10/2013
6. ožujka 2013.
Moje je srce ispunjeno zahvalnošæu Bogu
Posljednjih sam mjeseci osjetio da su mi snage
oslabile, i tražio sam ustrajno od Boga, u molitvi, da
me prosvijetli svojim svjetlom i pomogne mi donijeti
odluku koja je najispravnija ne za moje dobro, veæ za
dobro Crkve. Uèinio sam taj korak u punoj svijesti o
njegovoj ozbiljnosti kao i novosti, ali s dubokim mirom
u duši. Ljubiti Crkvu znaèi takoðer imati hrabrosti
donijeti teške, bolne odluke, imajuæi uvijek pred oèima
dobro Crkve a ne nas samih, istaknuo je Benedikt XVI.
na svojoj posljednjoj opæoj audijenciji srijedom na
Trgu Sv. Petra Umirovljeni papa Benedikt XVI. boravi u Castel
Gandolfu sve dok se ne uredi samostan u Vatikanu Poèele opæe kongregacije u pripravi za konklave
Benedikt XVI: "Na osobit naèin èuvam u srcu
susret s mladima na zagrebaèkom Trgu!"
Na oproštaju Svetog Oca od èlanova Kardinalskog
zbora kardinal Josip Bozaniæ zahvalio Benediktu XVI.
za sve što je uèinio za Crkvu i posebno za apostolski
pohod Hrvatskoj
Sveti Æiril i Metod svjedoci navještaja vjere i
primjer za novu evangelizaciju
Na Papinskom orijentalnom institutu i Papinskom
sveuèilištu Gregoriana održan dvodnevni meðunarodni
kongres uz 1150 godina od poèetka misijskoga
djelovanja svete braæe
Domovinske vijesti
Don Milivoj Bolobaniæ gost Veèeri u knjižari u Zadru
Utemeljena Zaklada "Profesor dr. Josip Sabol"
Posjet pravobraniteljice za djecu nadbiskupu Devèiæu
Sastanak predsjednika HBK i glavnog ravnatelja HRT-a
Ukop ekshumiranih osoba s Jakljana
Zagreb: Svjetski molitveni dan
Jakšiæ: Humanitarni malonogometni turnir
Ðakonsko reðenje Jure Martiniæa
Split: Nadbiskupijski struèni skup za vjerouèitelje u školi
Samobor: Generalni ministar Franjevaèkog reda fra Jose Carballo
susreo se s mladim franjevcima Južnoslavenske konferencije OFM
Predsjednik HBK pohodio Ðakovaèko-osjeèku nadbiskupiju
U Orehovici prvi križni put za Rome
Imenovana uprava Provincije Navještenja Gospodinova Družbe
sestara milosrdnica
Sjednica Prezbiterskog vijeæa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije
Crkva u Hrvata
Nacionalni teèaj za duhovne asistente OFS-a i FRAMA-e
Statistièki podaci Banjoluèke biskupije
Susret u Godini vjere za vjernike katolike u vlasti u BiH
Würzburg: Duhovne vježbe za sveæenike i ðakone iz Zapadne Europe
Pastoralni pohod limburškog biskupa HKŽ Main-Taunus/Hochtaunus
Inozemne vijesti
Preminuo kardinal Jean Honore
Papa imenovao administratora za Edinburgh
Napad na crkvu u Egiptu
Više od 3600 novinara akreditirano za praæenje konklava
Kardinali uputili brzojav umirovljenom papi Benediktu XVI.
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
Odredbe biskupa Škvorèeviæa
Požega, 26.2.2013.
(IKA) - Nakon odreknuæa pape
Benedikta XVI. od službe Rimskog biskupa, požeški biskup
Antun Škvorèeviæ uputio je sveæenicima Požeške biskupije
pismo s obaviješæu Apostolske nuncijature u Hrvatskoj o
tom èinu i s obrazloženjem koje je o njemu dao sam Sveti
Otac. Obavijest i obrazloženje službeno su obznanjeni
vjernicima Požeške biskupije na poèetku svake mise 17.
veljaèe. Prigodom završetka službe pape Benedikta XVI.
biskup je poslao sveæenicima okružnicu u kojoj je naznaèio
kako æe vjernici Požeške biskupije zahvaliti dosadašnjem
Papi za njegovo služenje i doèekati izbor i uvoðenje u službu
novoga nasljednika sv. Petra.
Dijecezanski biskup æe 28. veljaèe u 17.30 sati predvoditi
zahvalno euharistijsko slavlje u požeškoj katedrali, nakon
kojega slijedi klanjanje pred Presvetim. Od èetvrtka 28.
veljaèe u 20 sati pa sve do izbora novoga pape u
euharistijskim molitvama izostavlja se spomen papina
imena. U nedjelju 3. ožujka u svim župama sveæenici æe na
poèetku svake mise vjernike podsjetiti na završenu službu
pape Benedikta XVI. i pozvati ih da izraze molitvenu
zahvalnost za njegovo služenje, koju æe ukljuèiti i u Molitvu
vjernih toga dana.
U vremenu do izbora novoga pape, kad to liturgijski
direktorij dopušta, moguæe je slaviti misu po obrascu "Za
izbor pape" a u svaku Molitvu vjernih valja ukljuèiti nakanu
za sretan izbor novoga pape.
Biskup Škvorèeviæ odredio je da se u trenutku kad se dozna
da je izabran novi papa oglase sva zvona crkava u trajanju
od 10 minuta. Ujedno se u vremenu od izbora novoga pape
do njegova uvoðenja u službu može, ako to liturgijski
direktorij dopušta, slaviti misu po obrascu "Za papu". Na dan
sveèanog uvoðenja novoga pape u službu treba na svim
misama predstaviti Svetog Oca, govoriti u homiliji o službi
nasljednika svetog Petra, ukljuèiti njegovo služenje u
Molitvu vjernih, a nakon poprièesne molitve otpjevati himan
'Tebe Boga hvalimo'".
Znanost i stvaranje novih vrijednosti
Kulturna tribina Teologije u Rijeci
Rijeka, 26.2.2013. (IKA) - Dekan Filozofskog fakulteta u
Rijeci dr. Predrag Šustar 26. veljaèe bio je gost Kulturne
tribine Teologije u Rijeci. U Nadbiskupskom domu Šustar je
govorio o odnosu suvremene znanosti i vrednota,
analizirajuæi pokušaje redefinicije vrednota koji se dogaða u
društvu. Osnovno pitanje koje danas treba postaviti je, mogu
li dostignuæa empirièkih znanosti ponuditi neke nove
vrednote suvremenom èovjeku, odnosno promijeniti ili
prevrednovati stare.
Šustar smatra da pri tome treba biti vrlo oprezan, jer neke od
postojeæih vrednota u temeljima su suvremenog èovjeka i
društva. "Osobno zastupam prudencijalni pristup, što nije
konzervativni, ali smatram da, ako uopæe treba preispitivati
tradicionalne vrijednosti, to treba èiniti vrlo oprezno." Dok s
jedne strane vrednote, odnosno filozofija, sociologija ili
potrebe društva, mogu utjecati na razvoj ili barem smjer
razvoja znanosti, sama empirièka znanost ne može stvarati
nove vrednote. Govorio je i o odnosu vrjednota unutar
znanosti, dajuæi pregled razvoja znanstvene metode i
definicije. Tradicionalno shvaæena znanost bila bi lišena
vrednota ogranièujuæi se na puko objašnjavanje pojava.
Temelje takve moderne znanosti postavio je Francis Bacon u
2
6. ožujka 2013. broj 10/2013
16. stoljeæu. Njegovu ideju zaokružio je Isaac Newton,
postavivši postulat da se znanost ne upušta u suvišna
objašnjavanja, odnosno ne ulazi u metafiziku. "Danas je
tradicionalno shvaæanje ipak prevladano. Oèito je da i u
samoj znanosti postoje vrednote", rekao je dr. Šustar.
Vrednote je podijelio u dvije skupine, a to su epistemièke,
kao istina i objektivnost te ne-epistemièke odnosno
društvene i moralne. "Znanstvenici su u biti konzervativni,
uvijek se drže postojeæih teorija dok se ne dokaže suprotno.
Svaka znanstvena teorija u praksi nailazi na pojedinaène
probleme, ali ostaje važeæa dok se ne pojavi neka
prihvatljivija alternativa. Znanost je po definiciji otvorena
promjenama, ali znaèajnije promjene u empirièkoj znanosti
su rijetke. Za takve promjene nisu dostatni empirièki dokazi
nego je potreban i konsenzus drugih društvenih skupina. U
tome ulogu imaju i filozofi i predstavnici humanistièkih
znanosti", objasnio je Šustar.
Duhovna potpora korisnicima Doma "Zlatne godine"
Završili Dani bolesnika na podruèju Sisaèke biskupije
Kutina, 27.2.2013. (IKA) – Obilježavanje Dana bolesnika u
Sisaèkoj biskupiji zakljuèeno je 27. veljaèe u Domu za
starije i nemoæne "Zlatne godine" u Kutini. Ustanova
trenutaèno skrbi za pedesetak osoba. Gotovo svi, osim
nekoliko uz krevet vezanih, pa i vitalna 101 godinu stara
Marija Matašin sudjelovali su na misi koju je predvodio
biskupijski povjerenik za pastoral bolesnih i starijih fra Josip
Patrèeviæ, a koncelebrirali su kutinski župnik Dragutin Papiæ
i župni vikar Damir Cekoviæ. Pjevali su èlanovi Mješovitoga
pjevaèkog zbora "Dr, Gustav Baron" kutinske župe. Susret je
nosio spoznaju da zdravstvene njege nema bez bliskosti i
dobrih rijeèi i djela samih èlanova te domske zajednice, a
koju jednako èine korisnici i djelatnici.
Vrhovna predstojnica franjevki u pohodu redovnicama u
Tuèepima i Suæurju
Tuèepi/Suæuraj, 27.2.2013. (IKA) - U sklopu kanonskog
pohoda vrhovna predstojnica Školskih sestara franjevki
Krista Kralja Bosansko-hrvatske provincije Preèistog Srca
Marijina sestra Klara Šimunoviæ je u utorak 26. veljaèe u
pratnji s. Kate Karadže, tajnice i zamjenice provincijske
predstojnice s. Ivanke Mihaljeviæ, boravila kod sestara
franjevki u Tuèepima. U srijedu 27. veljaèe dan je provela s
franjevkama i franjevacima u Suæurju na otoku Hvaru. U
trajektnoj luci doèekali su je župnik fra Stipo Marèinkoviæ,
župnik Bogomolja i Gdinja fra Augustin Tomas i mjesna
predstojnica s. Donata Jeleè te luèki kapetan Vice Franièeviæ
i direktor Nautièkog centra Suæuraj Andro Kumariæ.
Cilj kanonskog pohoda s. Klare je upoznati život i djelovanje
školskih sestara u mjestima u kojima borave i rade. U tu
svrhu ponaosob je razgovarala sa svakom sestrom i
franjevcima koji su vrhovnoj i provincijalnoj upravi i
mjesnim franjevkama izrazili veliku zahvalnost za njihovih
više od dvadeset godina djelovanja u spomenutim hvarskim
župama i oèitovali svoju želju i nadu da æe tako biti i
ubuduæe.
Dobrodošlicu u svoju biskupiju sestri Klari telefonski je
poželio hvarsko-braèko-viški biskup Slobodan Štambuk koji
je u utorak 19. veljaèe otpušten na kuænu njegu iz KBC-a
Križine u Splitu gdje je 5. veljaèe bio podvrgnut
operativnom zahvatu.
ika
Susret mladih u Dubrovniku
Dubrovnik, 27.2.2013. (IKA) - Mjeseèni susret mladih u
organizaciji Vijeæa za mlade Dubrovaèke biskupije održan je
u srijedu 27. veljaèe u dvorani pape Ivana Pavla II. u
samostanu sv. Klare u Dubrovniku. Tema susreta bila je
"Patnja i pobjeda u Isusu Kristu", a o njoj je na poèetku
govorio proèelnik Vijeæa za mlade Dubrovaèke biskupije
don Marin Luèiæ, dok je o življenju vjere u svojoj obitelji
kroz iskustvo teške bolesti svjedoèio Mario Konjuh.
Don Marin govorio je o patnji, pitajuæi se otkud uopæe
patnja, zašto Bog koji je dobar dopušta patnju, te dolazi li
križ s neba ili ne. Rekao je da križ ne dolazi s neba, nego sa
zemlje, da je èovjek onaj koji podiže križ, a na njega
razapinje èak i Boga koji je došao èovjeku reæi: "Ne boj se!".
Istaknuo je da križ radi križa nema smisla, ali križ i patnja
radi ljubavi imaju. Osvrnuo se i na "Božju ludost", rekavši:
"Kad smo mi Boga šutnuli, odbacili i razapeli, on ne
odustaje. To je ludost. Što god vam se dogodi u životu, sve
povjerite Njemu jer On od vas nikada ne odustaje! On
pokazuje prvenstveno ljubav, a ne grijeh i kaznu".
Mario Konjuh posvjedoèio je o borbi njegove obitelji s
teškom bolešæu njegove kæeri Antonije, ali i o radosnim
trenucima druge kæeri Ane koja je postala svjetski poznata
tenisaèica. Njihova prièa zapoèinje 22. rujna protekle godine
kada je Antonija pala u nesvijest, te je nakon pruženog
umjetnog disanja završila u bolnici. Prva dijagnoza bila je
epilepsija, no to se uskoro pokazalo pogrešnim. Nakon još
jednog napada, te nemoguænosti da se odredi u èemu je
uzrok, hitno je prebaèena u Zagreb, gdje je Antonija prestala
komunicirati s okolinom. Lijeènici, suoèeni s Antonijinom
bolešæu, takoðer nisu mogli odgonetnuti o èemu je rijeè.
Posebno težak trenutak za obitelj bio je kada su im lijeènici
priopæili da postoje dvije moguænosti: ona bolja bi bila da je
rijeè o tumoru, a lošija da je rijeè o autoimunoj bolesti, što
im je potvrdilo ozbiljnost stanja. Otac Mario posvjedoèio je
da je to bila prekretnica kada su sve stavili u Božje ruke:
"Bili smo u mraku bez svjetlosti. Tu veèer sam kleknuo
ispred križa i shvatio sam ako sam ja Božji dar mojim
roditeljima i Antonija je meni, onda Bog može tim darom i
raspolagati. Predao sam Antoniju jer sam vidio da svi
doktori veoma malo mogu pomoæi. Rekao sam: 'Bože
predajem ti moju Antoniju, ti napravi što misliš da je
najbolje'", rekao je te nastavio: "Bog mi se nije ukazao, ali
ujutro sam ga osjetio. Osjetio sam da sam mirniji. Potpuno
miran! Ne mogu opisati, ali osjetio sam sigurnost da sam
napravio sve što sam mogao i da je to sada u rukama Nekog
drugog i da æe On posložiti stvari onako kako ih treba
posložiti, kako god to bilo!"
Nakon nekog vremena došao je nalaz iz Londona koji je
potvrdio da je rijeè o autoimunoj bolesti za koju nema
pouzdanog lijeka. Otac Mario posvjedoèio je i o dobroti i
blizini mnogih ljudi koji su u tom trenutku bili uz Antoniju i
cijelu obitelj, a posebno je istaknuo lijeènika Indijca,
struènjaka na ovom podruèju, koji je iz Londona došao samo
kako bi pomogao Antoniji. Kada nije želio uzeti nikakvu
naknadu za svoj dolazak, te upitan zašto to èini potpuno
besplatno, odgovorio je: "I ja doma imam djecu!" Nakon
nekog vremena kod Antonije su se pojavile pozitivne
promjene, te je od poèetnog mrmljanja došla do smislenih
reèenica, a niti hranjenje više nije bilo na sondu, te je unatoè
izgubljenih 16 kilograma ustala i vratila se u život. Uspješno
je svladala i osnovne stvari koje je "zaboravila", poput
hranjenja i ostalog, te je sada potpuno zdrava. Na kraju je
poruèio okupljenim mladima da nam Bog ne smije biti
alternativa, nego središte naših života, bilo rijeè o teškim
trenucima o kojima je prièao, bilo o lijepim poput uspjeha
njegove kæeri Ane koja je postigla velike uspjehe u tenisu.
Domovinske vijesti
Nakon svjedoèanstva animatori Dubrovaèke biskupije
pokazali su svoj video o životu don Ivana Bosca,
utemeljitelja salezijanaca i pozvali mlade na korizmenu
duhovnu obnovu za mlade koja æe se održati u subotu 16.
ožujka u Dubrovniku, kao i na dolazak relikvija sv. Ivana
Bosca u dubrovaèku katedralu u nedjelju 17. ožujka.
Susret je završen pjesmom Zbora mladih Dubrovaèke
biskupije.
Don Milivoj Bolobaniæ gost Veèeri u knjižari u Zadru
Zadar, 27.2.2013. (IKA) - Don Milivoj Bolobaniæ, generalni
vikar Zadarske nadbiskupije, kanonik Stolnog kaptola sv.
Stošije i župnik župe Kraljice mira na Stanovima u Zadru,
gostovao je na susretu "Veèer u knjižari" u srijedu 27.
veljaèe u knjižari Verbum u Zadru. Za papu Benedikta XVI.
rekao je kako je s jasnoæom navješæivao evanðelje i hrabro
se suoèavao s kušnjama. Stalno æe biti prisutan molitvom i
žrtvom za Crkvu i tako pomoæi i novom papi da izvrši svoju
zadaæu. Hrabro je ušao u dijalog s predstavnicima drugih
Crkava i onima koji ne vjeruju. Tragom i Papine rijeèi da je
bolest privilegirano stanje za posveæenje, don Milivoj je
rekao da se u ispravnom ophoðenju s bolešæu "moramo
ugledati na Krista koji je spasio svijet baš žrtvom i križem".
"Ukoliko su prihvaæene iz Božje ruke, bolest i patnja dovode
do velikih plodova u Crkvi. Sveci su kroz patnju uèinili da se
u Crkvi išlo naprijed, da se Crkva mijenjala na bolje. Ako su
prihvaæeni u velikom povjerenju, poniznosti, skromnosti, to
može biti veliki blagoslov za osobu, a èesto po toj patnji i
molitvi Bog daje milosti mnogima za koje ne znamo. Jednog
dana æe biti jasno da je patnja imala smisao", rekao je don
Milivoj. Naèin kako Bog djeluje èovjeku je više puta
neshvatljiv. No i Krist je prihvatio patnju svjesno i s
odgovornošæu za spas svijeta.
Kao predvoditelj duhovnih obnovi u domovini i svijetu, don
Milivoj nastoji ljude pouèiti kako moliti, uvodi u meditaciju,
da se èovjek sabere, smiri i èuje Božju rijeè. Temeljem
Svetog pisma pokazuje kako je Isus pomogao ljudima i
rješavao pojedine situacije. Pripremi ih za životnu ispovijed
kroz meditativni ispit savjesti, da èovjek doživi sebe u svim
elementima i fazama života. Kad èovjek vjeruje, priznaje
Isusa, oèisti svoju dušu, tada Bog èini èudesa, rekao je don
Milivoj na susretu koji je moderirala Ines Grbiæ. Istaknuo je
da i nakon obnove treba redovito moliti, èitati Božju rijeè,
redovito iæi na misu, preispitivati se i rasti u vjeri, jer
upaljeno svjetlo na obnovi u svakodnevici treba održavati.
Don Milivoj je rodom s Oliba, koji je Zadarskoj nadbiskupiji
dao najviše, 176 sveæenika, i zadarskog nadbiskupa Vinka
Pulišiæa. Uoèi II. svjetskog rata s 2000 stanovnika Olib je
bio najnapuèeniji otok, a sad je na njemu 120 ljudi. Svi su
otišli u Ameriku, u New Yorku i okolici živi 3000 Olibljana.
U vrijeme don Milivoja u Zadru je bilo 13 sjemeništaraca
samo s Oliba, koliko ih sad bude sveukupno, iz više
biskupija. Don Milivoj je s pet godina ministrirao, a majka
mu je umrla kad je imao 3,5 godine. Otac je bio u Americi
kad je imao mladu misu. Tim povodom u èestitki otac mu je
napisao: "Prije nego je umrla, tvoja mama mi je rekla: 'Uèini
sve da naš Milivoj postane sveæenik'". "Otac mi to nikad nije
rekao, da ne bih bio prisiljen tom željom, pod pritiskom. Bio
je razborit i to mi je rekao na dan mlade mise. Duboko
vjerujem da je moja majka molila i danas moli za mene",
rekao je don Milivoj, zakljuèivši: "Nismo stvoreni za ovaj
svijet. Ovo je samo prolaz. Kao kad bi netko gradio kuæu na
mostu. Preko mosta se mora prijeæi, na drugu stranu.
Promašili smo ako se samo za ovo borimo i sve ovdje
želimo. Onda ne vidimo smisao života. Moramo živjeti za
domovinu na nebesima".
6. ožujka 2013. broj 10/2013
3
Domovinske vijesti
"Vjera u zajedništvu Crkve"
Na drugoj u nizu tribina Zajednièki vidici izlagali dr. Anto
Barišiæ i dr. Željko Tanjiæ
Zagreb, 27.2.2013. (IKA) – Tema druge u nizu tribina
Zajednièki vidici u ovoj pastoralnoj godini u srijedu 27.
veljaèe bila je "Vjera u zajedništvu Crkve".
Tribina je održana u organizaciji Ureda Zagrebaèke
nadbiskupije za vjeronauk u školi u dvorani Vijenac
Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu.
Profesor Katolièkoga bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u
Zagrebu dr. Anto Barišiæ osvrnuo se na vjeru u podruèju
neznanja i objave, potom na formiranje dogmi te kako tu
dogmatiziranu vjeru svjedoèiti danas.
Govoreæi o vjeri u podruèju neznanja, istaknuo je kako vjera
koja proizlazi iz podruèja neznanja i koja se kreæe èisto
unutar svjetovnoga nosi peèat nedovoljnosti i provizornosti,
a s druge strane onaj puki predstupanj znanja koji težimo po
moguænosti nadiæi.
No, upozorio je, kako èovjek i društvo ne mogu živjeti bez
ovakve vjere. Prelazeæi pak na religiozni obzor, s vjerom u
objavu, istaknuo je kako time prekoraèujemo granicu
vlastitog ljudskog znanja i tako dolazimo do vjere koja se
kreæe u podruèju objave. Ukazao je takoðer na èimbenike za
neodobravanje dogmatskih formulacija od strane Crkve.
Rektor Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta prof. dr. Željko
Tanjiæ, istièuæi kako se "Crkva budi u dušama", primijetio je
kako Crkva u Europi umire, a s druge strane negdje poèinje
živjeti. Dakle Crkva se budi u dušama, ali Crkva i umire u
dušama.
To su veliki paradoksi kojih smo danas svjedoci više nego
ikada, posebice u našem europskom, i kontekstu Zapada,
rekao je, te je stoga u kontekstu Godine vjere i u kontekstu
do sada u povijest gotovo neèuvenog dogaðaja odreknuæa
Svetog Oca pozvao na promišljanje o mjestu i važnosti
Crkve za naše vjerovanje, jer "možda æe nam to razmišljanje
pomoæi da vidimo koji su putovi izlaska iz krize i kako
Godina vjere može i treba biti obnova Godine crkvenosti",
uputivši na èlanak ispovijesti vjere "vjerujem u jednu svetu
katolièku i apostolsku Crkvu".
Taj èlanak dio je jedne veæe cjeline koja zapoèinje
ispoviješæu vjere u Duha Svetoga. Tako æemo reæi da se
iskaz vjerovanja u Crkvi nalazi u dijelu u kojem iskazujemo
vjeru u treæu božansku osobu.
Onkraj svih rasprava 20. st. je li Krist želio Crkvu ili nije, je
li ju osnovao ili nije, temeljna struktura Vjerovanja nam
otkriva ono što je zajednica vjerovala od samih poèetaka, a
što je izrekla u simbolu vjere.
Crkva se ne može odvojiti od Trojstva, posebice ne od
govora o utjelovljenju i poslanja u Duhu, ali Crkva nije na
istoj razini kao Trojstvo, rekao je dr. Tanjiæ te pojasnio kako
ona nije ni potpuno odvojena, dakle nije nebitna i ne može se
samo tako odstraniti i dalje misliti kako je moguæe kršæanski
djelovati bez Crkve, kao što istovremeno ne podižemo
Crkvu na razinu božanskog.
Tribinu je vodila proèelnica Ureda Zagrebaèke nadbiskupije
za vjeronauk u školi prof. dr. Valentina Mandariæ. Uz
vjerouèitelje, profesore i studente Katolièkoga bogoslovnog
fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu, predavanju su nazoèili i
prodekanica KBF-a dr. Ružica Razum te mr. Gordana
Barudžija i
Dalibor Adžiæ iz Agencije za odgoj i
obrazovanje MZOS.
.
4
6. ožujka 2013. broj 10/2013
ika
Utemeljena Zaklada "Profesor dr. Josip Sabol"
Zaklada æe promicati i podržavati djelatnosti za unapreðenje
humanog i kršæanskog dostojanstva svakog èovjeka u društvu
Varaždin, 27.2.2013. (IKA) - Konstituirajuæa sjednica na
kojoj je utemeljena Zaklada "Profesor dr. Josip Sabol"
održana u srijedu 27. veljaèe u Varaždinu. Na sjednici,
održanoj u njezinom sjedištu, u prostorijama Biskupskog
ordinarijata, sudjelovali su varaždinski biskup Josip Mrzljak,
zakladnik prof. dr. Josip Sabol te èlanovi Upravnog vijeæa na
èelu s upraviteljem Zaklade preè. Mirkom Horvatiæem,
predstavnikom Varaždinske biskupije. Uz upravitelja,
èlanovi su Upravnog vijeæa i generalni vikar mons. Ivan
Godina, kancelar mons. Antun Perèiæ te laici mr. Ante Šola i
Vladimir Cesar. Tom je prigodom zakladnik obrazložio
svoju namjeru osnivanja Zaklade te njezine ciljeve, rekavši
kako je njezinim osnutkom želio na neki naèin
institucionalizirati svoje osobno dobroèinstvo, odnosno
svjedoèanstvo dobrote prema drugima, te je zaželio da se
kao dobroèinitelji Zakladi svojim prilozima pridruže i drugi
ljudi dobre volje, tvrtke i institucije. Zakladnik i nazoèni
èlanovi Upravnog vijeæa potpisali su na sjednici Akt
utemeljenja Zaklade nakon èega slijedi postupak njezinog
odobrenja i registriranja pri državnim tijelima Republike
Hrvatske.
Zaklada se osniva sa svrhom unapreðenja znanstvenoga,
umjetnièkog i kulturnog razvoja društva; pružanja potpore
obiteljima u stanju socijalno-zaštitne potrebe; trajnog
pružanja potpore djeci i mladima s osobitim naglaskom na
školovanje i smještaj siromašnih uèenika i studenata te
organiziranja razlièitih preventivnih socijalizacijskih
programa; te oèuvanja, obnove i unapreðenja kulturne i
religiozne baštine Republike Hrvatske. Zaklada æe promicati
i podržavati djelatnosti za unapreðenje humanog i
kršæanskog dostojanstva svakog èovjeka u društvu. Sredstva
Zaklade èinit æe donacije zakladnika i èlanova podupiratelja,
odnosno prilozi i darovi domaæih i stranih pravnih i fizièkih
osoba te priljevi iz djelatnosti Zaklade. Statutom Zaklade
odreðeno je i da nakon smrti zakladnika prava i obveze
Zaklade prelaze na Varaždinsku biskupiju.
Biskup Mrzljak na kraju sjednice istaknuo je zadovoljstvo
što æe se i na ovaj naèin zajedno èiniti dobro te je uruèio
prof. dr. Sabolu prigodan dar s likovima biskupijskih
zaštitnika sv. Marka Križevèanina i bl. Alojzija Stepinca te
svojim biskupskim geslom "Èiniti dobro".
Krk: Misno zahvalno slavlje za pontifikat Benedikta XVI.
Krk, 28.2.2013. (IKA) - U predveèerje posljednjeg dana
pontifikata pape Benedikta XVI. 28. veljaèe krèki biskup
Valter Župan predvodio je misno slavlje u ispunjenoj kripti
krèke katedrale. Neposredno uoèi završetka potifikata
Benedikta XVI. biskup Župan, nabrojavši dosadašnje
primjere papinih odreknuæa od službe, podsjetio je sve kako
su ovo rijetki trenuci u povijesti. U homiliji se osvrnuo na
djelovanje Benedikta XVI., istaknuvši kako je prije svega
Bog onaj koji se proslavlja kroz svoje izabranike i njihovu
službu. To se na poseban naèin oèituje u velièini ovog pape,
kroz njegovu erudiciju, inteligenciju, znanje, molitvu i
kontemplaciju iz èega proizlazi bogatstvo nauka kojim je
pouèavao povjereni mu narod. Bog ne napušta svoj narod
veæ u svakom trenutku povijesti uzdiže svoje pomazanike.
Tako se i za pape 20. st. može reæi da su svi redom bili
velikani. Povodom završetka pontifikata krèki biskup uputio
je Papi zahvalno pismo uime èitave Krèke biskupije.
Takoðer su izdane odredbe vezane uz završetak pontifikata
kao i za vrijeme "sede vacante". Biskup je sve pozvao na
molitvu za izbor novog pape.
Domovinske vijesti
ika
Zahvalno bogoslužje za plodonosni pontifikat u
konkatedrali Sv. Æirila i Metoda
Zagreb, 28.2.2013. (IKA) – Bogoslužje u konkatedrali Sv.
Æirila i Metoda u Zagrebu za plodonosni pontifikat pape
Benedikta XVI. predvodio je križevaèki vladika Nikola
Kekiæ.
Pred okupljenom župnom zajednicom vladika se u homiliji
zahvalno sjetio susreta s papom Benediktom XVI: kojeg je
susreo u Rimu 2009. i 2012. godine, te 2011. u Zagrebu.
Posebno je istaknuo Papinu vjernost Crkvi u uzornom
nošenju križa u današnjem vremenu te ga stavio kao uzor
poniznosti u službi Crkve.
"U živoj uspomeni, nama vjernicima grkokatolicima ostat æe
hodoèašæe naše biskupije u Rim u godini Velikog jubileja,
gdje nas je tom prigodom na opæoj audijenciji papa Benedikt
pozvao neka bi naša višestoljetna povezanost s Rimskim
biskupom i dalje bila vidljivi znak crkvenoga zajedništva
kršæanskoga Istoka i Zapada", rekao je biskup Kekiæ.
Okupljenu zajednicu vladika je pozvao na molitvu za izbor
novog poglavara Crkve.
Posjet pravobraniteljice za djecu nadbiskupu Devèiæu
Rijeka, 28.2.2013. (IKA) - Mila Jelaviæ, pravobraniteljica za
djecu, posjetila je 28. veljaèe rijeèkog nadbiskupa Ivana
Devèiæa i nadbiskupijski Ured za obitelj gdje ju je doèekao
predstojnik Ivan Nikoliæ i djelatnice Vedrana Blaškoviæ i
Željka Frkoviæ. "Izuzetno je važno raditi na prevenciji i
pružati potporu obiteljima. To je dio i mog posla, jer djeca
su dio obitelji. Drago mi je da Ured za obitelj Rijeèke
nadbiskupije ima upravo takve, preventivne, programe pa i
zbog toga moramo suraðivati. Važno je obiteljima ponuditi
moguænost uèenja, pogotovo roditeljima. Nas u Ured
pravobranitelja zovu kad se mora gasiti požar, kada problem
veæ postoji, što je u tom stadiju puno teže rješavati", rekla je
pravobraniteljica.
Nadbiskup Devèiæ pojasnio je kako Crkva uvijek, a time i
rijeèka mjesna Crkva, nastoji biti dio društva, dijeliti
probleme i želje ljudi. "Na tome se temelji i rad Ureda za
obitelj, kako bi pomogli obiteljima u njihovim nastojanjima,
jer obitelj i djeca su temelj društva. Kada bi se u takve
programe više ulagalo sigurno bi i društvu bilo bolje", rekao
je nadbiskup. Zahvalivši pravobraniteljici na posjetu
istaknuo je važnost suradnje, održavanja kontakata i
uzajamnog uèenja. "I vaš Ured i naše djelovanje, jednako su
u službi ljudi kojima želimo pomoæi", poruèio je.
Djelatnici Ureda za obitelj predstavili su neke od projekata
koji se provode za edukaciju buduæih supružnika, mladih
braènih parova i roditelja, istaknuvši kako su u te edukativne
susrete ukljuèena i djeca.
Dotaknuli su se i teškog gospodarskog stanja u društvu, koje
sa sobom povlaèi i mnoge druge probleme, sve više ljudi
traži pomoæ, a u konaènici sve to loše utjeèe i na obitelji.
Pravobraniteljica je istaknula da se susreæe s
najraznovrsnijim problemima te podsjetila da Ured
pravobranitelja za djecu djeluje, osim u Zagrebu, još i u
Rijeci, Splitu i Osijeku. "Važan nam je taj regionalni pristup
i bilo bi bolje kad bi se otvorilo još Ureda u drugim
gradovima", rekla je Jelaviæ.
U pratnji pravobraniteljice Jelaviæ bila je i savjetnica u
rijeèkom Uredu Danijela Žagar te potvrdila nužnost suradnje
s nadbiskupijskim Uredom za obitelj.
.
