Pravilnik o radu

I Vranovinski ogranak 2
10000 ZAGREB
e-mail: cmcs@centar-mcs.hr
Zagreb, 23.10.2014.
OIB 39122275975
MB 3655385
URL:http://www.centar-mcs.hr
Direktor trgovačkog društva sa ograničenom odgovornošću Centar MCS, I Vranovinski
ogranak 2, 10 000, Zagreb, Hrvoje Lizatović, (dalje: Poslodavac) temelju odredbi Zakona o
radu pročišćeni tekst (NN 149/09 , 61/11 ,82/12 ,73/13,13/14 ) i sukladno članku 26 Zakona
o radu NN 93/14 donosi dana 23.10. 2014.,
I.
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1)Ovim Pravilnikom o radu trgovačkog društva sa ograničenom odgovornošću, d.o.o., Centar
MCS, I Vranovinski ogranak 2, 10 000, Zagreb, Hrvoje Lizatović, (u daljnjem tekstu:
Poslodavac) uređuju se prava i obveze iz radnog odnosa radnika, plaće, organizacija rada,
postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije kao i druga
pitanja važna za radnike zaposlene kod poslodavca.
(2)Odredbe ovog Pravilnika neposredno se primjenjuju na sve radnike zaposlene kod
Poslodavca.
(3)Odredbe ovog Pravilnika odnose se na radnike koji su sklopili ugovor o radu na određeno
ili neodređeno vrijeme, s punim, skraćenim ili nepunim radnim vremenom, koji rad obavljaju
u prostoru Poslodavca ili na drugom mjestu koje odredi Poslodavac.
Članak 2.
(1)Pod pojmom "radnik" u smislu ovoga Pravilnika razumijevaju se svi radnici Društva koji u
radnom odnosu obavljaju određene poslove za Poslodavca.
(2)Pod pojmom "Poslodavac", u smislu ovog Pravilnika razumijeva se direktor Društva.
(3) Fizička osoba koja je prema propisu o trgovačkim društvima, kao član uprave ili izvršni
direktor ili fizička osoba koja je u drugom svojstvu prema posebnom zakonu, pojedinačno i
samostalno ili zajedno i skupno, ovlaštena voditi poslove Poslodavca, može kao radnik u
radnom odnosu obavljati određene poslove za Poslodavca.
(4) Na osobu iz stavka 3. ovoga članka ne primjenjuju se odredbe Zakona o radu o ugovoru
o radu na određeno vrijeme, prestanku ugovora o radu, otkaznom roku i otpremnini.
Članak 3.
(1) Radnik je dužan ugovorom preuzete poslove i zadaće obavljati savjesno,stručno ,sukladno
pravilima struke i uputama Poslodavca, uz poštivanje propisanih standarda etičkog
ponašanja u radnom okruženju, štititi poslove, interese i ugled Poslodavca, i pridržavati se
zakona, strukovnih i stegovnih pravila i internih akata, a Poslodavac će radniku za obavljeni
rad isplatiti plaću, i omogućiti mu ostvarivanje drugih prava utvrđenih Pravilnikom.
(2)Poslodavac, uz puno poštovanje antidiskriminacijskih prava i dostojanstva radnika, jamči
izvršavanje svojih ugovornih obveza sve dok radnik uredno obavlja preuzeti posao, i dok
njegovo ponašanje ne šteti poslovanju i ugledu Poslodavca.
Članak 4.
(1)Poslodavac je dužan voditi propisanu evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni, a
koja mora sadržavati podatke o radnicima, i o radnom vremenu.
(2) Poslodavac ima pravo pobliže odrediti mjesto i način obavljanja rada, poštujući pri tome
prava i dostojanstvo radnika.
(3) Poslodavac je dužan osigurati radniku uvjete za rad na siguran način i na način koji ne
ugrožava zdravlje radnika, u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima.
Članak 5.
(1) Poslodavac obavlja svoju registriranu djelatnost putem organizacijskih i radnih dijelova
koje su u funkciji ekonomičnog i racionalnog gospodarenja, razvoja i stjecanja dobiti.
Struktura organizacije rada počiva na načelu jednostavne funkcionalne povezanosti
organizacijskih jedinica i jedinstvenog rukovođenja.
(2) Shema unutarnjeg organizacijskog ustroja Poslodavca sistematizacijom i opisom poslova i
zadaća radnih mjesta je sastavni dio Pravilnika o ostroju i sistematizaciji radnih mjesta
Društva.
(3)Ustroj je organiziran na način jednostavnih operativno-funkcionalnih cjelina:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Ured Direktora i odjel za sigurnost i kvalitetu
Odjel računovodstva, prodaje i marketinga
Odjel ljudskih potencijala, financijskih poslova i tajništvo
Odjel programera
Odjel za implementaciju programskih rješenja i korisničke podrške
Odjel instalacije i održavanja IT sustava
Članak 6.
(1)Odjelima neposredno rukovodi Rukovoditelj odjela radnih procesa i kontrole i za svoj rad
odgovara direktoru Društva.
(2) Pojedine poslove unutar odjela obavljaju radnici na utvrđenim radnim mjestima, uz opis
njihovih poslova i zadaća, u skladu sa složenosti i odgovornosti poslova i zadaća koje
obavljaju.
II
ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA
Članak 7.
(1)Svatko može slobodno, ravnopravno i uz jednake uvjete na način propisan Zakonom, i
ovim Pravilnikom, zasnovati radni odnos u Društvu ako ispunjava opće uvjete za zasnivanje
radnog odnosa utvrđene zakonom, i posebne uvjete za rad na određenim radnim mjestima
propisane posebnim zakonom, drugim propisima, sukladno opisima poslova i zadaća radnog
mjesta.
Članak 8.
(1) Odluku o zapošljavanju radnika donosi Poslodavac. Poslodavac sukladno planovima
poslovanja Društva samostalno utvrđuje potrebe za zasnivanje radnog odnosa s novim
radnicima.
(2) Poslodavac samostalno utvrđuje posebne uvjete koje radnici moraju ispunjavati za
obavljanje određenih poslova, ako ti uvjeti nisu propisani posebnim zakonima ili drugim
propisima.
(3) Poslodavac može za posebne uvjete za obavljanje poslova odrediti: stručnu spremu,
radno iskustvo, posebna znanja i vještine.
(4) Poslodavac iz stavka 2. i 3. ovog članka može odrediti provedbu postupka provjere
sposobnosti radnika za obavljanje poslova radnog mjesta, za koje sklapa ugovor o radu.
Upoznavanje radnika s Pravilnikom i općim aktima
Članak 9.
(1) Prije sklapanja ugovora o radu, poslodavac je dužan upoznati radnika sa odredbama ovog
Pravilnika, kao i sa svim drugim općim aktima kojima se uređuju prava i obveze kod
poslodavca, kao i uputiti na zakonske akte kojima se uređuju prava i obveze u svezi pravila
zaštite na radu . (Pravilnik o ustroju i sistematizaciji radnih mjesta, Pravilnik o poslovnoj tajni,
Etički kodeks, Pravila zaštite na radu itd.) Obveza je poslodavca, ali i radnika da u
svakodnevnom radu primjenjuje zakone i druge propise o zaštiti na radu.
Članak 10.
(1) Prije donošenja odluke o odabiru radnika, poslodavac može uputiti radnika na liječnički
pregled radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova.
