TENZIJSKA GLAVOBOLJA - Centar za istraživanja u fizioterapiji (CIF)

TENZIJSKA
GLAVOBOLJA
PRIRUČNIK ZA KORISNIKE
TENZIJSKA GLAVOBILJA
TENZIJSKA GLAVOBOLJA – PRIRUČNIK ZA KORISNIKE
SADRŽAJ
Kako prepoznati tenzijsku glavobolju 03
Psihološki pristup rješavanja tenzijskih glavobolja
08
Fizioterapijski izbor pri kontroli glavobolje
14
CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u
Zagrebu pod brojem 893041.
ISBN 978-953-6849-15-4
EAN 9789536849154
2
TENZIJSKA GLAVOBOLJA
KAKO
PREPOZNATI
TENZIJSKU
GLAVOBOLJU?
dr.sc. Hrvoje Budinčević, dr.med. specijalist neurolog, subspecijalist intenzivne medicine
Glavobolja je jedan od najčešćih
simptoma zbog čega bolesnici traže
liječničku pomoć. Smatra se da 9 od 10
odraslih osoba doživi glavobolju tijekom
života. Većina ljudi prihvaća glavobolju
kao sastavni dio života. Više od 50%
osoba s glavoboljom ne konzultira
liječnika o tegobama, a većina od onih
koji dođu na prvi pregled obično ne
dolazi na kontrolu.
Glavobolje se dijele na
2) sekundarne (stečene) – koje
su posljedica različitih
strukturnih
(intrakranijskih ili
ekstrakranijskih),
sistemskih,
upalnih ili metaboličkih
poremećaja ili bolesti. Od primarnih
glavobolja najpoznatije su migrena i
tenzijska glavobolja. Uzroci sekundarnih
glavobolja su razni poput: tumora mozga,
intrakranijskih krvarenja, infekcija, siunuitisa,
glaukoma, arterijske hipertenzije, vrućice,
a mogu se javiti i kao nuspojava nekih
lijekova ili pak prekomjernog uzimanja
lijekova posebno analgetika.
1) primarne, koje nisu posljedica
anatomskih abnormalnosti i nisu povezane
s drugom bolesti
3
TENZIJSKA GLAVOBILJA
Kada se javiti liječniku
Bolesnici obično dolaze liječniku
zbog kroničnih glavobolja koje traju
mjesecima ili godinama te zbog jakih
akutnih glavobolja. Kao što je prethodno
rečeno svaka glavobolja ne zahtijeva
pregled liječnika, ali postoje stanja kada
je to stvarno neophodno i hitno.
Stanja kada je potrebno javiti se
liječniku:
1) Naglo nastala jaka glavobolja
„poput udara groma“ ili „ kao nikad
do sada“
2) Glavobolja povezane s povišenom
tjelesnom temperaturom, mučninom
i povraćanjem
3) Glavobolja povezane s smetenošću,
slabošću, dvoslikama ili gubitkom
svijesti
Hitna neuroradiološka obrada
(obično CT mozga) potrebna je
u slijedećim stanjima:
1) Naglo nastala jaka glavobolja
„poput udara groma“ ili „ kao nikad
do sada“
2) Promijenjen mentalni status uključujući
gubitak svijesti – osobito ukoliko se radi
o prvoj epileptičkoj ataci
3) Kod žarišnih neuroloških ispada
4) Glavobolja nakon ozljede glave
4) U bolesnika s edemom papile
5) Glavobolja s tzv. žarišnim neurološkim
ispadom – slabošću jedne strane tijela,
gubitkom osjeta jedne strane tijela
5) U bolesnika s teškom arterijskom
hipertenzijom
6) Glavobolja povezane s epileptičkim
napadajem
Dnevnik glavobolja
7) Glavobolje povezane sa zaduhom
8) Dvije do tri glavobolje tjedno
9) Novonastala glavobolja u dobi
iznad 50 godina
10) Glavobolja u bolesnika s tumorskom
bolesti
4
Nakon
anamneze
i
pregleda
bolesnika, neke bolesnike potrebno
je uputiti na dodatne pretrage
poput: laboratorijske obrade krvi,
kompjuterizirane tomografije (CT) ili
magnetske rezonancije (MR) mozga,
ultrazvučni pregled vratnih krvnih žila,
elektroencefalogram (EEG), oftalmološki
pregled radi pregleda očne dioptrije i
očne pozadine, lumbalne punkcije, ...
Kako biste pomogli sebi a i liječniku u
dijagnostici kronične glavobolje dobro
je voditi dnevnik glavobolja.
U taj se dnevnik obično upisuje:
1) datum i vrijeme kada je glavobolja
nastala i prestala
TENZIJSKA GLAVOBOLJA
2) jačinu glavobolje: na skali od 0-10
3) da li je glavobolja bila jednostrana
ili obostrana
4) da li je glavobolja bila pulsirajuća ili
pritiskajuća
5) da li je bila praćena:
a. mučninom,
b. povraćanjem
c. preosjetljivošću na svjetlo ili buku
6) da li je bila praćena drugim
vegetativnim simptomima:
a. suzenje ili crvenilo oka
b. začepljenošću nosa ili iscjetkom iz nosa
c. oteklim vjeđe
d. jednostranim znojenjem čela ili lica
e. suženjem zjenice i/ili spuštenom gornjom vjeđom
7) Koji i kada ste uzeli lijek
8) Da li je nešto prethodilo glavobolji
– npr. stres
9) Da li nešto provocira glavobolju
– npr. hrana, nesanica, stres,
menstrualni ciklus...