Varaždin: Misa sa zahvalom papi Benediktu XVI. i
molitvom za novog papu
Papa nas nosi u sjeæanju, ali i mi nosimo njega kao poticaj
na produbljenje i proširenje naše vjere
Varaždin, 28.2.2013. (IKA) - Varaždinski biskup Josip
Mrzljak predvodio je u katedrali Uznesenja BDM u
Varaždinu 28. veljaèe, posljednjeg dana pontifikata pape
Benedikta XVI., misno slavlje sa zahvalom na njegovoj
dosadašnjoj papinskoj službi te s molitvom za novog Petrova
nasljednika.
S biskupom su koncelebrirali sveæenici Biskupskog
ordinarijata i drugi sveæenici grada Varaždina.
Pozdravljajuæi okupljene, biskup Mrzljak uvodno je
napomenuo da je Sveti Otac, opraštajuæi se toga dana s
kardinalima u svom govoru rekao da je "Crkva stvarnost
koja živi". Dodao je kako je to njezina glavna karakteristika,
jer Crkva živi okupljajuæi se oko uvijek živoga Isusa Krista.
"I mi smo danas jedan dio te stvarnosti koja živi. Želimo
veèeras s mnogim drugim živim zajednicama Crkve biti
blizu u duhu papi Benediktu koji se odrièe službe kako bi
Crkva još više mogla živjeti po onima koji æe je voditi.
Veèeras kao živa zajednica Božjeg naroda zahvaljujemo za
papu Benedikta XVI., ali i upravljamo svoje molitve za
onoga koji æe umjesto njega doæi na Petrovu stolicu",
istaknuo je varaždinski biskup.
U propovijedi je biskup Mrzljak istaknuo da æe papa
Benedikt XVI. biti zapamæen kao prorok današnjeg vremena
koji je neprestano upozoravao na znakove Božje prisutnosti
meðu ljudima. Rekao je kako je Sveti Otac, svjestan svoje
ljudskosti i slabosti, zaželio da Crkva bude življa po onima
koji æe moæi bolje odgovoriti na zahtjevnosti papinske
službe.
Podsjetio je da se kardinal Josip Bozaniæ oprostio toga dana
s Papom koji mu je rekao da se posebno sjeæa pohoda
Hrvatskoj i susreta s mladima u Zagrebu te one molitvene
tišine i zajedništva. "Papa nas nosi u sjeæanju, ali i mi
nosimo njega kao poticaj na produbljenje i proširenje naše
vjere. Možemo reæi da nam je Papa gotovo kao svoju
oporuku ostavio Godinu vjere u kojoj je posvjedoèio svoju
vlastitu vjeru i pozvao nas da idemo tim putem uèvršæenja
vjere na kojem æe i on biti s nama.
Danas cijeli svijet upravlja svoj pogled prema njemu, no mi
vjernici prema Papi gledamo oèima vjere, a ne oèima ovoga
svijeta koje na Crkvu gledaju samo kao na neku instituciju",
poruèio je biskup Mrzljak. Dok s jedne strane zahvaljujemo
papi Benediktu, kojeg æemo se sjeæati po mnogo toga
dobroga, mi svoje oèi upravljamo naprijed prema buduænosti
moleæi Duha Svetog da nam pošalje novog Petrova
nasljednika koji æe sigurno nastojati svim silama biti prorok
svog vremena. Važno je da narednih dana ne podlegnemo
napasti da gledamo na sve te dogaðaje samo oèima
prolaznosti ovoga svijeta, nego da gledamo oèima vjere te da
budemo zajedno s papom Benediktom XVI. u molitvi za
izbor novog pape.
U molitvi i zajedništvu s Crkvom iz cijelog svijeta i mi æemo
ovih dana biti povezani moleæi da nam Duh Sveti pošalje
novog Petrova nasljednika i proroka današnjeg vremena kao
putokaz kojim putem nam valja iæi, zakljuèio je biskup u
propovijedi. U molitvi vjernika izneseno je obilje molitava
na nakanu Benedikta XVI. i izbor novog pape.
.
6. ožujka 2013. broj 10/2013
5
Domovinske vijesti
Misa zahvalnica za pontifikat Benedikta XVI. u Ðakovu
Ðakovo, 28.2.2013. (IKA/TU) – Brojni Ðakovèani okupili
su se u èetvrtak 28. veljaèe u ðakovaèkoj katedrali kako bi s
brojnim sveæenicima, predvoðenima nadbiskupom Marinom
Srakiæem, zahvalili za plodni osmogodišnji pontifikat pape
Benedikta XVI. U uvodu u misno slavlje nadbiskup je
prerekao rijeèi starozavjetnog proroka kako postoji vrijeme
dolaska i vrijeme odlaska, a izmeðu toga postoji život,
postoji služenje…
U homiliji je istaknuo kako je nakon velikog i od svih
prihvaæenog blaženoga Ivana Pavla II. bilo teško preuzeti
kormilo Petrove laðe te kako je Crkva u njegovu
nasljedniku, kardinalu Josephu Ratzingeru, dobila i otkrila
pastira koji je gotovo osam godina vodio svoje stado kroz
oluje današnjeg vremena. "Oèitovao se kao pravi kateheta
koji je u svojim katehezama podsjeæao Crkvu na teološko
bogatstvo njezine povijesti, pouèavao nas u ljepoti liturgije,
snažno se borio da oslobodi Crkvu od korumpiranosti,
napose na podruèju seksualnih zloupotreba sveæenika, na
podruèju zalaganja u svijetu bio snažni braniè vjerske
slobode", rekao je nadbiskup, napose istièuæi Papin pohod
Hrvatskoj te njegovu tisuæljetnu gestu – ustanovljenje nove
Ðakovaèko-osjeèke crkvene pokrajine, odnosno metropolije,
uzdizanje Ðakovaèke ili Bosanske biskupije na stupanj
nadbiskupije te odvajanje drevne Srijemske biskupije od
Ðakovaèke.
"Iskrena ljubav prema Crkvi i njezinom životu uèinile su ga
svjesnim da je zbog starosti slab i da nije u moguænosti
upravljati Crkvom. Time je pokazao velièinu duha, viziju
Crkve, hrabrost te vjeru da Crkvu prije svega vodi Duh
Sveti. Ujedno je oèitovao uvjerenje da ne vodi samo on
Kristovu Crkvu. U toj situaciji biskupi cijelog svijeta pozvali
su sve vjernike na molitvu Duhu Svetom za papu koji odlazi
i za novoga koji æe biti izabran", rekao je nadbiskup,
pozvavši okupljene da se zajedno prisjete godina i velikih
djela sjajnog osmogodišnjeg pontifikata, svega onoga što
svakom ponaosob ostaje u srcu od apostolske aktivnosti
Benedikta XVI. Podsjetio je na èinjenicu da je Benedikt
XVI. bio neumorni misionar na putovima svijeta, sam se
nazvavši "poniznim radnikom u vinogradu Gospodnjem",
zatitravši snažne i zanosne misionarske naglaske. Istaknuo je
i njegovu svetost i muèeništvo za misije, kada je podsjetio na
korijene koji hrane poslanje Crkve: kontemplaciju i
muèeništvo.
Govorio je i o trajnom poslanju Benedikta XVI. da
muškarcima i ženama današnjice "pomogne kako bi im
ponovno zasjalo svjetlo Kristovo" te o njegovim
nastojanjima u promicanju nove evangelizacije. Podsjetio je
i na njegovo pismo Porta Fidei, u kojemu je rekao kako od
prvih dana papinske službe podsjeæa na potrebu da se
ponovno otkrije put vjere te kazao kako je Benedikt XVI.
tijekom cijele svoje apostolske službe trajno podsjeæao na
misionarsku prisutnost Marije na putu Crkve, te je u njegovu
mariološkom nauku prisutnost i djelo Marije, Majke Crkve,
nezamjenjivo.
"Meðu tolikim svijetlim i dubokim primjerima Benedikt
XVI. nam ostavlja i to uzvišeno misionarsko uèiteljstvo. I mi
smo mu iskreno zahvalni ali znamo da nema ljepše
zahvalnosti od toga da se stavimo u radosni i uvjerljivi hod
na putovima Crkve, a to su putovi njezina poslanja kao što
nas je uèio i kao što je èinio Papa Benedikt XVI.", rekao je
nadbiskup Marin, podsjetivši kako dolazi kratko vrijeme
molitve za izbor novoga Pape. "Mnogi su izražavali želju
kakvog bismo htjeli imati, što od njega oèekujemo. Svaki
Rimski biskup ostvaruje poslanje prema potrebama Crkve u
konkretnom svijetu. Drugi vatikanski koncil je zacrtao
putove i smjer obnove Crkve. Ni nakon 50 godina oni nisu
6
6. ožujka 2013. broj 10/2013
ika
do kraja ostvareni. Uostalom, kaže ono pravilo Ecclesia
semper renovanda – 'Crkvu uvijek treba obnavljati'. Molimo
da nam Gospodin dade novoga pastira da nas predvodi u
poznavanju Krista, njegove ljubavi i njegove velike radosti.
Svjesni da Duh Božji vodi Crkvi, uvjereni smo da æe tako i
biti", zakljuèio je u homiliji nadbiskup Srakiæ.
Bjelovar: Zahvalnica za pontifikat Benedikta XVI.
Bjelovar, 28.2.2013. (IKA) - Zahvalno euharistijsko slavlje
povodom završetka pontifikata pape Benedikta XVI. u
èetvrtak 28. veljaèe u bjelovarskoj katedrali predvodio je
bjelovarsko–križevaèki biskup Vjekoslav Huzjak u
zajedništvu
s
mostarsko–duvanjskim
biskupom
i
apostolskim administratorom trebinjsko-mrkanskim Ratkom
Periæem te 15 sveæenika.
Biskup Periæ u propovijedi se osvrnuo na hrabrost pape
Benedikta XVI., kada je kao Joseph Ratzinger, u svojoj 78.
godini prihvatio odgovornu zadaæu da kao nasljednik
apostola Petra vodi Crkvu. "Zahvalni smo Papi na vodstvu,
pisanju i pouèavanju, a želimo da mu Bog dade svoju pomoæ
i zdravlje onoliko koliko je Božja sveta volja", istaknuo je.
Biskup Periæ roðen je i kršten u župi Rovišæe, koja pripada
Bjelovarsko–križevaèkoj biskupiji, a ovih je dana u
Križevcima vodio duhovne vježbe sveæenicima te biskupije.
"Hvala Vam, Sveti Oèe, u ime Požeške biskupije!"
Misa zahvalnica za Benedikta XVI. u požeškoj katedrali
Požega, 28.2.2013. (IKA) - Misu zahvalnicu za papu
Benedikta XVI. u požeškoj katedrali predvodio je 28. veljaèe
požeški biskup Antun Škvorèeviæ u koncelebraciji sa
sveæenicima iz biskupijskih središnjih ustanova na èelu s
prepoštom Stolnog kaptola apostolskim protonotarom
Josipom Devèiæem i sveæenicima iz župe sv. Terezije
Avilske na èelu sa župnikom Ivicom Žuljeviæem.
Pozdravljajuæi nazoène, rekao je da su se, u vrijeme dok se
papa Benedikt XVI. priprema otiæi sa službe rimskog
biskupa i vrhovnog poglavara Katolièke Crkve te napustiti
Apostolsku palaèu u Vatikanu, okupili u katedrali sjediniti se
s vjernicima diljem svijeta u zahvaljivanju za dar Papina
osmogodišnjeg služenja na Stolici sv. Petra. Potaknuo je
nazoène da svojim sinovskim osjeæajima budu blizu Svetom
Ocu te vjernièkim raspoloženjem srca slave sveta otajstva.
"U trenutku kada papa Benedikt XVI. završava službu
rimskog biskupa ne smatram primjerenim opisivati,
ocjenjivati ili procjenjivati njegovu èasnu osobu i pontifikat,
nego zajedno s vama moliti i zahvaljivati za njegovo
osmogodišnje služenje Isusovoj Crkvi te poslušati i
promišljati oproštajne rijeèi koje je izrekao na posljednjoj
opæoj audijenciji održanoj na Trgu Sv. Petra u Rimu. Rijeèi
su to pune oèinske topline i nježnosti u kojima Papa svjedoèi
svoju blizinu i ljubav prema svakom vjerniku i drugim
ljudima", rekao je biskup i prenio glavni dio Papina
oproštajnog govora s opæe audijencije. Na kraju je rekao:
"Hvala Vam, Sveti Oèe, uime Požeške biskupije!"
Nakon poprièesne molitve biskup je pozvao vjernike da
svoju zahvalnost Bogu za papu Benedikta izraze pjesmom
"Tebe Boga hvalimo". Poželio je potom Svetom Ocu mirne
dane molitve i žrtve za Crkvu i obeæao mu molitveno
zajedništvo požeške mjesne Crkve. Pojasnio je kako
Benedikt XVI. postaje umirovljeni rimski biskup i poglavar
Katolièke Crkve i da predstoji izbor novog nasljednika sv.
Petra te je potaknuo vjernike da taj važan èin prate svojom
molitvom. Uslijedilo je euharistijsko klanjanje zahvale za
dosadašnjeg Papu i molitve za novoga.
ika
Imotski: Fra Vjeko Vrèiæ ušao u stotu godinu
Najstariji èlan Franjevaèke provincije Presvetoga
Otkupitelja i najstariji sveæenik u Splitsko-makarskoj
nadbiskupiji
Imotski, 28.2.2013. (IKA) - Fra Vjeko Vrèiæ, najstariji èlan
Franjevaèke provincije Presvetoga Otkupitelja i najstariji
sveæenik u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji, nedavno je
proslavio osobit jubilej – 75 godina sveæeništva, a 28.
veljaèe ušao je u 100. godinu života. Taj nesvakidašnji
dogaðaj sveèano je proslavljen u franjevaèkom samostanu u
Imotskom. Slavljeniku je uz franjevaèku subraæu èestitao i
splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ koji fra Vjeku
poznaje od djetinjstva.
U èestitki nadbiskup je istaknuo fra Vjekin dugogodišnji rad
u nadbiskupiji, od Metkoviæa do Vrgorca, na èemu mu je
uime svih prijašnjih biskupa, kao i u svoje i uime svih
sveæenika nadbiskupije, od srca zahvalio. Naglasio je da se
fra Vjeko istaknuo kao èovjek, kao sveæenik i kao redovnik.
Darovao je fra Vjeki za buduæe dane krunicu koju je dobio
od pape Benedikta XVI. za njegova posjeta našoj domovini,
da se kao molitelj pridruži molitelju Papi u miru te
šampanjac za roðendanski ruèak. Fra Vjeko je u teškim
poslijeratnim vremenima posluživao više župa u Neretvi, a s
kakvom je ljubavlju to èinio, rekao je nadbiskup, vidi se po
njegovu svježem sjeæanju na osobe dogaðaje i mjesta koje je
duboko upisao u svoje srce.
Nakon nadbiskupove èestitke gvardijan fra Kristian
Stipanoviæ proèitao je èestitku provincijala fra Joška
Kodžomana, te èestitao u ime svih franjevaca imotskoga
samostanskog okružja.
Fra Vjeko je nadasve zahvalio Bogu koji ga je dubokom
starošæu nagradio za njegov predani sveæenièki rad i dao mu
tako moguænost pokore za sve njegove ljudske slabosti.
Zahvalio je svima koji su pridonijeli proslavi njegova 99.
roðendana i preporuèio se zagovoru Blažene Djevice Marije,
Gospe od Anðela.
Biskup Košiæ: Velik i ponizan èin Svetog Oca
Ime Benedikta XVI. bit æe zlatnim slovima upisano u povijest
Siska i Sisaèke biskupije, jer upravo je on ponovno
uspostavio tu drevnu biskupiju
Sisak, 28.2.2013. (IKA) - "Danas smo na poseban naèin
povezani s papom Benediktom XVI. koji odlazi sa stolice
rimskog biskupa i povlaèi se u mir, nakon što je sam odluèio
da se zbog zdravlja odrekne službe Petrova nasljednika.
Velik je to i ponizan èin našeg pape. Ponizan jer je svojom
voljom odluèio dragovoljno dati mjesto mlaðem i krepkijem
Prvosveæeniku, na što ga nitko nije silio", rekao je u homiliji
sisaèki biskup Vlado Košiæ predvodeæi posljednjeg dana
pontifikata Benedikta XVI., u èetvrtak 28. veljaèe, u
katedrali Uzvišenja sv. Križa u Sisku zahvalnu misu za
pontifikat Benedikta XVI. U koncelebraciji su bili kancelar
mons. Marko Cvitkušiæ, župnik u miru preè. Alojzije
Petranoviæ i vikar katedralne župe Ivan Faletar, a na misi su
sudjelovali brojni vjernici sisaèkog kraja.
U nastavku, biskup je istaknuo i kako æe ime pape Benedikta
XVI. biti zlatnim slovima upisano u povijest Siska i Sisaèke
biskupije, jer upravo je on ponovno uspostavio tu drevnu
biskupiju. "Trebalo bi povezati pape bl. Ivana Pavla II. i
papu Benedikta XVI. Kao što je naime papa Ivan Pavao II.
zlatnim slovima upisan u ime naše hrvatske nacije, jer je
upravo on najviše zaslužan za ponovnu uspostavu hrvatske
države, tako je papa Benedikt XVI. zlatnim slovima upisan u
ime naše Sisaèke biskupije koju je on ponovno uspostavio
bulom 'Antiquam fidem' 5. prosinca 2009. godine", rekao je
biskup te pojasnio kako su baš iz toga razloga u
Domovinske vijesti
obnovljenom Velikom Kaptolu, odnedavno sjedištu
Biskupije, dvije dvorane prozvane po ovoj dvojici velikih
papa, najzaslužnijih za hrvatski narod i za Sisaèku biskupiju.
Misnom slavlju prethodilo je klanjanje pred Presvetim
Oltarskim Sakramentom koje je predvodio vlè. Faletar.
Zapoèelo je razdoblje sedisvakancije
Tumaèenje predsjednika HBK nadbiskupa Puljiæa ovih dana
prazne apostolske Stolice u Katolièkoj Crkvi
Zagreb, 28.2.2013.
(IKA) - Zapoèelo je razdoblje
sedisvakancije - prazne apostolske Stolice u Katolièkoj
Crkvi. Posljednjega dana veljaèe u 20 sati stupila je na snagu
odluka o povlaèenju iz papinske službe Benedikta XVI. Papa
emeritus je privremeni stanovnik Castel Gandolfa gdje je
stigao u popodnevnim satima i gdje æe iduæa dva mjeseca
ostati u molitvi i meditaciji dok mu se ne uredi trajna
rezidencija u Vatikanu. Za njegovu sigurnost više ne skrbi
Švicarska garda, nego vatikanska žandarmerija.
Kakvi su ovo dani, za Hrvatski katolièki radio pojasnio je
predsjednik HBK mons. Želimir Puljiæ, zadarski nadbiskup.
Nadbiskup Puljiæ usporeðuje ovo stanje s ozraèjem Velike
subote, pozivajuæi se na tekst crkvene tradicije: "Nepoznati
autor razmišlja nad èinjenicom Velike subote pitajuæi se što
se ovo dogaða? 'Svuda tišina, mirnoæa, smirenost.'
Odgovarajuæi na pitanje 'zašto', dodaje: 'Kralj spava.'
Prekrasna je to slika kojom odgovaram na ovo pitanje. Iako
smo zateèeni odlukom našega pape Benedikta XVI. ostali
bez teksta, nismo bez nade. Iako je sede vacante - nema
dragog nam pape, nema ga u smislu da upravlja, veæ je s
nama povezan u molitvi - ipak je posebno stanje: nije bez
nade, veæ je to stanje išèekivanja i smirenosti."
"Dok išèekujemo izbor novoga pape, istodobno istièemo i
zahvalnost za pontifikat Benedikta XVI.", napominje
nadbiskup Želimir Puljiæ. No, i dodaje kako nam predstoje
dani intenzivne molitve: "Zamolimo Duha Svetoga kako bi
nam Bog poslao nasljednika Benedikta XVI."
Bez obzira što Benedikt XVI. više nije poglavar Katolièke
Crkve i dalje vrijedi Godina vjere koju je on proglasio:
"Otvarajuæi Godinu vjere, dao nam je intonaciju. Ne
možemo sada, radi toga što 'dirigenta' trenutaèno nema,
izgubiti intonaciju. Nismo bez nade. Nastavljamo kao da je
sve normalno. I u tome je velièina i otajstvo Crkve. Benedikt
XVI. rimskim bogoslovima rekao je da nije Crkva u našim
rukama, mi smo samo Njezini službenici i pomažemo Isusu
da se i danas ostvaruje i utjelovljuje bivajuæi tako bliz
ljudima."
Predsjednik HBK za HKR je kratko komentirao i ozraèje
koje æe, po njegovu mišljenju, doèekati novoga papu,
odgovrajuæi na pitanje radi li se o krizi vjere u Crkvi. "Kriza
(grè. krisis) dolazi od glagola krineo, a znaèi rasuðivati,
izabrati, u jednoj situaciji koja iznenaðuje, 'snaæi se'. Ne bih
ovdje koristio negativan kontekst rijeèi kriza, veæ bih rekao,
u pozitivnom smislu rijeèi, i osmogodišnji pontifikat i
odlazak Benedikta XVI. bio je uistinu prava 'kriza vjere'. On
nas je tjerao svojim stavom, nauèavanjem, pisanjem: 'Braæo i
sestre, obratite se i vjerujte Evanðelju. Isus je došao da
objavi istinu, a ja vam je navješæujem u Njegovo ime. Ne
bojte se!' Ako u tom smislu shvaæamo 'krizu', onda Bogu
hvala da Crkva proživljava krizu, da se vraæa svojim
korijenima, i da ponovno bira Isusa Krista i postaje svjesna
dara koji je Isus donio. I tada možemo reæi da je, za Crkvu
koja traži, bira i ponovno se opredjeljuje za Isusa Krista
blagoslovljeno vrijeme Benedikta XVI. i vrijeme poslije
Benedikta XVI."
6. ožujka 2013. broj 10/2013
7
Domovinske vijesti
Split: Misa zahvale papi Benediktu XVI. i molitva za
novoga papu
Benedikt XVI. puno je ostavio u testamentu života kao
èovjek, teolog, sveæenik, biskup i Papa
Split, 28.2.2013. (IKA) - U povodu odreknuæa pape
Benedikta XVI. od papinske službe splitsko-makarski
nadbiskup Marin Barišiæ je na dan Papina odlaska u èetvrtak
28. veljaèe u splitskoj prvostolnici Sv. Dujma predvodio
zahvalno misno slavlje za uzorno služenje pape Benedikta
XVI. U koncelebraciji je bilo osam sveæenika na èelu s
prepozitom Metropolitanskog kaptola u Splitu dr. Nediljkom
Antom Anèiæem.
"Ovo je potresni trenutak, ali i povijesni dan i dogaðaj koji u
sebi ima sveèanost i tugu, vjeru i ljudskost. Veèeras Sveta
Stolica ostaje sede vacante – upražnjena. Ali Crkva nikada
nije upražnjena jer Krist vodi Crkvu i vjerujemo da æe uz
pomoæ Duha Svetoga opet naæi pravu osobu koja æe stati na
èelo Crkve. Osjeæamo veliku ljubav i zahvalnost za služenje
Josepha Ratzingera Crkvi kao pape, ali i kao biskupa,
sveæenika, teologa", rekao je nadbiskup Barišiæ na poèetku
misnoga slavlja.
Propovijed je poèeo rijeèima pape Benedikta XVI. kojima
pred kardinalima izjavljuje da se odrièe papinske službe. "Ne
znam gdje su nas zatekle ove Papine rijeèi izgovorene 11.
veljaèe, ali vjerujem da su nas dobrano zatekle. Svaka
Papina rijeè dobro je odvagnuta, a upuæuje na slobodu, ispit
savjesti pred Gospodinom te èin odgovornosti i ljubavi
prema Crkvi.
Nije bilo lako donijeti tu odluku. To je èin vjernièke i
ljudske hrabrosti i poniznosti", istaknuo je mons. Barišiæ te
nastavio: "Ta je odluka u Papi dugo sazrijevala, veæ je 2010.
godine u jednom intervjuu nagovijestio. Prvi put nakon 600
godina da se papa odrekne papinske službe. Tim više ova
odluka ostavlja brojna teološka i ekleziološka pitanja. No
ona postavlja i civilna pitanja jer odašilje poruku svim
ljudima, osobito onima koji obnašaju odgovornije službe u
društvu i imaju mandate za voditi narod u bolju buduænost".
U tom je surjeèju nadbiskup upozorio da bi se svaki onaj
koji ne može pratiti ritam koji mu život nameæe ili "pak kada
više nije na razini zadatka kako se od njega oèekuje", trebao
povuæi s odgovorne i važne pozicije i prepustiti je mlaðima,
sposobnijima, novim snagama. Prateæi putem tv-prijenosa
Papin odlazak s papinske stolice, nadbiskup je primijetio mir
na Papinu licu koji takoðer svjedoèi o njegovu poštenom i
odgovornom radu. Papa Benedikt XVI. puno je ostavio u
testamentu života kao èovjek, teolog, sveæenik, biskup i
Papa. Ostalo je svjedoèanstvo vjere u rijeèima, a još više u
djelima. Ovaj Papa nije htio spektakle, pozornice, igre nego
je htio donijeti Boga èovjeku i èovjeka približiti Bogu. Znao
je zagrliti ljude. Bio je pozoran na druge te ga je posebno
resila intuicija i inteligencija da je mogao proèitati svijet i
njegove poteškoæe.
Mnogo je utkao u odnos vjere i razuma, ljubavi i istine,
Boga i èovjeka. Taj odnos se oèituje kroz ljubav, vjeru i
nadu, rekao je splitsko-makarski nadbiskup, podsjetivši na
tri Papine enciklike: "Bog je ljubav", "U nadi spašeni" i "O
vjeri". No, Papa nam je dao još jednu encikliku, encikliku
šutnje i molitve. U tom je duhu nadbiskup Barišiæ pozvao
vjernike na još zauzetiju i iskreniju molitvu u sabranosti i za
novoga papu jer molitva za vrijeme sedisvakancije (prazne
apostolske Stolice u Katolièkoj Crkvi), znaèi biti dionikom
konklava. Poslije mise je uprilièeno euharistijsko klanjanje i
molitva za izbor novog pape.
.
8
6. ožujka 2013. broj 10/2013
ika
Misa na završetku pontifikata Benedikta XVI. u
zagrebaèkoj katedrali
I nama, hrvatskim vjernicima, ostavio je dar ne samo
pohoda Hrvatskoj, nego ljubavi kojom je susretao hrvatske
vjernike, tako strpljivo i pozorno izgovarajuæi rijeèi na
hrvatskome, istaknuo biskup Šaško
Zagreb, 28.2.2013. (IKA) – Zahvalno euharistijsko slavlje u
povodu završetka pontifikata pape Benedikta XVI. u
èetvrtak 28. veljaèe u zagrebaèkoj prvostolnici predvodio je
zagrebaèki pomoæni biskup Ivan Šaško u koncelebraciji s
pomoænim biskupima Valentinom Pozaiæem i Mijom
Gorskim te dvadesetak sveæenika.
Na poèetku mise biskup Pozaiæ proèitao je pismo koje je
vjernicima Zagrebaèke nadbiskupije iz Rima uputio
zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ.
Podsjetivši kako smo prije dva tjedna, 11. veljaèe, nakon
vijesti o odreknuæu papinske službe, zastali, iznenaðeni,
pitajuæi se i pitajuæi svoje bližnje, tražeæi svjetlo i sklad
naših oèekivanja i Božjega djelovanja, moleæi, biskup Šaško
rekao je kako za nama ostaje pontifikat u kojemu su se mogli
èuti mnogi odgovori, no snaga Benediktove papinske službe,
koja zahtijeva puno opširnije i dublja razmatranja, nije samo
u odgovorima, nego ponajprije u postavljenim pitanjima koja
se tièu Crkve i svijeta. Biskup Šaško podsjetio je kako je
Benedikt XVI. govorio o sigurnosti koja ga je pratila u
papinskoj službi od poèetka, o sigurnosti "da Crkva živi od
Božje rijeèi" i onda kada mu je, nakon izbora za papu, u srcu
odzvanjalo pitanje: "Gospodine, što tražiš od mene?"
pribojavajuæi se toga tereta. Osam godina kasnije, sada,
svjedoèi: "Gospodin me doista vodio, bio mi je blizu, mogao
sam svakodnevno zamijetiti njegovu prisutnost".
Spomenuvši kako smo ove korizme bili u išèekivanju
najavljene enciklike Benedikta XVI. o vjeri, biskup Šaško je
rekao: "Razmišljajuæi o tome da nismo dobili u ruke tekst za
razmatranje, shvatio sam da smo od Benedikta XVI. dobili
puno više u njegovim posljednjim postupcima – dokument
ispisan životom; èinom vjere, 'okružnim pismom' u kojemu
je sažeo otajstvo pouzdanja u Gospodina i ljepote Crkve.
Progovorio je o tome da se ne pouzdaje u ljudsku krhkost i
velièinu, da poznaje slabo tijelo i da svoje srce ne odvraæa od
Gospodina. U tome njegovom èinu vidi se poniznost vjere u
Boga Stvoritelja; predanost u vjeri u Krista Otkupitelja;
snaga vjere u Duha životvorca; djelotvornost vjere u
služenju Crkvi". Biskup Šaško istaknuo je kako je Papina
gesta odreknuæa ispovijest otklona do središnjosti, snage,
moæi èovjeka i svjedoèenje osobe Isusa Krista koji daje
takvu slobodu i èovjeka u njegovoj malenosti èini
uzvišenim.
"Naime, Benedikt XVI. od samoga je poèetka prozvao
pojave koje ne donose blagoslov, istièuæi one pojave koje,
naroèito u Europi, teže izbrisati temelje vlastita identiteta.
Nastojalo se najprije ukloniti, pogubiti Boga, što nije
moguæe. No, sada se na razne naèine pokušava ubiti èovjeka,
što je puno vjerojatnije. Zbog toga se pokušava preinaèiti ili
barem drugaèije predstaviti istina o ljudskosti, ulazeæi u
poduhvate kulturalnih obrata, otvarajuæi ponore ljudske
nesreæe. Èovjek na svoje poteškoæe i najteža pitanja ne može
dati rješenja, jer ih ne posjeduje. Zbog toga je svijetu
potreban Bog", istaknuo je biskup Šaško.
"Da, bio je to pontifikat koji je izazivao pitanjima i
upozoravao da postoje oni koji ne dopuštaju da se ta pitanja
èuju", ustvrdio je biskup Šaško, te nastavio "i nama,
hrvatskim vjernicima, ostavio je dar ne samo pohoda
Hrvatskoj, nego ljubavi kojom je susretao hrvatske vjernike,
tako strpljivo i pozorno izgovarajuæi rijeèi na hrvatskome,
ostavio je èetverodjelnu 'poslanicu': o savjesti i kršæanskoj
kulturi; o radosti kršæanstva i èudesnoj Kristovoj prisutnosti;
ika
o dragocjenosti obitelji i zauzetosti za kršæansku sliku
èovjeka; o poniznome služenju i Crkvi i svjedoèanstvu do
muèeništva". U tom kontekstu podsjetio je i na posljednje
papinske rijeèi na hrvatskome jeziku koje povezuju ljubav,
Marijinu zaštitu i uskrsnu vjeru, s blagoslovnom rijeèju i
molbom: "Ostanimo povezani u molitvi i vjeri u Krista
Uskrsloga. Rado blagoslivljam vas i vaše obitelji".
Zadar: Bdjenje povodom odreknuæa od papinske službe
Benedikta XVI.
Tema nagovora nadbiskupa Želimira Puljiæa u katedrali Sv.
Stošije bila je "Papa Benedikt XVI. - uz bok crkvenih
nauèitelja"
Zadar, 28.2.2013. (IKA) - "Papa Benedikt XVI. - uz bok
crkvenih nauèitelja" tema je nagovora zadarskog nadbiskupa
Želimira Puljiæa koji je u katedrali Sv. Stošije u Zadru u
èetvrtak 28. veljaèe predvodio Bdjenje povodom odreknuæa
Benedikta XVI. od papinske službe. "Objava odreknuæa
Benedikta XVI. vijest je koja je promeditirana i protkana
dubokom vjerom i intuicijom. To je prava i jedinstvena
ispovijest vjere pred cijelim èovjeèanstvom i potvrda
apsolutnog prvenstva koje pripada Bogu. To je pohvala
poslušnosti glasu savjesti u kojoj Bog progovara. Taj Papin
èin izraz je osobite ljubavi prema Petrovoj laði, Crkvi, o
kojoj je i zadnjih dana svog pontifikata s toliko zanosa
govorio", poruèio je mons. Puljiæ u zahvali Bogu za brojne
darove Josepha Ratzingera. Nakon nadbiskupova nagovora,
u trenutku prestanka Benediktove službe u 20 sati, poèelo je
klanjanje pred Presvetim te je upuæena molitva i za izbor
novog pape i cijelu Katolièku Crkvu.
Nadbiskup je rekao kako smo u Papinim toplim i srdaènim
obraæanjima osjetili govor oca koji nas tješi i upuæuje na
prave izvore vjere. Osjetili smo dušu i srce pastira koji
svojom jednostavnošæu i poniznošæu dira. Èuli smo govor
kapetana koji zna kako i kamo laða treba uploviti. U svojoj
78 godini bio je najstariji izabrani papa u zadnjih 275
godina. "Svojom iznenadnom odlukom papa Benedikt XVI.
svratio je pozornost èitavog èovjeèanstva na Katolièku
Crkvu, na njenu važnost, na važnost da ona izvršava svoje
poslanje u èovjeèanstvu", istaknuo je mons. Puljiæ.