(2)Prilikom sklapanja ugovora o radu kao i za vrijeme trajanja radnog odnosa, radnik je dužan
obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u
izvršavanju preuzetih obveza ili koja ugrožava zdravlje i život osoba s kojima radnik dolazi u
dodir.
(3) Troškove liječničkog pregleda iz stavka 1. ovoga članka snosi poslodavac.
Članak 11.
(1) S izabranim radnikom poslodavac zaključuje ugovor o radu. Ugovor o radu poslodavac s radnikom
zaključuje na neodređeno ili određeno vrijeme.
(2) Ugovor o radu zaključuje se u pisanom obliku.
Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu
Članak 12.
(1) Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku i mora sadržavati sve bitne uglavke, a najmanje o:
I) strankama te njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu,
II) mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na
različitim mjestima,
III) nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada, na koje se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis
poslova,
IV) danu početka rada,
V) očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme,
VI) trajanju plaćenoga godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u slučaju kada se takav podatak
ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, načinu određivanja trajanja tog odmora,
VII) otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno poslodavac, a u slučaju kada se
takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, načinu određivanja otkaznih rokova
sukladno Zakonu o radu.
VIII) osnovnoj plaći, dodacima na plaću,te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo,
IX) trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.
Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu, odnosno pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o
radu u slučaju upućivanja radnika u inozemstvo
Članak 13.
(1) Ako se radnika privremeno upućuje na rad u inozemstvo u neprekidnom trajanju dužem
od trideset dana, pisani ugovor o radu ili pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu prije
odlaska u inozemstvo mora, osim podataka iz članka 15. ovoga Zakona, sadržavati i dodatne
podatke o:
1) trajanju rada u inozemstvu
2) rasporedu radnog vremena
3) neradnim danima i blagdanima u koje radnik ima pravo ne raditi uz naknadu plaće
4) novčanoj jedinici u kojoj će se isplaćivati plaća
5) drugim primanjima u novcu i naravi na koja će radnik imati pravo za vrijeme rada u
inozemstvu
6) uvjetima vraćanja u zemlju.
(2) Primjerak prijave na obvezno zdravstveno osiguranje tijekom trajanja rada u inozemstvu,
poslodavac mora uručiti radniku prije odlaska u inozemstvo, ako ga je na to osiguranje dužan
osigurati prema posebnom propisu.
(3) Ako poslodavac upućuje svoga radnika u s njim povezano društvo u smislu posebnog
propisa o trgovačkim društvima, koje ima poslovni nastan u inozemstvu, poslodavac može
radnika, uz njegovu pisanu suglasnost, privremeno u trajanju od najduže dvije godine,
ustupiti tom društvu na temelju sporazuma sklopljenog između povezanih poslodavaca.
(4) Na ustupanje iz stavka 3. ovoga članka, ne primjenjuju se odredbe Zakona o radu
(poglavlje 6) o privremenom zapošljavanju.
Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada
Članak 14.
(1) Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, za obavljanje poslova kod kuće radnika ili u drugom
prostoru koji nije prostor poslodavca, osim uglavaka iz članka 12. stavka 1. podstavka I. do IX. ovoga
Pravilnika, mora sadržavati i dodatne uglavke o:
I) dnevnom, tjednom ili mjesečnom vremenu obvezne nazočnosti radnika na mjestu rada,
II) rokovima, vremenu i načinu nadzora rada i kvalitete obavljanja poslova radnika,
III) strojevima, alatima i opremi za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i
održavati,
IV) uporabi vlastitih strojeva, alata i druge opreme radnika i naknadi troškova u svezi s time,
V) naknadi drugih troškova radniku vezanih uz obavljanje poslova,
VI) načinu osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika.
(2) Plaća radnika s kojim Poslodavac sklopi ugovor iz stavka 1. ovoga članka ne smije biti utvrđena u
manjem iznosu od plaće radnika koji u prostorijama toga poslodavca radi na istim ili sličnim
poslovima.
(3) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka ne može se sklopiti za obavljanje poslova na kojima, uz primjenu
mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja pa se
radno vrijeme skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost
radnika, a što je regulirano posebnim propisima.
(4) Poslodavac je dužan osigurati radniku sigurne uvjete rada, a radnik je dužan pridržavati se svih
sigurnosnih i zdravstvenih mjera, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima.
(5) O svakom sklopljenom ugovoru iz stavka 1. ovoga članka poslodavac je dužan obavijestiti tijelo
državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada u roku od petnaest dana od dana sklapanja
ugovora.
(6) Količina i rokovi za izvršenje poslova koji se obavljaju na temelju ugovora iz stavka 1. ovoga članka
ne smiju onemogućiti radniku korištenje prava na dnevni, tjedni i godišnji odmor.
Članak 15.
(1) Radnik je dužan otpočeti s radom na dan određen ugovorom o radu.
(2) Ako radnik bez opravdanih razloga ne počne raditi na dan određen ugovorom o radu, taj će se
ugovor raskinuti.
(3) Prilikom sklapanja ugovora o radu, ili odabira kandidata za radno mjesto (razgovor,
testiranje) zabranjeno je od radnika tražiti podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim
odnosom.
Članak 16.
(1) Ugovor o radu poslodavac sklapa na određeno vrijeme koje je određeno rokom,
izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja.
(2) Ako je ugovor o radu sklopljen u trajanju dužem od tri godine, poslodavac s istim
radnikom ne može sklopiti sljedeći uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme.
(3) Ako je ugovor o radu na određeno sklopljen u trajanju kraćem od tri godine, ukupno
trajanje sklopljenih ugovora o radu ne može biti neprekinuto duže od tri godine, osim ako je
to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekih drugih
objektivnih razloga dopušteno zakonom, što se u ugovoru mora navesti.
(4) Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine iz stavka 3.
ovoga članka.
(5) Poslodavac je u obavezi kod isteka ugovora o radu na određeno vrijeme pisano
obavijestiti tog radnika sa zadnjim ugovorenim danom prekida radnog odnosa na određeno
vrijeme, čime se prekidaju prava i obveze između radnika i Poslodavca.
(6) Ako Poslodavac želi temeljem zakonske mogućnosti produžiti ugovorni odnos na
određeno vrijeme, može mu ponuditi Aneks ugovora i produžiti ugovorni odnos do
određenog roka, ali ne duže od roka propisanog stavkom 3. osim navedenog izuzeća.
Članak 17.
(1) Poslodavac je dužan radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu na
određeno vrijeme osigurati iste uvjete rada kao i radniku, koji je sklopio ugovor o radu na
neodređeno vrijeme s istim poslodavcem ili, prema posebnom propisu s njim povezanim
poslodavcem, s istim ili sličnim stručnim znanjima i vještinama, a koji obavlja iste ili slične
poslove.
Članak 18.
(1) Osobu koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala, može poslodavac
zaposliti kao pripravnika.
(2) Pripravnik može zasnovati radni odnos na određeno vrijeme od godine dana.
Članak 19.
(1) Ugovorom o radu određuje se trajanje pripravničkog staža, sadržaj i način njegova
provođenja i osposobljavanja pripravnika za samostalni rad, te druga pitanja u svezi radnog
odnosa pripravnika.