10) Da li u obitelji još netko ima glavobolje
Tenzijska glavobolja
Tenzijska glavobolja jedna je od
najčešćih i najznačajnijih primarnih
glavobolja. Stariji nazivi za tenzijsku
glavobolju bili su: glavobolja uzrokovana
mišićnom kontrakcijom, stres glavobolja
ili
naprosto
obična
glavobolja.
Epidemiološke studiji su pokazala da
je tenzijska glavobolja najčešća i da se
češće javlja u žena. Najčešće se javlja u
dobi između 30 i 40 godina.
Ova vrsta glavobolje najčešće je
obostrana, često s difuznim širenjem
prema vrhu glave. Bol je tupa, poput
pritiska ili stezanja, što bolesnici opisuju
„poput obruča oko glave“. Početak
glavobolje je obično postupan, a
intenzitet boli je najčešće blag do
osrednji. Međutim, intenzitet boli se
može pojačavati učestalošću glavobolja.
Ostali simptomi koji se javljaju uz
ovu glavobolju su: umor, poremećaji
spavanja i osjećaj ošamućenosti.
Kriteriji za dijagnostiku
tenzijske glavobolje su:
1) Barem 10 epizoda glavobolja sa
slijedećim karakteristikama:
a. Glavobolja traje 30min do 7 dana
b. Barem dva od slijedećih obilježja boli
I Pritiskajuća ili stiskajuća glavobolja
II Blagi do umjereni intenzitet glavobolje
III Obostrana glavobolja
IV Ne pogoršava se fizičkom aktivnošću
5
TENZIJSKA GLAVOBILJA
c. Prisutnost oba obilježja
I Nema mučnine niti povraćanja
II Bez preosjetljivosti na svijetlo i buku
d. Nema dokaza organske bolesti
Tenzijska glavobolja ovisno o svojim
karakteristikama dužine trajanja može
se podijeliti na: rijetku - epizodičnu,
čestu i kroničnu.
Potencijalni okidači (tzv triggers)
tenzijske glavobolje su poremećaji
spavanja,
stres,
poremećaj
temporomandibularnoga
zgloba,
intenzivna fizička ili psihička aktivnost,
neadekvatna prehrana, bol u vratu i
naprezanje očiju.
Psihološke studije pokazale su u
bolesnika s tenzijskim glavoboljama
simptome depresije, anksioznosti i
neke hipohondrijske crte.
1) crvenilom ili suzenjem oka,
2) začepljenošću jedne
curenjem iz nosnice,
nosnice
ili
3) oteklinom vjeđe,
4) znojenjem jedne strane lica ili čela,
5) suženjem
vjeđom.
zjenice
ili
spuštenom
Ovisno
o
dužini
trajanja
i
karakteristikama boli trigeminalna
autonomna cefalgija može se
podijeliti u:
1) „cluster“ glavobolju,
2) paroksizmalnu hemikraniju,
3) tzv. SUNCT (kratkotrajni unilateralni
napadaji neuralgiformne glavobolje
s konjunktivalnom injekcijom i
suzenjem) i
4) tzv. Hemicrania continua.
Liječenje tenzijskih glavobolja
Za razliku od tenzijske glavobolje kod
migrene se najčešće radi o jednostranoj
pulsirajućoj glavobolji koja traje 4
do 72 sata, a praćena je mučninom,
povraćanjem, preosjetljivošću na svijetlo
i buku, a fizička aktivnost je pogoršava.
Trigeminalne autonomne glavobolje
(cefalgije) također su vrsta primarnih
glavobolja koja je također karakterizirana
poput migrene s jednostranom
glavoboljom ali koja je udružena s
jednim od slijedećih znakova:
6
U liječenju tenzijske glavobolje
koriste se farmakološke (lijekovi)
i nefarmakološke metode. Prije
započinjanja liječenja važno je znati
koji su potencijalni okidači (tzv.
triggeri).
Analgetici mogu biti učinkoviti samo
kratkotrajno u akutnoj fazi glavobolje.
Od analgetika najčešće se koriste
acetilsalicilna
kiselina,
ibuprofen,
ketoprofen, diklofenak i naproksen
TENZIJSKA GLAVOBOLJA
i paracetamol, što je sukladno
europskim smjernicama za liječenje
glavobolje. Bitno je za napomenuti
da gotovo svakodnevno uzimanje
ovih lijekova može dovesti i do
paradoksalnog fenomena tzv. rebound
glavobolja – odnosno do glavobolja
koje su uzrokovane prekomjernim
uzimanjem
lijekova
(medication
overuse headaches).
Kronična tenzijska glavobolja obično
ne reagira na obične analgetike ili
nesteroidne antireumatike.
Stoga
je kod kronične tenzijske glavobolje
potrebna je preventivna odnosno
profilaktička terapija. U profilaktičkoj
terapiji najčešće se koriste triciklični
antidepresive odnosno amitriptilin
kao lijek izbora ili lijekove koji ciljano
inhibiraju reapsorpciju serotonina +/noradrenalina (mirtazapin i venlafaksin
kao lijekovi drugog izbora).
Od nefarmakoloških metoda primjenjuju
se: metode biofeedback-a, bihevioralna
terapija, psihoterapija, fizikalna terapija,
masaža, akupunktura, itd.