Papin kratki povijesni govor na latinskom jeziku na
jedinstven je i neponovljiv naèin stavio u prvi plan osobu,
samog Benedikta XVI. "Ali ne kako bi on trijumfirao ili na
bilo koji naèin isticao svoju moæ i svoju osobnu važnost.
Upravo suprotno. On je to najavio kako bi otkrio svoju
ogranièenost, slabost i neprikladnost da u takvom stanju
dobro obavlja Petrovu službu. Taj pomno sroèeni govor ne
daje prostora za ikakvo optuživanje ili okrivljivanje; èak ni
za minimalno predbacivanje ikojem èovjeku ili suradniku.
Dapaèe, njegove oproštajne rijeèi pune su pohvala i
zahvalnosti svima koji su mu pomagali", rekao je mons.
Puljiæ, dodavši da je njegov oproštaj ostavio bez hrane
dopisnike koji su tom èinu pristupali senzacionalistièki,
ovozemaljskim
kriterijima
laktanja,
podmetanja
i
manipuliranja. Benedikt XVI. nije na oproštaju upro prstom
u one koji su mu otežavali život, stvarali intrige, planirali iza
leða. "Impresivna je Papina mirnoæa, sigurnost i potpuno
predanje Bogu i Kristu kao vrhovnom pastiru koji upravlja
Crkvom i nikad je ne napušta. Njegove rijeèi na zadnjem
Angelusu o uzlasku apostola na Goru Preobraženja, kad je
Papa naglasio primat molitve, da to nije odvajanje od svijeta,
rijeèi su živog sveca meðu nama, koji se svojim služenjem
svjesno prikljuèuje povorci spašenih koji su kroz stoljeæa
živjeli, radili, trpjeli i molili za Crkvu, i pokazuju koliko mu
je stalo do nje", naglasio je nadbiskup, poruèivši da je nit
vodilja Benediktova pontifikata otajstvo Krista i Crkve.
Domovinske vijesti
"Povijest Crkve je povijest svetaca i reformatora, uèitelja i
muèenika, apostola, misionara i obnovitelja Crkve i društva.
A ne povijest koju se prikazuje kroz prizmu ratova,
osvajanja, pljaèkaša i grešnika. Sveci su vjeèni dokaz da
Krist u Crkvi živi i da umiruæi pobjeðuje. Sveci su Božji
izabranici po kojima Kristovo djelo postaje vidljivo, a
njihova nazoènost znak je duhovne obnove i vjerskog žara
meðu ljudima. Crkva nije nikad bila bez nazoènosti svetih
ljudi, bez Duha Svetoga i njegovih darova mudrosti i istine,
snage i ljubavi", rekao je mons. Puljiæ, istaknuvši da se Duh
Božji oèitovao shodno vremenu i njegovim izazovima. "Za
krvavih progona, dok je Crkva bila u kolijevci, Duh Sveti
oèitovao se kao Duh jakosti. Za velikih krivovjerja i prvih
opæih sabora (313-870), dok se Crkva nalazila 'u školskim
klupama', Duh Sveti se oèitovao znakovima velike mudrosti.
U ranom Srednjem vijeku (870-1312), dok je Crkva
proživljavala mladenaèke godine svog puberteta, oèitovao se
kao Duh slobode. U drugoj polovici Srednjeg vijeka (13121564), u doba njene mladenaèke zrelosti, Duh Sveti se
objavljuje kao Duh ljubavi i jedinstva. Zadnjih nekoliko
stoljeæa, do naših dana, Duh Sveti se oèituje kao Duh života
i vjeène mladosti. Stoga je Kristovim obeæanjem i njegovom
snagom Crkva uspijevala prevladati teškoæe i probleme.
Rijeèju i perom velikih i uèenih svetaca, snagom i
apostolskom vjernošæu papa i biskupa uspijevala se obraniti
pred opasnim nauèavanjima i žestokim progonima. I tako æe
biti do sudnjeg dana" rekao je nadbiskup.
Crkva je u teškim trenucima imala obilnu pomoæ Duha
Svetoga. "Njena snaga kroz stoljeæa su uèeni, poslušni i sveti
ljudi koji su pred krivovjercima i 'prosvijetljenima' branili
njen nauk i cjelovitost kršæanske vjere. Kad su se
nemoænima pokazali najveæi uèenjaci, Duh Sveti je okupljao
crkvene sabore kako bi zbor biskupa oèitovao još jaèu snagu,
apostolsku vlast primljenu od Gospodina. 'Duh Sveti i mi
odluèismo', bila je apostolska formula na Jeruzalemskom
saboru. Kad su krivovjerci ustali i protiv sabora, oglašavao
se papa kao najviši i najjaèi lijek protiv krivovjerja", rekao je
mons. Puljiæ. Svjestan te važnosti, Ratzinger je odmah
poèetkom svog pontifikata najavio kako svoje kateheze
srijedom želi posvetiti otajstvu odnosa Krista i Crkve.
"Crkva je ustanovljena na temelju apostola, a po apostolima
dostižemo samog Krista. Papa je u katehezama pokazao
kako se svjetlost Isusa odražava na liku Crkve unatoè
ogranièenjima i sjenama krhke i grešne ljudskosti" rekao je
mons. Puljiæ zakljuèivši: "Sve što je Benedikt XVI. napisao i
objavio, samo su fragmenti njegove ispovijedi. On je u bîti,
od glave do pete, èovjek Crkve. Promicati dobro Crkve svim
svojim moæima uma i srca glavna je pokretaèka snaga
njegovog razmišljanja veæ od malih nogu. Tome je
doprinijela i èinjenica njegova roðenja i krštenja na Veliku
Subotu, u sklopu Svetog trodnevlja kad se rodila Crkva".
Video-zapisom vjernici se prisjetili pohoda pape
Benedikta XVI. Hrvatskoj
Zagreb, 28.2.2013. (IKA) – Nakon zahvalnog euharistijskog
slavlja na završetku pontifikata pape Benedikta XVI. 28.
veljaèe u zagrebaèkoj prvostolnici vjernici su se videozapisom prisjetili pohoda Svetog Oca Hrvatskoj 4. i 5. lipnja
2011. g. Uz mnoštvo vjernika u katedrali je bila i obitelj
Kardum s petero djece koja je imala èast pozdraviti Svetoga
Oca u zraènoj luci. Veèer sjeæanja završila je zajednièkim
pjevanjem pjesme "Krist na žalu" kojom su i mladi 2011.
ispratili Papu s Trga bana Josipa Jelaèiæa. Pjevanje je na
tamburici pratila prof. Ana Otmaèiæ u narodnoj nošnji u
kojoj je Papi na susretu s mladima na zagrebaèkom glavnom
trgu uruèila tamburicu na dar.
6. ožujka 2013. broj 10/2013
9
Domovinske vijesti
Biskup Jezerinac predvodio zahvalnicu za papu
Benedikta XVI.
Zagreb, 28.2.2013. (IKA) – Vojni biskup u Republici
Hrvatskoj Juraj Jezerinac u koncelebraciji s vojnim
kapelanima predvodio je u kapeli Ordinarijata u èetvrtak 28.
veljaèe misu u znak zahvale za dar koji je dobri Bog udijelio
Crkvi po Benediktu XVI.
U homiliji biskup Jezerinac rekao da je Benedikt XVI.
možda kao nijedan papa do sada ušao u misterij Isusa Krista
i njegove Crkve. Stoga je i napisao brojne knjige upravo o
Isusu Kristu i njegovoj Crkvi, rekao je biskup Jezerinac te
posebno uputio na apostolsko pismo "Vrata vjere" kojim je
Papa pozvao na novu evangelizaciju koja mora i treba biti
nova u svom žaru, metodama i izrazu. Nova evangelizacija
treba probuditi najprije biskupe, sveæenike i sav Božji narod,
kako bi evanðelje došlo do svakog èovjeka.
Vojni biskup rekao je kako smo "zahvalni dragom Bogu što
nam je papu Benedikta XVI. dao u ovom vremenu, koji je
vjeru Crkve nastojao uèvrstiti ne samo svojim rijeèima,
zapisanim i izgovorenim, nego prije svega svojim životom.
Ljudi su u njemu prepoznali velikog papu koji se znao
suoèiti s izazovima vremena i odgovoriti na njih. Oèito je da
je stekao velike simpatije i ljudi drugih vjera i nevjernika. To
može biti samo sveti èovjek, koji u svakom èovjeku vidi
svoga brata". Zahvalni smo Bogu što smo ga imali, zakljuèio
je biskup Jezerinac.
Sastanak predsjednika HBK i glavnog ravnatelja HRT-a
Radman istaknuo potrebu revidiranja veæ postojeæeg
Sporazuma izmeðu HBK i HRT-a u duhu Ugovora izmeðu
Svete Stolice i Republike Hrvatske
Zagreb, 1.3.2013. (IKA) - Predsjednik Hrvatske biskupske
konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ sastao se s
glavnim ravnateljem Hrvatske radiotelevizije Goranom
Radmanom u petak 1. ožujka u uredu glavnog ravnatelja
HRT-a u Zagrebu.
Nadbiskup Puljiæ darovao je ravnatelju HRT-a
fotomonografiju "Zajedno u Kristu" o Papinu pohodu
Hrvatskoj 2011. godine. Takvu fotomonografiju nadbiskup
je darovao i uredništvu Religijskog programa HRT-a. U
razgovoru je istaknuto da je HRT dobro i dokumentirano
pratio pastirski pohod Benedikta XVI. Hrvatskoj, kao što je
jednako dobro izvješæivao i o Papinu odreknuæu proteklih
dana.
Ravnatelj je upoznao predsjednika HBK o moguæem
planiranom restrukturiranju HRT-a, pa je u tom vidu
istaknuo potrebu revidiranja veæ postojeæeg Sporazuma
izmeðu HBK i HRT-a u duhu Ugovora izmeðu Svete Stolice
i Republike Hrvatske. Sugovornici su se složili da je javna
rijeè vrlo odgovorna, a moæ i utjecaj televizije i svih drugih
medija iznimno velika. Svjesni težine odgovornosti onih koji
rade u medijima istaknuta je osobita odgovornost onih koji
te emisije ureðuju.
Imajuæi u vidu važnost Hrvatske televizije i Hrvatskog radija
u priopæavanju onoga što se dogaða u Katolièkoj Crkvi,
nadbiskup Puljiæ i Radman razgovarali su o nekim važnim
konkretnim pitanjima. Uz odreðene primjedbe i prigovore
zbog propusta ili neobjektivnosti u pojedinim emisijama,
istaknuto je da je javna uloga HRT-a promicati objektivnost,
demokratiènost, dijalog i uvažavanje razlièitosti i hrvatske
stvarnosti. Naime, opæe dobro društva i pojedinaca traži da
se dogaðaje objektivno prikazuje, a sve to u duhu tolerancije,
pluralnosti, razlièitosti, posebice kad su u pitanju religijske
teme; ne samo kad je u pitanju Katolièka Crkva nego i sve
druge vjerske zajednice, stoji u priopæenju Tiskovnog ureda
HBK.
10
6. ožujka 2013. broj 10/2013
ika
Ratne i poratne žrtve II. svjetskog rata na podruèju
Sisaèke biskupije
Predstavljanjem knjige Lojze Buturca završio ciklus
predstavljanja knjiga "Hrvatski martirologij"
Sisak, 1.3.2013. (IKA) - Ciklus predstavljanja knjiga
"Hrvatski martirologij" završio je u èetvrtak 28. veljaèe
predstavljanjem knjige Lojze Buturca "Ratne i poratne žrtve
II. svjetskog rata na podruèju Sisaèke biskupije".
U toj prvoj knjizi iz Biblioteke "Hrvatski martirologij
Sisaèke biskupije", autor kao živi svjedok prikazuje
stradanja sveæenstva, naroda i crkvi na podruèju današnje
Biskupije. Buturac donosi prikaz života u to vrijeme, stavlja
novo svjetlo na neke dogaðaja iz povijesti grada Siska i
progovara o logorima smrti i stratištima od 1945. godine do
1947. godine.
Kao dodatak, u knjizi se nalazi i kratki osvrt na Domovinski
rat sa sveæenièkim žrtvama i stradanjima na sisaèkobanovinskom podruèju.
U punoj Dvorani bl. Ivana Pavla II., u sisaèkom Velikom
Kaptolu, o djelu su govorili sisaèki biskup Vlado Košiæ,
urednica Spomenka Juriæ, ravnateljica sisaèke Narodne
knjižnice i èitaonice "Vlado Gotovac" Snježana Pokorny,
nakladnik Stjepan Juraniæ i autor.
Biskup Košiæ, koji je ujedno napisao predgovor knjizi,
podsjetio je kako je Buturac imao 21 godinu na kraju II.
svjetskog rata, istaknuvši kako æe to njegovo djelo
svjedoèanstava o stradanjima i žrtvama ubuduæe biti
nezaobilazno za povijest Siska i Sisaèke biskupije.
"Tu æe pasti mnoge maske, mnoge laži i neistine koje se i
sada pripovijedaju o dogaðajima i sudionicima tih godina.
Ovdje se te stvari razotkrivaju iz prve ruke", pojasnio je
biskup.
Govoreæi o razlozima stvaranja te knjige, autor je rekao kako
godinama prati stradanja Hrvata od komunistièke vlasti i
kako su stotine njegovih èlanaka o žrtvama i muèenicima
razasuti po raznim publikacijama i èesto su teško dostupni
èitateljima, te je na poticaj biskupa Košiæa odluèio sve te
podatke skupiti u jednu knjigu dostupnu svima.
Buturac je istaknuo i kako svrha knjige nije popis žrtava
komunistièke vladavine, niti se može zvati martirologij, veæ
njome želi dati pregled stanja nedavne prošlosti na podruèju
Biskupije, osobito odnos komunistièke vladavine prema
vjeri i Katolièkoj Crkvi. "Mlaði naraštaji imaju pravo znati
punu istinu o svim nedaæama i žrtvama, koje su podnesene
za vjeru i hrvatsku Domovinu", rekao je autor.
Zahvalivši svim ukljuèenima u izradu knjige, urednica Juriæ
rekla je kako ona daje odgovore na pitanja o stvarima o
kojima smo do sada jako malo èuli. Tako knjiga donosi
odgovore i nove poglede na dogaðaje poput osnivanja
partizanskog odreda, djeèjeg logora, vjerskih prijelaza, ali i
progovara o nekim lijepim stvarima iz toga razdoblja.
Ravnateljica sisaèke Narodne knjižnice i èitaonice Pokorny
govorila je o bogatom radu i bibliografiji, podsjeæajuæi da je
upravo knjižnica prije èetiri godine izdala knjigu
"Bibliografija radova Lojze Buturca", te kako veæ sada ima
materijala i za novu.
Nakladnik Stjepan Juraniæ poruèio je kako je ova knjiga
namijenjena prije svega mladima, da shvate koja se to
tragedija dogodila hrvatskom narodu i to od onih koji i danas
slijede tu ideju.
Za glazbeni dio programa zadužen je bio VIS "Izvor
ljubavi".
.
ika
Ukop ekshumiranih osoba s Jakljana
Sprovodne obrede za 214 ekshumiranih osoba, kako se
pretpostavlja veæinom njemaèkih i hrvatskih mornara bez
suðenja ubijenih na otoku pored Dubrovnika i baèenih u
masovnu grobnicu, na Domobranskom groblju u Gospinu
polju predvodio biskup Mate Uziniæ
Dubrovnik, 1.3.2013. (IKA) - Sprovodne obrede za 214
ekshumiranih osoba, kako se pretpostavlja veæinom
njemaèkih i hrvatskih mornara, koji su nakon završetka II.
svjetskog rata bez suðenja ubijeni na otoku Jakljanu pored
Dubrovnika i baèeni u masovnu grobnicu, u petak 1. ožujka
na Domobranskom groblju u Gospinu polju u Dubrovniku
predvodio je dubrovaèki biskup Mate Uziniæ u
koncelebraciji s fra Ivom Brkoviæem, gvardijanom
kapucinskog samostana Gospe od milosrða. Pokopu su
nazoèili i župnik župe sv. Mihajla don Željko Kovaèeviæ,
dekan Gradskog dekanata don Ivica Pervan i generalni vikar
Dubrovaèke biskupije mons. dr. Petar Paliæ, koji je proèitao
evanðelje.
Na poèetku sprovoda nazoènima su se obratili pomoænik
ministra branitelja pukovnik Ivan Grujiæ, predsjednik
Udruge ratnih veterana Hrvatski domobran Željko Kulišiæ,
saborska zastupnica i zamjenica gradonaèelnika Tatjana
Šimac Bonaèiæ, dubrovaèko-neretvanski župan Nikola
Dobroslaviæ, ministar branitelja Predrag Matiæ te izaslanik
njemaèkog veleposlanika u Republici Hrvatskoj vojni ataše
Jörg Rauber. Zajednièka misao njihovih obraæanja bila je da
svaka žrtva zaslužuje dostojanstven pokop i da ratni zloèin
ne zastarijeva.
Biskup Uziniæ rekao je da se tom komemoracijom i
sprovodnom molitvom želi ispuniti dužnost kršæanskog
pokapanja mrtvih, "ali i još jednom na konkretnom primjeru
upozoriti na razmjere zla koji su se dogaðali na ovim našim
prostorima u tijeku II. svjetskog rata i osobito, nažalost,
poraæa". "Ovo ne kažem zato što smatram da je komunistièki
sustav bio gori od nacistièkog i fašistièkog – previše je tu
sliènosti da bismo mogli reæi tko je gori – nego zato što je
komunistièki sustav nakon 18. listopada 1944. poèevši od
Orsule, preko Dakse, vidimo i Jakljana, Mljeta i osobito
Korèule, posijao puno više žrtava nego su to na ovom našem
podruèju uèinila prethodna dva", istaknuo je biskup. Rekao
je da se ne zna toèno tko su žrtve koje se pokapaju, da se
pretpostavlja na temelju nekih svjedoèenja da je rijeè o 102
njemaèka i hrvatska mornara likvidirana od strane
pobjednièkih partizanskih postrojbi nakon II. svjetskog rata,
ali da se za ostale do broja 214 ne zna ni tko su, niti jesu li
bili vjernici i koje vjere, a da se pretpostavlja da su bili
kršæani.
Spomenuvši brojku od 214 žrtava, biskup Uziniæ je rekao:
"To je više nego dvostruko od onoga što se pretpostavljalo, a
što je još jedan od dokaza da su razmjeri zla koje se dogodilo
u komunistièkim èistkama nakon II. svjetskog rata koji do
danas nisu rasvijetljeni, a nažalost još nema dovoljno
politièke volje da ih se rasvijetli, puno viši nego što smo
pretpostavljali. Znamo i još nešto. Znamo da su to veæinom
bili sasvim obièni ljudi, sa svojim vrlinama i manama,
snovima i nadama. Neke od njih, možda i sve, jedan je
totalitarni sustav, onaj nacistièki, odvojio od obitelji, posla,
svakodnevice i ukljuèio u svoju zloèinaèku mašineriju koja
je oružjem i, nažalost, do tada nezamislivim zloèinima
istrebljenja u koncentracijskim logorima, željela pokazati
nadmoæ jedne rase nad drugim rasama, a drugi totalitarni
sustav, onaj komunistièki, ih je u svojoj klasnoj borbi koja je
brisala sve za koje se pretpostavljalo da bi mu mogli biti
prepreka, prekinuo u snovima da æe se završetkom rata
svemu onome što su prije rata napustili, natjerani ili
zavedeni svejedno, moæi ponovo vratiti".
Domovinske vijesti
U zajednièku grobnicu na Domobranskom groblju zasad
nisu položeni svi ekshumirani posmrtni ostaci, nego samo
jedan dio, a ostali æe s vremenom biti tu preneseni. Vijence
na zajednièku grobnicu položili su predstavnici Ministarstva
branitelja, gradske i županijske vlasti, njemaèkog
veleposlanstva te udruga proizišlih iz II. svjetskog i
Domovinskog rata.
Njemaèki vojni ataše Rauber izrazio je zahvalnost hrvatskim
vlastima koje su, na inicijativu lokalnih ljudi, pokrenule
ekshumiranje. U Hrvatskoj je pokopano više od 20.000
njemaèkih vojnika, a pretpostavlja se da ih još 10.000 èeka
da budu pronaðeni i dostojno pokopani. "Za nas je pitanje
humanosti da možemo naæi sve naše vojnike koje smo
izgubili tijekom II. svjetskog rata. To još uvijek traje i svaki
put nam je važno kad naðemo neko od naših vojnika", rekao
je Rauber.
Iskapanja na Jakljanu poèela su 19. veljaèe. Prvog dana nije
naðeno ništa, da bi se onda pronašli prvi kosturi te otkrila
posebice frapantna slika – ljudskih kostura isprepletenih s
korijenima ogromnog bora izraslog na mjestu masovne
grobnice. Na konferenciji za novinare održanoj na Jakljanu
22. veljaèe novinari su mogli vidjeti ostatke 33 pronaðene
osobe, da bi do nedjelje bilo pronaðeno oko stotinu osoba,
koliko se pretpostavljalo da ih u toj grobnici ima. Kako su
stalno pronalaženi novi posmrtni ostaci iskapanja su
nastavljena sve dok nije izvaðeno svih 214 kostura, koliko se
pokazalo da ih grobnica krije.
Za nepunih osam radnih dana djelatnici Uprave za nestale i
zatoèene Ministarstva branitelja, èlanovi specijalnih
postrojbi MORH-a i èlanovi Policijske uprave Dubrovaèkoneretvanske ekshumirali su žrtve s Jakljana, na èemu im je
izražena zahvalnost.
Osijek: Svjetski molitveni dan
Prikupljan novac za sigurnu kuæu
Osijek, 1.3.2013. (IKA) - U župnoj crkvi Sv. Æirila i
Metoda u Osijeku održan je 1. ožujka Svjetski molitveni
dan. Rijeè je o meðunarodnome kršæanskome pokretu žena
koje se susreæu i ujedinjuju u molitvi prvoga petka u ožujku.
Geslo ovogodišnjega molitvenoga dana "Bijah stranac i
primiste me" uzet je iz Matejeva evanðelja. Ovogodišnju
molitvu osmislile su Francuskinje, a u središtu pozornosti su
problemi doseljenika.
U prvome dijelu ovogodišnjega susreta mogle su se èuti
zanimljivosti o Francuskoj, primjerice kako ju krase
zemljopisne raznolikosti i kako ima 65 milijuna stanovnika.
Žene u toj èlanici EU imaju pravo glasa od 1944, a nakon
2000. godine nasilje u obitelji kažnjava se zakonom. No,
unatoè svim nastojanjima i dalje postoji jaz meðu spolovima.
Tako žene dobivaju 20 posto manje plaæe, a mirovine žena
su upola manje nego muškaraca. Potom su se nazoèni mogli
iz prve ruke uvjeriti i koji su najèešæi problemi francuskih
doseljenika. Spomenut je sluèaj Ukrajinke kojoj je obeæana
bolja buduænost, no prodana je u bijelo roblje ili djevojke
koja je zbog afrièkoga podrijetla imala probleme pri
zapošljavanju.
"I mi u našem okruženju sigurno imamo takvih koji se
osjeæaju strancima, a jedno od obilježja Svjetskoga
molitvenog dana je i pomoæi ljudima kojima je to potrebno.
Tako svake godine prikupljeni milodar darujemo
potrebnima, a to je ove godine sigurna kuæa gdje su
smještene žene s djecom, koje su se u vlastitome domu
osjetile strankinjama. Prognane su iz vlastitoga doma i sada
žive u sigurnim kuæama, a tim malim znakom pažnje želimo
im reæi - tu smo, s vama smo i želimo vam pomoæi", poruèila
je Lidija Obad na kraju susreta.
6. ožujka 2013. broj 10/2013
11
Domovinske vijesti
U Pazinu održan teèaj o medijima u Crkvi
Pazin, 1.3.2013. (IKA) – "Kako komunicirati na pragu
novog tisuæljeæa" pitalo se i tražilo odgovore dvadesetak
sudionika kratkog teèaja o medijima u Crkvi održanog u
petak 1. ožujka u Pazinskom kolegiju u Pazinu u organizaciji
Poreèke i pulske biskupije. Prvo izlaganje o navedenoj temi
imao je profesor na Teologiji u Rijeci dr. Jerko Valkoviæ
koji je odgovarajuæi na postavljeno pitanje, govorio opæenito
o medijima, o razlièitim vrstama medija i njihovim naèinima
korištenja, o pitanju komunikacije koje danas postaje
antropološko pitanje osobito imajuæi na umu sve prisutnije
komuniciranje na mreži gdje nema autoriteta, te o tome kako
koristiti medije u Crkvi, odnosno u djelu evangelizacije.
O medijima u pastoralu govorila je mag. comm. Ana Cvitan
koja se posebno osvrnula na tiskane medije u Poreèkoj i
pulskoj biskupiji (Ladonja, župni listiæi) i na internetske
stranice pojedinih župa u Biskupiji, ukazavši pritom na što
treba obratiti pozornost pri izradi kvalitetnog župnog listiæa i
mrežne stranice.
Opæenito o radiju kao mediju, o kvalitetnoj radijskoj emisiji
(realizaciji, odabiru teme, gostiju, glazbe i dr.), kao i o
kvalitetnoj vjerskoj emisiji govorila je i audio prilozima
potkrijepila prof. Melita Gržiæ Pincin, glavna i odgovorna
urednica Radija Istre.
Zagreb: Svjetski molitveni dan
U uvodnom dijelu bila je prilika upoznati se s Francuskom,
zemljom iz koje su žene ove godine pripremile graðu za
ekumenski molitveni susret
Zagreb, 1.3.2013. (IKA) – Ovogodišnji Svjetski molitveni
dan s geslom "Bijah stranac i primiste me" održan je u petak
1. ožujka u baptistièkoj crkvi u Zagrebu. U uvodnom dijelu
bila je prilika upoznati se s Francuskom, zemljom iz koje su
žene ove godine pripremile graðu za ekumenski molitveni
susret. Osim upoznavanja s poviješæu, kulturom i
gospodarstvom, poseban je naglasak stavljen na senzibilnost
za doseljenike. Tijekom molitvenog programa posebno je
posvješten problem doseljenica koje su u Francusku došle u
potrazi za novim životom, a iskorištene su i baèene u bijelo
roblje. Nasuprot toj prièi predstavljena je ona doseljenice iz
Brazila u kojoj do izražaja dolazi spremnost okoline pomoæi
u naoko svakodnevnim problemima. Temeljem svog
iskustva žene Francuske poruèuju: "Iskustvo osjeæati se
tuðincem ima svaka i svaki od nas. Iz svojih iskustava, biti
tuðinac i kao takav biti prihvaæen, crpimo snagu kako bismo
mogli izgraðivati odnose, graditi zajedništvo koje sve
prihvaæa". U molitvi vjernika žene su Svevišnjem Ocu
preporuèile mlade da budu istinski graditelji mostova.
Preporuèile su i obitelji u kojima su majke ili oèevi
doseljenici. Posebno se pak molilo za mlade žene koje su
upale u opasne zamke trgovine ljudima, kao i za snagu
suoèiti se s uzrocima koji prisiljavaju ljude da napuštaju
svoje domovine, bili oni uslijed politièkih okolnosti, ratova,
ili elementarnih nepogoda. Program je bio isprepleten
pjesmom koju je predvodio zbor baptistièke crkve "Nebo".
Svjetski molitveni dan je ekumenski svjetski pokret žena
koje se susreæu i ujedinjuju u molitvi jednom godišnje,
svakoga prvog petka u ožujku. Inicijativa je prisutna u više
od 170 zemalja. Svjetski molitveni dan u Hrvatskoj je
prisutan od godine 1998. Godine 2006. osnovan je
Nacionalni odbor: Svjetski molitveni dan - Hrvatska èije su
èlanice žene iz raznih krajeva Hrvatske, iz mnogih
kršæanskih zajednica: Katolièke Crkve, Pravoslavne,
Evangelièke, Baptistièke, Kristove, Evanðeosko pentekosne,
Reformirane i Makedonske pravoslavne Crkve.
12
6. ožujka 2013. broj 10/2013
ika
Izložba "Don Luka Jeliæ i Nin"
Izložba otvorena u Kaštel Suæurcu
Kaštel Suæurac, 1.3.2013. (IKA) - U povodu Dana Grada
Kaštela, Arheološki muzej u Zadru, Muzej ninskih starina i
Muzej Grada Kaštela organizirali su izložbu "Don Luka Jeliæ
i Nin" koja je otvorena u petak 1. ožujka u Muzeju Grada
Kaštela. Izložba je osmišljena u povodu 90 godina od smrti
don Luke Jeliæa (3. veljaèe 1922.).
Rad toga istaknutog arheologa, povjesnièara i svestranog
kulturnog djelatnika koji je najduže djelovao u Zadru tema je
izložbe koja je postavljena u Kaštel Suæurcu. Svojim
arheološkim djelovanjem najviše je zadužio Nin u kojem je
don Luka Jeliæ proveo neka od svojih najznaèajnijih
arheoloških istraživanja. Izložba se prvenstveno koncipira na
upotrebi arhivske, uglavnom fotografske graðe, nastale u
Ninu, a koja se èuva u Jeliæevu arhivu u Arheološkom
muzeju Split, rekao je autor izložbe Mate Radoviæ. Izložbu
su uz autora otvorili prof. Ankica Babin, ravnateljica Muzeja
Grada Kaštela, dr. Smiljan Gluševiæ, ravnatelj Arheološkog
muzeja u Zadru, Tonèi Buriæ, predsjednik društva "Bijaæi", i
Joško Berket, gradonaèelnik Grada Kaštela.
Jakšiæ: Humanitarni malonogometni turnir
Uèenici Katolièke gimnazije prikupljali sredstva za bolesnu
djevojèiæu Anu Kakuk
Jakšiæ, 2.3.2013. (IKA) - Uèenici Katolièke gimnazije u
Požegi pod vodstvom ravnatelja Roberta Mokrog i profesora
tjelesnoga i zdravstvenog odgoja Marija Raguža organizirali
su 2. ožujka humanitarni malonogometni turnir u sportskoj
dvorani Osnovne škole "Mladost" u Jakšiæu i prikupljali
sredstva za Anu Kakuk iz Požege, djevojèicu èetvrtog
razreda osnovne škole koja boluje od cistiène fibroze. Na
završetku turnira pridružio im se i požeški biskup Antun
Škvorèeviæ u pratnji v.d. ravnatelja Caritasa Požeške
biskupije Gorana Lukiæa. Ravnatelj Mokri pozdravio je
biskupa, naèelnika Opæine Jakšiæ, ravnatelja škole Jakšiæ i
druge nazoène u sportskoj dvorani, posebno malu Anu i
njezine roditelje Danijelu i Krunu, zahvalio za požrtvovnost
gotovo dvjesto djece i mladih koji su tijekom dana
sudjelovali u igri te svima koji su pomogli u organiziranju
turnira. Rijeè zahvale izrekla je i Anina majka Danijela,
spomenuvši da je njezina kæerka zaslugom župnika Ivice
Žuljeviæa protekle godine mogla nabaviti inhalator, a da æe
od današnjih priloga moæi pribaviti druga potrebna
pomagala. Uèenik drugog razreda Katolièke osnovne škole u
Požegi Bruno Raguž obratio se maloj Ani i rekao joj kako su
svi natjecatelji radosni što su joj mogli svojom igrom
posvjedoèiti blizinu. Biskup je èestitao pobjednicima turnira
i svima iz požeške Katolièke gimnazije koji su se zauzeli za
tako dobro djelo. Rekao je maloj Ani da joj predaje novac u
iznosu od 20.000 kuna koji je prikupila plemenitost uèenika
Katolièke gimnazije, sportaša i onih koji su dolazili na turnir
kao gledatelji, a svoj dio dodala je Požeška biskupija te je
istaknuo da vrijednost tog èina nije prvenstveno u novcu koji
je prikupljen, nego u svjedoèanstvu maloj Ani da nije sama u
bolesti. Dodao je da su to uèenici Katolièke gimnazije i svi
darovatelji uèinili kao vjernici i time joj poruèili još nešto:
"Nisi sama, s tobom smo mi i Bog, ne boj se, ti si u
njegovim rukama!" Biskup je pozvao uèenike i sve druge
nazoène da budu graditelji civilizacije ljubavi u svojoj
domovini, koja jedina može svakom pojedinom èovjeku i u
najtežim životnim okolnostima osigurati dostojanstvo.
Potom su uruèene medalje i pehari trima pobjednièkim
ekipama. Pobjednièkoj ekipi djeèjoj momèadi iz NK
"Hajduk" iz Pakraca pobjednièki pehar uruèio je biskup
Škvorèeviæ.