(2) Kod zasnivanja radnog odnosa s pripravnikom Poslodavac imenuje tročlano povjerenstvo
koje tijekom pripravničkog staža prati osposobljavanje pripravnika, i na kraju pripravničkog
staža provjerava njegovu osposobljenost za samostalni rad.
(3) Članovi povjerenstva iz prethodnog stavka ovoga članka moraju imati najmanje isti
stupanj stručne spreme koji ima pripravnik.
(4) U povjerenstvo za praćenje pripravničkog staža u pravilu se imenuju radnici Društva, a
iznimno se mogu imenovati i osobe koje nisu zaposlene u Društvu.
Članak 20.
(1) Radno iskustvo potrebno za samostalni rad pripravnik stječe, redovito, praktičnim radom
na poslovima za koje se osposobljava, sukladno propisima.
(2) Pripravnik ima sva prava i obveze iz radnog odnosa i u vezi s radnim odnosom kao i drugi
radnici u Društvu.
Članak 21.
(1)Ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili drugim propisom kao uvjet za
obavljanje poslova određenoga radnog mjesta, određenog zanimanja, Poslodavac može
osobu koja je završila školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje za
rad bez zasnivanja radnog odnosa (stručno osposobljavanje za rad).
(2)Stručno osposobljavanje za rad može trajati najduže koliko traje pripravnički staž (1
godinu). Na osobu koja se stručno osposobljava za rad primjenjuju se odredbe ovog
Pravilnika, osim odredbi o sklapanju ugovora o radu, plaći, i naknadi plaće te prestanku
ugovora o radu.
Članak 22.
(1) Kod sklapanja ugovora o radu Poslodavac će s radnikom ugovoriti probni rad u trajanju
najdužem do 6 mjeseci.
(2) Provjera stručnih sposobnosti i znanja za vrijeme trajanja probnog rada uključuje
ocjenjivanje sposobnosti za izvršenje zadaća i poslova glede načina rada, i usvajanja znanja.
(3) Ocjenu rada radnika za vrijeme probnog rada utvrđuje Poslodavac.
Nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz
ugovora o radu.
(4) Otkaz mora imati pisani oblik, Poslodavac ga mora pisano obrazložiti i dostaviti osobi
kojoj otkazuje.
(5) Otkazni rok ugovorenog probnog rada je 7 dana.
III
RADNO VRIJEME I RASPORED
Članak 23.
(1)Raspored radnog vremena određuje svojom odlukom poslodavac.
(2)Puno radno vrijeme kod Poslodavca je 40 sati tjedno.
(3)Puno radno vrijeme je vrijeme u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u
kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje
se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac.
(4) Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu
poslodavca za obavljanje poslova ako se pokaže takva potreba, pri čemu se radnik ne nalazi
na mjestu na kojem se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio
poslodavac.
(5) Vrijeme pripravnosti i visina naknade uređuje poslodavac ugovorom o radu .
(6) Vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove po pozivu poslodavca smatra se radnim
vremenom, neovisno o tome obavlja li ih u mjestu koje je odredio poslodavac ili u mjestu
koje je odabrao radnik.
Članak 24.
(1) Nepuno radno vrijeme radnika je svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena.
(2) Radnik ne može kod više poslodavaca raditi s ukupnim radnim vremenom dužim od
četrdeset sati tjedno.
(3) Radnik iz stavka 2. ovoga članka, a čije je ukupno radno vrijeme četrdeset sati tjedno,
može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno,
odnosno do sto osamdeset sati godišnje, samo ako su poslodavci s kojima radnik već
prethodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost.
(4) Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, radnik je dužan obavijestiti
poslodavca o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem,
odnosno drugim poslodavcima.
(5) Ako je za stjecanje prava iz radnog odnosa važno prethodno trajanje radnog odnosa s
istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se radom u
punom radnom vremenu.
(6) Plaća i druga materijalna prava radnika (jubilarna nagrada, regres, nagrada za božićne
blagdane i slično) utvrđuju se i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu.
(7) Poslodavac je dužan razmotriti zahtjev radnika koji je stranka ugovora o radu sklopljenog
za puno radno vrijeme za sklapanje ugovora za nepuno radno vrijeme, kao i radnika koji je
stranka ugovora o radu sklopljenog za nepuno radno vrijeme za sklapanje ugovora za puno
radno vrijeme, ako kod njega postoji mogućnost za takvu vrstu rada.
Članak 25.
(1) Poslodavac je dužan radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu za
nepuno radno vrijeme, osigurati iste uvjete rada kao i radniku koji je sklopio ugovor o radu
za puno radno vrijeme s istim poslodavcem ili prema posebnom propisu s njim povezanim
poslodavcem, s istim ili sličnim stručnim znanjima i vještinama, a koji obavlja iste ili slične
poslove.
(2) Ako kod poslodavca iz stavka 1. ovoga članka nema radnika koji je sklopio ugovor o radu
za puno radno vrijeme s istim ili sličnim stručnim znanjima i vještinama, a koji obavlja iste ili
slične poslove, poslodavac je dužan radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o
radu za nepuno radno vrijeme, osigurati uvjete uređene Pravilnikom o radu koji ga obvezuje,
a koji su utvrđeni za radnika koji je sklopio ugovor o radu za puno radno vrijeme te obavlja
slične poslove i ima slična stručna znanja i vještine.
(3) Poslodavac je radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu za nepuno
radno vrijeme, dužan osigurati primjerene uvjete rada kao radniku koji je sklopio ugovor o
radu za puno radno vrijeme, a koji obavlja slične poslove i ima slična stručna znanja i
vještine.
(4) Poslodavac je dužan radnicima koji imaju sklopljene ugovore o radu za nepuno radno
vrijeme, omogućiti usavršavanje i obrazovanje pod istim uvjetima kao i radnicima koji imaju
sklopljene ugovore o radu za puno radno vrijeme.
Članak 26.
(1) Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije
moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom
utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.
(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka te trajanje radnog vremena na takvim poslovima
utvrđuju se posebnim propisom.
(3) Radnik koji radi na poslovima iz stavka 1. ovoga članka, ne smije na takvim poslovima
raditi duže od radnog vremena utvrđenog stavkom 2. ovoga članka, niti se smije na takvim
poslovima zaposliti kod drugog poslodavca.
(4) Pri ostvarivanju prava na plaću i drugih prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim
odnosom, skraćeno radno vrijeme iz stavka 1. ovoga članka izjednačuje se s punim radnim
vremenom.
Prekovremeni rad
Članak 27.
(1) U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima
prijeke potrebe, radnik je na pisani zahtjev poslodavca dužan raditi duže od punog, odnosno
nepunog radnog vremena (prekovremeni rad).
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako priroda prijeke potrebe onemogućava poslodavca
da prije početka prekovremenog rada uruči radniku pisani zahtjev, usmeni zahtjev
poslodavac je dužan pisano potvrditi u roku od sedam dana od dana kada je prekovremeni
rad naložen.
(3) Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od 50 sati
tjedno.
(4) Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od sto 180 sati godišnje.
(6) Trudnica, roditelj s djetetom do tri godine života, samohrani roditelj s djetetom do šest
godina života, radnik koji radi u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca, te radnik
iz članka 61. stavka 3. i članka 62. stavka 3. ovoga Zakona o radu mogu raditi prekovremeno
samo ako dostave poslodavcu pisanu izjavu o pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.
Članak 28.