Literatura:
1. Bendtsen L, Evers S, Linde , i sur. EFNS guideline on the treatment of tension-type headache – Report of an EFNS task force.
Eur J Neurol 2010; 17:1318-1325
2. Brinar V, Petravić D. Glavobolje i druge kraniofacijalne boli. U: Brinar V, ur. Neurologija za medicinare. Zagreb: Medicinska
naklada; 2009. Str. 199-212
3. Demarin V, Vucelić B. Glavobolja. U: Vrhovac b i sur,ur. Interna medicina. Zagreb: Medicinska biblioteka; 1997. Str. 121-124.
4. Demarin V. Glavobolja – najčešća dijagnoza u medicini. U: Demarin V, ur. Znanstveni pristup dijagnostici i terapiji
glavobolja. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za medicinske znanosti; 2005. Str 9-15.
5. Kaniecki RG. Tension-Type Headache. Continuum (Minneap Minn) 2012; 18(4):823-834.
6. Trkanjec Z. Glavobolja tenzijskog tipa. U: Demarin V, ur. Znanstveni pristup dijagnostici i terapiji glavobolja. Zagreb:
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za medicinske znanosti; 2005.str. 45-62.
7. Trkanjec Z, Demarin V. Glavobolja. U: Ivančević Ž, ur. MSD priručnik dijagnostike i terapije - The Merck Manual. 2. izd. Split:
Placebo d.o.o. ; 2010. Str 1844-1850.
8. National Institute of Neurological Disorders and Stroke, National Instututes of Health. Headache ; Bethesda, 2009. NIH
publication No. 09-158.
7
TENZIJSKA GLAVOBILJA
PSIHOLOŠKI
PRISTUP
RJEŠAVANJA
TENZIJSKIH
GLAVOBOLJA
dr.sc. Jasminka Horvatić, klinički psiholog, psihoterapeut, stalni sudski vještak
Tenzijska glavobolja javlja se kod
osoba koje su zdrave, medicinski nalazi
su im uredni, ali osjećaju bol pa uzrok
treba potražiti u psihičkim i socijalnim
problemima. To je bolest nesretnih i
preopterećenih ljudi.
Tenzijska glavobolja i kako ju
prepoznati
Svatko ima barem jedno iskustvo
glavobolje u kojemu može bol
8
opisati kao pritiskanje ili gnječenje na
sljepoočnicama, licu, čelu, stražnjem
dijelu glave ili vratu. Ako se probudi s
tom boli, osoba najčešće izjavljuje da
se „najrađe ne bi uopće probudila“, ne
želi ustati iz kreveta i želi pobjeći od tog
pritiska. Ovo stanje povezuje s brigama
svakodnevnog života i s nezadovoljstvom
životnim stilom. Osobe s tenzijskom
glavoboljom mijenjaju i ton glasa da
se čini kao da plaču, govore usporeno,
naporne su i dosadne okolini, koja ih
zbog toga izbjegava. Sve što govore
TENZIJSKA GLAVOBOLJA
je „jako važno“, pretjerano su zabrinuti
zbog sitnica, paničare, dijele savjete bez
da je to itko tražio, imaju osjećaj da ih
nitko ne razumije, ponavljaju više puta
iste rečenice ili događaje i očekuju da ih
okolina strpljivo sa zanimanjem sluša.
Na žalost, takve osobe nisu u stanju
same zaključiti da je problem u
njihovom ponašanju, a da i same ne
žele društvo ljudi koji se stalno žale,
već da vole biti u društvu veselih,
optimističnih osoba. Obzirom da ne
znaju kako postati optimistične osobe i
staviti „ružičaste naočale“, jednostavnije
im je sebe sažalijevati i osjećati se jadno
s glavoboljom.
U kojoj dobi se pojavljuju
tenzijske glavobolje
Tenzijske glavobolje najčešće počinju u
ranoj odrasloj dobi, no nisu rijetke ni kod
djece. Djeca izražavaju nezadovoljstvo
s odnosom roditelja prema sebi,
nezanimljivim životom, problemima
pri uspostavljanju dobrih odnosa s
vršnjacima, često su žrtve vršnjačkog
nasilja. Karakteristične su za pametniju
djecu s roditeljima bez razumijevanja
prema njihovoj inteligenciji. Treba znati
da kreativna djeca ne podnose dril „samo
zato što se tako djeca odgajaju, jer su tako
i mene odgajali pa što mi fali“, već je to
izvor psihotraume i nemoći upravljanja
vlastitim životom pa osoba ima osjećaj
kao da je u kavezu. Takve psihotraume
se često iskazuju kao fizička slabost
ili bol. Bol je opravdanje za neuspjeh,
način traženja pažnje od okoline da „me
konačno netko primijeti i da me pohvali“.
Nesretna djeca nisu uspješna koliko bi
mogla biti sukladno sposobnostima, jer
imaju emocionalne probleme koji ih koče
da im „krene u životu“. Oni su frustrirani
svojim neuspjehom, ali ne znaju kako
uspjeti. Ne dobivaju podršku, nego samo
kritike zašto nisu dovoljno uspješni. To
im stvara nezadovoljstvo i strepnju, zbog
čega osjećaju stalni pritisak, koji je najlakše
opravdati bolešću. Ovisno o razini stresa,
glavobolje će se pojavljivati češće ili rjeđe.