Domovinske vijesti
ika
Ðakonsko reðenje Jure Martiniæa
Puèišæa, 2.3.2013. (IKA) - U župnoj crkvi Sv. Jeronima u
Puèišæima na otoku Braèu u subotu 2. ožujka dubrovaèki
biskup Mate Uziniæ, ovlašten od biskupa Slobodana
Štambuka koji se zdravstveno oporavlja, zaredio je za
ðakona Hvarsko-braèko-viške biskupije Juru Martiniæa iz
Puèišæa. U euharistijskom slavlju koje je predvodio biskup
Uziniæ koncelebriralo je dvadesetak sveæenika, meðu kojima
su bili generalni vikar don Stanko Jerèiæ i dekani Hvara i
Braèa don Emil Pavišiæ i don Toni Plenkoviæ, rektor
Centralnoga bogoslovnog sjemeništa u Splitu don Boris
Vidoviæ, vicerektor don Marijo Buljeviæ i duhovnik don
Eduard Punda. Na misi je bilo oko èetrdeset bogoslova
Katolièkoga bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u Splitu, od
kojih je devet ðakona, tridesetak redovnica, veæi broj
ministranata i mnoštvo vjernika Puèišæa, otoka Braèa i Splita
te mjesni naèelnik Marino Kaštelan i najbliža rodbina: otac
Pavao i Majka Katarina, brat Miko, djed Nikola i dvije bake
Marije. Biskup Uziniæ u propovijedi je istaknuo kako je Isus
životnom stilu vladanja i gospodovanja suprotstavio stil
služenja. Ali, prvi stil nije bio na pameti samo sinovima
ovog svijeta nego i Isusovim uèenicima. Nastojeæi meðu
njima ostvariti stil služenja Isus im se životom pokazao kao
služitelj koji svoj život daje "kao otkupninu za mnoge".
Potom im je dao i nalog za životni stil služenja. Ðakon je
onaj koji vrši Božju volju i radosno služi Gospodinu i
ljudima. U tom služenju i celibat nalazi svoju svrhu i
vrijednost. Ðakon treba biti, poput prvih ðakona, "muž na
dobru glasu, pun Duha Svetoga i mudrosti". Isusova poruka
o životnom stilu služenja upuæena je svim vjernicima.
Nažalost, teška ekonomska kriza u našoj domovini i
dramatièna demografska slika domovine uzrokovana je
duhovnom krizom; nespremnošæu ljudi da služe. Prežalosno
je ako kršæani u tome prednjaèe. Stoga je biskup Uziniæ
preporuèio don Juri da ostane "neporoèan i besprijekoran
pred Bogom i ljudima" i da im bude uzor. Èestitao mu je što
je izrazio želju da bude prvi u služenju. Èestitao je i svima
koji su mu pomogli prepoznati taj Božji poziv i pomogli mu
da se tom pozivu odazove. Liturgijsko pjevanje predvodio je
domaæi mješoviti zbor pod ravnanjem i orguljskom pratnjom
s. Danijele Mihiæ. Solo je pjevala Nikolina Drpiæ, a Litanije
Svih svetih u duetu su pjevali Nikola Martiniæ i Boris Bauk.
Na kraju mise govorio je župnik Postira don Tonèi Jelinèiæ.
Potom je župnik don Andro Ursiæ proèitao pismo biskupa
Štambuka u kojemu don Juri i Puèišæanima èestita na tom
dogaðaju i moli vjernike da mole za svoje sveæenike i
ðakone.
Tuheljski križni put
Tuhelj, 2.3.2013. (IKA) - Dvadeset kilometara dugaèak
sedmi korizmeni križni put kroz župu Tuhelj i dio župe
Velika Erpenja održan je u subotu 2. ožujka. Okupio je
dvjestotinjak sudionika koji su slušali razmatranja iz
Katekizma Katolièke Crkve, s obzirom da se Crkva nalazi u
Godini vjere i želi bolje upoznati svoj vjerski nauk. Osim
Kristove muke, razmatralo se i o anðelima što je posebno
ostavilo dojam na djecu koja su u velikom broju sudjelovala
u pobožnosti, a imali su snage i za grudanje i trèanje duž
cijelog puta. Razmatralo se i o solidarnosti, svetosti, o
èovjekovim padovima, o odgoju i spolnosti. U šumi nasuprot
Tuheljskih Toplica zastalo se da se pomoli za žrtvu 5
domobrana smaknutih i pokopanih na tome mjestu. Na
desetak mjesta mještani su poèastili okupljene hranom i
piæem. Prošlo se kroz Sveti Križ, Dubrovèan, Bezavinu,
Vilance, Èrešnjevec, Malu Erpenju, Trsteno i Tuhelj. Nakon
križnog puta misno slavlje predvodio je Vladimir Trkmiæ.
Ðakovo: Nadbiskupijski formativni seminar za
liturgijske èitaèe
Ðakovo, 2.3.2013. (IKA/TU) - Povjerenstvo za liturgijski
pastoral Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije organiziralo je 2.
ožujka nadbiskupijski formativni seminar za župne
liturgijske èitaèe, koji je u prostorima KBF-a u Ðakovu
okupio više od stotinu osoba. Nakon pozdrava povjerenika
vlè. Josipa Filipoviæa, predavanje na temu "Jezièni susret s
liturgijskim tekstom" održala je doc. dr. Dubravka Smajiæ s
Uèiteljskog fakulteta u Osijeku. Govorila je o vrstama
èitanja te naèelima i funkcijom èitanja u liturgiji. Istaknula je
postavljene zadaæe, a to su: doživjeti sebe i izgraditi kao
èitaèa te u što veæoj mjeri svladati odabranu vrstu èitanja,
prikladnu za liturgijska èitanja. Napomenula je kako dobrih
èitaèa nema mnogo, a i malo je prilika gdje se kvalitetno
izražajno èitanje može nauèiti. "Tomu je prepreka jako
prisutna težnja da se u ranoj dobi što prije nauèi èitati naglas
jednom za svagda, za sva buduæa èitanja. A dobro izražajno
ili interpretativno èitanje upravo je ono suprotno – novo
tumaèenje svakog novog teksta i za svaku prigodu razlièito.
Za uspješnu provedbu nove evangelizacije sigurno nije
svejedno kakvi smo èitaèi!" istaknula je dr. Smajiæ. Rekla je
kako se kvaliteta glasnog èitanja može stupnjevati na
èitaèko, spikersko, minimalno interpretativno i dobro
interpretativno èitanje, pojasnivši kako su sva èetiri stupnja
ravnopravna, ali se razlikuju stilskom kvalitetom i stupnjem
govorne kulture. Kao najprikladnije za liturgijske tekstove
ocijenila je minimalno interpretativno èitanje s elementima
dobroga interpretativnog èitanja, kod kojega je èitaè sasvim
ovladao tehniku išèitavanja, ali njegov neskriveni odnos
prema tekstu ima mjeru, ogranièen je u svom izražavanju,
èak pomalo suzdržan, jer ne smije sasvim prijeæi u glumaèku
izvedbu. Kroz tonske primjere nazoènima je dala brojne
praktiène upute i savjete kako bi svoju službu èitaèa
obavljali još kvalitetnije. Predavanje je zakljuèila rijeèima da
svaka župna zajednica treba posvetiti dužnu brigu i
pozornost obrazovanju liturgijskih èitaèa.
Uslijedila je radionica u kojoj je šestero èitaèa èitalo èitanja
Velikoga tjedna, a nazoèni su, zajedno s predavaèima, nakon
svakog proèitanog èitanja ocjenjivali kvalitetu èitanja.
Predavanje "Liturgija korizmenog vremena i Svetog
trodnevlja" održao je zatim vlè. Robert Farkaš, èlan
Povjerenstva za liturgijski pastoral. Nazoènima je približio
razdoblje korizme i Velikog tjedna, posvetivši pozornost
najvažnijim dijelovima obreda Svetog trodnevlja,
pojašnjavajuæi njihovo znaèenje i bogatu simboliku, kako bi
nazoèni, kao župnikovi najbliži suradnici, mogli što
kvalitetnije pomoæi u animiranju svete liturgije. Seminar je
završio raspravom.
Nova uprava u Karmelu sv. Josipa
Breznica Ðakovaèka, 2.3.2013. (IKA/TU) - Na izbornom
kapitulu pod predsjedanjem ðakovaèko-osjeèkog nadbiskupa
Marina Srakiæa, a u nazoènosti vlè. Marina Kneževiæa i vlè.
Roberta Jugoviæa kao brojaèa glasova, izabrana je 2. ožujka
nova uprava u Karmelu svetog Josipa u Levanjskoj Varoši.
Za prioricu je izabrana s. M. Ljiljana od Duha Svetoga
(Preliæ). Savjetnice su s. M. Barbara od Vjeènog Oca
(Lukiniæ), s. M. Josipa od Milosrdne Ljubavi Božje
(Andlar), s. M. Jelena od Krista Kralja (Lipiæ) i s. M.
Katarina od Krista Raspetoga (Kaliniæ).
.
6. ožujka 2013. broj 10/2013
13
Domovinske vijesti
Split: Nadbiskupijski struèni skup za vjerouèitelje u školi
Oko 230 vjerouèitelja iz Splitsko-makarske nadbiskupije i
Hvarsko-braèko-viške biskupije sudjelovalo na skupu s
okvirnom temom "Lica i nalièja vjere"
Split, 2.3.2013.
(IKA) - Na drugom ovogodišnjem
Nadbiskupijskom struènom skupu za vjerouèitelje u školi,
održanom 2. ožujka u velikoj dvorani Nadbiskupskog
sjemeništa u Splitu, okupilo se oko 230 vjerouèitelja iz
Splitsko-makarske nadbiskupije i Hvarsko-braèko-viške
biskupije. Uokviren u temu pod nazivom "Lica i nalièja
vjere" skup je pružio vrijedne informacije kroz tri struèna
predavanja profesora sa splitskog Katolièkoga bogoslovnog
fakulteta te sudjelovanjem na okruglom stolu vezanom za
problematiku uvoðenja zdravstvenog odgoja u škole. Nakon
svakog predavanja razvila se rasprava o razlièitim pitanjima
i viðenjima vjere danas. Program je zapoèeo molitvenom
meditacijom koju su pripremile Jadranka Maduniæ i s.
Rebeka Batarelo, vjerouèiteljice iz OŠ Mejaši, dok je u rad
struènog skupa uveo predstojnik Katehetskog ureda Splitskomakarske nadbiskupije don Josip Periš. Istaknuvši važnost
nadbiskupijskih smjernica u obilježavanju Godine vjere te
povezujuæi je s 50. obljetnicom poèetka Drugoga
vatikanskog koncila i 20 godina od objavljivanja Katekizma
Katolièke Crkve, Periš je vjeru definirao kao cjelovito
predanje Bogu kroz èovjekov razum, volju i osjeæaje. Sam
vjeronauk, prema njegovim rijeèima, treba biti ne samo
informacija o vjeri, veæ izgradnja zrele vjere kao središnje
crte ljudske osobnosti koja nadahnjuje i prožima cjelokupni
èovjekov život. Zakljuèio je da istinska vjera zapoèinje
obraæenjem, osobnim i institucionalnim te zaželio svima da
žive novo lice vjere.
Na predstojnikove uvodne rijeèi nadovezao se prof. dr.
Nedjeljko Ante Anèiæ u višeslojnom predavanju pod
nazivom "Kako danas vjerovati?" istièuæi aktualni trenutak
vjere u osobnom i eklezijalnom smislu. Prema njegovim
rijeèima, život današnjeg vjernika odvija se u okviru
sekularizacije, individualizacije, modernizacije, pluralizma i
globalizacije. Zbog potiskivanja religioznog u podruèje
privatnog te mnoštva razlièitih svjetonazora umreženih u
globalni svijet, društveni procesi izmijenili su kontekst
vjernièkog života na tragu onoga što je još papa Pavao VI.
oznaèio kao "dramu našeg vremena". Da bi ublažila sve veæi
rascjep izmeðu Evanðelja i kulture, Crkva je èesto posezala
za èinom podanašnjenja koji je pak rezultirao vjernièkom
potrebom za nutarnjim doživljajem duhovne stvarnosti, tj.
osobnim iskustvom Boga. Anèiæ je tu kao primjer uzeo
Rahnerovu viziju religioznog èovjeka kao mistika "èija vjera
neæe biti poduprta javnim promišljanjem i nauèenim
ponašanjem".
Proglašujuæi
Godinu
vjere
praæenu
dokumentom "Porta fidei", papa Benedikt XVI vraæa nas
temeljima naše vjere, podsjeæajuæi na zakljuèke Drugog
vatikanskog koncila, Katekizam Katolièke Crkve, ali i
pojavu nove evangelizacije kroz krizu vjere i stalnu potrebu
za obnovom i obraæenjem. Istièuæi kako je granica izmeðu
vjere i nevjere danas èesto nejasna, Anèiæ ukazuje i na
razlièite tipove vjernika i nevjernika. Ipak, kako je kazao,
kršæanska vjera ima svoj vlastiti identitet koji se, nevezano
za znanstveni ili svakodnevni govor, ponajviše vezuje uz
teološku i crkvenu uporabu.
O skretanju vjere u podruèje fideizma i racionalizma kao
dviju krajnosti moglo se èuti u predavanju prof. dr. Ivana
Tadiæa, naslovljenom "Vjera i um". Objašnjavajuæi pojam
vjere u svakodnevnom životu kao odnos prema drugom ili
drugaèijem, Tadiæ je naveo razlike izmeðu vjere vjernika i
vjere nevjernika èiji se sadržaj može odnositi na nešto
transcendentno ili imanentno. Podsjeæajuæi na èinjenicu da
vjera pretpostavlja znanost, predavaè je naglasio kako su u
14
6. ožujka 2013. broj 10/2013
ika
podruèje vjere ukljuèeni onaj tko vjeruje, onaj komu se
vjeruje i ono što se vjeruje, a glavni uvjet za vjeru je èin
slobodne volje. Kroz osvrt na misli Anselma, Augustina i
Tome Akvinskog kao najistaknutijih autoriteta u teološkoj
raspravi o odnosu vjere i uma, Tadiæ je istaknuo vjeru kao
dar i milost gdje um kao polazište za vjeru ustupa mjesto
Objavi. U predavanju je spomenuta i misao Ivana Pavla II
koji je ukazivao na opasnost od vjere bez uma i uma bez
vjere kao iskljuèivog fideizma (biblicizam koji ne prizna
spekulativnu teologiju i klasiènu filozofiju) ili iskljuèivog
racionalizma (um koji želi ovladati Bogom). Predavaè se
referirao i na suvremene mislioce poput Grimma, Marcela i
Jaspersa u njihovom razlikovanju vjernika koji je otvoren
prema Bogu i èovjeku, te nevjernika èiji je um zatvoren u
konaèno. Pitanje o Bogu suvremena filozofija odreðuje kao
sumnju i odgovor za neizrecivim, a nužnost filozofskog
dokazivanja Boga ruši tezu o svoðenju teologije na
antropologiju. Tadiæ se osvrnuo i na poimanje Boga od
strane pozitivne znanosti koja sve stvoreno svodi na
fizikalne zakone. Digitalno doba èovjekovu stvarnost
reducira na slike i impulse, a samog Boga na prazni pojam
bez misleæe refleksije o Njemu. Ipak, kako je rekao,
èovjekova opsjednutost zaslonom ne može biti konaèna i on
se kad-tad vraæa traženju Boga koji je "više od onoga što
vjerujemo".
U treæem predavanju pod naslovom "Pravo-tvorenje i krivotvorenje vjere" koje je održao prof. dr. Ante Mateljan moglo
se èuti dosta o licu i nalièju vjere u perspektivi teološke
antropologije. Polazna toèka predavanja bila je mjesto
vjernika u suvremenom društvu gdje dominiraju virtualna
komunikacija, prividni odnosi i iluzija beskrajne slobode.
Prema Mateljanu, to je ujedno poèetak pravo-tvorenja ili
krivo-tvorenja vjere gdje èovjek ima priliku prebaciti se iz
virtualne u životnu stvarnost, a ona se pak ostvaruje
graðenjem identiteta kroz osobni odnos u zajedništvu s
drugima. Uzor tog zajedništva je sam Bog, jedan i trojstven,
što dokazuje da kršæanska antropologija izvire iz teologije.
Odnos Oca i Sina upuæuje na èovjekov odgovor Bogu kroz
vjeru i potvrðivanje osobnog identiteta. Dijalog s Bogom
pretaèe se u Crkvu kao zajednicu božanskog i ljudskog.
Pravo-tvorenje vjere, prema Mateljanu, poèinje od dva
brijega (Kalvarije i Gore blaženstava) u pokušaju
upoznavanja Krista kroz Objavu i osobnu povijest vjere.
Božja je Objava ponuðena svakom èovjeku na razini
spoznaje, osjeæaja i volje, a sam Isus Krist može se oznaèiti
kao "cjelina u ulomku". Ovu definiciju preuzetu od
švicarskog teologa Hansa Ursa von Balthasara Mateljan je
iskoristio za definiranje Krista kao onoga tko obuhvaæa svu
ljudsku povijest otvorenu božanskoj perspektivi života.
Pravo-tvorenje vjere polazi, dakle, od autentiènog susreta s
Kristom i dvostrukim povjerenjem na relaciji Bog-èovjek.
Kad je u pitanju krivo-tvorenje vjere, na scenu stupa ljudska
grešnost u trostrukoj napasti od vlastite zle sklonosti, sila
bezbožnog svijeta i Zloga. Sve to uzrokuje nepovjerenje
prema Bogu kao "izbacivanje kamenèiæa iz mozaika Božje
slike", a posljedice su samoæa, beznaèajnost, tragiènost i
izostavljenost, kao i izvrtanje pojmova dobrote, istine,
slobode i ljubavi. Krivo-tvorenje vjere, prema Mateljanu,
može doæi i iznutra, u èovjekovoj stalnoj borbi izmeðu dobra
i zla, istine i laži, slobode i ropstva, nade i besmisla,
vjernosti i izdaje, ljubavi i oholosti. Kljuènu ulogu u tome
ima i zabluda o èovjekovoj autonomiji ne vodeæi raèuna o
tome da je èovjek zapravo heteronomno biæe koje svoju
autentiènost ostvaruje u odnosu s drugima (bližnji) i s
Drugim (Bog). Èovjek pokušava opravdati vlastitu
autonomiju pred Bogom i time umanjiti svoj ne-odaziv, nevjernost i ne-povjerenje. Krajnji rezultat je ne-odgovornost
ika
kao zamagljivanje istine sitnim modifikacijama. Kao
primjer, Mateljan navodi pad prvih ljudi, te kritiku samoopravdanja u spisima sv. Pavla. Suprotno od toga je iskreni i
ponizni odgovor na Božji zahtjev kod Samuela ili pak
Blažene Djevice Marije. Prema rijeèima predavaèa, konaèan
izbor izmeðu pravo-tvorenja i krivo-tvorenja vjere je u
shvaæanju vjernika kao slike Božje, te nasljedovanju Krista
koji je Put, Istina i Život.
Struèni skup je završio obavijestima iz Katehetskog ureda te
pozivom svima na tradicionalnu korizmenu duhovnu obnovu
za vjerouèitelje laike koja æe se održati u marijanskom
svetištu Vepric u subotu 23. ožujka.
Hodoèašæe Novogradiškoga i Novokapelaèkoga dekanata
u požešku katedralu
Požega, 2.3.2013. (IKA) - Vjernici Novogradiškoga i
Novokapelaèkoga dekanata predvoðeni svojim župnicima
hodoèastili u subotu 2. ožujka u požešku katedralu prigodom
Godine vjere o 250. obljetnici njezine posvete. Na poèetku
euharistijskog slavlja procesija s ministrantima, sveæenicima
i biskupom zaustavila se u kripti katedrale u nedavno
otvorenoj kapeli Bl. Ivana Pavla II. gdje je biskup pred
moæima njegove krvi zajedno sa svima nazoènima uputio
molitvu blaženom utemeljitelju Požeške biskupije. Uz
pjevanje himna bl. Ivana Pavla II. procesija se uputila u
katedralno svetište. Novogradiški dekan Perica Matanoviæ
pozdravio je biskupa uime svih nazoènih i rekao da vjernici
svojim hodoèašæem žele iskazati duboku vjernost Isusu
Kristu i posvjedoèiti poštovanje biskupu, pastiru svoje
mjesne Crkve. Biskup je u uvodnoj rijeèi izrazio radost što je
brojni vjerni posavski narod tim hodoèašæem u Godini vjere
došao obnoviti u katedrali svijest da pripada opæoj Isusovoj
Crkvi po zajedništvu u svojoj požeškoj mjesnoj Crkvi.
Pozdravio je i nazoène vjerouèitelje okupljene na struènom
skupu i korizmenoj duhovnoj obnovi. Potaknuo je sve da
mole za umirovljenoga rimskog biskupa Benedikta XVI. i
sretan izbor njegova nasljednika.
Biskup je u homiliji podsjetio kako je Bog jedina istinska
odnosna toèka èovjekova postojanja jer ga je pozvao u život
po konceptu svoje ljubavi, stvorio za sebe. Istaknuo je kako
udaljenost od Boga, njegove ljubavi i praštanja ostavlja ljude
u nemoæi sebiènosti i zla, duhovno bolesnima, osamljenima i
izgubljenima te da se ove korizme u Godini vjere svatko od
vjernika treba temeljito ispitati koliko je uistinu blizu Isusu
Kristu i njegovoj ljubavi na križu. Potaknuo je hodoèasnike
da se ispitaju ima li netko drugi tko bi svojom ljubavlju,
praštanjem i milosrðem mogao uzdignuti njihovu osobu do
veæe slobode i dostojanstva. Pozvao ih je da ponovno otkriju
ljepotu zajedništva s Isusom Kristom, djelatno prisutnim u
njegovoj Crkvi, da budu ponosni što su dionici tako velikog
djela te oèituju u našem društvu radost što pripadaju njemu i
ostvaruju èovjeka njegovim putom.
Na kraju misnoga slavlja biskup je zahvalio hodoèasnicima,
posebno onima koji su se iz Sièa za ovu prigodu odjenuli u
narodne nošnje i istaknuo da su se raspoloženjem svoga
vjernièkog srca, molitvom i pjesmom upisali u duhovnu
povijest svoje katedrale. Zahvalio je sveæenicima za sve
dobro koje èine u posavskom dijelu Požeške biskupije, te
brojnim ministrantima za njihovo požrtvovno služenje
oltaru. Hodoèasnici su nakon mise imali prigodu posjetiti
crkvu biskupijskoga prvog i drugog zaštitnika – sv. Lovre i
bl. Alojzija Stepinca te franjevaèku crkvu, a potom su na
požeškoj Kalvariji sudjelovali na pobožnosti križnog puta.
Domovinske vijesti
Biskup Jezerinac na hodoèasnièku subotu u Krašiæu
Održan križni put Jastrebarskog dekanata
Krašiæ, 2.3.2013.
(IKA) – U koncelebraciji s osam
sveæenika, župnikom Dragutinom Kuèanom, jastrebarskim
dekanom preè. Stjepanom Rožankoviæem i vlè. Marijanom
Kosiæem, župnikom Luna na Pagu, vojni biskup Juraj
Jezerinac predvodio je na hodoèasnièku subotu 2. ožujka u
župnoj crkvi Presvetog Trojstva u Krašiæu, sveèano
dopodnevno euharistijsko slavlje. Sudjelovalo je više od pet
stotina vjernika iz župe te hodoèasnika iz okolice, meðu
kojima je bilo mnoštvo mladih. Svi koji su mogli iz svojih su
župa pješice došli u rodnu župu bl. Alojzija Stepinca kao
pokornici te su, nakon mise, koju je pjesmom predvodio
zbor mladih župe sv. Jurja iz Draganiæa, sudjelovali u
pobožnosti križnoga puta Jastrebarskoga dekanata po
postajama u prirodi, postavljenima u sklopu svetišta na
livadi ispod crkve. Homiliju je biskup najveæim dijelom
posvetio znaèenju i smislu križa u èovjekovu životu s
pozivom da se "zagledamo u križ Isusov, koji je i hrvatskom
katolièkom puku svetinja nad svetinjama".
Teèaj za župne animatore u Poreèkoj i pulskoj biskupiji
Pazin, 2.3.2013. (IKA) - U Pazinu je 2. ožujka održan treæi
dio korizmenog teèaja za župne animatore Poreèke i pulske
biskupije. Okupilo se oko šezdeset polaznika iz razlièitih
dijelova Biskupije. Predavanje o treæem èlanku Vjerovanja,
o Duhu Svetom, održao je mr. Joel Catary, župnik iz
Premanture, rodom iz Venezuele.
Predavaè je govorio o Crkvi kao mjestu spoznaje Duha
Svetoga, o tome kako Duh djeluje u sakramentima, u
molitvi, u karizmama, kako je svaki svetac svojevrsno remek
djelo Duha Svetoga, kako se Njegovo poslanje ne može
odvojiti od poslanja Isusa Krista te kako je Duh Sveti
povezan s Isusom Kristom i njegovom majkom Marijom u
kojoj je upravo On napravio prebivalište za Mesiju. U
nastavku susreta polaznici su se podijelili u dvije skupine
gdje su upoznati s dva dokumenta, odnosno konstitucije
Drugoga vatikanskog sabora. O tome što je provedeno i što
bi još trebalo uèiniti prema konstituciji Sacrosantum
concilium, o svetoj liturgiji, s njima su promišljali vlè.
Dalibor Pilekiæ i vjerouèiteljica Loreta Rabar, a katehezu
Gaudium et spes, o Crkvi u suvremenom svijetu, pripremili
su vlè. Sergije Jeleniæ i vjerouèiteljica Nensy Zeliæ.
Dekanatski križni put mladih
Petstotinjak sudionika prešlo 23 kilometra, povezavši sve
brodske župe
Slavonski Brod, 2.3.2013. (IKA) - Tradicionalni deveti u
nizu dekanatski križni put mladih pod geslom "U vjeri
hodimo" održan je subotu 2. ožujka u Slavonskom Brodu u
organizaciji Foruma katolièke mladeži Ka.Mo.BROD i
podršku sveæenika Slavonskobrodskoga dekanata.
Prešavši put od 23 kilometra petstotinjak hodoèasnika, meðu
kojima je uz odrasle vjernike i djecu najviše bilo mladih,
povezali su svih jedanaest brodskih župa, ukljuèujuæi
franjevaèki samostan i samostan Služavki Maloga Isusa.
Putem su pjevali molili i razmatrali tekstove križnoga puta
koji su napisali mladi Ka.Mo.BROD-a. Uz ostale nakane
posebno se molilo za umirovljenog papu Benedikta XVI. i za
sve kardinale koji æe birati novoga papu. Posljednja je
postaja i ove godine bila u veèernjim satima župna crkva Sv.
Antuna Padovanskog u Podvinju gdje je misu predvodio
domaæi župnik o. Ante Šiško, povjerenik Ka.Mo.BROD-a.
6. ožujka 2013. broj 10/2013
15
Domovinske vijesti
Samobor: Generalni ministar Franjevaèkog reda fra
Jose Carballo susreo se s mladim franjevcima
Južnoslavenske konferencije OFM
Samobor, 2.3.2013. (IKA) - Susret generalnog ministra fra
Josea R. Carballa s braæom u privremenim zavjetima na
temu "Franjevaèka formacija u svjetlu izazova našega
vremena" održan je od 28. veljaèe do 2. ožujka u Samoboru
u kuæi Tabor. Na susretu su sudjelovali svi provincijalni
ministri Južnoslavenske konferencije OFM (fra Joško
Kodžoman – Split, fra Ivan Sesar – Mostar, fra Lovro
Gavran – Sarajevo, fra Željko Železnjak – Zagreb, fra
Andrija Bilokapiæ – Zadar i fra Stane Zore – Ljubljana),
provincijski tajnici za formaciju i studij, provincijski
magistri poèetne formacije i braæa u poèetnoj formacije iz
cijele Južnoslavenske konferencije OFM. Na susretu je bilo
119 sudionika, meðu kojima i generalni definitor fra Ernest
Siekierka, generalni tajnik za formaciju i studij fra Vidal
Rodriguez Lopez i njegov zamjenik fra Sergiusz Baldyga.
U petak 1. ožujka, nakon molitve Jutarnje i pozdrava fra
Ivana Sesara, predsjednik JKPMOFM fra Joško Kodžoman
predstavio je stanje poèetne i trajne formacije u Konferenciji
u pet toèaka: statistika, studij, poèetna formacija, Ratio
formationis, trajna formacija. Generalni ministar govorio je
o franjevaèkoj formaciji u svjetlu izazova našega vremena.
Svoje je izlaganje podijelio u sedam toèaka. Nakon izlaganja
i kratkog odmora uslijedio je razgovor braæe u privremenim
zavjetima s generalnim ministrom, gdje su braæa imala sat i
èetrdeset i pet minuta vremena za postavljanje pitanja i
razgovor.
U poslijepodnevnim satima fra Vidal Rodriguez Lopez,
generalni tajnik za formaciju i studij, održao je predavanje
na temu "Važnost studija u našoj formaciji". Istaknuo je
deset smjernica koje se odnose na odgoj i studij u Redu.
Nakon predavanja franjevci u poèetnoj formaciji imali su
rad po skupinama, a generalni ministar razgovarao je s
provincijalnim ministrima, odgojiteljima i tajnicima za
formaciju i studij. Euharistijsko slavlje predvodio je
generalni definitor fra Ernest Siekierka.
Treæi dan susreta generalnog ministra s braæom u poèetnoj
formaciji, u subotu 2. ožujka, poèeo je molitvom Jutarnje a
zatim kratkim osvrtom generalnog ministra na pitanja koja
su postavili mladi franjevci u susretu s Generalnim
ministrom. Fra Sergiusz Baldyga, zamjenik generalnog
tajnika za formaciju i studij, održao je zatim predavanje na
temu "Vjernost i ustrajnost u pozivu".
U zajednièkom razgovoru svih sudionika s generalnim
ministrom odgojitelji i provincijalni ministri iznijeli svoje
razmišljanje u svezi formacije i studija i dali neke odgovore
na postavljena pitanja mlade braæe. Generalni ministar sva je
razmišljanja i prijedloge sažeo u nekoliko toèaka: suradnja,
specifièna franjevaèka formacija, zanimanje mladih za
misije, osjeæajnost (afektivnost) i važnost formativnog
ozraèja u odgojnim kuæama.
Fra Ivan Sesar, predsjednik JKPMOFM, zahvalio je svim
provincijalnim ministrima za organizaciju tog susreta,
posebno domaæinu fra Željku Železnjaku, generalnom
ministru fra Joseu R. Carballu i njegovim suradnicima.
Posebnu zahvalnost izrekao je odgojiteljima koji su uložili
trud i ljubav da budu na susretu i dovedu mladu braæu.
Zahvalio je i mladoj braæi na njihovom aktivnom
sudjelovanju, kritikama i želji da žele živjeti istinsko
franjevaštvo. Obeæao im je pomoæ, ohrabrio ih na zapoèetom
putu i uputio im pitanje na razmišljanje "što ja èinim da moja
zajednica bude bolja?"
Na završetku susreta generalni ministar fra Jose R. Carballo
predvodio je euharistijsko slavlje u kojem su sudjelovali
provincijalni ministri, odgojitelji i mlada braæa u poèetnoj
16
6. ožujka 2013. broj 10/2013
ika
formaciji. Generalni ministar održao je homiliju koju je
naslovio "Ponovno otkriti radost vjerovanja i ponovno
pronaæi zanos u prenošenju vjere". U propovijedi je istaknuo
da "meðu mnogim darovima kojima nas je blagoslovio papa
Benedikt XVI. rado istièem u ovom trenutku Godinu vjere,
koju je on htio s ciljem da se ponovno otkrije radost vjere u
sebi, i da se iznova pronaðe zanos za prenošenje vjere.
Radost i zanos, radost vjere i zanos u vjeri koju se na
razlièite naèine svjedoèi i prenosi drugima. Svi vjernici, ali
osobito vi, ukoliko ste mladi, pozvani ste da budete
misionari radosti koja dolazi iz susreta s Kristom, iz onoga
susreta koji je u temelju naše vjere u Onoga kojega s
Franjom priznajemo kao svoje sve, kao naše dostatno
bogatstvo. Radost za kršæanina, još više za jednog mladog
franjevca, nije samo moguænost, nego upravo obveza", rekao
je fra Jose Carballo.
Pula: Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i
ljudima u BiH
Biskup Kutleša predvodio misu u crkvi Sv. Antuna koja je na
poseban naèin okupljalište vjernika porijeklom iz Bosne i
Hercegovine
Pula, 2.3.2013. (IKA) – U prigodi korizmene akcije
Hrvatskog Caritasa "Tjedan solidarnosti i zajedništva s
Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini" misno slavlje u
subotu 2. ožujka u pulskoj crkvi Sv. Antuna Padovanskog
predvodio je poreèki i pulski biskup Dražen Kutleša.
Uz biskupa koncelebrirali su biskupijski kancelar preè.
Sergije Jeleniæ, župnik domaæin o. Tomislav Hrstiæ te o.
Nikica Devèiæ.
Bilo je najavljeno da æe misu predvoditi predsjednik
Biskupske konferencije BiH banjoluèki biskup Franjo
Komarica, no on, prema rijeèima župnika Hrstiæa, slijedom
neoèekivanih okolnosti nije bio u moguænosti doæi. Župnik
Hrstiæ obrazložio je i da se misa u povodu Tjedna
solidarnosti s Crkvom u BiH održava upravo u crkvi Sv.
Antuna, jer je to crkva koja je na poseban naèin okupljalište
osoba koje žive u Puli, a porijeklom su iz BiH.
Nakana Tjedna solidarnosti je ne samo pomaganje u
materijalnom pogledu, veæ i u duhovnom smislu, istaknuo je
biskup u uvodnim rijeèima.
