obrtnici, trgovci pojedinci, trgovačka društva i druge pravne osobe), kao i fizičke osobe - građani upisani u propisani upisnik koji se vodi kod nadležnog tijela (pružatelji ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu). Poslodavci koji pružaju usluge u turizmu su pravne i fizičke osobe registrirane za obavljanje te djelatnosti, te fizičke osobe – građani koji pružaju određene turističke usluge, sukladno Zakonu o pružanju usluga u turizmu ("Narodne novine" br. 68/07. i 88/10.), primjerice pružatelji turističkih usluga u seljačkom gospodarstvu ili OPG-u. Prije stupanja na rad poslodavac je dužan omogućiti radniku da se upozna s propisima u svezi s radnim odnosima, organizacijom rada i zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu, te se isti moraju na prikladan način učiniti dostupnima radnicima. Čl. 7. st. 3. ZR-a je propisano da ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ZR-om ili drugim zakonom nije drukčije određeno. Poslodavci u djelatnosti ugostiteljstva, dužni voditi računa i o odredbama Kolektivnog ugovora ugostiteljstva, s dodacima, kojima se uređuju određena minimalna prava i obveze poslodavaca i radnika u djelatnosti ugostiteljstva, ako ta prava nisu uređena ZR-om ili drugim propisima, jer je isti proširen na sve poslodavce i radnike u djelatnosti ugostiteljstva, dok su poslodavci registrirani za obavljanje djelatnosti putničkih agencija i turoperatera, ostale usluge turistima (63,30 - šifra djelatnosti po NKD-u), dužni voditi računa o odredbama Kolektivnog ugovora za putničke agencije, čija je primjena također proširena na sve poslodavce i radnike u navedenoj djelatnosti. II. MODALITETI ZAKONITOG ZAPOŠLJAVANJA U DJELATNOSTI UGOSTIELJSTVA I PRUŽANJA UGOSTITELJSKIH USLUGA PRUŽANJA USLUGA U TURIZMU TE 1. 2. 3. 4. ugovor o radu na neodređeno vrijeme, ugovor o radu na određeno vrijeme, ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove, putem Agencija za privremeno zapošljavanje – sklapanjem sporazuma o ustupanju radnika, 5. ugovor o djelu redovitog studenta (za redovite studente), sklopljen putem ovlaštenog posrednika, 6. ugovor o povremenom radu redovitog učenika, sklopljen putem ovlaštenog posrednika – srednjoškolske ustanove, 7. rad stranaca sukladno odredbama Zakona o strancima ("Narodne novine" br. 131/11.). Ad 1., 2. i 3. (Ugovor o radu na neodređeno vrijeme, na određeno vrijeme, na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove) Sukladno odredbama čl. 12. ZR-a poslodavac je dužan s radnikom prije početka rada sklopiti ugovor o radu u pisanom obliku, odnosno, ukoliko ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, dužan je radniku prije početka rada izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, te mu u roku od 15 dana od početka rada dostaviti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Propuštanje poslodavca predstavlja jedno od najtežih djela prekršaja iz ZR-a, kažnjivo po čl. 294. st. 1. podst. 2. ZR-a. Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad, koji ne smije trajati duže od 6 mjeseci. Dakle, poslodavac ne smije primiti radnika na probni rad bez prethodno sklopljenog ugovora o radu. Na dan početka rada radnik predaje radnu knjižicu poslodavcu. Kako je odredbom čl. 8. st. 2. ZR-a utvrđeno: „ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor za obavljanje posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokaže suprotno“, poslodavac i radnik za obavljanje poslova s obilježjima radnog odnosa nisu slobodni sklopiti bilo kakav ugovor, već isključivo ugovor o radu. U protivnome, sklopljeni ugovor u smislu čl. 285. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05. i 41/08.) smatra prividnim, budući da se istim „prikriva“ radni odnos. Takav slučaj nezakonitog zapošljavanja u djelatnosti ugostiteljstva bio bi primjerice, sklapanje ugovora o djelu za obavljanje poslova konobara, kuhara, sobara, čistača i sl., budući da se u svim navedenim slučajevima radi o nesamostalnom radu, po uputama i pod nadzorom poslodavca, u ime i za račun poslodavca, u propisanom ili ugovorenom radnom vremenu, u poslovnom prostoru poslodavca i njegovim sredstvima rada. Za razliku od ugovora o radu ugovor o djelu je ugovor građanskog prava na temelju kojega izvođač radi za naručitelja samostalno i neovisno o naručitelju, za svoj račun i na svoj rizik, u korisnom, a ne propisanom radnom vremenu, može raditi osobno ili posao povjeriti trećoj osobi, jer odgovara za mane svog djela po načelima građanskog, a ne radnog prava, te se obvezuje naručitelju predati djelo, odnosno rezultat rada, dok kod ugovora o radu radnik poslodavcu stavlja na