(1) Radno vrijeme radnika može se rasporediti u jednakom, odnosno nejednakom trajanju po
danima, tjednima, odnosno mjesecima.U pravilu tjedno radno vrijeme je raspoređeno u pet
radnih dana od ponedjeljka do petka. Dnevno radno vrijeme je 8 sati. Radnik ugovorne
poslove obavlja od 09 h do 17 h ili od 8 do 16 h., dozvoljeno je klizno radno vrijeme.
(2) Poslodavac ovisno o potrebama nesmetanog odvijanja procesa rada može ugovorom o
radu s pojedinim radnikom ugovoriti radno vrijeme raspoređeno u nejednakom trajanju,
ono tijekom jednog razdoblja može trajati duže, a tijekom drugog razdoblja kraće od punog,
odnosno nepunog radnog vremena.
(3) Ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, razdoblje takvog rasporeda ne
može biti kraće od mjesec dana niti duže od jedne godine, te tijekom tako utvrđenog
rasporeda, radno vrijeme mora odgovarati radnikovom ugovorenom punom ili nepunom
radnom vremenu.
(4) Ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, radnik u tjednu može raditi najviše
do pedeset sati, uključujući prekovremeni rad.
(5) Ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, radnik u svakom razdoblju od
četiri uzastopna mjeseca, ne smije raditi duže od prosječno četrdeset osam sati tjedno,
uključujući prekovremeni rad.
(6) Ako i prije isteka utvrđenog razdoblja nejednakog rasporeda radnog vremena, radno
vrijeme radnika već odgovara njegovu ugovorenom punom, odnosno nepunom radnom
vremenu, poslodavac će tom radniku, tijekom preostalog utvrđenog razdoblja naložiti
prekovremeni rad, ako ima potrebu za radom toga radnika.
(7) Ako je radnik kojem radni odnos prestaje zbog isteka ugovora o radu sklopljenog na
određeno vrijeme radio duže od prosječnog ugovorenog punog, odnosno nepunog radnog
vremena, broj sati veći od prosječnog ugovorenog punog, odnosno nepunog radnog
vremena smatrat će se prekovremenim radom.
(8) Razdoblja godišnjeg odmora i privremene spriječenosti za rad ne uračunavaju se u
razdoblje od četiri mjeseca.
(9) Poslodavac mora obavijestiti radnika o njegovu rasporedu ili promjeni njegova rasporeda
radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju prijeke potrebe za radom
radnika.
Članak 29.
(1) Kada narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti
tako da tijekom razdoblja koje ne može biti duže od dvanaest neprekidnih mjeseci, u jednom
razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena, na
način da prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog
ili nepunog radnog vremena.
(2) Ako preraspodjela radnog vremena nije ugovorena, poslodavac je dužan utvrditi plan
preraspodijeljenog radnog vremena s naznakom poslova i broja radnika uključenih u
preraspodijeljeno radno vrijeme, te takav plan preraspodjele prethodno dostaviti inspektoru
rada.
(3) Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.
(4) Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje duže od
punog ili nepunog radnog vremena, uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti duže od
četrdeset osam sati tjedno.
(8) Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog
radnog vremena može trajati najduže četiri mjeseca.
Članak 30.
(1) Maloljetnik ne smije raditi duže od osam sati tijekom razdoblja od dvadeset četiri sata.
(2) Radnik koji radi u nepunom radnom vremenu za dva ili više poslodavca, trudnica, roditelj
s djetetom do tri godine života i samohrani roditelj s djetetom do šest godina života, mogu
raditi u nejednakom rasporedu radnog vremena samo ako dostave poslodavcu pisanu izjavu
o dobrovoljnom pristanku na takav rad.
Članak 31.
(1) Noćni rad je rad kojeg, neovisno o njegovom trajanju, radnik obavlja u vremenu između
dvadeset dva sata navečer i šest sati ujutro idućega dana, osim ako za određeni slučaj nije
drukčije određeno posebnim propisom.
(2) Ako je rad organiziran u smjenama, mora se osigurati izmjena smjena, tako da radnik radi
noću uzastopce najviše tjedan dana.
IV. ODMORI I DOPUSTI
Članak 32
(1) Radnik koji radi 8 satno radno vrijeme , nakon najmanje šest sati dnevnog rada ,ima
svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) u trajanju od trideset minuta.Stanka se ubraja
u radno vrijeme.
Članak 33.
(1) Tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata radnik ima pravo na dnevni
odmor od najmanje 12 sati neprekidno.
Članak 34.
(1) Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri
sata, kojem se pribraja dnevni odmor .
(2) Odmor iz stavaka 1. ovoga članka radnik koristi u pravilu nedjeljom, ili u dan koji nedjelji
prethodi, odnosno iza nje slijedi .
Članak 35.
(1)Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od
najmanje četiri tjedna, a najviše pet tjedana. Blagdani i neradni dani određeni posebnim
zakonom, te razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje utvrdi ovlašteni liječnik ne
uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora.
Članak 36.
(1) Odluku o korištenju odmora i dopusta donosi Poslodavac na prijedlog rukovoditelja
organizacijske jedinice u kojoj radnik radi.
(2) U slučaju prijeke potrebe Poslodavac može zatražiti da radnik odgodi ili prekine
korištenje godišnjeg odmora.
(3) Poslodavac će za svaki pojedinačni slučaj prekida ili odgode godišnjeg odmora donijeti
posebnu pisanu odluku u trenutku prekida ili odgode.
(4) Ukoliko pisanu odluku nije moguće donijeti u trenutku prekida ili odgode godišnjeg
odmora, ista će se donijeti najkasnije u roku od dva dana.
Članak 37.
(1) Raspored korištenja godišnjeg odmora određuje Poslodavac sukladno potrebama
organizacije rada, te koliko je moguće prema potrebama i željama radnika.
(2) Radnik ima pravo koristiti godišnji odmor u dva dijela, osim ako se s poslodavcem
drugačije ne dogovori. Ako radnik koristi godišnji odmor u dva dijela, mora tijekom
kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristiti najmanje dva tjedna
u neprekidnom trajanju.
(3) Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju dužem od dva tjedna radnik može prenijeti
i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.
(4) Poslodavac donosi pojedinačnu odluku o korištenju godišnjeg odmora radnika i dostavlja
je radniku prije početka korištenja.
Članak 38.
(1) Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini
prosjećne mjesečne plaće u predhodna 3 mjeseca, uračunavajući i sva primanja u novcu i
naravi koja predstavljaju naknadu za rad.
Članak 39.
(1) Radnik ima pravo 2 puta koristiti po 1 slobodan dan godišnjeg odmora po vlastitoj želji o
čemu je dužan obavijestiti poslodavca 3 dana prije dana korištenja.
(2) U slučaju prestanka ugovora o radu, poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio
godišnji odmor u cijelosti isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora.
Članak 40.
(1) Temeljem pisanog, obrazloženog i dokumentiranog zahtjeva radnika, Poslodavac može
ako to dozvoljava proces rada pisanim putem odobriti svojom odlukom neplaćeni dopust
radniku za njegove važne osobne potrebe: obrazovanje, njegu oboljelog člana obitelji. Prava i
obveze radnika miruju za vrijeme neplaćenog dopusta.
V. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI ZAPOSLENIKA
Članak 41.
(1) Poslodavac je dužan pribaviti i održavati uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup
mjestu rada, te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika, u
skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji se obavlja.