Biskup je istaknuo kako je u sakupljanju pomoæi za Crkvu u
BiH najvažnija nakana, jer oni koji trpe, znajuæi da netko
brine za njih, da je netko tu, uz njih, spreman pomoæi, lakše
nose svoje trpljenje. Biskup je nadalje istaknuo važnost
zapovijedi ljubavi, prvenstveno "ljubi bližnjega svoga".
Najveæi problem današnjice, pa i osnova krize koja vlada u
svijetu upravo je sveprisutni egoizam, upozorio je biskup.
Regionalni seminar za župne suradnike
Ðakovo, 2.3.2013. (IKA/TU) - U organizaciji Pastoralnog
centra i Katehetskog ureda Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije
održan je 2. ožujka susret župnih suradnika koji su završili
Školu za župne suradnike Ðakovaèke regije. Susret je održan
na KBF-u u Ðakovu, a izlaganje na temu "Vjera i kršæansko
poimanje èovjeka u susretu sa suvremenim svjetonazorima"
održao je vlè. Krešimir Bulat. Nakon izlaganja održane su
radionice "Èovjek i odgoj u Božjoj rijeèi" pod vodstvom vlè.
Bulata i "Odgoj u vjeri - komunikacija unutar obitelji –
izazov obitelji u suvremenom društvu" pod vodstvom
Suzane Matoševiæ, voditeljice Braènog i obiteljskog
savjetovališa u Slavonskom Brodu. Na završnom plenarnom
okupljanju podneseni su izvještaji o radu u radionicama, a
svi sudionici izrazili su svoje zadovoljstvo cjelokupnim
susretom koji je završen zajednièkom molitvom.
ika
Blato: Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i
ljudima u BiH
Misu predvodio ravnatelj Caritasa Mostarsko-duvanjske
biskupije dr. don Ante Komadina
Blato, 2.3.2013. (IKA) - U sklopu Tjedna solidarnosti i
zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini u
subotu 2. ožujka u župi Svih svetih u Blatu na Korèuli
gostovao je ravnatelj Caritasa Mostarsko-duvanjske
biskupije dr. don Ante Komadina. Predvodio je euharistijsko
slavlje u župnoj crkvi uz koncelebraciju župnika i dekana
don Nikole Berišiæa.
Don Anto istaknuo je kako je Crkva u svojoj službi
navjestiteljica,
posvetiteljica
i
službenica
ljubavi.
Najosjetljivija i neizostavna njezina uloga je upravo ta
služba ljubavi, caritasa. Zatvoriti oèi pred bližnjim, znaèi
zatvoriti ih pred Bogom. Veza izmeðu Boga i èovjeka jest
ljubav. Ta djelotvorna ljubav se na poseban naèin treba
osjeæati i u mjestu bl. Marije Propetoga "koja je cijeli život
živjela i svjedoèila djelotvornu kršæansku ljubav. Od
najranijeg djetinjstva je vjerovala u Oca milosrdnoga,
zaljubila se u Krista propetoga i predala se vodstvu Duha
Svetoga u služenju bližnjemu kroz konkretnu djelotvornu
ljubav", istaknuo je ravnatelj mostarskog Caritasa te
upoznao vjernike sa situacijom i djelovanjem Caritasa u
Bosni i Hercegovini. Pozvao ih je da se kroz molitvu i
konkretni èin ljubavi solidariziraju s onima koji su u potrebi
i na taj naèin u Godini vjere oèituju "kako je naša vjera
djelotvorna, bogata djelima bratske ljubavi".
Korizmeno hodoèašæe Senjskoga i Udbinskog dekanata
Udbina, 3.3.2013. (IKA) - Na treæu korizmenu nedjelju, 3.
ožujka, održano je korizmeno hodoèašæe vjernika Senjskog i
Udbinskog dekanata na Udbinu. Na Udbini se u nedjelju
okupilo oko 300 hodoèasnika na èelu s dekanima, udbinskim
ujedno domaæinom, mons. mr. Tomislavom Rogiæem i
senjskim vlè. Silvijom Milinom. Hodoèašæe je poèelo
pokornièkim bogoslužjem i pobožnošæu križnog puta koji se
održao u Crkvi hrvatskih muèenika.
Uslijedilo misno slavlje na poèetku kojega su dekani
predstavili svoje dekanate. Biskup Mile Bogoviæ na poèetku
je istaknuo simboliku i znaèaj dvaju dekanata koji su
hodoèastili u svenacionalni hram muèenika. Podsjetivši na
povijest senjske i krbavske biskupije, biskup Bogoviæ je
govorio i o novijoj povijesti toga dijela Gospiæko-senjske
biskupije kada se u to podruèje nakon Oluje doseljava
stanovništvo iz Bosne i Hercegovine.
Biskup je istaknuo i znaèaj prenošenja obièaja u životu
Crkve i naroda. "Neka vjera koja je tekla kroz hrvatska
vjernièka stoljeæa i kroz ove naše prostore napaja i ovaj
naraštaj Hrvata katolika; molimo takoðer da se taj tok ne
zaustavi u našem vremenu nego neka teèe dalje, na nove
naraštaje našega naroda i cijeloga svijeta", istaknuo je biskup
Bogoviæ, podsjetivši da je to i nedjelja solidarnosti s Crkvom
i narodom u Bosni i Hercegovini.
Nakon mise hodoèasnici su se okupili u kripti gdje im je
domaæin mons. mr. Tomislav Rogiæ prikazao film o vremenu
dolaska Hrvata na ovaj prostor pa do gradnje Crkve
hrvatskih muèenika. Biskup Bogoviæ na kraju je podsjetio o
završenim etapama gradnje svetišta na Udbini te preostalim
poslovima.
.
Domovinske vijesti
Predsjednik HBK pohodio Ðakovaèko-osjeèku
nadbiskupiju
Ðakovo, Osijek, 3.3.2013. (IKA/TU) - Predsjednik Hrvatske
biskupske konferencije i zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ
pohodio je u nedjelju 3. ožujka Ðakovaèko-osjeèku
nadbiskupiju. Posjetio je Nadbiskupski dom u Ðakovu te
Studentski dom uz ðakovaèki KBF, kao i zgradu Vikarijata
Osijek. Ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Marin Srakiæ srdaèno
je doèekao mons. Puljiæa te ga pratio tijekom njegova
boravka, a u pratnji je bio i ravnatelj Hrvatskog Caritasa,
mons. Fabijan Svalina. U Osijeku je mons. Puljiæa pozdravio
i vlè. Ivica Rebiæ, ravnatelj Caritasa Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije i ravnatelj Vikarijata. Predsjednik HBK
upoznat je sa sadržajima zgrade, ali i buduæim pastoralnim
projektima i planovima o djelovanju Vikarijata Osijek.
Split: Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u BiH
Misno slavlje predvodio je ravnatelj Caritasa Biskupske
konferencije BiH fra Miljenko Mika Stojiæ
Split, 3.3.2013. (IKA) – Tjedan solidarnosti i zajedništva s
Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini, koji se veæ sedmu
godinu obilježava u Crkvi u Hrvatskoj, ove godine provodio
se pod geslom "Vjera bez djela je mrtva", a obilježen je od
25. veljaèe do 3. ožujka. Caritas Splitsko-makarske
nadbiskupije ukljuèio se u taj program misnim slavljem 3.
korizmene nedjelje, 3. ožujka, u župi Presvetog Srca Isusova
na Visokoj u Splitu. Koncelebrirano misno slavlje predvodio
je ravnatelj Caritasa Biskupske konferencije BiH fra
Miljenko Mika Stojiæ. U misnom slavlju sudjelovali su
djelatnici i volonteri Caritasa predvoðeni ravnateljem
Slavkom Jeronèiæem. Na poèetku mise nazoène je pozdravio
župnik don Božo Plazibat, istaknuvši da uvijek treba u sebi
razvijati osjeæaj ljubavi i odgovornosti jednih prema drugima
bez obzira na nacionalnost ili vjeru te u duhu ljubavi
pronalaziti naèine pomoæi ljudima u potrebi, a na poseban
naèin ljudima u Bosni i Hercegovini. Gospodin nam je
darovao ljubav da je dalje širimo i tako obnavljamo ljudsko
dostojanstvo, rekao je Plazibat.
Kao ravnatelj Caritasa BK BiH fra Miljenko sudjeluje veæ u
treæoj akciji Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u BiH.
U tom je svjetlu prije svega izrazio zahvalnost svim ljudima
u Hrvatskoj koji podržavaju tu akciju, a osobitu zahvalnost
izrazio je uime ljudi kojima ta pomoæ dolazi. "Ona dolazi
onim ljudima koji su u najtežoj materijalnoj situaciji:
bolesnicima, hendikepiranima, onima koji žive u domovima,
a o kojima ne skrbi država te onim ljudima koji su
pokušavali pokrenuti neku klicu gospodarstva da mogu raditi
i ostati na svome. Mnogi pitaju o kolièini pomoæi, a nama je
zaista važnije da imamo ljude uz sebe koji nam žele pomoæi
da se lakše borimo mi u BiH", rekao je ravnatelj Stojiæ. U
tom je surjeèju podsjetio na evanðeoski tekst o udovièinu
novèiæu koju je Isus pohvalio jer je dala sve što je imala. To
jedino Bog može od nas tražiti, no pozvani smo pomagati
jedni drugima koliko možemo jer radeæi za druge radimo za
sebe. Upuæuje nas na to i Božja rijeè: "Blaženije je davati
nego primati". Postoje teške situacije u životu koje nas
snaðu, a ne znamo na njih odgovoriti. Najveæe je što tada
možemo doživjeti da je netko solidaran s nama, da nam
pomogne nositi križ i da nas ljubi, poruèio je fra Miljenko.
Na kraju misnog slavlja, župnik je zahvalio djelatnicima
nadbiskupijskog Caritasa i ravnatelju Slavku Jeronèiæu, kao i
fra Miljenku Miki Stojiæu. Vjernicima koji su dupkom
ispunili crkvu, zahvalio je na odazivu i sudjelovanju u
misnom slavlju kojim je obilježen Tjedan solidarnosti s
Crkvom u BiH u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji. Prilozi
prikupljeni u svim župama te nedjelje idu za Caritas BiH.
6. ožujka 2013. broj 10/2013
17
Domovinske vijesti
Bratovština sv. Nikole primila èetiri mlade sestrime
Obnovu ženskog dijela èlanstva hvarske bratovštine
zapoèela prije tri godine
Hvar, 3.3.2013. (IKA) - Bratovština sv. Nikole koja u Hvaru
djeluje od 1861. godine kada je utemeljena sa sjedištem u
crkvi Sv. Duha, primila je u nedjelju 3. ožujka za vrijeme
sveèanog misnog slavlja u svoje redove èetiri nova mlada
èlana. Ne bi to bila posebna vijest kad se ne bi radilo o
ženskim èlanovima, odnosno sestrimama, kojih u bratovštini
nije bilo nekoliko posljednjih desetljeæa. Obnovu ženskog
dijela èlanstva zapoèela je prije tri godine prof. Zorka Bibiæ i
njezinim nastojanjem danas u bratovštini ima pet sestrima, a
svi su izgledi da æe taj broj ubrzano rasti. Èetiri nove mlade
sestrime sv. Nikole su Iva Novak, Petra Kustura, Anna
Tomièiæ i Marita Zaninoviæ. Muških èlanova bratovštine,
odnosno bratima, ima osamdesetak. Hvarsko-braèko-viški
biskup Slobodan Štambuk èesto i rado istièe da su hvarske
bratovštine duhovni ures Hvara, a župnik don Mili Plenkoviæ
kaže da bi èlanstvo u bratovštinama trebalo biti prvenstveno
poticaj za istinski vjerski život i za širenje meðusobne
ljubavi, kršæanski odgoj djece i slogu u obiteljima.
Požega: Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i
ljudima u BiH
Ako na radiju, televiziji i tisku tek preprièavamo nemoæi koje
nam se dogaðaju, bavimo se crnim sadržajima, ostajemo
iznutra zakoèeni zlom te ostajemo gdje jesmo, istaknuo
biskup Škvorèeviæ
Požega, 3.3.2013. (IKA) - Prigodom Tjedna solidarnosti i
zajedništva s Crkvom i ljudima u BiH, na treæu korizmenu
nedjelju, 3. ožujka, požeški biskup Antun Škvorèeviæ
predvodio je euharistijsko slavlje u požeškoj crkvi Sv.
Lovre. U pozdravu je rekao vjernicima da smo u Hrvatskoj i
u BiH siromašni, ali da su braæa i sestre u susjednoj državi k
tome i ugroženi te da nam je molitvom pružiti im duhovni, a
novèanim darom i materijalni izraz blizine i solidarnosti. U
homiliji biskup je istaknuo koliko je važno imati hrabrosti
znati s Bogom èuti i vidjeti sebe i stvarnost oko sebe te rekao
da zato treba imati vremena za njega. Dodao je da èovjek ne
živi samo od kruha, jer ne gleda trbuhom, nego srcem. "Kad
gledaš srcem ispunjenim Božjom rijeèju, vidiš sebe i
stvarnost oko sebe kao što je vidi Bog", rekao je i zapitao:
"Ako ne gledaš s Bogom, što vidiš?" Pozvao je vjernike da
ne prepuste sebe i svoju domovinu duhovnoj lijenosti, nego
uvijek imaju vremena za Boga i njegovu rijeè, hrabrosti
pronalaziti njegove istine koje su dublje i snažnije od svih
iskljuèivo ljudskih pokušaja - te od njih živjeti. Tumaèeæi
èitanja, biskup je osobito istaknuo Isusovu jasnu rijeè da zlo
koje se dogaða u svijetu nije posljedica ljudskih grijeha,
nego znak koji poziva na obraæenje. Zapitao je što nam Bog
progovara po siromaštvu kroz koje trenutaèno prolazimo?
Ako to stanje postane povodom da jedni druge optužujemo,
ocrnjujemo, preprièavamo osobne i društvene, javne i tajne
zloæe, nismo dobro proèitali znak vremena. Sve što nam se
dogaða, nastavio je, po Isusu je poziv da se svatko od nas
ispita što može uèiniti sa sobom i sa stvarnošæu oko sebe,
uvidi moguænosti koje se otvaraju od našeg pojedinaènog i
zajednièkog obraæenja i tim putom krenuti. Ako na radiju,
televiziji i tisku tek preprièavamo nemoæi koje nam se
dogaðaju, bavimo se crnim sadržajima, ostajemo iznutra
zakoèeni zlom te ostajemo gdje jesmo, ustvrdio je biskup.
"Hoæe li ovo naše vrijeme biti kukavno ili po nekima
kukavièko, ovisi o nama koliko æemo znati odgovoriti na zlo
osobnim obraæenjem", istaknuo je požeški biskup.
18
6. ožujka 2013. broj 10/2013
ika
U Orehovici prvi križni put za Rome
Križni put su èitali mladi krizmanici i njihovi roditelji iz
romskog naselja na podruèju župe
Orehovica, 3.3.2013. (IKA) - Treæe korizmene nedjelje, 3.
ožujka, u župi Orehovica u Èakoveèkom dekanatu održan je
križni put koji su èitali mladi krizmanici i njihovi roditelji iz
romskog naselja na podruèju župe. Bilo je to prvi put da
Romi katolici aktivno sudjeluju u pobožnosti križnoga puta.
Na poziv župnika Damira Slameka odazvalo se èetrnaest
èitaèa, koliko je bilo potrebno da se proèitaju sve postaje
tijekom pobožnosti održane u župnoj crkvi Majke Božje
Fatimske. Buduæi da je prvi susret bio dobro prihvaæen od
vjernika Roma, župnik je izrazio nadu da æe to postati njihov
tradicionalan susret svake godine u korizmi.
Kako je u nedjelju završavao Tjedan solidarnosti i
zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini, za
pobožnost je uzet križni put koji je predviðen za tu prigodu
te su okupljeni molili za vjernike katolike u Bosni i
Hercegovini. Župnik Slamek zahvalio je svima koji su se
ukljuèili u pobožnost èitanjem, molitvom i pjesmom, od
èitaèa i pjevaèa do ministranata. Posebno je zahvalio tajnici
Odbora HBK za pastoral Roma s. Karolini Miljak koja je na
pobožnost stigla iz Zagreba te joj dala podršku uime Odbora.
"Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u BiH"
zakljuèen u Županji
Županja, 3.3.2013. (IKA/TU) – U sklopu korizmene akcije
Hrvatskog Caritasa "Tjedan solidarnosti i zajedništva s
Crkvom i ljudima u BiH" koja se u cijeloj Hrvatskoj
održavala od 25. veljaèe do 3. ožujka, u subotu 2. ožujka u
organizaciji Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije župu
Muèeništva sv. Ivan Krstitelja u Županji posjetila je skupina
mladih iz Banjoluèke biskupije predvoðena ravnateljem
Caritasa Banjoluèke biskupije dr. Miljenkom Anièiæem.
Mladi su u župi boravili i u nedjelju 3. ožujka, a prenoæište
su im osigurali èlanovi benda MIR iz Županje. Župu su
posjetili i predstavnici Caritasa Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije ravnatelj vlè. Ivica Rebiæ te djelatnice Ivanka
Careviæ i Nikolina Ivanda.
Nakon popodnevnog druženja mladih iz Banjoluèke
biskupije s mladima iz Županje misno slavlje predvodio je
dr. Anièiæ, a koncelebrirali su vlè. Rebiæ i preè. Varošèiæ, a
održano je i klanjanje pred Presvetim Oltarskim
Sakramentom.
Tijekom misnog slavlja, kao i tijekom klanjanja pjevanje su
animirali mladi iz benda MIR. Dan je završio zajednièkom
veèerom u prostorima župe, tijekom koje su mladi produbili
novosklopljena prijateljstva.
U nedjelju 3. ožujka program se nastavio zajednièkim
misnim slavljem na redovitoj velikoj župnoj misi, koju je,
kao i veèernju misu predvodio ravnatelj Anièiæ. Nakon
misnog slavlja domaæini su goste poveli svojim domovima
na ruèak, a mladi Banjoluèani Županju su napustili u
popodnevnim satima.
Tradicionalno skupljena milostinja sa sve èetiri nedjeljne
mise na kraju Tjedna solidarnosti i zajedništva s Crkvom i
ljudima u BiH uruèena je dr. Anièiæu za pomoæ kršæanima u
BiH, Na prijepodnevnim misama prikupljeno je nešto više
od 8000 kn, na èemu su i župnik Varošèiæ i dr. Anièiæ
zahvalili župljanima.
.
ika
Imenovana uprava Provincije Navještenja Gospodinova
Družbe sestara milosrdnica
Split, 3.3.2013. (IKA) - Vrhovna uprava Družbe sestara
milosrdnica svetog Vinka Paulskoga imenovala je 3. ožujka
novu upravu Provincije Navještenja Gospodinova – Split, na
tri godine. Za provincijalnu glavaricu imenovana je s. M.
Radoslava Kevo. Za prvu savjetnicu i zamjenicu
Provincijalne glavarice s. M. Rozelina Zebiæ, za drugu
savjetnicu s. Marina Vugdelija, za treæu savjetnicu s. M.
Gracijana Gracin, za èetvrtu savjetnicu s. Krešimira Bakiæ.
Za tajnicu Provincije izabrana je s. Katarina Nekiæ a za
ekonomu s. M. Andrijana Mirèeta.
Korizmena duhovna obnova sveæenika Varaždinske
biskupije
Gost susreta bio je dr. o. Niko Biliæ, SJ, koji je govorio o
temi "Korijeni korizme u Svetom pismu"
Varaždin, 4.3.2013. (IKA) - Redoviti mjeseèni susret
sveæenika Varaždinske biskupije s korizmenom duhovnom
obnovom održan je u ponedjeljak 4. ožujka u dvorani
Biskupskog ordinarijata u Varaždinu. Gost susreta bio je dr.
o. Niko Biliæ, SJ, koji je govorio o temi "Korijeni korizme u
Svetom pismu". Nakon izlaganja proslavljena je misa u
katedrali Uznesenja BDM. Okupljene sudionike duhovne
obnove na poèetku susreta pozdravio je generalni vikar
mons. Ivan Godina. Na poèetku izlaganja o. Biliæ zaželio je
da im ovaj susret bude prigoda za duhovnu okrijepu i
skupljanje snaga za duhovni život i pastoralni rad. "Premda
je Petrova stolica prazna, osjeæamo da Crkva živi u Božjoj
rijeèi. Želja mi je stoga da u ovom posebnom razdoblju
Crkve Božja rijeè dobije svoje puno znaèenje jer to je temelj
na kojem gradimo Crkvu", istaknuo je predavaè. U izlaganju
se osvrnuo na izvore i korijene korizme u Svetom pismu:
govorio je o drugom pozivu Mojsiju koji mu je Jahve uputio
da doðe na svetu goru Sinaj, o velikoj molitvi kraljice Estere
te završno o Kristovu boravku u pustinji kao pravom izvoru
novozavjetne korizme. Istaknuo je kako se na tim korijenima
oèituje Bog koji je milosrdan, koji je pun ljubavi prema
ljudima, u kojeg se može pouzdati, te na kojeg se može
osloniti. Pritom je napomenuo da je korizma vrijeme
intenzivnog susreta s Božjim milosrðem, s Božjom
solidarnošæu u našoj grešnosti te vrijeme obraæenja, odnosno
vrijeme bitne promjene našeg stava.
Okupljene je podsjetio da se u prvom pozivu Mojsiju
objavljuju Božja svetost, uzvišenost i nedostupnost, dok je u
drugom pozivu Bog Mojsiju pokazao svoju nutrinu, svoje
srce: kakav je prema ljudima do kojih mu je stalo i kojima
trajno želi biti blizu. "Mojsije se tada susreo s Božjim srcem:
Bog se približava i daje Mojsiju, postaje mu dostupan i bliz,
pokazuje mu svoje srce", rekao je o. Biliæ.
Zatim je govorio o Esterinoj dragocjenoj i hrabroj molitvi u
kojoj Bogu izlijeva svoju osamljenu dušu i tjeskobno stanje
svog srca. "Kraljica Estera pokazuje kako smo svi, prije
naših raznih službi, ponajprije molitelji pred Bogom. Ona
priznaje svoju odgovornost, a pred Bogom zagovara i
druge", istaknuo je.
Na kraju se osvrnuo na Kristov boravak u pustinji koji
svjedoèi o njegovoj jakosti pred napadima sotone. "Isus se u
pustinji pokazao pobjednikom, pokazao je svoju nadmoæ nad
svim sotonskim nakanama", rekao je predavaè, zakljuèivši
kako korijeni korizme u Svetom pismu pozivaju na bliski
susret s Božjim srcem koji potom budi obraæenje. "Korijeni
su iskrena molitva i post u smislu korizmene priprave za
Uskrs, odnosno kako bismo se još više približili našem
Gospodinu i pobjedniku nad zlim", poruèio je o. Biliæ.
Domovinske vijesti
Sjednica Prezbiterskog vijeæa Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije
Razgovaralo se o skrbi o kandidatima Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije koji žele pohaðati Djeèaèko sjemenište i trajnoj
duhovnoj formaciji sveæenika
Ðakovo, 4.3.2013.
(IKA/TU) – U Velikoj dvorani
Nadbiskupskog doma u Ðakovu održana je 4. ožujka
sjednica
Prezbiterskog
vijeæa
Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije. Nakon molitve nadbiskup Marin Srakiæ
nazoène je uveo u prve dvije teme susreta, a to su skrb o
kandidatima Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije koji žele
pohaðati Djeèaèko sjemenište i trajna duhovna formacija
sveæenika. Pritom je istaknuo da raskidom suvlasništva
izmeðu Zagrebaèke nadbiskupije i Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije
nad
Djeèaèkim
(Meðubiskupijskim)
sjemeništem na Šalati neæe prestati slanje kandidata na
Šalatu, ali æe se kroz to vrijeme tražiti trajno rješenje da im
se omoguæi formacija na podruèju mjesne Crkve. Povijesni
tijek nastanka Djeèaèkog sjemeništa iznio je mons. Ivan
Æuriæ, rektor Bogoslovnoga sjemeništa u Ðakovu. Takoðer
je iznio statistièke podatke o djeèaèkim sjemeništima i broju
kandidata u Europi i svijetu, Hrvatskoj i BiH. Prezentirao je
podatke od 2000. godine do danas, kao i trenutno stanje na
Šalati vezano za Ðakovaèko-osjeèku nadbiskupiju. Nazoène
je posebno potaknuo na pastoralnu zauzetost u promicanju
Djela za zvanja na župnoj razini. U raspravi je izneseno
nekoliko moguæih rješenja za rješavanje ove problematike.
O duhovnoj dimenziji trajne formacije sveæenika Ðakovaèkoosjeèke nadbiskupije, s posebnim osvrtom na suradnju na
planu Ðakovaèko-osjeèke crkvene pokrajine, govorio je
pomoæni biskup Ðuro Hraniæ. Osvræuæi se na Zakonik
kanonskog prava i izjave i odluke Druge biskupijske sinode
ðakovaèke i srijemske, istaknuo je obveze i dužnosti svakog
sveæenika po pitanju osobne duhovne formacije te izdvojio
nekoliko razina te formacije – nadbiskupijsku,
meðudekanatsku i dekanatsku. Izmeðu ostaloga je reèeno
kako uz nadbiskupijskog povjerenika zaduženog za
formaciju veliku odgovornost imaju i dekani. U tome æe im
pomoæi povjerenstvo koje bi trebalo imenovati. Poseban
naglasak stavljen je na stvaranje osjetljivosti prema
duhovnoj formaciji, napose na meðudekanatskoj i
dekanatskoj razini. Odnos sveæenika prema formativnim
susretima pokazuje njegov stav vjeri koju kroz susrete
obnavlja i uèvršæuje.
O legalizaciji graðevina u crkvenom vlasništvu govorio je
ravnatelj Ustanove za uzdržavanje klera mons. Nedjeljko
Èutura. Ona æe se rješavati u nekoliko dionica, a svi župnici
bit æe u Okružnici Nadbiskupijskog ordinarijata detaljnije
obaviješteni o daljnjim koracima.
Split: Nova provincijalka sestara milosrdnica kod
nadbiskupa
Split, 4.3.2013. (IKA) - Splitsko-makarski nadbiskup Marin
Barišiæ primio je 4. ožujka u Nadbiskupskome ordinarijatu s.
M. Radoslavu Kevo, novoimenovanu provincijalnu
glavaricu splitske Provincije Navještenja Gospodinova
Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga, u pratnji
tajnice Provincije s. Katarine Nekiæ. Nova provincijalka,
koja je gotovo 25 godina provela na službi u Njemaèkoj,
preporuèila se nadbiskupu u molitve i savjet u potrebama.
Èestitajuæi na imenovanju, mons. Barišiæ ohrabrio je s.
Radoslavu u prihvaæanju odgovorne uloge u svojoj zajednici,
napomenuvši da odreknuæe pape Benedikta XVI. sve one s
ulogama služenja u Crkvi èini svjesnijima i odgovornijima,
ali i otvorenijima i spremnijima na suradnju.
6. ožujka 2013. broj 10/2013
19
Domovinske vijesti
Korizmena duhovna obnova za sveæenike u Požegi
Predsjednik HBK nadbiskup Puljiæ održao je predavanje
"Godina vjere i sveæenik odgojitelj u vjeri"
Požega, 4.3.2013. (IKA) - U Dvorani bl. Alojzija Stepinca
Biskupskoga doma u Požegi održana je 4. ožujka korizmena
duhovna obnova u Godini vjere za sve sveæenike i ðakone
Požeške biskupije. Nakon molitve Treæeg èasa požeški
biskup Antun Škvorèeviæ pozdravio je voditelja duhovne
obnove zadarskog nadbiskupa i predsjednika Hrvatske
biskupske konferencije Želimira Puljiæa i sve dijecezanske i
redovnièke sveæenike i ðakone.
"Svjedoci smo ovih dana povijesnog èina pape Benedikta
XVI. Usudio se provjeriti svoje ljudske snage te pred Bogom
i Crkvom odluèiti: Moje snage su oslabile, povlaèim se sa
službe rimskog biskupa i poglavara Katolièke Crkve.
Ponešto s nedoumicom, ponešto s tugom, ali s
razumijevanjem prihvatili smo tu njegovu odluku i izrazili
mu poštovanje vjere a Bogu zahvalnost za njegovu službu.
Ostalo je puno toga što je ovaj Papa uèinio, meðu ostalim i
Godina vjere koja je u tijeku. On sada moli da ona bude
uspješna u svima, osobito u srcima sveæenika", rekao je
biskup Škvorèeviæ. Istaknuo je kako Bog u Svetom pismu a
Isus u evanðelju trajno potièe ljude da mogu i moraju raditi
na sebi, na svojoj promjeni. Taj "može i mora nešto uèiniti"
zgusnut je u rijeè "obraæenje", dodao je biskup. Obraæenje
nije nešto izvanjsko nego odreðeni raèun s onim što živim u
najdubljim odrednicama svoga biæa, srca i savjesti. Pozvani
smo uvijek propitivati koliko su naša opredjeljenja svjesna i
èista za Boga i s Bogom. To je svrha i ovog korizmenog
sveæenièkog susreta u Godini vjere, rekao je biskup.
Potom je nadbiskup Puljiæ održao predavanje "Godina vjere
i sveæenik odgojitelj u vjeri". Sveæenik djeluje "in persona
Christi", on otkriva lice Oèevo, ne propovijeda rijeèi, nego
Rijeè, on je "glas koji vièe u pustinji", istaknuo je nadbiskup
Puljiæ na poèetku predavanja te primijetio da se èovjek danas
osjeæa "sporednim", beznaèajnim, izložen relativizmu i
moralnom neredu te si èesto postavlja pitanje "Postoji li
èvrsta uporišna toèka?" Upravo takvom, ranjenom èovjeku
poslan je sveæenik kako bi mu pomogao da izlijeèi svoj
razum, volju i srce pomoæu Radosne vijesti.
Sveæenik je i odgojitelj naroda Božjeg, a odgojitelj je
iznimno važan u procesu odgoja. Njegov udio ne može se
nièim zamijeniti i stoga treba èovjeku pristupiti s puno srca i
umijeæa, blago u postupanju, te jasno u naèelima, istaknuo je
nadbiskup Puljiæ te potom predstavio moguæe oblike odgoja,
od potpuno autoritativnog, odnosno rigoristièkog do odgoja
bez granica. Važno je pronaæi "zlatnu sredinu" kako bi
odgajanik mogao na vrijeme doživjeti i nužne granice, i
potrebnu slobodu i razumski red. Nadalje, nadbiskup je
naglasio važnost posredovanja odgoja kroz autentièan život
sveæenika – odgajatelja koji uvijek razlikuje dobro od zla, ne
trpi laž, nepravdu, korupciju, potièe sve oko sebe na višu
pravednost, osobni rast i razvoj. Unatoè navedenom modelu,
zakljuèio je, kako savršen recept ne postoji, ali Kristov
izazov "budite savršeni" uvijek poziva da ga slijedimo jer
samo On jest Put, Istina i Život. Na kraju svoga izlaganja
nadbiskup Puljiæ ohrabrio je okupljene sveæenike i ðakone
da ustraju u svome pozivu unatoè "ludom vremenu" jer je
Krist taj koji je svakog sveæenika izabrao, pozvao i posvetio
da unatoè svojim slabostima služi narodu Božjem: "Krist
treba naše ruke, pamet i srce. Po nama želi obnavljati i
ozdravljati pala stvorenja. On raèuna s nama. Istina, ponekad
optereæeni propustima koji su za nama, a uplašeni zadacima
koji su pred nama, naše slabašno tijelo drhti, plaši se i trne.
Zbunjeni smo i nemoæni, pa su nam potrebne Isusove utješne
rijeèi: "Ne bojte se! Bdijte i molite!", ohrabrio je nadbiskup
Puljiæ. U korizmi Godine vjere, a u išèekivanju Velikog
20
6. ožujka 2013. broj 10/2013
ika
tjedan i Uskrsa nadbiskup Puljiæ pozvao je cijeli Prezbiterij
Požeške biskupije da u duhu hodoèasti u dvoranu Posljednje
veèere i razmatra o velikom otajstvu euharistije i reðenja
koje se tamo rodilo. "Samo u ozraèju toga otajstva i u blizini
Božanskoga Srca u kojem se rodilo naše sveæeništvo, i mi se
možemo osjeæati 'kod kuæe'", zakljuèio je.