Kako nastaju ponašanja
nesretnih ljudi koji će
vjerojatno patiti od tenzijske
glavobolje
Prisjetite se vaših poznanika koji imaju
probleme, nemaju samopouzdanja,
ne mogu donijeti odluku, ne mogu se
opustiti, nemaju prijatelje. “Pomislite
na one koji su agresivni, ponižavaju
druge ljude i zanemaruju potrebe svoje
okoline. Dodajte im sve one pojedince
koji samo pokušavaju izdržati do
sljedećeg pića ili do sljedeće tablete za
umirenje.” (Biddulph, 2001.). Ako se tome
dodaju ekonomski problemi, znanje
da svaki treći brak završava razvodom,
uglavnom zbog obiteljskog nasilja, da
mnogi ljudi nisu u mogućnosti pronaći
životnog partnera pa žive sami, da je
sve veći broj ljudi koji traže psihološku
ili psihijatrijsku pomoć, čini se da je ljude
zahvatila epidemija nesreće. Nesretni se
9
TENZIJSKA GLAVOBILJA
ljudi nalaze u svim društvenim slojevima.
Procjena nečije sreće ili nesreće
povezana je s odgojem i taj osjećaj
uglavnom ostaje za cijeli život ukoliko se
psihoterapijom osoba drugačije nauči.
Nesretne osobe odgajaju svoju djecu da
se ne vole i da postanu nesretne.
U djetinjstvu donosimo zaključke o
važnim životnim pitanjima, donosimo
odluke o tome kakvi želimo biti, kakvi
nikako ne želimo biti i što je važno u
životu. To se naziva životni scenarij.
Roditeljskim odgojem stvaramo i
odnos prema sebi i okolini tj. koliko
poštujemo sebe i svoju okolinu.
Samopoštovanje i poštovanje drugih
važno je za komunikaciju s drugim
ljudima i kako će nas okolina procijeniti:
hoće li nas voljeti ili odbacivati, jesmo li
simpatični ili antipatični.
Roditelji će nas odgojem učiniti:
sretnima = pobjednicima
nesretnima = gubitnicima
Nesretni ljudi imaju potrebu svoj osjećaj
nesreće podijeliti s drugima pa makar i
na način da se žale na bol kako bi privukli
10
nečiju pažnju iako se zbog toga osjećali
jadnima. Osobe koje imaju osjećaj da
nikome nisu važne, jer su se kao djeca
osjećali “nevidljivima” i primjećivali su ih
jedino kad su se razboljeli, imaju potrebu
i u kasnijoj dobi privlačiti pažnju izjavama
da ih boli želudac, osjećaju stezanje oko
srca ili imaju glavobolju.
Glavobolja je jedan od najčešćih
simptoma zbog kojega odrasli i djeca
traže liječničku pomoć. Tenzijske ili
stresne glavobolje nastaju kao posljedica
neprilagođenog reagiranja na stres ili
su povezani s psihičkim ili socijalnim
problemima.
Psihički problemi povezani s
tenzijskim glavoboljama
Rezultati istraživanja o povezanosti
psihosocijalnog zdravlja i tenzijskih
glavobolja (D.D. Al Abeiat i sur., 2014),
ukazuju da osobe koje pate od glavobolja
imaju osobne i socijalne probleme,
da im treba psihološka pomoć te da
smanjivanju boli pomažu antidepresivi.
Najčešći problemi povezani s tenzijskim
glavoboljama su:
1. anksioznost
2. depresivnost
3. psihički stres
4. socijalna ne/prilagođenost
5. optimizam/pesimizam
6. ne/zadovoljstvo životom
7. doživljaj socijalne podrške
TENZIJSKA GLAVOBOLJA
1. Anksioznost ili tjeskoba je
strepnja koja se osjeća kad
procjenjujemo da se nismo u stanju
nositi sa životnim teškoćama. To
je osjećaj osobe da joj je „tijesno“
u grudima, da teško diše, osjeća
pritisak u glavi, a sve zbog toga što
osjeća da nije sposobna nositi se sa
životnim izazovima.
2. Depresivnost je osjećaj osobe da
joj je nemoguće živjeti u takvom
svijetu, da tu ništa ne može
promijeniti pa se oprašta od života.
Osjećaj da se ne mogu prilagoditi
svijetu, ljude čini
tužnima i
bezvrijednima. Svijet doživljavaju
pokvarenim mjestom u kojem se
ne isplati živjeti (Milivojević, 2007).
Anksioznost
i
depresivnost
često su povezane (Lydiard RB1,
Brawman-Mintzer O, 2010.), a ta
povezanost pojačava oba stanja
na način da anksioznost pojačava
depresivnost dok depresivnost
pojačava anksioznost te tako
spiralno pada do razine totalnog
beznađa, što može dovesti do
pokušaja suicida.
3. Psihički stres nastaje (Milivojević,
2007).
“kad se
naglo, bez
upozorenja i pripreme dogodi
nešto što se nikako nije smjelo
dogoditi ili za što je osoba vjerovala
da nije moguće da se dogodi.”
Neki ljudi to doživljavaju kao
“smak svijeta”. Stres je okidač za
glavobolje kod gotovo 70% ljudi.
Emocionalne i fizičke traume, kao
što je zlostavljanje u djetinjstvu ili
nerazumijevanje okoline su primjeri
izvora stresa. Intenzitet doživljaja
psihičkog stresa povezan je s
naučenim načinima suočavanja sa
stresom. Psihički stres se odnosi na:
probleme na poslu, nezaposlenost,
konstantne konflikte u obitelji,
financijske probleme, poremećeni
socijalni život. Obiteljski stres
povezan
je
s
obiteljskim
nasiljem, problemima s djecom
ili s roditeljima.