(2) Poslodavac je dužan osposobiti radnika za rad na način koji osigurava zaštitu života i
zdravlja radnika te sprječava nastanak nesreća.
(3) Radnik je u provedbi mjera zaštite i sigurnosti na radu u obvezi pravilno upotrebljavati
sredstva rada, osobnu zaštitnu opremu, odmah izvijestiti poslodavca o događaju koji
predstavlja moguću opasnost, te provoditi propisane mjere .
Članak 42.
(1) Poslodavac će u svrhu praćenja radnoga odnosa radnika prikupljati i obrađivati podatke o
radniku sukladno propisima.
(2) Radnik je dužan na zahtjev ovlaštene osobe od Poslodavca, predočiti originale isprava
kojima dokazuje istinitost pojedinih traženih podataka o njemu.
(3) Neispunjavanje zahtjeva poslodavca i davanje lažnih, odnosno netočnih podataka
predstavlja valjani razlog za odgovornost radnika.
(4) Podaci o radnicima prikupljaju se i obrađuju sa svrhom ostvarenja prava i obveza radnika
iz radnoga odnosa, a podatke prikupljaju i čuvaju osobe koje za to svojom odlukom ovlasti
direktor Društva.
(5) Obrađeni podaci o radniku, podaci o njegovoj plaći te svi podaci o radnikovim novčanim
obvezama prema trećim osobama su povjerljivi i podliježu zaštiti osobnih podataka.
U iznimnim situacijama temeljem zahtjeva trećih, ovlaštena osoba poslodavca može
udovoljiti zahtjevu i dostaviti ih trećoj osobi (fizičkoj ili pravnoj) ali uz pisani pristanak
radnika čiji su podaci traženi.
(6) Radnik je u obvezi sve podatke koji su utvrđeni kao poslovna ili profesionalna tajna
Pravilnikom o poslovnoj tajni Društva, odlukom Direktora ili odredbama posebnih propisa
čuvati, a bilo koja zlouporaba ili kršenje ugovorene obveze predstavlja tešku povredu radne
obveze radnika.
(7) Radnik je obvezan poslodavcu redovito prijavljivati svaku promjenu podataka koji su
predmet prikupljanja i obrađivanja podataka o radnicima i snosi sve posljedice zbog
neprijavljivanja ili nepravovremenoga prijavljivanja.
VI. PLAĆE, NAKNADE PLAĆA I DRUGI NOVČANI I NENOVČANI PRIMICI ZAPOSLENIKA
Članak 43.
(1) Osnovna plaća radnika za puno radno vrijeme i normalan učinak predstavlja umnožak
osnovice i pripadajućeg koeficijenta složenosti poslova. Plaća se isplaćuje radniku do 21. u
mjesecu za predhodni mjesec
(2) Osnovica za izračun osnovne plaće utvrđuje se u svoti od 3.050,00 kn (brutto).
Odlukom Direktora, a bez izmjene ovog Pravilnika, može se prigodom isplate plaće povećati
osnovica iz st. 2. ovog članka.
(3) Pod normalnim učinkom podrazumijeva se izvršavanje poslova koje radnik obavlja, a na
temelju plana i programa rada, organizacije poslovanja, te naputaka i naredaba Direktora .
(4) Za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad, te za rad nedjeljom, blagdanom ili
nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na
povećanu plaću .
(5)Osnovna plaća iz stavka 1,2 i 3. ovog članka uvećava se sukladno stavku 4. za:
Otežane uvijete rada
 prekovremeni rad - 20 %
 rad noću- 20 %
 rad nedjeljom- 20 %
 rad blagdanom ili drugim neradnim danom propisanim zakonom- 20 %
Najniža osnovna plaća isplaćuje se radniku u iznosu sukladno složenosti poslova koeficijenta
1. ili 2. Sukladno složenosti poslova i zadaća radnog mjesta.
Najniža osnovna plaća za koeficijent 1 je u bruto iznosu 3.050,00 kn.
Najniža osnovna plaća za koeficijent 2 je u bruto iznosu 4.150,00 kn.
Najniža osnovna plaća za koeficijent 3 je u bruto iznosu 5.300,00 kn.
(6)Poslodavac može donijeti odluku o isplati radniku stimulativnog dijela plaće ako radnik
iskaže posebne rezultate rada, uz uvjet povećanja tromjesečnog povećanja prometa
Poslodavca.
(7) Poslodavac svojom odlukom može smanjiti radniku osnovnu plaću ako su rezultati
poslovanja izraženi u većim gubitcima, i ako se dovede u pitanje dalje uredno poslovanje
Društva.
(8) Poslodavac je u obvezi ponuditi radniku Aneks ugovora o promjeni visine osnovne plaće .
(9) Poslodavac je dužan, najkasnije petnaest dana od dana isplate plaće, naknade plaće ili
otpremnine, radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrđeni.
(10) Radnik ima pravo na naknadu plaće kada ne radi zbog:
 godišnjeg odmora;
 plaćenog dopusta;
 državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom;


obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja na koje je upućen od strane
poslodavca;
zastoja u poslu do kojeg je došlo bez njegove krivnje.
Naknada plaće za vrijeme bolovanja
Članak 44.
(1) U slučaju odsutnosti radnika s posla radi bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada
plaće koja ne može biti niža od 70 % osnovice prosječne bruto plaće ostvarene u prethodnih
šest mjeseci prije mjeseca u kojem je započelo bolovanje.
(2) Naknada radniku koji je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu,
obračunava se sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju.
(3) Ukoliko radniku za vrijeme trajanja bolovana prestane radni odnos, naknada plaće za
bolovanje priprada mu još najviše 30 dana od dana prestanka radnog odnosa.
(4) Način obračuna naknade plaće iz st. 1., 2. i 3. ovog članka utvrđuje se sukladno propisima
o zdravstvenom osiguranju.
Ostala materijalna prava radnika
Članak 45.
Poslodavac će prema financijskim mogućnostima naknaditi troškove prijevoza radnika na
posao i s posla u visini mjesečne karte javnog prijevoza (pokaz) ili u slučaju dolaska iz drugih
gradova u visini nastalih troškova , o čemu je radnik poslodavcu podnijeti dokaz ( kartu
prijevoznika) ili priložiti cijenik prijevoznika, iznimno ako poslodavac objektivno nije u
financijskoj mogućnosti (pad prihoda Društva, kriza u poslovanju, financijske poteškoće) o
istome će donijeti Odluku i javno je objaviti na oglasnoj ploči Društva 8 dana prije moguće
isplate. Naknada za prijevoz se u pravilu isplaćuje do posljednjeg radnog dana u mjesecu za
mjesec koji slijedi.
Članak 46.
Kada je radnik upućen na službeno putovanje u zemlji i u inozemstvo, ima pravo na punu
naknadu prijevoznih troškova, dnevnicu propisanu zakonskim odredbama i naknadu punog
iznosa hotelskog računa.
Članak 47.
Poslodavac može isplatiti druga materijalna davanja radnicima (darovi za djecu do 15 god
starosti koje preko radnika ostvaruje zdravstveno osiguranje, Božićnicu, regres za godišnji
odmor, jubilarnu nagradu u visini dozvoljene Zakonom, donijeti odluku o dodjeli stipendija
radnicima,) ako to dozvoljavaju financijski pokazatelji poslovanja. U slučaju mogućnosti
isplate, poslodavac će donijeti posebnu odluku u kojoj će utvrditi i visinu isplate o čemu će
radnike obavijestiti putem oglasne ploče Društva.