raspolaganje svoju radnu snagu. Stranica 2 od 12 Zapošljavanje radnika bez sklopljenog pisanog ugovora o radu, odnosno bez uručene pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu (prije početka rada) i/ili bez prijava na obvezno mirovinsko i/ili obvezno zdravstveno osiguranje, kao i rad na temelju različitih neimenovanih obvezno pravnih ugovora u slučajevima kada takav rad s obzirom na narav i vrstu te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, neki su od pojavnih oblika rada na crno. Poslodavac ne smije zaposliti osobu mlađu od 15 godina ili osobu s 15 i stariju od 15, a mlađu od 18 godina koja pohađa obvezno osnovno obrazovanje. Ukoliko poslodavac zapošljava maloljetnu osobu koja nije obuhvaćena navedenom, apsolutnom zabranom zapošljavanja, dužan je postupati sukladno odredbama čl. 18-20., čl. 45. st.5., čl. 46. st. 6., čl. 47. st. 10., čl. 48., čl. 49., čl. 52. st. 2., čl. 54. st. 2., čl. 55. st. 2. ZR-a, odredbama Pravilnika o poslovima na kojima maloljetnik može raditi i o aktivnostima u kojima smije sudjelovati ("Narodne novine" br. 62/10.). Sukladno odredbama Pravilnika o poslovima na kojima se ne smije zaposliti maloljetnik ("Narodne novine" br. 62/10.), radi zaštite ćudoređa, maloljetnika se ne smije zaposliti na poslovima u kockarnicama, salonima za igre na sreću, disko klubovima, noćnim barovima, noćnim klubovima i sličnim poslovima koji potencijalno mogu ugroziti ćudoređe maloljetnika. Također, zbog posebnih opasnosti maloljetnici se ne smiju zaposliti na obavljanju poslova koji su prema propisima zaštite na radu utvrđeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada, poslova koji su prema posebnim propisima utvrđeni kao osobito teški i za zdravlje štetni te se na njima staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, te poslovima koji su objektivno iznad njegovih fizičkih ili psiholoških sposobnosti; koji uključuju štetno izlaganje agensima. Ugovor o radu, sukladno čl. 9. st. 1. ZR-a, sklapa se u pravilu na neodređeno vrijeme, a na određeno vrijeme, samo u slučajevima zasnivanja radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. Sukladno čl. 10. ZRa, maksimalno zakonom dopušteno trajanje radnog odnosa na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme ograničeno je na neprekinuto razdoblje od tri godine, bez obzira sklapa li poslodavac s istim radnikom jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme, pri čemu se prekid kraći od dva mjeseca ne smatra prekidom razdoblja od 3 godine. Iznimno od navedenoga, ugovor o radu na određeno vrijeme može trajati duže od 3 godine, samo ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorom. Za stalne sezonske poslove poslodavac s radnikom, sukladno čl. 14. ZR-a može sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove, u kojem je slučaju obveznik prijave na produženo mirovinsko osiguranje, obveznik doprinosa, te obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa. Elementi koje mora sadržavati ugovor o radu, odnosno pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu utvrđeni su u čl. 13. ZR-a, pri čemu ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove mora sadržavati i dodatne uglavke propisane čl. 14. st. 3. ZR-a. Poslodavac je dužan u roku 8 dana od dana početka rada radnika prijaviti na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje. Ova obveza poslodavca utvrđena je odredbama čl. 101. st. 1. toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju ('Narodne novine', br. 102/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04., 177/04., 92/05., 79/07., 35/08., 121/10., 130/10. - pročišćeni tekst i 61/11. i 114/11., nastavno: ZMO) i čl. 104. st. Stranica 3 od 12 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (»Narodne novine«, br. 150/08., 94/09., 153/09., 71/10., 139/10., 49/11., 22/12. i 57/12., nastavno: ZOZO). Prijava na obvezno mirovinsko osiguranja radnika podnosi se nadležnoj područnoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, na obrascu M-1P, sukladno Pravilniku o vođenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ('Narodne novine', broj 98/05. i 35/06) . Prijava na obvezno zdravstveno osiguranje podnosi se nadležnoj područnoj službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, na Tiskanici -2, sukladno Pravilniku o načinu prijavljivanja i odjavljivanja, te stjecanju statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju (»Narodne novine« broj 31/07., 56/07., 96/07., 130/07., 33/08., 91/09., 4/10., 69/10., 1/11. i 48/11.). Ne prijavljivanje radnika tijelima mirovinskog i/ili zdravstvenog osiguranja s prvim danom početka rada i na odgovarajuće radno vrijeme, također predstavlja jedan od najtežih oblika rada na crno, za koji su čl. 58. i čl. 66. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine" br. 116/08., 123/08. i 49/11., u daljnjem tekstu: ZDI), propisane zakonske mjere. Sukladno odredbama ZMO-a i ZOZO-a, poslodavci su dužni na propisanom obrascu izvršiti prijave/odjave i promjene u osiguranju radnika u roku od 8 dana od dana nastupanja tih okolnosti. Prekoračenje propisanog roka ima obilježja djela prekršaja kažnjivih po odredbama ZMO-a, odnosno ZOZO-a. Ad 4. (Zapošljavanje putem agencije za privremeno zapošljavanje) Poslodavci su ovlašteni za obavljanje privremenih poslova koristiti usluge radnika koje im na temelju sporazuma o ustupanju radnika ustupa registrirana agencija za privremeno zapošljavanje (u daljnjem tekstu: agencija). Sporazum o ustupanju radnika između agencije i korisnika mora biti u pisanom obliku i sadržavati uglavke propisane čl. 25. st. 2. ZR-a. U odnosu na ustupljenog radnika korisnik se smatra poslodavcem u smislu obveza primjene odredbi ZR-a i drugih propisa kojima su uređeni zaštita zdravlja i sigurnost na radu i posebna zaštita određenih grupa radnika. Privremeno zapošljavanje putem agencija uređeno je glavom III. ZR-a. Ad 5. (Rad redovitih studenata) Sukladno odredbama Pravilnika o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata (NN br. 16/96., 125/97., 37/06. 59/07. i 30/08.), redoviti studenti mogu za poslodavca obavljati poslove sa svim i pretežitim obilježjima radnog odnosa, ali bez potrebe sklapanja ugovora o radu i bez prijava nadležnim tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, i to na temelju ugovora o djelu redovitog studenta, sklopljenog putem nekog od ovlaštenih posrednika, utvrđenih u čl. 1. navedenog Pravilnika. Na temelju ovog ugovora mogu raditi isključivo studenti koji imaju status redovitog studenta, koji se dokazuje vjerodostojnom ispravom (indeks, potvrda visokog učilišta, studentska iskaznica). Iznimno, putem ugovora o djelu redovitog studenta mogu raditi osobe koje su u postupku upisa na studij i osobe koje su završile studij, ali najdulje 3 mjeseca od završetka srednje škole, odnosno studija. Poslodavac je dužan popuniti obrazac ugovora najkasnije u roku od 15 dana nakon obavljenog posla, odnosno nakon što mu student po Stranica 4 od 12 obavljenom poslu dostavi ugovor. Zbog strogih propisanih sankcija, poslodavci bi prije angažiranja studenta trebali provjeriti njihov status i zatražiti od studenta da i prije početka rada dostavi obrazac ugovora o djelu redovitog studenta. Ad 6. (Rad redovnih učenika) Poslodavac može, ako to odgovara njegovim potrebama, za vrijeme zimskog, proljetnog i ljetnog odmora, (čije trajanje za svaku školsku godinu propisuje ministar nadležan za prosvjetu), povremeno angažirati i redovne učenike, posredovanjem ovlaštenih srednjoškolskih ustanova (koje imaju dozvolu ministarstva nadležnog za rad za obavljanje te djelatnosti i ispunjavaju uvjete iz Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti ("Narodne novine" br. 80/08., 94/09. i 121/10. i Pravilnika o obavljanju djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem ("Narodne novine" br. 19/11., u daljnjem tekstu: Pravilnik). Za posredovanje za rad maloljetnog redovnog učenika srednjoškolska ustanova mora imati pisanu suglasnost njegovog zakonskog zastupnika, roditelja ili skrbnika (čl. 22. Pravilnika), a za učenika mlađeg od 15 godina i pisanu suglasnost inspektora rada. Posredovanjem ovlaštene srednjoškolske ustanove naručitelj i učenik, odnosno njegov zakonski zastupnik sklapaju „ugovor o povremenom radu redovnog učenika“. Radi zaštite, razvoja i ćudorednosti posrednik može posredovati pri zapošljavanju, odnosno za povremeni rad maloljetnika samo pod uvjetima utvrđenim Pravilnika o poslovima na kojima maloljetnik može raditi i o aktivnostima u kojima smije sudjelovati. Iz navedenoga proizlazi da bi poslodavac i prije svakog povremenog rada morao uputiti maloljetnog redovnog učenika na zdravstveni pregled. Puno radno vrijeme maloljetnog redovnog učenika ne smije biti duže od 7 sati dnevno i 35 sati tjedno. Iznimno, puno radno vrijeme maloljetnog redovnog učenika koji je navršio 15 godina života može biti 8 sati dnevno i 40 sati tjedno, s time da maloljetni redovan učenik koji radi dnevno više od 4 sata i 30 minuta ima pravo na stanku od 30 minuta, na dnevni odmor od najmanje 14 sati neprekidno, te pravo na tjedni odmor u trajanju najmanje 48 sati neprekidno. Zabranjen je rad maloljetnog redovnog učenika, u vremenu od 20 sati uvečer i 6 sati prije podne. Srednjoškolska ustanova