U drugom dijelu programa duhovne obnove razmatrana su
neka aktualna pastoralna pitanja, meðu ostalim Križni put
mladih Požeške biskupije koji se održava iduæeg vikenda na
relaciji Stara Gradiška – Požega o kojemu je govorio
Zvonimir Zelenika, vršitelj dužnosti ravnatelja biskupijskog
Pastoralnog centra. Biskup Škvorèeviæ istaknuo je kako
križni put koji polazi od Stare Gradiške i prolazi kroz
krajeve pogoðene nevoljama u Domovinskom ratu treba
pomoæi mladima u izgraðivanju svijesti poštovanja prema
žrtvama koje su podnijeli nedužni ljudi, napose brojni
sveæenici u starogradiškom zatvoru. Potaknuo je
sudjelovanje krizmanika na Križnom putu drugog dana, kako
bi se ukljuèivali u život Crkve. Spomenuo je da æe se u
predveèerje "Žalosnog petka", 21. ožujka, održati molitveni
spomen za sve žrtve logora u Staroj Gradiški, a na sam dan u
jasenovaèkoj župnoj crkvi koji æe predvoditi splitskomakarski nadbiskup Marin Barišiæ. Progovorio je
sveæenicima o pozornosti koju u Godini vjere trebaju
posvetiti ureðenju liturgijskog prostora, urednosti
liturgijskog posuða i ruha, te samim slavljima, napose
pjevanju u duhu II. vatikanskog sabora. Podsjetio je
sveæenike na obvezu da do kraja tekuæe pastoralne godine
svaka župa izradi popis župne imovine, pozvao da se veæ
tijekom ove korizme napravi popis svih sakralnih predmeta
koji nisu više u liturgijskoj uporabi te da ga dostave
Biskupskom ordinarijatu u Požegi kako bi se organiziralo
njihovo prikupljanje i pohrana u Dijecezanski muzej u
pripravi za njegov trajni postav, služeæi na taj naèin
svjedoèanstvu o duhovnom identitetu ljudi na ovom
hrvatskom prostoru. Ponovo je podsjetio na prošlojesenske
smjernice s obzirom na funkcioniranje Župnih Caritasa u
suradnji s Biskupijskim Caritasom, koji ne može biti njegova
zamjena, nego pomoæ. O Biskupijskom hodoèašæu u Loreto,
koje æe se održati u uskrsnom tjednu, od 1.-6. travnja,
izvijestio je mons. Josip Devèiæ, biskupijski povjerenik za
hodoèasnièki pastoral. Biskup je još upoznao sveæenike s
proslavom 300. obljetnice kipa Majke Božje u Marija Judu u
Maðarskoj iduæega 7. srpnja, istaknuvši povijesnu
povezanost naših krajeva s tim svetištem i potaknuvši da se
onamo tom prigodom uputi odreðeni broj vjernika, napose iz
krajeva koji su mu bliži. Bilo je rijeèi i o organiziranju
slavlja 250. obljetnice posvete požeške Katedrale te o
ureðenju kapele bl. Ivana Pavla II. u njezinoj kripti i
novèanoj pomoæi koju su za to dali pojedini sveæenici i župe,
o èemu je progovorio Ivan Nikoliæ, ekonom biskupije.
U posljednjem dijelu korizmene duhovne obnove sveæenici
su se prvi puta kao Prezbiterij mjesne Crkve uputili na
svojevrsno hodoèašæe u kapelu Bl. Ivana Pavla II. u
Katedralu pred moæi i lik blaženog Utemeljitelja Požeške
biskupije gdje je nadbiskup Puljiæ održao ispit savjesti,
polazeæi od meðusobnih odnosa Apostola Pavlu i njegovih
suradnika, nakon èega su sveæenici imali prigodu za osobnu
ispovijed. Župni vikar župe sv. Terezije Avilske u Požegi
Ivica Bošnjak predvodio je molitveno-meditativni program
temeljen na pismima pape Ivana Pavla II. sveæenicima
prigodom Velikog èetvrtka, a sve je bilo protkano poklikom
"Blaženi Ivane Pavle, moli za nas" i završilo pjevanjem
himna blaženom Papi. Susret je završio bratskim objedom u
Domu pape Ivana Pavla II.
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
Pismo predsjednika BK BiH Svetom Ocu
Sarajevo, 27.2.2013.
(IKA) – Predsjednik Biskupske
konferencije Bosne i Hercegovine banjoluèki biskup Franjo
Komarica u pismu papi Benediktu XVI. zahvaljuje za brigu i
dragocjenu pomoæ Crkve prema BiH.
Nadalje, biskup Komarica zahvaljuje na potpisanom
Temeljnom ugovoru s državom Bosnom i Hercegovinom,
potom na osnivanju Vojnog ordinarijata, na imenovanju dva
biskupa. "Obeæavamo Vam i dalje svoju molitvu i molitvu
za Crkvu i novog Papu. Jamèimo Vam da æemo i nadalje, u
duhu evanðelja i prema uputama Svetog Oca, s puno skrbi
voditi i èuvati povjerene nam zajednice. Dobri Bog neka
Vam, Sveti Oèe, dadne svaku potporu i utjehu te jednom
vjeèni život! I mi molimo Vas da molite i za nas u Bosni i
Hercegovini u kojoj mi - kao i naši preci, želimo ostati
postojani i vjerni Petrovoj Stolici unatoè svim nedaæama,
istièe u pismu biskup Komarica.
Nacionalni teèaj za duhovne asistente OFS-a i FRAMA-e
Meðugorje, 27.2.2013.
(IKA) - Pedesetak duhovnih
asistenata koji animiraju bratstva Franjevaèkoga svjetovnog
reda (OFS) i Franjevaèke mladeži (FRAMA) u republikama
Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini okupili su se po sedmi put
na godišnjem nacionalnom teèaju od 25. do 27. veljaèe u
Meðugorju i razmišlali o temama "Uvoðenje u Franjevaèke
izvore" i "Noviji dokumenti o Franjevaèkom svjetovnom
redu i Franjevaèkoj mladeži".
Program je poèeo u ponedjeljak 25. veljaèe u popodnevnim
satima okupljanjem i molitvom srednjega èasa u Dvorani
Ivana Pavla II. kraj meðugorske župne crkve. Moderator
rada je bio fra Danijel Rajiæ OFM, nacionalni duhovni
asistent OFS-a u BiH, a okupljene su pozdravili fra Josip
Vlašiæ, OFM, nacionalni duhovni asistent FRAMA-e u BiH,
fra Marinko Šakota, meðugorski župnik, te fra Zvonimir
Brusaè, predsjednik Konferencije nacionalnih duhovnih
asistenata OFS-a u Hrvatskoj.
Predavanje "Predstavljanje Franjevaèkih izvora" održao je
fra Pero Vrebac, voditelj višegodišnjeg projekta prevoðenja,
ureðivanja i izdavanja "Franjevaèkih izvora". U uvodnom je
dijelu iznio sadržaj "Franjevaèkih izvora" koji obuhvaæa
pisana vrela iz prvih 150 godina franjevaštva. Potom je
slušateljima približio dosadašnje hrvatske prijevode
"Franjevaèkih izvora" i istaknuo specifiènosti ovog
prijevoda koja se sastoji ponajprije u kritièkim verzijama
izvornih tekstova koji su se prevodili. Pojasnio je
specifiènosti pojedinih franjevaèkih spisa, preporuèujuæi
duhovnim asistentima da u svojem radu s bratstvima OFS-a i
FRAMA-e ponajprije poènu s Franjinim pismima, posebno
Pismom vjernicima, zatim s Opomenama, jer su ti spisi
izvori promišljanja i duhovnosti sv. Franje, a tek onda s
Pravilom i životopisima sv. Franje.
Nakon predavanja i kratke diskusije program je nastavljen
misom s vjernicima u župnoj crkve, a potom je uslijedilo i
klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom. U utorak
26. veljaèe nastavljen je rad na upoznavanju "Franjevaèkih
izvora" i održano predavanje o "Osnivanju novoga bratstva
Franjevaèkog svjetovnog reda". Poslednjega dana, u srijedu
27. veljaèe, održano je predavanje o "Smjernicama za
osnivanje novoga bratstva Franjevaèke mladeži".
Statistièki podaci Banjoluèke biskupije
Smanjen broj katolika u odnosu na 2011. godinu
Banja Luka, 27.2.2013. (IKA/TABB) - Nakon božiænoga
blagoslova obitelji svi župnici dostavili su podrobnu
statistiku i popis svojih župljana Biskupskom ordinarijatu u
Banjoj Luci. Ustanovljeno je da je u 2012. godini na
podruèju Banjoluèke biskupije živjelo 35.428 vjernika, što je
za 496 vjernika manje u odnosu na 2011. kada ih je bilo
35.924. To je posljedica negativnoga prirodnog priraštaja u
prošloj godini, jer je bilo samo 392 krštenja, a èak 636
sprovoda te iseljavanja iz Bosne i Hercegovine.
Od 48 župa u biskupiji smanjenje broja vjernika zabilježeno
je u njih 32, što je 66,66% župa od ukupnog broja, dok je u
pet župa broj ostao nepromijenjen, odnosno u 10,40% župa,
a samo u njih 11, ili u 22,90%, broj vjernika se poveæao u
2012. u odnosu na 2011. godinu.
Najdramatiènije stanje je u župi Pohoda BDM u Banjoj Luci,
koja bilježi smanjenje broja vjernika za èak 134, odnosno sa
1078 vjernika koliko ih je imala u 2011. na 944 vjernika
koliko ih ima u 2012. Takvo stanje posljedica je starije
populacije vjernika koja iz godine u godinu sve više umire, a
mladih obitelji gotovo da i nema.
Posebno teško stanje je u cijelom Banjoluèkom dekanatu
koji okuplja ukupno 10 župa u gradu Banjoj Luci i okolici, a
u kojima je 227 vjernika manje u 2012. u odnosu na 2011.
Naime, u tim župama je 1991. živjelo 30.868 vjernika, 1999.
ih je bilo 3858, a u 2011. ih je živjelo 2739 vjernika, dok je
2012. ostalo samo 2512 katolika ili samo oko 8% od
predratnog broja.
Ništa bolje stanje nije ni u ostalim dekanatima biskupije, jer
Bihaæki dekanat takoðer bilježi smanjenje broja vjernika za
185, Bosansko-gradiški za 43, a Livanjski dekanat za 65
vjernika. Ipak, u Jajaèkom dekanatu zabilježen je porast
broja vjernika za 21.
U Prnjavorskom dekanatu u šest župa (Dragalovci, Kotor
Varoš, Kulaši, Prnjavor, Sokoline i Vrbanjci) 1991. živjelo
je ukupno 14.894 vjernika, 1999. ih je bilo samo 872, što je
samo 5,85% od predratnog broja. Pad se nastavio i sljedeæih
godina, tako je 2011. u tim župama bilo 725 vjernika. Što
znaèi da je od predratnog broja ostalo samo 4,87% vjernika.
Ipak, u 2012. je zabilježen blagi porast broja vjernika u
odnosu na 2011. godinu za tri vjernika. Dok je u ostalim
župama dekanata zabilježen pad broja vjernika, u župi Kotor
Varoš je zabilježen blagi porast. Naime, župa Kotor Varoš je
2011. imala 201, a 2012. 243 vjernika, dakle zabilježen je
porast od 42 vjernika. Od ukupnog broja vjernika
Banjoluèke biskupije na teritoriju Federacije Bosne i
Hercegovine živi 85% vjernika njih 30.155, dok ih na
teritoriju Republike Srpske živi 15% odnosno 5273 vjernika.
Statistike govore da je smanjenje broja vjernika zabilježeno
u oba entiteta.
U Livanjskom dekanatu živi ukupno 20.921 vjernik, što je
59,1% od ukupnog broja vjernika Banjoluèke biskupije, u
Jajaèkom dekanatu živi 6352 vjernika ili 18%, u Bihaækom
dekanatu 4316 ili 12%, u Banjoluèkom dekanatu 2512 ili
7,1%, u Prnjavorskom dekanatu 728 ili 2,1%, te u Bosanskogradiškom dekanatu 599 vjernika ili 1,7% od ukupnog broja
vjernika Banjoluèke biskupije.
Što se tièe broja sveæenika njih je trenutaèno u biskupiji 70,
od tog broja 23 su dijecezanska sveæenika ili 32,86% od
ukupnog broja sveæenika, 45 je sveæenika franjevaca ili
64,29%, i dva trapista ili 2,85%.
Broj župa u biskupiji je 48, od toga 28 župa vode
6. ožujka 2013. broj 10/2013
21
Crkva u Hrvata
dijecezanski sveæenici, što èini 58% župa, 19 župa vode
franjevci ili 40%, i jednu vode trapisti ili 2% od ukupnog
broja župa. Na 28 župa koje vode dijecezanski sveæenici živi
5950 vjernika ili 16,8% od ukupnog broja vjernika, dok na
19 župa koje vode franjevci živi 29.233 vjernika ili 82,5%
od ukupnog broja.
U Banjoluèkoj biskupiji u prosjeku na svakih 506 vjernika
ima jedan sveæenik, što je daleko iznad svjetskog prosjeka,
èak za 5 puta, jer je svjetski prosjek da prosjeèno na 2748
katolika dolazi jedan sveæenik. Taj omjer je još i veæi na
dijecezanskim župama koje u prosjeku imaju 258 vjernika na
jednog sveæenika, a na župama koje vode franjevci taj omjer
je 649 vjernika na jednog sveæenika.
Prosjeèno u župama biskupije živi 738 vjernika, dok je taj
prosjek na dijecezanskim župama èak samo 213 vjernika po
župi, na franjevaèkim župama on iznosi 1539 vjernika po
župi, navodi se u statistièkom izvještaju Banjoluèke
biskupije koji je priredio Ante Vidoviæ.
Pozdrav hrvatskim hodoèasnicima na posljednjoj
audijenciji pape Benedikta XVI.
Vatikan, 27.2.2013. (IKA) – Na svojoj posljednjoj opæoj
audijenciji s vjernicima Trgu Sv. Petra u Vatikanu, papa
Benedikt XVI. pozdravio je 27. veljaèe i hrvatske vjernike.
"Srdaèno pozdravljam sve hrvatske hodoèasnike! Dragi
prijatelji, hvala na vašoj ljubavi i blizini. Pod zaštitom Majke
Marije, ostanimo povezani u molitvi i vjeri u Krista
Uskrslog. Rado blagoslivljam vas i vaše obitelji. Hvaljen
Isus i Marija!" rekao je Papa na hrvatskom jeziku.
Susret u Godini vjere za vjernike katolike u vlasti u BiH
Sarajevo, 28.2.2013. (IKA/KTA) - Na poziv nadbiskupa
metropolita vrhbosanskog kardinala Vinka Puljiæa, brojni
vjernici katolici u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti u Bosni i
Hercegovini okupili su se 28. veljaèe na misnom slavlju u
katedrali Srca Isusova u Sarajevu. Euharistiju je predslavio
kardinal Puljiæ uz zajedništvu s apostolskim nuncijem u
Bosni i Hercegovini nadbiskupom Luigijem Pezzutom i
vrhbosanskim pomoænim biskupom Perom Sudarom te u
zajedništvu s dvadesetak sveæenika i sudjelovanje veæeg
broja vjernika. Na misi su liturgijsko pjevanje animirali i na
euharistiji asistirali bogoslovi Vrhbosanskoga bogoslovnog
sjemeništa.
Na poèetku propovijedi naslovljene "O kršæanskim
vrijednostima u politici", kardinal Puljiæ istaknuo je da je
pozvao katolike koji obnašaju vlast ponukan poticajom pape
Benedikta XVI. u Apostolskom pismu "Vrata vjere" na
dublje proživljavanje svoje u Godini vjere. "Duhovnu žeð
koja je tako prisutna ovom materijaliziranom svijetu, koji je
proizveo ovu krizu obeshrabrenja, jedino možemo ugasiti
polazeæi na 'zdenac žive vode' kao što je Samarijanka išla
zagrabiti i susrela Krista, izvor žive vode", rekao je kardinal
Puljiæ.
Napominjuæi kako je vidljivo da je u svim planovima i
razgovorima na prvom mjestu materijalni interes te da su
kršæanske, duhovne vrijednosti uvelike izostale, kardinal
Puljiæ istaknuo je da se kriza ne može riješiti na temelju
samo profita i koristoljublja. "Èovjek je kompletan kada se
uravnoteži i materijalno i duhovno i ljudsko. Ne samo da su
zanijekane te moralne i duhovne vrijednosti, nego se u
javnosti nabija kompleks manje vrijednosti tko se usudi
iznositi naèela vjere i morala", poruèio je kardinal Puljiæ.
"Vjera se hrani osobnom i zajednièkom molitvom, koja je u
svojoj definiciji razgovor èovjeka i Boga. Nije samo da
Bogu govorimo nego je u temeljima molitve slušati i èuti
22
6. ožujka 2013. broj 10/2013
ika
Boga. Rijeè Božja oplemenjuje srca izgraðuje savjest i
utvrðuje èovjeku uvjerenje. To se dogaða tamo gdje osobe
koje komuniciraju imaju povjerenje jedni u druge. Bog ima
povjerenje u nas jer nas je htio u ovom vremenu i na ovom
prostoru dajuæi nam sposobnosti kojima možemo opravdati
to Božje povjerenje. Sada je važna dimenzija da èovjek
izgraðuje povjerenje u Boga i Bogu. Biti sposoban slušati,
èuti i prihvatiti ono bogatstvo kojim Bog ispunja ljudsku
dušu i èovjekovo srce. Taj Božji glas u nama je po našoj
savjesti koja unosi u društvo odgovornost pred Bogom za
Boju zapovijed koju ostvaruje", rekao je kardinal Puljiæ koji
je pojasnio da "Božje zapovijedi ne trebaju Bogu, nego su
one putokaz èovjeku kako ovom zemljom hoditi, kako
urediti odnos prema sebi, bližnjemu i svemu stvorenom
iznad èega je Bog Stvoritelj, Otkupitelj, Bog ljubavi koji želi
s èovjekom se družiti i èovjeku pomoæi da se ostvari na ovoj
zemlji i pokaže iskrenu suradnju s Bogom. To je jedini put
da bude sretan".
Konstatirajuæi da, nažalost, nema boljeg sustava voðenja i
izgraðivanja društva od demokratskog sustava, premda on
nije ni izdaleka savršen, kardinal Puljiæ istaknuo je da "prave
demokracije ne prihvaæaju nikakvu nepravdu kao sustav"
odnosno da "demokracija mora poèivati na èvrstim
temeljima, to jest na neopozivim etièkim naèelima koji po
svojoj naravi i svojoj ulozi predstavljaju sam temelj
društvenog života". "Prihvatljivi pluralizam bira izmeðu više
pravednih i poštenih rješenja. Tu je katolik koji se u
raznolikosti rješenja može naæi, ali nikada se opredijeliti za
stavove koji ruše temelj društvenog života. Tu vjernièka
savjest i odgovornost reagira, jer nije sam za sebe i svoje
interese; èovjek je upuæen jedan na drugoga. Nije
demokracija gdje nema ispravnog shvaæanja osobe kao
temelja uspješne demokracije. To je dostojanstvo svakog
èovjeka i prava i slobode po èemu se èovjek prepoznaje kao
društveno biæe", rekao je kardinal Puljiæ. Poruèio je da je
svatko od njih iz uvjerenja i osobne vjere odgovoran za
izgradnju društva i opæeg dobra da ovaj susret treba pomoæi
"da svaki osobno sebe prepozna u svom vjernièkom
identitetu, te ujedno, u Božjem svjetlu a ne u svjetlu interesa,
jedni druge uvažavamo u onim stvarima gdje postoji prostor
naše suradnje".
U drugom dijelu propovijedi kardinal Puljiæ istaknuo je da
tim misnim slavljem vjernici zahvaljuju Bogu da su imali na
èelu Crkve papu Benedikta XVI. "Ovo je trenutak zahvale
Bogu, ali i poziv da se molimo za izbor novog Pape. Pratite
me na putu i dok budem u konklavama svojom molitvom,
mene i sve kardinale", zamolio je kardinal Puljiæ koji je
potom u kratkim crtama prikazao život i djelo pape
Benedikta XVI.
Na domjenku u dvorani Sveæenièkog doma u Sarajevu nakon
mise nazoènim politièarima obratio se nuncij Pezzuto.
Gospin plaè objavljen na CD-u
Spjev Isusove muke u izvoðenju skupina iz hercegovaèkih
župa
Posušje, 28.2.2013. (IKA) - Gospin plaè, spjev Isusove
muke koji se pjeva u korizmenom vremenu, doživio je i
svoje izdanje na nosaèu zvuka. Tako se na CD-u može èuti
sedamnaest razlièitih skupina iz Hercegovine: Posušja,
Ljubuškoga, Rastovaèe-èetiri skupine, Brišnika kod
Tomislavgrada, Donjeg Velikoga Ograðenika iz Brotnja,
Prologa kod Ljubuškoga, Humca, Broæanca, Rakitna, GoriceSoviæa, Èitluka, Gornjih Jukiæa, Sobèa, te posuške Frame.
Urednik izdanja je fra Mario Knezoviæ. CD se može kupiti u
župnome uredu u Posušju, a cijena je 5 KM.
ika
Würzburg: Duhovne vježbe za sveæenike i ðakone iz
Zapadne Europe
O temi "Srcem vjerovati i ustima ispovijedati" razmatrao je
dr. fra Darko Tepert
Würzburg, 28.2.2013. (IKA) - Duhovne vježbe za hrvatske
sveæenike i ðakone iz Zapadne Europe o temi "Srcem
vjerovati i ustima ispovijedati" – Rim 10,10 održane su od
25. do 28. veljaèe u Kuæi za duhovne vježbe
"Himmelspforten" Biskupije Würzburg u Würzburgu, u
organizaciji Hrvatskoga dušobrižnièkog ureda iz Frankfurta
na Majni. Na vježbama, koje je predvodio dr. fra Darko
Tepert iz Hrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda
sa sjedištem u Zagrebu, okupilo se oko šezdeset sveæenika i
jedan stalni ðakon iz Njemaèke, Švicarske, Belgije, Velike
Britanije i Švedske. Sve ih je uime organizatora pozdravio
delegat za hrvatsku pastvu u Njemaèkoj vlè. Ivica
Komadina. Posebno je pozdravio nove sveæenike u hrvatskoj
pastvi u Zapadnoj Europi – fra Tomu Anðiæa u Bruxellesu,
fra Ivana Èikaru iz Frankfurta, fra Filipa Mimicu iz
Münchena, fra Antu Ivana Roziæa iz Berlina, fra Josipa
Sušiæa iz Kölna, fra Miju Šabiæa iz Stuttgarta i vlè. Roberta
Ružiæa iz Mannheima. Uputivši pozdrav okupljenima u
svoje ime i uime predsjednika Vijeæa HBK i BK BiH za
hrvatsku inozemnu pastvu sarajevskoga pomoænog biskupa
Pere Sudara, ravnatelj za dušobrižništvo Hrvata katolika u
inozemstvu fra Josip Bebiæ istaknuo je kako su dani
duhovnih vježbi Božji dani, dani s Neba. "Dao Bog da svi
doživimo ovih dana ljepotu, milosrðe i radost u zajednièkom
slušanju Božje rijeèi, zajednièkoj molitvi i zajednièkom
klanjanju pred Presvetim." Na duhovnim su vježbama
sudjelovali i delegati za hrvatsku pastvu u Švicarskoj fra
Miæo Pinjuh, u Skandinavskim zemljama mons. Stjepan
Biletiæ i u Francuskoj, Luxemburgu, Belgiji i Velikoj
Britaniji vlè. Stjepan Èukman. U srijedu 27. veljaèe
sudionici su zajedno pratili prijenos posljednje opæe
audijencije pape Benedikta XVI.
Duhovne vježbe fra Darko, doktor biblijskih znanosti i
arheologije, sveuèilišni profesor, viši asistent na Katedri Sv.
pisma Starog zavjeta na zagrebaèkom Katolièkom
bogoslovnom fakultetu, poèeo je rijeèima pape Benedikta
XVI. iz pisma kojim proglašava Godinu vjere: "Vrata vjere
koja vode u život zajedništva s Bogom u njegovoj Crkvi
uvijek su nam otvorena. Preko njihova se praga može prijeæi
kada je Božja rijeè naviještena, a srce dopusti da ga oblikuje
milost koja preobražava." U pet razmatranja nastojao se
osloniti na pojedine odlomke Sv. pisma, poèevši od 10.
poglavlja Poslanice Rimljanima u kojem apostol potièe da je
potrebno i srcem vjerovati i ustima ispovijedati. U prvom
razmatranju dr. Tepert pojasnio je što znaèi vjerovati srcem.
Istaknuo je da je srce sjedište èovjekovih ne toliko osjeæaja
koliko intelekta, uma, a osobito volje, pa je onda vjera
prianjanje cijelom voljom osobe uz Boga. U drugom
razmatranju nastavio je razmišljati o tome kako ustima
ispovijedati vjeru. Tu se osobito oslonio na odlomak iz
Ponovljenog zakona: "Èuj Izraele, Gospodin Bog naš,
Gospodin je jedan, zato ljubi Gospodina Boga svoga...", gdje
je rijeè o vjeri koja se ispovijeda ne samo nekim redovitim
pouèavanjem nego i životom na putu. Tu je važno
neprestano podsjeæanje na Božja djela kako bismo mogli
promijeniti same sebe, tj. dozvoliti Bogu da nas promijeni,
da možemo navijestiti i drugima tu našu osobno proživljenu
vjeru. U treæem je razmatranju obraðena tema "Ista vjera i
novo svjetlo". Na temelju 16. poglavlja Lukina evanðelja o
zakonu i prorocima razmišljalo se o vrijednosti onoga
staroga koje je s jedne strane zakon i proroci, odn. Stari
zavjet, a s druge strane to su svi naši osobni obièaji, naèini
razmišljanja, èak i osobne predrasude od kojih se èovjek
Crkva u Hrvata
treba znati osloboditi da bi ih onda mogao vrednovati,
odnosno vrednujuæi što je dobro u starome, na tome
nacijepiti novo. Novo je Isus Krist i Kraljevstvo Božje koje
je došlo u Isusu Kristu. U èetvrtom razmatranju bila je rijeè
o vjeri zajednice, na temelju 2. poglavlja Djelima
apostolskih. Nakon silaska Duha Svetoga na Pedesetnicu
Petar donosi svoj opširan govor nakon kojega slušatelji
pitaju njega i ostalu jedanaestoricu, što im je èiniti. Petar je
odgovorio da je potrebno obratiti se, krstiti i primiti dar
Duha Svetoga. Na temelju takvog prihvaæanja poziva na
obraæenje i ulaska u zajednicu vjere i dara Duha Svetoga
oblikuje se nova zajednica. U toj prvoj kršæanskoj zajednici
istaknuto je zajedništvo, lomljenje kruha, dakle važnost
euharistije, kao i važnost molitve i zajedništva u
materijalnim dobrima, znaèi pridonošenja za potrebe drugih.
Važno je da sveæenici znaju u svim pojedinostima
vrednovati te karakteristike zajednice koja je tu istaknuta kao
ideal kojemu treba neprestano težiti. U petom razmatranju
bila je rijeè o vjeri koja daje sigurnost, na temelju Markova
evanðelja gdje uskrsli Isus daje posebne sposobnosti svojim
uèenicima, èak i neke sposobnosti da vrše èudesna djela, a
sve to kao znak sigurnosti koji imaju u vjeri. Upravo s tim
posljednjim razmatranjem pokušalo se uèvrstiti tu sigurnost i
u osobnu vjeru svakog pojedinca. Na kraju duhovnih vježbi
dr. Tepert izrazio je veliko zadovoljstvo tim susretom s
hrvatskim sveæenicima iz Zapadne Europe, ocijenivši ga
"obostranim obogaæenjem".
Benedikt XVI: "Na osobit naèin èuvam u srcu susret s
mladima na zagrebaèkom Trgu!"
Na oproštaju Svetog Oca od èlanova Kardinalskog zbora
kardinal Bozaniæ zahvalio Benediktu XVI. za sve što je
uèinio za Crkvu i posebno za apostolski pohod Hrvatskoj
Rim, 28.2.2013. (IKA) - Nakon oproštaja od èlanova
Kardinalskog zbora 28. veljaèe u Vatikanu, papa Benedikt
XVI. zadržao se i u kratkom razgovoru sa svakim od njih.
Zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ za Hrvatski
katolièki radio otkrio je o èemu je razgovarao sa Svetim
Ocem:
"Rekao sam mu: 'Sveti Oèe, hrvatski vjernici Vas prate
stalno, a ovih dana molitvom i posebnom blizinom.
Zahvaljujemo za sve što ste uèinili za Crkvu, osobito za
Crkvu u Hrvatskoj. Posebno Vam zahvaljujem za apostolski
pohod Hrvatskoj u lipnju 2011. godine'. Tada je Sveti Otac
zastao i dva puta mi ponovio: 'Na osobit naèin èuvam i
nosim u svom srcu susret s mladima na zagrebaèkom Trgu!'
Ponovio je da je to bio susret zajedništva, šutnje i molitve.
To je Papa rekao s takvim raspoloženjem tako da se osjeæa
da je to iskustvo duboko u njegovu srcu. Možemo reæi da je
pozdrav Hrvatskoj uputio po ovom spomenu mladih
sjeæajuæi se što je s njima doživio u Zagrebu". Kardinal
Bozaniæ zato je ponosan na hrvatsku mladež: "Imam veliko
pouzdanje u mlade i osjetio sam da to i papa nosi".
Najavio je i da konklavama prethode sastanci kongregacija,
a poèinju iduæega ponedjeljka, 4. ožujka: "To su sastanci
kardinala gdje se razgovara o onome što èeka Crkvu, kakva
je situacija u njoj i što joj je potrebno u današnjici i
sutrašnjici". Na kraju razgovora za HKR kardinal Bozaniæ
zakljuèuje kako Crkva ostaje obogaæena velikim
pontifikatom Benedikta XVI: "Puno je dao Crkvi. I Crkva æe
od toga živjeti ne samo godinama, veæ i stoljeæima. Možemo
ponoviti rijeèi Svetog Oca od prethodnoga dana: 'Crkva je u
stalnom rastu i živi. Ponekad se bojimo da se neke stvari
umanjuju, ali se na drugoj strani iznenadimo kako Duh Sveti
pred našim oèima èini nove stvari'".
6. ožujka 2013. broj 10/2013
23
Crkva u Hrvata
Mr. Krstièeviæ posjetila Hrvatski dušobrižnièki ured u
Frankfurtu
Predstojnica Državnoga ureda za Hrvate izvan Republike
Hrvatske zahvalila hrvatskim dušobrižnicima i katolièkim
misijama, koje su dale nemjerljiv doprinos u oèuvanju
hrvatskog jezika i kulture i koje su Hrvatima – katolicima,
raseljenim diljem svijeta bili potpora u svim prigodama
Frankfurt na Majni, 1.3.2013. (IKA) - U sklopu službenog
posjeta hrvatskim zajednicama u Njemaèkoj, predstojnica
Državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske mr.
Daria Krstièeviæ sa suradnicima posjetila je u petak 1. ožujka
Hrvatski dušobrižnièki ured u Frankfurtu na Majni.
Predstojnica Krstièeviæ je svoje domaæine, delegata za
hrvatsku pastvu u Njemaèkoj vlè. Ivicu Komadinu i
suradnike upoznala s aktivnostima Državnog ureda za
Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Predstojnica Krstièeviæ izrazila je zahvalnost hrvatskim
dušobrižnicima i katolièkim misijama, koje su dale
nemjerljiv doprinos u oèuvanju hrvatskog jezika i kulture i
koje su Hrvatima – katolicima, raseljenim diljem svijeta bili
potpora u svim prigodama. "Hrvatske katolièke misije, koje
su nastale kao izraz duhovne brige Crkve za svojim
iseljenim èlanovima – vjernicima, postale su nositeljima ne
samo duhovnog života, veæ i kulturnog života iseljenih
Hrvata o èemu svjedoèe putem svojih životnih prièa mnogi
vjernici. Bile su, kako onda, tako i danas nužne i od životne
važnosti za hrvatske iseljenike-vjernike, jer im daju prostor u
kojem se okupljaju, rade na oèuvanju hrvatskoga etnosa,
hrvatskoga jezika te kulturnog i vjerskog identiteta. Stoga
vam iskreno zahvaljujem na svemu uèinjenome, te vas
ujedno pozivam na suradnju, kako bi što uspješnije ostvarili
zajednièki cilj – oèuvanje hrvatskoga identiteta i povezivanje
Hrvata, ma gdje živjeli", rekla je predstojnica Krstièeviæ.
Delegat vlè. Komadina rekao je kako s državnim Uredom
oèekuje kvalitetnu suradnju. "Naš ured stoji na rapolaganju
Državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske kako
bismo zajednièkim aktivnostima produbili našu suradnju na
dobro nama povjerenih vjernika, ali i opæenito Hrvata koji
žive u Njemaèkoj", rekao je delegat Komadina, zahvalivši i
diplomatsko-konzularnim
predstavništvima
Republike
Hrvatske u Njemaèkoj na potpori i suradnji.
Uz predstojnicu Krstièeviæ na susretu s delegatom za
hrvatsku pastvu u Njemaèkoj Komadinom i suradnicima, te
Josipom Špoljariæem, generalnim konzulom u Frankfurtu,
bile su i Mirjana Vatavuk, naèelnica Sektora za pravni
položaj Hrvata izvan Republike Hrvatske i statusna pitanja, i
Zrinka Maleševiæ, naèelnica sektora za programe i projekte
Hrvata izvan Republike Hrvatske.
Europski islam ili islamska Europa
Nova knjiga voditelja Hrvatske katolièke misije Münster u
Njemaèkoj dr. fra Luke Markoviæa
Münster, 3.3.2013. (IKA) - Nova knjiga voditelja Hrvatske
katolièke misije Münster u Njemaèkoj dr. fra Luke
Markoviæa pod naslovom "Treæi sukob ili susret islama i
kršæanske civilizacije - Europski islam ili islamska Europa"
podijeljena je u èetiri poglavlja: "Prvi susret islama s
kršæanskom civilizacijom", "Drugi susret islama s
kršæanskom civilizacijom - osmanlijski osvajaèi u službi
širenja islamske vjere i kulture", "Treæi susret islama i
kršæanstva - islama i zapadne civilizacije", "Pokušaji reformi
islama i stvaranje uvjeta za dijalog", dok se u zakljuènom
dijelu govori o susretu ili sukobu.