Članak 48.
Radnik ne smije za sebe ili za drugog Poslodavca obavljati poslove kojima konkurira Društvu.
VII. PRESTANAK RADNOG ODNOSA
Članak 49.
(1) Ugovor o radu prestaje:
1. Smrću radnika
2. Istekom vremena na koji je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme.
3. Kada radnik navrši 65 godina života i 20 godina staža osiguranja, osim ako se radnik i
Direktor društva drugačije ne dogovore.
4. Sporazumom radnika i poslodavca koji mora biti u pisanom obliku.
5. Dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog opće
nesposobnosti za rad.
6. Otkazom.
7. Odlukom nadležnog suda.
Članak 50.
(1) Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti
otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:
I) ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili
organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz)
II) ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog
određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz)
III) ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem
radnika) ili
IV) ako radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom
radu).
(2) Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći za
to razlog.
(3) Poslodavac koji je poslovno uvjetovanim otkazom otkazao radniku, ne smije šest mjeseci
od dana dostave odluke o otkazu ugovora o radu radniku, na istim poslovima zaposliti
drugog radnika.
(4) Ako u roku iz stavka 3. ovoga članka nastane potreba zapošljavanja zbog obavljanja istih
poslova, poslodavac je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz
poslovno uvjetovanih razloga.
Članak 51.
(1) Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok ako za to
ima opravdan razlog, u slučaju:
 ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih
ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz)
 ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog
određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz)
 ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem
radnika ( nanošenje štete i ugledu poslodavca, neuredno i neprofesionalno
izvršavanje poslova i zadaća, kršenje ugovornih obveza, kršenje internih akata
poslodavca itd., ako kršenje ugovornih obveza nije takvo da podliježe izvanrednom
otkazu ugovora o radu kada radnik nema pravo na otkazni rok)
(2) Radi raspoređivanja radnika na druge poslove ili drugo radno mjesto poslodavac može
radniku redovito otkazati ugovor o radu, uz istovremeni prijedlog za sklapanje novog
ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (premještaj na drugo radno mjesto).
Članak 52.
Radnik može otkazati ugovor o radu poslodavcu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok ne
navodeći za to razlog.
Članak 53.
(1) Ugovor o radu sklopljen na neodređeno ili određeno vrijeme poslodavac može otkazati
radniku bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz)
ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne
činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana, nastavak radnog
odnosa nije moguć.
(2) Osobito teškom povredom obveze iz radnog odnosa smatraju se naročito:
 odavanje poslovne tajne i profesionalne tajne te ne pridržavanje zakona, propisa i
internih akata poslodavca.
 zlouporaba položaja ili prekoračenje ovlasti
 poduzimanje nezakonitih radnji u obavljanju posla
 propuštanje poduzimanja mjera ili radnji koje je radnik ovlašten i dužan poduzimati
radi sprječavanja nastanka štete poslodavcu (nesavjestan rad)
 neovlašteno prisvajanje imovinske koristi
 neovlašteno korištenje sredstava rada za izvršenje poslova
 odbijanje izvršenja pisanog naloga poslodavca, ako za to ne postoje opravdani razlozi
 konzumiranje alkohola i opojnih droga za vrijeme radnog vremena ili rad pod
utjecajem alkohola ili opojnih droga, s time da se prisustvo alkohola ili droga utvrđuje
posebnim uređajima propisanima propisima o zaštiti na radu
 uništavanje imovine poslodavca
 nedoličan odnos ili iskazivanje netrpeljivosti prema kolegama ili poslovnim
partnerima; diskriminatorno i osobito neprimjereno, grubo i nepoželjno ponašanje





tijekom radnog vremena (svađe , fizički i seksualno zlostavljanje na radnom mjestu)
itd.)
ponašanje suprotno Etičkom kodeksu Društva čime se nanosi šteta ugledu Društva.
neopravdani izostanak s posla
davanje netočnih podataka Poslodavcu kojim se bitno utječe na donošenje njegovih
odluka, a temeljem kojih nastaju druge štetne posljedice
obavljanje djelatnosti nespojivih s poslovima radnog mjesta (povreda odredbi o
zabrani zakonske ili ugovorne utakmice) bez suglasnosti ili znanja poslodavca
uporaba nevjerodostojne isprave u cilju ostvarivanja prava iz radnog odnosa kod
Poslodavca (lažne diplome, certifikati, itd)
(3) Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od 15 dana od dana saznanja za
činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.
Članak 54.
(1) Otkaz mora imati pisani oblik, otkaz se mora obrazoložiti i dostaviti osobi kojoj se
otkazuje ugovor o radu. Otkazni rok počinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu .
Otkaz mora imati pouku o pravnom lijeku.
(2) Otkazni rok ne teće za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog,
posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skračenom
radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te
drugih razloga utvrđenih zakonom.
(3)Otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.
(4) Ako je došlo do prekida tijeka otkaznog roka zbog privremene nesposobnosti za rad
radnika, radni odnos tom radniku prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana uručenja
odluke o otkazu ugovora o radu.
(5) Otkazni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta te razdoblja privremene
nesposobnost za rad radnika kojeg je poslodavac u otkaznom roku oslobodio obveze rada.
Članak 55.
(1) U slučaju redovitog otkaza otkazni rok je najmanje:
I) 2 tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno manje
od 1 godine
II) 1 mjesec ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno 1
godinu
III) 1 mjesec i 2 tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo
neprekidno 2 godine
IV) 2 mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno 5
godina
V) 2 mjeseca i 2 tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo
neprekidno 10 godina
VI) 3 mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno 20
godina.
(2) Otkazni rok iz stavka 1. ovog članka radniku koji je kod poslodavca proveo u radnom
odnosu neprekidno dvadeset godina, povećava se za dva tjedna ako je radnik navršio
pedeset godina života, a za mjesec dana ako je navršio pedeset pet godina života.
(3) Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveze iz radnog odnosa (otkaz
uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih
rokova utvrđenih u stavcima 1. i 2. ovog članka.
(4) Radniku koji je tijekom otkaznog roka oslobođen obveze rada, poslodavac je dužan
isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznoga roka.
(5) Za vrijeme otkaznoga roka radnik ima pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada
najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.
(6) Ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana, ako on
za to ima osobito važan razlog.
Članak 56.
(1) Poslodavac može otkazati ugovor i istodobno predloži radniku sklapanje ugovora o radu
pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora).
(2) Ako u slučaju iz stavka 1. ovog članka radnik prihvati ponudu poslodavca, pridržava pravo
pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost takvog otkaza ugovora.
(3) O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik se mora izjasniti
u roku 8 dana.
Članak 57.
(1) Radnik kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se
otkazuje zbog razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu
koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim
poslodavcem, u iznosu od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u 3
mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga
poslodavca.
(2) Ukupan iznos otpremnine iz stavka 1. ovog članka ne može biti veći od šest prosječnih
mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
(3) Poslodavac je u obvezi radniku obračunati i isplatiti otpremninu iz članka 1 ili 2 u roku 6
mjeseci od dostavljanja odluke o otkazu ugovora o radu, osim ako se ugovorne stranke ne
dogovore o produljenju roka isplate poslodavca. Poslodavac je dužan, najkasnije petnaest
dana od dana isplate otpremnine, radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti
iznosi utvrđeni.