uručuje ugovor o povremenom radu redovnog učenika prije početka rada, a naručitelj ga je dužan ovjeriti i dopuniti sa stvarnim brojem sati rada i iznosom zarade učenika u roku od 15 dana nakon obavljenog posla odnosno nakon što mu učenik po obavljenom poslu dostavi ugovor. Od ugovora o povremenom radu redovitog učenika srednjoškolske ustanove treba razlikovati ugovor o naukovanju koji poslodavac obrtnik ako za to ima propisanu dozvolu sukladno odredbama članka 47. Zakona o obrtu ("Narodne novine" br. 77/93., 90/96., 102/98., 64/01., 68/07. i 79/07.), sklapa sa naučnikom, uz suglasnost roditelja tj., staratelja, radi izvođenja praktičnog dijela naukovanja za stjecanje srednje stručne spreme obrtničkih zanimanja. III. RADNO VRIJEME Ugovor o radu može se sklopiti za puno ili nepuno radno vrijeme, pri čemu puno radno vrijeme ne smije biti duže od 40 sati tjedno (čl. 43. ZR-a). ZR dozvoljava određivanje prekovremenog rada radnicima u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijek potrebe, ali uz određena ograničenja u pogledu njegovog trajanja. Tako je čl. 45. st. 1. ZR-a utvrđeno Stranica 5 od 12 da radnik na zahtjev poslodavca mora raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad), ali najviše do 8 sati tjedno. Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od 32 sata mjesečno, niti duže od 180 sati godišnje, a o prekovremenom radu radnika koji traje duže od 4 tjedna neprekidno ili više od 12 tjedana tijekom kalendarske godine, odnosno ako prekovremeni rad svih radnika određenog poslodavca prelazi 10% ukupnog radnog vremena u određenom mjesecu, poslodavac je dužan u roku od 8 dana od dana nastupa neke od navedenih okolnosti obavijestiti inspektora rada. Prekovremeni rad se ne smije narediti maloljetnom radniku, dok trudnica, roditelj s djetetom do 3 godine starosti, samohrani roditelj i roditelj s djetetom do 6 godina starosti i radnik koji radi u nepunom radnom vremenu, može raditi prekovremeno samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile. Sukladno čl. 46. ZR-a kod poslodavca kod kojega je to potrebno zbog procesa rada organiziranog u smjenama, puno ili nepuno radno vrijeme ne mora biti raspoređeno jednako po tjednima i u tome slučaju se puno ili nepuno radno vrijeme utvrđuje kao prosječno tjedno radno vrijeme unutar razdoblja od četiri mjeseca, pri čemu odstupanje od punog radnog vremena (40 sati), ne smije iznositi više od 24 sata mjesečno. Poslodavac je u ta četiri mjeseca dužan radniku svaki mjesec isplatiti plaću kao da je radio puno radno vrijeme, odnosno kao da nije bilo odstupanja od propisanog radnog vremena, a eventualnu razliku isplatiti radniku na koncu četveromjesečnog razdoblja. Radi se o jednoj vrsti „mini preraspodjele radnog vremena“, odnosno o fleksibilnom radnom vremenu unutar 4 mjeseca, no uz određena ograničenja: - da se radi o poslodavcu kod kojega je to potrebno zbog procesa rada organiziranog u smjenama, na način da dolazi do izmjene radnika na istom radnom mjestu, - tjedno se ne smije raditi više od 48 sati, - mjesečno odstupanje od punog radnog vremena ne smije iznositi više od 12 sati, - takav raspored može trajati najviše 4 mjeseca. Ukoliko je po isteku 4 mjeseca ukupno prosječno radno vrijeme bilo duže od punog radnog vremena, poslodavac je razliku preko punog radnog vremena dužan platiti radniku kao prekovremeni rad. Poslodavac može odrediti i kraće razdoblje od 4 mjeseca takvog radnog vremena, primjerice dva mjeseca. U pogledu preraspodjele radnog vremena upućujemo na odredbe čl. 47. ZR-a, .kao i odgovarajuće odredbe Kolektivnog ugovora ugostiteljstva, s dodacima i Kolektivnog ugovora za putničke agencije, s dodacima. Noćnim radom smatra se rad radnika u vremenu od 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućeg dana, neovisno o njegovom trajanju. Noćnim radnikom se smatra radnik koji prema rasporedu radnog vremena redovito tijekom jednog dana radi najmanje tri sata u vremenu noćnog rada, odnosno koji tijekom kalendarske godine trećinu svog radnog vremena rade u vremenu noćnog rada. Dakle, noćni radnik nije onaj koji povremeno, neredovito radi noću, primjerice zbog hitne zamjene odsutnog radnika, a kojemu to nije u rasporedu predviđeno, već onaj koji prema unaprijed određenom rasporedu, neovisno koliko je to često (jednom ili više puta tjedno, odnosno mjesečno) radi noću. Ključna je redovitost takvog rada, a nije nužno da se radi o svakodnevnom radu. Prilikom utvrđivanja dnevnog rasporeda radnog vremena, poslodavac je dužan voditi računa da rad noćnog radnika ne smije trajati duže od 8 sati. Stranica 6 od 12 Noćni rad maloljetnika je