24
6. ožujka 2013. broj 10/2013
ika
Pastoralni pohod limburškog biskupa HKŽ MainTaunus/Hochtaunus
Kelkheim, 3.3.2013. (IKA) - Limburški biskup Franz–Peter
Tabartz-van Elst pastoralno je pohodio Hrvatsku katolièku
župu Main-Taunus/Hochtaunus (HKŽ MTH) sa sjedištem u
Kelkheimu u nedjelju 3. ožujka. U toj je prigodi sveèano
misno slavlje predvodio u crkvi Sv. Dionizija u Kelkehimu u
koncelebraciji s dekanom vlè. Klausom Waldeckom i
domaæim
župnikom
fra
Marinkom
Vukmanom.
"Dobrodošli", rekao je biskup na hrvatskom jeziku na
poèetku misnog slavlja, vidno oduševljen s tako velikim
mnoštvom hrvatskih i njemaèkih vjernika.
Mons. Tabartz-van Elst podsjetio je na poèetku na rijeèi
pape Benedikta XVI. koje je izgovorio na Svjetskom danu
mladih 2005. godine u Kölnu kako je Crkva mlada i živi.
"To na poseban naèin osjeæam danas ovdje u vašoj sredini, u
ovoj hrvatskoj katolièkoj zajednici. Od srca vam
zahvaljujem na velikom i jakom svjedoèenju vjere.
Zajednice drugih materinskih jezika su veliko blago ove
mjesne limburške Crkve. Vi nam pokazujete kako se zajedno
ostaje u vjeri, kako se vjera prenosi na buduæe naraštaje. U
Crkvi se unatoè kulturnim i jeziènim razlikama živi
jedinstvo. Zadivljujuæe je vidjeti i osjetiti s kojom vjernošæu
ste uz Papu i biskupe i na koji naèin njegujete vaše
zajedništvo", rekao je biskup. Mons. Tabartz-van Elst je u
propovijedi podsjetio na vrijeme kada je kao student boravio
na odmoru u Hrvatskoj nedaleko Zadra te kada je u toj
prigodi posjetio Dubrovnik. "Taj grad nikada neæu
zaboraviti. Njegova ljepota i bogatstvo su me opèarali da to
do danas nisam zaboravio". Nakon misnog slavlja
organiziran je susret s biskupom u obližnjoj župnoj dvorani
župe Sv. Dionizija. Nakon sveèanog ruèka u dvorani
hrvatske župe predstavnici župnog vijeæa upoznali su
biskupa s djelovanjem i životom u toj hrvatskoj katolièkoj
župi.
Poruke hrvatskih vjernika za Benedikta XVI. predane u
Castel Gandolfu
Rim, 4.3.2013. (IKA) - Dan nakon završetka pontifikata
pape Benedikta XVI, u petak 1. ožujka, obitelj Villa iz
Samobora predala je u Apostolskoj palaèi u Castel Gandolfu
poruke koje su hrvatski vjernici posljednjih dana pisali
Svetome Ocu u sklopu inicijative "Hvala Ti, papa Benedikt
XVI.". Inicijativu je 12. veljaèe, dan nakon Papine najave o
odreknuæu, pokrenulo nekoliko obitelji iz Zagrebaèke
nadbiskupije koje su aktivno sudjelovale u pripremi
apostolskog pohoda Benedikta XVI. Hrvatskoj u lipnju
2011. Otvorena je facebook stranica "Hvala Ti, papa
Benedikt XVI." koja je pratila posljednje trenutke
pontifikata pape Benedikta XVI., a prema najavama ostat æe
aktivna i dalje kroz promicanje nauka i inicijativa koje je on
kao Kristov namjesnik ostavio Crkvi u baštinu. Otvorena je
e-mail adresa (hvalabenediktxvi@gmail.com) na koju su
vjernici do 23. veljaèe mogli slati svoje poruke za Svetoga
Oca. Prikupljeno je više od 200 poruka, a pisala su djeca,
mladi, roditelji, obitelji, stariji, ali i bogoslovi, sveæenici,
redovnice. Poruke su prevedene na talijanski ezik i uvezane
u mapu-knjigu pod naslovom "Hrvatska Ti klièe 'Hvala'! Poruke ljubavi, odanosti i zahvale – 28. veljaèe 2013.". U
uvodu u sadržaj knjige meðu ostalim stoji: "Dragi naš Sveti
Oèe! Ovu zbirku pisama i poruka vjernika iz Hrvatske, ali i
Hrvata izvan Domovine, pripremili smo sa željom izreæi
Vam jedno veliko 'hvala!' U svaku poruku, bila ona malena
od svega jedne rijeèi, ili nešto duža, u svaku od njih utkani
su životi koje ste dotakli i promijenili svojim rijeèima i
ika
primjerom, molitvom i blagoslovom. Nekad je bio dovoljan i
samo Vaš prolazak kroz mjesta i gradove, pa da ljudska srca
dožive Božju ljubav." Obitelj Villa iz Samobora (mama
Verica, tata Guido i èetverogodišnji sinèiæ Ivan Karol), koja
je ponijela poruke u Rim, sudjelovala je na posljednjoj
audijenciji Benedikta XVI. na Trgu Sv. Petra u srijedu 27.
veljaèe, te na doèeku Pape u Castel Gandolfu u èetvrtak 28.
veljaèe. Dan kasnije ušli su u Apostolsku palaèu te predali
poruke za Benedikta XVI. Kako i dalje vlada veliki interes i
vjernici i dalje šalju poruke za Benedikta XVI., organizatori
te inicijative pozivaju sve koji još to žele da to uèine do kraja
ovog mjeseca, dakle do 31. ožujka, kada æe biti prireðen i
Benediktu XVI. predan drugi dio knjige s porukama
hrvatskih vjernika.
Korizmena duhovna obnova za sveæenike Srijemske
biskupije
Tema duhovne obnove bila je "O križu"
Petrovaradin, 4.3.2013. (IKA/TU) – U ponedjeljak 4. ožujka
u Petrovaradinu je održana korizmena duhovna obnova za
sveæenike Srijemske biskupije na kojoj su sudjelovali i
sveæenici grkokatolici koji djeluju u Srijemu. Duhovnu
obnovu predvodio je vlè. Mario Paradžik, župnik u Laæarku i
pastoralni pomoænik u Srijemskoj Mitrovici. Tema duhovne
obnove bila je "O križu".
Nakon molitve Srednjeg èasa, nazoène je pozdravio Berislav
Petroviæ, župnik u Novom Slankamenu i povjerenik
Srijemske biskupije za trajnu duhovnu sveæenièku izgradnju,
i pozvao ih na pripravu za ovogodišnji Veliki tjedan i Uskrs.
Takoðer je zahvalio mladim sveæenicima Srijemske
biskupije što su prihvatili da budu voditelji sveæenièkih
duhovnih obnova.
U prvom dijelu predavaè je ukazao koliku poteškoæu u
sveæenièkom duhovnom životu predstavlja rascjep izmeðu
njegova aktualnog duhovnog stanja i ideala duhovnog života
koji bi sveæenik htio ostvariti. Taj je rascjep èesto posljedica
prevelike zauzetosti sveæenika na raznim podruèjima
pastoralnog djelovanja i brige oko materijalnog održavanja
crkvenih zdanja, koje posvema iscrpljuju njegove snage i
energije. U biti ta prevelika pastoralna i materijalna
zauzetost ukorijenjena je u jedan duhovni problem koji se
ponekad zove "hereza dobrih djela". Rijeè je naime o kriptopelagijanizmu koji više stavlja naglasak na sama djela, nego
na Božju milost. Sveæenik zaboravi da je "poslan" obavljati
posao koji mu je povjeren te da iza njega stoji netko Drugi.
Temeljna pogreška sveæenika koji upadnu u tu zamku
vlastitog pastoralnog djelovanja jest da su zaboravili milosnu
dimenziju kršæanskog, sveæenièkog života i Gospodinovu
rijeè da bez Njega ne možemo ništa uèiniti (usp. Iv 15,5).
U nastavku predavanja prikazana je mistika svetog Ivana od
Križa kojom on otkriva svoju logiku križa: put koji vodi kroz
trnje do zvijezda. Zahvaljujuæi preobrazbi u noæi križa, veæ u
ovom životu vjernik dobiva nagradu, zamjenjuje osjetilno
uživanje onim duhovnim. No, na putu vrebaju klopke. Iz
naopakog uživanja u vlastitim dobrim djelima nièe farizejska
oholost i težnja za ljudskom hvalom. Stoga Bog one koje
voli i uzdiže, ujedno i uèi poniznosti.
Na kraju je predavaè zakljuèio: "Svi mi, èlanovi Crkve, kao
pojedinci i kao zajednica, a posebno kao sveæenici moramo
postati svjesni da je naš stav pred patnjom onakav kao i
Kristov, a to je stav ljubavi koja je prigrlila križ, koja se na
nj uspela i dala prikovati. Od ove i ovakve ljubavi veæe
nema. Tu nam je ljubav Krist posvjedoèio na Veliki petak. O
toj nam ljubavi propovijeda njegov križ. Pristupimo mu i
poljubimo ga samo onda ako ga kanimo prihvatiti. U
protivnom sluèaju naš poljubac bio bi Judin".
Crkva u Hrvata
Kardinal Vinko Puljiæ o konklavama
"Svaki kardinal u molitvi traži svjetlo Duha Svetoga i
duboku nutarnju moralnu sigurnost kako nièim ne bi bio
optereæen, veæ voðen ljubavlju prema Crkvi", pojasnio je u
razgovoru za HKR vrhbosanski nadbiskup
Rim, 4.3.2013. (IKA) - Vrhbosanski nadbiskup kardinal
Vinko Puljiæ jedan je od dvojice hrvatskih kardinala koji æe
sudjelovati u izboru nasljednika pape Benedikta XVI. U
Kardinalski zbor uvrstio ga je papa Ivan Pavao II. godine
1994. O poèetku generalnih kongregacija u Vatikanu kao i o
predstojeæim konklavama govorio je za Hrvatski katolièki
radio.
"Sudjelovati u izboru Petrova nasljednika je milost, biti u
službi Duha Svetoga koji vodi Crkvu. Kada sam doživio
prve konklave rekao sam da su to za mene najjaèe duhovne
vježbe u kojima sam doživio Crkvu iznutra", rekao je
kardinal Puljiæ, koji se i duhovno i fizièki sprema za
sudjelovanje u drugim konklavama u svome životu. U opæim
kongregacijama koje su poèele 4. ožujka kardinali
analiziraju stanje u Crkvi: "Kada se mi, kardinali, okupimo
prije konklava, razgovaramo i radimo analizu Crkve,
posebno se osvræuæi na ono što bi novi papa trebao raditi. Ne
govorimo o konkretnoj osobi, veæ o profilu sljedeæega pape."
I za vrijeme konklava, premda su potpuno izolirani od
svijeta, kardinalima je dopušteno razmijeniti mišljenja: "Nije
to nikakvo lobiranje, veæ razmišljanje. Vidimo zadatak što
Crkva treba èiniti i saznajemo kako tko razmišlja meðu
nama, kako bi se trebao ponijeti s tim zadatkom." "Svaki
kardinal u molitvi traži svjetlo Duha Svetoga i duboku
nutarnju moralnu sigurnost kako nièim ne bi bio optereæen,
veæ voðen ljubavlju prema Crkvi", pojasnio je u razgovoru
za HKR kardinal Puljiæ. A na pitanje utjeèu li na kardinale
prije konklava medijska izvješæa i kalkulacije, kaže: "U
konklave ulazimo iz ovoga svijeta i proživljavamo ljudsku
dimenziju Crkve, a ona pak proživljava svoja iskušenja. Nije
nam to optereæenje, ali nije niti nešto što ignoriramo. To nam
je izazov. Moramo se obazirati u smislu kako vrednovati to
'bolesno stanje' javnog mnijenja. Neæe utjecati na odluku niti
na izbor ni izdaleka, jer se radi o stvarima koje su plod
agresivnog sekularizma i relativizma. Mi æemo se ipak voditi
naèelima vjere i morala, naèelom ljubavi prema Crkvi koja u
ovim vremenima mora dati odgovor na važna pitanja."
Osvræuæi se i na posljednje govore pape Benedikta XVI., u
kojima je spominjao iznakaženo lice Crkve zbog podjela
koje vladaju unutar Crkve, kardinal Puljiæ istaknuo je da
Crkva od samih poèetaka prolazi kroz iskušenje podjela,
traženja. Smatra da je to "sazrijevanje Crkve": "Zato ne bih
to gledao alarmantno, veæ je to izazov na koji trebamo
ozbiljno upozoriti. Radi se o nedosljednosti, ranama i
nevjernosti kojima smo 'uprljali' lice Crkve. Trebamo biti
realni i ne treba to biti tabu tema. No, ni izdaleka to nisu
krizni momenti kakvih je bilo povijesti. Ovo je naš trenutak
na kojega moramo odgovoriti s vjerom i u vjeri. Uostalom,
nalazimo se i u Godini vjere kada se svi trebamo obnoviti u
vjeri."
Kardinal Puljiæ uvjeren je da Crkva ne ovisi o ljudima, veæ je
Božje djelo. No, pitanje za svakoga od nas je koliko smo mi
živo tkivo u Crkvi? "Bitno je gdje smo s našom vjerom u
živom organizmu Crkve." Zakljuèuje kako trebamo biti
zahvalni što živimo u vremenu velikih papa: "Ivan Pavao II.
je veæ blaženi, a Benedikt XVI. ostavio je svijetli trag. Za to
trebamo Bogu zahvaljivati."
6. ožujka 2013. broj 10/2013
25
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
Sveti Æiril i Metod svjedoci navještaja vjere i primjer za
novu evangelizaciju
Na Papinskom orijentalnom institutu i Papinskom sveuèilištu
Gregoriana održan dvodnevni meðunarodni kongres uz 1150
godina od poèetka misijskoga djelovanja svete braæe –
Kardinal Josip Bozaniæ istaknuo znaèenje i utjecaj svetih
Æirila i Metoda za Hrvatsku
Rim, 26.2.2013. (IKA) - Na Papinskom orijentalnom
institutu i Papinskom sveuèilištu Gregoriana u Rimu održan
je 25. i 26. veljaèe meðunarodni kongres "Sveti Æiril i Metod
meðu slavenskim narodima: 1150 godina od poèetka
misijskoga djelovanja".
Sveti Æiril i Metod misijskim djelovanjem u službi opæe
Crkve simboliziraju most i poveznicu izmeðu Istoène i
Zapadne Crkve. Dvojica braæe, suzaštitnici Europe,
predstavljanju most izmeðu bizantskog i rimskog svijeta.
Njihovo širenje vjere staroslavenskim jezikom i glagoljskim
pismom znakovi su nadilaženja geografskih i kulturnih
granica u stvaranju kršæanskog identiteta.
Obilježavanje visoke obljetnice htjelo se uèiniti na
akademskoj razini buduæi da je misijsko djelovanje sv. Æirila
i Metoda u službi aktualnog poziva na novu evangelizaciju i
ekumenska nastojanja u Godini vjere.
Na meðunarodnom kongresu sudjelovali su ugledni profesori
i predstavnici visokih crkvenih ustanova meðu kojim su bili i
hrvatski predstavnici: zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip
Bozaniæ, generalni tajnik Biskupske sinode nadbiskup
Nikola Eteroviæ i profesor emeritus na Papinskom
sveuèilištu Svetoga Tome Akvinskog dominikanac o.
Stjepan Krasiæ. Tijekom dva dana održano je petnaest
izlaganja o povijesnom, politièkom, eklezijalnom,
liturgijskom i ekumenskom kontekstu misijskog djelovanja
svetih Æirila i Metoda.
Meðunarodni kongres zapoèeo je 25. veljaèe slavljem
liturgije sv. Ivana Zlatoustog koju su u bazilici Svete Marije
Velike predvodili veliki nadbiskup Grkokatolièke Crkve u
Slovaèkoj Jan Babjak i apostolski egzarh za grkokatolike u
Èeškoj biskup Ladislav Huèko. Nakon sveèane liturgije
kongres se toga dana održavao na Papinskom orijentalnom
institutu gdje je sudionike pozdravio rektor Instituta isusovac
o. James McCann.
Prvim dijelom kongresa predsjedao je nekadašnji prefekt
Kongregacije za evangelizaciju naroda kardinal Jozef
Tomko, a moderator je bio apostolski egzarh za katolike
bizantsko-slavenskog obreda u Bugarskoj biskup Christo
Proykov. Tog prijepodneva mogla su se èuti predavanja:
"Povijesni i politièki kontekst misije svetih Æirila i Metoda
meðu slavenskim narodima", biskupa Nitre mons. Viliama
Judaka; "Crkveni kontekst svetih Æirila i Metoda izmeðu
Bizanta i Rima", tajnika Kongregacije za Istoène Crkve
nadbiskupa Cyrila Vasila; "Odnos izmeðu prijevoda Svetoga
pisma i razvoja nacionalnih kultura. Doprinos svetih Æirila i
Metoda", predsjednika Papinskog vijeæa za kulturu kardinala
Gianfranca Ravasija te "Liturgija na narodnom jeziku:
teološka i pastoralna pitanja na tragu djela svetih Æirila i
Metoda", umirovljenog profesora slavenske filologije na
Sveuèilištu u Würzburgu Christiana Hannicka.
U popodnevnom djelu skupa održana su predavanja
"Bizansko-slavenska misija: politièki ili vjerski fenomen?"
isusovca prof. Richarda Èemusa s Papinskog orijentalnog
instituta; "Uèenici i nastavak djela svetih Æirila i Metoda" dr.
Andreja Škoviera sa Slovaèke akademije znanosti te
"Liturgija æirilo-metodske misije: izvori i interpretacije" dr.
26
6. ožujka 2013. broj 10/2013
Šimona Marinèaka sa Sveuèilišta u Trnavi. Popodnevnim
djelom predsjedao je umirovljeni prefekt Kongregacije za
ustanove posveæenog života i društva apostolskog života
kardinal Franc Rode, a moderirao je nadbiskup Bratislave
mons. Stanislav Zvolensky.
Drugi dan Meðunarodnoga kongresa poèeo je misnim
slavljem u kapeli Papinskog sveuèilištu Gregoriana te se u
prostorijama istoga sveuèilišta održavao i akademski èin. Na
poèetku rada sudionike je pozdravio rektor Sveuèilišta
isusovac o. Francois-Xavier Dumortier.
Prvim dijelom rada predsjedao je krakovski nadbiskup
kardinal Stanislaw Dziwisz, a moderirao je generalni tajnik
Biskupske sinode nadbiskup Nikola Eteroviæ. Tijekom
prijepodneva održana su predavanja: "Sveti Æiril i Metod u
nauku bl. Ivana Pavla II.: Egregiae Virtutis i Slavorum
Apostoli" apostolskog egzarha za katolike bizantskog obreda
u Grèkoj biskup Dimitrios Salachas; "Eklezialne vizije
svetih Æirila i Metoda i ekumenizam" praškog nadbiskupa
kardinala Dominika Duke; "Inkulturacija u djelu svetih
Æirila i Metoda te sadašnje misijske metode" mons.
Gianfranca Colzanija s Papinskog sveuèilišta Urbaniana te
"Doprinos svetih Æirila i Metoda, suzaštitnika Europe, za
novu evangelizaciju" predsjednika Papinskog vijeæa za
promicanje nove evangelizacije mons. Salvatore Rina
Fisichelle.
Popodnevnim dijelom kongresa predsjedao je zagrebaèki
nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ, a moderirao je apostolski
egzarh za vjernike bizantskog obreda u Makedoniji biskup
Kiro Stojanov. Prvo predavanje "Apologetska polemika
Konstantina-Filozofa i dijalog s islamom danas" održao je
isusovac prof. Samir Khalil Samir s Papinskog istoènog
instituta putem video snimke. Uslijedilo je zatim predavanje
profesora emeritusa Papinskog sveuèilišta Svetoga Tome
Akvinskog dominikanca o. Stjepana Krasiæa o "Kontinuitetu
æirilo-metodske ideje i tradicije slavenskih naroda".
Tijekom predsjedanja popodnevnim dijelom kongresa
zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ u uvodnom
izlaganju istaknuo je apostolski žar svetih Æirila i Metoda u
naviještanju evanðeoskih istina te njihovu veliku ljubav
prema narodima kojim su bili poslani. Sveti Æiril i Metod
bili su spremni uæi u duh svakoga naroda, nauèiti njihov
jezik i upoznati njihov mentalitet. Evangelizacijskim
djelovanjem dopustili su da se Evanðelje utjelovi meðu
slavenske narode, šireæi meðu njima Radosnu vijest i
uvodeæi ih u Katolièku Crkvu.
Kardinal Bozaniæ istaknuo je znaèenje i utjecaj svetih Æirila
i Metoda za Hrvatsku u evangelizaciji, prisjetivši se i
enciklike Slavorum Apostoli blaženog Ivana Pavla II. u
kojoj je Papa istaknuo da su Sveta braæa i njihovi uèenici
dali znakovit doprinos našem kršæanstvu koje je veæ ranije
bilo ukorijenjeno u hrvatskom narodu.
Kardinal je posebno istaknuo odnos izmeðu djelovanja sv.
Æirila i Metoda te prisutnost liturgije na staroslavenskom
jeziku u Hrvatskoj, istaknuvši èinjenicu kako se je sve do
Drugoga vatikanskog koncila u pojedinim biskupijama u
Hrvatskoj slavila rimokatolièka liturgija na staroslavenskom
jeziku. Naziv "glagoljska liturgija" dolazi od glagoljice,
alfabeta kojim su pisani staroslavenski liturgijski tekstovi.
Tu se ne radi o istoèno bizantsko slavenskom obredu, kao
što bi neki mogli misliti, veæ o rimskom obredu na
slavenskom jeziku. Taj primjer predstavljen je takoðer i
koncilskim ocima na Drugom vatikanskom koncilu kao
argument za uvoðenje nacionalnog jezika u rimsku liturgiju.
ika
Nakon predavanja održan je okrugli stol pod moderiranjem
nadbiskupa Cyrila Vasila. Na okruglom stolu sudjelovali su
prof. Christian Hannick, biskup Dimitrios Salachas, dr.
Andrej Škoviera, prof. Richard Èemus i mons. Gianfranco
Colzani.
Meðunarodni kongres zakljuèio je kardinal Jozef Tomko
koji je zajedno, s tajnikom Kongregacije za Istoène Crkve
mons. Cyrilom Vasilem i odborom slovaèkih profesora, bio
zaèetnik i voditelj ovoga znanstvenog projekta. Kardinal
Tomko najavio je kako æe sva predavanja i interventni biti
objavljeni u zborniku kako bi bili na raspolaganju za daljnja
znanstvena prouèavanja i istraživanja.
Bertone: Papa se nije povukao zbog spletki
Vatikan, 26.2.2013. (IKA) - Državni tajnik Svete Stolice
kardinal Tarcisio Bertone odbacio je nagaðanja da su spletke
u Rimskoj kuriji dovele do odreknuæa Benedikta XVI. od
papinske službe. "Razlozi za njihovo odreknuæe od službe
jasni su: Papa je osjetio da mu ponestaje snaga", rekao je
Bertone 26. veljaèe naveèer na talijanskoj javnoj televiziji
RAI. S obzirom na obveze koje su povezane s Papinom
službom, Sveti Otac svoju je odluku donio kao "èin
odgovornosti za dobro Crkve", rekao je kardinal Bertone.
Podsjetio je pritom na velika putovanja na koja papa treba
iæi, kao npr. za Svjetski dan mladih. U meðunarodnom tisku
bilo je nagaðanja o vezi izmeðu Papina povlaèenja i
povjerljivih izvješæa koje su priredili kardinali Josef Tomko,
Salvatore De Giorgi i Julian Herranz o aferi curenja
dokumenata iz Vatikana. Oni su Svetom Ocu u srpnju i 17.
prosinca 2012. podastrli rezultate svojih istraga, a Benedikt
XVI. je 11. veljaèe iznenada najavio da æe 28. veljaèe
odstupiti sa službe. Kao razlog je naveo ponestajanje snaga,
što mu onemoguæava izvršavanje papinskih dužnosti.
Preminuo kardinal Jean Honore
Rim, 27.2.2013. (IKA) - U devedeset drugoj godini života
preminuo je 27. veljaèe francuski kardinal Jean Honore,
bivši nadbiskup Toursa. U poruci papa Benedikt XVI.
oèitovao je duboku bol zbog nestanka pastira – kako je rekao
– koji je s predanjem služio Crkvi, a podsjetio je na njegovu
želju da naviješta evanðelje cijelom svijetu i njegov napor u
ureðivanju Katekizma Katolièke Crkve. Kardinal je roðen
13. kolovoza 1920. godine. Nakon teoloških studija, za
sveæenika je zareðen 29. lipnja 1943. godine. Na bogosloviji
je predavao dogmatiku, a posebno je zaslužan za
oživljavanje pastoralne katehetike te ukljuèivanje laika u
prenošenje vjere. Papa Pavao VI. ga je 1957. imenovao
biskupom, a 1981. godine imenovan je nadbiskupom Toursa.
Papa Ivan Pavao II. ga 22. srpnja 1997. uvrstio u Kardinalski
zbor.
Papin tweet nakon posljednje opæe audijencije
Vatikan, 27.2.2013. (IKA) - "Želio bih da svatko osjeti
radost što je kršæanin, što ga ljubi Bog koji je za nas dao
svojega Sina", sadržaj je vjerojatno jedne od posljednjih
poruka koje je papa Benedikt XVI. odaslao na devet jezika
na adrese oko dva milijuna svojih sljeditelja. Tweet je
odaslao na kraju svoje posljednje opæe audijencije, 27.
veljaèe, dan uoèi odlaska s Apostolske Stolice. Papin æe
raèun bit suspendiran dok rimska Stolica bude bila prazna,
odnosno sve do izbora novoga pape, izjavio je tajnik
Papinskoga vijeæa za društvene komunikacije mons. Paul
Tighe. Novi papa odluèit æe hoæe li se nastaviti služiti tim
novim sredstvom komuniciranja.
Inozemne vijesti
U sedisvakanciji Švicarska garda na raspolaganju
Kardinalskom zboru
Vatikan, 27.2.2013. (IKA) – Švicarski gardisti najbliži su
suputnici papa. I Benedikta XVI. pratili su i štitili na svakom
koraku njegova gotovo osmogodišnjega pontifikata te s njim
podijelili mnoge osobne trenutke. Odreknuæe od papinske
službe novost je i u petstogodišnjoj povijesti Švicarske garde
o èemu je za njemaèki program Radio Vatikana govorio
komandant Daniel Anrig.
Povlaèenjem iz službe Benedikta XVI. i nastupanjem
sedisvakancije Švicarska garda stavlja se na raspolaganje
Kardinalskom zboru sve do trenutka izbora novog pape,
kojemu se ponovno u potpunosti stavljaju u službu. Za to
vrijeme za osobnu sigurnost Benedikta XVI. brine
vatikanska policija, kako u Vatikanu tako i u Castel
Gandolfu.
U tijeku upraženjenja apostolske stolice Švicarska garda je
na raspolaganju kamerlengu – kardinalu Tarcisiju Bertoneu i
dekanu Kardinalskog zbora kardinalu Angelu Sodanu. Za
sigurnosnu službu u tijeku izbora novoga pape takoðer smo
položili zakletvu, istièe komandant Anrig. U tijeku konklava
to konkretno znaèi jamèiti sigurnost kod smještaja izbornika,
u Sikstinskoj kapeli i njezinoj neposrednoj okolici.
Anrig, koji je u tijeku osmogodišnjega pontifikata Benedikta
XVI. više od èetiri godine služio kao komandant, istièe da je
za katolike, a zasigurno i sve kršæane Benedikt XVI. uzor na
putu traženja istine: "I posljednjih dana doživio sam ga kao
skromnog èovjeka koji nam svima može biti uzor, i osjetio
privrženost koju su mu iskazivali hodoèasnici, i koliko je to
dirnulo samoga Papu. Uime svih gardista mogu reæi da æemo
ga i dalje pratiti u molitvi".
Papa imenovao administratora za Edinburgh
London, 27.2.2013. (IKA) – U jednoj od posljednjih
službenih odluka prije napuštanja papinske službe Benedikt
XVI. imenovao je 27. veljaèe glasgowskog nadbiskupa
Philipa Tartagliju apostolskim administratorom nadbiskupije
St. Andrews i Edinburgh. Time nadbiskup Tartaglia
privremeno preuzima službu kardinala Keitha O'Briena, èiju
je ostavku Papa prihvatio 18. veljaèe. Benedikt XVI.
imenovao je protekle godine mons. Tartagliju nadbiskupom
u Glasgowu, nakon njegove sedmogodišnje službe biskupa u
Paisleyju.
Molitvena kampanja mladih: "Usvoji kardinala"
Augsburg, 27.2.2013. (IKA) – Meðunarodna katolièka
udruga "Mladež 2000" (Jugend 2000) pokrenula je ovoga
vikenda molitvenu kampanju "Usvoji kardinala" kojom žele
osobnom molitvom podržati izbor novoga pape, moleæi za
njegove izbornike. Na adresi www.adoptacardinal.org
ponuðena je moguænost odluèiti se pojedinog kardinala i
sljedeæih tjedana na sasvim osoban naèin posebno molitveno
podupirati "svoga kardinala" u tijeku konklava i tri dana
nakon njih, izražavajuæi im na taj naèin duhovnu blizinu i
ujedno sudjelovati u aktualnim dogaðanjima u Crkvi.
Kampanja je naišla na brz i jaki odjek te je u samo pet dana
na posebno za tu inicijativu otvorenoj mrežnoj stranici
realizirano 55.531 molitvenih posvojenja. Mladež 2000
meðunarodni je pokret katolièke mladeži utemeljen 1990.
kao odgovor na poticaj pape Ivana Pavla II. na Svjetskom
danu mladeži 1989. On je tada u svetištu Santiago de
Compostela mlade pozvao da budu glavni èimbenici nove
evangelizacije.
6. ožujka 2013. broj 10/2013
27
Inozemne vijesti
Papin oproštaj od Kardinalskog zbora: Govor kardinala
Sodana
Vatikan, 28.2.2013. (IKA) – Papa Benedikt XVI. oprostio
se 28. veljaèe u Klementovoj dvorani Apostolske palaèe u
Vatikanu od kardinala. Na poèetku se uime Kardinalskog
zbora Svetom Ocu obratio dekan Kardinalskog zbora
kardinal Angelo Sodano. "S velikom strepnjom oci kardinali
prisutni u Rimu okupili su se danas oko vas", primijetio je
kardinal Sodano, "da vam još jednom oèituju svoju duboku
ljubav i izraze vam svoju iskrenu zahvalnost za vaše
svjedoèenje samoprijegornog apostolskog služenja, za dobro
Crkve i èitavog èovjeèanstva". Zatim je kardinal podsjetio na
"dirljive rijeèi" koje je Benedikt XVI. izrekao prošle subote
na završetku duhovnih vježbi u Vatikanu, kada je, obraæajuæi
se svojim najbližim suradnicima, rekao: "Prijatelji moji,
želim svima vama zahvaliti ne samo za ovaj tjedan, veæ za
ovih osam godina, tijekom kojih ste, s velikom umješnošæu,
nosili sa mnom privrženost, ljubav i vjeru, teret petrovske
službe". "Ljubljeni i poštovani Petrov nasljednièe, mi
moramo zahvaliti vama za primjer koji ste nam dali u ovih
osam godina pontifikata", odgovorio je kardinal Sodano
uime svoje subraæe kardinala.
"Dana 19. travnja 2005.", nastavio je kardinal obraæajuæi se
Papi tijekom oproštaja s kardinalima, "Vi ste se prikljuèili
dugom nizu nasljednika apostola Petra, a danas, 28. veljaèe
2013., spremate se napustiti nas, u išèekivanju da kormilo
Petrove laðe prijeðe u druge ruke". "Nastavit æe se tako ono
apostolsko nasljeðe, koje je Gospodin obeæao svojoj Svetoj
Crkvi", sve dok "povijest Crkve, zajedno s poviješæu svijeta,
ne prispije svome kraju kada æe doæi novo nebo i nova
zemlja", rekao je kardinal dekan citirajuæi Otkrivenje. "Sveti
Oèe, s dubokom ljubavlju nastojali smo vas pratiti na vašem
putu",
prisnažio
je
kardinal
Sodano,
"ponovno
proživljavajuæi iskustvo uèenika iz Emausa, koji, nakon što
su s Isusom prešli dobar dio puta, rekoše jedan drugome:
'Nije li gorjelo srce u nama dok nam je putem govorio?' kao
što èitamo u Lukinu Evanðelju". "Da, Sveti Oèe, znajte da je
i naše srce gorjelo kada smo kroèili s vama u ovih osam
godina", rekao je na kraju kardinal Sodano te zakljuèio:
"Danas želimo još jednom izraziti svu našu zahvalnost.
Složno vam ponavljamo izraz uobièajen u Vašoj domovini:
Vergelt's Gott, Bog Vam platio!"