(4)Poslodavac je dužan u roku od petnaest dana od dana prestanka radnog odnosa radniku
vratiti sve njegove isprave i primjerak odjave s obveznoga mirovinskog i zdravstvenog
osiguranja te mu izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa.
Članak 58.
O pravima i obvezama radnika odlučuje poslodavac ili osoba koju on za to opunomoći
pisanim putem.
Članak 59.
Dostavljanje odluka u svezi s ostvarivanjem prava i odgovornosti radnika obavlja se osobnom
dostavom poslodavca radniku, ili preko za to ovlaštenih osoba od strane poslodavca.
Poslodavac će kod odlučivanja o pravima i obvezama radnika postupati sukladno Zakonu o
radu u svezi savjetovanja, traženja suglasnosti ili suodlučivanju s radničkim vijećem ili
sindikatom ako isti djeluju kod poslodavca.
VIII. PRAVILA O POSTUPKU I MJERAMA ZAŠTITE DOSTOJANSTVA RADNIKA
Članak 60.
Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo svakog radnika za vrijeme obavljanja poslova i
zadaća radnog mjesta, na način da im osigura uvjete rada u kojima neće biti izloženi
diskriminatornom postupanju, uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju.
Članak 61.
Poslodavac svojom odlukom imenuje osobu (u daljnjem tekstu: Ovlaštena osoba za pritužbe)
koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva
radnika.
Članak 62.
(1) Radnik pritužbu vezanu za zaštitu dostojanstva radnika dostavlja Ovlaštenoj osobi za
pritužbe u pisanoj formi.
(2) Pritužba za zaštitu dostojanstva radnika (u daljnjem tekstu: Pritužba) mora najmanje
sadržavati sljedeće:
a) ime i prezime radnika koji podnosi Pritužbu,
b) ime i prezime osobe protiv koje se Pritužba podnosi,
c) razloge traženja zaštite,
d) opis činjenica uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja (zlostavljanja na radu), imena i
prezimena osoba koje su neposredni svjedoci takvog postupanja tuženog protiv kojeg je
radnik podnio Pritužbu,
e) priložiti dokumentaciju, ako je posjeduje, kojom potvrđuje navode iz Pritužbe.
Članak 63.
(1) Ovlaštena osoba za Pritužbe obvezna je u roku od 7 dana od zaprimanja Pritužbe:
 ispitati radnika koji je pritužbu podnio,
 ispitati osobu za koju podnositelj pritužbe tvrdi da je uznemiravala ili spolno
uznemiravala (zlostavljala na radu) radnika,
 utvrditi način i okolnosti uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja (zlostavljanja na
radu), izvesti i druge dokaze u svrhu utvrđenja relevantnih činjenica (dokumentacija)
te o svemu sastaviti zapisnik u roku od 7dana od zaprimanja Pritužbe.
(2) Ovlaštena osoba za pritužbe pokretanjem postupka poziva pojedinačno osobe u
postupku, podnositelja pritužbe, osobu protiv koje je pritužba podnesena, predložene
svjedoke i umješače koji su u obvezi odazvati se pozivu, te iznijeti činjenice i neposredna
saznanja u svezi predmeta pritužbe.
Stranke u postupku, svjedoci i umješaći mogu pored usmenih iskaza osobi ovlaštenoj za
pritužbe, dostaviti vlastoručno potpisane pisane iskaze koji će biti sastavni dio zapisnika o
postupku za zaštitu dostojanstva radnika.
(3) Ovlaštena osoba za Pritužbe u obvezi je upoznati sve stranke postupka o zakonskom
određenju „tajnosti postupka za zaštitu dostojanstva radnika“ koje one prihvaćaju i
potvrđuju davanjem vlastoručnog potpisa u zapisnik o postupku za zaštitu dostojanstva
radnika.
(4) Nakon provedenog postupka utvrđivanja istinitosti činjenica ovlaštena osoba za Pritužbe
je u obvezi dostaviti poslodavcu zapisnik o postupku za zaštitu dostojanstva radnika sa
zaključkom, i prijedlogom odluke uz obrazloženje.
(5) Nakon završenog postupka utvrđivanja istinitosti činjenica i sastavljanja zapisnika o
postupku za zaštitu dostojanstva radnika, ovlaštena osoba za pritužbe daje predmetni
zapisnik na uvid i potpis osobi protiv koje je Pritužba podnesena, podnositelju Pritužbe a
nakon toga poslodavcu.
Članak 64.
(1) Ako ovlaštena osoba za pritužbe utvrdi, uz provedene dokaze, da je podnositelj pritužbe
uznemiravan, spolno uznemiravan ili na bilo koji način zlostavljan na radu, predložit će
poslodavcu, pored predložene sankcije i hitno poduzimanje drugih preventivnih mjera kako
bi se spriječio nastavak takvog ponašanja radnika protiv kojeg je podignuta pritužba.
(2) Ovlaštena osoba za pritužbe, nakon provedenog postupka i utvrđivanja svih činjenica,
dostavlja poslodavcu u roku 6 dana od pokrenutog postupka zapisnik s prijedlogom odluka i
mjera za svaki pojedinačni slučaj.
Članak 65.
(1) Ovlaštena osoba za pritužbe nakon provedenog postupka utvrđivanja istinitosti činjenica
iz pritužbe, predlaže poslodavcu jednu od dolje navedenih odluka i mjera, s predloženim
rokom provedbe:
ODLUKE:
 usmena opomena osobi protiv koje je podnesena pritužba,
 pisana opomena bez javne objave osobi protiv koje je podnesena pritužba,
 pisana opomena uz javnu objavu (oglasne ploče, intranet) osobi protiv koje je
donesena,
 odluku o raskidu, s ponudom izmijenjenog ugovora o radu (premještaj na drugo
radno mjesto),
 odluku o otkazu ugovora o radu (skrivljeno ponašanje radnika).
PREVENTIVNE MJERE:
 održavanje redovnih sastanaka do utvrđenog roka između podnositelja pritužbe i
tuženog u prisustvu osobe ovlaštene za pritužbe s ciljem pokušaja uspostavljanja
međusobnog povjerenja između stranaka,
 fizički premještaj u drugu radnu prostoriju ili ured (uz obavljanje istih poslova i
zadaća, ali uz fizičku odvojenost između podnositelja pritužbe i tuženog), promjena
rasporeda rada
 organiziranje ciljane i tematske edukacije za sudionike postupka u svezi načina
interne komunikacije i detaljnije educiranje zaposlenika o svim njihovim pravima,
obvezama i načinu obvezujuće poslovne i etičke komunikacije u radnoj sredini,
 druge preventivne mjere koje predloži Osoba za zaštitu dostojanstva radnika za svaki
konkretni slučaj, a koje imaju za cilj prevenirati u određenom vremenskom razdoblju
moguće situacije i probleme u komunikaciji i radu u okruženju podnositelja pritužbe i
osobe protiv koje je ona podnesena te pridonijeti saniranju narušenih međuljudskih
odnosa .
Članak 66.