Kontinuirano
obiteljsko nasilje u kojemu je jedan
partner razvio psihopatologiju,
kod drugog partnera razvija
anksiozno-depresivne simptome,
koji se doživljavaju kao bolovi
u želucu, stezanje u grudima ili
tenzijska glavobolja. Emocionalna
napetost kod ovih bolova može se
sniziti: tjelovježbom, lijekovima i
psihoterapijom.
4. Socijalna neprilagođenost može
biti uzrok tenzijskih glavobolja.
Ljudi se trude prilagoditi okolini
u želji da ih okolina prihvaća i
voli, ali u tom silnom trudu često
ne uspijevaju. Razočaranje koje
osjećaju nakon neuspjeha se
pretvori u glavobolju. Glavobolja
se može izbjeći tako da osoba
poboljša socijalne vještine, kako bi
bila prihvaćena u društvu. Socijalne
vještine mogu se naučiti u bilo kojoj
životnoj dobi i poboljšavati tijekom
cijelog života.
5. Optimizam i tenzijska glavobolja
11
TENZIJSKA GLAVOBILJA
nisu povezani. Optimisti nemaju
glavobolje, imaju ih pesimisti.
Glavobolje se pojačavaju kod
češćih razočaranja i nezadovoljstva
životom.
6. Nezadovoljstvo životom je osjećaj
osobe da u životu ne dobiva koliko
zaslužuje. Anksiozno depresivne
i pasivno agresivne osobe češće
su nezadovoljne svojim životnim
stilom, ali nisu u mogućnosti
napraviti promjene koje bi povećale
razinu
životnog
zadovoljstva.
Zbog straha od neuspjeha niti ne
pokušavaju učiniti promjene.
7. Doživljaj
socijalne
podrške
od prijatelja i obitelji je važna za
osjećaj
životnog zadovoljstva.
Anksiozno depresivne osobe od
velike želje za prihvaćanjem i silnog
straha od neuspjeha ne dobivaju
socijalnu podršku na način koji
žele. Umjesto podrške, od okoline
dobivaju ucjene ili neprihvaćanje
i uvjeravanje da su nesposobni.
Prijatelji i poznanici doživljavaju
ih čudnima i napornima pa ih
izbjegavaju.
Zaključno se može reći da nezadovoljne,
nesretne i preopterećene osobe ne
mogu uspješno funkcionirati u društvu
pa osjećaj nemoći i nesposobnosti
pretvaraju u glavobolju. Liječenje je
moguće psihoterapijom, fizikalnom
terapijom ili lijekovima, ali moguća je i
samopomoć.
12
Samopomoć
Svatko ima mogućnost izbora smisla
života kakav želi. Život je prekratak da bi bio
prazan i loš. Nema potrebe osjećati se kao
gubitnik, ako možete biti životni pobjednik,
a onda nema tenzijske glavobolje.
Napravite ovu vježbu
(James, M. i Jongenwald, D., 1996):
Nađite tiho mjesto gdje možete
nesmetano sjediti. Zamislite da ste
vrlo stari. Vaš život je prošao. Zatvorite
oči. Zamislite svoju životnu dramu na
zamišljenom ekranu ispred vas. Gledajte
počevši od sadašnjeg trenutka. Dajte sebi
vremena. Poslije ovog iskustva razmislite:
1. Koja su vas sjećanja najviše
zaboljela? Koja su vam donijela
najviše zadovoljstva?
2. Koja su iskustva,
angažmani i
postignuća dali smisao vašem životu?
3. Žalite li zbog nečega? Ako da, što
ste mogli napraviti drugačije? Što
sada možete napraviti drugačije?
4. Biste li voljeli da ste proveli više
ili manje vremena s nekom
određenom osobom?
5. Jeste li imali neke izbore kojih niste
bili svjesni? Jeste li ih se možda bojali?
6. Jeste li otkrili što cijenite? Jesu li
vaše vrijednosti ono što biste željeli
da budu?
7. Jeste li otkrili nešto što želite sada
promijeniti?
TENZIJSKA GLAVOBOLJA
Nesretni ljudi često se osjećaju kao da
su upali u zamku ili kao da udaraju u zid,
zbog čega osjećaju nemoć. Ako ste vi
među njima, pokušajte ovaj izlet u maštu:
• zatvorite oči i zamislite da udarate
glavom u visoki zid od cigle,
pokušavajući dobiti nešto što je s
druge strane
• promatrajte sebe kako udarate
glavom
• sad prestanite udarati i pogledajte
oko sebe
• pronađite način da prijeđete prijeko,
ispod ili oko zida bez udaranja. Ako
vam je nešto potrebno da vam
pomogne, uzmite to.
Sada si postavite pitanja:
• Je li moguće da sam ja izgradio/la
vlastiti zid?
• Ako je tako, što time dobivam?
• Što time činim drugima?
• Je li to ono što stvarno želim za sebe?
Počnite uživati u svojim uspjesima.
Nemojte pretjerano očajavati zbog
neuspjeha. Naučite nešto iz njih i krenite
od početka. Razmislite o izjavi J. Duija:
„Osoba koja stvarno razmišlja, uči iz
svojih neuspjeha isto toliko koliko iz
svojih uspjeha.“
I na kraju, postavite si pitanja:
•
•
•
•
•
•
•
Koga i što cijenim?