načelno zabranjen, osim pod uvjetima iz čl. 49. st.2. i 3. ZR-a, dok se trudnici smije odrediti samo ako ista takav rad zatraži i ako je ovlašteni liječnik ocijenio da takav rad ne ugrožava njezin život ili zdravlje, kao i život ili zdravlje djeteta. U čl. 51. ZR-a utvrđene su posebne obveze koje poslodavac ima prema noćnim i smjenskim radnicima, pri čemu se pod smjenskim radom podrazumijeva takva organizacija rada kod poslodavca prema kojoj dolazi do izmjene radnika na istom radnom mjestu i mjestu rada u skladu s rasporedom radnog vremena, koji može biti prekinut ili neprekinut, uključujući izmjenu smjena, primjerice izmjena radnika – konobara u ugostiteljskom objektu u jutarnjoj i popodnevnoj smjeni, s obzirom da se radi o istom radnom mjestu i mjestu rada. Poslodavci su dužni voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni, koja mora sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu, sukladno Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima ("Narodne novine" br. 37/11.). IV. ODMORI I DOPUSTI Radnik koji radi najmanje 6 sati dnevno (maloljetni radnik najmanje 4,5 sati dnevno) ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta, a vrijeme odmora ubraja se u radno vrijeme. Kolektivnim ugovorom ugostiteljstva je utvrđeno da radnik koji radi duže od punog radnog vremena ima pravo na stanku razmjerno vremenu provedenom na radu, s time da u iznimnim slučajevima rada od 10 sati dnevno ima pravo na stanku od 60 minuta. ZR-om i Kolektivnim ugovorom ugostiteljstva utvrđen je dnevni odmor u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno, dok tjedni odmor traje najmanje 24 sata neprekidno. U pravilu, nedjelja je dan tjednog odmora, no ako radnik ne može koristiti tjedni odmor nedjeljom, mora mu se za svaki radni tjedan osigurati korištenje odmora u razdoblju određenom kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu, koje ne može biti duže od 2 tjedna. Za svaku kalendarsku godinu radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 4 tjedna, a maloljetni radnik i radnik koji radi sa skraćenim radnim vremenom – 5 tjedana. Radnik koji nije stekao pravo na puni godišnji odmor, ima pravo na razmjerni godišnji odmor V. PLAĆE Zakonom o minimalnoj plaći ("Narodne novine" br. 67/08) utvrđen je iznos najniže bruto plaće u Republici Hrvatskoj, i trenutno iznosi 2.814,00 kn. Poslodavac kojega obvezuje kolektivni ugovor ne smije radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa određenoga kolektivnim ugovorom, a ako osnove i mjerila za isplatu plaće nisu uređeni kolektivnim ugovorom, poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika, dužan je ta pitanja utvrditi pravilnikom u radu. Ako plaća nije određena niti na taj način, poslodavac je dužan radniku isplatiti primjerenu plaću, onu koja se redovito isplaćuje za jednaki rad., a ako takvu plaću nije moguće utvrditi, onda se pod primjerenom plaćom smatra ona plaća koju odredi sud prema okolnostima slučaja. Stranica 7 od 12 Plaća se isplaćuje nakon obavljenog rada. Plaća i naknada plaće isplaćuje se u novcu, najkasnije do petnaestog dana mjesecu, za prethodni mjesec. Pod plaćom se podrazumijeva plaća u bruto iznosu. Plaća obuhvaća osnovnu plaću i sva dodatna davanja bilo koje vrste koja poslodavac izravno ili neizravno, u novcu ili naravi, na temelju ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugog propisa isplaćuje radniku za obavljeni rad. Za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad, te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću. Poslodavac je dužan najkasnije 15 dana od dana isplate plaće, naknade plaće ili otpremnine, radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrđeni, a u slučaju da ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu na dan dospjelosti ili ih ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće naknada plaće ili otpremnina radniku dostaviti obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti. Navedeni obračuni su ovršne isprave. Obračun plaće, naknade plaće ili otpremnine poslodavac može radniku u zakonskom roku dostaviti i elektroničkom poštom, s time da bi u slučaju mogućeg spora poslodavac trebao dokazati da je ispunio svoju zakonsku obvezu. Potvrda primitka elektroničke pošte uređena je odredbama Zakona o elektroničkoj ispravi ("Narodne novine" br. 150/05.). Kako obračuni dospjele, a neisplaćene ili djelomično isplaćene plaće, naknade plaće i otpremnine moraju sadržavati potpis ovlaštene osobe i pečat poslodavca, iste bi trebalo dostaviti radniku na način da poslodavac u slučaju inspekcijskog nadzora može bez poteškoća dokazati da je postupio sukladno zakonskim odredbama. Sadržaj navedenih isprava o plaći, naknadi plaće ili otpremnini propisan je Pravilnikom o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine ("Narodne novine" br. 37/11.). Poslodavac ne smije bez suglasnosti radnika svoje potraživanje prema radniku naplatiti uskratom isplate plaća ili nekog njezinog dijela, odnosno uskratom isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće, s time da radnik navedenu suglasnost ne može dati prije nastanka potraživanja. VI. PRESTANAK RADNOG ODNOSA Ugovor o radu prestaje: 1. smrću radnika, 2. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, 3. kad radnik navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore, 4. sporazumom radnika i poslodavca – koji mora biti zaključen u pisanom obliku, 5. dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad, 6. otkazom, 7. odlukom nadležnog suda. Ugovor o radu mogu otkazati poslodavac i radnik. U slučaju redovitog otkaza ugovora o radu upućujemo na odredbe čl. 107. ZR-a, čl. 114. ZR-a, koje se odnose na minimalno trajanje otkaznih rokova, te odredbe čl. 119. ZR-a (otpremnina). Stranica 8 od 12 Otkaz mora biti u pisanom obliku. Poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz i dostaviti ga osobi kojoj se otkazuje. Poslodavac je dužan u roku od 15 dana od dana prestanka radnog odnosa vratiti radniku sve njegove isprave i primjerak odjave s obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, te radniku izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa, u kojoj ne smije naznačiti ništa što bi radniku otežalo sklapanje novog ugovora o radu. Nadalje, poslodavac je dužan radniku vratiti radnu knjižicu nakon prestanka ugovora o radu, a ako to nije u mogućnosti, dužan ju je dostaviti uredu državne uprave u županiji nadležnom za poslove rada, prema mjestu prebivališta radnika, odnosno prema mjestu izdavanja radne knjižice, ako je prebivalište radnika nepoznato. VII. RAD STRANACA Stranac u Republici Hrvatskoj može raditi na temelju izdane dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, osim ako ZS-om nije drugačije propisano. Bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada mogu raditi stranci koji u Republici Hrvatskoj imaju odobren: 1. stalni boravak, 2. azil, supsidijarnu ili privremenu zaštitu, 3. privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji s hrvatskim državljaninom, strancem na stalnom boravku, azilantom te strancem kojemu je odobrena privremena zaštita, 4. privremeni boravak iz humanitarnih razloga 5. autonomni boravak 6. status redovitog učenika ili studenta kada obavljaju poslove posredstvom ovlaštenih posrednika, bez zasnivanja radnog odnosa, 7. privremeni boravak u svrhu znanstvenog istraživanja. Poslodavac može zaposliti stranca samo na onim poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad, odnosno potvrda o prijavi rada, te prije zasnivanja radnog odnosa mora od stranca tražiti na uvid valjanu dozvolu za boravak i rad, potvrdu o prijavi rada ili odobrenje iz čl. 73. st. 3. ZS-a, čiju presliku je poslodavac dužan imati za vrijeme trajanja radnog odnosa. Zahtjev za odobrenje privremenog boravka podnosi stranac, a zahtjev za dozvolu za boravak i rad može podnijeti i poslodavac. Dozvolu za boravak i rad može se izdati na temelju godišnje kvote za zapošljavanje stranaca, koju utvrđuje Vlada RH, i izdat će se strancu koji ispunjava uvjete iz čl. 54. ZS-a i uz zahtjev priloži: - ugovor o radu, odnosno pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu ili odgovarajući dokaz o radu, - dokaz o stečenoj obrazovnoj kvalifikaciji i osposobljenosti stranca, - dok o registraciji trgovačkog društva, podružnice, predstavništva, obrta, udruge ili ustanove u Republici Hrvatskoj. Stranica 9 od 12 Kategorije stranaca kojima se dozvola za boravak i rad ože izdati izvan godišnje kvote utvrđene su čl. 76. ZS-a. Osim prethodno navedenih priloga uz zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad izvan godišnje kvote, potrebno je priložiti i obrazloženje o opravdanosti zapošljavanja stranca, osim za strance iz čl. 76. st. 1. toč. 2.,4.,5. i 6. ZS-a. O zahtjevu za izdavanje dozvole za boravak i rad odlučuje rješenjem policijska uprava, odnosno policijska postaja prema mjestu boravišta stranca. Ista može odbiti izdavanje dozvole za boravak i rad ako poslodavac krši propise o radu, zdravstvenom i mirovinskom osiguranju ili u slučaju ako stranac ili poslodavac nije podmirio izrečenu novčanu kaznu. Nadležna policijska uprava, odnosno postaja dostavlja dozvolu za boravak i rad poslodavcu i područnim uredima ili ispostavama Porezne uprave nadležnima prema