(1) Sve predložene odluke i mjere u svezi spora Ovlaštena osoba za pritužbe, mora u pisanoj
formi, putem zapisnika dostaviti poslodavcu u roku najduljem od 7 dana od zaprimanja
Pritužbe.
(2) Poslodavac, nakon uvida u zapisnik s predloženim odlukama i mjerama Ovlaštene osobe
za pritužbe, donosi odluku o prihvaćanju ili neprihvaćanju prijedloga odluke i mjera
Ovlaštene osobe za pritužbe, što svojim potpisom potvrđuje u zapisniku .
(3) Ovlaštena osoba za pritužbe obavještava stranke o odluci poslodavca te im istu dostavlja.
(4) Osoba koja je podnijela Pritužbu može:
- potpisati izjavu da prihvaća odluku i mjeru poslodavca i da se odriče daljnjeg postupanja
pred sudom,
-
potpisati izjavu da ne prihvaća poduzete mjere, čime zadržava pravo daljnjeg postupanja
na sudu sukladno Zakonu o radu.
(5) Na odluku Poslodavca u predmetu Pritužbe za zaštitu dostojanstva radnika, stranke
postupka nemaju pravo Zahtjeva za zaštitu povrijeđenog prava.
Članak 67.
(1) Ukoliko se Pritužba radnika odnosi na osobu - radnika drugog poslodavca, Ovlaštena
osoba za pritužbe će bez odgode u pisanoj formi u roku od 5 dana obavijestiti njegovoga
poslodavca i predložiti zabranu daljnjeg poslovnog kontakta te osobe s uznemiravanim ili
spolno uznemiravanim radnikom.
(2) Predmetna obavijest dat će se na uvid podnositelju Pritužbe, o čemu će se sačiniti
zapisnik u koji će se, pored ostalog, unijeti izjava podnositelja Pritužbe o prihvaćanju
poduzetih mjera od strane poslodavca. Zapisnik potpisuje Ovlaštena osoba za pritužbe i
podnositelj Pritužbe.
Članak 68.
(1) Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni i za njihovu tajnost je
odgovorna Ovlaštena osoba za pritužbe koja je rješavala pritužbu, kao i druge osobe koje su
sudjelovale u postupku i potpisale izjavu da su upoznate i prihvaćaju zaštitu tajnosti
podataka iz postupka za zaštitu dostojanstva radnika. Svako odavanje podataka iz ovog
postupka predstavlja kršenje Pravilnika o poslovnoj tajni i podlježe sankciji poslodavca.
Članak 69.
U slučaju da ovlaštena osoba za Pritužbe ne provede postupak na način propisan ovim
Pravilnikom o radu u roku od 8 dana od zaprimanja pritužbe ili je podnositelj pritužbe
nezadovoljan zaštitom poslodavca, ima pravo poduzeti druge pravne radnje sukladno
Zakonu o radu.
IX. RADNE OBVEZE RADNIKA
Članak 70.
(1) Pored radnih obveza utvrđenih ovim Pravilnikom i općim aktima Društva, radnici imaju
sljedeće radne obveze:
 savjesno, profesionalno i stručno izvršavati ugovorene poslove i zadaće, čuvajući
povjerenu imovinu Društva te za istu odgovarati,
 svojim radom razvijati i unapređivati ugled Društva,
 pridržavati se Etičkog kodeksa,
 pridržavati se mjera zaštite na radu i mjera protupožarne zaštite, sukladno važećim
propisima
 čuvati poslovnu, i drugu tajnu utvrđenu Pravilnikom o poslovnoj tajni i drugim
propisima,
 pružati pomoć drugim radnicima, a osobito prenositi svoja znanja na mlađe radnike,





dolaziti na vrijeme na posao i obavljati ga unutar propisanog radnog vremena,
raditi duže od punog radnog vremena sukladno potrebama poslodavca i pravnim
aktima koji reguliraju te situacije,
ne uzimati alkohol ili druga narkotična sredstva na radnom mjestu za vrijeme radnog
vremena, ne izazivati fizičke sukobe i postupati na način kojim se poštuje
dostojanstvo svakog radnika.
Racionalno, savjesno upotrebljavati i čuvati sredstva rada i imovinu poslodavca
Redovito i uredno održavati povjerena sredstva rada od poslodavca
(2) Zbog kršenja radnih obveza iz stavka 1. ovoga članka poslodavac može nakon što zatraži
pisano očitovanje radnika svojom odlukom sankcionirati radnika ili raskinuti ugovor o radu.
Zaštita prava iz radnog odnosa
Članak 71.
(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u
roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od
saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.Poslodavac je u
obvezi odgovoriti na Zahtjev za zaštitu prava radnika.
(2) Ako poslodavac u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1. ovoga
članka ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati
zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.
(3) Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji
prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev iz stavka 1. ovoga članka, osim u slučaju zahtjeva
radnika za naknadom štete ili drugim novčanim potraživanjima iz radnog odnosa.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom
može i bez prethodnog zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, u roku od petnaest dana od dana
dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava,
zatražiti radnik koji ima sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, radnik koji je na
temelju ugovora o radu upućen na rad u inozemstvo i radnik na kojeg se ne primjenjuje niti
jedan kolektivni ugovor.
(5) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na postupak zaštite dostojanstva radnika
Zahtjev za zaštitu povrijeđenog prava nemože podnijeti radnik na odluku poslodavca vezano
za Pritužbu o zaštiti dostojanstva radnika.
(6) Ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno, nadležan sud u smislu odredbi
ovoga Zakona je sud nadležan za radne sporove.
X. ŠTETE I ŠTETNE RADNJE
Članak 72.
Radnik koji na radu ili u svezi s radom, s namjerom ili zbog krajnje nepažnje, uzrokuje štetu
poslodavcu, dužan je štetu naknaditi.
Članak 73.
(1) Protiv radnika koji je uzrokovao veću štetu poslodavcu, poslodavac nakon utvrđivanja
svih okolnosti, može tražiti naknadu za počinjenu štetu od radnika.
(2) Poslodavac može s radnikom sklopiti sporazum o načinu novčane isplate za počinjenu
štetu. (jednokratna isplata do određenog roka, ili ustegnuće na plaći uz izjavu radnika da
prihvaća iznos, i ustegnuće na plaći za naknadu počinjene štete.)
(3) Ako radnik uzrokuje štetu poslodavcu namjernim uništenjem pokretnina ili nekretnina ili
iste protuzakonito otuđi, protiv radnika se podiže prijava nadležnim organima (MUP,
USKOK).
(4) Svako dokazano otuđenje i neovlašteno posjedovanje imovine Društva, smatrat će se
težom povredom radne obveze i može biti razlogom za izvanredni otkaz ugovora o radu.
Članak 74.
Radnik koji na radu ili u svezi s radom, s namjerom ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu
trećoj osobi, a štetu je nadoknadilo Društvo, dužan je taj iznos na ime plaćene naknade
štete podmiriti Društvu u roku 60 dana.
XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 75.
(1)U slučaju kolizije prava drugih pravnih akata s odredbama ovoga Pravilnika na radnike će
se neposredno primjenjivati za njih povoljnije pravo.
Članak 76.
(1) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave na oglasnoj ploči Društva,
kada prestaje važiti Pravilnik o radu Centar MCS d.o.o. od 14. kolovoza 2014. godine.
U Zagrebu 23.10.2014.
Direktor Društva
Hrvoje Lizatović

Download Report