Za koga i što živim?
Za koga i što bih umro?
Što moj život sada za mene znači?
Što bi mogao značiti?
Što moj život znači drugima sada?
Ponašam li se na način da štitim i
potičem stvaranje?
• Što je zaista važno?
Razmislite o svojim odgovorima,
utvrdite koje bi promjene htjeli napraviti,
možete li sami. Ako ne možete sami
napraviti promjene, potražite stručnjaka.
Budite životni pobjednici bez boli.
Literatura:
1. Al Abeiat, D., Hamdan-Mansour, A. , Ghannam, B. , Azzeghaiby, S. and Dawood, L. (2014) „Psychosocial Health Status
of Patients Diagnosed with Chronic Illnesses in Jordan.“ Open Journal of Medical Psychology, sv. 3(4), 281-291.
2. Biddulph, S. (2001) Tajna srećne dece, Novi Sad: Prometej.
3. James, M. i Jongenwald, D. (1996) Born to Win, Addison-Wesley Publishing Company, Inc.
4. Milivojević, Z. (2007) Emocije, Novi Sad: Psihopolis.
13
TENZIJSKA GLAVOBILJA
FIZIOTERAPIJSKI
IZBOR PRI
KONTROLI
GLAVOBOLJE
Sanjica Vlašić, mag. physioth.
Fizioterapija je jedan od načina
kako se može tretirati tenzijska
glavobolja.
Intenzitet
glavobolje
može se kontrolirati i smanjiti
metodama relaksacije, programima
vježbanja, toplim ili hladnim oblozima,
ultrazvukom, kontroliranjem napetosti
u
mišićima
elektromiografskim
označavanjem
(biofeedback)
i
korekcijom držanja glave i trupa,
specifičnim
fizioterapeutskim
mobilizacijama.
14
Sklonost tenzijskoj glavobolji i
njena učestalost ukazuje na potrebu
mijenjanja životnog stila ili načina
života. Pojava glavobolje može biti
povezana s ponašanjem i događajima
u bliskoj prošlosti. Rizično ponašanje
i neuredan način života jedan je
od razloga njene pojave. Preveliko
konzumiranje kave, pušenje, alkohol,
predoziranost na koju se može utjecati,
treba dovesti u razumnu količinu ili u
potpunosti izbjegavati. Boravak u
TENZIJSKA GLAVOBOLJA
zatvorenim i neprozračnim prostorima
sa smanjenim kretanjem smanjuje
cirkulaciju i pojačava napetost. Svaku
priliku treba koristiti za kretanje i
što više vremena provoditi u prirodi.
Odmor i odmak od radnih obveza i
opterećenja tijekom dana zamijeniti
s drugim obvezama koje su ugodne i
relaksirajuće. Uredno spavanje, zdravi,
čvrsti san, najbolje u isto vrijeme
zaspati i probuditi se. Spavanje po
svojoj količini ne smije biti ni previše
ni premalo, dovoljno i individualno
za svaku osobu. Uzimanje obroka
redovito, količinski zadovoljavajuće
i birati zdrave namirnice. Hodati
najmanje tri puta tjedno i više, 20 –
40 minuta. Hodanjem se smanjuje
stres i uravnotežuje fiziologija tijela.
Smanjiti stres na što manju količinu,
izbjegavanjem ljudi, mjesta, događanja
koja se teško kontroliraju i zadataka
koji su prezahtjevni. Provoditi vrijeme
u ugodnom društvu i druženju može
umanjiti napetost i spriječiti tenzijsku
glavobolju. Organizirati si zadatke i
obveze te ih rasporediti vremenski,
rascjepkati na manje ili više dijelova,
kako bi se lakše realizirale.
specijalizirane ustanove koje su
izgrađene na nalazištima takvih voda. U
novije vrijeme niz ustanova pod nazivom
wellness pružaju usluge opuštanja uz
korištenje vode u različitim oblicima. U
kućnim uvjetima dugo toplo tuširanje
može imati dobar učinak na opuštanje
tijela. Naizmjenične kupke tople i hladne
vode cijelog tijela ili dijelove tijela može
potaknuti cirkulaciju. U današnje vrijeme
na tržištu postoji niz osvježavajućih,
mirišljavih, ljekovitih kupki koje se mogu
dodati u kadu prilikom produženog
kupanja. Kada u kućnim uvjetima može
postati oaza opuštanja cijelog tijela i
uma, zaustaviti užurbani način života i
ostavljajući vrijeme za sebe.
Samopomoć kod tenzijske
glavobolje
2. MASAŽA I ETERIČNA ULJA
1. KUPKE I OBLOZI
Jedan od najstarijih načina za
opuštanje tijela i njegovo liječenje je uz
pomoć različitih ljekovitih, mineralnih
i termalnih voda. U Hrvatskoj imaju
Oblozi se najčešće postavljaju na čelo i/
ili potiljak odnosno stražnju stranu vrata.
Obična pamučna tkanina može poslužiti
za primjenu toplog i hladnog obloga.
Topli oblog može se pripremiti uranjanjem
tkanine u toplu vodu. Odabir toplog ili
hladnog obloga najviše ovisi o tome što
više odgovara i smanjuje bol. Hladan
oblog može se pripremiti natapanjem
tkanine u hladnoj vodi ili smrznuti mokru
tkaninu i primijeniti oblog.