sjedištu pravne ili fizičke osobe koja koristi usluge stranaca ili mjestu u kojemu će se ugovoreni rad izvršavati. Na temelju potvrde o prijavi rada, do 90 dana godišnje mogu raditi osobe iz čl. 82. ZS-a, među kojima su pružatelji usluga u turizmu, turistički zastupnici, odnosno animatori, sukladno posebnim propisima, te stranci koji rade na plovilima i upisani su u popis posade. Na temelju potvrde o prijavi rada, do 60 dana godišnje, odnosno do 30 dana godišnje mogu raditi stranci iz čl. 83. ZS-a. Potvrdu o prijavi rada dužan je od nadležne policijske uprave, odnosno policijske postaje, prema mjestu obavljanja poslova pribaviti stranac ili pravna ili fizička osoba koja će se koristiti njegov rad. Pravna ili fizička osoba koja zapošljava ili koristi usluge stranca mora imati sklopljen odgovarajući ugovor ili drugi dokaz o izvršenju posla sa strancem ili inoposlodavcem koji upućuje stranca na rad u Republiku Hrvatsku. VIII. INSPEKCIJSKI NADZOR Inspekcijski nadzor nad primjenom zakona i drugih propisa iz područja radnih odnosa obavljaju inspektori rada Državnog inspektorata (čl. 288. st. 1. ZR-a). Postupajući u okviru svoje nadležnosti u slučaju postojanja osnovane sumnje u počinjenje djela prekršaja iz upravnog područja radnih odnosa, protiv poslodavaca i odgovornih osoba podnose optužne prijedloge nadležnim prekršajnim sudovima ili sami donose prekršajne naloge, kao i obavezne prekršajne naloge – za ona djela prekršaja za koja su ih sukladno Prekršajnom zakonu dužni donijeti. U slučaju kada je to zakonom utvrđeno mogu izreći i naplatiti novčanu kaznu na mjestu izvršenja prekršaja. Napominjemo da su za većinu djela prekršaja iz područja radnih odnosa zakonima propisane visoke novčane kazne. Tako su primjerice u kaznenim odredbama ZR-a prekršaji, ovisno o njihovoj težini, podijeljeni u tri skupine: - „lakši prekršaji poslodavaca“ (čl. 292. ZR-a), za koje je propisana novčana kazna od 10.000,00 do 30.000,00 kn za poslodavca pravnu osobu, te novčana kazna od 1.000,00 kn do 3.000,00 kn za poslodavca fizičku osobu i odgovornu osobu pravne osobe, s time da ako je prekršaj počinjen u odnosu na maloljetnog radnika, iznos novčane kazne se uvećava dvostruko; Stranica 10 od 12 - - „teži prekršaji poslodavaca“ (čl. 293. ZR-a), za koje je propisana novčana kazna od 31.000,00 do 60.000,00 kn za poslodavca pravnu osobu, te novčana kazna od 4.000,00 kn do 6.000,00 kn za poslodavca fizičku osobu i odgovornu osobu pravne osobe, s time da ako je prekršaj počinjen u odnosu na maloljetnog radnika, iznos novčane kazne se uvećava dvostruko. Za ova djela prekršaja poslodavcu pravnoj osobi može se izreći novčana kazna na mjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 10.000,00 kn, a poslodavcu fizičkoj osobi i odgovornoj osobi pravne osobe u iznosu od 3.000,00 kn. „najteži prekršaji poslodavaca“ (čl. 294. ZR-a), za koje je propisana novčana kazna od 61.000,00 do 100.000,00 kn za poslodavca pravnu osobu, te novčana kazna od 7.000,00 kn do 10.000,00 kn za poslodavca fizičku osobu i odgovornu osobu pravne osobe, s time da ako je prekršaj počinjen u odnosu na maloljetnog radnika, iznos novčane kazne se uvećava dvostruko. Za ova djela prekršaja poslodavcu pravnoj osobi može se izreći novčana kazna na mjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 20.000,00 kn, a poslodavcu fizičkoj osobi i odgovornoj osobi pravne osobe u iznosu od 6.000,00 kn. Prekršaji koji se odnose na primjerice, sklapanje pisanog ugovora o radu prije početka rada, odnosno izdavanje pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu prije početka rada, uručenje primjeraka prijava na obvezna osiguranja, evidenciju o radnicima, prekovremeni rad, preraspodjelu radnog vremena, noćni rad, obvezu dostave isprave o plaći, naknadi plaće i otpremnine, oblik i dostavu otkaza, vraćanje isprava po prestanku radnog odnosa, vraćanje radne knjižice, spadaju u skupinu najtežih prekršaja iz ZR-a. Nadalje, za neisplatu u propisanim rokovima radnicima minimalne plaće u visini utvrđenoj Zakonom o minimalnoj plaći, propisana je novčana kazna od 60.000,00 do 100.000,00 kn za poslodavca pravnu osobu, te novčana kazna od 7.000,00 kn do 10.000,00 kn za poslodavca fizičku osobu i odgovornu osobu pravne osobe, dok je čl. 66. ZDI –a za neprijavljivanje radnika na obvezno mirovinsko i/ili obvezno zdravstveno osiguranje za poslodavca pravnu osobu propisana novčana kazna od 30.000,00 do 120.000,00 kn po radniku, od 10.000 do 50.000,00 kn po radniku za odgovornu osobu u pravnoj osobi, od 20.000,00 do 80.000,00 kn po radniku za fizičku osobu obrtnika, te od 5.000,00 do 20.000,00 kn za fizičku