Weigel: Papa Benedikt XVI. ostat æe zapamæen i kao
najveæi Papa propovjednik nakon Grgura Velikoga
Vatikan, 28.2.2013. (IKA) – Papa Benedikt XVI. ostat æe
zapamæen i kao najveæi Papa propovjednik nakon Grgura
Velikoga i veliki vjerouèitelj, rekao je istaknuti amerièki
katolièki zanstvenik George Weigel u razgovoru za Radio
Vatikan. Benedikt XVI. pamtit æe se i kao vrsni analitièar
stanja demokracija 21. stoljeæa, koji je u svojim govorima
davao temeljne moralne smjernice za buduænost. Papa je,
prema Weiglovu mišljenju, ponovno ukazao na ljepotu
liturgije. Bio je nastavljaè onoga što je zapoèeto Drugim
vatikanskim koncilom i papinstvom Ivana Pavla II.,
preobražavajuæi Crkvu kroz novu evangelizaciju, rekao je
znanstvenik, dodajuæi da je on tu preobrazbu u svojoj novoj
knjizi nazvao "evanðeoskim katolištvom". Usporeðujuæi
pontifikate Ivana Pavla II. i Benedikta XVI., amerièki
profesor istaknuo je da se radi o "dinamiènom kontinuitetu".
Dvojica papa su se na izvanredni naèin nadopunjavala, u
njihovoj suradnji se oèitovala razmjena darova dvojice
muškaraca velike inteligencije – filozofa i teologa koji su
imali dovoljno poniznosti da vide što kojemu nedostaje i
kako mogu zajednièki svoje talente uložiti u dobro Crkve.
28
6. ožujka 2013. broj 10/2013
ika
Papin oproštaj od Kardinalskog zbora: Obraæanje
Svetog Oca
Vatikan, 28.2.2013. (IKA) – "S velikom vas radošæu
doèekujem i upuæujem svakom od vas najsrdaèniji pozdrav",
rekao je papa Benedikt XVI. kardinalima okupljenim 28.
veljaèe u Klementovoj dvorani Apostolske palaèe tijekom
oproštaja od kardinala prisutnih u Rimu. Zahvalio je
kardinalu Angelu Sodanu na njegovu pozdravnom govoru: "I
meni je predstavljalo radost kroèiti s vama u ovim godinama
u svjetlu prisutnosti Gospodina Uskrsloga". "Vaša blizina i
vaš savjet bili su mi od velike pomoæi u mojoj službi", rekao
je Papa, ponavljajuæi rijeèi koje je izgovorio tijekom
juèerašnje audijencije i podsjeæajuæi kako je u tih osam
godina pontifikata bilo "prelijepih trenutaka sjajnoga
svjetla", ali i "oblaka" koji su se "skupljali na nebu".
"Nastojali smo živjeti u Kristu, davali smo nadu koja dolazi
od Gospodina Uskrslog", nastavio je Sveti Otac. Obraæajuæi
se svojim najbližim suradnicima, dodao je: "Zajedno
možemo zahvaliti Gospodinu". Papa je zatim usporedio
Kardinalski zbor s "orkestrom, gdje se razlièitosti stapaju u
složnu i višu harmoniju".
Kardinalima je posljednjeg dana svoga pontifikata Papa
povjerio "jednostavnu misao" o Crkvi i njezinoj službi, koju
je posudio od Romana Guardinija. Crkva, rekao je Papa
citirajuæi švicarskog teologa, nije neka institucija ili neka
graðevina koju su izmislili ljudi, veæ je živa stvarnost, koja
se s vremenom mijenja ali njezina narav ostaje uvijek ista.
"To smo juèer iskusili na Trgu", rekao je Papa: "Crkva je
Božji narod, ona je u svijetu ali nije od svijeta: vidjeli smo to
juèer. Crkva opstaje u dušama. Crkva je živa i raste" i
odražava se "u dušama", koje "daju Bogu vlastito tijelo i
vlastitu sposobnost da raðaju Krista".
Novom Papi "veæ sada obeæavam svoje bezuvjetno
poštovanje i poslušnost", tim je rijeèima Benedikta XVI.,
koje su kardinali popratili dugim pljeskom, zakljuèen Papin
susret s kardinalima.
Nakon toga svi su kardinali prilazili jedan po jedan
pozdraviti se s Papom, a sa svakim od njih Papa se zadržao u
kraæem razgovoru.
Posljednja izdanja Vatikanske pošte u pontifikatu
Benedikta XVI.
Vatikan, 28.2.2013. (IKA) – Vatikanska pošta je u èetvrtak
28. veljaèe objavila posljednja izdanja u pontifikatu pape
Benedikta XVI.
Objavljena je filatelistièka omotnica s markom na kojoj je
veduta Trga Sv. Petra s likom Svetoga Oca, djelo
Mariangela Crisciottija. Cijena omotnice je 2 eura.
Objavljena je i uskrsna marka s motivom uskrsnuæa koje se
nalazi u auli Pavla VI., èiji je autor Pericle Fazzini, (19131987). Nominalna vrijednost marke je 85 centi. Vatikanska
pošta objavila je i poštanske marke posveæene Godini vjere s
motiva Raffaella Sanzija iz 1507. godine koje se èuva u
Pinakoteci Vatikanskih muzeja. Nominalna vrijednost serije
je 2,20 eura, a lista 6,60 eura. Takoðer je objavljena
poštanska marka nominalne vrijednosti 4,80 eura vezana uz
750. obljetnicu èuda u Bolsenu.
Posljednja Papina poruka na Twitteru
Vatikan, 28.2.2013. (IKA) – "Hvala za vašu ljubav i
potporu. Uvijek osjeæali radost što ste stavili Krista u
središte svoga života". Tako glasi posljednja poruka na
Twitteru koju je papa Benedikt XVI. poslao popodne 28.
veljaèe.
ika
Papa napustio Vatikan
Vatikan/Castel Gandolfo, 28.2.2013. (IKA) – Oko 17 sati
28. veljaèe papa Benedikt XVI. napustio je Vatikan i
helikopterom se uputio u Castel Gandolfo nedaleko Rima,
gdje se nalazi papinski ljetnikovac.
Kada je u 16.55 sati Papa ušao u dvorište palaèe San
Damasi, u pratnji kardinala Angela Comastrija i Agostina
Vallinija, okupljeni su ga pozdravili dugim burnim
pljeskom.
Benedikt XVI. koji se pri hodu pomagao štapom, pozdravio
je gestom blagoslova prisutno mnoštvo, a zatim se pozdravio
s visokim predstavnicima Državnog tajništva, poèevši od
državnog tajnika kardinala Tarcisija Bertonea.
Kada je Papa ušao u automobil kojim æe se odvesti do
heliodroma, oglasila su se zvona svih rimskih crkava. U
dvorištu je bila postrojena i Švicarska garda èiji su
pripadnici bili odjeveni u tradicionalnu žuto-plavu odoru.
Osim njih i predstavnika Državnog tajništva i vatikanskog
osoblja, Papu su ispratili i brojni redovnici i redovnice. Za to
vrijeme na Trgu Svetog Petra brojni su se vjernici spontano
okupili oko obeliska.
Papa æe u Castel Gandolfu boraviti sve dok ne bude ureðena
njegova rezidencija u Vatikanu u nekadašnjem samostanu u
kojem su godinama živjele redovnice strogih klauzurnih
redova, klarise i benediktinke. Papinski apartman bit æe
zapeèaæen sve dok se ne izabere novi nasljednik svetog Petra.
Papa stigao u Castel Gandolfo
"Ja sam samo putnik koji zapoèinje posljednju etapu
ovozemaljskog putovanja, ali želim i nadalje svojim srcem,
ljubavlju, molitvom, svim svojim duhovnim snagama raditi
za zajednièko dobro i za dobro Crkve i èovjeèanstva", rekao
je Papa vjernicima u Castel Gandolfu
Castel Gandolfo, 28.2.2013. (IKA) – Papu Benedikta XVI.
u Castel Gandolfu doèekalo je 28. veljaèe okupljeno
mnoštvo koje je bez prestanka izvikivalo njegovo ime.
Trgom su se vijorile bezbrojne žuto-bijele zastavice, vjernici
su visoko dizali transparente: "Hvala Benedikte, uz tebe
smo", dok su predstavnici Fokolarinskog pokreta razvili
ogroman transparent na kojem je pisala samo jedna rijeè:
"Hvala". Procjenjuje se da se u dvorištu Apostolske palaèe,
rezidenciji Benedikta XVI. u iduæa dva mjeseca, u Castel
Gandolfu okupilo 10.000 ljudi. Kada se u 17.35 sati Papa
pojavio na loži, vjernici su ga pozdravili burnim pljeskom i
uzvicima oduševljenja.
"Dragi prijatelji", rekao je Papa, "sretan sam što sam s vama,
okružen ljepotom stvorenog svijeta i vašom simpatijom koja
me raduje. Hvala za vaše prijateljstvo i vašu ljubav". Kao što
znate, rekao je Papa u govoru koji je trajao manje od pet
minuta, "nisam više Papa, bit æu Rimski prvosveæenik do 20
sati veèeras, i više to neæu biti".
"Ja sam samo putnik koji zapoèinje posljednju etapu
ovozemaljskog putovanja", nastavio je Sveti Otac, "ali želim
i nadalje svojim srcem, ljubavlju, molitvom, svim svojim
duhovnim snagama raditi za zajednièko dobro i za dobro
Crkve i èovjeèanstva. I osjeæam da me u tome snažno
podupire vaše prijateljstvo i vaša ljubav".
"Idemo dalje za opæe dobro Crkve i svijeta. Hvala, laku
noæ", rekao je na kraju Papa.
.
Inozemne vijesti
Dekan Kardinalskog zbora pozvao kardinale u Vatikan
Vatikan, 1.3.2013. (IKA) - Dekan Kardinalskog zbora
kardinal Angelo Sodano, koji je zajedno svojim suradnicima
zadužen èuvati duhovna i materijalna dobra Crkve, veæ je 1.
ožujka pozvao kardinale s pravom glasa, a to su oni koji nisu
navršili osamdesetu godinu života, da èim prije doðu u
Vatikan kako bi veæ u ponedjeljak 4. ožujka mogli održati
prvi susret, na kojem mogu sudjelovati svi kardinali, kojih
trenutaèno ima 207 i odluèiti o poèetku konklava. Kardinala
s pravom glasa ima ukupno 117, ali dvojica su potvrdila da
ne mogu doæi. Prema dosadašnjim propisima konklave bi
morale zapoèeti najranije 15 dana, a najkasnije 20 dana
nakon Papine smrti. Umirovljeni papa Benedikt XVI. je prije
odlaska posebnom odredbom dopustio da se konklave mogu
i ranije održati, ali svakako o tome kao i o drugim
eventualnim pothvatima u upravi Crkve odluèuju kardinali
pod vodstvom dekana Angela Sodana, koji meðutim neæe
moæi uæi u konklave, jer je navršio osamdeset godina. Sve
ostale službe, pa i služba državnog tajnika kardinala
Tarcisija Bertonea prestaju Papinim odlaskom.
Kardinali æe biti smješteni u Gostinjcu sv. Marte s lijeve
strane bazilike Sv. Petra, gdje obièno odsjedaju kardinali,
nadbiskupi, biskupi i prelati koji djeluju u uredima Svete
Stolice. Za novog poglavara Crkve glasovat æe èetiri puta
dnevno: dva puta prije i dva puta poslije podne. Nakon
svakog glasovanja dat æe okupljenima na Trgu Sv. Petra
znak jesu li ili nisu izabrali novoga papu: bijeli dim ako je
papa izabran odnosno crni dim ako nije izabran. Ime novoga
pape najavit æe kardinal Jean-Louis Tauran. Prema
predviðanjima konklave bi mogle zapoèeti u nedjelju 10.
ožujka, a završiti veæ tijekom tjedna. Posljednje konklave na
kojima je izabran Benedikt XVI. trajale su tri dana.
Dan poèetka izbora novog pape vjerojatno neæe biti
odreðen u ponedjeljak
Lombardi na prvoj konferenciju za novinare za vrijeme
prazne Apostolske Stolice rekao da "kardinali žele više
vremena za razgovore" - Benedikt XVI. u Castel Gandolfu
ide u šetnju i èita
Vatikan, 1.3.2013. (IKA) - Odluka o poèetku konklava za
izbor novoga pape, prema rijeèima predstojnika Tiskovnog
ureda Svete Stolice o. Federica Lombardija, vjerojatno neæe
biti donesena u ponedjeljak 4. ožujka. Tog dana na poziv
kardinala Angela Sodana zapoèinju generalne kongregacije
kardinala, s dva susreta dnevno: u 9.30 i u 17 sati.
Premda æe kardinali zapoèeti s razgovorima u ponedjeljak,
ipak hoæe li se poèetak konklava pomaknuti na manje od 15
dana vjerojatno se tog dana neæe odluèivati. Kardinali žele i
o tome raspraviti, jer potreba za prethodnim razgovorima je
velika, rekao je 1. ožujka Lombardi na prvoj konferenciji za
novinare u tijeku prazne Apostolske Stolice. Uvjet za raniji
poèetak konklava je da u Vatikan doðu svi kardinali s
pravom glasa, a broj pristiglih glasaèa službeno æe se utvrditi
u ponedjeljak.
Benedikt XVI. dobro je podnio dan svog povlaèenja s
papinske službe. Nakon što je ušao u Castel Gandolfo u
èetvrtak naveèer nekoliko je minuta šetao po papinskom
ljetnikovcu, potom je veèerao i pogledao vijesti na televiziji,
izvijestio je Lombardi. Sada Papa u miru dobro je spavao, a
ujutro je slavio misu u privatnoj kapelici.
U prtljazi za svoj boravak u Castel Gandolfu Benedikt XVI.
ponio je više knjiga iz teologije, duhovnosti i povijesti, meðu
ostalima i knjige švicarskog teologa Hans Ursa von
Baltazara. K tome veæ neko vrijeme opet rado naveèer svira
klavir, istaknuo je Lombardi.
6. ožujka 2013. broj 10/2013
29
Inozemne vijesti
Napad na crkvu u Egiptu
Ponovni muslimanski napadi na koptske kršæane
Kairo, 1.3.2013. (IKA) - U Kom Ombu na jugu Egipta 1.
ožujka ponovno je došlo do nereda muslimanskih stanovnika
usmjerenih protiv kršæana. Nekoliko desetaka prosvjednika
napalo je koptsku crkvu Molotovljevim koktelima i
kamenjem, izvijestila je 2. ožujka njemaèka katolièka
novinska agencija KNA, pozivajuæi se na izvješæa portala
"Ahram Online". Prema službenim podacima više ljudi je
ozlijeðeno, a vozila su ošteæena.
Neredi su zapoèeli u èetvrtak naveèer, kada su stotine
muslimana pokušale nasilno uæi u crkvu. Policija je protiv
okupljenih upotrijebila suzavac. Prosvjednici su zapalili
gume i blokirali cestu.
Koptski kršæani najbrojnija su vjerska manjina u Egiptu.
Njihov udio u ukupnom broju stanovnika procjenjuje se na
oko 10 posto, no brojke variraju.
Održana prva Opæa kongregacija Kardinalskoga zbora
Vatikan, 4.3.2013. (IKA) - U novoj je Sinodskoj dvorani u
Vatikanu u ponedjeljak 4. ožujka prijepodne održana prva
Opæa kongregacija Kardinalskoga zbora, dok je u 17 sati
zapoèelo drugo zasjedanje. Rijeè je o prvim koracima koji æe
sljedeæih dana dovesti kardinale do odluke o datumu poèetka
konklava za izbor novoga pape. Na brifingu za novinare
ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice o. Federico
Lombardi kazao je da su prijepodne bila nazoèna 142
kardinala, od kojih 103 izbornika; još se stoga oèekuje
dolazak u Rim 12 kardinala izbornika, jer se na konklavama
oèekuje 115 kardinala.
Današnja je kongregacija poèela molitvom "Veni Sancte
Spiritus", a u pozdravnom je govoru dekan Kardinalskoga
zbora kardinal Angelo Sodano govorio o znaèenju
kongregacije. Potom je održan obred prisege svakoga
kardinala. Kardinal kamerlengo Tarcisio Bertone dao je
prijedlog, koji je prihvaæen, da o. Raniero Cantalamessa,
propovjednik Papinskoga doma, poslijepodne održi prvu
meditaciju opæih kongregacija. Kardinalski je zbor potom
prihvatio prijedlog dekana, kardinala Sodana, da se Papi
emeritusu pošalje poruka.
Na prijepodnevnoj su kongregaciji, osim toga – kako je
rekao Lombardi – izvuèena imena triju kamerlengovih
pomoænika. U Konstituciji se, naime, govori o posebnoj
kongregaciji, odnosno onoj na kojoj se razgovara o
praktiènim pitanjima, koju vodi kamerlengo, ali uz njega su
još tri kardinala, njegova pomoænika, èija se imena izvlaèe
ždrijebom meðu nazoènim kardinalima izbornicima. Tako su
kamerlengovim pomoænicima, za sljedeæa tri dana,
imenovani: kardinal Re iz reda biskupa; kardinal Sepe iz
reda prezbitera; i kardinal Rode iz reda ðakona. Za tri æe
dana opet biti izvlaèenje novih imena, kako bi se oni
izmjenjivali. Na prijepodnevnoj je kongregaciji govorilo 13
kardinala, a njihova su razmišljanja bila kratka, ali vrlo
snažna.
Tijekom prijepodnevnih je radova održana i stanka od oko
pola sata tijekom koje su se kardinali odmorili, a koja je,
prema rijeèima o. Lombardija, važan trenutak za osobne
susrete te razmjenu mišljenja i na drugaèijoj razini od one na
kongregacijama. Prvi je sastanak kardinala uoèi konklava
održan u raspoloženju velike smirenosti i konstruktivnosti.
To je, dakle, kako je rekao Lombardi, a prenosi Hrvatski
program Radio Vatikana, vrlo pozitivan, miran i obeæavajuæi
poèetak na intenzivnom putu koji æe trajati cijeli tjedan.
30
6. ožujka 2013. broj 10/2013
ika
Više od 3600 novinara akreditirano za praæenje konklava
Radi se o predstavnicima 948 medija iz 61 zemlje koji
izvještavaju na 24 svjetska jezika
Vatikan, 5.3.2013. (IKA) – Za praæenje odreknuæa od
službe pape Benedikta XVI. i za predstojeæe konklave u
Tiskovnome uredu Svete Stolice akreditirao se 3641 novinar.
Prema rijeèima o. Federica Lombardija, radi se o
predstavnicima 948 medija iz 61 zemlje koji izvještavaju na
24 svjetska jezika. Uz oko 400 novinara koji su redovito
akreditirani pri Tiskovnome uredu Svete Stolice, za praæenje
posljednjih dana pontifikata pape Benedikta XVI. i konklava
akreditaciju je zatražilo 336 novinara iz tiskanih medija, 156
fotografa, 2470 televizijskih novinara i snimatelja, 231
radijski novinar i 115 novinara koji rade za internetska
glasila.
Kardinali uputili brzojav umirovljenom papi Benediktu
XVI.
Vatikan, 5.3.2013. (IKA) – Dekan Kardinalskog zbora
kardinal Angelo Sodano uputio je uime Kardinalskog zbora
okupljenog u Vatikanu na treæoj opæoj kongregaciji u
razdoblju prazne Apostolske stolice, brzojav umirovljenom
papi Benediktu XVI., priopæio je 5. ožujka Tiskovni ured
Svete Stolice.
"Oci kardinali okupljeni u Vatikanu na svojim opæim
kongregacijama uoèi predstojeæih konklava složno vam
upuæuju pobožni pozdrav i ponovno upuæuju izraze
zahvalnosti za Vašu svijetlu petrovsku službu i primjer
velikodušne pastoralne skrbi za dobro Crkve i svijeta koji ste
dali. Njihova zahvalnost želi predstavljati zahvalu èitave
Crkve za Vaš neumorni rad u vinogradu Gospodnjem.
Èlanovi Kardinalskog zbora uzdaju se na kraju u Vaše
molitve za njih kao i za èitavu svetu Crkvu", stoji u brzojavu
koji je potpisao kardinal Angelo Sodano.
Izdanja poštanskih maraka "Sede vacante 2013"
Vatikan, 5.3.2013. (IKA) – Vatikanska pošta je 1. ožujka
izdala seriju poštanskih maraka u povodu nastupanja
sedisvakancije - prazne Apostolske Stolice u Katolièkoj
Crkvi, te æe biti u uporabi samo u vrijeme do izbora novoga
pape. Izdanja æe i nakon izbora pape biti dostupna
kolekcionarima. Tiskano je 230.000 serija koju èine èetiri
marke pojedinaène vrijednosti 70 i 85 centi, te 2 i 2.50 eura.
Autorica idejnog rješenja je talijanska umjetnica Daniela
Longo (1968.). U pripremi je i izdanje kovanice "Sede
vacante 2013".
Da za ta izdanja postoji iznimno zanimanje, pokazuje i
èinjenica da više nije moguæe kupiti izdanje specijalne
omotnice.
Prilog dokumenti
ika
Prilog dokumenti
Moje je srce ispunjeno zahvalnošæu Bogu
Posljednja kateheza pape Benedikta XVI. na opæoj
audijenciji, srijeda 27. veljaèe 2013.
Draga braæo u biskupstvu i sveæenstvu! Uvaženi predstavnici
vlasti! Draga braæo i sestre!
Hvala vam što ste se okupili u tako velikom broju na ovoj
posljednjoj opæoj audijenciji moga pontifikata.
Hvala od srca! Doista sam dirnut! Vidim živu Crkvu!
Mislim da moramo zahvaliti Stvoritelju na lijepom vremenu
koje nam daje dok zima još traje.
Poput svetog apostola Pavla u biblijskom tekstu koji smo
èuli, i ja u svome srcu osjeæam da moram prije svega
zahvaliti Bogu, koji vodi i daje rasti Crkvi, koji sije svoju
Rijeè i tako jaèa vjeru u svom narodu. U ovom èasu srce mi
se širi i grli èitavu Crkvu diljem svijeta; i zahvaljujem Bogu
za "informacije" koje sam u ovim godinama petrovske
službe mogao primiti o vjeri u Gospodina Isusa Krista,
ljubavi koja stvarno kola u tijelu Crkve i daje da ona živi u
ljubavi i nadi koja nas otvara i usmjerava prema životu u
punini, prema Nebeskoj domovini.
Osjeæam da, u sadašnjem èasu koji je Gospodinov, nosim
sve u svojoj molitvi, sve susrete, sva putovanja, svaki
pastoralni pohod. Sve to i sve zajedno ukljuèujem u molitvu
i povjeravam Gospodinu: jer imamo punu svijest o njegovoj
volji, sa svakom mudrošæu i duhovnim spoznanjem, i da se
možemo ponašati na naèin dostojan njega, njegove ljubavi,
plodni svakim dobrim djelom (usp. Kol 1, 9-10).
U ovom trenutku u srcu gajim veliko pouzdanje jer znam,
znamo to svi mi, da je Rijeè istine evanðelja snaga Crkve,
ona je njezin život. Evanðelje èisti i obnavlja, donosi plod,
gdjegod zajednica vjernika sluša evanðelje i prihvaæa Božju
milost u istini i živi u ljubavi. To je moje pouzdanje, to je
moja radost.
Kada sam 19. travnja prije gotovo osam godina prihvatio
preuzeti petrovsku službu, imao sam èvrstu sigurnost koje
me je uvijek pratila: sigurnost da Crkva živi od Božje rijeèi.
U tome trenutku, kao što sam veæ više put rekao, u srcu su
mi odzvanjale rijeèi: Gospodine, što tražiš od mene? Velik je
to teret što mi ga stavljaš na pleæa, ali ako ti to tražiš od
mene, na tvoju rijeè bacit æu mreže, siguran da æeš me ti
voditi, i sa svim mojim slabostima. I osam godina poslije
mogu reæi da me Gospodin doista vodio, bio mi je blizu,
mogao sam svakodnevno zamijetiti njegovu prisutnost. Bila
je to jedna dionica povijesnog puta Crkve koja je imala
trenutke radosti i svjetla, ali i teške trenutke; osjeæao sam se
poput svetog Petra i apostola na laði na Galilejskom jezeru:
Gospodin nam je dao mnogo sunèanih dana i laganog
povjetarca, dana kada je ulov bio obilan; bilo je meðutim i
trenutaka u kojima se more uzburkalo i zapuhao protivan
vjetar, kao u èitavoj povijesti Crkve, i èinilo se da Gospodin
spava. Ali uvijek sam znao da je u toj laði Gospodin i uvijek
sam znao da laða Crkve nije moja, nije naša, veæ je njegova
a on neæe dopustiti da potone; on je taj koji je vodi,
zasigurno takoðer uz pomoæ ljudi koje je izabrao, jer je tako
htio. To je bila i jest jedna sigurnost, koju ništa ne može
potamniti. I zbog toga je danas moje srce ispunjeno
zahvalnošæu Bogu jer nikada nije uskratio èitavoj Crkvi i
meni samom svoju utjehu, svoje svjetlo, svoju ljubav.
Nalazimo se u Godini vjere, koju sam proglasio zato da
uèvrstim upravo našu vjeru u Boga u okruženju koje kao da
ga sve više potiskuje u drugi plan. Pozivam sve da obnove
èvrstu vjeru u Gospodina, da se pouzdajemo poput djece u
Božje ruke, sigurni da nas te ruke uvijek drže i omoguæuju
nam da kroèimo svakoga dana, i onda kada nas snaðu
nevolje. Želim da svi osjete da ih ljubi onaj Bog koji je dao
svoga Sina za nas i koji nam je pokazao svoju beskrajnu
ljubav. Želim da svi osjete radost što su kršæani. U jednoj
lijepoj molitvi koja se moli svakoga jutra kaže se: "Klanjam
ti se, moj Bože, i ljubim te svim srcem. Zahvaljujem ti što si
me stvorio, što sam kršæanin…". Da, zadovoljni smo zbog
dara vjere; to je najdragocjenije dobro, koje nitko ne može
oduzeti! Zahvaljujmo Gospodinu za to svaki dan, molitvom i
dosljednim kršæanskim životom. Bog nas ljubi, ali oèekuje
da i mi njega ljubimo!
Ali, u ovim trenucima ne želim zahvaliti samo Bogu. Papa
nije nikada sam za kormilom Petrove laðe, premda je za nju
najodgovorniji. Nikada nisam osjeæao osamljenim u nošenju
radosti i tereta petrovske službe; Gospodin mi je stavio blizu
mnoge osobe koje su mi, s velikodušnošæu i ljubavlju prema
Bogu i Crkvi, pomagali i bili mi blizu. To ste prije svega vi,
draga braæo kardinali: vaša mudrost, vaši savjeti, vaše
prijateljstvo bili su za mene dragocjeni; zatim moji
suradnici, poèevši od moga državnog tajnika koji je bio moj
vjerni pratilac ovih godina; Državno tajništvo i èitava
Rimska kurija, kao i svi oni koji su, na raznim podruèjima,
stavljeni u službu Svete Stolice: mnogo je onih koji se ne
vide, koji ostaju u sjeni, ali upravo u tišini, u svakodnevnom
predanju, s duhom vjere i poniznosti bili su za mene siguran
i pouzdan oslonac. Posebnu misao upuæujem Crkvi u Rimu,
mojoj biskupiji! Ne mogu zaboraviti braæu u biskupstvu i
sveæenstvu, posveæene osobe i èitav Božji narod: u svojim
pastoralnim pohodima uvijek sam osjeæao veliku pažnju i
duboku ljubav; a i ja sam volio sve i svakoga, bez razlika,
onom pastoralnom ljubavlju koja je srce svakoga pastira,
napose Rimskoga biskupa, nasljednika apostola Petra.
Svakoga sam dana nosio svakoga od vas u svojoj molitvi,
oèinskim srcem.
Želim da moj pozdrav i moja zahvala dopru do svih: srce
jednog pape širi se i proteže na èitav svijet. Želim izraziti
svoju zahvalnost takoðer Diplomatskom zboru pri Svetoj
Stolici, koji uprisutnjuje veliku obitelj naroda. Tu mislim
takoðer na one koji rade za dobru komunikaciju i kojima
zahvaljujem za njihovu važnu službu.
Želim sada od sveg srca zahvaliti i svim onim brojnim
osobama u èitavom svijetu koje su mi posljednjih tjedana
slale dirljive znakove pažnje, prijateljstva i molitve. Da,
papa nije nikada sam, sada sam to doživio još jednom na
tako velik naèin da mi to dira srce. Papa pripada svima i
mnogi se osjeæaju veoma blizu njemu. Istina je da primam
pisma od svjetskih velikana – državnih poglavara, vjerskih
voða, predstavnika svijeta kulture itd. Ali primam i veoma
mnogo pisama od obiènih ljudi koji mi pišu jednostavno ono
što im je na srcu i daju mi osjetiti svoju ljubav, koja izvire iz
našega zajedništva s Isusom Kristom, u Crkvi. Te mi osobe
ne pišu kako se piše primjerice nekom knezu ili velikanu
kojeg se ne poznaje. Pišu mi kao braæa i sestre ili kao kæeri i
sinovi, obraæaju mi se kao èlanu obitelji s kojim su posebno
bliski. Tu se može rukom dotaknuti što je Crkva – ne neka
6. ožujka 2013. broj 10/2013
31
Prilog dokumenti
organizacija, ne neka udruga s vjerskim ili humanitarnim
ciljevima, veæ živo tijelo, zajednica braæe i sestara u Tijelu
Isusa Krista, koja nas sve ujedinjuje. Doživljavati Crkvu na
taj naèin i moæi malne rukom dotaæi snagu njezine istine i
njezine ljubavi ispunja èovjeka radošæu, u vremenu u kojem
mnogi govore da te radosti nestaje. Ali vidimo kako je Crkva
danas itekako živa!
Posljednjih sam mjeseci osjetio da su mi snage oslabile, i
tražio sam ustrajno od Boga, u molitvi, da me prosvijetli
svojim svjetlom i pomogne mi donijeti odluku koja je
najispravnija ne za moje dobro, veæ za dobro Crkve. Uèinio
sam taj korak u punoj svijesti o njegovoj ozbiljnosti kao i
novosti, ali s dubokim mirom u duši. Ljubiti Crkvu znaèi
takoðer imati hrabrosti donijeti teške, bolne odluke, imajuæi
uvijek pred oèima dobro Crkve a ne nas samih.
Dopustite mi sada da se još jednom vratim na 19. travnja
2005. Ta je odluka bila teška upravo zbog èinjenice da me
od toga trenutka nadalje Gospodin obvezao trajno i zauvijek.
Trajno, jer onaj koji preuzima papinsku službu nema više
nikakve privatnosti. Pripada uvijek i posvuda svima, èitavoj
Crkvi. Njegovu je životu, tako reæi, potpuno oduzeta
privatna dimenzija. Mogao sam iskusiti, i osjeæam to jasno i
sada, da èovjek prima život upravo kada daruje. Ranije sam
rekao da mnoge osobe koje vole Gospodina vole i
nasljednika svetog Petra i privržene su mu; da papa doista
ima braæu i sestre, sinove i kæeri u èitavom svijetu, i da se
osjeæa sigurnim u zagrljaju svoje zajednice; jer ne pripada
više samome sebi, pripada svima i svi pripadaju njemu.
"Trajno" je takoðer "zauvijek" - nema više vraæanja u
privatnost. Mojom odlukom da se odreknem aktivnog
vršenja službe to se ne opoziva. Ne vraæam se privatnom
životu, putovanjima, susretima, primanjima, predavanjima i
sliènom. Ne ostavljam križa, veæ ostajem na nov naèin uz
Gospodina Raspetog. Ne obnašam više službenu vlast
upravljanja Crkvom, nego u službi molitve ostajem, tako
reæi, u dvorištu svetog Petra. Sveti Benedikt, èije ime nosim
kao papa, uvijek æe mi biti primjer u tome. On nam je
pokazao put prema životu koji, bio on aktivan ili pasivan,
potpuno pripada Božjem djelu.
Zahvaljujem svima i svakome takoðer za poštovanje i
razumijevanje kojim ste prihvatili tu tako važnu odluku.
Nastavit æu pratiti Crkvu na njezinom putu molitvom i
razmatranjem, onom predanošæu Gospodinu i njegovoj
Zaruènici u kojoj sam nastojao živjeti sve do sada svakoga
dana i u kojoj želim uvijek živjeti. Molim vas da me se
sjetite pred Gospodinom i prije svega da molite za kardinale,
koji su pozvani na tako važnu zadaæu, i za novog nasljednika
apostola Petra: da ga Gospodin prati svjetlom i snagom
svoga Duha.
Zazovimo majèinski zagovor Blažene Djevice Marije, Majke
Božje i Majke Crkve, da prati svakog od nas i èitavu crkvenu
zajednicu; njoj se povjeravamo, s dubokim pouzdanjem.
Dragi prijatelji! Bog vodi svoju Crkvu, uvijek je podupire a
osobito u teškim trenucima. Ne gubimo nikada taj pogled
vjere, to je jedini pravi pogled na Crkvu i svijet na njihovu
povijesnom putu. Neka u našem srcu, u srcu svakog od nas,
bude uvijek radosna sigurnost da je Gospodin uz nas, da nas
ne napušta, da nam je blizu i grli nas svojom ljubavlju.
Hvala!
32
6. ožujka 2013. broj 10/2013
ika

MISNE NAKANE TIJEKOM TJEDNA

pisma Jeana Vaniera

Zar je papa trgovački putnik?

9. travnja 2014. Posljednji ispraćaj metropolita Jovana Pavlovića

Legende o svetom Nikoli

SJEĆANJE NA PROFESORA NIJAZA ŠUKRIĆA Nijaz Šukrić, četvrto

Gkk-331-13 - Župa Kraljice svete Krunice

16. travnja 2014. - Hrvatska biskupska konferencija

pogledajte u PDF formatu.

Mrvica... prvo je izvukao transkript sa talijanskog