Nema osobe koja ne voli masažu i ne
poznaje njen zavodljivi i dopadljiv učinak.
Masaža cijelog tijela ima najjaču ulogu
opuštanja i osjećaja ugode. Za ovu uslugu
treba izdvojiti određenu količinu novaca,
ako se želi dobiti profesionalna masaža.
Bliska osoba u okolini može laganim
15
TENZIJSKA GLAVOBILJA
kružnim pokretima opustiti stražnju stranu
vrata osobi koja se osjeća napeto. Sami sebi
možemo laganim kruženjem i gnječenjem
opustiti mišiće glave i vrata.
Slika 1. Laganim kružnim pokretima bez
velikog pritiska opuštati mišiće na čelu
Slika 4a i 4b Šakom lagano gnječiti
mišiće između glave i ramena
Slika 2. Laganim kružnim pokretima
opustiti područje sljepoočnice
Masaža ima bolji učinak ako se primjeni
eterična ulja koja dodatno opuštaju, ako
koristite eterično ulje dobro je malo ga
staviti ispod nosnica. Na tržištu postoje
različita eterična ulja, ali jedno od najboljih
je mješavina eteričnog ulja mente i lavande.
3. VJEŽBE RELAKSACIJE I DISANJE
Slika 3. Laganim kružnim pokretima
opustiti mišiće na stražnjoj strani lubanje
16
Postoji niz načina i metoda vježbanja sa
svrhom relaksacije. U urbanim sredinama
gotovo svaki kvart ima jednu ili više
vježbaona za tu svrhu organiziranim
prostorima. Ciljane vježbe relaksacije
mogu se raditi u grupi ili individualno.
Odabir načina vježbanja ovisi o osobi
i stilu koji mu više odgovara, a izabrati
TENZIJSKA GLAVOBOLJA
treba prema vlastitoj procjeni. U kućnim
uvjetima treba osigurati prostor od 2
kvadratna metra po mogućnosti na
parketu. Kroz slike od slike 5 do slike 10b
predlažemo nekoliko vježbi relaksacije. U
tim vježbama se ljuljate i kotrljate po podu.
Počinje se s vježbama disanja i na kraju
poslije vježbanja kao na slici 5.
Slika 6. Početni položaj - privući oba
koljena na trbuh i iz tog položaja okretati
se na lijevi i desni bok, slike 7a i 7b.
Slika 5. Leći se na leđa ispruženih ruku
i nogu bez jastuka. U tom položaju
duboko disati, trbušno disanje. Udahnuti
duboko na nos do trbuha i osjetiti
dizanje trbuha prema gore. Izdah snažan
i polagan, vremenski dva puta duži od
udaha. Stisnutih usana izdisati skroz
dok se ne napne trbušna muskulatura.
Ponavljati 5-6 puta za redom.
Slika 7a Slika 7b 17
TENZIJSKA GLAVOBILJA
Iz istog položaja sa slike 6, zaljuljati se
prema naprijed i nazad kao na slici 8a i 8b.
Slika 9. Početni položaj - ruke su
ispružene iznad glave, jedna noga
odignuta gore i uz pomoć te uzdignute
noge zarotirati se na lijevi i desni bok kao
na slikama 9a i 9b.
Slika 8a Slika 9a Slika 8b Slika 9b Slika 10a 18
TENZIJSKA GLAVOBOLJA
Slika 10b Na slici 10a i 10b iz početnog položaja,
ležanje na leđima savinutih koljena,
prebaciti noge na jednu stranu, glavu na
drugu stranu. Prilikom vježbe koljeno treba
dotaknuti petu suprotne noge.
4. PROGRAMI VJEŽBANJA
Postoje različiti programi vježbanja
koji mogu biti u grupi ili individualno
prilagođeni. Preporučeni način vježbanja
je aerobni oblik u prozračnom velikom
prostoru ili na otvorenom prostoru u prirodi.
Neki od programa vježbanja su: vožnja
biciklom, trčanje, brzo hodanje, rolanje,
nordijsko hodanje, planinarenje i plivanje.
se mogućnost izazivanja bolova u vratu
i glavi, a naziva se cervikalna glavobolja.
Cervikalna glavobolja obično počinje u
stražnjoj strani vrata i širi se prema potiljku
pa prema naprijed. Pravilnim sjedenjem
i dobro organiziranim radnim stolom
obično prestaje. Stolac treba biti normalne
visine kako bi stopala bila u kontaktu s
podom, puna dužina stopala. Monitor
treba biti u visini glave.
Cijela kralježnica treba biti mobilna
kako bi se pokret moga prenositi od
zdjelice prema glavi i obrnuto od
glave prema zdjelici. Tvrda blokirana
kralježnica u svojem srednjem dijelu može
uzrokovati hipermobilnost vratnog dijela.
Hipermobilna i oslabljena muskulatura
vrata dovodi vratnu kralježnicu u loš
položaj slika 11a. Donji dio kralježnice,
blokirane zdjelice, koja se ne pokreće
može utjecati na pokrete i položaj vratne
kralježnice. Tri testa za provjeru mobilnosti
kralježnice: vratna kralježnica slika 11a
i 11b, prsna kralježnica slika 12a i 12b,
slabinska kralježnica 13a i 13b. Testovi
mogu biti vježba samo ih treba ponavljati
više puta i mobilizirati kralježnicu.