osobu. Stavkom 5. toga članka ZDI-a propisana je mogućnost izricanja, uz novčanu kaznu, i zaštitne mjere zabrane obavljanja određenih djelatnosti ili poslova u pravnoj osobi, zabrana obavljanja zvanja, određenih djelatnosti, poslova i dužnosti fizičkoj osobi u trajanju od 3 mjeseca do 1 godine. Odredbama čl. 226. ZS-a propisane su, među ostalim, novčane kazne u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00 kn za svakog stranca, kojom će se kazniti poslodavac fizička osoba koja je sa strancem zasnovala radni odnos ili koristi njegov rad, te od 50.000,00 do 100.000,00 kn za svakog stranca, kojom će se kazniti poslodavac – pravna osoba koja je sa strancem zasnovala radni odnos ili koristi njegov rad ako: - zapošljava stranca koji nema dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada, - ako zaposli stranca na poslovima za koje mu nije izdana dozvola za boravak i rad, odnosno potvrda o prijavi rada. Osim poduzimanja propisanih zakonskih mjera zbog počinjenja djela prekršaja, inspektori su dužni, u slučaju kada je to propisano za utvrđene nepravilnosti poslodavcu izdati odgovarajuće rješenje, odnosno izreći propisanu upravnu mjeru. Stranica 11 od 12 Tako će inspektor sukladno čl. 58. ZDI-a, u slučaju ako utvrdi da je tijekom nadzora za poslodavca radio radnik na obavljanju posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježje posla za koji se zasniva radni odnos, a poslodavac s radnikom: - nije sklopio ugovor o radu ili mu nije uručio pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu prije početka rada, - odnosno, nije ga prijavio na obvezno mirovinsko ili zdravstveno osiguranje s prvim danom početka rada i na odgovarajuće radno vrijeme, poslodavcu usmenim rješenjem u zapisniku na određeno vrijeme dok ne otkloni nedostatke u poslovanju, a najkraće u trajanju od 30 dana, zabraniti obavljanje djelatnosti u nadziranom poslovnom objektu. Navedena mjera u pravilu se izvršava pečaćenjem poslovnih prostorija, postrojenja, uređaja i druge opreme za rad ili na drugi pogodan način, u roku od 2 dana od dana izricanja usmenog rješenja u zapisniku. Iznimno, navedena mjera zabrane obavljanja djelatnosti neće izvršiti, a usmeno izrečeno rješenje će se ukinuti ako pravna ili fizička osoba kojoj je mjera izrečena u roku od dva dana od dana izricanja mjere, nadležnom inspektoru dostavi dokaz da je otklonila nedostatke u poslovanju i izvršila uplatu iznosa od 30.000,00 kn za svakog radnika iz čl. 58. st. 1. ZDI-a., u korist Državnog proračuna. Sukladno čl. 59. ZDI-a žalba izjavljena protiv rješenja donesenog na temelju odredbi čl. 58. ZDI-a ne odgađa izvršenje rješenja. Slična upravna mjera propisana je čl. 208. ZS-a, za slučaj utvrđenog nezakonitog rada stranca – protivno odredbama ZS-a kojima je utvrđena obveza ishođenja dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. Ako inspektor u tijeku inspekcijskog nadzora utvrdi takvu okolnost, usmenim rješenjem u zapisniku zabraniti će poslodavcu - pravnoj osobi ili poslodavcu - fizičkoj osobi obavljanje djelatnosti, odnosno strancu pružanje usluga za inozemnog poslodavca u nadziranom poslovnom objektu. Ova mjera također se izvršava pečaćenjem poslovnih prostorija, postrojenja, uređaja i druge opreme za rad ili na drugi pogodan način, u roku od 2 dana od dana izricanja usmenog rješenja u zapisniku, uz mogućnost tzv. „otkupa“ od izvršenja, pod uvjetom da poslodavac kojemu je mjera izrečena u roku od 2 dana dostavi dokaz da je izvršio uplatu novčanog iznosa od 30.000,00 kn, za svakog stranca, u korist Državnog proračuna. Osim navedenih upravnih mjera, postupajući u okviru svoje nadležnosti inspektori rada donose, primjerice, i slijedeća rješenja o: - zabrani rada maloljetne osobe mlađe od 15 godina ili osobe s 15 i starije od 15, a mlađe od 18 godina koja pohađa obvezno osnovno obrazovanje, - zabrani noćnog rada maloljetnicima, - zabranu određivanja prekovremenog rada maloljetnicima, - zabrani prekovremenog rada ako štetno utječe na zdravlje, radnu sposobnosti i sigurnost radnika, odnosno obavlja se protivno čl. 45. ZR-a, - vraćanju radne knjižice, - zabrani rada maloljetnika na poslovima koji mogu ugroziti njegovu sigurnost, zdravlje, ćudoređe ili razvoj, - zabrani rada maloljetnika ako obavlja poslove na kojima može raditi bez prethodno utvrđene zdravstvene sposobnosti za njihovo obavljanje, - nalaže poslodavcima da radnicima dostave obračune plaća, naknada plaća ili otpremnine, odnosno obračune dugovanih, a neisplaćenih plaća, naknada plaća ili otpremnine, ili dostavu navedenih obračuna sa svim propisanim podacima. Stranica 12 od 12
© Copyright 2024 Paperzz