5. KOREKCIJE DRŽANJA TIJELA
Nepravilno držanje tijela i predugo
zadržavanje u jednom položaju može
povećavati napetost u vratu, a za posljedicu
imati glavobolju. Sjedeća zanimanja
s isturenom glavom prema naprijed,
presavijenog vrata prema nazad smanjuju
cirkulaciju prema glavi. U tom lošem
položaju uz dugi rad na računalu povećava
Slika 11a 19
TENZIJSKA GLAVOBILJA
Slika 11b Slika 12b Slika 11a prikazuje jako isturenu glavu
naprijed što je loš položaj ako se predugo
zadržava. Suprotni položaj je slika 11b
kad glava ide prema nazad kao da bježi
od nekog dolazećeg predmeta. Provjera
mobilnosti i vježba za vratnu kralježnicu.
Slika 12a prikazuje provjeru za savijanje
prsne kralježnice prema naprijed. Pri tom
pokretu prsa padnu prema trbuhu, a
ramena prema naprijed. Što je loš položaj i
nije dobro dugo biti u pognutom položaju.
Slika 12b prikazuje suprotan položaj,
prsa se dižu prema gore, tim pokretom
se isprisite. Prilikom ove vježbe pokret je
minimalan, a donji dio kralježnice miruje.
Slika 12a Slika 13a 20
TENZIJSKA GLAVOBOLJA
Slika 13b Na slici 13a i 13b pokreće se slabinska
kralježnica. Ni jedan dugo zadržavani
položaj od ova dva prikazana nisu dobra
za vratnu kralježnicu. Provjerite u kojem
je položaju vaša slabinska kralježnica, je
li fiksirana u jednom od ova dva položaja
ili je hipermobilna. Na slici 13a pokrenite
slabinsku kralježnicu prema naprijed tako
da dignete pupak, a vaša zdjelica će se
pokrenuti prema naprijed. Slika 13b je
suprotni pokret od slike 13a, kad uvlačite
pupak, a zdjelica se pokreće prema nazad.
Prilikom ovog testa ne pomiču se dijelovi
tijela iznad zdjelice.
Jedan od uzroka glavobolje spominje
se i poremećaj temporomandibularnog
zgloba. Nepravilan položaj zgloba koji se
nalazi između čeljusti i kosti lica. Problemi
s tim zglobom najčešće nastaju prilikom
žvakanja hrane pretežno na jednoj strani,
preveliki zalogaji tvrde hrane, a ponekad
nakon liječnika dentalne medicine i
problema s zagrizom. Često osobe koje
su izložene dugotrajnom stresu nesvjesno
stišću donju čeljist i rade pritisak na taj
zglob. U tom slučaju najbolje je potražiti
pomoć fizioterapeuta koji zna specifičnu
terapiju tog zgloba. Specifične mobilizacije
kralježnice, neuralnih struktura, mobilizacije
mekih tkiva samo su dio toga koje može
učiniti fizioterapeut, ako se potvrdi da to
uzrokuje tenzijsku glavobolju.
Na kraju možemo reći vježbajte i
krećite se, to vas čini sretnim. Dobrobit
vježbanja je znanstveno dokazana i
ima dobar učinak na naše tijelo i um.
Lijek protiv bolova i za opuštanje može
smanjiti tegobe tenzijske glavobolje,
ali uzimanje treba biti kontrolirano i ne
jedini način liječenja.
Ovaj test lakše je izvesti ako ste oslonjeni
leđima na naslon. Oslonjeni dio se ne
pokreće samo zdjelica.
Literatura:
1. Fernandez-de-las-Penas C, Arendt-Nielsen L, Gerwin R. D Tension Type and
Cervicogenic Headache. Jones and Bartlett Publishers. 2010.
2. Bendtsen L. Jensen R. Pharmacological and Non-pharmacological Managment of
Tension-Type Headache. European Neurological Review. 2008.
21
TENZIJSKA GLAVOBILJA
PRIRUČNIK PRIPREMILI:
dr. sc. Hrvoje Budinčević, dr. med., specijalist neurolog, subspecijalist intenzivne medicine
dr. sc. Jasminka Horvatić, klinički psiholog, psihoterapeut, stalni sudski vještak
Sanjica Vlašić, mag. physioth.
NASLOVNICA: Mateja Magdalenić, bacc.physioth.
MODEL: Marina Mijić, bacc.physioth.
Izdavanje priručnika „Tenzijska glavobolja“ financijski je podržao Gradski ured za
zdravstvo i Biska d.o.o.
NAKLADNIK:
Hrvatski zbor fizioterapeuta
PRIPREMA I TISAK:
Michel d.o.o.
OVAJ PRIRUČNIK JE BESPLATAN
22
TENZIJSKA GLAVOBOLJA
ANALGETSKI
GEL
EFEKT
HLAĐENJA
O
VED
ENO U
NADI
PR
IZ
KA
za
OPORAVAK
nakon
SPORTSKIH
OZLJEDA
L
A
N
I
G
I
OR
 Originalni
 Privremeno
kanadski gel
ublažava
s mentolom s
manje bolove
efektom hlađenja
u mišićima
 Za osobe svih
dobnih skupina,
rekreativce i
sportaše
 Za oporavak
nakon sportskih
i drugih ozljeda
U SVIM LJEKARNAMA I DROGERIJAMA
a Tavankutska 2a t +385 1 6600 892 f +385 1 6601 553 c +385 91 6600 892 e info@biska.hr w www.biska.hr
TENZIJSKA GLAVOBILJA
prosinac, 2014.
24